Wikipedija shwiki https://sh.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica MediaWiki 1.46.0-wmf.26 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedija Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu Nacrt Razgovor o nacrtu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk 10 1223 42586635 42575481 2026-05-01T11:09:58Z Edgar Allan Poe 29250 42586635 wikitext text/x-wiki <!--FORMAT: {{IČ|ime_članka|redni_broj_meseca_u_kome_je_početak|početak|kraj}}--> <!--Januar--> {{IČ|Dora (festival)|1|1|15}} {{IČ|Jakov Kranjčević|1|16|31}} <!--Februar--> {{IČ|The Oregon Trail (1985)|2|1|15}} {{IČ|Shōnan-tō|2|16|28}} <!--Mart--> {{IČ|L'Île mystérieuse|3|1|15}} {{IČ|Tradicionalna misa|3|16|31}} <!--April--> {{IČ|Kaze no Tani no Naushika|4|1|15}} {{IČ|Vargtimmen|4|16|30}} <!--Maj--> {{IČ|Ningen Shikkaku|5|1|15}} {{IČ|EHF Euro 2026.|5|16|31}} <!--Jun--> {{IČ|Mary Wollstonecraft Shelley|6|1|15}} {{IČ|Patuljasti troprsti ljenjivac|6|16|30}} <!--Juli--> {{IČ|Mirotvorac (film)|7|1|15}} {{IČ|Panama|7|16|31}} <!--August--> {{IČ|Phil Ochs|8|1|15}} {{IČ|Tjesnačka naselja|8|16|31}} <!--Septembar--> {{IČ|Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2020. – muškarci|9|1|15}} {{IČ|Vlajko Begović|9|16|30}} <!--Oktobar--> {{IČ|Sook Ching|10|1|15}} {{IČ|Frutiger Aero|10|16|31}} <!--Novembar--> {{IČ|Fin de siècle|11|1|15}} {{IČ|Raynaudov fenomen|11|16|30}} <!--Decembar--> {{IČ|Age of Mythology|12|1|15}} {{IČ|Osamu Dazai|12|16|31}} <noinclude>[[Kategorija:Šabloni glavne stranice]]</noinclude> b0bote1o9rtaulfgct9aw8anoen67rt 4 1774 42586623 42575474 2026-05-01T10:57:09Z Edgar Allan Poe 29250 /* Geografija */ 42586623 wikitext text/x-wiki __NOTOC__ {| style="clear:both; background:none; margin-top:-10px;" width="100%" | width="70%" valign="top" style="border: 1px solid #A9A9A9; background:#F5F5F5; padding:1em 1em 1em 1em;" | <span style="font-size:15pt">Istaknuti članci na Wikipediji</span> [[File:Cscr-featured.png<!--Please do NOT replace this icon with the SVG version, which the wiki software converts to a PNG of inferior quality.-->|left|50px|Ova zvijezda na Wikipediji tradicionalno označava izabrane članke.]] '''Istaknuti članci''' izdvajaju se svojom kvalitetom od ostalih članaka Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. Stoga zaslužuju biti navedeni na [[Glavna stranica|Glavnoj stranici projekta]]. Imamo '''{{Broj istaknutih članaka}}''' {{plural:{{Broj istaknutih članaka}}|istaknuti članak|istaknuta članka|istaknutih članaka}} od ukupno {{NUMBEROFARTICLES}} {{plural:{{NUMBEROFARTICLES}}|članka|članaka}} na projektu. Aktualni istaknuti članak jest '''[[{{Aktualni istaknuti članak}}]]'''. | width="30%" valign="top" style="border:1px solid #A9A9A9; background:#F5F5F5; padding:1em 1em 1em 1em;" | {{Prečac|WP:IČ}} '''Izabrani sadržaj:''' * [[Wikipedia:Istaknuti članci/Arhiva|Arhiva istaknutih članaka]] * [[Šablon:Istaknuti članak|Aktualni istaknuti članak]] * [[Wikipedia:Istaknuti članci/Kandidati|Kandidati za istaknuti članak]] * [[Wikipedia:Istaknuti članci/Kriteriji|Kriteriji za izbor istaknutih članaka]] |- | colspan="2" style="border:1px solid #A9A9A9; background:#FFF; padding:0.5em 0.5em 0.5em 0.5em;" valign="top"| <!-- {{Navbox generic | navbar = bez | state = collapsed | title = Izabrani članci po godinama | titlestyle = background:#FFF | groupstyle = background:#FFF | group1 = [[Wikipedia:Izabrani članci/2007.|2007.]] | popis1 = '''[[Wikipedija:Izabrani članci/1, 2007.|1.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/2, 2007.|2.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/3, 2007.|3.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/4, 2007.|4.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/5, 2007.|5.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/6, 2007.|6.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/7, 2007.|7.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/8, 2007.|8.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/9, 2007.|9.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/10, 2007.|10.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/11, 2007.|11.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/12, 2007.|12.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/13, 2007.|13.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/14, 2007.|14.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/15, 2007.|15.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/16, 2007.|16.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/17, 2007.|17.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/18, 2007.|18.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/19, 2007.|19.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/20, 2007.|20.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/21, 2007.|21.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/22, 2007.|22.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/23, 2007.|23.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/24, 2007.|24.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/25, 2007.|25.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/26, 2007.|26.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/27, 2007.|27.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/28, 2007.|28.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/29, 2007.|29.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/30, 2007.|30.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/31, 2007.|31.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/32, 2007.|32.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/33, 2007.|33.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/34, 2007.|34.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/35, 2007.|35.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/36, 2007.|36.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/37, 2007.|37.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/38, 2007.|38.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/39, 2007.|39.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/40, 2007.|40.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/41, 2007.|41.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/42, 2007.|42.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/43, 2007.|43.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/44, 2007.|44.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/45, 2007.|45.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/46, 2007.|46.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/47, 2007.|47.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/48, 2007.|48.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/49, 2007.|49.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/50, 2007.|50.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/51, 2007.|51.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/52, 2007.|52.]]''' | group2 = [[Wikipedija:Izabrani članci/2008.|2008.]] | popis2 = '''[[Wikipedija:Izabrani članci/1, 2008.|1.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/2, 2008.|2.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/3, 2008.|3.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/4, 2008.|4.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/5, 2008.|5.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/6, 2008.|6.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/7, 2008.|7.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/8, 2008.|8.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/9, 2008.|9.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/10, 2008.|10.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/11, 2008.|11.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/12, 2008.|12.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/13, 2008.|13.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/14, 2008.|14.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/15, 2008.|15.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/16, 2008.|16.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/17, 2008.|17.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/18, 2008.|18.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/19, 2008.|19.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/20, 2008.|20.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/21, 2008.|21.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/22, 2008.|22.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/23, 2008.|23.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/24, 2008.|24.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/25, 2008.|25.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/26, 2008.|26.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/27, 2008.|27.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/28, 2008.|28.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/29, 2008.|29.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/30, 2008.|30.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/31, 2008.|31.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/32, 2008.|32.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/33, 2008.|33.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/34, 2008.|34.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/35, 2008.|35.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/36, 2008.|36.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/37, 2008.|37.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/38, 2008.|38.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/39, 2008.|39.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/40, 2008.|40.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/41, 2008.|41.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/42, 2008.|42.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/43, 2008.|43.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/44, 2008.|44.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/45, 2008.|45.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/46, 2008.|46.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/47, 2008.|47.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/48, 2008.|48.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/49, 2008.|49.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/50, 2008.|50.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/51, 2008.|51.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/52, 2008.|52.]]''' | group3 = [[Wikipedija:Izabrani članci/2009.|2009.]] | popis3 = '''[[Wikipedija:Izabrani članci/1, 2009.|1.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/2, 2009.|2.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/3, 2009.|3.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/4, 2009.|4.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/5, 2009.|5.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/6, 2009.|6.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/7, 2009.|7.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/8, 2009.|8.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/9, 2009.|9.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/10, 2009.|10.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/11, 2009.|11.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/12, 2009.|12.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/13, 2009.|13.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/14, 2009.|14.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/15, 2009.|15.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/16, 2009.|16.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/17, 2009.|17.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/18, 2009.|18.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/19, 2009.|19.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/20, 2009.|20.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/21, 2009.|21.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/22, 2009.|22.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/23, 2009.|23.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/24, 2009.|24.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/25, 2009.|25.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/26, 2009.|26.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/27, 2009.|27.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/28, 2009.|28.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/29, 2009.|29.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/30, 2009.|30.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/31, 2009.|31.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/32, 2009.|32.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/33, 2009.|33.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/34, 2009.|34.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/35, 2009.|35.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/36, 2009.|36.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/37, 2009.|37.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/38, 2009.|38.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/39, 2009.|39.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/40, 2009.|40.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/41, 2009.|41.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/42, 2009.|42.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/43, 2009.|43.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/44, 2009.|44.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/45, 2009.|45.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/46, 2009.|46.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/47, 2009.|47.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/48, 2009.|48.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/49, 2009.|49.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/50, 2009.|50.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/51, 2009.|51.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/52, 2009.|52.]]''' | group4 = [[Wikipedija:Izabrani članci/2010.|2010.]] | popis4 = '''[[Wikipedija:Izabrani članci/1, 2010.|1.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/2, 2010.|2.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/3, 2010.|3.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/4, 2010.|4.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/5, 2010.|5.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/6, 2010.|6.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/7, 2010.|7.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/8, 2010.|8.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/9, 2010.|9.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/10, 2010.|10.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/11, 2010.|11.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/12, 2010.|12.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/13, 2010.|13.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/14, 2010.|14.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/15, 2010.|15.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/16, 2010.|16.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/17, 2010.|17.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/18, 2010.|18.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/19, 2010.|19.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/20, 2010.|20.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/21, 2010.|21.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/22, 2010.|22.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/23, 2010.|23.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/24, 2010.|24.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/25, 2010.|25.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/26, 2010.|26.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/27, 2010.|27.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/28, 2010.|28.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/29, 2010.|29.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/30, 2010.|30.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/31, 2010.|31.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/32, 2010.|32.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/33, 2010.|33.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/34, 2010.|34.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/35, 2010.|35.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/36, 2010.|36.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/37, 2010.|37.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/38, 2010.|38.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/39, 2010.|39.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/40, 2010.|40.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/41, 2010.|41.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/42, 2010.|42.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/43, 2010.|43.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/44, 2010.|44.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/45, 2010.|45.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/46, 2010.|46.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/47, 2010.|47.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/48, 2010.|48.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/49, 2010.|49.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/50, 2010.|50.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/51, 2010.|51.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/52, 2010.|52.]]''' | group5 = [[Wikipedija:Izabrani članci/2011.|2011.]] | popis5 = '''[[Wikipedija:Izabrani članci/1, 2011.|1.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/2, 2011.|2.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/3, 2011.|3.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/4, 2011.|4.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/5, 2011.|5.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/6, 2011.|6.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/7, 2011.|7.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/8, 2011.|8.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/9, 2011.|9.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/10, 2011.|10.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/11, 2011.|11.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/12, 2011.|12.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/13, 2011.|13.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/14, 2011.|14.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/15, 2011.|15.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/16, 2011.|16.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/17, 2011.|17.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/18, 2011.|18.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/19, 2011.|19.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/20, 2011.|20.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/21, 2011.|21.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/22, 2011.|22.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/23, 2011.|23.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/24, 2011.|24.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/25, 2011.|25.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/26, 2011.|26.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/27, 2011.|27.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/28, 2011.|28.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/29, 2011.|29.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/30, 2011.|30.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/31, 2011.|31.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/32, 2011.|32.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/33, 2011.|33.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/34, 2011.|34.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/35, 2011.|35.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/36, 2011.|36.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/37, 2011.|37.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/38, 2011.|38.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/39, 2011.|39.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/40, 2011.|40.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/41, 2011.|41.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/42, 2011.|42.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/43, 2011.|43.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/44, 2011.|44.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/45, 2011.|45.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/46, 2011.|46.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/47, 2011.|47.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/48, 2011.|48.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/49, 2011.|49.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/50, 2011.|50.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/51, 2011.|51.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/52, 2011.|52.]]''' }}--> |- ! colspan="2" style="border:1px solid #A9A9A9; background:#F5F5F5; padding:1em 1em 1em 1em;"|<span style="font-size:12pt">Sadržaj</span> <div align="center"><br /> <p style="font-variant: small-caps; text-align: center; font-size: 100%;">[[#Geografija|Geografija]] · [[#Biologija|Biologija]] · [[#Historija|Historija]] · [[#Biografije|Biografije]] · [[#Društvo|Društvo]] · [[#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]] · [[#Filozofija i religija|Filozofija i religija]] · [[#Sport|Sport]] · [[#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]</p> </div> |} {| width="100%" style="background:#FFFAF0; border:solid 1px #4169E1;" cellspacing="0" cellpadding="10" |- | |-valign="top" |width="50%"| {| width="100%" |[[Image:P geography.svg|60px]] | width="100%"|<div style="border-bottom: solid 2px #4169E1;"><br /> ===Geografija=== </div> |} <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:France_cities.png|left|100px|border]][[Datoteka:Coat of arms of Benin.svg|right|100px]][[Datoteka:NoviBG Nov30 2005.jpg|right|100px|border]][[Datoteka:Lion-persepolis.JPG|left|100px]]</div> '''Države:''' [[Egipat]] • [[Uzbekistan]] • [[Francuska]] • [[Venezuela]] • [[Kambodža]] • [[Honduras]] • [[Benin]] • [[Češka]] • [[Fidži]] • [[Wales]] • [[Iran]] • [[Kuba]] • [[Estonija]] • [[Surinam]] • [[Sjeverna Koreja]] • [[Singapur]] • [[Panama]] '''Gradovi:''' [[Ljubljana]] • [[Novi Beograd]] • [[Vancouver]] • [[Persepolis]] • [[Šibenik]] • [[Teheran]] • [[Moskva]] '''Seizmologija:''' [[Potresi u Iranu]] '''Ostalo:''' [[Goli otok]] • [[Potsdamer Platz]] • [[Pjongjanški metro]] • [[San Francisco Bay Area]] • [[Geografija Irana]] • [[Geografija Albanije]] • [[Mount Everest]] |width="50%"| {| width="100%" | [[Image:P biology.png|60px]] | width="100%"|<div style="border-bottom: solid 2px #4169E1;"><br /> ===Biologija=== </div> |} <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:Spinosaurus BW2.png|right|100px|border]][[Datoteka:Cicerbita_alpina_mg-k.jpg|right|100px|border]][[Datoteka:Harbour seal breast feeding 1150144.jpg|right|100px|border]]</div> '''Općenito:''' [[Permsko-trijasko izumiranje]] • [[Hipoteza o multiregionalnom porijeklu modernog čovjeka]] • [[Nova hipoteza o jedinstvenom porijeklu]] • [[Genetika čovjeka]] • [[Održivost]] • [[Abiogeneza]] '''Biljke:''' [[Rosulja]] • [[Glavočike]] '''Insekti:''' [[Obične golupke]] • [[Bogomoljke]] '''Vodozemci:''' [[Vodozemci]] '''Reptili:''' [[Krokodil]] • ''[[Edmontosaurus]]'' • [[Pterosauri]] • ''[[Pterodactylus]]'' • [[Dromeosauridi]] • ''[[Spinosaurus]]'' • [[Fiziologija dinosaura]] • ''[[Compsognathus]]'' • ''[[Gryposaurus]]'' • ''[[Scelidosaurus]]'' '''Ptice:''' [[Vatroglavi kraljić]] '''Sisavci:''' [[Rudolfijev kit]] • ''[[Homo floresiensis]]'' • [[Snježni leopard]] • [[Rakun]] • [[Divovska vidra]] • [[Patuljasti troprsti ljenjivac]] '''Ostalo:''' [[Meduze]] • [[Koraljni greben]] • [[Fauna Škotske]] • [[Fauna Australije]] |- | colspan="2" | {| width="100%" |[[Image:P icon Colosseum.png|60px]] | width="100%"|<div style="border-bottom: solid 2px #4169E1;"><br /> ===Historija=== </div> |} |-valign="top" | <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:Minoan_Ash.png|left|100px|border]][[Datoteka:Kusatma_Zonaro.jpg|right|100px|border]][[Datoteka:Les_Tr%C3%A8s_Riches_Heures_du_duc_de_Berry_f%C3%A9vrier.jpg|right|100px|border]][[Datoteka:Washington Crossing the Delaware by Emanuel Leutze, MMA-NYC, 1851.jpg|left|100px|border]][[Datoteka:Byzantine_empire_1355.jpg|left|100px|border]]</div> '''Mjesno određena:''' [[Historija Sjedinjenih Američkih Država]] • [[Historija Kine]] '''Prapovijest:''' '''Stari vijek:''' [[Minojska erupcija]] • [[Heladski period]] • [[Majanski kalendar]] '''Klasična antika:''' [[Bitka kod Kane]] • [[Ropstvo u staroj Grčkoj]] • [[Pelazgi]] • [[Žene u antičkom Rimu]] • [[Liturgija u staroj Grčkoj]] • [[Lelantski rat]] • [[Prostitucija u antičkom Rimu]] • [[Ropstvo u antičkom Rimu]] • [[Rimsko Carstvo]] • [[Termopilska bitka]] • [[Ahemenidska Monarhija]] • ''[[Praefectus urbi]]'' '''Srednji vijek:''' [[Bizantsko-osmanski ratovi]] • [[Građanski rat u Vizantiji (1341–1347)]] • [[Srednji vijek]] • [[Kasni srednji vijek]] • [[Bitka kod Karbale]] • [[Pečenezi]] • ''[[Anali franačkog kraljevstva]]'' • [[Kraljevina Albanija (1272–1368)]] | <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:Encyclopedie_frontispice_full.jpg|right|100px|border]][[Datoteka:Katyń.jpg|left|100px|border]][[Datoteka:Caspar_David_Friedrich_-_Wanderer_above_the_sea_of_fog.jpg|left|100px|border]][[Datoteka:Soviet_Mobile_Laser_in_Afghanistan_by_Edward_L._Cooper,_1985.jpg|right|100px|border]]</div> '''Novi vijek:''' [[Francuski revolucionarni kalendar]] • [[Ku Klux Klan]] • [[Rat Canudosa]] • ''[[Code civil]]'' • [[Krimski rat]] • [[Prosvjetiteljstvo]] • [[Romantizam]] • [[Bitka kod Visa]] • [[Velika Kolumbija]] • [[Talijanska renesansa]] • [[Portugalska renesansa]] • [[Renesansa u Škotskoj]] • [[Reformacija]] • [[Poljska renesansa]] • ''[[Devedeset pet teza]] • [[Elizabetansko doba]] • [[Malački Sultanat]] • [[Tjesnačka naselja]] '''Najnovije doba (1900 - ):''' [[Uskršnji ustanak]] • [[Drugi svjetski rat]] • [[Atentat na Johna F. Kennedyja]] • [[Opsada Skadra]] • [[Bitka za Moskvu]] • [[Bitka za Vukovar]] • [[Drugi čečenski rat]] • [[Katinjski masakr]] • [[Sovjetska invazija Poljske]] • [[Rat u Bosni i Hercegovini]] • [[Afgansko-sovjetski rat]] • [[Opsada Dubrovnika]] • [[Deportacija krimskih Tatara]] • [[Prisilno raseljavanje u Sovjetskom Savezu]] • [[Benešovi dekreti]] • [[Neoklasicizam]] • [[Invazija Poljske]] • [[Hladni rat]] • [[Bitka za Srbiju 1944.]] • [[Demokratska Kampućija]] • [[Grčki građanski rat]] • [[Bitka na Neretvi]] • [[Operacija Crno]] • [[Kambodžanski genocid]] • [[Fudbalski rat]] • [[Operacija Weiss]] • [[Francuska Zapadna Afrika]] • [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije]] • [[Napad četnika na Užičku Republiku]] • [[Vijetnamski rat]] • [[Bitka na Sutjesci]] • [[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)]] • [[Holokaust u Litvaniji]] • [[Nezavisna Albanija]] • [[Estonski rat za nezavisnost]] • [[Raspjevana revolucija]] • [[Srpska okupacija Albanije]] • [[Estonska vlada u egzilu]] • [[Logor Stara Gradiška]] • [[Masakri nad Albancima u Balkanskim ratovima]] • [[Komunistička partija Jugoslavije tokom Velike čistke]] • [[Sook Ching]] • ''[[Fin de siècle]]'' • [[Shōnan-tō]] '''Ostalo:''' [[1991.]] • [[2015.]] • [[1974.]] |- | colspan="2" | {| width="100%" |[[Image:P philosophy1.png|60px]] | width="100%"|<div style="border-bottom: solid 2px #4169E1;"><br /> ===Biografije=== </div> |} |-valign="top" | <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:Edgar Allan Poe 2.jpg|right|100px|border]][[Datoteka:Piet Mondrian and Pétro van Doesburg.jpg|right|100px|border]]</div> '''Filozofija i teologija:''' [[Kelsos]] • [[Markion]] • [[Ali]] • [[Hasan ibn Ali]] • [[Bertrand Russell]] • [[Kusam ibn Abas]] • [[Seneka]] • [[Posejdonije]] • [[Hrizip]] • [[Aldo Manucije]] • [[Zajn al-Abidin]] • [[Ludwig Wittgenstein]] '''Književnost:''' [[Victor Hugo]] • [[Lewis Carroll]] • [[Franz Kafka]] • [[André Malraux]] • [[William Faulkner]] • [[Hesiod]] • [[Albert Camus]] • [[Apolonije Rođanin]] • [[Jean Anouilh]] • [[Edgar Allan Poe]] • [[H. P. Lovecraft]] • [[Ian Fleming]] • [[Lukijan]] • [[Edogawa Ranpo]] • [[Filenida]] • [[Marcijan Kapela]] • [[Fabije Plancijad Fulgencije]] • [[Jean Cocteau]] • [[Osamu Dazai]] • [[Mary Wollstonecraft Shelley]] '''Muzika:''' [[Himzo Polovina]] • [[Britney Spears]] • [[Roy Orbison]] • [[Safri Duo]] • [[Talk Talk]] • [[Simge (pjevačica)]] • [[Dmitrij Šostakovič]] • [[Ling tosite sigure]] • [[Falco]] • [[Kraftwerk]] • [[Phil Ochs]] '''Film:''' [[Marlene Dietrich]] • [[Sunny Leone]] • [[Branko Lustig]] • [[Nebojša Glogovac]] • [[Pier Paolo Pasolini]] '''Likovna umjetnost:''' [[Vojin Bakić]] • [[Piet Mondrian]] • [[Salvador Dalí]] • [[Renato Guttuso]] • [[Antun Augustinčić]] | <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:Albert Einstein Head cleaned.jpg|right|100px|border]][[Datoteka:Larry Bird Lipofsky.jpg|right|border|100px|border]]</div> '''Nauka:''' [[Albert Einstein]] • [[Ernst Herzfeld]] • [[Husein Nasr]] '''Tehnologija:''' '''Politika:''' [[Willy Brandt]] • [[Adolf Hitler]] • [[George H. W. Bush]] • [[Dimitrije Tucović]] • [[Ulysses S. Grant]] • [[John Brown (abolicionist)]] • [[Gaj Julije Cezar]] • [[Konstantin Veliki]] • [[Anwar Sadat]] • [[Edvard Beneš]] • [[Joseph Goebbels]] • [[Reinhard Heydrich]] • [[Hermann Göring]] • [[Mahmud Ahmadinežad]] • [[Rómulo Betancourt]] • [[Domaslava]] • [[Harry S. Truman]] • [[Alfred Rosenberg]] • [[Karl XII od Švedske]] • [[Mathieu Kérékou]] '''Sportaši:''' [[Novak Đoković]] • [[Bill Russell]] • [[Larry Bird]] • [[Kevin McHale (košarkaš)]] • [[Paul Keres]] • [[Dikembe Mutombo]] '''Ostalo:''' [[Braća Kray]] • [[Jack Trbosjek]] • [[Pocahontas]] • [[Roland Freisler]] • [[Leopold i Loeb]] • [[Smrt Edgara Allana Poea]] • [[Vilim Horvaj]] • [[Nikola Kovačević – Čudnovski]] • [[Vlajko Begović]] • [[Jakov Kranjčević]] |- | colspan="2" | {| width="100%" |[[Image:P social sciences.png|60px]] | width="100%"|<div style="border-bottom: solid 2px #4169E1;margin-bottom:0px;"><br /> ===Društvo=== </div> |} |-valign="top" | <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:Speyer (DerHexer) 2010-12-19 051.jpg|right|100px|border]][[Datoteka:Iranrood Section.png|right|100px|border]]</div> '''Ekonomija i gospodarstvo:''' [[Iranrud]] '''Jezik i pismo:''' [[Vulgarni latinski jezik]] • [[Srpskohrvatski jezik]] • [[Dorski dijalekt]] • [[Afrički romanski jezik]] • [[Albanski jezik]] • ''[[Jezik i nacionalizam]]'' '''Gastronomija:''' [[Ishrana u staroj Grčkoj]] '''Demografija:''' [[Demografija Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] • [[Egzodus Jevreja iz arapskih država]] | <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:Scottish independence referendum results.png|left|100px]][[Datoteka:Coat of arms of the United Kingdom (2022, both variants).svg|right|100px]][[Datoteka:Leffler_-_WomensLib1970_WashingtonDC.jpg|right|100px]]</div> '''Politika:''' [[Parlament]] • ''[[God Save the Queen]]'' • [[Škotski referendum o nezavisnosti 2014.]] • [[Britanska monarhija]] • ''[[Save Our Children]]'' • [[Komunistička partija Jugoslavije]] • [[Samoupravni socijalizam]] '''Pravo:''' ''[[Code civil]]'' • [[Brak]] • [[Rat]] '''Psihologija:''' [[Seksualna revolucija]] '''Ostalo:''' ''[[The Washington Post]]'' • [[Ljudski rad]] • [[LGBT historija u Njemačkoj]] • [[Hominizacija]] • [[Kineski kalendar]] • [[Samoubistvo]] • [[Lezbejka]] |- | colspan="2" | {| width="100%" |[[Image:p_art.png|60px]] | width="100%"|<div style="border-bottom: solid 2px #4169E1;"><br /> === Umjetnost i kultura === </div> |} |-valign="top" | <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:GothamCentralCVR20.PNG|left|80px|border]][[Datoteka:1984first.jpg|right|80px|border]][[Datoteka:BleachVol1.jpg|border|right|80px]][[Datoteka:Digimon Adventure 1999.jpg|left|80px]]</div> '''Likovna umjetnost:''' [[Otonska renesansa]] • [[Srednjovjekovna umjetnost]] • [[Zapadno slikarstvo]] • [[Vikinška umjetnost]] '''Književnost:''' [[Rimska književnost]] • [[Starogrčka književnost]] • [[Znanstvena fantastika]] • ''[[Decameron]]'' • ''[[Nineteen Eighty-Four]]'' • [[Sherlock Holmes]] • ''[[Ubiti pticu rugalicu]]'' • [[Grčka komedija]] • ''[[Katalog žena]]'' • ''[[Apokolocintoza]]'' • [[Nobelova nagrada za književnost]] • [[Narodna književnost]] • [[Srednjovjekovna latinska književnost]] • [[Rimska komedija]] • [[Grčki epski ciklus]] • [[Oksirinhijski papirusi]] • ''[[Antigone]]'' • ''[[Ten Little Niggers]]'' • [[Ono (lik)]] • [[Fedra (Seneka)|''Fedra'' (Seneka)]] • [[Vizantijska književnost]] • [[Albanska književnost]] • [[Teatar u starom Rimu]] • [[Novogrčka književnost]] • ''[[Ningen Shikkaku]]'' '''Strip''': ''[[Usagi Yojimbo]]'' • [[Joker (strip)]] • [[Penguin]] • [[Riddler]] • [[Mr. Freeze]] • [[Two-Face]] • [[Mad Hatter (DC Comics)]] • [[Batman]] • [[Calendar Man]] • [[Scarecrow]] • [[Professor Pyg]] • [[Bleach (manga)|''Bleach'' (manga)]] • [[Catwoman]] '''Anime:''' ''[[Sailor Moon]]'' • [[Aria (anime)|''Aria'']] • ''[[Cardcaptor Sakura]]'' • [[Leomon]] • ''[[The Rose of Versailles]]'' • ''[[Cobra (anime)|Cobra]]'' • ''[[Psycho-Pass: The Movie]]'' • ''[[Neon Genesis Evangelion]]'' • ''[[Psycho-Pass]]'' • ''[[InuYasha]]'' • ''[[Spirited Away]]'' • "[[Perfect World]]" • [[Digimon Adventure (film)|''Digimon Adventure'' (film)]] • "[[Saint's Supper]]" • "[[The Gates of Judgment]]" • "[[The Scales of Justice 〈299/300〉]]" | <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:It (2017) poster.jpg|right|80px|border]][[Datoteka:Blade_Runner_poster.jpg|left|80px|border]][[Datoteka:Naked poster.jpg|left|80px|border]][[Datoteka:CostaGavrasZ.jpg|right|80px|border]]</div> '''Muzika:''' [[Album]] • [[Popularna muzika u SFRJ]] • [[Novi val]] • [[Synthpop]] • [[Eurosong 2002.]] • [[Pjesma Eurovizije]] • [[Pjesma Eurovizije 2022.]] • "[[Smells Like Teen Spirit]]" • [[Dora (festival)|''Dora'' (festival)]] '''TV serije:''' [[Queer as Folk (US)|''Queer as Folk'' (US)]] • [[Dinastija (TV serija)|''Dinastija'' (TV serija)]] • [[Battlestar Galactica (miniserija)|''Battlestar Galactica'' (miniserija)]] • [[It (miniserija)|''It'' (miniserija)]] • [[Šerlok Holms (TV serija)|''Šerlok Holms'' (TV serija)]] • [[The Man in the High Castle (TV serija)|''The Man in the High Castle'' (TV serija)]] • ''[[Bitange i princeze]]'' • "[[Epizoda 9 (Bitange i princeze, sezona 1)]]" '''Film:''' [[Stargate (film)|''Stargate'' (film)]] • ''[[Cliffhanger]]'' • [[Holivudska crna lista]] • ''[[Harry Potter and the Deathly Hallows - Part 2]]'' • ''[[Lea i Darija]]'' • [[Conan the Barbarian (film, 1982)|''Conan the Barbarian'' (1982)]] • ''[[Svećenikova djeca]]'' • ''[[Les Vampires]] • [[Sherlock Holmes (2009)|''Sherlock Holmes'' (2009)]] • ''[[Sherlock Holmes: A Game of Shadows]] • ''[[Blade Runner]]'' • ''[[Star Trek IV: The Voyage Home]]'' • [[Produkcijski kodeks MPAA]] • ''[[The Royal Tenenbaums]]'' • ''[[Fitna (film)|Fitna]]'' • ''[[Naked (film, 1993)|Naked]]'' • ''[[RoboCop]]'' • ''[[The Deer Hunter]]'' • ''[[Z (film)|Z]]'' • [[The Killing Fields (film)|''The Killing Fields'']] • [[It (film, 2017)|''It'' (2017)]] • ''[[Desjat negritjat]]'' • ''[[No Country for Old Men (film)|No Country for Old Men]]'' • [[Batman (film, 1989)|''Batman'' (1989)]] • ''[[Being There]]'' • ''[[Pulp Fiction]]'' • [[Murder on the Orient Express (film, 1974)|''Murder on the Orient Express'' (1974)]] • ''[[Mulholland Drive (film)|Mulholland Drive]]'' • ''[[Asteroid City]]'' • [[Smrt Djevojčice sa žigicama (film)|''Smrt Djevojčice sa žigicama'']] • ''[[Dog Day Afternoon]]'' • ''[[Stalker (film)|Stalker]]'' • [[The Zone of Interest (film)|''The Zone of Interest'']] • ''[[Groundhog Day]]'' • [[Crni talas]] • ''[[Kaze no Tani no Naushika]]'' • ''[[Vargtimmen]]'' '''Arhitektura:''' [[Potsdamer Platz]] • [[Pjongjanški metro]] • [[Tvrđava Svetog Mihovila]] '''Video igre:''' ''[[Civilization]]'' |-valign="top" | {| width="100%" |[[Image:P religion.png|30px]] [[Image:P philosophy.png|30px]] | width="100%"|<div style="border-bottom: solid 2px #4169E1;"><br /> === Filozofija i religija === </div> |} <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:Raphael School of Athens.jpg|right|100px|border]][[Datoteka:Brooklyn Museum - The Exhortation to the Apostles (Recommandation aux apôtres) - James Tissot.jpg|right|100px|border]]</div> '''Filozofija:''' [[Antička filozofija]] • [[O strastima (Hrizip)|''O strastima'']] '''Religija:''' [[Historijski Isus]] • [[Kritika Biblije]] • [[Rano hrišćanstvo]] • [[Ateizam]] • [[Hadis o dvanaest nasljednika]] • [[Imamet]] • [[Kult heroja]] • [[Islamizacija Albanije]] '''Ezoterija:''' '''Mitologija:''' [[Kibela]] • [[Grčka mitologija]] • [[Rimska mitologija]] • [[Kupidon i Psiha]] • [[Kupidon]] | {| width="100%" |[[Image:P sport.png|60px]] | width="100%"|<div style="border-bottom: solid 2px #4169E1;"><br /> === Sport === </div> |} <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:PAN-TUN (32).jpg|right|100px|border]][[Datoteka:Défilé médaillés français JO 2012 3.jpg|right|100px|border]]</div> '''Sportovi:''' '''Takmičenja:''' [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Katar 2015.]] • [[UEFA Euro]] • [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.]] • [[UEFA Euro 2016.]] • [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 2017.]] • [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.]] • [[Europsko prvenstvo u rukometu - Poljska 2016.|EHF Euro 2016.]] • [[Afrički kup nacija 2010.]] • [[Europsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2018.|EHF Euro 2018.]] • [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.]] • [[IHF Svjetsko prvenstvo u rukometu]] • [[IHF Svjetsko prvenstvo 2019.]] • [[FIFA Svjetsko prvenstvo]] • [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.]] • [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2021.]] • [[UEFA Euro 2020.]] • [[EHF Euro 2020.]] • [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.]] • [[EHF Euro 2022.]] • [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2023.]] • [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.]] • [[FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci]] • [[EHF Euro 2024.]] • [[Francuska – Hrvatska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 2018.)|Finale FIFA Svjetskog prvenstva 2018.]] • [[AFC Azijski kup 1984.]] • [[UEFA Euro 2024.]] • [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2025.]] • [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2020. – muškarci]] • [[EHF Euro 2026.]] '''Momčadi:''' [[Rukometna reprezentacija Francuske]] • [[Fudbalska reprezentacija Francuske]] • [[Fudbalska reprezentacija Hondurasa]] • [[Boston Celtics]] • [[Dream Team]] • [[Fudbalska reprezentacija Estonije]] • [[Fudbalska reprezentacija Turske]] |- | colspan="2" | {| width="100%" |[[Image:P physics.svg|60px]] | width="100%"|<div style="border-bottom: solid 2px #4169E1;"><br /> === Tehnika i nauka === </div> |} |-valign="top" | <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:The Earth seen from Apollo 17.jpg|left|90px|border]][[Datoteka:History_of_water_on_Mars.jpeg|right|80px|border]][[Datoteka:1l7v_opm.png|right|80px|border]][[Datoteka:Nh-pluto_crop.png|left|90px|border]]</div> '''Tehnika:''' [[SMS Viribus Unitis]] • [[Global Positioning System]] '''Astronomija:''' [[Hipoteza o rijetkoj Zemlji]] • [[Život na Marsu]] • [[90377 Sedna]] • [[Pluton (astronomija)|Pluton]] • [[Svemirski centar Imam Homeini]] • [[Komet Shoemaker-Levy 9]] • [[Historija opservacije Marsa]] • [[Neptun (planeta)]] • [[Astronomija (Manilije)|''Astronomija'' (Manilije)]] • [[Merkur]] '''Kemija:''' [[Itrij]] • [[ABC proteini]] • [[Lipidi]] • [[Botulinski toksin]] '''Medicina:''' [[Rak pluća]] • [[Žuta groznica]] • [[Epilepsija]] • [[Meningitis]] • [[Tradicionalna medicina]] • [[Gojaznost]] • [[Shizofrenija]] • [[Migrena]] • [[Kontrola rađanja]] • [[Spavanje]] • [[Magnetna rezonantna tomografija]] • [[Denga groznica]] • [[Bolest kretanja]] • [[Antraks]] • [[Srednjovjekovna medicina]] • [[Lumbago]] • [[Raynaudov fenomen]] | <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:IPod family.png|right|100px|border]][[Datoteka:Dampfturbine_Montage01.jpg|100px|border|right]]</div> '''Matematika:''' [[Euklidov algoritam]] '''Informatika:''' [[Malware]] • [[Apple Inc.]] • [[Spyware]] • [[Commodore International]] • [[Facebook]] • [[YouTube]] • [[Frutiger Aero]] • ''[[Age of Mythology]]'' • [[The Oregon Trail (1985)|''The Oregon Trail'' (1985)]] '''Fizika:''' [[Elektroenergetika]] |} __NOTOC__ [[Kategorija:Istaknuti članci| ]] aqivs8o6uft4w3hlfzntxtafl6z6s6l 42586624 42586623 2026-05-01T10:57:51Z Edgar Allan Poe 29250 /* Umjetnost i kultura */ 42586624 wikitext text/x-wiki __NOTOC__ {| style="clear:both; background:none; margin-top:-10px;" width="100%" | width="70%" valign="top" style="border: 1px solid #A9A9A9; background:#F5F5F5; padding:1em 1em 1em 1em;" | <span style="font-size:15pt">Istaknuti članci na Wikipediji</span> [[File:Cscr-featured.png<!--Please do NOT replace this icon with the SVG version, which the wiki software converts to a PNG of inferior quality.-->|left|50px|Ova zvijezda na Wikipediji tradicionalno označava izabrane članke.]] '''Istaknuti članci''' izdvajaju se svojom kvalitetom od ostalih članaka Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. Stoga zaslužuju biti navedeni na [[Glavna stranica|Glavnoj stranici projekta]]. Imamo '''{{Broj istaknutih članaka}}''' {{plural:{{Broj istaknutih članaka}}|istaknuti članak|istaknuta članka|istaknutih članaka}} od ukupno {{NUMBEROFARTICLES}} {{plural:{{NUMBEROFARTICLES}}|članka|članaka}} na projektu. Aktualni istaknuti članak jest '''[[{{Aktualni istaknuti članak}}]]'''. | width="30%" valign="top" style="border:1px solid #A9A9A9; background:#F5F5F5; padding:1em 1em 1em 1em;" | {{Prečac|WP:IČ}} '''Izabrani sadržaj:''' * [[Wikipedia:Istaknuti članci/Arhiva|Arhiva istaknutih članaka]] * [[Šablon:Istaknuti članak|Aktualni istaknuti članak]] * [[Wikipedia:Istaknuti članci/Kandidati|Kandidati za istaknuti članak]] * [[Wikipedia:Istaknuti članci/Kriteriji|Kriteriji za izbor istaknutih članaka]] |- | colspan="2" style="border:1px solid #A9A9A9; background:#FFF; padding:0.5em 0.5em 0.5em 0.5em;" valign="top"| <!-- {{Navbox generic | navbar = bez | state = collapsed | title = Izabrani članci po godinama | titlestyle = background:#FFF | groupstyle = background:#FFF | group1 = [[Wikipedia:Izabrani članci/2007.|2007.]] | popis1 = '''[[Wikipedija:Izabrani članci/1, 2007.|1.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/2, 2007.|2.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/3, 2007.|3.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/4, 2007.|4.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/5, 2007.|5.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/6, 2007.|6.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/7, 2007.|7.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/8, 2007.|8.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/9, 2007.|9.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/10, 2007.|10.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/11, 2007.|11.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/12, 2007.|12.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/13, 2007.|13.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/14, 2007.|14.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/15, 2007.|15.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/16, 2007.|16.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/17, 2007.|17.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/18, 2007.|18.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/19, 2007.|19.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/20, 2007.|20.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/21, 2007.|21.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/22, 2007.|22.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/23, 2007.|23.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/24, 2007.|24.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/25, 2007.|25.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/26, 2007.|26.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/27, 2007.|27.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/28, 2007.|28.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/29, 2007.|29.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/30, 2007.|30.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/31, 2007.|31.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/32, 2007.|32.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/33, 2007.|33.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/34, 2007.|34.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/35, 2007.|35.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/36, 2007.|36.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/37, 2007.|37.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/38, 2007.|38.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/39, 2007.|39.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/40, 2007.|40.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/41, 2007.|41.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/42, 2007.|42.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/43, 2007.|43.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/44, 2007.|44.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/45, 2007.|45.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/46, 2007.|46.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/47, 2007.|47.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/48, 2007.|48.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/49, 2007.|49.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/50, 2007.|50.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/51, 2007.|51.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/52, 2007.|52.]]''' | group2 = [[Wikipedija:Izabrani članci/2008.|2008.]] | popis2 = '''[[Wikipedija:Izabrani članci/1, 2008.|1.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/2, 2008.|2.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/3, 2008.|3.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/4, 2008.|4.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/5, 2008.|5.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/6, 2008.|6.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/7, 2008.|7.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/8, 2008.|8.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/9, 2008.|9.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/10, 2008.|10.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/11, 2008.|11.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/12, 2008.|12.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/13, 2008.|13.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/14, 2008.|14.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/15, 2008.|15.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/16, 2008.|16.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/17, 2008.|17.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/18, 2008.|18.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/19, 2008.|19.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/20, 2008.|20.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/21, 2008.|21.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/22, 2008.|22.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/23, 2008.|23.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/24, 2008.|24.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/25, 2008.|25.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/26, 2008.|26.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/27, 2008.|27.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/28, 2008.|28.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/29, 2008.|29.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/30, 2008.|30.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/31, 2008.|31.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/32, 2008.|32.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/33, 2008.|33.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/34, 2008.|34.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/35, 2008.|35.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/36, 2008.|36.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/37, 2008.|37.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/38, 2008.|38.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/39, 2008.|39.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/40, 2008.|40.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/41, 2008.|41.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/42, 2008.|42.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/43, 2008.|43.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/44, 2008.|44.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/45, 2008.|45.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/46, 2008.|46.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/47, 2008.|47.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/48, 2008.|48.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/49, 2008.|49.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/50, 2008.|50.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/51, 2008.|51.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/52, 2008.|52.]]''' | group3 = [[Wikipedija:Izabrani članci/2009.|2009.]] | popis3 = '''[[Wikipedija:Izabrani članci/1, 2009.|1.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/2, 2009.|2.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/3, 2009.|3.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/4, 2009.|4.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/5, 2009.|5.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/6, 2009.|6.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/7, 2009.|7.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/8, 2009.|8.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/9, 2009.|9.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/10, 2009.|10.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/11, 2009.|11.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/12, 2009.|12.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/13, 2009.|13.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/14, 2009.|14.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/15, 2009.|15.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/16, 2009.|16.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/17, 2009.|17.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/18, 2009.|18.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/19, 2009.|19.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/20, 2009.|20.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/21, 2009.|21.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/22, 2009.|22.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/23, 2009.|23.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/24, 2009.|24.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/25, 2009.|25.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/26, 2009.|26.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/27, 2009.|27.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/28, 2009.|28.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/29, 2009.|29.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/30, 2009.|30.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/31, 2009.|31.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/32, 2009.|32.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/33, 2009.|33.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/34, 2009.|34.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/35, 2009.|35.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/36, 2009.|36.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/37, 2009.|37.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/38, 2009.|38.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/39, 2009.|39.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/40, 2009.|40.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/41, 2009.|41.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/42, 2009.|42.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/43, 2009.|43.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/44, 2009.|44.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/45, 2009.|45.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/46, 2009.|46.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/47, 2009.|47.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/48, 2009.|48.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/49, 2009.|49.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/50, 2009.|50.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/51, 2009.|51.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/52, 2009.|52.]]''' | group4 = [[Wikipedija:Izabrani članci/2010.|2010.]] | popis4 = '''[[Wikipedija:Izabrani članci/1, 2010.|1.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/2, 2010.|2.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/3, 2010.|3.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/4, 2010.|4.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/5, 2010.|5.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/6, 2010.|6.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/7, 2010.|7.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/8, 2010.|8.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/9, 2010.|9.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/10, 2010.|10.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/11, 2010.|11.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/12, 2010.|12.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/13, 2010.|13.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/14, 2010.|14.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/15, 2010.|15.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/16, 2010.|16.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/17, 2010.|17.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/18, 2010.|18.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/19, 2010.|19.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/20, 2010.|20.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/21, 2010.|21.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/22, 2010.|22.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/23, 2010.|23.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/24, 2010.|24.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/25, 2010.|25.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/26, 2010.|26.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/27, 2010.|27.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/28, 2010.|28.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/29, 2010.|29.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/30, 2010.|30.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/31, 2010.|31.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/32, 2010.|32.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/33, 2010.|33.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/34, 2010.|34.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/35, 2010.|35.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/36, 2010.|36.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/37, 2010.|37.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/38, 2010.|38.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/39, 2010.|39.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/40, 2010.|40.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/41, 2010.|41.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/42, 2010.|42.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/43, 2010.|43.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/44, 2010.|44.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/45, 2010.|45.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/46, 2010.|46.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/47, 2010.|47.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/48, 2010.|48.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/49, 2010.|49.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/50, 2010.|50.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/51, 2010.|51.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/52, 2010.|52.]]''' | group5 = [[Wikipedija:Izabrani članci/2011.|2011.]] | popis5 = '''[[Wikipedija:Izabrani članci/1, 2011.|1.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/2, 2011.|2.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/3, 2011.|3.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/4, 2011.|4.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/5, 2011.|5.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/6, 2011.|6.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/7, 2011.|7.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/8, 2011.|8.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/9, 2011.|9.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/10, 2011.|10.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/11, 2011.|11.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/12, 2011.|12.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/13, 2011.|13.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/14, 2011.|14.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/15, 2011.|15.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/16, 2011.|16.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/17, 2011.|17.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/18, 2011.|18.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/19, 2011.|19.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/20, 2011.|20.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/21, 2011.|21.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/22, 2011.|22.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/23, 2011.|23.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/24, 2011.|24.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/25, 2011.|25.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/26, 2011.|26.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/27, 2011.|27.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/28, 2011.|28.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/29, 2011.|29.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/30, 2011.|30.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/31, 2011.|31.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/32, 2011.|32.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/33, 2011.|33.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/34, 2011.|34.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/35, 2011.|35.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/36, 2011.|36.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/37, 2011.|37.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/38, 2011.|38.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/39, 2011.|39.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/40, 2011.|40.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/41, 2011.|41.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/42, 2011.|42.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/43, 2011.|43.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/44, 2011.|44.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/45, 2011.|45.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/46, 2011.|46.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/47, 2011.|47.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/48, 2011.|48.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/49, 2011.|49.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/50, 2011.|50.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/51, 2011.|51.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/52, 2011.|52.]]''' }}--> |- ! colspan="2" style="border:1px solid #A9A9A9; background:#F5F5F5; padding:1em 1em 1em 1em;"|<span style="font-size:12pt">Sadržaj</span> <div align="center"><br /> <p style="font-variant: small-caps; text-align: center; font-size: 100%;">[[#Geografija|Geografija]] · [[#Biologija|Biologija]] · [[#Historija|Historija]] · [[#Biografije|Biografije]] · [[#Društvo|Društvo]] · [[#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]] · [[#Filozofija i religija|Filozofija i religija]] · [[#Sport|Sport]] · [[#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]</p> </div> |} {| width="100%" style="background:#FFFAF0; border:solid 1px #4169E1;" cellspacing="0" cellpadding="10" |- | |-valign="top" |width="50%"| {| width="100%" |[[Image:P geography.svg|60px]] | width="100%"|<div style="border-bottom: solid 2px #4169E1;"><br /> ===Geografija=== </div> |} <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:France_cities.png|left|100px|border]][[Datoteka:Coat of arms of Benin.svg|right|100px]][[Datoteka:NoviBG Nov30 2005.jpg|right|100px|border]][[Datoteka:Lion-persepolis.JPG|left|100px]]</div> '''Države:''' [[Egipat]] • [[Uzbekistan]] • [[Francuska]] • [[Venezuela]] • [[Kambodža]] • [[Honduras]] • [[Benin]] • [[Češka]] • [[Fidži]] • [[Wales]] • [[Iran]] • [[Kuba]] • [[Estonija]] • [[Surinam]] • [[Sjeverna Koreja]] • [[Singapur]] • [[Panama]] '''Gradovi:''' [[Ljubljana]] • [[Novi Beograd]] • [[Vancouver]] • [[Persepolis]] • [[Šibenik]] • [[Teheran]] • [[Moskva]] '''Seizmologija:''' [[Potresi u Iranu]] '''Ostalo:''' [[Goli otok]] • [[Potsdamer Platz]] • [[Pjongjanški metro]] • [[San Francisco Bay Area]] • [[Geografija Irana]] • [[Geografija Albanije]] • [[Mount Everest]] |width="50%"| {| width="100%" | [[Image:P biology.png|60px]] | width="100%"|<div style="border-bottom: solid 2px #4169E1;"><br /> ===Biologija=== </div> |} <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:Spinosaurus BW2.png|right|100px|border]][[Datoteka:Cicerbita_alpina_mg-k.jpg|right|100px|border]][[Datoteka:Harbour seal breast feeding 1150144.jpg|right|100px|border]]</div> '''Općenito:''' [[Permsko-trijasko izumiranje]] • [[Hipoteza o multiregionalnom porijeklu modernog čovjeka]] • [[Nova hipoteza o jedinstvenom porijeklu]] • [[Genetika čovjeka]] • [[Održivost]] • [[Abiogeneza]] '''Biljke:''' [[Rosulja]] • [[Glavočike]] '''Insekti:''' [[Obične golupke]] • [[Bogomoljke]] '''Vodozemci:''' [[Vodozemci]] '''Reptili:''' [[Krokodil]] • ''[[Edmontosaurus]]'' • [[Pterosauri]] • ''[[Pterodactylus]]'' • [[Dromeosauridi]] • ''[[Spinosaurus]]'' • [[Fiziologija dinosaura]] • ''[[Compsognathus]]'' • ''[[Gryposaurus]]'' • ''[[Scelidosaurus]]'' '''Ptice:''' [[Vatroglavi kraljić]] '''Sisavci:''' [[Rudolfijev kit]] • ''[[Homo floresiensis]]'' • [[Snježni leopard]] • [[Rakun]] • [[Divovska vidra]] • [[Patuljasti troprsti ljenjivac]] '''Ostalo:''' [[Meduze]] • [[Koraljni greben]] • [[Fauna Škotske]] • [[Fauna Australije]] |- | colspan="2" | {| width="100%" |[[Image:P icon Colosseum.png|60px]] | width="100%"|<div style="border-bottom: solid 2px #4169E1;"><br /> ===Historija=== </div> |} |-valign="top" | <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:Minoan_Ash.png|left|100px|border]][[Datoteka:Kusatma_Zonaro.jpg|right|100px|border]][[Datoteka:Les_Tr%C3%A8s_Riches_Heures_du_duc_de_Berry_f%C3%A9vrier.jpg|right|100px|border]][[Datoteka:Washington Crossing the Delaware by Emanuel Leutze, MMA-NYC, 1851.jpg|left|100px|border]][[Datoteka:Byzantine_empire_1355.jpg|left|100px|border]]</div> '''Mjesno određena:''' [[Historija Sjedinjenih Američkih Država]] • [[Historija Kine]] '''Prapovijest:''' '''Stari vijek:''' [[Minojska erupcija]] • [[Heladski period]] • [[Majanski kalendar]] '''Klasična antika:''' [[Bitka kod Kane]] • [[Ropstvo u staroj Grčkoj]] • [[Pelazgi]] • [[Žene u antičkom Rimu]] • [[Liturgija u staroj Grčkoj]] • [[Lelantski rat]] • [[Prostitucija u antičkom Rimu]] • [[Ropstvo u antičkom Rimu]] • [[Rimsko Carstvo]] • [[Termopilska bitka]] • [[Ahemenidska Monarhija]] • ''[[Praefectus urbi]]'' '''Srednji vijek:''' [[Bizantsko-osmanski ratovi]] • [[Građanski rat u Vizantiji (1341–1347)]] • [[Srednji vijek]] • [[Kasni srednji vijek]] • [[Bitka kod Karbale]] • [[Pečenezi]] • ''[[Anali franačkog kraljevstva]]'' • [[Kraljevina Albanija (1272–1368)]] | <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:Encyclopedie_frontispice_full.jpg|right|100px|border]][[Datoteka:Katyń.jpg|left|100px|border]][[Datoteka:Caspar_David_Friedrich_-_Wanderer_above_the_sea_of_fog.jpg|left|100px|border]][[Datoteka:Soviet_Mobile_Laser_in_Afghanistan_by_Edward_L._Cooper,_1985.jpg|right|100px|border]]</div> '''Novi vijek:''' [[Francuski revolucionarni kalendar]] • [[Ku Klux Klan]] • [[Rat Canudosa]] • ''[[Code civil]]'' • [[Krimski rat]] • [[Prosvjetiteljstvo]] • [[Romantizam]] • [[Bitka kod Visa]] • [[Velika Kolumbija]] • [[Talijanska renesansa]] • [[Portugalska renesansa]] • [[Renesansa u Škotskoj]] • [[Reformacija]] • [[Poljska renesansa]] • ''[[Devedeset pet teza]] • [[Elizabetansko doba]] • [[Malački Sultanat]] • [[Tjesnačka naselja]] '''Najnovije doba (1900 - ):''' [[Uskršnji ustanak]] • [[Drugi svjetski rat]] • [[Atentat na Johna F. Kennedyja]] • [[Opsada Skadra]] • [[Bitka za Moskvu]] • [[Bitka za Vukovar]] • [[Drugi čečenski rat]] • [[Katinjski masakr]] • [[Sovjetska invazija Poljske]] • [[Rat u Bosni i Hercegovini]] • [[Afgansko-sovjetski rat]] • [[Opsada Dubrovnika]] • [[Deportacija krimskih Tatara]] • [[Prisilno raseljavanje u Sovjetskom Savezu]] • [[Benešovi dekreti]] • [[Neoklasicizam]] • [[Invazija Poljske]] • [[Hladni rat]] • [[Bitka za Srbiju 1944.]] • [[Demokratska Kampućija]] • [[Grčki građanski rat]] • [[Bitka na Neretvi]] • [[Operacija Crno]] • [[Kambodžanski genocid]] • [[Fudbalski rat]] • [[Operacija Weiss]] • [[Francuska Zapadna Afrika]] • [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije]] • [[Napad četnika na Užičku Republiku]] • [[Vijetnamski rat]] • [[Bitka na Sutjesci]] • [[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)]] • [[Holokaust u Litvaniji]] • [[Nezavisna Albanija]] • [[Estonski rat za nezavisnost]] • [[Raspjevana revolucija]] • [[Srpska okupacija Albanije]] • [[Estonska vlada u egzilu]] • [[Logor Stara Gradiška]] • [[Masakri nad Albancima u Balkanskim ratovima]] • [[Komunistička partija Jugoslavije tokom Velike čistke]] • [[Sook Ching]] • ''[[Fin de siècle]]'' • [[Shōnan-tō]] '''Ostalo:''' [[1991.]] • [[2015.]] • [[1974.]] |- | colspan="2" | {| width="100%" |[[Image:P philosophy1.png|60px]] | width="100%"|<div style="border-bottom: solid 2px #4169E1;"><br /> ===Biografije=== </div> |} |-valign="top" | <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:Edgar Allan Poe 2.jpg|right|100px|border]][[Datoteka:Piet Mondrian and Pétro van Doesburg.jpg|right|100px|border]]</div> '''Filozofija i teologija:''' [[Kelsos]] • [[Markion]] • [[Ali]] • [[Hasan ibn Ali]] • [[Bertrand Russell]] • [[Kusam ibn Abas]] • [[Seneka]] • [[Posejdonije]] • [[Hrizip]] • [[Aldo Manucije]] • [[Zajn al-Abidin]] • [[Ludwig Wittgenstein]] '''Književnost:''' [[Victor Hugo]] • [[Lewis Carroll]] • [[Franz Kafka]] • [[André Malraux]] • [[William Faulkner]] • [[Hesiod]] • [[Albert Camus]] • [[Apolonije Rođanin]] • [[Jean Anouilh]] • [[Edgar Allan Poe]] • [[H. P. Lovecraft]] • [[Ian Fleming]] • [[Lukijan]] • [[Edogawa Ranpo]] • [[Filenida]] • [[Marcijan Kapela]] • [[Fabije Plancijad Fulgencije]] • [[Jean Cocteau]] • [[Osamu Dazai]] • [[Mary Wollstonecraft Shelley]] '''Muzika:''' [[Himzo Polovina]] • [[Britney Spears]] • [[Roy Orbison]] • [[Safri Duo]] • [[Talk Talk]] • [[Simge (pjevačica)]] • [[Dmitrij Šostakovič]] • [[Ling tosite sigure]] • [[Falco]] • [[Kraftwerk]] • [[Phil Ochs]] '''Film:''' [[Marlene Dietrich]] • [[Sunny Leone]] • [[Branko Lustig]] • [[Nebojša Glogovac]] • [[Pier Paolo Pasolini]] '''Likovna umjetnost:''' [[Vojin Bakić]] • [[Piet Mondrian]] • [[Salvador Dalí]] • [[Renato Guttuso]] • [[Antun Augustinčić]] | <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:Albert Einstein Head cleaned.jpg|right|100px|border]][[Datoteka:Larry Bird Lipofsky.jpg|right|border|100px|border]]</div> '''Nauka:''' [[Albert Einstein]] • [[Ernst Herzfeld]] • [[Husein Nasr]] '''Tehnologija:''' '''Politika:''' [[Willy Brandt]] • [[Adolf Hitler]] • [[George H. W. Bush]] • [[Dimitrije Tucović]] • [[Ulysses S. Grant]] • [[John Brown (abolicionist)]] • [[Gaj Julije Cezar]] • [[Konstantin Veliki]] • [[Anwar Sadat]] • [[Edvard Beneš]] • [[Joseph Goebbels]] • [[Reinhard Heydrich]] • [[Hermann Göring]] • [[Mahmud Ahmadinežad]] • [[Rómulo Betancourt]] • [[Domaslava]] • [[Harry S. Truman]] • [[Alfred Rosenberg]] • [[Karl XII od Švedske]] • [[Mathieu Kérékou]] '''Sportaši:''' [[Novak Đoković]] • [[Bill Russell]] • [[Larry Bird]] • [[Kevin McHale (košarkaš)]] • [[Paul Keres]] • [[Dikembe Mutombo]] '''Ostalo:''' [[Braća Kray]] • [[Jack Trbosjek]] • [[Pocahontas]] • [[Roland Freisler]] • [[Leopold i Loeb]] • [[Smrt Edgara Allana Poea]] • [[Vilim Horvaj]] • [[Nikola Kovačević – Čudnovski]] • [[Vlajko Begović]] • [[Jakov Kranjčević]] |- | colspan="2" | {| width="100%" |[[Image:P social sciences.png|60px]] | width="100%"|<div style="border-bottom: solid 2px #4169E1;margin-bottom:0px;"><br /> ===Društvo=== </div> |} |-valign="top" | <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:Speyer (DerHexer) 2010-12-19 051.jpg|right|100px|border]][[Datoteka:Iranrood Section.png|right|100px|border]]</div> '''Ekonomija i gospodarstvo:''' [[Iranrud]] '''Jezik i pismo:''' [[Vulgarni latinski jezik]] • [[Srpskohrvatski jezik]] • [[Dorski dijalekt]] • [[Afrički romanski jezik]] • [[Albanski jezik]] • ''[[Jezik i nacionalizam]]'' '''Gastronomija:''' [[Ishrana u staroj Grčkoj]] '''Demografija:''' [[Demografija Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] • [[Egzodus Jevreja iz arapskih država]] | <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:Scottish independence referendum results.png|left|100px]][[Datoteka:Coat of arms of the United Kingdom (2022, both variants).svg|right|100px]][[Datoteka:Leffler_-_WomensLib1970_WashingtonDC.jpg|right|100px]]</div> '''Politika:''' [[Parlament]] • ''[[God Save the Queen]]'' • [[Škotski referendum o nezavisnosti 2014.]] • [[Britanska monarhija]] • ''[[Save Our Children]]'' • [[Komunistička partija Jugoslavije]] • [[Samoupravni socijalizam]] '''Pravo:''' ''[[Code civil]]'' • [[Brak]] • [[Rat]] '''Psihologija:''' [[Seksualna revolucija]] '''Ostalo:''' ''[[The Washington Post]]'' • [[Ljudski rad]] • [[LGBT historija u Njemačkoj]] • [[Hominizacija]] • [[Kineski kalendar]] • [[Samoubistvo]] • [[Lezbejka]] |- | colspan="2" | {| width="100%" |[[Image:p_art.png|60px]] | width="100%"|<div style="border-bottom: solid 2px #4169E1;"><br /> === Umjetnost i kultura === </div> |} |-valign="top" | <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:GothamCentralCVR20.PNG|left|80px|border]][[Datoteka:1984first.jpg|right|80px|border]][[Datoteka:BleachVol1.jpg|border|right|80px]][[Datoteka:Digimon Adventure 1999.jpg|left|80px]]</div> '''Likovna umjetnost:''' [[Otonska renesansa]] • [[Srednjovjekovna umjetnost]] • [[Zapadno slikarstvo]] • [[Vikinška umjetnost]] '''Književnost:''' [[Rimska književnost]] • [[Starogrčka književnost]] • [[Znanstvena fantastika]] • ''[[Decameron]]'' • ''[[Nineteen Eighty-Four]]'' • [[Sherlock Holmes]] • ''[[Ubiti pticu rugalicu]]'' • [[Grčka komedija]] • ''[[Katalog žena]]'' • ''[[Apokolocintoza]]'' • [[Nobelova nagrada za književnost]] • [[Narodna književnost]] • [[Srednjovjekovna latinska književnost]] • [[Rimska komedija]] • [[Grčki epski ciklus]] • [[Oksirinhijski papirusi]] • ''[[Antigone]]'' • ''[[Ten Little Niggers]]'' • [[Ono (lik)]] • [[Fedra (Seneka)|''Fedra'' (Seneka)]] • [[Vizantijska književnost]] • [[Albanska književnost]] • [[Teatar u starom Rimu]] • [[Novogrčka književnost]] • ''[[Ningen Shikkaku]]'' '''Strip''': ''[[Usagi Yojimbo]]'' • [[Joker (strip)]] • [[Penguin]] • [[Riddler]] • [[Mr. Freeze]] • [[Two-Face]] • [[Mad Hatter (DC Comics)]] • [[Batman]] • [[Calendar Man]] • [[Scarecrow]] • [[Professor Pyg]] • [[Bleach (manga)|''Bleach'' (manga)]] • [[Catwoman]] '''Anime:''' ''[[Sailor Moon]]'' • [[Aria (anime)|''Aria'']] • ''[[Cardcaptor Sakura]]'' • [[Leomon]] • ''[[The Rose of Versailles]]'' • ''[[Cobra (anime)|Cobra]]'' • ''[[Psycho-Pass: The Movie]]'' • ''[[Neon Genesis Evangelion]]'' • ''[[Psycho-Pass]]'' • ''[[InuYasha]]'' • ''[[Spirited Away]]'' • "[[Perfect World]]" • [[Digimon Adventure (film)|''Digimon Adventure'' (film)]] • "[[Saint's Supper]]" • "[[The Gates of Judgment]]" • "[[The Scales of Justice 〈299/300〉]]" | <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:It (2017) poster.jpg|right|80px|border]][[Datoteka:Blade_Runner_poster.jpg|left|80px|border]][[Datoteka:Naked poster.jpg|left|80px|border]][[Datoteka:CostaGavrasZ.jpg|right|80px|border]]</div> '''Muzika:''' [[Album]] • [[Popularna muzika u SFRJ]] • [[Novi val]] • [[Synthpop]] • [[Eurosong 2002.]] • [[Pjesma Eurovizije]] • [[Pjesma Eurovizije 2022.]] • "[[Smells Like Teen Spirit]]" • [[Dora (festival)|''Dora'' (festival)]] '''TV serije:''' [[Queer as Folk (US)|''Queer as Folk'' (US)]] • [[Dinastija (TV serija)|''Dinastija'' (TV serija)]] • [[Battlestar Galactica (miniserija)|''Battlestar Galactica'' (miniserija)]] • [[It (miniserija)|''It'' (miniserija)]] • [[Šerlok Holms (TV serija)|''Šerlok Holms'' (TV serija)]] • [[The Man in the High Castle (TV serija)|''The Man in the High Castle'' (TV serija)]] • ''[[Bitange i princeze]]'' • "[[Epizoda 9 (Bitange i princeze, sezona 1)]]" '''Film:''' [[Stargate (film)|''Stargate'' (film)]] • ''[[Cliffhanger]]'' • [[Holivudska crna lista]] • ''[[Harry Potter and the Deathly Hallows - Part 2]]'' • ''[[Lea i Darija]]'' • [[Conan the Barbarian (film, 1982)|''Conan the Barbarian'' (1982)]] • ''[[Svećenikova djeca]]'' • ''[[Les Vampires]] • [[Sherlock Holmes (2009)|''Sherlock Holmes'' (2009)]] • ''[[Sherlock Holmes: A Game of Shadows]] • ''[[Blade Runner]]'' • ''[[Star Trek IV: The Voyage Home]]'' • [[Produkcijski kodeks MPAA]] • ''[[The Royal Tenenbaums]]'' • ''[[Fitna (film)|Fitna]]'' • ''[[Naked (film, 1993)|Naked]]'' • ''[[RoboCop]]'' • ''[[The Deer Hunter]]'' • ''[[Z (film)|Z]]'' • [[The Killing Fields (film)|''The Killing Fields'']] • [[It (film, 2017)|''It'' (2017)]] • ''[[Desjat negritjat]]'' • ''[[No Country for Old Men (film)|No Country for Old Men]]'' • [[Batman (film, 1989)|''Batman'' (1989)]] • ''[[Being There]]'' • ''[[Pulp Fiction]]'' • [[Murder on the Orient Express (film, 1974)|''Murder on the Orient Express'' (1974)]] • ''[[Mulholland Drive (film)|Mulholland Drive]]'' • ''[[Asteroid City]]'' • [[Smrt Djevojčice sa žigicama (film)|''Smrt Djevojčice sa žigicama'']] • ''[[Dog Day Afternoon]]'' • ''[[Stalker (film)|Stalker]]'' • [[The Zone of Interest (film)|''The Zone of Interest'']] • ''[[Groundhog Day]]'' • [[Crni talas]] • ''[[Kaze no Tani no Naushika]]'' • ''[[Vargtimmen]]'' • ''[[Mirotvorac (film)|Mirotvorac]]'' '''Arhitektura:''' [[Potsdamer Platz]] • [[Pjongjanški metro]] • [[Tvrđava Svetog Mihovila]] '''Video igre:''' ''[[Civilization]]'' |-valign="top" | {| width="100%" |[[Image:P religion.png|30px]] [[Image:P philosophy.png|30px]] | width="100%"|<div style="border-bottom: solid 2px #4169E1;"><br /> === Filozofija i religija === </div> |} <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:Raphael School of Athens.jpg|right|100px|border]][[Datoteka:Brooklyn Museum - The Exhortation to the Apostles (Recommandation aux apôtres) - James Tissot.jpg|right|100px|border]]</div> '''Filozofija:''' [[Antička filozofija]] • [[O strastima (Hrizip)|''O strastima'']] '''Religija:''' [[Historijski Isus]] • [[Kritika Biblije]] • [[Rano hrišćanstvo]] • [[Ateizam]] • [[Hadis o dvanaest nasljednika]] • [[Imamet]] • [[Kult heroja]] • [[Islamizacija Albanije]] '''Ezoterija:''' '''Mitologija:''' [[Kibela]] • [[Grčka mitologija]] • [[Rimska mitologija]] • [[Kupidon i Psiha]] • [[Kupidon]] | {| width="100%" |[[Image:P sport.png|60px]] | width="100%"|<div style="border-bottom: solid 2px #4169E1;"><br /> === Sport === </div> |} <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:PAN-TUN (32).jpg|right|100px|border]][[Datoteka:Défilé médaillés français JO 2012 3.jpg|right|100px|border]]</div> '''Sportovi:''' '''Takmičenja:''' [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Katar 2015.]] • [[UEFA Euro]] • [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.]] • [[UEFA Euro 2016.]] • [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 2017.]] • [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.]] • [[Europsko prvenstvo u rukometu - Poljska 2016.|EHF Euro 2016.]] • [[Afrički kup nacija 2010.]] • [[Europsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2018.|EHF Euro 2018.]] • [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.]] • [[IHF Svjetsko prvenstvo u rukometu]] • [[IHF Svjetsko prvenstvo 2019.]] • [[FIFA Svjetsko prvenstvo]] • [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.]] • [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2021.]] • [[UEFA Euro 2020.]] • [[EHF Euro 2020.]] • [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.]] • [[EHF Euro 2022.]] • [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2023.]] • [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.]] • [[FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci]] • [[EHF Euro 2024.]] • [[Francuska – Hrvatska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 2018.)|Finale FIFA Svjetskog prvenstva 2018.]] • [[AFC Azijski kup 1984.]] • [[UEFA Euro 2024.]] • [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2025.]] • [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2020. – muškarci]] • [[EHF Euro 2026.]] '''Momčadi:''' [[Rukometna reprezentacija Francuske]] • [[Fudbalska reprezentacija Francuske]] • [[Fudbalska reprezentacija Hondurasa]] • [[Boston Celtics]] • [[Dream Team]] • [[Fudbalska reprezentacija Estonije]] • [[Fudbalska reprezentacija Turske]] |- | colspan="2" | {| width="100%" |[[Image:P physics.svg|60px]] | width="100%"|<div style="border-bottom: solid 2px #4169E1;"><br /> === Tehnika i nauka === </div> |} |-valign="top" | <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:The Earth seen from Apollo 17.jpg|left|90px|border]][[Datoteka:History_of_water_on_Mars.jpeg|right|80px|border]][[Datoteka:1l7v_opm.png|right|80px|border]][[Datoteka:Nh-pluto_crop.png|left|90px|border]]</div> '''Tehnika:''' [[SMS Viribus Unitis]] • [[Global Positioning System]] '''Astronomija:''' [[Hipoteza o rijetkoj Zemlji]] • [[Život na Marsu]] • [[90377 Sedna]] • [[Pluton (astronomija)|Pluton]] • [[Svemirski centar Imam Homeini]] • [[Komet Shoemaker-Levy 9]] • [[Historija opservacije Marsa]] • [[Neptun (planeta)]] • [[Astronomija (Manilije)|''Astronomija'' (Manilije)]] • [[Merkur]] '''Kemija:''' [[Itrij]] • [[ABC proteini]] • [[Lipidi]] • [[Botulinski toksin]] '''Medicina:''' [[Rak pluća]] • [[Žuta groznica]] • [[Epilepsija]] • [[Meningitis]] • [[Tradicionalna medicina]] • [[Gojaznost]] • [[Shizofrenija]] • [[Migrena]] • [[Kontrola rađanja]] • [[Spavanje]] • [[Magnetna rezonantna tomografija]] • [[Denga groznica]] • [[Bolest kretanja]] • [[Antraks]] • [[Srednjovjekovna medicina]] • [[Lumbago]] • [[Raynaudov fenomen]] | <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:IPod family.png|right|100px|border]][[Datoteka:Dampfturbine_Montage01.jpg|100px|border|right]]</div> '''Matematika:''' [[Euklidov algoritam]] '''Informatika:''' [[Malware]] • [[Apple Inc.]] • [[Spyware]] • [[Commodore International]] • [[Facebook]] • [[YouTube]] • [[Frutiger Aero]] • ''[[Age of Mythology]]'' • [[The Oregon Trail (1985)|''The Oregon Trail'' (1985)]] '''Fizika:''' [[Elektroenergetika]] |} __NOTOC__ [[Kategorija:Istaknuti članci| ]] e71rw86izkpdtdadsg916v63q73n0k6 0 2115 42586620 42379239 2026-05-01T10:49:09Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586620 wikitext text/x-wiki '''Arhitektura'''{{efn|[[Latinski jezik|Lat]]. ''architektura'', od [[Starogrčki jezik|starogrčke]] reči ''arkitekton, ὰρχιτεκτονική'', od ''ὰρχι'' — ''glavni'' i ''Τεκτονική'' — ''graditelj''.}}, umetnost organizovanja i građenja prostora, pri čemu se uspostavljaju međusobni prostorni odnosi između unutrašnjosti i eksterijera zgrade, te odnosi između bližeg i daljeg okruženja i odnosi u sistemu organizacije naselja. U najužem smislu arhitektura je disciplica koja proučava planiranje zgrada, raspored elemenata zgrada i metodu njihove izrade i oblikovanja. Disciplina sledi ustaljeni [[Nauka|naučni]] [[Naučna metoda|metod]], ali ima i striktno [[Umetnost|umetničku]] granu, pošto je vekovima već uvrštena u kanonu sedam [[Likovna umjetnost|likovnih umetnosti]] (''beaux-arts''),{{efn|Usp. [[Aristotel]]ovo delo, zatim [[Vitruvije]] i dr.}} što je ostalo u nasleđu u savremenim [[Akademija|akademskim]] klasifikacijama. Kao umetnost organizovanja i građenja prostora, ona se bavi ljudskim komforom u prostoru. U širem smislu arhitektura je veza između toga kako ljudi koriste prostor oko sebe, dok u užem smislu ona se bavi uticajima koji mogu pozitivno i negativno da utiču na kvalitet života. Rezultat arhitektonskog rada je projekat, koji može biti urbani ili zgradarski ([[enterijer]] i [[eksterijer]]). Arhitektura graniči i takođe ima uske odnose s [[Urbanističko planiranje|urbanistikom]], [[inženjerstvo]]m i [[Estetika|opštom estetikom]]. Širi koncept arhitektonskog delovanja obuhvata urbanizam (uređenje grada), baštensku umetnost, uređenje enterijera i sve prostorne intervencije u čovekovom okruženju. Riječ arhitektura ima i prenešeno značenje i označava složenu strukturu ili gradnju nečega, na primjer „arhitektura [[softver]]a”. == Historija arhitekture == Najstariji tekst o toj grani ljudske delatnosti jeste „''De Architectura''” latinskog autora [[Vitruvije|Vitruvija]], koji kaže da se arhitektura zasniva na skladu i ravnoteži tri načela: lepote (''venustas''), čvrstoće (''firmitas'') i korisnosti (''utilitas''). U periodu [[Renesansa|Renesanse]] se otvara prva škola (u Evropi) koja uči arhitekturu Kraljevska Akademija Arhitekture<ref>[https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/9781118887226.wbcha055 Kraljevska Akademija Arhitekture]</ref> u [[Francuska|Francuskoj]] (1671. n.e.) jer do tada Arhitekta je bila titula državnog službenika (kraljevskog savetnika, plemića) i označavala je osobu koja se bavila prostornim rešenjima države. Do renesanse sve kulture su imale svoje spise o planiranju prostora (npr: [[Manjusri Vasthu Vidya Sastra]], [[4 boga Usmerenja]] (prisustvo ruda, vode za navodnjavanja polja pirinca, vode sa pice i puteva), ''De Architectura'' i slično) ali su u većini slučajeva bili tajni i sakriveni u okviru državnih spisa ili religioznih skripta. Razlog otvaranja prvih škola (u Evropi) jeste prisustvo sve više javnih tekstova iz starina, koji su se koristili u svrhe obrazovanja pismenih ljudi o smernicama kvalitetnog načina života. Prvi spisi tog tipa (u Evropi) su republikovani je De Archecturia ([[Vitruvije]] ) od strane Veronskog učenjaka Frajar [[Giovanni Sulpizio da Veroli|Giovanni Sulpitius]] (1495 ili 1496 n.e. u Francuskoj). Gde od tada u okviru Kraljevske Akademije Arhitekture , pravila arhitekture postaje - "da se arhitektura zasniva na skladu i ravnoteži tri načela: ''Venustas'' , ''Firmitas'' i ''Utilitas'' ": * 1. Lepota (''Venustas) -'' ili atrakcije jer su arhitekti prvo gradili javne objekte koji su trebali privući ljude svojom lepotom. * 2. Čvrstoće(''Firmitas) -'' ili stabilnosti , danas statike. * 3. Korisnosti (''Utilitas) -'' ili funkcije/upotrebe jer je javni objekat trebao vršiti neku ulogu za stanovništvo a ne da bude spomenik arhitekti. U periodu Baroka, Katolička crkva pokušava da prebaci arhitektonsko umeće iz obrazovanog društva revolucionara nazad u Italiju u okviru religije preko definisanja prvog napravljenog stila, [[Barok]]a . On je trebao da služi da ujedini reformatore (ali je bio ismevan: Baroque ili "Blistava Perla" postaje "Bizaran"). Gde se prepirka o dostupnosti arhitekture i planiranju ljudskog komfora nastavlja sve do Drugog svetskog rata u različitim oblicima. Arhitektura i graditeljstvo zamiru za vreme ratovanja, većinom usled preusmerenja materijala i radne snage u svrhe rata, ali nakon ratova arhitektura se ponovo radja da omogući lagodno i kvalitetno življenje nakon rušenja. Tako da nakon Prvog svetskog rata razni arhitekte i gradjevinci ,koji su se borili u ratu, se vraćaju i pomažu obnavljanju uništenog. Većinom su se bavili obnovom stambenih objekata (kuća, zgrada, poseda...) što je bio veliki pomak u odnosu na arhitekte od pre koji su se bavili isključivo javnim projektima i urbanizmom. Jedan od tih arhitekata je bio [[Walter Gropius]] koji osniva školu [[Bauhaus]] sa akcentom na direktnu realizaciju planova. Osnovno načelo te škole je bilo da (4) "svaki učenik/učenica mora biti u stanju da napravi ono što je projektovao/projektovala " gde je ponovo korišćena maketa kao dokaz projekta. Pošto je područje Nemačke bilo osiromašen i razoren nakon Prvog svetskog rata, i usled male skale projekata Bauhaus škola je počela da proizvodi inovacije u polju stanovanja (nameštaja, svakodnevnih alata i sl) menjajući način života od tada pa nadalje. W. Gropius poziva razne i prestižne umetnike i zanatlije da budu učitelji u Bauhausu (medju kojima su [[Wassily Kandinsky|Kanidnski]] , [[Ludwig Mies van der Rohe|Van der Rohe]] i dr) većinom radeći velika stambena naselja kao što su [[imanje Weißenhof]]. Sa početkom Drugog svetskog rata mnoštvo profesora je moralo da napusti Nemačku (jer su bili Rusi, Romi, Jeverji i sl) i škola se zatvara i seli u Ameriku gde nastavlja svoj rad sve do uključenja Amerike u Drugi svetski rat. == Područija koje arhitektura dodiruje == Arhitektura dodiruje mnoga područja prema fazama razvoja: * Faza Problematike - pod predstavljenim problemom koji arhitektura treba da reši, arhitekta prvo analizira uticaje zbog kojih postoji taj problem koristeći područja [[politika|politike]], [[društvene znanosti|društvenih znanosti]] i [[tehnologija]]. * Faza Konteksta - kao rezultat analize problematike se dobija arhitektonski kontekst gde se uticaji prirotizuju i formiraju u grupe koje zahtevaju individualna rešenja koristeću područja [[Filozofija|Filozofije]] poput [[Racionalizam|Racionalizma]], [[empirizam|empirizma]], [[strukturalizam|strukturalizma]], [[poststrukturalizam|poststrukturalizma]] i [[fenomenologija]] i druge filozofske škole. * Faza Koncepta - predstavlja uskladjivanje individualnih rešenja konteksta u jedinstveno rešenje koje se kasnije može razradjivati kroz uobičajene uticaje putem [[matematika|matematike]] i raznih [[umjetnost]]i. * Faza Izrade - predstavlja izmene koncepta tako da je moguće realizovati projekat kroz [[zanat]]e i organizaciju. == Razlika između arhitekture i građevinarstva == Razlika između arhitekture i [[građevinarstvo|građevinarstva]] često je bila predmet kontroverze. [[Nikolaus Pevsner]], europski povjesničar iz prve polovice 20. stoljeća, rekao je: "Garaža za bicikle je građevina, katedrala u Lincolnu je arhitektonsko djelo". Danas je razlika prilično nejasna. [[Bernard Rudofsky]] je u slavnom djelu "Arhitektura bez arhitekata" svrstao u arhitekturu čitav niz građevina koje dizajniraju amateri. Što se više vraćamo u prošlost, to je veće slaganje oko onoga što spada u arhitekturu, s obzirom da vrijeme izoštri razlike. Ako poput Vitruvija smatramo da je arhitektura sva dobra izgradnja, znači li to da loša arhitektura ne postoji? Kako bi se problem riješio, pogotovo s obzirom na golem broj građevina u današnjem svijetu, možemo definirati arhitekturu kao ono što rade arhitekti. Tako bi se naglasak stavio na razvitak arhitekture i arhitekata. == Polja arhitekture == Arhitektura obuhvaća golemo područje, od planiranja i izrade dijelova do izgradnje kuća, luka, gradova, pa i čitavih regija. Zato bismo je mogli podijeliti u ove segmente: * [[urbanizam]] * [[vrste arhitekture]] * [[arhitektonski stilovi]] * [[povijest arhitekture]] * [[arhitektonske škole]] * [[slavni arhitekti]] * [[arhitekte u srbiji]] == Povezano == * [[Sedam svjetskih čuda]] * [[Filozofija arhitekture]] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin}} * [[Aristotel]], ''[[Nikomahova etika]]'' ([[4. vijek pne.]]) * [[Vitruvije]], ''[[De architectura]]'' (oko [[15. pne.]]) * [[Leon Battista Alberti]], ''[[De re aedificatoria|De re ædificatoria]]'', Firenca, 1450. * [[Andrea Palladio]], ''[[I quattro libri dell'architettura]]'', Venecija, 1570. * {{fr}} „''[https://fr.wikisource.org/wiki/L%E2%80%99Encyclop%C3%A9die/1re_%C3%A9dition/ARCHITECTURE Architecture]''”, ''[[Encyclopédie]]'', ur. [[Denis Diderot|Diderot]], [[Jean d'Alembert|d'Alembert]] i dr., tom 1, 1751. * [[Jean-Nicolas-Louis Durand]], ''Précis des leçons d'architecture données à l'école polytechnique'', Pariz, 1809. * [[Le Corbusier|Charles Le Corbusier]], ''Vers une architecture'', Pariz, 1923. * [[Le Corbusier|Charles Le Corbusier]], ''Urbanisme'', Pariz, 1925. {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Architecture}} * [http://www.arounder.eu/ Tolomeus - art around you - VR pano] * [http://arhitekta.blogger.ba Blog o arhitekturi] * [http://www.alfirevic.com/ Studio Alfirevic Architects]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://architect.architecture.sk/ Famous architects - Biographies of well-known architects, almost all of the Modern Movement.] [[Kategorija:Arhitektura| ]] [[Kategorija:Tehničke nauke]] [[Kategorija:Primijenjene umjetnosti]] 8d3njunls47md65t596ze6dkhx7qp95 0 2902 42586481 42563912 2026-04-30T14:52:25Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586481 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Šangaj | ime_genitiv = Šangaja | izvorno_ime = <small>上海</small> | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | slika_panorama = Shanghai montage.png | veličina_slike = 280px | opis_slike = Kolaž atrakcija grada | slika_zastava= | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_lokacijska_karta_država = Kina | slika_lokacijska_karta_opis = <center>Šangaj na karti Kine | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = 31 | širina-minute = 12 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 121 | dužina-minute = 30 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = {{flag|Kina}} | lokacija1_ime = Općine pod direktnom upravom | lokacija1_info = Šangaj | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po= | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = [[guverner]] | ime_vođe = Yang Xiong | površina_bilješke = | površina_ukupna = 6200 [[km²]]<ref name=mofcom>{{cite web|title=Doing Business in China - Survey|url=http://english.mofcom.gov.cn/article/zt_business/lanmub/|publisher=Ministry Of Commerce - People's Republic Of China|accessdate=5 August 2013|archive-date=2013-08-05|archive-url=https://archive.today/20130805091244/http://english.mofcom.gov.cn/article/zt_business/lanmub/}}</ref><ref name="landarea">{{cite web |url=http://www.shanghai.gov.cn/shanghai/node23919/node24059/node24061/userobject22ai36484.html |title=Land Area |work=Basic Facts |publisher=Shanghai Municipal Government |accessdate=19 July 2011 |archivedate=2011-10-03 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111003033611/http://www.shanghai.gov.cn/shanghai/node23919/node24059/node24061/userobject22ai36484.html |deadurl=yes }}</ref><ref name="waterresources">{{cite web |url=http://www.shanghai.gov.cn/shanghai/node23919/node24059/node24061/userobject22ai36486.html |title=Water Resources |work=Basic Facts |publisher=Shanghai Municipal Government |accessdate=19 July 2011 |archivedate=2011-10-03 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111003033713/http://www.shanghai.gov.cn/shanghai/node23919/node24059/node24061/userobject22ai36486.html |deadurl=yes }}</ref> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = [[2007]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = 14,987.000<ref name=brit>{{cite web |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/538506/Shanghai |title = ''Shanghai'' |publisher = Encyclopædia Britannica |language = engleski |accessdate = 17. 01. 2013}}</ref> | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = 21766000<ref>{{cite web|title=Demographia World Urban Areas PDF (March 2013)|url=http://www.demographia.com/db-worldua.pdf|publisher=Demographia|accessdate=24 November 2013}}</ref> | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = [[UTC+8]] | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = 200000–202100 | pozivni_broj = 21 | gradovi_prijatelji = | web_stranica = [http://www.shanghai.gov.cn/shanghai/node2314/index.html /www.shanghai.gov.cn] | bilješke = }} '''Šangaj''' ({{jez-kin|上海, Shànghǎi}}<ref>{{cite web|title=Shangai I Define Shanghai at Dictionary.com|url=http://dictionary.reference.com/browse/Shanghai|website=dictionary.reference.com|accessdate=24 March 2015}}</ref>) je najveći grad [[Kina|Kine]]<ref name="chan_paper">{{cite journal |author=Chan, Kam Wing |title=Misconceptions and Complexities in the Study of China's Cities: Definitions, Statistics, and Implications |journal=Eurasian Geography and Economics |year=2007 |volume=48 |issue=4 |pages=383–412 |url=http://courses.washington.edu/chinageo/ChanCityDefinitionsEGE2007.pdf |accessdate=13 September 2011 |doi=10.2747/1538-7216.48.4.383 |archive-date=2013-01-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130115173048/http://courses.washington.edu/chinageo/ChanCityDefinitionsEGE2007.pdf |dead-url=yes | issn = 1538-7216 }}, p. 395.</ref><ref>{{cite web |url=http://china.usc.edu/(S(swqn0p55xbqmsu45cwso5lzy)A(IEcheuFczAEkAAAAODRlNTk2OTMtMDViMC00Yjk5LWFmZTgtODc1OTA1YWYxMDM4e9e8O7-g5_HYhuft0Huy7h2GlGg1))/ShowAverageDay.aspx?articleID=910 |title=What are China's largest and richest cities? |publisher=University of Southern California |access-date=2015-04-26 |archivedate=2013-11-09 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131109005931/http://china.usc.edu/(S(swqn0p55xbqmsu45cwso5lzy)A(IEcheuFczAEkAAAAODRlNTk2OTMtMDViMC00Yjk5LWFmZTgtODc1OTA1YWYxMDM4e9e8O7-g5_HYhuft0Huy7h2GlGg1))/ShowAverageDay.aspx?articleID=910 |deadurl=yes }}</ref> i morsko [[luka|pristanište]] na ušću reke [[Huangpu]] u reku [[Jangcekjang|Jangce]], neposredno uz obalu [[Tihi okean|Pacifika]].<ref name="location">{{cite web |url=http://www.shanghai.gov.cn/shanghai/node23919/node24059/node24061/userobject22ai36489.html |title=Geographic Location |work=Basic Facts |publisher=Shanghai Municipal Government |accessdate=14 September 2011 |archivedate=2012-05-29 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120529191415/http://www.shanghai.gov.cn/shanghai/node23919/node24059/node24061/userobject22ai36489.html |deadurl=yes }}</ref> Grad ima status zasebne [[kineske pokrajine]]. Prema proceni iz 2009. u gradu je živelo 13.831.900 stanovnika.<ref name=autogenerated1>{{Cite web|url= http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=&lng=de&des=wg&geo=-54&srt=npan&col=adhoq&msz=1500&men=gcis&lng=en|title= China: largest cities and towns and statistics of their population|accessdate= |last= |first= |coauthors= |date= 17. 12. 2012.|work= |publisher= www.world-gazetteer.com|archiveurl= https://archive.today/20121227184808/http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=&lng=de&des=wg&geo=-54&srt=npan&col=adhoq&msz=1500&men=gcis&lng=en|archivedate= 2012-12-27|deadurl= yes}}</ref><ref name="Geohiveworld">{{cite web |url=http://www.geohive.com/earth/cy_notagg.aspx |title=Cities: largest (without surrounding suburban areas) |publisher=Geohive |accessdate=13 September 2011 |archivedate=2011-10-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111004065149/http://www.geohive.com/earth/cy_notagg.aspx |deadurl=yes }}</ref> Najveći je saobraćajni, trgovinski i industrijski centar zemlje.<ref>{{cite web |url=http://www.zyen.com/PDF/LCGFC.pdf |title=The Competitive Position of London as a Global Financial Centre |access-date=2015-04-26 |archivedate=2010-07-15 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100715034730/https://www.zyen.com/PDF/LCGFC.pdf |deadurl=yes }}</ref><ref>{{cite web |url =http://www.worldshipping.org/about-the-industry/global-trade/top-50-world-container-ports/ |title =Top 50 World Container Ports |access-date =2015-04-26 |archivedate =2012-07-04 |archiveurl =https://web.archive.org/web/20120704184751/http://www.worldshipping.org/about-the-industry/global-trade/top-50-world-container-ports |deadurl =yes }}</ref> Sastoji se od modernog grada koji obuhvata bivše [[Engleska|engleske]], [[sjedinjene Američke Države|američke]] i [[Francuska|francuske]] četvrti s poslovnim gradskim rejonima i stare kineske varoši (kineski [[Hutsen]]). Poseduje velike novčane zavode, prodavnice, hotele, univerzitet, [[Kineska akademija nauka|Kinesku akademiju nauka]], opservatorije, [[muzej]]e, [[pozorište|pozorišta]], [[biblioteka|biblioteke]] i dr.<ref name="showpiece">{{cite news |title=Shanghai: China's capitalist showpiece |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/7373394.stm |publisher=BBC News |date=21 May 2008 |accessdate=7 August 2008 |first=Katie |last=Hunt }}</ref><ref>{{cite web |title=Of Shanghai... and Suzhou |url=http://www.thehindubusinessline.com/life/2003/01/27/stories/2003012700170300.htm |publisher=The Hindu Business Line |date=27 January 2003 |accessdate=20 March 2008 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20050819054503/http://www.thehindubusinessline.com/life/2003/01/27/stories/2003012700170300.htm |archivedate=2005-08-19 |deadurl=no }}</ref> Iz Šangaja polaze železničke pruge za [[Nanking]], [[Peking]] i [[Hangdžou]]. Razvijena je industrija [[gvožđe|gvožđa]] i [[čelik]]a, mašina, brodova, elektrotehnike, hemije, tekstila, keramike, hartije, kože i obuće, [[Duvan (proizvod)|duvana]], stakla, [[cement]]a i dr. Glavna predgrađa su: [[Nantao]] na jugu, [[Čapej]] na severu, odvojen rekom [[Sučou]], [[Putun]]g na desnoj obali reke Huangpu, [[Vusung]] sa glavnom lukom na ušću reke Huangpu u Jangce, Hongkou ili bivša američka koncesija do [[1949]]. godine, Hangdžou s velikim aerodromom i dr. Osnovan je u [[11. vek]]u. == Historija == === Nastanak grada === Šangaj se prvi put pojavljuje [[960]]. kao selo. Sa privrednim razvojem delte reke Jangce razvijao se i Šangaj. Poreski biro je ovde otvoren 1074. Do 1264. povezao se sa tri susedna sela. U ovo vreme Šangaj je bio trgovačka luka odakle se pamuk izvozio u Peking, unutrašnjost zemlje, ili u Japan. Do vremena [[Dinastija Ćing|dinastije Ćing]] (1644–1911) velike [[Esnaf|cehovske]] organizacije su podelile ekonomsku, i delom političku, vlast u gradu.<ref name=ancient>{{cite web |title=Ancient History |url=http://shanghai.cultural-china.com/html/History-of-Shanghai/History/Brief-History/200810/16-218.html |publisher=cultural-china.com |accessdate=26 April 2014}}</ref><ref>Danielson, Eric N., Shanghai and the Yangzi Delta, 2004.</ref> === Strane koncesije === [[Datoteka:Schanghai MKL Bd. 14 1890 (128627524).jpg|mini|Istorijska mapa Šangaja iz 1890.]] Posle [[Prvi opijumski rat|Opijumskih ratova]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Velika Britanija]] je [[1842]]. [[Ugovor iz Nankinga|Ugovorom iz Nankinga]] obezbedila otvaranje Šangaja za trgovinu sa evropskim trgovcima. Britanci su odabrali Šangaj jer je grad od 1840ih postao najzačajniji trgovački grad Istočne Azije. Sa trgovcima ovde su stigli i [[hrišćanski misionari]]. Misionari i trgovci su uživali slobodu boravka i imali politički imunitet. Za Britancima su 1847. stigli Francuzi, i ove dve sile su u gradu uspostavile prve strane koncesije. Britanci su izabrali [[Bund (Šangaj)|Bund]] i oblast severno od starog grada, dok su Francuzi izabrali jugozapadni deo grada u kome su francuski misionari 200 godina ranije izgradili katedralu. U međuvremenu u gradu je nastala i [[Jevreji|jevrejska]] zajednica.<ref>Scarne, John. ''[https://archive.org/stream/twelveyearsinchi00scarrich Twelve years in China].'' Edinburgh: Constable, 1860: 187–209.</ref><ref name="WellWilli">Williams, S. Wells. ''[http://hdl.handle.net/2027/yale.39002013393773 The Middle Kingdom: A Survey of the Geography, Government, Literature, Social Life, Arts, and History of the Chinese Empire and its Inhabitants]'', Vol. 1, p. 107. Scribner (New York), 1904.</ref> Amerikanci su stigli [[1863]], Japanci [[1895]]. Naselili su se uz britansku koncesiju, i tako je nastalo „Međunarodno naselje“ (''International Settlement''). U ovom privilegovanim [[enklava]]ma, koje su formirane na neodređeno vreme, trgovci su se nalazili u pravnom sistemu svoje sopstvene zemlje. Postojale su i posebne policijske snage. Zbog povoljnog položaja u blizini glavnih trgovačkih puteva svile i čaja, Šangaj se do 1900. razvio u važnu luku i industrijski centar. Šangaj je kontrolisala „Zelena banda“, organizacija nastala u 18. veku od besposlenih mornara, koja je do 1920. sebi potčinila podzemlje u Šangaju. Bili su poznati po okrutnom obračunavanju sa onima koji su im smetali. Tokom [[Tajpinški ustanak|Tajpinškog ustanka]] (1851–1864) mnogi seljaci su od masakra pobegli u Šangaj i postali jeftina radna snaga. Ljude je privlačio i prosperitet grada. Time se formirao prvi kineski gradski proletarijat, koji je u užasnim i nestabilnim uslovima tadašnjeg radničkog života bio potencijalno jezgro revolucije. Industrijski značaj Šangaja i njegov broj stanovnika su se brzo povećavali. I u vreme [[Bokserski ustanak|Bokserskog ustanka]] (1900) i pada poslednjeg cara (1911) mnogi ljudi su pohrlili u međunarodne koncesije.<ref>Gordon Cumming, C. F. (Constance Frederica), "The inventor of the numeral-type for China by the use of which illiterate Chinese both blind and sighted can very quickly be taught to read and write fluently", London : Downey, 1899, [https://archive.org/stream/inventorofnumera00gordiala/inventorofnumera00gordiala_djvu.txt archive.org]</ref> === Šangaj postaje metropola === [[Datoteka:Shanghai 1933.jpg|mini|levo|Šangaj 1933.]] [[Datoteka:Shanghai 1928 Bund Cenotaph.jpeg|mini|Šangajski Bund 1928.]] [[Datoteka:Shanghai Nanking Road 1930s.jpeg|mini|Nankinška ulica 1930ih]] Od kraja 19. veka do 1920ih Šangaj se razvio u svetsku metropolu. Početkom 20. veka broj stanovnika je premašio milion.<ref name="1930hub">{{cite web |title=Shanghai: Global financial center? Aspirations and reality, and implications for Hong Kong |url=http://www.hkjournal.org/PDF/2009_winter/3.pdf |author=Scott Tong |publisher=Hong Kong Journal |date=October 2009 |accessdate=17 October 2011}} </ref> Od 1918. u gradu je delovao državnik i revolucionar Dr. [[Sun Jat Sen]]. [[Oldus Haksli|Oldos Haksli]] je 1926. opisao Šangaj: ''Toliko života, tako brižljivo usmerenog, koji teče tako snažno - taj prizor u meni izaziva nešto kao jezu.''.<ref>"[http://www.talesofoldchina.com/library/allaboutshanghai/t-all04.htm All About Shanghai. Chapter 4 – Population] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100520024207/https://www.talesofoldchina.com/library/allaboutshanghai/t-all04.htm |date=2010-05-20 }}". Tales of Old Shanghai.</ref><ref>"[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,1828102,00.html Shanghai Sanctuary] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090814051154/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,1828102,00.html |date=2009-08-14 }}". TIME. 31 July 2008.</ref> Šangaj je postao sinonim za greh, avanturizam i bogatstvo. Ovde su boravili slavni: [[Noel Kauard]], [[Meri Pikford]], [[Bertrand Rasel|Bertran Rasel]], [[Džordž Bernard Šo]], [[Andre Malro]], [[Ilegalni poslastičari]], [[galeaco Ćano|grof Ćano]], [[Čarli Čaplin]]. I kineski [[komunizam]] vuče svoje korene iz Šangaja. Ovde je 1915. [[Čen Dusjiu]] počeo da izdaje časopis „Mladost“, kasnije „Nova mladost“, koji je imao velikog uticaja na kinesku javnost. Kinezi su razvili interesovanje za politiku i nacionalno buđenje. Čen Dusjiu je bio jedan od organizatora protesta koji su kulminirali u generalnom štrajku 5. juna 1919. protiv stranih imperijalista. U Šangaju je 1921. osnovana [[Komunistička partija Kine]]. Britanski vojnici su 30. maja 1925. pucali na studente koji su demonstrirali. Proglašena je nacionalna revolucija. Godine 1927. nacionalna armija pod vođstvom [[Čang Kaj Šek]]a, uz pomoć komunista, zauzela je grad i postavila na vlast [[Kuomintang]]. Iste godine vlast je brutalno ugušila proteste (vidi: [[Šangajski masakr]]), kada je u par nedelja pogubljeno 5000 ljudi bez suđenja. U toku [[Mandžurska kriza|Mandžurske krize]] 1931. došlo je do bojkota japanske robe. Dana 28. januara 1932. japanska armija je sa 70.000 vojnika okupirala grad. Sukob se završio maja 1933. ponovnim uspostavljanjem normalne trgovine i demilitarizacijom oblasti oko grada. === Japansko-kineski rat === [[Datoteka:Bombing outside the Palace Hotel.jpg|mini|Borbe u Šangaju 1937.]] Tokom [[Drugi kinesko-japanski rat|Drugog japansko-kineskog rata]] 1937. došlo je do druge bitke za Šangaj. Posle borbi u kojima su pretrpele teške gubitke, japanske snage su zauzele grad 9. novembra. U predgrađima se koncentrisao veliki broj kineskih izbeglica koje su živele u teškim uslovima. U samom gradu su vladali [[narkokartel]]i i anarhija. Kratko posle [[Napad na Perl Harbor|napada na Perl Harbor]] decembra 1941, čime su SAD uvučene u [[Rat na Pacifiku]], Japanci su u Šangaju internirali državljane zemalja saveznica, osim Francuza koje su smatrali za saveznike ([[Višijevska Francuska]]). Od 1943. internirali su i oko 18.000 nemačkih i austrijskih jevreja koji su se ovamo sklonili. Posle rata grad je vraćen Kini, jer su se SAD, Britanija i Francuska tokom rata odrekli svojih pretenzija na grad. === Komunisti preuzimaju vlast === [[Datoteka:Shanghai Exhibition Center.jpg|mini|Sajmište]] Kada su komunisti 27. maja 1949. pod vođstvom [[Mao Cedung]]a umarširali u Šangaj, preuzeli su kontrolu nad najvažnijim privrednim i trgovinskim centrom Azije kao i nad profitabilnom međunarodnom lukom.<ref>[http://www.earnshaw.com/shanghai-ed-india/tales/t-monde2.htm ''Changhai est tombé sans combat''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110928152915/http://www.earnshaw.com/shanghai-ed-india/tales/t-monde2.htm |date=2011-09-28 }}, Le Monde, 27 May 1949.</ref> Dok su strani trgovci očekivali da će ponovo moći da otvore svoje radnje, novi režim je odlučio da se Šangaj, kao i cela Kina, mora radikalno promeniti. Zbog toga su se mnoge strane firme preselile u [[Hongkong]]. Najsiromašnije četvrti su sravnjene sa zemljom da bi se na njihovom mestu podigli stambeni blokovi. Kriminalci i prostitutke su odvedeni na prevaspitavanje. Strani kapital je konfiskovan ili opterećen visokim porezima. Pokret [[Kuomintang]], pod vođstvom [[Čang Kajšeka]], uspeo je da pri povlačenju na [[Tajvan]] sa sobom odnese [[zlatne rezerve]] [[Nacionalna banka Kine|Nacionalne banke Kine]]. Šangaj je tako ostao kao grad bez novčanih sredstava. U periodu od 35 godina zapadni uticaji su potiskivani. Šangaj je ostao tvrđava radikalnih komunističkih mislilaca. Iz Šangaja je [[1966]]. krenula [[Kulturna revolucija]].<ref>[http://books.google.com/books?id=b3MX4eQrl50C&pg=PA66 ''Shanghai: transformation and modernization under China's open policy''. By Yue-man Yeung, Sung Yun-wing, page 66], Chinese University Press, 1996</ref> Neki od crvenih gardista su proklamovali Šangajsku komunu pre nego što su krenuli u rušenja i osvete po gradu u kome se razvila borba frakcija. Posle smrti Mao Cedunga [[1976]], Šangaj je bio poslednji bastion [[Četvoročlana banda|Četvoročlane bande]] koja se borila da zauzme Maovo mesto. Do 1980ih su centralne vlasti bile svesne opadanja značaja Šangaja, jer su se neki od tržišnih viškova iz dugih delova zemlje preusmeravali u Šangaj. Onda su u prvi plan su izbile ličnosti koje su se zalagale za ponovnu izgradnju Šangaja kao metropole.<ref>{{cite web |url=http://www.shanghai.gov.cn/shanghai/node17256/node17432/node17433/userobject22ai24.html |title=Historic Transformation |publisher=Shanghai.gov.cn |date=27 May 1949 |accessdate=11 December 2011 |archivedate=2012-06-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120602103355/https://www.shanghai.gov.cn/shanghai/node17256/node17432/node17433/userobject22ai24.html |deadurl=yes }}</ref> === Period privrednog rasta === [[Datoteka:Shaghai pudong.JPG|mini|Pudong]] Sredinom 1980ih doneta je odluka da Šangaj ponovo dobije ulogu predvodnika u modernizaciji Kine. To je dovelo do enormnog rasta industrijske proizvodnje i stranih investicija. Godine 1990. osnovana je Specijalna privredna zona [[Pudong]], i time utemeljen „Novi Bund“. Grad se profilisao kao centar za razvoj biotehnologije, informacionih tehnologija i mikroelektronike. U njemu je sedište brojnih međunarodnih finansijskih institucija. U Šangaju se nalazi najviša zgrada u Kini, [[Šangajski svetski trgovinski centar]] visok 492 metra. To je jedini grad u svetu u kome redovno saobraća [[magnetska levitacija|magnetni voz]]. Neki od problema u Šangaju još nisu rešeni, kao što su izuzetna prenaseljenost, buka, zagađenost vazduha i reke. Grad je 1996. proglašen za jedan od ekološki najugroženijih gradova na svetu. Pojavili su se i socijalni problemi za koje su komunisti od 1949. smatrali da su zauvek rešeni: nezaposlenost, narkomanija i prostitucija. == Geografija == {{Main|Geografija Šangaja}} Šangaj leži na istočnoj Kineskoj obali, na približno jednakom rastojanju od [[Peking]]a i [[Guangzhou]]. [[Stari grad Šangaja|Stari grad]] i moderni centar Šangaja su locirani u centru ekspandirajućeg [[poluostrvo|poluostrva]] između delte reke [[Jangce]] na severu i [[Hangzhou zaliv]]a na jugu, formiranom putem prirodnih depozita reke Jangce i modernih projekata [[Melioracija|amelioracije zemljišta]]. Opština Šanga ima provincijalni status i upravlja istočnim delom poluostrva i većinom [[Ostrva Šangaja|obližnjih ostrva]]. Ona se graniči na severu i zapadu sa [[Jiangsu]], na jugu sa [[Zhejiang]], i na istoku sa [[Istočnokinesko more|Istočnim kineskim morem]]. Njena najsevernija tačka je na [[Ostrvo Chongming|ostrvu Chongming]], drugom po veličini [[Kineska ostrva|ostrvu kontinentalne Kine]] nakon njegove ekspanzije tokom 20. veka.<ref name=eos>[http://zhuanti.shanghai.gov.cn/encyclopedia/en/Default2.aspx#52 "Chongming Island" in the ''Encyclopedia of Shanghai'', p.&nbsp;52.] Shanghai Scientific & Technical Publishers (Shanghai), 2010. Hosted by the Municipality of Shanghai.</ref> Opština ne obuhvata, eksklavu [[Jiangsu]]a na severnom Chongmingu niti dva ostrva koja formiraju Šangajasku [[Luka Yangshan|luku Yangshan]], koja su deo [[Zhejiang|Zejijanga]] u [[okrug Šengsi|okrugu Šengsi]]. Ta luka sa dubikom vodom je postala neophodna sa povećanjem veličine [[kontejnerski brod|kontejnerskih brodova]], kao i zbog [[zamuljavanje|zamuljavanja]] reke Jangce, koja se sužava na manje od 20 m na 70&nbsp;km od [[Ostvo Hengša|ostrva Hengša]].<ref>Wijnolst, N. &&nbsp;al. ''Malacca-Max (2): Container Shipping Network Economy'', p.&nbsp;115. DUP Satellite, 2000. {{ISBN|9040721246}}.</ref> <gallery mode=packed widths = "270px" heights = "300px" > Yangtze River Delta.gif|Mapa Šangaja (''centra i istočnog dela'') sa [[Jiangsu]] (''severno'') i Zhejiang (''južno'') prikazuje razvijene oblasti oko Šangaja, [[Nanjing]] (''tamon zeleno''), i [[Hangzhou]] u zelenom. [[Provincija (NRC)|Provincijske]] granice su obojene ljubičasto, a potprovincijske sivo. Shanghai Landsat-7 2005-08-15.jpg|[[Landsat-7|Satelitski]] snimak u prirodnim bojama prikazuje urbanu oblast Šangaja iz 2005, zajedno sa [[Šangajska ostrva|njegovim glavnim ostrvima]] (''sa severozapada do jugoistoka'') [[Ostrvo Chongming|Chongming]], [[Ostrvo Changxin (Šangaj)|Changxing]], [[Ostrvo Hengsha|Hengsha]], i [[Jiuduansha]] okružuju Pudong. </gallery> Centar Šangaja je podeljen [[reka Huangpu|rekom Huangpu]], veštačkom pritokom reke Jangce koja je napravljena po naređenju [[Lord Chunshen|lorda Čunšena]] tokom [[Period Zaraćenih država|perioda Zaraćenih država]]. Istorijski center grada je bio lociran na zapadnoj obali Huangpu ([[Puxi]]), u blizini ušća [[Suzhou potok]]a, koji ga povezuje sa [[Jezero Taj|jezerom Taj]] i [[Veliki kineski kanal|Velikim kinsekim kanalom]]. Centralni finansijski distrikt [[Lujiazui]] je izrastao na istočnoj obali Huangpu ([[Pudong]]). Destrukcija lokalnih močvara radi izgradnje [[Međunarodni aerodrom Pudong|međunarodnig aerodroma Pudong]] duž istočne obale poluostrva je donekle poremećena radi zaštite i proširenja obližnjih plićaka [[Jiuduansha]] kao rezervata prirode.<ref name=4isle>[http://www.china.org.cn/environment/2009-12/08/content_19028666_2.htm "Fourth Island Wetland Emerging", pp.&nbsp;1&ndash;2.] ''Shanghai Daily''. 8 December 2009. Hosted at China.org.</ref> Šangaj je lociran na [[Aluvijalna ravan|aluvijalnoj ravni]], te je velika većina njegovih 6340,5&nbsp;km² ravna, sa prosečnom elevacijom od 4 m.<ref name="topo">{{cite web |url=http://www.shanghai.gov.cn/shanghai/node23919/node24059/node24061/userobject22ai36485.html |title=Topographic Features |work=Basic Facts |publisher=Shanghai Municipal Government |accessdate=19 July 2011 |archivedate=2011-10-03 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111003033931/http://www.shanghai.gov.cn/shanghai/node23919/node24059/node24061/userobject22ai36485.html |deadurl=yes }}</ref> Zbog njegovog peskovitog zemljišta njegovi oblakoderi su napravljeni sa dubokim betonskim temeljima da bi se sprečilo potanjanje u meko zemljište centralne oblasti. Malobrojna brda poput [[Brdo Šešan|Še Šana]] leže na jugozapadu, a najviša tačka je vrh [[Ostvo Dajinshan|ostrva Dajinšan]] u Hangzhou zalivu sa 103 m.<ref name="topo"/> Grad sadrži mnoštvo reka, kanala, potoka i jezera, i poznat je po svojim bogatim vodenim resursima kao deo sliva jezera Taj.<ref name="waterresources"> {{cite web |url=http://www.shanghai.gov.cn/shanghai/node23919/node24059/node24061/userobject22ai36486.html |title=Water Resources |work=Basic Facts |publisher=Shanghai Municipal Government |accessdate=19 July 2011 }}</ref> === Klima === Šangaj ima [[Vlažna subtropska klima|vlažnu subtropsku klimu]] ([[Köppenova klasifikacija klime|Köppen]] ''Cfa''), sa četiri distinktne sezone. Zime su hladne i vlažne, i hladni severozapadni vetrovi sa [[Sibir]]a mogu da uzrokuju pad noćne temperature do ispod nule, mada se retko događa da godina ima više od jednog ili dva dana sa snežnim padavinama. Leta su topla i vlažna, sa u proseku 8,7 dana godišne sa temperaturom od preko 35&nbsp;°C; povremene provale oblaka ili [[Grmljavinska oluja|oluje sa grmljavinom]] su moguće. Grad je takođe podložan [[tajfun]]ima tokom leta i početkom jeseni, nijedan od kojih zadnjih godina nije uzrokovao znatniju štetu.<ref name="wiphatelegraph">{{cite news |title=1.6m flee Shanghai typhoon |url=http://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?xml=/news/2007/09/19/wtyphoon119.xml |work=The Daily Telegraph |location=UK |date=19 September 2007 |accessdate=20 March 2008 |first=Richard |last=Spencer |archivedate=2007-10-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071013183032/http://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?xml=%2Fnews%2F2007%2F09%2F19%2Fwtyphoon119.xml |deadurl=yes }}</ref> Najprijatnija sezona je proleće, mada je promenljivo i čest pada kiša, i jesen, koja je generalno sunčana i suva. Prosečna temperatura u gradu je 4,2&nbsp;°C u januaru i 27,9&nbsp;°C u julu, sa godišnjim prosekom od 16,1&nbsp;°C. Mesečni prosek mogućeg sunčanog vremena je u opsegu od 34% u martu do 54% u avgustu, i grad dobija 1.895 sunčanih sati godišnje. Ekstremne temperature u opsegu opštine su zabeležene: 40,8&nbsp;°C na dan 7. avgusta 2013,<ref name="今最高气温40.8℃ 明日再“奔”40℃">{{cite web | url = http://www.soweather.com/html/e77f9935-c29e-402b-894e-225eb91175c5/infodetail/11bfdc7d-c6fe-4fa2-b15c-23d8239e6367.html | title = 今最高气温40.8℃ 明日再"奔"40℃ | publisher = 上海市公共气象服务中心 | accessdate = 7 August 2013 | archive-date = 2013-08-10 | archive-url = https://web.archive.org/web/20130810085104/http://www.soweather.com/html/e77f9935-c29e-402b-894e-225eb91175c5/infodetail/11bfdc7d-c6fe-4fa2-b15c-23d8239e6367.html | url-status = dead }}</ref> i −12,1&nbsp;°C na dan 19. januara 1893.<ref>{{cite web |url = http://www.globaltimes.cn/content/801986.shtml |title = Temperature matches all-time record high |author = Jiang Yabin |publisher = Global Times |date = 6 August 2013 |accessdate = 6 August 2013}}</ref><ref>{{cite web |url = http://sh.sina.com.cn/news/g/2013-07-27/081455802.html |title = 长三角争先高温纪录 网友呼唤萧敬腾你在哪_新浪上海 |publisher = Sina Shanghai |language = Chinese |date = 27 July 2013 |accessdate = 27 July 2013}}</ref><ref>{{cite web | url = http://www.mherrera.org/temp.htm | title = Extreme Temperatures Around the World | accessdate =1 December 2010 }}</ref> == Panorama grada == {{wide image|Shanghai_Pudong_Panorama_Jan_2_2014.jpg|1190px|align-cap=center|Panoramni pogled na liniju horizonta [[Pudong]]a }} == Politika == {{Main|Politika Šangaja}} Poput virtualno svih vladinih institucija u kopnenojh Narodnoj Republici Kini, politika Šangaja je organizovana kao dualni stranačko-vladin sistem,<ref name="martin">{{cite web |last=Martin |first=Michael |title=Understanding China's Political System |url=http://www.fas.org/sgp/crs/row/R41007.pdf |publisher=[[Congressional Research Service]] |accessdate=13 September 2011}}</ref> u kome [[sekretar partijskog komiteta]], sa zvaničnim imenom ''sekretar šangajskog opštinskog komiteta Komunističke partije Kine'' (trenutno [[Han Zheng]]), ima viši rang od gradonačelnika (trenutno [[Yang Xiong (političar)|Yang Xiong]]). == Stanovništvo == Prema proceni, u gradu je 2009. živelo 13.831.900 stanovnika. {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="5" style="margin:auto; border:1px solid #aaa;" |- style="background:#aaf;" |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Kretanje broja stanovnika |- style="background:#eef;" ! 1990. !! 2000. !! 2009. |- style="background:#f7f9ff;" | align=center| 7.821.787<ref name=autogenerated1 /> | align=center| 12.531.139<ref name=autogenerated1 /> | align=center| 13.831.900<ref name=autogenerated1 /> |} == Povezano == * [[Administrativna podela Kine]] * [[Gradovi pod posrednom upravom NR Kine]] * [[Šangajski univerzitet za međunarodne studije]] * [[Univerzitet Fudan]] == Izvori == {{izvori|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{cite book | author=Danielson, Eric N. | title=Discover Shanghai| location=Singapore | publisher=Marshall Cavendish| year=2010}} * {{cite book | author=Danielson, Eric N. | title=Shanghai and the Yangzi Delta| url=https://archive.org/details/shanghaiyangzide0001unse | location=Singapore | publisher=Marshall Cavendish/Times Editions | year=2004 | isbn=981-232-597-2}} * {{cite book |author=Elvin, Mark |chapter=Market Towns and Waterways: The County of Shang-hai from 1480 to 1910 |title=The City in Late Imperial China |editor1-first=G. William |editor1-last=Skinner |location=Stanford, Cal. |publisher=[[Stanford University Press]] |year=1977 |isbn=9780804708920 |oclc=2883862 |pages=441–474 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=cZuaAAAAIAAJ&pg=PA441#v=twopage&q&f=false |url=https://books.google.com/books?id=cZuaAAAAIAAJ }} * {{cite book | author=Erh, Deke and Johnston, Tess | title=Shanghai Art Deco | location=Hong Kong| publisher=Old China Hand Press | year=2007}} * {{cite book | author=Horesh, Niv| title=Shanghai's Bund and Beyond | url=https://archive.org/details/shanghaisbundbey0000hore| location=New Haven| publisher= Yale University Press | year=2009}} * {{cite book | author=Johnson, Linda Cooke | title=Shanghai: From Market Town to Treaty Port | url=https://archive.org/details/shanghaifrommark0000john | location=Stanford | publisher=Stanford University Press | year=1995}} * {{cite book | author=Johnson, Linda Cooke| title=Cities of Jiangnan in Late Imperial China | location=Albany | publisher=State University of New York (SUNY) | year=1993 | isbn=0-7914-1424-8}} * Martin Luce, Sebastian Post: ''Federball Propaganda'', eine räumlich-polemische Kartierung, gefördert von der Kulturbehörde Hamburg, materialverlag, 2005, {{ISBN|3-938158-25-5}}, [http://www.fedprop.de Volltextversion als PDF] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305203505/http://fedprop.de/ |date=2016-03-05 }} * Zhi Hao Chu: ''Die moderne chinesische Architektur im Spannungsfeld zwischen eigener Tradition und fremden Kulturen: Aufgezeigt am Beispiel der Wohnkultur in der Stadt Shanghai.'' Verlag Peter Lang, Frankfurt am Main 2003, {{ISBN|3-631-50437-3}} * Oliver Corff: ''Die Sprachgemeinschaft von Shanghai.'' Brockmeyer, Bochum 1994, {{ISBN|3-8196-0215-1}} * Astrid Freyeisen: ''Shanghai und die Politik des Dritten Reiches.'' Königshausen und Neumann, 2000, {{ISBN|3-8260-1690-4}} * Jian-Xin Li: ''Gewässerschutz in Shanghai.'' Technische Universität Berlin, 1997, {{ISBN|3-7983-1740-2}} * Jürgen Osterhammel: ''Shanghai, 30. Mai 1925. Die chinesische Revolution.'' Dtv, 1997, {{ISBN|3-423-30604-1}} * Steffi Schmitt: ''Shanghai-Promenade. Spaziergänge zwischen den Zeiten.'' Old China Hand Press, Hongkong 2003, {{ISBN|962-7872-48-2}} * Steffi Schmitt: ''Shanghai-Promenade. Spaziergänge zwischen den Zeiten.'' 2. Auflage, Abera Verlag, Hamburg 2008, {{ISBN|978-3-934376-78-6}} * Stefan Schomann: ''Letzte Zuflucht Schanghai'', Heyne Verlag, München 2008, {{ISBN|978-3-453-15260-1}} * Wilfried Seywald: ''Journalisten im Shanghaier Exil 1939–1949. Deutschsprachiger Exiljournalismus in Shanghai.'' Neugebauer, Wien 1987, {{ISBN|3-85376-051-1}} * Bindong Sun: ''Institutionen und regionales Wirtschaftswachstum am Beispiel Shanghai.'' Technische Universität Berlin, 2004, {{ISBN|3-7983-1942-1}} * Donata + Christoph Valentien: "Neuer Botanischer Garten Shanghai"; JOVIS Verlag Berlin 2008, {{ISBN|978-3-939633-58-7}} * Meinhard von Gerkan, Nikolaus Goetze (Hg.): "Shanghai Oriental Sports Center", JOVIS Verlag Berlin 2015, {{ISBN|978-3-86859-333-4}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Shanghai}} * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/538506/Shanghai ''Šangaj'' na portalu Encyclopædia Britannica] {{en icon}} * [http://www.shanghai.gov.cn/shanghai/node2314/index.html Službene stranice grada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110615002351/http://www.shanghai.gov.cn/shanghai/node2314/index.html |date=2011-06-15 }} {{zh icon}} {{Provincije NR Kine}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Šangaj| ]] [[Kategorija:Gradovi u Kini]] ac3x46i8r8fdy5d300s5wshsmrf57bc 0 3128 42586499 42229313 2026-04-30T16:14:34Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586499 wikitext text/x-wiki {{Kutijica za države | ime države = Kraljevina Švedska | izgovor izvornog imena države = <small>Konungariket Sverige</small> | ime genitiv = Švedske | položaj = EU_location_SWE.png | zastava = Flag of Sweden.svg | grb = Great coat of arms of Sweden.svg | lokacija = EU-Sweden.svg| moto = För Sverige i tiden ¹| službeni jezik = [[Švedski jezik|švedski]] | glavni grad = [[Stokholm]] | titula vladara1 = [[Kralj Švedske|Kralj]] | titula vladara2 = [[Premijer Švedske|Premijer]] | ime vladara1 = [[:sv:Carl XVI Gustaf|Carl XVI Gustaf]] | ime vladara2 =[[Ulf Kristersson]] | tip vladavine = Ustavna monarhija| površina poredak = 55 | površina = 450.295 | vode = 8,67 | stanovništvo poredak = 88 | stanovništvo = 10.402.720 | popis stanovništva = 10.327.589 | godina popisa = 2021 | godina popisa2 = 2019 | gustina stanovništva = 25 | gustina poredak = 156| nezavisnost tip = [[Učvršćivanje Švedske|Učvršćivanje]] | nezavisnost komentar = Praistorijsko | Pristup u EU datum = [[1. januar]] [[1995]]. | BDP = $563,9 milijardi| BDP poredak = 39| BDP godina = 2020| BDP po glavi stanovnika = $52.477| BDP poredak po glavi stanovnika = 16| HDI = 0.945| HDI poredak = 7| HDI godina = 2019| HDI kategorija = <font color="#009900">visok</font>| valuta = [[Švedska kruna]] | stoti deo valute = 100 orea | vremenska zona = +1, +2 ([[CET]], [[CEST]]) | himna = Du gamla, Du fria (Ti drevni, ti slobodni) | domen = .se | pozivni broj = 46 | komentar = ¹ Moto kralja Švedske| }} '''Švedska''' ([[švedski jezik|švedski]] '''Sverige''' [[međunarodni fonetski alfabet|[ˈsværjɛ]]]; službeno '''Kraljevina Švedska''', šved. '''Konungariket Sverige'''), [[nordijske zemlje|nordijska zemlja]] u [[Skandinavija|Skandinaviji]], u [[Severna Evropa|severnoj Evropi]]. Graniči se sa [[Norveška|Norveškom]] na zapadu, [[Finska|Finskom]] na severoistoku. Na jugozapadu [[Eresundski most]] spaja Švedsku sa [[Danska|Danskom]]. [[Skagerak]] moreuz je na jugozapadu, [[Baltičko more]] i [[Botnijski zaliv]] su na istoku. Švedska ima relativno malo stanovnika, i poznata je po velikim mirnim šumama i planinskom divljinom. Glavni grad je [[Stockholm]], koji je i najveći grad Švedske. Drugi veći gradovi su [[Göteborg]], [[Malmö]], [[Uppsala]], [[Linköping]], [[Västerås]], [[Örebro]], [[Nyköping]], [[Helsingborg]] i [[Jönköping]]. == Historija == [[Skandinavija|Skandinaviju]] naseljavaju razni narodi tokom [[Kameno doba|Kamenog doba]]. Region zatim napreduje dosta sporo. Švedska je prvi put pomenuta u prvom veku, kada je rimski istoričar [[Tacit]] zabeležio da na istočnoj obali [[Svealand]]a žive [[Svevi]]. Svealand je istorijska regija po kojoj je Švedska kasnije dobila ime. Tokom [[9. vijek|9.]] i [[10. vijek]]a švedski [[vikinzi]] šire svoj uticaj u baltičkim državama i [[Rusija|Rusiji]]. Za razliku od norveških i danskih vikinga, karakteristika švedskih jeste da su bili manje ratoborni a više usredsređeni na trgovinu i kolonizaciju. Švedska je doživela hristijanizaciju tokom [[12. vijek]]a, a tokom [[14. vijek]]a bila je kao i većina ostalih [[Evropa|evropskih]] zemalja, pogođena velikom kugom, ili [[Crna smrt|Crnom smrću]]. U srednjem veku Švedska proširuje svoje granice do [[Lappland]]a na severu i [[Finska|Finske]]. [[Finska]] do [[1809]]. skoro 450 godina pripada Švedskoj. [[1389]]. godine sklopljena je [[Kalmarska unija]], koja je ujedinila Švedsku sa [[Norveška|Norveškom]] i [[Danska|Danskom]]. Unija je na snazi do [[1521]]. kada švedski kralj [[Gustav I Vasa|Gustav I]] posle više ratova uspeva da formira samostalnu državu, za koju se smatra da je temelj moderne Švedske. Nedugo posle toga, isti kralj odbacuje [[rimokatolicizam]] i uvodi Švedsku u [[Reformacija|protestansku reformaciju]]. [[Gustav I Vasa|Gustav I]] smatran je ocem švedske nacije. Tokom XVII veka Švedska raste da postane jedna od moćnijih [[Evropa|evropskih]] sila, pošto kralj [[Gustav ΙΙ Adolf]] uspešno vodi državu kroz [[Tridesetogodišnji rat]]. U [[Napoleonski ratovi|Napoleonskim ratovima]], Švedksa pobeđuje [[Danska|Dansku]]. Kao posledica, [[1814]]. [[Norveška]] je primorana da formira uniju sa Švedskom, u kojoj je ostala sve do [[1905]]. Švedska od [[1814]]. gotovo nije učestvovala ni u jednom ratu (o neutralnosti Švedske u Drugom svetskom ratu se raspravlja). 1850-ih, mnogi [[Šveđani]] ostaju nezaposleni. Posledice toga su [[siromaštvo]], [[alkoholizam]] i masovna [[emigracija]]. Veruje se da između [[1850]]. i [[1910]]. godine, više od milion [[Šveđani|Šveđana]] napušta domovinu i naseljava [[Sjedinjene Američke Države]]. 1960-ih Švedska postaje jedna od bogatijih država sveta, a i dan-danas se nalazi na vrhu što se tiče standarda života. [[1995]]. učlanjuje se u [[Evropska zajednica|Evropsku zajednicu]], ali [[2003]]. švedski narod na referendumu bira da zadrži svoju valutu. == Politika == [[Datoteka:Inside Parliament of Sweden 10.jpg|left|thumb|100x|Švedski parlament.]] Švedska je skoro već hiljadu godina [[monarhija]] sa poreznim sistemom koji kontroliše parlament, [[Riksdag]]. Parlament ima 349 članova koji se biraju svake četvrte godine. U prošlom veku i do danas dominira [[Švedska socijaldemokratska partija|Socijaldemokratska partija]]. == Klima == [[Klima]] Švedske je [[kontinentalna klima|kontinentalna]]. Na nju uglavnom utiče položaj [[Skandinavskih planina]] koje sprečavaju prodiranje toplih i vlažnih vetrova sa Atlantskog okeana, ali omogućava prodiranje hladnih vazdušnih masa iz subpolarnih krajeva. Temperature sredinom januara su oko -2 na jugu, i -10 na severu, julska se kreće od 12 do 14 stepeni Celzijusa. Količina padavina smanjuje se od Skandinavskih planina (500 - 1.000&nbsp;mm), prema istoku (400 – 600&nbsp;mm) i od juga (600 - 1.100&nbsp;mm) prema severu (300 – 500&nbsp;mm), Stokholm 560&nbsp;mm i Geteborg 670&nbsp;mm. Obzirom na geografski položaj [[Skandinavija|Skandinavije]], Švedska ima veoma povoljnu klimu. Polja niskog pritiska sa [[Atlantik]]a naglo (sa severozapada) donose topao [[vazduh]]. Vreme je promenljivo, nekoliko sati kiše, sa suncem, zatim vetar i dan, i onda ponovo padavine. Zahvaljujući ovakvom vremenu, temperaturne razlike između dana i noći, leta i zime, nisu tako velike, posebno u zapadnoj Švedskoj. Suprotan tip klime uslovljava zona visokog pritiska na istoku, gde je vreme stabilnije, suvlje i sunčanije, odnosno topla leta i hladnije zime. Borba između ova dva uticaja na vremenske prilike posebno je važna za poljoprivredu Švedske. Obzirom na nagnutost Zemljine ose i okretanja oko Sunca, najseverniji delovi imaju ekstremne kontraste između dugih letnjih dana i posebno dugih zimskih noći. Vremenska razlika između severnog i južnog dela zemlje najmanja je u letnjim mesecima kada su severni delovi topliji zbog dužine dana. Jesen i zima dolaze ranije u severne delove, dok južni obalski delovi imaju dugo, blago jesenje vreme. Severni deo ima duže i hladnije zime, sa obilnijim padavinama. U severnim delovima Švedske sneg se zadržava na tlu 7 meseci, more je u severnom delu Botničkog zaliva zaleđeno oko 6 meseci, međutim zima u Švedskoj je obično bela. Proleće na jug dolazi sredinom marta, krajem aprila u centralnu, a krajem maja u severnu Švedsku. == Geografija == [[Datoteka:Sweden from cia.png|thumb|right|Mapa Švedske]] [[Baltičko more]] i [[Botnijski zaliv]] na istoku Švedske stvaraju dugačku obalu, što utiče na klimu. Na zapadu, na granici sa [[Norveška|Norveškom]] nalaze se [[Skandinavske planine]]. Južni delovi Švedske se uglavnom sastoje od poljoprivrednih područja, gde je i gustina naseljenosti najveća. Ostalu teritoriju uglavnom zauzimaju šume. Nalazeći se na sjeveru [[Europa|Europe]], Švedska zauzima istočni dio [[Skandinavija|Skandinavskog poluotoka]]. Na istočnoj obali se nalaze [[Baltičko more|Baltičko more]] i [[Botnički zaljev|Botnički zaljev]], na jugu [[Oresund|Oresundska vrata]], a na zapadu tjesnaci [[Skagerrak|Skagerrak]] i [[Kattegat|Kattegat]]. Na zapadu Švedske ističe se [[Skandinavsko gorje|Skandinavski planinski lanac]] (švedski: ''Skanderna'') koji razdvaja Švedsku i [[Norveška|Norvešku]]. Najniža točka u Švedskoj nalazi se u jezeru [[Hammarsjön|Hammarsjön]] na -2,41 [[Metar|m]] ispod [[More|morske]] razine, a najviša točka je na planini [[Kebnekaise|Kebnekaise]] na 2111 [[Metar|m]] [[Nadmorska visina|nadmorske visine]]. Švedska se po povijesno-geografsko-kulturnom kriteriju dijeli na 25 [[Pokrajine u Švedskoj|pokrajina]] ([[švedski]]: ''landskap''). Iako te pokrajine danas nemaju političku ni administrativnu svrhu, redovito ih se koristi u svakodnevnom govoru. Pokrajine se često grupiraju u tri velike [[Regija|regije]], [[Norrland|Norrland]], [[Svealand|Svealand]] i [[Götaland|Götaland]]. Oko 15 % površine Švedske se nalazi sjeverno od [[Arktički krug|Arktičkog kruga]]. Južna Švedska je uglavnom pokrivena [[Poljoprivreda|poljoprivrednim površinama]], dok se prema sjeveru znatno povećava pokrivenost [[šuma]]ma. Najveća [[Gustoća stanovništva|gustoća stanovništva]] u Švedskoj je u [[Oresund|Oresundskoj regiji]] u južnoj Švedskoj te u dolini [[Jezero|jezera]] [[Mälaren|Mälaren]] u središnjoj Švedskoj. [[Gotland|Gotland]] i [[Öland|Öland]] su najveći [[Otok|otoci]] u Švedskoj. [[Vänern|Vänern]] i [[Vättern|Vättern]] su najveća jezera. == Gradovi == {{V. također|Popis gradova u Švedskoj}} [[Datoteka:Gamla Stan swe.jpg|thumb|right|Pogled na Stari grad, Stokholm]] Najveći gradovi u Švedskoj su: {|width="60%" style="text-align: center; font-size: 100%; table-layout: fixed; !Grad !Stanovnika |- |[[Stockholm]]||oko 1.380.000 |- |[[Göteborg]]||oko 550.000 |- |[[Malmö]]||oko 280.000 |- |[[Uppsala]]||oko 140.000 |- |[[Västerås]]||oko 110.000 |- |[[Örebro]]||oko 107.000 |- |[[Linköping]]||oko 104.000 |- |[[Helsingborg]]||oko 97.000 |} == Teritorijalna organizacija == Švedska je podeljena u 21 okruga. Svaki okrug ima svoju administrativnu upravu koju postavlja vlada. Švedska se ponekad deli i u istorijske provincije, kojih ima 25. == Demografija == {{Glavni članak|Demografija Švedske}} Švedska je na svetskom vrhu dužine života. U avgustu [[2004]]. broj stanovništva je prvi put prevazišao broj od 9 miliona. Posle Drugog svetskog rata Švedska postaje zemlja imigracije. Danas je otprilike 12% populacije rođeno van Švedske, a čak svaki peti ima nešvedsko poreklo. Imigranti najviše dolaze iz [[Finska|Finske]], bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]], [[Irak]]a i ostalih [[Skandinavija|skandinavskih]] država. U Švedskoj živi oko 30.000 [[Srbi|Srba]]. == Jezik == [[Švedski jezik]] spada u grupu [[Germanski jezici|germanskih jezika]]. Sličan je [[Norveški jezik|norveškom]] i [[Danski jezik|danskom]]. Švedska formalno nema službeni jezik mada švedski ima status kao takav; uvek je uveliko dominirao i pitanje službenog jezika je tek političkog karaktera. Ipak, Švedska priznaje pet manjinskih jezika: [[Finski jezik|finski]], [[meakijeli]], [[sami]], [[Romski jezik|romski]] i [[jidiš]]. Velika većina [[Šveđani|Šveđana]] ispod 60 godina dobro vlada [[Engleski jezik|engleskim jezikom]]. == Vanjske veze == <div style="font-size: 85%;"> * [http://www.visitsweden.com/ www.visitsweden.com] * [http://www.sweden.se/ www.sweden.se] * [http://www.thelocal.se/ www.thelocal.se] * [http://www.radiosweden.org/ www. radiosweden.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080511191705/http://www.radiosweden.org/ |date=2008-05-11 }} * [http://www.sweden.gov.se/ www.sweden.gov.se] * [http://www.historicalstatistics.org/ www.historicalstatistics.com] * [http://www.studyinsweden.info/ www.studyinsweden.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060215215322/http://www.studyinsweden.info/ |date=2006-02-15 }} * [http://www.dn.se/ Dagens Nyheter] * [http://www.badley.info/history/Sweden.country.year.index.html www.badley.info/history/sweden.country.year.index.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060225183504/http://www.badley.info/history/Sweden.country.year.index.html |date=2006-02-25 }} </div> {{Nordijsko vijeće}} {{Evropa}} {{države EU}} [[Kategorija:Švedska| ]] [[Kategorija:Države u Evropi]] m6d0da63ws9xblldu9o1jqac572zz7h 0 3278 42586464 42571354 2026-04-30T14:08:16Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586464 wikitext text/x-wiki {{Ostale upotrebe|Češka (razvrstavanje)}} {{Infokutija zemlja | mikronacija = | konvencionalno_dugo_ime = Češka Republika | ime = | izvorno_ime = ''Česká republika'' | ime_genitiv = Češke | status = | zastava = Flag of the Czech Republic.svg | alt_flag = | zastava2 = | alt_flag2 = | grb = Coat of arms of the Czech Republic.svg | alt_coat = | tip_simbola = Grb | geslo = ''[[Pravda vítězí]]'' | geslo_prijevod = Istina pobjeđuje | državna_himna = [[Kde domov můj?]] | kraljevska_himna = | drugi_simbol = | tekst_simbol = | drugi_tip_simbola = | tekst_tipa_simbola = | slika_karte = Czech Republic (orthographic projection).svg | loctext = | alt_map = | opis_karte = | slika_karte2 = | alt_map2 = | opis_karte2 = | glavni_grad = [[Prag]] | latd = 50 | latm = 05 | latNS = N | longd = 14 | longm = 28 | longEW = E | najveći_grad = [[Prag]] | tip_najvećeg_naselja = najveći grad | najveće_naselje = | službeni_jezici = [[češki jezik]] | nacionalni_jezici = | regionalni_jezici = | etničke_grupe = | etničke_grupe_godina = | religija = | demonim = | org_tip = | članstvo = | tip_vlasti = [[Unitarna država|Unitarna]] [[parlamentarni sistem|parlamentarna]] [[ustav]]na [[republika]] | vođa_titula1 = [[Predsjednik Češke|Predsjednik]] | vođa_ime1 = [[Petr Pavel]] | vođa_titula2 = [[Premijer Češke|Premijer]] | vođa_ime2 = [[Petr Fiala]] | vođa_titula3 = | vođa_ime3 = | vođa_titula4 = | vođa_ime4 = | vođa_titula5 = | vođa_ime5 = | vođa_titula6 = | vođa_ime6 = | vođa_titula7 = | vođa_ime7 = | vođa_titula8 = | vođa_ime8 = | vođa_titula9 = | vođa_ime9 = | zakonodavac = [[Parlament Češke|Parlament]] | gornji_dom = [[Senat (Češka)|Senat]] | donji_dom = [[Poslanički dom (Češka)|Poslanički dom]] | suverenitet_tip = [[Historija Češke|Nastanak]] | suverenitet_napomena = | uspostava_događaj1 = [[Vojvodstvo Češka]] | uspostava_datum1 = cca. [[870.]] – [[1198.]] | uspostava_događaj2 = [[Kraljevina Češka]] | uspostava_datum2 = [[1198.]] – [[1918.]] | uspostava_događaj3 = [[Čehoslovačka]] | uspostava_datum3 = [[1918.]] – [[1969.]] | uspostava_događaj4 = {{nowrap|[[Češka Socijalistička Republika|Češka SR]]}} | uspostava_datum4 = [[1969.]] – [[1993.]] | uspostava_događaj5 = {{nowrap|[[Baršunasta revolucija]]}} | uspostava_datum5 = [[1989.]] | uspostava_događaj6 = Pristupanje [[EU]] | uspostava_datum6 = [[1. svibnja]] [[2004.]] | uspostava_događaj7 = | uspostava_datum7 = | uspostava_događaj8 = | uspostava_datum8 = | uspostava_događaj9 = | uspostava_datum9 = | uspostava_događaj10 = | uspostava_datum10 = | uspostava_događaj11 = | uspostava_datum11 = | uspostava_događaj12 = | uspostava_datum12 = | površina_km2 = 78866 | površina_oznaka = Ukupno | površina_fusnota = | površina_rang = 116 | vode = 2% | površina_oznaka2 = | površina_podaci2 = | površina_oznaka3 = | površina_podaci3 = | stanovništvo_proc = 10,701,777 | stanovništvo_proc_godina = [[2021.]] | stanovništvo_proc_rang = 86 | stanovništvo_oznaka2 = | stanovništvo_podaci2 = | stanovništvo_oznaka3 = | stanovništvo_podaci3 = | stanovništvo_popis = 10,436,560 | stanovništvo_popis_godina = [[2011.]] | stanovništvo_popis_rang = | gustoća_stanovništva = 134 | stanovništvo_gustina_rang = 87 | broj_članica = | GDP_PPP = $432.346 mlrd. | GDP_PPP_rang = 36 | GDP_PPP_godina = [[2020.]] | GDP_PPP_per_capita = $40,585 | GDP_PPP_per_capita_rang = 34 | GDP_nominal = $261.732 mlrd. | GDP_nominal_rang = 36 | GDP_nominal_godina = [[2020.]] | GDP_nominal_per_capita = $24,569 | GDP_nominal_per_capita_rang = 37 | Gini = 24.0 | Gini_ref = <ref name=eurogini>{{cite web |url=https://ec.europa.eu/eurostat/tgm/table.do?tab=table&init=1&language=en&pcode=tessi190&plugin=1 |title=Gini coefficient of equivalised disposable income - EU-SILC survey |publisher=[[Eurostat]] |website=ec.europa.eu |access-date=3 July 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190320064533/https://ec.europa.eu/eurostat/tgm/table.do?tab=table&init=1&language=en&pcode=tessi190&plugin=1 |archive-date=20 March 2019 |url-status=live }}</ref> | Gini_rang = 5 | Gini_godina = 2019 | Gini_promjena = increase | HDI = 0.900 | HDI_ref = <ref name="UNHDR">{{cite web|url=http://hdr.undp.org/en/content/latest-human-development-index-ranking|title=Human Development Report 2020|language=en|publisher=[[United Nations Development Programme]]|date=10 December 2019|access-date=10 December 2019|format=PDF}}</ref> | HDI_rang = 28 | HDI_godina = 2019 | HDI_promjena = increase | valuta = [[češka kruna|kruna]] | valuta_kod = CZK | vremenska_zona = [[CET]] | utc_nadom = +1 | vremenska_zona_DST = [[CEST]] | utc_nadom_DST = +2 | DST_napomena = | antipodi = | datum_format = | pozivni_broj = +420{{sup|a}} | svetac_zaštitnik = [[Sveti Vjenceslav]] | internetski_nastavak = [[.cz]]{{sup|b}} | službeni_website = | slika_karte3 = | širina_karte = | alt_map3 = | opis_karte3 = | fusnota_a = Češka je do [[1997.]] godine dijelila kod +42 sa [[Slovačka|Slovačkom]]. | fusnota_b = Kao članica [[EU|Europske unije]], Češka koristi i internetski nastavak [[.eu]]. | fusnota_c = | fusnota_d = | fusnota_e = | fusnota_f = | fusnota_g = | fusnota_h = | fusnota_1 = | fusnota_2 = | fusnota_3 = | fusnota_4 = | fusnota_5 = | fusnota_6 = | fusnota_7 = | fusnota_8 = | komentar = }} '''Češka''' ([[češki jezik|češki:]] ''Česko''), službeno '''Češka Republika''' (češki: ''Česká republika''), jest [[neobalne države|neobalna država]] u [[Srednja Europa|Srednjoj Europi]] koja graniči s [[Njemačka|Njemačkom]] na zapadu, [[Austrija|Austrijom]] na jugu, [[Slovačka|Slovačkom]] na jugoistoku i [[Poljska|Poljskom]] na sjeveroistoku. Glavni i najveći grad je [[Prag]], koji broji preko 1.2 milijuna stanovnika. Današnja Češka uključuje teritorije koji su pripadali povijesnim državama [[Češka (historijska)|Bohemiji]],<ref>[[Češki jezik]] ne poznaje lingvističku distinkciju između pridjeva koji se odnose na povijesnu Bohemiju i suvremenu Češku; i.e. ''český'' znači i ''bohemijski'' i ''češki''.</ref> [[Moravska|Moravskoj]] i [[Češka Šleska|Češkoj Šleskoj]]. Češka država nastala je krajem [[9. vijek|IX. vijeka]] kao [[Vojvodstvo Češka]] u sklopu povijesne [[Velikomoravska kneževina|Velikomoravske Kneževine]]. Nakon pada kneževine [[907.]] godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom [[Pšemislovići|Pšemislovića]]. Godine [[1004.]], Vojvodstvo je formalno priznato kao dio [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]].<ref name="The Path">{{cite web|url=http://www.vlada.cz/assets/udalosti/vystavy/Cesty-ceske-ustavnosti.pdf|title=The Path of Czech Constitutionality|last1=Mlsna|first1=Petr|last2=Šlehofer|first2=F.|last3=Urban|first3=D.|year=2010|work=1st edition|publisher=Úřad Vlády České Republiky (The Office of the Government of the Czech Republic)|pages=10–11|language=: (Bilingual) – Czech, English|accessdate=31 October 2012|location=Praha}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.nacr.cz/zpravy/zlatabula800.aspx|title=800 let Zlaté buly sicilské|last=Čumlivski|first=Denko|year=2012|publisher=National Archives of the Czech Republic (Národní Archiv České Republiky)|language=czech|accessdate=31 October 2012|archiveurl=https://archive.today/20130111124158/http://www.nacr.cz/zpravy/zlatabula800.aspx|archivedate=2013-01-11|dead-url=yes}}</ref> Godine [[1212.]] službeno je priznato kao [[Kraljevina Češka]], a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tokom [[14. vijek|XIV. vijeka]]. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile [[Zemlje Krune sv. Vaclava|Krunu sv. Vaclava]], a imao je i [[Izborni knez|pravo glasa]] pri izboru [[Car Svetog Rimskog Carstva|njemačkog cara]]. Tokom [[Husitski ratovi|Husitskih ratova]] u [[15. vijek|XV. vijeku]], potaknutih [[Češka reformacija|češkom reformacijom]], Kraljevina Češka se suočila s nizom [[embargo|embarga]] i odbila je čak pet [[Križarski ratovi|križarskih pohoda]] koje su proglasili vođe [[Rimokatolička crkva|Katoličke crkve]], a mahom vodili njemački carevi. Nakon [[Bitka na Mohačkom polju|Mohačke bitke]] [[1526.]] godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene [[Habsburška Monarhija|Habsburškoj Monarhiji]], zajedno s [[Nadvojvodstvo Austrija|Austrijskim Nadvojvodstvom]] i [[Ugarska|Kraljevinom Ugarskom]]. Protestanska [[češka buna]] (1618–1620) protiv katoličkih [[Habsburgovci|Habsburgovaca]] dovela je do [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjeg rata]], nakon kojega je [https://www.organic-seo-dubai.com/ Monarhija konsolidirala] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150217203708/http://pakistanrugby.com/index.php/news/71 |date=2015-02-17 }} svoju vlast, nanovo nametnula [[katolicizam]] i započela s provedbom postepene [[germanizacija|germanizacije]]. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva [[1806.]] godine, Kraljevina Češka je pripojena [[Austrijsko Carstvo|Austrijskom Carstvu]], a [[češki jezik]] je doživio obnovu u jeku jačanja [[romantizam|romantičarskog nacionalizma]]. U [[19. vijek|XIX. vijeku]], češke zemlje su predstavljale industrijsko središte [[Austro-Ugarska Monarhija|Monarhije]], zbog čega će kasnije postati središte [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]], formirane [[1918.]] godine nakon raspada Austro-Ugarske Monarhije nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Češka je bila pod [[Njemačka okupacija Čehoslovačke|njemačkom okupacijom]], a oslobođena je [[1945.]] godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina [[Sudetski Nijemci|stanovništva koje je govorilo njemačkim]] je [[Protjerivanje Nijemaca iz Čehoslovačke|protjerano]] nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na [[Parlamentarni izbori u Čehoslovačkoj 1946.|izborima 1946.]] pobjedu je odnijela [[Komunistička partija Čehoslovačke]]. Nakon [[Čehoslovački puč 1948.|državnog udara 1948.]], Čehoslovačka je postala [[jednopartijska država|jednopartijska]] [[komunistička država]] pod [[SSSR|sovjetskim utjecajem]]. Godine [[1968.]], rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao [[Praško proljeće]], koji je završio [[Invazija Varšavskog pakta na Čehoslovačku|sovjetskom invazijom]]. Čehoslovačka je do [[1989.]] godine bila pod okupacijom, kada je [[Baršunasta revolucija]] dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana [[1. siječnja]] [[1993.]] godine, Čehoslovačka se [[Raspad Čehoslovačke|mirno raspala]], a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i [[Slovačka]]. Češka je izrazito [[razvijena država]]<ref name="worldbank06">{{cite web| last = Velinger| first = Jan | title = World Bank Marks Czech Republic's Graduation to 'Developed' Status | publisher=Radio Prague| url = http://www.radio.cz/en/article/76314| date = 28 February 2006| accessdate =22 January 2007 }}</ref> s [[napredno gospodarstvo|naprednim gospodarstvom]]<ref>{{cite web|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2014/01/weodata/weoselco.aspx?g=110&sg=All+countries+%2f+Advanced+economies |title=Edit/Review Countries |publisher=Imf.org |date=14 September 2006 |accessdate=14 May 2014}}</ref><ref>[http://data.worldbank.org/about/country-and-lending-groups#High_income Country and Lending Groups.] [[World Bank]]. Accessed on 3 July 2014.</ref> i visokim životnim standardom.<ref>http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2014/01/pdf/text.pdf</ref><ref>{{cite web|url=http://www.numbeo.com/quality-of-life/rankings_by_country.jsp|title=Quality of Life Index by Country 2014 Mid Year|publisher=|accessdate=13 September 2014}}</ref><ref>[[Social Progress Index]]</ref> [[Program Ujedinjenih naroda za razvoj|UNDP]] je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima.<ref>{{cite web|url=http://hdr.undp.org/en/media/HDR_2011_EN_Complete.pdf|title=2011 Human Development Report|publisher=|accessdate=13 September 2014}}</ref> Češka je također [[Globalni mirovni indeks|10. najmiroljubivija zemlja]] svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. [[Prag]] ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj [[EU|Europskoj uniji]]. Češka je uz to i članica [[UN|Ujedinjenih naroda]], [[EU|Europske unije]], [[NATO]]-a, [[OECD]]-a, [[OSCE]]-a i [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]]. == Etimologija == Etimologija naziva Češke Republike ima određene specifičnosti. Aktualni naziv dolazi od endonima ''Čech'', koji je posuđen iz [[Poljski|poljskog jezika]].<ref>{{cite web |url=http://oxforddictionaries.com/view/entry/m_en_gb0201690#m_en_gb0201690 |title=Oxford English Dictionary |publisher=Askoxford.com |accessdate=4 March 2011 |archive-date=2011-05-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110510015227/http://oxforddictionaries.com/view/entry/m_en_gb0201690#m_en_gb0201690 |dead-url=yes }}</ref><ref> [http://www.collinsdictionary.com/dictionary/english/czech Czech]. CollinsDictionary.com. Collins English Dictionary – Complete & Unabridged 11th Edition. Retrieved 19 November 2012. </ref> Naziv se odnosi na slavenski narod [[Česi|Čehe]] ([[češki]]: ''Čechové''), koje je njihov [[Leh, Čeh i Rus|vođa Čeh]] doveo i nastanio na planini [[Říp]]. Etimologija riječi ''Čech'' se može pratiti još do [[Praslavenski jezik|praslavenskog]] korijena ''*čel-'', koji se odnosi na pripadnika nekog naroda. To znači da termin ''Čech'' ima isti etimološki korijen kao suvremeni češki izraz ''člověk'', koji označava osobu.<ref>{{cite web|last=Spal|first=Jaromír|title=Původ jména Čech|url=http://nase-rec.ujc.cas.cz/archiv.php?art=4320|publisher=Naše řeč|accessdate=10 December 2012}}</ref> Međutim, za Češku se, u [[srpskohrvatski|srpskohrvatskom]] jeziku u historijskom, a u [[engleski|engleskom]] i u svakodnevnom kontekstu, koristi i izraz ''Bohemija'', a koji potječe od [[latinski|latinskog]] izraza ''Boiohaemum'', koji znači "domovina [[Boji|Boja]]", galskog plemena koje je nastanjivalo to područje. U suvremenom se leksiku sve više pojavljuje termin '''Czechia''', kojeg je predložilo [[Ministarstvo vanjskih poslova (Češka)|češko Ministarstvo vanjskih poslova]], a promovirao ga je i češki predsjednik [[Miloš Zeman]].<ref>{{cite web|title=Meeting with the members of the Diplomatic Corps|url=http://www.hrad.cz/en/president-of-the-cr/current-president-of-the-cr-milos-zeman/selected-speeches-and-interviews/650.shtml|website=www.hrad.cz|publisher=Prague Castle|accessdate=27 April 2015|date=29 October 2014}}</ref> == Historija == {{main|Historija Češke}} ===Prahistorija=== O naseobinama na teritoriji Češke još oko 28.000 godina prije nove ere govori niz [[arheologija|arheoloških]] nalazišta. Od [[3. vijek pne.|III. vijeka prije nove ere]] naseljavaju je [[Kelti]], a od [[1. vijek|I. vijek]]a i Germani. [[Slaveni]] su se na područje današnje Češke doselili u [[5. vijek|V. vijek]]u, a u [[7. vijek|VII. vijek]]u oformili [[Samovo Carstvo]]. Godine [[833]]. na području Moravske, [[Slovačka|Slovačke]], sjeverne [[Mađarska|Mađarske]] i zapadnog zakarpatskog kraja nastaje [[Velikomoravska kneževina]], koja vremenom raste i obuhvata i Češku ([[890]]–[[894]]), Šleziju, Lužice, Malopoljsku, i dio Mađarske. Velika Morava, od koje se Češka otcjepila [[894]]., nestala je pod udarom Mađara [[907]]. godine. ===Bohemija=== [[File:Jan Vilímek - František Palacký 2.jpg|220px|thumb|Historičar i političar [[František Palacký]] se danas smatra "ocem domovine" u Češkoj.]] Češka država se rađa u drugoj polovini [[9. vijek|IX. vijeka]]a, kada je ustoličen prvi češki knez iz dinastije [[Pšemislovići|Pšemislovića]], [[Bořivoj I od Češke|Bořivoj I]]. U [[10. vijek|X.]] i [[11. vijek|XI. vijeku]]u država se konsolidira, pripaja Moravsku i postaje [[kraljevina]]. [[Kraljevina Češka]] je značajna regionalna sila, a svoj vrhunac dostiže za vrijeme posljednjih Pšemislovića ([[Přemysl Otakar II od Češke|Otokara II.]] i [[Václav II od Češke|Václava II.]]), te (i prije svega) moćnog [[Karlo IV, car Svetog rimskog carstva|Karela IV.]] iz luksemburške dinastije. Međutim, [[Husitski ratovi]] u [[15. vijek|XV. vijek]]u te kasniji [[Tridesetogodišnji rat]] u [[17. vijek|XVII. vijek]]u imali su razarajući učinak. Godine [[1526]]. na češki tron definitivno stupa dinastija [[Habsburg]]ovaca, koja je zemlju pripojila [[Habsburška Monarhija|Habsburškoj Monarhiji]]. Masovni ustanci su podizani [[1547]]. i [[1618]]. godine. Kada su u [[svibanj|svibnju]] [[1618]]. godine [[Praške defenestracije|vladari ubijeni izbacivanjem sa prozora]] u [[Prag]]u započeo je i [[Tridesetogodišnji rat]]. Pobunjenici su poraženi, zarobljeni najoštrije kažnjeni, a zatim se počelo sa nasilnom rekatolizacijom čeških protestanata. Reforme [[Joseph II od Svetog Rimskog Carstva|Josepha II.]] [[1781]]. godine donijele su kraj vazalstva i početak vjerske tolerancije. Od kraja [[18. vijek|XVIII. vijek]]a, u češkim zemljama se formira narodni pokret za obnovu češke [[kultura|kulture]] i [[jezik]]a, a kasnije ističe i zahtjev za političkom moći. ===Čehoslovačka=== {{main|Čehoslovačka}} {{multiple image | footer = [[Tomáš Garrigue Masaryk]] (lijevo), prvi predsjednik Čehoslovačke, i [[Edvard Beneš]] (desno), predsjednik prije i poslije Drugog svjetskog rata. | align = left | width1 = 119 | image1 = Tomáš Garrigue Masaryk, Bain News Service (Library of Congress, Bain Collection) crop.jpg | alt1 = Portrait | width2 = 125 | image2 = Edvard Beneš.jpg | alt2 = Portrait }} Nakon poraza [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], češke zemlje su se osamostalile i zajedno sa susjednim [[Slovaci]]ma ([[Martinska deklaracija]]) [[28. listopada]] [[1918]]. godine formirali novu državu, [[Čehoslovačka|Čehoslovačku]] (''češki'': Československo), "prvu republiku", koja je obuhvaćala i teritorij zakarpatske [[Rusija|Rusije]] (danas [[Ukrajina|Ukrajine]]), s prvim predsednikom [[Tomáš Masaryk|Tomášom Masarykom]]. U novoj državi većina industrije je bila iz doba [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i u narednim godinama je počela prosperirati. Industrijski proizvodi su bili izvezeni na tržišta mnogih država svijeta. Vlada ČSR je osnovala obranu republike paktom sa [[Rumunjska|Rumunjskom]] i [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavijom]] (tzv. [[Mala Antanta]]). Pod pritiskom [[Treći Reich|nacističke Njemačke]] i europskih sila, od kojih su neke čak ignorirale obrambene sporazume s [[Prag]]om, Čehoslovačka je u rujnu [[1938]]. godine [[Minhenski sporazum|Minhenskim sporazumom]] [[Njemačka|Njemačkoj]] predala širok pogranični pojas [[Sudeti|Sudeta]] sa značajnom njemačkom nacionalnom manjinom, uz dogovor da to bude i posljednji njemački zahtjev. Jug Slovačke i zakarpatska Rusija pripali su Mađarskoj, a jedan dio teritorije (Tješinska oblast) je uzela i [[Poljska]]. Nastaje i "[[Njemačka okupacija Čehoslovačke|druga republika]]" - [[Slovačka]] dobija veću autonomiju, a u ime države ulazi crtica (Češko-Slovačka). Nedugo zatim, [[14. ožujka]]a [[1939]]., Slovačka proglašava nezavisnost, a [[15. ožujka]] njemačka vojska okupira ostatak zemlje i proglašava [[Protektorat Češka i Moravska]]. U svibnju [[1945]]., [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznici]] su oslobodili Čehoslovačku, a etnički Nijemci i neki Mađari su [[Benešovi dekreti|Benešovim dekretima]] protjerani u Njemačku, Austriju i Mađarsku. ====Komunistička Čehoslovačka==== [[File:10 Soviet Invasion of Czechoslovakia - Flickr - The Central Intelligence Agency.jpg|thumb|250px|Pokušaj liberalizacije čehoslovačkog komunizma ([[Praško proljeće]]) ugušen je [[Invazija Varšavskog pakta na Čehoslovačku|vojnom intervencijom]] snaga [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] i svih ostalih zemalja Varšavskog ugovora.]] [[Komunizam|Komunisti]] vlast u Čehoslovačkoj preuzimaju [[Čehoslovački puč 1948.|prevratom]] u [[veljača|velječi]] [[1948]].; uveden je [[totalitarizam]], zemlja se približava [[Varšavski pakt|Varšavskom paktu]] i [[1960]]. godine mjenjaju ime u [[Čehoslovačka Socijalistička Republika]] (ČSSR). Široki pokret za liberalizaciju [[1968]]., i napori vodstva čehoslovačke komunističke partije da reformiraju sistem i stvore "socijalizam sa ljudskim likom", poznati pod nazivom [[Praško proljeće]], ugušeni su [[21. kolovoza]] [[Invazija Varšavskog pakta na Čehoslovačku|vojnom intervencijom]] snaga [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] i svih ostalih zemalja Varšavskog ugovora (izuzev [[SR Rumunjska|Rumunjske]]). Dana [[1. siječnja]] [[1969]]. stupio je na snagu i Zakon o federalizaciji ČSSR, kojim je zemlja i formalno ustrojena kao federacija dvije narodne ([[Češka Socijalistička Republika|češke]] i [[Slovačka Socijalistička Republika|slovačke]]) socijalističke republike. ===Raspad Čehoslovačke i samostalnost=== Do demokratskih promjena u Čehoslovačkoj dolazi mirnim putem, poslije [[Baršunasta revolucija|Baršunaste revolucije]] [[17. studenog]] [[1989]]., kada je komunistički kongres za predsjednika izabrao književnika i disidenta [[Václav Havel|Vaclava Havela]]. Godine [[1990]]. iz imena obe republike odstranjen je pridjev "socijalistička", a početkom proljeća iste godine zajednička država je preimenovana u Čehoslovačku Federativnu Republiku (skr. Čehoslovačku) na češkom jeziku, odnosno Češko-Slovačku Federativnu Republiku (skr. Češko-Slovačku) na slovačkom (ova komplikacija je bio značajna kao [[Crtični rat]]). Nepunih mjesec dana kasnije, [[20. ožujka]] [[1990]]., ČSFR je ponovo dobila novo puno ime - [[Češka i Slovačka Federativna Republika]]; različite skraćenice ostale su nepromenjene. Čehoslovačka je sporazumno prestala da postoji [[1. siječnja]] [[1993]]. godine. Godine [[1999]]., na pedesetom samitu [[NATO]] pakta, Češka Republika je primljena u punopravno članstvo. Dana [[1. svibnja]] [[2004]]. godine pristupila je i [[Evropska unija|Europskoj uniji]]. ==Geografija== {{main|Geografija Češke}} [[File:Národní park Podyjí Dyje Nationalpark Thayatal 2013 10 a.jpg|thumb|320px|[[Nacionalni park Podyjí]] je jedan od četiri nacionalna parka u Češkoj.]] Češkireljef je vrlo raznolik. Na zapadu zemlje nalazi se Češka zavala, [[visoravan]] u obliku romba koji okružuju četiri ulančana gorja: [[Krkonoše]] u regiji [[Sudeti]] na sjeveroistoku (tu se nalazi najviši vrh države, [[Sněžka]], visok 1,602 m), [[Rudna gora]] na sjeverozapadu, [[Češka šuma]] na jugozapadu i [[Češko-moravsko visočje]] na jugoistoku. Kroz nju teku rijeke [[Laba]] i [[Vltava]]. [[Moravska]], istočni dio zemlje, više je brdovita i kao glavnu rijeku ima [[Morava (Češka)|Moravu]], ali u njoj izvire i [[Odra]]. Na [[sjever]]u je ograđena lancem Istočnih Sudeta, a na istoku Bijelim [[Karpati]]ma na granici sa [[Slovačka|Slovačkom]]. Rijeke iz Češke teku u tri različita mora: [[Sjeverno more]], [[Baltičko more]] i [[Crno more]]. ===Klima i vegetacija=== Klima je kontinentalnoga tipa s hladnim zimama i velikim termičkim skokovima; [[Ljeto|ljeta]] su topla, a [[Zima|zime]] hladne, oblačne i vlažne. Osjećaju se i morski i kontinentalni utjecaji. Planine su obrasle crnogoricom i bjelogoricom do najviših vrhova, dok se na obroncima uzgajaju poljoprivredne kulture. U istočnom dijelu Moravske, gdje su padaline oskudnije, pojavljuju se stepska područja. Valja napomenuti da su velika šumska područja zemlje ozbiljno ugrožena onečišćenjem i kiselim kišama. ==Politika== {{main|Politika Češke}} [[File:Czechpolsystem.png|400px|thumb|Shematski prikaz političkog sustava Češke.]] Prema [[Ustav Češke|Ustavu]], Češka je parlamentarna [[republika]], a šef države je [[predsjednik Češke|predsjednik]] (''prezident České republiky''), koji se od [[2013.]] bira na izravan način. Prvi tako izabrani predsjednik bio je [[Miloš Zeman]]. Od [[1993.]] do [[2012.]] godine, predsjednika je na zajedničkoj sjednici birao [[Parlament Češke|Parlament]]. Mandat predsjednika traje pet godina, a moguć je samo jedan reizbor. Predsjednik ima ograničene i specifične ovlasti, kao što je pravo da predlaže suce [[Ustavni sud|Ustavnog suda]], raspušta [[Poslanički dom (Češka)|Poslanički dom]] u određenim uvjetima te vraća zakone parlamentu. Osim toga, predsjednik imenuje [[Premijer Češke|premijera]], koji usmjerava najveći dio domaće i vanjske politike, a predsjednik imenuje i druge članove kabineta na prijedlog predsjednika vlade. Češka ima dvodomni [[parlament Češke|Parlament]] sa [[Poslanički dom (Češka)|Poslaničkim domom]] (''Poslanecká sněmovna'') i [[Senat (Češka)|Senatom]] (''Senát''). Donji dom ima 200 zastupnika, koji se biraju svake četiri godine proporcionalnim biranjem. Drugi dom ima 81 člana, koji imaju mandad šest godina, a jedna trećina se bira svake dvije godine na temelju većinskog glasanja u dva kruga. Najviši državni prizivni sud je [[Vrhovni sud (Češka)|Vrhovni sud]]. Predsjednik predlaže članove [[Ustavni sud (Češka)|Ustavnog suda]], koje potvrđuje Senat. Suci Ustavnog suda imaju mandate od deset godina. ===Administrativna podjela=== {{main|Krajevi Češke}} Od [[2000.]] godine, Češka je podijeljena na [[Krajevi Češke|trinaest regija]] (''kraj'') i glavni grad [[Prag]]. Svaki kraj ima zasebnu regionalnu skupštinu (''rajské zastupitelstvo'') i regionalnog upravitelja (''hejtman''). U Pragu te dužnosti obavljaju gradsko vijeće i gradonačelnik. Niže administrativne jedinice su okruzi, koji ima 76, ali koji su nakon reforme lokalne samouprave izgubili na značaju, iako formalno nisu ukinuti. Regije su sljedeće: [[File:Czechia - Bohemia, Moravia and Czech Silesia III (en).png|thumb|right|Mapa Češke s tradicionalnim i aktualnim regijama.]] [[File:Okresy ČR 2007.PNG|thumb|right|Mapa Češke s prikazanim okruzima.]] {| class="wikitable sortable" |- style="line-height:1.25em;" !style="font-size:80%;line-height:1.25em;"| Oznaka na<br>tablicama ! Naziv regije<br/>{{small|{{nobold|(srpskohrvatski)}}}} ! Naziv regije<br/>{{small|{{nobold|(češki)}}}} ! Središte ! Stanovništvo<br/>{{small|{{nobold|(procjena iz 2004.)}}}} ! Stanovništvo<br/>{{small|{{nobold|(procjena iz 2011.)}}<ref>{{Cite web|url=http://vdb.czso.cz/sldbvo/#!stranka=zakladni-vysledky&tu=0&th=&vseuzemi=null&v=&vo=H4sIAAAAAAAAAGVPu07DQBDcGJm8XASKdHxCIlFBKrjkHNny4yL7YoQrDmIlIJMY-xxcIdFAQQs9BWV-AvEFtFSInpoSNkhAwUi72pFmNLOLd1CzFNZOxFy0c3kctw2RTRyRqOWXx6fmwfMKKH2oxTMx6osjOUtNqMpJGmWTWTwqkp1dWEI7r-Bu4NQlVIe-7g2IR5zsDC4A_mmgQJFvsL1vkYQSkVA2GHUZx0vZ7EhYtRjtmT6yzpaEGiWcBcQnlCRLKycBs5htopUh5_uDkHU9EiLn6HWJYesUiStBDXQv1H8_jMV03DanMhpH6frb_cPH5fW2AiUT1LmI86hIofGnc_PTwyi9Wtxt1G9fbxTsnXwiJGiY2Pecn9AyJ92hbWH3ikl1lw8CbKX5Nu22QmLZrZ5XfAFdFX7ZZwEAAA..&void= |title=Základní výsledky |publisher=[[Czech Statistical Office]] |accessdate=11 August 2015}}</ref>}} |- |align=center| A || [[File:Praha CoA CZ small.svg|20px]] [[Prag]]{{sup|a}} |style="font-size:90%;"| ''Hlavní město Praha'' ||style="font-size:90%;"| n/a |align=right| 1,170,571 ||align=right| 1,268,796 |- |align=center| S || [[File:Central Bohemian Region CoA CZ.svg|20px]] [[Srednjočeški kraj]] |style="font-size:90%;"| ''Středočeský kraj'' || [[Prag]]{{sup|b}} |align=right| 1,144,071 ||align=right| 1,289,211 |- |align=center| C || [[File:South Bohemian Region CoA CZ.svg|20px]] [[Južnočeški kraj]] |style="font-size:90%;"| ''Jihočeský kraj'' || [[České Budějovice]] |align=right| 625,712 ||align=right| 628,336 |- |align=center| P || [[File:Plzen Region CoA CZ.svg|20px]] [[Plzeňski kraj]] |style="font-size:90%;"| ''Plzeňský kraj'' || [[Plzeň]] |align=right| 549,618 ||align=right| 570,401 |- |align=center| K || [[File:Karlovy Vary Region CoA CZ.svg|20px]] [[Karlovarski kraj]] |style="font-size:90%;"| ''Karlovarský kraj'' || [[Karlovy Vary]] |align=right| 304,588 ||align=right| 295,595 |- |align=center| U || [[File:Usti nad Labem Region CoA CZ.svg|20px]] [[Ústečki kraj]] |style="font-size:90%;"| ''Ústecký kraj'' || [[Ústí nad Labem]] |align=right| 822,133 ||align=right| 835,814 |- |align=center| L || [[File:Liberec Region CoA CZ.svg|20px]] [[Liberečki kraj]] |style="font-size:90%;"| ''Liberecký kraj'' || [[Liberec]] |align=right| 427,563 ||align=right| 432,439 |- |align=center| H || [[File:Hradec Kralove Region CoA CZ.svg|20px]] [[Královéhradečki kraj]] |style="font-size:90%;"| ''Královéhradecký kraj'' || [[Hradec Králové]] |align=right| 547,296 ||align=right| 547,916 |- |align=center| E || [[File:Pardubice Region CoA CZ.svg|20px]] [[Pardubički kraj]] |style="font-size:90%;"| ''Pardubický kraj'' || [[Pardubice]] |align=right| 505,285 ||align=right| 511,627 |- |align=center| M || [[File:Olomouc Region CoA CZ.svg|20px]] [[Olomoučki kraj]] |style="font-size:90%;"| ''Olomoucký kraj'' || [[Olomouc]] |align=right| 635,126 ||align=right| 628,427 |- |align=center| T || [[File:Moravian-Silesian Region CoA CZ.svg|20px]] [[Moravsko-šleski kraj]] |style="font-size:90%;"| ''Moravskoslezský kraj'' || [[Ostrava]] |align=right| 1,257,554 ||align=right| 1,205,834 |- |align=center| B || [[File:South Moravian Region CoA CZ.svg|20px]] [[Južnomoravski kraj]] |style="font-size:90%;"| ''Jihomoravský kraj'' || [[Brno]] |align=right| 1,123,201 ||align=right| 1,163,508 |- |align=center| Z || [[File:Zlin Region CoA CZ.svg|20px]] [[Zlínski kraj]] |style="font-size:90%;"| ''Zlínský kraj'' || [[Zlín]] |align=right| 590,706 ||align=right| 579,944 |- |align=center| J || [[File:Vysocina Region CoA CZ.svg|20px]] [[Vysočina]] |style="font-size:90%;"| ''Kraj Vysočina'' || [[Jihlava]] |align=right| 517,153 ||align=right| 505,565 |} {{sup|a}} Glavni grad.<br/>{{sup|b}} Središte uprave. == Stanovništvo == Prema preliminarnim rezultatima popisa iz [[2011]]. godine, 63.7% stanovništva Češke izjasnilo se [[Česi]]ma, 4.9% kao [[Moravci]], 1.4 % kao [[Slovaci]], 0.4% kao [[Poljaci]], 0.2% kao [[Nijemci]] i 0.1% kao [[Šlezijci]]. Polje nacionalnosti je bilo neobavezno pa je čak 26% stanovnika odbilo popuniti to polje.<ref>[http://notes2.czso.cz/cz/sldb2011/cd_sldb2011_11_12/index_html_files/PVCR062.pdf První předběžné výsledky Sčítání lidu, domů a bytů 2011: Obyvatelstvo podle národnosti podle krajů]. (PDF) . Retrieved on 12 August 2012.</ref> Prema procjenama, u Češkoj živi oko 250,000 [[Romi|Roma]].<ref>{{cite web|url=http://romove.radio.cz/en/article/18158 |title=The History and Origin of the Roma |publisher=Romove.radio.cz |accessdate=25 April 2010}}</ref><ref>{{Cite news|last=Green |first=Peter S. |url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9401E6DA103CF936A3575BC0A9679C8B63&sec=&spon=&pagewanted=all |title=British Immigration Aides Accused of Bias by Gypsies |work=New York Times |date=5 August 2001 |accessdate=25 April 2010}}</ref> Prema podacima statističkog ureda, u rujnu [[2013.]] godine je u Češkoj živjelo 437,581 manjina. Najveće skupine su [[Ukrajinci]] (106,714), [[Slovaci]] (89,273), [[Vijetnamci]] (61,102), [[Rusi]] (32,828), [[Poljaci]] (19,378), [[Nijemci]] (18,099), [[Bugari]] (8,837), [[Amerikanci]] (6,695), [[Rumunji]] (6,425), [[Moldavci]] (5,860), [[Kinezi]] (5,427), [[Britanci]] (5,413), [[Mongolci]] (5,308), [[Kazahstanci]] (4,850) i [[Bjelorusi]] (4,562).<ref name="czso.cz">[http://www.czso.cz/csu/cizinci.nsf/t/7800512362/$File/c01t01.pdf Foreigners by type of residence, sex and citizenship] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150903213530/http://www.czso.cz/csu/cizinci.nsf/t/7800512362/$File/c01t01.pdf |date=2015-09-03 }}, ''Czech Statistical Office'', 30 September 2013</ref> [[Židovi|Židova]] je tokom [[1930.]] godine bilo 118,000 međutim židovsko je stanovništvo tokom [[Holokausta]] gotovo eliminirano;<ref>{{cite web|url=http://www.ushmm.org/wlc/article.php?lang=en&ModuleId=10007323 |title=The Holocaust in Bohemia and Moravia |publisher=Ushmm.org |accessdate=25 April 2010}}</ref> godine [[2005.]], u Češkoj je bilo oko 4,000 Židova.<ref>{{cite web|url=https://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/Judaism/jewpop.html|title=The Virtual Jewish Library|publisher=|accessdate=13 September 2014}}</ref> ;Najveći gradovi {{main|Popis gradova u Češkoj Republici}} {{Najveći gradovi u Češkoj}} ===Religija=== {{main|Religija u Češkoj}} {{bar box |title=Religija u Češkoj (2011.)<ref name="Czech Statistical Office">{{cite web|url=http://www.czso.cz/sldb2011/eng/redakce.nsf/i/tab_7_1_population_by_religious_belief_and_by_municipality_size_groups/$File/PVCR071_ENG.pdf|title=Population by religious belief and by municipality size groups|accessdate=23 April 2012|publisher=Czech Statistical Office|archive-date=2015-02-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20150221184947/http://www.czso.cz/sldb2011/eng/redakce.nsf/i/tab_7_1_population_by_religious_belief_and_by_municipality_size_groups/%24File/PVCR071_ENG.pdf|dead-url=yes}}</ref> |titlebar= |float=right |bars= {{bar percent|Neizjašnjeni|DarkGray|45}} {{bar percent|Ireligiozni|Gray|34}} {{bar percent|Katolici|MediumOrchid|10.3}} {{bar percent|Ostale religije|YellowGreen|9}} {{bar percent|Protestanti|DodgerBlue|0.8}} }} Češka je jedna od najmanje religioznih zemalja na svijetu. Prema udjelu [[ateizam|ateista]] u ukupnom stanovništvu, Češka se nalazi na trećem mjestu u svijetu, iza [[Kina|Kine]] i [[Japan]]a.<ref name = "Religion-and-Atheism">{{Cite web|url = http://redcresearch.ie/wp-content/uploads/2012/08/RED-C-press-release-Religion-and-Atheism-25-7-12.pdf|title = GLOBAL INDEX OF RELIGION AND ATHEISM|accessdate = 10 October 2013|archivedate = 2012-10-16|archiveurl = https://web.archive.org/web/20121016062403/http://redcresearch.ie/wp-content/uploads/2012/08/RED-C-press-release-Religion-and-Atheism-25-7-12.pdf|deadurl = yes}}</ref> Prema popisu iz [[2011.]] godine, 34% ljudi je reklo kako nema nikakvu religiju, 10.3% se deklariralo katolicima, 0.8% protestantima (0.5% [[Evangelička crkva češke braće|češki evangelici]] i 0.4% [[husiti]]), a 9% je reklo kako slijedi neku drugu religiju ili denominaciju. Čak 45% stanovnika je odbilo odgovoriti na to pitanje. Prema anketi iz [[2010.]] godine, samo 16% Čeha je izjavilo kako vjeruju da postoji [[Bog]], njih 44% je izjavilo da vjeruje u nekakvu vrstu duha ili sile, dok je 37% izjavilo kako ne vjeruje ni u kakav nadnaravni entitet.<ref name=EUROBAROMETER>{{cite web|url=http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_341_en.pdf|title=Eurobarometer on Biotechnology 2010 – page 381|accessdate=1 February 2013|format=PDF}}</ref> Druga anketa iz [[2012.]] godine je utvrdila kako je u Češkoj ukupno 39% [[agnosticizam|agnostika]] i čak 20% [[ateizam|ateista]]. Kršćana je 34%, među kojima dominiraju katolici, dok je neizjašnjenih bilo 6%.<ref name=EUROBAROMETER2012>{{citation|title=Discrimination in the EU in 2012|work=[[Eurobarometer|Special Eurobarometer]] |year=2012 |series=383 |page=233 |url=http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_393_en.pdf |accessdate=14 August 2013 |publisher=[[European Commission]] |location=[[European Union]]}} The question asked was "Do you consider yourself to be...?" With a card showing: Catholic, Orthodox, Protestant, Other Christian, Jewish, Muslim, Sikh, Buddhist, Hindu, Atheist, and Non-believer/Agnostic. Space was given for Other (SPONTANEOUS) and DK. Jewish, Sikh, Buddhist, Hindu did not reach the 1% threshold.</ref> == Gospodarstvo == {{glavni|Gospodarstvo Češke}} Češka i [[Moravska]], regije s jakom industrijom još u doba [[Habsburg|Habsburškog Carstva]], bile su najrazvijenija područja još u komunističkom bloku, što se osobito odnosi na sekundarni privredni sektor. Prijelaz na [[slobodno tržište]], započet 1990., dovršen je mnogo brže nego u ostalim zemljama toga područja zahvaljujući krupnim stranim ulaganjima. Češka se od sredine 1999. oporavlja od recesije. Gospodarstvo je živnulo u razdoblju od [[2000.]] do [[2001.]] godine zbog izvoza u [[Europska unija|Europsku uniju]], pogotovo u [[Njemačka|Njemačku]], te zbog investicija iz inozemstva, dok je domaća potražnja sve jača. Češko je [[poljodjelstvo]] intezivno i iskorištava visoki stupanj mehanizacije u proizvođačkim sustavima. Na više od polovine obradivih površina proizvode sve [[žitarice]]; obilata je i proizvodnja [[krumpir]]a, [[povrće|povrća]], [[duhan]]a i [[šećerna repa|šećerne repe]], dok se na kraju oko [[Plzeň]]a, u Češkoj, uzgaja [[hmelj]], sirovina za proizvodnju [[pivo|piva]]. Radi se na dovršenju [[privatizacija|privatizacije]] [[bankarstvo|bankarstva]], [[telekomunikacije|telekomunikacija]] i [[energetika|energetike]], što će povećati strane investicije, dok će preustroj velikih kompanija i banaka, te modernije financije, trebali povećati proizvodnju. Iako su ležišta [[nafta|nafte]] gotovo iscrpljena, u zemlji rade velika postrojenja za njezinu preradu; Ostravom prolazi ruski [[naftovod]] dug čak 4 500&nbsp;km. Energetskim potrebama udovoljavaju brojne [[termoelektrana|termoelektrane]], [[hidroelektrana|hidroelektrane]] i [[nuklearna centrala|nuklearne centrale]]. Obilje sirovina omogućilo je razvoj [[teška metalurgija|teške]] i [[laka metalurgija|lake metalurgije]] u blizini [[rudarstvo|rudarskih]] područja. == Promet == {{glavni|Saobraćaj u Češkoj}} Cestovne i željezničke prometnice u Češkoj dobro su razgranate diljem zemlje, dok se [[autocesta|autocestovna]] mreža širi i razvija. [[Prag]] je dobro povezan s glavnim gradovima središnje Europe: s [[Budimpešta|Budimpeštom]], [[Beč]]om, [[Moskva|Moskvom]], [[Varšava|Varšavom]], [[Berlin]]om. Dobro je razvijen i [[zračni promet]]. Kroz zračne luke [[Prag]]a, [[Brno|Brna]] i [[Ostrava|Ostrave]] prolazi veliki dio trgovačkoga prometa. == Kultura == {{main|Kultura Češke}} {{main|Češka književnost}} {{main|Češka muzika}} {{main|Češka umjetnost}} {{main|Češka kinematografija}} [[File:Kafka1906 cropped.jpg|220px|thumb|[[Franz Kafka]] je jedan od globalnoj najpoznatijih predstavnika češke književnosti, iako je zbog očeva utjecaja sva svoja djela napisao na njemačkom. Globalni uspjeh stekao je tek posthumno, a danas ga se smatra jednim od najvažnijih avangardnih pisaca.]] [[Karlov univerzitet u Pragu]], osnovan [[1340-te|1340-ih]] (vjerovatno [[1348]].), bio je prvi univerzitet u Centralnoj Europi i u svim slavenskim zemljama. Neki od njegovih studenata i profesora su bili [[Jan Hus]], [[Franz Kafka]], [[Milan Kundera]], [[Nikola Tesla]], [[Albert Einstein]], [[Ernst Mach]], [[Tomáš Garrigue Masaryk]] i [[Edvard Beneš]]. [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozart]] je bio vezan za [[Prag]], jer je u njemu nalazio na više razumijevanja za svoj rad nego u [[Beč]]u. U [[Narodni teatar (Prag)|Narodnom teatru u Pragu]] je održana premijera njegove opere ''[[Don Giovanni]]'' ([[29. listopada]] [[1787]].), a [[vila Bertramka]] u kojoj je stanovao, danas je muzej. Poznati su češki [[kompozitor]]i nacionalne škole iz [[19. vijek|XIX. vijeka]] [[Bedřich Smetana]] i [[Antonín Dvořák]]. Među piscima izdvajaju se [[Karel Čapek]], [[Franz Kafka]] i [[Milan Kundera]], koji su sva trojica ostvarili svjetski uspjeh. Slikar i grafičar [[Alfons Mucha]] bio je jedan od predvodnika umjetničkog pravca [[secesija|secesije]] (ili ''Art Nouveau''). Česi su bili među najaktivnijim umjetnicima u pokretu [[Kubizam|kubizma]]. Čuveni naučnik, [[Gregor Mendel]], otac [[genetika|genetike]], živio je i istraživao u [[Brno|Brnu]]. Što se [[Češka kinematografija|filmske umjetnosti]] tiče, u Češkoj se održava poznati [[Međunarodni filmski festival Karlovy Vary|Filmski festival u Karlovim Varima]]. Širom svijeta poznati su češki režiseri [[Jiří Menzel]] i [[Miloš Forman]]. === Popularna kultura === {{main|Sport u Češkoj}} * Najpopularniji sport u Češkoj je [[hokej na ledu]], u kome je nacionalna ekipa imala dosta međunarodnog uspjeha (zlato na [[XVIII. Zimske olimpijske igre - Nagano 1998.|olimpijadi u Naganu 1998]]). * [[Věra Čáslavská]], [[Gimnastika|gimnastičarka]], je na [[XVIII. Olimpijske igre - Tokio 1964.|ljetnim olimpijskim igrama 1964.]] i [[XIX. Olimpijske igre - Ciudad Mexico 1968.|1968.]] osvojila ukupno 7 zlatnih olimpijskih medalja. * Iz Češke potiče više poznatih manekenki, kao: [[Eva Herzigová]], [[Petra Němcová]], [[Paulina Porizkova]], [[Ivana Trump]] i druge. * [[Josef Čapek]], slikar i pisac, brat [[Karel Čapek|Karela Čapeka]], skovao je izraz [[robot]], koji se prvi put spominje u Karelovoj drami ''[[R.U.R.]]'' == Reference == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Sister project links|voy=Czech Republic|Czech Republic}} *{{CIA World Factbook link|ez|Czech Republic}} * [http://www.state.gov/p/eur/ci/ez/ Czech Republic] information from the [[United States Department of State]] * [http://www.loc.gov/rr/international/european/czechr/cz.html Portals to the World] from the United States [[Library of Congress]] * [http://ucblibraries.colorado.edu/govpubs/for/czechrepublic.htm Czech Republic] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080828073616/http://ucblibraries.colorado.edu/govpubs/for/czechrepublic.htm |date=2008-08-28 }} at ''UCB Libraries GovPubs'' *{{dmoz|Regional/Europe/Czech_Republic}} * [http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-17220018 Czech Republic profile] from the [[BBC News]] *{{Wikiatlas|Češke}} * [http://www.ifs.du.edu/ifs/frm_CountryProfile.aspx?Country=CZ Key Development Forecasts for the Czech Republic] from [[International Futures]] * [http://www.czech.cz/en/ Czech Republic] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140914000132/http://www.czech.cz/en/ |date=2014-09-14 }} * [http://www1.ceses.cuni.cz/benacek/hist%20kniha2.pdf History of Czech Economic and Political Alignments Viewed as a Transition] '''Vlada''' * [http://www.vlada.cz/en/ Governmental website] * [http://www.hrad.cz/en/ Presidential website] * [http://portal.gov.cz/portal/obcan/ Portal of the Public Administration] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120812061745/http://portal.gov.cz/portal/obcan/ |date=2012-08-12 }} * [http://www.senat.cz/index-eng.php Senate] * [https://www.cia.gov/library/publications/world-leaders-1/world-leaders-c/czech-republic.html Chief of State and Cabinet Members] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081210080250/https://www.cia.gov/library/publications/world-leaders-1/world-leaders-c/czech-republic.html |date=2008-12-10 }} '''Vijesti''' * [http://www.praguepost.com/ The Prague Post] * [http://aktualne.centrum.cz/czechnews/ CzechNews] * [http://www.ceskenoviny.cz/news/ Czech News Agency News] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210311233917/http://www.ceskenoviny.cz/news/ |date=2021-03-11 }} * [http://praguemonitor.com/ Prague Daily Monitor] * [http://www.radio.cz/en/ Radio Prague] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171112092949/http://www.radio.cz/en/ |date=2017-11-12 }} '''Statistike''' * [http://www.czso.cz/eng/redakce.nsf/i/home Državni ured za statistiku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110129060510/http://www.czso.cz/eng/redakce.nsf/i/home |date=2011-01-29 }} '''Trgovina''' *[http://wits.worldbank.org/CountryProfile/Country/CZE/Year/2012/Summary Statistike trgovine za Češku (Svjetska banka)] '''Putovina''' * [http://www.czechtourism.com/Homepage.aspx?lang=en-GB&selectedculture=en-US Czech Tourism] official travel site of the Czech Republic * [http://www.kct.cz/cms/czech-tourist-klub-kct/ Czech tourist club official webpage] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141019054702/http://www.kct.cz/cms/czech-tourist-klub-kct |date=2014-10-19 }} {{Evropa}} {{države EU}} {{Slovenske države}} {{Authority control}} {{Izabran}} [[Kategorija:Češka| ]] [[Kategorija:Države u Evropi]] n9sjuf78ldcl74xhyb5ij0lc3ia2apn 0 3291 42586639 42462605 2026-05-01T11:27:38Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586639 wikitext text/x-wiki {{Kutijica za države | ime države = Republika Jermenija<br />Հայաստանի Հանրապետություն<br />''Hayastani Hanrapetut’yun''| ime genitiv = Jermenije | zastava = Flag of Armenia.svg | grb = Coat of arms of Armenia.svg | himna = Naša otadžbina | lokacija = Armenia (orthographic projection).svg| službeni jezik = [[Jermenski jezik|jermenski]] | glavni grad = [[Erevan]] | latd=41 |latm=20 |latNS=N |longd=19 |longm=48 |longEW=E | tip vladavine = Republika | titula vladara = | vođa_titula1 = [[Predsjednik Armenije|Predsjednik]] | vođa_ime1 = [[Armen Sarkissian]] | vođa_titula2 = [[Premijer Armenije|Premijer]] | vođa_ime2 = [[Nikol Pashinyan]] | površina poredak = 141 | površina = 29.743 | vode = 4,71 | stanovništvo poredak = 134. | stanovništvo = 3.009.800<ref name="Հայաստանի Հանրապետության մշտական բնակչության թվաքանակը 2014 թվականի հուլիսի 1-ի դրությամբ">Հայաստանի Հանրապետության Ազգային վիճակագրության ծառայություն: [http://www.armstat.am/file/article/bnakch_1.07.2014.pdf Հայաստանի Հանրապետության մշտական բնակչության թվաքանակը 2014 թվականի հուլիսի 1-ի դրությամբ] — yoxlanılıb: 1.8.2014</ref> | godina popisa = 2014 | gustina stanovništva = 101,2 | gustina poredak = 99. | BDP godina = | BDP = | BDP poredak = | BDP po glavi stanovnika = | BDP poredak po glavi stanovnika = | HDI godina = | HDI = | HDI poredak = | HDI kategorija = | valuta = [[Jermenski dram|Dram]] | kod valute = AMD | vremenska zona = +4, +5 ([[Srednjoevropsko vrijeme|CET]], [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]]) | domen = [[.am]] | pozivni broj = 374 | komentar = | }} '''Jermenija''' ili '''Armenija''' ([[jermenski jezik|jerm.]] '''Հայաստան''' [[međunarodna fonetska abeceda|<nowiki>[</nowiki>hɑjɑsˈtɑn<nowiki>]</nowiki>]]; službeno '''Republika Jermenija''' ili '''Armenija''', jerm. '''Հայաստանի Հանրապետություն'''), država na [[Kavkaz]]u s glavnim gradom [[Erevan|Jerevanom]]. Ima površinu od 29.800 kilometara kvadratnih, a broj stanovnika je oko 3,009.800. Republika Jermenija na zapadu graniči s [[Turska|Turskom]], na sjeveru s [[Gruzija|Gruzijom]], na istoku s [[Azerbejdžan|Azerbajdžanom]], na jugu s [[Iran]]om i azerbajdžanskom [[eksklava|eksklavom]] [[Nahčivan|Nahičevan]]. Prije raspada [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] je Jermeniji po [[Josif Staljin|Staljinovoj]] odluci (iz [[1923]]., kad je bio [[ministar]] za [[narodnost]]i) pripadala i eksklavica [[Baškend]] unutar teritorija Azerbajdžana, dok su Azerbajdžanu pripadale četiri eksklave unutar [[pokrajina|pokrajine]] [[Tavuš]] i jedna u pokrajini [[Ararat (pokrajina)|Ararat]]. Još prije nego što se Sovjetski Savez raspao počeo je [[Рат за Нагорно-Карабах|Rat za Gorski Karabah]] koji će završiti 1994. primirje i jermenskom kontrolom većine enklave. Trenutačno su otvorene granice s [[Gruzija|Gruzijom]] i [[Iran]]om, dok su granice s [[Turska|Turskom]] i [[Azerbejdžan|Azerbajdžanom]] zatvorene. 1991. Jermenija je nastala na području bivše [[Armenska SSR|Jermenske SSR]]. == Legenda i podrijetlo imena == Jermenija se na [[jermenski jezik|jermenskom]] zove '''Hajastan''', što znači ''Haikova zemlja''. U [[Biblija|Svetom pismu]] je Haik bio [[Noa|Noin]] prapraunuk. Haik je u 130. godini otišao u Šinar ([[Babilon]]) graditi [[Babilonska kula|Kulu babilonsku]]. Zbog njegove "božanske" vanjštine, [[Asirci|asirski]] mu je vladar '''Bel''' (poznat i kao [[Nimrod]]) rekao da ostane i da će ga slaviti kao boga, ali on je odbio i vratio se u svoju zemlju pod [[Ararat]]om. Zato je Nimrod krenuo s vojskom za njim, pa je u bici kod jezera [[Van (jezero)|Van]] (danas u [[Turska|Turskoj]]) Haik strijelom s tri pera probio Nimrodov oklop i ubio ga. Asirska se vojska povukla, a Haik je živio 400 godina. Od te bitke računa se tradicionalni [[jermenski kalendar]]. Ime '''Jermenija''', koje se koristi za ovu zemlju u većini jezika, počeli su prije oko tri tisućljeća koristiti [[Grci|grčki]] [[historičar|povjesničari]] po jermenskom vođi Aramu, koji je prema legendi bio šesti član Haikove loze (praunuk Haikova praunuka). == Historija == Jermenija je do [[1454]]. bila državica s bogatom kulturom koja je u jednom kratkom razdoblju vladala čitavim područjem između [[Crno more|Crnoga mora]] i [[Kaspijsko more|Kaspijskog jezera]]. U razdoblju Rimskog carstva ova kraljevina čije stanovništvo ima vrlo velike sličnosti s tadašnjim Perzijskim je bila tampon država između dva moćna carstva i to po principu da je do polovice trećeg vijeka kralj Jermenije bio iz partske dinastije, ali ga je izabirao rimski car. [[301]]. godine Jermenija postaje prva država koja je formalno preuzela [[hrišćanstvo]] kao službenu državnu vjeru - 12 godina prije [[Rimsko Carstvo|Rima]]. Nakon 7 vijeka Jermenija je pala pod potpunu kulturnu, a ponekada i političku dominaciju Bizanta, a kao nuspojava tako bliskih političko-kulturoloških odnosa Jermenci nakon Grka postaju politički najvažnij narod Bizanta i daju veći broj njihovih careva. Uspješno osvajanju bizantske Male azije od strane Turaka Seldžuka u 12 veku postaje ujedno jermenska nacionalna katastrofa. Dio Jermena je nastavio da živi na širem području današnje Jermenije, dok se dio preselio u jugoistočni dio Male azije gdje je još Bizant od 10 veka vršio njihovu kolonizaciju. Na tom području će između 1080 i 1100 postupno biti stvoreno kraljevstvo Male Jermenije, dok će na širem području današnje Jermenije nezavisna nacionalna država koja se neka naziva i Velika Jermenija biti stvorena tek u drugoj polovici 12 veka. Mongolska invazija iz 13 veka će dovesti do katastrofalnih posljedica po Velike Jermeniju, dok će Mala Jermenija preživjeti bez ikakvih gubitaka ove ratove jer je još 1247. sklopila savez s Mongolima kojem će ostati vjerna do kraja, na svoju vlastitu žalost tako da krajem 13 i tijekom 14 veka trpi katastrofalne posljedice od strane Egipta koji u to vreme pobedonosno ratuje protiv Mongola. Na kraju kraljevstvo Male Jermenije će biti uništeno i anektirano od strane Egipta 1375. godine, a dobar dio tamošnje jermenskog stanovništva će biti protjeran. Kraljevstvo Velike Jermenije će s druge strane biti u potpunosti osvojeno od susjednih država 40 godina ranije, ali kako tamo ne dolazi do etničkog čišćenja to područje 5 vekova kasnije postaje jezgro za gradnju moderne Jermenije. Krajem 19 veka u doba općih evropskih nacionalnih buđenja Turske snage počele vršiti prva etnička čišćenja Jermena, a to će trajati sve do [[1923]]. godine. Najgore razdoblje po Jermence dolazi u [[Prvi svjetski rat|I. svjetskom ratu]], kada zbog straha da će pravoslavni Jermenci pomoći carskoj [[Rusija|Rusiji]], turske snage izvršiti pokolje poznate kao [[Armenski genocid|Jermenski genocid]], u kojima je život izgubilo više od milion Jermenaca. Perzijski je dio Jermenije [[1828]]. pripojen [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]], a [[1920]]. Jermenija unutar [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] dobija status [[Jermenska SSR|socijalističke republike]]. Spor sa susjednim [[Azerbejdžan|Azerbajdžanom]] zbog jermenske enklave [[Nagorno-Karabah|Gorski Karabah]] potječe još od sovjetskog doba ([[1988]].), a pojačao se nakon što je Jermenija postala nezavisna država [[1991]]. U svibnju [[1994]]. potpisano je primirje, no status [[Nagorno-Karabah|Gorskog Karabaha]] nije razriješen. Kako se nije moglo ostvariti mirno rješenje i zbog [[Turska|turske]] blokade Jermenije, oslabilo je gospodarstvo obiju država. Jermenija je i nakon raspada SSSR-a ostala članica [[Zajednica Nezavisnih Država|Zajednice Nezavisnih Država]]. == Pokrajine == ''Glavni članak: [[Pokrajine Armenije]]'' Država je upravno razdjeljena na 11 pokrajina (jed. ''marz'', mn. ''marzer''): <div style="float:right;margin:0 0 1em 1em;{width:400px;}text-align:center;font-size:smaller"> [[Datoteka:ArmeniaNumbered.png|thumb|200px|Armenske pokrajine]]</div> # [[Aragacotn]] # [[Ararat (pokrajina)|Ararat]] # [[Armavir (pokrajina)|Armavir]] # [[Gegharkunik]] # [[Kotajk]] # [[Loriji|Lori]] # [[Širak]] # [[Sjunik]] # [[Tavuš]] # [[Vajots Dzor]] # [[Erevan (pokrajina)|Erevan]] == Geografija == [[Datoteka:Armenia cities.png|thumb|200px|Veći gradovi Jermenije]] {{glavni|Geografija Jermenije}} Jermenija je [[Kontinentalne države|kontinentalna zemlja]] bez izlaza na more. Prosječna nadmorska visina je 1370 m i samo 10% zemlje je niže od 1000 m. Najviši vrh je 4090 m visok [[Aragac]] (oko 70&nbsp;km sjeverno od [[Erevan]]a), dok je najniža nadmorska visina (400 m) u klancu rijeke [[Debed]] na sjeveru države kod granice s [[Gruzija|Gruzijom]]. Veći dio zemlje čini visoka ravnica s klancima rijeka kao što su [[Hrazdan]], [[Arpa]], [[Debed]], [[Azat]]. Planine su na sjeveru i sjeveroistoku države, gdje je lanac [[Mali Kavkaz]]. Jezero [[Sevan]] na istoku države spada u najveća planinska jezera i najveće je u [[Zakavkazje|Zakavkazju]]. Na zapadu države (kod granice s [[Turska|Turskom]]) se nalazi plodna dolina rijeke [[Araks]]. === Klima === Zbog planina nema većeg utjecaja [[Crno more|Crnog mora]] ni [[Kaspijsko more|Kaspijskog jezera]]. [[Klima]] je [[kontinentalna klima|kontinentalna]] s vrućim [[leto|ljetima]] i hladnim [[zima]]ma, dok [[temperatura]] i količina padalina također ovise o [[geografska širina|zemljopisnoj širini]] i [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]]. Najhladnije je i ima najviše padavina (do 800&nbsp;mm) u planinskim područjima na sjeveru in sjeveroistoku države, a najtoplije je kod granice s [[Iran]]om. Na središnjoj visoravni padne do 250&nbsp;mm padavina ljeti, a srednja zimska temperatura je oko 0&nbsp;°C, srednja ljetna temperatura oko 25&nbsp;°C. Ljeti dnevna temperatura u [[Erevan]]u može dosegnuti 44&nbsp;°C, dok u zimskim noćima može pasti na -15&nbsp;°C. Zima brzo prelazi u ljeto i obratno, pa su [[proljeće]] i [[jesen]] slabi i kratki. == Politika == Politički sustav Armenije ustrojen je prema uzoru na parlamentarne višestranačke sustave u zapadnim zemljama. Izvršnu vlast ima vlada, dok zakonodavnu imaju parlament i vlada. Prema ustavu, na čelu vlade je predsjednik. Narodna skupština Armenije organizirana je kao jednodomni parlament sa 131 zastupnikom koji se izabiru na mandat od četiri godine. Pravo glasa na izborima imaju svi iznad 18 godina starosti. Iako se smatra jednom od najdemokratskijih zemalja u [[Zajednica Nezavisnih Država|Zajednici Nezavisnih Država]], međunarodni promatrači, kao [[Savjet Evrope|Vijeće Europe]] i američki [[State Department]] imali su brojne prigovore na armenske parlamentarne i predsjedničke izbore. Iako je napredak zabilježen u zadnjih nekoliko godina, još uvijek situacija nije zadovoljavajuća prema međunarodnim standardima. Ustav iz 1995., daje velike ovlasti izvršnoj vlasti i snažan utjecaj na sudstvo i lokalne dužnosnike. [[Freedom House]] je 2008. stavio Armeniju u kategoriju zemalja sa djelomičnim autoritarnim režimom (zajedno s [[Moldavija|Moldavijom]], [[Kosovo]]m, [[Kirgistan]]om i [[Rusija|Rusijom]]), te joj dao ocjenu 5,21 od 7 (ocjena 7 je najlošija u pogledu demokratskog napretka).<ref>{{cite web |title=Nations in Transit 2008 |url=http://www.freedomhouse.hu/images/fdh_galleries/NIT2008/02_tables.pdf |publisher=Freedom House |format=PDF |access-date=2010-10-22 |archivedate=2009-03-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090325005952/http://www.freedomhouse.hu/images/fdh_galleries/NIT2008/02_tables.pdf |deadurl=yes }}</ref> Predsjedničke izbore 2008., OSCE i zapadni promatrači ocijenili su demokratskima<ref>{{cite news | title = Armenian Vote 'Largely Democratic' | publisher = ArmeniaLiberty, [[Radio Free Europe/Radio Liberty|Radio Free Europe]] | author = Danielyan, Emil | url = http://www.armenialiberty.org/armeniareport/report/en/2008/02/14B31960-C791-4274-B7F0-50B571D0EADD.asp | archive-date = 2008-03-06 | access-date = 2010-10-22 | archive-url = https://web.archive.org/web/20080306045216/http://www.armenialiberty.org/armeniareport/report/en/2008/02/14B31960-C791-4274-B7F0-50B571D0EADD.asp | url-status = dead }}</ref> === Međunarodni odnosi === Uz iznimku [[Turska|Turske]] i [[Azerbejdžan|Azerbajdžana]], Jermenija održava dobre odnose s većinom zemalja u svijetu. Napetosti između Jermenaca i Azera eskalirale su zadnjih godina postojanja SSSR-a. [[Рат за Нагорно-Карабах|Rat u Gorskom Karabahu]] dominirao je regionalnom politikom u 1990-ima.<ref name = "CFR-9148">{{cite web| title=Nagorno-Karabakh: The Crisis in the Caucasus | url=http://www.cfr.org/publication/9148/}}</ref> Granica između Jermenije i Azerbajdžana zatvorena je i danas, a rješenje ovog sukoba u kojemu Jermenija kontrolira približno četvrtinu teritorija Azerbajdžana još uvijek nije pronađeno iako se ravnoteža snaga zbog izvora nafte pored Bakua menja na jermensku štetu tijekom posljednjih godina. Tradicionalno loši odnosi s Turskom imaju svoje izvorište u armenskom genocidu iz 1915. i turskog nepriznavanja tog događaja. Zbog sukoba u Gorskom Karabahu 1993. Turska je zatvorila granicu sa Jermenijom. Ova blokada nije podignuta unatoč pritiscima turskih poslovnih krugova koji se žele proširiti na jermensko tržište.<ref name = "CFR-9148"/> Ipak, zadnjih godina zabilježeno je zatopljavanje odnosa. Od 2001., jermenska zrakoplovna kompanija [[Armavia]] redovito leti za [[Istanbul]]. U oktobru-listopadu 2009. konačno je postignut mirovni sporazum, te uspostava diplomatskih odnosa i otvaranje granica. Ovaj sporazum još nisu potvrdili parlamenti ovih država.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://news.yahoo.com/s/nm/20091010/ts_nm/us_turkey_armenia_9 |access-date=2009-10-14 |archivedate=2009-10-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20091014080048/http://news.yahoo.com/s/nm/20091010/ts_nm/us_turkey_armenia_9 |deadurl=no }}</ref> Zbog loših odnosa sa dvije susjedne zemlje, Jermenija ima dobre sigurnosne veze s Rusijom. Na zahtjev armenske vlade, Rusija održava vojnu baz u gradu [[Gjumri]]ju.<ref name="Armenia-base">{{cite news |title = Baku and Moscow – 'One Hundred Percent Strategic Partners' |publisher = Hetq Online |url = http://archive.hetq.am/eng/politics/0602-az.html |access-date = 2010-10-22 |archivedate = 2013-07-28 |archiveurl = https://web.archive.org/web/20130728121401/http://archive.hetq.am/eng/politics/0602-az.html |deadurl = yes }}</ref>. Zadnjih nekoliko godina Armenija je zainteresirana i za euroatlantske integracije. Dobri odnosi sa [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-om održavaju se preko brojne dijaspore. Zbog ekonomskih blokada svojih susjeda, Armenija ima jake ekonomske veze sa [[Iran]]om. Armenija ima prijateljske odnose sa [[Evropska unija|Europskom unijom]], pogotovo s [[Francuska|Francuskom]] i [[Grčka|Grčkom]]. Prema istraživanju iz 2005. oko 64% stanovništva Armenije podržava članstvo njihove zemlje u Europskoj uniji.<ref>{{cite web|url=http://www.armeniaforeignministry.am/news/inthenews/050107_eu.html|title=RFE/RL Caucasus Report|publisher=Armenian Ministry of Foreign Affairs|access-date=2010-10-22|archive-date=2010-11-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20101120111039/http://www.armeniaforeignministry.am/news/inthenews/050107_eu.html|dead-url=yes}}</ref> Mnogi armenski dužnosnici također su izrazili želju da njihova zemlja jednog dana postane članica EU <ref>{{cite news|url=http://www.arminfo.am/political-issue22.html|title=Interview with RA National Assembly Speaker Artur Baghdasaryan|publisher=ArmInfo News Agency|access-date=2010-10-22|archive-date=2007-06-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20070607153503/http://www.arminfo.am/political-issue22.html|dead-url=yes}}</ref>, te mnogi predviđaju molbu za članstvo za nekoliko godina. == Stanovništvo == [[Datoteka:Population of Armenia since 1949.svg|thumb|desno|250px|Kretanje broja stanovnika Armenije]] {{Glavni|Etničke grupe Armenije}} Procjena ukupnog broja stanovnika iz 2008. govori da danas Armenija ima oko 3.238.000<ref name="Armstat">{{cite web |publisher=[[National Statistical Service of the Republic of Armenia|ArmStat]]|title=Statistical Yearbook of Armenia, 2009: Population|url=http://www.armstat.am/file/doc/99458058.pdf}}</ref> stanovnika. Oko 98% stanovništva čine [[Jermeni|Armenci]], 1,3% [[Jazidi|Jezidi]], te 0,5% [[Rusi]]. Među značajnijim manjinama su i [[Asirci]], [[Ukrajinci]], [[Grci]], [[Kurdi]], [[Gruzijci|Gruzi]] i [[Belorusi|Bjelorusi]]. U državi žive još i [[Vlasi]], [[Mordvini]], [[Oseti]], [[Udini]], [[Tati]], te rusificirani [[Poljaci]] i [[kavkaski Nijemci]]..<ref name="minorities">Garnik Asatryan, Victoria Arakelova:The Ethnic Minorities of Armenia, [[Routledge]], dio [[OSCE]]-a</ref> Po raspadu [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] iz Armenije je pobjeglo oko 200.000 [[Azeri|Azera]], dok se u Armeniju doselio veći dio 260.000 Armenaca koji su pobjegli iz [[Azerbejdžan|Azerbajdžana]]. Popis je pokazao i da se između [[1991]]. i [[2001]]. gotovo četvrtina stanovništva (oko 800.000) iselila, uglavnom u [[Rusija|Rusiju]]. === Dijaspora === Armenija ima izrazito veliku dijasporu koja se procjenjuje na oko 8 milijuna Armenaca izvan zemlje, što je broj koji skoro tri puta premašuje broj stanovnika u državi. Najveće armenske zajednice imaju [[Rusija]], [[Francuska]], [[Iran]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Gruzija]], [[Sirija]], [[Libanon]], [[Argentina]], [[Australija]], [[Kanada]], [[Grčka]], [[Cipar]], [[Izrael]], [[Poljska]] i [[Ukrajina]]. Danas još uvijek između 40.000 i 70.000 Armenaca živi u [[Turska|Turskoj]], većinom u području [[Istanbul]]a.<ref>{{cite web|last=Turay |first=Anna |title=Tarihte Ermeniler |url=http://www.bolsohays.com/ Bolsohays:Istanbul Armenians}}</ref> Oko tisuću Armenaca danas živi u [[Armenska četvrt|Armenskoj četvrti]] u Starom gradu u Jeruzalemu, što je ostatak nekad velike i značajne zajednice.<ref>{{cite web|url=http://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/Society_%26_Culture/geo/armenianq.html|publisher=[[Jewish Virtual Library]]|title=Jerusalem – The Old City: The Armenian Quarter|access-date=2010-10-22|archive-date=2014-04-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20140413044842/http://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/Society_%26_Culture/geo/armenianq.html|dead-url=yes}}</ref> U [[Venecijanska laguna|Venecijanskoj laguni]] u Italiji postoji otočić [[San Lazzaro degli Armeni]] kojeg u potpunosti nastanjuju [[mehitaristi]]čki redovnici (armenski katolici).<ref>[http://europeforvisitors.com/venice/articles/san_lazzaro_degli_armeni.htm San Lazzaro degli Armeni – Venice for Visitors]</ref> Armenci su činili značajnu zajednicu i u [[Indija|Indiji]], makar se danas njihov broj drastično smanjio. Važno je napomenuti i da oko 139.000 Armenaca živi danas u Gorskom Karabahu, gdje čine većinu stanovništva.<ref>{{cite web|url=http://www.stat-nkr.am/2002_2007/0_2%20himcuc_6-10.pdf|title=Population in Nagorno-Karabakh 2007|publisher=National Statistical Service of Nagorno-Karabakh Republic|access-date=2010-10-22|archive-date=2010-03-31|archive-url=https://web.archive.org/web/20100331153541/http://www.stat-nkr.am/2002_2007/0_2%20himcuc_6-10.pdf|dead-url=yes}}</ref> === Jezik === Službeni jezik u Armeniji je [[jermenski jezik|armenski jezik]], tj. standardizirana inačica istočnoarmenskog jezika. U širokoj upotrebi je i [[ruski jezik]], pogotovo u obrazovanju, te se često koristi kao neslužbeni drugi jezik zemlje. 94% odraslih građana Armenije smatra vrlo važnim da njihova djeca uče ruski jezik<ref>http://www.gallup.com/poll/109228/russian-language-enjoying-boost-postsoviet-states.aspx</ref>. === Religija === [[Datoteka:Khor Virap Monastery and Mount Ararat, Armenia.jpg|thumb|Samostan [[Hor Virap]] iz 7. veka, u kojem je bio zatočen Grgur Prosvjetitelj, zaštitnik Armenije.]] Velika većina Armenaca, oko 93% kršćanskog stanovništva, pripada [[Armenska apostolska crkva|Armenskoj apostolskoj crkvi]], koja je nezavisna crkva unutar [[hrišćanstvo|kršćanstva]]. Armenija je prva zemlja na svijetu koja je prihvatila kršćanstvo kao državnu oreligiju, što se smatra da se dogodilo [[301]]. godine..<ref>{{cite web |url=http://ancienthistory.about.com/od/neareast/f/1stchristian.htm |title=Armenia – Which Nation First Adopted Christianity? |publisher=Ancienthistory.about.com |access-date=2010-10-22 |archive-date=2012-09-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120918080327/http://ancienthistory.about.com/od/neareast/f/1stchristian.htm |dead-url=yes }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.visitarmenia.org/ |title=Visit Armenia, It is Beautiful |publisher=Visitarmenia.org }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.welcomearmenia.com/main.php?page=armeniainformation&sid=104&lang=eng |title=Armenia Information – Welcome to Armenia |publisher=Welcomearmenia.com |access-date=2010-10-22 |archivedate=2010-02-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100206222352/http://www.welcomearmenia.com/main.php?page=armeniainformation&sid=104&lang=eng |deadurl=yes }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.didyouknow.it/religion/first-country-to-adopt-christianity/ |title=Blog Archive » Which is the first country to adopt Christianity? |publisher=Did You Know it |access-date=2010-10-22 |archivedate=2009-07-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090719180946/http://www.didyouknow.it/religion/first-country-to-adopt-christianity/ |deadurl=yes }}</ref> Prema vjerovanju, Armensku apostolsku crkvu osnovali su [[Isus]]ovi apostoli [[Apostol Tadej|Sveti Juda Tadej]] i [[Sveti Bartolomej]] koji su propovijedali kršćanstvo u Armeniji između 40. i 60. godine. Zbog svojih osnivača ova Crkva se naziva apostolskom, a spada među [[prethalkedonske crkve|istočne pravoslavne Crkve]]. Dio stanovništva na sjeverozapadu, uglavnom u pokrajini [[Širak]], čine [[katoličanstvo|katolici]] ([[katolička crkva|rimokatolici]] i [[mehitaristi]]). Mehitaristi su kongregacija benediktanskih redovnika [[Armenska katolička crkva|Armenske katoličke crkve]] poznati po izdavanju starih armenskih inačica grčkih tekstova. Sjedište ove crkve je u [[Bzoummar]]u u [[Libanon]]u. Dio Rusa u Armeniji pripada [[Ruska pravoslavna crkva|Ruskoj pravoslavnoj crkvi]], Jezidi pripadaju [[zoroastrizam|zoroastrizmu]], a Kurdi [[islam]]u. Židovska zajednica u Armeniji danas je svedena na broj od ispod tisuću pripadnika. Velikim dijelom razlog tome je iseljavanje u [[Izrael]]. Sinagoge postoje u [[Erevan]]u, te u [[Sevan]]u. == Etničke grupe == Etničke grupe: * [[Jermeni]] 3.509.000 (93%), * [[Rusi]] 90.000. == Gospodarstvo == Gospodarstvo Jermenije uvelike ovisi o stranim investicijama, te o financijskoj potpori iz dijaspore.<ref>{{cite web|url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2007/10/19/AR2007101901471.html |title=Armenian Eyes, Ears on US Genocide Vote |publisher=washingtonpost.com }}</ref> Prije nezavisnosti gospodarstvo ove zemlje uvelike se temeljilo na industriji tj. proizvodnji strojeva, elektronike, kemikalija, hrane, gume i tekstila. Sirovine za proizvodnju u ovim industrijama dolazile su iz drugih sovjetskih republika, dok je njih Armenija opskrbljivala svojim industrijskim proizvodima. Prije raspada SSSR-a, [[poljoprivreda]] je činila oko 20% neto materijalnog proizvoda, te otprilike isti postotak u strukturi zaposlenosti. Nakon nezavisnosti, značajno je porasla važnost poljoprivrede u gospodarstvu, te je pred kraj 1990-ih ovaj postotak narastao na preko 30% [[Bruto domaći proizvod|BDP]]-a i preko 40% u strukturi zaposlenosti stanovništva.<ref name=agri>Z. Lerman and A. Mirzakhanian, ''Private Agriculture in Armenia'', Lexington Books, Lanham, MD, 2001.</ref> Ovo povećanje važnosti poljoprivrede pripisuje se potrebi osiguranja prehrane stanovništva, budući da je prvo razdoblje tranzicije obilježila neizvjesnost u ovom pitanju i propast nepoljoprivrednih gospodarskih grana. Sa stabilizacijom i rastom gospodarstva, udio poljoprivrede u gospodarstvu opao je na oko 20%, iako ova grana ekonomije još uvijek zapošljava preko 40% stanovništva.<ref name=yb2007>[http://www.armstat.am/en/?nid=179 Statistical Yearbook 2007], Armenia National Statistical Service, Yerevan</ref> Rudarska bogatstva Jermenije su [[bakar]], [[cink]], [[zlato]] i [[olovo]]. Električna energija se najvećim dijelom proizvodi gorivom uvezenim iz Rusije, uključujući i nuklearno gorivo. Vrlo značajan izvor energije je i hidroenergija. == Kultura == [[Datoteka:Armenia Haghbat.jpg|thumb|thumb|200px|Ulaz u [[samostan]] [[Haghbat]] iz 10. stoljeća]] Na području današnje Armenije i [[Gruzija|Gruzije]] je nastalo mnogo originalnih umjetničkih djela koja imaju odlike naroda koji su dugo vremena vladali ovim područjem – [[Persijanci|Perzijancima]] i [[Antički Rim|Rimljanima]], te popraćena bizantskom umjentošću koiné iz 5. veku. Jermenci su bili prvi narod koji je [[hrišćanstvo]] proglasio državnom religijom (koncem 3. veka), čak prije [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], nakon čega je uslijedilo dugo bogato i sretno razdoblje do mongolske provale u 13. veku. U to vrijeme je nastalo mnogo originalnih građevina jedne arhitekture koja se neovisno razvija, posebice oko 10. vijeka Širom Armenije, ali i sjevernog [[Iran]]a, zapadne [[Turska|Turske]], [[Gruzija|Gruzije]] i istočnog [[Azerbejdžan|Azerbajdžana]], susrećemo crkve s pravokutnim i monogokutnim tloctom, kao i crkve s kupolom, a ima i utvrđenih samostanskih kompleksa (kao što su čarobne ruševine Anija, stare armenske prijestolnice). Armenska je arhitektura ostavila trajan utjecaj na kasnije stilove u [[kavkaz (region)|kavkaskom]] području. Poseban oblik staroarmenske skulpture predstavljaju velike nadgrobne kamene [[Stela|stele]] s uklesanim [[krst|križem]] u plitkom [[reljef]]u, ali s bogatom ornamentalnom dekoracijom – [[kečkar]]i. Oni su se očuvali i tijekom mongolske i turske okupacije, duboko u 19. veku. == Državni praznici == * Nova godina: [[1. 1.|1.1.]] * Božić: [[6. 1.|6.1.]] * Dan oružanih snaga: [[28. 1.|28.1.]] * Međunarodni dan žena: [[8. 3.|8.3.]] * Veliki petak: prema [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]] * Dan majčinstva i ljepote: [[7. 4.|7.4.]] * Dan pobjede u miru: [[9. 5.|9.5.]] * Dan prve republike: [[28. 5.|28.5.]] * Dan ustava: [[5. 7.|5.7.]] * Dan nezavisnosti: [[21. 9.|21.9.]] * Dan sjećanja na potres u Leninakanu (današnjem [[Gjumri]]ju): [[7. 12.|7.12.]] * Stara godina: [[31. 12.|31.12.]] Poznati praznik, koji službeno nije državni, jest ''vardevar'', koji se slavi na julsku-srpanjsku [[subota|subotu]] (određuje se na temelju [[Mjesečev kalendar|Mjesečeva kalendara]]). Na taj dan stanovnici (pogotovo djeca) polijevaju prolaznike vodom i vješaju balone pune vode. Na sličan se način slavi i budistička nova godina u [[Narodna Republika Kina|Kini]] i [[Mianmar|Mjanmaru]] ([[Mianmar|Burmi]]), što je vjerojatno poganski obred pročišćenja koji se radio još prije dolaska [[hrišćanstvo|kršćanstva]] odnosno [[budizam|budizma]], iz kojeg možda potječe i kršćanski obred krštenja. == Sport == Prije nezavisnosti, Jermenci su na [[Olimpijske igre|Olimpijskim igrama]] sudjelovali pod zastavom SSSR-a. U Sovjetskom Savezu Jermenija je dala mnoge poznate sportaše i osvojila za zajdničku državi brojne nagrade i medalje. Prvi Jermenac koji je osvojio olimpijske medalje je [[Hrant Šahinian]] koji je na [[Olimpijada 1952|LOI 1952. u Helsinkiju]] osvojio dvije zlatne i dvije srebrne medalje u gimnastici. Kao nezavisna država Jermenija je prvi put nastupila na [[Olimpijada 1992|LOI 1992. u Barceloni]] u sklopu ZND-a, osvojivši tri zlatne i jednu srebrnu medalju. Tek od 1994. Armenija samostalno nastupa na Olimpijskim igrama. == Poznati Jermenci == * [[Andre Agassi]], [[tenis]]ač (SAD) * [[Charles Aznavour]], šansonjer (Francuska) * [[Hovhannes Samueli Donabedian]], armenski arhitekt i slikar. * [[Robert Emmiyan]], atletičar (Armenija) * [[Aram Hačaturijan]], skladatelj (Armenija) * [[Cher]], glumica i pjevačica (SAD) * [[Gari Kasparov]], [[šahovski velemajstor]] (Rusija) * [[Shavarsh Karapetyan]], jermenski i sovjetski plivač (Armenija) * [[Henrikh Mkhitaryan]], jermenski nogometaš * [[Sergei Movsesian]], šahovski velemajstor (Češka) * [[Tigran Petrosjan]], šahovski velemajstor * [[System of a Down]], ''Crossover'' sastav (SAD) * Kim Kardasian (SAD) * Kloi Kardasian (SAD) == Reference == {{reflist}} == Ekonomija == ''Glavni članak: [[Ekonomija Armenije]]'' Do sticanja nezavisnosti, armenska ekonomija je bila mahom bazirana na [[industrija|industriji]] (kemijska, elektronska, strojarska industrija, prerađivanje hrane, sintetička guma i tekstil), i veoma zavisna o resursima. [[Poljoprivreda]] je učestvovala sa samo 20% u neto proizvodu (''of net material product'') i sa 10% u zaposlenosti prije raspada Sovjetskog Saveza, 1991. armenski rudnici proizvode [[bakar]], [[cink]], [[zlato]], i [[olovo]]. Velika većina energije se proizvodi iz goriva uvezenog iz Rusije, uključujući [[gas]] i atomsko gorivo (Armenija ima jednu [[nuklearna elektrana|nuklearku]]); glavni domaći izvor energije su hidroelektrane. Poput ostalih država koje su stekle nezavisnost raspadom Sovjetskog Saveza, i ekonomija Jermenije pati od zaostavštine centralizirane planske ekonomije. Sovjetske investicije i podrška armenskoj industriji su praktično nestali, tako da je malo velikih preduzeća koja su sposobna nastaviti sa radom. Štaviše, posljedice potresa iz 1988., koji je usmrtio više od 25.000 ljudi, a bez kuća ostavio 500.000 se još uvjek osjećaju. Sukob sa Azerbejdžanom oko Nagorno-Karabaka još nije razriješen. Zatvaranje azerbrjdžanske i turske granice je razorilo ekonomiju, jer Armenija zavisi od uvoza energije i većine sirovina. Kopneni putevi kroz Gruziju i Iran su ili neodgovarajući ili nepouzdani. [[Bruto društveni proizvod|BDP]] je opao za skoro 60% od [[1989]]. do [[1992]]. - [[1993]]. Nacionalna valuta, dram, je doživjela hiperinflaciju u prvim godinama nakon uvođenja, 1993. Vlada je ipak uspjela sprovesti šire ekonomske reforme koje su se isplatile u značajno nižoj inflaciji i u postojanom ekonomskom rastu. Primirje postignuto 1994. u sukobu oko Nagorno-Karabaka je također pospješilo ekonomiju. Armenija je imala visok ekonomski rast od 1995., nakon preokreta prethodne godine, i inflacija je zanemarljiva proteklih par godina. Novi sektori industrije, kao što su: proizvodnja dragog kamenja i nakita, informativne i komunikacijske tehnologije, pa i turizam počinju da nadomještaju tradicionalnije sektore ekonomije, kao što je poljoprivreda. Postojan ekonomski napredak je doneo Armeniji povećanu podršku od međunarodnih financijskih institucija. [[Međunarodni monetarni fond]], [[Svjetska banka]], [[Europska banka za obnovu i razvoj]], i druge međunarodne financijske institucije i strane zemlje izdvajaju značajne donacije i zajmove. Zajmovi Armeniji od 1993. su premašili 1,1 milijardu dolara. Svrha ovih zajmova je: smanjivanje budžetskog deficita, stabilizacija valute, razvoj osobnog sektora, energetike, poljoprivrede, prehrambene industrije, saobraćaja, zdravstva, prosvete, kao i tekuća rehabilitacija zona pogođenih zemljotresom. Armenija je [[5. 2.|5. veljače]], 2003. postala članica [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetske trgovačke organizacije]] Liberalni zakon o stranim investicijama je usvojen srpnja 1994., a zakon o privatizaciji 1997., kao i program privatizacije državne svojine. Nastavak napretka zavisi od sposobnosti vlade da poboljša makroekonomski menadžment, uključujući povećanje naplate poreza, poboljšanje investicijske klime i borbu protiv korupcije. == Kultura == ''Glavni članak: [[Kultura Armenije]]'' Armeni imaju svoje karakteristično pismo i jezik. 96% stanovnika zemlje govori armenski, dok 40% govori i ruski. Stanovništvo Armenije je potpuno pismeno; 99% stanovništva zna da čita i piše. Većina odraslih ljudi u Jerevanu je sposobno komunicirati na ruskom, a popularnost engleskog raste. Kavkaska gostoljubivost je legendarna i potiče od stare tradicije. Gradska nacionalna galerija umjetnosti ima više od 16.000 djela od kojih neka potiču još iz srednjeg vijeka. U njoj se nalaze slike mnogih europskih majstora. Muzej moderne umjetnosti, Galerija dječijih slika, i Sarjanski muzej su samo neka od mnogih mesta sa umjetničkom ponudom u Jerevanu. Štaviše, postoji više osobnih galerija, uz nove koje se stalno otvaraju. U njima se organizuju rotacione izložbe i prodaje. Armenski filharmonijski orkestar svjetske klase, svira u zgradi Gradske opere, gdje se također izvodi opera. Jez je popularan, posebno ljeti kada su žive svirke redovna pojava po gradskim kafeima. U Jerevanu postoji više dramskih pozorišta gdje se izvode predstave na armenskom, ruskom i povremeno na engleskom. U Jerevanu se nalazi i placa umjetničkih djela i zanata, blizu Trga republike, na kojoj stotine prodavača nude raznovrsne rukotvorine. Na ovoj placi se mogu kupiti antikviteti, čipka, ručno-rađeni vuneni tepisi. Armensko zlatarstvo ima dugu i čuvenu tradiciju, i u jednom odjeljku place se mogu kupiti zlatni predmeti. Američko sveučilište u Armeniji između ostalih nudi studije menadžmenta i prava. Ova institucija je plod zajedničkih napora vlade Armenije, Armenskog dobrotvorskog savjeta, USAID-a i Bolt hol skul of lou ''Boalt Hall School of Law'' sa kalifornijskog sveučilišta Berkli. Vidi: * [[Glazba Armenije]] * [[Himna Armenije]] * [[Državni praznici u Armeniji]] * [[Jermeni|Armeni]] * [[Spisak Armena]] == Religija == Religija: armenijska apostolska crkva (94%). U konfesionalnom pogledu 99% jermenske populacije su hrišćani. Od toga 95% su pripadnici Jermenske apostolske crkve, a postoji i manja zajednica jermenske katoličke crkve s ukupno oko 280.000 vernika u 36 parohija čiji pripadnici se nazivaju Franki i uglavnom žive na sjeveru zemlje. == Gradovi == Veći gradovi: [[Popis gradova u Jermeniji]] == Organizacija države == Organizacija države: podjeljena u 11 provincija. == Vanjske veze == {{Commonscat|Armenia}} * [http://www.haylife.ru {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060303073103/http://www.haylife.ru/ |date=2006-03-03 }} Сообщество HayLife Армения] * [http://www.armenica.org Armenica.org] {{Azija}} {{Evropa}} {{CIS}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Armenija| ]] [[Kategorija:Države u Aziji]] [[Kategorija:Države u Evropi]] [[Kategorija:Kavkaz]] [[Kategorija:Djelomično priznate države]] kl5xq7iy653x4hawt8ija4fakjkkfhc 0 4580 42586567 42546208 2026-04-30T22:44:24Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586567 wikitext text/x-wiki {{Ostale upotrebe}} '''Aboba''' (bugarski ''Абоба''), staro ime sela [[Pliska]] u sjeveroistočnoj [[Bugarska|Bugarskoj]], u opštini '''Kaspičan''' (Šumenska oblast), s ruševinama prestolnice Prvog bugarskog carstva, koja se zvala '''Pliska''' ili '''Plskov''' (bug. ''Плъсков''). Ime je promijenjeno nakon što je locirana historijska Pliska i nakon što su iskopavanja počela. Plisku je osnovao ga je [[Kan (titula)|kan]] [[Asparuh]] i bila je glavni grad Bugarske od [[681]]. do [[893]]. godine. Uništena je [[972]]. godine i nikada više nije izgrađena. Nalazila se na dosta velikom prostoru od 23&nbsp;km² a zidovi unutrašnje tvrđave su debeli 2.6 m i visoki 12 m. Današnji grad Pliska nalazi se oko 3&nbsp;km od bivšeg starog grada i ima 1.126 stanovnika. == [[Velika bazilika u Plisci]] == <gallery> Datoteka:Pliska-svik.jpg Datoteka:Pliska - Gate.JPG Datoteka:Old Basilica in Pliska.jpg Datoteka:Old Basilica in Pliska 2.JPG </gallery> == Literatura == * [http://www.byzantium.ru/library/IRAIK_10.pdf Материалы для болгарских древностей. Абоба-Плиска. - Известия Русского археологического института в Константинополе. Т. Х (1905)]{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://en.wikipedia.org/wiki/Pliska engleska Wikipedia] * [http://bg.wikipedia.org/wiki/%D0%9F%D0%BB%D0%B8%D1%81%D0%BA%D0%B0 bugarska Wikipedia] * ''[[Izvori#ER5|ER5]], [[Izvori#Tošićev ER5|Tošićev ER5]], [[Izvori#CD-atlas|CD-atlas]]'' {{Commonscat|Pliska}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Naselja u Bugarskoj]] [[Kategorija:Arheološka nalazišta u Bugarskoj]] mo5lde9ti42vvc1qo64u2p5ik1hsr6y 0 4837 42586491 42558692 2026-04-30T15:55:57Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586491 wikitext text/x-wiki {{Infokutija jezik|ime=španski|izvornoime=español, castellano|porodicaboja=Indoevropski|porodica=[[Indoevropski jezici|indoevropski]]|agencija=Real Academia Española (Španjolska Kraljevska Akademija) <br /> Asociación de Academias de la Lengua Española (Zajednica Akademija Španjolskog jezika)|iso1=es|iso2=spa|iso3=SPN|por2=[[romanski jezici|romanski]]|govornici=500 Milijona|službeni=[[Argentina]], [[Bolivija]], [[Čile]], [[Kolumbija]], [[Kostarika]], [[Kuba]], [[Ekvador]], [[El Salvador]], [[Španija]], [[Gvatemala]], [[Ekvatorska Gvineja]], [[Honduras]], [[Meksiko]], [[Nikaragva]], [[New Mexico|New Mexico (SAD)]], [[Panama]], [[Paragvaj]], [[Peru]], [[Portoriko|Portoriko (SAD)]], [[Dominikanska Republika]], [[Urugvaj]], [[Venezuela]]|manjinski=[[Andora]], [[Sjedinjene Američke Države]], [[Gibraltar]], [[Zapadna Sahara]]|pismo=Latinica}} '''Španski''' ili '''španjolski''' (''español'' [[međunarodna fonetska abeceda|<nowiki>[</nowiki>espaˈɲol<nowiki>]</nowiki>]]), ili '''kastiljanski''' (''castellano'' [[međunarodna fonetska abeceda|<nowiki>[</nowiki>kasteˈʎano<nowiki>]</nowiki>]]), [[Romanski jezici|romanski jezik]] iz iberoromanske grupe. Spada u pet velikih jezika svijeta. Španjolskim govori 442.518.000 ljudi.<ref name="InstitutoCervantes">Instituto Cervantes (2014): [http://www.spainglobal.com/files/El-espanol-lengua-viva-2014.pdf cervantes.es] (pages 8 to 12)</ref> Najveći broj živi u sljedećim zemljama: [[Španija]], matična država (28.200.000; 1986); nadalje [[Meksiko|Meksiko 126 577 691 . (2019)]] ); [[Kolumbija]] 48.258.494 (2019); [[Argentina]] (45 195 777 (2020); [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] 28.100.000; 2000 popis); [[Venezuela]] 28 067 550 (2004); [[Peru]] 32 495 510 (2020); [[Čile]] (19 107 216 . (2019); [[Kuba]] 10.000.000; 1995); [[Ekvador]] 17 300 000​ 2019)); [[Dominikanska Republika]] 11.088.647 (2019); Salvador 5.900.000; 1995); [[Honduras]] 9 005 180 . (2019); Nikaragva (4.350.000; 1995); [[Bolivija]] (11 383 094 . (2019); [[Portoriko]] (3.440.000; 1996); [[Urugvaj]] 3 529 014 (2019); [[Kostarika]] 4,906.000 2017); [[Panama]] 4.100.000; 1995)<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=spa Ethnologue (16th)]</ref> Zbog raslojenosti na različite [[nacija|nacionalne]] standardne varijante španjolski jezik se u [[sociolingvistika|sociolingvistici]] klasificira kao [[policentrični standardni jezik]], poput skoro svih drugih većih [[indoeuropski jezici|indoeuropskih jezika]]. Najrašireniji je jezik na svijetu poslije [[kineski jezik|kineskog]].<ref>Ethnologue: [http://www.ethnologue.com/language/cmn Mandarin] '''1026 mill.''' (848 mill. prvi jezik + 178 mill. drugi jezik), [http://www.ethnologue.com/language/eng English] '''840 mill.''' (335 mill. prvi jezik + 505 mill. drugi jezik), [http://www.ethnologue.com/language/spa Spanish] '''488 mill.''' (399 mill. prvi jezik + 89,5 mill. drugi jezik), [http://www.ethnologue.com/language/hin Hindi] '''380 mill.''' (260 mill. prvi jezik + 120 mill. drugi jezik)</ref><ref name="krystal">[http://www.krysstal.com/spoken.html krysstal.com (Kryss Katsiavriades y Talaat Qureshi)]</ref><ref>George Weber, 1997: Mandarin 1,120 mill., English 480 mill., Spanish 320 mill., Russian 285 mill., French 265 mill., Hindi 250 mill. ([http://www2.ignatius.edu/faculty/turner/languages.htm ignatius.edu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110927062910/http://www2.ignatius.edu/faculty/turner/languages.htm |date=2011-09-27 }}).</ref><ref>Instituto Cervantes: ([http://www.cervantes.es/sobre_instituto_cervantes/prensa/2008/noticias/noticia_08-06-17.htm cervantes.es], [http://www.elpais.com/articulo/cultura/espanol/segundo/idioma/estudia/mundo/Instituto/Cervantes/elpepucul/20070426elpepucul_8/Tes ''El País''])</ref>[[File:Linguistic map Southwestern Europe-en.gif|thumb|Hronološka mapa kaja pokazuje lingvističku evoluciju u jugoistočnoj Evropi]]Španjolski jezik spada u skupinu indoueropskih romanskih jezika,<ref>{{Citation | url = http://www.elmundo.es/elmundo/2010/11/07/castillayleon/1289123856.html | title = La RAE avala que Burgos acoge las primeras palabras escritas en castellano | language = Spanish| publisher = El mundo | place = ES | date = 2010-11-07}}</ref> užu podskupinu kastiljskih jezika. Naziva se također i kastiljski (španj. ''Castellano''), posebno u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] i u dvojezičnim zonama u [[Španjolska|Španjolskoj]] čije ime duguje svom porijeklu lingvističke raznolikosti španjolske regije [[Kastilja|Kastilje]]. Kao i svi drugi veći evropski jezici, i španjolski je [[policentrični jezik]] čije mnogobrojne nacionalne varijante se govore u dvadesetak zemalja.<ref name="Metha">{{cite web |last=Methadžović |first=Almir |date=10. travnja 2015 |title=Naučnoznanstvena-znanstvenonaučna istina |url=http://tacno.net/novosti/naucnoznanstvena-znanstvenonaucna-istina/ |publisher=''[[Tačno.net]]'' |deadurl=no |archivedate=2015-04-10 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6XgSUmOMA?url=http://tacno.net/novosti/naucnoznanstvena-znanstvenonaucna-istina/ |accessdate=13. travnja 2015 }}</ref> Takav kakvog ga poznajemo danas, mješavina je jezika, nastala kroz stoljeća, pod utjecajem osvajača: Rimljana, Gota i Arapa. [[File:Castellano-Español.png|thumb|right|Geografska distribucija preferencijalne upotrebe termina ''kastelano'' (crveno), i ''španski'' (plavo).]] == Klasifikacija == [[Indoeuropski jezici]] '''>''' Italički '''>''' Romanska grupa '''>''' [[Romanski jezici]] '''>''' Zapadnoitalski '''>''' Podskupina Zapadni '''>''' Galo-Iberski '''>''' Grupa Iberoromanska '''>''' Grupa Iberozapadnih '''>''' Podgrupa Kastiljski[[File:Juan de Zúñiga dibujo con orla.jpg|thumb|upright|[[Antonio de Nebrija]], autor knjige ''Gramática de la lengua castellana'', prve gramatike modernih evropskih jezika.<ref>{{cite news |url=http://books.guardian.co.uk/review/story/0,12084,1105510,00.html |title=Harold Bloom on Don Quixote, the first modern novel &#124; Books &#124; The Guardian |publisher=Books.guardian.co.uk |date= December 12, 2003|accessdate=2009-07-18 | location=London}}</ref>]] == Kratak pregled španjolske fonetike == [[Samoglasnik|Samoglasnici]] Glas koji se čuje Kako se piše [a]= a [u]= u [i]= i, y (osim kad je između samoglasnika) [o]= o [e]= e Specijalne kombinacije Glasovi koji se čuju Kako se pišu [j]= ll, y (prije samoglasnika) [nj]= n s valom (tildom) na sebi [rr]= rr, r (na početku sloga) -->duplo r [ć]= ch Suglasnici Manje-više isti kao i hrvatski (s time da se h ne čita, te ima i još neke razlike) Glas koji se čuje Kako se piše [k]= qu, k, c (uvijek osim ispred e & i) [g]= g (uvijek osim ispred e & i) [s]= s [th]= z, c ispred e & i (u dobrom djelu hispanog svijeta se ovo izgovara kao [s]) [b] = b, v (između samoglasnika je izgovor mekši, b koje pomalo vuče na "mješavinu" našeg b i v) [d]= d (između samoglasnika je sličniji izgovoru engleskog th u the) dupla slova se čitaju kao i da je samo jedno napisano == Historija == Španjolski je jezik nastao u jugozapadnoj europskoj regiji, tada poznatoj kao '''iberski poluotok'''.<ref>{{cite web|url=http://buscon.rae.es/draeI/ |title=Diccionario de la lengua española |language= es |publisher=Buscon.rae.es |date= |accessdate=2010-11-06}}</ref> Other authorities<ref>Ramón Menéndez Pidal, ''Manual de gramática histórica española'' (Espasa-Calpe, 1968), §66.2</ref><ref>Lloyd A. Kasten and Florian J. Cody, ''Tentative Dictionary of Medieval Spanish'' (2nd ed., Hispanic Seminary of Medieval Studies, 2001)</ref> === Porijeklo === [[Datoteka:Ethnographic Iberia 200 BCE.PNG|mini|lijevo|Govorna područja oko 200 g. pr.Kr.<ref>[http://arkeotavira.com/Mapas/Iberia/Populi.htm Ethnologic Map of Pre-Roman Iberia (circa 200 B.C.)]</ref>.]] Krajem VI st.pr.Kr., [[Iberi]], prvi stanovnici regije, počinju se miješati s [[Kelti]]ma, nomadskim i ratničkim plemenima koja se naseljavaju na područje [[Galicija, Španjolska|Galicije]] u VII st.pr.Kr.. Te dvije grupe formiraju jedan narod, nazvan Keltoiberi i razvijaju [[jezik]] koji je jedna vrsta keltskog, ali ipak razjedinjen, ovisno od plemena i područja gdje se govori. Zbog toga se do dolaska [[Rimljani|Rimljana]], koji započinju osvajanje poluotoka [[218]] g.pr.Kr., još uvijek ne može govoriti o jednoj lingvističkoj formi.<ref name="Dworkin83">{{cite book|last=Dworkin|first=Steven N.|title=A History of the Spanish Lexicon: A Linguistic Perspective|year=2012|publisher=Oxford University Press|location=Oxford|isbn=0199541140|page=83|url=http://books.google.com/books?id=V4f8ZpJAhgIC&pg=PA83}}</ref> Pod rimskom vlašću poluotok postaje poznat kao [[Hispanija|Hispania]]. Stanovnici dolaze u kontakt s rimskim trgovcima, vojnicima te državnim službenicima i na taj način uče [[latinski]]. Kako se klasični latinski, jezik obrazovanih, u cijelom rimskom carstvu počinje miješati s jezikom starosjedilaca - u ovom slučaju, [[Kelti|Kelta]], [[Iberi|Ibera]] te [[Kartaga|Kartažana]] - nastaje novi jezik nazvan pučki latinski (lat. latin vulgar) koji koristi osnovni model klasičnog latinskog, ali se i dalje poprilično služi riječima starosjedilačkih jezika. === Arapski utjecaj === Latinski ostaje jezik uprave i kulture i nakon provale [[Vizigoti|Vizigota]] u V st., plemena s istoka današnje Njemačke sve do 711 g. kada [[Arapi]], t.j. [[Mauri]] sa sjevera Afrike (u Španjolskoj poznati kao '''"los Moros"''') osvajaju skoro cijelo područje poluotoka, osim dijela današnje [[Galicija, Španjolska|Galicije]] i [[Asturija|Asturije]]. Tako se [[arapski jezik]], t.j. mozarapski dijalekt i kultura počinje govoriti u islamskoj Hispaniji ( arap. '''Al Andaluz''' ), dok na krščanskom sjeveru pučki latinski ostaje i dalje narodnim jezikom, kojeg Arapi nazivaju "'''lisan al ayam'''", u prijevodu, strani jezik. Arapski je nakon latinskog imao najveći utjecaj na razvoj španjolskog jezika. Računa se da u modernom španjolskom, otprilike, četiri tisuće riječi ima korijen u arapskom jeziku.<ref>{{cite web|url= http://www.encyclopedia.com/doc/1O29-SPANISH.html|title=Concise Oxford Companion to the English Language|publisher=[[Oxford University Press]]|date=|accessdate=24 July 2008}}</ref> Krščanska kraljevstva sa sjevera godine [[1492]] dolaze do potpune vojne i političke kontrole nad cijelim područjem poluotoka, zauzimanjem posljednjeg grada u arapskom posjedu, [[Granada|Granade]]. Nakon toga dolazi do naseljavanja krščanskog stanovništva te se pučki latinski vraća kao dominantan jezik. === Standardizacija jezika === Prva etapa [[standardiziranje jezika|stardardiziranog]] španjolskog jezika baziranog na [[kastiljski dijalekt|kastiljskom dijalektu]] počinje [[1200.]] g. kada kralj Kastilje i Leona [[Alfons X. Mudri]], poznat i kao kralj erudit (lat. učenjak), daje zadatak jezikoslovcima sa svoga dvora da prevedu [[Biblija|Bibliju]] te djela iz astronomije, povijesti i prava. Drugi značajniji trenutak u razvoju jezika koji se pretvara u [[književni jezik|književni]], desilo se povijesne [[1492]], godine koja je označila španjolsku povijest kako [[Kolumbo]]vim otkrićem Amerike i preuzimanjem [[Granada|Granade]], što je več ranije navedeno, tako i izdavanjem prve kastiljske gramatike kojoj je bio autor [[Elio Antonio de Nebrija]], humanista sa sveučilišta u [[Salamanca|Salamanci]], koji je bio i autor hispano - latinskog rječnika sadržanog u dva sveska, naziva "Vocabularium".<ref name=Penny1>{{cite book |title= A History Of The Spanish Language|url= https://archive.org/details/historyofspanish0000penn|last=Penny|first= Ralph|authorlink= |coauthors= |year= 2002|publisher=Cambridge University Press |edition= 2|pages= [https://archive.org/details/historyofspanish0000penn/page/20 20]–21}}</ref> == Zemljopisna rasprostranjenost == Dok se na svjetskoj listi jezika koji se najviše govore nalazi na trećem ili četvrtom mjestu (ovisno o izvorima), dotle se na listi najvažnijih jezika španjolski jezik nalazi na drugom mjestu, odmah poslije engleskog, s gotovo 400 milijuna izvornih govornika. Iako je španjolski jezik najraspostranjeniji u Latinskoj Americi, on je zastupljen na svim kontinentima:<ref>{{cite web|url= http://sejours-linguistiques-en-espagne.com/index.html|archiveurl= https://web.archive.org/web/20130118163355/http://sejours-linguistiques-en-espagne.com/index.html|archivedate= 2013-01-18|title= Spanish languages "Becoming the language for trade" in Spain and|publisher= sejours-linguistiques-en-espagne.com|date= |accessdate= 2010-05-11|deadurl= no}}</ref> *'''[[Amerika]]''': Službeni je u Argentini, Boliviji, Republici Čile, Kolombiji, Kostarici, na Kubi, Ekvadoru, El Salvadoru, Gvatemali, Hondurasu, Meksiku, Nikaragvi, saveznoj državi New Meksiko (SAD), Panami, Paragvaju, Peruu, u Portoriku (SAD), Dominikanskoj Republici , Urugvaju i Venezueli, ali prisutnost španjolskog jezika je također važna i u Sjedinjenim Američkim Državama, Nizozemskim Antilima, Belizeu, Trinidad i Tobagu i nekim malenim područjima Brazila, Kanade i Haitija.<ref>{{cite web|url=http://www.infoplease.com/ipa/A0905275.html |title=Most Studied Foreign Languages in the U.S |publisher=Infoplease.com |date= |accessdate=2012-08-20}}</ref> *'''[[Afrika]]''': [[Kanarski otoci]], [[Ceuta]], [[Melilla]], i neka područja Maroka; službeni je u Ekvatorkoj Gvineji i Zapadnoj Sahari. Od [[11. listopada]] [[2001.]] španjolski jezik je jedan od službenih jezika [[Afrička unija|Afričke Unije]], zajedno sa ''[[arapski]]m'', ''[[francuski]]m'', ''[[engleski]]m'', ''[[portugalski]]m'' i ''[[svahili]]''. *'''[[Antartik]]''': Argentina, Čile, Španjolska i Peru su ustanovili baze na tom dijelu svijeta *'''[[Europa]]''': službeni je u Španjolskoj, a također se govori u Andori i Gibraltaru. Jezgre iseljenika su također u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Češkoj Republici i Švicarskoj. Jedan je od službenih jezika Europske unije *'''[[Australija]]''': sedmi je jezik koji se najviše govori (cca. 97.000 prema popisu iz 2001), u velikoj većini su to iseljenici sa španjolskog govornog područja *'''[[Azija]]''': malobrojni iseljenici u Saudijskoj Arabiji, manjina na Filipinima (2.658 prema popisu iz [[1990]].), Izrael (100.000 do 160.000), nešto iseljenika u Japanu, Kuvajtu i Turskoj (20.000-30.000). *'''[[Oceanija]]''': Sveukupno oko 3.000 govornika na Rapanui ([[Uskršnji Otoci]] (Čile)). Na Guamu i Marijanskim otocima španjolski jezik je izumro te se nalazi u nekim pojavnim oblicima lokalnih jezika [[Datoteka:Detailed SVG map of the Hispanophone world.svg|frameless|center|upright=3]] {| class="wikitable" |- ! Zemlje poredane po abecedi ! Broj govornika |- | # [[Andora]] (40.000) # [[Argentina]] (41,248,000) # [[Australija]] (150.000) # [[Belize]] (130.000) # [[Bolivija]] (7,010.000) # [[Brazil]] (19,700.000) # [[Čile]] (15,795.000) # [[Dominikanska republika]] (8,850.000) # [[Ekvador]] (10,946.000) # [[Ekvatorijalna Gvineja]] (447.000) # [[Filipini]] (2,900.000) # [[Finska]] (17.200) # [[Francuska]] (2,100.000) # [[Gvatemala]] (8,163,000) # [[Gvajana]] (198.000) # [[Haiti]] (1,650.000) # [[Honduras]] (7,267.000) # [[Italija]] (455,000) # [[Izrael]] (160.000) # [[Japan]] (500,000) # [[Južna Koreja]] (90.000) # [[Kanada]] (272.000) # [[Kina]] (250.000) # [[Kolumbija]] (45,600.000) # [[Kostarika]] (4,220.000) # [[Kuba]] (11,285.000) # [[Libanon]] (2,300) # [[Maroko]] (86.000) # [[Meksiko]] (106,255.000) # [[Nikaragva]] (5,503.000) # [[Njemačka]] (410.000) # [[Panama]] (3,108,000) # [[Paragvaj]] (4,737.000) # [[Peru]] (26,152.265) # [[Portoriko]] (4,017.000) # [[Rumunjska]] (7.000) # [[Rusija]] (1,200.000) # [[Salvador]] (6,859.000) # [[Sjedinjene Američke Države]] (41,000.000) # [[Španija]] (44,400.000 ) # [[Švedska]] (39.700) # [[Turska]] (29.500) # [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] (900.000) # [[Urugvaj]] (3,442.000) # [[Venezuela]] (26,021.000) # [[Zapadna Sahara]] (341.000) | # [[Meksiko]] (106,255.000) # [[Kolumbija]] (45,600.000) # [[Španija]] (44,400.000) # [[Argentina]] (41,248.000) # [[Sjedinjene Američke Države]] (41,000.000) # [[Peru]] (26,152.265) # [[Venezuela]] (26,021.000) # [[Brazil]] (19,700.000) # [[Čile]] (15,795.000) # [[Kuba]] (11,285.000) # [[Ekvador]] (10,946.000) # [[Dominikanska republika]] (8,850.000) # [[Gvatemala]] (8,163.000) # [[Honduras]] (7,267.000) # [[Bolivija]] (7,010.000) # [[Salvador]] (6,859.000) # [[Nikaragva]] (5,503.000) # [[Paragvaj]] (4,737.000) # [[Kostarika]] (4,220.000) # [[Portoriko]] (4,017.000) # [[Urugvaj]] (3,442.000) # [[Panama]] (3,108.000) # [[Filipini]] (2,900.000) # [[Francuska]] (2,100.000) # [[Haiti]] (1,650.000) # [[Rusija]] (1,200.000) # [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] (900.000) # [[Japan]] (500.000) # [[Italija]] (455.000) # [[Ekvatorijalna Gvineja]] (447.000) # [[Njemačka]] (410.000) # [[Zapadna Sahara]] (341.000) # [[Kanada]] (272.000) # [[Kina]] (250.000) # [[Gvajana]] (198.000) # [[Izrael]] (160.000) # [[Australija]] (150.000) # [[Belize]] (130.000) # [[Južna Koreja]] (90.000) # [[Maroko]] (86.000) # [[Andora]] (40.000) # [[Švedska]] (39.700) # [[Turska]] (29.500) # [[Finska]] (17.200) # [[Rumunjska]] (7.000) # [[Libanon]] (2.300) |- ! colspan="2" | Teško je odrediti točan broj španskih govornika, jer svi stanovnici zemalja gdje je španski službeni jezik ga ne govore. Isto tako većina govornika španskog u SAD se služi i engleskim. |} ==Španjolski ili kastilski== U Španjolskoj se izraz španjolski jezik koristi u usporedbi sa jezicima van Španjolske . U usporedbi sa jezicima u Španjolskoj koristi se izraz [[kastilski jezik]]. Za vrijeme diktature [[Francisco Franco|Francisca Franca]] jezik se službeno nazivao "španjolski" te je službena uporaba lokalnih romanskih jezika bila zabranjena. Zbog toga se u nekim dijelovima španjolske izraz "španjolski jezik" smatra uvredljivim. == Odnos sa drugim jezicima == Španski je blisko srodan sa drugim [[Zapadno iberijski jezici|Zapadno iberijskim romanskim jezicima]],<ref>{{cite book|last=Menéndez Pidal|first=R|title=El dialecto Leonés|origyear=1906|year=2006|publisher=El Buho Viajero|location=León|isbn=84-933781-6-X}}</ref><ref name="unesco">[http://www.unesco.org/culture/ich/index.php?pg=00206 UNESCO Interactive Atlas of the World’s Languages in Danger], where cantabrian language is listed in the Astur-Leonese linguistic group.</ref> uključujući [[Asturijski jezik|Asturijski]],<ref name="eucharter">{{cite web|url=http://archive.limited/f/K3P/sites/languages/L-Asturian_in_Spain-Asturias.htm|title=Asturian in Asturias in Spain|work=Database for the European Charter for Regional or Minority Languages|publisher=Public Foundation for European Comparative Minority Research|accessdate=19 June 2013}}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> [[Aragonski jezik|Aragonski]],<ref>[http://www.boa.aragon.es/cgi-bin/BOAE/BRSCGI?CMD=VERDOC&BASE=BOLE&PIECE=BOLE&DOCR=3&SEC=FIRMA&RNG=200&SEPARADOR=&&PUBL=20091230 Languages Act of Aragon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190721120237/http://www.boa.aragon.es/cgi-bin/BOAE/BRSCGI?CMD=VERDOC&BASE=BOLE&PIECE=BOLE&DOCR=3&SEC=FIRMA&RNG=200&SEPARADOR=&&PUBL=20091230 |date=2019-07-21 }} Official Bulletin of Aragon</ref> [[Galicijski jezik|Galicijski]],<ref>{{citation|last=Fernández Rei|first=Francisco|title=Dialectoloxía da lingua galega|year=2003|publisher=Edicións Xerais de Galicia|location=Vigo|isbn=84-7507-472-3|edition=3|language=gl}}</ref> [[Judeošpanski jezik|Ladino]],<ref>Barton, Thomas Immanuel (Toivi Cook) (2008) ''Judezmo (Judeo-Castilian) Dictionary''. USA {{ISBN|978-1-890035-73-0}}</ref> [[Leonski jezik|Leonski]],<ref>Menéndez Pidal, R.: "El dialecto Leonés". Revista de Archivos, Bibliotecas y Museos, 14. 1906.</ref> [[Mirandski jezik|Mirandski]]<ref>Ferreira, Manuela Barros e Raposo, Domingos (coord) (1999), ''Convenção Ortográfica da Língua Mirandesa'', Miranda do Douro, Lisbon, ed. Câmara Municipal de Miranda do Douro / Centro de Linguística da Universidade de Lisboa</ref> i [[Portugalski jezik|Portugalski]].<ref>{{Cite journal |last=Barbosa |first=Plínio A. |last2=Albano |first2=Eleonora C. |year= 2004 |title=Brazilian Portuguese |journal=Journal of the International Phonetic Association |volume=34 |issue=2 |pages=227–232 |doi=10.1017/S0025100304001756 |ref=harv |postscript=<!-- Bot inserted parameter. Either remove it; or change its value to "." for the cite to end in a ".", as necessary. -->{{inconsistent citations}} |issn = 0025-1003 }}</ref><ref>{{Cite journal |last=Cruz-Ferreira |first=Madalena |year= 1995 |title=European Portuguese |journal=Journal of the International Phonetic Association |volume=25 |issue=2 |pages=90–94 |doi=10.1017/S0025100300005223 |ref=harv |postscript=<!-- Bot inserted parameter. Either remove it; or change its value to "." for the cite to end in a ".", as necessary. -->{{inconsistent citations}} }}</ref> Uglavnom se podrazumeva da govornici portugalskog i španskog mogu da kominciraju, mada sa varirajućim stepenima poteškoća.<ref>Jensen 1989</ref><ref>Penny 2000: 14</ref><ref>Dalby 1998: 501</ref><ref>Ginsburgh and Weber 2011: 90</ref> Međusobna razumljivost pismenog španskog i portugalskog jezika je nešto veća, pošto su poteškoće govornih formi u većoj meri bazirane na na fonologiji nego na gramatičkim i leksičkim razlikama. ''[[Ethnologue]]'' daje procene [[leksička sličnost|leksičke sličnosti]] između srodnih jezika u obliku procentualnih vrednosti. Za španski i portugalski ta vrednost je 89%. Italijanski s druge strane, mada je fonološki sličniji španskom, ima leksičku sličnost od 82%. Uzajamna razumljivost između španskog i [[Francuski jezik|franskuskog]] ili između španskog i [[Rumunski jezik|rumunskog]] je još niža, sa procenjenim leksičkim sličnostima od 75% i 71%, respektivno.<ref name="ethnologue">{{cite web|url=http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=spa|title=Spanish|work=Ethnologue}}</ref> Razumevanje španskog od strane govornika francuskog koji nisu strudirali jezik je znatno niža, sa procenjenom vrednošću od 45%. Generalno je, zahvaljujući zajedničkim svojstvima sistema pisanja romanskih jezika, interlingvalno razumevanje pisane reči veće nego oralne komunikacije. == Povezano == * Evropski španski ** [[Poluostrvski španski]] *** [[Kastiljanski španski]] *** [[Andaluzijski španski]] ** Ostrvski španski *** [[Kanarski španski]] * [[Policentrični standardni jezik]] == Reference == {{Reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{Cite journal |last = Abercrombie |first= David |year= 1967 |title=Elements of General Phonetics |place=Edinburgh |publisher= Edinburgh University Press |ref = harv}} * {{Cite book |last = Cressey |first= William Whitney |year= 1978 |title=Spanish Phonology and Morphology: A Generative View |url = https://archive.org/details/spanishphonology0000cres |publisher= Georgetown University Press |isbn=0878400451 |ref = harv}} * {{Cite book |last = Dalby |first = Andrew |year = 1998 |title = Dictionary of Languages: The Definitive Reference to More Than 400 Languages |publisher = Columbia University Press |isbn = 0-231-11568-7 |url = http://books.google.com/?id=yKSeVLghcfQC&pg=PA501&dq=how+well+do+spanish+speakers+understand+portuguese#v=onepage&q=how%20well%20do%20spanish%20speakers%20understand%20portuguese%3F&f=false |ref = harv }} * {{Cite journal |last=Eddington |first=David |year=2000 |title=Spanish Stress Assignment within the Analogical Modeling of Language |journal=Language |volume=76 |issue=1 |pages=92–109 |url=http://linguistics.byu.edu/faculty/eddingtond/STRESS.pdf |doi=10.2307/417394 |jstor=417394 |publisher=Language |ref=harv |access-date=2015-04-18 |archive-date=2013-07-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130708183631/http://linguistics.byu.edu/faculty/eddingtond/STRESS.pdf |dead-url=yes }} * {{Cite book |last = Ginsburgh |first = Victor |last2 = Weber |first2 = Shlomo |year = 2011 |title = How Many Languages Do We Need?: The Economics of Linguistic Diversity |publisher = Princeton University Press |isbn = 978-0-691-13689-9 |url = http://books.google.com/?id=4QX8ri2o1TUC&pg=PA90&dq=how+well+do+spanish+speakers+understand+portuguese#v=onepage&q=how%20well%20do%20spanish%20speakers%20understand%20portuguese%3F&f=false |ref = harv }} * {{Cite journal |last = Harris |first= James |year= 1967 |title=Sound Change in Spanish and the Theory of Markedness |journal=Language |volume=45 |issue=3 |pages=538–52 |doi = 10.2307/411438 |publisher = Language |ref = harv |jstor = 411438}} * {{Cite journal |last = Jensen |first= John B. |year= 1989 |title=On the Mutual Intelligibility of Spanish and Portuguese |url = https://archive.org/details/sim_hispania_1989-12_72_4/page/848 |journal=Hispania |volume=72 |issue=4 |pages=848–852 |jstor= 343562 |ref = harv}} * {{Cite journal |last = Martínez-Celdrán |first= Eugenio |last2 = Fernández-Planas |first2= Ana Ma. |last3 = Carrera-Sabaté |first3 = Josefina |year= 2003 |title=Castilian Spanish |journal=Journal of the International Phonetic Association |volume=33 |issue=2 |pages=255–59 |doi = 10.1017/S0025100303001373 |ref = harv}} * {{Citation |last=Ladefoged |first=Peter |last2=Johnson |first2=Keith |authorlink= |year=2010 |title=A Course in Phonetics |edition=6th |publisher=Wadsworth Publishing |place=Boston, Massachusetts |isbn=978-1-4282-3126-9 |url=http://books.google.com/books?id=FjLc1XtqJUUC }} * {{Citation |last = Moreno Fernández |first= Francisco |last2 = Otero |first2= Jaime |authorlink = |year= 2008 |title=Atlas de la lengua española en el mundo |place=Barcelona |publisher=Ariel}} * {{Cite book |last = Penny |first = Ralph |year = 2000 |title = Variation and Change in Spanish |publisher = Cambridge University Press |isbn = 0-521-78045-4 |url = http://books.google.com/?id=rVNGMlx7cOYC&pg=PA14&dq=how+well+do+spanish+speakers+understand+portuguese#v=onepage&q=how%20well%20do%20spanish%20speakers%20understand%20portuguese%3F&f=false |ref = harv }} * {{Citation | url = http://esa.un.org/unpd/wpp/Excel-Data/DB04_Population_ByAgeSex_Annual/WPP2010_DB4_F1B_POPULATION_BY_AGE_BOTH_SEXES_ANNUAL_2011-2100.XLS | publisher = UN | title = Population by age, both sexes, annual; estimate for 2012 | format = XLS | ref = {{harvid | UN | 2011}} }} * {{citation |last=Rubino |first=Carl |chapter=Zamboangueño Chavacano and the Potentive Mode. |year=2008 |title=Roots of Creole Structures: Weighing the Contribution of Substrates and Superstrates |editor-last=Michaelis |editor-first=Susanne |publisher=Benjamins |place=Amsterdam |pages=279–299 |url=http://books.google.com/?id=pPUeQLcGMOMC&printsec=frontcover&dq=Michaelis,+Susanne,+Roots+of+Creole+Structures:#v=onepage&q=rubino&f=false |isbn=9027252556 }} * "[http://www.economist.com/news/books-and-arts/21578631-spanish-has-more-native-speakers-any-language-other-mandarin-yet-its-success The Rise of Spanish: Hats Off]." ''The Economist''. June 1, 2013. * Ursula Klenk: [http://webdoc.sub.gwdg.de/pub/mon/2008/klenk.pdf ''Einführung in die Linguistik: Spanisch.''] GOEDOC - Dokumenten- und Publikationsserver der Georg-August-Universität Göttingen, (2008) {{doi|10.3249/webdoc-1933}} * Helmut Berschin, Julio Fernández-Sevilla, Josef Felixberger: ''Die Spanische Sprache. Verbreitung, Geschichte, Struktur.'' 3. Aufl., Georg Olms, Hildesheim / Zürich / New York 2005, {{ISBN|3-487-12814-4}} * Annegret Alsdorf-Bollee, Ingrid Neumann-Holzschuh: ''Spanische Sprachgeschichte.'' 5. Auflage. Klett, Stuttgart 2009. * Wolf Dietrich, Horst Geckeler: ''Einführung in die spanische Sprachwissenschaft: Ein Lehr- und Arbeitsbuch.'' 5. Auflager. Schmidt, Berlin 2007. * [https://ia700408.us.archive.org/29/items/dasaltspanischev00gassuoft/dasaltspanischev00gassuoft.pdf Arnim Gassner: ''Das altspanische Verbum.'' Niemeyer, Halle 1897] * Johannes Kabatek, Claus D. Pusch: ''Spanische Sprachwissenschaft.'' Narr Francke Attempto, Tübingen 2009, {{ISBN|978-3-8233-6404-7}}. * Petrea Lindenbauer, Michael Metzeltin, Margit Thir: ''Die romanischen Sprachen. Eine einführende Übersicht.'' Egert, Wilhelmsfeld 1995. * Michael Metzeltin: ''Las lenguas románicas estándar. Historia de su formación y de su uso.'' Academia de la Llingua Asturiana, Uviéu 2004 * Ralph Penny: ''A History of the Spanish Language.'' Cambridge University Press 2002, {{ISBN|0-521-80587-2}}. (Teildarstellung „google-books“ [http://books.google.de/books?id=ZjcrhyQlFa0C&pg=PR3&hl=de&source=gbs_selected_pages&cad=2#v=onepage&q&f=false]) * Antonio Tovar: ''Einführung in die Sprachgeschichte der Iberischen Halbinsel: das heutige Spanisch und seine historischen Grundlagen.'' 3. Auflage. Narr Francke Attempto, Tübingen 1989. * Gesina Volkmann: ''Weltsicht und Sprache. Epistemische Relativierung am Beispiel des Spanischen.'' Narr Francke Attempto, Tübingen 2005, {{ISBN|3-8233-6101-5}}. * Andreas Wesch: ''Grundkurs Sprachwissenschaft Spanisch.'' 5. Auflage. Klett, Stuttgart 2006. * André Höchemer: ''Man spricht Spanisch! Spanische Wortschätze auf gut Deutsch''. Verlag Winfried Jenior, Kassel 2011. * Manuel Seco, Olimpia Andrés, Gabino Ramos: ''Diccionario fraseológico documentado del español actual. Locuciones y modismos españoles.'' Aguilar lexicografía, Madrid 2004, {{ISBN|84-294-7674-1}} * Michael Metzeltin: ''Erklärende Grammatik der romanischen Sprachen.'' Praesens, Wien 2010. * Michael Metzeltin: ''Gramática explicativa de la lengua castellana. De la sintaxis a la semántica.'' Praesens, Wien 2009. * Günter Holtus, Michael Metzeltin, Christian Schmitt (Hrsg.): ''Lexikon der Romanistischen Linguistik.'' 12 Bände. Niemeyer, Tübingen 1988–2005; Band VI,1: ''Aragonesisch/Navarresisch, Spanisch, Asturianisch/Leonesisch.'' 1992. * Hugo Kubarth: ''Das lateinamerikanische Spanisch.'' 1987. * Steve Pagel: ''Spanisch in Asien und Ozeanien.'' Lang, Frankfurt am Main 2010. * Hans-Dieter Paufler: ''Lateinamerikanisches Spanisch.'' 1977. * Volker Noll: ''Das amerikanische Spanisch.'' 2001. {{refend}} == Vanjske veze == {{InterWiki |code =es}} {{Sister project links | wikt=Category:Spanish language| commons =category:Spanish language| b =Subject:Spanish language| n =no| q =no| s =no| v=Spanish| voy=Spanish phrasebook| species=no| d =Q1321}} * {{DMOZ|Science/Social_Sciences/Linguistics/Languages/Natural/Indo-European/Italic/Romance/Spanish/Learning/}} * {{Citation | url = http://buscon.rae.es/draeI/ | title = Diccionario | trans_title = Dictionary of the RAE | publisher = Real Academia Española | type = official Spanish language dictionary | language = Spanish}}. * {{Citation | contribution-url = http://www.bbc.co.uk/languages/spanish/ | contribution = Spanish | publisher = The [[BBC]] | title = Languages}}. * [http://www.spanishenglish.com/ Spanish to English] Speng. * {{Citation | url = http://mertsahinoglu.com/research/spanish-for-speakers-of-latin/ | title = Spanish evolution from Latin | publisher = Mertsahinoglu}}. * {{Citation | url = http://spanish.about.com/od/spanishvocabulary/a/size_of_spanish.htm | title = Size and nature of the Spanish vocabulary | publisher = About | access-date = 2015-04-18 | archive-date = 2013-04-30 | archive-url = https://web.archive.org/web/20130430182338/http://spanish.about.com/od/spanishvocabulary/a/size_of_spanish.htm }}. * {{Citation | url = http://www.freetranslations.org/spanish-to-english-translation.html | place = UK | publisher = Transfree | title = Free Spanish to English translation | access-date = 2015-04-18 | archive-date = 2015-02-06 | archive-url = https://web.archive.org/web/20150206072749/http://www.freetranslations.org/spanish-to-english-translation.html }}. * USA Foreign Service Institute [https://www.livelingua.com/fsi-spanish-course.php Spanish basic course] * [https://spanishto-english.com/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170808054945/https://spanishto-english.com/ |date=2017-08-08 }}] prijevod {{Službeni jezici EU}} [[Kategorija:Jezici Španije]] [[Kategorija:Romanski jezici|SŠpanski]] [[Kategorija:Španski jezik|*]] [[Kategorija:Jezici po abecedi]] [[Kategorija:Jezici Venezuele| ]] o67b7wp64hf695p13gzhzggm2jqi4vd 0 5211 42586628 42585732 2026-05-01T11:00:05Z Edgar Allan Poe 29250 /* Vanjske veze */ 42586628 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država | mikronacija = | konvencionalno_dugo_ime = Republika Panama | ime = | izvorno_ime = ''República de Panamá'' | ime_genitiv = Paname | status = | zastava = Flag of Panama.svg | alt_flag = | zastava2 = | alt_flag2 = | grb = Coat of arms of Panama.svg | alt_coat = | tip_simbola = | geslo = ''Pro Mundi Beneficio'' | geslo_prijevod = ''Za dobrobit svijeta'' | državna_himna = [[Himno Istmeño]] | kraljevska_himna = | drugi_simbol = | tekst_simbol = | drugi_tip_simbola = | tekst_tipa_simbola = | slika_karte = Panama on the globe (Americas centered).svg | loctext = | alt_map = | opis_karte = | slika_karte2 = | alt_map2 = | opis_karte2 = | glavni_grad = [[Ciudad de Panamá]] | latd = 8 | latm = 58 | latNS = N | longd = 79 | longm = 32 | longEW = W | najveći_grad = [[Ciudad de Panamá]] | tip_najvećeg_naselja = najveći grad | najveće_naselje = | službeni_jezici = [[španjolski jezik]] | nacionalni_jezici = | regionalni_jezici = | etničke_grupe = | etničke_grupe_godina = | religija = | demonim = | org_tip = | članstvo = | tip_vlasti = Unitarna [[Prezidencijalizam|predsjednička]] [[republika]] | vođa_titula1 = [[Predsjednik Paname|Predsjednik]] | vođa_ime1 = [[José Raúl Mulino]] | vođa_titula2 = [[Potpredsjednik Paname|Potpredsjednik]] | vođa_ime2 = ''Upražnjeno'' | vođa_titula3 = | vođa_ime3 = | vođa_titula4 = | vođa_ime4 = | vođa_titula5 = | vođa_ime5 = | vođa_titula6 = | vođa_ime6 = | vođa_titula7 = | vođa_ime7 = | vođa_titula8 = | vođa_ime8 = | vođa_titula9 = | vođa_ime9 = | zakonodavac = [[Narodna skupština (Panama)|Narodna skupština]] | gornji_dom = | donji_dom = | suverenitet_tip = Nezavisnost | suverenitet_napomena = | uspostava_događaj1 = {{nowrap|od [[Špansko Carstvo|Španjolskog Imperija]]}} | uspostava_datum1 = [[28. studenog]] [[1821.]] | uspostava_događaj2 = {{nowrap|Unija s [[Velika Kolumbija|Velikom Kolumbijom]]}} | uspostava_datum2 = [[prosinac]] [[1821.]] | uspostava_događaj3 = od [[Kolumbija|Kolumbije]] | uspostava_datum3 = [[3. studenog]] [[1903.]] | uspostava_događaj4 = [[Ustav Paname|Aktualni ustav]] | uspostava_datum4 = [[11. listopada]] [[1972.]] | uspostava_događaj5 = | uspostava_datum5 = | uspostava_događaj6 = | uspostava_datum6 = | uspostava_događaj7 = | uspostava_datum7 = | uspostava_događaj8 = | uspostava_datum8 = | uspostava_događaj9 = | uspostava_datum9 = | uspostava_događaj10 = | uspostava_datum10 = | uspostava_događaj11 = | uspostava_datum11 = | uspostava_događaj12 = | uspostava_datum12 = | površina_km2 = 75417 | površina_oznaka = Ukupno | površina_fusnota = | površina_rang = 116 | vode = 2.9 | površina_oznaka2 = | površina_podaci2 = | površina_oznaka3 = | površina_podaci3 = | stanovništvo_proc = 4,337,768 | stanovništvo_proc_godina = [[2022.]] | stanovništvo_proc_rang = 127 | stanovništvo_oznaka2 = | stanovništvo_podaci2 = | stanovništvo_oznaka3 = | stanovništvo_podaci3 = | stanovništvo_popis = | stanovništvo_popis_godina = | stanovništvo_popis_rang = | gustoća_stanovništva = 57.5 | stanovništvo_gustina_rang = 122 | broj_članica = | GDP_PPP = $195.279 mlrd. | GDP_PPP_rang = | GDP_PPP_godina = [[2025.]] | GDP_PPP_per_capita = $42,772 | GDP_PPP_per_capita_rang = | GDP_nominal = $91.731 mlrd. | GDP_nominal_rang = | GDP_nominal_godina = [[2025.]] | GDP_nominal_per_capita = $20,092 | GDP_nominal_per_capita_rang = | Gini = 48.9 | Gini_ref = | Gini_rang = | Gini_godina = [[2023.]] | Gini_promjena = decrease positive | HDI = 0.839 | HDI_ref = | HDI_rang = 59 | HDI_godina = [[2023.]] | HDI_promjena = increase | valuta = [[panamska balboa]] (฿)<br>[[američki dolar]] ($) | valuta_kod = | vremenska_zona = [[Istočna vremenska zona (Sjeverna Amerika)|EST]] | utc_nadom = -5 | vremenska_zona_DST = | utc_nadom_DST = | DST_napomena = | antipodi = | datum_format = mm/dd/gggg<br>dd/mm/gggg | pozivni_broj = +507 | strana_vožnje = | internetski_nastavak = [[.pa]] | službeni_website = | slika_karte3 = | širina_karte = | alt_map3 = | opis_karte3 = | fusnota_a = | fusnota_b = | fusnota_c = | fusnota_d = | fusnota_e = | fusnota_f = | fusnota_g = | fusnota_h = | fusnota_1 = | fusnota_2 = | fusnota_3 = | fusnota_4 = | fusnota_5 = | fusnota_6 = | fusnota_7 = | fusnota_8 = | komentar = }} '''Panama''' ({{lang-es|Panamá}}), službeno '''Republika Panama''' ({{lang-es|República de Panamá}}), država je na krajnjem jugu [[Centralna Amerika|Centralne Amerike]], na samoj granici sa [[Južna Amerika|Južnom Amerikom]]. Na zapadu graniči sa [[Kostarika|Kostarikom]], a na jugoistoku sa [[Kolumbija|Kolumbijom]] dok na sjeveru izlazi na [[Karipsko more]], a na jugu na [[Tihi ocean]]. Glavni i najveći grad je [[Panamá|Ciudad de Panamá]], na čijem širem urbanom području živi više od polovice od nešto više od četiri milijuna stanovnika Paname. Prije dolaska [[Špansko Carstvo|španjolskih kolonizatora]] u [[16. vijek|XVI. vijeku]], na području Paname živio je velik broj indijanskih plemena. Godine [[1821.]], Panama se odvojila od Španjolske te je pristupila [[Velika Kolumbija|Velikoj Kolumbiji]], uniji [[Vicekraljevstvo Nova Granada|Nove Granade]], [[Ekvador]]a i [[Venezuela|Venezuele]]. Nakon raspada Velike Kolumbije [[1831.]] godine, Panama i Nova Granada spojile su se i utemeljile [[Republika Nova Granada|Republiku Novu Granadu]]. Uz podršku [[SAD|Sjedinjenih Država]], Panama se [[1903.]] godine odcijepila od Kolumbije, što je [[Inženjerski korpus Vojske Sjedinjenih Država|Inženjerskom korpusu američke vojske]] omogućilo da od [[1904.]] do [[1914.]] dovrši izgradnju [[Panamski kanal|Panamskog kanala]]. [[Sporazumi Torrijos–Carter]] iz [[1977.]] godine dogovorili su povratak Panamskog kanala Panami na dan [[31. prosinca]] [[1999.]] godine.<ref name="cia">{{cite web |url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/panama/ |title=Panama |work=CIA – [[The World Factbook]] |access-date=December 23, 2010 |archive-date=January 23, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210123023447/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/panama/ |url-status=live }}</ref> [[Zona Panamskog kanala|Okolni teritorij]] vraćen je ranije, odnosno [[1979.]] godine.<ref name="19770907_usdos_panamacanaltreaty">{{cite book|title=United States Treaties and Other International Agreements|chapter=Panama Canal Treaty|volume=33|page=55|publisher=United States Department of State|chapter-url=https://books.google.com/books?id=n559BTeMBIsC&pg=PA39|author=Department of State, United States of America|date=1987|quote=Upon entry into force of this Treaty, the United States Government agencies known as the Panama Canal Company and the Canal Zone Government shall cease to operate within the territory of the Republic of Panama that formerly constituted the Canal Zone.|orig-year=Signed at Washington on September 7, 1977. Entered into force October 1, 1979.|id=33 UST 39; TIAS 10030|access-date=September 13, 2020|archive-date=January 24, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240124105627/https://books.google.com/books?id=n559BTeMBIsC&pg=PA39#v=onepage&q&f=false|url-status=live}}</ref> Prihodi od korištenja kanala i danas čine velik udio u panamskom [[BDP]]-u, posebice nakon što je [[Projekt ekspanzije Panamskog kanala|projektom]] (koji je završen [[2016.]] godine) udvostručen njegov kapacitet. Ostali važni sektori su trgovina, bankarstvo i turizam. Panama spada u zemlje s visokim prihodima.<ref>{{cite web |url=https://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2019/01/weodata/weoselco.aspx?g=2200&sg=All+countries+%2f+Emerging+market+and+developing+economies |title=World Economic Outlook Database, April 2019 |publisher=[[International Monetary Fund]] |website=IMF.org |access-date=September 29, 2019 |archive-date=December 22, 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191222001529/https://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2019/01/weodata/weoselco.aspx?g=2200&sg=All+countries+%2f+Emerging+market+and+developing+economies |url-status=live }}</ref> Prema podacima iz [[2019.]] godine, Panama je bila na 57. mjestu u svijetu po [[Indeks humanog razvoja|indeksu humanog razvoja]].<ref name="HDI">{{cite book|title=Human Development Report 2020 The Next Frontier: Human Development and the Anthropocene|date=December 15, 2020|publisher=United Nations Development Programme|isbn=978-92-1-126442-5|pages=343–346|url=http://hdr.undp.org/sites/default/files/hdr2020.pdf|access-date=December 16, 2020|archive-date=December 15, 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201215063955/http://hdr.undp.org/sites/default/files/hdr2020.pdf|url-status=live}}</ref> Godinu dana ranije, Panama je prema globalnom indeksu konkurentnosti [[Svjetski ekonomski forum|Svjetskog ekonomskog foruma]] bila osma najkonkurentnija ekonomija [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]].<ref>{{Cite web|url=https://wef.ch/2OX9YUm|title=Competitiveness Rankings|website=The Global Competitiveness Report 2018|language=en-US|access-date=March 18, 2019}}</ref> Godine [[2024.]], prema globalnom inovacijskom indeksu Panama je bila na 82. mestu.<ref>{{cite book|url=https://www.wipo.int/web-publications/global-innovation-index-2024/assets/67729/2000%20Global%20Innovation%20Index%202024_WEB2.pdf|title=Global Innovation Index 2024. Unlocking the Promise of Social Entrepreneurship|access-date=2024-10-01|author=[[World Intellectual Property Organization]]|year=2024|isbn=978-92-805-3681-2|doi=10.34667/tind.50062|website=www.wipo.int|location=Geneva|page=18|archive-date=October 2, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241002034918/https://www.wipo.int/web-publications/global-innovation-index-2024/assets/67729/2000%20Global%20Innovation%20Index%202024_WEB2.pdf|url-status=live}}</ref> Džungle zauzimaju oko 40% površine Paname, a u njima se nalazi mnogo različitih vrsta tropskih životinja i biljaka, mnoge od kojih su [[endem]]ske.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/country_profiles/1229332.stm |work=BBC News |title=Country profile: Panama |date=June 30, 2010 |access-date=July 25, 2010 |archive-date=July 2, 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140702022612/http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/country_profiles/1229332.stm |url-status=live }}</ref> Panama je jedna od članica [[UN|Ujedinjenih nacija]] i drugih međunarodnih organizacija kao što su [[Organizacija američkih država]], [[Latinoameričko udruženje za integraciju]], [[Grupa 77]], [[Svetska zdravstvena organizacija]] i [[Pokret nesvrstanih]]. == Etimologija == Postoji nekoliko teorija o porijeklu imena "Panama":<ref>{{cite web |url=https://www.etymonline.com/word/Panama |title=Panama |language=en |access-date=May 7, 2025 }}</ref> #Jedna od teorija tvrdi da je država dobila ime po široko rasprostranjenoj vrsti drveta ''[[Sterculia apetala]]'' (na [[engleski|engleskom]] se ovo stablo naziva ''Panama tree''). Drvo ima nacionalni značaj za Panamu, a [[1969.]] godine proglašeno je nacionalnim drvetom.<ref>{{cite web |url=https://places.behindthename.com/name/panama |title=Meaning, origin and history of Panama |language=en |access-date=May 7, 2025 }}</ref><ref>{{Cite web |date=2007-09-15 |title=Árbol Nacional de Panamá: Sterculia apetala |url=https://biota.wordpress.com/2007/09/15/arbol-nacional-de-panama-sterculia-apetala/ |access-date=2025-05-08 |website=Biota Panama |language=es}}</ref> #Druga teorija bazira se na ideji da riječ "Panama" znači "mnogo leptira" na jednom od indijanskih jezika, moguće onom naroda [[Guaraní]]. Ova je teorija povezana s anegdotom da su prvi doseljenici u Panamu došli u kolovozu, kada u Panami ima naročito mnogo [[leptir]]a.<ref name=":3">{{Cite web |last=Campbell |first=Mike |title=Meaning, origin and history of the place name Panama |url=https://places.behindthename.com/name/panama/ |access-date=2025-05-08 |website=Behind the Name |language=en}}</ref> #Treća teorija tvrdi da riječ dolazi od reči "bannaba" naroda [[Guna Yala]], a koja je hispanizirana kao "panama", što znači "udaljen" ili "dalek".<ref name="PAN">{{cite web|url=http://www.pa/secciones/informacion/significado.html |title=Origen del Nombre Panamá |publisher=República de Panamá |access-date=July 25, 2010 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20070214054429/http://www.pa/secciones/informacion/significado.html |archive-date=February 14, 2007}}</ref><ref name=":3" /> Postoji i naširoko rasprostranjena legenda prema kojoj su [[konkvistador]]i po dolasku u Panamu naišli na ribarsko selo naziva "Panamá", čiji naziv znači "obilje ribe". Iako je točna lokacija sela nepoznata, legenda je povezana uz izvještaje istraživača po imenu [[Antonio Tello de Guzmán]], koji je [[1515.]] godine opisao iskrcavanje u neimenovanom ribarskom selu na pacifičkoj obali Paname. Kasnije, [[1517.]] godine, poručnik [[Gaspar de Espinosa]] tamo je uspostavio trgovinsko sjedište, a dvije godine kasnije na toj je lokaciji [[Pedro Arias Dávila]] utemeljio [[Ciudad de Panamá|Ciudad de Panamu]], koji je zamijenio dotadašnje sjedište, naselje [[Santa María la Antigua del Darién]].<ref name=":4">{{cite web|title=Pedro Arias Dávila|url=https://www.britannica.com/biography/Pedro-Arias-Davila|website=Encyclopedia Britannica|access-date=April 4, 2021|archive-date=April 15, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210415203557/https://www.britannica.com/biography/Pedro-Arias-Davila|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |title=Narrative of the Proceedings of Pedrarias Davila/Narrative of Pascual de Andagoya - Wikisource, the free online library |url=https://en.wikisource.org/wiki/Narrative_of_the_Proceedings_of_Pedrarias_Davila/Narrative_of_Pascual_de_Andagoya |access-date=2025-05-08 |website=en.wikisource.org |language=en}}</ref> == Historija == {{main|Historija Paname}} === Pretkolumbovsko doba === [[File:Panama Embera 0617.jpg|thumb|left|Ples naroda [[Embera-Wounaan|Embera]], jednog od brojnih autohtonih naroda s područja Paname.]] [[Panamska prevlaka]] nastala je prije otprilike tri milijuna godina, kada je kopneni most između [[Sjeverna Amerika|Sjeverne]] i [[Južna Amerika|Južne Amerike]] konačno dovršen, a biljke i životinje su ga postupno prelazile u oba smjera. Postojanje prevlake utjecalo je na disperziju ljudi, poljoprivrede i tehnologije diljem Amerike od pojave prvih lovaca i sakupljača do ere sela i gradova.<ref name="Mayo, J 2004">Mayo, J. (2004). ''La Industria prehispánica de conchas marinas en Gran Coclé'', Panamá. Diss. U Complutense de Madrid, pp. 9–10.</ref><ref>Piperno, D. R. (1984). ''The Application of Phytolith Analysis to the Reconstruction of Plant Subsistence and Environments in Prehistoric Panama''. Dissertation, Temple University. Philadelphia, vol. 8 pp. 21–43.</ref> Najraniji otkriveni artefakti autohtonih naroda u Panami uključuju [[Paleoindijanci|paleoindijanske]] vrhove strijela ili koplja. Kasnije je središnja Panama bila dom nekih od prvih lončarskih radova u Americi, na primjer kulture u [[Monagrillo (arheološko nalazište)|Monagrillu]], koje datiraju iz razdoblja 2500. – 1700. p. n. e. One su se razvile u značajne populacije najpoznatije po svojim spektakularnim ukopima (koji datiraju iz razdoblja oko 500. – 900. n. e.) na arheološkom nalazištu Monagrillo i svojoj polikromnoj keramici u stilu [[Gran Coclé]]. Monumentalne monolitne skulpture na nalazištu [[Barriles]] (Chiriqui) također su važni tragovi ovih drevnih prevlačkih kultura.<ref>{{Cite web |title=Exhibition |url=https://researchcomputing.si.edu/exhibitions/stri.php?node=Archaeology_si_2774306 |access-date=2025-05-08 |website=researchcomputing.si.edu}}</ref><ref>{{Cite web |title=Treasures of Sitio Conte and Personal Adornment of the Coclé {{!}} Fashion History Timeline |url=https://fashionhistory.fitnyc.edu/sitio-conte-cocle/ |access-date=2025-05-08 |website=fashionhistory.fitnyc.edu}}</ref> Prije dolaska Europljana, Panamu su naseljavali narodi [[Chibchan]], [[Chocoan]] i [[Cueva]]. Najveća skupina bili su Cueve (čija specifična jezična pripadnost nije dobro dokumentirana). Brojnost autohtonog stanovništva prevlake u vrijeme europske kolonizacije nije potvrđena. Procjene se kreću i do dva milijuna ljudi, ali novije studije sugeriraju da je broj bliže brojci od 200,000. Arheološki nalazi i svjedočanstva ranih europskih istraživača opisuju raznolike autohtone skupine koje pokazuju kulturnu raznolikost i sugeriraju da su se zajednice razvijale uz uobičajene regionalne trgovinske puteve. Postoje i dokazi da su [[Austronežani]] su imali trgovinsku mrežu s Panamom jer su [[kokos]]i stizali do pacifičke obale Paname s [[Filipini|Filipina]] u pretkolumbovsko doba.<ref>{{Cite journal |last1=Baudouin |first1=Luc |last2=Gunn |first2=Bee |last3=Olsen |first3=Kenneth |date=January 2014 |title=The presence of coconut in southern Panama in pre-Columbian times: clearing up the confusion |journal=Annals of Botany |volume=113 |issue=1 |pages=1–5 |doi=10.1093/aob/mct244 |pmid=24227445 |pmc=3864718 | issn=0305-7364 }}</ref> Kada je Panama kolonizirana, autohtoni narodi pobjegli su u šume i na obližnje otoke. Znanstvenici vjeruju da su zarazne bolesti bile glavni uzrok pada broja stanovnika autohtonog stanovništva. Autohtoni narodi nisu imali stečeni imunitet na bolesti poput [[Male boginje|malih boginja]], koje su stoljećima bile kronične među euroazijskim populacijama.<ref>Hays, J. N. (2005). ''[https://archive.org/details/epidemicspandemi0000hays/page/82 Epidemics and pandemics: their impacts on human history]'', ABC-CLIO, pp. 82–83, {{ISBN|1-85109-658-2}}</ref><ref>{{Cite book |last = Austin Alchon |first = Suzanne |title = A pest in the land: new world epidemics in a global perspective |url = https://books.google.com/books?id=YiHHnV08ebkC&pg=PA67 |publisher = University of New Mexico Press |date= 2003 |pages = 67–74 |isbn = 0-8263-2871-7}}</ref><ref>{{Cite web |title=Why Blame Smallpox? The Death of the Inca Huayna Capac and the Demographic Destruction of Ancient Peru (Tawantinsuyu) |url=https://users.pop.umn.edu/~rmccaa/aha2004/whypox.htm? |access-date=2025-05-08 |website=users.pop.umn.edu}}</ref> === Kolonizacija === {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = horizontal | background color = | total_width = 400px | caption_align = | image1 = Bastidas.JPG | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = [[Konkvistador]] [[Rodrigo de Bastidas]] bio je prvi Europljanin koji je istražio [[Panamska prevlaka|Panamsku prevlaku]]. | image2 = Retrato de Vasco Nuñez de Balboa (1475-1517) - Anónimo.jpg | alt2 = | link2 = | caption2 = [[Vasco Núñez de Balboa]] izrazito je važna ličnost u historiji Paname. | footer = }} [[Rodrigo de Bastidas]] isplovio je prema zapadu iz [[Venezuela|Venezuele]] [[1501.]] godine u potrazi za zlatom i postao prvi Europljanin koji je istražio Panamsku prevlaku. Godinu dana kasnije, [[Kristofor Kolumbo]] posjetio je prevlaku i osnovao naselje u pokrajini [[Darién (provincija)|Darién]] koje je, međutim, bilo kratkoga vijeka.<ref>Bushnell, David, Woodward, Ralph Lee. "Central America". Encyclopedia Britannica, 7 May. 2025, https://www.britannica.com/place/Central-America. Accessed 8 May 2025</ref> Mukotrpno putovanje [[Vasco Núñez de Balboa|Vasca Núñeza de Balboe]] od [[Atlantik]]a do [[Pacifik]]a [[1513.]] godine pokazalo je da je prevlaka doista put između mora, a Panama je brzo postala i raskrižje i trgovinsko sjedište španjolskog carstva u [[Novi svijet|Novom svijetu]].<ref>Keen, Benjamin. "Vasco Núñez de Balboa". Encyclopedia Britannica, 8 Jan. 2025, https://www.britannica.com/biography/Vasco-Nunez-de-Balboa. Accessed 8 May 2025</ref> Kralj [[Fernando II od Aragona|Fernando II.]] imenovao je [[Pedro Arias Dávila|Pedra Ariasa Dávilu]] kraljevskim guvernerom. Stigao je u lipnju [[1514.]] godine s 19 brodova i 1,500 ljudi. Godine [[1519.]], Dávila je osnovao [[Ciudad de Panamá|Ciudad de Panamu]].<ref name=":4"/> Zlato i srebro dopremani su brodovima iz Južne Amerike, prevozili se preko prevlake i ukrcavali na brodove za Španjolsku. Ruta je postala poznata kao ''Camino Real'' ([[srpskohrvatski|sh.]] Kraljevski put), iako je bila poznatija kao ''Camino de Cruces'' ([[srpskohrvatski|sh.]] Put križeva) zbog velikog broja grobova uz put.<ref>{{Cite web |last=Heller |first=Carolyn |date=2025-03-31 |title=Hiking the Camino Real de Panamá, a Historic Sea-to-Sea Trade Route |url=https://www.cntraveler.com/story/hiking-the-camino-real-de-panama |access-date=2025-05-08 |website=Condé Nast Traveler |language=en-US}}</ref> Godine [[1520.]], [[Republika Genova|Đenovežani]] su kontrolirali panamsku luku. Đenovežani su od Španjolaca dobili koncesiju za korištenje luke uglavnom za trgovinu robljem, sve do uništenja prvobitnog grada [[1671.]] godine.<ref name="Genoa">{{Cite web |title=I Genovesi d'Oltremare i primi coloni moderni |url=http://www.giustiniani.info/oltremare.html |access-date=2020-08-05 |website=www.giustiniani.info |archive-date=2020-02-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200223140429/http://www.giustiniani.info/oltremare.html |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |title=15. Casa de los Genoveses - Patronato Panamá Viejo |url=http://www.patronatopanamaviejo.org/ppv2014/es/el-sitio-arqueologico/los-monumentos/mapa-de-monumentos/15-casa-de-los-genoveses |access-date=2020-08-05 |website=www.patronatopanamaviejo.org |archive-date=2017-09-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170911025455/http://www.patronatopanamaviejo.org/ppv2014/es/el-sitio-arqueologico/los-monumentos/mapa-de-monumentos/15-casa-de-los-genoveses }}</ref> U međuvremenu, [[1635.]] godine, Don [[Sebastián Hurtado de Corcuera]], tadašnji guverner Paname, regrutirao je Đenovežane, Peruance i Panamce kao vojnike za rat protiv muslimana na Filipinima i za osnivanje grada [[Zamboanga|Zamboange]].<ref>[http://www.zamboanga.com/html/history_1634_moro_attacks.htm "SECOND BOOK OF THE SECOND PART OF THE CONQUESTS OF THE FILIPINAS ISLANDS, AND CHRONICLE OF THE RELIGIOUS OF OUR FATHER, ST. AUGUSTINE"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210508103044/https://www.zamboanga.com/html/history_1634_moro_attacks.htm |date=May 8, 2021 }} (Zamboanga City History) "He (Governor Don Sebastían Hurtado de Corcuera) brought a great reënforcements of soldiers, many of them from Perú, as he made his voyage to Acapulco from that kingdom."</ref> ==== XVI. vijek ==== Panama je bila pod španjolskom kontrolom gotovo 300 godina ([[1538.]] – [[1821.]]) i postala je dio [[Vicekraljevstvo Peru|Vicekraljevstva Perua]], zajedno sa svim ostalim španjolskim posjedima u Južnoj Americi. Od samog početka, panamski identitet temeljio se na osjećaju "geografske sudbine", a panamska sreća varirala je ovisno o geopolitičkoj važnosti prevlake. Kolonijalno iskustvo iznjedrilo je panamski nacionalizam te rasno složeno i visoko stratificirano društvo, što je bio izvor unutarnjih sukoba koji su bili u suprotnosti s ujedinjujućom snagom nacionalizma.<ref>{{Cite book|title=La inmigración prohibida en Panamá y sus prejuicios raciales|last=Arango Durling |trans-title=Prohibited immigration in Panamá and its racial prejudices |first=Virginia |publisher=Publipan |date=1999 |lccn=2001388757 |location=Panamá |language=es }}</ref> Španjolske vlasti imale su malo kontrole nad većim dijelom teritorija Paname. Veliki dijelovi uspjeli su se oduprijeti osvajanju i pokrštavanju sve do kasnog kolonijalnog doba. Zbog toga su se autohtoni stanovnici tog područja često nazivali "indios de guerra" ([[srpskohrvatski|sh.]] "ratni Indijanci"). Međutim, Panama je bila strateški važna Španjolskoj jer je to bio najlakši način za prijevoz srebra iskopanog u [[Peru]]u u Europu. Srebro je iskrcavano na zapadnoj obali Paname, a zatim kopnenim putem prevoženo do [[Portobelo (Panama)|Portobela]] ili [[Nombre de Dios (Panama)|Nombre de Diosa]] na karipskoj strani prevlake radi daljnjeg prijevoza. Osim europske rute, postojala je i azijsko-američka ruta, koja je vodila do toga da su trgovci i avanturisti koji su nosili srebro iz Perua prelazili kopnom kroz Panamu kako bi stigli do [[Acapulco|Acapulca]] u [[Meksiko|Meksiku]] prije nego što bi otplovili do [[Manila|Manile]] na [[Filipini]]ma koristeći poznate [[Manilska galija|manilske galije]].<ref>[https://www.academia.edu/44625493/Connecting_China_with_the_Pacific_World Connecting China with the Pacific World By Angela Schottenhammer] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210527045556/https://www.academia.edu/44625493/Connecting_China_with_the_Pacific_World |date=May 27, 2021 }}(2019) (Page 144–145)</ref> Godine [[1579.]], kraljevski monopol koji je Acapulco u Meksiku imao nad trgovinom s Manilom na Filipinima ublažen je, a Panama je određena kao dodatna luka koja je mogla izravno trgovati s Azijom.<ref name="Fisher1997">{{cite book|author=John Robert Fisher|title=The Economic Aspects of Spanish Imperialism in America, 1492-1810|url=https://books.google.com/books?id=MRI-LiWuJh4C&pg=PA65|date=1997|publisher=Liverpool University Press|isbn=978-0-85323-552-1|pages=65–66}}</ref> {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = left | direction = | background color = | perrow = 2/1 | total_width = 400px | caption_align = | image1 = P522 Sir Francis Drake. From the original Portrait.jpg | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = | image2 = Morgan,Henry.jpg | alt2 = | link2 = | caption2 = | image3 = Flag of the Company of Scotland Trading to Africa and the Indies.svg | footer = Pirati [[Francis Drake]] (gore, lijevo) i [[Henry Morgan]] (gore, desno) napadali su Panamu u više navrata. Drakeovi [[Drakeov napad na Panamu|napadi]] dogodili su se u [[16. vijek|XVI. vijeku]], dok je Morgan [[Pljačka Paname|opljačkao i spalio Panamu]] stoljeće kasnije. Uz to, [[Kraljevina Škotska]] imala je strateški interes u Panami u sklopu [[Dariénska spletka|Dariénske spletke]] (dolje, zastava koju je koristila [[Škotska darijenska kompanija]]) krajem [[17. vijek|XVII. vijeka]], a koja je neslavno propala. }} Zbog nepotpune španjolske kontrole, panamska ruta bila je ranjiva na napade pirata (uglavnom nizozemskih i engleskih) i Afrikanaca "novog svijeta" zvanih ''[[Cimarroni (Panama)|cimarrones]]'', koji su se oslobodili ropstva i živjeli u komunama ili ''palenquesima'' oko ''Camino Reala'' u unutrašnjosti Paname te na nekim otocima uz pacifičku obalu Paname. Jedna takva poznata zajednica predstavljala je malo kraljevstvo pod vlašću [[Bayano|Bayana]], koje se pojavilo u periodu od [[1552.]] do [[1558.]] godine. Poznati [[Drakeov napad na Panamu|napadi]] Sir [[Francis Drake|Francisa Drakea]] na Panamu ([[1572.]] – [[1573.]]) i prolaz [[John Oxenham|Johna Oxenhama]] do Tihog oceana izvedeni su uz pomoć panamskih ''cimarrona'', a španjolske vlasti uspjele su ih staviti pod kontrolu tek sklapanjem saveza s njima koji im je jamčio slobodu u zamjenu za vojnu podršku [[1582.]] godine.<ref>{{cite journal|last=Pike |first= Ruth |title=Black Rebels: Cimarrons in Sixteenth Century Panama|journal=The Americas|volume= 64|issue=2 |date=2007|pages= 243–66|doi=10.1353/tam.2007.0161|s2cid=143773521}}</ref><ref>{{Cite web |title=Panama History |url=https://www.soulofamerica.com/international/panama/panama-history/ |access-date=2025-05-08 |website=Soul Of America |language=en-US}}</ref> ==== XVII. vijek ==== Sljedeći elementi pomogli su definirati prepoznatljiv osjećaj autonomije i regionalnog ili nacionalnog identiteta unutar Paname mnogo prije ostalih kolonija: prosperitet koji je Panama uživala tijekom prva dva stoljeća ([[1540.]] – [[1740.]]) uz doprinos kolonijalnom rastu; uspostava opsežne regionalne sudske vlasti (Kraljevska audijencija) kao dijela njezine jurisdikcije; i ključna uloga koju je odigrala na vrhuncu [[Španski Imperij|Španjolskog Imperija]], prvog modernog globalnog carstva.<ref>{{Cite web |title=Antique Map - Anonymus - Ansichten von der Landenge von Panama |url=https://www.asommer.de/en/karte/ansichten-von-der-landenge-von-panama/ |access-date=2025-05-08 |website=Antique Maps Adina Sommer |language=en-US}}</ref> Godine [[1671.]], gusar [[Henry Morgan]], uz odobrenje engleske vlade, [[Pljačka Paname|opljačkao je i spalio]] grad Panamu, drugi najvažniji grad u španjolskom Novom svijetu u to vrijeme. Panama je bila mjesto neuspjelog [[Dariénska spletka|Dariénske spletke]], u sklopu koje je [[1698.]] godine osnovana [[Kraljevina Škotska|škotska]] kolonija u regiji.<ref>{{Cite web |title=The Darien Scheme |url=https://www.historic-uk.com/HistoryUK/HistoryofScotland/The-Darien-Scheme/ |access-date=2025-05-08 |website=Historic UK |language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web |title=Darien Scheme: Scotland's ill-fated colony in Panama |url=https://trulyedinburgh.com/scotland-history/darien-scheme/ |access-date=2025-05-08 |website=Truly Edinburgh |language=en-GB |archive-date=2025-05-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250508091320/https://trulyedinburgh.com/scotland-history/darien-scheme/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |title=Founding of the Darien Colony {{!}} History Today |url=https://www.historytoday.com/archive/founding-darien-colony |access-date=2025-05-08 |website=www.historytoday.com}}</ref> Spletka je propala iz više razloga, a nastali dug pridonio je [[Acts of Union 1707|ujedinjenju Engleske i Škotske 1707.]] godine.<ref>"[http://www.historic-uk.com/HistoryUK/Scotland-History/DarienScheme.htm The Darien Scheme – The Fall of Scotland] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120205194052/http://www.historic-uk.com/HistoryUK/Scotland-History/DarienScheme.htm |date=February 5, 2012 }}", Historic UK</ref><ref>{{Cite news |last=Carroll |first=Rory |date=2007-09-10 |title=The sorry story of how Scotland lost its 17th century empire |url=https://www.theguardian.com/uk/2007/sep/11/britishidentity.past |access-date=2025-05-08 |work=The Guardian |language=en-GB |issn=0261-3077}}</ref> ==== XVIII. vijek ==== Godine [[1717.]] stvorena je [[Vicekraljevina Nova Granada]] (sjeverna Južna Amerika) kao odgovor na pokušaje drugih Europljana da zauzmu španjolski teritorij u karipskoj regiji; Panamska prevlaka stavljena je pod njezinu jurisdikciju. Međutim, udaljenost glavnog grada Nove Granade, [[Bogota|Santa Fea de Bogote]], pokazala se većom preprekom nego što je španjolska kruna očekivala jer je autoritet Nove Granade bio osporavan zbog senioriteta, manje udaljenosti i prethodnih veza s [[Vicekraljevina Peru|Vicekraljevine Perua]], pa čak i zbog vlastite inicijative Paname. Ovi zategnuti odnosi između Paname i Bogote trajali su stoljećima.<ref>{{Cite web |title=The Legendary Captain Morgan Raids Panama |url=https://www.thoughtco.com/captain-morgan-and-sack-of-panama-2136368 |access-date=2025-05-08 |website=ThoughtCo |language=en}}</ref><ref>The Editors of Encyclopaedia Britannica. "Viceroyalty of New Granada". Encyclopedia Britannica, 1 May. 2023, https://www.britannica.com/place/Viceroyalty-of-New-Granada. Accessed 8 May 2025.</ref><ref>{{Cite web |title=New Granada, Viceroyalty of {{!}} Encyclopedia.com |url=https://www.encyclopedia.com/humanities/encyclopedias-almanacs-transcripts-and-maps/new-granada-viceroyalty |access-date=2025-05-08 |website=www.encyclopedia.com}}</ref> Godine [[1744.]] biskup Francisco Javier de Luna Victoria DeCastro osnovao je [[Fakultet svetog Ignacija Lojolskog]], a [[3. lipnja]] [[1749.]] osnovao je Kraljevski i papinski univerzitet svetog Javiera.<ref name=":5">{{Cite web |title=La universidad en la colonia |url=https://www.metrolibre.com/opinion/la-universidad-en-la-colonia-LBML221192 |access-date=2025-05-08 |website=www.metrolibre.com |language=es-PA}}</ref><ref name=":6">{{Cite web |title=Jesuits in Panama |url=https://www.manresa-sj.org/stamps/2_Panama.htm |access-date=2025-05-08 |website=www.manresa-sj.org}}</ref><ref name=":7">{{Cite web |title=Bishop Francisco Javier de Luna Victoria y Castro [Catholic-Hierarchy] |url=https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bdeluna.html |access-date=2025-05-08 |website=www.catholic-hierarchy.org}}</ref> Međutim, do tada su važnost i utjecaj Paname postali beznačajni jer je moć Španjolske u Europi slabila, a napredak u navigacijskoj tehnici sve je više dopuštao brodovima da zaobiđu [[rt Horn]] kako bi stigli do Pacifika. Iako je ruta do Paname bila kratka, bila je i radno intenzivna i skupa zbog utovara i istovara te putovanja s natovarenim teretom potrebnog za prijelaz s jedne obale na drugu.<ref name=":5" /><ref name=":6" /><ref name=":7" /> Kako su se [[Borba za nezavisnost Latinske Amerike|španjolsko-američki ratovi za nezavisnost]] zahuktavali diljem Latinske Amerike, [[Ciudad de Panamá]] pripremao se za nezavisnost; međutim, njihove planove ubrzao je jednostrano proglašeni "''Grito de La Villa de Los Santos''" ([[srpskohrvatski|sh.]] "Vapaj iz Grada Svetaca"), što su ga stanovnici [[Azuero (poluotok)|poluotoka Azuera]] objavili [[10. studenog]] [[1821.]] bez podrške glavnog grada i tako proglasili svoje odcjepljenje od Španjolskog Carstva. I u [[Veraguas]]u i u glavnom gradu ovaj je čin dočekan s prezirom, iako na različitim razinama. Za Veraguas je to bio ultimativni čin izdaje, dok je glavni grad smatrao da se radi o neučinkovitom i neregularnom činu koji ih je dodatno prisililo da ubrzaju svoje planove. [[File:JfPanama.jpg|frame|Isprva rojalist, pukovnik [[José de Fábrega]] postao je [[1821.]] godine predvodnik pokreta za nezavisnost Paname.]] Ipak, "Vapaj" je bio jasna poruka stanovnika Azuera, odnosno njihovog antagonizma prema pokretu za nezavisnost koji se organizirao u glavnom gradu. Istovremeno, političari u regiji glavnog grada s prijezorom su gledali na azueranski pokret, budući da su separatisti u Ciudad de Panami vjerovali da se njihovi kolege u Azueru bore ne samo za nezavisnost od Španjolske, već i za svoje pravo na samoupravu odvojeno od Ciudad de Paname nakon što Španjolci odu. Ovaj potez s Azuera smatran je iznimno riskantnim, pogotovo u svjetlu činjenice da su stanovnici poluotoka živjeli u strahu od pukovnika [[José de Fábrega|Joséa Pedra Antonija de Fábrege y de las Cuevasa]] ([[1774.]] – [[1841.]]). Pukovnik je bio odani rojalist i imao je sve vojne zalihe prevlake u svojim rukama. Na poluotoku su se brze odmazde i brzog kažnjavanja separatista. Međutim, ono na što su računali bio je utjecaj separatista u glavnom gradu. Od listopada [[1821.]], kada je bivši generalni guverner [[Juan de la Cruz Mourgeon]] napustio prevlaku i pokrenuo kampanju u [[Quito|Quitu]] te ostavio pukovnika na čelu, separatisti su postepeno privlačili Fábregu na svoju stranu. Tako je do [[10. studenog]] Fábrega postao pristaša pokreta za nezavisnost. Ubrzo nakon separatističke deklaracije o Los Santosu, Fábrega je okupio sve organizacije sa separatističkim interesima u glavnom gradu i formalno proglasio podršku grada pokretu za nezavisnost. Zahvaljujući vještom podmićivanju rojalističkih trupa, nije bilo vojnih posljedica za sudionike ovog događaja. === Postkolonijalni period === U 80 godina nakon nezavisnosti od Španjolske, Panama je bila dio [[Velika Kolumbija|Velike Kolumbije]], nakon što se dobrovoljno pridružila zemlji krajem [[1821.]] godine. Zatim je postala dio [[Republika Nova Granada|Republike Nove Granade]] [[1831.]] godine te je bila podijeljena na nekoliko provincija. Godine [[1855.]], unutar Republike stvorena je autonomna [[Panama (savezna država)|savezna država Panama]], koja je nastala spajanjem od provincija Paname, Azuera, Chiriquíja i Veraguasa. Nastavila je postojati kao savezna država u [[Granadinska Konfederacija|Granadinskoj Konfederaciji]] ([[1858.]] – [[1863.]]) i [[Sjedinjene Države Kolumbije|Sjedinjenim Državama Kolumbije]] ([[1863.]] – [[1886.]]). [[Ustav Kolumbije (1886.)|Ustav moderne Republike Kolumbije iz 1886. godine]] stvorio je novi [[Panama (departman)|departman]] na području Paname. Stanovnici prevlake pokušali su se odcijepiti od Kolumbije preko 80 puta. Zamalo su uspjeli [[1831.]] godine, a zatim ponovno tijekom [[Tisućudnevni rat|Tisućudnevnog rata]] ([[1899.]] – [[1902.]]), koji su domorodački Panamci percipirali kao borbu za prava na zemlju pod vodstvom [[Victoriano Lorenzo|Victoriana Lorenza]].<ref>{{cite book|last1=Müller-Schwarze|first1=Nina K.|title=The Blood of Victoriano Lorenzo: An Ethnography of the Cholos of Northern Coclé Province.|date=2015|publisher=McFarland Press|location=Jefferson, North Carolina}}</ref> ==== Rastući utjecaj Sjedinjenih Država ==== [[File:Roosevelt and the Canal.JPG|thumb|left|Američki predsjednik [[Theodore Roosevelt]] na lokaciji gradnje [[Panamski kanal|Panamskog kanala]] [[1906.]] godine.]] Namjera [[SAD|Sjedinjenih Država]] da proširi svoju sferu utjecaja na Panamu, a posebno na izgradnju i kontrolu [[Panamski kanal|Panamskog kanala]], dovela je do [[Odcjepljenje Paname od Kolumbije|odcjepljenja Paname od Kolumbije]] [[1903.]] godine te njezine političke neovisnosti. Kada je [[Senat Kolumbije]] [[22. siječnja]] [[1903.]] godine odbacio [[sporazum Hay–Herrán]], Sjedinjene Države odlučile su podržati i poticati panamski secesionistički pokret.<ref>{{cite web |url=http://www.banrepcultural.org/node/86421 |title=Separación de Panamá: la historia desconocida |publisher=banrepcultural.org |access-date=April 9, 2016 |archive-date=January 16, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180116174922/http://www.banrepcultural.org/node/86421 }}</ref><ref name="countrystudies">{{cite web|date = 2009|url = http://countrystudies.us/panama/8.htm|title = The 1903 Treaty and Qualified Independence|publisher = [[US Library of Congress]]|access-date = May 1, 2009|archive-date = October 11, 2011|archive-url = https://web.archive.org/web/20111011225556/http://countrystudies.us/panama/8.htm|url-status = live}}</ref> U studenom [[1903.]] godine, Panama je uz prešutnu podršku Sjedinjenih Država proglasila nezavisnost<ref>{{cite web |url=http://www.banrepcultural.org/blaavirtual/revistas/credencial/junio2004/panama%20ultimo.htm |title=Panamá: el último año |publisher=banrepcultural.org |access-date=April 9, 2016 |archive-date=October 9, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171009021454/http://www.banrepcultural.org/blaavirtual/revistas/credencial/junio2004/panama%20ultimo.htm }}</ref> i sklopila [[sporazum Hay–Bunau-Varilla]] sa Sjedinjenim Državama bez prisutnosti ijednog Panamca. [[Philippe Bunau-Varilla]], francuski inženjer i lobist, predstavljao je Panamu iako su [[predsjednik Paname]] i delegacija stigli u [[New York (grad)|New York]] kako bi pregovarali o sporazumu. Bunau-Varilla bio je dioničar francuske tvrtke ''Compagnie Nouvelle du Canal de Panama'' ([[srpskohrvatski|sh.]] Nova kompanija Panamskog kanala), koja je stekla prava izvorne francuske tvrtke koja je bankrotirala [[1889.]] godine.{{sfn|McCullough|1977|pp=276-282}} Sporazum je brzinski sastavljen i potpisan noć prije dolaska panamske delegacije u [[Washington, D.C.|Washington]]. Ugovorom su Sjedinjenim Državama dodijeljena prava "kao da su suverene" na podrućki širine otprilike 16 km i duljine otprilike 80 km. U toj zoni, Sjedinjene bi Države izgradile kanal, a zatim bi njime upravljale te ga utvrđivale i branile "u kontinuitetu". Godine [[1914.]], Sjedinjene Države dovršile su postojeći kanal duljine 83 km. Zbog strateške važnosti kanala tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Sjedinjene su Države značajno fortificirale pristup kanalu.<ref>{{Cite web |title=Security and Defense of the Panama Canal, 1903-2000 |url=https://ufdc.ufl.edu/AA00047733/00001 |access-date=2025-01-30 |website=ufdc.ufl.edu |archive-date=January 30, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250130202844/https://ufdc.ufl.edu/AA00047733/00001 |url-status=live }}</ref> Od [[1903.]] do [[1968.]] godine, Panama je bila ustavna demokracija kojom je dominirala komercijalno orijentirana [[oligarhija]]. Tijekom [[1950-e|1950-ih]], panamska vojska počela je osporavati političku hegemoniju oligarhije. Početkom [[1960-e|1960-ih]] započeo je period stalnog pritiska da se nanovo ispregovaraju uvjeti sporazuma Hay–Bunau-Varilla, uključujući nerede koji su izbili početkom [[1964.]], što je rezultiralo raširenim pljačkama i desecima smrtnih slučajeva te evakuacijom američkog veleposlanstva.<ref>{{Cite web|url=https://adst.org/2016/07/panama-riots-1964-beginning-end-canal/|title=The Panama Riots of 1964: The Beginning of the End for the Canal|date=July 19, 2016|access-date=November 12, 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181113025549/https://adst.org/2016/07/panama-riots-1964-beginning-end-canal/|archive-date=November 13, 2018}}</ref> [[File:A. Arias President of Panama (cropped).jpg|thumb|[[Arnulfo Arias]] pobijedio je na kontroverznim [[Opći izbori u Panami 1968.|izborima]] [[1968.]] godine, ali je [[Državni udar u Panami 1968.|svrgnut]] nakon samo deset dana na mjestu predsjednika. Ariasu je ranije bio predsjednik u dva navrata.]] Usred pregovora o sporazumu Robles–Johnson, Panama je [[1968.]] godine održala [[Opći izbori u Panami 1968.|izbore]]. Među kandidatima je bio dr. [[Arnulfo Arias]] (Unión Nacional),<ref name="Pizzurno Gelós 1989">Pizzurno Gelós, Patricia and Celestino Andrés Araúz (1996) ''Estudios sobre el Panamá Republicano (1903–1989)''. Colombia: Manfer S.A.</ref> koji je proglašen pobjednikom izbora koji su bili obilježeni nasiljem te optužbama za prevaru na štetu kandidata koalicije Alianza del Pueblo ([[srpskohrvatski|sh.]] Narodni savez). Dana [[1. listopada]] [[1968.]] Arias je preuzeo dužnost predsjednika Paname, obećavajući da će voditi vladu "nacionalnog jedinstva" koja će okončati vladajuću korupciju i utrti put novoj Panami. Tjedan i pol kasnije, odnosn [[11. listopada]] [[1968.]], Nacionalna garda ([[Španjolski|špa]]. ''Guardia Nacional'') [[Državni udar u Panami 1968.|svrgnula je Ariasa]] i označila početak politički turbulentnog razdoblje koje će kulminirati [[Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu|invazijom Sjedinjenih Država]] [[1989.]] godine. Arias, koji je obećao poštivati hijerarhiju Nacionalne garde, prekršio je pakt i započeo veliko restrukturiranje Garde. Kako bi sačuvali interese Garde, ali i svoje lične interese, potpukovnik [[Omar Torrijos]] i bojnik [[Boris Martínez]] predvodili su još jedan vojni udar protiv vlade.<ref name="Pizzurno Gelós 1989"/> Vojska se pravdala pričom da je Arias pokušavao uspostaviti diktaturu i obećala je povratak ustavnoj vlasti. U međuvremenu, Garda je provodila niz populističkih mjera s ciljem dobivanja podrške naroda u svezi s pučem. Te su mjere uključivale zamrzavanje cijena hrane, lijekova i druge robe do [[31. siječnja]] [[1969.]], kao i zamrzavanje najamnina te legalizaciju trajnog boravka skvoterskih obitelji u četvrtima oko povijesnog mjesta [[Panamá Viejo]].<ref name="Pizzurno Gelós 1989"/><ref>Pizzurno Gelós, Patricia and Celestino Andrés Araúz (1996) ''Estudios sobre el Panamá Republicano (1903–1989)''. Colombia: Manfer S.A., p. 529.</ref> Paralelno s tim, vojska je započela politiku represije protiv oporbe, koju su nazivali komunistima. Vojska je imenovala privremenu vladu, huntu, koja je trebala organizirati nove izbore. Međutim, Nacionalna garda pokazala se vrlo nevoljkom da napusti vlast i te se ubrzo počela nazivari Revolucionarnom vladom ([[španjolski|špa]]. ''El Gobierno Revolucionario''). ==== Torrijosova diktatura i uspon Manuela Noriege ==== {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = left | direction = vertical | background color = | total_width = 350px | caption_align = | image1 = Omar Torrijos with Panamanian farmers.jpg | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = | image2 = Jimmy Carter and General Omar Torrijos signing the Panama Canal Treaty.jpg | alt2 = | link2 = | caption2 = | footer = Dva lica [[Omar Torrijos|Omara Torrijosa]]: s panamskim farmerima – Torrijosova vlast bila je poznata po politici redistribucije zemljišta – u vojnoj odori za vrijeme diktature (gore) i prilikom rukovanja s američkim predsjednikom [[Jimmy Carter|Jimmyjem Carterom]] povodom potpisivanja [[Sporazumi Torrijos–Carter|sporazuma o povratku Panamskog kanala]] Panami (dolje). }} Pod kontrolom [[Omar Torrijos|Omara Torrijosa]], vojska je transformirala političku i ekonomsku strukturu zemlje, pokrenuvši masovno pokrivanje usluga socijalnog osiguranja i proširivši javno obrazovanje. [[Ustav Paname|Ustav]] je izmijenjen [[1972.]] godine. Kako bi provela te izmjene, vojska je reformirala zakonodavnu vlast i utemeljila novi jednodomni parlament, [[Narodna skupština predstavnika corregimienta|Narodnu skupštinu predstavnika ''corregimienta'']], koja je zamijenila staru [[Narodna skupština (Panama)|Narodnu skupštinu]]. Nova skupština, koju se popularno nazivalo "Narodnom vlašću" ([[španjolski|špa.]] ''Poder Popular''), sastojala se od 505 članova imenovanih od strane vojske bez sudjelovanja političkih stranaka, koje je vojska eliminirala. Novi ustav proglasio je Omara Torrijosa najvišim vođom Panamske revolucije i priznao mu neograničenu vlast na šest godina, iako je, kako bi se zadržala fasada ustavnosti, [[Demetrio B. Lakas]] imenovan predsjednikom na isto razdoblje.<ref name="Pizzurno Gelós 1989"/> Godine [[1981.]], Torrijos je poginuo u avionskoj nesreći.<ref>{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/1981/08/02/obituaries/panama-leader-killed-in-crash-in-bad-weather.html|title=PANAMA LEADER KILLED IN CRASH IN BAD WEATHER|last=International|first=United Press|work=The New York Times|date=August 2, 1981|access-date=June 1, 2018|language=en|archive-date=August 17, 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180817120658/https://www.nytimes.com/1981/08/02/obituaries/panama-leader-killed-in-crash-in-bad-weather.html|url-status=live}}</ref> Torrijosova smrt promijenila je ton političke evolucije Paname. Unatoč [[Ustavni referendum u Panami 1983.|ustavnim amandmanima]] iz [[1983.]], koji su vojsci zabranili političko djelovanje, [[Obrambene snage Paname]] (FFDD), kako su se tada nazivale oružane snage, nastavile su dominirati panamskim političkim životom. Do tog je trenutka general [[Manuel Noriega]] već čvrsto kontrolirao i FFDD i civilnu vlast. Na [[Opći izbori u Panami 1984.|izborima]] [[1984.]] godine, među kandidatima su bili [[Nicolás Ardito Barletta Vallarino]] (koji je uživao podršku vojske u formi koalicije UNADE), prethodni čelnik [[Arnulfo Arias]] (kao kandidat oporbene koalicije ADO) i bivši general [[Rubén Darío Paredes]], kojeg je Manuel Noriega prisilio na prijevremeno umirovljenje, kao kandidat Narodne nacionalističke stranke (PAP). Barletta je proglašen pobjednikom kontroverznih izbora koji se danas smatraju namještenima. Barletta je naslijedio zemlju koja se nalazila u stanju ekonomske propasti, uz velike dugove prema [[MMF|Međunarodnom monetarnom fondu]] i [[Svjetska banka|Svjetskoj banci]]. Usred ekonomske krize i Barlettinih napora da smiri državne vjerovnike, došlo je do uličnih prosvjeda, kao i do vojne represije. U međuvremenu, Noriegin režim poticao je dobro skriveno kriminalno gospodarstvo koje je djelovalo kao paralelni izvor prihoda za vojsku i njihove saveznike, osiguravajući prihode od droge i pranja novca. Pred kraj [[Vojna diktatura u Panami|vojne diktature]], novi val kineskih migranata stigao je na prevlaku u nadi da će migrirati u Sjedinjene Države. Krijumčarenje Kineza postalo je ogroman posao, s prihodima do 200 milijuna dolara za Noriegin režim.<ref>Mon Pinzón, Ramón Arturo (1979). ''Historia de la Migración China Durante la Construcción del Ferrocarril de Panamá''. Masters Thesis. México: El Colegio de México.</ref> Vojna diktatura ubila je ili mučila više od stotinu Panamaca i prisilila najmanje stotinu disidenata na bijeg iz zemlje.<ref>Zárate, Abdiel (November 9, 2003). "Muertos y desaparecidos durante la época militar." Extra-centennial issue of ''La Prensa''.</ref> Kako su Sjedinjene Države podržavale Noriegin režim, general je počeo igrati dvostruku ulogu u Centralnoj Americi. Dok je [[Kontadorska skupina]], inicijativa koju su pokrenuli ministri vanjskih poslova raznih latinoameričkih zemalja, uključujući i Panamu, provodila diplomatske napore za postizanje mira u regiji, Noriega je opskrbljivao nikaragvanske [[Kontraši|Kontraše]] i druge gerilce u regiji oružjem i streljivom u ime [[CIA]]-je.<ref name="Pizzurno Gelós 1989"/> Dana [[6. lipnja]] [[1987.]], nedavno umirovljeni pukovnik [[Roberto Díaz Herrera]], ogorčen što je Noriega prekršio dogovoreni "Torrijosov plan" o nasljeđivanju koji bi ga učinio zapovjednikom vojske nakon Noriege, odlučio je osuditi režim. Otkrio je detalje izborne prijevare,<ref>{{Cite news |last=Preston |first=Julia |date=July 6, 1987 |title=PANAMANIAN PRESIDENT CALLS FOR PROBE |language=en-US |newspaper=Washington Post |url=https://www.washingtonpost.com/archive/politics/1987/07/06/panamanian-president-calls-for-probe/34559ca5-6139-4669-8ff5-dcd056b9b7ca/ |access-date=March 22, 2022 |issn=0190-8286}}</ref> optužio Noriegu za planiranje Torrijosove smrti i izjavio da je Torrijos primio 12 milijuna dolara od iranskog šaha za davanje azila prognanom iranskom vođi. Također je optužio Noriegu za atentat na tadašnjeg vođu oporbe, dr. [[Hugo Spadafora|Huga Spadaforu]], koji je dekapitiran.<ref name="Pizzurno Gelós 1989"/><ref>{{Cite news |date=December 21, 1989 |title=Fighting in Panama; Panama's Troubled Past |language=en-US |work=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/1989/12/21/world/fighting-in-panama-panama-s-troubled-past.html |access-date=March 22, 2022 |issn=0362-4331 |archive-date=March 22, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220322030333/https://www.nytimes.com/1989/12/21/world/fighting-in-panama-panama-s-troubled-past.html |url-status=live }}</ref> U noći [[9. lipnja]] [[1987.]] osnovana je skupina ''[[Cruzada Civilista]]'', koja je počela organizirati akcije građanskog neposluha te je pozvala na opći štrajk. Kao odgovor, vojska je suspendirala ustavna prava i proglasila izvanredno stanje u zemlji. Dana [[10. srpnja]], ''Cruzada Civilista'' pozvala je na masovne demonstracije, koje su nasilno ugušili "Dobermani", specijalna vojna jedinica za suzbijanje nereda. Istoga dana, kasnije poznatog kao ''El Viernes Negro'' ([[Srpskohrvatski|sh.]] "Crni petak"), mnogo je ljudi ozlijeđeno i ubijeno.<ref>{{Cite web |last=Becker |first=Meghan |date=March 28, 2010 |title=Panamanians campaign to overthrow dictator (The Civic Crusade), 1987-1989 |url=https://nvdatabase.swarthmore.edu/content/panamanians-campaign-overthrow-dictator-civic-crusade-1987-1989 |access-date=April 30, 2022 |website=Swarthmore.edu |publisher=Swarthmore |archive-date=May 13, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210513215929/https://nvdatabase.swarthmore.edu/content/panamanians-campaign-overthrow-dictator-civic-crusade-1987-1989 |url-status=live }}</ref> Predsjednik Sjedinjenih Država [[Ronald Reagan]] tada je uveo niz sankcija protiv vojnog režima. Sjedinjene Države zamrznule su ekonomsku i vojnu pomoć Panami sredinom [[1987.]] kao odgovor na unutarnju političku krizu u Panami i napad na američko veleposlanstvo. Sankcije nisu uspjele svrgnuti Noriegu, ali su teško naštetile panamskom gospodarstvu. Bruto domaći proizvod (BDP) Paname pao je za gotovo 25 posto između [[1987.]] i [[1989.]] godine.<ref name="Acosta, Coleen 2008">Acosta, Coleen (October 24, 2008). [https://web.stanford.edu/class/e297a/Panama%20Imperialism%20and%20Struggle.htm "Iraq: a Lesson from Panama Imperialism and Struggle for Sovereignty"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211003220042/https://web.stanford.edu/class/e297a/Panama%20Imperialism%20and%20Struggle.htm |date=October 3, 2021 }}. ''Journals of the Stanford Course on Prejudice and Poverty''.</ref> Savezne porote u [[Tampa, Florida|Tampi]] i [[Miami]]ju prihvatile su [[5. veljače]] [[1988.]] optužnicu protiv Noriege za trgovinu drogom. [[Human Rights Watch]] je u svom izvješću iz [[1989.]] napisao: "''Washington je godinama zatvarao oči pred zlouporabama u Panami sve dok zabrinutost zbog trgovine drogom nije potaknula optužnice protiv generala [Noriege] od strane dviju saveznih porota na Floridi u veljači 1988. godine.''".<ref name="Panama">[https://www.hrw.org/reports/1989/WR89/Panama.htm "Panama"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170113164637/https://www.hrw.org/reports/1989/WR89/Panama.htm |date=January 13, 2017 }}. ''Human Rights Watch World Report 1989''. hrw.org</ref> U travnju [[1988.]], Reagan je aktivirao [[Zakon o međunarodnim izvanrednim ekonomskim ovlastima]], zamrzavajući imovinu panamske vlade u svim američkim organizacijama. U svibnju [[1989.]] godine, Panamci su uvjerljivo glasali protiv Norieginih kandidata na izborima. Noriegin režim reagirao je tako što je odmah poništio izbore i započeo novi krug represije. ==== Američka invazija (1989.) ==== {{main|Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu}} {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = vertical | background color = | total_width = 350px | caption_align = | image1 = Panama clashes 1989.JPEG | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = Panamski gradovi pretrpjeli su značajnu štetu tijekom [[Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu|američke invazije]]. | image2 = Manuel Noriega with agents from the U.S. DEA.jpg | alt2 = | link2 = | caption2 = Panamski diktator [[Manuel Noriega]] uhapšen je i prevezen u [[Miami]], gdje mu se sudilo za optužbe vezane uz trgovinu drogom i pranje novca. | footer = }} Sjedinjene Države izvršile su [[Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu|invaziju na Panamu]] [[20. prosinca]] [[1989.]] pod kodnim nazivom Operacija ''Just Cause''. Sjedinjene su Države izjavile da je operacija "nužna za zaštitu života američkih građana u Panami, obranu demokracije i ljudskih prava, borbu protiv trgovine drogom te osiguranje neutralnosti Panamskog kanala kako je propisano sporazumima Torrijos–Carter".<ref>''New York Times''. A Transcript of President Bush's Address on the Decision to Use Force, December 21, 1989. Web. January 2, 2008.</ref> Ubrzo su izvijestile o 23 poginula i 324 ranjena vojnika, a broj poginulih panamskih vojnika procjenjuje se na 450. Procjene broja poginulih civila u sukobu kreću se od 200 do 4,000. [[Ujedinjene nacije]] procijenile su broj poginulih panamskih civila na 500, [[Americas Watch]] iznio je procjenu od 300 poginulih civila, Sjedinjene Države dale su brojku od 202 ubijena civila, a bivši američki državni odvjetnik [[Ramsey Clark]] iznio je procjenu od 4,000 smrtnih slučajeva.<ref>{{Cite news |url=https://www.nytimes.com/1990/04/01/world/panama-and-us-strive-to-settle-on-death-toll.html |title=Panama and U.S. Strive To Settle on Death Toll |last=Rohter |first=Larry |work=The New York Times |date=April 1990 |access-date=April 15, 2018 |archive-date=August 15, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180815143126/https://www.nytimes.com/1990/04/01/world/panama-and-us-strive-to-settle-on-death-toll.html |url-status=live }}</ref> To je predstavljala najveću vojnu operaciju Sjedinjenih Država od [[Vijetnamski rat|Vijetnamskog rata]].<ref>Cajar Páez, Aristides. "La invasion." Extra-centennial issue of La Prensa, Nov.9 (2003): 22. Print.</ref> Broj američkih civila (i njihovih članova obitelji) koji su radili za Komisiju za Panamski kanal i američku vojsku, a koje su ubile Panamske obrambene snage, nikada nije u potpunosti otkriven. Dana [[29. prosinca]], [[Opća skupština Ujedinjenih nacija]] donijela je rezoluciju u kojoj se intervencija u Panami naziva "flagrantnim kršenjem međunarodnog prava te nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta država".<ref>{{Cite web|url=https://www.un.org/documents/ga/res/44/a44r240.htm|title=A/RES/44/240. Effects of the military intervention by the United States of America in Panama on the situation in Central America|website=UN.org|access-date=June 29, 2017|archive-date=October 24, 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171024215048/http://www.un.org/documents/ga/res/44/a44r240.htm|url-status=live}}</ref> Donošenje slične rezolucije u [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeću sigurnosti]] spriječio je veto koji su uložile Sjedinjene Države, [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Francuska]].<ref>{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/1989/12/24/world/fighting-panama-united-nations-security-council-condemnation-invasion-vetoed.html|title=Fighting in Panama: United Nations; Security Council Condemnation of Invasion Vetoed|first1=Paul|last1=Lewis|first2=Special to The New York|last2=Times|newspaper=The New York Times|date=December 24, 1989|access-date=February 11, 2017|archive-date=December 8, 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161208053954/http://www.nytimes.com/1989/12/24/world/fighting-panama-united-nations-security-council-condemnation-invasion-vetoed.html|url-status=live}}</ref> Noriega je uhapšen i prevezen u Miami na suđenje. Sukob je završio [[31. siječnja]] [[1990.]] godine. Urbano stanovništvo, dobar dio kojeg je živio ispod granice siromaštva, uvelike je pogođeno invazijom iz [[1989.]] godine. Kao što je [[1995.]] godine istaknula Misija tehničke pomoći UN-a u Panami, borbe su raselile 20,000 ljudi. Najteže pogođena četvrt bila je četvrt [[El Chorrillo]] u glavnom gradu, gdje je nekoliko stambenih blokova potpuno uništeno.<ref>{{cite web|url=http://www.roatan.com/About-Locations/Panama.pdf|title=Panama |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304103819/http://www.roatan.com/About-Locations/Panama.pdf|archive-date=March 4, 2016}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://topdocumentaryfilms.com/the-panama-deception/|title=The Panama Deception|via=topdocumentaryfilms.com|access-date=May 5, 2019|archive-date=May 5, 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190505070320/https://topdocumentaryfilms.com/the-panama-deception/|url-status=live}}</ref><ref>Blum, William. Killing Hope: U.S. Military and C.I.A. Interventions Since World War II -Common Courage Press, 2008.</ref> Ekonomska šteta uzrokovana borbama procijenjena je na između 1.5 i 2 milijarde dolara.<ref name="Panama"/><ref>Pastor, Robert A. (2001) ''Exiting the Whirlpool: U.S. Foreign Policy Toward Latin America and the Caribbean'', p. 96, {{ISBN|0813338115}}.</ref> === Postintervencionistički period === Panamski izborni tribunal brzo je reagirao kako bi obnovio civilnu ustavnu vladu: rezultati izbora iz svibnja [[1989.]] ponovo su potvrđeni [[27. prosinca]] [[1989.]], a s njima i pobjeda predsjednika [[Guillermo Endara|Guillerma Endare]] te potpredsjednika [[Guillermo Ford|Guillerma Forda]] i [[Ricardo Arias Calderón|Ricarda Ariasa Calderóna]]. Međutim, često neskladna vlada teško je ispunjavala visoka očekivanja javnosti tijekom petogodišnjeg mandata. Nove policijske snage bile su značajno poboljšanje u odnosu na prethodnike, ali nisu bile u potpunosti sposobne odvratiti kriminal. [[Ernesto Pérez Balladares]] položio je predsjedničku prisegu [[1. rujna]] [[1994.]] godine nakon međunarodno nadzirane izborne kampanje.<ref name=":2">{{Cite web |title=Panama (02/07) |url=https://2009-2017.state.gov/outofdate/bgn/panama/80437.htm |access-date=2023-11-15 |website=U.S. Department of State |archive-date=November 15, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231115023048/https://2009-2017.state.gov/outofdate/bgn/panama/80437.htm |url-status=live }}</ref> Dana [[1. rujna]] [[1999.]], [[Mireya Moscoso]], udovica bivšeg predsjednika Arnulfa Ariasa, preuzela je dužnost nakon što je na slobodnim i poštenim izborima pobijedila kandidata [[Demokratska revolucionarna stranka (Panama)|PRD-a]] [[Martín Torrijos|Martína Torrijosa]], sina [[Omar Torrijos|Omara Torrijosa]].<ref>{{Cite web|url=http://www.latinamericanstudies.org/panama/moscoso.htm|title=Moscoso wins victory in Panama's presidential vote|website=LatinAmericanStudies.org|access-date=March 26, 2021|archive-date=October 4, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221004215757/http://www.latinamericanstudies.org/panama/moscoso.htm|url-status=live}}</ref><ref name=":0">{{Cite news|url=https://2009-2017.state.gov/outofdate/bgn/panama/95380.htm|title=Panama (11/07)|publisher=US Department of State|access-date=April 2, 2017|archive-date=April 3, 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170403111632/https://2009-2017.state.gov/outofdate/bgn/panama/95380.htm|url-status=live}}</ref> Tijekom svog mandata, Moscoso je pokušala ojačati socijalne programe, posebno za razvoj, zaštitu i opću dobrobit djece i mladih. Njezina administracija uspješno dovršila proces vraćanja Panamskog kanala i bila je učinkovita u upravljanju kanalom.<ref name=":0" /> [[File:Boris Johnson with Juan Carlos Varela in London - 2018 (27232646267).jpg|thumb|left|Britanski ministar vanjskih poslova [[Boris Johnson]] razmijenio je dresove nogometnih reprezentacija s predsjednikom [[Juan Carlos Varela|Varelom]] u [[London]]u [[14. svibnja]] [[2018.]] godine.]] [[Martín Torrijos]] (PRD) osvojio je predsjedničke izbore i zakonodavnu većinu u [[Narodna skupština (Panama)|Narodnoj skupštini]] [[2004.]] godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.aljazeera.com/news/2004/5/3/martin-torrijos-wins-panama-election|title=Martin Torrijos wins Panama election|website=AlJazeera.com|access-date=March 26, 2021|archive-date=April 15, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210415203743/https://www.aljazeera.com/news/2004/5/3/martin-torrijos-wins-panama-election|url-status=live}}</ref> Torrijos je vodio svoju kampanju na platformi, između ostalog, "nulte tolerancije" prema korupciji, problemu svojstvenom administracijama Moscosove i Péreza Balladaresa.<ref name=":2" /> Nakon što je preuzeo dužnost, Torrijos je donio niz zakona koji su vladu učinili transparentnijom. Osnovao je Nacionalno vijeće za borbu protiv korupcije, čiji su članovi predstavljali najviše razine vlasti i civilnog društva, radničke organizacije i vjersko vodstvo. Osim toga, mnogi od njegovih najbližih ministara u kabinetu bili su nestranački [[Tehnokracija|tehnokrati]] poznati po svojoj podršci antikorupcijskim ciljevima Torrijosove vlade. Unatoč javnom stavu Torrijosove administracije o korupciji, mnogi poznati slučajevi,<ref name=":2" /> posebno oni koji uključuju političke ili poslovne elite, nikada nisu procesuirani. Konzervativni trgovinski magnat [[Ricardo Martinelli]] izabran je za Torrijosova nasljednika nakon uvjerljive pobjede na [[Opći izbori u Panami 2009.|općim izborima u Panami]] u svibnju [[2009.]] godine. Martinellijeve poslovne kvalifikacije privukle su birače zabrinute zbog usporavanja rasta tijekom [[Velika recesija|Velike recesije]].<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/country_profiles/1229332.stm |title=Panama Country Profile |work=[[BBC News]] |date=June 30, 2010 |access-date=July 25, 2010 |archive-date=July 2, 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140702022612/http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/country_profiles/1229332.stm |url-status=live }}</ref> Kao kandidat četverostranačkog opozicijskog Saveza za promjene, Martinelli je osvojio 60% glasova, u odnosu na 37% kandidata vladajuće ljevičarske Demokratske revolucionarne stranke (PRD).<ref>{{Cite web |url=https://dialogo-americas.com/articles/martinelli-wins-panama-presidential-vote/ |title=Martinelli Wins Panama Presidential Vote |publisher=Diálogo Americas |date=May 4, 2009 |access-date=March 26, 2021 |archive-date=April 15, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210415203750/https://dialogo-americas.com/articles/martinelli-wins-panama-presidential-vote/ |url-status=live }}</ref> Dana [[4. svibnja]] [[2014.]] godine, potpredsjednik [[Juan Carlos Varela]], kandidat stranke [[Partido Panameñista]] pobijedio je na predsjedničkim izborima s više od 39% posto glasova ispred stranke njegovog svog političkog partnera Ricarda Martinellija, [[Cambio Democrático]], i njihovog kandidata [[José Domingo Arias|Joséa Dominga Ariasa]].<ref>{{Cite web|url=https://www.dw.com/en/former-deputy-varela-wins-panama-presidential-election/a-17612154|title=Former deputy Varela wins Panama presidential election &#124; DW &#124; 05.05.2014|website=DW.COM|access-date=March 26, 2021|archive-date=April 15, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210415213658/https://www.dw.com/en/former-deputy-varela-wins-panama-presidential-election/a-17612154|url-status=live}}</ref> Prisegnuo je [[1. srpnja]] [[2014.]] godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.caribjournal.com/2014/07/02/juan-carlos-varela-sworn-in-as-new-president-of-panama/|title=Juan Carlos Varela Sworn in As New President of Panama|date=July 2, 2014|website=Caribbean Journal|access-date=March 26, 2021|archive-date=April 15, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210415225743/https://www.caribjournal.com/2014/07/02/juan-carlos-varela-sworn-in-as-new-president-of-panama/|url-status=live}}</ref> Dana [[1. srpnja]] [[2019.]] godine, [[Laurentino Cortizo]] preuzeo je dužnost predsjednika.<ref>{{Cite web|url=https://www.presidencia.gob.pa/Noticias/Presidente-Laurentino-Cortizo-Cohen-posesiona-a-miembros-de-su-Gabinete|title=Presidente Laurentino Cortizo Cohen posesiona a miembros de su Gabinete (Official site)|access-date=July 3, 2019|archive-date=July 3, 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190703155652/https://www.presidencia.gob.pa/Noticias/Presidente-Laurentino-Cortizo-Cohen-posesiona-a-miembros-de-su-Gabinete|url-status=live}}</ref> Cortizo je bio kandidat PRD-a na predsjedničkim izborima u svibnju te godine.<ref>{{Cite news |url=https://www.reuters.com/article/us-panama-politics-idUSKCN1TW3ZN |title=Panama's new president takes office, pledges end to corruption |first=Elida |last=Moreno |newspaper=Reuters |date=July 1, 2019 |via=Reuters.com |access-date=March 26, 2021 |archive-date=April 15, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210415220835/https://www.reuters.com/article/us-panama-politics-idUSKCN1TW3ZN |url-status=live }}</ref> Tijekom Cortizovog mandata, u zemlji su se zbili brojni događaji, uključujući [[Pandemija COVID-a 19|pandemiju COVID-19]] i njezine ekonomske posljedice te [[Prosvjedi u Panami 2022.|prosvjede iz 2022.]] i [[Prosvjedi u Panami 2023.|2023.]] godine<ref>{{Cite web |author=Al Jazeera Staff |title=What is behind the largest protests in Panama in years? |url=https://www.aljazeera.com/news/2022/7/20/what-is-behind-largest-protests-in-panama-in-years-explainer |access-date=2023-12-10 |website=Al Jazeera |language=en |archive-date=December 10, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231210183443/https://www.aljazeera.com/news/2022/7/20/what-is-behind-largest-protests-in-panama-in-years-explainer |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite news |last=Salcedo |first=Andrea |date=2023-11-09 |title=Why ordinarily quiet Panama has erupted in deadly protests |language=en-US |newspaper=Washington Post |url=https://www.washingtonpost.com/world/2023/11/07/panama-city-protests-copper-mine-deaths/ |access-date=2023-12-10 |issn=0190-8286 |archive-date=November 7, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231107231108/https://www.washingtonpost.com/world/2023/11/07/panama-city-protests-copper-mine-deaths/ |url-status=live }}</ref> Dana [[1. srpnja]] [[2024.]] godine, [[José Raúl Mulino]] položio je prisegu kao novi predsjednik Paname.<ref>{{cite news |title=José Raúl Mulino is sworn in as Panama's new president |url=https://www.independent.co.uk/news/ap-panama-panama-city-alejandro-mayorkas-colombia-b2572152.html |work=The Independent |date=1 July 2024 |language=en |archive-date=July 2, 2024 |access-date=July 22, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240702015619/https://www.independent.co.uk/news/ap-panama-panama-city-alejandro-mayorkas-colombia-b2572152.html |url-status=live }}</ref> Mulino, bliski saveznik bivšeg predsjednika Ricarda Martinellija, pobijedio je na predsjedničkim izborima u svibnju iste godine.<ref>{{cite news |title=Stand-in Jose Raul Mulino wins Panama presidential race |url=https://www.aljazeera.com/news/2024/5/6/mulino-wins-panama-presidential-race |work=Al Jazeera |language=en |archive-date=May 6, 2024 |access-date=July 22, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240506121656/https://www.aljazeera.com/news/2024/5/6/mulino-wins-panama-presidential-race |url-status=live }}</ref> Nakon što je bivši kontroverzni predsjednik inicijalno [[Ricardo Martinelli]] najavio svoju kandidaturu na [[Opći izbori u Panami 2024.|predsjedničkim izborima 2024.]] godine, Mulino je postao njegov potpredsjednički kandidat. Međutim, Martinelli je zbog osude za korupciju diskvalificiran iz predsjedničke utrke tako da je Mulino preuzeo njegovo mjesto uz njegovu podršku;<ref name=":z">{{Cite web |agency=AFP |date=12 March 2024 |title=José Raúl Mulino Leads Panama's Presidential Race, Replacing Disqualified Martinelli |url=https://ticotimes.net/2024/03/12/jose-raul-mulino-leads-panamas-presidential-race-replacing-disqualified-martinelli |access-date=24 March 2024 |website=The Tico Times |language=en-US |archive-date=24 March 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240324123428/https://ticotimes.net/2024/03/12/jose-raul-mulino-leads-panamas-presidential-race-replacing-disqualified-martinelli |url-status=live }}</ref> izabran je s 34% glasova te je tako postao prvi predsjednik od ustavnih reformi [[2009.]] godine koji obnaša dužnost bez potpredsjednika.<ref>{{cite news|title=Last-minute candidate José Raúl Mulino heads to victory in Panama presidential election|url=https://www.ajc.com/news/nation-world/mulino-stand-in-for-former-president-barred-from-running-leads-panama-presidential-vote-count/AA4DXB6EZRBSXAJU7HX43KLJFE/|work=Atlanta Journal|date=5 May 2024|author1=JUAN ZAMORANO|author2=MEGAN JANETSKY|access-date=6 May 2024|archive-date=6 May 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240506023850/https://www.ajc.com/news/nation-world/last-minute-candidate-jose-raul-mulino-heads-to-victory-in-panamas-presidential-election/AA4DXB6EZRBSXAJU7HX43KLJFE/|url-status=live}}</ref> Kao predsjednik, kritizirao je [[Panama Papers|Panamske dokumente]] i rekao da su "međunarodna zavjera s ciljem podrivanja ugleda i konkurentnosti" Paname<ref name=":y">{{Cite web |date=2024-07-03 |title=Panama's new president labels Panama Papers a 'hoax' as experts voice concerns about money laundering acquittals |url=https://www.icij.org/inside-icij/2024/07/panamas-new-president-labels-panama-papers-a-hoax-as-experts-voice-concerns-about-money-laundering-acquittals/ |website=ICIJ |language=en-US}}</ref> te je zeuzeo čvrst stav prema američkom predsjedniku [[Donald Trump|Donaldu Trumpu]] kada je ovaj zagovarao povratak kontrole nad [[Panamski kanal|Panamskim kanalom]], rekavši da Panama neće dati kontrolu nad kanalom [[SAD|Sjedinjenim Državama]].<ref>{{cite web |url= https://www.reuters.com/world/americas/trump-says-he-might-demand-panama-hand-over-canal-2024-12-22/ |title= Trump threatens to retake control of Panama Canal |first=Gram |last=Slattery |date=2024-12-22 |access-date=2024-12-23 |website=Reuters |archive-url= https://archive.today/https://www.reuters.com/world/americas/trump-says-he-might-demand-panama-hand-over-canal-2024-12-22/ |archive-date=2024-12-23}}</ref> == Geografija == {{main|Geografija Paname}} [[File:Panamamap-en.png|thumb|350px|Topografska mapa Paname.]] Panama se nalazi u [[Centralna Amerika|Centralnoj Americi]], između [[Kolumbija|Kolumbije]] i [[Kostarika|Kostarike]] te ima izlaz na [[Karipsko more]] i [[Tihi ocean]].<ref name="v327">{{cite web | title=Panama | website=Geography | date=2014-03-21 | url=https://kids.nationalgeographic.com/geography/countries/article/panama | access-date=2025-12-17}}</ref> Većim dijelom leži između 7° i 10° sjeverne geografske širine i 77° i 83° zapadne geografske dužine (malo područje leži zapadno od 83°).<ref name="u654">{{cite web | title=Figure 1: Map of Central America showing the location of Panama.... | website=ResearchGate | url=https://www.researchgate.net/figure/Map-of-Central-America-showing-the-location-of-Panama-Website-1_fig1_301779403 | access-date=2025-12-17}}</ref> Položaj države na [[Panamska prevlaka|Panamskoj prevlaci]] od iznimne je strateške važnosti. Od [[1999.]] godine, Panama je stekla punu kontrolu nad [[Panamski kanal|Panamskim kanalom]], koji spaja [[Atlantski ocean]] i Karipsko more sa sjevernim dijelom Tihog oceana.<ref name="u123">{{cite web | title=Office of the Historian | website=Milestones in the History of U.S. Foreign Relations | date=1903-11-18 | url=https://history.state.gov/milestones/1977-1980/panama-canal | access-date=2025-12-17}}</ref> Ukupna površina Paname je 74,177.3 km².<ref name=area>{{cite web |url=https://www.contraloria.gob.pa/inec/archivos/P6221DATOS%20GENERALES%20%20%20%202013.pdf |title=Datos generales e históricos de la República de Panamá |language=es |publisher=[[National Institute of Statistics and Census of Panama|INEC]] |access-date=December 22, 2015 |archive-date=July 10, 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150710174146/https://www.contraloria.gob.pa/inec/archivos/P6221DATOS%20GENERALES%20%20%20%202013.pdf |url-status=live }}</ref> Dominantna značajka geografije Paname jest centralni planinski i brdoviti krajolik koji tvori [[Kontinentalna razvodnica|kontinentalnu razvodnicu]].<ref name="f361">{{cite web | title=The Geography of Panama: A Comprehensive Analysis | website=LAC Geo | date=2025-07-26 | url=https://lacgeo.com/geography-panama | access-date=2025-12-17}}</ref><ref name="y231">{{cite web | title=Panama Canal | website=Wartsila.com | date=2016-02-25 | url=https://www.wartsila.com/encyclopedia/term/panama-canal | access-date=2025-12-17}}</ref> Razvodnica ne čini dio velikih planinskih lanaca Sjeverne Amerike, a samo u blizini kolumbijske granice nalaze se visoravni povezane s [[Ande|andskim sustavom]] [[Južna Amerika|Južne Amerike]].<ref name="f361"/> Osovina koja tvori razvodnicu visoko je erodirani luk uzdizanja koji dolazi s morskog dna, u kojem su vrhovi nastali vulkanskim prodorima.<ref name="f361"/> Planinski lanac razvodnice naziva se [[Cordillera de Talamanca]], a nalazi se u blizini granice s Kostarikom. Dalje na istoku prelazi u lanac [[Serranía de Tabasará]], a dio bliže donjem sedlu prevlake, gdje se nalazi Panamski kanal, prelazi u lanac [[Sierra de Veraguas]].<ref name="y231"/> Lanac između Kostarike i kanala geografi uglavnom nazivaju nazivaju [[Cordillera Central (Kostarika)|Cordillera Central]].<ref name="f361"/> Najviša točka u zemlji je [[vulkan]] [[Barú]], koji se uzdiže na 3,474 m, a planina i okolno područje zaštićeni su statusom [[Nacionalni park Volcán Barú|nacionalnog parka]].<ref name="f741">{{cite web | title=Volcan Baru National Park | website=Baru Volcano National Park Panama | date=2021-02-15 | url=https://www.tourismpanama.com/outdoors-and-nature/nature-parks/national-parks/baru-volcano-national-park/ | access-date=2025-12-17}}</ref> Gotovo neprobojna džungla tvori [[Darijenski rascjep]] između Paname i Kolumbije, gdje djeluju kolumbijski gerilci i dileri droge, a ponekad uzimaju i taoce. To, kao i nemiri i pokreti za zaštitu šuma, stvaraju jedini prekid na [[Panamerička autocesta|Panameričkoj autocesti]], koja inače ide neprekinuto od [[Aljaska|Aljaske]] do [[Patagonija|Patagonije]]. === Hidrografija === {{main|Panamski kanal}} [[File:Chagres river.png|thumb|left|[[Rijeka Chagres]] na fotografiji iz [[1986.]] godine. Chagres najvažnija rijeka u Panami.]] Gotovo 500 rijeka teče surovim krajolikom Paname. Uglavnom su neplovne, a mnoge izviru kao brzi planinski potoci, vijugaju u dolinama i tvore obalne delte. Međutim, [[Chagres (rijeka)|rijeka Chagres]], smještena u centralnoj Panami, jedna je od rijetkih širokih rijeka i služi kao izvor hidroenergije. Centralni dio rijeke pregrađen je [[Gatun (brana)|branom Gatun]] i tvori [[jezero Gatun]], umjetno jezero koje je dio Panamskog kanala. Jezero je nastalo izgradnjom brane preko Chagresa između [[1907.]] i [[1913.]] godine. Nakon što je stvoreno, jezero Gatun bilo je najveće umjetno jezero na svijetu, a brana najveća zemljana brana. Chagres se ulijeva u [[Karipsko more]] na sjeverozapadu zemlje. Jezera [[Kampia (jezero)|Kampia]] i [[Madden (jezero)|Madden]] (koja također napaja Chagres) osiguravaju hidroenergiju za područje bivše zone kanala. [[Chepo (rijeka)|Rijeka Chepo]], još jedan izvor hidroenergije, jedna je od više od 300 rijeka koje se ulijevaju u [[Tihi ocean]]. Ove rijeke, usmjerene prema Pacifiku, duže su i sporije teku od onih na karipskoj strani. Njihovi su slivovi također opsežniji. Jedna od najdužih je [[Tuira (rijeka)|Tuira]], koja se ulijeva u [[zaljev San Miguel]] i jedina je rijeka u zemlji koja je plovna za veće brodove. ==== Luke ==== Na karipskoj obali nalazi se nekoliko prirodnih luka. Međutim, [[Cristóbal]], na karipskom kraju kanala, imao je jedine važne lučke objekte krajem [[1980-e|1980-ih]]. Brojni otoci arhipelaga [[Bocas del Toro (arhipelag)|Bocas del Toro]], u blizini plaža Kostarike, pružaju opsežno prirodno uporište i štite luku [[Almirante]], poznatu po [[banana]]ma. Više od 350 otoka [[San Blas (arhipelag)|arhipelaga San Blas]] u blizini Kolumbije proteže se na više od 160 km duž zaštićene karipske obale. Terminali luka smještenih na svakom kraju Panamskog kanala, luka [[Cristóbal (Colón)|Cristóbal]] i [[Balboa (Panama)|Balboa]], zauzimaju drugo i treće mjesto u Latinskoj Americi po broju kontejnerskih jedinica (TEU).<ref>{{cite web |author=CEPAL – Naciones Unidas |url=http://www.eclac.cl/cgi-bin/getprod.asp?xml=/Transporte/noticias/noticias/8/38828/P38828.xml&base=/tpl/top-bottom.xsl |title=Ranking 2009 de Actividad portuaria de contenedores en América Latina y el Caribe |publisher=Eclac.cl |date=March 22, 2010 |access-date=December 23, 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511140155/http://www.eclac.cl/cgi-bin/getprod.asp?xml=%2FTransporte%2Fnoticias%2Fnoticias%2F8%2F38828%2FP38828.xml&base=%2Ftpl%2Ftop-bottom.xsl |archive-date=May 11, 2011 }}</ref> Luka Balboa prostire se na 182 hektara i sadrži četiri veza za kontejnere i dva višenamjenska veza. Ukupno su vezovi dugi preko 2,400 m, s obalnom dubinom od 15 m. Luka Balboa ima 18 super post-[[Panamax]] i Panamax dizalica za obalu te 44 portalne dizalice. Luka Balboa također sadrži 2,100 m².<ref>{{cite web |url=http://www.worldportsource.com/ports/PAN_Port_of_Balboa_1602.php |title=Port of Balboa |publisher=World Port Source |access-date=December 23, 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170712093447/http://www.worldportsource.com/ports/PAN_Port_of_Balboa_1602.php |archive-date=July 12, 2017 }}</ref> [[File:MS Monarch - Panama (15516512140).jpg|thumb|Luka u [[Cristóbal (Colón)|Cristóbalu]] dio je šireg lučkog kompleksa koji ima iznimnu važnost ne samo za Panamu, već i za cijelu Latinsku Ameriku.]] Lučki kompleks Cristóbal (koji obuhvaća kontejnerske terminale panamskih luka Cristóbal, međunarodni terminal Manzanillo i kontejnerski terminal Colón) pretovario je 2,210,720 TEU-a tijekom [[2009.]] godine, što ga čini drugim najvećim lučkim kompleksom u Latinskoj Americi, odmah iza [[Luka Santos|luke Santos]] u [[Brazil]]u. Izvrsne dubokomorske luke sposobne za prijevoz velikih [[VLCC]] tankera nalaze se u [[Charco Azul]]u, provincija [[Chiriquí (provincija)|Chiriquí]] (Pacifik) i [[Chiriquí Grande]]u, provincija [[Bocas del Toro]] (Atlantik), u blizini zapadne granice s Kostarikom. [[Transpanamski naftovod]], koji se proteže prevlakom dužinom od 131 km, prometuje između Charco Azula i Chiriquí Grandea od [[1979.]] godine.<ref>{{cite web |url=http://www.petroterminal.com/index.php?option=com_content&view=article&id=32%3Ahistory&catid=7%3Acorporate-profile&Itemid=98&lang=en |title=Our History |publisher=Petroterminal.com |date=February 9, 1997 |access-date=December 23, 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141028134321/http://www.petroterminal.com/index.php?option=com_content&view=article&id=32:history&catid=7:corporate-profile&Itemid=98&lang=en |archive-date=October 28, 2014 }}</ref> === Klima === {{main|Klima Paname}} [[File:Koppen-Geiger Map PAN present.svg|thumb|left|Mapa Paname prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime]].]] Panama ima tropsku klimu. Temperature su jednoliko visoke - kao i relativna vlažnost - i male su sezonske varijacije. Dnevni rasponi su niski; tijekom tipičnog sušnog dana u glavnom gradu, jutarnji minimum može biti 24 °C, popodnevni maksimum 30 °C. Temperatura rijetko prelazi 32 °C na duže vremenske periode. Temperature na pacifičkoj strani prevlake nešto su niže nego na karipskoj, a povjetarac se u većem dijelu zemlje pojačava nakon sumraka. Temperature su znatno niže u višim dijelovima planinskih lanaca, a mraz se može javiti na lancu [[Cordillera de Talamanca]] u zapadnoj Panami. Klimatske regije se manje određuju na temelju temperature, a više na temelju količine oborina, koja regionalno varira od manje od 1,300 mm do više od 3,000 mm godišnje. Gotovo sva kiša padne tijekom kišne sezone, koja obično traje od travnja do prosinca, ali varira u trajanju od sedam do devet mjeseci. Općenito, oborine su puno obilnije na karipskoj nego na pacifičkoj strani kontinentalne razdjelnice, dijelom zbog povremene aktivnosti tropskih [[ciklon]]a u blizini; Panama se nalazi izvan [[Glavna razvojna regija|glavne razvojne regije]]. Godišnji prosjek u glavnom gradu nešto je viši od polovice onoga u [[Colón (Panama)|Colónu]]. Panama je jedna od tri zemlje na svijetu koje imaju negativnu emisiju [[ugljik]]a, što znači da apsorbiraju više [[Ugljični dioksid|ugljičnog dioksida]] nego što ga ispuštaju u atmosferu. Druge dvije su [[Butan]] i [[Surinam]].<ref>{{Cite news |last=Goering |first=Laurie |date=November 3, 2021 |title=Forget net-zero: meet the small-nation, carbon-negative club |language=en |work=Reuters |url=https://www.reuters.com/business/cop/forget-net-zero-meet-small-nation-carbon-negative-club-2021-11-03/ |access-date=March 8, 2022 |archive-date=February 15, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220215012548/https://www.reuters.com/business/cop/forget-net-zero-meet-small-nation-carbon-negative-club-2021-11-03/ |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |title=PANAMA IS ONE OF THE THREE "CARBON NEGATIVE" COUNTRIES |url=https://grupoconsultorefe.com/recursos/latam-weekly/221/panama-is-one-of-the-three-carbon-negative-countries |access-date=March 8, 2022 |website=grupoconsultorefe.com |language=es |archive-date=March 8, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220308225635/https://grupoconsultorefe.com/recursos/latam-weekly/221/panama-is-one-of-the-three-carbon-negative-countries |url-status=live }}</ref> Klimatske promjene negativno utječu na Panamu, smanjujući razinu vode u Panamskom kanalu, što znači da manje brodova prolazi kroz njega, što posljedično ima negativan utjecaj na njezino gospodarstvo.<ref name=":9">{{Cite web |last=Krag |first=Jonas Schmidt Hansen, ea@era dk, Karen Sophie |date=2023-12-13 |title=Nyetableret alliance i Panama |url=https://www.verdensskove.org/nyetableret-alliance-i-panama/ |access-date=2025-08-22 |website=Verdens Skove |language=da-DK}}</ref> === Ekologija === Panamski tropski okoliš pogoduje brojnim biljnim vrstama. Teritorijem Paname dominiraju šume, koje su povremeno isprekidane pašnjacima, niskim raslinjem i usjevima. Iako je gotovo 40% Paname još uvijek pošumljeno, [[deforestacija]] predstavlja stalnu prijetnju kišom natopljenim šumama. Među uzroke deforestacije spadaju [[rudarstvo]]<ref name=":9" /> i izgradnja [[Panamerička autocesta|Panameričke autoceste]].<ref>{{Cite web |date=2025-03-06 |title=Eastern Panamanian Montane Forests |url=https://www.oneearth.org/ecoregions/eastern-panamanian-montane-forests/ |access-date=2025-08-22 |website=One Earth |language=en}}</ref> Pokrivenost drvećem smanjena je za više od 50% od [[1940-e|1940-ih]] godina. Naturalna poljoprivreda, široko rasprostranjena od sjeveroistočnih džungli do jugozapadnih travnjaka, uglavnom se fokusira na uzgoj [[kukuruz]]a, [[grah]]a i [[gomolj]]a. [[Močvare mangrova]] nalaze se duž dijelova obiju obala, a [[plantaža|plantaže]] [[banana]] dominiraju [[Delta|deltama]] nedaleko od granice s Kostarikom. Na mnogim mjestima, guste [[prašuma|prašume]] graniče s močvarom na jednoj strani teritorija te se protežu do nižih dijelova padina na drugoj strani. Panama je [[2019.]] imala prosječnu ocjenu [[Indeks integriteta šumskog krajolika|indeksa integriteta šumskog krajolika]] od 6.37/10, što je svrstava na 78. mjesto od ukupno 172 zemlje svijeta.<ref name="FLII-Supplementary">{{cite journal|last1=Grantham|first1=H. S.|last2=Duncan|first2=A.|last3=Evans|first3=T. D.|last4=Jones|first4=K. R.|last5=Beyer|first5=H. L.|last6=Schuster|first6=R.|last7=Walston|first7=J.|last8=Ray|first8=J. C.|last9=Robinson|first9=J. G.|last10=Callow|first10=M.|last11=Clements|first11=T.|last12=Costa|first12=H. M.|last13=DeGemmis|first13=A.|last14=Elsen|first14=P. R.|last15=Ervin|first15=J.|last16=Franco|first16=P.|last17=Goldman|first17=E.|last18=Goetz|first18=S.|last19=Hansen|first19=A.|last20=Hofsvang|first20=E.|last21=Jantz|first21=P.|last22=Jupiter|first22=S.|last23=Kang|first23=A.|last24=Langhammer|first24=P.|last25=Laurance|first25=W. F.|last26=Lieberman|first26=S.|last27=Linkie|first27=M.|last28=Malhi|first28=Y.|last29=Maxwell|first29=S.|last30=Mendez|first30=M.|last31=Mittermeier|first31=R.|last32=Murray|first32=N. J.|last33=Possingham|first33=H.|last34=Radachowsky|first34=J.|last35=Saatchi|first35=S.|last36=Samper|first36=C.|last37=Silverman|first37=J.|last38=Shapiro|first38=A.|last39=Strassburg|first39=B.|last40=Stevens|first40=T.|last41=Stokes|first41=E.|last42=Taylor|first42=R.|last43=Tear|first43=T.|last44=Tizard|first44=R.|last45=Venter|first45=O.|last46=Visconti|first46=P.|last47=Wang|first47=S.|last48=Watson|first48=J. E. M.|display-authors=1|title=Anthropogenic modification of forests means only 40% of remaining forests have high ecosystem integrity - Supplementary Material|journal=Nature Communications|volume=11|issue=1|date=2020|page=5978|issn=2041-1723|doi=10.1038/s41467-020-19493-3|pmid=33293507|pmc=7723057|bibcode=2020NatCo..11.5978G |doi-access=free}}</ref> Dvije trećine panamskih šuma nalaze se na autohtonim područjima,<ref>{{Cite web |title=Panama |url=https://www.healthinharmony.org/panama |access-date=2025-08-21 |website=Health In Harmony |language=en-US}}</ref> a 25% panamskog teritorija je zaštićeno.<ref name=":8">{{Cite web |title=Panama National Parks {{!}} Global Alliance of National Parks |url=https://national-parks.org/panama |access-date=2025-08-21 |website=national-parks.org |language=en}}</ref> <gallery mode="packed" heights="220"> File:Atham 2024 flower 12.jpg|220|Orhideja golubica (''[[Peristeria elata]]'') proglašena je nacionalnim cvijetom Paname [[21. studenog]] [[1980.]] godine.<ref>{{Cite web |date=2 December 1980 |title=Por la cual se declara flor nacional, la flor del Espiritu Santo |url=https://docs.panama.justia.com/federales/leyes/46-de-1980-dec-2-1980.pdf |website=Justia Panama |publisher=Gaceta Oficial de Panamá}}</ref> File:Brookfieldzoo (18047492608).jpg|220|[[Orao harpija]] (''Harpia harpyja'') proglašen je nacionalnom pticom Paname [[10. travnja]] [[2002.]] godine.<ref>{{Cite web |date=12 April 2002 |title=Que declara al Águila Harpía ave nacional y dicta otras medidas |url=https://docs.panama.justia.com/federales/leyes/18-de-2002-apr-12-2002.pdf |website=Justia Panama |publisher=Gaceta Oficial de Panamá}}</ref> File:Sterculia apetala 293772360.jpg|220|Panamsko drvo (''[[Sterculia apetala]]'') proglašeno je nacionalnim drvetom Paname [[26. studenog]] [[1969.]] godine.<ref>{{Cite web |title=Decreto de Gabinete Numero 371 (de 26 de Noviembre de 1969) |url=https://momentofiscal.com/leyes/CAMBIOS%20CODIGO%20FISCAL/1969%20-%20Decreto%20de%20gabinete%20374.pdf |website=Momento Fiscal |publisher=Gaceta Oficial de Panamá |publication-date=16 December 1969}}</ref> </gallery> Panama ima 16 [[Nacionalni park|nacionalnih parkova]].<ref name=":8" /> [[Nacionalni park Soberanía]] ima najveću raznolikost ptica za promatranje, s više od 525 ptica koje nastanjuju to područje. Također ima razne sisavce poput [[kapibara]] i [[kojot]]a, gmazove poput [[Zelena iguana|zelene iguane]] te vodozemce poput [[Divovska gubavica|divovske gubavice]]. [[Nacionalni park Darién]], poznat po [[Darijenski rascjep|Darijenskom rascjepu]], najveći je nacionalni park u Centralnoj Americi i ujedno je i [[UNESCO-va svjetska baština]]. Tu je i [[Park prirode Metropolitano]] grada Paname, a najveći otok Paname, [[Coiba]], ujedno je i nacionalni park.<ref>{{Cite web |last1=Ahuja |first1=Dimple |last2=Biswas |first2=Utpala |date=2021-12-07 |title=5 National Parks In Panama Wildlife Enthusiasts Must Visit |url=https://traveltriangle.com/blog/national-parks-in-panama/ |access-date=2025-08-21 |language=en-IN}}</ref> U Panami se svake godine održava Festival harlekinskih žaba kako bi se podigla svijest o toj vrsti, koja je ugrožena uništavanjem staništa i zagađenjem.<ref>{{Cite web |title=Panama Wildlife Conservation |url=https://panamawildlife.org/amphibians/ |access-date=2025-08-21 |website=Panama Wildlife Conservation |language=en-US}}</ref> == Politika == {{main|Politika Paname|Izbori u Panami}} [[File:President José Raúl Mulino.jpg|thumb|150px|{{center|'''[[José Raúl Mulino]]'''<br /><small>[[Predsjednik Paname]]<br />od 2024.</small>}}]] Prema važećem [[Ustav Paname|ustavu]], Panama je [[demokratska republika]] s [[Prezidencijalizam|predsjedničkim sustavom vlasti]], odnosno [[Predsjednik Paname]] je i državni poglavar i predsjednik vlade, te višestranačkim političkim sustavom. [[Trodioba vlasti]] ustavom je propisana. Izvršnu vlast predstavlja vlada, dok zakonodavnu zajednički vrše vlada i [[Narodna skupština (Panama)|Narodna skupština]]. Sudska je vlast neovisna od izvršne i zakonodavne vlasti, a najviši sud u državi je [[Vrhovni sud pravde (Panama)|Vrhovni sud pravde]]. Izbori su univerzalni za sve građane starije od 18 godina. Opći izbori za izvršnu i zakonodavnu vlast održavaju se svake pete godine. Članove sudske vlasti (suce) imenuje šef države. Panamska [[Narodna skupština (Panama)|Narodna skupština]] bira se proporcionalnim zastupništvom u fiksnim izbornim okruzima, tako da su zastupljene mnoge manje stranke. Predsjednički izbori zahtijevaju većinu svih glasova (odnosno, ne zahtijeva se niti natpolovična većina); od posljednjih pet predsjednika, samo je bivši predsjednik [[Ricardo Martinelli]] uspio biti izabran s više od 50 posto glasova birača.<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/8031425.stm Tycoon elected Panama's president] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170620004924/http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/8031425.stm |date=June 20, 2017 }} Retrieved July 25, 2010</ref> Prema klasifikaciji indeksa Režimi svijeta iz [[2024.]] godine, Panama je opisana kao [[predstavnička demokracija]].<ref name="j496">{{cite web | title=Democracy Report 2025, 25 Years of Autocratization – Democracy Trumped? | url=https://v-dem.net/documents/54/v-dem_dr_2025_lowres_v1.pdf | access-date=14 March 2025}}</ref> === Vojska === {{main|Javne snage Paname}} [[Obrambene snage Paname]] ([[španjolski]]: ''Fuerzas de Defensa de Panamá'', FDDP), kao i bivša Nacionalna garda, bile su oružane snage Paname sve dok ih [[Oružane snage Sjedinjenih Američkih Država]] nisu ukinule nakon [[Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu|invazije]] [[1989.]] godine.<ref name="t845">{{cite book | title=Transformation Concepts for National Security in the 21st Century | publisher=DIANE Publishing | date=2002 | isbn=978-1-4289-1111-6 | url=https://books.google.com/books?id=qQkeWFsQhgAC&dq=Panama+Defense+Forces+1989&pg=PA391 | access-date=2025-12-16 | page=389-395}}</ref> Godine [[1990.]] osnovane su [[Javne snage Paname]] ([[španjolski]]: ''Fuerza Pública de la República de Panamá'', FPP), koje danas figuriraju kao nacionalne sigurnosne snage u zemlji.<ref name="j675">{{cite book | last=Mann | first=Carlos Guevara | title=Panamanian Militarism | publisher=Ohio University Press | publication-place=Athens, Ohio | date=1996 | isbn=978-0-89680-189-9}}</ref> Panama je druga zemlja u Latinskoj Americi (nakon [[Kostarika|Kostarike]]) koja je trajno ukinula stalnu vojsku i umjesto toga koristi snage javne sigurnosti.<ref name="j675"/> Kao takva, Panama nema vojsku, ali ima naoružanu policiju i sigurnosne snage, granične snage (SENAFRONT) te male zračne i pomorske snage (SENAN).<ref name="p010">{{cite web | title=Panama | website=United States Department of State | date=2025-01-03 | url=https://www.state.gov/reports/2022-country-reports-on-human-rights-practices/panama/ | access-date=2025-12-16}}</ref><ref name="x296">{{cite web | last=Ellis | first=Evan | title=Official Responses to Panama's Security Challenges | website=Global Americans | date=2023-04-12 | url=https://globalamericans.org/official-responses-to-panamas-security-challenges/ | access-date=2025-12-16}}</ref> Ove su snage zadužene za provedbu zakona i mogu izvoditi ograničene vojne akcije. Panamske snage surađuju sa saveznicima u održavanju sigurnosti u regiji.<ref name="d858">{{cite web | last=Vergun | first=David | title=U.S. Special Ops Conduct Combined Training With Panama, Formalize Commitment | website=U.S.&#32;Department&#32;of&#32;War | url=https://www.war.gov/News/News-Stories/Article/Article/4146907/us-special-ops-conduct-combined-training-with-panama-formalize-commitment/ | access-date=2025-12-16 | archive-date=2025-12-23 | archive-url=https://web.archive.org/web/20251223144406/https://www.war.gov/News/News-Stories/Article/Article/4146907/us-special-ops-conduct-combined-training-with-panama-formalize-commitment/ | url-status=dead }}</ref> Godine [[2017.]], Panama je potpisala UN-ov [[Ugovor o zabrani nuklearnog oružja]].<ref>{{Cite web |url=https://treaties.un.org/Pages/ViewDetails.aspx?src=TREATY&mtdsg_no=XXVI-9&chapter=26&clang=_en |title=Chapter XXVI: Disarmament&nbsp;– No. 9 Treaty on the Prohibition of Nuclear Weapons |publisher=United Nations Treaty Collection |date=July 7, 2017 |access-date=August 15, 2019 |archive-date=August 6, 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190806220546/https://treaties.un.org/Pages/ViewDetails.aspx?src=TREATY&mtdsg_no=XXVI-9&chapter=26&clang=_en |url-status=live }}</ref><ref>{{cite news |title=Panama adheres to the Treaty on the Prohibition of Nuclear Weapons |url=https://www.panamatoday.com/panama/panama-adheres-treaty-prohibition-nuclear-weapons-5273 |work=Panama Today |date=September 20, 2017 |access-date=August 15, 2019 |archive-date=August 15, 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190815123543/https://www.panamatoday.com/panama/panama-adheres-treaty-prohibition-nuclear-weapons-5273 }}</ref> Javnim snagama upravlja Ministarstvo javne sigurnosti.<ref name="x296"/> U [[2023.]] godini, Javne snage uključivale su oko 20,000 policajaca, 3,600 uniformiranih osoba u pomorskim/zračnim snagama SEBAB te otprilike 4,500 osoba u graničnim snagama SENAFRONT (podijeljenih u 6 brigada, uključujući brigadu specijalnih snaga).<ref name="x296"/> Zračne i pomorske snage SENAN-a opremljene su helikopterima, transportnim zrakoplovima i malim brodovima, uključujući male patrolne brodove (ali ne i velikim ratnim plovilima).<ref name=IISS1>{{cite book| url=https://www.iiss.org/en/events/2024/02/the-military-balance-2024-launch/| title=The Military Balance 2024| author1=International Institute for Strategic Studies| author-link1=International Institute for Strategic Studies| date=13 February 2024| publisher=[[Routledge]]| location=[[London]]| page= 444-445| isbn=978-1-032-78004-7}}</ref> U [[2024.]] godini zabilježeno je da snage imaju otprilike 19 malih plovila i 24 zrakoplova.<ref name=IISS1/> === Administrativna podjela === {{main|Administrativna podjela Paname}} {| style="background:transparent;font-size: 11px;float: {{{float|right}}}" |-style="background:#D21034; color:white; text-align:center;" !colspan=4|Administrativna podjela paname |- |colspan="4"|{{Image label begin|image=División Política de Panamá.svg|width=500|float=center}} {{Image label small|x=0.11|y=0.05|scale=500|text=''[[Bocas del Toro|Bocas<br />del Toro]]}} {{Image label small|x=0.43|y=0.19|scale=500|text=''[[Coclé]]}} {{Image label small|x=0.54|y=0.07|scale=500|text=''[[Colón (provincija)|Colón]]}} {{Image label small|x=0.07|y=0.19|scale=500|text=''[[Chiriquí (provincija)|Chiriquí]]}} {{Image label small|x=0.81|y=0.23|scale=500|text=''[[Darién (provincija)|Darién]]}} {{Image label small|x=0.38|y=0.31|scale=500|text=''[[Herrera (provincija)|Herrera]]}} {{Image label small|x=0.42|y=0.36|scale=500|text=''[[Los Santos (provincija)|Los Santos]]}} {{Image label small|x=0.50|y=0.14|scale=500|text=''[[Panamá Oeste|Panamá<br />Oeste]]}} {{Image label small|x=0.62|y=0.09|scale=500|text=''[[Panamá (provincija)|Panamá]]}} {{Image label small|x=0.28|y=0.28|scale=500|text=''[[Veraguas|Veraguas]]}} {{Image label small|x=0.78|y=0.05|scale=500|text=''[[Guna Yala]]}} {{Image label small|x=0.89|y=0.21|scale=500|text=''[[Emberá-Wounaan|Emberá]]}} {{Image label small|x=0.81|y=0.32|scale=500|text=''[[Emberá-Wounaan|Emberá]]}} {{Image label small|x=0.037|y=0.06|scale=500|text=''[[Naso Tjër Di|Naso<br />Tjër Di]]}} {{Image label small|x=0.18|y=0.18|scale=500|text=''[[Ngäbe-Buglé|Ngäbe-Buglé]]}} {{Image label small|x=0.74|y=0.10|scale=500|text=''[[Madungandí]]}} {{Image label small|x=0.82|y=0.13|scale=500|text=''[[Guna de Wargandí|Wargandí]]}} {{Image label small|x=0.58|y=0.29|scale=500|text='''[[Panamski zaljev|{{color|white|Panamski zaljev}}]]'''}} {{Image label small|x=0.05|y=0.35|scale=500|text='''[[Tihi ocean|{{color|white|Tihi ocean}}]]'''}} {{Image label small|x=0.28|y=0.04|scale=500|text='''[[Karipsko more|{{color|white|Karipsko more}}]]'''}} {{Image label small|x=0.92|y=0.39|scale=500|text=''[[Kolumbija|{{color|teal|Kolumbija}}]]}} {{Image label small|x=0.016|y=0.04|scale=500|text=''[[Kostarika|{{color|teal|K<br>o<br>s<br>t<br>a<br>r<br>i<br>k<br>a}}]]}} {{Image label end}} |-style="background:#D21034; color:white; text-align:center;" !colspan=4|Mapa koja prikazuje distrikte Paname u sklopu provincija |- |colspan=4|[[File:Map of Panamá.svg|500px|Mapa koja prikazuje distrikte Paname u sklopu provincija]] |} Panama je primarno podjeljena na deset [[Provincije Paname|provincija]], na čijem se čelu nalazi guverner. Provincije se dalje dijele na [[Distrikti Paname|distrikte]] i ''[[Corregimiento (Panama)|corregimiente]]'', što su administrativne jedinice nižeg ranga. Uz provincije postoji i šest ''[[comarca]]'' (sh. domorodačke regije) u kojima živi domodoračko stanovništvo Paname. {| class="wikitable sortable" |- !style="width:150px;" colspan=2| Administrativna jedinica !style="width:45px;" | Sjedište !style="width:45px;" | Površina (km²)<ref name=census2023>{{cite web |url=https://www.inec.gob.pa/archivos/P0705547520231109105354CUADRO%2010.pdf |title=Cuadro 10. Superficie, Población Y Densidad De Población En La República, Según Provincia, Comarca Indígena, Distrito Y Corregimiento: Censos De 2000, 2010 Y 2023 |publisher=Instituto Nacional de Estadística y Censo, Contraloría General de la República de Panamá |access-date=5 March 2025}}</ref> !style="width:45px;" | Populacija<br>([[2023.]])<ref name=census2023/> !style="width:45px;" | Gustoća |- ! colspan=6 | Provincije |- | [[File:Bandera de la Provincia de Bocas del Toro.svg|45px|border]] | '''[[Bocas del Toro]]'''<br>(''Provincia de Bocas del Toro'') | {{nowrap|[[Bocas del Toro (grad)|Bocas del Toro]]}} | {{center|4,654.0}} | {{center|159,228}} | {{center|34.2}} |- | [[File:Bandera de la Provincia de Chiriquí.svg|45px|border]] | '''[[Chiriquí (provincija)|Chiriquí]]'''<br>(''Provincia de Chiriquí'') | [[David (grad)|David]] | {{center|6,584.2}} | {{center|471,071}} | {{center|71.5}} |- | [[File:Bandera de la Provincia de Coclé.svg|45px|border]] | '''[[Coclé]]'''<br>(''Provincia de Coclé'') | [[Penonomé]] | {{center|4,943.0}} | {{center|268,264}} | {{center|54.3}} |- | [[File:Bandera de la Provincia de Colón.svg|45px|border]] | '''[[Colón (provincija)|Colón]]'''<br>(''Provincia de Colón'') | [[Colón (Panama)|Colón]] | {{center|4,605.0}} | {{center|281,956}} | {{center|61.2}} |- | [[File:Bandera de la Provincia de Darién.svg|45px|border]] | '''[[Darién (provincija)|Darién]]'''<br>(''Provincia de Darién'') | [[La Palma (Darién)|La Palma]] | {{center|12,402.7}} | {{center|54,235}} | {{center|4.4}} |- | [[File:Bandera de la Provincia de Herrera.svg|45px|border]] | '''[[Herrera (provincija)|Herrera]]'''<br>(''Provincia de Herrera'') | [[Chitré]] | {{center|2,362.9}} | {{center|122,071}} | {{center|51.6}} |- | [[File:Bandera de la Provincia de Los Santos.svg|45px|border]] | '''[[Los Santos (provincija)|Los Santos]]'''<br>(''Provincia de Los Santos'') | [[Las Tablas (Los Santos)|Las Tablas]] | {{center|3,812.0}} | {{center|98,466}} | {{center|25.8}} |- | | '''[[Panamá (provincija)|Panamá]]'''<br>(''Provincia de Panamá'') | [[Ciudad de Panamá]] | {{center|8,478.5}} | {{center|1,439,575}} | {{center|169.8}} |- | [[File:Bandera de la Provincia de Panamá Oeste.svg|45px|border]] | '''[[Panamá Oeste]]'''<br>(''Provincia de Panamá Oeste'') | [[La Chorrera (Panama)|La Chorrera]] | {{center|2,892.1}} | {{center|653,665}} | {{center|226.2}} |- | [[File:Bandera de la Provincia de Veraguas.svg|45px|border]] | '''[[Veraguas]]'''<br>(''Provincia de Veraguas'') | {{nowrap|[[Santiago de Veraguas]] }} | {{center|10,597.5}} | {{center|259,791}} | {{center|24.5}} |- ! colspan=6 | Domorodačke regije (''comarcas indígenas'') |- | | '''[[Emberá-Wounaan]]'''<br>(''Comarca Emberá-Wounaan'') | [[Unión Chocó]] | {{center|4,365.5}} | {{center|12,358}} | {{center|2.8}} |- | [[File:Bandera de la Comarca Guna Yala.svg|45px|border]] | '''[[Guna Yala]]'''<br>(''Comarca Guna Yala'') | [[Gaigirgordub]] | {{center|2,307.6}} | {{center|32,016}} | {{center|13.9}} |- | [[File:Bandera de la Comarca Ngäbe-Buglé.svg|45px|border]] | '''[[Ngäbe-Buglé]]'''<br>(''Comarca Ngäbe-Buglé'') | [[Llano Tugrí]] | {{center|6,829.5}} | {{center|212,084}} | {{center|31.1}} |- | [[File:Flag_of_Nasi_Tjer_Di_Indigenous_Region.png|45px|border]] | '''[[Naso Tjër Di]]'''<br>(''Comarca Naso Tjër Di'') | [[Sieyic]] | {{center|1,606.2}} | {{N/A|}} | {{N/A|}} |- ! colspan=6 | Domorodački ''corregimienti'' |- | | '''[[Madungandí]]'''<br>(''Comarca Guna de Madungandí'') | [[Akua Yala]] | {{center|2,127.2}} | {{center|7,647}} | {{center|3.6}} |- | | '''[[Wargandí]]'''<br>(''Comarca Guna de Wargandí'') | [[Nurra]] | {{center|952.2}} | {{center|2,781}} | {{center|2.9}} |} == Stanovništvo == {{main|Demografija Paname}} {{Populacije kroz historiju |footnote = Izvori:<ref name="census 1911-2023 inec">{{cite web |last1=Gumercindo |first1=Lorenzo |title=Población en la república, por provincia y comarca indígena: censos de 1911 a 2023 |url=https://www.inec.gob.pa/archivos/P00453527620231009162255CUADRO%209.pdf |website=inec.gob.pa |publisher=Instituto Nacional de Estadística y Censo - Contraloría General de la República de Panamá |archive-url=https://web.archive.org/web/20250726015644/https://www.inec.gob.pa/archivos/P00453527620231009162255CUADRO%209.pdf |archive-date=2025-07-26 |language=es |date=2023-10-06 |trans-title=Population in the republic, by province and indigenous region: censuses from 1911 to 2023}}</ref> |title = Populacija Paname<br>kroz historiju |percentages = |[[1911.]]|336742 |[[1920.]]|446098 |[[1930.]]|467459 |[[1940.]]|622576 |[[1950.]]|805285 |[[1960.]]|1075541 |[[1970.]]|1428082 |[[1980.]]|1805287 |[[1990.]]|2329329 |[[2000.]]|2839177 |[[2010.]]|3405813 |[[2023.]]|4064780 }} Procijenjeno je da je Panama [[2025.]] godine imala oko 4,600,000 stanovnika.<ref name="n807">{{cite web | title=World Population Dashboard -Panama | website=United Nations Population Fund | date=2025-03-28 | url=https://www.unfpa.org/data/world-population/PA | access-date=2025-12-18}}</ref> To je porast u odnosu na {{UN_Population|Panama}} stanovnika iz {{UN_Population|Year}} godine.{{UN_Population|ref}} Udio stanovništva mlađeg od 15 godina u [[2010.]] godini iznosio je 29%; 64.5% stanovništva bilo je između 15 i 65 godina, a 6.6% stanovništva imalo je 65 ili više godina.<ref name="WPP 2012">{{cite web |url=http://esa.un.org/unpd/wpp/index.htm |title=Population Division of the Department of Economic and Social Affairs of the United Nations Secretariat, World Population Prospects: The 2012 Revision |publisher=Esa.un.org |access-date=April 9, 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110506065230/http://esa.un.org/unpd/wpp/index.htm |archive-date=May 6, 2011 }}</ref> Godine [[2010.]], etnička struktura panamske populacije izgledala je ovako: 65% populacije činili su [[mestici]] (mješovito bijelo i starosjedilačko), 12.3% starosjedioci, 9.2% crnci ili Afrikanci, 6.8% bili su [[mulati]] i 6.7% bijelaci.<ref name="cia" /><ref>{{cite web|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/panama/|title=The World Factbook — Central Intelligence Agency|website=CIA.gov|date=December 2, 2021|access-date=January 24, 2021|archive-date=January 23, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210123023447/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/panama/|url-status=live}}</ref> Međutim, prema popisu stanovništva iz [[2023.]] godine, 698,114 ljudi izjasnilo se kao starosjedioci, što je 17.2% ukupnog stanovništva Paname i predstavlja značajan porast u odnosu na ranije podatke.<ref name="j692">{{cite web | title=Panama Perfil de Salud de los pueblos originarios | url=https://minsa.gob.pa/sites/default/files/direcciones/panama_perfil_de_salud_de_los_pueblos_originarios_2024.pdf |publisher=MINSA | access-date=2025-12-18}}</ref> [[Američki Indijanci|Američko indijansko stanovništvo]] uključuje sedam etničkih skupina: [[Ngäbe]], [[Guna]], [[Emberá]], [[Bokota|Buglé]], [[Embera-Wounaan|Wounaan]], [[Naso (narod)|Naso Tjër Di]] (Teribe) i [[Bribri]].<ref>{{cite web |url=http://www.iwgia.org/regions/latin-america/panama/887-update-2011-panama |title=Update 2011 – Panama |publisher=Iwgia.org |access-date=June 15, 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130307063455/http://www.iwgia.org/regions/latin-america/panama/887-update-2011-panama |archive-date=March 7, 2013 }}</ref> Većina Afropanamaca živi na području urbanog koridora [[Ciudad de Panamá]]–[[Colón (Panama)|Colón]] te u provincijama [[Darién (provincija)|Darién]] (ponajviše u [[La Palma (Darién)|La Palmi]]) i [[Bocas del Toro]]. Područja u [[Ciudad de Panamá|Ciudad de Panami]] sa značajnim afropanamskim utjecajem su Rio Abajo i Casco Viejo.<ref>{{Cite web |date=2023-01-03 |title=Top 3 Afro-Panamanian Places Black Expats in Panama City, Panama Should Visit. |url=https://allthingsbiola.com/2023/01/03/top-3-afro-panamanian-places-black-expats-in-panama-city-panama-should-visit/ |access-date=2024-09-08 |website=AllThingsBiola |language=en |archive-date=September 8, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240908231240/https://allthingsbiola.com/2023/01/03/top-3-afro-panamanian-places-black-expats-in-panama-city-panama-should-visit/ |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |last=Braga |first=Brunno |date=2023-10-06 |title=Panama: How To Experience Afro Culture in the Country |url=https://travelnoire.com/panama-afro-culture |access-date=2024-09-08 |website=Travel Noire |language=en |archive-date=September 8, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240908231240/https://travelnoire.com/panama-afro-culture |url-status=live }}</ref> Crni Panamci potomci su afričkih robova dovedenih u Ameriku u sklopu [[Atlantska trgovina robljem|atlantske trgovina robljem]]. Drugi val crnaca došao je u Panamu s Kariba tijekom izgradnje [[Panamski kanal|Panamskog kanala]]. Panama također ima značajan broj [[Kinezi|kineskog]] i [[Indijci|indijskog]] stanovništva, koji su u zemlju došli u svrhu rada na kanalu tijekom njegove izgradnje. Većina kineskih Panamaca živi u [[Ciudad de Panamá|Ciudad de Panami]].<ref name="h748">{{cite web | title=Chinese Panamanians in Panama | website=Minority Rights Group | date=2024-04-12 | url=https://minorityrights.org/communities/chinese-panamanians/ | access-date=2025-12-18}}</ref> Kineski Panamci čine 4% ukupne populacije Paname.<ref name="Mon">{{citation|title=The Chinese of Panama also have a story to tell...|last=Mon|first=Ramon|date=Spring 2013|url=https://revista.drclas.harvard.edu/the-chinese-of-panama-also-have-a-story-to-tell/|journal=ReVista Harvard Review of Latin America|access-date=March 5, 2025|archive-date=March 5, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250305052102/https://revista.drclas.harvard.edu/the-chinese-of-panama-also-have-a-story-to-tell/|url-status=live}}</ref><ref name="Jackson">{{citation|title=Panama's Chinese community celebrates a birthday, meets new challenges|last=Jackson|first=Eric|volume=10|issue=9|date=May 2004|access-date=2007-11-07|url=http://www.thepanamanews.com/pn/v_10/issue_09/community_01.html|journal=The Panama News|archive-url=https://web.archive.org/web/20070916050839/http://www.thepanamanews.com/pn/v_10/issue_09/community_01.html|archive-date=2007-09-16}}</ref> Europljani i bijeli Panamci manjina su u Panami i čine 6.7% ukupne populacije. Panama je također dom male [[Arapi|arapske zajednice]], koja ima [[Džamija|džamije]] i prakticira [[islam]], kao i [[Židovi|židovske zajednice]] te mnogih [[sinagoga]]. <center> <gallery widths="350px" heights="320px"> File:PanamaPop2024.png|Populacijska piramida Paname za [[2024.]] godinu File:Panama population.svg|Kretanje populacije Paname od [[1960.]] do [[2017.]] godine </gallery> </center> === Religija === {{main|Religija u Panami}} {{Tortni grafikon|thumb=right|caption=Religija u Panami (2015.)<ref name=2015survey/> |label1=[[Katolici]]|value1=63.2|color1=DarkOrchid|label2=[[Protestanti]]|value2=25|color2=DodgerBlue|label3=[[Adventisti]]|value3=1.3|color3=SkyBlue|label4=[[Jehovini svjedoci]]|value4=1.4|color4=Aquamarine|label5=[[Mormoni]]|value5=0.6|color5=DarkTurquoise|label6=[[Budizam|Budisti]]|value6=0.4|color6=Yellow|label7=[[Judaizam|Židovi]]|value7=0.1|color7=Blue|label8=Bez religije|value8=7.6|color8=Honeydew|label9=Ostale religije|value9=0.4|color9=Gold}} [[Kršćanstvo]] je glavna religija u Panami, što je posljedica dugogodišnjeg [[Španjolska|španjolskog]] utjecaja iz kolonijalnog perioda. Službeno istraživanje koje je [[2015.]] godine provela vlada procijenilo je da se 63.2% stanovništva, odnosno 2,549,150 ljudi, identificira kao [[Katolicizam|rimokatolici]], a 25%, odnosno 1,009,740 ljudi, kao [[Evangelizam|evangelički protestanti]].<ref name="2015survey">{{Cite journal|date=December 2016|title=Segunda Encuesta Nacional de Hogares, Panama 2015|url=http://ministeriopublico.gob.pa/wp-content/multimedia/2017/09/Encuesta-de-Hogares-2015-16-viii-17-publicaci%C3%B3n-digital.pdf|journal=Ministerio Público de la República de Panamá|access-date=February 17, 2019|archive-date=February 18, 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190218081846/http://ministeriopublico.gob.pa/wp-content/multimedia/2017/09/Encuesta-de-Hogares-2015-16-viii-17-publicaci%C3%B3n-digital.pdf}}</ref> Procjenjuje se da [[Bahaizam|bahaistička]] zajednica u Panami čini 2% ukupnog stanovništva, odnosno oko 60,000 ljudi,<ref name="WCoC">{{cite web|title = Panama|work = World Council of Churches: WCC Member Churches|publisher = World Council of Churches|date = January 1, 2006|url = http://www.oikoumene.org/en/member-churches|access-date = July 1, 2008|archive-url = https://web.archive.org/web/20170708044321/http://www.oikoumene.org/en/member-churches|archive-date = July 8, 2017}}</ref> uključujući oko 10% pripadnika naroda [[Ngäbe]].<ref name="guay">{{Cite journal |last = International Community |first = Baháʼí |author-link = Baháʼí International Community |title = In Panama, some Guaymis blaze a new path |journal = One Country |volume = 1994 |issue = October–December |date = October–December 1994 |url = http://info.bahai.org/article-1-8-1-18.html |access-date = April 7, 2011 |archive-url = https://web.archive.org/web/20140802031749/http://info.bahai.org/article-1-8-1-18.html |archive-date = August 2, 2014 }}</ref> [[Jehovini svjedoci]] bili su sljedeća najveća kongregacija, koja je obuhvaćala 1.4% stanovništva, a slijede [[Kršćanska adventistička crkva|adventisti]] i [[Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana|mormoni]] s 0.6%. Manje skupine uključuju [[Budizam|budističke]], [[Judaizam|židovske]], [[Anglikanstvo|anglikanske]], [[Islam|muslimanske]] i [[Hinduizam|hinduističke]] zajednice.<ref name="report">[https://2001-2009.state.gov/g/drl/rls/irf/2007/90262.htm International Religious Freedom Report 2007: Panama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230408234244/https://2001-2009.state.gov/g/drl/rls/irf/2007/90262.htm |date=April 8, 2023 }}. United States [[Bureau of Democracy, Human Rights and Labor]] (September 14, 2007). ''This article incorporates text from this source, which is in the [[public domain]].''</ref> Autohtone religije uključuju ibeorgun (među pripadnicima naroda [[Guna]]) i mamatatu (među pripadnicima naroda [[Ngäbe]]).<ref name="report" /> Postoji i mali broj [[Rastafarijanstvo|rastafarijanaca]].<ref name="report" /> === Jezici === {{main|Panamski španjolski jezik}} [[Španjolski]] je službeni i dominantan jezik u Panami. Španjolski koji se govori u Panami poznat je kao [[panamski španjolski]]. Oko 93% stanovništva govori španjolski kao svoj materinji jezik. Mnogi građani koji rade na međunarodnoj razini ili u poslovnim korporacijama govore i [[engleski]] i španjolski. Oko 14% Panamaca govori engleski;<ref>{{cite web |url=https://www.worldatlas.com/articles/what-languages-are-spoken-in-panama.html |title=What Languages Are Spoken in Panama? |date=August 24, 2017 |publisher=World Atlas |access-date=January 1, 2020 |archive-date=June 4, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230604131839/https://www.worldatlas.com/articles/what-languages-are-spoken-in-panama.html |url-status=live }}</ref> očekuje se da će se taj broj povećati jer je Panama uvela nastavu engleskog jezika kao obveznu u državnim školama.<ref>{{cite web |url=https://www.pearsonlearned.com/improving-english-for-panamas-first-bilingual-generation/ |title=Improving English for Panama's First Bilingual Generation |publisher=Pearson |access-date=January 1, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200101163727/https://www.pearsonlearned.com/improving-english-for-panamas-first-bilingual-generation/ |archive-date=January 1, 2020 }}</ref> Indijanski jezici, poput [[Ngäbere jezik|ngäberea]], govore se diljem zemlje, uglavnom na područjima u kojima obitava starosjedilačko stanovništvo. Preko 400,000 Panamaca održava svoje materinje jezike i običaje.<ref name="Ethnologue Report for Panama">{{cite web|url=http://www.ethnologue.com/country/PA|title=Panama|access-date=August 5, 2010|archive-date=March 9, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230309065853/https://www.ethnologue.com/country/PA/|url-status=live}}</ref> Oko 4% govori [[francuski]], a 1% govori [[arapski]].<ref>{{Cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2098.html|title=The World Factbook — Central Intelligence Agency|website=www.cia.gov|language=en|access-date=October 11, 2017|archive-date=March 7, 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140307124031/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2098.html}}</ref> U Panami se govorio i francuski [[kreolski jezik]], [[sanmiguelski kreolski francuski jezik|sanmiguelski kreolski francuski]], koji je u međuvremenu izumro.<ref>{{Cite web |title=Language in Panama |url=https://www.frommers.com/destinations/panama/in-depth/language/ |access-date=2025-09-14 |website=Frommers |language=en}}</ref> === Urbanizacija === {{main|Lista gradova u Panami}} Više od polovice stanovništva Paname živi na području urbanog koridora [[Ciudad de Panamá]]–[[Colón (Panama)|Colón]], koji se proteže kroz nekoliko gradova. Urbano stanovništvo Paname prelazi 75% ukupne populacije, što Panamu čini najurbaniziranijom zemljom u [[Centralna Amerika|Centralnoj Americi]].<ref name="Estado de Información Forestal en Panamá">{{cite web |url=http://www.fao.org/docrep/006/ad395s/AD395s06.htm |title=Corredor Transístmico Panamá -Colón |access-date=August 5, 2010 |archive-date=May 2, 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060502061904/http://www.fao.org/docrep/006/ad395s/AD395s06.htm |url-status=live }}</ref> Većina najvećih [[Lista gradova u Panami|panamskih gradova]] dio je metropolitanskog područja [[Panamá (provincija)|glavnoga grada]]. Najveći gradovi su: {{Najveći gradovi u Panami}} == Ekonomija == [[File:GDP per capita development Panama.svg|thumb|300px|Kretanje panamskog [[BDP]]-a (per capita) u periodu od [[1950.]] do [[2018.]] godine.]] [[File:Panama econ 1981.jpg|thumb|300px|Mapa koja prikazuje distribuciju ekonomskih aktivnosti za [[1981.]] godinu.]] Prema podacima iz [[2025.]] godine, panamski je [[BDP]] iznosio 90.41 milijardu [[SAD|američkih dolara]];<ref name="m917">{{cite web | title=Panama Country Profile | website=IMF | url=https://www.imf.org/external/datamapper/profile/PAN | language=ar | access-date=2025-12-17}}</ref> ''per capita'', to iznosi 19,800$.<ref name="m917"/> Iste godine, stopa nezaposlenosti bila je 8%, što je 2.7% više u odnosu na [[2012.]] godinu.<ref name="cia"/><ref name="m917"/> Panama je tijekom posljednjih godina imala snažan ekonomski skok, pri čemu je [[realni BPD]] u periodu od [[2006.]] do [[2008.]] godine bio prosječno veći od 10.4%. To je posljedica činjenice da ja panamska ekonomija bila jedna od najbrže rastućih ekonomija [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]] i jedna od onih s najboljim upravljanjem.<ref>{{Cite web |last=Mann |first=Richard |date=2024-09-10 |title=Panama Leads Latin America in Productivity Growth and Prosperity |url=https://www.riotimesonline.com/panama-leads-latin-america-in-productivity-growth-and-prosperity/ |access-date=2025-06-19 |website=The Rio Times |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2025-06-15 |title=Panama Archives |url=https://www.focus-economics.com/countries/panama/ |access-date=2025-06-19 |website=FocusEconomics |language=en-US}}</ref> Časopis ''[[Latin Business Chronicle]]'' predvidio je da će u petogodišnjem periodu od [[2010.]] do [[2014.]] godine Panama imati najveći ekonomski rast u Latinskoj Americi.<ref>{{cite web |url=http://www.latinbusinesschronicle.com/app/article.aspx?id=3702 |title=Latin Business Chronicle |publisher=Latin Business Chronicle |date=October 7, 2009 |access-date=June 26, 2010 |url-status=usurped |archive-url=https://web.archive.org/web/20100717100429/http://www.latinbusinesschronicle.com/app/article.aspx?id=3702 |archive-date=July 17, 2010 }}</ref> Godine [[2025.]], Panama je bila duga najbrže rastuća ekonomija Latinske Amerike.<ref name="e274">{{cite web | last=Montero | first=Eduardo Achurra | title=Panama among the countries with the highest economic growth in Latin America in 2025, according to Cepal | website=IR Global | date=2025-09-24 | url=https://irglobal.com/article/panama-among-the-countries-with-the-highest-economic-growth-in-latin-america-in-2025-according-to-cepal/ | access-date=2025-12-17}}</ref> Prema [[Indeks ljudskog razvoja|indeksu ljudskog razvoja]], Panama je [[2025.]] godine bila na 59. mjestu.<ref name="n451">{{cite journal | last=Nations | first=United | title=Country Insights | journal=Human Development Reports | date=2025-05-06 | url=https://hdr.undp.org/data-center/country-insights#/ranks | access-date=2025-12-17 | page=}}</ref> Iako se Panama smatra zemljom s visokim dohotkom, ona i dalje ostaje zemlja oštrih kontrasta koje ovjekovječuju dramatične obrazovne razlike. Između [[2015.]] i [[2017.]] godine, stopa siromaštva u odnosu na one s manje od 5.5$ dnevno pala je s 15.4% na procijenjenih 14.1%.<ref>{{cite news|url= https://www.worldbank.org/en/country/panama/overview|work= worldbank.org|title= Panama Overview|access-date= March 11, 2019|archive-date= December 30, 2021|archive-url= https://web.archive.org/web/20211230201740/https://www.worldbank.org/en/country/panama/overview|url-status= live}}</ref> Prema podacima iz [[2025.]], nacionalni dug Panama iznosio je 59.6% BDP-a.<ref name="m917"/> Izvoz je [[2024.]] godine porastao na 37.37 milijardi dolara, u odnosu na 35.71 milijardu dolara iz [[2022.]] godine.<ref name="x113">{{cite web | title=The World Factbook | website=CIA | date=2025-12-10 | url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/panama/factsheets/#people-and-society | access-date=2025-12-17 | archive-date=2025-11-11 | archive-url=https://web.archive.org/web/20251111213904/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/panama/factsheets/#people-and-society | url-status=dead }}</ref> Panamsko gospodarstvo, zbog svog ključnog geografskog položaja, uglavnom se temelji na dobro razvijenom uslužnom sektoru, posebno trgovini i turizmu. Predaja kanala i vojnih objekata Sjedinjenim Državama dovela je do velikih građevinskih projekata, a kanal ima značajan utjecaj na cjelokupno gospodarstvo Paname.<ref name="c654">{{cite journal | last1=Ojeda | first1=M. Laura | last2=Ramos | first2=M. Priscila | last3=Romero | first3=Carlos A. | last4=Mercatante | first4=Juan I. | last5=Hallak | first5=Juan Carlos | title=Unveiling the Panama Canal's economic influence: An input-output measuring | journal=Research in Transportation Business & Management | publisher=Elsevier BV | volume=63 | year=2025 | issn=2210-5395 | doi=10.1016/j.rtbm.2025.101508 | article-number=101508}}</ref><ref name="j962">{{cite web | title=The Economic Contribution of the Panama Canal and its Sensitivity to Internal and External Shocks | website=IDB Invest | date=2024-12-19 | url=https://idbinvest.org/en/publications/economic-contribution-panama-canal-and-its-sensitivity-internal-and-external-shocks | access-date=2025-12-17}}</ref> Tijekom [[2025.]] godine zabilježeno je da je kanal činio 7.7% BDP-a Paname i najmanje 20% državnih prihoda dolazilo je od dividendi od kanala.<ref name="c654"/> Industrije prirodnih resursa Paname uključuju vađenje [[Bakar|bakra]], šume [[mahagonij]]a, uzgoj [[škamp]]a i [[hidroenergija|hidroenergiju]].<ref name="x113"/> === Valuta === {{main|Panamska balboa}} Službena valuta u Panami je [[Panamska balboa|balboa]], koja je fiksirana u omjeru 1:1 prema [[Američki dolar|američkom dolaru]] od [[Odcjepljenje Paname od Kolumbije|panamske nezavisnosti]] [[1903]] godine. Međutim, u praksi, Panama je [[Dolarizacija|dolarizirana]]: američki dolari zakonsko su sredstvo plaćanja, pri čemu se jedino novčanice dolara koriste kao papirnati novac, a iako Panama ima vlastite kovanice, američki novčići naširoko su rasprostranjeni. Zbog vezanosti za američki dolar, Panama je tradicionalno imala nisku [[inflacija|inflaciju]]. Prema [[Ekonomska komisija za Latinsku Ameriku i Karibe|Ekonomskoj komisiji za Latinsku Ameriku i Karibe]], inflacija u Panami tijekom [[2006.]] godine iznosila je 2.0%, što je izmjereno prema ponderiranom [[Indeks potrošačkih cijena|indeksu potrošačkih cijena]].<ref>{{cite web |url=http://www.cepal.org/publicaciones/xml/2/27542/Anexo_estadistico.pdf |title=CEPAL.org |access-date=June 26, 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130824191044/http://www.cepal.org/publicaciones/xml/2/27542/Anexo_estadistico.pdf |archive-date=August 24, 2013 }}</ref> Balboa je zamijenila [[kolumbijski pezo]] [[1904.]] godine nakon što je Panama stekla nezavisnost. Novčanice balboe tiskao je [[1941.]] predsjednik [[Arnulfo Arias]]. Nekoliko dana kasnije povučene su iz optjecaja, zbog čega su dobile nadimak "sedmodnevni dolari". Nova vlada spalila je novčanice, ali rijetki primjerci tih novčanica mogu se pronaći u zbirkama. To su bile jedine novčanice koje je Panama ikada tiskala, a američke novčanice bile su u optjecaju i prije i poslije toga.<ref>{{Cite book |last=Naylor |first=R. T. |title=Patriots and profiteers: economic warfare, embargo busting, and state-sponsored crime |date=2008 |publisher=McGill-Queen's University Press |isbn=978-0-7735-7489-2 |location=Montreal [Que.] |oclc=752267663 }}</ref> Dana [[28. travnja]] [[2022.]] godine, panamski zakonodavci izglasali su zakon kojim bi se legalizirala i regulirala upotreba [[bitcoin]]a i drugih [[kriptovaluta]]. Zakon je, među ostalim temama, regulirao korištenje kriptovaluta, trgovanje njima, tokenizaciju plemenitih metala i izdavanje digitalnih vrijednosnih papira. Zakon je građanima trebao omogućiti i da koriste svoja kriptovalutna sredstva za plaćanje [[porez]]a.<ref>{{Cite web |last=Hilaire and Moreno |date=April 28, 2022 |title=Panama passes bill to permit use of crypto assets |url=https://www.reuters.com/world/americas/panama-lawmakers-pass-bill-regulate-use-crypto-assets-2022-04-28/ |access-date=April 30, 2022 |website=Reuters.com |archive-date=April 30, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220430032551/https://www.reuters.com/world/americas/panama-lawmakers-pass-bill-regulate-use-crypto-assets-2022-04-28/ |url-status=live }}</ref> Međutim, dana [[14. srpnja]] [[2023.]], [[Vrhovni sud pravde (Panama)|Vrhovni sud pravde]] proglasio je zakon neprovedivim.<ref>{{Cite web|title=Corte declaró inexequible proyecto de ley que regula uso de criptomonedas|trans-title=Court declared unenforceable bill regulating use of cryptocurrencies|url=https://www.laestrella.com.pa/economia/230714/corte-declaro-inexequible-proyecto-ley-regula-criptomonedas|website=La Estrella de Panamá|language=es|last=Guerrel|first=Ismael Gordón|date=July 14, 2023|access-date=July 28, 2023|archive-date=July 27, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230727170439/https://www.laestrella.com.pa/economia/230714/corte-declaro-inexequible-proyecto-ley-regula-criptomonedas|url-status=live}}</ref> === Međunarodna trgovina === {| class="wikitable" style="text-align: left;" align="right" |- ! colspan="4" | Glavni trgovinski partneri<br>Paname za 2021. godinu |- ! colspan="2" |Izvoz<ref name="Exp.">{{cite web |url=https://oec.world/en/visualize/tree_map/hs92/export/pan/show/all/2021/|title=Exportaciones de Panamá por país de destino|source=OEC}}</ref> ! colspan="2" |Uvoz<ref name="Imp.">{{cite web |url=https://oec.world/en/visualize/tree_map/hs92/import/pan/show/all/2021/|title=Importaciones de Panamá por país de origen|source=OEC}}</ref> |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Kina}} |style="font-size:smaller"| {{center|16.4%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Kina}} |style="font-size:smaller"| {{center|23.1%}} |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Japan}} |style="font-size:smaller"| {{center|11.6%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Sjedinjene Države}} |style="font-size:smaller"| {{center|17.9%}} |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Gvatemala}} |style="font-size:smaller"| {{center|7.51%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Japan}} |style="font-size:smaller"| {{center|12.8%}} |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Južna Koreja}} |style="font-size:smaller"| {{center|6.19%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Ekvador}} |style="font-size:smaller"| {{center|10.5%}} |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Španjolska}} |style="font-size:smaller"| {{center|5.84%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Kolumbija}} |style="font-size:smaller"| {{center|6.39%}} |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Sjedinjene Države}} |style="font-size:smaller"| {{center|5.33%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Južna Koreja}} |style="font-size:smaller"| {{center|4.19%}} |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Njemačka}} |style="font-size:smaller"| {{center|4.27%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Meksiko}} |style="font-size:smaller"| {{center|2.57%}} |} Međunarodna trgovina iznimno je važna za panamsko gospodarstvo, a sama Panama je, zahvaljujući [[Zona slobodne trgovine Colón|zoni slobodne trgovine Colón]], najvećoj slobodnoj trgovinskoj zoni na zapadnoj hemisferi, jedan od centara međunarodne trgovine na zapadnoj hemisferi.<ref name="z459">{{cite web | title=Panama Special Economic Zones | website=International Trade Administration | date=July 8, 2021 | url=https://www.trade.gov/market-intelligence/panama-special-economic-zones#:~:text=The%20Colon%20Free%20Zone%20(CFZ,Latin%20American%20and%20Caribbean%20markets. | access-date=May 21, 2024 | archive-date=May 21, 2024 | archive-url=https://web.archive.org/web/20240521143451/https://www.trade.gov/market-intelligence/panama-special-economic-zones#:~:text=The%20Colon%20Free%20Zone%20(CFZ,Latin%20American%20and%20Caribbean%20markets. | url-status=live }}</ref> Tijekom [[2024.]] godine, slobodna trgovinska zona Colón zabilježila je ukupan promet robe u vrijednosti od 24.7 milijardi [[Američki dolar|američkih dolara]].<ref name="q860">{{cite web | title=Overview | website=Panama Logistics Web Portal | date=2025-04-15 | url=https://logistics.gatech.pa/en/trade/overview/ | access-date=2025-12-18}}</ref> Panamskom gospodarstvu dodatno pomažu trgovina te izvoz [[kava|kave]] i drugih poljoprivrednih proizvoda, uključujući [[banane]], [[palmino ulje]], [[šećerna trska]] i [[škamp]]i.<ref name="q860"/> Panama je [[2023.]] godine izvezla oko 3,000 metričkih tona kave, uglavnom u [[SAD|Sjedinjene Američke Države]].<ref name="e786">{{cite web | title=Panama Coffee Industry | website=International Trade Administration | date=2023-10-02 | url=https://www.trade.gov/market-intelligence/panama-coffee-industry | access-date=2025-12-18}}</ref> Međutim, primarni izvoz Paname je [[bakar|bakrena ruda]].<ref name="n817">{{cite web | title=Country Trade Profile: Panama | website=The Chartered Institute of Export & International Trade | date=2024-05-08 | url=https://www.export.org.uk/insights/features/country-trade-profile-panama/ | access-date=2025-12-18}}</ref> Izvoz bakrene rude iz Paname [[2022.]] godine procijenjen je na 3 milijarde dolara.<ref name="n817"/> U kontekstu međunarodne trgovine, izrazito je važan i Bilateralni investicijski ugovor (BIT), potpisan [[27. listopada]] [[1982.]] godine između vlada Sjedinjenih Američkih Država i Paname. Ugovor štiti američka ulaganja i pomaže Panami u njezinim naporima da razvije svoje gospodarstvo stvaranjem povoljnijih uvjeta za američka privatna ulaganja i time jačanjem razvoja njezina privatnog sektora. BIT je bio prvi takav ugovor koji su Sjedinjene Države potpisale na zapadnoj hemisferi.<ref>{{cite web |url=http://tcc.export.gov/Trade_Agreements/Bilateral_Investment_Treaties/index.asp |title=List of BITs currently in effect |publisher=Tcc.export.gov |access-date=June 26, 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100709145249/http://tcc.export.gov/Trade_Agreements/Bilateral_Investment_Treaties/index.asp |archive-date=July 9, 2010 }}</ref> Dodatni [[Američko-panamski sporazum o promicanju trgovine|Sporazum o promicanju trgovine]] (TPA) između Paname i Sjedinjenih Američkih Država potpisan je [[2007.]] godine; Panama ga je ratificirala [[11. srpnja]] [[2007.]], američki predsjednik [[Barack Obama|Obama]] [[21. listopada]] [[2011.]], a na snagu je stupio [[31. listopada]] [[2012.]] godine.<ref>{{cite web |url=http://trade.gov/mas/ian/tradeagreements/fta/tg_ian_002427.asp |title=The United States-Panama Trade Promotion Agreement (TPA) |website=Trade.gov |access-date=October 31, 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121113033819/http://trade.gov/mas/ian/tradeagreements/fta/tg_ian_002427.asp |archive-date=November 13, 2012 }}</ref> Panama je [[2019.]] godine potpisala još jedan takav sporazum, kojim se ukidaju carine na američke usluge.<ref>{{Cite web|url=https://ustr.gov/trade-agreements/free-trade-agreements/panama-tpa|title=U.S.- Panama Trade Promotion Agreement|website=ustr.gov|language=en|access-date=March 19, 2019|archive-date=July 15, 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090715171019/https://ustr.gov/trade-agreements/free-trade-agreements/panama-tpa|url-status=live}}</ref> Panamsko gospodarstvo u tom kontekstu značajno ovisi o Sjedinjenim Američkim Državama, koje uživaju brojne benefite zahvaljujući tom snažnom utjecaju. Međutim, posljednjih godina jača i utjecaj [[Kina|Kine]], koja je preuzela prvo mjesto od Sjedinjenih Država kao glavni trgovinski partner Paname.<ref name="Exp."/><ref name="Imp."/> === Turizam === {{main|Turizam u Panami}} [[File:Fortifications on the Caribbean Side of Panama Portobelo-San Lorenzo-108169.jpg|thumb|left|320px|[[Utvrde na karipskoj obali Paname: Portobelo i San Lorenzo]] proglašene su [[UNESCO-va Svjetska baština|UNESCO-vom Svjetskom baštinom]] [[1980.]] godine.]] Turizam je važna gospodarska djelatnost u Panami. Godine [[2025.]] objavljeno je da Panamu godišnje posjeti preko dva milijuna turista.<ref name="y613">{{cite web | title=Local Communities & Tourism in Panama | website=The Business Year - Interviews & news from around the world | date=2025-07-29 | url=https://thebusinessyear.com/article/local-communities-tourism-panama-2025/?srsltid=AfmBOorx9bvy1GNHe5LF6EtPgJfhOhORiQyfP2HiiBLcEskqEZFd2dhv | access-date=2025-12-17}}</ref> Samo u kolovozu [[2025.]] godine, Panamu su posjetila 194,422 posjetitelja.<ref name="s880">{{cite web | title=Panama Visitor Arrivals Growth [Up-to-date Chart & Data], 2006 | website=CEIC Data | date=2018-06-01 | url=https://www.ceicdata.com/en/indicator/panama/visitor-arrivals-growth | access-date=2025-12-17}}</ref> U tu brojku ulaze i veliki brojevi turista koji dolaze [[kruzer]]ima; primjerice, tijekom [[2023.]] godine oko 320,000 putnika na kruzeru posjetilo je Panamu tijekom krstarenja.<ref name="y613"/> U [[2025.]] godini, države iz kojih je dolazio najveći broj turista bile su [[Sjedinjene Države]], [[Kolumbija]], [[Venezuela]], [[Ekvador]], [[Brazil]] i [[Španjolska]].<ref name="r679">{{cite web | title=2025 Panama Tourism Insights: Exploring the Crossroads of the Americas | website=2025 Panama Tourism Insights: Exploring the Crossroads of the Americas | date=2025-03-19 | url=https://gowithguide.com/blog/2025-panama-tourism-insights-exploring-the-crossroads-of-the-americas-5834?srsltid=AfmBOoopuSLS6w-smbJVzS3nUIuorUou8buz-vmEtmGFtCD5WlGAYsns | access-date=2025-12-17}}</ref> Turizam u Panami u kontinuiranom je porastu.<ref name="p638">{{cite web | title=Tourism Doing Business Investing in Panama | website=UN Tourism | url=https://www.untourism.int/investment/tourism-doing-business-investing-in-panama | access-date=2025-12-17}}</ref> Panama je [[2023.]] godine privukla 2,518,000 posjetitelja, što je u panamsko gospodarstvo donijelo 5,432,000,000 američkih dolara (rast od 20% u usporedbi s [[2019.]] godinom). [1] Primjerice, tjiekom [[2012.]] godine, panamsko je gospodarstvo uprihodilo 4,585,000,000 američkih dolara od turizma.<ref>{{Cite web |title=Panama Tourism Statistics 1995-2025 |url=https://www.macrotrends.net/global-metrics/countries/PAN/panama/tourism-statistics |access-date=2025-01-01 |website=www.macrotrends.net}}</ref> To je tada činilo 11.34% panamskog BDP-a;<ref>{{Cite web |title=Development and importance of tourism for Panama |url=https://www.worlddata.info/america/panama/tourism.php |access-date=2025-01-01 |website=Worlddata.info |language=en}}</ref> broj turista koji su te godine posjetili Panamu bio je 2,200,000.<ref>{{Cite journal |last1=Agarwal |first1=Tanya |last2=Suresh |first2=Sandeep |last3=Saha |first3=Sourish |last4=S. |first4=Varun |last5=Narayan |first5=Varun|date=March 9, 2014|title=The Republic of Panama: An Economic Analysis |language=en|journal=[[Elsevier]] |at=section 1.A.ii ("Tourism")|ssrn=2406629 }}</ref> Ekonomski poticaji za migrante, umirovljenike i druge doveli su to toga da se Panama smatra relativno dobrim mjestom za umirovljenje.<ref>{{cite web|last=Peddicord|first=Kathleen|editor-last=Brandon|editor-first=Emily|url=https://money.usnews.com/money/retirement/baby-boomers/slideshows/best-places-to-retire-in-panama|title=The 10 Best Places to Retire in Panama|work=[[U.S. News & World Report]]|date=July 28, 2022|access-date=December 19, 2022|archive-date=December 19, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221219215348/https://money.usnews.com/money/retirement/baby-boomers/slideshows/best-places-to-retire-in-panama|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|last=Ascarelli|first=Silvia|url=https://www.marketwatch.com/story/i-never-expected-to-retire-to-panama-but-we-are-living-very-comfortably-on-1-200-a-month-11633001564|title=I never expected to retire to Panama — but we are living 'very comfortably' on $1,200 a month|publisher=[[MarketWatch]]|date=June 4, 2022|orig-date=September 30, 2021|access-date=December 19, 2022|archive-date=December 19, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221219215348/https://www.marketwatch.com/story/i-never-expected-to-retire-to-panama-but-we-are-living-very-comfortably-on-1-200-a-month-11633001564|url-status=live}}</ref> Investitori u nekretnine u Panami povećali su broj turističkih odredišta u posljednjih pet godina zbog interesa za ove poticaje za posjetitelje.<ref>[http://www.redfrogbeach.com/panama.html Redfrogbeach.com] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091013113646/http://www.redfrogbeach.com/panama.html |date=October 13, 2009 }}, [http://www.islapalenque.com/location/panama Isla Palenque] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111030091917/http://www.islapalenque.com/location/panama |date=October 30, 2011 }}, examples</ref> Panama je [[2012.]] godine donijela Zakon br. 80 kako bi potaknula strana ulaganja u turizam. Zakon br. 80 zamijenio je stariji Zakon br 8. 1994 godine. Zakon br. 80 predviđa stopostotno oslobođenje od poreza na dohodak i poreza na nekretnine tijekom 15 godina, bescarinski uvoz građevinskog materijala i opreme tijekom pet godina te oslobođenje od poreza na kapitalnu dobit tijekom pet godina.<ref>Juan José Espino Sagel. [https://web.archive.org/web/20160304043803/http://www.pardinilaw.com/publications/news.php?newsid=271&p=3&catid=6 Panama enacts new Tourism Law: Law 80 of 2012]. pardinilaw.com</ref> === Promet === {{main|Saobraćaj u Panami}} U Panami se nalazi [[Međunarodna zračna luka Tocumen]], najveća zračna luka u [[Centralna Amerika|Centralnoj Americi]] i sjedište [[Copa Airlines]]a, nacionalnog prijevoznika Paname. Osim toga, u zemlji postoji više od 20 manjih zračnih luka. U svibnju [[2022.]] godine, kako bi povećali ponudu zrakoplovnog goriva s nižim udjelom ugljika, [[vlada Paname]] i energetske tvrtke najavile su svoj plan za razvoj velike i napredne biorafinerije zrakoplovnog goriva u zemlji.<ref>{{Cite news |last=Kelly |first=Stephanie |date=May 18, 2022 |title=Exclusive: Panama to develop largest advanced biorefinery to make lower-carbon aviation fuel |url=https://www.reuters.com/business/sustainable-business/exclusive-panama-develop-largest-advanced-biorefinery-make-lower-carbon-aviation-2022-05-18/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220518132415/https://www.reuters.com/business/sustainable-business/exclusive-panama-develop-largest-advanced-biorefinery-make-lower-carbon-aviation-2022-05-18/ |archive-date=May 18, 2022 |access-date=May 19, 2022 |work=Reuters |language=en}}</ref> Panamske ceste, promet i transportni sustavi uglavnom su sigurni, iako je noćna vožnja otežana i u nekim slučajevima ograničena od strane lokalnih vlasti. To se obično događa u [[Divlje naselje|divljim naseljima]].<ref name="travel">{{Cite web | url=https://travel.state.gov/travel/cis_pa_tw/cis/cis_994.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20131204211128/http://travel.state.gov/travel/cis_pa_tw/cis/cis_994.html |archive-date=December 4, 2013 |date=December 4, 2013 | website= [[U.S. Department of State]] | title = Panama - County Specific Information}}</ref> Promet u Panami odvija se desnom stranom, a panamski zakon zahtijeva da vozači i putnici nose sigurnosne pojaseve.<ref name=travel/> Autoceste su općenito dobro razvijene za jednu latinoameričku zemlju, pri čemu veliki značaj ima [[Panamerička autocesta]], koja se proteže sod sjevera prema jugu, počevši na granici s [[Kostarika|Kostarikom]], ali završava na podrućju [[Darijenski rascjep|Darijenskog rascjepa]], odnosno prije granice s [[Kolumbija|Kolumbijom]]. Područje [[Ciudad de Panamá|glavnog grada]] dobro je povezano s gotovo 150 autobusnih linija javnog sustava [[MiBus]], zajedno s dvije linije brzog prijevoza [[Panamski metro|panamskog metroa]]. Prije nego što je vlada preuzela upravljanje nad autobusnim linijama, Panamom su upravljali privatni autobusi zvani "diablo rojos" ([[srpskohrvatski|sh.]]: "crveni vragovi"), koji su obično bili "umirovljeni" školski autobusi iz Sjedinjenih Država koje su njihovi vozači obojali u jarke boje. "Diablo rojos" koji su preostali sada se uglavnom koriste u ruralnim područjima. === Panama kao porezna oaza === Od početka [[20. vijek|XX. vijeka]], Panama je prihodima od kanala izgradila najveći Regionalni financijski centar (IFC)<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=JHLvCAAAQBAJ&pg=PA9|title=International Banking and Financial Centers|last1=Park|first1=Yoon S.|last2=Essayyad|first2=Musa|date=December 6, 2012|publisher=Springer Science & Business Media|isbn=978-94-009-2504-5|language=en|access-date=September 7, 2017|archive-date=February 5, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240205142031/https://books.google.com/books?id=JHLvCAAAQBAJ&pg=PA9#v=onepage&q&f=false|url-status=live}}</ref> u Centralnoj Americi, s konsolidiranom imovinom koja je više od tri puta veća od BDP-a Paname. Bankarski sektor izravno zapošljava više od 24,000 ljudi. Financijsko posredovanje donosi prihode koji iznose čak 9.3% BDP-a.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.presidencia.gob.pa/tmp/file/1503/INDEPENDENT%20EXPERT%20COMMITTEE.pdf|title=Committee of Independent Experts|publisher=Presidency of the Republic of Panama|date=November 18, 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20170818023452/https://www.presidencia.gob.pa/tmp/file/1503/INDEPENDENT%20EXPERT%20COMMITTEE.pdf|archive-date=August 18, 2017}}</ref> Stabilnost je bila ključna snaga panamskog financijskog sektora, koji je imao koristi od povoljne ekonomske i poslovne klime u zemlji. Bankarske institucije bilježe snažan rast i solidne financijske prihode. Režim bankarskog nadzora uvelike je u skladu s [[Basel III|Bazelskim temeljnim načelima]] za učinkovit bankarski nadzor.<ref>{{Cite web|url=http://www.imf.org/external/NP/ofca/OFCA.aspx#P|title=Offshore Financial Centers (OFCs): IMF Staff Assessments (OFCA)|website=www.imf.org|language=en-US|access-date=June 4, 2017|archive-date=October 25, 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131025215945/http://www.imf.org/external/NP/ofca/OFCA.aspx#P|url-status=live}}</ref> Kao regionalno financijsko središte, Panama izvozi neke bankarske usluge, uglavnom u [[Latinska Amerika|Latinsku Ameriku]] i igra važnu ulogu u gospodarstvu zemlje. Međutim, Panama se još uvijek ne može usporediti s pozicijom koju imaju [[Hong Kong]] ili [[Singapur]] kao financijski centri u [[Azija|Aziji]]. Panama i dalje ima svjetsku reputaciju [[Porezna oaza|porezne oaze]], ali je pristala na povećanu transparentnost, posebno nakon objavljivanja [[Panamski papiri|Panamskih papira]] [[2016.]] godine. Značajan napredak postignut je u poboljšanju potpunog poštivanja preporuka za sprječavanje [[Pranje novca|pranja novca]]. Panama je u veljači [[2016.]] godine uklonjena sa sive liste [[FATF]]-a. [[Europska unija]] također je [[2018.]] godine uklonila Panamu sa svoje crne liste poreznih oaza.<ref>{{Cite web|title=EU Removes Panama, Seven Others, From Tax Haven Blacklist - ICIJ|date=January 23, 2018|url=https://www.icij.org/investigations/paradise-papers/eu-removes-panama-seven-others-tax-haven-black-list/|access-date=July 8, 2021|language=en-US|archive-date=January 23, 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180123201849/https://www.icij.org/investigations/paradise-papers/eu-removes-panama-seven-others-tax-haven-black-list/|url-status=live}}</ref> Međutim, potrebni su dodatni napori na tom polju, a [[MMF]] je više puta spominjao potrebu za jačanjem financijske transparentnosti i fiskalne strukture.<ref name=":1" /> == Obrazovanje i nauka == {{main|Obrazovanje u Panami}} [[File:Las colinas.JPG|thumb|300px|[[Univerzitet u Panami]] najveći je državni univerzitet u Panami. Prema podacima iz [[2008.]], na Univerzitetu je bilo upisano 74,059 studenata.]] Obrazovanje u Panami je obvezno za prvih šest godina osnovnog obrazovanja i prve tri godine srednje škole, odnosno od 6. do 15. godine života.<ref name="bn">[https://2009-2017.state.gov/r/pa/ei/bgn/2030.htm "Background Note: Panama"]. [[Bureau of Western Hemisphere Affairs]], [[U.S. Department of State]] (February 2008). ''This article incorporates text from this source, which is in the [[public domain]].''</ref><ref>[http://www.oei.es/quipu/panama/Ley_Educ_34_95 Ministry of Education of Panama]{{Dead link|date=August 2019 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> U školskoj godini 2004./2005. bilo je oko 430,000 učenika upisanih u razrede od prvog do šestog (stopa upisanosti od 95%).<ref name=bn/> Ukupan broj upisanih u šest razreda srednje škole u istom razdoblju bio je 253,900 (stopa upisanosti od 60%).<ref name=bn/> Više od 94% Panamaca je pismeno (94.7% muškaraca i 93.5% žena).<ref name="cia.gov">{{cite web|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/panama/|title=The World Factbook|access-date=October 25, 2014|archive-date=January 23, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210123023447/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/panama/|url-status=live}}</ref> Od [[2004.]] godine, više od 92,500 panamskih studenata pohađalo je [[Univerzitet u Panami]], [[Tehnološki univerzitet u Panami]], [[Univerzitet West Coast (Panama)|panamsku filijalu Univerziteta West Coast]], [[Politehnički univerzitet Centralne Amerike]] te [[Univerzitet Santa Maria La Antigua]], privatnu katoličku instituciju.<ref name=bn/> Uključujući manje fakultete, u Panami postoji ukupno 88 visokoškolskih ustanova.<ref name=bn/> Kroz historiju, za obrazovanje u Panami mahom su bili zaduženi [[isusovci]]. Javno obrazovanje u Panami uvedeno je nedugo nakon [[Odcjepljenje Paname od Kolumbije|odvajanja od Kolumbije]] [[1903.]] Godine [[1906.]], [[metodisti]] su utemeljili Panamski koledž, koji danas nosi naziv [[Panamerički institut]]. Prvi napori bili su vođeni paternalističkim pogledom na ciljeve obrazovanja, što je vidljivo iz komentara na sastanku Prve panamske obrazovne skupštine iz [[1913.]] godine: "''Kulturna baština koja se daje djetetu trebala bi biti određena društvenim položajem koji će ili bi trebao zauzimati. Iz tog razloga, spolni odgoj trebao bi biti drugačiji u skladu s društvenom klasom kojoj bi učenik trebao pripadati.''" Ovaj na segregaciji utemeljeni elitistički svjetonazor brzo se promijenio pod utjecajem [[SAD|Sjedinjenih Država]].<ref name="cs">{{Country study|country=Panama|abbr=pa|editor=Sandra W. Meditz and Dennis M. Hanratty|date=December 1987|section=Education|last=Kluck |first= Patricia}}</ref> Do [[1920-e|1920-ih]], panamsko obrazovanje pridržavalo se progresivnog obrazovnog sustava, izričito osmišljenog kako bi pomogao sposobnim i ambicioznim pojedincima u potrazi za uzlaznom društvenom mobilnošću. Uzastopne nacionalne vlade dale su visoki prioritet razvoju sustava (barem) univerzalnog osnovnog obrazovanja. Krajem [[1930-e|1930-ih]], čak jedna četvrtina nacionalnog proračuna otišla je na obrazovanje. Između [[1920.]] i [[1934.]] godine, upisi u osnovne škole udvostručili su se. Nepismenost odraslih, koja je [[1923.]] godine bila na visokih 70%, pala je na otprilike polovicu odrasle populacije za nešto više od desetljeća.<ref name=cs/> Do početka [[1950-e|1950-ih]], nepismenost odraslih pala je na 28%. Međutim, stopa porasta pismenost također je opala, a daljnja poboljšanja bila su spora. Pedesete godine [[20. vijek|XX. vijeka]] u biti nisu donijele nikakvo poboljšanje; nepismenost odraslih [[1960.]] godine iznosila je 27%. Međutim, tijekom [[1960-e|1960-ih]] došlo je do značajnih pomaka, a stopa nepismenosti odraslih pala je za 8% do [[1970.]] godine. Prema procjenama iz [[1980.]] godine, samo 13% Panamaca starijih od 10 godina bilo je nepismeno, a muškarci i žene bili su približno podjednako zastupljeni među pismenima. Najznačajnija razlika bila je između urbane i ruralne Paname; 94% odraslih koji žive u gradovima bilo je pismeno, no, ta je brojka među ruralnom populacijom obuhvaćala manje od dvije trećine ruralne populacije – to je također brojka koja je obuhvaćala kontinuirano visoke stope nepismenosti među indijanskom populacijom.<ref name=cs/> Od [[1950-e|1950-ih]] do ranih [[1980-e|1980-ih]], upis u obrazovne ustanove rastao je brže od stope rasta stanovništva u cjelini i, većim dijelom tog razdoblja, brže od broja učenika školske dobi. Najveći porast zabilježen je kod upisa u srednje i visoko obrazovanje, koji se povećao deset, odnosno više od trideset puta. Do sredine [[1980-e|1980-ih]], stope upisa dječaka i djevojčica bile su približno jednake, iako su postojale značajne regionalne varijacije.<ref name=cs/> Upisi na više razine školovanja znatno su se povećali u relativnom i apsolutnom smislu od [[1960.]] godine. Između [[1960.]] i sredine [[1980-e|1980-ih]], upisi u srednje škole povećali su se oko četiri i pol puta, a u visoko obrazovanje gotovo dvanaest puta. Godine [[1965.]], manje od jedne trećine djece srednjoškolske dobi bilo je u školi, a samo 7% ljudi u dobi od 20 do 24 godine. Sredinom [[1980-e|1980-ih]], gotovo dvije trećine djece srednjoškolske dobi bilo je upisano, a oko 20% pojedinaca u dobi od 20 do 24 godine bilo je u visokoškolskim ustanovama.<ref name=cs/> == Kultura == {{main|Kultura Paname}} [[File:Tuna panama.jpg|thumb|300px|left|Panamci u narodnoj nošnji plešu tradicionalnu [[cumbia|cumbiju]] tijekom parade u lipnju.]] Suvremena [[kultura Paname]] mahom proizlazi iz europske glazbe, umjetnosti i tradicija koje su Španjolci donijeli u Panamu; dobar primjer toga je [[Božić]]na parada ([[španjolski]]: ''El desfile de Navidad''), koja se [[25. prosinca]] održava u glavnom gradu. Kola u paradi ukrašena su panamskim bojama, žene nose haljine zvane ''[[pollera]]'', a muškarci tradicionalne nošnje koje se zovu ''[[montuno]]''. Osim toga, marširajući orkestar u paradi, koji se sastoji od bubnjara, zabavlja publiku. U gradu se veliko božićno drvce osvijetli božićnim svjetlima, a svi okružuju drvce i pjevaju božićne pjesme.<ref>{{cite web|publisher=Bureau of Western Hemisphere Affairs|date=June 23, 2010|url=https://2009-2017.state.gov/r/pa/ei/bgn/2030.htm|title=Panama|access-date=May 21, 2019|archive-date=June 4, 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190604191011/https://2009-2017.state.gov/r/pa/ei/bgn/2030.htm|url-status=live}}</ref> No, unatoč snažnom utjecaju španjolske kulture, hegemonističke sile godinama su stvorile hibridne oblike koji spajaju afričku i autohtonu panamsku kulturu s europskom kulturom, što je temeljna odlika suvremene panamske kulture koja se ogleda u svim njezinim aspektima, a ponajviše u glazbi i plesu, koji tradicionalno kombiniraju brojne stilske i idejne utjecaje.<ref>{{cite web |url=http://panama-culture.com/ |title=The online almanac of Panama culture with travel links |publisher=Panama Culture |access-date=December 23, 2010 |archive-date=March 14, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180314074449/http://panama-culture.com/ |url-status=live }}</ref> Izvan glavnoga grada, regionalni festivali na kojima sudjeluju lokalni glazbenici i plesači održavaju se tijekom cijele godine. Panamska miješana kultura odražava se u tradicionalnim proizvodima, poput rezbarija u drvu, ceremonijalnih maski i keramike, kao i u panamskoj arhitekturi, kuhinji i festivalima. U ranijim vremenima, košare su se plele u utilitarne svrhe, ali sada se mnoga sela gotovo isključivo oslanjaju na prihod od košara koje proizvode za turiste. [[File:KunaWomanSellingMolas.jpg|thumb|300px|Žena naroda [[Guna]] uz [[Mola (tekstil)|molu]], tradicionalnu panamsku dekorativnu tkaninu.]] Tradicionalna panamska muška odjeća, nazvana ''[[montuno]]'', sastoji se od bijelih pamučnih košulja, kratkih hlača i tkanih slamnatih šešira (''[[pintado]]s'').<ref name="m319">{{cite book | last=Hassig | first=Susan M. | title=Panama | publisher=Marshall Cavendish | date=2007 | isbn=978-0-7614-2028-6 | url=https://books.google.com/books?id=go0bwH-W8BkC&dq=Panama+clothing+montuno&pg=PA57 | access-date=2025-12-18 | page=}}</ref> Tradicionalna ženska odjeća je ''[[pollera]]'', duga puna haljina obično izrađena od bijelog pamuka ili finog lana od batista.<ref name="m319"/> Bijele je boje i potječe iz Španjolske iz [[16. vijek|XVI. vijeka]], a početkom [[19. vijek|XIX. vijeka]] bila je uobičajena odjeća u Panami, a nosile su je sluškinje, posebno dojilje; kasnije su je preuzele i žene iz viših klasa. Izvorna ''pollera'' sastoji se od nabrane bluze koja se nosi s ramena i suknje sa zlatnim gumbima. Suknja je također nabrana, tako da kada se podigne, izgleda poput paunovog repa ili lepeze od [[mantilja|mantilje]]. Uzorci na suknji i bluzi obično su cvijeće ili ptice. Žene naroda [[Guna]] tradicionalno nose bluze s uzorkom [[Mola (tekstil)|mole]].<ref name="m319"/> "Mola" je riječ naroda Guna za bluzu, ali izraz mola označava raskošne vezene tkanine koje izrađuju žene naroda Guna, a koji čine prednju i stražnju stranu ženske bluze; to je zapravo nekoliko slojeva tkanine, različitih boja, koji su labavo prošiveni, izrađeni postupkom koji se zove obrnuti ''[[appliqué]]''. Uz to, mola je primjer netaknute, jedinstvene kulture u Panami. Dva velika [[pompon]]a (''mota'') nalaze se sprijeda i straga, četiri vrpce vise sprijeda i straga od struka, pet zlatnih lančića (''caberstrillos'') visi od vrata do struka, zlatni križ ili medaljon na crnoj vrpci nosi se kao ogrlica, a svilena torbica nosi se na struku. Naušnice (''zaricillos'') obično su zlatne ili koraljne. Obuća obično odgovara boji ''pollere''. Kosa se obično nosi u punđi, koju drže tri velika zlatna češlja s biserima (''tembleques''), koji se nose poput krune. Kvalitetna ''pollera'' može koštati i do 10,000 $, a izrada može potrajati i godinu dana. Danas postoje različite vrste; ''pollera de gala'' sastoji se od bluze s kratkim rukavima i volanima, dvije duge suknje i podsuknje. Djevojke nose ''[[tembleques]]''<ref>''[https://web.archive.org/web/20170518133519/http://panamafolktembleques.com/ tembleques]''</ref> u kosi. Odjevnoj kombinaciji dodaju se zlatnici i nakit. ''Pollera montuna'' je svakodnevna haljina s bluzom, suknjom jednobojne boje, jednim zlatnim lancem, naušnicama s privjeskom i prirodnim cvijetom u kosi. Umjesto bluze spuštenih ramena, nosi se s uskom bijelom jaknom s naborima na ramenima i raširenim rubom.<ref>[https://web.archive.org/web/20110726000349/http://discoverytheater.org/education/guides/2010/Celebremos%20Panama!%20Resource%20Guide.pdf Celebremos Panama!]. Discovery Theater and Smithsonian Latino Center</ref> Tradicionalna odjeća u Panami ponekad se nosi na paradama, uz tradicionalni ples. Budući da na panamsku kulturnu baštinu utječu mnoge etničke skupine, [[Panamska kuhinja|tradicionalna kuhinja]] zemlje uključuje sastojke iz mnogih kultura iz cijelog svijeta: mješavinu španjolskih, panamskih autohtonih i afričkih tehnika, jela i sastojaka, što odražava raznoliku populaciju. Budući da je Panama kopneni most između dva kontinenta, ima veliki izbor tropskog voća, povrća i začinskog bilja koje se koristi u domaćoj kuhinji. Poznata ribarnica ''Mercado de Mariscos'' nudi svježe morske plodove i [[ceviche]], popularno jelo od morskih plodova. Male ulične trgovine nazivaju se ''kiosco'', a tu se uglavnom mogu kupiti ''[[empanada|empanade]]'', tipično latinoameričko pecivo, uglavnom prženo, koje može sadržavati razne sastojke, uključujući mesne ili vegetarijanske. Druga popularna vrsta peciva je ''[[pastelito]]'',<ref name="t631">{{cite book | last=Ford | first=Bryan | title=Pan y Dulce: The Latin American Baking Book (Pastries, Desserts, Rustic Breads, Savory Baking, and More) | publisher=Little, Brown | date=2024-11-12 | isbn=978-0-316-29384-6 | url=https://books.google.com/books?id=H8b3EAAAQBAJ&dq=pastelito+compared+with+empanada&pg=PT536 | access-date=2025-12-18}}</ref> koje se obično puni mesom i jede tijekom blagdana.<ref name="r119">{{cite book | last=Ebinger | first=Virginia Nylander | title=Aguinaldos: Christmas Customs, Music, and Foods of the Spanish-speaking Countries of the Americas | publisher=Sunstone Press | date=2012-09-15 | isbn=978-1-61139-135-0 | url=https://books.google.com/books?id=6Yh_h0d_wzUC&dq=Panama++pastelito,&pg=PA275 | access-date=2025-12-18 | page=23}}</ref> Tipična panamska jela blagog su okusa, bez pikantnosti tipične za neke latinoameričke i karipske susjede. Uobičajeni sastojci su [[kukuruz]], [[riža]], [[pšenično brašno]], [[banane]], ''yuca'' ([[manioka]]), govedina, piletina, svinjetina i plodovi mora. === Glazba i ples === {{main|Panamska muzika}} [[File:Ruben Blades by Gage Skidmore.jpg|thumb|upright|[[Rubén Blades]] smatra se ikonom [[salsa (muzika)|salsa muzike]].]] Panamska glazba rezultat je kulturnog miješanja, posebno onog koje se dogodilo tijekom posljednjih pet stoljeća između iberijskih tradicija, posebno onih iz [[Andaluzija|Andaluzije]] i [[Kanarski otoci|Kanarskih otoka]], te autohtonih američkih i zapadnoafričkih tradicija. Ovo miješanje obogaćeno je kulturnom razmjenom uzrokovanom raznim valovima migracija podrijetlom iz Europe, raznih dijelova [[Karibi|Kariba]] (uglavnom [[Barbados]]a, [[Trinidad i Tobago|Trinidada i Tobaga]], [[Jamajka|Jamajke]] i [[Sveta Lucija|Svete Lucije]]), Azije te nekoliko lokacija u Južnoj i Sjevernoj Americi. Ove migracije bile su posljedica [[Španski kolonijalni imperij|španjolske kolonizacije Amerike]], koja je bila prisiljena koristiti ''[[Camino Real (Panama)|Camino Real de Panamá]]'' kao međuoceanski trgovački put, uključujući trgovinu robljem (koje je u Panami ukinuto [[1851.]] godine); trgovine koja je proizašla iz iskorištavanja rudnika srebra u [[Vicekraljevstvo Peru|Vicekraljevstva Perua]] tijekom [[16. vijek|XVI.]] i [[17. vijek|XVII. vijeka]]; te legendarnog bogatstva sajma u [[Portobelo (Panama)|Portobelu]] između [[17. vijek|XVII.]] i [[18. vijek|XVIII. vijeka]], do izgradnje [[Panamska željeznica|Panamske željeznice]], započete [[1850.]], i [[Panamski kanal|Panamskog kanala]]. S ovim bogatim kulturnim nasljeđem, Panama je dala značajan doprinos razvoju [[Cumbia|cumbije]], [[décima|décima]], [[Mornarska pjesma|panamske salome]], [[pasillo|pasilla]], [[Bunde (Panama)|panamskog bundea]], [[bullerengue]]a, [[Punto (muzika)|punta]], [[tamborito|tamborita]], [[Mejorana (muzika)|mejorane]], [[bolero|bolera]], [[jazz]]a, [[salsa (muzika)|salse]], [[reggae]]a i [[kalipso (muzika)|kalipsa]], zahvaljujući, među ostalima, radu kompozitora poput [[Nicolas Aceves Núñez|Nicolasa Acevesa Núñeza]] (pasillo, cumbia, tamborito), [[Toni Moro|Tonija Mora]] (bolero i cha-cha-cha pjevač), [[Luis Russell|Luisa Russella]] (jazz), [[Ricardo Fábrega|Ricarda Fábrege]] (bolero), [[José Luis Rodríguez Vélez|Joséa Luisa Rodrígueza Véleza]] (cumbia i bolero), [[Basilio (pjevač)|Basilija]] (balada), [[Arturo Hassan|Artura "China" Hassana]] (bolero), [[Nando Boom|Nanda Booma]] (reggae), [[Lord Cobra|Lorda Cobre]] (kalipso), [[Rubén Blades|Rubéna Bladesa]] (salsa), [[Danilo Pérez|Danila Péreza]] (jazz), [[Xantos Jorge|Xantosa Jorgea]] (rock balada), [[Vicente Gómez Gudiño|Vicentea Gómeza Gudiña]] (pasillo), [[César Alcedo|Césara Alceda]] (pasillo), [[Roque Cordero|Roquea Cordera]] ([[Klasična muzika|klasika]]) i [[Sech]]a ([[reggaeton]] i [[dancehall]]). === Književnost === {{main|Panamska književnost}} Panamska književnost izvorno je bila kolonijalna, a prvim djelom panamske književnosti smatra se priča o liku imena Andrea de la Roca, čiji je autor španjolski vojnik [[Gonzalo Fernández de Oviedo]], a koja je [[1535.]] godine objavljena u zbirci ''Historia General y Natural de Las Indias'' ([[srpskohrvatski]]: ''Opća i prirodna historija Indija''); ta se godina ujedno i smatra početkom panamske književnosti.<ref name="e452">{{cite web | title=Early Modern Spain: Historia general y natural de las Indias, 1535 | website=Early Modern Spain | date=2005-07-25 | url=https://ems.kcl.ac.uk/content/etext/e026.html | language=es | access-date=2025-12-17}}</ref> Prvo djelo koje je sadržavalo tekstove autora rođenih u Panami bila je pjesnička antologija ''Llanto de Panamá a la muerte de don Enrique Enríquez'' ([[srpskohrvatski]]: ''Plač iz Paname povodom smrti dona Enriquea Enríqueza'') iz [[17. stoljeće|XVII. vijeka]]; iako je zbirka iz kolonijalnog perioda, većinu pjesama u njoj napisali su autori rođeni u Panami. Moderna panamska književnost započinje sredinom [[19. vijek|XIX. vijeka]],<ref name="q022">{{cite web | title=The Hunt for Panamanian Literature | url=https://www.hiram.edu/wp-content/uploads/2016/11/singleton.pdf |publisher=HIRAM| access-date=2025-12-17}}</ref> Panamanian novels have been heavily influenced by the Panama Canal and its affect on Panama's growth, economy and society.<ref name="n709">{{cite web | title=The Panamanian Novel | website=ReVista | date=2013-04-06 | url=https://revista.drclas.harvard.edu/the-panamanian-novel/ | access-date=2025-12-17}}</ref> kada je dominantna bila poezija pod utjecajem [[romantizam|romantizma]], što se poklapalo s djelovanjem jakog pokreta za dekolonizaciju Latinske Amerike pa tako i Paname. [[Modernizam]] je u [[20. vijek|XX. vijeku]] doveo do jačanja proznih oblika; izvorno su to bile kratke priče,<ref>Jaramillo Levi, Enrique; Gajes del oficio, Panamá, 2007.</ref> a onda i romani. Tematski, dominirale su dvije veće skupine tema – one koje su se bavile životom u provinciji i [[Panamski kanal|Panamskim kanalom]] i one koje su se bavile univerzalnim pitanjima. Suvremena književnost ponovo je gurnula fokus na kraće prozne oblike, a teme su sada više vezane uz urbani život i položaj pojedinca u svijetu. == Sport == [[File:Panama Al Brown Portrait BNF.jpg|thumb|200px|[[Panama Al Brown]] postao je prvi Latinoamerikanac koji je postao svjetski boksački prvak, a danas ga se smatra jednom od bokasčkih legendi.]] Sport igra veliku ulogu u svakodnevnom životu Paname. Prema anketi iz [[2024.]] godine, 48% Panamaca reklo je da im je [[bejzbol]] omiljeni sport, a slijede [[nogomet]] s 30%, [[boks]] sa 4% te [[šah]] i [[tenis]].<ref>{{Cite web |last=Caballero |first=Boris Alexander Cruz |date=2024-12-01 |title=Participa de la encuesta para determinar el deporte que más gusta en Panamá |url=https://www.tvn-2.com/tvmax/mas-deportes/encuesta-deporte-boxeo-beisbol-tenis-futbol-flag-football-panama-noticias-de-panama-hoy_11_2167451.html |access-date=2025-04-30 |website=Tvn Panamá |language=es}}</ref> [[Bejzbol]] je najpopularniji sport u Panami. [[Panamska profesionalna bejzbol liga]] profesionalna je [[zimska liga]] u zemlji. Prvo izdanje lige održano je [[1946.]] godine, ali natjecanje je imalo nekoliko prekida u trajanju od nekoliko desetljeća. [[Bejzbol reprezentacija Paname]] osvojila je jednu srebrnu i dvije brončane medalje na [[Svjetsko prvenstvo u bezbolu|Svjetskom prvenstvu u bejzbolu]]. Najmanje 140 panamskih igrača igralo je profesionalni bejzbol u američkom [[MLB]]-u, što znači da je Panama dala više igrača u MLB-u nego ijedna druga centralnoamerička država.<ref>{{cite web |url=http://www.thebaseballcube.com/cities/PN.shtml |title=Baseball in Panama |publisher=The Baseball Cube |access-date=December 23, 2010 |archive-date=July 20, 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100720044412/http://www.thebaseballcube.com/cities/PN.shtml }}</ref> [[Nogomet]] je drugi najpopularniji sport u Panami. Najviši ligaški rang u Panami, [[Liga LPF]], utemeljena je [[1988.]] godine. [[Fudbalska reprezentacija Paname|Muška reprezentacija]] prvi put je nastupila na [[FIFA Svjetsko prvenstvo|Svjetskom prvenstvu]] [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018. godine]], nastupivši u skupini G, gdje su igrali s [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgijom]], [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleskom]] i [[Fudbalska reprezentacija Tunisa|Tunisom]]. Međutim, reprezentacija je izgubila sve tri utakmice, ne uspjevši proći dalje od grupne faze; [[Felipe Baloy]] postao je prvi panamski igrač koji je postigao gol na Svjetskom prvenstvu. Žene se natječu u [[Ženska fudbalska liga (Panama)|Ženskoj nogometnoj ligi]] ([[španjolski]]: ''Liga de Fútbol Femenino''). [[Ženska fudbalska reprezentacija Paname|Ženska reprezentacija]] debitirala je na [[FIFA Svjetsko prvenstvo za žene|Svjetskom prvenstvu]] [[FIFA Svjetsko prvenstvo za žene 2023.|2023.]] godine kao posljednja momčad koja se kvalificirala. Igrale su u skupini F s [[Ženska fudbalska reprezentacija Brazila|Brazilom]], [[Ženska fudbalska reprezentacija Jamajke|Jamajkom]] i [[Ženska fudbalska reprezentacija Francuske|Francuskom]], gdje su završile posljednje s tri poraza, ali su postigle tri gola protiv Francuske. [[Marta Cox]] postigla je prvi gol Paname na Svjetskom prvenstvu za žene. [[Košarka]] je također popularna u Panami. Postoje regionalni timovi, kao i [[Košarkaška reprezentacija Paname|reprezentacija]] koja se natječe na međunarodnoj razini. Ostali popularni sportovi uključuju [[Odbojka|odbojku]], [[taekwondo]], [[golf]] i [[tenis]]. [[Ženska odbojkaška reprezentacija Paname]] natječe se u srednjoameričkoj zoni AFECAVOL ([[španjolski]]: ''Asociación de Federaciones CentroAmericanas de Voleibol'').<ref>{{cite news |title=Belize drops game to Nicaragua, drops to 1-4 at Central American Senior Women's Volleyball Championship |url=https://www.breakingbelizenews.com/2021/10/23/belize-drops-game-to-nicaragua-drops-to-1-4-at-central-american-senior-womens-volleyball-championship/ |access-date=December 28, 2021 |work=[[Breaking Belize News]] |date=October 23, 2021 |archive-date=April 4, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230404035656/https://www.breakingbelizenews.com/2021/10/23/belize-drops-game-to-nicaragua-drops-to-1-4-at-central-american-senior-womens-volleyball-championship/ |url-status=live }}</ref> U zemlji postoji i dugačka planinarska [[Transpanamska staza]],<ref>[https://web.archive.org/web/20160728065540/http://www.transpanama.org/ TransPanama Trail]</ref> koja se proteže diljem zemlje. Drugi, netradicionalni sportovi u zemlji imali su veliku važnost, poput [[triatlon]]a, koji je privukao pozornost mnogih sportaša diljem zemlje, a zemlja je bila domaćin međunarodnih natjecanja. [[Flag fudbal|Flag nogomet]] također je sve popularniji i kod muškaraca i kod žena. Popularni su još i [[američki nogomet]], [[ragbi]], [[hokej na travi]], [[softbol]] i drugi amaterski sportovi, uključujući [[skateboarding]], [[BMX]] i [[surfanje]], jer su brojne plaže Paname, poput Santa Cataline i Venaoa, bile domaćini međunarodnih natjecanja. [[Boks]] je također prilično popularan, a boksači iz Paname su primljeni u [[Mađunarodna boksačka kuća slavnih|Međunarodnu boksačku kuću slavnih]] uključuju prvog Latinoamerikanca koji je postao svjetski boksački prvak, [[Panama Al Brown|Ala Browna]], kao i [[Ismael Laguna|Ismaela Lagunu]], [[Roberto Durán|Roberta Durána]], [[Eusebio Pedroza|Eusebija Pedrozu]] i [[Hilario Zapata|Hilarija Zapatu]]. ==Reference== {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * Buckley, Kevin, ''Panama'', Touchstone, 1992. {{ISBN|0-671-77876-5}} * Diaz Espino, Ovidio, ''How Wall Street Created a Nation'', Four Walls Eight Windows, 2001. {{ISBN|1-56858-196-3}} * Gropp, Arthur E. ''Libraries and Archives of Panama: with Information on Private Libraries, Bookbinding, Bookselling, and Printing.'' New Orleans: Middle American Research Institute, Tulane University of Louisiana, 1941. * Harding, Robert C., ''The History of Panama'', Greenwood Publishing, 2006. * Harding, Robert C., ''Military Foundations of Panamanian Politics'', Transaction Publishers, 2001. {{ISBN|0-393-02696-5}} * Joster, R.M. and Sanchez, Guillermo, ''In the Time of the Tyrants, Panama: 1968–1990'', W.W. Norton & Company, 1990. * {{cite book |last=McCullough |first=David |author-link=David McCullough |title=The Path Between the Seas: The Creation of the Panama Canal, 1870–1914 |publisher=Simon & Schuster |location=New York |year=1977 |isbn=0-671-24409-4 |url=https://archive.org/details/pathbetweenseas00mccu}} * Porras, Ana Elena, ''Cultura de la Interoceanidad: Narrativas de Identidad Nacional de Panama (1990–2002)'', Editorial Carlos Manuel Gasteazoro, 2005. {{ISBN|9962-53-131-4}} * Serrano, Damaris, ''La Nación Panamena en sus Espacios: Cultura Popular, Resistencia y Globalización'', Editorial Mariano Arosemena, 2005. {{ISBN|9962-659-01-9}} * Villarreal, Melquiades, ''Esperanza o Realidad: Fronteras de la Identidad Panamena'', Editorial Mariano Arosemena, 2004. {{ISBN|9962-601-80-0}} * Weeks, John and Gunson, Phil, ''Panama. Made in the USA'', 1992. {{ISBN|978-0-906156-55-1}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Panama}} ; Vlada i uprava * [http://www.presidencia.gob.pa Predsjednik Paname] španski * [http://www.defensoria.gob.pa/Transparencia/Default.asp Lista panamskih vladinih agencija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929234752/http://www.defensoria.gob.pa/Transparencia/Default.asp |date=2007-09-29 }} španski * [http://www.mef.gob.pa Ministarstvo ekonomije i financija] španski * [http://www.mire.gob.pa Ministarstvo vanjskih poslova] španski * [http://www.britannica.com/nations/Panama Encyclopaedia Britannica's Panama Country Page] engleski ; Novosti i informacije * [http://www.coha.org The Council on Hemispheric Affairs] An Independent Source of Latin American News and Opinion * [http://www.coolpanama.com/ CoolPanama.com] Panama Portal, An extended list of online radio broadcasts from Panama. Also all webcams and TV stations. španski, engleski ; Putovanja i turizam * [http://dmoz.org/Regional/Central_America/Panama Open Directory Project - ''Panama''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060426093950/http://dmoz.org/Regional/Central_America/Panama/ |date=2006-04-26 }} * [http://www.visitpanama.com Official Site of the Panama Tourism Bureau ] * [http://www.pancanal.com Official Site of the Panama Canal Authority ] * [http://www.discount-travel-guide.org/central-america/panama-carnival.html Panama Carnival Guide ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060826202731/http://www.discount-travel-guide.org/central-america/panama-carnival.html |date=2006-08-26 }} * [http://www.panama-guide.com Republic of Panama's Premiere Visitor's Guide - ''Panama''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190929062505/http://panama-guide.com/ |date=2019-09-29 }} {{Sjeverna Amerika}} {{Organizacija američkih država}} {{Zemlje članice Pokreta nesvrstanih}} {{Latinska unija}} {{Normativna kontrola}} {{Izabran}} [[Kategorija:Panama| ]] [[Kategorija:Države u Sjevernoj Americi]] f8kjzhvl30jnr2n276aw1eo10817ems 0 5998 42586602 42558844 2026-05-01T05:52:36Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586602 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zemlja |domaće_ime = ''Amerika Sāmoa / Sāmoa Amelika''<br />''American Samoa'' |konvencionalno_dugo_ime = Američka Samoa |ime_genitiv = Američke Samoe |slika_zastave = Flag of American Samoa.svg|125px |slika_grba = Coat of Arms of American Samoa.svg|80px |slika_karte = American Samoa on the globe (Polynesia centered).svg |državnmo_geslo = ''"Samoa, Muamua Le Atua"''{{spaces|2}}<small>([[samoanski]])<br />"Samoa, neka je Bog prvi" |državna_himna = [[The Star-Spangled Banner]], [[Amerika Samoa]] |službeni_jezici = [[Engleski jezik|engleski]], [[Samoanski jezik|samoanski]] |glavni_grad = [[Pago Pago]]{{smallsup|1}}([[de facto]]), [[Fagatogo]] ([[sjedište]] [[vlast|vlade]]) |najveći_grad = |tip_vlasti = |vođa_titula1 = [[Državni poglavar]] |vođa_ime1 = [[Donald Trump]] ([[Republikanska stranka SAD|R]]) |vođa_titula2 = [[Popis guvernera Američke Samoe|Guverner]] |vođa_ime2 = [[Lolo Letalu Matalasi Moliga]] ([[Demokratska stranka SAD|D]]) |vođa_titula3 = [[Viceguverner Američke Samoe|Viceguverner]] |vođa_ime3 = [[Ipulasi Aitofele Sunia]] ([[Demokratska stranka SAD|D]]) |površina_rang = 212. |površina_magnituda = 1 E8 |površina_km2 = 199 |površina_sq_mi = 76.83 |postotak_voda = 0 |demonim = [[Američki Samoanci]] |stanovništvo_proc = 65.628 |stanovništvo_proc_rang = 196 |stanovništvo_proc_godina = 2009 |stanovništvo_popis = 57.291 |stanovništvo_popis_godina = 2000 |stanovništvo_gustina_km2 = 326 |stanovništvo_gustina_sq_mi = 914 |stanovništvo_gusina_rang = 35. |GDP_PPP = |GDP_PPP_rang = |GDP_PPP_godina = |GDP_PPP_per_capita = |GDP_PPP_per_capita_rang = |suverenitet_tip = [[Neinkorporirana teritorija]] [[SAD]] |uspostava_događaj1 = Tripartitna konvencija |uspostava_datum1 = 1899 |uspostava_događaj2 = Tuitilina<br />cesija |uspostava_datum2 = <br />1900 |uspostava_događaj3 = Manu'aova<br />cesija |uspostava_datum3 = <br />1904 |HDI = |HDI_rang = |HDI_godina = |HDI_kategorija = |valuta = [[Američki dolar]] |valuta_kod = USD |zemlja_kod = |vremenska_zona = |utc_nadom = -11 |vremenska_zona_DST = ''ne primjenjuje se'' |utc_nadom_DST = |cctld = [[.as]] |pozivni_broj = [[+1-684]] |fusnote1 = [[Fagatogo (Američka Samoa)|Fagatogo]] se navodi kao [[sjedište vlade]]. }} '''Američka Samoa''' ([[Engleski jezik|engleski]]: ''American Samoa''; [[Samoanski jezik|samoanski]]: ''Amerika Samoa'') je neorganizirana, neinkorporirana teritorija [[SAD|Sjedinjenih Država]] koja se nalazi u Južnom [[Pacifik]]u jugoistočno od suverene države [[Samoa|Samoe]]. Najveći (i najstanjeniji) otok je [[Tutuila]], a u teritoriju ulaze i [[Manu‘a]] otoci, [[atol Rose]] i [[otok Swains]]. Američka Samoa je dio lanca Samoanskih otoka koji se nalaze zapadno od [[Cook otoci|Cook otoka]], sjeverno od [[Tonga|Tonge]] i 500&nbsp;km južno od [[Tokelau]]a. Na zapadu su otoci [[Wallis i Futuna]]. [[Datoteka:Samoa_islands_2002.gif|thumb|desno|300px|Karta Samoanskih otoka]] Samoanske otoke su drevni polinežani naselili još u prvom milenijumu pne. Evropljani su prvi put došli u 18. vijeku. Godine 1899. Samoansko otočje je podijeljeno sporazumom između Njemačke i SAD na zapadni i istočni dio. Lokalne poglavice su godine [[1967]]. od Kongresa SAD uspjele isposlovati lokalnu autonomiju. == Historija == Samoa je bila naseljena već 1000 godina pne. Evropski istraživači su do Samoe stigli tek u [[18. vek]]u. [[Berlinski ugovor iz 1899.|Ugovorom iz Berlina]] 1899. [[Nemačka]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] podelile su [[arhipelag]] Samoa. Naredne godine SAD su okupirale manji, istočni deo arhipelaga. Ostrva su imala i imaju velik značaj za američku vojnu [[ratna mornarica|mornaricu]]. Na poslovima vezanim za nju radi većina ostrvljana. Postojao je plan posle [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]] da se Američka Samoa uključi u sastav SAD−a, ali je usled protivljenja lokalnih poglavica ovaj predlog odbačen. Po ustavu iz [[1967]], Američka Samoa ima autonomnu upravu. == Promet == Značajnije morske luke za međunarodni promet su [[Pago Pago]] i [[Ta'u]]. == Distrikti == Sastoji se od 4 distrikta: Eastern, Manu'a, Swains Island i Western. == Zanimljivosti == * Čak 30 Samoanaca igra u američkoj profesionalnoj ligi u [[Američki fudbal|Američkom fudbalu]]. * Fudbalski tim Američke Samoe drži jedan [[svetski rekord]] u [[fudbal]]u. Poražen je u međunarodnom meču protiv [[Australija|Australije]] sa 31:0, 11. aprila [[2001]]. * U literaturi se obično navodi [[Pago Pago]] kao prestonica Američke Samoe. [[Glavni grad]] je, u stvari, [[Fagatogo]], a Pago Pago je ime luke. * Marta 1889, [[Nemačka]] mornarica granatirala je selo na [[Samoa|Samoi]] gde je oštećena američka imovina. Tri Američka bojna broda uplovila su u luku na Samoi i pripremala se da se sukobe sa 3 nemačka broda koja su se tamo zatekla. Pre nego što je borba počela, [[uragan]] je potopio sve brodove obe zaraćene strane. Ovo je dovelo do „prinudnog“ [[primirje|primirja]]. == Vanjske veze == {{Commonscat|American Samoa}} * [http://www.cia.gov/cia/publications/factbook/geos/aq.html CIA - The World Factbook -- American Samoa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060407054434/http://www.cia.gov/cia/publications/factbook//geos/aq.html |date=2006-04-07 }} - [[CIA]]'s Factbook on American Samoa * [http://www.nebraskapress.unl.edu/bookinfo/4883.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070808154221/http://www.nebraskapress.unl.edu/bookinfo/4883.html |date=2007-08-08 }}"The Passive Resistance of Samoans to US and Other Colonialisms", article in "Sovereignty Matters", ed. Joanne Barker, University of Nebraska Press, 2005. * [http://www.historyofnations.net/oceania/americansamoa.html History of American Samoa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060426145127/http://www.historyofnations.net/oceania/americansamoa.html |date=2006-04-26 }}- Essay which looks at the history of the territory from ancient to more modern times. * [http://www.janeresture.com/amsam/index.htm Jane's American Samoa Page] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060103013221/http://www.janeresture.com/amsam/index.htm |date=2006-01-03 }} * [http://www.loc.gov/rr/international/asian/americansamoa/americansamoa.html Library of Congress Portals of the World - American Samoa] - Library of Congress resource which provides links to resources on American Samoa. * [http://www.mapsouthpacific.com/american_samoa/index.html Map of American Samoa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060323083017/http://www.mapsouthpacific.com/american_samoa/index.html |date=2006-03-23 }} - Map showing the basic layout of American Samoa. * [http://www.asbar.org/Newcode/rcas.htm Revised Constitution of American Samoa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20030327085459/http://www.asbar.org/Newcode/rcas.htm |date=2003-03-27 }} - Provides the text of the constition of American Samoa. * [http://www.asg-gov.net/ The Official Webpage of the American Samoa Government] - Lists information on the territorial government including officials and recent legislation. * [http://www.un.org/Depts/dpi/decolonization/docs.htm United Nations Decolonization Papers] - Online United Nations Decolonization Documents including current and past Working Papers on American Samoa * [http://www.choohoo.com/ ChooHoo!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051219191244/http://www.choohoo.com/ |date=2005-12-19 }} - An online community for Samoans. Features include forums, chat, blogs, etc. * [http://www.rulers.org/rula1.html#american_samoa Rulers.org — American_samoa] List of rulers for American Samoa {{Oceanija}} {{SAD}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američka Samoa| ]] [[Kategorija:Prekomorske teritorije SAD]] [[Kategorija:Nesamostalni teritoriji u Oceaniji]] [[Kategorija:Otoci u SAD]] [[Kategorija:Otoci u Oceaniji]] [[Kategorija:Otoci Tihog oceana]] [[Kategorija:Arhipelazi]] [[Kategorija:Polinezija]] [[Kategorija:Male arhipelaške države u razvoju]] a8uf5hr1i1s6adelm1ebxu4hj0ftwzu 0 7072 42586452 42554284 2026-04-30T12:49:17Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586452 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Zürich | ime_genitiv =Züricha | izvorno_ime = | translit_jezik1 = | slika_panorama =City of Zürich.jpg | veličina_slike =280px | opis_slike =Kolaž atrakcija grada | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb =Wappen Zürich matt.svg | slika_grb_veličina =60 px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =47 | širina-minute =22 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =08 | dužina-minute =33 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Spisak država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Švicarska}} | lokacija1_ime =[[Kantoni Švicarske|kanton]] | lokacija1_info =[[Zürich (kanton)|Zürich]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =[[gradonačelnik]] | ime_vođe = Corine Mauch | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna =91 [[kvadratni kilometar|km²]] | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 408 m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =2011. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =376 008 | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =[[UTC+1]] | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj =8000-8099 | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | države_gradova_prijatelja = | web_stranica =[http://www.stadt-zuerich.ch/portal/de/index.html www.stadt-zuerich] | slika_lokacijska_karta_država =Švicarska | slika_lokacijska_karta_opis =<center>Zürich na karti Švicarske | bilješke = }} '''Zürich''' (njemački izgovor IPA: [ˈtsyrɪç]; u [[engleski jezik|engleskom]] često Zurich; na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]] fonetski '''Cirih''') je najveći grad u [[Švajcarska|Švicarskoj]] (broj stanovnika 366,145 prema podacima iz 2004. godine; stanovništvo gradskog područja: 1,091.732) i glavni grad [[Zürich (kanton)|kantona Zürich]]. Grad je glavno trgovačko i poslovno središte Švicarske, te se smatra jednim od njena dva [[Globalni gradovi|globalna grada]] (uz [[Ženeva|Ženevu]]). Ime mu najvjerojatnije dolazi od [[Kelti|keltske]] riječi ''Turus'', za što postoji indicija u obliku grobnog natpisa iz doba rimske vlasti u 2. vijeku n.e. Rimsko ime za grad bilo je ''Turicum'' na lokalnom dijalektu [[nemački jezik|njemačkog]] se naziva ''Züri'' [ˈtsyri]. == Geografija == [[Datoteka:Zurich-aerial-1999-08-08.jpg|thumb|200px|left|Snimka iz zrakoplova, s jugoistoka]] Grad se nalazi na mjestu gdje rijeka [[Limmat]] istječe iz [[jezero|jezera]] [[Zürich (jezero)|Zürich]]. Grad je zaokružen sa šumovitim brdima, uključujući Gubrist, Hönggerberg, Käferberg, Zürichberg, Adlisberg, Öttlisberg. Geografski centar grada je ''Lindenhof'', mali brežuljak na zapadnoj obali Limmata, otprilike 700 metara sjeverno odakle rijeka istječe iz jezera. Danas se grad proširio izvan svojih prirodnih hidrografskih granica (tj. brda) i proširio se po kotlinama u susjedstvu prema sjeveroistoku. == Historija == [[Datoteka:Blick auf die Limmat und Altstadt, den Limmatquai, das Bauschänzli, die Wasserkirche und das Grossmünster, Zürich.jpg|thumb|200px|left|'''Zürich''']] U rimsko doba, ''Turicum'' je bilo mjesto za skupljanje poreza na granici [[Belgijska Galija|Gallie Belgice]] i [[Rætia|Rætije]] za robe prevožene preko rijeke Limmata. [[Karolingian|Karolinški]] dvorac, koji je unuk [[Karlo Veliki|Karla Velikog]], [[Ludwig Njemački|Ludvig Njemački]], izgradio na mjestu rimske palače, spomenut je [[835]]. godine ("''in castro Turicino iuxta fluvium Lindemaci''"). Ludvig je također osnovao opatiju [[Fraumünster]] [[853]]. godine za svoju kćer Hildegard, a benediktanskom samostanu darovao je zemljište Züricha, [[Uri (kanton)|Urija]], i [[Albis]]ku šumu, i postavio samostan pod njegovom upravom. [[1045]]. godine, Kralj Henrik III. dao je samostanu pravo da drži tržnice, skuplja poreze, i kuje kovanice, čime je nadstojnica samostana efektivno postala vladarica grada. Zürich je postao ''indirektno bogat'' [[1218]]. godine s izumiranjem obitelji [[Zähringer]]. Grad se zazidao [[1230]]. godine, obziđujući 38 hektara. Car [[Fridrik II., car Svetog rimskog carstva|Fridrik II.]] promaknuo je nadstojnicu [[manastir|samostana]] u rang [[Vojvoda|vojvotkinje]] [[1234]]. godine. Nadstojnica bi postavila [[gradonačelnik]]a, i često je delegirala kovanje novca građanima grada. Međutim, politička snaga samostana polako je padala kroz [[14. vijek]], s osnivanjem ''Zunftordnunga'' (zakon gilda) Rudolfa Bruna [[1336]]. godine. Brun je također postao prvi nezavisni [[gradonačelnik]], tj. prvi kojeg nije postavila vojvotkinja. Zürich se pridružio [[Švajcarska|Švicarskoj Konfederaciji]] (koja je onda bila jako slobodna konfederacija ''de facto'' samostalnih država) kao 5. članica [[1351]]. godine. Bio izbačen iz konfederacije zbog rata s drugim članovima konfederacije preko [[Toggenborg|Togenburškog]] teritorija ([[Stari ciriški rat]]). Poražen [[1446]]. godine i ponovno primljen u konfederaciju [[1450]]. godine. [[Datoteka:Murerplan_Zuerich.jpg|thumb|right|200px|''Murerplan'' 1536. godine]] [[Ulrich Zwingli]] je započeo švicarsku reformaciju dok je on bio glavni propovijednik u Zürichu. Tu je živio od [[1484]]. godine do smrti [[1531]]. godine. Grad se morao pokoriti zahtjevima svojih seoskih podanika [[1839]]. nakon takozvanog [[Züriputsch]]a [[6. 9.|6. septembra]]. Većina grudobrana grada izgrađena u [[17. vijek]]u porušena je bez ikakvog napada, kako bi se ublažio gnjev seljaka zbog gradske [[hegemonija|hegemonije]]. [[Ciriški sporazum]] između [[Austrija|Austrije]], [[Francuska|Francuske]], i [[Sardinija|Sardinije]] potpisan je [[1859]]. godine. Od [[1847]]. godine ''Spanisch-Brötli-Bahn'', prva željeznica na švicarskom teritoriju, spojila je Zürich s [[Baden]]om, tad je izgrađen ciriški glavni kolodvor koji je postao nukleus švicarske željezničke mreže. Današnja zgrada glavnog kolodvora datira iz [[1871]]. godine. == Grb == [[Datoteka:Banner Zuerich 1585.jpg|thumb|right|200px|nosač stijega Züricha]] Plavobijeli grb Züricha dokazan je iz [[1839]]. godine, i izveden je iz plavih i blijelih zastava u upotrebi več iz [[1315]]. godine. Prvo sigurno svjedočenje zastave s istim bojama je iz [[1434]]. godine. Dvoje lavova se nalaze postrance. Crveni ''Schwenkel'' na vrhu zastave ima razna tumačenja: Za ciričanine, znak je počasti koji je [[Rudolf I]] dao. Susjedi Züricha su se znaku rugali da obilježava uspomenu gubitka te zastave u [[Winterthur]]u 1292. godine. Danas se ista zastava upotrebljava kao grb grada i grb kantona. == Atrakcije == === Crkve === * ''Grossmünster'' (veliki ministar), blizu jezera u starom dijelu grada, gdje je Zwingli bio pastor; prva zgrada izgrađena oko [[820]]. godine, Karlo Veliki proglasio carskom crkvom * ''Fraumünster'' (ministar naše žene), na suprotnoj strani rijeke Limmata; prvi dio napravljen prije [[874]]. godine, Romanski zbor izgrađen, [[1250]]-[[1270|70]]. godina, Marc Chagall dodao vitraž. Potpuno obnovljeno [[2004]]. godine. * ''St. Peter'' (niz rijeku od ''Fraumünster''a, u starom gradu) ima največu facu sata u Evropi. === Muzeji === [[Datoteka:Uetliberg.jpg|thumb|right|200px|Jezero Zürich]] * '''Museum ''Bärengasse''''', historija grada u [[18. vijek]]u * '''''Kunsthaus Zürich''''', jedna od največih zbirka klasične-moderne umjetnosti na svijetu (Munch, Picasso, Braque, Giacometti, itd.) [http://www.kunsthaus.ch/] * '''Museum ''Rietberg''''', antička azijska umjetnost [http://www.rietberg.ch/] * '''Museum ''Bellerive''''', muzej mode, arhitekture, i dizajna [http://www.museum-bellerive.ch/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200810070903/http://www.museum-bellerive.ch/ |date=2020-08-10 }}, smješten u vili na plaži jezera * '''''Kunsthalle Zürich''''' [http://www.kunsthallezurich.ch/english.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050829021100/http://www.kunsthallezurich.ch/english.html |date=2005-08-29 }} * '''Migros Museum''', moderna umjetnost [http://www.migrosmuseum.ch/] * '''Švicarski Nacionalni Muzej''' (Landesmuseum) [http://www.musee-suisse.com/e/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051027035928/http://www.musee-suisse.com/e/ |date=2005-10-27 }} == Privreda == [[Datoteka:Zh bahnhofstrasse lowres 1.jpg|200px|thumb|right|Upravna zgrada banke UBS]] UBS, Credit Suisse, Swiss Re, i mnogo drugih financijskih institucija imaju sjedišta u Zürichu, koji je i trgovački centar Švicarske. Zürich je i glavno središte of shore barkarstva, u glavnom zbog tajnovitosti švicarskih banka. Računa se da financijski sektor pokriva jednu četvrtinu svih ekonomskih aktivnosti grada. [[SWX Švicarska Burza]] se nalazi u Zürichu. == Obrazovanje i istraživanje == * [http://www.zurich.ibm.com IBM Zürich laboratij istraživanja] * [http://www.ruschlikon.net/ Swiss Re-ov centar za globalni dijalog] * [http://www2.unil.ch/isea/1Portrait/phome_eng.htm SIK Švicarski zavod za likovno istraživanje - Schweizerisches Institut für Kunstwissenschaften] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080503210123/http://www2.unil.ch/isea/1Portrait/phome_eng.htm |date=2008-05-03 }} * [http://www.hgkz.ch/pages/en/home/ HGKZ - Fakultet primjenjene znanosti i dizajna] * [http://www.avenirsuisse.ch/1.0.html?&lang=2 Avenir Suisse - liberalni trust mozgova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040805162027/http://www.avenirsuisse.ch/1.0.html?&lang=2 |date=2004-08-05 }} * [http://www.siaf.ch/home/index.en.html Švicarski zavod međunarodnih nauka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061022110116/http://www.siaf.ch/home/index.en.html |date=2006-10-22 }} * [http://www.hmt.edu/summary.php?nodeid=363&dept=1 HMT Škola glazbe, drame, i plesa - Hochschule für Musik und Theater] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061208060300/http://www.hmt.edu/summary.php?nodeid=363&dept=1 |date=2006-12-08 }} * [http://www.zfh.ch/d/ueberuns/hochschulen_list.htm ZFH Fakultet primjenjene znanosti i tehnologije Zürich - Zürcher Fachhochschule] * [http://www.gsba.ch/index.php?id=13&L=1 Diplomska Škola of Uprava Trgovine Züricha] * [http://www.nccr-finrisk.unizh.ch Državni centar Sposobnosti u istaživanju - Financijska Procjena i Upravljanje Rizika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080608012518/http://www.nccr-finrisk.unizh.ch/ |date=2008-06-08 }} * [http://www.icsz.ch Inter-zajednička škola Züricha] * [http://www.zis.ch Međunarodna škola Züricha] == Sport == * [[Grasshopper-Club Zürich]] nogometni klub [http://www.gcz.ch] {{de icon}} * [[ZSC Lions]], hokejški klub Club [http://www.zsc-lions.ch] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090427061746/http://www.zsc-lions.ch/ |date=2009-04-27 }} {{de icon}} * [[Fussballclub Zürich|FC Zürich]], nogometni klub [http://www.fcz.ch] {{de icon}} * Challengers Zürich, bejsbolški klub [http://challengers.ch] * Zürich Lions, bejsbolški klub [http://www.zuerich-lions-baseball.ch] * Zürich Renegades, klub američkog nogometa [http://www.renegades.ch/] {{de icon}} == Događanja == * ''[[Street Parade]]'' * ''[[Sechseläuten]]'', proljetni festival gilda * Ciriški međunarodni teatarski festival, jedan od najvažnijih u gradu. * ''Kunst Zürich'', međunarodni umjetnički sajam s godišnjim gost-gradom ([[New York]] 2005. godine); spaja najnovija umjetnistička stremljenja s radovima već afirmiranih umjetnika. * Godišnji javni umjetnički program sponzorira Udruženje grada Züricha u suradnji sa gradskom upravom, tema programa - 2005. bili su medvjedići. * ''Weltklasse Zürich'', godišnje u [[august]]u [http://www.weltklasse.ch] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061212124214/http://www.weltklasse.ch/ |date=2006-12-12 }} * freestyle.ch, jedan od največih "freestyle" događaja u Evropi [http://www.freestyle.ch] == Transport == [[Datoteka:2005 zurich tram cobra.jpg|thumb|250px|Tramvaj u Zürichu]] Zürich je središte željezničkog, cestovnog, i zračnog prometa. Ima više željezničkih stanica, uključujuči [[Zürich Glavni Kolodvor]], [[Zürich Oerlikon]], [[Zürich Stadelhofen]], i [[Zürich Altstetten]]. [[Cisalpino|Cisalpinski]], [[InterCity Express|InterCity Ekspresni]] pa čak i [[TGV]] vlakovi staju u Zürichu. Kroz Zürich prolaze [[autoput]]i A1, A3, i A4. A1 ide zapadno prema [[Bern]]u i [[Ženeva|Ženevi]] i istočno prema [[Sv. Gallen]]u; A4 sjeverno prema [[Schaffhausen]]u, a A3 vodi sjevernozapadno prema [[Basel]]u i jugoistočno uz jezero Zürich i jezero Walen prema Sargansu. Zürich ima važan međunarodni [[aerodrom]] u [[Kloten]]u, manje od 10 kilometara sjeveroistočno od centra grada, i vojni aerodrom u [[Dübendorf]]u. Unutar Züricha i kroz cijeli kanton, mreža javnog prijevoza [[ZVV]] je jedna od najgušćih na svijetu. Ako se uračuna učestalost, što u Zürichu zna dostići 7 minuta, onda jest najgušća mreža na svijetu. Postoje tri sredstva javnog prijevoza: [[S-Bahn]] (lokalni vlakovi), [[tramvaj]]i i [[autobus]]i. Navodno ne postoji niti jedno mjesto na tlu strožeg gradskog centra udaljeno više od 150 metara od najbliže tramvajske, autobusne, ili željezničke stanice. Uz javni prijevoz postoje brodovi na jezeru i u rijeci, uspinjače, te žičara koja vodi od Adliswila do Felsenegga. Putne karte vrijede za sva sredstva javnog prijevoza (vlak, tramvaj, autobus, brod). == Hoteli == [[Datoteka:ZH Grossmuenster Limmat.JPG|thumb|250px|Zürich]] * Savoy Baur en Ville ([http://www.savoy-baurenville.ch] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180714224927/http://www.savoy-baurenville.ch/ |date=2018-07-14 }}) * Baur au Lac ([https://www.bauraulac.ch/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190902124005/https://www.bauraulac.ch/ |date=2019-09-02 }}) * Dolder ([http://www.doldergrand.ch/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090206174905/http://www.doldergrand.ch/ |date=2009-02-06 }}) * Alden Splügenschloss ([http://www.alden.ch/]) * Eden au Lac ([http://www.edenaulac.ch/]) * Park [[Hyatt]] Zürich ([http://www.zurich.park.hyatt.com/]) * Widder ([http://www.widderhotel.ch/]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}) * Marriott ([http://www.marriotthotels.com/]) * Ascot ([http://www.ascot.ch/]) * Swissotel ([http://zurich.swissotel.com/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061202030650/http://zurich.swissotel.com/ |date=2006-12-02 }}) == Vanjske veze == {{Commonscat|Zürich}} * [http://www.stadt-zuerich.ch/ Stadt Zürich] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040823014505/http://www.stadt-zuerich.ch/ |date=2004-08-23 }} {{de icon}} * [http://www.zuerich.com/ Zürich Tourismus] * {{wikivoyage}} * [http://www.sonbaski.com/fotograf2.htm Zürich Photos] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060503182751/http://www.sonbaski.com/fotograf2.htm |date=2006-05-03 }} {{Glavni gradovi švicarskih kantona}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Zürich| ]] [[Kategorija:Gradovi u Švicarskoj]] [[Kategorija:Glavni gradovi švicarskih kantona]] e7tjbma4lcb7jtscqnuid200xlznm2f 0 10357 42586603 42557945 2026-05-01T07:22:40Z ~2026-26052-03 347991 42586603 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Naselje <!--Opština Republika Srpska--> | ime = Banja Luka | drugo_ime = Banjaluka | slika_panorama = Banja Luka2121.jpg | opis_slike = | slika_zastava = Flag of Banja Luka, Bosnia and Herzegovina.svg | slika_grb = Veliki grb Banja Luke.svg | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{zastava|Bosna i Hercegovina}} | podjela_vrsta1 = Entitet | podjela_ime1 = {{zastava|Republika Srpska}} | površina = 1238,91 | stanovništvo_datum = 2013 | nadmorska_visina = 163 | marker_mapa = Bosna i Hercegovina | marker_mapa_opis = Banja Luka na mapi Bosne i Hercegovine | marker_reljef = 1 | koordinate = {{coord|44.766667|17.183333|region:BA|display=inline,title}} | website = {{URL|https://www.banjaluka.rs.ba/}} |vođa_ime=[[Draško Stanivuković]]|vođa_titula=Gradonačelnik|stanovništvo_blank1=138963|stanovništvo_blank2=185042|stanovništvo_blank1_naslov=Naselje|stanovništvo_blank2_naslov=Opština}} '''Banja Luka''', ili '''Banjaluka''', administrativni je centar [[Republika Srpska|Republike Srpske]] i njen najveći grad,<ref>{{cite web|url=http://www.banjaluka.rs.ba/front/category/63/|title=''Opšti podaci'' na zvaničnoj internet prezentaciji grada|accessdate=21. 12. 2008|archive-date=2017-11-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20171108205608/http://www.banjaluka.rs.ba/front/category/63/|dead-url=yes}}</ref> te drugi po veličini grad u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Na popisu stanovništva 2013. u naseljenom mjestu Banja Luka je živjelo 138.963 stanovnika a u opštini Banja Luka 185.042.<ref>{{Cite book|url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/K2_B_E.pdf|title=Knjiga 2: Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik|series=Popis stanovništva 2013|publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine}}</ref> U današnjoj političko-teritorijalnoj organizaciji Republike Srpske, koja se sastoji od opština i gradova, grad (ranije opština). Banja Luka najveća je političko-teritorijalna jedinica sa 1.239&nbsp;km² i predstavlja politički, administrativni, finansijski, univerzitetski i kulturni centar Republike Srpske. Banja Luka je nekada bila snažan privredni centar sa razvijenom mašinskom, tekstilnom, prehrambenom, drvoprerađivačkom i elektroindustrijom. Protekla [[rat u Bosni i Hercegovini|ratna zbivanja]] (1992–1995) i poslijeratna društvena tranzicija uzrokovali su propadanje većine industrijskih kapaciteta i tržišta.<ref name="opšti">{{Cite web |title=Grad Banja Luka – Opšti podaci |url=http://www.banjaluka.rs.ba/front/category/63/ |access-date=2011-01-09 |archive-date=2017-11-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171108205608/http://www.banjaluka.rs.ba/front/category/63/ |dead-url=yes }}</ref> U ovom gradu i njegovoj okolini preplitale su se različite kulture, običaji i uticaji. Sve to je ostavilo traga na arhitekturi pojedinih dijelova grada, ali i na velikom broju kulturno-istorijskih spomenika kao svjedoka različitih epoha i ljudskog stvaralaštva. Zbog mnogobrojnih zelenih površina ([[park]]ova i [[aleja]]), Banja Luka je poznata kao grad zelenila. == Geografija == === Položaj === Banja Luka je smještena na obalama [[Vrbas (rijeka)|Vrbasa]], na mjestu gdje ova rijeka gubi osobine planinske rijeke i ulazi u niziju na svom putu ka ušću u [[Sava|Savu]]. Veći dio područja Banje Luke pripada slivu Vrbasa, a manji dio na zapadu slivu rijeke [[Gomjenica (reka)|Gomjenice]]. Vrbas teče sredinom grada i na užem gradskom području prima pritoke [[Suturlija|Suturliju]], [[Crkvena (rijeka)|Crkvenu]] i [[Vrbanja (rijeka)|Vrbanju]]. Središnji dio grada leži na nadmorskoj visini od 163 m i okružen je [[tercijar]]nim brežuljcima. Prema različitim [[geomorfologija|geomorfološkim]], [[geologija|geološkim]] i [[hidrologija|hidrološkim]] osobinama koje su značajne za lokaciju postojećih i budućih cjelina grada, područje Banje Luke se može podijeliti na 4 cjeline: ravno dno kotline, aluvijalne terase, brda koja okružuju kotlinu i [[Dinarske planine]] na jugu. Na jugozapadu područja se uzdiže planina [[Manjača]], a na jugoistoku planina [[Čemernica (planina)|Čemernica]]. Grad se, prateći tok Vrbasa, razvijao nizvodno, a stambena naselja koja su se gradila poslije Drugog svjetskog rata i zemljotresa [[1969]]. razvijala su se u širinu prema brdima koja okružuju Banju Luku. Teritorija grada (nekada opštine) Banja Luka graniči se sa opštinama: [[Gradiška]], [[Laktaši]], [[Čelinac]], [[Skender Vakuf / Kneževo|Kneževo]], [[Mrkonjić Grad]], [[Opština Ribnik|Ribnik]], [[Opština Oštra Luka|Oštra Luka]] i [[Prijedor]]. === Geološke osobine i zemljišta === Područje ravničarskog dijela zahvata ravnica [[Banjalučko polje|Banjalučkog polja]] i doline pritoka Vrbasa i Sane (Vrbanja, [[Gomjenica (reka)|Gomjenica]] itd.), na nadmorskoj visini oko 150 m. Kvartarne naslage glina, ilovača, silikatni pijeskovi i šljunkovi, su blago zatalasani tereni, koji predstavljaju prelaz iz dolinskog u brdski teren. Područje pobrđa (150–600 m) grade stijene dijabaz-krečnjačke formacije. Taj prostor karakteriše jako naboran reljef, koji je uslov za obrazovanje dominantnih kiselih smeđih zemljišta. Područje planinskih masiva (nadmorske visine 400-1.338 m) na južnom dijelu teritorije grada građeno je od krečnjačkih i dolomitnih formacija. Dominantna zemljišta banjalučke teritorije (preko 90%) spadaju u red automorfnih zemljišta, među kojima su najprisutnija smeđa (kambična) zemljišta, a zatim i eluvijalno – iluvijalna, ilimerizovana zemljišta. Hidromorfna zemljišta rasprostranjena su na manjoj teritoriji, a među njima su najznačajnija pseudoglejna i aluvijalna zemljišta. === Klima === [[Klima]] Banje Luke je umjereno kontinentalna uz uticaj klime [[Panonska nizija|panonskog]] pojasa. Srednja godišnja temperatura je 10,7&nbsp;°C, srednja januarska 0,8&nbsp;°C, dok je srednja julska 21,3&nbsp;°C. Srednja godišnja oblačnost iznosi 62%. Na klimu znatno utiču geografski položaj grada (kotlina), Vrbas sa pritokama te urbanizacija gradskog područja.<ref name="opšti" /> {{Klima grada |Lokacija=Banja Luku |Izvor=Republički hidrometeorološki zavod Banja Luka. Posmatrani period: 1961-2003. | Jan_sr= | Jan_sr_pad=70.5 | Feb_sr= | Feb_sr_pad=62.6 | Mar_sr= | Mar_sr_pad=77.7 | Apr_sr= | Apr_sr_pad=89.2 | Maj_sr= | Maj_sr_pad=95.7 | Jun_sr= | Jun_sr_pad=111.8 | Jul_sr= | Jul_sr_pad=93.6 | Avg_sr= | Avg_sr_pad=83.6 | Sep_sr= | Sep_sr_pad=95.0 | Okt_sr= | Okt_sr_pad=83.3 | Nov_sr= | Nov_sr_pad=97.7 | Dec_sr= | Dec_sr_pad=88.9 | God_sr= | God_sr_pad=1049.6 | Jan_sr_min=-4.0 | Jan_sr_maks=4.4 | Feb_sr_min=-2.1 | Feb_sr_maks=7.3 | Mar_sr_min=1.1 | Mar_sr_maks=12.4 | Apr_sr_min=4.9 | Apr_sr_maks=17.1 | Maj_sr_min=9.5 | Maj_sr_maks=22.4 | Jun_sr_min=12.9 | Jun_sr_maks=25.6 | Jul_sr_min=14.1 | Jul_sr_maks=27.7 | Avg_sr_min=13.7 | Avg_sr_maks=27.7 | Sep_sr_min=10.2 | Sep_sr_maks=23.4 | Okt_sr_min=5.9 | Okt_sr_maks=17.5 | Nov_sr_min=2.0 | Nov_sr_maks=11.2 | Dec_sr_min=2.0 | Dec_sr_maks=5.3 | God_sr_min=5.5 | God_sr_maks=16.8 | Jan_a_maks= | Jan_a_min= | Feb_a_maks= | Feb_a_min= | Mar_a_maks= | Mar_a_min= | Apr_a_maks= | Apr_a_min= | Maj_a_maks= | Maj_a_min= | Jun_a_maks= | Jun_a_min= | Jul_a_maks= | Jul_a_min= | Avg_a_maks= | Avg_a_min= | Sep_a_maks= | Sep_a_min= | Okt_a_maks= | Okt_a_min= | Nov_a_maks= | Nov_a_min= | Dec_a_maks= | Dec_a_min= | God_a_maks= | God_a_min= |}} == Historija == Na širim prostorima grada otkrivena su bogata arheološka nalazišta koja govore o prastanovnicima prostora oko [[Vrbas (rijeka)|Vrbasa]]. Prvi poznati stanovnici bili su [[Iliri]] i [[Kelti]]. O boravku [[Antički Rim|Rimljana]] svjedoče brojni artefakti pronađeni na raznim lokalitetima u blizini današnje Banje Luke. Rimljani su prvi otkrili ljekovita svojstva mineralnih voda na izvorištima u okolini grada – [[Srpske toplice|Gornjem šeheru]], [[Slatina (Laktaši)|Slatini]] i [[Laktaši]]ma. U to vrijeme Banja Luka se nalazila na važnom [[rimsko Carstvo|rimskom]] putu koji je povezivao [[Split]] ({{jez-lat|Spalatum}}) sa [[Gradiška|Gradiškom]] ({{jez-lat|Servitium}}). U današnjem srcu grada, na mjestu gde se sada nalazi kulturno-istorijski spomenik, [[Kastel (Banja Luka)|tvrđava Kastel]], bilo je podignuto rimsko vojno utvrđenje Kastra, unutar kojeg se odvijao život rimskog vojnog naselja. === Srednji vijek === Tokom VI i VII vijeka, poslije propasti [[Rimsko Carstvo|Rimskog carstva]], doseljavala su se [[slaveni|slovenska]] plemena., ali područjem je do IX vijeka uglavnom gospodarila [[Bizantsko Carstvo|Vizantija]]. Polovicom IX vijeka teritorij današnje Banja Luke je pod neupitnom kontrolom Trpimirove Hrvatske koja u to doba kratko ratuje na području današnje Bosne s Bugarskom. Politička situacija po pitanju područja Banja Luke se neće mijenjati do 14 vijeka pošto je ono neprekidno u sastavu Hrvatske (od 1102 Kraljevine Hrvatske u uniji s Kraljevinom Ugarskom) do vladavine bosanskom bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II]] . O srednjovjekovnom životu u okolini Banje Luke svjedoče [[Nekropole stećaka u Banjoj Luci|nekropole stećaka]], mnoge povelje i zapisi izdati u gradovima Vrbaške i Zemljaničke župe, kao i značajni ostaci [[fortifikacija|utvrđenih gradova]] iz perioda od XIII do XV vijeka u kanjonu Vrbasa i na prostoru sjeverno od današnjeg grada, u [[Lijevče polje|Lijevču]] i [[Potkozarje (Banja Luka)|Potkozarju]]. Vrbaški grad se prvi put spominje 1224. godine, župa Zemljanik 1287, Kotor ([[Kotor-Varoš|Kotor Varoš]]) 1323, [[Zvečaj]] 1404, a [[Bočac]] 1446. Krajem XIV vijeka ovim prostorima (tzv. Donjim krajima) je vladao Stjepanov sin [[stefan Tvrtko I Kotromanić|kralj Tvrtko]], a početkom XV vijeka moćni hrvatski protuban i feudalac [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoje Vukčić]] koji vraća Banja Luku u sastav Kraljevine Hrvatske Grad se pod današnjim imenom prvi put pominje 1494. godine kada hrvatsko-ugarski kralj [[Vladislav II Jagelonac]], u povelji upućenoj lokalnim zapovjednicima, navodi ime Juraja Mikulašića kao kaštelana Banje Luke. Vjeruje se da je ovo ime nastalo od riječi „ban“ i „luka“, pri čemu je luka je označavala livadu u blizini vode. === Osmansko Carstvo === [[Datoteka:Banja Luka Ferhadija retusche.jpg|thumb|[[Ferhadija]] džamija]] U prvoj polovici 16 vijeka nakon godina velikih osmanskih opsada i hrvatskih protunapada [[Osmansko Carstvo|Turci Osmanlije]] su osvojile Banju Luku 1528. godine.<ref>{{cite web|url=http://www.alvrs.com/srpski/banjaluka.html |title=Savez opština i gradova RS: Banja Luka |date= |accessdate = 24. 12. 2010.}}</ref> U periodu od 1579. do 1587. godine [[Ferhat-paša Sokolović]] je izgradio čaršiju na idealnom prostoru za razvoj naselja, na ušću rijeke Crkvene u Vrbas. Tada je podignuto 216 javnih građevina, od kojih su najpoznatije: [[Ferhat-pašina džamija|Džamija Ferhadija]], karavan-saraj, oko 200 zanatskih i trgovačkih dućana, te hambari za žito. Godine 1583. Banja Luka je postala sjedište [[Bosanski vilajet|Bosanskog pašaluka]], što je bila sve do 1639. godine.<ref>{{cite web|url=http://www.britannica.com/eb/article-9013177/Banja-Luka |title=Enciklopedija Britanika: Banja Luka |publisher=Britannica.com |date= |accessdate = 08. 11. 2010.}}</ref> U svojih 500 godina postojanja Banja Luka je bila poprište mnogih sukoba. U vrijeme austrijsko-turskih ratova bila je više puta pustošena, a njeno stanovništvo pobijeno ili rastjerano. Naročito je značajna bitka koja se vodila oko banjolučke tvrđave 1773. godine u kojoj su obje strane pretrpjele velike gubitke. Banju Luku su pored vojničkih pohoda pustošile i velike epidemije kuge, od kojih je najveća bila ona između 1813. i 1816. kao i česti razorni zemljotresi. Krajem turske vladavine grad je imao 1.126 kuća od kojih su 103 bile u srpskoj varoši. Ovaj period banjolučke prošlosti obilježio je i [[Vaso Pelagić]], upravnik Srpskopravoslavne bogoslovije, prve srednje škole u [[Bosna i Hercegovina|Bosni]]. Pelagić je za školske potrebe i radi širenja prosvjete u narodu štampao 1867. godine u Beogradu „Rukovođu za srpsko-bosanske, hercegovačke, starosrbijanske i makedonske učitelje“. Primio je čin arhimandrita da bi zaštitio Bogosloviju u Banja Luci od protivnika iz redova sve tri vjere, kojima se nije dopadao njegov slobodouman školski program. === Austro-Ugarska === Godine 1878. Banju Luku je okupirala [[Austro-Ugarska]]. Iako je za vrijeme turske vlasti bila administrativni centar regije, Banja Luka je austrougarsku okupaciju dočekala kao zaostalo orijentalno naselje sa manje od 10.000 stanovnika. Pod novom vlašću grad je značajno napredovao. Dobio je nove saobraćajnice, vodovod, kanalizaciju, električnu rasvjetu, a razvijale su se i privreda i trgovina. Željezničkim putem se izvlačilo drvno bogatstvo, koje se plasiralo dalje u sve krajeve „Dvojne monarhije“. Za vrijeme austrougarske vladavine otvorena je i gimnazija („Velika realka“), fabrika duvana i drvoprerađivačko preduzeće „Bosna holc“. Najznačajniji Banjalučanin tog vremena je svakako pisac i narodni tribun [[Petar Kočić]], rođen u obližnjim [[Stričići]]ma na planini [[Manjača|Manjači]], koji je ostavio veliki i trajni pečat u kulturnom i političkom životu ovog kraja, kao i u srpskoj književnosti uopšte. === Jugoslavija === Za početak [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] vezana je jedna zanimljivost. Naime, po objavljivanju rata [[Kraljevina Srbija|Srbiji]], Austro-Ugarska je u Banjoj Luci pohapsila sve viđenije Srbe i optužila ih za veleizdaju. Slobodu za njih je uspio da izdejstvuje [[Alfonso XIII od Španije|Alfonso XIII]], tadašnji kralj [[Španija|Španije]], i to preko svoje majke, [[Maria Christina od Dviju Sicilija|Marije Kristine]], koja je bila porijeklom sa austrijskog dvora. Zahvalna Banja Luka i danas ima ulicu u samom centru grada koja nosi ime ovoga vladara. Austro-Ugarska vlast u Banja Luci okončana je ulaskom srpske vojske u grad 21. novembra 1918. godine. [[Datoteka:Cathedral of Christ the Saviour, Banja Luka.jpg|thumb|200px|Nekada crkva Svete trojice, danas Hram Hrista spasitelja]] U doba [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] grad se ubrzano razvijao, pogotovo za vrijeme uprave energičnog i preduzetnog [[Svetislav Milosavljević|Bana Svetislava Tise Milosavljevića]], prvog bana tadašnje [[Vrbaska banovina|Vrbaske banovine]]. Tada su izgrađene zgrade [[Palata Republike Srpske|Hipotekarne banke]], [[Gradska palata u Banja Luci|Banske uprave]], [[Banski dvor u Banjoj Luci|Banskog dvora]], Sokolskog doma, Higijenskog zavoda, [[Narodno pozorište Republike Srpske|Narodnog pozorišta Vrbaske banovine]] i [[hram Hrista Spasitelja u Banjoj Luci|crkve Svete trojice]], koja je srušena u njemačkom bombardovanju (danas [[hram Hrista Spasitelja u Banjoj Luci|hram Hrista spasitelja]]). Otvoren je veliki broj novih škola, Etnografski muzej Vrbaske banovine, izgrađen je gradski most ([[Most Patre]]), jedan od prvih projekata čuvenog inžinjera [[Branko Žeželj|Branka Žeželja]], te podignut Gradski park. Sve to je uticalo i na procvat kulturnog života Banje Luke. Napredak grada zaustavio je [[Drugi svjetski rat]] i njemačko bombardovanje 9. aprila 1941. sa velikim razaranjima, a potom i savezničko bombardovanje 1944. U Drugom svjetskom ratu Banja Luka je bila u okviru [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. Mnoge srpske i [[Jevreji|jevrejske]] porodice su protjerane, a neke od njih su završile u [[logor Jasenovac|koncentracionom logoru Jasenovac]]. Nekada brojna jevrejska zajednica (uglavnom [[Sefardi|Sefarda]]) u Banjoj Luci gotovo sasvim je nestala. Pripadnici "Poglavnikovog tjelesnog sdruga" ([[Ante Pavelić|Pavelićeve]] garde) i VIII [[Ustaše|ustaške]] bojne (bataljona), počinili su u zoru 7. februara 1942. u banjolučkim naseljima [[Drakulić]], [[Šargovac]] i [[Motike (Banja Luka)|Motike]], koja su u to vrijeme brojala ukupno oko 2.500 stanovnika većinom katolika, jedan od većih zločina na prostoru tadašnje Nezavisne Države Hrvatske. U [[masakr u Drakuliću|masakru]] hladnim oružjem je ubijeno više hiljada pravoslavnih stanovnika, većinom staraca, žena i djece. Počinioce ovog pokolja predvodio je natporučnik (kapetan) Josip Mislov u pratnji petrićevačkog župnika, fratra Vjekoslava Filipovića. Porušen i osiromašen, grad je oslobođen 22. aprila 1945. Godine 1961. na obližnjem Banj brdu podignut je [[spomenik palim Krajišnicima|spomenik]] u znak sjećanja na nekoliko hiljada krajiških boraca koji su poginuli u Drugom svjetskom ratu. Najteži udarac u poslijeratnom periodu ([[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]) gradu je zadao katastrofalni [[potres|zemljotres]] 1969. godine, nakon kojeg grad konačno dobija svoj prepoznatljivi izgled i značaj. Godina 1969. duboko je urezana u istoriju grada i svijest stanovništva. Najrazorniji udar pogodio je grad 27. oktobra 1969. godine. Počelo je u noći 26. oktobra u 2.55 č. jakim „prethodnim udarom“; podrhtavanje se nastavilo do 8.53 č. [[Potres u Banjoj Luci 1969.|kada je grad pogodio zemljotres]] jačine 8° Merkalijeve skale, odnosno 6° Rihterove skale s epicentrom u samom centru grada (gdje se danas nalazi zgrada robne kuće „Boska“). Zahvaljujući pravovremenim mjerama, odlukom da se obustavi rad u školama i posao u svim kolektivima, broj ljudskih žrtava je sveden na minimum (15 poginulih, a blizu 1.000 ranjenih). Odluku je donio krizni stab na čelu sa prijedsjednikom opštine Banja Luka, Živkom Babićem. Materijalna šteta je bila ogromna. Ukupno je oštećeno 112 privrednih organizacija, 36.267 stanova, 131 školska zgrada, svi objekti kulture, socijalne zaštite, javnih službi. Medicinski centar je do temelja srušen. Privreda je pretrpjela značajne gubitke. Nakon zemljotresa je došlo vrijeme velike obnove grada, kada je izgrađeno mnoštvo novih objekata i stambenih naselja. === Savremeno doba === Za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] u Banjoj Luci nije bilo direktnih ratnih dejstava, ali je za manje od pola godine svih 16 banjalučkih [[džamija]] zbrisano sa lica zemlje.<ref name="Tomanić">[http://www.bosnafolk.com/pdf/spc.pdf MILORAD TOMANIĆ, SRPSKA CRKVA U RATU I RATOVI U NJOJ]</ref> Takođe je došlo do značajnih promjena u nacionalnoj strukturi stanovništva koje kulminiraju u junu 1995. Iz grada je protjerano više desetaka hiljada uglavnom [[Hrvati|Hrvata]], pa i [[Bošnjaci|Bošnjaka]], da bi se u grad i okolicu koji mjesec kasnije mogli naseliti izbjegli Srbi zbog početka operacije "Oluja". Pored toga, ovaj period banjolučke istorije obilježio je još jedan tragičan događaj. Od 22. maja do 19. juna 1992. godine u Klinici za dječije bolesti u Banjoj Luci [[Smrt 12 banjalučkih beba|umrlo je 12 novorođenčadi]]. Svima je [[kiseonik]] za inkubatore bio neophodan. Zbog prekida [[koridor]]a kroz [[Posavina|Posavinu]] prema Srbiji, uslijed napada hrvatskih i muslimanskih snaga, bila je onemogućena dostava kiseonika za potrebe bolnice, kopnenim putem, kojim je Banja Luka do tada bila snabdijevana, čime je došlo do pomora djece i drugih bolesnika u bolnicama Banjaluke. Osnivanjem [[Republika Srpska|Republike Srpske]], grad Banja Luka je postao njena najveća teritorijalno politička jedinica i de fakto glavni grad u kojem su sjedišta svih republičkih institucija. Područje grada se danas prostire na površini od 1.239&nbsp;km² koju naseljava oko 250.000 stanovnika od kojih preko 75 % živi u užem gradskom području. Kulturno-obrazovnom konceptu grada i regiona pečat daju Narodni muzej, Narodno pozorište, [[Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske]], kuturni centar Banski dvor, [[Arhiv Republike Srpske]], [[Dječije pozorište Republike Srpske]], Umjetnička galerija, trinaest srednjih škola i četrnaest visokoškolskih ustanova. == Političko i administrativno uređenje == Grad Banja Luka je teritorijalna jedinica lokalne samouprave i ima nadležnosti koje su zakonom dodijeljene [[opština|opštini]]. Organi vlasti u Gradu Banjoj Luci su: * Skupština grada, i * [[Gradonačelnik]]. Skupština grada je predstavničko tijelo građana, i organ odlučivanja i kreiranja politike Grada. Skupština ima 31 odbornika. Odbornici se biraju na neposrednim lokalnim izborima, tajnim glasanjem, na period od četiri godine. Gradonačelnik zastupa grad i vrši izvršnu funkciju u Gradu Banjoj Luci. On rukovodi Administrativnom službom grada, i odgovoran je za njen rad. * Trenutni gradonačelnik Banje Luke je [[Draško Stanivuković]].<ref>[https://www.klix.ba/vijesti/bih/stanivukovic-autobusom-stigao-na-posao-i-preuzeo-funkciju-gradonacelnika-banje-luke/201224052 Stanivuković autobusom stigao na posao i preuzeo funkciju gradonačelnika Banje Luke]</ref> == Stanovništvo i naselja == [[Datoteka:BH municipality location Banja Luka.png‎|thumb|200px|Grad Banja Luka]] Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 2013. godine, opština Banja Luka je imala 185.042 stanovnika, raspoređenih u 54 naseljena mjesta.<ref name="statistika">[http://www.fzs.ba/popis.htm Zavod za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140111035218/http://fzs.ba/popis.htm |date=2014-01-11 }}, pristup 15. novembar 2007.</ref> Poslije potpisivanja [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskog sporazuma]] područje grada Banje Luke u cjelini je ušlo u sastav Republike Srpske. Radi neposrednog učešća građana u lokalnoj samoupravi i sa ciljem zadovoljavanja njihovih zajedničkih potreba, na području grada je obrazovano 56 mjesnih zajednica. {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;" |- style="background: #E9E9E9" | colspan="7"ackground-color:#F28500;"| '''Stanovništvo opštine Banje Luke''' |- style="background:style=;" |'''background-color:#F5DEB3;"| '''godina popisa''' |'''[[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]].''' | '''background-color:#C2B280;" | '''[[Popis stanovništva u SR Bosni i Hercegovini 1991.|1991]].''' | '''background-color:#C2B280;" | '''[[Popis stanovništva u SFR Jugoslaviji 1981.|1981]].''' | '''background-color:#C2B280;" | '''[[Popis stanovništva u SFR Jugoslaviji 1971.|1971]].''' |- | '''ackground-color:#FF0000;"| '''Srbi''' |165.750(89,57%) |106.826 (54.58%) |93.389 (50.86%) |92.465 (58.25%) |- |'''ackground-color:#4169E1;"| '''Hrvati''' |5.104(2.76%) |29.026 (14.83%) |30.442 (16.57%) |33.371 (21.02%) |- |'''ackground-color:#228B22;"| '''Bošnjaci''' |7.681(4.15%) |28.558 (14.59%) |21.726 (11.83%) |24.268 (15.28%) |- |'''ackground-color:#C71585;"| '''Jugosloveni''' |648(0.35%) |23.656 (12.08%) |31.347 (17.07%) |4.684 (2.95%) |- |'''ackground-color:#CC7722;"|'''ostali i nepoznato''' |5.859 |7.626 (3.89%) |6.714 (3.65%) |3.948 (2.48%) |- |'''ackground-color:#F5DEB3;"|'''ukupno''' |'''185.042''' |'''195.692''' |'''183.618''' |'''158.736''' |} {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;" |- style="background: #E9E9E9" | colspan="7" ackground-color:#F28500;" | '''Stanovništvo opštine Banje Luke''' |- style="background:style=;" | '''background-color:#F5DEB3;" | '''godina popisa''' |'''[[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]].''' | '''background-color:#C2B280;" | '''[[Popis stanovništva u SR Bosni i Hercegovini 1991.|1991]].''' | '''background-color:#C2B280;" | '''[[Popis stanovništva u SFR Jugoslaviji 1981.|1981]].''' | '''background-color:#C2B280;" | [[Popis stanovništva u SFR Jugoslaviji 1971.|'''1971''']] |- | '''ackground-color:#FF0000;" | '''Srbi''' |121.185(87.21%) |70.155 (49.03%) |51.839 (41.82%) |41.297 (45.46%) |- | '''ackground-color:#4169E1;" | '''Hrvati''' |4.205(3.03%) |27.689 (19.35%) |20.916 (16.87%) |23.411 (25.77%) |- | '''ackground-color:#228B22;" | '''Bošnjaci''' |7.573(5.45%) |15.700 (10.97%) |16.314 (13.16%) |17.897 (19.70%) |- | '''ackground-color:#C71585;" | '''Jugosloveni''' |615(0.44%) |22.645 (15.82%) |30.318 (24.46%) |4.606 (5.07%) |- | '''ackground-color:#CC7722;" |'''ostali i nepoznato''' |5.385(3,88%) |6.890 (4.81%) |4.550 (3.67%) |3.620 (3.98%) |- | '''ackground-color:#F5DEB3;" |'''ukupno''' |'''138.963''' |'''143.079''' |'''123.937''' |'''90.831''' |} == Naseljena mjesta == {| border="1" cellpadding="4" cellspacing="2" style="width:70%; background:#f9f9f9; border:1px #aaa solid;" |- valign="top" | style="width:25%;" | * [[Agino Selo]] * Banja Luka * [[Barlovci]] * [[Bastasi (Banja Luka)|Bastasi]] * [[Bistrica (Banja Luka)|Bistrica]] * [[Bočac]] * [[Borkovići (Banja Luka)|Borkovići]] * [[Bronzani Majdan]] * [[Cerici]] * [[Čokori]] * [[Debeljaci]] * [[Dobrnja (Banja Luka)|Dobrnja]] * [[Dragočaj (Banja Luka)|Dragočaj]] * [[Drakulić]] | style="width:25%;" | * [[Dujakovci]] * [[Goleši]] * [[Jagare]] * [[Kmećani]] * [[Kola (Banja Luka)|Kola]] * [[Kola Donja]] * [[Krmine]] * [[Krupa na Vrbasu]] * [[Kuljani (Banja Luka)|Kuljani]] * [[Lokvari]] * [[Lusići]] * [[Ljubačevo]] * [[Melina (Banja Luka)|Melina]] * [[Motike (Banja Luka)|Motike]] | style="width:25%;" | * [[Obrovac (Banja Luka)|Obrovac]] * [[Pavići]] * [[Pavlovac (Banja Luka)|Pavlovac]] * [[Pervan Donji]] * [[Pervan Gornji]] * [[Piskavica (Banja Luka)|Piskavica]] * [[Ponir]] * [[Potkozarje (Banja Luka)|Potkozarje]] (Ivanjska) * [[Prijakovci]] * [[Priječani]] * [[Prnjavor Mali (Banja Luka)|Prnjavor Mali]] * [[Radmanići]] * [[Radosavska]] * [[Ramići (Banja Luka)|Ramići]] | style="width:25%;" | * [[Rekavice]] * [[Slavićka]] * [[Stratinska]] * [[Stričići]] * [[Subotica (Banja Luka)|Subotica]] * [[Šimići]] * [[Verići]] * [[Vilusi (Banja Luka)|Vilusi]] * [[Zalužani]] * [[Zelenci (Banja Luka)|Zelenci]] |} [[Datoteka:Banja luka sa groblja2.jpg|300p|thumb|Panorama Grada]] == Privreda == Do 1992. godine Banja Luka je bila snažan privredni centar sa 63.000 zaposlenih i razvijenom industrijom. Nacionalni dohodak po glavi stanovnika iznosio je 2.850 [[Američki dolar|američkih dolara]], a stopa zaposlenosti 32,6 %. Privredni razvoj grada bio je zasnovan na razvoju industrije, uz dominaciju sekundarnog sektora u kojem je bilo angažovano 54 % ukupnog broja zaposlenih. Nakon četvorogodišnjih ratnih dejstava privreda Banje Luke stagnira. Propuštena je nova tehnološka generacija a oprema, instalirana prije rata, sada je zastarjela. I najzad, pokidane su tradicionalne spoljnotrgovinske veze i izgubljeni značajni kupci i tržišta. U posljednjih nekoliko godina naglo se razvija finansijski sektor i Banja Luka postaje finansijsko središte. U 2002. godini počinje da radi novoosnovana [[Banjalučka berza]].<ref>{{cite web|url=http://www.blberza.com/ |title=Banjalučka berza |publisher=Blberza.com |date= |accessdate = 08. 11. 2010.}}</ref> Uskoro se i akcije najvećih preduzeća Republike Srpske uvrštavaju na berzansku kotaciju. Među njima se nalaze akcije [[Telekom Srpske|Telekoma Srpske]], Rafinerije ulja Modriča, Banjalučke pivare, Vitaminke, Fabrika duvana Banja Luka, "Čajavec" Banja Luka, Incel Holding A.D., Tamaris Company d.o.o., Tvornica obuće Bema i mnoge druge. Pojavljuju se investitori iz [[Slovenija|Slovenije]], [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Srbija|Srbije]], a potom i iz [[Evropska unija|Evropske unije]], [[Norveška|Norveške]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Japan]]a i [[Narodna Republika Kina|Kine]]. Osim berze, u ovom gradu su smještene i druge važne finansijske institucije kao što su Komisija za hartije od vrijednosti Republike Srpske, Agencija za bankarstvo Republike Srpske, Investiciono-razvojna banka, Poreska Uprava Republike Srpske i Uprava za indirektno oporezivanje BiH. Sve to Banju Luku čini jednim od najvažnijih finansijskih centara u zemlji i trebalo bi da predstavlja osnovu za privredni razvoj ovog kraja. == Obrazovanje == Banja Luka je sjedište jedne od dvije visokoškolske ustanove čiji je osnivač Republika Srpska - [[Univerzitet u Banjoj Luci|Univerziteta u Banjoj Luci]]. U trenutku osnivanja ([[1975]]), u sastavu Univerziteta bilo je pet fakulteta: elektrotehnički, tehnološki, mašinski, pravni i ekonomski i tri više škole. Kasnije je osnovan i medicinski fakultet (1978. godine), da bi nakon formiranja Republike Srpske u Banjoj Luci bili osnovani poljoprivredni (1992), šumarski (1993), filozofski (1993), arhitektonsko-građevinski (1995) i prirodno-matematički fakultet (1996), kao i Akademija umjetnosti (1999). U Banjoj Luci je smješteno trinaest srednjih škola. Najstarija srednjoškolska ustanova je [[Gimnazija Banja Luka|Gimnazija]], koja je u [[1995]]. godini proslavila sto godina postojanja, a tu su i: Građevinska škola, Ekonomska škola, Elektrotehnička škola „[[Nikola Tesla]]“, Medicinska škola, Muzička škola „[[Vlado Milošević]]“, Poljoprivredna škola, Tehnička škola, Ugostiteljsko-trgovinsko-turistička škola, Škola učenika u privredi, Tehnološka škola, Centar za obrazovanje vaspitanje i rehabilitaciju sluha i govora, te Centar „Zaštiti me“. Banja Luka ima 29 osnovnih škola i 16 vrtića u okviru Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje. == Kultura == U vrijeme [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], odnosno uprave [[Svetislav Milosavljević|Bana Milosavljevića]], banjolučko stvaralaštvo afirmiše poznate kreatore i animatore u oblasti kulture, koji postavljaju najvrijednija ostvarenja na kulturnu pozornicu grada. [[Narodno pozorište Republike Srpske|Narodno pozorište]] i Etnografski muzej osnovani su iste, [[1930]]. godine. Prvi upravnik Muzeja bio je čuveni slikar [[Spiridon Špiro Bocarić|Špiro Bocarić]]. U početku osmišljen kao etnografski, muzej s vremenom povećava fond istorijske i arhivske građe. Ime Dušana Mitrovića zauzima počasno mjesto u pozorišnim analima. Bio je upravnik prvog pozorišnog ansambla koji se sastojao od desetak glumaca, među kojima su bili [[Vjekoslav Afrić]] i Vlado Zeljković. Nedugo zatim otvorena je [[Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske]], koja sada ima obilježja narodne i univerzitetske biblioteke. Pored fonda od 250.000 knjiga biblioteka raspolaže i sa 3.500 unikatnih primjeraka knjiga velike vrijednosti. Dječije pozorište je počelo s radom [[1960]]. godine, a poslednjih godina i DIS – Pozorište mladih. Tu je i dječiji studio glume "Roda", kao i novoosnovano [[Gradsko pozorište Jazavac]]. Osim u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske, djela poznatih majstora mogu se vidjeti i u galeriji „Terzić“. Koncerti, izložbe, promocije i drugi kulturni sadržaji uglavnom se održavaju u [[Banski dvor u Banjoj Luci|Banskom dvoru]]. Najpoznatije i najuglednije kulturne manifestacije u Banjoj Luci su [[Petar Kočić|Kočićevi]] susreti, [[Sveti Sava|Svetosavska]] akademija, [[Đurđevdanski festival]] i Festival gradske i narodne muzike, Teatarfest, Sajam knjiga, Demo-fest, [[Kratkofil]] (festival kratkog filma), Dani Vlade S. Miloševića, Međunarodni festival folklora "Dukat fest", Neofest (Međunarodni festival urbane kulture), [[Zaplet]] Međunarodni festival mladog glumca i dr. Filmska ostvarenja se emituju u [[bioskop]]u „Palas“ i multipleksu „Kozara“. U Banja Luci se svake godine održavaju dvije višednevne manifestacije: „Banjalučke ljetne igre“ i „Ljeto na Vrbasu“. U oblasti kulturno-umjetničkog amaterizma najaktivnija su sledeća društva i udruženja: „Veselin Masleša“, „Pelagić“, „Čajavec“, srpsko pjevačko društvo „Jedinstvo“, dječji hor „Vrapčići“ i druga. == Turizam == Kako se grad proteže obalama donjeg toka [[Vrbas (rijeka)|Vrbasa]], na ovim prostorima [[ribolov]] je veoma staro zanimanje. Gornji tok Vrbasa i cijeli tok [[Pliva|Plive]] bogati su raznovrsnom ribom (prije svih [[lososi|pastrmkom]], [[mladica|mladicom]] i [[lipljen]]om), a kanjoni ovih rijeka su i turističke atrakcije. Donji tok Vrbasa bogat je ribom mirnih voda: [[šaran]]om, [[štuka|štukom]] i [[som]]om. Izuzev sjeverne strane, Banja Luka je okružena šumovitim brdima sa raznovrsnom divljači. Lovišta [[srna]] se nalaze na [[Manjača|Manjači]] i [[Čemernica (planina)|Čemernici]], rezervati [[medvjed]]a u šumama kod [[Maslovare (Kotor Varoš)|Maslovara]] i [[Šiprage|Šipraga]] (opština [[Kotor-Varoš|Kotor Varoš]]), a jezero [[Bardača]] (kod [[Srbac|Srpca]]) obiluje barskom divljači, pretežno divljim [[patke|patkama]] i [[guska]]ma. Trapiska šuma poznato je lovište [[fazan]]a i [[zec|zečeva]], kojih ima i u rezervatu na području [[Potkozarje (Banja Luka)|Potkozarja]]. [[Datoteka:Gospodska.jpg|thumb|200px|"Gospodska" ulica]] Zahvaljujući blizini termomineralnih izvora ([[Laktaši]], [[Srpske Toplice|Šeher]], [[Slatina (Laktaši)|Slatina]], [[Kulaši]]...) Banja Luka ima osnovne uslove za razvoj [[banja|banjsko-rekreativnog]] turizma. Radi ljekovitih svojstava izvori su korišćeni i u doba [[Antički Rim|Rimljana]], ali do danas nije završena rekonstrukcija i modernizacija banjskih lječilišta sa terenima za rekreaciju i ostalim sadržajima savremene turističke ponude. Banja Luka je dugo slovila kao grad zelenila sa više od deset hiljada stabala, uređenim parkovima, zelenim površinama i čuvenim alejama. Planovi vezani za razvoj turizma podrazumijevaju sanaciju tvrđave Kastel i uređenje obala Vrbasa i zelenih oaza u blizini grada (Banj brdo, Šibovi, Trapisti i izletišta pored [[Vrbanja (rijeka)|Vrbanje]]). Pored dobre prirodne osnove za razvoj lova i ribolova, te banjskog, manifestacionog i seoskog turizma, u Banjoj Luci je u posljednje vrijeme sve popularniji i avanturistički turizam. Pod tim se podrazumijevaju [[rafting]], [[kajak]]aštvo, [[alpinizam|planinarenje]], [[speleologija]], [[paraglajding]] i slične aktivnosti, za koje rijeka Vrbas i njen [[kanjon]] predstavljaju idealnu lokaciju. == Znamenitosti == [[Datoteka:Uprava.jpg‎|thumb|200px|Gradska palata u Banjoj Luci]] Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine sa područja opštine Banja Luka proglasila je 37 dobara za nacionalne spomenike kulture. Opširnije: [[Nacionalni spomenici u Banjoj Luci]] Simboli Banje Luke, izgrađeni su u „zlatno doba“ grada u vrijeme formiranja [[Vrbaska banovina|Vrbaske banovine]] na čelu sa Svetislavom Tisom Milosavljevićem. Radovi na [[Banski dvor|Banskom dvoru]] počeli su u [[mart]]u 1931, a svečano otvaranje zdanja je bilo 8. [[novembar|novembra]] [[1932]]. godine. Dispozicije ovih objekata su riješene blokovskim sistemom, sa svjetlarnicima uz naglašeno centralno postavljeno stepenište, smišljeno i kreativno, sa zadovoljenjem svih funkcija. Gabariti obuhvataju uglove ulica, kod kojih se, izlazeći fasadama na tri strane, formiraju zatvoreni blokovi. Ovo arhitektonsko rješenje u sebi sadrži arhitektonski izraz objedinjenog klasicizma i elemenata srednjovjekovnog srpskog graditeljstva, sa izvučenim i naglašenim pilastrima, te sa dekorativno obrađenim kapitelima i arhivoltama koje uokviruju polukružne otvore. === Hram Hrista Spasitelja u Banjoj Luci|Saborna pravoslavna crkva Hrista spasitelja === Crkva je izrađena u srpskovizantijskom stilu, koji se kod nas javlja u arhitektonskoj praksi krajem XIX i početkom XX vijeka. Srušena je u Drugom svjetskom ratu, a obnova je počela tek [[1992]]. Crkva je sagrađena od najplemenitijeg kamena sa [[Bliski Istok|Bliskog istoka]] [[sedra|travertin]] u bojama (crveni i žuti) koji nastaje vulkanskim erupcijama. Na fasadi hrama nalaze se [[portal]]i, [[rozeta|rozete]], stubovi, krstovi, [[bifora|bifore]] i [[arhivolta|arhivolte]] koje su rađene od [[Karara|kararskog]] bijelog mermera. Stubovi (šest velikih i četiri mala) napravljeni su od granita iz mjesta Đadone, [[Sardinija]]. Iako njena unutrašnjost još uvijek nije uređena, danas crkva Hrista spasitelja arhitektonski predstavlja jednu od najljepših i najvećih [[Pravoslavlje|pravoslavnih]] građevina na [[Balkan]]u. === Tvrđava Kastel === [[Fortifikacija|Tvrđava]] Kastel je najstariji istorijski spomenik u Banjoj Luci. Nalazi se u središnjem dijelu grada i dominira lijevom obalom Vrbasa. U prošlosti je Kastel bio jako vojničko utvrđenje sa namjenom da brani kotlinu Vrbasa od neprijateljskih naleta. Tvrđava je sa svih strana opasana debelim kamenim zidovima, a u njenoj unutrašnjosti, pored ljetne pozornice, igrališta za djecu i nacionalnog restorana nalazi se Zavod za zaštitu kulturnog i prirodnog nasljeđa RS, koji radi od [[1976]]. godine. === Muzej Republike Srpske === Muzej Republike Srpske se nalazi u centru Banje Luke u ulici Đure Daničića. Nalazi se u nekadašnjoj zgradi muzeja Vrbaske banovine a osnovan je 1930. godine ukazom [[Aleksandar I. Karađorđević|Kralja Aleksandra I Karađorđevića]]. Jedna od najaktuelnijih postavki u muzeju je zbirka [[Logor Jasenovac|Jasenovac]]. === Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske === Zgrada stare željezničke stanice iz 1891-1892. godine (danas Muzej savremene umjetnosti RS) izvedena je kao monumentalno zdanje, sa istaknutim središnjim ulazom i bočnim krilima na kojima su takođe reprezentativni portali, sa lučnim otvorima bogato ukrašenih arhivolti u prizemlju, naglašenim profilisanim vijencima i skladnim ritmom pravougaonih prozora na spratu, dok je peronska strana prvobitno imala trijem na čeličnim stubovima sa ukrasnim kapitelima. Građena je u [[neorenesansa|neorenesansnom]] maniru, a pozicijom je omogućila formiranje prvog gradskog trga vezanog za Carski drum. === Narodno pozorište Republike Srpske === Narodno pozorište Republike Srpske u Banjoj Luci osnovano je [[1930]]. godine kao "Narodno pozorište Vrbaske banovine" i od tada je važan nosilac razvoja dramske umjetnosti u gradu, a i cijeloj regiji. Kao i mnoge druge znamenitosti u gradu, zgrada Narodnog pozorišta izgrađena je u vrijeme [[svetislav Milosavljević|bana Milosavljevića]]. === Palata Republike Srpske === Monumentalni objekat Hipotekarne banke izgrađen je [[1936]]. godine, a u njemu su, pored elemenata [[Bauhaus]]a, naglašeni i [[Neoklasicizam|neoklasicistički]] elementi. Dvije bronzane figure krajiških seljaka, koje flankiraju reprezentativni portal, izradio je Volodemer Zahorodnjuk. Od kraja 2008. godine je palata Republike Srpske. === Gospodska ulica === Krajem XIX vijeka u Gospodskoj ulici (ulica Veselina Masleše) podignut je niz jednospratnih neorenesansnih zgrada, a docnije i zgrada sa stilskim elementima [[secesija|secesije]], namijenjenih trgovini i stanovanju. Veći broj ovih objekata sačuvao se do danas i svojim bogatim ukrasima na vijencima oko prozora i balkona i sa dekorativnim tornjićima na uglovima čini reprezentativnu pješačku zonu u središtu grada. Danas se u ovim objektima duž Gospodske ulice nalaze mnoge trgovačke radnje koje nude robu domaćih i svjetskih proizvođača. === Spomenik Petru Kočiću === Spomenik književniku i narodnom tribunu Petru Kočiću (1877–1916) nalazi se u centralnom Gradskom parku. Autori spomenika su [[Antun Augustinčić]] i [[Vanja Radauš]]. Spomenik je završen [[1929]]., a postavljen je i svečano otkriven 6. novembra 1932. godine. === Samostan Marija Zvijezda === Izgrađena je [[1926]]. godine. Starohrišćanski i [[Romanika|romanički]] elementi oblikuju ogroman prostor trobrodne [[Bazilika|bazilike]] na tačno promišljen, originalan način, s obzirom na to da je središnja lađa dugačka šezdeset, a široka 10 metara. Unutrašnjost samostana odlikuje se smislom za uređenje prostora, nježnim koloritom i neobično umjetničkim uobličenjem. === Banj brdo === Banj brdo (nekada Šehitluci) je poznato banjolučko izletište, sa kojeg se može vidjeti gotovo cijeli grad. Na vrhu ovog brda (431 m nadmorske visine) nalazi se [[Spomenik palim Krajišnicima]] u [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačkoj borbi (1941—1945)]]. Spomenik je mauzolejskog tipa (visine 13 m i dužine 24 m) i rad je jednog od najvećih jugoslovenskih kipara i majstora memorijalne plastike, [[Antun Augustinčić|Antuna Augustinčića]]. Banj brdo dominira banjolučkom kotlinom, a njegov vrh je udaljen 5&nbsp;km od centra grada. === Spomenik Topola užasa === Spomenik Topola užasa se nalazi na [[Logor Jasenovac|Trgu žrtava Jasenovca]] ispred zgrade [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]] u centru Banje Luke. Podignut je u znak sjećanja na žrtve [[Logor Jasenovac|ustaškog logora smrti Jasenovac]]. === Spomenik Dvanaest beba === Spomenik Dvanaest beba se nalazi ispred [[Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske|muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske]]. Spomenik je otkriven 2008. u znak sjećanja na [[smrt 12 banjalučkih beba]]. == Značajne osobe == * [[Anton Josipović]], bokser osvajač zlatne olimpijske medalje * [[Mladen Bojinović]], rukometaš * [[Nikola Koljević]], profesor, političar i lektor * [[Franjo Komarica]], poglavar katoličke crkve u Banja Luci * [[Mustafa Nadarević]], poznati glumac * [[Igor Radojičić]], političar predsjednik narodne skupštine RS * [[Ivan Ljubičić]], teniser * [[Nikola Pejaković]], poznati glumac * [[Marija Šestić]], pjevačica * [[Tomislav Knez]], bivši fudbaler i reprezentativac Jugoslavije * [[Romana Panić]], pjevačica * [[Vlado Milošević]], akademik, kompozitor, pedagog * [[Petar Kočić]], pisac * [[Saša Lošić]], poznati pjevač, kompozitor grupe "Plavi orkestar" * [[Aleksandar Knežević]], bivši rukometaš * [[Dragan Marković]], bivši rukometaš i rukometni trener * [[Anton Kasipović]], političar i ministar obrazovanja RS * [[:bs:Dado_Glišić|Dado Glišić]], pjevač * [[Dragan Marković]], rukometni trener * [[Dušan Popović]], direktor arhiva RS * [[Marija Šestić]], pjevačica * [[Tomislav Knez]], bivši reprezentativac Jugoslavije * [[Adem Čejvan]] (Ćejvan), glumac * [[Petar Pećanac]], alpinista * [[Dragan Pajić]], radio reporter među deset najboljih na URTI takmičenju * [[Velimir Stojnić]], fudbalski trener * [[Željko Stjepanović]], glumac * [[Dragan Primorac]], poznati ljekar i političar * [[Siniša Stanković]], doktor == Sport == Od banjalučkih sportista najpoznatiji su [[rukomet]]aši koji su svom gradu donijeli titulu [[Evropa|evropskog]] prvaka u rukometu. Uspjehe su postizali i banjalučki [[boks]]eri, [[streljaštvo|strijelci]], [[šah]]isti, [[padobranstvo|padobranci]], [[fudbal]]eri, [[biciklizam|biciklisti]], [[kajak i kanu na divljim vodama|kajakaši]], [[košarka]]ši. .. sa 12 [[Olimpijske igre|olimpijskih]] [[medalja]] (8 zlatnih), 15 medalja sa svjetskih prvenstava, 6 medalja sa evropskih prvenstava, 4 sa [[univerzijada]], 11 sa [[Mediteranske igre|mediteranskih igara]] i 39 sa [[balkan]]skih prvenstava. Banja Luka ima jednog klupskog prvaka Evrope ([[RK Borac|Rukometni klub „Borac“]]<ref name="sport">{{cite web |url=http://www.rkborac.rs.ba/ |title=Rukometni klub „Borac“ |publisher=Rkborac.rs.ba |date= |accessdate=08. 11. 2010. |archive-date=2009-08-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090831102805/http://www.rkborac.rs.ba/ |dead-url=yes }}</ref>), pobjednika [[Mitropa kup]]a ([[FK Borac Banja Luka|Fudbalski klub „Borac“]]) te veliki broj ekipnih i pojedinačnih šampionskih titula u prvenstvima [[Jugoslavija|Jugoslavije]].Banja Luka ima Bokserski Klub Slavija koji je stvorio mnoge šampione takođe postoje još Atletski Klub Borac Banja Luka, Atletski Klub Banja Luka, Ženski Košarkaški Klub Mladi Krajišnik, Plivački Klub Olimp, Škola Rukometa Golić-Šarić, Ženski Rukometni Klub Borac, Rukometni Klub Mladost Banja Luka, Ženski Fudbalski Klub Banja Luka, Klub Malog Fudbala Sokrates, Atletski Klub Invalida Vrbas, Kik Boks Klub Sektor Banja Luka, Kik Boks Klub "Draženko Ninić" Banja Luka i Kik Boks Klub "Borac" Banja Luka, Klub Malog Fudbala Banja Luka, Bokserski Klub ''FENIX BIN", ŽOK ''BL Volley", Odbojkaški Klub Borac, Kajak-Kanu Klub Vrbas, Šahovski Klub Banja Luka, Košarkaški Klub Invalida Vrbas i Speleološko Društvo "Ponir". Danas je u Banjoj Luci organizovano i aktivno radi više od 100 sportskih organizacija, saveza, sportsko-rekreativnih društava i udruženja u 22 sporta. Na području grada postoji 69 sportskih objekata. Najpoznatiji među njima su: „[[Gradski stadion u Banjoj Luci|Gradski stadion FK Borac]]“, te [[Sportska dvorana Borik|sportske dvorane „Borik“]] i „Obilićevo“ koje su zajedno sa kuglanom „Borik“ u sastavu javne ustanove „Sportski centar Borik“. == Saobraćaj == [[Datoteka:TranzitBL.jpg‎|thumb|200px|Zapadni tranzit, jedna od najfrekventnijih saobraćajnica u gradu]] Na području Banje Luke najrazvijeniji vid [[promet|saobraćaja]] je drumski, a pored njega, u upotebi je i željeznički, dok je vazdušni saobraćaj slabije razvijen. Kroz grad prolaze magistralni putevi M4 (Novi Grad – Doboj) i M16 (Gradiška – [[Crna rijeka|Crna Rijeka]] (Jajce)),<ref name="putevi">[http://www.putevirs.com/ JP Putevi Republike Srpske (putna mreža)]</ref> te neki manje značajni regionalni i lokalni [[put]]evi. Nakon perioda stagnacije u razvoju saobraćajne infrastrukture na području grada i cijele Republike Srpske, u zadnjih nekoliko godina radi se na modernizaciji i rekonstrukciji puteva. U toku je izgradnja [[autoput]]a Banja Luka – Gradiška ([[E-661]]) koji veže Banju Luku sa [[evropski put E70|autoputem E-70]] (Beograd – Zagreb).<ref name="putevi" /> Planirana je i izgradnja mreže autoputeva, koju bi pored navedenog činili i pravci Novi Grad – Banja Luka, Banja Luka – Doboj, Šamac – Doboj, Šamac – [[Bijeljina]] i Banja Luka – Kupres.<ref>[http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mf/PPP/Budzet/Ekonomska%20politika%202008%20%20god%20lat.pdf Vlada Republike Srpske, Ekonomska politika 2008] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111109043951/http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mf/PPP/Budzet/Ekonomska%20politika%202008%20%20god%20lat.pdf |date=2011-11-09 }}, strana 55.</ref> Pored brojnih privatnih prevoznika i špeditera, drumski putnički i teretni saobraćaj organizuju preduzeća „Autoprevoz“, „Banjalukatrans“ i „Rotas“. Banjolučka privredna preduzeća karakteriše usitnjenost kapaciteta režijskog saobraćaja. Željeznički saobraćaj se odvija na domaćoj liniji Doboj – Banja Luka – Prijedor – Novi Grad – [[Dobrljin]] i međunarodnim linijama Zagreb – Banja Luka – [[Sarajevo]] – [[Ploče]] i Banja Luka – Šamac – [[Vinkovci]] – Beograd.<ref>[http://www.zrs-rs.com/red_voznje.php Željeznice Republike Srpske, red vožnje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100625044423/http://www.zrs-rs.com/red_voznje.php |date=2010-06-25 }}, pristup 24. novembar 2007.</ref> [[Aerodrom Banja Luka]] (u mjestu [[Mahovljani]], sjeverno od grada) izgrađen je 1985. godine, ali je za civilni saobraćaj otvoren tek krajem 1997. Prva redovna putnička linija Beograd – Banja Luka – Beograd otvorena je promotivnim letom [[Jat ervejz|Jugoslovenskog aerotransporta]] [[2. 3.|2. marta]] [[1998]]. godine.<ref>{{cite web|url=http://www.banjaluka-airport.com/ |title=Aerodrom Banja Luka |publisher=Banjaluka-airport.com |date= |accessdate = 08. 11. 2010.}}</ref> S obzirom na neizgrađeno kargo skladište u okviru aerodroma teretni saobraćaj još nije uspostavljen. {| {{prettytable}} width ="100%" border = 2 align="center" |- | style="width:33%; text-align:center;"| '''Sjeverozapad:''' [[Prijedor]] (58&nbsp;km), [[Novi Grad]] (87&nbsp;km) | style="width:33%; text-align:center;"| '''Sjever:''' [[Gradiška]] (49&nbsp;km) Laktasi (20&nbsp;km) | style="width:33%; text-align:center;"| '''Sjeveroistok:''' [[Prnjavor]] (55&nbsp;km), [[Šamac]] (148&nbsp;km) |- | style="width:33%; text-align:center;"| '''Zapad:''' [[Sanski Most]] (62&nbsp;km), [[Bihać]] (187&nbsp;km) | style="width:33%; text-align:center;"| '''Banja Luka''' | style="width:33%; text-align:center;"| '''Istok:''' [[Čelinac]] (16&nbsp;km), [[Doboj]] (114&nbsp;km) |- | style="width:33%; text-align:center;"| | style="width:33%; text-align:center;"| '''Jug:''' [[Mrkonjić Grad]] (54&nbsp;km), [[Kupres]] (95&nbsp;km) | style="width:33%; text-align:center;"| '''Jugoistok:''' [[Jajce]] (77&nbsp;km) |} == Gradovi pobratimi i partneri == Banja Luka ima potpisan protokol o saradnji sa sljedećim gradovima: <ref name="bl">{{cite web|url=http://www.banjaluka.rs.ba/ |title=Zvanična prezentacija grada Banje Luke |language={{sr}} |publisher=Banjaluka.rs.ba |date = 25. 11. 2008. |accessdate = 08. 11. 2010.}}</ref> [[Datoteka:BanjalukaPartneriTabla.JPG‎|thumb|250px|Tabla na ulazu u Banju Luku]] * {{zas|Grčka}} '''[[Patra]]''', [[Grčka]] * {{zas|Rusija}} '''[[Moskva]]''', [[Rusija]] * {{zas|Nemačka}} '''[[Kajzerslautern]]''', [[Nemačka|Njemačka]] * {{zas|Srbija}} '''[[Beograd]]''', [[Srbija]] * {{zas|Ukrajina}} '''[[Lavov]]''', [[Ukrajina]] * {{zas|Srbija}} '''[[Novi Sad]]''', [[Srbija]] * {{zas|Slovenija}} '''[[Kranj]]''', [[Slovenija]] * {{zas|Austrija}} ''' [[Graz|Grac]]''', [[Austrija]] * {{zas|Italija}} ''' [[Bari]]''', [[Italija]] * {{zas|Italija}} ''' [[Bitonto]]''', [[Italija]] * {{zas|Srbija}} '''[[Sremska Mitrovica]]''', [[Srbija]] * {{zas|Italija}} ''' [[Campobasso]]''', [[Italija]] * {{zas|Izrael}} ''' [[Modin|Modin Makabim Reuta]]''', [[Izrael]]. == Galerija slika == <center><gallery> Datoteka:Banja Luka 1903.jpg|Banja Luka 1903. godine Datoteka:Banski dvor (Banja Luka).jpg|[[Banski dvori u Banjoj Luci|Banski dvor]] Datoteka:Pravni fakultet.jpg|Pravni fakultet Datoteka:Vrbas i Bogojavljenska crkva.jpg‎|[[Vrbas (rijeka)|Rijeka Vrbas]] i Bogojavljenska crkva Datoteka:Banjaluka 1.jpg|Trg Krajine Datoteka:Incelov dimnjak Banja Luka.jpg|Incelov dimnjak (najveća građevina u Banjoj Luci) 150m Datoteka:Gradski stadion, Banja Luka.jpg|‎Stadion [[FK Borac Banja Luka|fudbalskog kluba „Borac]]“ i naselje [[Borik]] (u pozadini) Datoteka:Banja luka panorama.jpg|Panorama Banje Luke </gallery></center> == Izvori == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Banja Luka}} {{portal|Bosna i Hercegovina}} * [http://www.banjaluka.rs.ba Zvanična strana Grada Banje Luke] * [http://www.banjaluka-tourism.com/ Turistička organizacija Banje Luke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060824105221/http://www.banjaluka-tourism.com/ |date=2006-08-24 }} * [https://web.archive.org/web/20111108201112/http://www.banjaluka.rs.ba/static/uploads/STATUT.pdf Statut grada Banja Luka] {{sr}} * Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo. * internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090520191154/http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf |date=2009-05-20 }} {{Administrativna podjela BiH}} [[Kategorija:Banja Luka| ]] [[Kategorija:Gradovi u Bosni i Hercegovini]] ncx74oane8pqpa4csukduhbrgs9xxhl 0 13764 42586527 42444291 2026-04-30T18:23:40Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586527 wikitext text/x-wiki {{Godina}} {{Godina u drugim kalendarima|1897}} Godina '''1897''' ('''[[Rimski brojevi|MDCCCXCVII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u petak]] po gregorijanskom, odn. [[redovna godina koja počinje u srijedu]] po 12 dana zaostajućem [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]] (linkovi pokazuju godišnje kalendare). __NOTOC__ == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - [[Filipinska revolucija]]: Bitka kod Kakarong de Silija, Španci razbili pobunjenike u provinciji Bulacan, čime je okončana Kakaronška republika. * [[3. 1.]] (22. 12. 1896. po [[julijanski kalendar|j.k.]]) - [[Milutin Garašanin (političar)|Milutin Garašanin]] objavio da se [[srpska napredna stranka (istorijska)|napredna stranka]] raspušta, nekoliko dana nakon što su radikali ušli u vladu. * [[4. 1.]] - Britanci pobijeni u zasedi u [[Beninsko carstvo|Beninskom carstvu]], što dovodi do kaznene ekspedicije i uništenja te države. * 5/[[6. 1.]] - [[Crkva Svetog Nikole u Kotoru]] uništena požarom uoči Božića<ref>Kostić, Vasko (2002). [https://www.rastko.rs/rastko-bo/istorija/vkostic-feliks_l.html Protivljenje silovanju nevjeste Jadrana]. rastko.rs</ref>. * [[7. 1.]] - Crnogorski dobrovoljci u sastavu međunarodnih snaga na [[Krit]]u - prvo učešće u mirovnim misijama s ovih prostora. [[Datoteka:Teatro Amazonas - Vista Aérea.jpg|mini|180px|left|''[[Teatro Amazonas]]'']] * 7. 1. - Prva predstava u [[manaus]]kom pozorištu ''[[Teatro Amazonas]]''. * 7. 1. - Ciklon uništio [[Darwin, Australija|Darwin]] u severnoj Australiji (tada se zvao Palmerston). * [[14. 1.]] - Švicarac [[Matthias Zurbriggen]], član ekspedicije Edwarda FitzGeralda, prvi se popeo na [[Aconcagua|Aconcaguu]] (6.961 m, najviša planina van Azije). * [[15. 1.]] - Monetarna reforma [[Sergej Vite|Sergeja Vitea]] u Rusiji - uveden [[zlatni standard]]. * [[22. 1.]] - U časopisu ''Engineering'', reč ''computer'' prvi put upotrebljena u smislu uređaja a ne osobe koja računa. * [[23. 1.]] - ''Greenbrier Ghost'': u Zapadnoj Virdžiniji ubijena Elva Zona Heaster, njen muž će biti osuđen i na osnovu svedočenja njenog navodnog duha. * [[27. 1.]] - [[Kubanski rat za nezavisnost]]: pobunjenici počinju 16-mesečnu Kampanju de la Reforma u zapadnom regionu. * [[28. 1.]] - Prvi i poslednji popis stanovništva u Ruskom Carstvu, osim Finske: 125.640.021 stanovnika od čega 13,4% u gradovima, pismenost 19,78%. * [[31. 1.]] - U Pragu osnovanо Čehoslovačko sindikalno udruženje (''Odborové sdružení československé''). * siječanj-srpanj - U Pragu izlazi časopis "[[Hrvatska misao (časopis, Prag)|Hrvatska misao]]", "list sjedinjene hrvatske, srpske i slovenske mladine za književna, politička i socijalna pitanja". === Februar/Veljača === [[Datoteka:Chania 1897.jpg|mini|200px|Ruševine [[Kanija|Hanije]]]] * [[4. 2.]] - Kritski ustanak: masakr hrišćana u [[Kanija|Kaniji]]. * [[6. 2.]] - Štrajk lučkih radnika u Hamburgu okončan posle 11 sedmica potpunim porazom štrajkača. * [[14. 2.]] (2. 2. po j.k.) - Grčki vojnici se iskrcali na pobunjenom [[Krit]]u i proglasili ujedinjenje sa Grčkom - velike sile zahtevaju povlačenje u zamenu za autonomiju (odbijeno). * 14. 2. - Druga [[Pobuna Batetela]] na severoistoku [[Slobodna Država Kongo|SD Kongo]] - domorodački vojnici ubili belgijske oficire. * [[17. 2.]] - [[Rudolf Diesel]] napravio prvi funkcionalni [[dizel-motor]] uz pomoć inženjera i finansija [[MAN SE|MAN]]-a. * 17. 2. - Bitka kod Redžafa: snage SD Kongo porazile [[mahdisti|mahdiste]] na jugu Sudana. * 17. 2. - [[Filipinska revolucija]]: Bitka na mostu Zapote, pobeda pobunjenika nad španskom vojskom. * [[18. 2.]] - [[Beninska ekspedicija (1897)|Beninska ekspedicija]]: britanska armija spalila grad [[Benin City|Benin]], mnoge umetnine odnete u Britaniju, među kojima i [[Beninske bronze]]. * [[19. 2.]] - [[Grčko-turski rat (1897)]]: prvi okršaj grčkih i turskih snaga na Kritu (Turska formalno objavljuje rat 18. 4.). * [[20. 2.]] - Korejski kralj [[Gojong]] napustio rusko poslanstvo. * [[27. 2.]] - Francuski guverner [[Madagaskar]]a [[Joseph Gallieni]] prognao kraljicu [[Ranavalona III.|Ranavalonu III.]] i sutradan ukinuo monarhiju. === Mart/Ožujak === [[Datoteka:First Diesel motor.jpg|130px|mini|Rani dizel motor]] * [[1. 3.]] - Donet Građevinski pravilnik za varoš Beograd. * [[3. 3.]] (19. 2. po j.k.) - Srpski kralj [[Aleksandar Obrenović|Aleksandar]] u poseti Sofiji, postignuta srpsko-bugarska "ugodba", sporazum o delovanju u Otomanskoj imperiji (ipak, sukobi se nastavljaju). * [[4. 3.]] - [[Republikanska stranka SAD|Republikanac]] [[William McKinley]] inaugurisan za predsednika [[SAD]] (do atentata [[1901]]). * [[5. 3.]] - Pobuna konzervativaca u [[Urugvaj]]u na čelu sa [[Aparicio Saravia|Apariciom Saraviom]]. * [[6. 3.]] - Glavni grad nemačkog [[Togoland]]a premešten u [[Lomé]]. * mart - Andre Carr, predstavnik braće Lumiere, snimio prve pokretne slike u Beogradu (nisu sačuvane)<ref>Kosanović, Dejan. [https://www.rastko.rs/isk/dkosanovic-cinematography.html Serbian Film and Cinematography (1896-1993)]. rastko.rs</ref>. * mart - Kritski ustanak: velike sile odlučile da povrate red preuzimanjem uprave. [[Datoteka:Grant's Tomb, New York LCCN94511469.jpg|140px|mini|Grantov mauzolej u Njujorku]] * [[20. 3.]] - Trgovački sporazum Srbije i Bugarske. * [[22. 3.]] - Tejeroska konvencija: [[Emilio Aguinaldo]] izabran za prvog predsednika revolucionarne filipinske vlade. * [[23. 3.]] - Industrijalizacija u Japanu i njeni problemi: seljani marširaju na Tokio zbog zagađenja iz rudnika bakra Ashio, ministar poljoprivrede objavljuje u maju raspored rešenja problema. * [[24. 3.]] - Neregularne grčke snage ušle u otomansku Makedoniju (ili 10. 4.<ref name="vcisnpo">Ćorović, Vladimir. [http://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/7_18_l.html Istorija srpskog naroda - Poslednji Obrenović]. rastko.rs</ref>). * 24. 3. - [[Datoteka:Flag of Puerto Rico (1895-1952, light blue).svg|25px]] ''Intentona de Yauco'': neuspela pobuna protiv španske vlasti na [[Portoriko|Portoriku]]. * 24. 3. - Završena Bitka kod Perez Dasmariñasa, poraženi filipinski revolucionari, Španci povraćaju provinciju Cavite. * [[29. 3.]] - Japan uvodi [[zlatni standard]]. * [[31. 3.]] - Tzv. Drugi carski memorandum, predstavnici 19 srpskih opština opisuju nasilje vlasti u BiH - progon se nastavlja. === April/Travanj === [[Datoteka:J J Thomsons cathode ray tube with magnet coils, 1897. (9663807404).jpg|mini|220px|Thomsonova [[katodna cijev]], tj. [[Crookesova cijev]]]] [[Datoteka:Braun cathode ray tube on stand.jpg|mini|200px|[[Karl Ferdinand Braun|Braunova]] [[katodna cijev]]]] * [[3. 4.]] - Ustanovljenje [[Bečka secesija|Bečke secesije]]. Paralelno ove godine, grupa hrvatskih umjetnika istupila je iz bečkog Društva umjetnosti i osnovala Društvo hrvatskih umjetnika. * [[5. 4.]] - [[Kasimir Felix Badeni|Badenijeva]] kriza: [[češki jezik]] postaje, uz njemački, jezik "unutrašnje službe" u Bohemiji i Moravskoj, što izaziva velike proteste Nemaca; organizira ih [[Georg Ritter von Schönerer]] koji će osnovati antikatolički "Pokret Dalje od Rima!" (''[[Los-von-Rom-Bewegung]]''). * [[8. 4.]] - Populistički i antisemitski političar [[Karl Lueger]] postaje gradonačelnik [[Beč]]a (do 1910) - car Franjo-Josip je u dvije godine tri puta odbijao potvrdu, a pristao je tek nakon molbe pape Lava XIII. * [[13. 4.]] - Prve "[[Radničke novine]]" u Beogradu. * [[19. 4.]] - Održan prvi [[Bostonski maraton]] (najstariji godišnji na svetu). * [[22. 4.]] - Anarhista pokušao da ubode italijanskog kralja [[Umberto I od Italije|Umberta I]]. * [[26. 4.]] (14. 4. po j.k.) - Grčki mitropolit Amvrosije proteran iz [[Skoplje|Skoplja]], za administratora postavljen Srbin [[Firmilijan Dražić]] (rukopoložen tek [[1902]]). * [[27. 4.]] - Tesalski front: Turci zauzeli [[Larisa|Larisu]]. * 27. 4. - U Njujorku otvoren Grantov mauzolej, počivalište generala i predsednika [[Ulysses S. Grant|Granta]]. * [[30. 4.]] - Otkriće [[elektron]]a: [[J. J. Thomson]] objavio da se [[katodni zraci]] sastoje od "korpuskula" koje su 1.000 puta lakše od atoma vodonika i negativno naelektrisane (→ [[Thomsonov model atoma]]). [[Karl Ferdinand Braun]] je ove godine napravio prvu [[Katodna cijev|katodnu cijev]] (dioda sa [[hladna katoda|hladnom katodom]], fosforni zastor). * 30. 4. - Austrougarsko-ruska konvencija u Sankt Peterburgu: status kvo na Balkanu - Rusija se protivi aneksiji Bosne i Hercegovine<ref name="CorovicISSPolet">Ćorović, Vladimir. [http://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/7_19_l.html Istorija srpskog naroda - Polet Srbije]. rastko.rs</ref>; ako dođe do podele Osmanskog carstva, učiniće je same balkanske države; bila bi stvorena albanska država<ref name="Holstein1963">{{cite book|author=Holstein|title=The Holstein Papers: Volume 4, Correspondence 1897-1909: The Memoirs, Diaries and Correspondence of Friedrich Von Holstein 1837-1909|url=https://books.google.com/books?id=tmGIOeKYP_AC&pg=PA38|date=2 January 1963|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-05319-8|pages=38–}}</ref>. * proleće - Kralj [[Aleksandar Obrenović|Aleksandar]] i [[Draga Mašin]] postali ljubavnici. === Maj/Svibanj === [[Datoteka:L'affaire de Melouna.jpg|mini|250px|[[Grčko-turski rat (1897)|Grčko-turski rat]]]] * [[1. 5.]] - U Vukovaru je organizirana proslava [[Prvi maj|Prvog maja]] - jedna od prvih na prostorima [[Jugoistočna Evropa|Jugoistočne Evrope]]. * [[1. 5.]] - [[31. 10.]] - U [[Nashville, Tennessee|Nashvillu]], "Ateni Juga", se održava izložba povodom stogodišnjice [[Tennessee]]ja kao savezne države, podignuta je [[Partenon (Nashville)|replika Partenona]]. * [[3. 5.]] (21. 4. po j.k.) - Srpski kralj Aleksandar stigao u posetu na [[Cetinje]]. * [[4. 5.]] - U [[Pariz]]u tokom filmske projekcije održavane tokom katoličke dobrotvorne manifestacije [[Bazar de la Charité]] izbija požar u kome će stradati 126 osoba, uglavnom plemkinja i žena iz [[otmjeno društvo|otmjenog društva]], među kojima i bavarska vojvotkinja [[Sophie in Bayern|Sophie]], sestra carice [[Elizabeta od Bavarske (carica)|Elizabete]]; razmjere tragedije dovode do zahtjeva za zabranom svih javnih filmskih projekcija. * 4. 5. - Porinut nemački parobrod ''[[SS Kaiser Wilhelm der Grosse]]'', prvi sa četiri dimnjaka, nosilac [[Plava vrpca|Plave vrpce]] 1898-1900. * [[5. 5.]] - Grci potisnuti kod Farsale. * [[8. 5.]] - Tesalski front: Turci zauzeli [[Volos]]. * [[10. 5.]] - [[Andrés Bonifacio]], jedan od lidera Filipinske revolucije, streljan pod optužbom za pobunu i izdaju revolucionarne vlade. * [[10. 5.]] - [[8. 11.]] - Međunarodna izložba u Briselu. * 11. 5. - Braća Reeves, [[Milton Reeves|Milton]] i Marshall, iz [[Columbus, Indiana]] dobili patent za izduvni lonac auspuha. [[Datoteka:Spomenik Josifu Pančiću 3.jpg|mini|left|180px|[[Spomenik Josifu Pančiću]] u Beogradu]] * 11. 5. - Otkriven [[spomenik Josifu Pančiću]] u Beogradu. * [[13. 5.]] - [[Guglielmo Marconi]] poslao bežične signale preko otvorenog mora, na daljini od šest kilometara, ubrzo zatim i preko 16&nbsp;km. * [[14. 5.]] - Prvi put izveden [[John Philip Sousa|Sousin]] američki patriotski marš ''[[The Stars and Stripes Forever]]'' * [[15. 5.]] - U Berlinu osnovan [[Naučno-humanitarni komitet]], prva organizacija za [[LGBT historija u Njemačkoj|LGBT]] prava u istoriji. * [[maj]] - Sporazum [[Rusko carstvo|Rusije]] i [[Austrougarska|Austrougarske]] o statusu kvo na Balkanu. * [[17. 5.]] - [[Bitka kod Domokosa|Bitka kod Domekosa]]: Turci porazili grčke snage kojim su pomagali i crvenokošuljaši na čelu sa [[Ricciotti Garibaldi]]jem. Primirje tri dana kasnije. * [[19. 5.]] - [[Oscar Wilde]] je pušten iz zatvora, odmah odlazi u Francusku - preostale tri godine života provodi u emigraciji i siromaštvu. * [[26. 5.]] - Objavljen roman "[[Drakula]]" [[Bram Stoker]]a. === Jun/Juni/Lipanj === * [[1. 6.]] - Antisemitski neredi u Oranu, u [[Francuski Alžir|francuskom Alžiru]], šire se i na grad Alžir i Konstantin. * [[12. 6.]] - Asamski zemljotres na severoistoku Indije, 1.542 mrtvih uz veliku materijalnu štetu. * jun - U Stuttgartu ulazi u službu prvi motorizovani taksi - [[landaulet]] Daimler Victoria, ima taksimetar i grejanje<ref>[https://www.daimler.com/company/tradition/daimler-taxis/landaulet.html In the beginning was the motorized cab] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170109122204/https://www.daimler.com/company/tradition/daimler-taxis/landaulet.html |date=2017-01-09 }}. daimler.com</ref>. * [[22. 6.]] - Dijamantski jubilej (60 godina vladavine) britanske kraljice [[Viktorija|Viktorije]]. * [[26. 6.]] - [[Charles Algernon Parsons|Parsonsov]] brod ''[[Turbinia]]'', prvi na svetu sa [[Parne turbine|parnom turbinom]], uspešno prikazan na pomorskoj reviji kod [[Spithead]]a. === Jul/Juli/Srpanj === [[Datoteka:Práter. Fortepan 87546.jpg|mini|200px|''[[Wiener Riesenrad]]'']] * [[3. 7.]] - Zvanično otvorenje ''[[Wiener Riesenrad]]''-a ("Bečkog divovskog kotača"). * [[4. 7.]] (22. 6. po j.k.) - Izbori u Srbiji, na koje su izašli samo [[NRS|radikali]]. * [[11. 7.]] - Polazak zlosrećne [[Salomon August Andrée|Andreove]] balonske ekspedicije na Severni pol, trojica Šveđana će u oktobru umreti na ostrvu [[Kvitøya]] u [[Svalbard]]skom arhipelagu (sudbina nepoznata do 1930). * [[17. 7.]] - U [[Seattle]] stižu prvi tragači sa zlatom i vestima iz [[Klondajk]]a - počinje [[zlatna groznica u Klondajku|zlatna groznica]]; kroz nekoliko dana kreće i pisac [[Jack London]]. Tokom groznice nastaje [[Whitehorse, Yukon|Whitehorse]], danas najveći grad na severu Kanade. * [[18. 7.]] - U Parizu otvoren [[velodrom]], prvi stadion [[Park prinčeva]] (naziv po kraljevskom lovištu koje se tu nalazilo do 18. st.). * [[20. 7.]] - [[Guglielmo Marconi]] osnovao firmu ''Wireless Telegraph and Signal Company'', kasnije [[Marconi Company]]. * [[21. 7.]] - Otvorena Nacionalna galerija britanske umetnosti (danas [[Tate Britain]]). * [[25. 7.|25]] - [[27. 7.]] - [[Hanasorska ekspedicija]]: jermenski fedajini se osvetili kurdskom plemenu Mazrik za prošlogodišnji masakr [[Odbrana Vana (1896)|branitelja Vana]]. * [[26. 7.]] - [[2. 8.]] - [[Opsada Malakanda]]: paštunska plemena opsedaju britanski garnizon u Severozapadnoj graničnoj provinciji Britanske Indije. Ratovanju svedoči i mladi potporučnik [[Winston Churchill]]. * 30. 7. - 1. 8. - Poplave Odre i pritoka izazivaju velike štete u Bohemiji i Šleziji. U ovo vreme su i velike poplave u slivu Dunava. === Avgust/August/Kolovoz === [[Datoteka:Acetylsalicylic Acid Structure V.png|mini|180px|[[Acetilsalicilna kiselina]]]] * [[4. 8.]] - U Španiji pronađena "[[Dama iz Elče]]", iberijska bista iz 4. st. pne. * [[7. 8.]] - [[Mahdistički rat]]: britansko-egipatske snage zauzimaju [[Abu Hamad]] na severu Sudana. * [[8. 8.]] - Španski premijer [[Antonio Cánovas del Castillo]] ubijen od strane italijanskog anarhiste. * [[10. 8.]] - [[Bayer AG|Bayerov]] hemičar [[Felix Hoffmann]] sintetisao [[acetilsalicilna kiselina|acetilsalicilnu kiselinu]], koju će firma od 1899. prodavati pod imenom [[Aspirin]]. Kasnije tokom meseca je sintetisao (ne i otkrio) [[Diacetylmorphine|diacetilmorfin]], koji će se 1898-1910. slobodno kupovati pod nazivom [[Heroin]]. * [[16. 8.]] - Iz Antverpena krenula [[Belgijska antarktička ekspedicija]], prva koja je prezimila uz [[Antarktik]]; vođa je [[Adrien de Gerlache]] a prvi oficir [[Roald Amundsen]]. * [[21. 8.]] - Engleski lekar [[Ronald Ros]] otkrio vrstu [[komarac]]a koji prenose [[malarija|malariju]] - postaće jedan od prvih dobitnika [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] za [[medicina|medicinu]], [[1902]]. * 21. 8. - U [[Lansing, Michigan]] osnovana auto-kompanija [[Oldsmobile]]. * [[25. 8.]] - Francuzi zauzeli [[Bobo-Dioulasso]] na zapadu današnje Burkine Faso, čime su blokirali [[Samori Ture]]a sa severoistoka. * 25. 8. - Ubijen predsednik Urugvaja [[Juan Idiarte Borda]]. * [[28. 8.]] - Kubanski pobunjenici zauzeli [[Las Tunas (grad)|Las Tunas]] na istoku. [[Datoteka:Flag of the First Zionist Congress 1897.svg|mini|160px|Zastava [[Prvi cionistički kongres|Prvog cionističkog kongresa]]]] * [[29. 8.|29]] - [[31. 8.]] - [[Prvi cionistički kongres]] u [[Bazel]]u - traži se jevrejska država u [[Palestina|Palestini]]. * [[31. 8.]] - Draga Mašin spasila Aleksandra Obrenovića iz mora u Bijaricu, kraljev učitelj se utopio. === Septembar/Rujan === * [[10. 9.]] - [[Lattimerski masakr]]: šerifova potera ubila 19 nenaoružanih rudara-štrajkača u [[Lattimer, Pennsylvania]]. * [[11. 9.]] - Uhvaćen [[Gaki Sherocho]], poslednji vladar [[Kraljevina Kafa|Kraljevine Kafa]], koja je time pripojena [[Etiopsko carstvo|Etiopiji]]. * [[12. 9.]] - [[Bitka kod Saragarhija]], dvadeset jedan Sik branio položaj od 10.000 Afganaca na Severozapadnoj granici. * septembar - U Velikoj Britaniji osnovana Nacionalna unija društava ženskog prava glasa. * [[18. 9.]] - ''Pacto de la Cruz'': u Urugvaju postignut sporazum između vlade i konzervativnih pobunjenika, koji dobijaju, po verbalnoj klauzuli, upravu u šest departmana. * [[20. 9.]] - [[Grčko-turski rat (1897)|Grčko-turski rat]] okončan mirovnim ugovorom. ** Početak "Arnautskog pitanja": albanski dobrovoljci iz grčko-turskog rata pojačavaju napade na Srbe nakon povratka u Staru Srbiju<ref>Bataković, Dušan. [https://www.rastko.rs/kosovo/istorija/kosovo_chronicles/kc_part2c.html Kosovo Chronicles - Anarchy and Genocide upon the Serbs]. rastko.rs</ref>, zbog čega će srpska vlada dogodine uputiti notu Visokoj porti. * [[21. 9.]] - [[Sjeničak|Sjeničarska]] buna na [[Kordun]]u - napadnuta zemljomjerska komisija za koju su pomislili da želi istaknuti mađarsku zastavu. * 21. 9. - Sudar parobroda Ika i Tyria kod riječkog lukobrana, stradalo 52 od 60 ljudi s Ike. * 21. 9. - ''Yes, Virginia, there is a Santa Claus'': urednik njujorškog ''The Sun''-a odgovorio potvrdno na pitanje devojčice, ima li Deda Mraza. * [[22. 9.]] - [[Rat Canudosa]]: lider [[Antônio Conselheiro]] umro od dizenterije nakon strogog posta. * [[23. 9.]] - Osnovano [[Srpsko privredno društvo "Privrednik"]] u Zagrebu. * [[30. 9.]] - U berlinskom hotelu Bristol izloženo osam automobila - prvi sajam (''[[Internationale Automobil-Ausstellung]]''). === Oktobar/Listopad === * [[1. 10.]] - Pokrenut "Srpski vjesnik" u Mostaru (Vladimir Radović, član užeg vođstva srpskog pokreta) - prvi opozicioni politički list Srba u BiH. * [[2. 10.]] - Praizvedba opere "[[Porin (opera)|Porin]]" [[Vatroslav Lisinski|Vatroslava Lisinskog]]. * [[3. 10.]] - Počela nastava u novoosnovanoj hrvatskoj gimnaziji u [[Zadar|Zadru]], glavnom gradu carske [[Kraljevina Dalmacija|pokrajine Dalmacije]]. * [[4. 10.]] - Papina bula ''Felicitate quadam'', poznata i kao bula [[Franjevci|franjevačkog]] jedinstva. * [[5. 10.]] - Prvo velosipedsko (biciklističko) prvenstvo Srbije, trka Beograd-Smederevo-Beograd (učestvovali i velosipedisti iz [[Zadar|Zadra]] u Austrougarskoj. Plasman: Đorđe Popara (5h13,25), Svetislav Savić, [[Vladislav Ribnikar]]. * 5. 10. - Liberal [[Práxedes Mateo Sagasta]] je novi predsednik španske vlade, menja se politika prema nemirnim kolonijama (Kuba, Portoriko, Filipini). * [[6. 10.]] - Padom, posle duge opsade, istoimenog pobunjeničkog uporišta u ruke [[brazil]]skih federalnih trupa, završava [[Rat Canudosa]] - broj mrtvih se procenjuje na 15.000. * 6. 10. - [[Etiopsko Carstvo]] usvaja [[Zastava Etiopije|trobojnicu]] ([[Datoteka:Ethiopian flag 1897-1914.png|30px]], redosled boja obrnut 1914). * [[10. 10.]] - Ekshumacija [[Vuk Karadžić|Vuka Karadžića]] i [[Jernej Kopitar|Jerneja Kopitara]] u Beču<ref>[http://punjenipaprikas.com/efemerni-spektakl-povodom-prenosa-tela-vuka-karad%C5%BEi%C4%87-iz-be%C4%8D-u-beograd-1897-godine Efemerni spektakl povodom prenosa tela Vuka Karadžića iz Beča u Beograd 1897. godine]{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. punjenipaprikas.com 03/10/2014</ref>. [[Datoteka:Саборна црква у Београду5.jpg|mini|150px|[[Vuk Karadžić|Vukova]] nadgrobna ploča]] * [[12. 10.]] (30. 9. po j.k.) - Posmrtni ostaci [[Vuk Karadžić|Vuka Karadžića]] preneti iz [[Beč]]a u [[Beograd]] i sahranjeni u porti [[Saborna crkva u Beogradu|Saborne crkve]]. * 12. 10. - [[Datoteka:Flag of Korea (1899).svg|25px|border]] Kraljevina [[Joseon]] (/ćosan/) uzdignuta u Veliko [[Korejsko Carstvo]] (''Daehan Jeguk'', /tehan đeguk/), traje samo do japanske aneksije 1910. Ovim je okončana potčinjenost Koreje [[Dinastija Qing|dinastiji Qing]] i kineski vazalski sistem na Dalekom istoku. * [[14. 10.]] - [[Clément Ader]] testirao letelicu na parni pogon ''[[Ader Avion III|Avion III]]'' - on tvrdi da je leteo 100 m. * oktobar - Smenjen španski komandant na Kubi [[Valeriano Weyler]]; njegova politika "rekoncentracije" mu donosi optužbe za nehumanost u američkoj štampi, raste podrška za intervenciju. Istog meseca pobunjenici okupili drugu ustavotvornu skupštinu, za predsednika je izabran [[Bartolomé Masó]]. * oktobar - Završen je [[Drugi Matabele rat]] u današnjem Zimbabveu, pobeda Britanske južnoafričke kompanije. * [[19. 10.]] (7. 10. po j.k.) - Kralj Aleksandar se vratio s puta zajedno sa ocem Milanom; vlada Đorđa Simića podnosi ostavku. * [[20. 10.]] (8. 10. po j.k.) - Draga Mašin formalno razrešena dužnosti dvorske gospođe kraljice [[Natalija Obrenović|Natalije]] (ranije podnela ostavku). * [[23. 10.]] (11. 10. po j.k.) - Na čelu nove srpske vlade [[Vladan Đorđević]]; uveden lični režim kralja Aleksandra, sa suzbijenim uticajem stranaka, koji će trajati do 1900. Milan Obrenović je od decembra (januara) komandant aktivne vojske, vrši njenu reorganizaciju<ref name="vcisnpo" />. Rusija je protivnik ex-kralja Milana, pa je njen poslanik 1897-98 povučen iz Beograda. * [[26. 10.]] - Otvorena [[Hamburška vijećnica]]. * jesen - U Srbiji suđenje hajduku Milanu Brkiću, radikalski tribun [[Ranko Tajsić]] optužen da je umešan u Brkićevo ubistvo jednog seoskog učitelja [[1896]] iz političkih razloga (oslobođen zbog nedostatka dokaza). * jesen - Obilne monsunske kiše i žetva okončavaju Indijsku glad 1896-97, ali zbog preobilnih kiša ponegde dolazi do epidemije malarije. === Novembar/Studeni === * [[1. 11.]] - U Torinu osnovan nogometni klub "[[Juventus F.C.|Juventus]]". * 1. 11. - [[Datoteka:Flag of the Tagalog people.svg|25px]] Filipinski revolucionari osnovali [[Republika Biak-na-Bato|Republiku Biak-na-Bato]] (traje do ugovora sa španskom vladom u decembru). * 1/[[2. 11.]] - [[Juyenski incident]]: pripadnici [[Društvo velikih mačeva|Društva velikih mačeva]] ubili dvojicu nemačkih katoličkih sveštenika - povod za nemačku intervenciju kasnije tokom meseca i početak lanca događaja do [[Bokserski ustanak|Bokserskog ustanka]] 1900. * [[3. 11.]] - U Berlinu održan prvi, neuspjeli, let krutog [[Zračni brod|zračnog broda]] konstruktora [[David Schwarz|Davida Schwarza]] (umro prošlog siječnja). * [[14. 11.]] - Nemački marinci zauzeli bez otpora položaj u kineskom zalivu Kiautschou ([[Jiaozhou]]) - koncesija 1898-1914. * [[25. 11.]] - [[Práxedes Mateo Sagasta|Sagastina]] liberalna španska vlada dala autonomiju [[Portoriko|Portoriku]]. * [[27. 11.]] - Osnovano [[Srpsko hemijsko društvo]]. * [[28. 11.]] - Car Franjo Josip smijenio ministra-predsjednika [[Kasimir Felix Badeni|Badenija]] usled velikih njemačkih prosvjeda protivu obaveznosti češkog jezika u Češkoj. Sledi [[Paul Gautsch von Frankenthurn]] (do sledećeg marta, prvi od tri perioda na čelu vlade [[Cislajtanija|Cislajtanije]]). === Decembar/Prosinac === * [[2. 12.]] - [[Nikola Tesla]] prijavio patent o sistemu bežičnog prenosa električne energije. * 2. 12. - U Pragu proglašeno vanredno stanje nakon čeških nemira<ref name="Agnew2013">{{cite book|author=Hugh Agnew|title=The Czechs and the Lands of the Bohemian Crown|url=https://books.google.com/books?id=Vxaq_7TSWI4C&pg=PA150|date=1 September 2013|publisher=Hoover Press|isbn=978-0-8179-4493-3|pages=150–}}</ref>. * [[4. 12.]] - [[Carigradski ugovor (1897)|Carigradski ugovor]]: korekcije na grčkoj granici u osmansku korist, Grčka plaća velike reparacije, nametnuta joj je [[Međunarodna finansijska kontrola (Grčka 1897)|Međunarodna finansijska kontrola]]. Ali [[Kritska Država|Krit]] će biti autonoman pod vrhovnom osmanskom vlašću. * [[9. 12.]] - [[Marguerite Durand]] izdaje feminističke novine ''La Fronde'' u Parizu. * [[12. 12.]] - Na mestu sela Curral del Rey u brazilskoj državi [[Minas Gerais]], inkorporiran [[planirani grad]] Cidade de Minas, od 1906. zove se [[Belo Horizonte]]. * 12. 12. - U novinama ''New York Journal'' debituje strip ''[[The Katzenjammer Kids]]'' ("Bim i Bum"). * [[14. 12.]] - [[Pakt iz Biak-na-Batoa]] uglavnom okončava [[Filipinska revolucija|Filipinsku revoluciju]], mada se čarke nastavljaju. Revolucionari dobijaju amnestiju i odlaze iz zemlje sa novčanom nadoknadom. * [[decembar]] - Radikalski tribun [[Ranko Tajsić]] pobegao u Crnu Goru. * decembar - Princ [[Petar I Karađorđević|Petar Karađorđević]] u audijenciji kod ruskog cara. * decembar - [[Christian de Bonchamps|Bonchampsova]] francuska ekspedicija, koja se trebala sastati sa [[Jean-Baptiste Marchand|Marchandovom]] na jugu Sudana, zaustavljena u Etiopiji. * [[25. 12.]] - Italijani vratili [[Kasala|Kasalu]] Egiptu (od 1899. deo Anglo-egipatskog Sudana). * [[28. 12.]] - Praizvedba [[Edmond Rostand|Rostanove]] drame ''[[Cyrano de Bergerac (drama)|Cyrano de Bergerac]]'' u Parizu. * [[30. 12.]] - Britanska [[Kolonija Natal]] anektira [[Kraljevina Zulu|Kraljevinu Zulu]]. * 1897/98 - [[Paul Gauguin]] završio sliku "[[Odakle dolazimo? Što smo? Kamo idemo?]]". === Kroz godinu === * [[JAZU]] pokreće časopis "Građa za povijest književnosti hrvatske". * U Zagrebu osnovano [[Hrvatsko geografsko društvo|Geografsko društvo]]. * [[Franjevački samostan i crkva sv. Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci|Franjevački samostan u Kraljevoj Sutjesci]] dobio današnji izgled. * Dozvoljene srpske škole u [[Bitoljski vilajet|bitljskom]] i [[Solunski vilajet|solunskom vilajetu]]. * Blizu Podgorice osnovan [[manastir Dajbabe]]. * Crna Gora uspostavila zvanične diplomatske odnose sa Srbijom i Bugarskom. * Tehnički fakultet beogradske Velike škole dobija [[Arhitektonski fakultet Univerziteta u Beogradu|Arhitektonski odsek]]. * [[Mađarizacija]]: [[Dezső Bánffy|Bánffyjev]] zakon o selima zahteva da imaju mađarsko zvanično ime; mađariziranje prezimena je dostiglo vrhunac. * Žene u Francuskoj primljene na umetničke škole. * Žene primljene na Filozofski fakultet Bečkog univerziteta. * Komponovana panafrička himna ''[[Nkosi Sikelel' iAfrika]]''. * Objavljena [[Anton Čehov|Čehovljeva]] drama "[[Ujka Vanja]]". * [[Herbert Henry Dow]] osnovao ''[[Dow Chemical Company]]''. * Nauka i tehnika: ** [[Larmorova formula]] za snagu izračenu od ubrzane naelektrisane čestice. ** Proizveden analgetik i antipiretik [[aminofenazon]]. ** [[Walther Nernst]] napravio [[Nernstova lampa|Nernstovu lampu]] sa užarenim keramičkim štapom - efikasnije od ugljenične niti ali slabije od volframske. == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1897.}} === Januar/Siječanj &ndash; Mart/Ožujak === * [[2. 1.]] - [[Ljubinka Bobić]], srpska glumica († [[1978]]) * [[3. 1.]] - [[Pola Negri]] (Apolonia Chałupiec), glumica († [[1987]]) * 3. 1. - [[Marion Davies]], glumica († [[1961]]) * [[6. 1.]] - [[Ferenc Szálasi]], mađarski fašista († [[1946]]) * [[13. 1.]] - [[Vaso Čubrilović]], srpski istoričar († [[1990]]) * [[14. 1.]] - [[Hasso von Manteuffel]], nemački general i političar († [[1978]]) * [[23. 1.]] - [[Subhas Chandra Bose]], indijski političar († [[1945]]) * [[4. 2.]] - [[Ludwig Erhard]], nemački kancelar († [[1977]]) * [[6. 2.]] - [[Alberto Cavalcanti]], brazilski filmski redatelj († [[1982]]) * [[12. 2.]] - [[Nikola Dobrović]], arhitekta († [[1967]]) * [[7. 3.]] - [[Petko Miletić]], "frakcionaš" u KPJ († 1939-43?) * [[17. 3.]] - [[Milan Ajvaz]], srpski glumac († [[1980]]) * [[23. 3.]] - [[Béla Hamvas]], književnik i filozof († [[1968]]) * [[24. 3.]] - [[Wilhelm Reich]], austrijski psihijatar († [[1957]]) * [[25. 3.]] - [[Marijan Blažić]], franjevac († [[1944]]) === April/Travanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[7. 4.]] - [[Kosta Mušicki]], general SDK i JVuO († [[1946]]) * [[13. 4.]] - [[Werner Voss]], nemački letački as († [[1917]]) * [[23. 4.]] - [[Lester B. Pearson]], kanadski premijer, nobelovac († [[1972]]) * [[4. 5.]] - [[Jezdimir Dangić]], četnički major († [[1947]]) * [[18. 5.]] - [[Frank Capra]], američki filmski redatelj († [[1991]]) * [[25. 5.]] - [[Gene Tunney]], bokser († [[1978]]) * [[27. 5.]] - [[John Cockcroft]], fizičar, nobelovac († [[1967]]) * [[10. 6.]] - [[Tatjana Nikolajevna Romanova|Tatjana Nikolajevna]], velika kneginja († [[1917]]) * [[12. 6.]] - [[Anthony Eden|Anthony Robert Eden]], britanski premijer († [[1977]].) * [[13. 6.]] - [[Paavo Nurmi]], finski atletičar, 9 - erostruki [[Olimpijski pobjednik]] († [[1973]].) * [[17. 6.]] - [[Trajčo Kostov]], bugarski političar iz BKP († [[1949]]) === Jul/Srpanj &ndash; Septembar/Rujan === * 6. 7. - [[Georgios Grivas]], kiparski borac († [[1974]]) * [[23. 7.]] - [[Milivoj Uzelac]], slikar († [[1977]]) * [[24. 7.]] - [[Frano Kršinić]], kipar († [[1982]]) * 24. 7. - [[Amelia Earhart]], avijatičarka (nest. 1937) * [[11. 8.]] - [[Enid Blyton]], spisateljica za decu († [[1968]]) * [[18. 8.]] - [[Milo Milunović]], slikar, profesor, akademik († [[1967]]) * [[5. 9.]] - [[Stanislav Sondermajer]], srpski borac († [[1914]]) * [[12. 9.]] - [[Irène Joliot-Curie]], francuska hemičarka, nobelovka († [[1956]]) * [[25. 9.]] - [[William Faulkner]], američki pisac († [[1962]].) * 25. 9. - [[Aleksandar Vučo]], srpski pisac († [[1985]]) * [[26. 9.]] - [[Pavao VI.|Giovanni Montini]], papa Pavao VI. († [[1978]].) * 26. 9. - [[Arthur Rhys-Davids]], britanski letački as († [[1917]]) === Oktobar/Listopad &ndash; Decembar/Prosinac === * [[3. 10.]] - [[Louis Aragon]], književnik († [[1982]]) * [[7. 10.]] - [[Ivo Horvat]], hrvatski botaničar († [[1963]].) * 7. 10. - [[Elijah Muhammad]], suosnivač "Nacije islama" († [[1975]]) * [[8. 10.]] - [[Rouben Mamoulian]], režiser († [[1987]]) * [[15. 10.]] - Ilja [[Iljf i Petrov|Iljf]], novinar, pisac († [[1937]]) * [[17. 10.]] - [[Cata Dujšin-Ribar]], hrvatska slikarica († [[1994]].) * [[19. 10.]] - [[Vlado Černozemski]], atentator († [[1934]]) * [[29. 10.]] - [[Jozef Gebels]], nemački nacistički političar. († [[1945]]). * [[7. 11.]] - [[Herman J. Mankiewicz]], scenarista († [[1953]]) * [[15. 11.]] - [[Aneurin Bevan]], britanski političar, inicijator Nacionalne zdravstvene službe († [[1960]]) * [[24. 11.]] - [[Lucky Luciano]] (Salvatore Lucania), mafijaš († [[1962]]) * [[4. 12.]] - [[Milan Ćopić]], komunista, revolucionar († [[1941]]) * [[5. 12.]] - [[Gershom Scholem]], filozof, istoričar († [[1982]]) * 5. 12. - [[Nunnally Johnson]], scenarista, režiser († [[1977]]) * [[9. 12.]] - [[Franc Leskošek]], društveno-politički radnik († [[1983]]) * [[14. 12.]] - [[Kurt Schuschnigg]], austrijski kancelar († [[1977]]) * [[28. 12.]] - [[Ivan Konjev]], maršal i dvostruki heroj SSSR († [[1973]]) === Kroz godinu === * [[Jovo Stanisavljević Čaruga]], odmetnik († [[1925]]) * [[Branko Ve Poljanski]], književnik, slikar († [[1947]]) == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1897.}} === Januar/Siječanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[13. 1.]] - [[David Schwarz]], samouki konstruktor dirižabla (* [[1850]]) * [[6. 2.]] - [[Raffaele Cadorna]], italijanski general (* [[1815]]) * [[11. 2.]] - [[Žana Merkus]], holandska učesnica bosanskog ustanka (* [[1839]]) * [[19. 2.]] - [[Karl Weierstrass]], matematičar (* [[1815]]) * [[1. 3.]] - [[Milan Piroćanac]], bivši premijer Srbije (* [[1837]]) * [[2. 3.]] - [[Sava Bjelanović]], političar u Dalmaciji, izdavač (* [[1850]]) * [[7. 3.]] - [[Alberto Ognjan Štriga]], operni pjevač (* [[1821]]) * [[14. 3.]] - [[Milorad Medaković]], istoričar, novinar, diplomata (* [[1823]]) * [[19. 3.]] - [[Antoine Thomson d'Abbadie]], geograf, istraživač (* [[1810]]) * [[3. 4.]] - [[Johannes Brahms]], njemački skladatelj (* [[1833]]) * [[14. 4.]] - [[Émile Levassor]], pionir auto-industrije i automobilizma (* [[1843]]) * [[25. 5.]] - [[Emilijan Josimović]], prvi srpski urbanista (* [[1823]]) * [[30. 5.]] - [[Ilija Okrugić]] Sremac, svećenik, književnik (* [[1827]]) * [[11. 6.]] - [[Carl Remigius Fresenius]], hemičar (* [[1818]]) * [[24. 6.]] - [[Miloš Milojević]], istoričar, političar (* [[1840]]) * [[25. 6.]] - [[Euzebije Fermendžin]], franjevac, povjesničar (* [[1845]]) === Jul/Srpanj &ndash; Decembar/Prosinac === * [[31. 7.]] - [[Miloš Bajić (baron)|Miloš Bajić]], baron, unuk kneza Miloša (* [[1827]]) * [[8. 8.]] - [[Jacob Burckhardt]], istoričar umetnosti (* [[1818]]) * [[30. 8.]] - [[Ivan Standl]], prvi zagrebački fotograf (* [[1832]]) * [[22. 9.]] - [[Antonio Conselheiro]], propovjednik, društveni aktivist i vođa brazilskih pobunjenika u [[Canudos]]u. * [[30. 9.]] - [[Sveta Mala Terezija]], katolička svetica (* [[1873]]) * dec. - [[Slavka Atanasijević]], pijanistkinja, kompozitorka (* [[1850]]) * [[16. 12.]] - [[Alphonse Daudet]], književnik (* [[1840]]) === Kroz godinu === * [[Mihailo Hristifor Ristić]], filozof, pravnik (* 1829) == Reference == {{reference}} {{commonscat|1897}} [[Kategorija:1897.]] sujcu3hgla4hiqmjq5vn4ciu271hbav 0 15082 42586556 42431115 2026-04-30T21:32:50Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586556 wikitext text/x-wiki {{Milenijumska kutija|-4}} U '''4. milenijumu pne.''' dogodile su se važne promjene u ljudskoj kulturi. Tada je počelo [[brončano doba]], kao i korištenje [[pismo|pisma]]. Ustanovljeni su, a potom procvali gradovi-države u [[Sumer]]u te kraljevstvo u [[Drevni Egipat|Egiptu]]. [[Poljoprivreda]] se rasprostrla širom [[Eurazija|Eurazije]]. [[Stanovništvo svijeta]] se kroz milenijum udvostručilo, od otprilike 7 do 14 miliona ljudi. Stanovništvo zapadne Eurazije prvo raste 4000 - 3600 pne. a zatim brzo opada 3450 - 3000 pne (''Neolithic decline''). Kao faktor u Skandinaviji je predložena kuga.<ref>[https://www.sciencedaily.com/releases/2024/07/240710130812.htm The plague may have caused the downfall of the Stone Age farmers]. sciencedaily.com July 10, 2024</ref> == Događaji == * [[Sumer]]ski grad [[Ur]] u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]] ([[40. vijek pne.]]); [[Sumer]]ska hegemonija u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]], s otkrićem [[pismo|pisma]], [[matematika|matematike]] temeljene na broju 60, [[astronomija|astronomije]] i [[astrologija|astrologije]], [[pravni sistem|građanskog prava]], kompleksne [[hidrologija|hidrologije]], [[jedrilica]], [[kotač]]a i [[grnčarski kotač|grnčarskog kotača]], 4000 &ndash; [[2000. pne.]]. * {{circa}} 3900. pne. - Prvi farmeri stižu u Skandinaviju; raniji lovci, sakupljači i ribari uglavnom nestaju u nekoliko generacija (poslije nešto više od 1000 godina i ovi farmeri će biti zbrisani od strane stočara povezanih sa [[Jamna kultura|Jamna kulturom]]).<ref>[https://www.sciencedaily.com/releases/2024/02/240208121958.htm Scandinavia's first farmers slaughtered the hunter-gatherer population, study finds]. sciencedaily.com February 8, 2024</ref> * [[epoha (datum)|epoha]] modernog [[Židovski kalendar|židovskog kalendara]] otpočela [[7. 10.]] [[3761. pne.]]. * [[Židovi|židovska]] kronologija navodi da je [[Stvaranje (teologija)|svijet stvoren]] [[25.9.]] ili [[29.3.]] [[3760. pne.]]. * U [[Kolumbija|Kolumbiji]] se oko [[3600. pne.]] napravljena umjetnička djela u u Chiribiqueteu ([[Caqueta]]). * 4500 - 3500 pne. - Kavkasko-donjevolška eneolitska populacija, izvor 80% porekla [[Jamna kultura|Jamne kulture]] (3300-2600 pne., Pontsko-kaspijske stepe) i bar 10% porekla Anadolaca Bronzanog doba, tj. [[Hetiti|Hetita]] – pretpostavljena poveznica anadolskih i ostalih indoevropskih jezika.<ref name="MissIE">[https://www.sciencedaily.com/releases/2025/02/250205130934.htm Missing link in Indo-European languages' history found]. sciencedaily.com February 5, 2025</ref> * [[Mezopotamija]]: ** Prva, druga i četvrta dinastija u [[Kiš (Sumer)|Kišu]]. (?) ** [[Uručki period]], ca. 4000–3100. pne.; Period Džemdet Nasr, jug ca. 3100 – 2900 pne; * [[Ötzi Ledeni čovjek]] umire u blizini današnje [[Austrija|austrijsko]]-[[italija]]nske granice cca.&nbsp;[[3200. pne.]], da bi ga godine [[1991]]. otkrili u [[ledenjak]]u [[Ötztalske Alpe|Ötztalskih Alpa]]. Vjeruje se da je [[uzrok smrti]] bilo [[ubojstvo]]. * [[Neolit]]ski stanovnici [[Irska|Irske]] grade 250.000 tona tešku [[opservatorija|opservatoriju]] [[Newgrange]] cca.&nbsp;[[3200. pne.]]. * [[Neolit]]sko naselje sagrađeno kod [[Skara Brae]]a na [[Orkneyski Otoci|Orkneyskim Otocima]], [[Škotska]]. * ca. 3100. pne &ndash; Počinje širenje [[Jamna kultura|Jamne kulture]] u Evropu i Centralnu Aziju, do 1500. pne. "stepsko poreklo" se javlja širom Evroazije.<ref name="MissIE" /> * [[3000. pne.]] &ndash; [[Menes]] ujedinjuje [[Gornji Egipat|Gornji]] i [[Donji Egipat]], i gradi novu prijestolnicu u [[Memfis (Egipat)|Memfisu]]. ** Egipat u 4. mileniju: [[Amratska kultura]] ca. 4000-3600 u Gornjem Egiptu; Maadi kultura ca. 4000–3500 u Donjem Egiptu; [[Gerzeanska kultura]] ca. 3650-3300, [[Nakada III]] ca. 3300-2900, [[Prva dinastija Egipta|Prva dinastija]] ca. 3100-2900 pne. * [[3000. pne.]] &ndash; [[Proto-Indo-Iranci]] se dijele na [[Iranski narodi|iranske narode]] (koji putuju na zapad od [[Indija|Indije]]) i [[Indoarijci|Indoarijece]].<ref name="The Aryan-Non Invasionist Model">[http://www.voiceofdharma.com/books/ait/ch63.htm The Aryan Non-Invasionist Model] by Koenraad Elst</ref> * [[3000. pne.]] &ndash; Prema nekim pretpostavkama u ovo doba je napisana [[Rig Veda]].<ref>[http://www.hindunet.org/hindu_history/ancient/aryan/aryan_agrawal.html Demise of the Aryan Invasion Theory] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081123033958/http://www.hindunet.org/hindu_history/ancient/aryan/aryan_agrawal.html |date=2008-11-23 }} by Dr. Dinesh Agarwal</ref> * Otkriće [[srebro|srebra]]. * Počeci [[Iberijci|iberske]] civilizacije, s time da dolazak ljudi na poluotok datira do oko 4000.&nbsp;pne. * Oko 3000. pne. - Prva grnčarija u [[Kolumbija|Kolumbiji]] kod Puerto Hormiga ([[Magdalena]]), se smatra jednim od prvih primjera grnčarije u Novom svijetu. Prvo naselje kod Puerto Badela ([[Departman Bolivar]]). === Ekološke promjene === Prema studijama [[glaciolog]]a [[Lonnie Thompson|Lonnieja Thompsona]] (profesora na [[Državni univerzitet Ohioa|Državnog univerziteta Ohioa]] i istraživača u [[Byrdov polarni istraživački centar|Byrdovom polarnom istraživačkom centru]]) [http://www.news-about-space.org/story/2409.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080115112153/http://www.news-about-space.org/story/2409.html |date=2008-01-15 }} niz dokaza upućuje da je prije 5200 godina došlo do globalnih klimatskih promjena: * Klima se naglo promijenila uz drastične posljedice. * Biljke zakopane u [[Ledena kapa Quelccaya|Ledenoj kapi Quelccaya]] u peruanskim Andama ukazuju da se klima promijenila tako naglo da je led zarobio i do danas sačuvao biljke. * Čovjek zarobljen u alpskom ledenjaku (“[[Oetzi]]”) je ostao zamrznut do otkrića [[1991]]. * Godovi drveća u [[Irska|Irskoj]] i [[Engleska|Engleskoj]] ukazuju da je to bio njihov najsuši period. * Ledena jezgra, odnosno omjer dva izotopa kisika s ledenih polja na vrhu afričkog [[Kilimanjaro|Kilimanjara]], koji jasno ukazuje kakva je bila temperatura za vrijeme padanja snijega. * Velike promjene u biljnom polenu otkrivenom na dnu jezera u Južnoj Americi. * Najniže razine [[metan]]a otkrivene iz ledenih polja u [[Grenland]]u i [[Antarktika|Antarktici]]. * Početak dezertifikacije [[Sahara|Sahare]] ([[35. vijek pne.]]). Sahara se od naseljenog područja pretvara u golu i suhu pustinju. == Kulture == * [[Mezopotamija]] ** [[Sumer]] ** [[Proto-Elamiti]] * [[Neolitska Evropa]] i Zapadna Eurazija ** [[Kreta]]: Početak [[Minojska civilizacija|minojske civilizacije]]. ** [[Kultura Yamna]] (“Kurganska kultura”), naslijeđuje [[Kultura Srednji Stog|kulturu Srednjeg Stoga]] te predstavlja početak [[Proto-Indoevropljani|Proto-Indoevropljana]] prema [[kurganska hipoteza|kurganskoj hipotezi]] ** [[Majkopska kultura]] na [[Kavkaz]]u, suvremenik kurganske kulture, je mogući prvi proizvođač [[bronza|bronze]] odnosno začetnik [[Brončano doba|brončanog doba]]. ** [[Kultura Vinča]] * [[Indijski podkontinent]] ** [[Mehrgarh]]&nbsp;III&ndash;VI * [[Afrika]] ** Kultura [[Naqada]] na [[Nil]]u, 4000&ndash;[[3000. pne.]] Prvi hijeroglifi se pojavljuju oko 3500&nbsp;pne. te su pronađeni na grobu vladara u Abydosu. ** Kultura [[Nok]], smještena na [[ušće|ušću]] rijeke [[Benue]] u [[rijeka Niger|Niger]]. == Značajne osobe == * [[Ötzi Ledeni čovjek]] živio cca.&nbsp;[[34. vijek pne.|3300. pne.]]. * Predinastički [[faraon]]i, [[Tiu (faraon)|Tiu]], [[Thesh]], [[Hsekiu]], [[Wazner]] * [[Rani dinastički period (Egipat)|Rani dinastički]] faraoni, [[Ro (faraon)|Ro]], [[Serket]], [[Narmer]] == Pronalasci, otkrića i prve pojave == * Započinje vjerovanje da [[državni poglavar]]i predstavljaju zemaljske bogove. * [[Sumer]]i počinju [[urbanizacija|urbanizaciju]] [[Mezopotamija|Mezopotamije]] . * Prvi gradovi u [[Egipat|Egiptu]] ([[35. vijek pne.]]). * Prvo [[pismo]] u gradovima [[Uruk]] i [[Susa]] ([[klinasto pismo]]). Hijeroglifi u [[Egipat|Egiptu]]. * [[Kurgan]]ska kultura u današnjoj [[Rusija|Rusiji]] i [[Ukrajina|Ukrajini]] [[Pripitomljavanje konja|pripitomljava konje]]. * [[Grnčarski kotač]] se koristi na [[Bliski Istok|Bliskom Istoku]]. * [[Jedro|Jedra]] se koriste na [[Nil]]u. * U [[Engleska|Engleskoj]] sagrađen [[Sweet Track]], prva umjetna [[cesta]] na svijetu. * Sistemi za [[odvodnjavanje]] i [[kanalizacija|kanalizaciju]] u [[Indija|Indiji]] * [[Brana|Brane]], [[kanal]]i i [[kamena skulptura|kamene skulpture]] se prave u [[Sumer]]u uz pomoć [[strma ravan|strme ravni]] i [[poluga|poluge]]. * [[Bakar]] se koristi za proizvodnju oruđa i oružja. * [[Bronca]] se koristi, pogotovo od [[Majkopska kultura|Majkopske kulture]]. * [[Mastaba|Mastabe]], prethodnice [[Egipatske piramide|egipatskih piramida]] * najranija faza [[stonehenge]]oskog spomenika (kružno kamenje i jarci) datira oko&nbsp;3100.&nbsp;pne. * Razvija se [[Céide Fields]] u [[Irska]], po nekim izvorima najstariji sistem polja na svijetu. == Mitologija == * [[Kalendar Maja]] datira [[Teologija stvaranja|stvaranje]] [[Zemlja|Zemlje]] na [[11.8.]] i [[13.8.]] [[3114. pne.]] (ustanovnivši taj datum kao nulti dan [[Kalendar Maja|dugog slijeda]] 13.0.0.0.0). * [[Korejska mitologija]]: Prema [[Bak Jesang|Baku Jesangu]], proučavatelju [[Silla|Sille]] države ({{lang|ko-Hang|박제상}}) i [[Hwanguk]] ({{lang|ko-Hant|桓國}}) su propale oko [[3898. pne.]]. * Prema [[hindu mitologija|hindu mitologiji]], [[epoha (datum)|epoha]] [[Kali Yuga|Kali Yuge]] se dogodila u ponoć (00:00) [[18.2.]] [[3102. pne.]], u trenutku tradicionalne smrti [[Krishna|Krishne]]. == Vijekovi == * [[40. vijek pne.]] * [[39. vijek pne.]] * [[38. vijek pne.]] * [[37. vijek pne.]] * [[36. vijek pne.]] * [[35. vijek pne.]] * [[34. vijek pne.]] * [[33. vijek pne.]] * [[32. vijek pne.]] * [[31. vijek pne.]] == Napomene == <references /> == Vanjski izvori == * [http://www.news-about-space.org/story/2409.html 3200&nbsp;BC Climate Change] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080115112153/http://www.news-about-space.org/story/2409.html |date=2008-01-15 }} {{Milenijumi}} [[Kategorija:4. milenijum pne.| ]] [[Kategorija:Milenijumi|-6]] phmy916ottt3twgi3nsn5ntgwkk6zzs 0 16209 42586480 40965667 2026-04-30T14:49:35Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586480 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Šahrudski okrug | izvorno_ime = <small>{{fa icon}} شهرستان شاهرود</small> | slika_panorama = D3185 sorkhehشهرستان سرخه در استان سمنان.jpg | veličina_slike = | opis_slike = Šahrudski okrug na karti [[Semnanska pokrajina|Semnanske pokrajine]]<br />(označen zelenom na istoku) | širina-stupnjevi = 35 | širina-minute = 30 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 55 | dužina-minute = 30 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = {{flag|Iran}} | lokacija1_ime = [[Iranske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija1_info = [[Semnanska pokrajina]] | lokacija2_ime = Glavni grad | lokacija2_info = [[Šahrud]] | vrsta_dijelova = Kotari | d1 = centralni | d2 = bastamski | d3 = bejardžomandski | utemeljenje_ime = Utemeljen | utemeljenje_datum = [[1942]]. | vremenska_zona = [[IRST]] | utc_pomak = +3:30 | vremenska_zona_DST = [[IRDT]] | utc_pomak_DST = +4:30 | poštanski_broj = | pozivni_broj = 023 | površina_ukupna = <!-- ? [[km²]] --> | stanovništvo_godina = [[2011]]. | stanovništvo_prazno1_ime = Ukupno | stanovništvo_prazno1 = 238.830 | web_stranica = [http://www.shahrood.ir/ www.shahrood.ir] }} '''Šahrudski okrug''' ({{Jezik-fa|شهرستان شاهرود}}) je jedan od osam [[Iranski okruzi|okruga]] u [[Semnanska pokrajina|Semnanskoj pokrajini]] na sjeveru [[Iran]]a. Omeđen je [[Damganski okrug|Damganskim okrugom]] na zapadu, [[Mejamijski okrug|Mejamijskim okrugom]] na sjeveroistoku, [[Golestan|Golestanskom pokrajinom]] na sjeveru, [[Razavi Horasan]]om na istoku, [[Južni Horasan|Južnohorasanskom pokrajinom]] na jugoistoku, te [[Isfahanska pokrajina|Isfahanskom pokrajinom]] na jugu. Šahrudski okrug utemeljen je [[1942]]. godine i prema popisu stanovništva iz [[2011]]. brojao je 238.830 stanovnika odnosno 70.598 porodica. Administrativno je podijeljen na tri [[Iranski kotari|kotara]] (bahša) – centralni, bastamski i bejardžomandski. Glavni grad okruga je [[Šahrud]], a ostali gradovi uključuju [[Bastam]], [[Kalate-Hidž]] i [[Modžen]] u bastamskom odnosno [[Bejardžomand]] u bejardžomandskom kotaru. == Veze == * [[Semnanska pokrajina]] == Vanjske veze == * {{fa icon}} [http://www.shahrood.ir/ Službene stranice Šahruda]{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} ;Ostali projekti {{WProjekti |commonscat = Shahroud county |commonscatsh = Šahrudski okrug }} {{Okruzi u Semnanskoj pokrajini}} [[Kategorija:Okruzi u Semnanskoj pokrajini]] g5spg5fysmqjfelikc5cvqa5jk9camu 0 16349 42586563 42583130 2026-04-30T22:09:34Z Alekol 2231 /* Novembar/Studeni */ 42586563 wikitext text/x-wiki {{Godina nav}} {{Godina u drugim kalendarima|2007}} Godina '''2007''' ('''[[Rimski brojevi|MMVII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u ponedjeljak]]. Godina je bila označena kao: * Međunarodna heliofizička godina * [[Međunarodna polarna godina]] (2007-2009) * Evropska godina jednakih prilika za sve * Godina [[Dželaludin Rumi|Rumija]] * Godina [[delfin]]a __NOTOC__ == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - {{flagicon|Evropa}} [[Bugarska]] i [[Rumunjska]] postaju članice [[EU|Evropske Unije]]. [[Bugarski jezik|Bugarski]], [[Rumunjski jezik|rumunjski]] i [[Irski jezik|irski]] uvršteni među službene jezike [[EU|Evropske unije]]. * 1. 1. - [[Slovenija]] uvodi [[euro]], a [[slovenski tolar|tolar]], 239,640 za euro, izlazi iz opticaja 15. siječnja. * 1. 1. - [[Njemačka]] je od [[Finska|Finske]] preuzela predsjedanje [[Europska unija|Europskom unijom]]; * 1. 1. - [[Ban Ki-mun]] zamijenio [[Kofi Annan]]a na dužnosti [[glavni tajnik Ujedinjenih naroda|glavnog tajnika]] [[UN|Ujedinjenih naroda]]. * 1. 1. - [[Rat u Somaliji (2006–2009)|Rat u Somaliji]]: etiopske snage i Prelazna federalna vlada (PFV) pobeđuju Savez islamskih sudova u okršaju kod Džiliba i ulaze u grad [[Kismajo]]. * [[3. 1.]] - Direkcija CIPS uspostavila je prvi put u BiH jedinstvenu bazu podataka registriranih vozila, što će olakšati rad policiji na otkrivanju ukradenih automobila. * [[4. 1.]] - [[Nancy Pelosi]] je prva žena spiker Senata SAD. * [[8. 1.]] - U teškoj saobraćajnoj nesreći na magistralnom putu između [[Tuzla|Tuzle]] i [[Orašje|Orašja]] poginule 4 osobe. * 8. 1. - [[Austrija|Austrijski]] [[Socijaldemokratska partija Austrije|socijaldemokrati]] i [[Austrijska narodna stranka|narodnjaci]] nakon parlamentarnih izbora dogovorili stvaranje [[Velika koalicija (politika)|velike koalicije]], kancelar će biti [[Alfred Gusenbauer]]. * [[9. 1.]] - [[Steve Jobs]] najavio [[iPhone]] prve generacije, revolucionarni [[mobilni telefon]] (u prodaji od juna). * 9. 1. - [[DS]] predstavlja [[Božidar Đelić|Božidara Đelića]] kao svog kandidata za premijera. [[Datoteka:EU27-2007 European Union map enlargement.svg|mini|250px|Proširenje EU 2007.]] * [[10. 1.]] - Šveđanin Mirsad Bektašević osuđen na 15 godina zatvora u Sarajevu za pripremanje terorizma (smanjeno na osam, pušten 2011). * 10. 1. - [[Rat u Iraku]], ''Surge'': preds. [[George W. Bush|Bush]] u obraćanju naciji kaže da šalje još 20.000 vojnika, tj. pet brigada. * 10. 1. - [[Daniel Ortega]] je ponovo predsednik [[Nikaragva|Nikaragve]] (→ [[Ružičasta plima]] u Latinskoj Americi). * [[11. 1.]] - Konstituisan predstavnički dom parlamenta Bosne i Hercegovine. * 11. 1. - Kinezi uništili svoj stari satelit u orbiti, putem "vozila-ubice", na visini od 865 kilometara. * [[12. 1.]] - Otvoreno je veleposlanstvo [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] u [[Podgorica|Podgorici]]. * 12. 1. - Etiopljani i PFV ulaze u Ras Kamboni, u južnom kutu Somalije; prethodnih dana su i Amerikanci vršili udare na osumnjičene pripadnike Al-Kaide. * [[13. 1.]] - [[Milomir Stakić]], odgovoran za zatvaranje nekoliko hiljada nesrba tokom rata 1992-1995, prebačen je u Francusku na izdržavanje kazne od 40 godina zatvora. * [[15. 1.]] - Socijalista [[Rafael Correa]] je predsednik [[Ekvador]]a (do 2017). * [[16. 1.]] - Peto izdanje britanskog ''[[Big Brother (reality show)|Big Brothera]]'' izaziva kontroverzu zbog rasističkih ispada prema Indijki Shilpi Shetty. * [[18. 1.]] - Roman [[Svetislav Basara|Svetislava Basare]] ,,Uspon i pad Parkinsonove bolesti” dobitnik je [[NIN-ova nagrada|NIN-ove književne nagrade]] za najbolji roman. * [[19. 1.]] - U Istanbulu ubijen turko-jermenski novinar [[Hrant Dink]], sahrani 23. 1. prisustvuje 100.000 ljudi. * [[21. 1.]] - [[Datoteka:Coat of arms of Serbia small.svg|18px|Srbija]] Održani [[Parlamentarni izbori u Srbiji 2007|parlamentarni izbori]] u [[Srbija|Srbiji]], prvi od nezavisnosti i donošenja novog ustava: [[SRS]] 81, [[DS]] 64, [[DSS]]+[[Nova Srbija|NS]] 47, [[G17+]] 19, [[SPS]] 16, [[LDP]]-ova koalicija 15, stranke nacionalnih manjina ukupno osam zastupničkih mjesta. * [[25. 1.]] - [[Izrael]]ski predsjednik [[Moshe Katsav]] privremeno suspendiran s položaja zbog optužbi za [[silovanje]] i seksualno zlostavljanje. * [[28. 1.]] - Bitka kod Zarke, blizu Nadžafa: iračka vojska, uz pomoć koalicije, ubila preko 250 članova šiitske sekte Vojnici neba. * [[30. 1.]] - Pušteni u prodaju '''[[Windows Vista]]''' i '''[[Microsoft Office 2007]]''' * [[31. 1.]] - [[Ivica Račan]], bivši [[Hrvatska|hrvatski]] premijer i čelnik [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|Socijaldemokratske partije Hrvatske]], najavio privremeno povlačenje iz politike iz zdravstvenih razloga (umire u aprilu). V.d. predjsednica SDP je [[Željka Antunović]] (do juna). * [[siječanj]] - Afera oko satova, navodno vrednih 150.000 eura, koje premijer [[Ivo Sanader]] nije prikazao u imovinskoj kartici. Počela i privatizacija "Sunčanog Hvara" Orco grupi. === Februar/Veljača === * [[2. 2.]] - [[Marti Ahtisari]] predstavio liderima u Beogradu i Prištini nacrt [[Ahtisarijev plan|predloga]] za konačni status [[Kosovo|Kosova]]; predsednik [[Boris Tadić]] u obraćanju narodu ga odbacuje. * 2. 2. - Četvrti izveštaj IPCC: zagrevanje klime je neupitno; vrlo je verovatno, više od 90% verovatnoće, da je posledica ljudske aktivnosti. * [[3. 2.]] - [[Ana Ivanović]] izgubila u finalu turnira u Tokiju od Martine Hingis i zaradila skoro 100.000 dolara i 300 poena, te se probila na 14. mesto WTA liste. * 3. 2. - [[Italijanski nogometni savez]] otkazao sve fudbalske utakmice u [[Italija|Italiji]] nakon ubistva policajca na meču u [[Catania|Cataniji]]. * 3. 2. - Eksplozija kamiona bombe na pijaci u šiitskom delu Bagdada, najmanje 135 mrtvih. * [[4. 2.]] - ''[[Indianapolis Colts]]'' osvojili [[Superbowl]] XLI nakon pobjede nad ''[[Chicago Bears]]ima''. * [[10. 2.]] - Demokratski senator Ilinoisa [[Barak Obama]] objavio da će se nadmetati za kandidaturu svoje stranke za predsednika SAD i založio se za povlačenje američkih trupa iz Iraka. * 10. 2. - [[Emir Kusturica|Emiru Kusturici]] dodeljen Orden reda viteza lepih umetnosti i književnosti, najviše francusko priznanje u oblasti kulture. * 10. 2. - Sukob policije [[UNMIK]] i nekoliko hiljada demonstranata pokreta ”Samoopredeljenje” [[Aljbin Kurti|Aljbina Kurtija]] u Prištini, nezadovoljnih Ahtiserijevim planom - dvoje poginulih. * 10. 2. - [[Nikola Špirić]] iz [[SNSD]] izabran za novog predsednika Saveta ministara Bosne i Hercegovine. * [[11. 2.]] - Švedska skijašica [[Anja Pärson]] postala prva skijašica u historiji koja je osvojila zlatnu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju|Svjetskom prvenstvu u skijanju]] u svih pet disciplina. * 11. 2. - Košarkaši [[KK FMP Železnik|FMP Železnika]] su savladali [[KK Partizan|Partizan]] 73:61 u finalu [[Kup Radivoja Koraća (Srbija)|Kupa Radivoja Koraća]]. * [[12. 2.]] - Bivši irački potpredsednik Taha Yassin Ramadan osuđen na smrt zbog Dudžailskog masakra 1982. (obešen u martu). * 12. 2. - Još dve eksplozije u Bagdadu, sa 76 mrtvih, na lunarnu godišnjicu napada na džamiju Al Askari u Samari. * [[13. 2.]] - Italijanska vlada je otkazala posetu Vitorija Kraksija Hrvatskoj zbog spora Hrvatske i Italije oko stradanja Italijana u Istri pri kraju Drugoga svetskoga rata. * 13. 2. - Dogovoreno da će [[Severna Koreja]] zatvoriti nuklearno postrojenje [[Yongbyon (nuklearni centar)|Yongbyon]] u zamenu za pomoć u energiji (urađeno u julu, od 2009. ponovo radi). * [[14. 2.]] - Konstitutivna sednica Narodne skupštine Republike Srbije: usvojena rezolucija kojom odbija Ahtisarijev plan; potvrđeni poslanički mandati, nije izabrano rukovodstvo parlamenta. Sednica prekinuta na neodređeno vreme. * 14. 2. - Počinje Operacija ''Imposing Law'': multinacionalne snage na čelu sa novim komandantom gen. [[David Petraeus|Davidom Petraeusom]] i iračke snage sprovode plan suzbijanja međukonfesionalnog nasilja u [[Bagdad]]u (do novembra). * 14. 2. - [[Gurbanguly Berdimuhammedow]] proglašen pobjednikom prvih demokratskih izbora za predsjednika [[Turkmenistan]]a. * [[16. 2.]] - Sud u BiH osudio Gojka Jankovića ([[VRS]]) na 34 godine zatvora za zločin protiv čovečnosti u [[Foča|Foči]]. * 16. 2. - Okružni sud u Beogradu doneo novu, blažu presudu za [[zločin na Ibarskoj magistrali]]. [[SPO]] revoltiran. * 19. 2.? - Nacionalna raketna odbrana SAD: započeti su pregovori sa Poljskom i Češkom o pozicioniranju sistema koji bi branio Evropu od raketa iz Irana. Rusija se protivi raketnoj odbrani i upozorava na novi Hladni rat. * [[20. 2.]] - Tzv. [[OVK]] preuzela odgovornost za bombaški napad na vozila UNMIK prethodne noći u Prištini. * 20. 2. - NATO pretresao domove Saše i Sonje Karadžić na Palama. * 20. 2. - Afera Indeks: uhapšeno desetoro sa Pravnog fakulteta u [[Kragujevac|Kragujevcu]] zbog sumnji za primanje mita od studenata, među njima i Emilija Stanković, pomoćnik ministra sporta (optuženo 14 od 26 profesora). * [[21. 2.]] - U Beču započeli pregovori Beograda i Prištine o predlogu Martija Ahtisarija za status Kosova i Metohije. * [[25. 2.]] - [[79. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[The Departed]]'', ukupno četiri nagrade od pet nominacija. * [[26. 2.]] - [[Međunarodni sud pravde]] u Hagu po tužbi ''BiH protiv SRJ'' presudio da Srbija nije počinila niti saučestvovala u genocidu. Neće biti ratne odštete. Sud je Srbiju proglasio odgovornom za „nečinjenje svega što je bilo u njenoj moći da spreči genocid“, niti je gonila počinioce. * [[27. 2.]] - Beograd zatražio formiranje srpskog entiteta na Kosovu i Metohiji. * 27. 2. - "Kineska korekcija": Šangajska berza pala 9% nakon glasina o povećanju kamatnih stopa, a [[Dow Jones Industrial Average|Dow Jones]] zatim 3,29%, najviše od napada 11. septembra. * 27. 2. - Tokom posete potpreds. Dicka Cheneya bazi Bagram u Afganistanu, bombaš samoubica se detonirao na jednoj kapiji - 23 mrtvih, uglavnom Afganaca. * 27. 2. - [[Vijeće za implementaciju mira]] odlučilo u Briselu da [[OHR]] ostane još godinu dana, do juna 2008. * [[28. 2.]] - EU najavljuje smanjenje [[Operacija Althea|EUFOR]]-a u BiH sa 6.500 na oko 2.500 u narednim mjesecima. === Mart/Ožujak === [[Datoteka:Naberezhnaya Tower 20th October 2012.JPG|mini|200px|[[Kula Naberežnaja]] u Moskvi, najviša zgrada u Evropi do 2009.]] * [[2. 3.]] - [[Ramzan Kadirov]], v. d. od 15. 2., potvrđen je kao predsednik [[Čečenija|Čečenije]]. * [[5. 3.]] - Počelo prvo suđenje [[Ramush Haradinaj|Ramushu Haradinaju]] u Hagu (oslobođen sledeće godine, primećeno zastrašivanje svedoka; ali oslobođen je i 2012). * [[6. 3.]] - Napad na šiitske hodočasnike u [[Hila|Hili]] u Iraku, 115 mrtvih. * 6. 3 - Prve trupe Misije Afričke unije u Somaliji (AMISOM) stižu u [[Mogadishu]], u kome je prethodnih dana došlo do eskalacije nasilja, islamističke pobune protiv Etiopljana i Prelazne federalne vlade (misija traje do 2022). * [[9. 3.]] - Bivši direktor [[C-market]]a, [[Slobodan Radulović]], koji je u bekstvu, dostavio sudu pismo u kome tvrdi da je premijer Koštunica omogućio [[Miroslav Mišković|Miroslavu Miškoviću]] da uz posredovanje [[Milan Beko|Milana Beka]] preuzme C-market. * [[10. 3.]] - U [[Beč]]u održana poslednja runda pregovora o statusu Kosova - bez dogovora. * [[11. 3.]] - [[Francuska|Francuski]] predsjednik [[Jacques Chirac]] najavio kako se na izborima 2007. godine neće natjecati za treći mandat. * 11. 3. - [[SAD]] i [[Kanada]] uvode [[ljetno računanje vremena|ljetno vrijeme]] četiri tjedna ranije od uobičajene prakse, u cilju štednje energije. * [[12. 3.]] - BBC-jev dopisnik Alan Johnston kidnapovan u Gazi od strane grupe Armija Islama (pušten u julu, nakon pritiska Hamasa). * [[16. 3.]] - U NR Kini je, nakon široke javne rasprave, usvojen Zakon o imovini, koji bolje štiti privatnu imovinu (prevaziđen Građanskim zakonom 2021). * [[17. 3.]] - Nedaleko od [[Novi Pazar|Novog Pazara]] uhapšena grupa [[vehabije|vehabija]]. * [[18. 3.]] - [[Bob Woolmer]], trener [[pakistan]]ske [[kriket]] reprezentacije, iznenada umro na [[Jamajka|Jamajci]], nakon eliminacije njegovog tima. * [[19. 3.]] - Eksplozija metana u rudniku kod [[Novokuznjeck]]a u Rusiji, 108 mrtvih. * [[21. 3.]] - U Rusiji objavljen dan žalosti nakon što je 173 ljudi stradalo u rudarskoj nesreći, padu aviona i požaru u domu za stare. * [[23. 3.]] - [[Iran]]ska Revolucionarna garda u [[Perzijski zaljev|Perzijskom zaljevu]] zarobila 15 [[UK|britanskih]] mornara i marinaca s broda ''HMS Cornwall'' (pušteni 4. 4.). * [[24. 3.]] - Rezolucija 1747 SB UN: pojačane sankcije Iranu povodom nuklearnog programa, uvedene u decembru (ukinute nakon sporazuma 2015, SAD ih vraćaju 2018, Iran odustaje od sporazuma 2025). * [[26. 3.]] - Ujedinjene nacije objavile [[Ahtisarijev plan]] za Kosovo koji je predat generalnom sekretaru UN, Ban Ki Munu, a koji predviđa međunarodno nadziranu nezavisnost za pokrajinu. * 27 - 28. 3. - Kamioni-bombe i pucnjava iz odmazde sutradan u turkmenskom gradu [[Tal Afar]] na severu Iraka, 152 mrtvih. * [[29. 3.]] - Evropski parlament usvojio rezoluciju kojom ocenjuje da je Ahtisarijev plan najbolje rešenje za Kosovo. === April/Travanj === * [[1. 4.]] - [[Datoteka:Water polo pictogram.svg|25px]] [[Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2007]] u [[Melbourne]]u: [[Hrvatska vaterpolo reprezentacija|Hrvatska]] 1, Srbija 4. * 1. 4. - [[Novak Đoković]] osvojio [[Miami Masters]] bez izgubljenog seta, kao najmlađi teniser (7. je na ATP listi). * [[2. 4.]] - [[Ukrajinska politička kriza (2007)|Ukrajinska politička kriza]]: pošto se [[Viktor Janukovič|Janukovičeva]] koalicija bližila dvotrećinskoj većini usled prelaza iz opozicije, predsjednik [[Viktor Juščenko]] raspustio [[ukrajina|ukrajinski]] parlament - ali, odbija se razići. * [[3. 4.]] - Na sednici Saveta bezbednosti UN, srpski premijer [[Vojislav Koštunica]] odbacio Ahtisarijev plan. * 3. 4. - V150, specijalna konfiguracija francuskog brzog voza [[TGV]], dostiže rekordnu brzinu od 574,8&nbsp;km/h (→ [[AGV]]). * [[7. 4.]] - Ujedinjeni [[Liberalno-demokratska partija (Srbija)|Liberalno-demokratska partija]] i [[Građanski savez Srbije]]. * 7. 4. - [[SAD|Američki]] milijarder [[Charles Simonyi]] s [[Rusija|ruskom]] svemirskom letjelicom odletio prema [[Međunarodna svemirska stanica|Međunarodnoj svemirskoj stanici]]. * [[10. 4.]] - Presuda "Škorpionima" za zločin u Trnovu: kazne od 5 do 20 godina. * 10. 4. - ''[[Srpskohrvatska Wikipedija]]'' ima 10.000 članaka. * [[11. 4.]] - Izjava nemačkog ambasadora da bi [[Kosovo]] trebalo rešiti "u smislu nadzirane nezavisnosti" da se ne bi otvorili problemi u Vojvodini i Sandžaku izazvala oštre kritike i izvinjenje ambasadora. * [[12. 4.]] - Terorizam u Bagdadu: kamionom-bombom srušen jedan most preko Tigra; samoubica se detonirao u kafeteriji parlamenta. * [[14. 4.]] - Pokušano ubistvo novinara beogradskog nedeljnika "[[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]", [[Dejan Anastasijević|Dejana Anastasijevića]] - nepoznati počinioci podmetnuli bombu ispod prozora njegovog stana. * 14. 4. - U Ankari održan prvi od masovnih Mitinga za Republiku, pred početak predsedničkog izbornog procesa, u podršku sekularizmu. * 14 - 15. 4. - Pokušaji Marševa nesaglasnih u Moskvi i Sankt Peterburgu. * [[16. 4.]] - [[Masakr u Virdžinijskom politehničkom institutu]] u gradu [[Blacksburg]]: naoružani napadač ubio 27 studenata i 5 profesora. * [[18. 4.]] - Pet automobila bombi eksplodiralo u šiitskim područjima Bagdada - 198 mrtvih. * [[20. 4.]] - U sukobu sa pripadnicima MUP-a Srbije kod [[Novi Pazar|Novog Pazara]], ubijen vođa [[vehabije|vehabija]]. * [[23. 4.]] - Otkriven prvi planet sličan [[Zemlja|Zemlji]], [[Gliese 581 c]] (dodatna istraživanja ukazuju da nije pogodna za život). * [[24. 4.]] - Eskalacija [[Konflikt u Ogadenu|Konflikta u Ogadenu]]: pobunjenici su napali kinesko naftno postrojenje u Aboleu, stradalo je najmanje 65 etiopskih vojnika i devet Kineza. Etiopska vojska vodi kampanju sledećih godinu dana. * [[26. 4.]] - Beograd posetila Misija Saveta bezbednosti UN koja je razgovarala sa najvišim srpskim zvaničnicima. * 26. 4. - Ofanziva etiopskih snaga i somalske tranzicione vlade u Mogadišu se završava - uprkos velikim žrtvama i razaranjima, islamistička pobuna se nastavlja. * [[27. 4.]] - Kod Šatoja u Čečeniji pao vojni helikopter Mi-8 sa ruskim specijalnim snagama, ukupno 20 mrtvih. * [[27.4.|27]] - [[30. 4.]] - [[Neredi u Talinu 2007.|Neredi u Talinu]] i cyber-napadi na [[Estonija|Estoniju]] usled seobe "Bronzanog vojnika" crvenoarmejca sa trga na groblje u [[Talin]]u. * [[28. 4.]] - U Ravaničkoj pećini stradala četvorica speleologa, asistent i trojica studenata Rudarsko-geološkog fakulteta u Beogradu. * [[29. 4.]] - Procenjenih milion ljudi na mitingu sekularista u Istanbulu protiv premijera [[Recep Tayyip Erdoğan|Erdoğana]] i kandidature [[Abdulah Gul|Abdulaha Gula]] za predsednika. === Maj/Svibanj === * [[3. 5.]] - [[Laburistička stranka (UK)|Laburistička stranka]] [[UK|britanskog]] premijera [[Tony Blair|Tonyja Blaira]] doživjela težak poraz na regionalnim izborima u [[Škotska|Škotskoj]] i [[Wales]]u, te lokalnim izborima u [[Engleska|Engleskoj]]. Premijer [[Tony Blair]] izjavljuje 10. 5. da će odstupiti pred kraj juna. * 3. 5. - Na letovanju u Portugalu nestala 4-godišnja [[Madeleine McCann]]. * [[6. 5.]] - Desni kandidat [[Nicolas Sarkozy]] je pobedio socijalistkinju [[Ségolène Royal]] sa 53% glasova - predsjednik [[Francuska|Francuske]] do 2012. * [[8. 5.]] - Oko 03:30 časova, nakon 15-točasovne rasprave, 142 poslanika [[SRS]], [[SPS]] i [[DSS]] izabralo radikala [[Tomislav Nikolić|Tomislava Nikolića]] za predsednika Skupštine Srbije. Istoga dana, izabrana su tri potpredsednika: [[Nataša Jovanović]] (SRS), [[Milutin Mrkonjić]] (SPS) i [[Radojko Obradović]] (DSS). [[Savet Evrope]] nezadovoljan. * [[8. 5.]] - Posle pet godina obnovljena skupština u [[Severna Irska|Severnoj Irskoj]], prvi ministar [[Ian Paisley]], zamenik [[Martin McGuinness]]. * [[9. 5.]] - Tomislav Nikolić izjavio da bi izbori u Srbiji (ako se ne bi formirala nova vlada) mogli biti odloženi ako bi parlament na predlog vlade objavio vanredno stanje. [[Datoteka:ESC 2007 Serbia - Marija Serifovic - Molitva.jpg|thumb|220px|[[Marija Šerifović]], "Molitva"]] * [[11. 5.]] - Srbija preuzela predsedavanje Komitetom ministara Saveta Evrope. Istoga dana, lideri DS, DSS i G17 plus (Tadić, Koštunica i Mlađan Dinkić) postigli sporazum o formiranju nove Vlade. * 11. 5. - [[Crna Gora]] je postala 47. članica [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]]. * 11. 5. - Umro je [[Malietoa Tanumafili II od Samoe|Malietoa Tanumafili II]], šef države [[Samoa]] od 1962. Slijedi [[Tufuga Efi]] (do 2017). * 10 - [[12. 5.]] - [[Eurosong 2007]] u Helsinkiju: pobedila [[Marija Šerifović]] iz Srbije ("Molitva"), [[Marija Šestić]] iz BiH 11. ("Rijeka bez imena"). * [[13. 5.]] - Posle dvodnevne rasprave o poverenju, Tomislav Nikolić, nakon nepunih šest dana, podneo ostavku na dužnost predsednika Skupštine Srbije. * 13. 5. - Milion demonstranata u turskom [[Izmir]]u podržava svetovnu državu. * [[15. 5.]] - Pola sata pre isteka ustavnog roka formirana nova Vlada Srbije: premijer ostaje [[Vojislav Koštunica]] (DSS), jedini potpredsednik [[Božidar Đelić]] (DS), ministar unutr. poslova ostaje [[Dragan Jočić]] (DSS); neki novi ministri: odbrana [[Dragan Šutanovac]] (DS), pravda [[Dušan Petrović]] (DS), finansije [[Mirko Cvetković]] (DS). * [[16. 5.]] - [[Alex Salmond]] je Prvi ministar [[Škotska|Škotske]], prvi iz [[Škotska nacionalna stranka|Škotske nacionalne stranke]]. * [[17. 5.]] - Okončan raskol [[Ruska pravoslavna crkva|Ruske pravoslavne crkve]] i [[Ruska pravoslavna zagranična crkva|Ruske zagranične crkve]] (osnovane [[1921]]. u [[Sremski Karlovci|Sremskim Karlovcima]]). * [[19. 5.]] - Rumunski predsednik [[Trajan Basesku]] podržan sa 75% na referendumu. * [[20. 5.]] - Alpinistička ekspedicija iz Srbije se popela na [[Mont Everest]]. * 20. 5. - [[Mohammed bin Rashid Al Maktoum]], vladar [[Dubai]]a i potpredsednik [[UAE]], dao 10 milijardi dolara za obrazovnu fondaciju. * 21 - 27. 5. - U Zagrebu održano Svjetsko prvenstvo u stolnom tenisu: Kinezi uzeli sve zlatne i srebrne medalje, kao i 4 od 10 brončanih. * [[22. 5.]] - Britanske vlasti optužile [[Andrej Lugovoj|Andreja Lugovoja]] za prošlogodišnje ubistvo [[Aleksandar Litvinenko|Aleksandra Litvinenka]], Rusija odbija ekstradiciju. * [[23. 5.]] - [[Milorad Ulemek Legija]] i [[Zvezdan Jovanović]] osuđeni na po 40 godina zatvora zbog atentata na srpskog premijera [[Zoran Đinđić|Zorana Đinđića]] (ukupna dužina kazni svim optuženima 378 godina). * 23. 5. - ''[[AC Milan]]'' pobjedom nad ''[[Liverpool FC|Liverpoolom]]'' osvojio [[Liga prvaka|UEFA-ine Ligu prvaka]] za 2007. * 23. 5. - Poslanik DS, [[Oliver Dulić]], izabran za predsednika Skupštine Srbije. * [[26. 5.]] - Akcija lepljenja plakata "Bulevar Ratka Mladića" u Bulevaru AVNOJ-a (uskoro Bulevar Zorana Đinđića), na čelu sa funkcionerom radikala [[Aleksandar Vučić|Aleksandrom Vučićem]]. * [[27. 5.]] - Rumunjski reditelj [[Kristijan Munđiu]] osvojio je na [[Kanski festival|Kanskom festivalu]] Zlatnu palmu za film „Četiri mjeseca, tri tjedna i dva dana.“ * 27. 5. - Drugi pokušaj parade ponosa u Moskvi: učesnici su napadnuti, uključujući strance. * [[29. 5.]] - [[Umaru Yar'Adua]] je predsednik [[Nigerija|Nigerije]] nakon [[Olusegun Obasanjo|Oluseguna Obasanja]] (do smrti 2010). * [[31. 5.]] - [[Robert Zelik]], bivši američki trgovinski predstavnik, imenovan je od strane [[Džordž Voker Buš|Georga W. Busha]] za novog direktora [[Svjetska banka|Svjetske banke]] (do 2012). * 31. 5. - [[Zdravko Tolimir]], optužen za ratne zločine u [[Srebrenica|Srebrenici]] i [[Žepa|Žepi]], uhapšen je na Drini kod Ljubovije (osuđen u Hagu na doživotni zatvor 2012, umro 2016). === Jun/Lipanj === * [[2. 6.]] - [[Zoran Milanović]] izabran za novog predsjednika [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|Socijaldemokratske partije Hrvatske]] (premijer 2011-16, predsjednik 2020-...). * [[4. 6.]] - [[Karla del Ponte]] otpočela četvorodnevnu posetu Beogradu. * 6 - 8. 6. - Samit [[G8]] u [[Heiligendamm]]u: teme su promena klime, međunarodna pomoć, tenzije SAD-Rusija oko antiraketne odbrane. * [[7. 6.]] - U časopisu "Science" je objavljeno da je [[Marin Soljačić]] sa suradnicima u praksi izveo prvi [[eksperiment]] bežičnog prijenosa [[Energija|energije]]. * 7. 6. - ''[[Anaheim Ducks]]'' osvojili [[Stanley Cup]]. * [[9. 6.]] - [[Justine Henin]] pobjedom nad [[Ana Ivanović|Anom Ivanović]] po treći put zaredom osvojila teniski turnir u [[Roland Garros]]u (Srbija je na ovom turniru imala pet predstavnika u 10 polufinala). * [[10. 6.]] - Američki predsednik [[George W. Bush]] burno pozdravljen u Albaniji. * 10. 6. - Koalicija [[Belgija|belgijskog]] premijera [[Guy Verhofstadt|Guya Verhofstaadta]] poražena na parlamentarnim izborima. Pregovori o novoj vladi se rastežu zbog pitanja ustavne reforme, [[Yves Leterme]] formira kabinet tek sledećeg marta, postavljaju se pitanja o opstanku zemlje. * [[10. 6.|10]] - [[15. 6.]] - [[Bitka za Gazu (2007)|Bitka za Gazu]]: [[Hamas]] uzima svu vlast u [[Pojas Gaze|Pojasu Gaze]], vrhunac [[Konflikt Fatah-Hamas|konflikta Fatah-Hamas]]. * [[12. 6.]] - [[Milan Martić]], bivši predsjednik [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]], na [[ICTY|haškom sudu]] osuđen na 35 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti (potvrđeno sljedeće godine). [[Datoteka:Gordon Brown - World Economic Forum Annual Meeting Davos 2007.jpg|150px|mini|[[Gordon Brown]], premijer UK 2007-10]] * [[13. 6.]] - Posle više od godinu dana obnovljeni pregovori Evropske unije i Srbije o stabilizaciji i asocijaciji. * 13. 6. - [[Shimon Peres]] izabran za predsjednika [[Izrael]]a (do 2014). * 13. 6. - Srušeni minareti [[Džamija Al-Askari|Džamije Al-Askari]] u Iraku, čija je kupola uništena prošle godine, a sahat-kula sledećeg meseca (obnovljena do 2017). * [[14. 6.]] - Kroz [[Bernske Alpe]] je otvoren [[Bazni tunel Lötschberg]], najduži železnički tunel, od 34,57 km (radi od decembra, tek 2024. odlučeno da se dovrši druga cev). * 14. 6. - ''[[San Antonio Spurs]]'' pobjedom nad ''[[Cleveland Cavaliers]]ima'' osvojili četvrti naslov prvaka [[NBA]]. * [[15. 6.]] - Raspisana međunarodna poternica za [[Stanko Subotić|Stankom Subotićem]] i [[Marko Milošević|Markom Miloševićem]], osumnjičenima za šverc duvana. * [[16. 6.]] - [[Rat u Iraku]]: multinacionalne snage pokreću Operaciju ''Phantom Thunder'', sa nizom podoperacija širom zemlje, do avgusta proteruju ustanike sa mnogih teritorija. * [[17. 6.]] - Blok stranaka [[desnica|desnice]] povezan s predsjednikom [[Nicolas Sarkozy|Sarkozyjem]] osvojio većinu na parlamentarnim izborima u [[Francuska|Francuskoj]]; * 17. 6. - [[VK Jug]] i [[KK Cibona]] su postali novi hrvatski prvaci u [[Prvenstvo Hrvatske u vaterpolu 2006/07.|vaterpolu]] odn. [[A-1 HKL 2006./07.|košarci]]. * 17. 6. - U [[Budva|Budvi]] uhićen general srpske policije u mirovini [[Vlastimir Đorđević]], koji je pred Haaškim tribunalom optužen za ratne zločine [[Rat na Kosovu|na Kosovu]] 1999. (2011. osuđen na 27 godina, smanjeno na 18, pušten 2025). [[Datoteka:IPhone hands on trial.jpg|thumb|[[iPhone]] prve generacije]] * [[17.6.|17]] - [[27. 6.]] - [[Vrućina u Evropi 2007.]] naročito pogađa jugoistok Evrope (prva runda). U Grčkoj inicira [[Šumski požari u Grčkoj (2007)|velike šumske požare]] koji traju do početka septembra. * [[18. 6.]] - U Zagrebu počinje suđenje [[Mirko Norac|Mirku Norcu]] i [[Rahim Ademi|Rahimu Ademiju]]. * [[19. 6.]] - Kamion-bomba eksplodirao ispred šiitske džamije Al-Hilani u Bagdadu, najmanje 78 mrtvih. * [[23. 6.]] - Za [[Crna Gora|Crnu Goru]] je uveden predbroj +382 (+381 ostao [[Srbija|Srbiji]]). * [[24. 6.]] - Košarkaški klub [[KK Partizan|Partizan]] postao prvi šampion Srbije. * 24. 6. - Predsednik Srbije [[Boris Tadić]] se u emisiji "[[Nedjeljom u 2]]" izvinjava "svim pripadnicima hrvatskog naroda koje su učinili nesrećnima pripadnici moga naroda". * [[26. 6.]] - [[Red Hot Chili Peppers]] svirali u [[Inđija|Inđiji]]. * [[27. 6.]] - [[Gordon Brown]] preuzeo dužnost novog [[UK|britanskog]] [[Premijer Ujedinjenog Kraljevstva|premijera]] (do 2010); inostrani resor ima [[David Miliband]]. * [[28. 6.]] - [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] i [[Gamzigrad]] su među novim mestima [[Svjetska baština|svetske baštine]] [[UNESCO]] * [[29. 6.]] - Počinje prodaja [[iPhone]]-a prve generacije u SAD. [[Pametni telefon]] sa ''multi-touch'' tehnologijom, sa prstima kao glavnim sredstvom inputa; može renderovati pune sajtove. ** Mobilni pristup internetu će prevazići stoni u oktobru 2016.<ref>[https://www.theguardian.com/technology/2016/nov/02/mobile-web-browsing-desktop-smartphones-tablets Mobile web browsing overtakes desktop for the first time]. theguardian.com 2 Nov 2016</ref> ** [[Društvena mreža|Društvene mreže]] napreduju: ''[[Myspace]]'' je na vrhuncu, ''[[Facebook]]'' će ga preteći 2008/09. ''[[Twitter]]'' je u brzom rastu od ove godine. Za ''[[YouTube]]'' se tvrdi da ima saobraćaj kao čitav internet 2000. * 29. 6. - [[Europapress holding]] kupila "[[Feral Tribune]]" koji je imao problema zbog neplaćenog PDV-a (izlazi još godinu dana). === Jul/Juli/Srpanj === * [[2. 7.]] - [[Miroslav Lajčak]] je novi [[Visoki predstavnik za BiH]] i specijalni predstavnik EU, nakon [[Christian Schwarz-Schilling]]a (do 2009). * [[7. 7.]] - Apostolsko pismo ''[[Summorum Pontificum]]'': slobodnija uporaba [[Tradicionalna misa|tradicionalne mise]] (sužena pismom ''[[Traditionis custodes]]'' 2021). * 7. 7. - Proglašeno "[[Novih sedam čuda svijeta]]": [[Kineski zid]], [[Koloseum]], [[Taj Mahal]], [[Machu Picchu]], [[Kip Krista Iskupitelja|Krist Iskupitelj]], [[Petra]] i [[Chichen Itza]]. * 7. 7. - Samoubica sa kamionom bombom ubio 156 ljudi u mestu Amirli na severoistoku Iraka, čiji su stanovnici uglavnom šiitski [[Irački Turkmeni|Turkmeni]]. * [[8. 7.]] - Predstavljen je [[Boeing 787]] Dreamliner (u saobraćaju od 2011). * [[9. 7.]] - U [[Buenos Aires]]u pao prvi sneg od 1918. [[Datoteka:Red Mosque Islamabad 1.jpg|160px|mini|Crvena džamija u Islamabadu]] * [[11. 7.]] - [[Opsada Crvene džamije]] u [[Islamabad]]u: vojska zauzela kompleks islamističke džamije i medrese Džamija Hafsa, uz 154 mrtvih. Talibani i plemenski militanti odbacuju prošlogodišnje primirje, počinje Treći [[Rat u sjeverozapadnom Pakistanu|waziristanski rat]] (do 2017). * [[13. 7.]] - Hiperinflacija u [[Zimbabve]]u: vlada je privremno prestala objavljivati rezultate. * [[14. 7.]] - [[Rolingstons]]i svirali u Beogradu (u [[Budva|Budvi]] su bili [[9. 7.]]). * 14. 7. - Putin objavio da će Rusija za 150 dana suspendovati učešće u [[Ugovor o konvencionalnim oružanim snagama u Evropi|Ugovoru o konvencionalnim oružanim snagama u Evropi]] iz 1990. - smatra ga zastarelim s obzirom na nestanak Varšavskog pakta i SSSR i širenje NATO, a tu su i planovi SAD za raketnu odbranu. * [[15. 7.]] - Antun Gudelj, ranije osuđivan za ubojstvo [[Josip Reihl-Kir]]a, izručen iz Australije u Hrvatsku. * [[16.7.|16]] - [[22. 7.]] - U Srbiji gorelo 3.513 ha šuma na 47 lokacija. * [[18. 7.]] - Međunarodna nuklearna agencija IAEA je potvrdila da su zatvorena sva nuklearna postrojenja u Jongbjonu, nakon što je Severnoj Koreji isporučen mazut (aktivnosti se nastavljaju 2009). [[Datoteka:Mad Men (logo).svg|mini|Logo serije ''[[Mad Men]]'']] * [[19. 7.]] - [[Zlatno doba televizije]]: na kablovskom kanalu AMC prikazana prva epizoda serije ''[[Mad Men]]'' - 92 epizode u sedam sezona do 2015. * [[20. 7.]] - Zapadni kosponzori su povukli nacrt rezolucije Saveta bezbednosti UN o Kosovu, pošto se Rusija nije složila s njim.<ref>[https://mid.ru/en/foreign_policy/news/1597386/ Situation Surrounding Consideration of Kosovo Problem in UN Security Council]. mid.ru 21 July 2007</ref> * [[21. 7.]] - ''[[Harry Potter and the Deathly Hallows]]'', poslednji roman iz serije, obara rekord najbrže prodaje (dva filma po njemu su prikazana 2010. i '11.). * 21. 7. - Građevina ''[[Burj Khalifa|Burj Dubai]]'' pretiče [[Taipei 101]], sa 509 metara (u septembru će preteći i torontanski [[CN toranj]]). * [[22. 7.]] - Ubedljiva pobeda [[Recep Tayyip Erdoğan|Erdoğanove]] [[Stranka pravde i razvoja (Turska)|Stranke pravde i razvoja]] u Turskoj. * 22. 7. - U Rusiji objavljeno [[Pismo deset akademika]] predsedniku Putinu protiv klerikalizacije u Rusiji. * [[23. 7.]] - Otvorena [[Zgrada prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine]], obnovljena Zgrada Izvršnog vijeća. * [[24. 7.]] - Rekordna vrućina: Beograd 43,6&nbsp;°C, [[Smederevska Palanka]] 44,9&nbsp;°C (najviša ikad zabeležena temperatura u Srbiji). * 24. 7. - Skupština Srbije usvojila ''Rezoluciju o neophodnosti pravednog rešavanja pitanja Autonomne pokrajine Kosovo i Metohija, zasnovanog na međunarodnom pravu''. * 24. 7. - [[Suđenje medicinskim djelatnicima u Libiji]]: posredovanjem francuskih, "prva dama" Cécilia Sarkozy, i evropskih posrednika pet bugarskih medicinskih sestara i palestinski doktor napustili Libiju. * [[25. 7.]] - Otvoreno pismo uglednika [[Hrvati|Hrvata]] iz Vojvodine političkom i kulturnom vrhu RH u kojem ih pozivaju na akciju protiv politike asimiliranja Hrvata u Srbiji. * [[27. 7.]] - [[Višestruko ubistvo u Jabukovcu]]: ubijeno devet ljudi u selu kod Negotina. * [[29. 7.]] - [[Liberalno-demokratska stranka (Japan)|Liberalno-demokratska stranka]] premijera [[Shinzo Abe|Shinza Abea]] teško poražena na izborima za gornji dom [[japan]]skog [[parlament]]a. * 29. 7. - Reprezentacija [[Irak]]a osvojila finale [[Azijski kup u fudbalu|Azijskog kupa u fudbalu]]. * [[31. 7.]] - Završava se Operacija Banner, pomoć britanske vojske snagama reda u Severnoj Irskoj, započeta 1969. na početku [[Sjevernoirski sukob|Nevolja]]. === Avgust/Kolovoz === * [[2. 8.]] - [[Karlovac|Karlovačka]] mljekara KIM prodana firmi Chemoderm iz [[Duga Resa|Duge Rese]] - sindikati nezadovoljni, izbija afera. * 2. 8. - Ruska ekspedicija [[Arktika 2007]] u podmorju [[Severni ledeni okean|Severnog ledenog okeana]]: postavljena ruska zastava na Severnom polu, na dubini od 4.261 m, za koji se tvrdi da je deo ruskog kontinentalnog šelfa ([[epikontinentalni pojas]]). * 4 - 6. 8. - [[Požari u Hrvatskoj 2007.|Požari u Hrvatskoj]]: veliki požari kod Dubrovnika. [[Datoteka:(From survey of) Government National Mortgage Association (Ginnie Mae)-financed properties in Washington, D.C. area - DPLA - 4bfb0cd2cea6c87e9072499a2ceb1616.JPG|mini|Kuće u SAD: pada cena nekretnina a raste broj ovrha/zaplena imovine]] * [[9. 8.]] - Banka [[BNP Paribas]] obustavlja isplate iz tri [[hedž fond]]a zbog potpune nelikvidnosti - na površinu izlazi [[kriza likvidnosti]], počinje '''[[Svetska finansijska kriza 2007-2008]]''' iz koje nastaje '''[[Svetska ekonomska kriza]]'''. * 9 - 10. 8. - Dow Jones pada skoro 400 poena, padaju evropske berze, sutradan i azijske. Kriza ''subprime'' (drugorazrednih, rizičnih) hipoteka. ** Zbog rasta kamata i opadanja cena nekretnina, veći je broj ovrha/zaplena imovine klijenata koji su uzimali rizične hipoteke u vreme Mehura nekretnina u SAD. Investitori više ne žele hartije od vrednosti povezane sa hipotekama, koje zato gube vrednost. * [[10. 8.]] - Trojka SAD-EU-Rusija (Frank Wisner, W. Ischinger, Al. Bocan-Harčenko) posećuju Beograd i Prištinu. * 10. 8. - Udes autobusa Beograd-Split kod Karlovca, poginule dvije putnice, još jedna naknadno. * 10. 8. - Poplave u Južnoj Aziji: pogođeno je 30 miliona ljudi, poginulo je preko 2.000. * [[12. 8.]] - [[Rivalstvo Đokovića i Federera]]: Đoković u Montrealu odnosi prvu pobedu. * [[14. 8.]] - Napad na [[Jazidi|Jazide]] u severnom Iraku, četiri bombe odnose 796 života. * [[15. 8.]] - U [[Potres u Peruu 2007.|potresu snage 8.0]] u [[Peru]]u poginulo bar 595 osoba. Iz jednog zatvora pobegli robijaši. * 15. 8. - Velike poplave u Severnoj Koreji - stradalo je oko 600 ljudi, pogođeno je 15-20% obradive zemlje. [[Datoteka:Kornati 95.jpg|thumb|[[Kornati]]]] * [[18. 8.]] - U [[Žitište|Žitištu]] kod [[Zrenjanin]]a otkriven spomenik filmskom junaku [[Rocky|Rokiju Balboi]]. * [[20. 8.]] - Ministar za kapitalne investicije [[Velimir Ilić]] pokazao novinarima manji deo ugovora o koncesiji za izgradnju autoputa [[Horgoš]]-[[Požega (Srbija)|Požega]], ostalo i dalje tajna. Vlada tri dana kasnije odlučila da ugovor o koncesiji za autoput Horgoš-Požega (sa aneksima) objavi na svom sajtu. * [[24. 8.]] - Vlada Srbije potvrdila odluku da više ne finansira firmu "Zastava zapošljavanje i obrazovanje", kojoj je u prethodnih šest godina uplaćeno preko 100 miliona eura. * 24. 8. - U Grčkoj počinju [[Šumski požari u Grčkoj (2007)|katastrofalni šumski požari]], najveći su ugašeni do 2. 9., ostaje 65 žrtava i procenjena šteta od 4 milijarde eura. * [[28. 8.]] - [[Abdullah Gul]] izabran za predsednika [[Turska|Turske]] (do [[2014]]). * [[28. 8.]] - [[8. 9.]] - [[Episkop Filaret]] štrajkuje glađu na crnogorskoj granici jer mu nije dozvoljen ulaz u tu državu. * [[30. 8.]] - [[Kornatska tragedija]]: smrt 11 vatrogasaca na [[Kornati]]ma. === Septembar/Rujan === [[Datoteka:Osaka07 D9A WHigh Jump VC.jpg|thumb|200px|[[Blanka Vlašić]] svjetski prvak]] * [[2. 9.]] - Hrvatska takmičarka [[Blanka Vlašić]] osvojila zlatnu medalju u [[skok u vis|skoku u vis]] na Svjetskom prvenstvu u atletici, u [[Osaka|Osaki]]. * 2. 9. - Okončava se konflikt između libanske vlade i grupe Fatah al-Islam, započet u maju: vojska je zauzela izbeglički logor Nahr al-Bared blizu Tripolija. * [[3. 9.]] - Akcije [[ArcelorMittal]]a su na evropskim berzama: preuzimanjem Arcelora od strane Mittal Steela nastao je najveći proizvođač čelika na svetu (fuzija dovršena u novembru). * 3. 9 - Biznismen i avanturista [[Steve Fossett]] nestao leteći iznad [[Sierra Nevada (SAD)|Sierra Nevade]] - sledi velika potraga, ali ostaci su otkriveni slučajno posle godinu dana. * [[3. 9.|3]] - [[16. 9.]] - U Španiji održano [[Evropsko prvenstvo u košarci 2007.]]: Rusija 1, Hrvatska 6, Srbija 13-16; među prvih deset strelaca [[Milan Gurović]], [[Darko Miličić]] (SR) i [[Marko Popović (košarkaš, rođen 1982.)|Marko Popović]] (HR). * [[5. 9.]] - [[Aleksandar Simić]], savetnik premijera Koštunice, izjavio u novinama da je [[Crna Gora]] "kvazidržava" (u vezi sa slučajem episkopa Filareta). * [[6. 9.]] - [[Operacija Orchard]]: izraelski avioni gađali nuklearni reaktor na istoku Sirije. * [[11. 9.]] - Rusija izvestila da je testirala [[termobarično oružje]] (vakuumsku bombu) nazvanu "Otac svih bombi" jer je sa ekvivalentom 44 tone TNT bila najjača konvencionalna bomba na svetu. * [[13. 9.]] - [[O. J. Simpson]] je učestvovao u pljački sportskih suvenira u Las Vegasu - osuđen sledeće godine. [[Datoteka:Birmingham Northern Rock bank run 2007.jpg|mini|Finansijska kriza: red ispred banke ''Northern Rock'']] * [[14. 9.]] - Kriza drugorazrednih hipoteka: britanska banka ''Northern Rock'' je dobila pomoć od Banke Engleske, jer ne može "sekuritizovati", preprodati, hipoteke koje je davala klijentima. Dolazi do panike među ulagačima i "juriša na banku", prvog u UK posle 150 godina. * 14. 9. - [[Viktor Zubkov]] je novi premijer [[Rusija|Rusije]] nakon [[Mihail Fradkov|Fradkova]] (do maja 2008). * [[15. 9.]] - Škotski reli vozač [[Colin McRae]] je poginuo u helikopterskom udesu. * [[16. 9.]] - Masakr na trgu Nisur: pripadnici privatne vojne kompanije Blackwater, u pratnji konvoja američke ambasade, ubili 17 civila u Bagdadu. * 16. 9. - Izbori u Grčkoj, [[Nova Demokracija (Grčka)|Nova Demokracija]] premijera [[Kostas Karamanlis (mlađi)|Kostasa Karamanlisa]] ostaje najjača stranka. * [[18. 9.]] - Arktički ledeni pokrivač je opao na 4,16 miliona kv.km (rekord oboren 2012). * [[25. 9.]] - Tuča između poslanika albanskih stranaka DPA i DUI u makedonskom Sobranju, naoružane pristalice DUI pokušale ući u zgradu. * [[26. 9.]] - Prvostepene presude "Vukovarskoj trojci" pred [[ICTY]]: [[Mile Mrkšić]] na 20 godina (potvrđeno 2012, umro 2015) i [[Veselin Šljivančanin]] 5 godina (oslobođen 2011. posle dve promene kazne); [[Miroslav Radić]] oslobođen. * 26. 9. - [[Yasuo Fukuda]] je novi japanski premijer nakon [[Shinzō Abe]]a (do 2008; Abe se vraća 2012-20). * 26. 9. - "Revolucija šafrana" u Burmi, započeta u avgustu zbog ukidanja subvencija za gorivo: vlasti su započele obračun sa demonstrantima, kojima su se zadnjih dana priključili i budistički monasi. * [[27. 9.]] - Umro [[Nenad Bogdanović]], gradonačelnik [[Beograd]]a. * [[28. 9.]] - Susret delegacija Beograda i Prištine na najvišem nivou u misiji EU pri UN u Njujorku - deklaracija o uzdržavanju od pretnji i nasilja tokom pregovora. * 20 - [[30. 9.]] - [[Datoteka:Volleyball (indoor) pictogram.svg|25px]] U Belgiji i Luksemburgu održan Evropski šampionat u odbojci za žene: Italija 1, Srbija 2, Hrvatska 14; [[Jovana Brakočević]] najbolji server a [[Maja Ognjenović]] tehničar. * [[30. 9.]] - Umro [[Milan Jelić]], predsjednik [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. * 30. 9. - Vanredni izbori u [[Ukrajina|Ukrajini]], nakon [[Ukrajinska politička kriza (2007)|političke krize]]: pojedinačno najviše glasova za [[Partija regiona|Partiju regiona]], zbirno za "[[Narančasta revolucija|narančaste]]" liste, naročito Blok [[Julija Timošenko|Julije Timošenko]]. * 30. 9. - Svetsko šahovsko prvenstvo u Meksiku: [[Višvanatan Anand]] je prvak nakon [[Vladimir Kramnjik|Kramnika]] (do 2013). === Oktobar/Listopad === * [[1. 10.]] - Beogradski Parking servis započeo akciju "Đaci Vas mole, usporite pored škole". * 2 - 4. 10. - U Pjongjangu održan drugi Interkorejski samit (→ [[Sunčana politika]]). * [[7. 10.]] - Za vreme Antifašističkog skupa u [[Novi Sad|Novom Sadu]], pripadnici neonacističke grupe Nacionalni Stroj (lider [[Goran Davidović]] - Firer). kamenovali su demonstrante. Žandarmerija je uhapsila svih 54 neonacista, među njima i slovačke državljane. * 7. 10. - U [[Novi Pazar|Novom Pazaru]] u toku večernjeg programa izvršen destruktivni napad na dve televizijske stanice. Počinioci su još nepoznati, ali se početkom naredne nedelje spekuliše o vehabijama sa jedne ili policiji sa druge strane. Situacija u Srbiji je zbog ovoga naredne nedelje napeta. * 7. 10. - U turskoj provinciji [[Şırnak (provincija)|Şırnak]] pripadnici [[Kurdistanska radnička partija|Kurdistanske radničke partije]] u zasedi ubili 13 turskih vojnika. * [[10. 10.]] - Na Šultenovačkom brdu kod Novog Pazara napadnut predajnik radija "Sto Plus". * [[11. 10.]] - Reis ul-Ulema Islamske Zajednice Srbije, [[Adem Zilkić]] i zvanično stupio na tu funkciju, zamenivši [[Hamdija Jusufspahić|Hamdiju Jusufspahića]], te se uputio u Novi Pazar. * 11. 10. - U Srbiji raspisane nagrade od milion eura za informacije koje bi dovele do hapšenja [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]] i [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]]. * 11. 10. - [[Dow Jones Industrial Average|Dow Jones IA]] dostigao rekordnih 14.198,10 (premašeno tek 2013, u međuvremenu se 2009. spustio do 6.547,05). * [[12. 10.]] - [[Dragan Stojković]] Piksi iznenada podneo ostavku na mesto predsednika [[FK Crvena zvezda]]. * 12. 10. - Rusija još jednom pozvala SAD da prekinu sa projektom [[raketni štit|raketnog štita]], te je zapretila da će se povući iz sporazuma o nuklearnom razoružanju. * [[15. 10.]] - [[Evropska unija]] i [[Crna Gora]] su u [[Luksemburg]]u potpisale [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju]]. * 15 - 21. 10. - 17. nacionalni kongres [[Kineska komunistička partija|Kineske komunističke partije]]. [[Hu Jintao]]va doktrina Naučni pogled na razvoj upisana je u partijski ustav, cilj joj je promocija koncepta (Socijalističkog) Harmoničnog društva. [[Xi Jinping]] i [[Li Keqiang]] imenovani odmah nakon kongresa u Stajaći komitet Politbiroa KKP. * [[16. 10.]] - U prometnoj nesreći kod [[Nova Gradiška|Nove Gradiške]] poginuo makedonski pjevač [[Toše Proeski]]. * 16. 10. - Hrvatska je među zemljama izabranim za nestalne članice [[Vijeće sigurnosti|Vijeća sigurnosti]] UN (2008-09). * [[18. 10.]] - [[Benazir Buto]] se vratila u Pakistan nakon osam godina; u dve eksplozije blizu njenog kamiona poginulo je 180 ljudi. * [[19. 10.]] - {{flagicon|Crna Gora}} [[Skupština Republike Crne Gore|Skupština]] izglasala novi [[Ustav Crne Gore]], proglašen tri dana kasnije - službeni jezik [[crnogorski jezik|crnogorski]], srpske stranke glasale protiv. * 19. 10. - Visoki predstavnik Miroslav Lajčak nametnuo Zakon o Savjetu ministara BiH - kvorum je većina ministara, dovoljan po jedan iz tri naroda. * 19. 10. - U Tajlandu je uhapšen zlostavljač dečaka Christopher Paul Neil, poznat po tome što je na digitalnim slikama maskirao lice "vrtlogom", koji je "odvijen". * 18/19. 10. - Dogovoren [[Lisabonski ugovor]]. * [[20. 10.]] - U Kaliforniji počinju požari koji će zahvatiti preko 3.900 kv. km. * [[21. 10.]] - Na izvanrednim parlamentarnim izborima u [[Poljska|Poljskoj]] liberalna [[Građanska platforma]] [[Donald Tusk|Donalda Tuska]] porazila vladajuću desničarsku stranku [[Pravo i pravda]] premijera [[Jaroslaw Kaczynski|Jaroslawa Kaczynskog]]. Tusk će biti premijer do 2014. (u kohabitaciji sa [[Lech Kaczyński|Lechom Kaczyńskim]] do 2010). * [[24. 10.]] - Počela gradnja [[Pelješki most|Pelješkoga mosta]] (spor napredak, radovi obustavljeni 2012; most je izgrađen 2019-21, u prometu od 2022.). * 24. 10. - Nakon još jednog kurdskog napada 21-og, u provinciji [[Hakkari (provincija)|Hakkari]], turske snage bombarduju i pretražuju njihove položaje na severu Iraka. * 24. 10. - Lansiran je prvi kineski orbiter oko Meseca, [[Chang'e 1]]. [[Datoteka:Singapore Airlines A380-841 (9V-SKA) taking off from Zurich International Airport.jpg|mini|270px|[[Airbus A380]]]] * [[25. 10.]] - [[Airbus A380]], najveći putnički avion na svetu, ulazi u službu u kompaniji [[Singapore Airlines]] (kasnio je 18 meseci). * [[28. 10.]] - [[Cristina Fernández de Kirchner]], prva dama [[Argentina|Argentine]], pobijedila na predsjedničkim izborima (predsjednica do 2015). * 28. 10. - U Vatikanu beatifikovano [[498 španjolskih mučenika]] iz 1930-tih. * [[29. 10.]] - Prodate [[Robne kuće Beograd]] - kupac je "Verano Motors" za € 360 miliona. === Novembar/Studeni === * [[1. 11.]] - Kriza u [[BiH]] nakon ostavke premijera [[Nikola Špirić|Špirića]] povodom Lajčakovih parlamentarnih reformi - vraća se i formalno u decembru. * novembar - Veliki padovi na berzama, kao i vrednosti dolara. * [[2. 11.]] - Najveći protesti u Gruziji od [[Revolucija ruža|Revolucije ruža]] 2003, traži se ostavka predsednika [[Mihail Saakašvili|Saakašvilija]]; 7-og dolazi do nereda, Saakašvili sutradan zakazuje vanredne predsedničke izbore i referendum. * [[3. 11.]] - Predsednik [[Pakistan]]a [[Pervez Mušaraf]] proglasio je vanredno stanje u zemlji (traje do 15. 12.), smenio predsednika Vrhovnog suda i zabranio nezavisne medije. * [[5. 11.]] - Osnovana je ''[[Open Handset Alliance]]'', koja će dogodine predstaviti Android 1.0. * [[7. 11.]] - Nakon više od četiri i po godine od predaje, pred [[Haški tribunal|Haškim tribunalom]] počelo suđenje lideru Srpske radikalne stranke [[Vojislav Šešelj|Vojislavu Šešelju]]. * 7. 11. - Parafiran [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju]] EU i Srbije. * 7. 11. - [[Operacija Planinska bura]] u Makedoniji: uspešna antiteroristička akcija u selu [[Brodec (Tetovo)]]. * [[11. 11.]] - [[Danilo Türk]] pobijedio [[Lojze Peterle]]a sa 68% na izborima za predsjednika Slovenije (mandat od 23. decembra, do 2012). * [[13. 11.]] - Ruska vojska završila povlačenje iz baze u [[Batumi]]ju, Gruzija (rok je bio kraj 2008.). * 13. 11. - Štrajk francuskog javnog sektora zbog planova za sužavanje prevremene penzije. * [[15. 11.]] - Ciklon Sidr pogodio Bangladeš, procenjeno do 10.000 žrtava. [[Datoteka:Fontana ispred zgrade Vlade RS.jpg|mini|250px|Fontana ispred [[Administrativni centar Vlade Republike Srpske|zgrade Vlade RS]]]] * [[18. 11.]] - Na parlamentarnim izborima na [[Kosovo|Kosovu]] je pobijedila [[Demokratska partija Kosova]] [[Hašim Tači|Hašima Tačija]]. * 18. 11. - Iz bezbednosnih razloga otkazana tribina ''[[Peščanik]]a'' u Aranđelovcu nakon što ju je udruženje građana ''Naši'' nazvalo antisrpskom. * [[21. 11.]] - Otvoren [[Administrativni centar Vlade Republike Srpske]] u Banjoj Luci. * 21. 11. - [[Čedomir Jovanović]], lider [[LDP]], izjavio da je ta stranka podnela dve krivične prijave protiv [[Miroslav Mišković|Miroslava Miškovića]]. * [[24. 11.]] - Na parlamentarnim izborima u [[Australija|Australiji]] je [[Australska laburistička stranka|Laburistička stranka]] pod vodstvom [[Kevin Rudd|Kevina Rudda]] porazila vladajuću [[desnica|desničarsku]] koaliciju premijera [[John Howard|Johna Howarda]]. * [[25. 11.]] - [[Datoteka:Coat of arms of Croatia.svg|20px|Hrvatska]] [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2007]]: [[HDZ]] 66 mandata (+0), [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]] 56 (+22). === Decembar/Prosinac === * [[2. 12.]] - Navijači Crvene Zvezde pretukli na utakmici inspektora žandarmerije, Uroš Mišić pokušao da mu ugura baklju u usta (u zatvoru do 2012). * 2. 12. - Predsjednik [[Venezuela|Venezuele]] [[Hugo Chavez]] poražen na ustavnom referendumu o povećanju predsjedničkih ovlasti * 2. 12. - Na parlamentarnim izborima u [[Rusija|Rusiji]] ubjedljivu pobjedu odnijela [[Jedinstvena Rusija]] predsjednika [[Vladimir Putin|Vladimira Putina]]. * [[3. 12.]] - Pristalice [[Nova Srbija|Nove Srbije]] i [[SRS]] sprečili promociju [[Peščanik]]a u [[Aranđelovac|Aranđelovcu]]. * [[4. 12.]] - Savetnik premijera Srbije, [[Aleksandar Simić]], izazvao kontroverze izjavom da je i rat pravno i legitimno sredstvo u rešavanju pitanja statusa Kosova i Metohije. * [[10. 12.]] - Pregovori Beograda i Prištine o statusu Kosova okončani bez dogovora - Albanci žele nezavisnost, a Beograd nastavak pregovora. * [[11. 12.]] - [[Al-Kaida na islamskom Magrebu]] detonirala dve auto-bombe u gradu [[Alžir (grad)|Alžiru]], 41 mrtvi od čega 17 iz UN. * [[12. 12.]] - U [[Srbija|Srbiji]] raspisani predsjednički izbori za [[20. 1.]] [[2008]]. godine - [[DSS]] smatra da je tom "jednostranom odlukom" prekršen koalicioni sporazum. * 12. 12. - Rusija suspendovala primenu [[Ugovor o konvencionalnim oružanim snagama u Evropi|Ugovora o konvencionalnim oružanim snagama u Evropi]], povodom američkih planova raketne odbrane. * [[18. 12.]] - [[Julija Timošenko]] po drugi put premijer Ukrajine (do [[2010]]). * [[19. 12.]] - [[Vladimir Putin]] je "[[Osoba godine (Time)]]". * [[21. 12.]] - [[Estonija]], [[Letonija]], [[Litvanija]], [[Poljska]], [[Češka]], [[Slovačka]], [[Mađarska]], [[Slovenija]] i [[Malta]] počele da primenjuju odredbe [[Šengenski sporazum|Šengenskog sporazuma]] na kopnenim i pomorskim granicama. * [[23. 12.]] - Železnički udes u Beogradu, povređena 24 putnika. * [[24. 12.]]- Vlada [[Nepal]]a je postigla dogovor sa bivšim maoističkim pobunjenicima o ukidanju [[monarhija|monarhije]] i uspostavljanju federalne države [[28. 12.]]. * [[26. 12.]] - [[Narodna skupština Republike Srbije]] usvojila Rezoluciju o zaštiti suvereniteta, teritorijalnog integriteta i ustavnog poretka Republike Srbije. Vladi naloženo da svi sporazumi sa [[Europska unija|Europskom unijom]] moraju biti u "funkciji očuvanja suvereniteta Srbije". U okviru Rezolucije i Deklaracija o vojnoj neutralnosti. Poslanicima se obratili predsjednik Srbije [[Boris Tadić]] i premijer [[Vojislav Koštunica]]. * [[27. 12.]] - [[Pakistan]]ska političarka [[Benazir Bhutto]] ubijena u atentatu. * 27. 12. - Nakon što je objavljeno da je predsednik [[Kenija|Kenije]] [[Mwai Kibaki]] reizabran dolazi do nasilja - [[Kenijska kriza 2007-2008.]] odnosi najmanje 800 života. * [[28. 12.]] - U saobraćajnoj nesreći poginulo troje bivših ukućana [[Veliki Brat u Srbiji|Velikog Brata u Srbiji]], Stevan Zečević Zeka, Zorica Lazić i Elmir Kuduzović, nakon čega je prekinut taj serijal. * [[29. 12.]] - Predsjednik Skupštine Srbije, [[Oliver Dulić]], raspisao izbore za Skupštinu [[Vojvodina|Vojvodine]] i lokalne organe vlasti u Srbiji za [[11. 5.]] [[2008]]. godine. * 29. 12. - Afera "Vepar": ministar unutarnjih poslova [[Ivica Kirin]] podnio ostavku jer je učestvovao u "božićnom lovu" na Bilogori sa [[Mladen Markač|Mladenom Markačem]], haškim optuženikom koji je time prekršio kućni pritvor. == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 2007.}} * [[13. 7.]] - [[Lamine Yamal]], španjolski nogometaš == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 2007.}} === Januar/Siječanj === * [[3. 1.]] - [[Slavuj Hadžić]], filmski i TV reditelj (* [[1934]]) * [[7. 1.]] - [[Nevenka Urbanova]], srpska glumica (* [[1909]]) * [[8. 1.]] - [[Iwao Takamoto]], [[japan]]sko-[[Sjedinjene Američke Države|američki]] animator, kreator popularnog crtanog lika [[Scooby Doo]] (* [[1925]].) * [[10. 1.]] - [[Carlo Ponti]], talijanski filmski producent (* [[1912]].) * [[13. 1.]] - [[Caris Corfman]], američka glumica ("Nešto između") (* [[1955]]) * 13. 1. - [[Aleksandar Bakočević]], srpski političar, bivši gradonačelnik Beograda (* [[1928]]) * [[17. 1.]] - [[Art Buchwald]], humorista (* [[1925]]) * [[19. 1.]] - [[Hrant Dink]], turko-jermenski novinar (* [[1954]]) * [[20. 1.]] - [[Vitomir Voja Trifunović]], kompozitor, osnivač i dir. Muzičke škole "dr. Vojislav Vučković" (* [[1916]]) * [[22. 1.]] - [[Abbé Pierre]], osnivač pokreta Emmaus (* [[1912]]) * [[23. 1.]] - [[Ryszard Kapuściński]], novinar i književnik (* [[1932]]) * [[24. 1.]] - [[Nikola Milošević]], akademik [[SANU]], lider Srpske liberalne stranke (* [[1929]]) * [[27. 1.]] - [[Herbert Reinecker]], njemački TV-scenarist, tvorac serije ''[[Derrick]]'' (* [[1914]]) * [[28. 1.]] - [[Olga Popović-Obradović]], pravna istoričarka (* [[1954]]) * [[30. 1.]] - [[Sidney Sheldon]], scenarista i književnik (* [[1917]]) * [[31. 1.]] - [[Kosta Carina]], književnik, filmski radnik, prevodilac (* [[1927]]) === Februar/Veljača === * [[1. 2.]] - [[Gian Carlo Menotti]], italijansko-američki kompozitor i libretista (* [[1911]].) * [[8. 2.]] - [[Anna Nicole Smith]], manekenka i glumica (* [[1967]].) * [[9. 2.]] - [[Ian Richardson]], glumac (* [[1934]]) * [[15. 2.]] - [[Robert Adler]], pronalazač boljeg daljinskog upravljača (* [[1913]]) * [[16. 2.]] - [[Darinka Jevrić]], književnica, novinar (* [[1947]]) * [[17. 2.]] - [[Maurice Papon]], ratni zločinac (* [[1910]]) * [[20. 2.]] - [[Vladimir Mahovlić]], hrvatski televizijski i radijski voditelj (* [[1932]].) * [[23. 2.]] - [[Stevan Vračar]], profesor Pravnog fak. u Bg. (* [[1926]]) * 23. 2. - [[Milan Vukotić]], pozorišni glumac, tvorac "Teatra levo" (* [[1946]]) * [[26. 2.]] - [[Vladimir Muljević]], prof. emeritus, prvi hrvatski doktor elektrotehničkih znanosti (* [[1913]].) * [[28. 2.]] - [[Želimir Marković]], novinar i urednik "Kruga", "Duge" i Dojče Velea (* [[1955]]) * 28. 2. - [[Arthur M. Schlesinger, Jr.]], istoričar (* [[1917]]) === Mart/Ožujak === * [[2. 3.]] - [[Miroljub Rajić]], gen. sek. Fudbalskog saveza Srbije (* [[1950]]) * [[3. 3.]] - [[Osvaldo Cavandoli]], talijanski crtač crtanih filmova, autor crtanog filma [[Linija (crtani film)|Linija]] ("La Linea"). (* [[1920]].) * 3. 3. - [[Geza Vuković]], gl.odg. urednik lista "Mađar So" (* [[1928]]) * [[4. 3.]] - [[Irena Davosir Matanović]], operska pevačica u novosadskom SNP (* [[1933]]) * [[5. 3.]] - [[Ivan Supek]], [[Hrvatska|hrvatski]] [[fizičar]], [[filozof]], [[pisac]], borac za mir i [[humanist]]. (* [[1915]].) * [[6. 3.]] - [[Jean Baudrillard]], francuski filozof (* [[1929.]]) * [[10. 3.]] - [[Stjepan Lacković (svećenik)|Stjepan Lacković]], hrvatski katolički svećenik, tajnik [[Alojzije Stepinac|Alojzija Stepinca]] za vrijeme II. svjetskog rata (* [[1913]].) * [[14. 3.]] - [[Lucie Aubrac]], pripadnica francuskog Pokreta otpora (* [[1912]]) * [[15. 3.]] - [[Jovan Zebić]], srpski političar (* [[1939]]) * [[16. 3.]] - [[Ivica Percl]], hrvatski pjevač, poznat po pjesmi „Stari Pjer” (* [[1945]].) * 16. 3. - [[Aleksandar Saša Subota]], pijanista i džez muzičar (* [[1935]]) * [[17. 3.]] - [[Frane Franić]], hrvatski nadbiskup i metropolit (* [[1912]].) * [[19. 3.]] - [[Krešimir Blažević]], hrvatski pjevač iz grupe [[Animatori]] * [[21. 3.]] - [[Vasilije Tapušković]], publicista, novinar, pred. AKUD "Krsmanović" (* [[1938]]) * [[29. 3.]] - [[Božidar Kovaček]], predsednik Matice srpske (* [[1930]]) * [[30. 3.]] - Ilija Ika Gligorijević, arhitekta (* [[1926]]) === April/Travanj === * [[2. 4.]] - [[Žarko Petrović]], bivši srpski odbojkaš i jugoslovenski reprezentativac (* [[1964]]) * [[5. 4.]] - [[Mark St. John]], američki glazbenik (* [[1956]].) * [[8. 4.]] - [[Sol LeWitt]], umetnik (* [[1928]]) * [[11. 4.]] - [[Kurt Vonnegut]], američki pisac (* [[1922]]) * 11. 4. - [[Goran Pleša]], glumac (* [[1950]]) * [[23. 4.]] - [[Boris Jeljcin]], ruski državnik (* [[1931]]) * 23. 4. - [[Mihailo Bjelica]], novinar, profesor, istoričar srpskog novinarstva * [[27. 4.]] - [[Mstislav Rostropovič]], ruski muzičar i sovjetski disident (* [[1927]]) * 27. 4. - [[Cadik Danon]] Braco, arhitekta i književnik (* [[1923]]) * [[28. 4.]] - [[Edo Peročević]], hrvatski glumac (* [[1937]].) * 28. 4. - [[Carl Friedrich von Weizsäcker]], fizičar, filozof (* [[1912]]) * 28. 4. - Miloš Janićijević, srpski neurohirurg, pedagog i humanista (* [[1947]]) * [[29. 4.]] - [[Ivica Račan]], hrvatski političar (* [[1944]]) * [[30. 4.]] - [[Jara Ribnikar]], srpska književnica (* [[1912]]) === Maj/Svibanj === * [[3. 5.]] - [[Slobodan Novaković]], filmski i televizijski stvaralac (* [[1939]]) * [[4. 5.]] - [[Božo Švarc]], pukovnik (penz.), novinar, jedan od osnivača SD Partizan (* [[1920]]) * [[6. 5.]] - [[Đorđe Novković]], hrvatski kompozitor glazbe (* [[1943]].) * 6. 5. - [[Stevan Raičković]], srpski pesnik, akademik (* [[1928]]) * [[11. 5.]] - Slobodan Kića Stanković, novinar i urednik emisije "Veselo veče" (* [[1929]]) * [[16. 5.]] - [[Branislav Đuričić]], novinar-satiričar ("Porodica Jovanović", "Veselo veče"...) (* [[1925]]) * [[15. 5.]] - [[Jerry Falwell]], američki evangelista (* [[1933]]) * [[18. 5.]] - [[Mika Špiljak]], bivši predsjednik Predsjedništva SFRJ, narodni heroj (* [[1916]]) * [[20. 5.]] - [[Stanley Miller]], hemičar i biolog (* [[1930]]) * [[21. 5.]] - [[Darinka Vukotić-Plaović]], pozorišna glumica (* [[1919]]) * [[22. 5.]] - [[Zoran Konstantinović]], teoretičar kniževnosti, srpski akademik === Jun/Lipanj === * [[7. 6.]] - [[Milorad Sidžim Milošević]], bokser (*[[1928]]) * [[13. 6.]] - [[Stane Brovet]], admiral JNA (* [[1930]]) * [[14. 6.]] - [[Kurt Waldheim]], bivši generalni sekretar UN i predsednik Austrije (* [[1918]]) * 14. 6. - [[Boris Maruna]], hrvatski pjesnik i prevoditelj (* [[1940]].) * [[18. 6.]] - [[Jovan Arežina]], novinar i radio radnik (* [[1949]]) * 18. 6. - [[Halil Hadžimurtezić]], general JNA, narodni heroj (* [[1915]]) * [[19. 6.]] - [[Živka Barać-Hubač]], pozorišna glumica (* [[1933]]) * [[23. 6.]] - [[Pavle Ugrinov]] (Vasilije Popović), srpski književnik, dramaturg (* [[1926]]) * [[25. 6.]] - [[Meho Puzić]], pjevač (* [[1937]]) * [[27. 6.]] - [[Dragutin Tadijanović]], jedan od najplodnijih hrvatskih pjesnika (* [[1905]]) * 27. 6. - [[Ramiz Delalić]] (ubijen), kriminalac (* [[1963]]) * [[28. 6.]] - [[Kiichi Miyazawa]], bivši premijer Japana (* [[1919]]) === Jul/Srpanj === * [[1. 7.]] - [[Milan Oklopdžić]] - Mika Oklop, književnik (* [[1948]]) * [[2. 7.]] - [[Aleksandar Šišić]], narodni violinista (* [[1937]]) * 2. 7. - [[Vojislav P. Nikčević]], lingvista, njegošolog (* [[1935]]) * [[5. 7.]] - [[George Melly]], engleski jazz muzičar * 5. 7. - [[Josip Tabak]], hrvatski prevoditelj, pisac, esejist, novinar i književni kritičar, znalac preko dvadeset jezika (* [[1912]].) * [[8. 7.]] - [[Gordana Jevtović Minov]], operska pevačica - sopran (* [[1947]]) * [[9. 7.]] - [[Dragoljub Ješa Ivkov]], filmski scenograf, reditelj i scenarista (* [[1931]]) * [[11. 7.]] - [[Lady Bird Johnson]], bivša Prva dama SAD (* [[1912]]) * [[21. 7.]] - [[Dubravko Škiljan]], hrvatski jezikoslovac (* [[1949]].) * 21. 7. - [[Kosta M. Kostić]], prof. Medic. fakulteta u Bg. (* [[1935]]) * [[22. 7.]] - [[Gojko Stojičić]], otorinolaringolog, prof. MF na BU (* [[1935]]) * [[23. 7.]] - [[Mohamed Zahir]], bivši i poslednji šah Afganistana (* [[1914]]) * [[25. 7.]] - [[Bogdan Trifunović]], političar (SKS, SPS) i diplomata (* [[1933]]) * [[28. 7.]] - [[Dušan Prelević Prele]], srpski muzičar pisac i scenarista (* [[1948]]) * [[30. 7.]] - [[Ingmar Bergman]], švedski filmski režiser (* [[1918]]) * 30. 7. - [[Michelangelo Antonioni]], italijanski filmski režiser (* [[1912]]) * 30. 7. - [[Teoctist Arăpașu|Teoktist]], rumunski patrijarh (* [[1915]]) === Avgust/Kolovoz === * [[1. 8.]] - [[Ratko Deletić]], književnik, novinar, izdavač (* [[1945]]) * [[14. 8.]] - [[Nela Eržišnik]], hrvatska glumica i komičarka * [[19. 8.]] - [[Slobodan Kojić]], akademski slikar (* [[1955]]) * [[20. 8.]] - [[Branimir Živojinović]], srpski prevodilac i književnik (* [[1930]]) * [[22. 8.]] - [[Kemal Hrustanović]], bosanski scenograf (* [[1941]]) * [[23. 8.]] - [[Faruk Begoli]], glumac (* [[1944]]) * [[28. 8.]] - [[Antonio Puerta]], španjolski nogometaš (* [[1984]].) * 28. 8. - [[Draga Jonaš]], spikerka i novinar (* [[1922]]) * 28. 8. - [[Nikola Nobilo]], proizvođač vina s Novog Zelanda (* [[1913]]) * [[29. 8.]] - [[Chaswe Nsofwa]], zambijski nogometaš (* [[1978]].) * [[30. 8.]] - [[Jovan Kozomara]], srpski pisac === Septembar/Rujan === * [[1. 9.]] - [[Milica Jovanović]], srpska balerina i pedagog (* [[1932]]) * 1. 9. - [[Ante Despot]], kipar (* [[1919]]) * [[2. 9.]] - [[Safet Isović]], bosanskohercegovački pjevač narodne muzike (* [[1936]]) * [[3. 9.]] - [[Marijan Mlinarić]], hrvatski liječnik, političar, ministar unutarnjih poslova od 2003. do 2005., saborski zastupnik, bivši župan Varaždinske županije (* [[1944]].) * 3. 9. - [[Đorđe Sudarski Red]], književnik (* [[1946]]) * [[6. 9.]] - [[Luciano Pavarotti]], italijanski operni pjevač (* [[1935]]) * [[9. 9.]] - [[Zoran Tadić]], hrvatski filmski redatelj (* [[1941]].) * [[11. 9.]] - [[Stevan Koički]], srpski fizičar, akademik (* [[1929]]) * [[15. 9.]] - [[Colin McRae]], škotski reli vozač (* [[1968]].) * [[18. 9.]] - [[Ljiljana Molnar Talajić]], hrvatska operna diva (* [[1938]].) * [[19. 9.]] - [[Vlatko Pavletić]], hrvatski akademik, teoretičar književnosti, esejist, kritičar i političar (* [[1930]].) * 19. 9. - [[Kosta Mihailović]], prof. Ekonomskog fakulteta u Bg., akademik (* [[1917]]) * [[21. 9.]] - [[Petar Stambolić]], bivši predsednik SIV i Predsedništva SFRJ, narodni heroj (* [[1912]]) * [[22. 9.]] - [[Marcel Marceau]], francuski pantomimičar (* [[1923]].) * 23. 9. - [[Nikola Kovač]], romanista, profesor, predsednik Srpskog kult. društva "Prosvjeta", akademik (* [[1936]]) * [[24. 9.]] - [[Nenad Turkalj]], hrvatski glazbeni kritičar, operni redatelj, dramaturg, dobitnik Porina za životno djelo 2004. (* [[1923]].) * [[26. 9.]] - [[Nenad Bogdanović]], gradonačelnik Beograda (* [[1954]]) * [[27. 9.]] - [[Dušan Jakovljević]], profesor i publicista (* [[1934]]) * 27. 9. - [[Miloš Bobić]], arhitekta i publicista (* [[1946]]) * [[30. 9.]] - [[Milan Jelić]], predsjednik Republike Srpske (* [[1956]]) === Oktobar/Listopad === * [[1. 10.]] - [[Al Oerter]], američki atletičar (* [[1936]].) * 1. 10. - [[Ronnie Hazlehurst]], kompozitor (* [[1928]]) * [[2. 10.]] - [[Šime Đodan]], hrvatski političar (* [[1927]].) * [[6. 10.]] - [[Laza Ristovski]], klavijaturist grupe [[Bijelo dugme]] (* [[1956]]) * [[8. 10.]] - [[Milan Đukić]], političar u Hrvatskoj (* [[1947]].) * [[11. 10.]] - [[Šri Činmoj]], indijski književnik, kompozitor i slikar (* [[1931]]) * [[13. 10.]] - [[Bob Denard]], francuski plaćenik (* [[1929]]) * [[16. 10.]] - [[Toše Proeski]], makedonski pjevač (* [[1981]].) * 16. 10. - [[Deborah Kerr]], škotska glumica (* [[1921]].) * 16. 10. - [[Bahrudin Bato Čengić]], filmski reditelj i scenarista (* [[1931]]) * 16. 10. - [[Milan Mitrović]], arhitekta (* [[1927]]) * [[18. 10.]] - [[Nikola Rešić]] - Nino, pevač (* [[1964]]) * [[28. 10.]] - [[Slobodan Kalezić]], književnik i akademik (* [[1944]]) * [[29. 10.]] - [[Frane Matošić]], hrvatski nogometaš i nogometni trener (* [[1918]].) * 29. 10. - [[Savo Radusinović]], pevač (* [[1953]]) === Novembar/Studeni === * [[1. 11.]] - [[Zoran Katalina]], hokejaš "Crvene Zvezde" (* [[1984]]) * 1. 11. - [[Paul Tibbets]], pilot Enole Gay (* [[1915]]) * [[2. 11.]] - [[Tomislav Duka]], [[franjevac]], saborski zastupnik, političar (* [[1932]].) * 2. 11. - [[Pavić Obradović]], srpski pravnik i političar (* [[1953]]) * [[3. 11.]] - [[Toni Kljaković]], hrvatski pjevač * [[4. 11.]] - [[Husein Bašić]], crnogorski književnik (* [[1938]]) * [[6. 11.]] - [[Raša Livada]], srpski književnik (* [[1948]]) * [[10. 11.]] - [[Čedomir Lakić]], novinar Politike (* [[1935]]) * 10. 11. - [[Norman Mailer]], književnik i novinar (* [[1923]]) * [[13. 11.]] - [[Branko Milinović]], advokat, humanista, dobrotvor (* [[1910]]) * [[15. 11.]] - [[Milun Vidić]], akademski vajar (* [[1940]]) * [[19. 11.]] - [[Milo Radulovich]], žrtva makartizma (* [[1926]]) * [[20. 11.]] - [[Slavko Simić]], srpski glumac (* [[1924]]) * 20. 11. - [[Ian Smith]], premijer Rodezije (* [[1919]]) * [[22. 11.]] - [[Dragoljub Najman]], srpski diplomata, vitez Legije časti (* [[1931]]) * [[23. 11.]] - [[Vladimir Krjučkov]], bivši šef KGB i pučista '91. (* [[1924]]) * [[27. 11.]] - [[Stevica Krsmanović]], golman FK Željezničar, rektor Univerziteta "Braća Karić" (* [[1946]]) * [[28. 11.]] - [[Branislav Bastać]] - Bane, filmski reditelj (* [[1925]]) * [[30. 11.]] - [[Evel Knievel]], moto-akrobata (* [[1938]]) === Decembar/Prosinac === * [[1. 12.]] - [[Aleksa Brajović]], novinar TANJUG-a, publicista, književnik (* [[1923]]) * 1. 12. - [[Ivo Rojnica]], ustaški komandant (* [[1915]]) * [[4. 12.]] - [[Dušan Jovanović (oboista)|Dušan Jovanović]], oboista, dir. M.Š. "Dr Vojislav Vučković" i Muzičke produkcije RTS (* [[1964]]) * [[5. 12.]] - [[Karlheinz Stockhausen]], njemački skladatelj (* [[1920.]]) * [[7. 12.]] - [[Dušan Pekić (general)|Dušan Pekić]], general-pukovnik, narodni heroj (* [[1921]]) * [[10. 12.]] - [[Milan Dunđerski]], književnik, dir. Radio Srbobrana, vojvođanski poslanik (* [[1952]]) * [[12. 12.]] - [[Ike Turner]], muzičar (* [[1931]]) * [[16. 12.]] - [[Ivan Nemet]], šahovski velemajstor (* [[1943]]) * [[19. 12.]] - [[Vladimir R. Paunović]], neuropsihijatar, pred. Srpskog lekarskog društva (* [[1942]]) * [[21. 12.]] - [[Miloš Počuča]], komandant šeste ličke * [[27. 12.]] - [[Benazir Bhutto]], pakistanska političarka (* [[1953]].) * [[30. 12.]] - [[Veselin Drašković]], akademski slikar (* [[1949]]) * 30. 12. - [[Dušan Miladinović]], kompozitor i dirigent (* [[1924]]) == Nobelove nagrade == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Albert Fert]], [[Peter Grünberg]] (otkriće [[gigantska magnetorezistencija|gigantske magnetorezistencije]]) * [[Nobelova nagrada za hemiju|'''Hemija''']]: [[Gerhard Ertl]] (istraživanje hemijskih procesa na čvrstim površinama) * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Mario Capecchi]], [[Oliver Smithies]], Sir [[Martin Evans]] (otkrića principa za unošenje specifičnih [[Genetski inženjering|genskih modifikacija]] u miševe upotrebom embrionskih [[Matična ćelija|matičnih ćelija]]) * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Doris Lessing]] ("ta epičarka ženskog iskustva, koja je sa skepsom, vatrom i vizionarskom moći podvrgla ispitivanju podeljenu civilizaciju") * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Al Gore]] i [[UN]]-ov [[Intergovernmental Panel on Climate Change|Međuvladin panel o klimatskoj promeni]] (za napore za sakupljanje i širenje većeg znanja o veštačkoj [[Globalno zatopljenje|klimatskoj promeni]] i polaganje osnove za mere potrebne za suzbijanje takve promene) * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[Leonid Hurwicz]], [[Eric Maskin]] i [[Roger Myerson]] (polaganje osnove [[teorija dizajna mehanizma|teorije dizajna mehanizma]]) == Vidi takođe: == [[Godišnji kalendar]] == Reference == {{reference}} === Literatura === == Vanjske veze == * [http://www.arhiv.rs/img/hd/2007.html Hronologija događaja 2007] (Srbija), Medijski arhiv Ebart {{commonscat|2007}} [[Kategorija:2007.]] 8zxyjui4dk3m8gej7vqubzxnddo53h0 0 19832 42586588 42470299 2026-05-01T01:30:53Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586588 wikitext text/x-wiki '''Akademija nauka i umjetnosti [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]''' ('''ANUBiH''') je najviša naučna i umjetnička državna institucija [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], osnovana na temelju Zakona o ANUBiH [[1966]]. sa sjedištem u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Izrasla je iz Naučnog društva BiH, koje je funkcionisalo sve dok Skupština [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] 1966. nije donijela Zakon (Sl. l. SR BiH 22/66) prema kojem je Naučno društvo Bosne i Hercegovone preraslo u Akademiju nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, najvišu naučnu i umjetničku instituciju Bosne i Hercegovine. Zakonom je Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine stavljeno u zadatak da vodi brigu o ukupnom razvoju nauke i umjetnosti, da organizuje naučna istraživanja i umjetničke manifestacije, da objavljuje radove svojih članova i saradnika Akademije i da u cjelini brine o stanju i razvoju nauke i umjetnosti u zemlji. Akademija je u svom radu potpuno samostalna i slobodna, a rukovodi se isključivo principima i interesima nauke i slobodnog uvjerenja svojih članova. Akademija je na temelju Zakona donijela svoj Statut, u kojem je regulisala sva pitanja organizacije, upravljanja i rada u svim oblastima u kojima djeluje. U toku 1966. izabrano je u Akademiju 10 redovnih i 16 izvanrednih članova. == Organizacija == Akademija ima 6 odjela: * društvene znanosti, * humanističke znanosti, * medicinske znanosti, * prirodne i matematičke znanosti, * tehničke znanosti, * umjetnost. === Predsjednici === * [[Vaso Butozan]] (1966–1968)<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.anubih.ba/predsjednici-anubih-od-1966/|title=Predsjednici ANUBiH od 1966- – ANUBIH|website=www.anubih.ba|access-date=2024-12-05}}</ref> * [[Branislav Đurđev]] (1968–1971)<ref name=":0" /> * [[Edhem Čamo]] (1971–1977)<ref name=":0" /> * [[Alojz Benac]] (1977–1981)<ref name=":0" /> * [[Svetozar Zimonjić]] (1981–1990)<ref name=":0" /> * [[Seid Huković]] (1990–1999)<ref name=":0" /> * [[Božidar Matić]] (1999–2014)<ref name=":0" /> * [[Miloš Trifković]] (2014–2020)<ref name=":0" /> * [[Muris Čičić]] (2020–danas)<ref name=":0" /> ===Počasni članovi=== * [[Josip Broz Tito]], izabran 19. novembra 1969.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.anubih.ba/predsjednistvo/|title=Predsjedništvo – ANUBIH|website=www.anubih.ba|access-date=2024-12-06}}</ref> * [[Ivo Andrić]], izabran 23. decembra 1969.<ref name=":1" /> * [[Rodoljub Čolaković]], izabran 23. decembra 1969.<ref name=":1" /> * [[Edvard Kardelj]], izabran 29. aprila 1971.<ref name=":1" /> * [[Vladimir Bakarić]], izabran 18. aprila 1974.<ref name=":1" /> * [[Ivan Supek]], izabran 14. maja 2002.<ref name=":1" /> * [[Bogdan Bogdanović]], izabran 14. maja 2002.<ref name=":1" /> * [[Adil Zulfikarpašić]], izabran 14. maja 2002.<ref name=":1" /> == Povezano == * [[Lista akademika ANUBiH]] == Izvori == {{Izvori|2}} == Vanjske veze == * [http://www.anubih.ba/ ANUBiH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160802130657/http://www.anubih.ba/ |date=2016-08-02 }} [[Kategorija:ANUBIH| ]] [[Kategorija:Akademije nauka]] 9sfrnlggzw06mgxb5hq090gj9xmpqze 0 20980 42586528 42375036 2026-04-30T18:27:57Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586528 wikitext text/x-wiki {{Godina nav}} {{Godina u drugim kalendarima|1906}} Godina '''1906''' ('''[[Rimski brojevi|MCMVI]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u ponedjeljak]] po gregorijanskom odn. [[redovna godina koja počinje u nedjelju]] po 13 dana zaostajućem [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]] (linkovi pokazuju kalendare). __NOTOC__ <center> {| style="border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;" align=center class=radius | '''1906''': <br /> [[1906#Januar/Siječanj|1]] • [[1906#Februar/Veljača|2]] • [[1906#Mart/Ožujak|3]] • [[1906#April/Travanj|4]] • [[1906#Maj/Svibanj|5]] • [[1906#Jun/Juni/Lipanj|6]] • [[1906#Jul/Juli/Srpanj|7]] • [[1906#Avgust/August/Kolovoz|8]] • [[1906#Septembar/Rujan|9]] • [[1906#Oktobar/Listopad|10]] • [[1906#Novembar/Studeni|11]] • [[1906#Decembar/Prosinac|12]] <br /> [[1906#Rođenja|Rođenja]] • [[1906#Smrti|Smrti]] |}</center> == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - [[Helmuth Johannes Ludwig von Moltke|Moltke mlađi]] je novi načelnik generalštaba [[Njemačka carska vojska|Njemačke carske vojske]] (do [[1914]]). * [[2. 1.]] - Jak zemljotres u [[Zagreb]]u ([[Magnituda zemljotresa|M]] 6.1, Int. VIII). * 2. 1. - Ministar inostranih poslova Austrougarske grof [[Agenor Maria Gołuchowski|Goluhovski]] traži od Srbije raskid srpsko-bugarskog carinskog ugovora, kao suprotnog pravu najvećeg povlašćenja AU. * 2. 1. - Bugarski parlament odobrio carinsku uniju sa Srbijom. * [[12. 1.]] - [[Persijska ustavna revolucija]]: [[Mozafaradin-šah Kadžar|Mozafaradin-šah]] popustio pred protestima trgovaca, uleme i intelektualaca i obećao ustav i [[Iranski parlament|medžlis]]. * januar - [[Reginald Fessenden]] uspostavio dvosmernu radio vezu između Masačusetsa i Škotske, ali zasada samo zimskim noćima, zbog interferencije - škotski toranj pao u decembru, pre komercijalizacije. * [[16. 1.]] - Počinje [[Alhesiraska konferencija]] za razrešenje [[Prva marokanska kriza|Prve marokanske krize]] između Nemačke i Francuske - traje do aprila. * [[22. 1.]] - ''SS Valencia'' se nasukala kod [[Vancouver (otok)|otoka Vancouver]], zvanično 136 žrtava, uglavnom žena i dece. * 22. 1. - Pošto se Srbija nije želela pismeno obavezati na sve tražene promene u ugovoru sa Bugarskom, Beč zatvara granicu, što pogađa 86% srpskog izvoza. * [[24. 1.]] - [[Slavoljub Penkala]] patentirao mehaničku olovku. * [[25. 1.]] (12. 1. po [[julijanski kalendar|j.k.]]) - Prekid trgovačkih pregovora [[Srbija|Srbije]] i [[Austrougarska|Austrougarske]] (uvertira [[Carinski rat|Carinskog rata]]). * [[29. 1.]] - [[Frederik VIII]] je novi [[Popis danskih monarha|kralj Danske]] (do [[1912]]). * 29. 1. - Srpska vlada otkazala Bečki zajam. * januar, krajem - Austrougarska zabranila prelaz zagrebačkom pevačkom društvu "Mladost" u Beograd, srpska omladina ih pozdravlja u Zemunu. * [[31. 1.]] - Ekvadorsko-kolumbijski zemljotres i cunami, najmanje 500 mrtvih. * januar-februar - Pobuna Srba, koji odbijaju porez, u planinskim selima prijepoljske i pljevaljske kaze, zatim i od Ćehotine do Tare i od Pljevalja do bosanske granice<ref name="isn">Istorija srpskog naroda, knj. 6, tom 1, str. 285</ref>. === Februar/Veljača === [[Datoteka:HMS Dreadnought (1906).jpg|mini|250px|[[HMS Dreadnought (1906)|HMS Dreadnought]]]] * [[3. 2.]] - Turska vojska razbila četu [[Vasilije Trbić|Vasilija Trbića]] kod [[Čelopek]]a u Makedoniji. * [[8. 2.]] - Završeni izbori u V. Britaniji, velika pobeda liberala, čiji je lider [[Henry Campbell-Bannerman]] odnedavno premijer; poslednji put da liberali dobiju najviše glasova, najteži poraz konzervativaca do 1997. Omogućene su liberalne socijalne reforme, početak moderne države socijalnog staranja u Britaniji. * [[10. 2.]] - Porinut revolucionarni britanski [[bojni brod]] ''[[HMS Dreadnought (1906)|HMS Dreadnought]]'' (u službu ulazi u decembru) - dolazi do [[Nemačko-britanska trka u pomorskom naoružanju|Nemačko-britanske trke u pomorskom naoružanju]]. * [[11. 2.]] - Ustanovljena [[Republički seizmološki zavod (Srbija)|seizmološka služba]] u Beogradu. (?) * 11. 2. - Papa [[Pio X.]] bulom ''[[Vehementer Nos]]'' osuđuje separaciju države i crkve u Francuskoj. * 11. 2. - Ubistvom dvojice britanskih poreznika počinje [[Bambathina pobuna]] Zulua u [[Kolonija Natal|Koloniji Natal]] - ubrzo slomljena a Zulu kralj [[Dinuzulu kaCetshwayo]] uhapšen. * [[16. 2.|16]] - [[17. 2.]] - Skup udruženih srpskih i hrvatskih stranaka u Rijeci, na čelu starješinstva [[Pero Čingrija]]. * [[19. 2.]] - Vrhunac Ugarske krize: car/kralj ukida ustav, sabor raspušten uz pomoć vojske. * [[februar]] - Opstrukcija u srpskoj skupštini, jer vlada ne odgovara na interpelaciju iz novembra o odnosima sa Engleskom === Mart/Ožujak === * [[3. 3.]] - [[August Kopff]] otkrio iz Heidelberga [[planetoid]] nazvan [[589 Croatia]]. * [[10. 3.]] - [[Katastrofa u Courrièresu]] je najgora rudarska nesreća u Evropi, na severu Francuske gine 1099 rudara. * [[15. 3.]] - Osnovan ''[[Rols-Rojs|Rolls-Royce Limited]]''. * [[18. 3.]] - Rumun [[Traian Vuia]] leteo 12 metara u svojoj letelici. * 18 - 19. 3. - Austrougarska i Srbija povukle ograničenja u međusobnom prometu. * [[20. 3.]] - U Španiji usvojen Zakon o jurisdikcijama kojim se ograničava sloboda govora u vezi jedinstva zemlje, zastave i časti vojske - praktično opravdani oficiri koji su prošlog novembra zapalili barselonski satirični list ''¡Cu-Cut!''. Na ovo je sledećeg maja odgovoreno osnovanjem koalicije ''Solidaridad Catalana''. * [[mart]] - Engleska za obnovu diplomatskih odnosa sa Srbijom traži uklanjanje petorice oficira - sukob vlade [[Ljubomir Stojanović|Ljube Stojanovića]] sa dvorom i [[Majski prevrat|majskim]] zaverenicima i njen pad. * mart - [[Načertanije]] prvi put objavljeno u celini, u radikalskom časopisu "Delo". === April/Travanj === * 5. 4. - Austrougarska promemorija Beogradu - traži se prvenstvo pri nabavci topova (Srbija se opredelila za francuske). * [[6. 4.]] - ''[[Humorous Phases of Funny Faces]]'', prvi crtani film na standardnoj filmskoj traci. * [[7. 4.]] - Erupcija [[Vezuv]]a pustoši [[Napulj]], poginulo preko 100 ljudi (Italija odustala od organizacije [[Olimpijada 1908|Olimpijade 1908]]). * 7. 4. - Potpisan finalni akt [[Alhesiraska konferencija|Alhesiraske konferencije]]. Maroko je nezavisan ali pod francuskim i španskim uticajem. Velika Britanija, Rusija pa i Italija stali na francusku stranu. * [[8. 4.]] - Kriza u Ugarskoj 1905-06: nametnuti premijer [[Géza Fejérváry]] sklopio ''Pactum'' sa parlamentom na osnovu kojeg novi premijer postaje [[Sándor Wekerle]] (do 1910). ** Madžari su odustali od otpora zajedničkoj vojsci i carinskoj uniji sa Austrijom a car [[Franjo Josip I.]] od općeg izbornog prava<ref>''Habsburška monarhija'', Charles Taylor, str 186, Zagreb 1990</ref>. * [[9. 4.]] - Renesansa u ulici Azusa u Los Angelesu: crni propovednik William J. Seymour pokreće [[Pentekostalizam|pentekostalni pokret]]. * travanj - U pogonu prvi agregat [[Hidroelektrana Miljacka|HE Miljacka]] na Krki. * april - Studenti u Beogradu sastavili "Riječ crnogorske univerzitetske omladine o prilikama u Crnoj Gori" - još oštrija kritika nego prošlog novembra. * april - Pokušaj podoficirske pobune u kragujevačkom garnizonu. * april - U Rusiji se sprovode izbori za Dumu, prvi parlamentarni izbori u istoriji te zemlje - najviše mandata dobijaju liberalni [[Ustavotvorno-demokratska partija|kadeti]] i umereno levi [[trudovici]], krajnja levica je bojkotovala. [[Datoteka:Post-and-Grant-Avenue-Look.jpg|mini|250px|[[Zemljotres u San Francisku 1906.|Zemljotres u San Francisku]]]] * [[18. 4.]] - Razorni [[Zemljotres u San Francisku 1906.|Zemljotres u San Francisku]] - porušeno preko 80% grada, oko 3000 poginulih. * [[19. 4.]] - Fizičar [[Pierre Curie]] poginuo na pariskoj ulici - [[Marie Curie]] će preuzeti njegovu profesuru na [[Sorbonne|Sorbonni]] i tako postati prva žena profesor. * [[22. 4.]] - Počele [[Olimpijske međuigre 1906]]. u Atini. * [[27. 4.]] - Anglo-kineska konvencija u vezi [[Tibet]]a - Britanci ga neće anektirati niti se mešati u administraciju a [[dinastija Ćing]] to isto neće dozvoliti nekoj drugoj državi. * [[29. 4.]] - [[8. 5.]] - Vanredni izbori za Ugarski sabor: apsolutna većina za Partiju nezavisnosti iz '48., ali je ne može iskoristiti. Izabrana četvorica iz srpske opozicije, tri radikala i jedan liberal. * [[30. 4.]] - U Srbiji zbog zavereničkog pitanja pala [[Sava Grujić|Grujićeva]] vlada, sledi [[Nikola Pašić]] do [[1908]]. === Maj/Svibanj === * [[1. 5.]] - Austrijski premijer [[Paul Gautsch von Frankenthurn]] dao ostavku - u parlamentu se protive opštem pravu glasa; sledi nakratko [[Konrad zu Hohenlohe-Schillingsfürst]]. * [[3. 5.]] - Akapska ili Tabanska kriza između Britanaca i Osmanlija: Britanci šalju ultimatum da se granica [[Egipatski Kedivat|Egipta]] povuče po liniji Rafah-Taba, ili će zauzeti neka egejska ostrva - sledećeg leta izvršena demarkacija (današnja granica Egipta prema Gazi i Izraelu)<ref>[http://mideasti.blogspot.rs/2014/12/a-foreshadowing-of-great-war-taba.html A Foreshadowing of the Great War in the Middle East: The Taba crisis of 1906]. mideasti.blogspot.rs</ref>. * [[4. 5.]] - Majski štrajkovi u BiH: radnice Tvornice duhana Sarajevo traže povišicu; pridružilo im se i građanstvo, žandarmerija pucala na demonstrante, pet mrtvih - sutradan generalni štrajk koji se širi i na druge gradove. * [[3. 5.|3]] - [[5. 5.]] - [[Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1906.|Izbori u Hrvatskoj]], uspjeh [[Hrvatsko-srpska koalicija|Hrvatsko-srpske koalicije]] ([[Frano Supilo]]). * [[6. 5.]] (23. 4. po j.k.) - Pred otvaranje Dume, ruski car donosi [[Osnovni državni zakoni Ruske imperije|Ustav]] kojim je donekle podelio vlast s njom. [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-H28740, St. Petersburg, Eröffnung der Parlamente.jpg|mini|250px|Otvaranje Dume]] * [[10. 5.]] - [[Državna duma Ruske imperije]] otvorena u Zimskom dvorcu. * [[14. 5.]] - [[Bogdan Medaković]], šef [[Srpska samostalna stranka|Srpske samostalne stranke]], izabran za predsednika Hrvatskog sabora. * maj - Sukob Srba sa turskom vojskom i muslimanskim stanovništvom u [[Donji Kolašin|Donjem Kolašinu]], povodom najavljenog građenja karaula<ref name="isn"/>. * maj - [[Srpska akcija u Makedoniji]]: [[Borbe na Malešu, Berovu i Štalkovice]], uništena srpska četa. * [[maj]] - U nastavcima objavljen roman "[[Beli Očnjak]]" [[Jack London|Jacka Londona]]. * [[19. 5.]] - Počeo saobraćaj u istočnoj cevi [[Tunel Simplon|tunela Simplon]] ispod Alpa, dužine 19,8&nbsp;km (zapadna cev 1921). * 19. 5. - [[João Franco]] je novi portugalski premijer (do 1908, autoritarno od 1907). * [[24. 5.]] - U Londonu otvoren luksuzni hotel ''Ritz''. * [[25. 5.]] - Pobuna u južno-centralnom sudanskom mestu [[Talodi]] zbog oslobađanja robova, na gozbi ubijeno 46 vojnika<ref name="Daly2003">{{cite book|author=M. W. Daly|title=Empire on the Nile: The Anglo-Egyptian Sudan, 1898-1934|url=https://books.google.com/books?id=udSrM54HNK4C&pg=PA130|year=2003|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-89437-1|pages=130–}}</ref>. * [[30. 5.]] (17. 5. po j.k.) - Glavni učesnici [[Majski prevrat|Majskog prevrata]] (Aleksandar Mašin, Damnjan Popović, Petar Mišić, Luka Lazarević i Ljuba Kostić) penzionisani sa penzijama u visini plata po sporazumu sa Pašićem - odnosi sa Engleskom obnovljeni na trogodišnjicu prekida. * [[31. 5.]] - Španski kralj [[Alfonso XIII]] se oženio u Madridu sestričinom britanskog kralja, [[Victoria Eugenie of Battenberg|Victoriom Eugeniom]]; anarhista bacio bombu na svadbenu povorku od koje je poginulo 15 ljudi. === Jun/Juni/Lipanj === [[Datoteka:Sava port Belgrade.jpg|mini|250px|Počinje [[Carinski rat]] (Savsko pristanište 2009)]] * [[1. 6.]] - Štrajk rudara bakra u meksičkom gradu Cananea, doći će do sukoba sa organima vlasti i američkim dobrovoljcima iz Arizone sa 23 mrtvih s obe strane. * [[2. 6.]] - [[Max Wladimir von Beck]] novi [[cislajtanija|austrijski]] premijer (do 1908). * [[7. 6.]] - Porinuta [[RMS Lusitania]], nakratko najveći brod na svetu. * [[13. 6.]] - [[Denshawaiski incident]] između britanskih oficira i egipatskih seljana - poticaj [[egipatski nacionalizam|egipatskom nacionalizmu]]. * [[14. 6.|14]] - [[16. 6.]] - Pogrom nad Jevrejima u ruskom [[Białystok]]u, preko 80 mrtvih. * [[22. 6.]] - Krunisan [[Haakon VII]], prvi norveški kralj nakon sticanja nezavisnosti. * [[25. 6.]] - Bogati naslednik [[Harry Kendall Thaw]] ubio poznatog arhitektu [[Stanford White|Stanforda Whitea]] na krovu Madison Square Gardena, navodeći kao razlog zlostavljanje svoje supruge [[Evelyn Nesbit]]. * [[26. 6.]] - U [[Le Mans]]u održana prva [[Utrke za Veliku nagradu|auto trka za Veliku nagradu]], pobednik Ferenc Szisz je vozio prosečno 101&nbsp;km/h. * 26. 6. - U Londonu osnovana [[Međunarodna elektrotehnička komisija]] (sedište u Ženevi od 1948). * [[27. 6.]] - Zatvoren slovački političar i svećenik [[Andrej Hlinka]]. * [[28. 6.]] - Sokolski slet u Maloj Ravanici (Vrdniku). === Jul/Juli/Srpanj === [[Datoteka:Narrow-Gauge-Railway Ostbahn Station-Bistrik.jpg|mini|250px|Stanica Bistrik u Sarajevu]] * [[4. 7.]] - Istočna pruga u BiH: od Sarajeva do Međeđe (kod Višegrada) gde se račva do Vardišta na srpskoj i Uvca na turskoj granici (uski kolosek, 99 tunela, 405.000 zlatnih kruna po kilometru). * [[5. 7.]] (22. 6. po j.k.) - Austrougarska primenjuje prema Srbiji opštu carinsku tarifu, na šta Srbija odgovara na isti način - početak [[Carinski rat|Carinskog rata]]. Trajanje sukoba će biti produženo upornošću Ugarske na očuvanju sopstvenih, poljoprivrednih, interesa<ref name="MathiasPollard1989">{{cite book|author1=Peter Mathias|author2=Sidney Pollard|title=The Cambridge Economic History of Europe|url=https://books.google.com/books?id=VZKkCLs3f90C&pg=PA827|year=1989|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-22504-5|pages=827–}}</ref>. * [[6. 7.]] - Sastaje se [[Druga ženevska konvencija]], bavi se ratovanjem na moru. * 7. 7. - Opet zatvorena srpska granica sa Austrougarskom, pod izgovorom stočne zaraze. * [[11. 7.]] - Ubistvo [[Grace Brown]] će izazvati senzaciju u SAD. * [[12. 7.]] - [[Alfred Dreyfus]] rehabilitovan i ubrzo zatim vraćen u francusku vojsku s višim činom i odlikovan [[Legija časti|Legijom časti]]. * jul - [[Borba na Kurtovom kamenu]]: srpski četnici sačekali bugarske komite u zasedi, poginuo vojvoda [[Penčo Konstantinov]] i 17-23 komite. * [[21. 7.]] - [[Pjotr Stolipin]] postaje predsednik ruske vlade (do ubistva [[1911]]), istog dana raspuštena prva [[Državna duma Ruske imperije|Državna duma]]. * [[22. 7.]] - Neki poslanici raspuštene Dume, uglavnom kadeti i trudovici, upućuju [[Viborški poziv]] narodu da ne plaća porez i ne šalje regrute u vojsku - narod je ravnodušan a liberalno vođstvo kadeta je izbačeno iz politike. * [[29. 7.]] (16. 7. po j.k.) - Borba u [[Bajlovce|Bajlovcu]] nedaleko od Kumanova: srpske čete pobedile tursku vojsku.<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_2F6F6602455A67B1B521D786232CBF4A/1906/07/23?fullscreen "Politika", 23. jul (5. avg.) 1906]</ref> === Avgust/August/Kolovoz === * [[4. 8.]] - Porinuta ''[[SM U 1]]'', prva nemačka vojna [[podmornica]] (u službi od decembra). * 4. 8. - Pored Španije potonuo italijanski brod ''[[SS Sirio]]'', nekoliko stotina mrtvih. * [[5. 8.]] - Šahovom proklamacijom izdat prvi Ustav Persije. * [[13. 8.]] - U Anhijalu, dan. [[Pomorije]], dolazi do grčko-bugarskog sukoba oko manastira sv. Đorđa, grad je spaljen. U antigrčkom pokretu ovih dana u [[Kraljevina Bugarska|Bugarskoj]], Makedonci zauzimaju njihove crkve i škole. Grci od septembra napuštaju zemlju. * [[16. 8.]] - Razoran zemljotres u [[Valparaíso|Valparaísu]], 3.886 mrtvih. * [[17. 8.]] - ''Guerrita de Agosto'': liberali dižu pobunu na Kubi. * [[22. 8.]] - Javnosti predstavljena ''Victrola'', fonografska muzička sprava firme ''[[Victor Talking Machine Company]]''. * [[23. 8.]] - [[Kuba]]nski predsednik [[Tomás Estrada Palma]], suočen s liberalnom opozicijom, zatražio američku intervenciju - [[Pacifikacija Kube|privremena okupacija]] do [[1909]]. * [[25. 8.]] - [[Eksplozija na Apotekarskom ostrvu]]: pokušaj ubistva ruskog premijera Stolipina, on je lakše ranjen ali je 30 osoba poginulo i umrlo. * [[31. 8.]] - [[Roald Amundsen]] prošao malim brodom kroz [[Sjeverozapadni prolaz]]. === Septembar/Rujan === * [[1. 9.]] - U Rusiji uspostavljeni terenski vojni sudovi namenjeni civilima, u sledećih osam meseci donose 1.000 smrtnih presuda (kasnije će se o vešalima govoriti kao o "Stolipinovim kravatama"). S druge strane, ove godine je ubijeno 1.126 državnih zvaničnika i 1.506 ranjeno<ref name="Lieven2006">{{cite book|author=Dominic Lieven|title=The Cambridge History of Russia: Volume 2, Imperial Russia, 1689-1917|url=https://books.google.com/books?id=NzR0cmnP3J8C&pg=PA648|date=17 August 2006|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-81529-1|pages=648–}}</ref>. * [[2. 9.|2]] - [[3. 9.]] - Prvi [[Hrvatski sokol|hrvatski svesokolski]] slet u Zagrebu<ref>[http://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=-1&selectedId=11014915 Prvi hrvatski svesokolski slet u Zagrebu : dana 1., 2., 3. i 4. rujna god. 1906. / priredjuje ga Savez hrvatskih sokolskih društava ; &#91;uredio Lav Mazzura&#93;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120154402/https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=-1&selectedId=11014915 |date=2025-01-20 }}. katalog.kgz.hr</ref>. * 3. 9. - U Nikšiću izašao opozicioni list "[[Narodna misao]]". * [[10. 9.]] - Prvi broj humorističko-satiričnog lista "Šabačka Čivija". * [[11. 9.]] - [[Mahatma Gandhi]] skovao termin ''[[Satyagraha]]'' za svoju filozofiju nenasilja u Južnoj Africi, povodom protesta zbog novog zakona Kolonije Natal koji je zahtevao registraciju Indijaca i Kineza. * septembar - Erdeljski pravnik i političar [[Aurel Popovici]] predlaže [[Sjedinjene Države Velike Austrije]], 15 etnički definisanih teritorija, među kojima su Kranjska, Trst sa zapadnom Istrom, Hrvatska i Vojvodina. Prestolonaslednik Franz-Ferdinand se slaže sa konceptom. * septembar - Druga jugoslavenska umjetnička izložba saveza "Lade" održana u Sofiji. * [[18. 9.]] - [[Tajfun]] u [[Hong Kong]]u ubio 15.000 ljudi, uglavnom ribara, i uništio 3.653 broda. * [[20. 9.]] - Porinuta ''[[RMS Mauretania (1906)|RMS Mauretania]]'', najveći putnički brod do [[1911]]. * 20. 9. - Tokom holandske intervencije na [[Bali]]ju, dolazi do ritualnog masovnog samoubistva ''[[puputan]]'' u [[Denpasar]]u. * [[27. 9.]] - Prv parlamentarni izbori u Crnoj Gori, bez definisanih političkih grupa. Ove godine je osnovana opoziciona [[Narodna stranka (Crna Gora 1907)|Narodna stranka]] ("klubaši"); nasuprot njima je [[Prava narodna stranka]] ("pravaši"), knjaževe pristalice. * 27. 9. - Novi Zakon o naturalizaciji u SAD: proces prelazi na federalni nivo, imigranti moraju naučiti engleski. * [[30. 9.]] - Održan prvi balonerski Kup Gordon Bennet, američki par je za 22 h i 15 min preleteo 641,1&nbsp;km. * septembar - Pobune Srba u novovaroškoj, sjeničkoj i novopazarskoj kazi, naročito oko Rogozne (u sjeničkoj se pobunili i muslimani)<ref name="isn"/>. * septembar - U Crnoj Gori u opticaj pušteni novčići od 1, 2, 10 i 20 para, ravnih austrougarskom heleru ([[crnogorski perper]] od [[1909]]). === Oktobar/Listopad === * [[1. 10.]] - [[Veliko Vojvodstvo Finska]] dobija izborni jednodomni parlament, postaje prvi entitet u kome žene mogu biti birane. * [[6. 10.]] - Prvi put se sastao persijski (iranski) [[Parlament Irana|Medžlis]]. * 6. 10. - Prvi američki vojnici se iskrcali na Kubi - Druga okupacija ili [[Pacifikacija Kube]] traje do 1909. * [[11. 10.]] - U San Francisku propisano da Japanci i Korejanci idu u segregirane škole, zajedno sa Kinezima - diplomatska kriza u odnosima SAD i Japana. * 13 - 18. 10. - U Barseloni održan prvi međunarodni kongres [[Katalonski jezik|katalonskog jezika]]. * [[oktobar]] - Suđenje na Cetinju studentima ([[Marko Daković]] i dr.) zbog "Riječi..." - oslobođeni. * oktobar - Početak školskog štrajka etničkih Poljaka u nemačkim provincijama Poznanija (Velikopoljska) i Istočna Pruska. * [[16. 10.]] - [[Wilhelm Voigt]] nakratko zavladao [[Köpenick]]om predstavljajući se kao pruski oficir. * [[20. 10.]] - Britanci i Francuzi dogovorili kondominijum na pacifičkim ostrvima [[Novi Hebridi]] (nezavisni [[Vanuatu]] od 1980). * [[23. 10.]] - [[Alberto Santos-Dumont]] leteo avionom 60 metara u Francuskoj - zvanično ovo je prvi let letelicom težom od vazduha u Evropi. * [[24. 10.]] - [[Alois Lexa von Aehrenthal]] je novi ministar inostranih poslova Austrougarske (do 1912). Aehrentalov dolazak na poziciju se smatra početkom odlučnog prelaza na imperijalističku politiku prema Balkanu<ref>Mitrović, 65</ref>. * 24. 10. - U Aleksandriju stigao prvi transport srpskih volova<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1906/10/13?pageIndex=00002 Politika 13. okt. 1906, str. 2]. digitalna.nb.rs</ref> - [[Kraljevina Srbija|Srbija]] je prevazišla Carinski rat nalaženjem novih tržišta.<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1939/07/09?pageIndex=00022 "Politika", 9. jul 1939]</ref> * [[27. 10.]] - [[Harden–Eulenburgova afera]]: novinar [[Maximilian Harden]] objavljuje članak u kome sugeriše da u kajzerovoj okolini ima više homoseksualaca. * [[28. 10.]] - [[Prva javna nogometna utakmica u Zagrebu]]: [[NK HAŠK Zagreb|HAŠK]] - [[PNIŠK]] 1:1. * 28. 10. - Osnovan [[Union Minière du Haut Katanga]], belgijski rudarski trust u [[Slobodna Država Kongo|Kongu]]. * [[31. 10.]] - Prvo zasedanje novoizabrane skupštine u Crnoj Gori (prestona beseda 6. 11.).<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1936/11/03?pageIndex=00006 "Politika", 3. nov. 1936]</ref> [[Datoteka:Triode tube 1906.jpg|mini|250px|[[Trioda]]]] * jesen - [[Lee De Forest]] radi na [[trioda|triodi]] ''Audion'', koja će revolucionizirati radio i biti početak elektronike. === Novembar/Studeni === * [[3. 11.]] - Druga međunarodna radiotelegrafska konferencija u [[Berlin]]u ustanovila međunarodni signal za pomoć - [[SOS]] (stupa na snagu 1. jula 1908). * [[novembar]] - Srbija potpisala u Parizu ugovore sa bankama - 95 miliona franaka zajma za topove i železnički materijal. * [[6. 11.]] - U [[Kopenhagen]]u osnovan [[Nordisk Film]], najstarija danas djelujuća [[filmska kompanija]] na svijetu. * [[14. 11.]] - Nemački kancelar [[Bernhard von Bülow]] izjavljuje u Rajhstagu da Srdačna antanta Britanije i Francuske predstavlja opkoljavanje (''Einkreisung'') Nemačke. * [[18. 11.]] - [[Conrad von Hötzendorf]] imenovan za načelnika generalštaba [[Austrougarska vojska|Austrougarske vojske]], na predlog prestolonaslednika [[Franz Ferdinand|Franza Ferdinanda]] (do 1917, s jednom pauzom). Hötzendorf je do 1914. godine dvadeset pet puta tražio preventivni rat protiv Srbije<ref name="Strachan2003">{{cite book|author=Hew Strachan|title=The First World War: Volume I: To Arms|url=https://books.google.com/books?id=ChpqA02Sa10C|date=6 February 2003|publisher=OUP Oxford|isbn=978-0-19-160834-6}}</ref> * [[19. 11.]] - Crnogorska vlada [[Lazar Mijušković|Lazara Mijuškovića]] podnijela ostavku (pobjeda nad knjaževom ličnom vladavinom) - nova vladu sastavlja [[Marko Radulović]] 24. 11.. * [[20. 11.]] - Praizvedba drame "[[Buđenje proleća]]" [[Frank Wedekind|Franka Wedekinda]] (napisana 1890-91). * [[22. 11.]] - [[Stolipinova agrarna reforma]]: cilj je stvaranje klase zemljoposedničkih seljaka u Rusiji. * [[29. 11.]] - U Torinu osnovana ''[[Lancia]]''. === Decembar/Prosinac === * [[1. 12.]] - Austrijski predsednik vlade Beck progurao opšte muško pravo glasa, usprkos protivljenju prestolonaslednika Franca Ferdinanda. * [[3. 12.]] - U BiH osnovana [[Muslimanska narodna organizacija]], na čelu Egzekutivnog odbora je [[Ali-beg Firdus]]. * 3. 12. - Patentirana prva papirna kesa sa drškama. * [[13. 12.]] - Nemački Rajhstag raspušten: usled prebjega Centruma, odbijen je vladin prijedlog za izvanredni kredit za [[Njemačka Jugozapadna Afrika|Jugozapadnu Afriku]] (dan. Namibiju), gdje se odvijaju [[Herero ratovi]], praćeni genocidom. * [[21. 12.]] - ''Trade Disputes Act'': sindikati u Ujedinjenom Kraljevstvu ne mogu biti tuženi za štetu nastalu tokom štrajka, što im praktično daje imunitet i predstavlja osnovu prava na štrajk i kolektivnog pregovaranja. * [[23. 12.]] (10. 12. po j.k.) - Demonstracije u Beogradu protiv zajma, ranjen jedan student. * [[24. 12.]] - [[Reginald Fessenden]] navodno emituje prvi radio-program u Masačusetsu, što je osporeno. * [[26. 12.]] - U Melbourneu prikazan prvi dugometražni igrani film, ''[[The Story of the Kelly Gang]]'' (1200 m, oko 60 minuta). * [[30. 12.]] - U Daki osnovana [[Sveindijska muslimanska liga]]. === Kroz godinu === * U BiH uveden "desetinski paušal" umjesto feudalne desetine - korak ka modernom porezu. * Izvještaj o upravi BiH - odbačena politika bošnjaštva. * U Srbiji obnovljena [[Srpska napredna stranka (istorijska)|Napredna stranka]]. * Prvi bioskopi/kina: Zagreb (Pathé Bioskop, poslije Union, Gajeva 1), Pula, Rijeka; [[Ernest Bošnjak]] otvorio bioskop u [[Sombor]]u. * [[Hrvatsko-ugarska nagodba]]: kralj sankcionirao četvrtu financijsku nagodbu, elastičnija tangenta. * [[Paška čipka]]: u Pagu je osnovana Čipkarska škola. * Izgrađena [[Bohinjska pruga]] ([[Jesenice]]-[[Trst]]). * U [[Gnjilane|gnjilanskom]] kraju su postignute albansko-srpske bese, koje regulišu odnose dve zajednice - propale su na leto 1907. nakon incidenta sa četom vojvode [[Rade Radivojević Dušan|Dušana]] kod Pasjana.<ref>[https://pescanik.net/albansko-srpske-bese/ Albansko-srpske bese]. pescanik.net 09/02/2023</ref> * Pokret protiv kineskih lihvara u dijelu Vanjske Mongolije. Dinastija Ćing ove godine proširuje politiku kolonizacije i izravnije vlasti i na tu oblast. * Nauka: ** [[Richard Dixon Oldham]] zaključio da [[Struktura Zemlje|Zemlja ima jezgro]]. ** Otkrivena [[Lymanova serija]] u spektru [[vodonik]]a. ** [[Sigmund Freud]] i [[Carl Gustav Jung]] započeli prepisku (sreli se sledeće godine, odnos traje do 1913). * Književnost: ** Objavljen "[[The Devil's Dictionary|Đavolov rečnik]]" [[Ambrose Bierce|Ambrosa Bierca]]. ** Počinje objavljivanje [[John Galsworthy|Galsworthyjeve]] "[[The Forsyte Saga|Sage o Forsytima]]". ** Objavljena [[Upton Sinclair|Sinclairova]] "[[The Jungle|Džungla]]" koja će inspirisati Zakon o inspekciji mesa u SAD. ** Roman [[Maksim Gorki|Maksima Gorkog]] "[[Mati (roman, 1906)|Mati]]" je objavljen na engleskom, dogodine na ruskom - nazvan je "prvim delom [[Socijalistički realizam|socijalističkog realizma]]". == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1906.}} === Januar/Siječanj &ndash; Mart/Ožujak === * [[9. 1.]] - [[Janko Brašić]], slikar-naivac, rodonačelnik srpske naive († [[1994]]) * [[11. 1.]] - [[Albert Hofmann]], hemičar, pronalazač LSD († [[2008]]) * 12. 1. - [[Savić Marković Štedimlija]], književnik († [[1971]]) * [[15. 1.]] - [[Aristoteles Onassis]], grčki brodovlasnik († [[1975]].) * [[20. 1.]] - [[Jovan Veselinov]] Žarko, narodni heroj i političar († [[1982]]) * [[24. 1.]] - [[Vera Misita]], glumica († [[1986]]) * [[4. 2.]] - [[Clyde Tombaugh]], astronom († [[1997]]) * [[7. 2.]] - [[Puyi]], poslednji kineski car († [[1967]]) * 7. 2. - [[Oleg Antonov]], konstruktor aviona († [[1984]]) * [[10. 2.]] - [[Lon Chaney Junior]], glumac († [[1973]]) * [[18. 2.]] - [[Hans Asperger]], pedijatar († [[1980]]) * [[25. 2.]] - [[Boris Papandopulo]], hrvatski skladatelj i dirigent († [[1991]].) * [[28. 2.]] - [[Bugsy Siegel]], gangster († [[1947]]) * [[3. 3.]] - [[Milutin Ivković]], fudbaler i lekar († [[1943]]) * [[6. 3.]] - [[Lou Costello]], glumac, komičar († [[1959]]) * 6. 3. - [[Alija Nametak]], književnik († [[1987]]) * [[8. 3.]] - [[Victor Hasselblad]], fotograf i pronalazač († [[1978]]) * [[12. 3.]] - [[Grga Jankes]], narodni heroj († [[1974]]) * [[19. 3.]] - [[Adolf Eichmann]], ratni zločinac († [[1962]]) * [[25. 3.]] - [[A. J. P. Taylor]], historičar († [[1990]]) === April/Travanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[1. 4.]] - [[Aleksandar Sergejevič Jakovljev]], projektant aviona († [[1989]]) * [[13. 4.]] - [[Samuel Beckett]], dramatičar i romanopisac irskog podrijetla († [[1989]].) * 14. 4. - [[Fejsal, kralj Saudijske Arabije]] († [[1975]]) * [[20. 4.]] - [[Veselin Masleša]], narodni heroj († [[1943]]) * [[28. 4.]] - [[Kurt Gödel]], matematičar, logičar († [[1978]]) * [[29. 4.]] - [[Vanja Radauš]], umjetnik († [[1975]]) * [[6. 5.]] - [[André Weil]], matematičar († [[1998]]) * [[8. 5.]] - [[Roberto Rossellini]], režiser († [[1977]]) * [[17. 5.]] - [[Zinka Kunc]], operska pevačica († [[1989]]) * [[29. 5.]] - [[T. H. White]], engleski pisac († [[1964]]) * [[3. 6.]] - [[Josephine Baker]], zabavljačica († [[1975]]) * [[6. 6.]] - [[Nemanja Vurdelja]], neuropsihijatar († [[2004]]) * [[22. 6.]] - [[Billy Wilder]], režiser († [[2002]]) === Jul/Srpanj &ndash; Septembar/Rujan === * [[1. 7.]] - [[Estée Lauder (osoba)|Estée Lauder]], preduzimač u kozmetici († [[2004]]) * [[2. 7.]] - [[Hans Bethe]], fizičar nobelovac († [[2005]]) * [[8. 7.]] - [[Philip Johnson]], američki arhitekta * [[23. 7.]] - [[Vladimir Prelog]], hrvatski znanstvenik, kemičar, nobelovac († [[1998]].) * [[5. 8.]] - [[John Huston]], režiser († [[1987]]) * [[18. 8.]] - [[Marcel Carné]], francuski reditelj * [[26. 8.]] - [[Vjekoslav Afrić]], glumac i reditelj († [[1980]]) * [[29. 8.]] - [[Ivan Krajačić]]-Stevo, narodni heroj († [[1986]]) * [[25. 9.]] - [[Dmitrij Šostakovič]], kompozitor († [[1975]]) * [[30. 9.]] - [[Salih Alić]], pjesnik († [[1982]]) === Oktobar/Listopad &ndash; Decembar/Prosinac === * [[6. 10.]] - [[Janet Gaynor]], glumica († [[1984]]) * [[9. 10.]] - [[Léopold Sédar Senghor]], pesnik i prvi predsednik Senegala († [[2001]]) * 9. 10. - [[Sayyid Qutb]], islamski teoretičar († [[1966]]) * [[14. 10.]] - [[Hannah Arendt]], njemačka filozofkinja († [[1975]].) * 14. 10. - [[Hassan al-Banna]], osnivač Muslimanskog bratstva († [[1949]]) * [[26. 10.]] - [[Primo Carnera]], bokser († [[1967]]) * [[2. 11.]] - [[Luchino Visconti]], režiser († [[1976]]) * [[14. 11.]] - [[Louise Brooks]], američka glumica († [[1985]]) * [[15. 11.]] - [[Curtis LeMay]], general SAD († [[1990]]) * [[16. 11.]] - [[Edo Kovačević]], hrvatski slikar († [[1993]].) * [[17. 11.]] - [[Soichiro Honda]], industrijalac († [[1991]]) * [[19. 12.]] - [[Leonid Brežnjev]], sovjetski političar († [[1982]].) * [[20. 12.]] - [[Nikola Kalabić]], četnički komandant === Kroz godinu === * [[Ivan Softa]], književnik († [[1945]]) == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1906.}} === Januar/Siječanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[7. 1.]] - [[Radovan Dragović]], srpski političar i publicista (* [[1878]]) * [[13. 1.]] - [[Aleksandar Popov]], fizičar (* [[1859]]) * [[19. 1.]] - [[Bartolomé Mitre]], bivši argentinski predsednik i general (* [[1821]]) * [[25. 1.]] - [[Joseph Wheeler]], američki general i političar (* [[1836]]) * [[29. 1.]] - [[Kristijan IX]], kralj Danske (* [[1818]]) * [[4. 3.]] - [[John Schofield]], američki general i političar (* [[1831]]) * [[12. 3.]] - [[Manuel Quintana]], argentinski predsednik (* [[1835]]) * [[13. 3.]] - [[Susan B. Anthony]], aktivista za prava žena (* [[1820]]) * 13. 3. - [[Marin Drinov]], bugarski istoričar, prvi predsednik akademije (* 1838) * 13. 3. - [[Joseph Monier]], vrtlar, pionir armiranog betona (* [[1823]]) * [[29. 3.]] - [[Slava Raškaj]], hrvatska slikarica (* [[1877]].) * [[10. 4.]] - [[Georgij Gapon]], ruski pravoslavni svećenik i aktivist (* [[1870]]) * [[18. 4.]] - [[Gerasim Petranović]], episkop bokokotorski (* [[1820]]) * [[19. 4.]] - [[Pierre Curie]], fizičar nobelovac (* [[1859]]) * [[10. 5.]] - [[Hashim Jalilul Alam Aqamaddin]], sultan Bruneja (* 1825) * [[23. 5.]] - [[Henrik Ibsen]], norveški književnik (* [[1828]].) * [[10. 6.]] - [[Richard Seddon]], premijer Novog Zelanda (* [[1845]]) * [[29. 6.]] - [[Albert Sorel]], istoričar (* [[1842]]) === Jul/Srpanj &ndash; Decembar/Prosinac === * 9. 7. - [[Penčo Konstantinov]], bugarski vojvoda (* [[1881]]) * [[13. 7.]] - [[Josip Eugen Tomić]], hrvatski književnik (* [[1843]].) * [[15. 8.]] - [[Jovan Belimarković]], srpski general (* [[1827]]) * [[25. 8.]] - [[Stevan Sremac]], srpski književnik (* [[1855]]) * [[21. 8.]] - [[Josip Kozarac]], hrvatski književnik (* [[1858]].) * [[5. 9.]] - [[Ludwig Boltzmann]], fizičar (* [[1844]]) * 18. 9. - [[Natanail Ohridski i Plovdivski]], mitropolit, bugarski revolucionar (* [[1820]]) * 14. 10. - [[Antonije Orešković]], srpski oficir i obaveštajac (* [[1829]]) * [[18. 10.]] - [[Friedrich Konrad Beilstein]], hemičar (* [[1838]]) * [[19. 10.]] - [[Charles Pfizer]], nemačko-američki apotekar, osnivač firme (* [[1824]]) * [[22. 10.]] - [[Paul Cézanne]], francuski slikar (* [[1839]].) * [[1. 11.]] - [[Otto Franz Joseph von Österreich|Otto Franz Joseph]], nadvojvoda (* [[1865]]) * 7. 11. - [[Todor Burmov]], prvi premijer Bugarske (* [[1834]]) * [[7. 11.]] - [[Heinrich Seidel]], inženjer, književnik (* [[1842]]) * 9. 12. - [[Lukijan Zore]], filolog i književnik (* [[1846]]) == Nobelova nagrada za 1906. godinu == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Joseph John Thomson]] * [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Henri Moissan]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Camillo Golgi]] i [[Santiago Ramón y Cajal]] * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Giosuè Carducci]] * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Theodore Roosevelt]] == Reference == {{reference}} ;Literatura * Istorija srpskog naroda, knjiga 6, tom 1, [[Srpska književna zadruga|SKZ]] 1983. * Mitrović, Andrej. Prodor na Balkan i Srbija 1908-1918. Nolit 1981. {{commonscat|1906}} [[Kategorija:1906.]] [[nv:1901 – 1950]] gmyegudmzr1f3pyc8wssxomteca6foa 0 21905 42586502 42514334 2026-04-30T16:25:38Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586502 wikitext text/x-wiki {{otheruses}} [[Datoteka:Žabljak-Position.PNG|thumb|desno|250px|Položaj Žabljaka u Crnoj Gori]] '''Žabljak''' je gradić, općinski centar i centar zimskog turizma sjevernog dijela Durmitorskog kraja u Staroj Hercegovini, sjeverozapadni dio Crne Gore. == Stanovništvo == Po poslednjem službenom popisu stanovništva iz [[2003.]] godine, opština Žabljak imala je 4.204 stanovnika, raspoređenih u 28 naseljenih mesta. Nacionalni sastav: * [[Srbi]] - 2.113 (50,26) * [[Crnogorci]] - 1.809 (43,03) * nacionalno neopredeljeni - 262 (6,23) * ostali - 20 (0,48) Verski sastav: * [[pravoslavni]] - 4.045 (96,21) * ostali - 16 (0,38) * neopredeljeni - 112 (2,66) * ne veruju - 30 (0,71) * nepoznato - 1 (0,04) === Naseljena mesta === Borje, Borovac, Brajkovača, Bukovica, Virak, Vojinovići, Vrela, Vrtoč Polje, Vukodo, Gomile, Gradina, Dobra Sela, Dobri Nugo, Dubrovsko, Duži, Žabljak, Zminica, Javorje, Junča Do, Kovčica, Komarnica, Krš, Kula Borje, Mala Crna Gora, Miloševići, Motički Gaj, Motički Potok (Motički Potoci), Merulja, Ninkovići, Novakovići, Njegovuđa, Palež, Pašina Voda, Pašino Polje, Pitomine, Podgora, Pošćenski Kraj, Provalija, Rasova, Rudanci, Smrčevo Brdo, Suvodo, Šljivansko, Šumanovac, Tepačko Polje i Tepca. Prema predanju, ime je Žabljaku dobio po žabama koje žive na lokalitetu Otoke i koje svake godine kreketanjem najavljuju dolazak proleća. Prvi slovenski naziv glasio je Varezina voda, verovatno zbog jakog izvora pitke vode oko koga se i formiralo naselje. Kasnije, dobija naziv Hanovi, kao mesto u kome su se odmarali trgovački karavani posle dugog puta. Smešten je u srcu Durmitora, u kraju koji se zove Stara Hercegovina. Sa 1456 m nadmorske visine predstavlja najviše urbano naselje u jugoistočnoj Evropi. U podnožju planine grle ga 23 vrha od preko 2200 , a u blizini su lednička jezera i kanjon reke Tare, najdublji u Evropi. Istog dana kada je 1870. godine postao deo Kneževine Crne Gore, na Žabljaku je počela izgradnja tri važna zdanja – crkve Svetog preobraženja, Kapetanijskog doma i škole. Na samo petnestak minuta od centra gradića nalazi se Crno jezero, najlepše i najpoznatije među durmitorskim jezerima, smešteno u gustoj četinarskoj šumi u podnožju vrha Međed. Okolni borovi daju smaragdnozelenu boju bistroj vodi, a najveća količina dolazi iz Mlinskog potoka i periodičnog vrela Čeline koje se pojavljuje prilikom otapanja snega i leda. Žabljak je poznat po tradicionalnoj gostoljubivosti i gastronomskim specijalitetima uz koje ćete, ovde u nedrima Durmitora doživeti nezaboravan odmor i osloboditi se svih stresova svakodnevnice u miru i lepoti prirode. === Nacionalni sastav po naseljenim mestima === * Borje - uk.71, Srbi - 38, Crnogorci - 22, neopredijeljeni - 11 * Brajkovača - uk.35, Crnogorci - 15, Srbi - 14, neopredijeljeni - 6 * Virak - uk.117, Srbi - 70, Crnogorci - 47 * Vrela - uk.52, Srbi - 44, Crnogorci - 6, neopredijeljeni - 2 * Gomile - uk.11, neopredijeljeni - 5, Srbi - 4, Crnogorci - 2 * Gradina - uk.33, Srbi - 23, Crnogorci - 10 * Dobri Nugo - uk.16, Srbi - 12, Crnogorci - 3, neopredijeljeni - 1 * [[Žabljak (Crna Gora)|Žabljak]] - uk.1.937, Srbi - 913, Crnogorci - 903, neopredijeljeni - 108, ostali - 13 * Zminica - uk.34, Srbi - 21, Crnogorci - 12, neopredijeljeni - 1 * Krš - uk.140, Srbi - 98, Crnogorci - 39, neopredijeljeni - 3 * Mala Crna Gora - uk.110, Crnogorci - 62, neopredijeljeni - 25, Srbi - 22, ostali - 1 * Motički Gaj - uk.158, Srbi - 93, Crnogorci - 61, neopredijeljeni - 3, ostali - 1 * Ninkovići - uk.41, Srbi - 25, Crnogorci - 16 * Novakovići - uk.87, Crnogorci - 42, Srbi - 33, neopredijeljeni - 12 * Njegovuđa - uk.227, Srbi - 150, Crnogorci - 69, neopredijeljeni - 8 * Palež - uk.211, Crnogorci - 94, Srbi - 90, neopredijeljeni - 26, ostali - 1 * Pašina Voda - uk.134, Srbi - 76, Crnogorci - 48, neopredijeljeni - 10 * Pašino Polje - uk.34, Crnogorci - 22, Srbi - 12 * Pitomine - uk.159, Crnogorci - 87, Srbi - 64, neopredijeljeni - 8 * Podgora - uk.115, Srbi - 63, Crnogorci - 48, neopredijeljeni - 1, ostali - 3 * Pošćenski Kraj - uk.40, Crnogorci - 36, neopredijeljeni - 2, Srbi - 2 * Rasova - uk.60, Srbi - 40, Crnogorci - 16, neopredijeljeni - 4 * Rudanci - uk.40, Srbi - 32, Crnogorci - 8 * Suvodo - uk.65, Crnogorci - 38, Srbi - 26, neopredijeljeni - 1 * Tepačko Polje - uk.56, Srbi - 31, neopredijeljeni - 14, Crnogorci - 10, ostali - 1 * Tepca - uk.84, Srbi - 43, Crnogorci - 41 * Šljivansko - uk.31, Srbi - 23, Crnogorci - 7, neopredijeljeni - 1 * Šumanovac - uk.106, Srbi - 51, Crnogorci - 45, neopredijeljeni - 10 == Značajne osobe == * [[Radoje Dakić]] Brko (1912 – 1946), učesnik Narodnooslobodilačke borbe, predsednik Sindikata Jugoslavije i narodni heroj Jugoslavije == Vanjske veze == {{Commonscat|Žabljak}} * [http://www.zabljak.me Općina Žabljak]{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [https://www.zabljak.com/sr/ Žabljak turističke informacije] * [http://www.polarstar.me Hotel PolarStar] * [https://tozabljak.com/ Žabljak Travel Organization] * [http://www.nparkovi.me Nacionalni Park "Durmitor"] * [http://www.hotelsoa.com Hotel "Soa" Žabljak] {{Opštine Crne Gore}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Žabljak| ]] [[Kategorija:Gradovi u Crnoj Gori]] [[Kategorija:Opština Žabljak]] 6vex8pdcdqxqx4qeu1klv61e7ysv9e1 0 23044 42586572 75546 2026-04-30T23:04:05Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Afera Watergate]] 42586572 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Afera Watergate]] aeatsgvbrbr9b1itq0mjq4hht5siih1 0 23784 42586552 42431543 2026-04-30T21:21:10Z Alekol 2231 /* Rođenja */ 42586552 wikitext text/x-wiki {{Godina}} {{Godina u drugim kalendarima|1965}} __NOTOC__ Godina '''1965''' ('''[[Rimski brojevi|MCMLXV]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u petak]] (link pokazuje kalendar). <center> {| style="border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;" align=center class=radius | '''1965''': <br /> [[1965#Januar/Siječanj|1]] • [[1965#Februar/Veljača|2]] • [[1965#Mart/Ožujak|3]] • [[1965#April/Travanj|4]] • [[1965#Maj/Svibanj|5]] • [[1965#Jun/Juni/Lipanj|6]] • [[1965#Jul/Juli/Srpanj|7]] • [[1965#Avgust/August/Kolovoz|8]] • [[1965#Septembar/Rujan|9]] • [[1965#Oktobar/Listopad|10]] • [[1965#Novembar/Studeni|11]] • [[1965#Decembar/Prosinac|12]] <br /> [[1965#Rođenja|Rođenja]] • [[1965#Smrti|Smrti]] |}</center> == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - [[Vijetnamski rat]] - komunistička Zimsko-prolećna ofanziva: [[Južni Vijetnam|južnovijetnamska]] vojska poražena u Bici kod Binh Gia, prvom pozicionom okršaju rata. * 1. 1. - Palestinski [[Fatah]] objavljuje osnivanje vojnog krila ''Al-'Asifah'' ("Oluja") - učinak je simboličan. * [[4. 1.]] - Predsednik SAD [[Lyndon B. Johnson]] u govoru o stanju nacije objavljuje svoj program "[[Veliko društvo]]" (eliminacija siromaštva i rasne nepravde). U tome ima pomoć 89. kongresa sa sigurnom demokratskom većinom u oba doma - Johnson je 1965-67 mogao potpisati 84 zakona. * 4. 1. - [[Gerald Ford]] je sa 73:67 izabran za novog lidera republikanske manjine u Predstavničkom domu SAD. * [[6. 1.]] - Ugradnjom poslednjih vrata je konačno završena [[Milanska katedrala]], započeta 1386. * [[7. 1.]] - Jugoslavija povukla diplomate iz Leopoldvilla (Kinšase) zbog nesporazuma sa premijerom [[Moïse Tshombe|Tshombeom]] (NYT). * [[12. 1.]] - Umeren potres u Skoplju (još jedan potres u SFRJ 23. 1. - NYT). * [[13. 1.]] - Eksplozija u rudniku u Jugoslaviji (Kraljevo?) - 14 mrtvih (NYT). * [[14. 1.]] - Ambasador SFRJ u Italiji [[Ivo Vejvoda]] primljen kod [[Pavao VI|Pape]] - delegacije SFRJ i Vatikana narednih dana vode pregovore o odnosima. * [[15. 1.]] - Atomskom detonacijom u mirnodopske svrhe, u [[Kazaška SSR|Kazaškoj SSR]] napravljen krater za [[Čagan (jezero)|jezero Čagan]]. * 15. 1. - Premijer [[Burundi]]ja, etnički [[Hutu]], [[Pierre Ngendandumwe]] ubijen posle osam dana na položaju od strane [[Tutsi]] ekstremista. Nasleđuje ga [[Joseph Bamina]] koji će biti ubijen u decembru. * januar - "Dvadeset tri članka": [[Mao Ze Dong]] smatra da na vrhu partije ima onih koji su krenuli kapitalističkim putem, protiv socijalizma. Dolazi do sukoba sa [[Liu Shaoqi]]jem po pitanju zbacivanja partijske birokratije, koji dovodi do Liuovog pada. * januar - U Damasku uhapšen izraelski špijun "Kamal Amin Ta'abat", zapravo [[Eli Cohen]] - javno je obešen u maju. [[Datoteka:Lyndon Johnson.jpg|mini|150px|[[Lyndon B. Johnson]]]] * [[20. 1.]] - [[Lyndon B. Johnson]] inauguriran za sopstveni četvorogodišnji mandat. * [[21. 1.]] - [[Radivoj Korać]] (OKK Beograd) dao 99 koševa Asviku iz Stokholma u Hali sportova na sajmištu. * 21. 1. - [[Konfrontacija Indonezije i Malezije]]: [[Indonezija]] se povlači iz UN zbog izbora [[Malezija|Malezije]] u Savet bezbednosti (dva dana ranije, lideri SFRJ, Cejlona i Egipta su apelovali na predsednika Sukarna da preispita tu odluku) - vraća se 1966. * 21. 1. - [[Dinastija Pahlavi|Iranski]] premijer [[Hassan Ali Mansur]] fatalno ranjen od strane islamiste iz [[Fada'iyan-e Islam]], nasleđuje ga [[Amir-Abbas Hoveyda]] (do 1977). * [[24. 1.]] - Umro [[Winston Churchill]], veliki pogreb 30. januara. * [[26. 1.]] - [[Hindski jezik]] proglašen za zvanični jezik Indije umesto engleskog - dolazi do nereda sa stotinak mrtvih na jugu i suspenzije odredbe. * [[27. 1.]] - Vojska smenila južnovijetnamskog premijera [[Trần Văn Hương]]a, nakon što je ovaj proširio regrutaciju i vojnu potrošnju i time izazvao višednevne nerede. * 27. 1. - Tzv. ''Fork in the Road memorandum'': savetnik za nacionalnu sigurnost [[McGeorge Bundy]] i ministar odbrane [[Robert McNamara]] poručuju predsedniku da sadašnja politika u Vijetnamu vodi u "katastrofalan poraz" i da učešće u ratu treba eskalirati. * januar? - [[NIN-ova nagrada|NIN-ovu nagradu]] dobio [[Ranko Marinković]] za "[[Kiklop (roman)|Kiklopa]]". === Februar/Veljača === * [[1. 2.]] - Grčki premijer [[Jorgos Papandreu]] stigao u četvorodnevnu posetu SFRJ. * [[4. 2.]] - [[Trofim Lisenko]] smenjen posle 25 godina s čela sovjetskog Instituta genetike. * [[6. 2.]] - Sovjetski premijer [[Aleksej Kosigin]] stigao u posetu [[Hanoj]]u. * 6. 2. - LAN Chile Flight 107: aviona iz Santjaga prema Buenos Airesu udario u Ande, stradalo je 87 ljudi, uključujući celu postavu fudbalskog kluba iz Santjaga. * 6/[[7. 2.]] - [[Vijetnamski rat]]: [[Viet Cong]] izveo minobacački [[napad na logor Holloway]], poginulo osam američkih vojnika. * [[7.2.|7]] - [[24. 2.]] - Odmazda za napad na Camp Holloway pokrenuta istog dana: [[Operacija Flaming Dart]], američki vazdušni udari na [[Severni Vijetnam]]. * 7. 2. - Sovjetski premijer [[Aleksej Kosigin]] se upravo nalazi u Hanoju, SSSR obećava pomoć. Savetnik McGeorge Bundy izlaže memorandum o politici "neprekidne odmazde" protiv Severnog Vijetnama. * [[9. 2.]] - Studenti polupali stakla na američkoj ambasadi u Moskvi (i u Sofiji 15. 2.); sovjetske vlasti se izvinjavaju nakon još jednog okupljanja 4. 3.. * [[10. 2.]] - Beogradski književni mesečnik "Delo" zabranjen jer je izazvao gnev sovjetske ambasade [[Mihajlo Mihajlov|Mihajlovljevim]] člankom "Leto moskovsko 1964." o logorima i životu SSSR<ref>[http://hdl.handle.net/10891/osa:2dadb2fc-d6de-4826-8e7d-942df229ffbd "Professor Mihajlov's Moscow Summer and Belgrade Winter"], 24 February 1965. HU OSA 300-8-3-7175;</ref>; napadima se početkom marta pridružio i Tito (NYT). * 10. 2. - U napadu na hotel/kasarnu kod Qui Nhơna stradala još 23 Amerikanca - još žešće bombardovanje. {{multiple image | footer = Stara i nova zastava Kanade | image1 = Flag of Canada (1957–1965).svg | caption1 = | width1 = 150 | image2 = Flag of Canada.svg | caption2 = | width2 = 150 }} * [[13. 2.]] - Turska vlada [[İsmet İnönü|İsmeta İnönüja]] izgubila glasanje o poverenju - izbori u oktobru. * 13. 2. - Bivši portugalski general i [[António de Oliveira Salazar|Salazarov]] protivnik [[Humberto Delgado]] ubijen od strane portugalske tajne službe u Španiji (telo otkriveno u aprilu). * [[15. 2.]] - Inaugurirana nova [[zastava Kanade]]. * 15. 2. - Prikazan biblijski ep ''[[The Greatest Story Ever Told]]'' - neuspeh. * [[18. 2.]] - {{flag|Gambija}} nezavisna od Velike Britanije. * 19 - 20. 2. - Pokušaj puča u Južnom Vijetnamu: jedna vojna frakcija protiv druge, da bi prevagu odnela treća, uz pomoć SAD. * [[20. 2.]] - Neka avionska nesreća u SFRJ, pet mrtvih. (NYT) [[Datoteka:Malcolm X portrait by Robert Templeton.jpg|mini|150px|† [[Malcolm X]]]] * [[21. 2.]] - [[Malcolm X]] ubijen u Njujorku od strane pripadnika Nacije islama, kojoj je nekada pripadao. * [[22. 2.]] - Papa imenovao 27 novih kardinala, među kojima je i zagrebački nadbiskup [[Franjo Šeper]] (do 1981). * [[23. 2.]] - Detektovan prvi prirodni [[neutrino]], u južnoafričkom rudniku dubokom 3&nbsp;km. * [[24. 2.]] - Policija razbija okupljanje studenata u Madridu. * 24. 2. - [[Che Guevara]] poslednji put javno nastupa, u Alžiru - kritikuje SSSR i druge socijalističke zemlje za prećutno saučestvovanje sa zapadnim eksploatatorima. * [[26. 2.]] - Stupila na snagu [[Evropska socijalna povelja]]. * [[27. 2.]] - Prvi let sovjetskog aviona [[Antonov An-22]], najvećeg turbopropelerskog aviona. === Mart/Ožujak === * [[2. 3.]] - Počinje [[Operacija Rolling Thunder]], kampanja svakodnevnog bombardovanja Severnog Vijetnama (700.000 letova do oktobra [[1968]]) - strateški neuspeh SAD. * 2. 3. - Prikazan ''[[The Sound of Music (film)|The Sound of Music]]'' - do tada najunosniji film svih vremena, dobitnik pet oskara. * [[3. 3.]] - Nakon pobede na prvim izborima, [[Seretse Khama]] postaje prvi premijer britanskog protektorata Bečuanalend (predsednik nezavisne Bocvane 1966-80). [[Datoteka:Bloody Sunday-officers await demonstrators.jpeg|mini|220px|[[Marševi od Selme do Montgomeryja]]]] * [[7. 3.]] - Državna policija brutalno razbila marš aktivista za ljudska prava u [[Selma, Alabama]]. * 7. 3. - Stupa na snagu instrukcija ''Inter Oecumenici'' za provođenje liturgijskih normi u Rimokatoličkoj crkvi, između ostalog veliki dijelovi mise su na narodnom jeziku. * [[8. 3.]] - U [[Južni Vijetnam]] stižu prve američke borbene trupe - kod [[Da Nang]]a stižu prvi iz kontigenta od 3.500 [[Marinci|marinaca]] (vojni savetnici prisutni već godinama, trenutno ih ima 23.000). Prvo imaju ulogu zaštite instalacija, od početka aprila i da napadaju [[Viet Cong]] i severnovijetnamske snage. Krajem godine broj američkih trupa dostiže 184.314 a broj poginulih 1.928. * [[9. 3.]] - Dr. [[Martin Luther King, Jr.]] drži molitvenu službu na mostu u Selmi, beli suprematisti tokom dana pretukli belog sveštenika u gradu, koji umire dva dana kasnije. * 9. 3. - Razoran zemljotres na grčkom ostrvu [[Alonnisos]] u [[Sporadi]]ma. * [[10. 3.]] - [[Konfrontacija Indonezije i Malezije|Konfrontacija]]: indonežanski saboteri detonirali bombu u Singapuru, tada delu Malezije - 3 mrtvih. * [[11. 3.]] - Započela operacija Market Time, uspešna prepreka za pomorsku infiltraciju sa severa na jug Vijetnama. * [[12. 3.]] - Rekonstrukcija jugoslovenske vlade ([[SIV]]). [[Datoteka:Leonov suit.jpg|mini|200px|Svemirsko odelo [[Aleksej Leonov|Alekseja Leonova]]]] * [[13. 3.]] - Sastanak predstavnika 14 [[pokret nesvrstanih|nesvrstanih]] zemalja u Beogradu poziva na dogovorno rešenje [[Vijetnamski rat|vijetnamskog konflikta]] (SAD pozdravljaju, Kina osuđuje "Titoističku kliku")<ref name="Col">''Collier's Year Book'' za 1965 (Microsoft Encarta 2004)</ref>. * [[14. 3.]] - Izbori u Argentini: dozvoljeno je učešće [[peronizam|peronista]], dobijaju relativnu većinu glasova, ali su drugi po broju mandata - vojska se okreće protiv predsednika [[Arturo Umberto Illia|Illije]]. * [[15. 3.]] - Predsednik Džonson daje podršku pravima crnaca. * [[16. 3.]] - Alice Herz (82) prva je osoba u SAD koja se zapalila iz protesta zbog Vijetnamskog rata - umire deset dana kasnije. * mart - Počela proizvodnja [[Renault 16|Renaulta 16]], prvog ''[[hatchback]]a'' srednje veličine (Evropski auto godine za 1966). * [[18. 3.]] - [[Aleksej Leonov]] hodao svemirom 12 minuta, napustivši [[Voshod 2]]. Ovaj uspeh je praćen dvogodišnjom pauzom u sovjetskim misijama s posadom. [[Datoteka:Nicolae Ceaușescu.jpg|mini|130px|[[Nicolae Ceauşescu]]]] * [[19. 3.]] - Umro generalni sekretar [[Rumunska komunistička partija|Rumunske KP]] [[Gheorghe Gheorghiu-Dej]], tri dana kasnije nasleđuje ga [[Nicolae Ceauşescu]] (do [[1989]], takođe i šef vlade 1967-74. i države 1974-89). * [[20. 3.]] - [[eurosong 1965|Pesma Evrovizije 1965]]: pobeđuje [[France Gall]] za Luksemburg sa ''Poupée de cire, poupée de son'', jugoslovenski predstavnik [[Vice Vukov]] je 12. * [[21. 3.]] - [[Marševi od Selme do Montgomeryja]]: Martin Luther King, Jr. vodi 3.200 aktivista iz Selme u Montgomery, glavni grad Alabame (25. 3. ih stiže 25.000). * [[22. 3.]] - Predstavljen je [[PDP-8]], prvi komercijalno uspešan minikompjuter (košta 18.500 dolara, ekvivalent 143.000 iz 2017). * [[23. 3.]] - Đački protesti u Kazablanci prerastaju u nemire - nezvanično, u represiji su stradale stotine. * [[24. 3.]] - Zamrznute cene u SFRJ<ref>[http://hdl.handle.net/10891/osa:bd83b93f-bd0b-4187-8052-d232637d013b "Bakaric Advocates Free Market Economy"], 12 April 1965. HU OSA 300-8-3-9837</ref>. * [[25. 3.]] - Smena vlasti na [[Cejlon]]u: [[Dudley Senanayake]] je pobedio [[Sirimavo Bandaranaike]] na izborima, ima većinu zajedno sa Tamilima (do 1970, Sirimavo se vraća 1970-77. i 1994-2000). * [[23. 3.]] - [[Gemini 3]] nosi prvu američki dvočlanu posadu u orbitu, prvi je manevrabilni svemirski brod. * 24/[[25. 3.]] - Na Univerzitetu Michigan održan prvi ''[[Teach-in]]'' o Vijetnamskom ratu. * [[28. 3.]] - Zemljotres u Čileu, u regionu Valparaisa, izaziva rušenje brane El Cobre - oko 400 mrtvih. * [[30. 3.]] - Pogreb Viole Liuzzo, domaćice iz Detroita koju su ubili [[Ku Klux Klan|Klanovci]] nakon marša Selma-Montgomery. * 30. 3. - Ispred američke ambasade u Sajgonu eksplodirala auto-bomba, poginulo dvoje Amerikanaca i 19 Vijetnamaca. * 31. 3. - [[Louis Armstrong]] svira u Beogradu. === April/Travanj === [[Datoteka:McDonnell Douglas F-4C with armament layout 061006-F-1234S-024.jpg|mini|McDonnell Douglas F-4C sa naoružanjem]] * [[3. 4.]] - Prvi okršaj dva mlaznjaka u Vijetnamskom ratu (kasnije Dan vazduhoplovstva u toj zemlji) - četiri američka F-8E Crusader i osam severnovijetnamskih MiG-17. Narednih dana u prvu borbenu upotrebu ulazi [[McDonnell Douglas F-4 Phantom II]], u američkoj mornarici, marinskom korpusu i vazduhoplovstvu. * [[4. 4.]] - Donet Zakon o radio-difuznim ustanovama SFRJ. * [[5. 4.]] - [[37. dodjela Oscara]]: najbolji film ''[[My Fair Lady (film)|My Fair Lady]]'', osam nagrada od 12 nominacija, ''[[Mary Poppins]]'' pet nagrada od 13 nominacija; najbolji strani film de Sicin ''[[Ieri, oggi, domani]]''. * [[6. 4.]] - Lansiran satelit [[Intelsat I]] (''Early Bird''), prvi komercijalni komunikacioni satelit - od 2. maja prenosi TV program, telefonske i telegrafske veze između Severne Amerike i Evrope. * [[8. 4.]] - Potpisan [[Fuzioni ugovor]] ili Briselski ugovor: ujedinjena izvršna tela [[Evropska zajednica za ugljen i čelik|Evropske zajednice za ugljen i čelik]], [[Evropska zajednica za atomsku energiju|za atomsku energiju]] i [[Evropska ekonomska zajednica|ekonomske zajednice]] (na snazi od 1967, opozvan [[Amsterdamski ugovor|Amsterdamskim ugovorom]] 1997). * 8. 4. - Počinju čarke između indijskih i pakistanskih snaga u području [[Kutchki Rann]] (primirje potpisano pred kraj juna, arbitracija 1968. daje 90% područja Indiji). * [[8. 4.]] - Sprečen [[Pokušaj prevrata u Bugarskoj (1965)|Pokušaj prevrata u Bugarskoj]]: otkrivena grupa od devet zaverenika, uključujući komandanta sofijskog garnizona gen. Cvetka Aneva, deseti se ubio (član CK [[Ivan Todorov-Gorunja]]). * [[9. 4.]] - Otvoren [[Astrodome]] u [[Houston]]u, [[Texas]], prvi stadion sa kupolom. * [[10. 4.]] - Pripadnik carske garde pokušao ubiti iranskog šaha [[Mohamed Reza Pahlavi|Pahlavija]], stradala dvojica telohranitelja. Šah se programom reformi, [[Bela revolucija]], udaljio od nekih sektora društva. * [[12. 4.]] - [[TASS]] javlja da su radio astronomi otkrili vanzemaljsku civilizaciju - zapravo se radi o [[kvazar]]u CTA-102. [[Datoteka:IBM System 360 at USDA.jpg|mini|Rad za kompjuterom [[IBM System/360]]]] * april - [[IBM]] isporučuje prvi model [[Mejnfrejm računar|mainframe kompjutera]] [[IBM System/360]], model 40, narednih meseci i 30 i 50 (sistem se isporučuje do 1978, vrlo je uspešan). * april - Tito u poseti Alžiru, Egiptu. * [[15. 4.]] - SR Nemačka isplatila poslednju ratu reparacija Izraelu - ukupno 3 milijarde maraka tj. 882 miliona dolara. * 15 - 25. 4. - U Ljubljani održano Svjetsko prvenstvo u stolnom tenisu, dominiraju Kinezi. * [[17. 4.]] - [[Students for a Democratic Society|Studenti za demokratsko društvo]] održali prvi marš protiv Vijetnamskog rata u Washingtonu, DC., 15 do 25.000 prisutnih (velika većina Amerikanaca se ipak slaže sa predsednikom). * [[18. 4.]] - Izbori, tj. izjašnjavanje o delegatima za saveznu skupštinu SFRJ. * 18. 4. - Posvećena makedonska crkva Sv. Klimenta Ohridskog u [[Toronto|Torontu]]. * [[21. 4.]] - [[Tunis]]ki predsednik [[Habib Burgiba]] predlaže da Izrael bude priznat u granicama UN-ovog predloga iz 1947, uz repatrijaciju izbeglica - većina arapskih zemalja ga osuđuje kao "izdajnika". * [[23. 4.]] - [[Marko Nikezić]] sekretar inostranih poslova umesto [[Koča Popović|Koče Popovića]]<ref>[http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/76-2-100.shtml Marko Nikezic -- New Yugoslav Foreign Minister] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728065746/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/76-2-100.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE</ref> (do 1968). * 23. 4. - Lansiran prvi operativni sovjetski telekomunikacioni satelit [[Molnija (satelit)|Molnija]]. * [[24. 4.]] - Pobuna protiv vojne vlasti u [[Dominikanska Republika|Dominikanskoj Republici]], traži se povratak predsednika [[Juan Bosch|Juana Boscha]] svrgnutog 1963 - dolazi do [[Dominikanski građanski rat|građanskog rata]]. * 24. 4. - Jerevanske demonstracije: masovno okupljanje povodom 50-godišnjice [[Armenski genocid|Armenskog genocida]], dolazi do nereda. * 24. 4. - [[Che Guevara]] stigao u [[DR Kongo|Kongo]] gde je u toku [[Pobuna Simba]] (otići će u novembru, bolestan i razočaran). * [[26. 4.]] - U Brazilu pokrenuta [[Rede Globo]] (/redži globu/), jedna od najvećih TV mreža na svetu. * 26 - 29. 4. - Peti kongres [[SKH]] - [[Vicko Krstulović]] kritikovao [[Vladimir Bakarić|Vladimira Bakarića]].<ref>Josip Mihaljević. [http://www.republika.co.rs/480-483/20.html Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) – Slučaj Vicko Krstulović]. republika.co.rs Broj 480-483 1.07. - 31. 08. 2010.</ref> * [[27. 4.]] - Indonezijsko-malezijska konfrontacija: Bitka kod Plaman Mapua - neuspešan indonežanski napad na britanske padobrance u državi Sarawak. * [[28. 4.]] - [[Američka okupacija Dominikanske Republike (1965-66)]]: američke trupe poslate kako bi se "sprečila nova Kuba". * [[30. 4.]] - [[Mihajlo Mihajlov]] osuđen u [[Zadar|Zadru]] na devet meseci zbog osude sovjetskih logora<ref>[http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/76-2-89.shtml Tito and Mihajlov -- Facts are Merciless] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728065751/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/76-2-89.shtml |date=2011-07-28 }}, Slobodan Stanković, Open Society Archives - Radio Free Europe</ref><ref>[http://hdl.handle.net/10891/osa:a44cc842-0d3a-4060-8804-8c275407a5cd "A Transcript of the Mihajlov Trial"], 10 June 1965. HU OSA 300-8-3-9823</ref>, što je prošlog februara izazvalo nezadovoljstvo sovjetske ambasade. Vrhovni sud Hrvatske u junu promenio u pet meseci uslovno<ref name="Col"/>. === Maj/Svibanj === [[Datoteka:Tower Avala - panoramio.jpg|mini|180px|[[Avalski toranj]] (obnovljen)]] * [[1. 5.]] - Pomorski okršaj [[Republika Kina|Republike Kine]] i [[NR Kina|NR Kine]] kod ostrva Dongyin - obe strane tvrde da su pobedile. * [[3. 5.]] - Zemljotres u [[El Salvador]]u odnosi 120 žrtava - još stotine će poginuti 1986. u zgradama koje su sada oslabljene. * 3. 5. - [[Kraljevina Kambodža (1953–1970)|Kambodža]] prekinula diplomatske odnose sa SAD, nakon što je južnovijetnamski avion bombardovao pogranično selo. * [[9. 5.]] - Tito indirektno poredi američku politiku sa Hitlerovom i Musolinijevom, na iznenađenje diplomata. (NYT) * 11 - 12. 5. - Blizu 20.000 ljudi stradalo od ciklona u Istočnom Pakistanu (Bangladešu). U olujama početkom juna gine ih još 12.000. * [[12. 5.]] - [[Zapadna Nemačka]] i [[Izrael]] uspostavili diplomatske odnose. Većina arapskih zemalja zbog ovoga prekida odnose sa Z. Nemačkom. * 12. 5. - Trideset stranih studenata protestuje protiv SAD u Beogradu - vlasti kažu da to zabranjuju. (NYT) * maj - Završen [[Avalski toranj]]. * maj - Tito u poseti Norveškoj. * [[15. 5.]] - New York Times: "Grad nonšalantnog haosa: Beograd je imao 20 godina mira ali izgleda kao da ga je upravo pogodio ciklon". [[Datoteka:Burning Aircraft on ramp at Bien Hoa AB -1.jpg|mini|150px|Zapaljeni avioni u Biên Hòa]] * [[16. 5.]] - Na pisti vijetnamske baze Biên Hòa eksplodirao američki mlazni bombarder B-57 Canberra - u lančanoj reakciji uništeno još deset bombardera i desetak drugih aviona. * [[17. 5.]] - Predsednik [[Indonezija|Indonezije]] [[Sukarno]] podržao predlog [[komunistička partija Indonezije|komunista]] da se osnuju oružane snage seljaka i radnika, ali vojska to odbacuje. * [[18. 5.]] - Još jedan umeren potres u Skoplju. * [[20. 5.]] - Pakistan International Airlines Flight 705: avion na prvom letu od Karačija do Londona pao pred sletanje u Kairu - stradala 121 osoba od 127. * [[21. 5.]] - Na [[Univerzitet Berkli|Berkliju]] počinje najveći ''[[Teach-in]]'' (obrazovni forum) i protest protiv rata u Vijetnamu; osnovan ''[[Vietnam Day Committee]]'', koalicija grupa koja će organizovati više manifestacija protiv rata. * 21. 5. - New York Times objavio otkriće [[Arno Penzias|Penziasa]] i [[Robert Wilson|Wilsona]] o [[Kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje|kozmičkom mikrovalnom pozadinskom zračenju]]. * [[25. 5.]] - Revanš [[Muhammad Ali|Ali]] - [[Sonny Liston|Liston]] je nova Alijeva pobeda, "fantomskim udarcem". * [[27. 5.]] - [[12. 6.]] - Bitka na Sungei Koembi, dio Operacije Claret: australske trupe nanijele gubitke indonežanskim u dvije zasjede na Borneu. * [[28. 5.]] - Eksplozija u rudniku uglja kod Dhanbada u istočnoj Indiji, stradalo 268 rudara. * 28 - 31. 5. - [[Bitka kod Ba Gia]] je početak letnje ofanzive [[Viet Cong]]a u južnom Vijetnamu - naneseni veliki gubici južnovijetnamskoj vojsci. Severni Vijetnam je prethodnih meseci dobio pojačanu pomoć od SSSR i NR Kine, uključujući vojne specijaliste. * [[29. 5.]] - U [[Hantija-Mansija|Hantiji-Mansiji]] otkriveno naftno polje [[Samotlor]], najveće u Sovjetskom Savezu (proizvodnja počinje 1969). * [[maj]] - [[jun]] - Obilne kiše i poplave oko [[Dunav]]a i drugih reka, čije je efekte predsednik [[Tito]] uporedio sa [[Zemljotres u Skoplju 1963.|zemljotresom u Skoplju]] [[1963]]. === Jun/Juni/Lipanj === * [[1. 6.]] - Eksplozija u rudniku uglja kod Fukuoke u Japanu - 237 stradalih. * [[2. 6.]] - Australski pješački bataljun stiže u Vijetnam. * [[3. 6.]] - [[Gemini]] 4: Edward Higgins White je prvi Amerikanac koji hoda svemirom. * [[6. 6.]] - Izdat singl [[The Rolling Stones]]a ''[[(I Can't Get No) Satisfaction]]'' * ca. 6. 6. - Spor između ortodoksnih komunističkih pisaca, na čelu sa [[Oskar Davičo|Oskarom Davičom]] i mlađih pisaca koji promovišu drugačije stilove (NYT). * [[7. 6.]] - Eksplozija metana u jami Orasi rudnika uglja kod [[Kakanj|Kaknja]], poginulo 128 rudara. Četvorica direktora su 29. 12. osuđena na zatvor (NYT). * 7. 6. - ''[[Griswold v. Connecticut]]'': Vrhovni sud SAD presudio da Ustav štiti pravo na privatnost, a u vezi kontrole rađanja (za venčane parove). * 8 - 22. 6. - U Beogradu održan Seminar o ljudskim pravima, u saradnji sa UN<ref>[http://legal.un.org/unjuridicalyearbook/volumes/1965/ United Nations Juridical Yearbook — Codification Division Publications - 1965]. legal.un.org</ref>. * 9-[[13. 6.]] - [[Viet Cong]] nanosi gubitke u bici za Dong Xoai u Južnom Vijetnamu. * pre 11. 6. - Pokušaj ubistva Andrije Klarića, jugoslovenskog konzula u Minhenu (uhapšeno sedam hrvatskih emigranata). * [[12. 6.]] - ''[[Beatles]]''-i odlikovani [[Red Britanskog Carstva|Redom Britanskog Carstva]] (MBE), što neke starije dobitnike navodi da vrate odlikovanje (odlikovanje primili 26. 10.). * 12. 6. - U Lenjingradu uhapšena šestočlana grupa "Kolokol" - osuđeni su na zatvorske kazne za kritiku vlade i nedozvoljeno izdavaštvo. * [[14. 6.]] - [[Nguyễn Văn Thiệu]] dolazi na čelo vojne hunte u Južnom Vijetnamu (do 1967, predsednik republike 1967-75), vladu preuzima gen. [[Nguyễn Cao Kỳ]] (do 1967). * jun - Isporučeno svih 800 američkih interkontinentalnih balističkih raketa [[LGM-30 Minuteman]] I, ove godine u službu ulazi i verzija II. * jun - Procvat gradnje privatnih kuća u Sloveniji, u kojoj je i polovina restorana u privatnom vlasništvu, dok je u turističkim centrima u Hrvatskoj od 225 zahteva odobreno 97.<ref>[http://hdl.handle.net/10891/osa:82bb3819-b096-46ce-9312-99921ba0819b "Private House Building Boom in Slovenia"], 16 June 1965. HU OSA 300-8-3-9822</ref> * 17. 6. - Drugi plenum CK SKJ o predstojećim promenama u ekonomiji. Ciljevi su povlačenje države iz ekonomskog odlučivanja u korist tržišnih sila, realan kurs, ekonomske cene.<ref>[http://hdl.handle.net/10891/osa:da371344-c4d4-4c65-9de3-20ba02ec9df1 "Radical Economic Changes Outlined for Yugoslavia"], 22 June 1965. HU OSA 300-8-3-9820</ref> Promene u bankarskom sistemu su usmerene ka bankama sa komercijalnim bankarskim principom i stvaranju moderne centralne banke<ref>[http://hdl.handle.net/10891/osa:e1a93011-dd66-4da0-9de8-5f111fb0a09b "Modernizing Yugoslavia's Banking System"], 21 June 1965. HU OSA 300-8-3-9821</ref>. * [[18. 6.]] - Novim [[trajekt]]om "Sveti Stefan" otvorena linija [[Bar]]-[[Bari]] (trajekt u saobraćaju do [[1997]] a linija ukinuta 2016). * 18. 6. - Počinje Operacija Arc Light: bombarderi B-52 sa Guama dejstvuju na ciljeve u Vijetnamu do 1973. * 18. 6. - Posljednje "[[Garabandalska ukazanja|Garabandalsko ukazanje]]" u selu na sjeveru Španjolske. * [[18. 6.]] - [[1. 7.]] - Predsednik Tito u poseti [[SSSR]] (ranije tokom meseca bio u Čehoslovačkoj, kao i u Istočnoj Nemačkoj, što kvari odnose sa Zapadnom). * [[19. 6.]] - [[Alžir]]ski predsednik [[Ahmed Ben Bella]] zbačen od svog ministra odbrane [[Houari Boumédiène]]a, koji je očekivao da će biti smenjen (na čelu zemlje je do smrti 1978). * [[22. 6.]] - Ugovor o odnosima [[Japan]]a i [[Republika Koreja|Republike Koreje]] - uspostavljene diplomatske veze, Japan daje 800 miliona dolara u grantovima i zajmovima. * [[25. 6.]] - Eksplozija dve bombe u Sajgonu - 42 mrtvih, među kojima ima i Amerikanaca. * 25. 6. - Boeing C-135 Stratolifter udario u planinu u Kaliforniji - 85 mrtvih. * [[28. 6.]] - Pan Am Flight 843: pilot uspeo spustiti u Kaliforniji avion sa 153 osobe, kome su otpali motor i deo krila. * [[30. 6.]] - Hrvatski emigranti ranili bivšeg jugoslovenskog diplomatu Berislava Diderića, njegovu ženu i kćerku, koji žive u egzilu u Zap. Nemačkoj. * 30. 6. - "Kriza prazne stolice": De Gaulle povukao francuske predstavnike iz Evropskog saveta ministara povodom finansiranja zajedničke poljoprivredne politike i kvalifikovanog većinskog glasanja (razrešeno sledećeg januara [[Luksemburški kompromis|Luksemburškim kompromisom]]). * 30. 6. - Usled povećanog kriminala, u državi New York propisano da vrata stanova moraju imati špijunku. === Jul/Juli/Srpanj === * [[4. 7.]] - Prvi borbeni let [[Grumman A-6 Intruder]], u Vijetnamu. * [[5. 7.]] - Poslednji nastup [[Maria Callas|Marije Callas]], u Londonu. * 5. 7. - [[Porfirio Rubirosa]], dominikanski milioner i plejboj, poginuo u automobilskoj nesreći u Parizu. * [[8. 7.]] - Potpisana Konvencija o tranzitnoj trgovini kontinentalnih država (na snazi od 1967, nadograđena [[Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora|Konvencijom o pravu mora]]). * 10 - 12. 7. - [[Prvi sudanski građanski rat]]: sudanska vojska ubila preko 1.000 civila iz odmazde za napad na njihov štab u [[Juba|Jubi]]. [[Datoteka:Mariner 4 craters.gif|mini|[[Mariner 4]]:Marsovi krateri]] * [[14. 7.]] - [[Mariner 4]] proleće pored [[Mars]]a, poslaće prve fotografije neke planete na Zemlju - atmosfera je mnogo ređa nego što se mislilo. * [[15. 7.]] - ''[[Apostasia (1965)|Apostasia]]'': grčki kralj [[Konstantin II (Grčka)|Konstantin]] smenio vladu [[Jorgos Papandreu|Jorgosa Papandreua]], zatim postavlja "otpadnike" iz njegove partije - nestabilnost vodi [[Diktatura pukovnika|Diktaturi pukovnika]] 1967-74. * [[16. 7.]] - [[Miodrag Bulatović]] gubi žalbu za podizanje zabrane njegovog romana ("Heroj na magarcu"?). (NYT) * 16. 7. - [[Građanski rat u Sjevernom Jemenu]]: rojalisti zauzimaju Marib. Egipćani, koji podržavaju republikance, imaju dosta žrtava a rat ih košta pola miliona dolara dnevno. * [[19. 7.]] - Otvoren [[tunel Mont Blanc]] između Italije i Francuske, dužine 11,6&nbsp;km. * [[24. 7.]] - Jedan američki F-4 Phantom je prvi avion oboren PVO raketom iznad Vijetnama. * 24. 7. - Međunarodni žiri UN dodelio prvu nagradu za plan obnove Skoplja: Kenzo Tange i zagrebački institut za gradsko planiranje. * [[25. 7.]] - [[Dylanova električna kontroverza]] dostiže kulminaciju: [[Bob Dylan]] "prešao na elektriku" na [[Newport Folk Festival]]u. Pet dana pre ovoga je izdat njegov singl ''[[Like a Rolling Stone]]'', kojeg smatraju jednim od najznačajnijih numera posleratne popularne muzike. * 25. 7. - Rojalisti zauzeli [[Marib]], poslednje područje na istoku Severnog Jemena koje su držali republikanci. * [[26. 7.]] - {{flag|Maldivi}} nezavisni od V. Britanije. * 26. 7. - [[Privredna reforma 1964.]]/1965: jugoslovenski dinar devalviran sa 750 na 1250 za dolar. Reforma cena izaziva poskupljenja. Cilj privredne reforme je smanjivanje državne intervencije i unošenje tržišnih elemenata, uz sporazum sa [[MMF]] i puno članstvo u [[GATT]]. Očekuje se otpuštanje velikog broja radnika<ref name="Col"/>. * [[26. 7.]] - [[1. 8.]] - 12. [[Filmski festival u Puli]], [[Velika zlatna arena za najbolji film|Veliku zlatnu arenu]] dijele filmovi "[[Prometej s otoka Viševice]]" i "[[Tri (film)|Tri]]"<ref>[http://arhiv.pulafilmfestival.hr/12-pulski-filmski-festival/index.html 12. Pulski filmski festival] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180811223102/http://arhiv.pulafilmfestival.hr/12-pulski-filmski-festival/index.html |date=2018-08-11 }}. arhiv.pulafilmfestival.hr</ref>. * [[27. 7.]] - Smenjen rumunski ministar unutarnjih poslova, i šef ''[[Securitate]]'', [[Alexandru Drăghici]]. * [[28. 7.]] - [[Vijetnamski rat]]: američki predsednik Džonson objavljuje slanje 44 bataljona u Vijetnam (povećanje sa 75.000 na 125.000 vojnika) i povećanje mesečne regrutacije sa 17.000 na 35.000. * 28. 7. - Indijski premijer Lal Bahadur Shastri u poseti SFRJ, u zemlji je i Johnsonov izaslanik W. Averell Harriman (razgovara se o Vijetnamu). * [[29. 7.]] - Prikazan film ''[[Help! (film)|Help!]]'' sa Beatlesima. * [[30. 7.]] - Džonsonov Rat siromaštvu: Zakon o socijalnoj sigurnosti ustanovljava programe zdravstvenog osiguranja ''[[Medicare]]'' (stari i invalidi) i ''[[Medicaid]]'' (siromašni). * [[31. 7.]] - U V. Britaniji emitirane posljednje TV reklame za cigarete. Od ove godine u SAD je obavezno upozorenje na pakovanju cigareta. * leto? - Na Bledu održan 33. Svetski kongres PEN International. === Avgust/August/Kolovoz === [[Datoteka:Yugoslav 1 dinar 1965.png|thumb|200px|left|Novi dinar]] * [[1. 8.]] - Denominacija [[jugoslovenski dinar|dinara]]: 100 (starih) dinara postaje 1 novi dinar (prve novčanice i kovanice ulaze u opticaj sledećeg januara). * [[3. 8.]] - Incident u Cam Ne: marinci spalili ispražnjeno selo iz koga su pucali na njih - CBS emituje izveštaj dva dana kasnije. * [[5. 8.]] - Pakistanska operacija Gibraltar: tridesetak hiljada vojnika prerušenih u civile ulazi u Kašmir, kako bi izazvala pobunu protiv Indije - ali otkriveni su. * [[6. 8.]] - Predsednik SAD Džonson potpisao Zakon o glasačkim pravima (odgovor na martovske događaje u Selmi, Alabama) - znatno je uvećan broj registrovanih crnih glasača. [[Datoteka:Singapore Map - 1945.jpg|mini|[[Singapur]] 1945.]] * [[9. 8.]] - {{flag|Singapur}} isključen iz [[Malezija|Malezije]], kao posledica prošlogodišnjih rasnih nereda između većinskih Kineza i Malajaca. [[Lee Kuan Yew]] je premijer do 1990. * 9. 8. - U požaru u raketnom silosu kod [[Searcy, Arkansas]] stradala 53 građevinska radnika. * 9. 8. - Prva akcija urugvajskih [[tupamaros]]a: podmetnuli su bombu u "Bayerovu" fabriku. [[Datoteka:JordanTerritorialEvolution.png|mini|left|170px|Promene jordanskih granica]] * [[10. 8.]] - Sporazum [[Jordan]]a i [[Saudi Arabija|Saudi Arabije]] o razmeni teritorija - Jordan daje oko 7.000 kv.km za 6.000 i produženu morsku obalu. * [[11.8.|11]] - [[15. 8.]] - Rasni neredi u [[Los Angeles]]kom Wattsu, poslata nacionalna garda - 34 mrtvih i 40 miliona dolara štete, hiljade povređenih i uhapšenih. * [[15. 8.]] - [[Drugi indijsko-pakistanski rat]]: indijske snage prelaze liniju primirja. * 15. 8. - Bitlsi sviraju pred 55.000 ljudi na njujorškom ''Shea Stadium''-u - prvi rock koncert na stadionu. * avgust - [[Miloš Crnjanski]] se iz Londona vratio u Jugoslaviju. * [[18. 8.]] - Operacija Starlite: američki marinci uništili vijetkongovsko uporište na poluostrvu Van Tuong, provincija Quang Ngai (prvi veći okršaj dve snage). * [[19. 8.]] - Aušvički proces u Frankfurtu: 66 bivših [[SS]]-ovaca dobilo doživotne kazne. * [[21. 8.]] - Rumunija ima novi ustav: naziv zemlje je promenjen iz Rumunska Narodna Republika u [[Socijalistička Republika Rumunija]] (na snazi do 1989-91). * [[30. 8.]] - Bob Dylan izdao uticajni album ''[[Highway 61 Revisited]]''. * 30. 8. - [[Gamal Abdel Nasser]] optužuje [[Muslimanska braća|Muslimansku braću]] da su obnovili organizaciju, dolazi do talasa hapšenja, među kojima i [[Sayyid Qutb]] (pogubljen sledeće godine). * 30. 8. - Lavina na glečeru Allalin u Švajcarskoj zatrpala gradilište brane Mattmark - poginulo 88 radnika. * 30. 8. - 10. 9. - U Beogradu, pod okriljem UN, održana Konferencija o svetskoj populaciji - "kontrola rađanja više nije tabu" (NYT). * [[31. 8.]] - Broj nestalnih članova [[Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija|Saveta bezbednosti UN]] povećan sa šest na deset. === Septembar/Rujan === * [[1. 9.]] - U NR Kini osnovana [[Autonomna regija Tibet]]. * 1. 9. - Predsednik [[Gamal Abdel Nasser|Nasser]] u poseti Titu na povratku iz Moskve, razgovaraju o Vijetnamu. * septembar, početkom - Prema jednoj proceni, 82% Jugoslovena starijih od 10 godina nema više od četiri razreda osnovne škole. (NYT) * 1. 9. - Operacija Grand Slam: neuspešna pakistanska ofanziva protiv Indije. * [[3. 9.]] - Smatra se da je u [[Tucson, Arizona|Tucsonu]] otvoren prvi ''[[skatepark]]''. * [[4. 9.]] - Premijera filma ''[[Tini zabutih predkiv]]'' u Kijevu iskorišćena za protest zbog nedavnog hapšenja ukrajinskih intelektualaca. * [[6. 9.]] - Pakistanska armija odbranila [[Lahore]] i još neke tačke (danas Dan odbrane u Pakistanu). * [[7. 9.]] - Južnovijetnamske i američke snage počinju ''Operation Piranha'' na poluostrvu Batangan. * 8 - 12. 9. - Uragan Betsy je do tada najjači koji je pogodio Floridu i SAD obalu Meksičkog zaliva - 76 poginulih, šteta je prvi put veća od milijardu dolara. Šahovski meč Fischer - Ivkov je morao biti otkazan 8. 9. jer je uragan prekinuo kabl sa teleprinterskom vezom prema Kubi. * 11. 9. - Bitke kod Phillore i Asal Uttara su veliki tenkovski okršaji i odlučujući indijski uspeh. * [[14. 9.]] - Počinje četvrti i konačni period [[Drugi vatikanski koncil|Drugog vatikanskog koncila]] (do prosinca). * [[15. 9.]] - Prva epizoda ''[[Lost in Space]]'' (originalna serija ima tri sezone i 83 epizode). * [[16. 9.]] - Svega 11 dana nakon što je postavljen za iračkog premijera, gen. [[Arif Abd ar-Razzaq]] pokušava puč protiv predsednika [[Abdul Salam Arif|Arifa]]. * [[17. 9.]] - Tri nove serije: ''[[The Wild Wild West]]'', ''[[Hogan's Heroes]]'' i ''[[The Smothers Brothers Show]]''. * [[18. 9.]] - Prva epizoda ''[[I Dream of Jeannie]]'' (pet sezona, 139 epizoda). * [[19. 9.]] - ''[[The Ed Sullivan Show]]'' se emituje u boji - od ove jeseni, više od polovine udarnih termina se tako emituje, što ubrzava kupovinu kolor televizora u SAD. * [[20. 9.]] - U Boliviji proglašeno opsadno stanje - prošlog maja i ovog meseca poginulo preko 100 ljudi u sukobima između vojske i rudara<ref>[http://uca.edu/politicalscience/dadm-project/western-hemisphere-region/bolivia-1917-present/ 18. Bolivia (1917-present)]. uca.edu</ref>. * [[21. 9.]] - [[Amintore Fanfani]] izabran za predsednika Generalne skupštine UN - [[Koča Popović]] se juče povukao iz konkurencije. * [[22. 9.]] - Tito u prvoj poseti Bugarskoj od 1947. * [[23. 9.]] - Prekid neprijateljstava u [[Drugi indijsko-pakistanski rat|Drugom indijsko-pakistanskom ratu]]. * [[24. 9.]] - [[Kontejnerizacija]]: ISO proglasio američki dizajn ugaonih fitinga za međunarodni standard (ojačana verzija usvojena juna 1967. u Moskvi). [[Datoteka:Tito u obilasku Partizanskog groblja u Mostaru.jpg|mini|200px|Tito u obilasku Partizanskog groblja u Mostaru (1969)]] * [[25. 9.]] - Otvoreno [[Partizansko groblje u Mostaru]]. * [[28. 9.]] - Počela erupcija [[vulkan Taal|vulkana Taal]] na filipinskom [[Luzon]]u, stotine mrtvih. * 28. 9. - Početak umerene [[Ekonomska reforma u SSSR 1965.|ekonomske reforme u SSSR]] ("Kosiginova reforma"). * [[29. 9.]] - [[Fidel Castro]] iznenada objavljuje da svi koji to žele mogu otići u Ameriku, preko luke Camarioca (10. 10. - 15. 11., naknadno razjašnjeno da se to ne odnosi na mlade vojne obveznike i stručnjake). * [[30. 9.]] - Prva epizoda britanske serije ''[[Thunderbirds]]''. === Oktobar/Listopad === * 30. 9./[[1. 10.]] - Šestorica generala oteta i ubijena u [[Jakarta|Jakarti]], Indonezija - "Pokret 30. septembra" tvrdi da želi sprečiti CIA-in puč protiv [[Sukarno|Sukarna]]. * [[1.10.|1]] - [[2. 10.]] - General [[Suharto]] suzbio pobunu u Džakarti, za koju je okrivljena [[komunistička partija Indonezije|komunistička partija]] - tokom meseca počinju masovna ubijanja komunista (→ [[Indonezijski masakri 1965-66.]]) a Sukarno postepeno ostaje bez vlasti. * [[3. 10.]] - Kastro objavio da je [[Che Guevara]] prošlog aprila dao ostavku na funkcije i napustio zemlju. Ujedinjena partija kubanske socijalističke revolucije promenila ime u [[Komunistička partija Kube]]. * 3. 10. - U SAD potpisan Zakon o imigraciji i nacionalnosti (na snazi od 1968): ukinuta Formula nacionalnog porekla iz 1921. koja je favorizovala severne Evropljane. Imigracija se u narednim godinama uvećava, uglavnom potiče iz Latinske Amerike i Azije. * [[4. 10.]] - SAD prvi put bombardovale teritoriju [[Kraljevina Kambodža (1953–1970)|Kambodže]], prema podacima deklasifikovanim 2000, četiri godine pre [[Operacija Menu|operacije Menu]] - cilj je Viet Cong koji se tamo sklanja. * [[7. 10.]] - Prikazan film ''[[The Agony and the Ecstasy (film)|The Agony and the Ecstasy]]''. * [[8. 10.]] - Indonežanska vojska organizovala demonstracije u Džakarti, spaljeno sedište Indonežanske KP. * [[9. 10.]] - Južnokorejska brigada stiže u Južni Vijetnam. * [[11. 10.]] - SAD pretekle Italiju kao glavnog trgovačkog partnera SFRJ. * 11. 10. - [[Myra Hindley]] uhapšena zbog [[Moors ubistva|''Moors'' ubistava]], četiri dana nakon partnera [[Ian Brady|Iana Bradyja]]. * [[12. 10.]] - [[Per Borten]] je novi [[Norveška|norveški]] premijer, na čelu četvorne koalicije desnog centra (do 1971), nakon 30 godina prevlasti [[Radnička partija (Norveška)|Radničke partije]]. * [[13. 10.]] - Teretnjak "Tisa" splitske Jadroslobodne potonuo južno od Krita, 17 članova posade nestalo, mada se kormilar spasao<ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20051014/more02.asp “Tisa” još brodi morem tajni i tuge]. arhiv.slobodnadalmacija.hr</ref>. * oktobar? - Titova prolazna bolest pokrenula pitanja u Jugoslaviji ko bi ga mogao zameniti<ref>''YUGOSLAVS WEIGH TITO'S SUCCESSOR; Illness of the President, 73, Causes Speculation'' New York Times, 4. Nov. 1965</ref>. * oktobar - [[Miodrag Bulatović]], čiji roman "Heroj na magarcu" se ne može štampati, napada u zapadnoj štampi jugoslovenski režim - ovi odgovaraju da imaju pametnija posla nego da ga hapse.<ref>[http://hdl.handle.net/10891/osa:9688f853-6937-44d0-af1c-769ee6a3d3c4 "Yugoslav Police Refusing to Arrest Writer Who Wages Anti-regime Propaganda in the West"], 9 December 1965. HU OSA 300-8-3-9861</ref><ref>[http://hdl.handle.net/10891/osa:e50f726d-1f6e-41ce-be42-a2b55b13fbbd "Pornography as an Instrument of Pacifism"], 14 October 1965. HU OSA 300-8-3-9876</ref> * [[16. 10.]] - Kongoanski predsednik [[Joseph Kasavubu|Kasavubu]] postavlja [[Évariste Kimba|Évarista Kimbu]] za premijera umesto [[Moïse Tshombe|Moïsa Tshombea]] - parlament ga ne želi potvrditi što stvara paralizu. * [[19. 10.]] - Opsada Plei Me: početak ofanzive Severnovijetnamske vojske protiv američke pozicije kod [[Pleiku]]a - potisnuti su u novembru. [[Datoteka:Музеј савремене уметности, јануар 2007.jpg|mini|200px|[[Muzej savremene umetnosti u Beogradu]]]] * [[20. 10.]] - Otvorena zgrada [[Muzej savremene umetnosti u Beogradu|Muzeja savremene umetnosti u Beogradu]]. * [[21. 10.]] - [[Süleyman Demirel]] prvi put postaje premijer Turske, nakon što je njegova Partija pravde pobedila na izborima. * 21. 10. - Perihel sjajne komete [[kometa Ikeya–Seki|Ikeya-Seki]], koju su prošlog meseca otkrila dvojica japanskih amatera. * [[27. 10.]] - [[Vojna diktatura u Brazilu]]: nakon što je opozicija pobedila u dve države, predsednik [[Humberto Castelo Branco|Branco]] izdaje Ustavni akt br. 2 čime ukida postojeće partije i vraća sebi vanredna ovlašćenja. * [[28. 10.]] - Papa [[Pavao VI.]] izdao pet važnih dokumenata sa koncila; objavio da Židovi nisu kolektivno odgovorni za Isusovu smrt (→ [[Nostra aetate]], Deklaracija o odnosima Crkve sa nekršćanskim religijama). * 28. 10. - Završen ''[[Gateway Arch]]'', luk visine 192 m u [[Saint Louis (Missouri)|Saint Louisu]]. * 28. 10. - Prof. Antun Vratuša, dir. Instituta za društvene nauke, izjavljuje u Stokholmu da Jugoslavija neće pokušavati da spreči odliv radne snage - u protekle dve godine na zapad je otišlo 150 - 200.000 radnika, u zemlji ima 200.000 nezaposlenih a očekuje se još zbog reforme.<ref>[http://hdl.handle.net/10891/osa:0e5874ca-5c0a-481a-8ef0-0afc49997a50 "Outflow of Yugoslav Labor to Western Europe Supported by Regime"], 1 November 1965. HU OSA 300-8-3-9872</ref> * [[29. 10.]] - U UK izdat singl ''[[My Generation]]'' grupe [[The Who]]. * 29. 10. - Marokanski opozicioni političar [[Mehdi Ben Barka]] ("marokanski Če Gevara") nestao u Parizu. * [[30. 10.]] - Američki marinci odbili jak napad kod [[Da Nang]]a. * [[31. 10.]] - ''Leipziger Beatdemo'': preko 2.000 mladih se okuplja u [[Leipzig]]u nakon što su vlasti zabranile skoro sve rock grupe u gradu, 264 ih je uhapšeno. === Novembar/Studeni === * [[1. 11.]] - U Mangalméu, u centralnom [[Čad]]u, dolazi do pobune muslimanskih seljaka zbog visokog poreza - strada oko 500 ljudi, čime počinje [[Čadski građanski rat]] (do 1979). * [[2. 11.]] - [[Kveker]] Norman Morrison se zapalio ispred [[Pentagon]]a, protestujući protiv Vijetnamskog rata. * [[6. 11.]] - Počinju "Letovi slobode": SAD i Kuba dogovorili vazdušni prevoz za Kubance koji žele otići (250-300 hiljada do 1973). * 6. 11. - Incident Laguna del Desierto: manji oružani okršaj između Čilea i Argentine. * [[7. 11.]] - Titov govor u Varaždinu: ekonomske reforme se sprovode bez materijalne baze, potrebne su žrtve, neprofitabilna preduzeća se moraju zatvoriti; kritikuje prozapadni trend u spoljnoj trgovini; priznaje da se nacionalni problem pogoršao od kongresa 1964 - nedopustivo je da neke republike doslovno sprovode reforme a neke rade po starom.<ref>[http://hdl.handle.net/10891/osa:7e2a0d80-cf22-4bba-9266-8711fda7f2c9 "Tito's Realistic Approach toward Economic Reforms"], 8 November 1965. HU OSA 300-8-3-9870</ref>. Sutradan u Čakovcu sugeriše da tekstilne fabrike otvore ogranke u Africi i da odlazak radnika na zapad bude organizovan.<ref>[http://hdl.handle.net/10891/osa:1b01893a-026d-4d61-a7a8-f5c864a7c81c "Tito on Yugoslav Labor to West Europe, Foreign Trade, and African Factories"], 15 November 1965. HU OSA 300-8-3-9868</ref> * [[8. 11.]] - Formiran [[Britanski teritorij Indijskog oceana]]. * 8. 11. - Počinje serija ''[[Days of our Lives]]'' - preko 13.400 epizoda do 2018. * [[8.11.|8]]-[[12. 11.]] - Italijanski premijer [[Aldo Moro]] posetio Jugoslaviju. * [[9. 11.]] - Nestanak struje (''blackout'') na severoistoku SAD i delu Kanade. * [[10. 11.]] - Počelo emitovanje Trećeg programa [[Radio Beograd]]a, posvećenog kulturi i umetnosti. * 10. 11. - Književni kritičar Yao Wenyuan kritikuje predstavu "Hai Rui smenjen s položaja" kao alegoriju uperenu protiv Mao Zedonga - uvod u [[Kulturna revolucija|Kulturnu revoluciju]] sledeće godine (članak je privukao široku pažnju nakon reprinta 29. 11.). * [[11. 11.]] - Beli režim u [[Rodezija|Rodeziji]] jednostrano proglasio nezavisnost od [[Velika Britanija|Velike Britanije]] - niko ih ne priznaje, osim Južne Afrike, padaju pod sankcije [[UN]] (privremen povratak pod britansku upravu 1979, pred nezavisnost 1980. kao [[Zimbabve]]). * 11. 11. - Prema izveštajima iz decembra 1966, počelo prisluškivanje Titove kancelarije i privatne rezidencije<ref>[http://hdl.handle.net/10891/osa:a1945674-3f7b-4853-9d5f-b787a389076f "Rankovic and Company: Guilty but Scot-Free"], 13 December 1966. HU OSA 300-8-3-9904</ref>. * [[12. 11.|12]] - [[13. 11.]] - Sjednica IK CK SKJ, razgovara se o privrednoj reformi<ref name="HudelistTJHUK">[http://www.helsinki.org.rs/serbian/npraspadjug_t02.html Tito je htio uvesti kapitalizam]. helsinki.org.rs iz Globusa (pristup. 17.4.2016.)</ref>. * [[13. 11.]] - Američki parobrod ''SS Yarmouth Castle'' izgoreo kod Bahama - stradalo je 90 od 552 ljudi na palubi, propisi o sigurnosti će biti ažurirani. [[Datoteka:Bruce Crandall's UH-1D.jpg|mini|150px|[[Bitka za Ia Drang]]]] * [[14.11.|14]] - [[18. 11.]] - [[Bitka za Ia Drang]], prvi veći okršaj regularnih snaga SAD i Severnog Vijetnama, obe strane tvrde da su pobedile. * [[15. 11.]] - Poljski šef partije [[Wladyslaw Gomulka]] i premijer [[Jozef Cyrankiewicz]] stigli u posetu SFRJ. * [[17. 11.]] - Pošto je optužio Francusku za učešće u planiranju prevrata u [[Gvineja|Gvineji]], predsednik [[Ahmed Sékou Touré]] prekida diplomatske odnose (do 1975). * [[18. 11.]] - Poljski biskupi upućuju Pismo pomirenja svojim nemačkim kolegama - poljske vlasti odgovaraju antinemačkom i anticrkvenom kampanjom. * [[22. 11.]] - SFRJ dogovorila kupovinu 700.000 tona pšenice iz SAD za 46 miliona dolara - žetva je bila loša u istočnoj Evropi. [[Datoteka:Colonel Mobutu.jpg|mini|150px|[[Mobutu Sese Seko]] (vl. 1965-97)]] * [[24. 11.]] - [[DR Kongo]]: general [[Mobutu Sese Seko|Joseph-Desiré Mobutu]] (35) zbacio predsednika [[Joseph Kasavubu|Kasavubua]] - ovo se smatra krajem [[Kongoanska kriza|Kongoanske krize]], Mobutu postepeno zavodi diktaturu (do [[1997]]). * [[26. 11.]] - Lansiranjem satelita ''Astérix 1'' Francuska postaje treća zemlja koja je to samostalno uradila (šesta zemlja koja je slala satelit). * [[27. 11.]] - "Marš na Washington za mir u Vijetnamu": desetine hiljada protestuju ispred Bele kuće i Vašingtonovog spomenika. * 27. 11. - Prvi [[Acid test]] u Santa Cruzu, Kalifornija. * [[30. 11.]] - Objavljena uticajna knjiga [[Ralph Nader|Ralpha Nadera]] ''Unsafe at Any Speed'' o navodnoj slaboj sigurnosti automobila u SAD. * novembar-decembar - U vijetnamskom [[zaljev Cam Ranh|zaljevu Cam Ranh]], Amerikanci napravili zračnu bazu i znatno proširili luku. === Decembar/Prosinac === * [[3. 12.]] - Objavljen album ''Beatlesa'' ''[[Rubber Soul]]''. * 3. 12. - Zemlje Organizacije afričkog jedinstva zahtevaju od Britanije da do 15. 12. okonča pobunu u Rodeziji, inače će prekinuti diplomatske odnose sa njom. * [[5. 12.]] - [[Miting glasnosti]] su prve spontane demonstracije u Sovjetskom Savezu, povodom suđenja piscima Andreju Sinjavskom i Juliju Danijelu. * [[7. 12.]] - [[Katoličko-pravoslavna zajednička deklaracija 1965.]] - povučene uzajamne ekskomunikacije iz [[1054]]. Papa je istog dana objavio preostala dokumenta Vatikanskog koncila. [[Gaudium et Spes]] - pastoralna konstitucija. * [[8. 12.]] - Prvi komercijalni let [[Douglas DC-9]] (proizvodi se 1965-82; [[uskotrupni avion]], dva motora pozadi, T-rep). * [[9. 12.]] - [[Anastas Mikojan]] daje ostavku na mesto predsednika Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR - nasleđuje ga [[Nikolaj Podgorni]] (do 1977). * [[8. 12.]] - Zatvoren [[Drugi vatikanski koncil]]. * [[9. 12.]] - Prikazan četvrti film sa [[James Bond|Jamesom Bondom]], ''[[Thunderball (film)|Thunderball]]''. * [[14. 12.]] - SAD objavljuju da će pomoći reformu u SFRJ kreditima i odlaganjem otplate u vrednosti od 57 miliona dolara. (NYT) * 14. 12. - Američki špijunski avion RB-57F Canberra nestao iznad Crnog mora - nestašica kiseonika ili oboren sovjetskom raketom. * [[15. 12.]] - Preko 800 ljudi stradalo od ciklona u Istočnom Pakistanu (Bangladešu) u okolini [[Cox's Bazar|Coxovog Pazara]]. * decembar - Tito upozorava protiv uravnilovke, čiji je rezultat emigracija kvalifikovanih radnika<ref>[http://hdl.handle.net/10891/osa:640a814f-1235-46ed-85bc-828ac1c2791d "Yugoslavia's Theory and Practice of Reform at the Turn of the Year"], 19 January 1966. HU OSA 300-8-3-9966</ref>. * [[16. 12.]] - Umrla kraljica [[Tonga|Tonge]] [[Sālote Tupou III]], nasleđuje je sin [[Taufa'ahau Tupou IV.]] (do 2006). * [[17. 12.]] - Britanci uveli embargo na naftu Rodeziji (SAD 28. 12. a Britanci u januaru prekidaju skoro sav izvoz). * [[19. 12.]] - [[Charles de Gaulle]] reizabran za predsednika Francuske - pobedio [[François Mitterrand|Mitterranda]] sa 55 prema 45% glasova u prvim direktnim predsedničkim izborima od 1848. * [[20. 12.]] - Prvo emitovanje ''[[The Dating Game]]''. * [[21. 12.]] - Generalna skupština UN usvojila [[Međunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije|Međunarodnu konvenciju o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije]] (na snazi od 1969). * [[22. 12.]] - Premijera filma "[[Doktor Živago (film)|Doktor Živago]]". * [[24. 12.|24]]-[[25. 12.]] - Božićno primirje u Vijetnamu, s mnogim kršenjima; pauza u bombardovanju traje do kraja januara. * [[27. 12.]] - Prva britanska [[naftna platforma]] ''Sea Gem'' je potonula u [[Severno more|Severnom moru]] uz 13 poginulih - prošlog septembra su pronašli prve količine gasa. * [[30. 12.]] - [[Ferdinand Marcos]] postaje predsednik [[Filipini|Filipina]] (do [[1986]]). * [[31. 12.]] - Nacionalna akademija nauka SAD ušla u program naučne razmene sa Jugoslavijom. * krajem godine - SFRJ prvi put posle više godina beleži platni suficit (takođe se uvodi nova tehnologija, porasla produktivnost rada)<ref>Bajec, Dolničar, 1981, str. 223</ref>. * 31.12./1. 1. - [[Jean-Bédel Bokassa]] tokom novogodišnje noći izvodi vojni udar u [[Centralnoafrička Republika|Centralnoafričkoj Republici]]. === Kroz godinu === * Planeta ima 3.334.874.000 stanovnika. * Savezno izvršno veće donelo odluku da jugoslovenski građani mogu putovati u inostranstvo bez izlaznih viza. * Izgrađena [[HE Senj]] [http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/zapad/senj.aspx] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141008171942/http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/zapad/senj.aspx |date=2014-10-08 }}, kao i [[HE Dubrovnik]] [http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/dubrovnik/default.aspx] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120901182840/http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/dubrovnik/default.aspx |date=2012-09-01 }}. * U SFRJ je porastao broj traktora u privatnom vlasništvu, što je za tvrdokorniji deo SK sporno<ref>[http://hdl.handle.net/10891/osa:79253c2d-6c05-4ba9-bcbb-47d617927c34 "Agricultural Reform and the Peasant in Yugoslavia"], 18 October 1965. HU OSA 300-8-3-9875</ref>. * Ustanovljena [[Nagrada Borbe za arhitekturu]]. * Nauka i tehnika: ** [[Stephanie Kwolek]] proizvela vlakno [[kevlar]] u [[DuPont]]u. ** [[Wang Yinglai]] sa timom sintetisao [[insulin]]. ** [[Lotfi A. Zadeh]] predlaže [[Fuzzy logika|fuzzy logiku]]. == 1965. u temama == * Rukovodstvo [[SFRJ]]: ** Predsednik Republike: [[Josip Broz Tito]] ** Predsednik Saveznog izvršnog veća: [[Petar Stambolić]] ** Predsednik Savezne skupštine: [[Edvard Kardelj]] * [[Televizija]]. TV serije: "Licem u naličje", "Hiljadu zašto?" (TV Beograd); "Dileme" (TV Zagreb). * Neki [[Popis jugoslavenskih filmova|domaći filmovi]]: "[[Tri (film)|Tri]]", "[[Čovek nije tica]]", "[[Devojka (film)|Devojka]]", "[[Inspektor (film)|Inspektor]]", "[[Gorki deo reke]]" (→ [[:Kategorija:Filmovi 1965.]]). == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1965.}} === Januar/Siječanj === * [[4. 1.]] - [[Julia Ormond]], glumica * [[5. 1.]] - [[Vinnie Jones]], fudbaler, glumac * 5. 1. - [[Patrik Sjöberg]], skakač u vis * [[9. 1.]] - [[Bisera Boškailo]], bosanskohercegovačka književnica i prevodilac * 9. 1. - [[Haddaway]], pevač * 9. 1. - [[Joely Richardson]], glumica * [[14. 1.]] - [[Šamil Basajev]], terorista († [[2006]]) * [[15. 1.]] - [[James Nesbitt]], glumac * [[16. 1.]] - [[Goca Božinovska]], pevačica * [[19. 1.]] - [[Andrija Mandić]], političar u Crnoj Gori * [[27. 1.]] - [[Alan Cumming]], glumac * [[29. 1.]] - [[Dominik Hašek]], hokejaški golman === Februar/Veljača === * [[1. 2.]] - [[Fuad Kovač]], bosanskohercegovački književnik i novinar * 1. 2. - [[Brandon Lee]], glumac († [[1993]]) * 1. 2. - [[Sherilyn Fenn]], glumica * 1. 2. - [[Stéphanie de Monaco]], princeza * 1. 2. - [[Ranko Zidarić]], glumac * [[5. 2.]] - [[Gheorghe Hagi]], fudbaler * [[7. 2.]] - [[Chris Rock]], glumac, komičar * [[9. 2.]] - [[Velimir Perasović]], hrvatski košarkaš i košarkaški trener * [[15. 2.]] - [[Nebojša Bakočević]], glumac * [[18. 2.]] - [[Dr. Dre]], reper, producent * [[22. 2.]] - [[Esad Plavi]], pjevač * 22. 2. - [[Jasmin Muharemović]], pjevač * [[23. 2.]] - [[Michael Dell]], osnivač ''Dell Inc.'' * [[24. 2.]] - [[Kristin Davis]], glumica * [[26. 2.]] - [[Zoran Radosavljević]], pilot RV VJ († [[1999]]) === Mart/Ožujak === * [[3. 3.]] - [[Dragan Stojković]] Piksi, srpski fudbaler, Zvezdina zvezda * [[13. 3.]] - [[Vesna Trivalić]], srpska glumica * 13. 3. - [[Mario Kopić]], filozof, publicist * [[14. 3.]] - [[Darinko Kosor]], hrvatski političar * [[25. 3.]] - [[Sarah Jessica Parker]], glumica, producent * [[28. 3.]] - [[Srđan Todorović]] Žika, srpski glumac i muzičar * [[30. 3.]] - [[Piers Morgan]], novinar === April/Travanj === * [[1. 4.]] - [[Božidar Đelić]], srpski političar * [[4. 4.]] - [[Robert Downey, Jr.]], glumac * [[9. 4.]] - [[Paulina Porizkova]], model, glumica * [[14. 4.]] - [[Borut Bilač]], atletičar * [[16. 4.]] - [[Jovan Ćulibrk]], vikarni episkop lipljanski === Maj/Svibanj === * [[1. 5.]] - [[Maja Maršićević Tasić]], novinarka, političar († [[2001]]) * [[2. 5.]] - [[Slobodan Vuksanović]], srpski političar * [[10. 5.]] - [[Linda Evangelista]], supermodel * [[16. 5.]] - [[Mehmet Murat İldan]], [[Turska|turski]] pisac * 16. 5. - [[Krist Novoselic]], basista "Nirvane" * [[25. 5.]] - [[Yahya Jammeh]], predsednik Gambije * [[27. 5.]] - [[Pat Cash]], teniser * [[31. 5.]] - [[Brooke Shields]], glumica, model === Jun/Juni/Lipanj === * [[1. 6.]] - [[Nigel Short]], šahista * [[2. 6.]] - [[Franjo Arapović]], košarkaš * [[4. 6.]] - [[Mick Doohan]], motociklista * [[7. 6.]] - [[Damien Hirst]], umetnik * 7. 6. - [[Dragan Primorac]], genetičar, ministar u vladi RH * [[9. 6.]] - [[Zorana Pavić]], pevačica * [[10. 6.]] - [[Elizabeth Hurley]], glumica, model * [[11. 6.]] - [[Davor Moravek]], hrvatski liječnik i pisac * [[19. 6.]] - [[Mirsad Tuka]], bosanskohercegovački glumac († [[2023]]) * [[28. 6.]] - [[Marta Kos]], slovenska i europska političarka * [[29. 6.]] - [[Matthew Weiner]], scenarista, producent === Jul/Juli/Srpanj === * [[6. 7.]] - [[Teofil Pančić]], novinar, kolumnista († [[2025]]) * [[9. 7.]] - [[Vlatko Cvrtila]], profesor, gepolitički analitičar († [[2026]]) * 9. 7 - [[Anthony Romero]], američki advokat i aktivista * [[10. 7.]] - [[Mitar Mrkela]], fudbaler * [[18. 7.]] - [[Eva Ionesco]], glumica, režiser * [[19. 7.]] - [[Zvezdan Jovanović]], pripadnik JSO * [[23. 7.]] - [[Slash (glazbenik)|Slash]], gitarista ''Guns N' Roses'' * 23. 7. - [[Grace Mugabe]], prva dama Zimbabvea * [[31. 7.]] - [[J. K. Rowling]], književnica, tvorac '' Harry Potter''-a === Avgust/August/Kolovoz === * [[1. 8.]] - [[Sam Mendes]], filmski režiser * [[2. 8.]] - [[Refik Šabanadžović]], fudbaler * [[6. 8.]] - [[Stéphane Peterhansel]], reli-vozač * [[11. 8.]] - [[Viola Davis]], glumica * 14. 8. - [[Terry Richardson]], fotograf * [[19. 8.]] - [[Kyra Sedgwick]], glumica * [[24. 8.]] - [[Reggie Miller]], košarkaš * [[28. 8.]] - [[Shania Twain]], country kantautorka === Septembar/Rujan === * [[2. 9.]] - [[Lennox Lewis]], bokser * [[3. 9.]] - [[Charlie Sheen]], glumac * [[6. 9.]] - [[Predrag J. Marković]], istoričar * [[7. 9.]] - [[Darko Pančev]], fudbaler * [[11. 9.]] - [[Bašar al-Asad]], predsednik Sirije * 11. 9. - [[Moby]], muzičar * [[14. 9.]] - [[Dmitrij Medvedev]], premijer, predsednik Rusije * [[19. 9.]] - [[Gilles Panizzi]], reli-vozač * [[21. 9.]] - [[Cheryl Hines]], glumica, režiser * [[22. 9.]] - [[Dan Bucatinsky]], američki glumac * [[25. 9.]] - [[Scottie Pippen]], košarkaš * [[26. 9.]] - [[Petro Porošenko]], predsenik Ukrajine === Oktobar/Listopad === * [[4. 10.]] - [[Dragan Jovanović]], srpski glumac * [[10. 10.]] - [[Chris Penn]], američki filmski glumac († [[2006]]) * [[14. 10.]] - [[Steve Coogan]], glumac, komičar * [[17. 10.]] - [[Amir Kazić Leo]], bosanskohercegovački pjevač zabavne muzike * [[20. 10.]] - [[Arijana Čulina]], glumica === Novembar/Studeni === * [[2. 11.]] - [[Dejan Tiago Stanković]], književnik († [[2022]]) * 2. 11. - [[Nataša Mićić]], v.d. predsednika Srbije * [[6. 11.]] - [[Greg Graffin]], pevač ''Bad Religion'' * [[10. 11.]] - [[Jonas Åkerlund]], režiser video spotova * [[11. 11.]] - [[Max Mutchnick]], američki producent i scenarista * [[12. 11.]] - [[Bojan Suđić]], srpski dirigent * [[17. 11.]] - [[Goran Grgić]], glumac * [[19. 11.]] - [[Laurent Blanc]], fudbaler, trener * 19. 11. - [[Slobodan Milosavljević]], srpski političar * [[21. 11.]] - [[Björk]], kantautorka, muzičar * 21. 11. - [[Alexander Siddig]], glumac * [[23. 11.]] - [[Rodion Gataulin]], skakač motkom * 23. 11. - [[Lidija Bajuk]], pjesnikinja, kantautorica * [[26. 11.]] - [[Željko Jovanović]], hrvatski političar * [[30. 11.]] - [[Ben Stiller]], glumac, komičar * 30. 11. - [[Princ Akishino|Fumihito]], prestolonaslednik Japana === Decembar/Studeni === * [[3. 12.]] - [[Katarina Witt]], klizačica * [[14. 12.]] - [[Aljoša Asanović]], nogometaš * [[17. 12.]] - [[Damir Uzunović]], bosanskohercegovački književnik * 17. 12. - [[Jasna Šekarić]], sportski strelac * [[18. 12.]] - [[Igor Milanović]], vaterpolista * [[31. 12.]] - [[Gong Li]], glumica === Kroz godinu === * [[Niko Barun]], ilustrator * [[Vladimir Arsenijević]], književnik * [[Maja Žeželj]], TV voditeljka * [[Saša Radulović]], srpski ekonomista, političar * [[Edin Karamazov]], lautaš == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1965.}} === Januar/Siječanj &ndash; Mart/Ožujak === * [[4. 1.]] - [[T. S. Eliot]], književnik, nobelovac (* [[1888]]) * [[10. 1.]] - [[Vlastimir Pavlović Carevac]], srpski violinista (* [[1895]]) * [[11. 1.]] - Paun Meždinović, pronalazač bakarne rude u Boru (* 1887) * [[14. 1.]] - [[Jeanette MacDonald]], pevačica, glumica (* [[1903]]) * [[24. 1.]] - [[Winston Churchill]], britanski državnik, nobelovac za književnost (* [[1874]]) * [[28. 1.]] - [[Maxime Weygand]], francuski general (* [[1867]]) * [[15. 2.]] - [[Nat King Cole]], pevač, džez-pijanista (* [[1919]]) * [[21. 2.]] - [[Malcolm X]], američki crnački aktivist i revolucionar (* [[1925]].) * [[22. 2.]] - [[Felix Frankfurter]], bivši sudija Vrhovnog suda SAD (* [[1882]]) * [[23. 2.]] - [[Stan Laurel]], glumac, komičar (* [[1890]]) * [[4. 3.]] - [[Ante Antić]], franjevac, svećenik (* [[1893]]) * [[6. 3.]] - [[Margaret Dumont]], glumica (* [[1882]]) * [[13. 3.]] - [[Fan S. Noli]], pesnik, bivši premijer Albanije (* [[1882]]) * 13. 3. - [[Corrado Gini]], statističar, ekonomista, sociolog (* [[1884]]) * [[14. 3.]] - [[Stanko Premrl]], slovenski skladatelj (* [[1880]]) * [[18. 3.]] - [[Faruk I (Egipat)|Faruk I]], bivši kralj Egipta (* [[1920]]) * [[19. 3.]] - [[Gheorghe Gheorghiu-Dej]], lider Rumunije (* [[1901]]) * [[25. 3.]] - [[Viola Liuzzo]], aktivistkinja za ljudska prava (* [[1925]]) * [[29. 3.]] - [[Zlatko Baloković]], violinista (* [[1895]]) === April/Travanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[7. 4.]] - [[Dragiša Brašovan]] srpski arhitekta (* [[1887]]) * [[13. 4.]] - [[Aleksandar Ehrmann]], bivši industrijalac, filantrop (* [[1879]]) * [[16. 4.]] - [[Sydney Chaplin]], glumac, Charliejev brat i menadžer (* [[1885]]) * [[21. 4.]] - [[Edward Victor Appleton]], fizičar, nobelovac (* [[1892]]) * [[27. 4.]] - [[Edward R. Murrow]], RTV novinar (* [[1908]]) * [[7. 5.]] - [[Charles Sheeler]], fotograf, slikar (* [[1883]]) * [[14. 5.]] - [[Frances Perkins]], prva žena u Kabinetu SAD (* [[1880]]) * [[18. 5.]] - [[Eli Cohen]], izraelski špijun u Siriji (* [[1924]]) * [[21. 5.]] - [[Geoffrey de Havilland]], pionir avijacije i konstruktor (* [[1882]]) * [[29. 5.]] - [[Milan Zloković]], arhitekta (* [[1898]]) * [[14. 6.]] - [[Hasan Brkić]], bh. društveno-politički radnik, narodni heroj (* [[1913]]) * [[20. 6.]] - [[Bernard Baruch]], finansijer, predsednički savetnik (* [[1870]]) * [[22. 6.]] - [[David O. Selznick]], filmski producent (* [[1902]]) * 22. 6. - [[Petar Šain]], slikar (* [[1885]]) === Jul/Srpanj &ndash; Septembar/Rujan === * [[5. 7.]] - [[Porfirio Rubirosa]], dominikanski diplomata, sportista, plejboj (* [[1909]]) * [[7. 7.]] - [[Moshe Sharett]], bivši premijer Izraela (* [[1894]]) * [[14. 7.]] - [[Pavle Beljanski]], pravnik, diplomata, kolekcionar (* [[1892]]) * 14. 7. - [[Adlai Stevenson II]], američki političar (* [[1900]]) * [[19. 7.]] - [[Syngman Rhee]], prvi predsednik Južne Koreje (* [[1875]]) * [[7. 8.]] - [[Miroslava Mira Glišić]], slikarka, kostimograf (* [[1918]]) * [[25. 8.]] - [[Josef Mickl]], konstruktor aviona u Austriji i KSHS (* [[1885]]) * [[27. 8.]] - [[Le Corbusier]], francuski arhitekt švicarskog porijekla (* [[1887]].) * [[4. 9.]] - [[Albert Schweitzer]], alzaško-njemački liječnik, protestantski teolog, filozof i glazbenik (* [[1875]].) * [[8. 9.]] - [[Dorothy Dandridge]], glumica, pevačica (* [[1922]]) * [[16. 9.]] - [[Fred Quimby]], producent crtanih filmova (* [[1886]]) * [[22. 9.]] - [[Othmar Ammann]], graditelj mostova (* [[1879]]) * [[27. 9.]] - [[Clara Bow]], glumica (* [[1905]]) === Oktobar/Listopad &ndash; Decembar/Prosinac === * [[11. 10.]] - [[Dorothea Lange]], fotograf (* [[1895]]) * [[12. 10.]] - [[Paul Hermann Müller]], nobelovac, izumitelj DDT (* [[1899]]) * [[26. 10.]] - [[Sylvia Likens]], žrtva zločina (* [[1949]]) * [[4. 11.]] - [[Krsto Odak]], skladatelj (* [[1888]]) * [[13. 11.]] - [[Vladimir Petković (arheolog)|Vladimir Petković]], arheolog i istoričar umetnosti, srpski akademik (* [[1874]]) * [[24. 11.]] - [[Abdullah Al-Salim Al-Sabah]], prvi emir Kuvajta (* [[1895]]) * [[25. 11.]] - [[Myra Hess]], pijanistkinja (* [[1890]]) * [[10. 12.]] - [[Dimitrije Sergejevski]], arheolog (* [[1886]]) * [[11. 12.]] - [[Đuro Tiljak]], hrvatski slikar (* [[1895]].) * [[16. 12.]] - [[William Somerset Maugham]], engleski pripovjedač i dramatičar (* [[1874]].) * [[24. 12.]] - [[Risto Stefanović]], društveno-politički radnik (* [[1886]]) === Kroz godinu === * [[Josip Mikl]], konstruktor aviona (* [[1885]]) * [[Vojislav Milojević]], general kraljevske vojske (* [[1873]]) * [[Budimir Hristodulo]], arhitekta (* [[1892]]) == Nobelova nagrada za 1965. godinu == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Richard Feynman]], [[Julian Schwinger]] i [[Shinichiro Tomonaga]] (fundamentalni rad u [[kvantna elektrodinamika|kvantnoj elektrodinamici]], sa dubokim posledicama za [[Fizika elementarnih čestica|fiziku elementarnih čestica]], → [[renormalizacija]], [[Feynmanov dijagram]]) * [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Robert Burns Woodward]] (izuzetna dostignuća u umetnosti [[Organska sinteza|organske sinteze]]) * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[François Jacob]], [[André Lwoff]] i [[Jacques Lucien Monod]] (otkrića u vezi genetske kontrole sinteze enzima i virusa, → [[lac operon]], [[provirus]]) * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Mihail Šolohov]] (umetnička snaga i integritet s kojom je, u svom [[Tihi Don|donskom epu]], dao izraza jednoj istorijskoj fazi u životu ruskog naroda) * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[UNICEF|UNICEF - Dječja fondacija UN-a]] (proboj za ideju solidarnosti između nacija, pripomoć smanjenju razlika između bogatih i siromašnih država, čime se smanjuje opasnost od rata) == Reference == {{reference|2}} ;Literatura * Milan Bajec, Ivan Dolničar (1981). Jugoslavija 1941-1981, Beograd: Eksport pres. * [http://catalog.osaarchivum.org/ Osa Archivum Catalog] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181108005925/http://catalog.osaarchivum.org/ |date=2018-11-08 }}. HU OSA; Records of Radio Free Europe/Radio Liberty Research Institute: Publications Department: Background Reports; Open Society Archives at Central European University, Budapest. == Vanjske veze == * [http://www.youtube.com/watch?v=y3FhcU7xVKQ Grlom u jagode 1965], YouTube * [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/76-3-156.shtml Yugoslavia's Self-Management System: Fifteen Years After] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728065815/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/76-3-156.shtml |date=2011-07-28 }}, Slobodan Stanković, Open Society Archives - Radio Free Europe * [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/76-2-284.shtml 20th Anniversary of Radio Prishtina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728065810/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/76-2-284.shtml |date=2011-07-28 }}, Open Society Archives - Radio Free Europe * [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/109-1-64.shtml Professor Mihajlov's Moscow Summer and Belgrade Winter] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101003155808/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/109-1-64.shtml |date=2010-10-03 }}, S.Stanković, OSA-RFE * [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/76-2-100.shtml Marko Nikezic -- New Yugoslav Foreign Minister] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728065746/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/76-2-100.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE * [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/76-3-217.shtml Slovenian Poet: Against Socialism a La Louis XIV] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728065805/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/76-3-217.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE [[Kategorija:Godine]] [[Kategorija:1960-e]] dsm2cxr69iu47gefdikuaoqabf13zbu 0 23786 42586551 42532503 2026-04-30T21:16:56Z Alekol 2231 /* Rođenja */ 42586551 wikitext text/x-wiki {{godina nav}} {{godina u drugim kalendarima|1930}} Godina '''1930''' ('''[[Rimski brojevi|MCMXXX]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u srijedu]]. __NOTOC__ <center> {| style="border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;" align=center class=radius | '''1930''': <br /> [[1930#Januar/Siječanj|1]] • [[1930#Februar/Veljača|2]] • [[1930#Mart/Ožujak|3]] • [[1930#April/Travanj|4]] • [[1930#Maj/Svibanj|5]] • [[1930#Jun/Juni/Lipanj|6]] • [[1930#Jul/Juli/Srpanj|7]] • [[1930#Avgust/August/Kolovoz|8]] • [[1930#Septembar/Rujan|9]] • [[1930#Oktobar/Listopad|10]] • [[1930#Novembar/Studeni|11]] • [[1930#Decembar/Prosinac|12]] <br /> [[1930#Rođenja|Rođenja]] • [[1930#Smrti|Smrti]] |}</center> == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[5. 1.]] - [[Kolektivizacija u SSSR]]: Politbiro usvojio rezoluciju koja poziva na dovršenje kolektivizacije i ukidanje [[kulak]]a - u prva dva meseca godine procenat kolektivizovanih farmi skače sa 15 na 60%. * 5. 1. - U SSSR ukinut [[Ženotdel]], žensko odeljenje CK [[SKP(b)]]. * [[10. 1.]] - U Arabiji okončana [[Ikhwanska pobuna]] (verska milicija [[Ikhwan]] bila u sukobu sa [[Ibn Saud]]om, kome su pomagali Britanci). * [[14. 1.]] - Nacistički aktivista i pesnik [[Horst Wessel]] fatalno ranjen u Berlinu, umro 23. februara. * 14. 1. - U [[Treća Francuska Republika|Francuskoj]] potpisan zakon o gradnji fortifikacione "[[Maginotova linija|Maginotove linije]]" (radovi počinju u februaru). * [[25. 1.]] - [[August Košutić]] i [[Juraj Krnjević]], funkcioneri [[HSS]] u emigraciji, uputili Memorandum [[Društvo naroda|Društvu naroda]] - žale se na diktaturu i uskraćena prava Hrvatima. [[Datoteka:1931 Flag of India.svg|mini|150px|left|Zastava [[Indijski nacionalni kongres|Indijskog nacionalnog kongresa]]]] * [[26. 1.]] - ''[[Purna Swaraj]]'': [[Indijski nacionalni kongres]] je proglasio današnji dan za Dan nezavisnosti (Danas Dan republike u Indiji, proglašene 1950). * 26. 1. - Teretnjak "[[P/B Daksa]]" Dubrovačke parobrodarske plovidbe potonuo u Atlantiku blizu španjolske obale, poginulo je svih 38 članova posade.<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1940/01/27?pageIndex=00010 ''Borba i propast parobroda Daksa', Vreme, 27. jan. 1940, str. 10]. digitalna.nb.rs</ref> * 26. 1. - [[OGPU]]-ovi agenti kidnapovali u Parizu gen. [[Aleksandar Kutepov|Aleksandra Kutepova]], lidera [[Ruski opšte-vojni savez|Ruskog opšte-vojnog saveza]] - dalja sudbina nejasna. * [[28. 1.]] - Diktator Španije, general [[Miguel Primo de Rivera]] daje ostavku nakon što je ostao bez podrške vojske; novi premijer je [[Dámaso Berenguer]] čiji režim je prvi s oznakom ''[[dictablanda]]'' ("meka diktatura"). * 28. 1. - [[Julius Edgar Lilienfeld]] patentirao u SAD spravu nalik na [[tranzistor sa efektom polja]] (FET-tranzistor). * [[30. 1.]] - Druga Haška konferencija - i formalno prihvaćen [[Youngov plan]] za nemačke reparacije; u maju osnovana [[Banka za međunarodna poravnanja]] za njihovo olakšavanje. * 30. 1. - [[Pavel Molčanov]] pustio blizu Lenjingrada prvu [[Radiosonda|radiosondu]]. * [[31. 1.]] - Novi Zakon o islamskoj verskoj zajednici, kojem se reis [[Džemaludin Čaušević]] protivi. * 31. 1. - Američka firma ''3M'' počinje prodavati adhezivnu traku ''[[Scotch Tape]]''. === Februar/Veljača === [[Datoteka:Kladovuju raskulachennogo krestjanina donetska oblast kulak 1930.jpg|mini|220px|[[Raskulačenje]]: odvoženje [[kulak|kulačkog]] ambara]] * [[3. 2.]] - Osnovana [[Komunistička partija Vijetnama]], na traženje Kominterne u oktobru transformisana u KP Indokine (do 1945) * [[10. 2.]] - Slovenačka organizacija [[TIGR]] postavila bombu u redakciji tršćanskih novina ''Il Popolo di Trieste'', gine urednik Guido Neri. * 10. 2. - [[Pobuna u Yên Bái]] vijetnamskih vojnika u francuskoj kolonijalnoj vojsci, odmah ugušena. * februar - [[Mao Tse-tung]] osniva Provincijsku sovjetsku vladu jugozapadnog Jiangxija (→ [[Kineska Sovjetska Republika]]). * [[18. 2.]] - Otkriven [[Pluton (astronomija)|Pluton]], do 2006. smatran za najudaljeniju planetu (objavljeno [[13. 3.|13. marta]]). * [[28. 2.]] - [[Dominikanska Republika]]: zavera političara [[Rafael Estrella Ureña|Rafaela Ureñe]] i komandanta armije [[Rafael Trujillo|Rafaela Trujilla]] obara predsednika [[Horacio Vásquez|Vásqueza]] - Trujillo će diktatorski vladati zemljom do [[1961]]. === Mart/Ožujak === * [[1. 3.]] - [[Predsjednički izbori u Brazilu 1930.|Predsjednički izbori u Brazilu]]: paulista [[Júlio Prestes]] pobjeđuje kandidata Liberalne alijanse [[Getúlio Vargas|Getúlia Vargasa]]. * [[2. 3.]] - U "Pravdi" objavljen Staljinov članak "Vrtoglavica od uspeha", upozorava na prebrzu i nasilnu kolektivizaciju - pritisak privremeno popušta. * [[5. 3.]] - Danski slikar Einar Wegener započinje proceduru hirurške [[Terapija korekcije pola|promene pola]] - postaje [[Lili Elbe]], ali umire od komplikacija sledeće godine (inspiracija za roman i film ''[[The Danish Girl]]''). * [[6. 3.]] - Kompanija ''Birds Eye'', koju je osnovao [[Clarence Birdseye]], počinje probnu prodaju [[smrznuta hrana|smrznute hrane]]. * 6. 3. - Komunisti izveli međunarodni dan protesta protiv gladi i nezaposlenosti, sukobi sa policijom u Berlinu, Njujorku, Londonu, Parizu, Vašingtonu i dr. * [[9. 3.]] - [[19. 4.]] - [[Proces Savezu oslobođenja Ukrajine]] u Harkovu: montirano suđenje izmišljenoj organizaciji sa 45 optuženih. [[Datoteka:Marche sel.jpg|mini|250px|[[Mahatma Gandi]] na [[Marš soli|Maršu soli]]]] * [[12. 3.]] - [[5. 4.]] - [[Marš soli]]: [[Mahatma Gandi]] sa pristalicama na pohodu od 390&nbsp;km do mora, kako bi protestovao zbog britanskog monopola na [[sol]]. * mart - [[Corneliu Zelea Codreanu]] osnovao [[Gvozdena garda|Gvozdenu gardu]] kao paravojni ogranak Legije arhanđela Mihajla - kasnije će i Legija biti nazivana Gvozdenom gardom. * mart - Prethodnica američke [[Good Neighbor policy|Politike dobrog suseda]]: objavljen Clarkov memorandum iz 1928, da je cilj [[Monroeova doktrina|Monroeove doktrine]] zaštita latinoameričkih zemalja od evropskih intervencija a ne ugnjetavanje istih. * [[19. 3.]] - Prvo putovanje nemačkog putničkog broda ''[[SS Europa (1928)|Europa]]'', osvaja [[Plava vrpca|Plavu vrpcu]] za najbrži prelaz Atlantika (4 d, 17 č, 6 m). * [[27. 3.]] - Nemački kancelar, socijaldemokrata [[Hermann Müller]] dao ostavku jer se Velika koalicija raspala po pitanju finansiranja osiguranja za nezaposlene a predsednik [[Paul von Hindenburg|von Hindenburg]] mu nije hteo dati vanredna ovlašćenja - kraj poslednje vlade zasnovane na parlamentarnoj većini. * [[28. 3.]] - Turska vlada traži od međunarodne zajednice da se Konstantinopolj i Angora nazivaju [[Istanbul]] odn. [[Ankara]] itd. * [[30. 3.]] - [[Heinrich Brüning]] iz Partije Centra je novi kancelar Nemačke (do [[1932]]) - prvi "predsednički kabinet", nema većinu u parlamentu već upravlja putem predsednikovih vanrednih ovlašćenja. Ova situacija traje do dolaska Hitlera 1933. * [[31. 3.]] - Prihvaćen Kodeks proizvodnje filmova ([[Haysov kodeks]]) koji daje stroge smernice za tretman seksa, nasilja, religije i kriminala u američkim filmovima (na snazi od [[1934]]. do [[1968]]). * 31. 3. - Bitka kod Debre Zebita na ravnici Anchem u Etiopiji: snage [[Haile Selassie|Tafari Makonnena]] odnose pobedu nad snagama naklonjenim carici Zauditi, poginuo [[Gugsa Welle]] koji je digao pobunu prošlog januara. * 31. 3. - Objavljen izveštaj Shawove komisije o prošlogodišnjim nemirima u Palestini - kao glavni uzrok se vidi arapski strah od jevrejskog useljavanja. === April/Travanj === [[Datoteka:CropSelassie.jpg|mini|180px|[[Haile Selassie]], regent Etiopije 1916-30, car 1930-74]] * [[1. 4.]] - Premijera filma "[[Der blaue Engel|Plavi anđeo]]" u Berlinu, [[Marlene Dietrich]] postaje zvezda. * [[2. 4.]] - Umrla etiopska carica [[Zaudita I]], nasleđuje je ''Ras'' [[Haile Selassie|Tafari]] - Haile Selassie, do tada regent (vlada do [[1974]]). * [[3. 4.]] - Žene u Turskoj dobile pravo glasa na lokalnim izborima (od 1934. univerzalno pravo glasa). * 3. 4. - [[2. dodjela Oscara]]: ''[[The Broadway Melody]]'' je najbolji film. * [[5. 4.]] - Gandijev čin [[Građanski neposluh|građanskog neposluha]]: pravi sol na obali mora, usprkos britanskim zakonima. * [[6. 4.]] - Umro [[patrijarh srpski Dimitrije]]. * 6. 4. - [[Lav Trocki]] osnovao u Parizu Međunarodnu [[Leva opozicija (Sovjetski Savez)|Levu opoziciju]]. [[Datoteka:BASA 1318K-1-5896 Serbian patriarch Varnava-Belgrade,14Dec1932.jpg|mini|left|150px|[[patrijarh srpski Varnava|Patrijarh Varnava]] (1930-37)]] * [[12. 4.]] - Izabran [[patrijarh srpski Varnava]] (do [[1937]]). * [[14. 4.]] - [[Vladimir Majakovski]] se ubio, velika sahrana tri dana kasnije. * april ? - Na Cetinju prilikom pokušaja hapšenja ubijen [[Marko Mašanović]], član Politbiroa CK ilegalne KPJ. * [[17. 4.]] - [[Dow Jones Industrial Average|Dow Jones]] dostigao 294.07 poena, vrhunac privremenog oporavka od [[Krah Njujorške berze (1929)|kraha od pre pola godine]] - sledi silazni trend do krajnjeg dna u julu 1932<ref>[http://www.sniper.at/stock-market-crash-1929.htm Stock market crash - Black Thursday / Black Tuesday - October 1929] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150831080229/http://www.sniper.at/stock-market-crash-1929.htm |date=2015-08-31 }}. sniper.at (pristup. 8. 9. 2015.)</ref>. Kriza postaje globalna i izaziva i politička previranja u mnogim zemljama; nezaposlenost u Nemačkoj dostiže 15% ove godine. * 17. 4. - [[DuPont]]ovi naučnici izmislili sintetičku gumu [[neopren]]. * 17. 4. - Umire prvo od preko 70 dece, od oko 250 koliko se u [[Lübeck]]u vakcinisalo [[BCG]] vakcinom protiv tuberkoloze, kontaminiranom živim virusom. * [[18. 4.]] - Izbija pobuna u [[Čitagong]]u, Britanska Indija. Istog dana radio BBC javlja da "nema vesti". * 18. 4. - Požar na Veliki petak u drvenoj crkvi u rumunskom gradiću [[Opština Costești, Argeș|Costești]], poginulo 118 ljudi, uglavnom đaka. * [[19. 4.]] - ''Sinkin' in the Bathtub'' je prvi crtani film iz serijala ''[[Looney Tunes]]'' (traje do [[1969]]). * [[21. 4.]] - Požar u državnom zatvoru u [[Ohajo|Ohaju]], poginula 322 zatvorenika. * 21. 4. - Završena Sibirsko-turkestanska železnica ([[Turksib]]). * 21. 4. - Prvo prikazivanje filma ''[[All Quiet on the Western Front]]'' u Los Anđelesu. * [[22. 4.]] - U Beograd stigle delegacije seljaka iz savske, primorske, vrbaske i drinske [[Banovine Kraljevine Jugoslavije|banovine]]. Prethodne noći, ustaše spremale atentat na prugu između Striživojne-Vrpolje i Mikanovaca (suđenje počelo 28. aprila 1931). * [[22. 4.]] - Potpisan [[Londonski pomorski ugovor]], sporazum UK, SAD i Japana o podmorničkom ratovanju i ograničenju brodogradnje. * [[25. 4.]] - U SSSR osnovan ''[[Gulag]]'', Glavna uprava logora. * proljeće - Masovna uhićenja pripadnika organizacije [[TIGR]] u Julijskoj krajini, Italija. === Maj/Svibanj === [[Datoteka:Chrysler building- top.jpg|mini|200px|Kruna [[Chrysler Building|Chryslerove zgrade]]]] * [[5. 5.]] - [[Mahatma Gandhi]] uhapšen, što vodi neredima sa desetinama ljudskih žrtava. * [[6. 5.]] - Salmaski zemljotres u krajištu Persije i Turske, do 3.000 mrtvih. * [[11. 5.]] - U Kini izbija [[Rat na centralnim ravnicama]], koalicija komandanata [[Yan Xishan]]a, [[Feng Yuxiang]]a i [[Li Zongren]]a protiv [[Chiang Kai-shek]]a. * [[12. 5.]] - Osnovano Privilegovano akcionarsko društvo za izvoz zemaljskih proizvoda Kraljevine Jugoslavije (PRIZAD, [[Zgrada PRIZAD-a (Tanjug)|zgradu]] su dobili 1939, posle rata CENTROPROM)<ref>[http://www.centroprom.rs/onama.html O nama :: Centroprom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190508174429/http://www.centroprom.rs/onama.html |date=2019-05-08 }}. centroprom.rs</ref>. * 12 - [[13. 5.]] - [[Jean Mermoz]] sa još dvojicom članova posade preleteo bez stajanja između Senegala i Brazila. * [[14. 5.]] - [[Francuski Mandat za Siriju i Liban]]: Država Sirija postaje Sirijska Republika; Alavitska Država postaje zasebna Latakijska Vlada, da bi se 1936/37 ponovo spojila sa Sirijom. * [[15. 5.]] - Let od [[Oakland, California|Oaklanda]] do [[Chicago|Chicaga]] ima prvu stjuardesu, [[Ellen Church]]. * maj - Objavljen almanah ''Nemoguće - L'Impossible'', glasilo beogradskih [[Srpski nadrealisti|nadrealista]] sa manifestom koji je potpisalo 13 osnivača pokreta<ref name="onrnus">[http://nadrealizam.rs/rs/o-nadrealizmu/o-nadrealizmu-razvoj-nadrealizma-u-srbiji O nadrealizmu: Razvoj nadrealizma u Srbiji]{{Dead link|date=June 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. nadrealizam.rs (prist. 5.2.2017)</ref>. * [[16. 5.]] - Berberski dahir (dekret): [[Francuski Maroko|Francuzi u Maroku]] adaptiraju sekularne berberske zakone, s ciljem preuzimanja njihove imovine - dolazi do reakcije nacionalista i islamista i peticije u avgustu. * [[17. 5.]] - [[Aristide Briand]] predstavio Memorandum o organizaciji režima federalnog evropskog saveza. [[Datoteka:Type 1 Order of Lenin replica.jpg|mini|100px|[[Orden Lenjina]] (I tip)]] * [[23. 5.]] - Novine "[[Komsomolska pravda]]" prvi je dobitnik [[Orden Lenjina|Ordena Lenjina]]. * [[27. 5.]] - ''[[Chrysler Building]]'' u Njujorku otvorena za javnost - najviša zgrada na svetu do sledeće godine. * [[28. 5.]] - Bolivijski predsednik [[Hernando Siles Reyes]] podnosi ostavku, suočen s pretnjama puča nakon što je pokušao produžiti mandat; gen. [[Carlos Blanco Galindo]] obara ostatak kabineta mesec dana kasnije. * maj &ndash; oktobar - [[Sergej Ejzenštajn]] u Holivudu. === Jun/Juni/Lipanj === * [[3. 6.]] - Učenik pucao na profesora u kruševačkoj gimnaziji i ranio ga, kasnije presekao sebi vene ali preživeo<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1930/06/05?pageIndex=00007 "Politika", 5. jun 1930, str. 7]. digitalna.nb.rs</ref>. [[Datoteka:Carol II pe 1000 lei 1.png|mini|120px|[[Carol II (Rumunija)|Carol II]]]] * [[7. 6.]] - Bivši [[Kraljevina Rumunjska|rumunski]] kralj [[Carol II (Rumunija)|Carol II]] se vraća u zemlju pet godina nakon što se odrekao prestola u korist maloletnog sina [[Mihai I (Rumunija)|Mihaia]] (ostaje do [[1940]]). * [[14. 6.]] - Presuda Državnog suda za zaštitu države: 14 Hrvata osuđeno na kazne od 6 meseci do 15 godina (poziv na ubistva fukncionera, namera dizanja železničke pruge u vazduh...); oslobođena desetorica, među kojima i lider [[HSS]] [[Vladko Maček]], uhapšen prošlog decembra. Sud je našao da nije postojala teroristička organizacija. * jun - Spor oko granice i poseda nad manastirima Nyarong i Dhargyä se pretvara u [[Kinesko-tibetanski rat]] (do 1932). * [[17. 6.]] - U SAD potpisan Zakon o carinama (''[[Smoot–Hawley Tariff Act]]''), s rekordno visokim stopama - izaziva uzvratne mere ostalih zemalja, smatra se da je ovim pogoršana [[Velika Depresija]]. * [[26. 6.]] - [[13. 7.]] - XVI kongres [[Svesavezna komunistička partija (boljševika)|Svesavezne komunističke partije (boljševika)]], pod potpunom Staljinovom kontrolom, traži se ispunjenje Prve petoletke (1928-32) za četiri godine. * [[27.6.|27]] - [[29. 6.]] - Veliki slovenski [[sokoli|sokolski]] slet u Beogradu. * [[27. 6.]] - Statut [[Mala Antanta|Male Antante]] (regulisan način rada i odlučivanja). * [[28. 6.]] - U Ženevi usvojena Konvencija o prinudnom radu (na snazi od 1932). * [[30. 6.]] - [[Okupacija Rajnlanda]] okončana povlačenjem Francuza. * 30. 6. - Potpisan Anglo-irački ugovor koji predviđa okončanje [[Britanski mandat nad Mezopotamijom|Britanskog mandata nad Mezopotamijom]] za dve godine, u zamenu za ostanak britanskih snaga i zadržavanje velikog uticaja. === Jul/Juli/Srpanj === * [[4. 7.]] - Nakon izbacivanja iz nacističke stranke, [[Otto Strasser]] osnovao Borbenu zajednicu revolucionarnih nacionalsocijalista, [[Crni front]]. * 4. 7. - Iz propovedi [[Wallace Fard Muhammad]]a u [[Detroit]]u nastaje [[Nacija Islama]]. * [[7. 7.]] - "Seljački marš" u Helsinki: desničarski [[pokret Lapua]] dovodi preko 12.000 ljudi u grad, vlada pod pritiskom zabranjuje komunističke novine. * [[8. 7.]] - [[Portugalska imperija]]: donesen je Kolonijalni zakon kojim su kolonije vezane direktno za metropolu, cilj je asimilacija afričkih poseda ([[António de Oliveira Salazar|Salazar]] je trenutno ministar finansija i kolonija). [[Datoteka:Yugoslavia nationalteam 1930.jpg|mini|240px|Jugoslovenski fudbalski tim na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|svetskom prvenstvu u Urugvaju]]]] * [[13.7.|13]] - [[30. 7.]] - U [[Urugvaj]]u održano [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|prvo Svetsko prvenstvo u fudbalu]], koje osvaja domaćin; Jugoslavija, po [[FIFA]]-i, osvojila četvrto mesto (u Jugoslaviji tj. Srbiji se smatra da je bila treća). * [[19. 7.]] - U romanu [[Georges Simenon|Georgesa Simenona]] se prvi put javlja detektivski lik [[Jules Maigret]]. * [[21. 7.]] - Umesto [[Georgij Čičerin|Georgija Čičerina]], novi narodni komesar za inostrane poslove Sovjetskog Saveza je [[Maksim Litvinov]] (do [[1939]]). * [[22. 7.]] - Na proslavi oslobođenja od saveznika u [[Koblenz]]u poginulo 38 ljudi prilikom rušenja mosta. * [[23. 7.]] - Irpinijski zemljotres na jugu Italije, preko 1.400 mrtvih. * [[24. 7.]] - [[Montello, Treviso|Montello]] u italijanskom regionu Veneto pogođen najjačim poznatim tornadom u Evropi<ref>[http://www.severe-weather.eu/event-analysis/the-most-violent-tornado-in-europe-on-record-july-24-1930-montello-northeastern-italy-f5-tornado/ The most violent tornado in Europe on record: July 24, 1930 Montello, northeastern Italy F5 tornado]. severe-weather.eu 08/05/2017</ref>. * [[26. 7.]] - Ubijen [[João Pessoa Cavalcanti de Albuquerque]], guverner brazilske države [[Paraíba]] i Vargasov potpredsednički kandidat. * [[30. 7.]] - U Portugalu osnovana [[Nacionalna unija (Portugal)|Nacionalna unija]], praktično jedina partija u zemlji [[Revolucija karanfila|do 1974]]. === Avgust/August/Kolovoz === * [[5. 8.]] - Pronađeni ostaci neuspele [[Salomon August Andrée|Andréeove]] balonske ekspedicije na Severni pol - trojica Šveđana su umrli 1897. na ostrvu [[Kvitøya]] u [[Svalbard]]skom arhipelagu. [[Datoteka:Villa Tugendhat-20070429.jpeg|mini|250px|[[Vila Tugendhat]] u Brnu]] * 5. 8. - [[Ludwig Mies van der Rohe]] na čelu škole [[Bauhaus]]. * [[7. 8.]] - Liberal [[Enrique Olaya Herrera]] je novi predsednik Kolumbije (do 1934), nakon 30 godina konzervativaca na vlasti. * 7. 8. - U [[Marion, Indiana|Marionu, Indiana]] linčovana dvojica crnaca, Thomas Shipp i Abram Smith. * [[9. 8.]] - Prvi put se pojavljuje crtani lik [[Betty Boop]]. * [[13. 8.]] - [[Događaj na rijeci Curuçá (1930)|Događaj na rijeci Curuçá]]: meteorska eksplozija iznad severozapadnog Brazila. * [[14. 8.]] - U sukobu sa policijom u Zagrebu poginuli [[Pero Popović Aga]] i [[Josip Kolumbo]], dvojica od [[Sedam sekretara SKOJ-a]]. U Zagrebu je ovog meseca uhapšen i član Politbiroa [[Risto Samardžić]], koji će umreti u oktobru nakon mučenja. * 14. 8. - [[Crkva Engleske]] odobrila [[Kontrola rađanja|kontrolu rađanja]], uz strogu kontrolu reklame i prodaje. * [[17. 8.]] - Španski republikanci sklopili [[Pakt iz San Sebastiána]] - za 15. decembar zakazan vojni udar nakon koga bi se proglasila republika. * [[22. 8.]] - Predsednik Perua [[Augusto Leguía]] zbačen u vojnom udaru, sledi puk. [[Luis Miguel Sánchez Cerro]] (do 1933). === Septembar/Rujan === [[Datoteka:Lenin mausoleum 43294922.jpg|mini|[[Lenjinov mauzolej]]]] * [[3. 9.]] - Glavni grad Dominikane [[Santo Domingo]] je pogođen uraganom; gine do 8.000 ljudi, što ga čini petim najsmrtonosnijim atlantskim uraganom u istoriji. * [[5. 9.]] - U [[Leavenworth, Kansas|Leavenworthu]] obešen serijski ubica i sodomista [[Carl Panzram]] ("Želeo bih da čitava ljudska rasa ima jedan vrat i da ja imam svoje ruke oko njega"). * [[6. 9.]] - Dan nakon osude streljana četvorica pripadnika [[TIGR]] - [[Ferdo Bidovec]], [[Fran Marušič]], [[Zvonimir Miloš]] i [[Alojz Valenčič]] - vest o ovome je cenzurirana u Jugoslaviji, ali ipak stiže do Ljubljane, gde studenti demonstriraju. * 6. 9. - Vojni udar u [[Argentina|Argentini]], desničarski general [[José Félix Uriburu]] zbacio predsednika [[Hipólito Yrigoyen|Yrigoyena]] - početak [[Neslavno desetljeće|Neslavnog desetljeća]]. * 9 - 10. 9. - U Poljskoj uhapšeni mnogi lideri opozicije, pod optužbom za spremanje puča (→ [[Brestovski proces]]). * [[14. 9.]] - Izbori u Nemačkoj, veliki skok nacista, koji postaju druga stranka po snazi: [[Socijaldemokratska partija Njemačke|SDP]] 143 poslanika (-10), [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|Nacisti]] 107 (+95 !), Komunisti 77 (+23) itd. * septembar - Turska vojska porazila [[Kurdska Republika Ararat|Kurdsku Republiku Ararat]] na istoku zemlje i povratila je u sastav zemlje. * septembar - [[Ljubinka Bobić]] snima u Parizu jugoslovensku verziju filma ''[[Paramount on Parade]]'', što bi bio prvi "domaći" ton-film<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1930/10/03?pageIndex=00007 ''G-ca Bobić na bioskopskom platnu'', Politika, 3. okt. 1930, str. 7]. digitalna.nb.rs</ref>. * [[27. 9.]] - U Argentini osnovan veliki sindikat CGT (''Confederación General del Trabajo''). === Oktobar/Listopad === * [[1. 10.]] - U [[London]]u je otvorena sedma Imperijalna konferencija. Središnja tema bila je težnja za užim povezivanjem zemalja [[Britanska Imperija|Imperije]]. * [[5. 10.]] - U [[Atena (grad)|Ateni]] je počeo ''prvi Balkanski kongres'' koji je trebao pridonijeti gospodarskoj suradnji balkanskih naroda i rješavanju pitanja manjina (učestvuju [[Bugarska]], [[Grčka]], [[Rumunija]], [[Turska]] i [[Jugoslavija]], začetak [[Balkanski pakt|Balkanskog pakta]]). * 5. 10. - Britanski kruti vazdušni brod [[R101]] se ruši u Francuskoj na svom prvom putovanju, gine 48 ljudi. * [[12. 10.]] - U Beču zvanično otvoren [[Karl-Marx-Hof]], najduža stambena zgrada na svetu. * [[14. 10.]] - Pripadnici pokreta Lapua kidnapovali bivšeg predsednika [[Kaarlo Juho Ståhlberg|Ståhlberga]] i njegovu suprugu - podrška za pokret slabi, napuštaju ga umereni pa kontrolu uzimaju ekstremisti. [[Datoteka:Getúlio nomeando os Ministros 03-11-1930.jpg|200px|mini|[[Getúlio Vargas]] imenuje ministre]] * [[20. 10.]] - [[Passfieldova bela knjiga]] - ograničeno useljavanje Jevreja u [[Britanski mandat nad Palestinom|mandatnu Palestinu]], usled [[Neredi u Palestini (1929)|prošlogodišnjih nereda]]; ali već sledećeg februara, [[Ramsay MacDonald|MacDonaldovim]] pismom praktično opovrgnuta. * [[22. 10.]] - U [[Kraljevina Egipat|Egiptu]] donesen novi ustav kojim je povećana vlast kralja i vlade na račun parlamenta, u kome dominira [[partija Wafd]] (stari ustav, iz 1923, vraćen 1935). * [[24. 10.]] - [[Brazilska revolucija 1930.|Brazilska revolucija]] označava kraj [[Prva Brazilska Republika|Prve Brazilske Republike]], obeležene [[Koronelizam|koronelizmom]] i [[Politika café com leite|politikom café com leite]]. Predsednik [[Washington Luís]] zbačen od [[Getúlio Vargas|Vargasovih]] pristalica, sprečena inauguracija izabranog [[Júlio Prestes|Júlia Prestesa]], zakazana za 15. novembar. * [[25. 10.]] - Venčanje bugarskog cara [[Boris III (Bugarska)|Borisa III]] i italijanske princeze [[Đovana Savojska|Đovane]] u Assisiju - približavanje [[Italija|Italije]] i [[Bugarska|Bugarske]] (pojačanje antijugoslovenskog prstena u kome su već [[Kraljevina Albanija|Albanija]] i [[Kraljevina Mađarska (1920–1946)|Mađarska]]<ref>[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,787646,00.html ITALY-BULGARIA: Royal Nuptials] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120121042056/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,787646,00.html |date=2012-01-21 }}, ''Time'' magazin, 27. oktobar 1930.</ref>). * [[30. 10.]] - [[Senigallia|Senigallijski]] zemljotres u centralnoj Italiji: razoran, ali ne više od 18 žrtava, zahvaljujući prethodnom slabijem udaru; osetio se i u Istri. * [[31. 10.]] - U Beogradu ustoličen [[Ibrahim Maglajlić]], čime je sedište reis-ul-uleme premešteno iz Sarajeva. * oktobar - U [[Salcburg]]u se sastali [[Vlatko Maček]], [[Ante Pavelić]], Košutić i Krnjević. === Novembar/Studeni === [[Datoteka:A la France, Kalemegdan - Belgrade.jpg|mini|150px|[[Spomenik zahvalnosti Francuskoj]]]] * [[1. 11.]] - Prikazan rani zvučni film na širokom ekranu ''[[The Big Trail]]'', prva glavna uloga [[John Wayne|Johna Wayna]] - finansijski neuspeh zbog Velike depresije. * [[2. 11.]] - [[Haile Selasije]] krunisan za cara. * [[3. 11.]] - [[Getúlio Vargas]] postaje predsednik Brazila (diktator do 1945, demokratski izabran 1951-54). * [[4. 11.]] - [[Rat na centralnim ravnicama]] u Kini se završava [[Chiang Kai-shek]]ovom pobedom - ali oko 300.000 vojnika je izbačeno iz stroja, vlada je blizu bankrota, Mandžurija je oslabljena, kao i kampanja protiv komunista. * [[5. 11.]] - [[3. dodjela Oscara]]: najbolji film i režija ''[[All Quiet on the Western Front]]''. * [[7. 11.]] - Otvoren novi [[Lenjinov mauzolej]]. * [[11. 11.]] - Svečano otkriven [[Spomenik zahvalnosti Francuskoj]] na beogradskom [[Kalemegdan]]u. * [[12. 11.]] - Otvorena prva Konferencija okruglog stola o Indiji u Londonu, Indijski nacionalni kongres i poslovni lideri je bojkotuju. * [[14. 11.]] - Ultranacionalista upucao i teško ranio japanskog premijera [[Osachi Hamaguchi|Hamaguchija]]. * [[15. 11.]] - Prikazan film ''[[Hell's Angels (film)|Hell's Angels]]'', prva veća uloga [[Jean Harlow]]. * novembar - Prva kampanja opkoljavanja protiv sovjeta u južnom [[Jiangxi]]ju - kineski nacionalisti pokušavaju da unište komuniste ali ovi odnose pobedu u januaru; Maova supruga [[Yang Kaihui]] je pogubljena 14-og, kao i njegova sestra. * [[23. 11.]] - Patrijarh SPC osvetio [[Crkva Svetog Aleksandra Nevskog|Crkvu Svetog Aleksandra Nevskog]] u Beogradu, u prisustvu kralja Aleksandra. [[Datoteka:Crkva Aleksandra Nevskog.jpg|mini|190px|[[Crkva Svetog Aleksandra Nevskog]]]] * 23. 11. - U Poljskoj održani izbori, nazvani Brestovski, jer su u Brestovskoj tvrđavi zatvoreni mnogi opozicionari. * [[25. 11.]] - Prvo poznato izlećenje [[penicilin]]om: Cecil George Paine u Sheffieldu izlečio očnu infekciju kod odojčeta. * [[25. 11.]] - [[7. 12.]] - [[Suđenje Industrijskoj partiji]] ("Prompartiji") - montirani proces nekim ekonomistima i inženjerima u SSSR - pet smrtnih presuda, pretvorene u robiju. * [[29. 11.]] - Premijera [[Luis Buñuel|Buñuelovog]] filma ''[[L'Âge d'or]]'' - film zabranjen nakon desničarskih ispada u Francuskoj. === Decembar/Prosinac === * [[7. 12.]] - [[Boston]]ska televizijska stanica [[W1WX]] prenosi sliku CBS radio orkestra, emisija uključuje i prvu TV reklamu. * [[4. 12.]] - U Nemačkoj prikazan film "[[Na zapadu ništa novo (film, 1930)|Na zapadu ništa novo]]" - zabranjen 10. 12. nakon što su nacisti ometali prikazivanje<ref name="Rollins2008">{{cite book|author=Peter Rollins|title=Why We Fought: America's Wars in Film and History|url=http://books.google.com/books?id=1cJgAI219usC&pg=PA187|date=25 July 2008|publisher=University Press of Kentucky|isbn=0-8131-7297-7|pages=187–}}</ref>. * [[12. 12.]] - Pobuna u Jaci (Haci): pokušaj prorepublikanskog vojnog udara u Španiji, tri dana ranije nego što je bilo predviđeno - kapetani Fermín Galán Rodríguez i Ángel García Hernández streljani dva dana kasnije. * [[15. 12.]] - [[Ramón Franco]] pokušao da u Madridu pokrene republikansku revoluciju. [[Datoteka:Grant Wood - American Gothic - Google Art Project.jpg|mini|[[Grant Wood]]: "[[Američka gotika]]"]] * [[19. 12.]] - Erupcija [[Merapi]]ja na Javi, stradalo 13 sela i 1.400 ljudi. * 19. 12. - [[Vjačeslav Molotov]] je novi predsednik Saveta narodnih komesara SSSR (do [[1941]]), umesto [[Aleksej Rikov|Alekseja Rikova]], koji je dva dana kasnije izbačen iz Politbiroa (tu ga zamenjuje [[Grigorij Ordžonikidze|Sergo Ordžonikidze]]). * [[22. 12.]] - Izbija pobuna u [[Britanska Burma|Britanskoj Burmi]], pod uticajem bivšeg monaha [[Saya San]]a koji se u oktobru krunisao za kralja. * [[28. 12.]] - Mahatma Gandi odlazi u Veliku Britaniju na pregovore. * [[29. 12.]] - [[Muhammad Iqbal]] uvodi [[Teorija dve nacije|Teoriju dve nacije]] u Britanskoj Indiji, ocrtavajući viziju [[Pakistan]]a. * [[31. 12.]] - Papska enciklika ''[[Casti connubii]]'': naglašava se svetost braka, zabranjuje kontracepcija i reafirmira zabrana abortusa. === Kroz godinu === * [[Velika ekonomska kriza]] zahvatila i Jugoslaviju, prvo u vidu poljoprivredne krize ("slom trgovine žitom"). * Neka carina na gramofonske ploče u Jugoslaviji, zajedno sa uvođenjem radija, dovodi do velikog pada njihove prodaje.<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1936/05/01?pageIndex=00009 "Politika", 1. maj 1936]</ref> * [[Prohibicija]] u SAD: desetine hiljada ljudi zahvatila paraliza od kontaminiranog đumbirnog ekstrakta. == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1930.}} === Januar/Siječanj &ndash; Februar/Veljača === * [[4. 1.]] - [[Joža Vlahović (novinar)|Joža Vlahović]], novinar i pokretač tjednika "Danas" († [[2004]]) * [[11. 1.]] - [[Rod Taylor]], glumac († [[2015]]) * [[16. 1.]] - [[Norman Podhoretz]], neokonzervativni autor († [[2025]]) * [[20. 1.]] - [[Buzz Aldrin]], astronaut, drugi čovek na Mesecu * [[30. 1.]] - [[Gene Hackman]], glumac († [[2025]]) * [[1. 2.]] - [[Ante Pažanin]], filozof, politolog († [[2015]]) * [[4. 2.]] - [[Borislav Pekić]], srpski književnik († [[1992]]) * [[5. 2.]] - [[Mihail Ostrovidov]], filmski i TV snimatelj († [[2016]]) * [[8. 2.]] - [[Petar Banićević]], glumac i profesor († [[2006]]) * [[10. 2.]] - [[Robert Wagner]], glumac * [[11. 2.]] - [[Mary Quant]], modna kreatorka († [[2023]]) * [[14. 2.]] - [[Relja Bašić]], glumac i redatelj († [[2017]]) * [[20. 2.]] - [[Miodrag Bulatović]], književnik († [[1991]]) * [[24. 2.]] - [[The Big Bopper]], rock & roll zvezda († [[1959]]) * [[27. 2.]] - [[Jovan Krkobabić]], srpski političar († [[2014]]) === Mart/Ožujak &ndash; April/Travanj === * [[3. 3.]] - [[Ion Iliescu]], predsednik Rumunije († [[2025]]) * [[4. 3.]] - [[Mile Lojpur]], pionir rokenrola († [[2005]]) * [[8. 3.]] - [[Zagorka Golubović]], antropolog, sociolog († [[2019]]) * [[14. 3.]] - [[Jagoda Buić]], scenograf i kostimograf († [[2022]]) * [[16. 3.]] - [[Izet Sarajlić]], bosanskohercegovački književnik († [[2002]].) * [[22. 3.]] - [[Stephen Sondheim]], kompozitor, tekstopisac († [[2021]]) * 22. 3. - [[Pat Robertson]], teleevangelista († [[2023]]) * [[24. 3.]] - [[Steve McQueen]], glumac († [[1980]]) * 24. 3. - [[David Dacko]], prvi predsednik Centrafričke Republike († [[2003]]) * [[26. 3.]] - [[Sandra Day O'Connor]], prva žena u Vrhovnom sudu SAD († [[2023]]) * [[27. 3.]] - [[Ernest Ačkun]], klarinetista († [[2001]]) * [[29. 3.]] - [[Vanča Kljaković]], glumac, pisac, redatelj († [[2010]]) * [[31. 3.]] - [[Berislav Kosier]], srpski književnik († [[2002]]) * [[3. 4.]] - [[Helmut Kohl]], kancelar Nemačke († [[2017]]) * [[11. 4.]] - [[Anton LaVey]], osnivač Crkve Satane († [[1997]]) * [[13. 4.]] - [[Sava Vuković]], episkop šumadijski († [[2001]]) * [[24. 4.]] - [[Richard Donner]], filmski režiser († [[2021]]) * [[28. 4.]] - [[Theodor Meron]], predsednik ICTY === Maj/Svibanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[4. 5.]] - [[Miljan Miljanić]], fudbaler, trener, funkcioner († [[2012]]) * [[8. 5.]] - [[Olga Stanisavljević]], glumica († [[1987]]) * [[11. 5.]] - [[Dejan Despić]], kompozitor, muzički teoretičar, akademik SANU († [[2024]]) * [[14. 5.]] - [[Stane Brovet]], admiral JNA († [[2007]]) * [[15. 5.]] - [[Jasper Johns]], slikar, grafičar * [[19. 5.]] - [[Nikica Kalogjera]], skladatelj i dirigent († [[2006]]) * [[22. 5.]] - [[Harvey Milk]], američki političar († [[1978]]) * [[23. 5.]] - [[Aleksandar Matanović]], šahovski velemajstor († [[2023]]) * [[25. 5.]] - [[Sonia Rykiel]], modna kreatorka († [[2016]]) * [[30. 5.]] - [[Živorad Kovačević]], gradonačelnik Beograda, diplomata († [[2011]]) * [[31. 5.]] - [[Clint Eastwood]], glumac, režiser, producent, političar * [[2. 6.]] - [[Pete Conrad]], astronaut, treći čovek na Mesecu († [[1999]]) * [[10. 6.]] - [[Branimir Živojinović]], srpski prevodilac i književnik († [[2007]]) * [[12. 6.]] - [[Stole Aranđelović]], glumac († [[1993]]) * [[14. 6.]] - [[Predrag Palavestra]], srpski književnik i istoričar književnosti, akademik († [[2014]]) * 14. 6. - [[Bora Kostić (fudbaler)]] († [[2011]]) * [[17. 6.]] - [[Vojislav Lubarda]], književnik, akademik ANURS († [[2013]]) * [[19. 6.]] - [[Gena Rowlands]], glumica († [[2024]]) * [[24. 6.]] - [[Claude Chabrol]], filmski režiser († [[2010]]) * [[27. 6.]] - [[Ross Perot]], američki biznismen i političar († [[2019]]) === Jul/Srpanj &ndash; Avgust/Kolovoz === * [[2. 7.]] - [[Carlos Menem]], predsednik Argentine († [[2021]]) * [[7. 7.]] - [[Biljana Plavšić]], predsjednica RS, haški osuđenik * [[14. 7.]] - [[Dragoljub Mićunović]], profesor, predsednik Skupštine SCG * [[15. 7.]] - [[Jacques Derrida]], filozof († [[2004]]) * [[18. 7.]] - [[Burt Kwouk]], glumac († [[2016]]) * [[24. 7.]] - [[Predrag Ivanović]], džez muzičar i kompozitor († [[2010]]) * [[28. 7.]] - [[Gvozden Radičević]], pevač († [[2019]]) * [[1. 8.]] - [[Pierre Bourdieu]], sociolog, antropolog, filozof († [[2002]]) * 1. 8. - [[Lawrence Eagleburger]], državni sekretar SAD († [[2011]]) * [[5. 8.]] - [[Neil Armstrong]], astronaut, prvi čovek na Mesecu († [[2012]]) * [[7. 8.]] - [[Josip Gabrić]], stolnotenisač, političar († [[2014]]) * [[8. 8.]] - [[Božidar Kovaček]], istoričar književnosti, teatrolog, pred. Matice srpske († [[2007]]) * [[11. 8.]] - [[Bratislav Grbić]], glumac († [[2005]]) * [[12. 8.]] - [[George Soros]], investitor, autor, filantrop * [[13. 8.]] - [[Lena Politeo]], glumica († [[2014]]) * [[14. 8.]] - [[Miladin Životić]], filozof, profesor († [[1997]]) * [[21. 8.]] - [[Princess Margaret, Countess of Snowdon]], mlađa sestra Elisabeth II († [[2002]]) * [[22. 8.]] - [[Boris Magaš]], arhitekt († [[2013]]) * [[25. 8.]] - [[Sean Connery]], glumac († [[2020]]) * [[28. 8.]] - [[Patrijarh srpski Irinej]], poglavar SPC († [[2020]]) * 28. 8. - [[Ben Gazzara]], glumac († [[2012]]) * [[30. 8.]] - [[Warren Buffett]], investitor, milijarder === Septembar/Rujan &ndash; Oktobar/Listopad === * [[2. 9.]] - [[Milena Dapčević]], glumica († [[2018]]) * [[7. 9.]] - [[Baudouin (Belgija)|Baudouin]], kralj Belgijanaca († [[1993]]) * [[14. 9.]] - [[Zvonimir Torjanac]], glumac († [[2014]]) * [[17. 9.]] - [[Edgar Mitchell]], astronaut, šesti čovek na Mesecu († [[2016]]) * [[18. 9.]] - [[Vlado Gotovac]], hrvatski pisac, filozof, političar († [[2000]]) * [[21. 9.]] - [[Mirko Bulović]], glumac († [[2009]]) * [[23. 9.]] - [[Ray Charles]], kantautor, muzičar, kompozitor († [[2004]]) * [[25. 9.]] - [[Nino Cerruti]], modni kreator († [[2022]]) * [[27. 9.]] - [[Miroslava Mira Čohadžić]], kostimograf († [[2002]]) * [[28. 9.]] - [[Dejan Kosanović]], filmski i TV reditelj († [[2013]]) * 28. 9. - [[Boris Festini]], glumac († [[2013]]) * 28. 9. - [[Marko Orlandić]], predsjednik Predsjedništva SR Crne Gore († [[2019]]) * [[30. 9.]] - [[Ivan Aralica]], hrvatski književnik * [[1. 10.]] - [[Philippe Noiret]], glumac († [[2006]]) * 1. 10. - [[Richard Harris]], glumac († [[2002]]) * [[3. 10.]] - [[Krsto Cviić]], hrvatski novinar († [[2010]].) * [[5. 10.]] - [[Pavel Popovič]], kosmonaut († [[2009]]) * [[6. 10.]] - [[Hafez al-Assad]], general, predsednik Sirije († [[2000]]) * [[10. 10.]] - [[Harold Pinter]], britanski pisac i nobelovac († [[2008]]) * [[11. 10.]] - [[Zdravko Velimirović]], filmski reditelj i scenarista († [[2005]]) * 11. 10. - [[Dimitrije Bogdanović]], istoričar i akademik († [[1986]]) * [[14. 10.]] - [[Mobutu Sese Seko]], predsednik Zaira († [[1997]]) * [[17. 10.]] - [[Dragoslav Antonijević]], etnolog i akademik († [[2001]]) * 17. 10. - [[Robert Atkins]], nutricionista († [[2003]]) * [[18. 10.]] - [[Tomo Kuruzović]], glumac († [[2017]]) * [[22. 10.]] - [[Todor Veselinović]], fudbaler, trener († [[2017]]) * [[25. 10.]] - [[Mića Milošević]], filmski i TV reditelj († [[2020]]) * [[28. 10.]] - [[Bernie Ecclestone]], šef Formule 1 * [[31. 10.]] - [[Michael Collins (astronaut)|Michael Collins]], astronaut na Apollu 11 († [[2021]]) === Novembar/Studeni &ndash; Decembar/Prosinac === * [[15. 11.]] - [[J. G. Ballard]], književnik († [[2009]]) * [[16. 11.]] - [[Salvatore Riina]], sicilijanski mafijaš († [[2017]]) * [[17. 11.]] - [[Dragoslav Mihailović]], književnik, akademik SANU († [[2023]]) * [[19. 11.]] - [[Žiža Stojanović]], glumica († [[2025]]) * 19. 11. - [[Christian Schwarz-Schilling]], nemački političar, visoki predstavnik za BiH († [[2026]]) * [[1. 12.]] - [[Milutin Butković]], glumac († [[1997]]) * [[2. 12.]] - [[Vlatko Pavletić]], književnik i političar, hrvatski akademik († [[2007]]) * [[3. 12.]] - [[Jean-Luc Godard]], filmski režiser, scenarista († [[2022]]) * [[7. 12.]] - [[Breda Kalef]], operska pevačica († [[2023]]) * [[8. 12.]] - [[Maximilian Schell]], glumac († [[2014]]) * [[11. 12.]] - [[Jean-Louis Trintignant]], glumac († [[2022]]) * [[17. 12.]] - [[Bob Guccione]], osnivač "Penthouse"-a († [[2010]]) * [[26. 12.]] - [[Wilferd Madelung]], nemački orijentalista († [[2023]]) === Kroz godinu === * [[Radoslav Stojanović]], pravnik, političar († [[2011]]) == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1930.}} === Januar/Siječanj &ndash; Mart/Ožujak === * [[18. 1.]] - [[Žarko Savić]], operski pevač, bas (* [[1861]]) * [[24. 1.]] - [[Mitrofan Rajić]], episkop braničevski (* [[1873]]) * [[3. 2.]] - [[Michele Bianchi]], fašistički lider (* [[1883]]) * [[4. 2.]] - [[Milenko Vukomanović]], istoričar (* [[1867]]) * [[15. 2.]] - [[Giulio Douhet]], teoretičar vazdušnog rata (* [[1869]]) * [[21. 2.]] - [[Ahmed-šah Kadžar]], bivši i poslednji kadžarski šah Persije (* [[1898]]) * [[23. 2.]] - [[Mabel Normand]], glumica (* [[1892]]) * 23. 2. - [[Horst Wessel]], pripadnik SA, pisac reči nacističke himne (* [[1907]]) * [[2. 3.]] - [[D. H. Lawrence]], engleski pisac (* [[1885]]) * [[6. 3.]] - [[Alfred von Tirpitz]], nemački admiral i administrator (* [[1849]]) * [[16. 3.]] - [[Miguel Primo de Rivera]], španski general, bivši diktator (* [[1870]]) * [[8. 3.]] - [[William Howard Taft]], bivši predsednik SAD, predsednik Vrhovnog suda (* [[1857]]) * [[18. 3.]] - [[Matko Laginja]], hrvatski pravnik i političar (* [[1852]].) * [[19. 3.]] - [[Arthur Balfour]], bivši premijer UK (* [[1848]]) * 19. 3. - [[Wilfrid Voynich]], revolucionar, antikvar, bibliofil (* [[1865]]) === April/Travanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[2. 4.]] - [[Zaudita I]], carica Etiopije (* [[1876]]) * [[6. 4.]] - [[Patrijarh srpski Dimitrije]], poglavar SPC (* [[1846]]) * [[14. 4.]] - [[Vladimir Majakovski]], pesnik (* [[1893]].) * april - [[Marko Mašanović]], član Politbiroa CK KPJ (* [[1894]]) * [[28. 4.]] - [[Mihailo Živković]] - Gvozdeni, srpski general (* [[1856]]) * [[11. 5.]] - [[Bogdan Medaković]], advokat, bivši predsjednik Hrvatskog sabora (* [[1854]]) * [[13. 5.]] - [[Fridtjof Nansen]], norveški istraživač (* [[1861]]) * [[5. 6.]] - [[Paskin]], slikar iz Bugarske (* [[1885]]) * [[16. 6.]] - [[Ljubomir Stojanović]], srpski političar i filolog (* [[1860]]) === Jul/Srpanj &ndash; Septembar/Rujan === * [[1. 7.]] - [[Maximilian Njegovan]], austro-ugarski admiral (* [[1858]].) * [[7. 7.]] - [[Arthur Conan Doyle]], engleski književnik (* [[1859]].) * [[23. 7.]] - [[Glenn Curtiss]], pionir avijacije i avio-industrije (* [[1878]]) * [[6. 8.]] - [[Čiča Ilija Stanojević]], srpski glumac (* [[1859]]) * [[14. 8.]] - [[Pero Popović Aga]], sekretar SKOJ-a (* [[1905]]) * 14. 8. - [[Josip Kolumbo]], sekretar SKOJ-a (* [[1905]]) * [[19. 8.]] - [[Juraj Plančić]], slikar (* [[1899]]) * [[26. 8.]] - [[Lon Chaney Senior]], glumac (* [[1883]]) * [[31. 8.]] - [[Vladan Đorđević]], srpski lekar, političar, diplomata (* [[1844]]) * [[14. 9.]] - [[Sava Urošević]], mineralog, rektor BU, akademik (* [[1863]]) * [[21. 9.]] - [[John Thompson Dorrance]], hemičar, tvorac kondenzovane supe (* [[1873]]) * [[28. 9.]] - [[Dušan Mitrović (planinar)]] (* [[1875]]) * [[29. 9.]] - [[Ilja Rjepin]], slikar (* [[1844]]) === Oktobar/Listopad &ndash; Decembar/Prosinac === * [[15. 10.]] - [[Herbert Henry Dow]], osnivač firme ''Dow Chemical'' (* [[1866]]) * 15. 10. - [[Risto Samardžić]], član Politbiroa CK KPJ (* [[1895]]) * [[9. 11.]] - [[Menci Klement Crnčić]], hrvatski slikar i grafičar (* [[1865]].) * novembar - [[Alfred Wegener]], geofizičar, meteorolog (* [[1880]]) * [[27. 11.]] - [[Velimir Vukićević]], bivši predsednik vlade KJ (* [[1871]]) * [[30. 11.]] - [[Mary Harris]] - ''Mother Jones'', borac za radnička prava, organizatorka (* [[1837]]) * [[13. 12.]] - [[Fritz Pregl]], hemičar, nobelovac (* [[1869]]) == Nobelova nagrada za 1930. godinu == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Čandrasekara Venkata Raman]] (rad na rasejanju svetlosti i za otkriće [[Ramanov efekt|efekta nazvanog po njemu]]) * [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Hans Fischer]] (istraživanje strukture [[hem]]a i [[hlorofil]]a a naročito za sintezu hema) * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Karl Landsteiner]] (otkriće ljudskih [[Krvna grupa|krvnih grupa]]) * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Sinclair Lewis]] (energična i slikovita veština opisa i sposobnost da, dovitljivošću i humorom, stvori nove tipove likova) * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Nathan Söderblom]] (lider u ekumenskom pokretu) == Reference == {{reference}} == Vanjske veze == * {{en}} [http://www.indiana.edu/~league/1930.htm Chronology 1930], University of Indiana * {{en}} [http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,738672,00.html Yugoslavia: Leak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100717045623/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,738672,00.html |date=2010-07-17 }}, ''Time'' magazin, 17. februar 1930. (o navodnom prikrivanju postavljanja spomen ploče Gavrilu Principu) {{commonscat|1930}} [[Kategorija:1930.]] [[nv:1901 – 1950]] mjyg515i66jorxa4gfb3yimn8u4ccn2 0 35081 42586463 42262296 2026-04-30T14:00:27Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586463 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Cseszneky comital big.jpg‎|thumb|right|250px|Grb porodice Česnegić Milvanski]]'''Česnegić Milvanski''' ili '''Česnegić od Milvana''' ([[Mađarski jezik|mađ]]. ''Milványi Cseszneky'') je mađarska plemićka porodica. Članovi porodice Česnegić su pripadali plemenu ''Cseszneky de genere Bana''. Grof [[Julije Česnegić Milvanski]] ([[1914]].-?), je bio makedonski vojvoda, hrvatski [[pukovnik]] i mađarski [[pesnik]]. == Literatura i reference == * Árpád-kori oklevéltár * Győr vármegye nemesi közgyűlési és törvénykezési jegyzőkönyveinek regesztái * Jászay Pál: A magyar nemzet napjai a mohácsi vész után * Szlovák Nemzeti Levéltár == Vanjske veze == * [http://www.worldstatesmen.org/Greece.html Worldstatesmen - Svjetski državnici] * [http://www.hostkingdom.net/soubalk2.html Kraljevske hronologije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070209042904/http://www.hostkingdom.net/soubalk2.html |date=2007-02-09 }} * [http://ferenczygen.tripod.com/id6.html Mađarsko plemstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304141320/http://ferenczygen.tripod.com/id6.html |date=2016-03-04 }} [[Kategorija:Mađarsko plemstvo]] 0sh1y3wbtfogeey2reiux3v9jagu2k4 0 35601 42586591 42554193 2026-05-01T02:49:24Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586591 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Albanian cuisine - Pite dhe Speca.jpg|mini|185x185piksel|Albanska kuhinja]] Glavni obrok [[Albanci|Albanac]] je [[ručak]], a obično ga prati [[salata]] od svježeg [[povrće|povrća]], kao što su [[paradajz]], [[krastavac|krastavci]], zelene [[paprika|paprike]], [[masline]] prelivene [[maslinovo ulje|maslinovim uljem]], [[ocat|octom]] i [[sol]]ju. Ručak također uključuje glavno jelo od povrća i mesa. Morski specijaliteti su česti u primorskim oblastima kao [[Durrës|Drač]], [[Vlorë|Valona]] i [[Sarandë]]. == Povezano == * [[Kultura Albanije]] * [[Popis recepata]] * [[Meze]] == Vanjske veze == * [http://www.thealbanians.com/food/index.htm Albanian Cuisine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110716221557/http://www.thealbanians.com/food/index.htm |date=2011-07-16 }} (engleski) * [http://leno.cabspace.com Kuzhina Shqiptare] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071216110039/http://leno.cabspace.com/ |date=2007-12-16 }} * [http://www.cp-pc.ca/english/albania/eating.html Eating the Albanian way] {{Commonscat|Cuisine of Albania}} [[Kategorija:Albanska kuhinja| ]] [[Kategorija:Balkanska kuhinja]] 0llnzzckykbn7vrai5ahy0py2xj98bm 0 38432 42586506 42493451 2026-04-30T17:04:51Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586506 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja= pink | naziv= Žirafa | slika = Giraffe standing.jpg | slika_širina= 250px | status = {{StatusNiskaZabrinutost}} | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Sisari]] (Mammalia) | ordo = [[Papkari]] (Artiodactyla) | familia = [[Giraffidae]] | genus = '''''Giraffa''''' | species = '''''G. camelopardalis''''' | dvoimeno = ''Giraffa camelopardalis'' | dvoimeno_autorstvo = [[Karl Line|Linnaeus]], [[1758]] | karta_raspon = Giraffa camelopardalis subspecies map.jpg | karta_raspon_širina = 250px | karta_raspon_opis = Areali rasprostranjenja podvrsta | razdioba_stupanj = Podvrste | razdioba = videti [[Žirafa#Podvrste|tekst članka]]<br /> | zivotna_forma = [[herbivor]] }} [[File:Giraffe close-up.webm|thumb|Žirafa]] '''Žirafa''' (''Giraffa camelopardalis'') je [[Afrika|afrički]] [[sisar]] iz reda [[papkar]]a, najviši od svih kopnenih [[životinja]]. Mužjaci mogu biti visoki od 4.5 do 5.5 [[metar]]a i težiti do 1,360 [[kilogram]]a. Rekordna težina jednog mužjaka je iznosila približno 2,000&nbsp;kg, a visina 6 m.<ref name="San Diego Zoo giraffe fact sheet">[http://www.sandiegozoo.org/animalbytes/t-giraffe.html San Diego Zoo giraffe fact sheet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070221165839/http://www.sandiegozoo.org/animalbytes/t-giraffe.html |date=2007-02-21 }} Retrieved 14 August 2006.</ref> Generalno, mužjaci su krupniji od ženki, koje su od mužjaka niže 70–100&nbsp;cm. Žirafe su srodstvu sa [[jelen]]ima, [[antilopa]]ma i [[govedo|govedima]], ali su grupisane u zasebnu familiju, familiju žirafa (Giraffidae) u koju još spada njihov najbliži rođak, [[okapi]]. Žirafe žive na prostoru od [[Čad]]a do [[Južnoafrička Republika|Južne Afrike]]. Ukupna populacija žirafa je procenjena na 110,000 do 150,000 jedinki. [[Kenija]] sa 45,000, [[Tanzanija]] sa 30,000 i [[Bocvana]] sa 12,000 žirafa imaju najveće populacije,<ref>East, R. 1998, in: African Antelope Database 1998. IUCN/SSC Antelope Specialist Group Report.</ref> == Naziv == Ime ''kamelopardalis'' je izvedeno iz [[Rimsko carstvo|ranorimskog]] naziva, gde sjedinjuje reči [[Kamila|kamile]] i [[leopard]]a.<ref>http://www.eaudrey.com/myth/camelopard.htm</ref> Reč "žirafa" verovatno potiče od [[Arapski jezik|arapske]] reči الزرافة (ziraafa ili zurapha), što znači "skup, sakupljanje" (životinja), ili samo "visok". == Fizičke osobine == [[Datoteka:Lightmatter giraffe.jpg|thumb|left|220px|Snimak glave žirafe]] Oba pola imaju rogove, mada su rogovi kod ženki manji. Rogovi su zapravo koštani izraštaji lobanje, pokriveni kožom i dlakom, dugi do 13,5&nbsp;cm. Kod mužjaka, kalcijum se taloži na kostima lobanje tokom celog života praveći nove izraštaje. Rogovi rastu, pre svega, na čelu, oko očiju i na nosnoj kosti, pa glava tokom godina postaje sve krupnija i teža. Oči žirafe su krupne i smeđe, zaštićene dugim i crnim trepavicama. Žirafe poseduju tačke koje prekrivaju celo telo, osim donje delove njihovih stomaka. Ne postoje dve žirafe sa istim rasporedom šara na telu. To je kao slučaj sa čovekom ili zebrama; ne postoje dva čoveka sa istim otiskom prstiju ili dve zebre sa istim šarama. Žirafe imaju dugačke i snažne vratove, prekrivene grivom koju čine kratke i oštre dlake. Vrat čini samo sedam [[pršljen]]ova, kao i kod drugih sisara, ali oni kod odraslih jedinki mogu da budu široki i do 28&nbsp;cm. Tako vrat može da dostigne i dva metra. Ove životinje takođe imaju neznatno izduženije prednje noge, oko 10% duže nego njihove stražnje noge. Imaju veoma dugačak i lepljiv jezik. Jezik žirafe je dug do 45&nbsp;cm i prekriven gustom pljuvačkom. Kada jede, životinja ga uvija oko lišća i granja i povlači ga nadole. Koristi ga i za vlaženje i čišćenje očiju. Da bi se [[krv]] pumpala sve do glave i dovodila kiseonik do mozga, potrebno je i posebno [[srce]] koje je kod žirafe dugačko 60&nbsp;cm, teško više od 11&nbsp;kg (25 puta veće od čovekovog), i pumpa 60 do 75 [[litar]]a krvi u minutu. I krvni pritisak dvostruko je veći nego kod čoveka. Zahvaljujući jednom veoma istančnom [[Krvni sistem|krvnom sistemu]] žirafe ne padnu u nesvest kad naglo podignu glavu jer im se krv sjuri u glavu i obratno. To je zbog sistema zalistaka koji podešavaju arterijski i venski krvotok, kao i zbog zidova krvnih sudova koji natapaju mozak koji su veoma rastegljivi. == Socijalni život i reprodukcija == [[Datoteka:Giraffes IMG 9614.JPG|thumb|left|200px|Žirafa sa mladunčetom]] Ženke žirafa se udružuju u grupu od dvanaest ili više jedinki, povremeno uključujući i nekoliko mladih mužjaka. Mužjaci žive u takozvanim "mladoženjačkim" stadima, dok stariji mužjaci često vode usamljeni život. Mužjak žirafe određuje plodnost ženke okušavanjem njenog [[urin]]a, da bi odredili da li je ona "u teranju". I žirafama, kao i drugim biljojedima, razmnožavanje se zasniva na haremskom načinu života: obično se glavni mužjak pari s čitavom grupom ženki kako one, jedna po jedna, ulaze u "teranje". Pristup ženkama je moguć samo ako postoji hijerarhija, a ona se postepeno stvara još od mladih dana da bi, kada dođe vreme, bila utvrđena "nekingom": reč je o "mačevanju" snažnim vratovima. Suparnici postavljeni jedan naspram drugog počinju da njišu dugačkim vratovima ukrštajući ih vijugavim pokretima. Udarci se izvode blago, a surove borbe su retke. Obično pobeđuje onaj koji ima duži vrat i težu lobanju, znači stariji. [[Trudnoća|Bremenitost]] kod žirafe traje između 14 i 15 meseci, posle čega se rađa jedno mladunče. Ženka se uspravljeno porađa i [[embrion]]ska kesa obično puca kada beba padne na zemlju. Novorođena žirafa je otprilike 1.8 m visoka. U roku od nekoliko sati posle rođenja, mladunče je već sposobno da trčkara okolo. Ono tada postaje lak plen [[hijena]]ma, [[lav]]ovima, [[leopard]]ima i [[Afrički divlji pas|afričkim divljim psima]]. Smrtnost malih žirafa je velika - do 70% u prvoj godini života. Samo 25 od 50% mladih žirafa dostigne zrelost. Mladunče siše mleko do četvrtog meseca starosti, iako počinje da brsti lišće otprilike već treće sedmice posle rođenja. Životni vek žirafa je između 20 i 25 godina u divljini, a 28 godina u zatočeništvu. == Ponašanje == [[Datoteka:Giraffe Ithala KZN South Africa Luca Galuzzi 2004.JPG|thumb|255px|Dva mužjaka u nekingu]] Žirafa se hrani lišćem i granjem drveta [[Mimoza|mimoze]] i [[Akacija|akacije]]. Brsti krunu akacije i pritom bira spoljne, mlade listove koji imaju dva puta više hlorofila, proteina i šećera od onih u unutrašnjosti krune. Ona može da pojede 63&nbsp;kg lišća i grančica i popije oko 30 litara vode dnevno. Retko pije vodu, ali da bi to izvela mora da se bavi akrobatikom: prvo mora da razmakne prednje noge najviše što može, a često i da ih savije u kolenima. Žirafin korak je elegantan, dok može da prilično brzo da trči. U hodu se kreće brzinom od 6–7&nbsp;km/h, a u trku dostiže i do 60&nbsp;km/h. No, ne može dugo da trči, jer pri jednom udisaju uzima 12 litara vazduha, u poređenju sa konjem, koji uzme punih 30 litara. Odrasla žirafa se brani šutiranjem nogu velikom silinom. Jedan jedini udarac kopitom može da smrska lobanju lava, ili mu polomi kičmu. Žirafa tokom dana provede sklupčana samo dva-tri sata dnevno. Ona za san izdvoji veoma malo vremena - od 10 minuta do najviše dva sata za jedan dan.<ref>http://www.bbc.co.uk/science/humanbody/sleep/articles/whatissleep.shtml</ref> To je najkraće vreme provedeno u spavanju od svih sisara. Veruje se da su žirafe skoro potpuno neme. Sam žirafin grkljan, odnosno predeo grkljana u kome su smeštene glasne žice, skoro je potpuno nerazvijen. Ipak, iako generalno tihe i nečujne, mogle su se čuti kako grokću, frkću i muču. Skorija istraživanja su dokazala da životinje komuniciraju na nivou infrazvuka.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.animalvoice.com/Giraffe.htm |access-date=2008-01-23 |archivedate=2012-02-15 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120215233027/http://www.animalvoice.com/giraffe.htm |deadurl=yes }}</ref> == Podvrste == Danas većina zoologa žirafe deli na devet podvrsta prema posebnim šarama i bojama krzna, iako postoje mnogi prelazni tonovi. * Mrežasta ili [[Somalija|somalijska]] žirafa (''G.c. reticulata'') - sa mnogugaonim, živahnim šarama, uokvirenim belim linijama. Boja šara je često tamno narandžasta i crvena, pokrivajući i noge. Rasprostranjenost: severoistočna [[Kenija]], [[Etiopija]] i [[Somalija]]. * Angolska ili čađava žirafa (''G.c. angolensis'') - Rasprostranjenost: [[Angola]], [[Zambija]]. * Žirafa iz Kardofana (''G.c. antiquorum'') - ima manje, više nepravilne šare čokoladne boje, sa žutim linijama. Rasprostranjenost: istočni i jugoistočni [[Sudan]]. * Masai žirafa (''G.c. tippelskirchi'') - ima zupčaste, listolike šare, tamno braon boje na žutoj podlozi. Rasprostranjenost: centralna i južna [[Kenija]], [[Tanzanija]]. * Nubijska žirafa (''G.c. camelopardalis'') - ima velike, četvorougaone šare boje kestena na beloj podlozi, bez šara na unutrašnjim delovima nogu. Rasprostranjenost: istočni [[Sudan]] i severoistočni [[Kongo]]. * Rotšildova ili žirafa iz [[Uganda|Ugande]] (''G.c. rothschildi'') - ima tamne, braon, zamrljane, pravougaone šare, sa loše ocrtanim krem linijama. Rasprostranjenost: [[Uganda]] i severno-centralna [[Kenija]]. * Južnoafrička žirafa (''G.c. giraffa'') - ima zaobljene šare, poneke sa zvezdolikim izraštajima na svetloj pozadini koje se protežu do kopita. Rasprostranjenost: [[Južnoafrička Republika]], [[Namibija]], [[Bocvana]], [[Zimbabve]] i [[Mozambik]]. * Žirafa iz Tornikrofta (''G.c. thornicrofti'') - ima zvezdolike ili listolike šare. Rasprostranjenost: istočna [[Zambija]]. * [[Nigerija|Nigerijska]] ili zapadnoafrička žirafa (''G.c. peralta'') - ima brojne, žuto-crvene šare. Rasprostranjenost: [[Niger]], [[Kamerun]]. == Zanimljivosti == * Žirafe su jedine životinje koje se rađaju sa rogovima. * Prvu žirafu u Europu je donio Julije [[Cezar]] 46. godine prije nove ere. * Žirafe imaju najduži rep među kopnenim sisavcima. Dužina repa sa čuperkom na kraju iznosi 2.4 metara.<ref name="San Diego Zoo giraffe fact sheet"/> == Galerija slika == <gallery> Datoteka:GiraffeSkelLyd2.png|[[Skeletni sistem|Skelet]] žirafe Datoteka:Giraffe08 - melbourne zoo edit.jpg|Žirafa u [[Melburn]]škom zoološkom vru Datoteka:Giraffe 3.jpg|Portret žirafe Datoteka:Tanzanie girafe.jpg|Krdo masai žirafa u [[Tanzanija|Tanzaniji]] </gallery> == Literatura == <references /> == Vanjske veze == * [https://archive.today/20130114052418/www.bbc.co.uk/nature/wildfacts/factfiles/631.shtml BBC: Žirafa] * http://www3.nationalgeographic.com/animals/mammals/giraffe.html * [http://www.iucnredlist.org/search/details.php?species=9194 IUCN Crvena lista ugroženih vrsta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050403214230/http://www.iucnredlist.org/search/details.php?species=9194 |date=2005-04-03 }} * [http://video.google.com/videoplay?docid=-4723850040768693233 '''-Snimak-''' porođaja žirafe u zoološkom vrtu u San Francisku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226223034/http://video.google.com/videoplay?docid=-4723850040768693233 |date=2008-02-26 }} * [http://fohn.net/giraffe-pictures-facts/ Slike žirafa] {{Commonscat|Giraffe}} {{wikispecies|Giraffe}} {{Commonscat|Giraffa camelopardalis}} [[Kategorija:Žirafe]] jrzhy6ndyz06ut3i8pdrsj8oan7nm1x 0 38565 42586594 41817603 2026-05-01T04:08:45Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586594 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Alice Walker | slika = Alice_Walker.jpg | caption = Čitanje i razgovor na temu knjiga "Why War is Never a Good Idea" i "There's a Flower at the End of My Nose Smelling Me" | birth_date = {{Birth date and age|1944|2|9|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Eatonton (Georgia)|Eatonton]], [[Georgia]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zanimanje = romanopisac, novelistica, pjesnikinja | žanr = [[Afroamerička književnost]] | movement = | znamenita_djela = ''[[The Color Purple]]'' | uticaj_od = [[Howard Zinn]], [[Zora Neale Hurston]] | uticaj_na = [[Gayl Jones]] | website = | footnotes = }} '''Alice Malsenior Walker''' ([[9.2.]] [[1944]].-) je [[SAD|američka]] [[spisateljica]] i [[feminist]]ica. Godine 1983. je za svoj hvaljeni roman ''[[The Color Purple]]'' dobila [[Pulitzerova nagrada za fikciju|Pulitzerovu nagradu za fikciju]]. == Aktivizam == Alice Walker poznata je kao [[Aktivizam|aktivistica]] za [[ljudska prava]], [[prava životinja]], [[feminizam]], [[anticionizam]], [[pacifizam]], itd. Ranih [[1960-ih]] kao student na fakultetu [[Spelman College|Spelman]] susretala se s [[Martin Luther King, Jr.|M. L. Kingom]], sudjelovala je u maršu na Washington [[1963]]., te volontirala u registraciji crnih glasača u [[Georgia|Georgiji]] i [[Mississippi]]ju.<ref>[http://www.democracynow.org/2006/11/17/inner_light_in_a_time_of Democracy Now - Walker Interview transcript and audio file on "Inner Light in A time of darkness"]. Retrieved 2010-02-10.</ref><ref>[http://www.democracynow.org/2009/1/20/pulitzer_prize_winning_writer_alice_waters Democracy Now video on the African American Vote]. Retrieved 2010-02-10.</ref> Dana [[8. 3.]] [[2003]]., na [[međunarodni dan žena]], uhićena je zajedno sa 26 drugih aktivista zbog prosvjedovanja protiv [[Rat u Iraku|vojne intervencije u Iraku]]. Nedugo kasnije u intervjuu je rekla kako smatra da su joj [[Irak|iračke]] žene i djeca jednako dragi kao žene i djeca vlastite porodice odnosno da zajedno predstavljaju jednu veliku obitelj, te da je stoga imala osjećaj da će zapravo bombardirati sami sebe.<ref>{{cite press release |date= 2006-01-05 |url= http://www.codepinkalert.org/article.php?id=707 |title= Global Women Launch Campaign to End Iraq War |publisher= CodePink: Women for Peace |access-date= 2014-09-06 |archive-date= 2010-04-09 |archive-url= https://web.archive.org/web/20100409122421/http://www.codepinkalert.org/article.php?id=707 |dead-url= yes }}</ref> U januaru [[2009]]. Walker je bila među 50 potpisnika peticije koji su na [[Filmski festival u Torontu|filmskom festivalu]] u [[Toront]]u osudili [[Izrael]] kao „[[apartheid]]ski režim“.<ref>{{cite news |url= http://www.washingtontimes.com/news/2009/sep/05/filmmakers-react-anti-israel-film-festival-protest/ |title=Toronto film festival ignites anti-Israel boycott |newspaper=The Washington Times |author=Brown, Barry |date=5. 9. 2009.}}</ref> U martu iste godine, zajedno sa 60 drugih ženskih aktivista iz antiratne organizacije ''Code Pink'', putovala je u [[Pojas Gaze]] kao odgovor na nedavno završeni [[Rat u Gazi 2008.-2009.|rat]] i angažirala se u nagovaranju [[Izrael]]a i [[Egipat|Egipta]] da otvore svoje granice prema blokiranom [[Palestinci|palestinskom]] području. Walker je u sličnim aktivističkim protestima sudjelovala i u decembru u Egiptu<ref>{{Cite web |title=Gaza Freedom March |url=http://www.gazafreedommarch.org/article.php?id=5063 |access-date=2014-09-06 |archive-date=2009-09-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090903212614/http://www.gazafreedommarch.org/article.php?id=5063 |dead-url=yes }}</ref>, a [[23. 6.]] [[2011]]. najavila je planove za priključenje flotili za Gazu čiji je cilj bio probijanje izraelske pomorske blokade i dostava humanitarne pomoći.<ref>{{cite news |last=Harman |first=Danna |url= http://www.haaretz.com/news/diplomacy-defense/author-alice-walker-to-take-part-in-gaza-flotilla-despite-u-s-warning-1.369262 |title=Author Alice Walker to take part in Gaza flotilla, despite U.S. warning |newspaper=Haaretz |location=Tel Aviv |date=23. 6. 2011.}}</ref><ref>{{cite news |url= http://www.guardian.co.uk/world/2011/jun/26/israel-accused-gaza-flotilla-journalists |location=London |work=The Guardian |first=Conal |last=Urquhart |title=Israel accused of trying to intimidate Gaza flotilla journalists |date=26. 6. 2011.}}</ref> Godine [[2012]]. Walker je odbila dati dozvolu za [[Hebrejski jezik|hebrejski]] [[prijevod]] svoje knjige ''[[The Color Purple]]'', s izlikom da Izrael „krši [[međunarodno pravo]]“ i „provodi [[apartheid]]“<ref>{{cite news |url= http://www.huffingtonpost.com/2012/06/19/alice-walker-israel-color-purple_n_1610175.html|location=New York|work=[[The Huffington Post]] |author=Huff Post |title=Alice Walker Refuses Israeli Publisher Permission To Translate 'The Color Purple' |date=19. 6. 2012.}}</ref>. Njena odluka dočekana je uz oštre kritike kod [[Cionizam|proizraelskih]] pojedinaca i organizacija – [[Alan Dershowitz|A. Dershowitz]] njena je stajališta opisao „bigotrijom“ uz dodatak da ima „dugu historiju podržavanja [[Terorizam|terorizma]]“ odnosno „[[moral]] ravan [[Neonacizam|neonacistima]]“<ref>{{cite web| title =Alice Walker’s bigotry | work =Jerusalem Post| location=Jerusalem| url =http://www.jpost.com/Opinion/Op-Ed-Contributors/Alice-Walkers-bigotry| date=21. 6. 2012.}}</ref>, dok je direktor [[Antidifamacijska liga|Antidifamacijske lige]] [[Abraham Henry Foxman|A. H. Foxman]] odluku opisao „tužnom, pristranom i zaslijepljenom protuizraelskim duhom“.<ref>{{cite web| title =ADL: Alice Walker's Decision Not To Publish 'The Color Purple' In Hebrew Exposes Her Own Bias And Bigotry | work =[[Anti-Defamation League]]| location=New York| url =http://www.adl.org/press-center/press-releases/israel-middle-east/adl-alice-walkers-decision.html| date=20. 6. 2012.}}</ref> Foxman je oštro kritizirao i njenu drugu knjigu ''The Cushion in the Road'' zbog analogija [[Izrael]]a i [[Nacizam|nacizma]], optuživši pritom Walker za [[antisemitizam]]<ref>{{cite web| title =New Book from Alice Walker Contains ‘Shocking’ 80-Page Screed Against Israel & Jews| work =[[Anti-Defamation League]]| location=New York| url =http://www.adl.org/press-center/press-releases/israel-middle-east/new-book-from-alice-walker-contains-80-page-screed-against-jews-israel.html#.VAtrWmOKx7E| date=18. 6. 2013.}}</ref>. S druge strane, izraelska analitičarka i novinarka [[Elisheva Goldberg|E. Goldberg]] odbacila je takve optužbe protiv Walker, kao argumente navodeći da je bila u braku s [[Jevreji|jevrejskim]] advokatom M. R. Leventhalom, da joj je kćer polujevrejka, da je na ekranizaciji knjige ''The Color Purple'' surađivala s jevrejskim režiserom [[Steven Spielberg|S. Spielbergom]], te da njeni pozivi na bojkot nisu usmjereni ni protiv [[Jevreji|Jevreja]], ni protiv [[Izrael]]a, već protiv izraelske vlade<ref>{{cite web| title =Alice Walker Is Not An Anti-Semite| work =Daily Beast| work=The Daily Beast| url =http://www.thedailybeast.com/articles/2012/07/02/alice-walker-is-not-an-anti-semite.html| date=2. 7. 2012.}}</ref>. == Odabrana djela == === Romani i zbirke priča === * ''[[The Third Life of Grange Copeland]]'' (1970) * ''[[Everyday Use]]'' (1973) * ''In Love and Trouble: Stories of Black Women'' (1973) * ''[[Meridian (roman)]]'' (1976) * ''[[The Color Purple]]'' (1982) * ''You Can't Keep a Good Woman Down: Stories'' (1982) * ''Beauty: When the Other Dancer Is the Self (1983) * ''To Hell With Dying'' (1988) * ''The Temple of My Familiar'' (1989) * ''Finding the Green Stone'' (1991) * ''[[Possessing the Secret of Joy]]'' (1992) * ''The Complete Stories'' (1994) * ''By The Light of My Father's Smile'' (1998) * ''The Way Forward Is with a Broken Heart'' (2000) * ''Now Is The Time to Open Your Heart'' (2005) === Zbirke poezije === * ''Once'' (1968) * ''Revolutionary Petunias & Other Poems'' (1973) * ''Good Night, Willie Lee, I'll See You in the Morning'' (1979) * ''Horses Make a Landscape Look More Beautiful'' (1985) * ''Her Blue Body Everything We Know: Earthling Poems'' (1991) * ''Absolute Trust in the Goodness of the Earth'' (2003) * ''A Poem Traveled Down My Arm: Poems And Drawings'' (2003) * ''Collected Poems'' (2005) === Publicistika === * ''In Search of Our Mothers' Gardens: Womanist Prose'' (1983) * ''Living by the Word'' (1988) * ''Warrior Marks'' (1993) * ''The Same River Twice: Honoring the Difficult'' (1996) * ''Anything We Love Can Be Saved: A Writer's Activism'' (1997) * ''Go Girl!: The Black Woman's Book of Travel and Adventure'' (1997) * ''Pema Chodron and Alice Walker in Conversation'' (1999) * ''Sent By Earth: A Message from the Grandmother Spirit After the Bombing of the World Trade Center and Pentagon'' (2001) * ''Women'' * ''We Are the Ones We Have Been Waiting For'' (2006) * ''Mississippi Winter IV === Knjige o Alice Walker === * ''Alice Walker: A Life'', Evelyn C. White, Norton, 2004 == Reference == {{Reflist|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat}} * [http://www.sabanciuniv.edu/do/eng/?PodCast/PodCasts.php The Sabanci University School of Languages Podcasts: The World in Alice Walker's Eye] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100605162558/http://www.sabanciuniv.edu/do/eng/?PodCast%2FPodCasts.php |date=2010-06-05 }} * [http://www.kfccruelty.com/walker.asp Poem: A Mother's Day Plea] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070310214309/http://www.kfccruelty.com/walker.asp |date=2007-03-10 }} * [http://members.tripod.com/chrisdanielle/index.html Living By Grace] * [http://authors.aalbc.com/alice.htm Alice Walker on AALBC.com]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.georgiaencyclopedia.org/nge/Article.jsp?id=h-998 New Georgia Encyclopedia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130724123706/http://www.georgiaencyclopedia.org/nge/Article.jsp?id=h-998 |date=2013-07-24 }} * [http://www.ascentmagazine.com/articles.aspx?articleID=242&page=read&subpage=past&issueID=34 Interview with Alice Walker by ascent magazine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110831040937/http://www.ascentmagazine.com/articles.aspx?articleID=242&page=read&subpage=past&issueID=34 |date=2011-08-31 }} ;Video * [http://www.democracynow.org/article.pl?sid=04/10/27/1428233&mode=thread&tid=25 "Alice Walker on the 'Toxic Culture' of Globalization"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070930194317/http://www.democracynow.org/article.pl?sid=04%2F10%2F27%2F1428233&mode=thread&tid=25 |date=2007-09-30 }}, from ''Democracy Now!'' program, October 27, 2004 * [http://www.democracynow.org/article.pl?sid=06/02/13/1415211 "'I am a Renegade, an Outlaw, a Pagan' - Author, Actress, Poet and Activist Alice Walker in Her Own Words"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071114172328/http://www.democracynow.org/article.pl?sid=06%2F02%2F13%2F1415211 |date=2007-11-14 }}, interview from ''Democracy Now!'' program, February 13, 2006 * [http://www.newsreel.org/nav/title.asp?tc=CN0048-4&s=Alice%20Walker "Alice Walker in Black and White"] {{Pulitzerova nagrada za fikciju}} {{Lifetime|1944||Walker, Alice}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Feministkinje]] [[Kategorija:Američki pisci]] [[Kategorija:Dobitnici Pulitzerove nagrade]] [[Kategorija:LGBT osobe iz Sjedinjenih Američkih Država]] [[Kategorija:Biseksualni pisci i spisateljice]] 02okvbwhdztty91sz4irjw55ww5h3hr 0 57786 42586578 42526912 2026-04-30T23:40:54Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586578 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime = Otto Adolf Eichmann |slika = Adolf Eichmann at Trial1961.jpg |veličina = 225px |opis slike = Adolf Eichmann na suđenju u Jeruzalemu 1961. |malaslika = |opis male slike = |datum rođenja = [[19. mart]] [[1906.]] |mjesto rođenja = {{flagicon|Njemačka|empire}} [[Solingen]], [[Njemačko Carstvo]] |datum smrti = [[1. juni]] [[1962.]] |mjesto smrti = {{flagicon|Izrael}} [[Ramla]], [[Izrael]] |položaj = |mandat_start = |mandat_kraj = |podpredsjednik = |podpremijer = |zamjenik = |premijer1 = |predsjednik1 = |prethodnik = |nasljednik = |čin2 =[[Obersturmbannführer]], [[Schutzstaffel|SS]] |mandat_start2 = |mandat_kraj2 = |podpredsjednik2 = |podpremijer2 = |zamjenik2 = |premijer2 = |predsjednik = |prethodnik2 = |nasljednik2 = |čin3 = |mandat_start3 = |mandat_kraj3 = |podpredsjednik3 = |podpremijer3 = |zamjenik3 = |premijer3 = |predsjednik3 = |prethodnik3 = |nasljednik3 = |čin4 = |mandat_start4 = |mandat_kraj4 = |podpredsjednik4 = |podpremijer4 = |zamjenik4 = |premijer4 = |predsjednik4 = |nasljednik4 = |prethodnik4 = |čin5 = |mandat_start5 = |mandat_kraj5 = |podpredsjednik5 = |podpremijer5 = |zamjenik5 = |premijer5 = |predsjednik5 = |prethodnik5 = |nasljednik5 = |stranka = [[NSDAP]] |supruga = Veronika Liebl, vjenčani [[21. marta]] [[1935.]] |suprug = |zanimanje = |fusnote = |potpis = Adolf Eichmann (signature).svg }} '''Adolf Eichmann''' je bio visoki oficir i ratni zločinac ([[Njemački jezik|njemački]]:''Obersturmbannführer'' - odgovaralo bi činu [[pukovnik]]a) [[nacizam|nacističke]] njemačke organizacije [[SS]]. Bio je vođa Organizacije za protjerivanje i deportaciju [[Židovi|Židova]] za vrijeme vladavine [[NSDAP]] u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Smatra se odgovornim za smrt oko 6 miliona Židova. Osuđen je na smrt 1962. godine u procesu na Okružnom sudu u [[Jeruzalem]]u i obješen u zatvoru [[Ramla]] u [[Izrael]]u. == Biografija == Rođen u [[Solingen]]u u Njemačkoj, seli se sa porodicom 1914. godine u [[Linz]]. Nakon neuspješnog absolviranja gimnazije, upisuje se u zanatsku školu za elektrotehniku, mašinstvo i visokogradnju kao mehaničar. Za vrijeme školovanja u Linzu upoznaje [[Ernst Kaltenbrunner]]a, koji kasnije postaje šef sigurnosne policije [[Sigurnosna služba SS (SD)|SD]], te Eichmannov nadređeni oficir. 1921. godine Eichmann napušta zanatsku školu i zapošljava se u rudniku, firme vlasnika njegovog oca. Od 1925. do 1927. godine radi kao trgovac u gornjoaustrijskoj elektrogradnji, te 1933. godine je zastupnik firme Vacuum Oil Company, njemačke podružnice američke kompanije [[Standard Oil]]. 1935. godine ženi se sa Verom Leibl, sa kojom je imao četiri sina: Klausa rođenog u [[Berlin]]u 1936., Horst Adolfa 1940. godine u [[Beč]]u, Dieter Helmut, 1942. godine u [[Prag]]u i Ricarda Francisca 1955. godine u [[Buenos Aires]]u. == Članstvo u [[NSDAP]] i [[SS]] == 1927. godine Eichmann se učlanjuje u njemačko-austrijsku organizaciju [[Frontkämpferbund]], savez desnice u Austriji. U aprilu 1932. godine postaje član Njemačke nacionalno socijalističke radničke parije [[NSDAP]] sa članskim brojem 889895 i član SS-a sa brojem 45326. Nakon zabrane NSDAP u Austriji 1933. godine, odlazi u [[Bavarska|Bavarsku]] gdje se učlanjuje u [[Austrijska legija|Austrijsku legiju]] ([[Njemački jezik|njemački]]:''Österreichische Legion''), paramilitarnu organizaciju austrijskih nacionalsocijalista u Njemačkoj. U [[Klosterlechfeld]]u i kasnije u [[Dachau]]u završava četrnaestomjesečnu vojnu obuku koju absolvira u [[SS]]-u. Dobrovoljno se javlja u Sigurnosnu službu [[Sigurnosna služba SS (SD)|SD]], te radi kao referent za razradu masonske kartoteke. U junu 1935. godine premješten je kao referent za židovska pitanja, te u suradnji sa njemačkom tajnom policijom ''Gestapo'' radi na planiranju protjerivanja Židova iz Njemačke. Nakon pripajanja Austrije 1938. godine, kao zapovjednik SD raspoređen je u Beč, gdje zajedno sa svojim zamjenikom [[Alois Brunner]]om osniva Centralni ured za iseljavanje Židova. Ured ima za cilj nasilno iseljavanje židovskog stanovništva iz Austrije. Po tom modelu osniva ured u Pragu sa istim ciljevima i zadacima. Početkom 1940. godine preuzima Centralni ured u Berlinu od [[Reinhard Heydrich]]a, te postaje šef Referata IV D 4 centralne sigurnosne službe [[RSHA]]. 9.oktobra 1942. godine Brunner izvještava Eichmanna sa oduševljenjem: ''Beč je očišćen od Židova!'' Za vrijeme boravka u Beču protjerano je 180.000 Židova. U julu 1941. godine Eichmann preuzima novu dužnost, te je zadužen za cjelokupno iseljavanje i protjerivanje Židova iz Njemačke i okupiranih područja, kao i njihov transport u [[Koncentracioni logor|koncentracione logore]]. Pod njegovom upravom je koordinacija svih transporta obično željeznicom, organizacija i stvaranje [[geto|geta]], te oduzimanja židovske imovine i upravljanja istom. Time je odgovoran za smrt preko 6 miliona Židova, koji su pogubljeni ili u getima ili u koncentracionim logorima. 1941. godine sastaje se sa [[Mohammed Amin al-Husseini]]em <ref>[http://www.ns-archiv.de/verfolgung/antisemitismus/mufti/in_berlin.php Zapisnik razgovora Hitler-Mohammed Amin al-Husseini 28. janura 1941.,] {{Simboli jezika|de|njemački}}</ref>, jednim od začetnika [[Antisemitizam|antisemitizma]] u arapskim zemljama, te sa njim planira istrebljenje Židova na prostorima [[Arabija|Arabije]] i [[Bliski Istok|Bliskog Istoka]]. 1942. godine na [[Wannsee konferencija|Konferenciji u Wannsee]] koordinira i vodi protokol <ref>[http://www.ghwk.de/deut/proto.htm Protokol Wansse konferencije 20. januara 1942.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070629084926/http://www.ghwk.de/deut/proto.htm |date=2007-06-29 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}</ref> , o ''Konačnom rješenju židovskog pitanja''. Nakon posjete koncentracionom logoru [[Koncentracioni logor Auschwitz|Auschwitz]], surađuje sa mađarskim fašistima na zajedničkim transportima Židova prema Auschwitzu. Okupacijom Mađarske od strane njemačke oružane sile (''Wehrmacht'') Eichmann osniva ''Eichmann-Kommando'', specijalnu jedinicu SS pod vodstvom Eichmanna, koja je zadužena zajedno sa lokalnom upravom za deportaciju desetine hiljada Židova iz Mađarske <ref>[http://www.basis-wien.at/avdt/pdf/105/00063081.pdf Prisilni rad i marš smrti u Mađarskoj] {{Simboli jezika|de|njemački}}</ref> Jedinica se sastojala od 150 osoba. Posjeta u Auschwitzu omogućuje mu logističko organiziranje industrijskog ubijanja te radi na poboljšanju i usklađivanju transporta željeznicom. U zapisnicima sa suđenja potvrđena je gotovo bolesna perfekcija i težnja da nijedan transport ljudi zbog nikakvog razloga ne izostane. Postoje podaci po kojima je osobno Eichmann davao prvenstvo transportima Židova prema logorima u odnosu na logističku potporu njemačkoj oružanoj sili na frontu. == Bijeg iz Njemačke == [[Datoteka:WP Eichmann Passport.jpg|thumb|desno|150pxnail|Kopija isprave Crvenog križa, sa kojom je Eichmann 1950. godine otputovao u Argentinu.]] Nakon završetka [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] Eichmann bježi 1945. godine iz američkog logora vojnih zarobljenika Oberdachstetten, te sa lažnim dokumentima pod imenom ''Otto Henninger'' živi u malom selu Aletnsalzkoch, gdje radi kao šumski radnik. U isto vrijeme lovac na naciste, Simon Wisennthal pokušava naći Eichmanna te organizira pretres u kući Eichmannovih roditelja u Linzu i pokušava se susresti sa Eichmanovom suprugom.<ref>[http://www.labournet.de/branchen/auto/dc/ar/eichmann.pdf ODESSA Pomoćnici u bijegu nacista, Uki Geni,2006.] {{Simboli jezika|de|njemački}}</ref> Zbog propasti firme u kojoj je radio, smješta se u iznajmljenom dijelu prostora firme, te živi od povremenih poslova sve do 1950. godine, kada uz pomoć austrijskog [[biskup]]a [[Alois Hudal]]a iz [[Vatikan]]a, te njemačke organizacije za izbjeglištvo ''Stille Hilfe'' preko [[Italija|Italije]] iseljava se već organiziranim kanalima [[Linija pacova|linijom pacova]] u [[Argentina|Argentinu]]. Pod imenom ''Riccardo Klement'' dobija izbjeglički pasoš [[Crveni krst|Crvenog križa]] i nakon izvjesnog vremena sastaje sa svojom porodicom. Relativno skromno živi u Argentini u mjestu Calle Chacabuco. 1957. godine tužilac u Auschwitz procesu [[Fritz Bauer]] dobija pismo od svog prijatelja i bivšeg logoraša [[Lothara Hermann]]a iz [[Buenos Aires]]a, u kom piše da je njegova kćerka Sylvia upoznala najstarijeg sina Adolfa Eichmanna, koji je zbog svojih antisemitističkih izjava lako pao u sumnju. Fritz Bauer obavještava izraelsku vladu, koja u suradnji sa izraelskim tajnom službom [[Mossad]] organizira praćenje i istragu o Eichmannu. Izjavom agenta Mossada, nakon posjete u stanu, da jedan tako visoko rangirani nacistički SS oficir živi u skromnim uvjetima, istraga se gotovo prekida, sve do marta 1960. godine kada Lothar Hermann u suradnji sa njemačko-židovskom zajednicom u Buenos Airesu, sastavlja pismo izraelskim vlastima u kojem tvrdi: "...kako izgleda Izrael nema interesa za hapšenjem Eichmanna...". Do tada Eichmann je zaposlen u firmi [[Daimler Benz]] u mjestu [[González Catán]], predgrađu Buenos Airesa. == Hapšenje i proces == [[Datoteka:1961-04-13_Tale_Of_Century_-_Eichmann_Tried_For_War_Crimes.ogv|thumb|desno|300pxnail|Snimak sa suđenja i donošenja presude Adolfu Eichmannu 1961.{{Simboli jezika|en|engleski}}]] 11. maja 1960. godine Eichmann je otet i prebačen avionom u Izrael. Podaci o operaciji hapšenja i prebacivanja Eichmanna u Izrael do sada nisu službeno objavljeni i potvrđeni, te postoji nekoliko verzija, koje su opisane u knjigama engleskih i izraelskih autora. Zbog nemogućnosti izručenja i nepostojanja konvencije o izručenju izmedu Brazila i Izraela, postoji verzija da je tajno otet u akciji Mossad-a, pod tajnim imenom ''Atila'', među kojima je bio agent Mossada [[Peter Zvi Malkin]]. Po drugoj verziji prebačen je uz pomoć generalnog direktora Daimler Benza u Argentini [[William Mosetti]]ja, kao i mnogih dobrovoljaca prebačen u [[Urugvaj]] u mjesto [[Punta del Este]] odakle je letom izraelske kompanije [[El Al]]a prebačen za Izrael. 27. maja 1960. godine [[Ben Gurion]] obznanio je hapšenje Eichmanna pred izraelskim parlamentom, dok se istovremeno u njemačkim diplomatskim krugovima pokušavala naći mogućnost Eichmanovog izručenja Njemačkoj. Smatra se da nije osim zvanične informacije, uopšte pokušano da se Eichmann izruči. Pravdano je time da nepostoje diplomatski odnosi na liniji Izrael-Njemačka, te tvrdnjom da Eichmann nije njemački državljanin zbog iseljenja u Austriju i sl. U dokumentima objavljenim 2006. godine od strane američke obavještajne organizacije [[CIA]]-e. dokazano je da je mjesto boravka bilo poznato njemačkoj obavještajnoj službi, pa tako i vladi Njemačke, dvije godine prije hapšenja Eichmanna <ref>Scott Shane: [http://www.nytimes.com/2006/06/07/world/americas/07nazi.html?ex=1307332800&en=a02770c9b542715e&ei=5090&partner=rssuserland&emc=rss „C.I.A. Knew Where Eichmann Was Hiding, Documents Show.] [[The New York Times|New York Times]], 7. Juni 2006. {{Simboli jezika|en|engleski}}</ref>. Informacija nije iskorištena niti proslijeđena Izraelu vjerovatno iz razloga zaštite visokih vladinih predstavnika, kao npr. [[Hans Globke]]a, jednom od autora mnogobrojnih zakona u nacističkoj Njemačkoj i kasnijem suradniku u vladi njemačkog predsjednika vlade [[Konrad Adenauer|Konrada Adenauera]]. Takode je 1954. godine Dokumentacioni centar [[Simon Wiesenthal|Simona Wiesenthala]] već 1954. godine imao informacije o boravku Eichmanna u Argentini, ali ni [[Svjetski židovski kongres]] (WJC) niti [[Mossad]] nisu pokazali interes sa hapšenje Eichmanna. U intervjuu njemačkog dnevnika ''Junge Welt'' sa novinarkom Gaby Weber pojavljuje se nova verzija o hapšenju Eichmanna. Ona tvrdi da u otmicu nije bio umješan Mossad nego vojna obavještajna služba ''LAKAN'', koja je u Argentini ispitivala mogućnosti transfera nuklearne tehnologije iz Argentine u Izrael, te izradu izraelske atomske bombe. Eichmannova umješanost u poslove i u razmjenu tehnologije, te njegovi intervjui sa [[Willem Sassen]]om doveli su do odluke i suradnje argentinskih te brazilskih vlasti na deportaciji Eichmanna.<ref>[http://www.jungewelt.de/2008/10-11/001.php Intervju sa novinarkom Gaby Weber, dnevne novine ''Junge Welt''] 11.10.2008, {{Simboli jezika|de|njemački}}</ref>. === Proces === Pod službenim brojem 40/61 11. aprila 1961. godine počinje proces protiv Adolfa Eichmanna na Okružnom sudu u Jeruzalemu. Devetomjesečnom pripremom i istragom sastavljena je optužnica u 15 tačaka pod predsjedavajućim sucima Moshe Landau, Benjamin Halevi i Yitzhak Raveh. Osnovica za optužnicu <ref>[http://www.shoa.de/content/view/111/184/ Suđenje Adolfu Eichmannu]{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{Simboli jezika|de|njemački}}</ref> je sastavljena na osnovu preko 1.500 dokumenata, saslušanja 100 svjedoka, od kojih su 90 bili bivši logoraši koncentracionih logora. Njegov advokat je bio Nijemac Robert Servatius, što je omogućeno donošenjem posebnog zakona da jedan strani advokat moze zastupati optuženog na izraelskom sudu, jer se nije mogao naći ni jedan izraelski advokat koji bi zastupao Eichmanna. === Optužnica === Petnaest tačaka optužnice mogu se podijelti u četiri grupe: * '''I kategorija''' - Zločini protiv židovskog naroda. ** '''1.''' Uzrokovanje smrti miliona Židova kroz logore za uništavanje, djelovanjem sigurnosne policije, osnivanjem radnih logora, osnivanjem koncentracionih logora i masovnom deportacijom Židova. ** '''2.''' Stvaranje životnih uslova pod kojima su milioni Židova trebali biti fizički uništeni. ** '''3.''' Uzrokovanje teških tjelesnih i duševnih šteta milionima Židova u Evropi. ** '''4.''' Priprema mjera za sterilizaciju Židova, čime bi se onemogućilo rađanje. * '''II kategorija''' - Zločini protiv čovječnosti ** '''5.''' Uzrokovanje ubistava, uništavanja, porobljavanja i deportacije židovskog stanovništva. ** '''6.''' Proganjanje Židova iz nacionalnih, rasnih, vjerskih i političkih razloga. ** '''7.''' Provođenje pljačkanja židovske imovine kroz nehumane mjere, uključivši krađu, prisilu, teror i mučenje. ** '''9.''' Deportaciju 500.000 pripadnika poljskog naroda iz mjesta stanovanja sa ciljem naseljavanja tih teritorija Nijemcima. ** '''10.''' Deportaciju 14.000 Slovenaca sa ciljem naseljavanja tih područja Nijemcima. ** '''11.''' Deportacija desetine hiljada [[Sinti]], [[Romi|Roma]] i njihovo transportovanje u logore za uništavanje. ** '''12.''' Deportacija otprilike stotinu djece iz češkog sela [[Lidice]] u Poljsku sa ciljem njihovog uništavanja. * '''III kategorija''' - Ratni zločini ** '''8.''' Zlostavljanje, deportacija i ubistvo Židova. * '''IV kategorija''' - Članstvo u zločinačkim organizacijama. ** '''13.''' Članstvo u ''SS''. ** '''14.''' Članstvo u ''Sigurnosnoj službi SS''. ** '''15.''' Članstvo u tajnoj policiji ''Gestapo''. === Odbrana === Njemački [[advokat]] [[Robert Servatius]] vodio je odbranu Eichmanna pod tezom, da on nije bio direknto uključen u [[holokaust]], nego da je izvršavao naređenja, što mu je kao vojniku bila obaveza, te samim tim nepostoji osnova za presudu. Naređenja je samo dalje provodio i bio je "točkić u sistemu". Izrael je finansirao odbranu sa neznatnih 20.000 [[Američki dolar|$]], dok je porodica Eichmann dodatno platila 15.000 njemačkih maraka. Dio novca koji je Willem Sassen dobio za tantijeme od prodaje intervjua sa Eichmanom od američkog časopisa ''Time'', iskorišten je za obranu Eichmanna, ali je američka obavještajna agencija [[CIA]] prije objavljivanja, sve dijelove razgovora, koji su se ticali njemačkog pravnika Globkea izbrisala i cenzurirala.<ref>[http://www.freitag.de/2006/24/06240601.php Članak ''Eichmann, Globke, Adenauer'' u časopisu ''Freitag'' 16. juni 2006.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080919125243/http://www.freitag.de/2006/24/06240601.php |date=2008-09-19 }} {{Simboli jezika|de|Njemački}}</ref> Još jedan problem odbrane je bio u tome da gotovo nije postojala mogućnost saslušanja svjedoka odbrane, koji bi po izraelskim zakonima mogli biti uhapšeni zbog sličnih optužbi kao i Eichmann. Izjasnio se kao nedužan i ulaganjem žalbe u prvoj instanci, poveo je raspravu o pravu izraelskog suda i legitimnosti procesa prema njemu. Suđenje je Eichmann proveo u kabini od neprobojnog stakla i u trajanju suđenja nije pokazao kajanje niti osjećaje krivnje. Priznao je da je ubistvo 6 miliona Židova jedan od najvećih zločina u historiji čovječanstva, ali je naglasio da je samo izvršavao naređenja drugih, ali i da je dobio naređenje da sam ubije, izvršio bi i to naređenje bez razmišljanja. Njegovu ravnodušnost prema holokaustu može de ogledati u dijalogu saslušanja sa izraelskim policijskim oficirom Avner Lessom: :::'''Less:''' ''" Vi ste službeno znali za gasne komore i ubijanja u njima? "'' :::'''Eichmann:''' ''" Da to znao sam, to je sasvim jasno."'' :::'''Eichmann:''' ''"(...) bio sam sve te godine zadovoljan da sa tim nemam ništa. Ja sa uništavanjem nisam imao ništa . "'' :::'''Less:''' ''" Zar deportacija nije bila povezana sa uništavanjem ? "'' :::'''Eichmann:''' ''"Gospodine Avner, rekao sam vam već, nisam bio zadužen da znam ko je, a ko ne bio u radnom procesu za šta obavezan. Ja sam imao naređenje deportirati. (...)."'' :::'''Less:''' ''" I to znači, da niste bili protiv zločina ?"'' :::'''Eichmann:''' ''" Ja sam slušao zapovijedi. Svejedno kakve. Ja sam slušao zapovjedi i izvršavao ih. Iz moje kože ne mogu napolje. "'' U razgovorima Eichmnanna sa [[Willem Sassen]]om, pripadnikom SS jedinice iz Holandije, vođenih 50-tih godina u Argentini, koji su objavljivani u časopisima u SAD i u Njemačkoj, Sassen navodi rečenicu u kojoj Eichmann kaže: :::'' "Da smo ubili 10,5 miliona Židova, bio bih zadovoljan i mogao bi reći, u redu, uništili smo neprijatelja...Ja nisam bio obični izvršilac naređenja, kao takav bio bi budala, radio sam na tome iz idealizma.." ''. Slične izjave i razmišljanja, mada ne u ovako otvorenom tonu, mogu se naći u njegovom testamentu i dnevniku ("Götzen") "Idoli" koje je napisao za vrijem suđenja u zatvoru u Ramli: :::'' "...Ja ću vam prikazati život tog vremena kako je bilo, kako sam ga ja preživio i vidio. Neću pokušati ništa uljepšati. Ne pišem za ničiju čast i slavu; kakve su to samo lažne i lažljive riječi. Ono u što sam jučer morao vjerovati i obožavati, danas leži u prahu poraženosti. Opisat ću vam genocid nad Židovima, onako kako se desio i daću vam moja razmišljanja od jučer i od danas. Ne samo da sam polja smrti vlastitim očima gledao, polja kao klaonice na kojima život nestaje, vidio sam još strašnije stvari. Vidio sam kako sa malo riječi, kroz kratke riječi i zapovijedi pojedinca, kome je državno vođstvo dalo vlast, stvaraju se mjesta za uništavanje života. Vidio sam i neugodu toka mašinerije smrti. Točkić koji pokreće točkić, kao satni mehanizam. I vidio sam one, koje paze na satni mehanizam, održavaju ga, poboljšavaju ga. Vidio sam i one, koji mehanizam ponovo zapinju i posmatraju kazaljku koja sekunde pokazuje, koja žuri i žuri kao život prema smrti. Vidio sam najveći i najnasilniji ples smrti svih vremena. To sam vidio..<ref>[http://www.mazal.org/various/Eichmann.htm "Idoli" ("Götzen") Eichmanove bilješke iz zatvora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131006060724/http://www.mazal.org/various/Eichmann.htm |date=2013-10-06 }}''</ref>" '' Eichmann je u svim tačkama optužnice proglašen krivim. === Presuda === Suđenje je završeno 15. decembra 1961. godine presudom: Smrt vješanjem. Žalbom Eichmanna i njegovog advokata presuda je potvrđena 29. maja 1962. godine i izvršena 1. juna 1962. godine. Eichmann je ostao jedina osoba kojoj je jedan izraelski sud donio i izvršio smrtnu presudu. Kremiran je i njegov je pepeo raspršen u [[Sredozemno more]], da ne bi mogao biti sahranjen ni u jednoj drugoj državi. === Legitimnost procesa === Već na početku sudenja Eichmann je izjavio da izraelski sud nema legitimnost, koja njemu. kao optuženom može osigurati nepristrasno suđenje. Kritičari procesa, ali i [[Revizionizam|revizionisti]] nacizma, smatraju ovo suđenje pristrasnim, jer izraelsko pravo zastupa samo poglede i zahtjeve židovskog naroda. Sud se pozivao na međunarodni pravni princip [[Univerzalna jurisdikcija|univerzalnu jurisdikciju]], po kojoj povrede ovih odredbi omogućavaju suđenje i van područja na kojem je krivično djelo počinjeno. Osnovica za donošenje optužnice je u Izraelu 1960. godine donesena zakonska odredba pod nazivom ''"Nazi and Nazi Collaborators (Punishment) Law" (NNCL)'', koja je zasnovana na [[Londonski statut|Londonskom statutu]] iz 1945. godine, osnovnom pravu za suđenja nacista u Njemačkoj kao i za [[Nürnberški proces|Nürnberške]] procese. === Suđenje u medijima === Proces protiv Eichmanna praćen je u 38 zemalja, a posebno u [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Izrael]]u. Suđenje se moglo pratiti uživo, pomoću sakrivenih kamera, kojima je zabilježen cijeli tok suđenja. Dnevne izvještaje izrađivala je [[Sjedinjene Američke Države|američka]] filmska kompanija Capital Cities Broadcasting Corporation. Postoji nekoliko dokumentarnih filmova u kojima je prikazan tok procesa. U knjizi ''Eichmann u Jeruzalemu'', američka književnica, njemačko-židovskog porijekla [[Hannah Arendt]] govori o Eichmannu, kao i većini nacionalsocijalista, kao sasvim normalnim ljudima, koji su težući karijeri izvršavali za pisaćim stolom i najveće zločine, bez griže savjesti. Sam podnaslov knjige ''Banalnost zla'', u revizionističkim krugovima zloupotrebljava se kao teza, da je svaki čovjek u određenim okolnostima sklon zločinu. Te je teze Arendt pobijala i smatrala nepravilnim tumačenjem svoga djela. == Knjige o Eichmannu == * Eichmann u Jeruzalemu, [[Hannah Arendt]] * Kako sam lovio Eichmanna, [[Peter Zvi Malkin]] == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat}} * [http://motlc.specialcol.wiesenthal.com Dokumenti Centra Simon Wisenthala.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081219040725/http://motlc.specialcol.wiesenthal.com/ |date=2008-12-19 }} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|de|njemački}} * [http://www.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB150/index.htm Dokumenti CIA ] {{Simboli jezika|en|engleski}} * [http://www.mazal.org/various/Eichmann.htm "Idoli" ("Götzen") Eichmanove bilješke iz zatvora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131006060724/http://www.mazal.org/various/Eichmann.htm |date=2013-10-06 }} {{Simboli jezika|de|njemački}} == Vanjske veze == {{Lifetime|1906|1961|Eichmann, Adolf}} [[Kategorija:Osuđeni za ratne zločine]] [[Kategorija:Holokaust]] [[Kategorija:Članovi SS-a]] [[Kategorija:Članovi NSDAP-a]] [[Kategorija:Njemački nacisti]] qkx0wmi3jco0sm7fcd0gn48qahyso95 0 80938 42586526 504650 2026-04-30T18:22:11Z Aca 108187 popravak 42586526 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Danilo I Petrović Njegoš]] 5viihoo84p3a97ib75g5ph93j0jd1au 0 84189 42586461 41827144 2026-04-30T13:46:18Z ~2026-26128-21 347828 42586461 wikitext text/x-wiki {{Infokutija TV | naziv_emisije = Los Serrano | slika = [[File:LosSerrano.png|200px]] | opis = naslovni kadar | kamera = [[postavke više kamera|više kamera]] | slika_format = [[PAL]] | trajanje = 80 min. (proc.) | kreator = Daniel Écija<br />Álex Pina | uloge = ''[[Los Serrano#Likovi i uloge|v. popis postave]]'' | uvodna_tema = "[[1 más 1 son 7]]", izvodi [[Fran Perea]] | zemlja = {{flagcountry|ŠPA}} | jezik = [[španski jezik|španski]] | mreža = [[Telecinco]] | početak = 22. april 2003 | kraj = 17. jul 2008 | br_sezona = 8 | br_epizoda = 147 | lista_epizoda = Los Serrano#Popis epizoda | website = http://www.telecinco.es/losserrano | srodna = ''[[Sinđelići]]''<br>''[[Horvatovi]]'' }} '''''Miloš Polic je GEJ. Seranovi''''' (''Los Serrano'') je [[Španija|španska]] [[televizija|televizijska]] serija, koja prati događaje porodice Serano i njihovih prijatelja. Snimala se od [[2003]]. godine do [[2008]]. godine. Serija je postigla veliki uspeh u svakoj zemlji u kojoj se prikazivala, a u Španiji je proglašena za jednu od najgledanijih serija u istoriji. Naslovnu numeru "1 i 1 su 7" ([[Španija|španski]]: "1 más 1 son 7") otpevao je [[Fran Perea]], koji u seriji glumi Markosa. Zahvaljujući uspehu serije, Fran je postao muzička zvezda u Španiji. [[2005]]. godine nastala je grupa [[Santa Husta Klan]] ([[Španija|španski]]: Santa Justa Klan ili SJK), koju su činili mlađi glumci ove serije. Grupa SJK je postigla veliki uspeh među mladima. Glavne uloge u ovoj seriji tumače [[Antonio Resines]], [[Hesus Bonilja]] i [[Antonio Molero]], a donedavna glavna glumica, [[Belen Rueda]], napustila je seriju [[2007]]. Telesinko je [[22.5.]] [[2008.]] objavio otkazivanje serije usled značajnog pada gledanosti u Španiji. Preostalih sedam epizoda poslednje, osme sezone, u Španiji su emitovane od 05. juna do 17. jula, svake sedmice po jedna epizoda. Kako su producenti unapred najavili poslednjih sedam epizoda su bile pune emocija, kako i dolikuje završetku. Poslednja epizoda Seranovih je bila prepuna iznenađenja i emocija i izazvala je razne komentare gledalaca povodom potpuno neočekivanog kraja. Kao gosti u poslednjoj epizodi pojavili su se Lusija ([[Belen Rueda]]), Markos ([[Fran Perea]]) i Ana ([[Natalija Verbake]]). == Priča == Seranovi su velika urbana porodica. Dijego ima [[41]] godinu, udovac je, a Lusija ima [[38]] godina i razvedena je. Nekada, kao vrlo mladi su se voleli, a sada posle dosta godina slučajni susret i stara ljubav je oživela. Rešili su da se venčaju. Dijego dovodi u brak tri sina, a Lusija dve kćeri. Svi se useljavaju u novu kuću i Seranovi započinju novi život. Ali, period prilagođavanja nije posut ružama. Njihova deca su rasla u različitim društvenim i ekonomskim uslovima. Sada njihov zajednički život dovodi često do komičnih situacija koje ovu porodičnu seriju čine tako dinamičnom. Dijego ima brata Santjaga sa kojim zajednički drži mali bar gde se komšiluk skuplja na piće, meze i razgovore. Lusija je nastavnica u gimnaziji koju pohađaju Dijegovi sinovi i njene kćeri. Bar, kuća i škola su glavna mesta akcije. Teme su razlike u odgoju dece i različiti pristup svakodnevnim problemima, ali moraju da se naviknu na zajednički život. Za Dijegove sinove žene su nepoznati svet koji tek treba otkriti, a otkrića nisu uvek prijatna. Lusijine kćerke sa nevericom posmatraju kako se ponašaju muškarci i nadaju se da nisu svi muškarci isti. Muškarci i žene govore različitim jezikom i to se oslikava u seriji: oni vole bučne večere pored televizora, a one tihe porodične ručkove, oni vole druženje s prijateljima, a one putovanja i muziku, oni su duboko ukorenjeni u svoj komšiluk, a one imaju kosmopolitske ideje. Lusija odgaja kćeri uz razgovor i poverenje, a Dijego silom nameće svoju volju sinovima. Svako će morati da prihvati nešto od druge strane da bi porodica funkcionisala. Zbog životnih tema koje obrađuje serija je postala najgledanija u [[Španija|Španiji]]. == Likovi i uloge == ==== Porodica Serano-Kapdevila ==== * Dijego Serano Moreno ([[Antonio Resines]]) * Giljermo ''"Gilje"'' Serano ([[Víctor Elías]]) * Lusija Gomes Kasado ([[Belen Rueda|Belén Rueda]]) * Markos Serano ([[Fran Perea]]) * Eva Kapdevila Gomes ([[Verónica Sánchez]]) * Francisko ''"Kuro"'' Serano ([[Jorge Jurado]]) * Marija Teresa ''"Tete"'' Kapdevila Gomes ([[Natalia Sánchez]]) * Donja Karmen Kasado([[Julia Gutiérrez Caba]]) * Francisko Serano Moreno ([[Alfredo Landa]]) * Elena Gomes ([[Lydia Bosh]]) * Pepe ([[Pas]]) ==== Porodica Serano-Salgado ==== * Santjago ''"Santi"'' Serano Moreno ([[Jesús Bonilla]]) * Marija Lurdes ''"Lurditas"'' Salgado Fernandez (Goizalde Núñez) * Donja Adela Fernandez (María Alfonsa Rosso) * Santjago ''"Santjagin"'' Serano Salgado ==== Porodica Martines ==== * Fruktuoso Giljermo ''"Fiti"'' Martines Karasko-Lavin ([[Antonio Molero]]) * Raul Martines Blanko ([[Alejo Sauras]]) * Kandela ''"Svraka"'' Blanko Fernandez ([[Nuria González]]) * Marija Asunsion ''"Ćoni"'' Martines Karasko (Pepa Aniorte) * Hose Luis ''"Hosiko"'' Salgado Fernandez (Javier Gutiérrez) * Fruktuoso Martines Lavin ([[José Luis López Vázquez]]) * Andres Blanko Fernandez ([[Jorge Fernández]]) * Adrijan Martines ==== Nastavnici Garsilasa ==== * Fernando ''"Fermin"'' Gonzales ([[Ales Furundarena]]) * Selija Montenegro ([[Jaydy Mitchell]]) * Afrika ''"Afri"'' Sans ([[Alexandra Jiménez]]) * Rakel ([[Elsa Pataky]]) * Ana Blanko Fernandez ([[Natalia Verbeke Leiva]]) * Gael Montenegro ([[Michel Gurfi]]) ==== Učenici Garsilasa ==== * Hose Marija ''"Boliće"'' Beljido ([[Andrés de la Cruz]]) * David ''"DVD"'' Borna ([[Adrián Rodríguez]]) * Matijas ''"Valdano"'' Skobić ([[Juan Luppi]]) * Jolanda ''"Joli"'' Beljido ([[Sara López]]) * Elena ([[María Bonet]]) * Aleks Ćakon ([[Alex Barahona]]) * Oktavio ''"Ćuki"'' Salas ([[Jimmy Barnatán]]) * Susana ''"Su"'' ([[María Hervás]]) * Mustafa ''"Musti"'' Rasit ([[Daniel Esparza]]) * Umberto ([[Christian Criado]]) * Riči ([[Carlos Rodríguez]]) * Dies * Lorena ([[Anne Marie Favreu]]) * Bruno * Sara * Rober Džunior * Luna Gomes (Dafne Fernandez) * Huan ''"Sevilja"'' Gomes ==== Likovi iz kafane Serano ==== * Pakiljo ([[Manolo Caro]]) * Grogi ([[Pablo Jiménez]]) * Rober ([[Mariano Peña]]) * Emilia ([[Pilar Castro]]) * Fritangas DAnijela ==== Sporedni likovi ==== * Benito * Sagrario * Tetka Enriketa Moreno * Dijego ''"Dijegito"'' Serano * Serđi Kapdevila * Rut Kastel Kapdevila ([[Leticia Dolera]]) * Manuel "Manu" Kapdevila ([[Pablo Galán]]) * Kloe Serano Kapdevila * Tinin Martines * Marivi Fernandez de la Era ([[María Luisa Merlo]]) * Sandrin ([[Adelaida Hernandez]]) * Virzinia ==== Likovi iz prošlosti ==== * Amanasio "Padre" Serrano (Jesús Bonilla) * Fransiska "Madre" Moreno (Goizalde Núñez) * Faust * Maslinjavi (Antonio Resines) == Spisak epizoda == === Prva sezona === {| {{tablabonita}} ! Broj ! Naziv ! Gledaoci ! Udio |----- |1 |Ya s'han casao (Venčaše se) |4.286.000 |26,1% |----- |2 |Un padre perfecto (Savršen otac) |4.519.000 |27,2% |----- |3 |Siempre nos quedará París (Uvek ćemo imati Pariz) |4.640.000 |26,0% |----- |4 |El Atlético de Santa Justa F.C. (F.K. Atletiko iz Santa Huste) |4.368.000 |26,4% |----- |5 |Me gusta cuando callas (Dopada mi se kada ćutiš) |5.089.000 |31,2% |----- |6 |Cien maneras de cocinar la trucha (Sto načina za pripremu pastrmke) |5.154.000 |31,7% |---- |7 |No me llames iluso (Nisam gubitnik) |5.364.000 |32,8% |----- |8 |La noche del loro (Besana noć) |4.937.000 |31,0% |----- |9 |Superdotado (Natprosečno nadaren) |5.475.000 |35,5% |----- |10 |El Rey y yo (Kralj i ja) |4.872.000 |34,9% |---- |11 |Una noche en Mogambo (Veče u Mogambu) |4.797.000 |33,6% |----- |12 |Benny, Tonny y Marky (Beni, Toni i Marki) |4.459.000 |34,0% |----- |13 |La guerra de los Martínez (Rat Martinesovih) |4.889.000 |36,0% |} === Druga sezona === {| {{tablabonita}} ! Broj ! Naziv ! Gledaoci ! Udio |----- |14 |Bienvenido, tío Francisco (Dobrodošao, striče Fransisko) |6.370.000 |36,0% |----- |15 |Enhorabuena por el programa (Čestitke za emisiju) |6.270.000 |35,4% |----- |16 |El quinto sentido (Peto čulo) |6.139.000 |36,8% |----- |17 |Trigo limpio (Mutan lik) |6.901.000 |40,5% |----- |18 |Santiago vuelve a la escuela (Santjago opet u školi) |6.809.000 |39,5% |----- |19 |Donde hay jamón hay ilusión (Gde ima pršute, ima i snova) |6.341.000 |35,5% |----- |20 |Sodoma y Gomera (Sodoma i Gomera) |7.243.000 |39,3% |----- | 21 |La mirada del tigre (Pogled tigra) |7.634.000 |41,9% |----- |22 |Eva al desnudo (Gola Eva) |7.237.000 |39,1% |----- |23 |El rey de espadas (Kralj mačeva) |7.345.000 |39,7% |----- |24 |Casado y monógamo (Oženjen i monogaman) |6.992.000 |38,9% |----- |25 |Solo puede quedar uno (Može da bude samo jedan) |7.145.000 |40,0% |----- |26 |Natalie (Natali) |7.649.000 |42,1% |} === Treća sezona === {| {{tablabonita}} ! Broj ! Naziv ! Gledaoci ! Udio |----- |27 |El carnaval veneciano (Venecijanski karneval) |7.603.000 |42,1% |----- |28 |Los toros de Santa Justa (Bikovi iz Santa Huste) |7.630.000 |41,9% |----- |29 |Ser o no ser... taladrador (Biti ili ne biti... bušitelj) |6.637.000 |36,4% |----- |30 |Yo confieso (Priznajem) |7.291.000 |42,7% |----- |31 |El otro lado de la acera (Druga strana medalje) |8.175.000 |44,5% |----- |32 |Los puentes de Burundi (Mostovi Burundija) |8.191.000 |43,3% |----- |33 |La Jamoneta (Pršutomobil) |5.824.000 |31,8% |----- | 34 |El uso del matrimonio (Bračne dužnosti) |6.955.000 |37,1% |----- |35 |Corazón partío (Slomljeno srce) |7.522.000 |38,2% |----- |36 |Recuerdos de Segovia (Suvenir iz Segovije) |6.251.000 |32,1% |----- |37 |El ciruelo (Šljiva) |6.365.000 |32,7% |----- |38 |La vuelta al cole (Povratak u školu) |6.443.000 |35,4% |----- |39 |Nunca subestimes el poder de un ñu (Ne potcenjuj moć gnua) |6.619.000 |36,1% |----- |40 |Un año selvático (Odmor) |6.268.000 |36,1% |----- |41 |La bicha (Boleština) |6.350.000 |36,6% |----- |42 |Spanish mazapan (Španski marcipan) |6.364.000 |36,6% |----- |43 |Descubriendo a Marta (I bi Marta) |4.940.000 |35,1% |----- |44 |Don Quijote de Santa Justa (Don Kihot iz Santa Huste) |5.965.000 |38,0% |----- |45 |El fluido básico (Telesne tečnosti) |6.713.000 |42,6% |} === Četvrta sezona === {|{{tablabonita}} !Broj !Naziv !Gledaoci !Udio |----- |46 |Santiago Gigolo (Santjago žigolo) |6.416.000 |32,8% |----- |47 |Ni media ni guarra (Nema polovično) |5.594.000 |29,1% |----- |48 |El Conde du Mamarrach (Grof Mamlaz) |5.772.000 |29,0% |----- |49 |Desde Londres con amor (Iz Londona s ljubavlju) |5.738.000 |28,8% |----- |50 |Ante la duda... (Pod sumnjom...) |5.498.000 |27,0% |----- |51 |La donante de órganos (Donatorka organa) |5.903.000 |29,7% |----- |52 |El lecho mancillado (Oskrnavljena postelja) |5.910.000 |30,9% |----- |53 |La culpa es yo (Ja sam kriv) |5.893.000 |30,8% |----- |54 |Apechugueision (Snositi) |4.979.000 |25,6% |----- |55 |En ocasiones veo Fitis (Ponekad vidim Fitije) |5.758.000 |30,7% |----- |56 |Lobestoris (Ljubavna priča) |6.098.000 |38,2% |----- |57 |Hay una rosquilla para ti (Krofna za tebe) |7.306.000 |40,9% |----- |58 |No apto para cardíacos (Slabo srce) |6.029.000 |31,6% |----- |59 |Yo azuzo (Nabacivanje) |5.457.000 |28,7% |----- |60 |Antes muerta que chinchilla (Bolje mrtva nego činčila) |5.683.000 |29,6% |----- |61 |El hombre que susurraba a las frutitas (Majstor za voćke) |6.152.000 |34,0% |----- |62 |Yo reconozco (Priznajem) |6.823.000 |37,4% |----- |63 |¿Quién me pone la pierna encima? (Ko mi to maleriše?) |5.725.000 |30,7% |----- |64 |Million Dollar Grogui (Grogi od milion dolara) |5.931.000 |32,2% |----- |65 |Una proposición indecente (Nepristojna ponuda) |4.888.000 |25,6% |----- |66 |Usufructus (Usufruktus) |5.629.000 |30,8% |----- |67 |El reverso tenebroso (Mračna strana) |4.742.000 |25,8% |----- |68 |De Santa Justa a Bilbao (Iz Santa Huste u Bilbao) |5.334.000 |30,3% |----- |69 |Yo de Alcarria y tú de California (Ja iz Alkarije, a ti iz Kalifornije) |4.742.000 |27,9% |----- |70 |Mainfroinlain (Maj frojlan) |4.578.000 |28,2% |----- |71 |Gato negro, casorio blanco (Crna mačka, belo venčanje) |5.270.000 |36,7% |----- |} === Peta sezona === {|{{tablabonita}} ! Broj !Naziv !Gledaoci !Udio |----- |72 |¿Quién puede matar a un cerdo? (Ko može da ubije svinju?) |5.692.000 |30,6% |----- |73 |La maldición de las Capdevila (Prokletstvo Kapdevilinih) |5.351.000 |29,3% |----- |74 |El blues del matrimonio (Bračni bluz) |5.570.000 |30,5% |----- |75 |La pertinaz sequía (Suša bez kraja) |4.909.000 |25,6% |----- |76 |Gibraltar español (Gibraltar je španski) |4.913.000 |26,3% |----- |77 |Cuando padre sonríe (Kad se otac smeje) |4.903.000 |25,2% |----- |78 |El reparto de Africa (Podela Afrike) |4.380.000 |22,6% |----- |79 |El armario empotrado (Armirani ormar) |4.610.000 |25,2% |----- |80 |La alegría de la huerta (Vrt zadovoljstva) |4.638.000 |24,7% |----- |81 |Como una ola (Kao talas) |4.127.000 |22,0% |----- |82 |Las de Caín (Kainovo maslo) |5.011.000 |27,2% |----- |83 |Ay, Candela (E, Kandela) |5.056.000 |28,0% |----- |84 |El toro por los cuernos (Bika za rogove) |5.235.000 |30,6% |----- |85 |Soy nenuco (Ja, evnuh) |5.477.000 |31,5% |----- |86 |Qué mal está Occidente (Zapad je propast) |5.252.000 |30,5% |----- |87 |¿Tú te crees que la policía es tonta? (Ti misliš da je policija glupa?) |4.821.000 |27,7% |----- |88 |Un pez llamado Fructu (Riba zvana Fruktu) |3.937.000 |24,0% |----- |89 |La culpa fue del centollo (Rakovi su krivi) |4.027.000 |23,9% |----- |90 |El primer Serrano universitario (Prvi Serano fakultetlija) |3.846.000 |22,6% |----- |91 |Tracatrá, suspensos y cintas de vídeo (Škljocanje, suspenzije i video trake) |4.176.000 |24,1% |----- |92 |¿Tú te afeitas, Guille? (Gilje, briješ li se ti?) |3.866.000 |22,6% |----- |93 |Pero, ¿quién mató a padre? (Ali ko je ubio oca?) |4.205.000 |25,9% |----- |94 |La llamada de la selva (Zov prirode) |3.902.000 |24,7% |----- |95 |El síntoma de Estocolmo (Stokholmski sindrom) |3.821.000 |24,5% |----- |96 |¡Será por dinero! (Biće da je zbog novca!) |3.424.000 |24,2% |----- |97 |La jauría del hortelano (Drugom je trava uvek zelenija) |3.729.000 |25,1% |----- |} === Šesta sezona === {|{{tablabonita}} ! Broj !Naziv !Gledaoci !Udio |----- |98 |La pasión según Fructuoso (Žitije po Fruktuosu) |5.149.000 |27,2% |----- |99 |Aquí huele a perro (Ovde zaudara na pse) |4.739.000 |24,4% |----- |100 |Los puentes de la Alcarria (Mostovi okruga Alkarija) |4.695.000 |24,9% |----- |101 |El talonario de Aquiles (Ahilova plata) |4.452.000 |22,5% |----- |102 |Il bambino della strada (Dete ulice) |4.704.000 |24,3% |----- |103 |Amor es transigir (Ljubav je trpni pridev) |4.178.000 |21,3% |----- |104 |Los tres cerditos (Tri praseta) |4.035.000 |21,2% |----- |105 |Paseando a Miss Emilia (Vozeći gospođicu Emiliju) |3.926.000 |21,9% |----- |106 |El declive del Imperio Serrano (Pad imperije Serano) |4.155.000 |24,1% |----- |107 |Las fases del amor (Faze ljubavi) |5.183.000 |28,6% |----- |108 |El rastrillo zen (Zen grabuljica) |5.103.000 |28,6% |----- |109 |El jamon maltés (Malteška pršuta) |4.422.000 |24,7% |----- |110 |El padrino IV (Kum IV) |3.990.000 |21,8% |----- |111 |Donde dijo digo, digo Diego (Što rekoh, ne porekoh) |3.946.000 |23,3% |----- |112 |Soy Koala (Ja sam koala) |4.172.000 |23,2% |----- |113 |Ese olor tan característico (Taj miris tako karakterističan) |4.638.000 |26,0% |----- |114 |Charol de leopardo (Leopardova koža) |3.985.000 |24,7% |----- |115 |Breve historia de la filosofía (Kratka istorija filozofije) |3.264.000 |18,9% |----- |116 |Algo pasa con Celia (Nešto se dešava sa Selijom) |4.065.000 |22,4% |----- |117 |Un año de soledad (Godina samoće) |4.110.000 |23,7% |----- |118 |La sombra de Candelaria es alargada (Kandelarijina senka je dugačka) |4.143.000 |23,8% |----- |119 |La penitencia va por detras (Krivica je na drugoj strani) |4.210.000 |24,0% |----- |120 |La mano amiga (Prijateljska ruka) |3.982.000 |22,8% |----- |121 |Siempre positivo, nunca negativo (Uvek pozitivan, nikad negativan) |3.781.000 |22,1% |----- |122 |La parabola del hijo profugo (Parabola o odbeglom sinu) |4.163.000 |24,4% |----- |123 |Dos mujeres y un Serrano (Dve žene i jedan Serano) |3.917.000 |23,5% |----- |124 |Última llamada para Diego Serrano (Poslednji poziv za Dijega Serana) |4.116.000 |26,3% |} === Sedma sezona === {|{{tablabonita}} ! Broj !Naziv !Gledaoci !Udio |----- |125 |No sin mi hijo (Ne bez sina) |4.027.000 |23,0% |----- |126 |La intimidad es una puerta cerrada (Intimnost, to su zatvorena vrata) |4.580.000 |26,9% |----- |127 |Sorpresa, sorpresa (Iznenađenje, iznenađenje) |3.687.000 |20,4% |----- |128 |Mientras hay resquemor hay esperanza (Dok ima ogorčenosti, ima i nade) |3.200.000 |16,3% |----- |129 |Cuando el amor llega así de esta manera (Kad ljubav tako naiđe) |3.389.000 |18,7% |----- |130 |Intima fémina (Ženska intima) |3.142.000 |17,5% |----- |131 |Mayormente, lo que sube, baja (Sve što se popne, uglavnom mora i da siđe) |3.381.000 |18,6% |----- |132 |Encontronazos y desencuentros (Susreti i razmimoilaženja) |3.108.000 |17,8% |----- |133 |El camino recto de Santa Justa (Pravi put od Santa Huste) |3.443.000 |19,7% |----- |134 |Pero por qué no te callas! (Umukni više!) |3.231.000 |17,7% |----- |135 |Matar a un ruiseñor (Ubiti slavuja) |3.713.000 |20,0% |----- |136 |Papá cumple 50 años (Tata puni 50 godina) |3.145.000 |21,7% |----- |137 |La procesión va por dentro (Procesija se odvija iznutra) |3.096.000 |18,0% |----- |138 |El síndrome Sarkozy (Sarkozijev sindrom) |2.895.000 |18,3% |----- |139 |Al evitamiento por el alejamiento ( Izbegavanje putem udaljavanja ) |3.069.000 |18,0% |----- |140 |Los padres de ella (Njeni roditelji) |3.308.000 |18,9% |} === Osma sezona === {| {{tablabonita}} ! Broj ! Naziv ! Gledaoci ! Udio |----- |141 |Bienvenida al mundo de los Serrano (Dobrodošla u svet Seranovih) |3.774.000 |21,4% |----- |142 |La parienta, la cuñada, la suegra y Diego (Rođaka, svastika, tašta i Dijego) |3.630.000 |21,0% |----- |143 |Tigurón V (Ajkuletina) |3.383.000 |21,6% |----- |144 |La carta de Pandora (Pandorino pismo) |3.600.000 |19,0% |----- |145 |Venta pa' mi casa Fiti (Fiti, svrati do moje kuće) |2.955.000 |19,9% |----- |146 |Divorcio a la Serrana (Raspad Seranovih) |3.276.000 |23,8% |---- |147 |Desmontando a Diego (Raskrinkani Dijego) |3.580.000 |25,6% |} {{TVSvijek|2003|2008}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Serrano}} [[Kategorija:Španske TV-serije]] bw0mdzvvi6ajd76yewcbpktx8idjhmu 42586462 42586461 2026-04-30T13:48:05Z ~2026-26128-21 347828 42586462 wikitext text/x-wiki {{Infokutija TV | naziv_emisije = Los Serrano | slika = [[File:LosSerrano.png|200px]] | opis = naslovni kadar | kamera = [[postavke više kamera|više kamera]] | slika_format = [[PAL]] | trajanje = 80 min. (proc.) | kreator = Daniel Écija<br />Álex Pina | uloge = ''[[Los Serrano#Likovi i uloge|v. popis postave]]'' | uvodna_tema = "[[1 más 1 son 7]]", izvodi [[Fran Perea]] | zemlja = {{flagcountry|ŠPA}} | jezik = [[španski jezik|španski]] | mreža = [[Telecinco]] | početak = 22. april 2003 | kraj = 17. jul 2008 | br_sezona = 8 | br_epizoda = 147 | lista_epizoda = Los Serrano#Popis epizoda | website = http://www.telecinco.es/losserrano | srodna = ''[[Sinđelići]]''<br>''[[Horvatovi]]'' }} '''''SINDJELICI (NE) SERANOVI(DAAA)''''' (''Los Serrano'') je [[Španija|španska]] [[televizija|televizijska]] serija, koja prati događaje porodice Serano i njihovih prijatelja. Snimala se od [[2003]]. godine do [[2008]]. godine. Serija je postigla veliki uspeh u svakoj zemlji u kojoj se prikazivala, a u Španiji je proglašena za jednu od najgledanijih serija u istoriji. Naslovnu numeru "1 i 1 su 7" ([[Španija|španski]]: "1 más 1 son 7") otpevao je [[Fran Perea]], koji u seriji glumi Markosa. Zahvaljujući uspehu serije, Fran je postao muzička zvezda u Španiji. [[2005]]. godine nastala je grupa [[Santa Husta Klan]] ([[Španija|španski]]: Santa Justa Klan ili SJK), koju su činili mlađi glumci ove serije. Grupa SJK je postigla veliki uspeh među mladima. Glavne uloge u ovoj seriji tumače [[Antonio Resines]], [[Hesus Bonilja]] i [[Antonio Molero]], a donedavna glavna glumica, [[Belen Rueda]], napustila je seriju [[2007]]. Telesinko je [[22.5.]] [[2008.]] objavio otkazivanje serije usled značajnog pada gledanosti u Španiji. Preostalih sedam epizoda poslednje, osme sezone, u Španiji su emitovane od 05. juna do 17. jula, svake sedmice po jedna epizoda. Kako su producenti unapred najavili poslednjih sedam epizoda su bile pune emocija, kako i dolikuje završetku. Poslednja epizoda Seranovih je bila prepuna iznenađenja i emocija i izazvala je razne komentare gledalaca povodom potpuno neočekivanog kraja. Kao gosti u poslednjoj epizodi pojavili su se Lusija ([[Belen Rueda]]), Markos ([[Fran Perea]]) i Ana ([[Natalija Verbake]]). == Priča == Seranovi su velika urbana porodica. Dijego ima [[41]] godinu, udovac je, a Lusija ima [[38]] godina i razvedena je. Nekada, kao vrlo mladi su se voleli, a sada posle dosta godina slučajni susret i stara ljubav je oživela. Rešili su da se venčaju. Dijego dovodi u brak tri sina, a Lusija dve kćeri. Svi se useljavaju u novu kuću i Seranovi započinju novi život. Ali, period prilagođavanja nije posut ružama. Njihova deca su rasla u različitim društvenim i ekonomskim uslovima. Sada njihov zajednički život dovodi često do komičnih situacija koje ovu porodičnu seriju čine tako dinamičnom. Dijego ima brata Santjaga sa kojim zajednički drži mali bar gde se komšiluk skuplja na piće, meze i razgovore. Lusija je nastavnica u gimnaziji koju pohađaju Dijegovi sinovi i njene kćeri. Bar, kuća i škola su glavna mesta akcije. Teme su razlike u odgoju dece i različiti pristup svakodnevnim problemima, ali moraju da se naviknu na zajednički život. Za Dijegove sinove žene su nepoznati svet koji tek treba otkriti, a otkrića nisu uvek prijatna. Lusijine kćerke sa nevericom posmatraju kako se ponašaju muškarci i nadaju se da nisu svi muškarci isti. Muškarci i žene govore različitim jezikom i to se oslikava u seriji: oni vole bučne večere pored televizora, a one tihe porodične ručkove, oni vole druženje s prijateljima, a one putovanja i muziku, oni su duboko ukorenjeni u svoj komšiluk, a one imaju kosmopolitske ideje. Lusija odgaja kćeri uz razgovor i poverenje, a Dijego silom nameće svoju volju sinovima. Svako će morati da prihvati nešto od druge strane da bi porodica funkcionisala. Zbog životnih tema koje obrađuje serija je postala najgledanija u [[Španija|Španiji]]. == Likovi i uloge == ==== Porodica Serano-Kapdevila ==== * Dijego Serano Moreno ([[Antonio Resines]]) * Giljermo ''"Gilje"'' Serano ([[Víctor Elías]]) * Lusija Gomes Kasado ([[Belen Rueda|Belén Rueda]]) * Markos Serano ([[Fran Perea]]) * Eva Kapdevila Gomes ([[Verónica Sánchez]]) * Francisko ''"Kuro"'' Serano ([[Jorge Jurado]]) * Marija Teresa ''"Tete"'' Kapdevila Gomes ([[Natalia Sánchez]]) * Donja Karmen Kasado([[Julia Gutiérrez Caba]]) * Francisko Serano Moreno ([[Alfredo Landa]]) * Elena Gomes ([[Lydia Bosh]]) * Pepe ([[Pas]]) ==== Porodica Serano-Salgado ==== * Santjago ''"Santi"'' Serano Moreno ([[Jesús Bonilla]]) * Marija Lurdes ''"Lurditas"'' Salgado Fernandez (Goizalde Núñez) * Donja Adela Fernandez (María Alfonsa Rosso) * Santjago ''"Santjagin"'' Serano Salgado ==== Porodica Martines ==== * Fruktuoso Giljermo ''"Fiti"'' Martines Karasko-Lavin ([[Antonio Molero]]) * Raul Martines Blanko ([[Alejo Sauras]]) * Kandela ''"Svraka"'' Blanko Fernandez ([[Nuria González]]) * Marija Asunsion ''"Ćoni"'' Martines Karasko (Pepa Aniorte) * Hose Luis ''"Hosiko"'' Salgado Fernandez (Javier Gutiérrez) * Fruktuoso Martines Lavin ([[José Luis López Vázquez]]) * Andres Blanko Fernandez ([[Jorge Fernández]]) * Adrijan Martines ==== Nastavnici Garsilasa ==== * Fernando ''"Fermin"'' Gonzales ([[Ales Furundarena]]) * Selija Montenegro ([[Jaydy Mitchell]]) * Afrika ''"Afri"'' Sans ([[Alexandra Jiménez]]) * Rakel ([[Elsa Pataky]]) * Ana Blanko Fernandez ([[Natalia Verbeke Leiva]]) * Gael Montenegro ([[Michel Gurfi]]) ==== Učenici Garsilasa ==== * Hose Marija ''"Boliće"'' Beljido ([[Andrés de la Cruz]]) * David ''"DVD"'' Borna ([[Adrián Rodríguez]]) * Matijas ''"Valdano"'' Skobić ([[Juan Luppi]]) * Jolanda ''"Joli"'' Beljido ([[Sara López]]) * Elena ([[María Bonet]]) * Aleks Ćakon ([[Alex Barahona]]) * Oktavio ''"Ćuki"'' Salas ([[Jimmy Barnatán]]) * Susana ''"Su"'' ([[María Hervás]]) * Mustafa ''"Musti"'' Rasit ([[Daniel Esparza]]) * Umberto ([[Christian Criado]]) * Riči ([[Carlos Rodríguez]]) * Dies * Lorena ([[Anne Marie Favreu]]) * Bruno * Sara * Rober Džunior * Luna Gomes (Dafne Fernandez) * Huan ''"Sevilja"'' Gomes ==== Likovi iz kafane Serano ==== * Pakiljo ([[Manolo Caro]]) * Grogi ([[Pablo Jiménez]]) * Rober ([[Mariano Peña]]) * Emilia ([[Pilar Castro]]) * Fritangas DAnijela ==== Sporedni likovi ==== * Benito * Sagrario * Tetka Enriketa Moreno * Dijego ''"Dijegito"'' Serano * Serđi Kapdevila * Rut Kastel Kapdevila ([[Leticia Dolera]]) * Manuel "Manu" Kapdevila ([[Pablo Galán]]) * Kloe Serano Kapdevila * Tinin Martines * Marivi Fernandez de la Era ([[María Luisa Merlo]]) * Sandrin ([[Adelaida Hernandez]]) * Virzinia ==== Likovi iz prošlosti ==== * Amanasio "Padre" Serrano (Jesús Bonilla) * Fransiska "Madre" Moreno (Goizalde Núñez) * Faust * Maslinjavi (Antonio Resines) == Spisak epizoda == === Prva sezona === {| {{tablabonita}} ! Broj ! Naziv ! Gledaoci ! Udio |----- |1 |Ya s'han casao (Venčaše se) |4.286.000 |26,1% |----- |2 |Un padre perfecto (Savršen otac) |4.519.000 |27,2% |----- |3 |Siempre nos quedará París (Uvek ćemo imati Pariz) |4.640.000 |26,0% |----- |4 |El Atlético de Santa Justa F.C. (F.K. Atletiko iz Santa Huste) |4.368.000 |26,4% |----- |5 |Me gusta cuando callas (Dopada mi se kada ćutiš) |5.089.000 |31,2% |----- |6 |Cien maneras de cocinar la trucha (Sto načina za pripremu pastrmke) |5.154.000 |31,7% |---- |7 |No me llames iluso (Nisam gubitnik) |5.364.000 |32,8% |----- |8 |La noche del loro (Besana noć) |4.937.000 |31,0% |----- |9 |Superdotado (Natprosečno nadaren) |5.475.000 |35,5% |----- |10 |El Rey y yo (Kralj i ja) |4.872.000 |34,9% |---- |11 |Una noche en Mogambo (Veče u Mogambu) |4.797.000 |33,6% |----- |12 |Benny, Tonny y Marky (Beni, Toni i Marki) |4.459.000 |34,0% |----- |13 |La guerra de los Martínez (Rat Martinesovih) |4.889.000 |36,0% |} === Druga sezona === {| {{tablabonita}} ! Broj ! Naziv ! Gledaoci ! Udio |----- |14 |Bienvenido, tío Francisco (Dobrodošao, striče Fransisko) |6.370.000 |36,0% |----- |15 |Enhorabuena por el programa (Čestitke za emisiju) |6.270.000 |35,4% |----- |16 |El quinto sentido (Peto čulo) |6.139.000 |36,8% |----- |17 |Trigo limpio (Mutan lik) |6.901.000 |40,5% |----- |18 |Santiago vuelve a la escuela (Santjago opet u školi) |6.809.000 |39,5% |----- |19 |Donde hay jamón hay ilusión (Gde ima pršute, ima i snova) |6.341.000 |35,5% |----- |20 |Sodoma y Gomera (Sodoma i Gomera) |7.243.000 |39,3% |----- | 21 |La mirada del tigre (Pogled tigra) |7.634.000 |41,9% |----- |22 |Eva al desnudo (Gola Eva) |7.237.000 |39,1% |----- |23 |El rey de espadas (Kralj mačeva) |7.345.000 |39,7% |----- |24 |Casado y monógamo (Oženjen i monogaman) |6.992.000 |38,9% |----- |25 |Solo puede quedar uno (Može da bude samo jedan) |7.145.000 |40,0% |----- |26 |Natalie (Natali) |7.649.000 |42,1% |} === Treća sezona === {| {{tablabonita}} ! Broj ! Naziv ! Gledaoci ! Udio |----- |27 |El carnaval veneciano (Venecijanski karneval) |7.603.000 |42,1% |----- |28 |Los toros de Santa Justa (Bikovi iz Santa Huste) |7.630.000 |41,9% |----- |29 |Ser o no ser... taladrador (Biti ili ne biti... bušitelj) |6.637.000 |36,4% |----- |30 |Yo confieso (Priznajem) |7.291.000 |42,7% |----- |31 |El otro lado de la acera (Druga strana medalje) |8.175.000 |44,5% |----- |32 |Los puentes de Burundi (Mostovi Burundija) |8.191.000 |43,3% |----- |33 |La Jamoneta (Pršutomobil) |5.824.000 |31,8% |----- | 34 |El uso del matrimonio (Bračne dužnosti) |6.955.000 |37,1% |----- |35 |Corazón partío (Slomljeno srce) |7.522.000 |38,2% |----- |36 |Recuerdos de Segovia (Suvenir iz Segovije) |6.251.000 |32,1% |----- |37 |El ciruelo (Šljiva) |6.365.000 |32,7% |----- |38 |La vuelta al cole (Povratak u školu) |6.443.000 |35,4% |----- |39 |Nunca subestimes el poder de un ñu (Ne potcenjuj moć gnua) |6.619.000 |36,1% |----- |40 |Un año selvático (Odmor) |6.268.000 |36,1% |----- |41 |La bicha (Boleština) |6.350.000 |36,6% |----- |42 |Spanish mazapan (Španski marcipan) |6.364.000 |36,6% |----- |43 |Descubriendo a Marta (I bi Marta) |4.940.000 |35,1% |----- |44 |Don Quijote de Santa Justa (Don Kihot iz Santa Huste) |5.965.000 |38,0% |----- |45 |El fluido básico (Telesne tečnosti) |6.713.000 |42,6% |} === Četvrta sezona === {|{{tablabonita}} !Broj !Naziv !Gledaoci !Udio |----- |46 |Santiago Gigolo (Santjago žigolo) |6.416.000 |32,8% |----- |47 |Ni media ni guarra (Nema polovično) |5.594.000 |29,1% |----- |48 |El Conde du Mamarrach (Grof Mamlaz) |5.772.000 |29,0% |----- |49 |Desde Londres con amor (Iz Londona s ljubavlju) |5.738.000 |28,8% |----- |50 |Ante la duda... (Pod sumnjom...) |5.498.000 |27,0% |----- |51 |La donante de órganos (Donatorka organa) |5.903.000 |29,7% |----- |52 |El lecho mancillado (Oskrnavljena postelja) |5.910.000 |30,9% |----- |53 |La culpa es yo (Ja sam kriv) |5.893.000 |30,8% |----- |54 |Apechugueision (Snositi) |4.979.000 |25,6% |----- |55 |En ocasiones veo Fitis (Ponekad vidim Fitije) |5.758.000 |30,7% |----- |56 |Lobestoris (Ljubavna priča) |6.098.000 |38,2% |----- |57 |Hay una rosquilla para ti (Krofna za tebe) |7.306.000 |40,9% |----- |58 |No apto para cardíacos (Slabo srce) |6.029.000 |31,6% |----- |59 |Yo azuzo (Nabacivanje) |5.457.000 |28,7% |----- |60 |Antes muerta que chinchilla (Bolje mrtva nego činčila) |5.683.000 |29,6% |----- |61 |El hombre que susurraba a las frutitas (Majstor za voćke) |6.152.000 |34,0% |----- |62 |Yo reconozco (Priznajem) |6.823.000 |37,4% |----- |63 |¿Quién me pone la pierna encima? (Ko mi to maleriše?) |5.725.000 |30,7% |----- |64 |Million Dollar Grogui (Grogi od milion dolara) |5.931.000 |32,2% |----- |65 |Una proposición indecente (Nepristojna ponuda) |4.888.000 |25,6% |----- |66 |Usufructus (Usufruktus) |5.629.000 |30,8% |----- |67 |El reverso tenebroso (Mračna strana) |4.742.000 |25,8% |----- |68 |De Santa Justa a Bilbao (Iz Santa Huste u Bilbao) |5.334.000 |30,3% |----- |69 |Yo de Alcarria y tú de California (Ja iz Alkarije, a ti iz Kalifornije) |4.742.000 |27,9% |----- |70 |Mainfroinlain (Maj frojlan) |4.578.000 |28,2% |----- |71 |Gato negro, casorio blanco (Crna mačka, belo venčanje) |5.270.000 |36,7% |----- |} === Peta sezona === {|{{tablabonita}} ! Broj !Naziv !Gledaoci !Udio |----- |72 |¿Quién puede matar a un cerdo? (Ko može da ubije svinju?) |5.692.000 |30,6% |----- |73 |La maldición de las Capdevila (Prokletstvo Kapdevilinih) |5.351.000 |29,3% |----- |74 |El blues del matrimonio (Bračni bluz) |5.570.000 |30,5% |----- |75 |La pertinaz sequía (Suša bez kraja) |4.909.000 |25,6% |----- |76 |Gibraltar español (Gibraltar je španski) |4.913.000 |26,3% |----- |77 |Cuando padre sonríe (Kad se otac smeje) |4.903.000 |25,2% |----- |78 |El reparto de Africa (Podela Afrike) |4.380.000 |22,6% |----- |79 |El armario empotrado (Armirani ormar) |4.610.000 |25,2% |----- |80 |La alegría de la huerta (Vrt zadovoljstva) |4.638.000 |24,7% |----- |81 |Como una ola (Kao talas) |4.127.000 |22,0% |----- |82 |Las de Caín (Kainovo maslo) |5.011.000 |27,2% |----- |83 |Ay, Candela (E, Kandela) |5.056.000 |28,0% |----- |84 |El toro por los cuernos (Bika za rogove) |5.235.000 |30,6% |----- |85 |Soy nenuco (Ja, evnuh) |5.477.000 |31,5% |----- |86 |Qué mal está Occidente (Zapad je propast) |5.252.000 |30,5% |----- |87 |¿Tú te crees que la policía es tonta? (Ti misliš da je policija glupa?) |4.821.000 |27,7% |----- |88 |Un pez llamado Fructu (Riba zvana Fruktu) |3.937.000 |24,0% |----- |89 |La culpa fue del centollo (Rakovi su krivi) |4.027.000 |23,9% |----- |90 |El primer Serrano universitario (Prvi Serano fakultetlija) |3.846.000 |22,6% |----- |91 |Tracatrá, suspensos y cintas de vídeo (Škljocanje, suspenzije i video trake) |4.176.000 |24,1% |----- |92 |¿Tú te afeitas, Guille? (Gilje, briješ li se ti?) |3.866.000 |22,6% |----- |93 |Pero, ¿quién mató a padre? (Ali ko je ubio oca?) |4.205.000 |25,9% |----- |94 |La llamada de la selva (Zov prirode) |3.902.000 |24,7% |----- |95 |El síntoma de Estocolmo (Stokholmski sindrom) |3.821.000 |24,5% |----- |96 |¡Será por dinero! (Biće da je zbog novca!) |3.424.000 |24,2% |----- |97 |La jauría del hortelano (Drugom je trava uvek zelenija) |3.729.000 |25,1% |----- |} === Šesta sezona === {|{{tablabonita}} ! Broj !Naziv !Gledaoci !Udio |----- |98 |La pasión según Fructuoso (Žitije po Fruktuosu) |5.149.000 |27,2% |----- |99 |Aquí huele a perro (Ovde zaudara na pse) |4.739.000 |24,4% |----- |100 |Los puentes de la Alcarria (Mostovi okruga Alkarija) |4.695.000 |24,9% |----- |101 |El talonario de Aquiles (Ahilova plata) |4.452.000 |22,5% |----- |102 |Il bambino della strada (Dete ulice) |4.704.000 |24,3% |----- |103 |Amor es transigir (Ljubav je trpni pridev) |4.178.000 |21,3% |----- |104 |Los tres cerditos (Tri praseta) |4.035.000 |21,2% |----- |105 |Paseando a Miss Emilia (Vozeći gospođicu Emiliju) |3.926.000 |21,9% |----- |106 |El declive del Imperio Serrano (Pad imperije Serano) |4.155.000 |24,1% |----- |107 |Las fases del amor (Faze ljubavi) |5.183.000 |28,6% |----- |108 |El rastrillo zen (Zen grabuljica) |5.103.000 |28,6% |----- |109 |El jamon maltés (Malteška pršuta) |4.422.000 |24,7% |----- |110 |El padrino IV (Kum IV) |3.990.000 |21,8% |----- |111 |Donde dijo digo, digo Diego (Što rekoh, ne porekoh) |3.946.000 |23,3% |----- |112 |Soy Koala (Ja sam koala) |4.172.000 |23,2% |----- |113 |Ese olor tan característico (Taj miris tako karakterističan) |4.638.000 |26,0% |----- |114 |Charol de leopardo (Leopardova koža) |3.985.000 |24,7% |----- |115 |Breve historia de la filosofía (Kratka istorija filozofije) |3.264.000 |18,9% |----- |116 |Algo pasa con Celia (Nešto se dešava sa Selijom) |4.065.000 |22,4% |----- |117 |Un año de soledad (Godina samoće) |4.110.000 |23,7% |----- |118 |La sombra de Candelaria es alargada (Kandelarijina senka je dugačka) |4.143.000 |23,8% |----- |119 |La penitencia va por detras (Krivica je na drugoj strani) |4.210.000 |24,0% |----- |120 |La mano amiga (Prijateljska ruka) |3.982.000 |22,8% |----- |121 |Siempre positivo, nunca negativo (Uvek pozitivan, nikad negativan) |3.781.000 |22,1% |----- |122 |La parabola del hijo profugo (Parabola o odbeglom sinu) |4.163.000 |24,4% |----- |123 |Dos mujeres y un Serrano (Dve žene i jedan Serano) |3.917.000 |23,5% |----- |124 |Última llamada para Diego Serrano (Poslednji poziv za Dijega Serana) |4.116.000 |26,3% |} === Sedma sezona === {|{{tablabonita}} ! Broj !Naziv !Gledaoci !Udio |----- |125 |No sin mi hijo (Ne bez sina) |4.027.000 |23,0% |----- |126 |La intimidad es una puerta cerrada (Intimnost, to su zatvorena vrata) |4.580.000 |26,9% |----- |127 |Sorpresa, sorpresa (Iznenađenje, iznenađenje) |3.687.000 |20,4% |----- |128 |Mientras hay resquemor hay esperanza (Dok ima ogorčenosti, ima i nade) |3.200.000 |16,3% |----- |129 |Cuando el amor llega así de esta manera (Kad ljubav tako naiđe) |3.389.000 |18,7% |----- |130 |Intima fémina (Ženska intima) |3.142.000 |17,5% |----- |131 |Mayormente, lo que sube, baja (Sve što se popne, uglavnom mora i da siđe) |3.381.000 |18,6% |----- |132 |Encontronazos y desencuentros (Susreti i razmimoilaženja) |3.108.000 |17,8% |----- |133 |El camino recto de Santa Justa (Pravi put od Santa Huste) |3.443.000 |19,7% |----- |134 |Pero por qué no te callas! (Umukni više!) |3.231.000 |17,7% |----- |135 |Matar a un ruiseñor (Ubiti slavuja) |3.713.000 |20,0% |----- |136 |Papá cumple 50 años (Tata puni 50 godina) |3.145.000 |21,7% |----- |137 |La procesión va por dentro (Procesija se odvija iznutra) |3.096.000 |18,0% |----- |138 |El síndrome Sarkozy (Sarkozijev sindrom) |2.895.000 |18,3% |----- |139 |Al evitamiento por el alejamiento ( Izbegavanje putem udaljavanja ) |3.069.000 |18,0% |----- |140 |Los padres de ella (Njeni roditelji) |3.308.000 |18,9% |} === Osma sezona === {| {{tablabonita}} ! Broj ! Naziv ! Gledaoci ! Udio |----- |141 |Bienvenida al mundo de los Serrano (Dobrodošla u svet Seranovih) |3.774.000 |21,4% |----- |142 |La parienta, la cuñada, la suegra y Diego (Rođaka, svastika, tašta i Dijego) |3.630.000 |21,0% |----- |143 |Tigurón V (Ajkuletina) |3.383.000 |21,6% |----- |144 |La carta de Pandora (Pandorino pismo) |3.600.000 |19,0% |----- |145 |Venta pa' mi casa Fiti (Fiti, svrati do moje kuće) |2.955.000 |19,9% |----- |146 |Divorcio a la Serrana (Raspad Seranovih) |3.276.000 |23,8% |---- |147 |Desmontando a Diego (Raskrinkani Dijego) |3.580.000 |25,6% |} {{TVSvijek|2003|2008}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Serrano}} [[Kategorija:Španske TV-serije]] o1v0wqfdtkhoa8doox6m1sdiy7sw9qi 0 86341 42586612 42444678 2026-05-01T09:27:20Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586612 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Ara Pacis-Ben Demey.jpg|thumb|left|250px|'''Ara Pacis Augustae''' ''(Oltar božanskog mira)'', muzej Ara Pacis, Rim.]] [[Datoteka:Ara pacis fregio lato nord.JPG|thumb|200px|Centralni reljef s prikazom božice mira.]] [[Datoteka:Ara pacis fregio lato est 1.JPG|thumb|200px|Detalj svečanog mimohoda.]] ''''''Ara Pacis''' Augustae''' (lat. Oltar veličanstvenog mira) je monumentalni oltar koji je napravljen po naredbi [[Rimski senat|senata]], od 13. pne. - 9. g., kako bi se proslavio [[August]]ov pobjednički povratak iz [[Galija (rimska provincija)|Galije]] i [[Španjolska|Španjolske]]<ref name="crow">{{cite journal | last =Crow | first =Charlotte | title =The Ara Pacis | journal =History Today | volume =56 | issue =6 | pages =5 | date =2006 | accessdate = 2007-02-28}}</ref>. Na [[reljef]]ima koji ispunjavaju cijelu površinu kvadratnog svetišta prikazana je carska obitelj sa simbolima vjerske pobožnosti i plodonosne zemljoradnje. Oltarni ukrasi naglašavaju Augustovu važnost u održavanju mira i blagostanja u [[Rimsko Carstvo|Rimu]], "[[Pax Romana]]" ili stogodišnji mir. Ovaj zavjetni objekt najšire izražava carsku koncepciju [[portret]]a. Na licima iz '''svečanog mimohoda''' prevladava realistični naglasak bez insistiranja na pojedinostima, samo jednostavan [[ritam (likovna umjetnost)|ritam]] nabora koji su pokrenuti svečanim hodom. == Poveznice == * [[Rim]] * [[Umjetnost starog Rima]] * [[Rimsko Carstvo]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == {{commonscat}} * [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Gazetteer/Places/Europe/Italy/Lazio/Roma/Rome/_Texts/PLATOP*/Ara_Pacis.html Samuel Ball Platner, ''Topografski rječnik starog Rima'': Ara Pacis (engleski).] * [http://en.arapacis.it/ Službena web stranica Ara Pacis muzeja na engleskom.]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Gazetteer/Places/Europe/Italy/Lazio/Roma/Rome/Ara_Pacis/home.html Nekoliko stranica s fotografijama.] * [http://travel2.nytimes.com/2006/09/25/arts/design/25paci.html Članak iz New York Times, 25. rujna 2006., "Nagovještaj modenrizma u starom Rimu", Nicolai Ouroussoff.] * [http://www.richardmeier.com/PROJECTS/AraPacis.html ''Opis s Richardmeier.com'': Ara Pacis.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070812201851/http://www.richardmeier.com/PROJECTS/AraPacis.html |date=2007-08-12 }} * [http://www.ara-pacis-museum.com/ Ara Pacis Museum.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070618085751/http://www.ara-pacis-museum.com/ |date=2007-06-18 }} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Građevine u antičkom Rimu]] [[Kategorija:Rimska skulptura]] [[Kategorija:Reljefi]] 3g9xhe0ahivte8ia8p4eo5bzrpq985t 0 105800 42586611 41822672 2026-05-01T09:20:38Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586611 wikitext text/x-wiki {{Infokutija TV | naziv_emisije = Apuesta por un amor | žanr = melodrama | zemlja = {{flagcountry|MEX}} | kanal = [[XEW-TV|El Canal de las Estrellas]] | početak = [[25. oktobar]] [[2004]]. | kraj = [[22. april]] [[2005]]. | br_epizoda = 115 | producent = [[Angelli Nesma]] | režija = [[Sergio Cataño]]<br />[[Alfredo Gurrola]]<br />[[Benjamin Cann]] | nastupaju = [[Patricia Manterola]]<br />[[Juan Soler]]<br />[[Roberto Palazuelos]]<br />[[Alejandra Ávalos]]<br />[[Eric del Castillo]]<br />[[Monika Sánchez]]<br />[[Jorge Vargas]]<br />[[Fabián Robles]]<br />[[Manuela Imaz]] | uvodna_pjesma = [[México en la piel|Que seas felíz]], izvodi: [[Luis Miguel]] | scenario = [[Bernardo Romero Pereiro]] }} '''''Apuesta por un amor''''' je [[Meksiko|meksička]] [[telenovela]] produkcijske kuće [[Televisa]] originalno emitovana tokom [[2004]]. i [[2005]]. godine. Predstavlja rimejk [[Kolumbija|kolumbijske]] telenovele ''[[La potra Zaina]]'' iz 1993. godine. U [[Srbija|Srbiji]] se prikazivala na [[RTV Pink|Televiziji Pink]] tokom [[2005]]. godine pod naslovom '''Ljubav je kocka''', a u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] na programu [[Nova TV]] pod naslovom '''''Ljubav na kocki'''''. == Sinopsis == Hulija Montanjo je ponosna i snažna mlada žena. Lepotica je San Gasparija - neuglednog gradića koji je osnovao Hulijin otac don Hulio. Don Hulio je najbogatiji i najmoćniji zemljoposednik u gradu. Hulija je preuzela upravljanje nad porodičnim imanjem, s obzirom da je njen nemarni brat Alvaro lenji pijanac koji za sebe smatra da je iznad zakona. Najmlađa u porodici je Soledad, nevino mlado biće zanemareno od don Hulija, koje traži utočište u svojim fantazijama. Don Hulio i njegov prijatelj Ignasio oduvek žele da se njihova deca venčaju, kako bi spojili svoja bogatstva i posede. Ali Hulija je raskinula zaruke sa Fransiskom, kada je saznala da je on vara sa Evom, lokalnom bludnicom. Od tada mnogi žele osvojiti njeno srce, ali Hulija je oprezna kada su u pitanju muškarci i gleda na njih sa prezirom. Don Hulio je zaljubljen u Kasandru, gramzljivu ženu kojoj je stalo samo do novca. Ona živi u Meksiko Sitiju, voli kockanje sa velikim ulozima i veći broj povremenih ljubavnika. To se promeni kada upozna Gabrijela, kojim ubrzo postane opsednuta. Tokom privatne partije pokera, koju ona dogovori, Gabrijel osvoji Ignasijovo imanje. Iako ga gubitnik moli za vreme da skupi novac i vrati imanje, Gabrijel odlazi u San Gaspar kako bi video šta da dobio na kocki. Tada upoznaje Huliju i među njima se rađa trenutna privlačnost. Gabrijel sada ima pravi razlog za ostanak. Hulija je, međutim, uznemirena osećanjima koje je Gabrijel pobudio u njoj. Probuđena je i Kasandrina ljubomora, koja nastoji da okrene don Hulija protiv veze njegove ćerke i doseljenika. Kasandra želi sve – brak sa Hulijom i Gabrijela za ljubavnika. Ignasio, ipak, ne uspeva pronaći novac za povratak svoje imovine i Gabrijel se doseljava na imanje u San Gasparu. Besni don Hulio koristi svoj uticaj na sugrađane kako bi mu život učinio nemogućim. Gabrijel se nastoji svim sredstvima boriti protiv toga, istovremeno želi da pridobije naklonost don Hulija i ljubav njegove ćerke za kojom čezne. == Uloge == {| class="wikitable sortable" |- bgcolour|Television colour ! Glumci || Likovi |- |Patrisija Manterola||Hulija |- |Huan Soler||Gabrijel |- |Erik del Kastiljo||Ćepe |- |Roberto Palazuelos||Francisko |- |Monika Sančez||Eva |- |Horhe Vargas||Hulio |- |Dasija Gonzalez||Nana Klara |- |Roberto Baljesteros||Marko |- |Sokoro Bonilja||Lazara |- |Toni Bravo||Kamilo |- |Arsenio Kampos||Ignasio |- |Maleni Morales||Ester |- |Alfonso Ituralde||Homer |- |Roberto D' Amiko||Otac Hesus |- |Hajime Lozano||Braulio |- |Husto Martinez||Makario |- |Hektor Saez||Kajetano |- |Fernando Robles||Marsijal |- |Alehandro Rabago||Lorenso |- |Fabijan Robles||Alvaro |- |Hose Marija Tore||Luis |- |Franciska Giljen||Matilde |- |Hulio Manino||Leandro |- |Lorena Enrikez||Soledad |- |Huan Anhel Esparsa||Samuel |- |Benjamin Rivero||Ramon |- |Alehandra Avalos||Kasandra |- |Susana Lozani||Marsela |- |Elsa Navarete||Lusero |- |Rafael Gojiri||Aurelio |- |Manuel Benitez||Pedro |- |Memo Dorantes||Hasinto |- |Margarita Ambriz||Irasema |- |Karmen Besera||Nađa |- |Rafael del Viljar||Domingo |- |Manuela Imaz||Grasija |- |Han||Felipe |- |Tere Lopez-Tarin||Ivana |- |Marko Munjoz||Dr. Sebastijan |- |Gustavo Roho ||Advokat De la Rosa |- |Rikardo Vera||Melesio |} == Vanjske veze == * [http://www.esmas.com/apuestaporunamor/ Sitio oficial de esmas.com]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{TVSvijek|2004|2005}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Meksičke telenovele]] 64vwrdl7qjsohceg79h17tzvf96bej9 0 105823 42586592 42485817 2026-05-01T03:04:29Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586592 wikitext text/x-wiki {{drugo značenje3|Alborada}} {{Infokutija TV| | naziv_emisije = Alborada | slika = [[Datoteka:Lucero.LASep17,07 26.JPG|200px]] | opis_slike = Glumica i pjevačica Lucero utjelovila je glavnu ulogu u seriji | format= Telenovela | trajanje = 45 min. po epizodi | kreator = [[Maria Zarattini]]<br />[[Carla Estrada]] | nastupaju = [[Lucero]]<br />[[Fernando Colunga]]<br />[[Arturo Peniche]]<br />[[Daniela Romo]] | zemlja = {{flagcountry|MEX}} | početak= [[24. listopada]] [[2005.]] | kraj = [[24. veljače]] [[2006.]] | br_epizoda = 90 }} '''''Alborada''''' je [[povijest|povijesna]] [[Meksiko|meksička]] telenovela smještena u vrijeme 19. stoljeća. Počela se emitirati [[24. listopada]] [[2005.]], a posljednja epizoda emitirala se [[24. veljače]] [[2006]]. U [[Srbija|Srbiji]] je emitirana na programu [[RTV Pink]], a u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] emitirana na programu [[HRT]] pod naslovom '''''Zora'''''. == Radnja == Radnja telenovele '''Zora''' smještena je u davno [[kolonija]]lno doba, u vrijeme velikih društvenih razlika, kad je običan narod živio potlačen od strane [[aristokracija|aristokracije]], a baš svi, i oni bogati i oni siromašni, vodili su težak život pod mračnim okriljem [[inkvizicija|inkvizicije]]. U središtu je priče lijepa Maria Hipolita, koja s bakom Carlotom živi u selu [[Santa Rita]] u [[Panama|Panami]]. Premda je rođena u Meksiku, Hipolita je kao djevojčica odvojena od majke Asuncion, koja ju je rodila izvan [[brak]]a, a nikad nije saznala tko je njezin pravi otac. U zamjenu za bogat miraz Carlota uspije dogovoriti brak Hipolite i Antonija, sina ugledne Adelaide de Guzman. Nekoliko mjeseci kasnije baka lijepe djevojke [[smrt|umire]] ne znajući da je nesretni Antonio [[impotencija|impotentan]] te da nijednom nije konzumirao [[brak]] s njezinom unukom. Adelaida, koja se s prijezirom odnosi prema svojoj snahi, je svjesna da će njezin sin naslijediti bogatstvo svog strica Prospera isključivo pod uvjetom da dobije sina nasljednika. Očajna jer shvaća da je Antonio impotentan, Adelaida iskoristi vijest svojih sluga da su na njezinu imanju uhvatili bjegunca, atraktivnog Luisa Manriquea, koji uvelike sliči njezinu sinu. U zamjenu za svoju šutnju i milost, Adelaida neznancu predloži okrutan plan – te iste noći pod okriljem [[mrak]]a on će zamijeniti Antonija, ući u Hipolitinu sobu te joj napraviti toliko željeno dijete, a ona će mu sljedećeg dana pomoći da se nesmetano vrati u Meksiko. Pod prijetnjom da bude predan u ruke pravde zbog zločina koji mu je smjestio ambiciozni rođak, [[grof]] Diego, Luis Manrique pristane na Adelaidin plan namjeravajući pobjeći kroz prozor prije nego probudi Hipolitu. Ipak, njezina je figura i nježnost zavedu te naočiti [[trgovac]] ipak provede noć s njom skrivajući svoje lice. Sljedećeg jutra, zbog osjećaja krivnje, Luis Manrique prizna zaprepaštenoj Hipoliti što se dogodilo, no pobjegne prije nego joj se pokaže i kaže svoje ime. Ogorčena na izopačenu podvalu svekrve i nesposobnost svog supruga da se pobrine za njihov brak, [[trudnoća|trudna]] Hipolita odluči pobjeći iz [[Panama|Paname]] te krenuti u Meksiko ne bi li pronašla svoju majku. Prolaze tri godine, a Hipolita sa sinčićem Rafaelom napokon stiže na imanje svoje majke Asuncion, koja je već osnovala drugu obitelj. Odlučna pronaći neznanca koji joj je napravio dijete kako bi ga prisilila da dječaku da svoje prezime, Hipolita će se naći u vrtlogu intriga i nasilja koje sprovodi Dona Juana, okrutna sestra bivšeg grofa de Guevare i majka Luisa Manriquea. Premda skriva činjenicu da je sadašnji grof Diego njezin pravi sin, Juana počinje prljavu igru kojom se želi riješiti mudrog Luisa Manriquea i Hipolite, čiji bi dolazak u Meksiko mogao razotkriti davno skrivane tajne. Kad se ponovno sretne s Hipolitom, Luis Manrique shvati da bi maleni Rafael mogao biti njegov sin te potaknut nježnim osjećajima prema hrabroj i plemenitoj djevojci počne tražiti izlaz iz dogovorenog [[brak]]a s Esperanzom, nesretnom i boležljivom ženom koju je bio prisiljen oženiti zbog poštovanja obiteljske tradicije. == Glumačka postava == * [[Lucero]] kao María Hipolita * [[Fernando Colunga]] kao Luis Manrique * [[Daniela Romo]] kao Juana * [[Arturo Peniche]] kao Antonio * [[Ernesto Laguardia]] kao Cristobal * [[Iran Castillo]] kao Catalina * [[Valentino Lanus]] kao Martin * [[Alejandro Tommassi]] kao Felipe * [[Manuel Ojeda]] kao Francisco * [[Olivia Bucio]] kao Asuncion * [[Luis Roberto Guzman]] kao Diego * [[Vanessa Guzman]] kao Perla * [[Zully Montero]] kao Adelaida * [[Mariana Garza]] kao Esperanza * [[Robertha]] kao Paula * [[Sherlyn]] kao Marina * [[Gilberto de Anda]] kao Gasca * [[Beatriz Moreno]] kao Adalgisa * [[Jose Luis Resendez]] kao Andres * [[Mariana Karr]] kao Isabel * [[Monica Miguel]] kao Modesta * [[Patricia Martinez]] kao Carmela * [[Arturo Vazquez]] kao Ramon * [[Lucero Lander]] kao Teresa * [[Analia del Mar]] kao Mirta * [[Marcelo Cordoba]] kao Marcos * [[Maria Rojo]] kao Victoria * [[Magda Guzman]] kao Poderosa * [[Jan]] kao Santiago U gostujućim ulogama pojavili su se i [[David Ostrosky]], [[Isaura Espinoza]], [[Lupita Lara]], [[Aaron Hernan]], [[Rosa Maria Bianchi]], [[Humberto Dupeyron]], [[Ruben Cerda]], [[Aurora Clavel]], [[Mario Ivan Martinez]], [[Rudy Casanova]], [[Eduardo Linan]], [[Gabriel de Cervantes]], [[Archi Lanfranco]], [[Susana Lozano]], [[Edgardo Eliezer]], [[Veronica con K]], [[Nelly Horsman]], [[Carlos Giron]], [[Raul Valerio]], [[Sara Monar]], [[Benjamin Islas]] i drugi. == Zanimljivosti == * Naslovnu pjesmu ''Alborada'' je otpjevao operni pjevač [[Placido Domingo]]. * [[Mariana Karr]], [[Luis Roberto Guzman]], [[Fernando Colunga]], [[Lucero]] i [[Daniela Romo]] su za svoje uloge osvojili nagradu '''TVyNovelas'''. Istu je nagradu osvojila i telenovela u kategoriji "najbolja telenovela godine" pobijedivši time svoje najveće konkurente, telenovele ''[[Maćeha (telenovela)|Maćeha]]'' i ''[[Rebelde]]''. == Vanjske veze == * [http://www.esmas.com/alborada/ Službene stranice Zore]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{TVSvijek|2005|2006}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Meksičke telenovele]] pmisavc6e08v7w23z70wo3uf66623vs 4 107703 42586622 42575468 2026-05-01T10:56:35Z Edgar Allan Poe 29250 42586622 wikitext text/x-wiki __NEWSECTIONLINK__ {{arhive|auto=short}} Na ovoj stranici registrirani korisnici bivaju anketirani o kandidatima za istaknute članke. Radi preglednosti naglasite svoj stav upotrebom šablona {{tl|Za}}, {{tl|Uzdržan}} i {{Tl|Protiv}}. Glasove za ''poželjno'' je obrazložiti, a glasove protiv ''potrebno'' obrazložiti. Svi korisnici pozvani su da argumentirano iznose zamjerke na članke. Svaki registrirani korisnik može predložiti neki članak za istaknut. Predloženi članak treba ispunjavati '''[[Wikipedia:Istaknuti članci/Kriteriji|određene kriterije]]'''. Anketiranje okvirno traje '''jedan mjesec'''. U nedostatku glasova članak može biti izabran čak i s jednim (predlagačevim) glasom. == Juli == {{zaglavlje ankete|Sukladno pravilima, oba članka stekla su status '''istaknutog članka'''.|Završeno}} === 1. - 15. === ==== ''[[Mirotvorac (film)|Mirotvorac]]'' ==== ===== Za ===== ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== === 16. - 30. === ==== [[Panama]] ==== ===== Za ===== ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== {{podnožje ankete}} == August == === 1. - 15. === ==== ''[[Straume]]'' ==== ===== Za ===== ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== === 16. - 31. === ==== [[Zabel Jesajan]] ==== ===== Za ===== ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== sl7p35ggg2auhvl1jbvch8whrfu5m1q 4 107704 42586625 42575476 2026-05-01T10:58:50Z Edgar Allan Poe 29250 /* 2026. (24) */ 42586625 wikitext text/x-wiki Ova stranica predstavlja '''arhivu''' dosadašnjih '''izabranih članaka''' na srpskohrvatskoj Wikipediji od [[23. lipnja]] [[2005.]] godine, kada su izabrani članci po prvi puta uvedeni na ovu Wikipediju. U počecima, sustav izbora bio je nejasno normiran i neredovit, članci su se mijenjali u nepravilnim razmacima, a razrađenih pravila izbora nije bilo. Članci su se predlagali i birali temeljem subjektivne procjene kvalitete, a ne temeljem glasovanja. Značajnija promjena dogodila se krajem [[2008.]] godine, kada se članci počinju birati jednom mjesečno, što je sustav koji je trajao do veljače [[2013.]] godine. Tada se uvodi dvomjesečni sustav temeljem kojeg se izabrani članci izmjenjuju dva puta mjesečno. Od [[2015.]] godine sustav je proširen na tri članka u mjesecu. Ova stranica sadržavat će samo popis izabranih članaka uz statističke podatke o zastupljenosti pojedinih kategorija, kao i prikaz perioda tokom kojeg su bili izabrani. Za sve detaljnije informacije postojat će zasebne arhivske stranice za pojedinu godinu gdje će se moći dobiti detaljniji uvid u same članke. ==Opći pregled== {{bar box |title = Pregled izabranih članaka po kategorijama |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|31}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|32}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Historija|Historija]]|#800000|88}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|93}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|28}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|117}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|16}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|37}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|44}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''484'''}} |caption=Ažurirano: [[1.4.]] [[2026.]] }} *{{legend|#bfe0bf|16.2. - 1.3. ~ [[Franz Kafka]]}} ;Gdje :{{legend|#bfe0bf|predstavlja kategoriju kojoj članak pripada}} :'''16.2. - 1.3.''' predstavlja vremenski period tokom kojeg je članak bio na glavnoj stranici kao izabrani :'''[[Franz Kafka]]''' predstavlja naslov izabranog članka ===Legenda=== {| style="background-color: transparent; width: {{{width|65%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E1A95F|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]}} *{{legend|#50C878|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]}} *{{legend|#800000|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]}} *{{legend|#bfe0bf|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]}} *{{legend|#F5F5DC|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E34234|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]}} *{{legend|#4C6099|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]}} *{{legend|#AAD0FF|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]}} *{{legend|#DCDCDC|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]}} |} == Pregled po godinama == === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2005.|2005.]] (7) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E1A95F|23.6. - 6.7. ~ '''[[Goli otok]]'''}} *{{legend|#E34234|7.7. - 19.7. ~ '''[[Potsdamer Platz]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|20.7. - 3.8. ~ '''[[Gaj Julije Cezar]]'''}} *{{legend|#E1A95F|4.8. - 14.8. ~ '''[[Ljubljana]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E34234|15.8. - 9.10. ~ '''[[Pjongjanški metro]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|10.10. - 20.12. ~ '''[[Willy Brandt]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.12.'05. - 14.1.'06. ~ '''[[Safri Duo]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2005. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|3}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|2}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''7}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2006.|2006.]] (9) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#bfe0bf|15.1. - 16.2. ~ '''[[Himzo Polovina]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|17.2. - 30.3. ~ '''''[[SMS Viribus Unitis]]'''''}} *{{legend|#bfe0bf|31.3. - 2.6. ~ '''[[Ulysses S. Grant]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|3.6. - 9.6. ~ '''[[Parlament]]'''}} *{{legend|#E34234|10.6. - 27.8. ~ '''[[Rimska književnost]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#bfe0bf|28.8. - 6.10. ~ '''[[Pocahontas]]'''}} *{{legend|#800000|7.10. - 22.11. ~ '''[[Uskršnji ustanak]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|23.11. - 20.12. ~ '''[[Adolf Hitler]]'''}} *{{legend|#800000|21.12.'06. - 7.1.'07. ~ '''[[Drugi svjetski rat]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2006. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|4}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|1}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''9}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2007.|2007.]] (11) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#4C6099|8.1. - 19.1. ~ '''[[Antička filozofija]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|20.1. - 7.2. ~ '''[[Marlene Dietrich]]'''}} *{{legend|#E34234|8.2. - 22.2. ~ [[Queer as Folk (US)|'''''Queer as Folk'' (US)''']]}} *{{legend|#F5F5DC|23.2. - 25.3. ~ '''''[[The Washington Post]]'''''}} *{{legend|#E34234|26.3. - 6.4. ~ '''[[Starogrčka književnost]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|7.4. - 14.6. ~ '''[[Victor Hugo]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#F5F5DC|15.6. - 18.7. ~ '''[[Rat]]'''}} *{{legend|#E1A95F|19.7. - 6.8. ~ '''[[San Francisco Bay Area]]'''}} *{{legend|#800000|7.8. - 18.9. ~ '''[[Ku Klux Klan]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|19.9. - 25.12. ~ '''[[Vulgarni latinski jezik]]'''}} *{{legend|#800000|26.12.'07. - 19.2.'08. ~ '''[[Historija Sjedinjenih Američkih Država]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2007. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|3}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|1}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''11}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2008.|2008.]] (4) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E34234|20.2. - 24.4. ~ '''[[Album]]'''}} *{{legend|#800000|25.4. - 23.7. ~ '''[[Francuski revolucionarni kalendar]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|24.7. - 30.11. ~ '''[[Elektroenergetika]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.12. - 31.12. ~ '''[[Novi Beograd]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2008. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|1}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''4}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2009.|2009.]] (12) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E1A95F|1.1. - 31.1. ~ '''[[Ljubljana]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.2. - 28.2. ~ '''[[Peking]]'''}} *{{legend|#E34234|1.3. - 31.3. ~ '''''[[Usagi Yojimbo]]'''''}} *{{legend|#800000|1.4. - 30.4. ~ '''[[Rat Canudosa]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.5. - 31.5. ~ '''[[Egipat]]'''}} *{{legend|#E34234|1.6. - 30.6. ~ '''[[Dinastija (TV serija)|''Dinastija'' (serija)]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#F5F5DC|1.7. - 31.7. ~ '''"[[God Save the Queen]]"'''}} *{{legend|#50C878|1.8. - 31.8. ~ '''[[Krokodil]]'''}} *{{legend|#E34234|1.9. - 30.9. ~ '''''[[Sailor Moon]]'''''}} *{{legend|#50C878|1.10. - 31.10. ~ '''[[Meduze]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.11. - 30.11. ~ '''[[George H. W. Bush]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.12. - 31.12. ~ '''[[Konstantin Veliki]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2009. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|3}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|3}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''12}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2010.|2010.]] (12) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#bfe0bf|1.1. - 31.1. ~ '''[[Dimitrije Tucović]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.2. - 28.2. ~ '''[[Vancouver]]'''}} *{{legend|#800000|1.3. - 31.3. ~ '''[[Bitka kod Kane]]'''}} *{{legend|#E34234|1.4. - 30.4. ~ '''[[Stargate (film)|''Stargate'' (film)]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.5. - 31.5. ~ '''[[Persepolis]]'''}} *{{legend|#E34234|1.6. - 30.6. ~ '''''[[Cliffhanger]]'''''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#F5F5DC|1.7. - 31.7. ~ '''[[Srpskohrvatski jezik]]'''}} *{{legend|#800000|1.8. - 31.8. ~ '''[[Atentat na Johna F. Kennedyja]]'''}} *{{legend|#E34234|1.9. - 30.9. ~ '''''[[Civilization]]'''''}} *{{legend|#F5F5DC|1.10. - 31.10. ~ '''[[Seksualna revolucija]]'''}} *{{legend|#E34234|1.11. - 30.11. ~ '''[[Holivudska crna lista]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.12. - 31.12. ~ '''[[Uzbekistan]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2010. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|3}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|4}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''12}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2011.|2011.]] (12) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#800000|1.1. - 31.1. ~ '''[[Historija Kine]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.2. - 28.2. ~ '''[[Britney Spears]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.3. - 31.3. ~ '''[[Roy Orbison]]'''}} *{{legend|#4C6099|1.4. - 30.4. ~ '''[[Historijski Isus]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|{{nowrap|1.5. - 31.5. ~ '''[[Francuska rukometna reprezentacija]]'''}}}} *{{legend|#bfe0bf|1.6. - 30.6. ~ '''[[Jack Trbosjek]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#50C878|1.7. - 31.7. ~ '''''[[Edmontosaurus]]'''''}} *{{legend|#F5F5DC|1.8. - 31.8. ~ '''[[Brak]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.9. - 30.9. ~ '''[[Malware]]'''}} *{{legend|#E34234|{{nowrap|1.10. - 31.10. ~ '''''[[Harry Potter and the Deathly Hallows - Part 2]]'''''}}}} *{{legend|#DCDCDC|1.11. - 30.11. ~ '''[[Apple Inc.]]'''}} *{{legend|#800000|1.12. - 31.12. ~ '''[[Opsada Skadra]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2011. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|3}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|2}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''12}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2012.|2012.]] (12) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#F5F5DC|1.1. - 31.1. ~ '''''[[Code civil]]'''''}} *{{legend|#E34234|1.2. - 29.2. ~ '''[[Znanstvena fantastika]]'''}} *{{legend|#E34234|1.3. - 31.3. ~ '''''[[Lea i Darija]]'''''}} *{{legend|#50C878|1.4. - 30.4. ~ '''[[Pterosauri]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|{{nowrap|1.5. - 31.5. ~ '''[[Commodore International]]'''}}}} *{{legend|#bfe0bf|1.6. - 30.6. ~ '''[[Braća Kray]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#bfe0bf|1.7. - 31.7. ~ '''[[Kelsos]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.8. - 31.8. ~ '''[[John Brown (abolicionist)]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.9. - 30.9. ~ '''[[Lewis Carroll]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|{{nowrap|1.10. - 31.10. ~ '''[[Ljudski rad]]'''}}}} *{{legend|#E34234|1.11. - 30.11. ~ '''[[Conan the Barbarian (1982 film)|''Conan the Barbarian'' (1982)]]'''}} *{{legend|#50C878|1.12. - 31.12. ~ '''[[Koraljni greben]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2012. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|4}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|3}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|1}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''12}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2013.|2013.]] (23) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#DCDCDC|1.1. - 31.1. ~ '''[[Spyware]]'''}} *{{legend|#E34234|1.2. - 15.2. ~ '''[[Aria (anime)|''Aria'' (anime)]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.2. - 28.2. ~ '''[[Franz Kafka]]'''}} *{{legend|#E34234|1.3. - 15.3. ~ '''''[[Svećenikova djeca]]'''''}} *{{legend|#DCDCDC|{{nowrap|16.3. - 31.3. ~ '''[[Hipoteza o rijetkoj Zemlji]]'''}}}} *{{legend|#800000|1.4. - 15.4. ~ '''[[Bitka za Moskvu]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.4. - 30.4. ~ '''[[Markion]]'''}} *{{legend|#E34234|1.5. - 15.5. ~ '''''[[Cardcaptor Sakura]]'''''}} *{{legend|#E34234|16.5. - 31.5. ~ '''''[[Les Vampires]]'''''}} *{{legend|#DCDCDC|{{nowrap|1.6. - 15.6. ~ '''[[Život na Marsu]]'''}}}} *{{legend|#E34234|1.6. - 30.6. ~ '''''[[Decameron]]'''''}} *{{legend|#50C878|1.7. - 15.7. ~ '''[[Permsko-trijasko izumiranje]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E34234|16.7. - 31.7. ~ '''''[[Nineteen Eighty-Four]]'''''}} *{{legend|#E34234|1.8. - 15.8. ~ '''[[Popularna muzika u SFRJ]]'''}} *{{legend|#E34234|16.8. - 31.8. ~ '''[[Sherlock Holmes (2009)|''Sherlock Holmes'' (2009)]]}} *{{legend|#E34234|{{nowrap|1.9. - 15.9. ~ '''[[Leomon]]'''}}}} *{{legend|#4C6099|16.9. - 30.9. ~ '''[[Kritika Biblije]]'''}} *{{legend|#4C6099|1.10. - 15.10. ~ '''[[Rano hrišćanstvo]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.10. - 31.10. ~ '''[[Anwar Sadat]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|1.11. - 15.11. ~ '''[[Demografija Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Demografija SFRJ]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.11. - 30.11. ~ '''[[Sunny Leone]]'''}} *{{legend|#800000|{{nowrap|1.12. - 15.12. ~ '''[[Bitka za Vukovar]]'''}}}} *{{legend|#E34234|16.12. - 31.12. ~ '''[[Sherlock Holmes]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2013. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|4}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|10}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|3}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''23}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2014.|2014.]] (24) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E34234|1.1. - 15.1. ~ '''''[[Ubiti pticu rugalicu]]'''''}} *{{legend|#F5F5DC|16.1. - 31.1. ~ '''[[Iranrud]]'''}} *{{legend|#E34234|1.2. - 15.2. ~ '''''[[The Rose of Versailles]]'''''}} *{{legend|#50C878|16.2. - 28.2. ~ '''[[Vatroglavi kraljić]]'''}} *{{legend|#E34234|1.3. - 15.3. ~ '''[[Joker (strip)]]'''}} *{{legend|#50C878|{{nowrap|16.3. - 31.3. ~ '''[[Vodozemci]]'''}}}} *{{legend|#50C878|1.4. - 15.4. ~ '''[[Obične golupke]]'''}} *{{legend|#E34234|16.4. - 30.4. ~ '''[[Grčka komedija]]'''}} *{{legend|#800000|1.5. - 15.5. ~ '''[[1991]]'''}} *{{legend|#50C878|16.5. - 31.5. ~ '''[[Rudolfijev kit]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|{{nowrap|1.6. - 15.6. ~ '''[[Vojin Bakić]]'''}}}} *{{legend|#E34234|{{nowrap|1.6. - 30.6. ~ '''''[[Sherlock Holmes: A Game of Shadows]]'''''}}}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#DCDCDC|1.7. - 15.7. ~ '''[[Rak pluća]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|16.7. - 31.7. ~ '''[[Itrij]]'''}} *{{legend|#E34234|1.8. - 15.8. ~ '''''[[Blade Runner]]'''''}} *{{legend|#DCDCDC|16.8. - 31.8. ~ '''[[ABC proteini]]'''}} *{{legend|#E1A95F|{{nowrap|1.9. - 15.9. ~ '''[[Potresi u Iranu]]'''}}}} *{{legend|#800000|16.9. - 30.9. ~ '''[[Bizantsko-osmanski ratovi]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.10. - 15.10. ~ '''[[Šibenik]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.10. - 31.10. ~ '''[[Novak Đoković]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.11. - 15.11. ~ '''[[Francuska]]'''}} *{{legend|#E34234|16.11. - 30.11. ~ '''''[[Katalog žena]]'''''}} *{{legend|#F5F5DC|{{nowrap|1.12. - 15.12. ~ '''[[Škotski referendum o nezavisnosti 2014.]]'''}}}} *{{legend|#E34234|16.12. - 31.12. ~ '''[[Penguin]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2014. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|3}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|4}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|8}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|3}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''24}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2015.|2015.]] (36) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#AAD0FF|1.1. - 10.1. ~ '''[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Fudbalska reprezentacija Francuske]]'''}} *{{legend|#800000|11.1. - 20.1. ~ '''[[Drugi čečenski rat]]'''}} *{{legend|#E34234|21.1. - 31.1. ~ '''''[[Apokolocintoza]]'''''}} *{{legend|#800000|1.2. - 10.2. ~ '''[[Minojska erupcija]]'''}} *{{legend|#50C878|11.2. - 20.2. ~ '''[[Hipoteza o multiregionalnom porijeklu modernog čovjeka|Hipoteza o multiregionalnom porijeklu]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|21.2. - 28.2. ~ '''[[Britanska monarhija]]'''}} *{{legend|#800000|1.3. - 10.3. ~ '''[[Katinjski masakr]]'''}} *{{legend|#50C878|11.3. - 20.3. ~ '''''[[Pterodactylus]]'''''}} *{{legend|#E34234|21.3. - 31.3. ~ '''[[Riddler]]'''}} *{{legend|#800000|1.4. - 10.4. ~ '''[[Ropstvo u staroj Grčkoj]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|11.4. - 20.4. ~ '''[[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Katar 2015.|IHF Svjetsko prvenstvo 2015.]]'''}} *{{legend|#800000|21.4. - 30.4. ~ '''[[Građanski rat u Vizantiji (1341–1347)]]'''}} *{{legend|#800000|1.5. - 10.5. ~ '''[[Sovjetska invazija Poljske]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.5. - 20.5. ~ '''[[André Malraux]]'''}} *{{legend|#800000|21.5. - 31.5. ~ '''[[Krimski rat]]'''}} *{{legend|#E34234|1.6. - 10.6. ~ '''[[Nobelova nagrada za književnost]]'''}} *{{legend|#E34234|11.6. - 20.6. ~ '''[[Otonska renesansa]]'''}} *{{legend|#E34234|21.6. - 30.6. ~ '''[[Cobra (anime)|''Cobra'' (anime)]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#50C878|1.7. - 10.7. ~ '''[[Bogomoljke]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|11.7. - 20.7. ~ '''[[90377 Sedna]]'''}} *{{legend|#E34234|21.7. - 31.7. ~ '''[[Mr. Freeze]]'''}} *{{legend|#800000|1.8. - 10.8. ~ '''[[Prosvjetiteljstvo]]'''}} *{{legend|#E34234|11.8. - 20.8. ~ '''''[[Star Trek IV: The Voyage Home|Star Trek IV]]'''''}} *{{legend|#4C6099|21.8. - 31.8. ~ '''[[Kibela]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.9. - 10.9. ~ '''[[William Faulkner]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|11.9. - 20.9. ~ '''[[LGBT historija u Njemačkoj]]'''}} *{{legend|#800000|21.9. - 30.9. ~ '''[[Rat u Bosni i Hercegovini]]'''}} *{{legend|#E34234|1.10. - 10.10. ~ '''''[[Psycho-Pass: The Movie]]'''''}} *{{legend|#800000|11.10. - 20.10. ~ '''[[Romantizam]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|21.10. - 31.10. ~ '''[[Pluton (astronomija)|Pluton]]'''}} *{{legend|#800000|1.11. - 10.11. ~ '''[[Afgansko-sovjetski rat]]'''}} *{{legend|#E34234|11.11. - 20.11. ~ '''''[[Neon Genesis Evangelion]]'''''}} *{{legend|#E34234|21.11. - 30.11. ~ '''[[Two-Face]]'''}} *{{legend|#800000|1.12. - 10.12. ~ '''[[Pelazgi]]'''}} *{{legend|#800000|11.12. - 20.12. ~ '''[[Srednji vijek]]'''}} *{{legend|#E34234|21.12. - 31.12. ~ '''''[[Psycho-Pass]]'''''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2015. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|3}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|13}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|11}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|2}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''36}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2016.|2016.]] (36) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#50C878|1.1. - 10.1. ~ '''[[Rosulja]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.1. - 20.1. ~ '''[[Albert Einstein]]'''}} *{{legend|#E34234|21.1. - 31.1. ~ '''[[Produkcijski kodeks MPAA|MPAA]]'''}} *{{legend|#E34234|1.2. - 10.2. ~ '''''[[The Royal Tenenbaums]]'''''}} *{{legend|#DCDCDC|11.2. - 20.2. ~ '''[[Svemirski centar Imam Homeini|Svemirski centar Homeini]]'''}} *{{legend|#800000|21.2. - 29.2. ~ '''[[Heladski period]]'''}} *{{legend|#E34234|1.3. - 10.3. ~ '''''[[InuYasha]]'''''}} *{{legend|#800000|11.3. - 20.3. ~ '''[[Žene u antičkom Rimu]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.3. - 31.3. ~ '''[[Talk Talk]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.4. - 10.4. ~ '''[[Žuta groznica]]'''}} *{{legend|#800000|11.4. - 20.4. ~ '''[[Kasni srednji vijek]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|21.4. - 30.4. ~ '''[[Komet Shoemaker-Levy 9|Shoemaker-Levy 9]]'''}} *{{legend|#800000|1.5. - 10.5. ~ '''[[Opsada Dubrovnika]]'''}} *{{legend|#50C878|11.5. - 20.5. ~ '''''[[Homo floresiensis]]'''''}} *{{legend|#E34234|21.5. - 31.5. ~ '''[[Srednjovjekovna umjetnost]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.6. - 10.6. ~ '''[[Historija opservacije Marsa]]'''}} *{{legend|#800000|11.6. - 20.6. ~ '''[[2015]]'''}} *{{legend|#50C878|21.6. - 30.6. ~ '''[[Nova hipoteza o jedinstvenom porijeklu|Hipoteza o jedinstvenom porijeklu]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E34234|1.7. - 10.7. ~ '''''[[Spirited Away]]'''''}} *{{legend|#E34234|11.7. - 20.7. ~ '''[[Narodna književnost]]'''}} *{{legend|#800000|21.7. - 31.7. ~ '''[[Liturgija u staroj Grčkoj]]'''}} *{{legend|#800000|1.8. - 10.8. ~ '''[[Bitka kod Visa]]'''}} *{{legend|#800000|11.8. - 20.8. ~ '''[[Deportacija krimskih Tatara]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.8. - 31.8. ~ '''[[Edvard Beneš]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|1.9. - 10.9. ~ '''[[UEFA Euro]]'''}} *{{legend|#E34234|11.9. - 20.9. ~ '''''[[Fitna (film)|Fitna]]'''''}} *{{legend|#800000|21.9. - 30.9. ~ '''[[Prisilno raseljavanje u Sovjetskom Savezu|Prisilno raseljavanje u SSSR-u]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.10. - 10.10. ~ '''[[Hesiod]]'''}} *{{legend|#E34234|11.10. - 20.10. ~ '''[[Srednjovjekovna latinska književnost]]'''}} *{{legend|#800000|21.10. - 31.10. ~ '''[[Benešovi dekreti]]'''}} *{{legend|#800000|1.11. - 10.11. ~ '''[[Neoklasicizam]]'''}} *{{legend|#E34234|11.11. - 20.11. ~ '''[[Rimska komedija]]'''}} *{{legend|#800000|21.11. - 30.11. ~ '''[[Lelantski rat]]'''}} *{{legend|#800000|1.12. - 10.12. ~ '''[[Prostitucija u antičkom Rimu]]'''}} *{{legend|#E34234|11.12. - 20.12. ~ '''[[Grčki epski ciklus]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|21.12. - 31.12. ~ '''[[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2016. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|3}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|13}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|4}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|10}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|4}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''36}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2017.|2017.]] (36) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E34234|1.1. - 10.1. ~ '''"[[Perfect World]]"'''}} *{{legend|#800000|11.1. - 20.1. ~ '''[[Ropstvo u antičkom Rimu]]'''}} *{{legend|#E34234|21.1. - 31.1. ~ '''[[Oksirinhijski papirusi]]'''}} *{{legend|#E34234|1.2. - 10.2. ~ '''[[Zapadno slikarstvo]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|11.2. - 20.2. ~ '''[[UEFA Euro 2016.]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.2. - 28.2. ~ '''[[Albert Camus]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.3. - 10.3. ~ '''[[Epilepsija]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.3. - 20.3. ~ '''[[Joseph Goebbels]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.3. - 31.3. ~ '''[[Apolonije Rođanin]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.4. - 10.4. ~ '''[[Reinhard Heydrich]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|11.4. - 20.4. ~ '''[[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 2017.|IHF Svjetsko prvenstvo 2017.]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.4. - 30.4. ~ '''[[Branko Lustig]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|1.5. - 10.5. ~ '''[[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.]]'''}} *{{legend|#E34234|11.5. - 20.5. ~ '''[[Mad Hatter (DC Comics)]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.5. - 31.5. ~ '''[[Hermann Göring]]'''}} *{{legend|#800000|1.6. - 10.6. ~ '''[[Invazija Poljske]]'''}} *{{legend|#E1A95F|11.6. - 20.6. ~ '''[[Venezuela]]'''}} *{{legend|#E34234|21.6. - 30.6. ~ '''[[Batman]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#bfe0bf|1.7. - 10.7. ~ '''[[Roland Freisler]]'''}} *{{legend|#800000|11.7. - 20.7. ~ '''[[Rimsko Carstvo]]'''}} *{{legend|#E34234|21.7. - 31.7. ~ '''''[[Naked (film, 1993)|Naked]]'''''}} *{{legend|#F5F5DC|1.8. - 10.8. ~ '''[[Egzodus Jevreja iz arapskih država]]'''}} *{{legend|#4C6099|11.8. - 20.8. ~ '''[[Grčka mitologija]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|21.8. - 31.8. ~ '''[[Europsko prvenstvo u rukometu - Poljska 2016.|EHF Euro 2016.]]'''}} *{{legend|#800000|1.9. - 10.9. ~ '''[[Hladni rat]]'''}} *{{legend|#E34234|11.9. - 20.9. ~ '''''[[RoboCop]]'''''}} *{{legend|#bfe0bf|21.9. - 30.9. ~ '''[[Ernst Herzfeld]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|1.10. - 10.10. ~ '''[[Afrički kup nacija 2010.]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.10. - 20.10. ~ '''[[Leopold i Loeb]]'''}} *{{legend|#E34234|21.10. - 31.10. ~ '''[[Calendar Man]]'''}} *{{legend|#E34234|1.11. - 10.11. ~ '''''[[The Deer Hunter]]'''''}} *{{legend|#800000|11.11. - 20.11. ~ '''[[Velika Kolumbija]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|21.11. - 30.11. ~ '''[[Meningitis]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.12. - 10.12. ~ '''[[Tradicionalna medicina]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.12. - 20.12. ~ '''[[Mahmud Ahmadinedžad]]'''}} *{{legend|#E34234|21.12. - 31.12. ~ '''''[[Battlestar Galactica (miniserija)|Battlestar Galactica]]'''''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2017. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|5}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|10}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|10}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|5}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|3}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''36}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2018.|2018.]] (36) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#bfe0bf|1.1. - 10.1. ~ '''[[Rómulo Betancourt]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|11.1. - 20.1. ~ '''[[Gojaznost]]'''}} *{{legend|#E34234|21.1. - 31.1. ~ '''[[Z (film)|''Z'']]'''}} *{{legend|#E34234|1.2. - 10.2. ~ '''[[Digimon Adventure (film)|''Digimon Adventure'' (film)]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|11.2. - 20.2. ~ '''''[[Save Our Children]]'''''}} *{{legend|#DCDCDC|21.2. - 28.2. ~ '''[[Shizofrenija]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|1.3. - 10.3. ~ '''[[Komunistička partija Jugoslavije|KP Jugoslavije]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|11.3. - 20.3. ~ '''[[Migrena]]'''}} *{{legend|#E34234|21.3. - 31.3. ~ '''''[[Antigone]]'''''}} *{{legend|#AAD0FF|1.4. - 10.4. ~ '''[[Europsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2018.|EHF Euro 2018.]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|11.4. - 20.4. ~ '''[[Kontrola rađanja]]'''}} *{{legend|#E1A95F|21.4. - 30.4. ~ '''[[Kambodža]]'''}} *{{legend|#E34234|1.5. - 10.5. ~ '''"[[Saint's Supper]]"'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.5. - 20.5. ~ '''[[Jean Anouilh]]'''}} *{{legend|#800000|21.5. - 31.5. ~ '''[[Talijanska renesansa]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.6. - 10.6. ~ '''[[Nebojša Glogovac]]'''}} *{{legend|#4C6099|11.6. - 20.6. ~ '''[[Ateizam]]'''}} *{{legend|#800000|21.6. - 30.6. ~ '''[[Bitka za Srbiju 1944.]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#50C878|1.7. - 10.7. ~ '''[[Genetika čovjeka]]'''}} *{{legend|#50C878|11.7. - 20.7. ~ '''[[Glavočike]]'''}} *{{legend|#800000|21.7. - 31.7. ~ '''[[Demokratska Kampućija]]'''}} *{{legend|#50C878|1.8. - 10.8. ~ '''[[Održivost]]'''}} *{{legend|#800000|11.8. - 20.8. ~ '''[[Termopilska bitka]]'''}} *{{legend|#800000|21.8. - 31.8. ~ '''[[Grčki građanski rat]]'''}} *{{legend|#E34234|1.9. - 10.9. ~ '''''[[The Killing Fields (film)|The Killing Fields]]'''''}} *{{legend|#bfe0bf|11.9. - 20.9. ~ '''[[Domaslava]]'''}} *{{legend|#E34234|21.9. - 30.9. ~ '''[[It (miniserija)|''It'' (miniserija)]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.10. - 10.10. ~ '''[[Geografija Irana]]'''}} *{{legend|#800000|11.10. - 20.10. ~ '''[[Bitka na Neretvi]]'''}} *{{legend|#E34234|21.10. - 31.10. ~ '''[[It (film, 2017)|''It'' (2017)]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|1.11. - 10.11. ~ '''[[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.11. - 20.11. ~ '''[[Ali]]'''}} *{{legend|#E34234|21.11. - 30.11. ~ '''[[Novi val]]'''}} *{{legend|#800000|1.12. - 10.12. ~ '''[[Operacija Crno]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|11.12. - 20.12. ~ '''[[Spavanje]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.12. - 31.12. ~ '''[[Edgar Allan Poe]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2018. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|3}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|7}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|6}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|8}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|5}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''36}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2019.|2019.]] (36) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E1A95F|1.1. - 10.1. ~ '''[[Teheran]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.1. - 20.1. ~ '''[[H. P. Lovecraft]]'''}} *{{legend|#E34234|21.1. - 31.1. ~ '''[[Synthpop]]'''}} *{{legend|#800000|1.2. - 10.2. ~ '''[[Kambodžanski genocid]]'''}} *{{legend|#E34234|11.2. - 20.2. ~ '''"[[The Gates of Judgment]]"'''}} *{{legend|#E1A95F|21.2. - 28.2. ~ '''[[Honduras]]'''}} *{{legend|#800000|1.3. - 10.3. ~ '''[[Fudbalski rat]]'''}} *{{legend|#E34234|11.3. - 20.3. ~ '''[[Vikinška umjetnost]]'''}} *{{legend|#E34234|21.3. - 31.3. ~ '''[[Šerlok Holms (TV serija)|''Šerlok Holms'']]'''}} *{{legend|#AAD0FF|1.4. - 10.4. ~ '''[[IHF Svjetsko prvenstvo u rukometu|IHF Svjetsko prvenstvo]]'''}} *{{legend|#800000|11.4. - 20.4. ~ '''[[Majanski kalendar]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.4. - 30.4. ~ '''[[Ian Fleming]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.5. - 10.5. ~ '''[[Hasan ibn Ali]]'''}} *{{legend|#E34234|11.5. - 20.5. ~ '''''[[Ten Little Niggers]]'''''}} *{{legend|#bfe0bf|21.5. - 31.5. ~ '''[[Smrt Edgara Allana Poea]]'''}} *{{legend|#E34234|1.6. - 10.6. ~ '''[[The Man in the High Castle (TV serija)|''The Man in the High Castle'' (TV)]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|11.6. - 20.6. ~ '''[[IHF Svjetsko prvenstvo 2019.]]'''}} *{{legend|#4C6099|21.6. - 30.6. ~ '''[[Hadis o dvanaest nasljednika]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#DCDCDC|1.7. - 10.7. ~ '''[[Magnetna rezonantna tomografija]]'''}} *{{legend|#800000|11.7. - 20.7. ~ '''[[Operacija Weiss]]'''}} *{{legend|#4C6099|21.7. - 31.7. ~ '''[[Rimska mitologija]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.8. - 10.8. ~ '''[[Lipidi]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.8. - 20.8. ~ '''[[Bertrand Russell]]'''}} *{{legend|#50C878|21.8. - 31.8. ~ '''[[Snježni leopard]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.9. - 10.9. ~ '''[[Piet Mondrian]]'''}} *{{legend|#E1A95F|11.9. - 20.9. ~ '''[[Benin]]'''}} *{{legend|#50C878|21.9. - 30.9. ~ '''[[Dromeosauridi]]'''}} *{{legend|#800000|1.10. - 10.10. ~ '''[[Francuska Zapadna Afrika]]'''}} *{{legend|#800000|11.10. - 20.10. ~ '''[[Portugalska renesansa]]'''}} *{{legend|#800000|21.10. - 31.10. ~ '''[[1974]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.11. - 10.11. ~ '''[[Denga groznica]]'''}} *{{legend|#E34234|11.11. - 20.11. ~ '''''[[Desjat negritjat]]'''''}} *{{legend|#F5F5DC|21.11. - 30.11. ~ '''[[Hominizacija]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.12. - 10.12. ~ '''[[Euklidov algoritam]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.12. - 20.12. ~ '''[[Husein Nasr]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|21.12. - 31.12. ~ '''[[Kineski kalendar]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2019. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|3}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|7}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|7}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|7}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|4}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''36}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2020.|2020.]] (36) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#50C878|1.1. - 10.1. ~ '''''[[Spinosaurus]]'''''}} *{{legend|#E1A95F|11.1. - 20.1. ~ '''[[Češka]]'''}} *{{legend|#E34234|21.1. - 31.1. ~ '''[[Scarecrow]]'''}} *{{legend|#800000|1.2. - 10.2. ~ '''[[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|NOVJ]]'''}} *{{legend|#E1A95F|11.2. - 20.2. ~ '''[[Fidži]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.2. - 29.2. ~ '''[[Kusam ibn Abas]]'''}} *{{legend|#50C878|1.3. - 10.3. ~ '''[[Abiogeneza]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|11.3. - 20.3. ~ '''[[Bolest kretanja]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|21.3. - 31.3. ~ '''[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hondurasa|Fudbalska reprezentacija Hondurasa]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.4. - 10.4. ~ '''[[Facebook]]'''}} *{{legend|#800000|11.4. - 20.4. ~ '''[[Ahemenidska Monarhija]]'''}} *{{legend|#E1A95F|21.4. - 30.4. ~ '''[[Wales]]'''}} *{{legend|#50C878|1.5. - 10.5. ~ '''[[Fiziologija dinosaura]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|11.5. - 20.5. ~ '''[[Boston Celtics]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|21.5. - 31.5. ~ '''[[YouTube]]'''}} *{{legend|#800000|1.6. - 10.6. ~ '''[[Bitka kod Karbale]]'''}} *{{legend|#50C878|11.6. - 20.6. ~ '''[[Fauna Škotske]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.6. - 30.6. ~ '''[[Bill Russell]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E34234|1.7. - 10.7. ~ '''[[No Country for Old Men (film)|''No Country for Old Men'' (film)]]'''}} *{{legend|#4C6099|11.7. - 20.7. ~ '''[[Imamizam]]'''}} *{{legend|#50C878|21.7. - 31.7. ~ '''[[Rakun]]'''}} *{{legend|#E34234|1.8. - 10.8. ~ '''[[Batman (film, 1989)|''Batman'' (1989)]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|11.8. - 20.8. ~ '''[[Antraks]]'''}} *{{legend|#E34234|21.8. - 31.8. ~ '''[[Ono (lik)]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.9. - 10.9. ~ '''[[Larry Bird]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|11.9. - 20.9. ~ '''[[Samoupravni socijalizam]]'''}} *{{legend|#E1A95F|21.9. - 30.9. ~ '''[[Iran]]'''}} *{{legend|#E34234|1.10. - 10.10. ~ '''''[[Being There]]'''''}} *{{legend|#800000|11.10. - 20.10. ~ '''[[Napad četnika na Užičku Republiku|Napad na Užice 1941.]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|21.10. - 31.10. ~ '''[[FIFA Svjetsko prvenstvo]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.11. - 10.11. ~ '''[[Kuba]]'''}} *{{legend|#E34234|11.11. - 20.11. ~ '''[[Professor Pyg]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|21.11. - 30.11. ~ '''[[Global Positioning System|GPS]]'''}} *{{legend|#E34234|1.12. - 10.12. ~ '''''[[Pulp Fiction]]'''''}} *{{legend|#800000|11.12. - 20.12. ~ '''[[Vijetnamski rat]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|21.12. - 31.12. ~ '''[[Dream Team]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2020. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|5}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|5}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|5}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|3}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|7}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|4}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|5}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''36}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2021.|2021.]] (36) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#800000|1.1. - 10.1. ~ '''[[Bitka na Sutjesci]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|11.1. - 20.1. ~ '''[[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|21.1. - 31.1. ~ '''[[Srednjovjekovna medicina]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.2. - 10.2. ~ '''[[Salvador Dalí]]'''}} *{{legend|#800000|11.2. - 20.2. ~ '''[[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)|Povlačenje kolaboracionista (1944–1945)]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.2. - 28.2. ~ '''[[Kevin McHale (košarkaš)|Kevin McHale]]'''}} *{{legend|#800000|1.3. - 10.3. ~ '''[[Renesansa u Škotskoj]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.3. - 20.3. ~ '''[[Simge (pjevačica)|Simge]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|21.3. - 31.3. ~ '''[[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2021.|IHF Svjetsko prvenstvo 2021.]]'''}} *{{legend|#800000|1.4. - 10.4. ~ '''[[Reformacija]]'''}} *{{legend|#E34230|11.4. - 20.4. ~ '''[[Vizantijska književnost]]'''}} *{{legend|#E34230|21.4. - 30.4. ~ '''[[Fedra (Seneka)|''Fedra'' (Seneka)]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.5. - 10.5. ~ '''[[Seneka]]'''}} *{{legend|#E34230|11.5. - 20.5. ~ '''[[Murder on the Orient Express (film, 1974)|''Murder on the Orient Express'' (1974)]]}} *{{legend|#800000|21.5. - 31.5. ~ '''[[Poljska renesansa]]'''}} *{{legend|#800000|1.6. - 10.6. ~ '''''[[Devedeset pet teza]]'''''}} *{{legend|#F5F5DC|11.6. - 20.6. ~ '''[[Dorski dijalekt]]'''}} *{{legend|#E34230|21.6. - 30.6. ~ '''[[Albanska književnost]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#4C6099|1.7. - 10.7. ~ '''[[Kupidon i Psiha]]'''}} *{{legend|#800000|11.7. - 20.7. ~ '''[[Pečenezi]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.7. - 31.7. ~ '''[[Posejdonije]]'''}} *{{legend|#4C6099|1.8. - 10.8. ~ '''[[Kult heroja]]'''}} *{{legend|#800000|11.8. - 20.8. ~ '''''[[Anali franačkog kraljevstva]]'''''}} *{{legend|#AAD0FF|21.8. - 31.8. ~ '''[[UEFA Euro 2020.]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|1.9. - 10.9. ~ '''[[EHF Euro 2020.]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|11.9. - 20.9. ~ '''[[Afrički romanski jezik]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.9. - 30.9. ~ '''[[Lukijan]]'''}} *{{legend|#800000|1.10. - 10.10. ~ '''[[Elizabetansko doba]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|11.10. - 20.10. ~ '''[[Botulinski toksin]]'''}} *{{legend|#E1A95F|21.10. - 31.10. ~ '''[[Geografija Albanije]]'''}} *{{legend|#4C6099|1.11. - 10.11. ~ '''''[[O strastima (Hrizip)|O strastima]]'''''}} *{{legend|#AAD0FF|11.11. - 20.11. ~ '''[[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.]]'''}} *{{legend|#800000|21.11. - 30.11. ~ '''''[[Praefectus urbi]]'''''}} *{{legend|#800000|1.12. - 10.12. ~ '''[[Holokaust u Litvaniji]]'''}} *{{legend|#800000|11.12. - 20.12. ~ '''[[Nezavisna Albanija]]'''}} *{{legend|#E1A95F|21.12. - 31.12. ~ '''[[Estonija]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2021. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|12}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|6}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34230|4}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|3}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|5}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|2}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''36}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2022.|2022.]] (24) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#DCDCDC|1.1. - 16.1. ~ '''[[Neptun (planeta)|Neptun]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|16.1. - 31.1. ~ '''[[Ishrana u staroj Grčkoj]]'''}} *{{legend|#E34230|1.2. - 15.2. ~ '''[[Teatar u starom Rimu]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|16.2. - 28.2. ~ '''[[Astronomija (Manilije)|''Astronomija'' (Manilije)]]'''}} *{{legend||1.3. - 15.3. ~ '''<s>poništeno</s>'''}} *{{legend|#800000|16.3. - 31.3. ~ '''[[Kraljevina Albanija (1272–1368)]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.4. - 15.4. ~ '''[[Harry S. Truman]]'''}} *{{legend|#E34230|16.4. - 30.4. ~ '''''[[Mulholland Drive (film)|Mulholland Drive]]'''''}} *{{legend|#800000|1.5. - 15.5. ~ '''[[Estonski rat za nezavisnost]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|16.5. - 31.5. ~ '''[[EHF Euro 2022.]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.6. - 15.6. ~ '''[[Merkur]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|16.6. - 30.6. ~ '''[[Albanski jezik]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#50C878|1.7. - 15.7. ~ '''[[Divovska vidra]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.7. - 31.7. ~ '''[[Alfred Rosenberg]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|1.8. - 15.8. ~ '''[[Samoubistvo]]'''}} *{{legend|#4C6099|16.8. - 31.8. ~ '''[[Kupidon]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.9. - 15.9. ~ '''[[Edogawa Ranpo]]'''}} *{{legend|#800000|16.9. - 30.9. ~ '''[[Raspjevana revolucija]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.10. - 15.10. ~ '''[[Filenida]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|16.10. - 31.10. ~ '''''[[Jezik i nacionalizam]]'''''}} *{{legend|#800000|1.11. - 15.11. ~ '''[[Srpska okupacija Albanije]]'''}} *{{legend|#800000|16.11. - 30.11. ~ '''[[Estonska vlada u egzilu]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.12. - 15.12. ~ '''[[Marcijan Kapela]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.12. - 31.12. ~ '''[[Paul Keres]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2022. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|5}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|7}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|4}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34230|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|3}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''23}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2023.|2023.]] (24) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#bfe0bf|1.1. - 16.1. ~ '''[[Hrizip]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|16.1. - 31.1. ~ '''[[Fudbalska reprezentacija Estonije]]'''}} *{{legend|#800000|1.2. - 15.2. ~ '''[[Logor Stara Gradiška]]'''}} *{{legend|#4C6099|16.2. - 28.2. ~ '''[[Islamizacija Albanije]]'''}} *{{legend|#E34230|1.3. - 15.3. ~ '''[[Eurosong 2002.]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.3. - 31.3. ~ '''[[Fabije Plancijad Fulgencije]]'''}} *{{legend|#E34230|1.4. - 15.4. ~ '''[[Tvrđava Svetog Mihovila]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|16.4. - 30.4. ~ '''[[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2023.]]'''}} *{{legend|#E34230|1.5. - 15.5. ~ '''[[Novogrčka književnost]]'''}} *{{legend|#E34230|16.5. - 31.5. ~ '''[[Bleach (manga)|''Bleach'' (manga)]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|1.6. - 15.6. ~ '''[[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|16.6. - 30.6. ~ '''[[Lezbejka]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#50C878|1.7. - 15.7. ~ '''''[[Compsognathus]]'''''}} *{{legend|#E34230|16.7. - 31.7. ~ '''"[[The Scales of Justice 〈299/300〉]]"'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.8. - 15.8. ~ '''[[Karl XII od Švedske]]'''}} *{{legend|#E34230|16.8. - 31.8. ~ '''[[Catwoman]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.9. - 15.9. ~ '''[[Dmitrij Šostakovič]]'''}} *{{legend|#50C878|16.9. - 30.9. ~ '''[[Fauna Australije]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.10. - 15.10. ~ '''[[Moskva]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.10. - 31.10. ~ '''[[Aldo Manucije]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.11. - 15.11. ~ '''[[Surinam]]'''}} *{{legend|#E34230|16.11. - 30.11. ~ '''''[[Asteroid City]]'''''}} *{{legend|#bfe0bf|1.12. - 15.12. ~ '''[[Zajn al-Abidin]]'''}} *{{legend|#E34230|16.12. - 31.12. ~ '''[[Smrt Djevojčice sa žigicama (film)|''Smrt Djevojčice sa žigicama'' (film)]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2023. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|6}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34230|8}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|3}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|0}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''24}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2024.|2024.]] (24) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#AAD0FF|1.1. - 16.1. ~ '''[[FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci|FIBA Svjetsko prvenstvo]]'''}} *{{legend|#E34230|16.1. - 31.1. ~ '''[[Pjesma Eurovizije]]'''}} *{{legend|#E34230|1.2. - 15.2. ~ '''[[Pjesma Eurovizije 2022.]]'''}} *{{legend|#E34230|16.2. - 29.2. ~ '''''[[Dog Day Afternoon]]'''''}} *{{legend|#E34230|1.3. - 15.3. ~ '''''[[Bitange i princeze]]'''''}} *{{legend|#bfe0bf|16.3. - 31.3. ~ '''[[Ling tosite sigure]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.4. - 15.4. ~ '''[[Pier Paolo Pasolini]]'''}} *{{legend|#E34230|16.4. - 30.4. ~ "'''[[Smells Like Teen Spirit]]'''"}} *{{legend|#E34230|1.5. - 15.5. ~ '''''[[Stalker (film)|Stalker]]'''''}} *{{legend|#AAD0FF|16.5. - 31.5. ~ '''[[EHF Euro 2024.]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.6. - 15.6. ~ '''[[Jean Cocteau]]'''}} *{{legend|#50C878|16.6. - 30.6. ~ '''''[[Gryposaurus]]'''''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E1A95F|1.7. - 15.7. ~ '''[[Sjeverna Koreja]]'''}} *{{legend|#E34230|16.7. - 31.7. ~ '''[[The Zone of Interest (film)|''The Zone of Interest'' (film)]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.8. - 15.8. ~ '''[[Falco]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.8. - 31.8. ~ '''[[Mathieu Kérékou]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|1.9. - 15.9. ~ '''[[Francuska – Hrvatska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 2018.)|Finale FIFA SP 2018.]]'''}} *{{legend|#E34230|16.9. - 30.9. ~ '''''[[Groundhog Day]]'''''}} *{{legend|#bfe0bf|1.10. - 15.10. ~ '''[[Renato Guttuso]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|16.10. - 31.10. ~ '''[[Fudbalska reprezentacija Turske]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.11. - 15.11. ~ '''[[Singapur]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.11. - 30.11. ~ '''[[Kraftwerk]]'''}} *{{legend|#800000|1.12. - 15.12. ~ '''[[Crni talas]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|16.12. - 31.12. ~ '''[[AFC Azijski kup 1984.]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2024. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|7}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34230|9}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|5}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|0}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''24}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2025.|2025.]] (24) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#AAD0FF|1.1. - 16.1. ~ '''[[UEFA Euro 2024.]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.1. - 31.1. ~ '''[[Vilim Horvaj]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.2. - 15.2. ~ '''[[Lumbago]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.2. - 28.2. ~ '''[[Nikola Kovačević – Čudnovski]]'''}} *{{nowrap|{{legend|#800000|1.3. - 15.3. ~ '''[[Masakri nad Albancima u Balkanskim ratovima]]'''}}}} *{{legend|#bfe0bf|16.3. - 31.3. ~ '''[[Dikembe Mutombo]]'''}} *{{legend|#50C878|1.4. - 15.4. ~ '''''[[Scelidosaurus]]'''''}} *{{legend|#bfe0bf|16.4. - 30.4. ~ '''[[Ludwig Wittgenstein]]'''}} *{{legend|#800000|1.5. - 15.5. ~ '''[[Komunistička partija Jugoslavije tokom Velike čistke|KPJ tokom Velike čistke]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|16.5. - 31.5. ~ '''[[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2025.]]'''}} *{{legend|#E34230|1.6. - 15.6. ~ '''[[Epizoda 9 (Bitange i princeze, sezona 1)|"Epizoda 9" (''BiP'', S1)]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.6. - 30.6. ~ '''[[Antun Augustinčić]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E1A95F|1.7. - 15.7. ~ '''[[Mount Everest]]'''}} *{{legend|#800000|16.7. - 31.7. ~ '''[[Malački Sultanat]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.8. - 15.8. ~ '''[[Phil Ochs]]'''}} *{{legend|#800000|16.8. - 31.8. ~ '''[[Tjesnačka naselja]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|1.9. - 15.9. ~ '''[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2020. – muškarci|Rukomet na OI 2020. (M)]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.9. - 30.9. ~ '''[[Vlajko Begović]]'''}} *{{legend|#800000|1.10. - 15.10. ~ '''[[Sook Ching]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|16.10. - 31.10. ~ '''[[Frutiger Aero]]'''}} *{{legend|#800000|1.11. - 15.11. ~ '''''[[Fin de siècle]]'''''}} *{{legend|#DCDCDC|16.11. - 30.11. ~ '''[[Raynaudov fenomen]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.12. - 15.12. ~ '''''[[Age of Mythology]]'''''}} *{{legend|#bfe0bf|16.12. - 31.12. ~ '''[[Osamu Dazai]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2025. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|6}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|8}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34230|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|3}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|4}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''24}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2026.|2026.]] (24) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E34230|1.1. - 16.1. ~ '''[[Dora (festival)|''Dora'' (festival)]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.1. - 31.1. ~ '''[[Jakov Kranjčević]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.2. - 15.2. ~ '''[[The Oregon Trail (1985)|''The Oregon Trail'' (1985)]]''' }} *{{legend|#800000|16.2. - 28.2. ~ '''[[Shōnan-tō]]''' }} *{{legend|#E34230|1.3. - 15.3. ~ '''''[[L'Île mystérieuse]]'''''}} *{{legend|#4C6099|16.3. - 31.3. ~ '''[[Tradicionalna misa]]'''}} *{{legend|#E34230|1.4. - 15.4. ~ '''''[[Kaze no Tani no Naushika]]'''''}} *{{legend|#E34230|16.4. - 30.4. ~ '''''[[Vargtimmen]]'''''}} *{{legend|#E34230|1.5. - 15.5. ~ '''''[[Ningen Shikkaku]]'''''}} *{{legend|#AAD0FF|16.5. - 31.5. ~ '''[[EHF Euro 2026.]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.6. - 15.6. ~ '''[[Mary Wollstonecraft Shelley]]'''}} *{{legend|#50C878|16.6. - 30.6. ~ '''[[Patuljasti troprsti ljenjivac]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E34230|1.7. - 15.7. ~ '''''[[Mirotvorac (film)|Mirotvorac]]'''''}} *{{legend|#E1A95F|16.7. - 31.7. ~ '''[[Panama]]'''}} *{{legend||1.8. - 15.8. ~ }} *{{legend||16.8. - 31.8. ~ }} *{{legend||1.9. - 15.9. ~ }} *{{legend||16.9. - 30.9. ~ }} *{{legend||1.10. - 15.10. ~ }} *{{legend||16.10. - 31.10. ~ }} *{{legend||1.11. - 15.11. ~ }} *{{legend||16.11. - 30.11. ~ }} *{{legend||1.12. - 15.12. ~ }} *{{legend||16.12. - 31.12. ~ }} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2026. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34230|6}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|1}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''24}} }} |} {{-}} [[Kategorija:Arhiva istaknutih članaka| *]] kegmpn10su6cmifuds9d2vcd3uimymx 42586626 42586625 2026-05-01T10:59:21Z Edgar Allan Poe 29250 /* Opći pregled */ 42586626 wikitext text/x-wiki Ova stranica predstavlja '''arhivu''' dosadašnjih '''izabranih članaka''' na srpskohrvatskoj Wikipediji od [[23. lipnja]] [[2005.]] godine, kada su izabrani članci po prvi puta uvedeni na ovu Wikipediju. U počecima, sustav izbora bio je nejasno normiran i neredovit, članci su se mijenjali u nepravilnim razmacima, a razrađenih pravila izbora nije bilo. Članci su se predlagali i birali temeljem subjektivne procjene kvalitete, a ne temeljem glasovanja. Značajnija promjena dogodila se krajem [[2008.]] godine, kada se članci počinju birati jednom mjesečno, što je sustav koji je trajao do veljače [[2013.]] godine. Tada se uvodi dvomjesečni sustav temeljem kojeg se izabrani članci izmjenjuju dva puta mjesečno. Od [[2015.]] godine sustav je proširen na tri članka u mjesecu. Ova stranica sadržavat će samo popis izabranih članaka uz statističke podatke o zastupljenosti pojedinih kategorija, kao i prikaz perioda tokom kojeg su bili izabrani. Za sve detaljnije informacije postojat će zasebne arhivske stranice za pojedinu godinu gdje će se moći dobiti detaljniji uvid u same članke. ==Opći pregled== {{bar box |title = Pregled izabranih članaka po kategorijama |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|32}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|32}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Historija|Historija]]|#800000|88}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|93}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|28}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|118}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|16}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|37}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|44}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''486'''}} |caption=Ažurirano: [[1.5.]] [[2026.]] }} *{{legend|#bfe0bf|16.2. - 1.3. ~ [[Franz Kafka]]}} ;Gdje :{{legend|#bfe0bf|predstavlja kategoriju kojoj članak pripada}} :'''16.2. - 1.3.''' predstavlja vremenski period tokom kojeg je članak bio na glavnoj stranici kao izabrani :'''[[Franz Kafka]]''' predstavlja naslov izabranog članka ===Legenda=== {| style="background-color: transparent; width: {{{width|65%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E1A95F|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]}} *{{legend|#50C878|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]}} *{{legend|#800000|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]}} *{{legend|#bfe0bf|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]}} *{{legend|#F5F5DC|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E34234|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]}} *{{legend|#4C6099|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]}} *{{legend|#AAD0FF|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]}} *{{legend|#DCDCDC|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]}} |} == Pregled po godinama == === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2005.|2005.]] (7) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E1A95F|23.6. - 6.7. ~ '''[[Goli otok]]'''}} *{{legend|#E34234|7.7. - 19.7. ~ '''[[Potsdamer Platz]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|20.7. - 3.8. ~ '''[[Gaj Julije Cezar]]'''}} *{{legend|#E1A95F|4.8. - 14.8. ~ '''[[Ljubljana]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E34234|15.8. - 9.10. ~ '''[[Pjongjanški metro]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|10.10. - 20.12. ~ '''[[Willy Brandt]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.12.'05. - 14.1.'06. ~ '''[[Safri Duo]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2005. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|3}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|2}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''7}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2006.|2006.]] (9) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#bfe0bf|15.1. - 16.2. ~ '''[[Himzo Polovina]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|17.2. - 30.3. ~ '''''[[SMS Viribus Unitis]]'''''}} *{{legend|#bfe0bf|31.3. - 2.6. ~ '''[[Ulysses S. Grant]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|3.6. - 9.6. ~ '''[[Parlament]]'''}} *{{legend|#E34234|10.6. - 27.8. ~ '''[[Rimska književnost]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#bfe0bf|28.8. - 6.10. ~ '''[[Pocahontas]]'''}} *{{legend|#800000|7.10. - 22.11. ~ '''[[Uskršnji ustanak]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|23.11. - 20.12. ~ '''[[Adolf Hitler]]'''}} *{{legend|#800000|21.12.'06. - 7.1.'07. ~ '''[[Drugi svjetski rat]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2006. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|4}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|1}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''9}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2007.|2007.]] (11) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#4C6099|8.1. - 19.1. ~ '''[[Antička filozofija]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|20.1. - 7.2. ~ '''[[Marlene Dietrich]]'''}} *{{legend|#E34234|8.2. - 22.2. ~ [[Queer as Folk (US)|'''''Queer as Folk'' (US)''']]}} *{{legend|#F5F5DC|23.2. - 25.3. ~ '''''[[The Washington Post]]'''''}} *{{legend|#E34234|26.3. - 6.4. ~ '''[[Starogrčka književnost]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|7.4. - 14.6. ~ '''[[Victor Hugo]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#F5F5DC|15.6. - 18.7. ~ '''[[Rat]]'''}} *{{legend|#E1A95F|19.7. - 6.8. ~ '''[[San Francisco Bay Area]]'''}} *{{legend|#800000|7.8. - 18.9. ~ '''[[Ku Klux Klan]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|19.9. - 25.12. ~ '''[[Vulgarni latinski jezik]]'''}} *{{legend|#800000|26.12.'07. - 19.2.'08. ~ '''[[Historija Sjedinjenih Američkih Država]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2007. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|3}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|1}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''11}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2008.|2008.]] (4) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E34234|20.2. - 24.4. ~ '''[[Album]]'''}} *{{legend|#800000|25.4. - 23.7. ~ '''[[Francuski revolucionarni kalendar]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|24.7. - 30.11. ~ '''[[Elektroenergetika]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.12. - 31.12. ~ '''[[Novi Beograd]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2008. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|1}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''4}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2009.|2009.]] (12) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E1A95F|1.1. - 31.1. ~ '''[[Ljubljana]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.2. - 28.2. ~ '''[[Peking]]'''}} *{{legend|#E34234|1.3. - 31.3. ~ '''''[[Usagi Yojimbo]]'''''}} *{{legend|#800000|1.4. - 30.4. ~ '''[[Rat Canudosa]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.5. - 31.5. ~ '''[[Egipat]]'''}} *{{legend|#E34234|1.6. - 30.6. ~ '''[[Dinastija (TV serija)|''Dinastija'' (serija)]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#F5F5DC|1.7. - 31.7. ~ '''"[[God Save the Queen]]"'''}} *{{legend|#50C878|1.8. - 31.8. ~ '''[[Krokodil]]'''}} *{{legend|#E34234|1.9. - 30.9. ~ '''''[[Sailor Moon]]'''''}} *{{legend|#50C878|1.10. - 31.10. ~ '''[[Meduze]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.11. - 30.11. ~ '''[[George H. W. Bush]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.12. - 31.12. ~ '''[[Konstantin Veliki]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2009. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|3}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|3}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''12}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2010.|2010.]] (12) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#bfe0bf|1.1. - 31.1. ~ '''[[Dimitrije Tucović]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.2. - 28.2. ~ '''[[Vancouver]]'''}} *{{legend|#800000|1.3. - 31.3. ~ '''[[Bitka kod Kane]]'''}} *{{legend|#E34234|1.4. - 30.4. ~ '''[[Stargate (film)|''Stargate'' (film)]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.5. - 31.5. ~ '''[[Persepolis]]'''}} *{{legend|#E34234|1.6. - 30.6. ~ '''''[[Cliffhanger]]'''''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#F5F5DC|1.7. - 31.7. ~ '''[[Srpskohrvatski jezik]]'''}} *{{legend|#800000|1.8. - 31.8. ~ '''[[Atentat na Johna F. Kennedyja]]'''}} *{{legend|#E34234|1.9. - 30.9. ~ '''''[[Civilization]]'''''}} *{{legend|#F5F5DC|1.10. - 31.10. ~ '''[[Seksualna revolucija]]'''}} *{{legend|#E34234|1.11. - 30.11. ~ '''[[Holivudska crna lista]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.12. - 31.12. ~ '''[[Uzbekistan]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2010. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|3}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|4}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''12}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2011.|2011.]] (12) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#800000|1.1. - 31.1. ~ '''[[Historija Kine]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.2. - 28.2. ~ '''[[Britney Spears]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.3. - 31.3. ~ '''[[Roy Orbison]]'''}} *{{legend|#4C6099|1.4. - 30.4. ~ '''[[Historijski Isus]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|{{nowrap|1.5. - 31.5. ~ '''[[Francuska rukometna reprezentacija]]'''}}}} *{{legend|#bfe0bf|1.6. - 30.6. ~ '''[[Jack Trbosjek]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#50C878|1.7. - 31.7. ~ '''''[[Edmontosaurus]]'''''}} *{{legend|#F5F5DC|1.8. - 31.8. ~ '''[[Brak]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.9. - 30.9. ~ '''[[Malware]]'''}} *{{legend|#E34234|{{nowrap|1.10. - 31.10. ~ '''''[[Harry Potter and the Deathly Hallows - Part 2]]'''''}}}} *{{legend|#DCDCDC|1.11. - 30.11. ~ '''[[Apple Inc.]]'''}} *{{legend|#800000|1.12. - 31.12. ~ '''[[Opsada Skadra]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2011. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|3}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|2}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''12}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2012.|2012.]] (12) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#F5F5DC|1.1. - 31.1. ~ '''''[[Code civil]]'''''}} *{{legend|#E34234|1.2. - 29.2. ~ '''[[Znanstvena fantastika]]'''}} *{{legend|#E34234|1.3. - 31.3. ~ '''''[[Lea i Darija]]'''''}} *{{legend|#50C878|1.4. - 30.4. ~ '''[[Pterosauri]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|{{nowrap|1.5. - 31.5. ~ '''[[Commodore International]]'''}}}} *{{legend|#bfe0bf|1.6. - 30.6. ~ '''[[Braća Kray]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#bfe0bf|1.7. - 31.7. ~ '''[[Kelsos]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.8. - 31.8. ~ '''[[John Brown (abolicionist)]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.9. - 30.9. ~ '''[[Lewis Carroll]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|{{nowrap|1.10. - 31.10. ~ '''[[Ljudski rad]]'''}}}} *{{legend|#E34234|1.11. - 30.11. ~ '''[[Conan the Barbarian (1982 film)|''Conan the Barbarian'' (1982)]]'''}} *{{legend|#50C878|1.12. - 31.12. ~ '''[[Koraljni greben]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2012. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|4}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|3}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|1}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''12}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2013.|2013.]] (23) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#DCDCDC|1.1. - 31.1. ~ '''[[Spyware]]'''}} *{{legend|#E34234|1.2. - 15.2. ~ '''[[Aria (anime)|''Aria'' (anime)]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.2. - 28.2. ~ '''[[Franz Kafka]]'''}} *{{legend|#E34234|1.3. - 15.3. ~ '''''[[Svećenikova djeca]]'''''}} *{{legend|#DCDCDC|{{nowrap|16.3. - 31.3. ~ '''[[Hipoteza o rijetkoj Zemlji]]'''}}}} *{{legend|#800000|1.4. - 15.4. ~ '''[[Bitka za Moskvu]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.4. - 30.4. ~ '''[[Markion]]'''}} *{{legend|#E34234|1.5. - 15.5. ~ '''''[[Cardcaptor Sakura]]'''''}} *{{legend|#E34234|16.5. - 31.5. ~ '''''[[Les Vampires]]'''''}} *{{legend|#DCDCDC|{{nowrap|1.6. - 15.6. ~ '''[[Život na Marsu]]'''}}}} *{{legend|#E34234|1.6. - 30.6. ~ '''''[[Decameron]]'''''}} *{{legend|#50C878|1.7. - 15.7. ~ '''[[Permsko-trijasko izumiranje]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E34234|16.7. - 31.7. ~ '''''[[Nineteen Eighty-Four]]'''''}} *{{legend|#E34234|1.8. - 15.8. ~ '''[[Popularna muzika u SFRJ]]'''}} *{{legend|#E34234|16.8. - 31.8. ~ '''[[Sherlock Holmes (2009)|''Sherlock Holmes'' (2009)]]}} *{{legend|#E34234|{{nowrap|1.9. - 15.9. ~ '''[[Leomon]]'''}}}} *{{legend|#4C6099|16.9. - 30.9. ~ '''[[Kritika Biblije]]'''}} *{{legend|#4C6099|1.10. - 15.10. ~ '''[[Rano hrišćanstvo]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.10. - 31.10. ~ '''[[Anwar Sadat]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|1.11. - 15.11. ~ '''[[Demografija Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Demografija SFRJ]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.11. - 30.11. ~ '''[[Sunny Leone]]'''}} *{{legend|#800000|{{nowrap|1.12. - 15.12. ~ '''[[Bitka za Vukovar]]'''}}}} *{{legend|#E34234|16.12. - 31.12. ~ '''[[Sherlock Holmes]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2013. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|4}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|10}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|3}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''23}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2014.|2014.]] (24) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E34234|1.1. - 15.1. ~ '''''[[Ubiti pticu rugalicu]]'''''}} *{{legend|#F5F5DC|16.1. - 31.1. ~ '''[[Iranrud]]'''}} *{{legend|#E34234|1.2. - 15.2. ~ '''''[[The Rose of Versailles]]'''''}} *{{legend|#50C878|16.2. - 28.2. ~ '''[[Vatroglavi kraljić]]'''}} *{{legend|#E34234|1.3. - 15.3. ~ '''[[Joker (strip)]]'''}} *{{legend|#50C878|{{nowrap|16.3. - 31.3. ~ '''[[Vodozemci]]'''}}}} *{{legend|#50C878|1.4. - 15.4. ~ '''[[Obične golupke]]'''}} *{{legend|#E34234|16.4. - 30.4. ~ '''[[Grčka komedija]]'''}} *{{legend|#800000|1.5. - 15.5. ~ '''[[1991]]'''}} *{{legend|#50C878|16.5. - 31.5. ~ '''[[Rudolfijev kit]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|{{nowrap|1.6. - 15.6. ~ '''[[Vojin Bakić]]'''}}}} *{{legend|#E34234|{{nowrap|1.6. - 30.6. ~ '''''[[Sherlock Holmes: A Game of Shadows]]'''''}}}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#DCDCDC|1.7. - 15.7. ~ '''[[Rak pluća]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|16.7. - 31.7. ~ '''[[Itrij]]'''}} *{{legend|#E34234|1.8. - 15.8. ~ '''''[[Blade Runner]]'''''}} *{{legend|#DCDCDC|16.8. - 31.8. ~ '''[[ABC proteini]]'''}} *{{legend|#E1A95F|{{nowrap|1.9. - 15.9. ~ '''[[Potresi u Iranu]]'''}}}} *{{legend|#800000|16.9. - 30.9. ~ '''[[Bizantsko-osmanski ratovi]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.10. - 15.10. ~ '''[[Šibenik]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.10. - 31.10. ~ '''[[Novak Đoković]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.11. - 15.11. ~ '''[[Francuska]]'''}} *{{legend|#E34234|16.11. - 30.11. ~ '''''[[Katalog žena]]'''''}} *{{legend|#F5F5DC|{{nowrap|1.12. - 15.12. ~ '''[[Škotski referendum o nezavisnosti 2014.]]'''}}}} *{{legend|#E34234|16.12. - 31.12. ~ '''[[Penguin]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2014. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|3}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|4}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|8}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|3}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''24}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2015.|2015.]] (36) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#AAD0FF|1.1. - 10.1. ~ '''[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Fudbalska reprezentacija Francuske]]'''}} *{{legend|#800000|11.1. - 20.1. ~ '''[[Drugi čečenski rat]]'''}} *{{legend|#E34234|21.1. - 31.1. ~ '''''[[Apokolocintoza]]'''''}} *{{legend|#800000|1.2. - 10.2. ~ '''[[Minojska erupcija]]'''}} *{{legend|#50C878|11.2. - 20.2. ~ '''[[Hipoteza o multiregionalnom porijeklu modernog čovjeka|Hipoteza o multiregionalnom porijeklu]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|21.2. - 28.2. ~ '''[[Britanska monarhija]]'''}} *{{legend|#800000|1.3. - 10.3. ~ '''[[Katinjski masakr]]'''}} *{{legend|#50C878|11.3. - 20.3. ~ '''''[[Pterodactylus]]'''''}} *{{legend|#E34234|21.3. - 31.3. ~ '''[[Riddler]]'''}} *{{legend|#800000|1.4. - 10.4. ~ '''[[Ropstvo u staroj Grčkoj]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|11.4. - 20.4. ~ '''[[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Katar 2015.|IHF Svjetsko prvenstvo 2015.]]'''}} *{{legend|#800000|21.4. - 30.4. ~ '''[[Građanski rat u Vizantiji (1341–1347)]]'''}} *{{legend|#800000|1.5. - 10.5. ~ '''[[Sovjetska invazija Poljske]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.5. - 20.5. ~ '''[[André Malraux]]'''}} *{{legend|#800000|21.5. - 31.5. ~ '''[[Krimski rat]]'''}} *{{legend|#E34234|1.6. - 10.6. ~ '''[[Nobelova nagrada za književnost]]'''}} *{{legend|#E34234|11.6. - 20.6. ~ '''[[Otonska renesansa]]'''}} *{{legend|#E34234|21.6. - 30.6. ~ '''[[Cobra (anime)|''Cobra'' (anime)]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#50C878|1.7. - 10.7. ~ '''[[Bogomoljke]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|11.7. - 20.7. ~ '''[[90377 Sedna]]'''}} *{{legend|#E34234|21.7. - 31.7. ~ '''[[Mr. Freeze]]'''}} *{{legend|#800000|1.8. - 10.8. ~ '''[[Prosvjetiteljstvo]]'''}} *{{legend|#E34234|11.8. - 20.8. ~ '''''[[Star Trek IV: The Voyage Home|Star Trek IV]]'''''}} *{{legend|#4C6099|21.8. - 31.8. ~ '''[[Kibela]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.9. - 10.9. ~ '''[[William Faulkner]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|11.9. - 20.9. ~ '''[[LGBT historija u Njemačkoj]]'''}} *{{legend|#800000|21.9. - 30.9. ~ '''[[Rat u Bosni i Hercegovini]]'''}} *{{legend|#E34234|1.10. - 10.10. ~ '''''[[Psycho-Pass: The Movie]]'''''}} *{{legend|#800000|11.10. - 20.10. ~ '''[[Romantizam]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|21.10. - 31.10. ~ '''[[Pluton (astronomija)|Pluton]]'''}} *{{legend|#800000|1.11. - 10.11. ~ '''[[Afgansko-sovjetski rat]]'''}} *{{legend|#E34234|11.11. - 20.11. ~ '''''[[Neon Genesis Evangelion]]'''''}} *{{legend|#E34234|21.11. - 30.11. ~ '''[[Two-Face]]'''}} *{{legend|#800000|1.12. - 10.12. ~ '''[[Pelazgi]]'''}} *{{legend|#800000|11.12. - 20.12. ~ '''[[Srednji vijek]]'''}} *{{legend|#E34234|21.12. - 31.12. ~ '''''[[Psycho-Pass]]'''''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2015. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|3}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|13}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|11}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|2}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''36}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2016.|2016.]] (36) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#50C878|1.1. - 10.1. ~ '''[[Rosulja]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.1. - 20.1. ~ '''[[Albert Einstein]]'''}} *{{legend|#E34234|21.1. - 31.1. ~ '''[[Produkcijski kodeks MPAA|MPAA]]'''}} *{{legend|#E34234|1.2. - 10.2. ~ '''''[[The Royal Tenenbaums]]'''''}} *{{legend|#DCDCDC|11.2. - 20.2. ~ '''[[Svemirski centar Imam Homeini|Svemirski centar Homeini]]'''}} *{{legend|#800000|21.2. - 29.2. ~ '''[[Heladski period]]'''}} *{{legend|#E34234|1.3. - 10.3. ~ '''''[[InuYasha]]'''''}} *{{legend|#800000|11.3. - 20.3. ~ '''[[Žene u antičkom Rimu]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.3. - 31.3. ~ '''[[Talk Talk]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.4. - 10.4. ~ '''[[Žuta groznica]]'''}} *{{legend|#800000|11.4. - 20.4. ~ '''[[Kasni srednji vijek]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|21.4. - 30.4. ~ '''[[Komet Shoemaker-Levy 9|Shoemaker-Levy 9]]'''}} *{{legend|#800000|1.5. - 10.5. ~ '''[[Opsada Dubrovnika]]'''}} *{{legend|#50C878|11.5. - 20.5. ~ '''''[[Homo floresiensis]]'''''}} *{{legend|#E34234|21.5. - 31.5. ~ '''[[Srednjovjekovna umjetnost]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.6. - 10.6. ~ '''[[Historija opservacije Marsa]]'''}} *{{legend|#800000|11.6. - 20.6. ~ '''[[2015]]'''}} *{{legend|#50C878|21.6. - 30.6. ~ '''[[Nova hipoteza o jedinstvenom porijeklu|Hipoteza o jedinstvenom porijeklu]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E34234|1.7. - 10.7. ~ '''''[[Spirited Away]]'''''}} *{{legend|#E34234|11.7. - 20.7. ~ '''[[Narodna književnost]]'''}} *{{legend|#800000|21.7. - 31.7. ~ '''[[Liturgija u staroj Grčkoj]]'''}} *{{legend|#800000|1.8. - 10.8. ~ '''[[Bitka kod Visa]]'''}} *{{legend|#800000|11.8. - 20.8. ~ '''[[Deportacija krimskih Tatara]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.8. - 31.8. ~ '''[[Edvard Beneš]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|1.9. - 10.9. ~ '''[[UEFA Euro]]'''}} *{{legend|#E34234|11.9. - 20.9. ~ '''''[[Fitna (film)|Fitna]]'''''}} *{{legend|#800000|21.9. - 30.9. ~ '''[[Prisilno raseljavanje u Sovjetskom Savezu|Prisilno raseljavanje u SSSR-u]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.10. - 10.10. ~ '''[[Hesiod]]'''}} *{{legend|#E34234|11.10. - 20.10. ~ '''[[Srednjovjekovna latinska književnost]]'''}} *{{legend|#800000|21.10. - 31.10. ~ '''[[Benešovi dekreti]]'''}} *{{legend|#800000|1.11. - 10.11. ~ '''[[Neoklasicizam]]'''}} *{{legend|#E34234|11.11. - 20.11. ~ '''[[Rimska komedija]]'''}} *{{legend|#800000|21.11. - 30.11. ~ '''[[Lelantski rat]]'''}} *{{legend|#800000|1.12. - 10.12. ~ '''[[Prostitucija u antičkom Rimu]]'''}} *{{legend|#E34234|11.12. - 20.12. ~ '''[[Grčki epski ciklus]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|21.12. - 31.12. ~ '''[[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2016. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|3}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|13}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|4}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|10}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|4}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''36}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2017.|2017.]] (36) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E34234|1.1. - 10.1. ~ '''"[[Perfect World]]"'''}} *{{legend|#800000|11.1. - 20.1. ~ '''[[Ropstvo u antičkom Rimu]]'''}} *{{legend|#E34234|21.1. - 31.1. ~ '''[[Oksirinhijski papirusi]]'''}} *{{legend|#E34234|1.2. - 10.2. ~ '''[[Zapadno slikarstvo]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|11.2. - 20.2. ~ '''[[UEFA Euro 2016.]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.2. - 28.2. ~ '''[[Albert Camus]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.3. - 10.3. ~ '''[[Epilepsija]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.3. - 20.3. ~ '''[[Joseph Goebbels]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.3. - 31.3. ~ '''[[Apolonije Rođanin]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.4. - 10.4. ~ '''[[Reinhard Heydrich]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|11.4. - 20.4. ~ '''[[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 2017.|IHF Svjetsko prvenstvo 2017.]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.4. - 30.4. ~ '''[[Branko Lustig]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|1.5. - 10.5. ~ '''[[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.]]'''}} *{{legend|#E34234|11.5. - 20.5. ~ '''[[Mad Hatter (DC Comics)]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.5. - 31.5. ~ '''[[Hermann Göring]]'''}} *{{legend|#800000|1.6. - 10.6. ~ '''[[Invazija Poljske]]'''}} *{{legend|#E1A95F|11.6. - 20.6. ~ '''[[Venezuela]]'''}} *{{legend|#E34234|21.6. - 30.6. ~ '''[[Batman]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#bfe0bf|1.7. - 10.7. ~ '''[[Roland Freisler]]'''}} *{{legend|#800000|11.7. - 20.7. ~ '''[[Rimsko Carstvo]]'''}} *{{legend|#E34234|21.7. - 31.7. ~ '''''[[Naked (film, 1993)|Naked]]'''''}} *{{legend|#F5F5DC|1.8. - 10.8. ~ '''[[Egzodus Jevreja iz arapskih država]]'''}} *{{legend|#4C6099|11.8. - 20.8. ~ '''[[Grčka mitologija]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|21.8. - 31.8. ~ '''[[Europsko prvenstvo u rukometu - Poljska 2016.|EHF Euro 2016.]]'''}} *{{legend|#800000|1.9. - 10.9. ~ '''[[Hladni rat]]'''}} *{{legend|#E34234|11.9. - 20.9. ~ '''''[[RoboCop]]'''''}} *{{legend|#bfe0bf|21.9. - 30.9. ~ '''[[Ernst Herzfeld]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|1.10. - 10.10. ~ '''[[Afrički kup nacija 2010.]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.10. - 20.10. ~ '''[[Leopold i Loeb]]'''}} *{{legend|#E34234|21.10. - 31.10. ~ '''[[Calendar Man]]'''}} *{{legend|#E34234|1.11. - 10.11. ~ '''''[[The Deer Hunter]]'''''}} *{{legend|#800000|11.11. - 20.11. ~ '''[[Velika Kolumbija]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|21.11. - 30.11. ~ '''[[Meningitis]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.12. - 10.12. ~ '''[[Tradicionalna medicina]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.12. - 20.12. ~ '''[[Mahmud Ahmadinedžad]]'''}} *{{legend|#E34234|21.12. - 31.12. ~ '''''[[Battlestar Galactica (miniserija)|Battlestar Galactica]]'''''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2017. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|5}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|10}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|10}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|5}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|3}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''36}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2018.|2018.]] (36) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#bfe0bf|1.1. - 10.1. ~ '''[[Rómulo Betancourt]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|11.1. - 20.1. ~ '''[[Gojaznost]]'''}} *{{legend|#E34234|21.1. - 31.1. ~ '''[[Z (film)|''Z'']]'''}} *{{legend|#E34234|1.2. - 10.2. ~ '''[[Digimon Adventure (film)|''Digimon Adventure'' (film)]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|11.2. - 20.2. ~ '''''[[Save Our Children]]'''''}} *{{legend|#DCDCDC|21.2. - 28.2. ~ '''[[Shizofrenija]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|1.3. - 10.3. ~ '''[[Komunistička partija Jugoslavije|KP Jugoslavije]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|11.3. - 20.3. ~ '''[[Migrena]]'''}} *{{legend|#E34234|21.3. - 31.3. ~ '''''[[Antigone]]'''''}} *{{legend|#AAD0FF|1.4. - 10.4. ~ '''[[Europsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2018.|EHF Euro 2018.]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|11.4. - 20.4. ~ '''[[Kontrola rađanja]]'''}} *{{legend|#E1A95F|21.4. - 30.4. ~ '''[[Kambodža]]'''}} *{{legend|#E34234|1.5. - 10.5. ~ '''"[[Saint's Supper]]"'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.5. - 20.5. ~ '''[[Jean Anouilh]]'''}} *{{legend|#800000|21.5. - 31.5. ~ '''[[Talijanska renesansa]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.6. - 10.6. ~ '''[[Nebojša Glogovac]]'''}} *{{legend|#4C6099|11.6. - 20.6. ~ '''[[Ateizam]]'''}} *{{legend|#800000|21.6. - 30.6. ~ '''[[Bitka za Srbiju 1944.]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#50C878|1.7. - 10.7. ~ '''[[Genetika čovjeka]]'''}} *{{legend|#50C878|11.7. - 20.7. ~ '''[[Glavočike]]'''}} *{{legend|#800000|21.7. - 31.7. ~ '''[[Demokratska Kampućija]]'''}} *{{legend|#50C878|1.8. - 10.8. ~ '''[[Održivost]]'''}} *{{legend|#800000|11.8. - 20.8. ~ '''[[Termopilska bitka]]'''}} *{{legend|#800000|21.8. - 31.8. ~ '''[[Grčki građanski rat]]'''}} *{{legend|#E34234|1.9. - 10.9. ~ '''''[[The Killing Fields (film)|The Killing Fields]]'''''}} *{{legend|#bfe0bf|11.9. - 20.9. ~ '''[[Domaslava]]'''}} *{{legend|#E34234|21.9. - 30.9. ~ '''[[It (miniserija)|''It'' (miniserija)]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.10. - 10.10. ~ '''[[Geografija Irana]]'''}} *{{legend|#800000|11.10. - 20.10. ~ '''[[Bitka na Neretvi]]'''}} *{{legend|#E34234|21.10. - 31.10. ~ '''[[It (film, 2017)|''It'' (2017)]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|1.11. - 10.11. ~ '''[[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.11. - 20.11. ~ '''[[Ali]]'''}} *{{legend|#E34234|21.11. - 30.11. ~ '''[[Novi val]]'''}} *{{legend|#800000|1.12. - 10.12. ~ '''[[Operacija Crno]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|11.12. - 20.12. ~ '''[[Spavanje]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.12. - 31.12. ~ '''[[Edgar Allan Poe]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2018. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|3}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|7}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|6}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|8}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|5}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''36}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2019.|2019.]] (36) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E1A95F|1.1. - 10.1. ~ '''[[Teheran]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.1. - 20.1. ~ '''[[H. P. Lovecraft]]'''}} *{{legend|#E34234|21.1. - 31.1. ~ '''[[Synthpop]]'''}} *{{legend|#800000|1.2. - 10.2. ~ '''[[Kambodžanski genocid]]'''}} *{{legend|#E34234|11.2. - 20.2. ~ '''"[[The Gates of Judgment]]"'''}} *{{legend|#E1A95F|21.2. - 28.2. ~ '''[[Honduras]]'''}} *{{legend|#800000|1.3. - 10.3. ~ '''[[Fudbalski rat]]'''}} *{{legend|#E34234|11.3. - 20.3. ~ '''[[Vikinška umjetnost]]'''}} *{{legend|#E34234|21.3. - 31.3. ~ '''[[Šerlok Holms (TV serija)|''Šerlok Holms'']]'''}} *{{legend|#AAD0FF|1.4. - 10.4. ~ '''[[IHF Svjetsko prvenstvo u rukometu|IHF Svjetsko prvenstvo]]'''}} *{{legend|#800000|11.4. - 20.4. ~ '''[[Majanski kalendar]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.4. - 30.4. ~ '''[[Ian Fleming]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.5. - 10.5. ~ '''[[Hasan ibn Ali]]'''}} *{{legend|#E34234|11.5. - 20.5. ~ '''''[[Ten Little Niggers]]'''''}} *{{legend|#bfe0bf|21.5. - 31.5. ~ '''[[Smrt Edgara Allana Poea]]'''}} *{{legend|#E34234|1.6. - 10.6. ~ '''[[The Man in the High Castle (TV serija)|''The Man in the High Castle'' (TV)]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|11.6. - 20.6. ~ '''[[IHF Svjetsko prvenstvo 2019.]]'''}} *{{legend|#4C6099|21.6. - 30.6. ~ '''[[Hadis o dvanaest nasljednika]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#DCDCDC|1.7. - 10.7. ~ '''[[Magnetna rezonantna tomografija]]'''}} *{{legend|#800000|11.7. - 20.7. ~ '''[[Operacija Weiss]]'''}} *{{legend|#4C6099|21.7. - 31.7. ~ '''[[Rimska mitologija]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.8. - 10.8. ~ '''[[Lipidi]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.8. - 20.8. ~ '''[[Bertrand Russell]]'''}} *{{legend|#50C878|21.8. - 31.8. ~ '''[[Snježni leopard]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.9. - 10.9. ~ '''[[Piet Mondrian]]'''}} *{{legend|#E1A95F|11.9. - 20.9. ~ '''[[Benin]]'''}} *{{legend|#50C878|21.9. - 30.9. ~ '''[[Dromeosauridi]]'''}} *{{legend|#800000|1.10. - 10.10. ~ '''[[Francuska Zapadna Afrika]]'''}} *{{legend|#800000|11.10. - 20.10. ~ '''[[Portugalska renesansa]]'''}} *{{legend|#800000|21.10. - 31.10. ~ '''[[1974]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.11. - 10.11. ~ '''[[Denga groznica]]'''}} *{{legend|#E34234|11.11. - 20.11. ~ '''''[[Desjat negritjat]]'''''}} *{{legend|#F5F5DC|21.11. - 30.11. ~ '''[[Hominizacija]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.12. - 10.12. ~ '''[[Euklidov algoritam]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.12. - 20.12. ~ '''[[Husein Nasr]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|21.12. - 31.12. ~ '''[[Kineski kalendar]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2019. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|3}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|7}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|7}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|7}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|4}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''36}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2020.|2020.]] (36) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#50C878|1.1. - 10.1. ~ '''''[[Spinosaurus]]'''''}} *{{legend|#E1A95F|11.1. - 20.1. ~ '''[[Češka]]'''}} *{{legend|#E34234|21.1. - 31.1. ~ '''[[Scarecrow]]'''}} *{{legend|#800000|1.2. - 10.2. ~ '''[[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|NOVJ]]'''}} *{{legend|#E1A95F|11.2. - 20.2. ~ '''[[Fidži]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.2. - 29.2. ~ '''[[Kusam ibn Abas]]'''}} *{{legend|#50C878|1.3. - 10.3. ~ '''[[Abiogeneza]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|11.3. - 20.3. ~ '''[[Bolest kretanja]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|21.3. - 31.3. ~ '''[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hondurasa|Fudbalska reprezentacija Hondurasa]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.4. - 10.4. ~ '''[[Facebook]]'''}} *{{legend|#800000|11.4. - 20.4. ~ '''[[Ahemenidska Monarhija]]'''}} *{{legend|#E1A95F|21.4. - 30.4. ~ '''[[Wales]]'''}} *{{legend|#50C878|1.5. - 10.5. ~ '''[[Fiziologija dinosaura]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|11.5. - 20.5. ~ '''[[Boston Celtics]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|21.5. - 31.5. ~ '''[[YouTube]]'''}} *{{legend|#800000|1.6. - 10.6. ~ '''[[Bitka kod Karbale]]'''}} *{{legend|#50C878|11.6. - 20.6. ~ '''[[Fauna Škotske]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.6. - 30.6. ~ '''[[Bill Russell]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E34234|1.7. - 10.7. ~ '''[[No Country for Old Men (film)|''No Country for Old Men'' (film)]]'''}} *{{legend|#4C6099|11.7. - 20.7. ~ '''[[Imamizam]]'''}} *{{legend|#50C878|21.7. - 31.7. ~ '''[[Rakun]]'''}} *{{legend|#E34234|1.8. - 10.8. ~ '''[[Batman (film, 1989)|''Batman'' (1989)]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|11.8. - 20.8. ~ '''[[Antraks]]'''}} *{{legend|#E34234|21.8. - 31.8. ~ '''[[Ono (lik)]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.9. - 10.9. ~ '''[[Larry Bird]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|11.9. - 20.9. ~ '''[[Samoupravni socijalizam]]'''}} *{{legend|#E1A95F|21.9. - 30.9. ~ '''[[Iran]]'''}} *{{legend|#E34234|1.10. - 10.10. ~ '''''[[Being There]]'''''}} *{{legend|#800000|11.10. - 20.10. ~ '''[[Napad četnika na Užičku Republiku|Napad na Užice 1941.]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|21.10. - 31.10. ~ '''[[FIFA Svjetsko prvenstvo]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.11. - 10.11. ~ '''[[Kuba]]'''}} *{{legend|#E34234|11.11. - 20.11. ~ '''[[Professor Pyg]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|21.11. - 30.11. ~ '''[[Global Positioning System|GPS]]'''}} *{{legend|#E34234|1.12. - 10.12. ~ '''''[[Pulp Fiction]]'''''}} *{{legend|#800000|11.12. - 20.12. ~ '''[[Vijetnamski rat]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|21.12. - 31.12. ~ '''[[Dream Team]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2020. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|5}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|5}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|5}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|3}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|7}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|4}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|5}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''36}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2021.|2021.]] (36) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#800000|1.1. - 10.1. ~ '''[[Bitka na Sutjesci]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|11.1. - 20.1. ~ '''[[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|21.1. - 31.1. ~ '''[[Srednjovjekovna medicina]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.2. - 10.2. ~ '''[[Salvador Dalí]]'''}} *{{legend|#800000|11.2. - 20.2. ~ '''[[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)|Povlačenje kolaboracionista (1944–1945)]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.2. - 28.2. ~ '''[[Kevin McHale (košarkaš)|Kevin McHale]]'''}} *{{legend|#800000|1.3. - 10.3. ~ '''[[Renesansa u Škotskoj]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.3. - 20.3. ~ '''[[Simge (pjevačica)|Simge]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|21.3. - 31.3. ~ '''[[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2021.|IHF Svjetsko prvenstvo 2021.]]'''}} *{{legend|#800000|1.4. - 10.4. ~ '''[[Reformacija]]'''}} *{{legend|#E34230|11.4. - 20.4. ~ '''[[Vizantijska književnost]]'''}} *{{legend|#E34230|21.4. - 30.4. ~ '''[[Fedra (Seneka)|''Fedra'' (Seneka)]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.5. - 10.5. ~ '''[[Seneka]]'''}} *{{legend|#E34230|11.5. - 20.5. ~ '''[[Murder on the Orient Express (film, 1974)|''Murder on the Orient Express'' (1974)]]}} *{{legend|#800000|21.5. - 31.5. ~ '''[[Poljska renesansa]]'''}} *{{legend|#800000|1.6. - 10.6. ~ '''''[[Devedeset pet teza]]'''''}} *{{legend|#F5F5DC|11.6. - 20.6. ~ '''[[Dorski dijalekt]]'''}} *{{legend|#E34230|21.6. - 30.6. ~ '''[[Albanska književnost]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#4C6099|1.7. - 10.7. ~ '''[[Kupidon i Psiha]]'''}} *{{legend|#800000|11.7. - 20.7. ~ '''[[Pečenezi]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.7. - 31.7. ~ '''[[Posejdonije]]'''}} *{{legend|#4C6099|1.8. - 10.8. ~ '''[[Kult heroja]]'''}} *{{legend|#800000|11.8. - 20.8. ~ '''''[[Anali franačkog kraljevstva]]'''''}} *{{legend|#AAD0FF|21.8. - 31.8. ~ '''[[UEFA Euro 2020.]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|1.9. - 10.9. ~ '''[[EHF Euro 2020.]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|11.9. - 20.9. ~ '''[[Afrički romanski jezik]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.9. - 30.9. ~ '''[[Lukijan]]'''}} *{{legend|#800000|1.10. - 10.10. ~ '''[[Elizabetansko doba]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|11.10. - 20.10. ~ '''[[Botulinski toksin]]'''}} *{{legend|#E1A95F|21.10. - 31.10. ~ '''[[Geografija Albanije]]'''}} *{{legend|#4C6099|1.11. - 10.11. ~ '''''[[O strastima (Hrizip)|O strastima]]'''''}} *{{legend|#AAD0FF|11.11. - 20.11. ~ '''[[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.]]'''}} *{{legend|#800000|21.11. - 30.11. ~ '''''[[Praefectus urbi]]'''''}} *{{legend|#800000|1.12. - 10.12. ~ '''[[Holokaust u Litvaniji]]'''}} *{{legend|#800000|11.12. - 20.12. ~ '''[[Nezavisna Albanija]]'''}} *{{legend|#E1A95F|21.12. - 31.12. ~ '''[[Estonija]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2021. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|12}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|6}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34230|4}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|3}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|5}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|2}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''36}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2022.|2022.]] (24) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#DCDCDC|1.1. - 16.1. ~ '''[[Neptun (planeta)|Neptun]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|16.1. - 31.1. ~ '''[[Ishrana u staroj Grčkoj]]'''}} *{{legend|#E34230|1.2. - 15.2. ~ '''[[Teatar u starom Rimu]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|16.2. - 28.2. ~ '''[[Astronomija (Manilije)|''Astronomija'' (Manilije)]]'''}} *{{legend||1.3. - 15.3. ~ '''<s>poništeno</s>'''}} *{{legend|#800000|16.3. - 31.3. ~ '''[[Kraljevina Albanija (1272–1368)]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.4. - 15.4. ~ '''[[Harry S. Truman]]'''}} *{{legend|#E34230|16.4. - 30.4. ~ '''''[[Mulholland Drive (film)|Mulholland Drive]]'''''}} *{{legend|#800000|1.5. - 15.5. ~ '''[[Estonski rat za nezavisnost]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|16.5. - 31.5. ~ '''[[EHF Euro 2022.]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.6. - 15.6. ~ '''[[Merkur]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|16.6. - 30.6. ~ '''[[Albanski jezik]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#50C878|1.7. - 15.7. ~ '''[[Divovska vidra]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.7. - 31.7. ~ '''[[Alfred Rosenberg]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|1.8. - 15.8. ~ '''[[Samoubistvo]]'''}} *{{legend|#4C6099|16.8. - 31.8. ~ '''[[Kupidon]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.9. - 15.9. ~ '''[[Edogawa Ranpo]]'''}} *{{legend|#800000|16.9. - 30.9. ~ '''[[Raspjevana revolucija]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.10. - 15.10. ~ '''[[Filenida]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|16.10. - 31.10. ~ '''''[[Jezik i nacionalizam]]'''''}} *{{legend|#800000|1.11. - 15.11. ~ '''[[Srpska okupacija Albanije]]'''}} *{{legend|#800000|16.11. - 30.11. ~ '''[[Estonska vlada u egzilu]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.12. - 15.12. ~ '''[[Marcijan Kapela]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.12. - 31.12. ~ '''[[Paul Keres]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2022. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|5}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|7}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|4}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34230|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|3}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''23}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2023.|2023.]] (24) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#bfe0bf|1.1. - 16.1. ~ '''[[Hrizip]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|16.1. - 31.1. ~ '''[[Fudbalska reprezentacija Estonije]]'''}} *{{legend|#800000|1.2. - 15.2. ~ '''[[Logor Stara Gradiška]]'''}} *{{legend|#4C6099|16.2. - 28.2. ~ '''[[Islamizacija Albanije]]'''}} *{{legend|#E34230|1.3. - 15.3. ~ '''[[Eurosong 2002.]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.3. - 31.3. ~ '''[[Fabije Plancijad Fulgencije]]'''}} *{{legend|#E34230|1.4. - 15.4. ~ '''[[Tvrđava Svetog Mihovila]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|16.4. - 30.4. ~ '''[[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2023.]]'''}} *{{legend|#E34230|1.5. - 15.5. ~ '''[[Novogrčka književnost]]'''}} *{{legend|#E34230|16.5. - 31.5. ~ '''[[Bleach (manga)|''Bleach'' (manga)]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|1.6. - 15.6. ~ '''[[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|16.6. - 30.6. ~ '''[[Lezbejka]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#50C878|1.7. - 15.7. ~ '''''[[Compsognathus]]'''''}} *{{legend|#E34230|16.7. - 31.7. ~ '''"[[The Scales of Justice 〈299/300〉]]"'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.8. - 15.8. ~ '''[[Karl XII od Švedske]]'''}} *{{legend|#E34230|16.8. - 31.8. ~ '''[[Catwoman]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.9. - 15.9. ~ '''[[Dmitrij Šostakovič]]'''}} *{{legend|#50C878|16.9. - 30.9. ~ '''[[Fauna Australije]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.10. - 15.10. ~ '''[[Moskva]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.10. - 31.10. ~ '''[[Aldo Manucije]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.11. - 15.11. ~ '''[[Surinam]]'''}} *{{legend|#E34230|16.11. - 30.11. ~ '''''[[Asteroid City]]'''''}} *{{legend|#bfe0bf|1.12. - 15.12. ~ '''[[Zajn al-Abidin]]'''}} *{{legend|#E34230|16.12. - 31.12. ~ '''[[Smrt Djevojčice sa žigicama (film)|''Smrt Djevojčice sa žigicama'' (film)]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2023. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|6}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34230|8}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|3}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|0}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''24}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2024.|2024.]] (24) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#AAD0FF|1.1. - 16.1. ~ '''[[FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci|FIBA Svjetsko prvenstvo]]'''}} *{{legend|#E34230|16.1. - 31.1. ~ '''[[Pjesma Eurovizije]]'''}} *{{legend|#E34230|1.2. - 15.2. ~ '''[[Pjesma Eurovizije 2022.]]'''}} *{{legend|#E34230|16.2. - 29.2. ~ '''''[[Dog Day Afternoon]]'''''}} *{{legend|#E34230|1.3. - 15.3. ~ '''''[[Bitange i princeze]]'''''}} *{{legend|#bfe0bf|16.3. - 31.3. ~ '''[[Ling tosite sigure]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.4. - 15.4. ~ '''[[Pier Paolo Pasolini]]'''}} *{{legend|#E34230|16.4. - 30.4. ~ "'''[[Smells Like Teen Spirit]]'''"}} *{{legend|#E34230|1.5. - 15.5. ~ '''''[[Stalker (film)|Stalker]]'''''}} *{{legend|#AAD0FF|16.5. - 31.5. ~ '''[[EHF Euro 2024.]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.6. - 15.6. ~ '''[[Jean Cocteau]]'''}} *{{legend|#50C878|16.6. - 30.6. ~ '''''[[Gryposaurus]]'''''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E1A95F|1.7. - 15.7. ~ '''[[Sjeverna Koreja]]'''}} *{{legend|#E34230|16.7. - 31.7. ~ '''[[The Zone of Interest (film)|''The Zone of Interest'' (film)]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.8. - 15.8. ~ '''[[Falco]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.8. - 31.8. ~ '''[[Mathieu Kérékou]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|1.9. - 15.9. ~ '''[[Francuska – Hrvatska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 2018.)|Finale FIFA SP 2018.]]'''}} *{{legend|#E34230|16.9. - 30.9. ~ '''''[[Groundhog Day]]'''''}} *{{legend|#bfe0bf|1.10. - 15.10. ~ '''[[Renato Guttuso]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|16.10. - 31.10. ~ '''[[Fudbalska reprezentacija Turske]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.11. - 15.11. ~ '''[[Singapur]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.11. - 30.11. ~ '''[[Kraftwerk]]'''}} *{{legend|#800000|1.12. - 15.12. ~ '''[[Crni talas]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|16.12. - 31.12. ~ '''[[AFC Azijski kup 1984.]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2024. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|7}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34230|9}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|5}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|0}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''24}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2025.|2025.]] (24) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#AAD0FF|1.1. - 16.1. ~ '''[[UEFA Euro 2024.]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.1. - 31.1. ~ '''[[Vilim Horvaj]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.2. - 15.2. ~ '''[[Lumbago]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.2. - 28.2. ~ '''[[Nikola Kovačević – Čudnovski]]'''}} *{{nowrap|{{legend|#800000|1.3. - 15.3. ~ '''[[Masakri nad Albancima u Balkanskim ratovima]]'''}}}} *{{legend|#bfe0bf|16.3. - 31.3. ~ '''[[Dikembe Mutombo]]'''}} *{{legend|#50C878|1.4. - 15.4. ~ '''''[[Scelidosaurus]]'''''}} *{{legend|#bfe0bf|16.4. - 30.4. ~ '''[[Ludwig Wittgenstein]]'''}} *{{legend|#800000|1.5. - 15.5. ~ '''[[Komunistička partija Jugoslavije tokom Velike čistke|KPJ tokom Velike čistke]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|16.5. - 31.5. ~ '''[[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2025.]]'''}} *{{legend|#E34230|1.6. - 15.6. ~ '''[[Epizoda 9 (Bitange i princeze, sezona 1)|"Epizoda 9" (''BiP'', S1)]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.6. - 30.6. ~ '''[[Antun Augustinčić]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E1A95F|1.7. - 15.7. ~ '''[[Mount Everest]]'''}} *{{legend|#800000|16.7. - 31.7. ~ '''[[Malački Sultanat]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.8. - 15.8. ~ '''[[Phil Ochs]]'''}} *{{legend|#800000|16.8. - 31.8. ~ '''[[Tjesnačka naselja]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|1.9. - 15.9. ~ '''[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2020. – muškarci|Rukomet na OI 2020. (M)]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.9. - 30.9. ~ '''[[Vlajko Begović]]'''}} *{{legend|#800000|1.10. - 15.10. ~ '''[[Sook Ching]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|16.10. - 31.10. ~ '''[[Frutiger Aero]]'''}} *{{legend|#800000|1.11. - 15.11. ~ '''''[[Fin de siècle]]'''''}} *{{legend|#DCDCDC|16.11. - 30.11. ~ '''[[Raynaudov fenomen]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.12. - 15.12. ~ '''''[[Age of Mythology]]'''''}} *{{legend|#bfe0bf|16.12. - 31.12. ~ '''[[Osamu Dazai]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2025. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|6}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|8}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34230|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|3}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|4}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''24}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2026.|2026.]] (24) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E34230|1.1. - 16.1. ~ '''[[Dora (festival)|''Dora'' (festival)]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.1. - 31.1. ~ '''[[Jakov Kranjčević]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.2. - 15.2. ~ '''[[The Oregon Trail (1985)|''The Oregon Trail'' (1985)]]''' }} *{{legend|#800000|16.2. - 28.2. ~ '''[[Shōnan-tō]]''' }} *{{legend|#E34230|1.3. - 15.3. ~ '''''[[L'Île mystérieuse]]'''''}} *{{legend|#4C6099|16.3. - 31.3. ~ '''[[Tradicionalna misa]]'''}} *{{legend|#E34230|1.4. - 15.4. ~ '''''[[Kaze no Tani no Naushika]]'''''}} *{{legend|#E34230|16.4. - 30.4. ~ '''''[[Vargtimmen]]'''''}} *{{legend|#E34230|1.5. - 15.5. ~ '''''[[Ningen Shikkaku]]'''''}} *{{legend|#AAD0FF|16.5. - 31.5. ~ '''[[EHF Euro 2026.]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.6. - 15.6. ~ '''[[Mary Wollstonecraft Shelley]]'''}} *{{legend|#50C878|16.6. - 30.6. ~ '''[[Patuljasti troprsti ljenjivac]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E34230|1.7. - 15.7. ~ '''''[[Mirotvorac (film)|Mirotvorac]]'''''}} *{{legend|#E1A95F|16.7. - 31.7. ~ '''[[Panama]]'''}} *{{legend||1.8. - 15.8. ~ }} *{{legend||16.8. - 31.8. ~ }} *{{legend||1.9. - 15.9. ~ }} *{{legend||16.9. - 30.9. ~ }} *{{legend||1.10. - 15.10. ~ }} *{{legend||16.10. - 31.10. ~ }} *{{legend||1.11. - 15.11. ~ }} *{{legend||16.11. - 30.11. ~ }} *{{legend||1.12. - 15.12. ~ }} *{{legend||16.12. - 31.12. ~ }} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2026. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34230|6}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|1}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''24}} }} |} {{-}} [[Kategorija:Arhiva istaknutih članaka| *]] nq7oxma32kz32qmo08p2778kv0ywzqj 2 114847 42586470 42586418 2026-04-30T14:23:24Z Duma 16555 /* Razno */ 42586470 wikitext text/x-wiki Članci koje sam napisala na hr wiki prebačeni ovdje, novi članci na ovoj wiki: == Ptice == {{div col}} * [[Medovođe]] * [[Bukavac nebogled]] * [[Papige]] * [[Plavoleđa mišjakinja]] * [[Prave kukavice]] * [[Ptica sekretar]] * [[Loriji]] * [[Riječni vodomari]] * [[Australski bukavac]] * [[Kakapo]] * [[Ćubaste čiope]] * [[Uljašica]] * [[Jakamari]] * [[Jastreb]] * [[Vodosjeci]] * [[Strigopidae]] * [[Čigre]] * [[Američki bukavac]] * [[Crveno-modra ara]] * [[Kakadui]] * [[Tukani]] * [[Svračci]] * [[Phaethontidae]] * [[Nimfa (ptica)]] * [[Kljunorošci]] * [[Guarauna]] * [[Velika rujnica]] * [[Kratkoprsti kobac]] * [[Dugorepa sjenica]] * [[Šljuke sjemenjarke]] * [[Mala njorka]] * [[Smeđi kivi]] * [[Neomorphinae]] * [[Botaurinae]] * [[Južnoamerički bukavac]] * [[Češljugar]] * [[Crkavica]] * [[Kostoberina]] * [[Lisasta guska]] * [[Veliki pomornik]] * [[Patka lastarka]] * [[Utva]] * [[Planinska ševa]] * [[Eja strnjarica]] * [[Nandu]] * [[Gusjenicojedi]] * [[Dugorepe sjenice]] * [[Bluna]] * [[Velika čaplja]] * [[Mala prutka]] * [[Patka kreketaljka]] * [[Kukuvije]] * [[Šumski pupavci]] * [[Pilari]] * [[Čaplja govedarica]] * [[Vijoglav]] * [[Žako]] * [[Pomornici]] * [[Dromah]] * [[Todiji]] * [[Zlatovrane]] * [[Kukavičja modrivrana]] * [[Dolinske modrivrane]] * [[Pčelarice]] * [[Vodeni vodomari]] * [[Vodomari dupljaši]] * [[Šarenoglava patka]] * [[Žunice]] * [[Bradonjice]] * [[Čiope]] * [[Cvjetne ptice]] * [[Ševe]] * [[Brljci]] * [[Medosasi]] * [[Obični ćuk]] * [[Neornithes]] * [[Harpija (ptica)]] {{div col end}} == Gljive == {{div col}} * [[Vještičino srce]] * [[Rujnica]] * [[Vukovo meso]] * [[Đurđevača]] * [[Smrčci]] * [[Vrganj]] * [[Baršunasta panjevčica]] * [[Maglenka]] * [[Djevojačka krasnica]] * [[Zlatna krasnica]] * [[Crvena krasnica]] * [[Modrikača]] * [[Zelenka]] * [[Kraljevka]] * [[Jablanovača]] * [[Žućkasta pupavka]] * ''[[Amanita]]'' * [[Klobuk (gljiva)]] * [[Mikologija]] * [[Himenij]] * [[Stručak]] * [[Otisak spora]] * [[Micetizam]] * [[Jestiva gljiva]] {{div col end}} == Razno == {{div col}} * [[Pirka]] * [[Fauna Australije]] * [[Fauna Škotske]] * [[Dubokomorski gigantizam]] * [[Otočna patuljastost]] * [[Tasmanski vrag]] * [[Megafauna]] * [[Vitoroga antilopa]] * [[Afrički mravojed]] * [[Šuma kelpa]] * [[Neritička zona]] * [[Pelagijska zona]] * [[Planinski travnjaci i šikare]] * [[Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela]] * [[Mediteranske šume i šikare]] * [[Tropske i subtropske vlažne širokolisne šume]] * [[Pustinje i vegetacija sušnih oblasti]] * [[Tropski i subtropski travnjaci, savane i šikare]] * [[Hladni izvori]] * [[Hidrotermalni izvori]] * [[Rakun]] * [[Dinosaur Planet]] * [[Šetnja s dinosaurima]] * [[Šetnja s čudovištima]] * [[Šetnja sa zvijerima]] * [[Šetnja s pećinskim ljudima]] * [[Ljuba]] * [[Koraljni greben]] * [[Život na Marsu]] * [[Crveni panda]] * [[Snježni leopard]] * [[Davorin Popović]] * [[Frutiger Aero]] * [[Blobjekt]] * [[Solarpunk]] * [[Ahilova peta]] * [[Y2K]] * [[Biopunk]] * [[Populuxe]] * [[Raygun Gothic]] * [[Visoka tehnologija]] * [[Vicenteova otrovna žaba]] * [[Dužina od njuške do otvora]] * [[Osteološki korelat]] * [[Paludarij]] * [[Vrt u boci]] * [[Wardova kutija]] * [[Orhidelirij]] * [[Pteridomanija]] * ''[[The Ferns of Great Britain and Ireland]]'' * [[Otiskivanje prirode]] * [[Meristika]] * [[Ludi naučnik]] * [[Graminoid]] * [[Širokolisna zeljasta biljka]] * ''[[Peristeria elata]]'' * ''[[Stephanolepis hispidus]]'' * ''[[Sterculia apetala]]'' * [[Potporni korijen]] * [[Miješak]] * ''[[Tachyspiza virgata]]'' * ''[[Odocoileus]]'' * [[Morski puž]] * [[Mikoheterotrofija]] * [[Patuljasti troprsti ljenjivac]] * [[Anautogenija]] * [[Vitelogeneza]] * [[Izolecitalna jajna ćelija]] * [[Telolecitalna jajna ćelija]] * [[Centrolecitalna jajna ćelija]] * [[Generalističke i specijalističke vrste]] * [[Kozmopolitska rasprostranjenost]] * [[Areal kretanja]] * [[Pasteurova tačka]] * [[Pasteurov efekat]] * [[Bazen L'Atalante]] * [[Mikroaerofil]] * [[Aerotolerantni anaerob]] * [[Canfieldov okean]] * [[Crveni rub]] * [[Rana Zemlja]] * [[Hipoteza o ljubičastoj Zemlji]] * [[Fotopigment]] * [[Primarna atmosfera]] * [[Terarij]] * [[Sesilnost]] * [[Bioerozija]] * [[Podrast]] * [[Grabežljiva riba]] * [[Sjenovita biosfera]] * [[Biljni sok]] * [[Aerobni organizam]] * [[Obligatni aerob]] * [[Hipoteza o oslobađanju mezopredatora]] * [[Ekološko oslobađanje]] * [[Kinetotrof]] * [[Superokean]] * [[Suessov efekat]] * [[Lava planeta]] * [[Vinogradskijev stupac]] * [[Koraljni pijesak]] * [[Disgenika]] * [[Zvjezdani vjetar]] * [[Zvjezdana korona]] * [[Fotosintetski pigment]] * [[Mjehur zvjezdanog vjetra]] * [[Knidosak]] * [[Evolutivna zamka]] * [[Ekološka zamka]] {{div col end}} == Ekstremofili == {{div col}} * [[Kapnofil]] * [[Acidofil]] * [[Hipolit (ekstremofil)]] * [[Lipofilna bakterija]] * [[Litofil]] * [[Metalotolerantni organizam]] * [[Osmofil]] * [[Psamofil]] {{div col end}} == Slušni aparati == {{div col}} * [[Slušni aparat za dugotrajno nošenje]] * [[Indeks kvalitete govora slušnog aparata]] {{div col end}} == Načini ishrane == {{div col}} * [[Arahnofagija]] * [[Kukcojed]] * [[Oofagija]] * [[Avivor]] * [[Entomofagija]] * [[Ksilofagija]] * [[Mizocitoza]] * [[Mikrobivornost]] * [[Bakterivor]] * [[Saprofagija]] * [[Tanatofag]] * [[Mukofagija]] * [[Vermivor]] * [[Florivor]] * [[Hipokarnivor]] * [[Hiperkarnivor]] * [[Spongivor]] * [[Folivor]] * [[Ksenofagija]] * [[Graminivor]] * [[Pedofagija]] * [[Razlagač]] * [[Geofagija]] * [[Vršni predator]] * [[Ofiofagija]] * [[Nektarivor]] * [[Interakcije potrošača i resursa]] * [[Saprotrofna ishrana]] * [[Holozojska ishrana]] * [[Heterotrofna ishrana]] * [[Lepidofagija]] * [[Piscivor]] * [[Hematofagija]] * [[Mirmekofagija]] * [[Koraljivor]] * [[Gljiva mesožderka]] * [[Oligofagija]] * [[Fotoautotrof]] * [[Durofagija]] * [[Litoautotrof]] * [[Moluskivori]] * [[Placentofagija]] * [[Predacija jaja]] {{div col end}} == Videoigre i sl. == {{div col}} * ''[[Skateboard Park Tycoon]]'' * ''[[Plant Tycoon]]'' * ''[[Fish Tycoon]]'' * ''[[Feeding Frenzy 2]]'' * ''[[Feeding Frenzy]]'' * ''[[Big Kahuna Reef]]'' * ''[[Ricochet Lost Worlds]]'' * ''[[Virtual Villagers]]'' * ''[[Dino Island]]'' * ''[[Zoo Tycoon 2]]'' * ''[[Brother Bear (videoigra)]]'' * ''[[Tarzan (videoigra)]]'' * ''[[Atlantis Underwater Tycoon]]'' * ''[[School Tycoon]]'' * ''[[Diner Dash]]'' * ''[[Ratatouille (videoigra)]]'' * ''[[Madagascar (videoigra)]]'' * ''[[Age of Mythology]]'' * ''[[Tribal Trouble]]'' * ''[[ThinkTanks]]'' * ''[[Hugo: Bukkazoom!]]'' * ''[[Mall Tycoon]]'' * ''[[Bliss (fotografija)]]'' * ''[[Moon Tycoon]]'' * ''[[Deep Sea Tycoon]]'' * ''[[So Blonde]]'' * ''[[Ankh (videoigra)]]'' * ''[[Red Moon Desert]]'' * ''[[RimWorld]]'' * ''[[Spy Fox 2: "Some Assembly Required"]]'' * ''[[The Oregon Trail (1985)]]'' * ''[[Alien Hominid]]'' {{div col end}} == Kultura i historija == {{div col}} * Sažetak novela Dekamerona (uklopljeno u [[Dekameron]]) * [[Ezopove basne]] * [[Faust]] * [[Childe Harold's Pilgrimage]] * [[Nauka u renesansi]] * [[Visoki srednji vijek]] * [[Srednjovjekovno domaćinstvo]] * [[Demografija srednjeg vijeka]] * [[Kriza kasnog srednjeg vijeka]] * [[Renesansa 12. vijeka]] * [[Kasni srednji vijek]] * [[Srednjovjekovna književnost]] * ''[[Livre des Merveilles du Monde]]'' * [[Saski ratovi]] * [[Velika glad 1315–1317]] * [[Makedonska renesansa]] * [[Makedonska umjetnost (bizantska)]] * [[Pariški psaltir]] * [[Sedmi križarski rat]] * [[Peti križarski rat]] * [[Šesti križarski rat]] * [[Aleksandrijski križarski rat]] * [[Pastirski križarski rat (1251)]] * [[Pastirski križarski rat (1320)]] * [[Bosanski križarski rat]] * [[Prvi švedski križarski rat]] * [[Treći švedski križarski rat]] * [[Drugi švedski križarski rat]] * [[Norveški križarski rat]] * [[Vojni pohod na Baleare 1113–1115]] * [[Berberski križarski rat]] * [[Deveti križarski rat]] * [[Osmanska invazija Otranta]] * [[Varninski križarski rat]] * [[Križarski rat 1197]] * [[Vendski križarski rat]] * [[Mletački križarski rat]] * [[Sjeverni križarski ratovi]] * [[Savojski križarski rat]] * [[Sijenska škola]] * [[Bolonjska škola]] * [[Lukanska škola]] * [[Ferarska škola]] * [[Firentinska škola]] * [[Barunski križarski rat]] * [[Livonski križarski rat]] * [[Livonska rimovana hronika]] * [[Prvi novgorodski ljetopis]] * [[Hronika Henrika od Livonije]] * [[Trgovačka ruta od Varjaga do Grka]] * [[Despenserov križarski rat]] * [[Šansonijer]] * [[Pergaminho Sharrer]] * [[Cancioneiro da Vaticana]] * [[Cancioneiro da Biblioteca Nacional]] * ''[[Il Canzoniere]]'' * [[Düsseldorfska slikarska škola]] * [[Evropski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima]] * [[Froissartove Hronike]] * [[Fridrihovski rokoko]] * [[Zapadno slikarstvo]] * [[Trgovačka ruta Volga]] * [[Grčki učenjaci u renesansi]] * [[Novo učenje]] * [[Popis renesansnih humanista]] * [[Renesansni humanizam]] * [[Dolce Stil Novo]] * [[Flamansko slikarstvo]] * [[Holandsko i flamansko renesansno slikarstvo]] * [[Renesansni latinski jezik]] * [[Renesansni humanizam u Sjevernoj Evropi]] * [[Lublinska renesansa]] * [[Španska renesansa]] * [[Engleska renesansa]] * [[Normanski i srednjovjekovni London]] * [[London u periodu Tudora]] * [[London u periodu Stuarta]] * [[London u 18. vijeku]] * [[Talijanska renesansa]] * [[Francuska renesansa]] * [[De humani corporis fabrica]] * [[Njemačka renesansa]] * [[Renesansa u Nizozemskim]] * [[Portugalska renesansa]] * [[Poljska renesansa]] * [[Belle Époque]] * [[Dekadentni pokret]] * [[Vesele devedesete]] * [[Mašinsko doba]] * [[Edisonada]] * [[Robinzonada]] * ''[[Le Temps]]'' * [[Miletska priča]] {{div col end}} == Jules Verne == {{div col}} * ''[[Un prêtre en 1839]]'' * ''[[Le Testament d'un excentrique]]'' * ''[[L'École des Robinsons]]'' * ''[[Un hivernage dans les glaces]]'' * ''[[Une ville flottante]]'' * ''[[Put oko svijeta za osamdeset dana]]'' * ''[[Un drame au Mexique]]'' * ''[[Un drame dans les airs]]'' * ''[[Voyages et Aventures du capitaine Hatteras]]'' * ''[[L'Étonnante Aventure de la Mission Barsac]]'' * ''[[Le Phare du bout du monde]]'' * ''[[L'Invasion de la mer]]'' * ''[[Maître Zacharius ou l'horloger qui avait perdu son âme, tradition genevoise]]'' * ''[[Les Confessions]]'' * ''[[Mathias Sandorf]]'' * ''[[De la Terre à la Lune]]'' * ''[[Autour de la Lune]]'' * ''[[Robur-le-Conquérant]]'' * ''[[Voyage à reculons en Angleterre et en Ecosse]]'' * ''[[Seconde patrie]]'' * ''[[Paris au XXe siècle]]'' * ''[[Michel Strogoff]]'' * ''[[L'Île mystérieuse]]'' * ''[[Face au drapeau]]'' * ''[[Le Pays des fourrures]]'' * ''[[Aventures de trois Russes et de trois Anglais dans l'Afrique australe]]'' * ''[[La Jangada - Huit Cents lieues sur l'Amazone]]'' * ''[[Le Rayon vert]]'' * ''[[Kéraban-le-têtu]]'' * ''[[L’Archipel en feu]]'' * ''[[Un Billet de loterie]]'' * ''[[Le Chemin de France]]'' * ''[[César Cascabel]]'' * ''[[Mistress Branican]]'' * ''[[Le Château des Carpathes]]'' * ''[[Claudius Bombarnac]]'' * ''[[Clovis Dardentor]]'' * ''[[Le Superbe Orénoque]]'' * ''[[Le Village aérien]]'' * ''[[Les Histoires de Jean-Marie Cabidoulin]]'' * ''[[Les Frères Kip]]'' * ''[[Bourses de voyage]]'' * ''[[Un drame en Livonie]]'' * ''[[Maître du monde]]'' * ''[[Martin Paz]]'' * ''[[Le Comte de Chanteleine]]'' * ''[[Les forceurs de blocus]]'' * ''[[Une ville idéale]]'' * ''[[Les Révoltés de la Bounty]]'' * ''[[Gil Braltar]]'' * ''[[L'Éternel Adam]]'' * ''[[L’Agence Thompson et Co]]'' * ''[[La Chasse au météore]]'' * ''[[Le Pilote du Danube]]'' * ''[[Les naufragés du "Jonathan"]]'' * ''[[Le Secret de Wilhelm Storitz]]'' * ''[[Le Docteur Ox]]'' * [[Verneova erupcija]] * [[Michel Verne]] * ''[[La maison à vapeur]]'' * ''[[Le Volcan d'or]]'' * ''[[Les Tribulations d'un Chinois en Chine]]'' * ''[[Les Indes noires]]'' * ''[[L'Étoile du sud]]'' * ''[[Nord contre Sud]]'' * ''[[Famille-sans-nom]]'' * ''[[Sans dessus dessous]]'' * ''[[Mirifiques Aventures de Maître Antifer]]'' * ''[[Le Sphinx des glaces]]'' * ''[[Frritt-Flacc]]'' * ''[[La Journée d’un journaliste américain en 2889]]'' * ''[[Le Chancellor: Journal du passager J.-R. Kazallon]]'' * ''[[Deux ans de vacances]]'' * ''[[Les Cinq cents millions de la Bégum]]'' * ''[[L'Île à hélice]]'' * ''[[Une fantaisie du docteur Ox]]'' * ''[[Hector Servadac]]'' * ''[[P'tit-Bonhomme]]'' * ''[[Voyage à travers l'impossible]]'' * ''[[Voyages extraordinaires]]'' * [[Kulturološki utjecaj Julesa Vernea]] {{div col end}} == Prethistorija == {{div col}} * ''[[Gojirasaurus]]'' * ''[[Coelophysis]]'' * ''[[Deinocheirus]]'' * ''[[Gallimimus]]'' * ''[[Ornithomimus]]'' * ''[[Staurikosaurus]]'' * ''[[Eoraptor]]'' * ''[[Dilophosaurus]]'' * ''[[Ceratosaurus]]'' * ''[[Abelisaurus]]'' * ''[[Carnotaurus]]'' * ''[[Piatnitzkysaurus]]'' * ''[[Oviraptor]]'' * [[Saurischia]] * [[Teropodi]] * ''[[Deinonychus]]'' * ''[[Spinosaurus]]'' * [[Fiziologija dinosaura]] * ''[[Scipionyx]]'' * ''[[Microraptor]]'' * [[Sauropodomorfi]] * ''[[Achillobator]]'' * ''[[Mahakala]]'' * [[Dromeosauridi]] * [[Oviraptoridi]] * [[Tireofori]] * ''[[Pisanosaurus]]'' * [[Dilofosauridi]] * [[Ceratosauri]] * [[Ankilosauri]] * [[Hadrosauridi]] * [[Celurosauri]] * ''[[Edmontosaurus]]'' * ''[[Eustreptospondylus]]'' * ''[[Shuvuuia]]'' * ''[[Dromaeosaurus]]'' * [[Kompsognatidi]] * [[Ornitopodi]] * ''[[Ouranosaurus]]'' * [[Celofisoidi]] * [[Alosauroidi]] * [[Abelisauridi]] * [[Terizinosauri]] * ''[[Dilong]]'' * ''[[Troodon]]'' * ''[[Compsognathus]]'' * ''[[Pelecanimimus]]'' * ''[[Unenlagia]]'' * ''[[Ornitholestes]]'' * ''[[Therizinosaurus]]'' * ''[[Caudipteryx]]'' * ''[[Bambiraptor]]'' * ''[[Alvarezsaurus]]'' * [[Ornitomimosauri]] * [[Deinonihosauri]] * ''[[Hesperornis]]'' * ''[[Avimimus]]'' * ''[[Mei]]'' * [[Spinosauridi]] * ''[[Velociraptor]]'' * [[Alvarezsauridi]] * [[Maniraptoriformi]] * [[Hererasauridi]] * ''[[Sinornithosaurus]]'' * [[Celuridi]] * [[Dromeosaurini]] * [[Trudontidi]] * ''[[Dryosaurus]]'' * ''[[Heterodontosaurus]]'' * [[Iguanodonti]] * ''[[Camptosaurus]]'' * ''[[Corythosaurus]]'' * ''[[Hypsilophodon]]'' * ''[[Othnielosaurus]]'' * ''[[Tenontosaurus]]'' * ''[[Orodromeus]]'' * [[Pterosauri]] * [[Pahicefalosauri]] * ''[[Pachycephalosaurus]]'' * ''[[Dracorex]]'' * ''[[Stegoceras]]'' * ''[[Prenocephale]]'' * ''[[Maiasaura]]'' * ''[[Homalocephale]]'' * ''[[Edmontonia]]'' * ''[[Polacanthus]]'' * ''[[Sauropelta]]'' * [[Nodosauridi]] * ''[[Nodosaurus]]'' * ''[[Minmi]]'' * [[Ankilosauridi]] * ''[[Antarctopelta]]'' * ''[[Mymoorapelta]]'' * ''[[Gastonia]]'' * ''[[Minotaurasaurus]]'' * ''[[Ankylosaurus]]'' * ''[[Dyoplosaurus]]'' * ''[[Euoplocephalus]]'' * ''[[Scelidosaurus]]'' * [[Stegosauri]] * [[Ceratopsi]] * ''[[Parksosaurus]]'' * ''[[Huayangosaurus]]'' * ''[[Hesperosaurus]]'' * ''[[Wuerhosaurus]]'' * ''[[Tuojiangosaurus]]'' * ''[[Kentrosaurus]]'' * ''[[Tsintaosaurus]]'' * ''[[Olorotitan]]'' * ''[[Shantungosaurus]]'' * ''[[Hypacrosaurus]]'' * ''[[Gryposaurus]]'' * ''[[Prosaurolophus]]'' * ''[[Saurolophus]]'' * ''[[Postosuchus]]'' * ''[[Doedicurus]]'' * ''[[Dinofelis]]'' * ''[[Megaloceros]]'' * ''[[Megatherium]]'' * ''[[Hyaenodon]]'' * ''[[Deinotherium]]'' * ''[[Archaeotherium]]'' * ''[[Chalicotherium]]'' * ''[[Scutellosaurus]]'' * ''[[Othnielia]]'' * ''[[Micropachycephalosaurus]]'' * ''[[Titanoceratops]]'' * [[Anurognatidi]] * [[Dimorfodontidi]] * [[Ramforinkidi]] * [[Aždarkidi]] * [[Ornitokajridi]] * [[Pteranodontidi]] * [[Tapežaridi]] * ''[[Moeritherium]]'' * ''[[Eudimorphodon]]'' * ''[[Sordes]]'' * ''[[Tapejara]]'' * ''[[Sharovipteryx]]'' * ''[[Propalaeotherium]]'' * ''[[Ambulocetus]]'' * ''[[Pakicetus]]'' * ''[[Anurognathus]]'' * ''[[Dorudon]]'' * ''[[Rodhocetus]]'' * [[Ambulocetidi]] * [[Remingtonocetidi]] * [[Bazilosauridi]] * ''[[Jeholopterus]]'' * ''[[Dimorphodon]]'' * [[Dinocefali]] * [[Terapsidi]] * [[Anteosauri]] * [[Biarmosuki]] * [[Gorgonopsi]] * [[Tetanure]] * ''[[Monolophosaurus]]'' * [[Arheoceti]] * ''[[Dorygnathus]]'' * ''[[Buitreraptor]]'' * [[Protocetidi]] * ''[[Kutchicetus]]'' * ''[[Remingtonocetus]]'' * ''[[Hatzegopteryx]]'' * [[Pakicetidi]] * ''[[Quetzalcoatlus]]'' * ''[[Ornithocheirus]]'' * ''[[Tropeognathus]]'' * ''[[Macrauchenia]]'' * ''[[Pteranodon]]'' * ''[[Maiacetus]]'' * ''[[Protocetus]]'' * ''[[Paraceratherium]]'' * ''[[Anhanguera]]'' * ''[[Tupuxuara]]'' * ''[[Nyctosaurus]]'' * ''[[Homo gautengensis]]'' * ''[[Ardipithecus]]'' * ''[[Paranthropus]]'' * ''[[Homo heidelbergensis]]'' * ''[[Homo floresiensis]]'' * ''[[Australopithecus]]'' * ''[[Australopithecus bahrelghazali]]'' * ''[[Australopithecus garhi]]'' * ''[[Australopithecus anamensis]]'' * ''[[Paranthropus aethiopicus]]'' * ''[[Paranthropus robustus]]'' * ''[[Paranthropus boisei]]'' * [[Rane ljudske migracije]] * [[Ichthyostegalia]] * [[Paleoantropologija]] * ''[[Pterodactylus]]'' * [[Hipoteza o multiregionalnom porijeklu modernog čovjeka]] * ''[[Cearadactylus]]'' * ''[[Geosternbergia]]'' * [[Pterodaktiloidi]] * [[Ramforinkoidi]] * ''[[Pterodaustro]]'' * ''[[Arambourgiania]]'' * ''[[Campylognathoides]]'' * ''[[Pterorhynchus]]'' * ''[[Coloborhynchus]]'' * ''[[Istiodactylus]]'' * ''[[Ludodactylus]]'' * ''[[Preondactylus]]'' * ''[[Peteinosaurus]]'' * ''[[Angustinaripterus]]'' * ''[[Bellubrunnus]]'' * ''[[Sericipterus]]'' * ''[[Scaphognathus]]'' * [[Popis rodova pterosaura]] * ''[[Aerotitan]]'' * ''[[Amblydectes]]'' * ''[[Aerodactylus]]'' * [[Popis rodova dinosaura]] * ''[[Bakonydraco]]'' * ''[[Ctenochasma]]'' * ''[[Cycnorhamphus]]'' * ''[[Dsungaripterus]]'' * ''[[Feilongus]]'' * ''[[Germanodactylus]]'' * ''[[Gnathosaurus]]'' * ''[[Zhejiangopterus]]'' * ''[[Tupandactylus]]'' * ''[[Thalassodromeus]]'' * ''[[Rhamphorhynchus]]'' * ''[[Sinopterus]]'' * ''[[Ningchengopterus]]'' * [[Klasifikacija dinosaura]] * ''[[Nemicolopterus]]'' * ''[[Liaoningopterus]]'' * ''[[Lonchodectes]]'' * ''[[Nurhachius]]'' * ''[[Noripterus]]'' * ''[[Haopterus]]'' * [[Filogenija pterosaura]] * [[Alosauridi]] * [[Terizinosauridi]] * [[Plateosauridi]] * [[Ceratosauridi]] * [[Abelisauri]] * ''[[Homo naledi]]'' {{div col end}} 2p6zi4hyrwbk5duizfaxgr05mg3hule 42586543 42586470 2026-04-30T19:30:45Z Duma 16555 /* Razno */ 42586543 wikitext text/x-wiki Članci koje sam napisala na hr wiki prebačeni ovdje, novi članci na ovoj wiki: == Ptice == {{div col}} * [[Medovođe]] * [[Bukavac nebogled]] * [[Papige]] * [[Plavoleđa mišjakinja]] * [[Prave kukavice]] * [[Ptica sekretar]] * [[Loriji]] * [[Riječni vodomari]] * [[Australski bukavac]] * [[Kakapo]] * [[Ćubaste čiope]] * [[Uljašica]] * [[Jakamari]] * [[Jastreb]] * [[Vodosjeci]] * [[Strigopidae]] * [[Čigre]] * [[Američki bukavac]] * [[Crveno-modra ara]] * [[Kakadui]] * [[Tukani]] * [[Svračci]] * [[Phaethontidae]] * [[Nimfa (ptica)]] * [[Kljunorošci]] * [[Guarauna]] * [[Velika rujnica]] * [[Kratkoprsti kobac]] * [[Dugorepa sjenica]] * [[Šljuke sjemenjarke]] * [[Mala njorka]] * [[Smeđi kivi]] * [[Neomorphinae]] * [[Botaurinae]] * [[Južnoamerički bukavac]] * [[Češljugar]] * [[Crkavica]] * [[Kostoberina]] * [[Lisasta guska]] * [[Veliki pomornik]] * [[Patka lastarka]] * [[Utva]] * [[Planinska ševa]] * [[Eja strnjarica]] * [[Nandu]] * [[Gusjenicojedi]] * [[Dugorepe sjenice]] * [[Bluna]] * [[Velika čaplja]] * [[Mala prutka]] * [[Patka kreketaljka]] * [[Kukuvije]] * [[Šumski pupavci]] * [[Pilari]] * [[Čaplja govedarica]] * [[Vijoglav]] * [[Žako]] * [[Pomornici]] * [[Dromah]] * [[Todiji]] * [[Zlatovrane]] * [[Kukavičja modrivrana]] * [[Dolinske modrivrane]] * [[Pčelarice]] * [[Vodeni vodomari]] * [[Vodomari dupljaši]] * [[Šarenoglava patka]] * [[Žunice]] * [[Bradonjice]] * [[Čiope]] * [[Cvjetne ptice]] * [[Ševe]] * [[Brljci]] * [[Medosasi]] * [[Obični ćuk]] * [[Neornithes]] * [[Harpija (ptica)]] {{div col end}} == Gljive == {{div col}} * [[Vještičino srce]] * [[Rujnica]] * [[Vukovo meso]] * [[Đurđevača]] * [[Smrčci]] * [[Vrganj]] * [[Baršunasta panjevčica]] * [[Maglenka]] * [[Djevojačka krasnica]] * [[Zlatna krasnica]] * [[Crvena krasnica]] * [[Modrikača]] * [[Zelenka]] * [[Kraljevka]] * [[Jablanovača]] * [[Žućkasta pupavka]] * ''[[Amanita]]'' * [[Klobuk (gljiva)]] * [[Mikologija]] * [[Himenij]] * [[Stručak]] * [[Otisak spora]] * [[Micetizam]] * [[Jestiva gljiva]] {{div col end}} == Razno == {{div col}} * [[Pirka]] * [[Fauna Australije]] * [[Fauna Škotske]] * [[Dubokomorski gigantizam]] * [[Otočna patuljastost]] * [[Tasmanski vrag]] * [[Megafauna]] * [[Vitoroga antilopa]] * [[Afrički mravojed]] * [[Šuma kelpa]] * [[Neritička zona]] * [[Pelagijska zona]] * [[Planinski travnjaci i šikare]] * [[Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela]] * [[Mediteranske šume i šikare]] * [[Tropske i subtropske vlažne širokolisne šume]] * [[Pustinje i vegetacija sušnih oblasti]] * [[Tropski i subtropski travnjaci, savane i šikare]] * [[Hladni izvori]] * [[Hidrotermalni izvori]] * [[Rakun]] * [[Dinosaur Planet]] * [[Šetnja s dinosaurima]] * [[Šetnja s čudovištima]] * [[Šetnja sa zvijerima]] * [[Šetnja s pećinskim ljudima]] * [[Ljuba]] * [[Koraljni greben]] * [[Život na Marsu]] * [[Crveni panda]] * [[Snježni leopard]] * [[Davorin Popović]] * [[Frutiger Aero]] * [[Blobjekt]] * [[Solarpunk]] * [[Ahilova peta]] * [[Y2K]] * [[Biopunk]] * [[Populuxe]] * [[Raygun Gothic]] * [[Visoka tehnologija]] * [[Vicenteova otrovna žaba]] * [[Dužina od njuške do otvora]] * [[Osteološki korelat]] * [[Paludarij]] * [[Vrt u boci]] * [[Wardova kutija]] * [[Orhidelirij]] * [[Pteridomanija]] * ''[[The Ferns of Great Britain and Ireland]]'' * [[Otiskivanje prirode]] * [[Meristika]] * [[Ludi naučnik]] * [[Graminoid]] * [[Širokolisna zeljasta biljka]] * ''[[Peristeria elata]]'' * ''[[Stephanolepis hispidus]]'' * ''[[Sterculia apetala]]'' * [[Potporni korijen]] * [[Miješak]] * ''[[Tachyspiza virgata]]'' * ''[[Odocoileus]]'' * [[Morski puž]] * [[Mikoheterotrofija]] * [[Patuljasti troprsti ljenjivac]] * [[Anautogenija]] * [[Vitelogeneza]] * [[Izolecitalna jajna ćelija]] * [[Telolecitalna jajna ćelija]] * [[Centrolecitalna jajna ćelija]] * [[Generalističke i specijalističke vrste]] * [[Kozmopolitska rasprostranjenost]] * [[Areal kretanja]] * [[Pasteurova tačka]] * [[Pasteurov efekat]] * [[Bazen L'Atalante]] * [[Mikroaerofil]] * [[Aerotolerantni anaerob]] * [[Canfieldov okean]] * [[Crveni rub]] * [[Rana Zemlja]] * [[Hipoteza o ljubičastoj Zemlji]] * [[Fotopigment]] * [[Primarna atmosfera]] * [[Terarij]] * [[Sesilnost]] * [[Bioerozija]] * [[Podrast]] * [[Grabežljiva riba]] * [[Sjenovita biosfera]] * [[Biljni sok]] * [[Aerobni organizam]] * [[Obligatni aerob]] * [[Hipoteza o oslobađanju mezopredatora]] * [[Ekološko oslobađanje]] * [[Kinetotrof]] * [[Superokean]] * [[Suessov efekat]] * [[Lava planeta]] * [[Vinogradskijev stupac]] * [[Koraljni pijesak]] * [[Disgenika]] * [[Zvjezdani vjetar]] * [[Zvjezdana korona]] * [[Fotosintetski pigment]] * [[Mjehur zvjezdanog vjetra]] * [[Knidosak]] * [[Evolutivna zamka]] * [[Ekološka zamka]] * [[Perceptivna zamka]] {{div col end}} == Ekstremofili == {{div col}} * [[Kapnofil]] * [[Acidofil]] * [[Hipolit (ekstremofil)]] * [[Lipofilna bakterija]] * [[Litofil]] * [[Metalotolerantni organizam]] * [[Osmofil]] * [[Psamofil]] {{div col end}} == Slušni aparati == {{div col}} * [[Slušni aparat za dugotrajno nošenje]] * [[Indeks kvalitete govora slušnog aparata]] {{div col end}} == Načini ishrane == {{div col}} * [[Arahnofagija]] * [[Kukcojed]] * [[Oofagija]] * [[Avivor]] * [[Entomofagija]] * [[Ksilofagija]] * [[Mizocitoza]] * [[Mikrobivornost]] * [[Bakterivor]] * [[Saprofagija]] * [[Tanatofag]] * [[Mukofagija]] * [[Vermivor]] * [[Florivor]] * [[Hipokarnivor]] * [[Hiperkarnivor]] * [[Spongivor]] * [[Folivor]] * [[Ksenofagija]] * [[Graminivor]] * [[Pedofagija]] * [[Razlagač]] * [[Geofagija]] * [[Vršni predator]] * [[Ofiofagija]] * [[Nektarivor]] * [[Interakcije potrošača i resursa]] * [[Saprotrofna ishrana]] * [[Holozojska ishrana]] * [[Heterotrofna ishrana]] * [[Lepidofagija]] * [[Piscivor]] * [[Hematofagija]] * [[Mirmekofagija]] * [[Koraljivor]] * [[Gljiva mesožderka]] * [[Oligofagija]] * [[Fotoautotrof]] * [[Durofagija]] * [[Litoautotrof]] * [[Moluskivori]] * [[Placentofagija]] * [[Predacija jaja]] {{div col end}} == Videoigre i sl. == {{div col}} * ''[[Skateboard Park Tycoon]]'' * ''[[Plant Tycoon]]'' * ''[[Fish Tycoon]]'' * ''[[Feeding Frenzy 2]]'' * ''[[Feeding Frenzy]]'' * ''[[Big Kahuna Reef]]'' * ''[[Ricochet Lost Worlds]]'' * ''[[Virtual Villagers]]'' * ''[[Dino Island]]'' * ''[[Zoo Tycoon 2]]'' * ''[[Brother Bear (videoigra)]]'' * ''[[Tarzan (videoigra)]]'' * ''[[Atlantis Underwater Tycoon]]'' * ''[[School Tycoon]]'' * ''[[Diner Dash]]'' * ''[[Ratatouille (videoigra)]]'' * ''[[Madagascar (videoigra)]]'' * ''[[Age of Mythology]]'' * ''[[Tribal Trouble]]'' * ''[[ThinkTanks]]'' * ''[[Hugo: Bukkazoom!]]'' * ''[[Mall Tycoon]]'' * ''[[Bliss (fotografija)]]'' * ''[[Moon Tycoon]]'' * ''[[Deep Sea Tycoon]]'' * ''[[So Blonde]]'' * ''[[Ankh (videoigra)]]'' * ''[[Red Moon Desert]]'' * ''[[RimWorld]]'' * ''[[Spy Fox 2: "Some Assembly Required"]]'' * ''[[The Oregon Trail (1985)]]'' * ''[[Alien Hominid]]'' {{div col end}} == Kultura i historija == {{div col}} * Sažetak novela Dekamerona (uklopljeno u [[Dekameron]]) * [[Ezopove basne]] * [[Faust]] * [[Childe Harold's Pilgrimage]] * [[Nauka u renesansi]] * [[Visoki srednji vijek]] * [[Srednjovjekovno domaćinstvo]] * [[Demografija srednjeg vijeka]] * [[Kriza kasnog srednjeg vijeka]] * [[Renesansa 12. vijeka]] * [[Kasni srednji vijek]] * [[Srednjovjekovna književnost]] * ''[[Livre des Merveilles du Monde]]'' * [[Saski ratovi]] * [[Velika glad 1315–1317]] * [[Makedonska renesansa]] * [[Makedonska umjetnost (bizantska)]] * [[Pariški psaltir]] * [[Sedmi križarski rat]] * [[Peti križarski rat]] * [[Šesti križarski rat]] * [[Aleksandrijski križarski rat]] * [[Pastirski križarski rat (1251)]] * [[Pastirski križarski rat (1320)]] * [[Bosanski križarski rat]] * [[Prvi švedski križarski rat]] * [[Treći švedski križarski rat]] * [[Drugi švedski križarski rat]] * [[Norveški križarski rat]] * [[Vojni pohod na Baleare 1113–1115]] * [[Berberski križarski rat]] * [[Deveti križarski rat]] * [[Osmanska invazija Otranta]] * [[Varninski križarski rat]] * [[Križarski rat 1197]] * [[Vendski križarski rat]] * [[Mletački križarski rat]] * [[Sjeverni križarski ratovi]] * [[Savojski križarski rat]] * [[Sijenska škola]] * [[Bolonjska škola]] * [[Lukanska škola]] * [[Ferarska škola]] * [[Firentinska škola]] * [[Barunski križarski rat]] * [[Livonski križarski rat]] * [[Livonska rimovana hronika]] * [[Prvi novgorodski ljetopis]] * [[Hronika Henrika od Livonije]] * [[Trgovačka ruta od Varjaga do Grka]] * [[Despenserov križarski rat]] * [[Šansonijer]] * [[Pergaminho Sharrer]] * [[Cancioneiro da Vaticana]] * [[Cancioneiro da Biblioteca Nacional]] * ''[[Il Canzoniere]]'' * [[Düsseldorfska slikarska škola]] * [[Evropski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima]] * [[Froissartove Hronike]] * [[Fridrihovski rokoko]] * [[Zapadno slikarstvo]] * [[Trgovačka ruta Volga]] * [[Grčki učenjaci u renesansi]] * [[Novo učenje]] * [[Popis renesansnih humanista]] * [[Renesansni humanizam]] * [[Dolce Stil Novo]] * [[Flamansko slikarstvo]] * [[Holandsko i flamansko renesansno slikarstvo]] * [[Renesansni latinski jezik]] * [[Renesansni humanizam u Sjevernoj Evropi]] * [[Lublinska renesansa]] * [[Španska renesansa]] * [[Engleska renesansa]] * [[Normanski i srednjovjekovni London]] * [[London u periodu Tudora]] * [[London u periodu Stuarta]] * [[London u 18. vijeku]] * [[Talijanska renesansa]] * [[Francuska renesansa]] * [[De humani corporis fabrica]] * [[Njemačka renesansa]] * [[Renesansa u Nizozemskim]] * [[Portugalska renesansa]] * [[Poljska renesansa]] * [[Belle Époque]] * [[Dekadentni pokret]] * [[Vesele devedesete]] * [[Mašinsko doba]] * [[Edisonada]] * [[Robinzonada]] * ''[[Le Temps]]'' * [[Miletska priča]] {{div col end}} == Jules Verne == {{div col}} * ''[[Un prêtre en 1839]]'' * ''[[Le Testament d'un excentrique]]'' * ''[[L'École des Robinsons]]'' * ''[[Un hivernage dans les glaces]]'' * ''[[Une ville flottante]]'' * ''[[Put oko svijeta za osamdeset dana]]'' * ''[[Un drame au Mexique]]'' * ''[[Un drame dans les airs]]'' * ''[[Voyages et Aventures du capitaine Hatteras]]'' * ''[[L'Étonnante Aventure de la Mission Barsac]]'' * ''[[Le Phare du bout du monde]]'' * ''[[L'Invasion de la mer]]'' * ''[[Maître Zacharius ou l'horloger qui avait perdu son âme, tradition genevoise]]'' * ''[[Les Confessions]]'' * ''[[Mathias Sandorf]]'' * ''[[De la Terre à la Lune]]'' * ''[[Autour de la Lune]]'' * ''[[Robur-le-Conquérant]]'' * ''[[Voyage à reculons en Angleterre et en Ecosse]]'' * ''[[Seconde patrie]]'' * ''[[Paris au XXe siècle]]'' * ''[[Michel Strogoff]]'' * ''[[L'Île mystérieuse]]'' * ''[[Face au drapeau]]'' * ''[[Le Pays des fourrures]]'' * ''[[Aventures de trois Russes et de trois Anglais dans l'Afrique australe]]'' * ''[[La Jangada - Huit Cents lieues sur l'Amazone]]'' * ''[[Le Rayon vert]]'' * ''[[Kéraban-le-têtu]]'' * ''[[L’Archipel en feu]]'' * ''[[Un Billet de loterie]]'' * ''[[Le Chemin de France]]'' * ''[[César Cascabel]]'' * ''[[Mistress Branican]]'' * ''[[Le Château des Carpathes]]'' * ''[[Claudius Bombarnac]]'' * ''[[Clovis Dardentor]]'' * ''[[Le Superbe Orénoque]]'' * ''[[Le Village aérien]]'' * ''[[Les Histoires de Jean-Marie Cabidoulin]]'' * ''[[Les Frères Kip]]'' * ''[[Bourses de voyage]]'' * ''[[Un drame en Livonie]]'' * ''[[Maître du monde]]'' * ''[[Martin Paz]]'' * ''[[Le Comte de Chanteleine]]'' * ''[[Les forceurs de blocus]]'' * ''[[Une ville idéale]]'' * ''[[Les Révoltés de la Bounty]]'' * ''[[Gil Braltar]]'' * ''[[L'Éternel Adam]]'' * ''[[L’Agence Thompson et Co]]'' * ''[[La Chasse au météore]]'' * ''[[Le Pilote du Danube]]'' * ''[[Les naufragés du "Jonathan"]]'' * ''[[Le Secret de Wilhelm Storitz]]'' * ''[[Le Docteur Ox]]'' * [[Verneova erupcija]] * [[Michel Verne]] * ''[[La maison à vapeur]]'' * ''[[Le Volcan d'or]]'' * ''[[Les Tribulations d'un Chinois en Chine]]'' * ''[[Les Indes noires]]'' * ''[[L'Étoile du sud]]'' * ''[[Nord contre Sud]]'' * ''[[Famille-sans-nom]]'' * ''[[Sans dessus dessous]]'' * ''[[Mirifiques Aventures de Maître Antifer]]'' * ''[[Le Sphinx des glaces]]'' * ''[[Frritt-Flacc]]'' * ''[[La Journée d’un journaliste américain en 2889]]'' * ''[[Le Chancellor: Journal du passager J.-R. Kazallon]]'' * ''[[Deux ans de vacances]]'' * ''[[Les Cinq cents millions de la Bégum]]'' * ''[[L'Île à hélice]]'' * ''[[Une fantaisie du docteur Ox]]'' * ''[[Hector Servadac]]'' * ''[[P'tit-Bonhomme]]'' * ''[[Voyage à travers l'impossible]]'' * ''[[Voyages extraordinaires]]'' * [[Kulturološki utjecaj Julesa Vernea]] {{div col end}} == Prethistorija == {{div col}} * ''[[Gojirasaurus]]'' * ''[[Coelophysis]]'' * ''[[Deinocheirus]]'' * ''[[Gallimimus]]'' * ''[[Ornithomimus]]'' * ''[[Staurikosaurus]]'' * ''[[Eoraptor]]'' * ''[[Dilophosaurus]]'' * ''[[Ceratosaurus]]'' * ''[[Abelisaurus]]'' * ''[[Carnotaurus]]'' * ''[[Piatnitzkysaurus]]'' * ''[[Oviraptor]]'' * [[Saurischia]] * [[Teropodi]] * ''[[Deinonychus]]'' * ''[[Spinosaurus]]'' * [[Fiziologija dinosaura]] * ''[[Scipionyx]]'' * ''[[Microraptor]]'' * [[Sauropodomorfi]] * ''[[Achillobator]]'' * ''[[Mahakala]]'' * [[Dromeosauridi]] * [[Oviraptoridi]] * [[Tireofori]] * ''[[Pisanosaurus]]'' * [[Dilofosauridi]] * [[Ceratosauri]] * [[Ankilosauri]] * [[Hadrosauridi]] * [[Celurosauri]] * ''[[Edmontosaurus]]'' * ''[[Eustreptospondylus]]'' * ''[[Shuvuuia]]'' * ''[[Dromaeosaurus]]'' * [[Kompsognatidi]] * [[Ornitopodi]] * ''[[Ouranosaurus]]'' * [[Celofisoidi]] * [[Alosauroidi]] * [[Abelisauridi]] * [[Terizinosauri]] * ''[[Dilong]]'' * ''[[Troodon]]'' * ''[[Compsognathus]]'' * ''[[Pelecanimimus]]'' * ''[[Unenlagia]]'' * ''[[Ornitholestes]]'' * ''[[Therizinosaurus]]'' * ''[[Caudipteryx]]'' * ''[[Bambiraptor]]'' * ''[[Alvarezsaurus]]'' * [[Ornitomimosauri]] * [[Deinonihosauri]] * ''[[Hesperornis]]'' * ''[[Avimimus]]'' * ''[[Mei]]'' * [[Spinosauridi]] * ''[[Velociraptor]]'' * [[Alvarezsauridi]] * [[Maniraptoriformi]] * [[Hererasauridi]] * ''[[Sinornithosaurus]]'' * [[Celuridi]] * [[Dromeosaurini]] * [[Trudontidi]] * ''[[Dryosaurus]]'' * ''[[Heterodontosaurus]]'' * [[Iguanodonti]] * ''[[Camptosaurus]]'' * ''[[Corythosaurus]]'' * ''[[Hypsilophodon]]'' * ''[[Othnielosaurus]]'' * ''[[Tenontosaurus]]'' * ''[[Orodromeus]]'' * [[Pterosauri]] * [[Pahicefalosauri]] * ''[[Pachycephalosaurus]]'' * ''[[Dracorex]]'' * ''[[Stegoceras]]'' * ''[[Prenocephale]]'' * ''[[Maiasaura]]'' * ''[[Homalocephale]]'' * ''[[Edmontonia]]'' * ''[[Polacanthus]]'' * ''[[Sauropelta]]'' * [[Nodosauridi]] * ''[[Nodosaurus]]'' * ''[[Minmi]]'' * [[Ankilosauridi]] * ''[[Antarctopelta]]'' * ''[[Mymoorapelta]]'' * ''[[Gastonia]]'' * ''[[Minotaurasaurus]]'' * ''[[Ankylosaurus]]'' * ''[[Dyoplosaurus]]'' * ''[[Euoplocephalus]]'' * ''[[Scelidosaurus]]'' * [[Stegosauri]] * [[Ceratopsi]] * ''[[Parksosaurus]]'' * ''[[Huayangosaurus]]'' * ''[[Hesperosaurus]]'' * ''[[Wuerhosaurus]]'' * ''[[Tuojiangosaurus]]'' * ''[[Kentrosaurus]]'' * ''[[Tsintaosaurus]]'' * ''[[Olorotitan]]'' * ''[[Shantungosaurus]]'' * ''[[Hypacrosaurus]]'' * ''[[Gryposaurus]]'' * ''[[Prosaurolophus]]'' * ''[[Saurolophus]]'' * ''[[Postosuchus]]'' * ''[[Doedicurus]]'' * ''[[Dinofelis]]'' * ''[[Megaloceros]]'' * ''[[Megatherium]]'' * ''[[Hyaenodon]]'' * ''[[Deinotherium]]'' * ''[[Archaeotherium]]'' * ''[[Chalicotherium]]'' * ''[[Scutellosaurus]]'' * ''[[Othnielia]]'' * ''[[Micropachycephalosaurus]]'' * ''[[Titanoceratops]]'' * [[Anurognatidi]] * [[Dimorfodontidi]] * [[Ramforinkidi]] * [[Aždarkidi]] * [[Ornitokajridi]] * [[Pteranodontidi]] * [[Tapežaridi]] * ''[[Moeritherium]]'' * ''[[Eudimorphodon]]'' * ''[[Sordes]]'' * ''[[Tapejara]]'' * ''[[Sharovipteryx]]'' * ''[[Propalaeotherium]]'' * ''[[Ambulocetus]]'' * ''[[Pakicetus]]'' * ''[[Anurognathus]]'' * ''[[Dorudon]]'' * ''[[Rodhocetus]]'' * [[Ambulocetidi]] * [[Remingtonocetidi]] * [[Bazilosauridi]] * ''[[Jeholopterus]]'' * ''[[Dimorphodon]]'' * [[Dinocefali]] * [[Terapsidi]] * [[Anteosauri]] * [[Biarmosuki]] * [[Gorgonopsi]] * [[Tetanure]] * ''[[Monolophosaurus]]'' * [[Arheoceti]] * ''[[Dorygnathus]]'' * ''[[Buitreraptor]]'' * [[Protocetidi]] * ''[[Kutchicetus]]'' * ''[[Remingtonocetus]]'' * ''[[Hatzegopteryx]]'' * [[Pakicetidi]] * ''[[Quetzalcoatlus]]'' * ''[[Ornithocheirus]]'' * ''[[Tropeognathus]]'' * ''[[Macrauchenia]]'' * ''[[Pteranodon]]'' * ''[[Maiacetus]]'' * ''[[Protocetus]]'' * ''[[Paraceratherium]]'' * ''[[Anhanguera]]'' * ''[[Tupuxuara]]'' * ''[[Nyctosaurus]]'' * ''[[Homo gautengensis]]'' * ''[[Ardipithecus]]'' * ''[[Paranthropus]]'' * ''[[Homo heidelbergensis]]'' * ''[[Homo floresiensis]]'' * ''[[Australopithecus]]'' * ''[[Australopithecus bahrelghazali]]'' * ''[[Australopithecus garhi]]'' * ''[[Australopithecus anamensis]]'' * ''[[Paranthropus aethiopicus]]'' * ''[[Paranthropus robustus]]'' * ''[[Paranthropus boisei]]'' * [[Rane ljudske migracije]] * [[Ichthyostegalia]] * [[Paleoantropologija]] * ''[[Pterodactylus]]'' * [[Hipoteza o multiregionalnom porijeklu modernog čovjeka]] * ''[[Cearadactylus]]'' * ''[[Geosternbergia]]'' * [[Pterodaktiloidi]] * [[Ramforinkoidi]] * ''[[Pterodaustro]]'' * ''[[Arambourgiania]]'' * ''[[Campylognathoides]]'' * ''[[Pterorhynchus]]'' * ''[[Coloborhynchus]]'' * ''[[Istiodactylus]]'' * ''[[Ludodactylus]]'' * ''[[Preondactylus]]'' * ''[[Peteinosaurus]]'' * ''[[Angustinaripterus]]'' * ''[[Bellubrunnus]]'' * ''[[Sericipterus]]'' * ''[[Scaphognathus]]'' * [[Popis rodova pterosaura]] * ''[[Aerotitan]]'' * ''[[Amblydectes]]'' * ''[[Aerodactylus]]'' * [[Popis rodova dinosaura]] * ''[[Bakonydraco]]'' * ''[[Ctenochasma]]'' * ''[[Cycnorhamphus]]'' * ''[[Dsungaripterus]]'' * ''[[Feilongus]]'' * ''[[Germanodactylus]]'' * ''[[Gnathosaurus]]'' * ''[[Zhejiangopterus]]'' * ''[[Tupandactylus]]'' * ''[[Thalassodromeus]]'' * ''[[Rhamphorhynchus]]'' * ''[[Sinopterus]]'' * ''[[Ningchengopterus]]'' * [[Klasifikacija dinosaura]] * ''[[Nemicolopterus]]'' * ''[[Liaoningopterus]]'' * ''[[Lonchodectes]]'' * ''[[Nurhachius]]'' * ''[[Noripterus]]'' * ''[[Haopterus]]'' * [[Filogenija pterosaura]] * [[Alosauridi]] * [[Terizinosauridi]] * [[Plateosauridi]] * [[Ceratosauridi]] * [[Abelisauri]] * ''[[Homo naledi]]'' {{div col end}} btw0jrtld6lwvf6vrzi6597au1behbu 0 121487 42586593 42353301 2026-05-01T03:43:38Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586593 wikitext text/x-wiki {{Kompanija (SR) | naziv_kompanije = Alfa Romeo | logo = [[Datoteka:ALFA ROMEO badge on a car (cropped).jpg|200px]] | vrsta_kompanije = [[Akcionarsko društvo]] | delatnost = [[Automobilska industrija]] | osnovana = 24. juna 1910. | mesto_osnivanja = Milano, Italija | sedište = [[Torino]], [[Italija]] | proizvodi = [[Automobil]]i<br /> | slogan = "Bez duše bismo bili samo mašine" | veb_stranica = [http://www.alfaromeo.com/ AlfaRomeo.com] | informacija = }} '''Alfa Romeo''' je čuveni [[italija]]nski proizvođač automobila koji se proslavio kroz istoriju auto sporta. Kompanija je osnovana [[24. jun]]a [[1910.]] godine u [[Milano|Milanu]]. U auto sportu je prisutna još od 1911-te godine. Od 1932-1986-te godine je bila u vlasništvu države, a 1986. postaje članica FIAT grupacije. Februara [[2007.]] godine došlo je do reorganizacije unutar [[Fiat|Fijatove]] grupacije., i tako nastaje Alfa Romeo automobili A.D. Prvobitna firma koja je kasnijim preuzimanjem transformisana, se zvala SAID (Società Anonima Italiana Darracq). Osnovana je 1906-te godine od strane francuskog državljanina pod imenom `Alexandre Darracq` i grupe italijanskih investitora. Obzirom na slabe rezultate prodaje, krajem 1909. se osniva nova firma pod nazivom A.L.F.A (Anonima Lombarda Fabbrica Automobili). Prvi model, 24&nbsp;hp je ugledao svetlost dana 1910-te godine, dizajniran od strane Đuzepe Merosija odmah počinje svoju "trkačku karijeru" na trci Targa Florio. 1915-te godine, firmu preuzima Nikola Romeo koji preusmerava proizvodni program fabrike za potrebe vojske. 1920-te, ime kompanije se menja u Alfa Romeo, te pod novim imenom izbacuje i novi model automobila; Torpedo 20-30HP. == Historija == === Osnivanje i rane godine === [[Datoteka:Alfa Romeo1906.jpg|thumb|upright| 1908. Darak 8/10 HP proizveden u okviru Alfa Romeo predhodnika, Darak Italija]] Kompanija koja je transformisana u Alfa Romeo je osnovana pod imenom "Soćieta Anonima Italiana Darak" ([[italijanski]]: Società Anonima Italiana Darracq (SAID) 1906-te godine od strane francuske automobilske kuće koja je bila u vlasništvu Aleksandr Daraka (Alexandre Darracq) te i uz podršku italijanskih investitora. Jedan od njih, Kavaliere Ugo Stela, aristokrata iz Milana, je proglašen za predsednika SAID-a 1909. Početna lokacija firme je bila u Napulju, ali čak i pre nego što je planiranog konstruisanja fabrike počelo, Darak odlučuje krajem 1906. da je Milano ipak bolja pozicija za fabriku te je prema tome zauzeta lokacija u predgrađu Milana, Portelo ([[italijanski]]:Portello) gde se podiže nova fabrika na 6.700 kvadratnih metara. Krajem 1909 godine, zaključujući da se italijanski "Darak" slabo prodaje, Stela zajedno sa italijanskim investitorima osniva novu kompaniju pod nazivom A.L.F.A. ([[italijanski]]:Anonima Lombarda Fabbrica Automobili), koja je u samom početku i dalje bila u partnerstvu Darakom. Prvi ne-Darak automobil proizveden u pogonima fabrike je lansiran 1910 i zvao se 24 HP. Automobil je dizajnirao Đuzepe Merosi, koji je unajmljen 1909. radi dizajniranja novih automobila koji bi bili odgovarajući za italijansko tržište. Merosi nastavlja i dalje da radi za kompaniju, dizajnirajući nove serije A.L.F.A. automobila, sa još snažnijim motorima (40-60 HP). A.L.F.A. ubrzo počinje da učestvuje u automobilskim trkama. 1911-te godine, vozači Frankini i Ronconi se takmiče u auto trci Targa Florio, vozeći dva modela 24 HP. 1914. A.L.F.A. dizajnira i proizvodi unapređeni automobil za trku Velika Nagrada, pod radnim nazivom GP1914 koji je sadržao četvorocilindrični motor, dve bregaste osovine, četiri ventila po cilindru i dvostruko paljenje. Na žalost, početak Prvog Svetskog rata obustavlja proizvodnju automobila u kompaniji A.L.F.A. naredne tri godine. Avgusta 1915-te godine, kompanija dolazi pod rukovodstvo napolitanskog preduzetnika koji se zvao Nikola Romeo (Nicola Romeo). Nikola Romeo, reorganizuje fabriku i počinje proizvodnju vojnih komponenti, kako za italijanske potrebe tako i za potrebe Alijanse. Municija, aviomotori i ostali delovi, kompresori i generatori bazirani na kompanijinim postojećim motorima su proizvođeni u obimno proširenoj fabrici za vreme rata. Po završetku rata, Nikola Romeo investira sav svoj ratni profit u proizvodnju vagona za potrebe železnice i to u sledećim gradovima; Sarono, Rimu i Napulju. Proizvodnja automobila još uvek nije razmatrana, ali je ipak ponovo pokrenuta 1919. obzirom da su delovi za 105 automobila još uvek bili dostupni i čekali svoj novi "život" još od 1915-te godine. 1920-te godine, sa lansiranjem novog modela pod nazivom Torpedo 20-30 HP, ime kompanije je promenjeno u Alfa Romeo te navedeni model postaje prvi automobil pod imenom koje je ostalo i dan danas. Prvi uspeh Alfa Romeo automobila na auto trkama se beleži već iste godine; Đuzepe Kampari pobeđuje na stazi Muđelo, a Enco Ferari osvaja drugo mesto na trci Targa Florio. Đuzepe Merosi i dalje radi za Alfa Romeo kao glavni dizajner, kompanija proizvodi ozbiljne putničke automobile kao i veoma uspešne trkačke automobile (uključujući 40-60 HP, te RL Targa Florio). 1923-će godine Vitorio Jano je privučen iz Fiata na mesto glavnog dizajnera (umesto Đuzepe Merosija), delimično zahvaljujući ubeđivanju od strane mladog Alfinog vozača pod imenom Enco Ferari. Prvi Alfa Romeo pod rukovodstvom Jana je bio P2 Gran Pri, automobil koji je Alfa Romeu osvojio prvu titulu svetskog šampiona za Gran Pri automobile, 1925-te godine. Za putnički segment, Jano je razvio seriju automobila od manje do srednje zapremine koji su brojali 4,6 i 8 rednih cilindara, baziranih na P2 bloku koji je postao osnova klasične arhitekture Alfinih motora; polusverične gorivne komore, centralno locirane svećice, dva reda ventila i dvostruke bregaste osovine. Janov dizajn motora se pokazao kako izdržljivim tako i snažnim. Enco Ferari se dokazao kao bolji menadžer tima nego li vozač, te kada se fabrički tim privatizovao, nastala je Skuderia Ferari. Po odlasku iz Alfa Romea, Ferari pokreće sopstvenu proizvodnju. Tacio Nuvolari je često vozio za Alfu, donoseći mnoge pobede na trkama pre Drugog Svetskog rata. [[Datoteka:Alfa Romeo 8C 2900B 1937.jpg|thumb|8C 2900B Turing Spajder (1937)]] {{cquote|Kada vidim Alfa Romeo kako prolazi, dodirnem moj šešir.|200|50|[[Henri Ford]] iz razgovora sa Ugo Gobatom 1939}} == Dizajn i tehnologija == === Tehnološki razvoj === ===Dizajn karoserije=== === Grb === Znak krsta i zmije koji ponosno krasi automobile ovog proizvođača, zapravo predstavlja grb grada Milana, u kome je kompanija osnovana. Amblem je podeljen vertikalno na dve polovine, sa krstom na levoj i zmijom na desnoj strani. Ovo su bili simboli na zastavama dve vladajuće milanske porodice u 11. veku koje su njihove vojske nosile u Krstaškim ratovima. Crveni krst Svetog Đorđa na beloj podlozi simbolizuje herojsko držanje Đovanija da Roa, koji je tokom bitaka za oslobođenje Svete Zemlje i njen povratak hrišćanstvu, prvi postavio krst na zidine Jerusalima. Drugi deo amblema predstavlja grb plemića Otonija Viskontija. Pobedivši saracenskog protivnika u dvoboju tokom prvog krstaškog rata, Viskonti preuzima znak zmije koja proždire čoveka sa štita svog protivnika, i stavlja ga u svoj porodični [[grb]]. Tokom petnaestog veka, ove dve milanske porodice udružuju snage (a samim tim i zastave) i stvaraju moćno Viskonti vojvodstvo. Da bi simbolizovali kraljevski pristanak i saglasnost ovom udruživanju, austrijski vladari (koji u to vreme gospodare Italijom), daju odobrenje da se postavi kruna na glavu zmije. Čak i nakon prestanka moći porodice Viskonti, krunisana zmija koja proždire Saracena i krst ostaju kao grb grada Milana, simbolišući njegovu snagu i uspeh. Dizajneri iz Alfe, krst i zmiju okružuju plavim poljem u kome na vrhu piše “A. L. F. A.“, a na dnu “[[Milano]]“. Dve uvijene zlatne trake Savojske dinastije, simbolizuju dve milanske kraljevske porodice i razdvajaju sa strane natpise na vrhu i dnu amblema. 1915-te godina, Nikola Romeo otkupljuje i reorganizuje fabriku, te već naredne godine dodaje svoje ime na amblem firme istovremeno menjajući naziv kompanije; “A. L. F. A.“ prestaje da bude skraćenica i nastaje Alfa Romeo. Nakon osvajanja prvog Automobilskog Svetskog Šampionata 1925-te godine, uvodi se veliki lovorov venac oko amblema. Francuski ogranak kompanije, početkom tridesetih godina prošlog veka (1932. godine) uspeva da izdejstvuje zahvaljujući velikom broju prodatih vozila, da na amblemima svih automobila namenjenih francuskom tržištu, bude dodata reč “[[Pariz]]“ koja će zameniti “[[Milano]]“ (danas se vrednost ovih amblema smatra gotovo neprocenjivom i oni predstavljaju pravu retkost). Nakon Drugog Svetskog rata, amblem u boji nakratko biva zamenjen jednostavnim mesinganim izlivkom sa slovima i figurama u uglačanom metalu na krvavo crvenoj emajliranoj pozadini. Amblem se dalje pojednostavljuje za vreme promene oblika vladavine i pretvaranja Italije u republiku, kada dve uvijene zlatne trake Savojske dinastije bivaju zamenjene dvema talasastim linijama, a takođe i obim lovorovog venca biva smanjen. Istovremeno, prečnik amblema se smanjuje na 54&nbsp;mm. Veoma brzo amblem u boji ponovo stupa na scenu; prvo u metalu, a zatim i u plastici. Poslednje promene odigrale su se 1972-ge godine nakon otvaranja druge fabrike u [[Napulj]]u. Ne želeći da favorizuju bilo koga, u kompaniji odlučuju da izbace reč “MILANO“ zajedno sa talasastim linijama i crticom između reči ALFA ROMEO. [[Lovorov venac]] je sveden na filigranski tanku zlatnu ivicu koja okružuje amblem. Orginalni amblem iz 1910. godine imao je prečnik od 65mm. Vremenom, njegova veličina se menjala i sada iznosi 75&nbsp;mm. {{Alfa Romeo}} == Modeli 2010. == {| {{Prettytable}} width="40%" border="1" |----- | '''[[Alfa Romeo MiTo|Alfa MiTo]]''' || Limuzina || |----- | '''[[Alfa Romeo Giulietta|Alfa Giulietta]]''' || Limuzina || |----- | '''[[Alfa Romeo 159|Alfa 159]]''' || Limuzina || Karavan |----- | '''[[Alfa Romeo GT|Alfa GT]]''' || Coupé || |----- | '''[[Alfa Romeo Brera|Alfa Brera]]''' || Coupé || |----- | '''[[Alfa Romeo Spider|Alfa Spider]]''' || Coupé || |----- | '''[[Alfa Romeo 8C Competizione|Alfa 8C Competizione]]''' || Coupé || |} == Vanjske veze == {{Commonscat|Alfa Romeo}} * [http://www.alfaromeo.com/ Alfa Romeo - matična adresa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110223015441/http://alfaromeo.com/ |date=2011-02-23 }} * [http://vodcast.alfaromeo.it/ Alfa Romeo Vodkast - zvanični video kanal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140118201501/http://vodcast.alfaromeo.it/ |date=2014-01-18 }} * [http://www.alfaromeopress.com/index.php?lng=2 Alfa Romeo informacije za novinare] * [http://www.alfaromeoart.com/ Alfa Romeo zvanični sajt za umetnost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160923024320/http://www.alfaromeoart.com/ |date=2016-09-23 }} * [http://www.socialnetwall.alfaromeo.com Alfa Romeo zvanična društvena mreža] * [http://www.arcs.org.rs Alfa Romeo klub Srbija] * [http://www.alfistisrbije.rs Alfisti Srbije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190913221748/http://www.alfistisrbije.rs/ |date=2019-09-13 }} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Nastanci 1910.]] [[Kategorija:Italijanski proizvođači automobila]] [[Kategorija:Italijanski brendovi]] [[Kategorija:Kompanije u Milanu]] 5vtwaijft7vz1xuk2b1p0qdp0aqwn1u 0 123166 42586559 42375782 2026-04-30T21:51:30Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586559 wikitext text/x-wiki {{otheruses-number}} {{Godina nav|621}} {{Godina u drugim kalendarima}} __NOTOC__ Godina '''621.''' ('''[[rimske brojke|DCXXI]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u četvrtak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 621. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina. == Događaji == <onlyinclude> * februar - Umro [[Vizigotsko Kraljevstvo|vizigotski]] kralj [[Sisebut]], nakratko ga nasleđuje mali sin [[Rekared II]], da bi zatim bio izabran general [[Svintila]], sin Rekareda I (do 631). * [[Vizantijsko-persijski rat (602–628)]]: Persijanci su dovršili operacije čišćenja u Egiptu i osigurali su tu provinciju, za guvernera je postavljen neki Shahralanyozan. [[Šahrabaraz]] vojuje u istočnoj Anadoliji, prezimljuje u Pontu.<ref name="VenningByz152">Timothy Venning. ''A chronology of the Byzantine Empire''. p. 152. {{ISBN|1-4039-1774-4}}</ref> ** Vizantinci sklopili primirje sa Avarima, za 150.000 nomizmi godišnje, prebacuju Trakijsku armiju u Anadoliju.<ref name="VenningByz152" /> ** Moguće vreme [[Heraklije|Iraklijeve]] ženidbe svojom nećakom [[Martina (carica)|Martinom]].<ref name="VenningByz152" /> * [[Islam]] ** [[Muhamed]], prema islamskom vjerovanju, na krilatom jednorogu po imenu [[Burak]] odlazi na znamenito [[Noćno putovanje]] (''Isra wal-Miraj'') od Meke na nebo, potom s neba na jeruzalemsku [[Hramska gora|Hramsku goru]] i natrag u Meku (27. redžeb ili 17. ramazan 12. godine prorokovanja, tj. 25. februar ili 15. april (prema [https://en.wikishia.net/view/2_BH wikishia.net - 2 BH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220110135043/https://en.wikishia.net/view/2_BH |date=2022-01-10 }}). ** jul - Prvi zavet iz al-Aqabe, ''Bay'at al-Nisa''': 12-orica iz Jasriba/Medine prelaze u islam, obećavaju da neće činiti neke grehe. ** 621/22 - Raste netrpeljivost [[Kurejš]]a prema muslimanima u Meki, što vodi seobi - [[Hidžra|Hidžri]]. <onlyinclude/> * [[Dinastija Tang|Tangovska]] Kina ** proleće - [[Li Shimin]], kineski vojskovođa i sin [[Car Gaozu od Tanga|cara Gaozua]] iz novouspostavljene [[dinastija Tang|dinastije Tang]] opseda [[Luoyang]], glavni grad [[Wang Shichong]]ove države Zheng - ** [[28. 5.]] &ndash; [[Bitka kod Hulaoa]]: Li Shimin nanosi odlučujući poraz brojčano superiornoj vojsci suparničkog gospodara rata [[Dou Jiande]]a (zarobljen i pogubljen u avgustu) - ovaj je trebao pomoći Wang Shichongu, koji se ubrzo predaje. ** [[4. 6.]] &ndash; Kineski gospodar rata i samozvani car [[Wang Shichong]] nakon Dou Jiandeovog poraza predaje vlastito uporište, nekadašnju carsku prijestolnicu [[Luoyang]]. ** avgust - [[Car Gaozu od Tanga]] izdaje novac ''[[kaiyuan tongbao]]'', "opticajno blago od ustoličenja nove ere", ** jesen - Generali Dou Jiandeovog režima Xia dižu pobunu protiv tangovske vlasti, na čelu sa [[Liu Heita|Liu Heitom]], zauzimaju Zhangan. Pristupio mu je agrarni vođa [[Xu Yuanlang]], u savezu je sa [[Gao Kaidao]]m i Istočnim Turcima. ** Tangovske snage su takođe porazile [[Xiao Xian]]a, koji je pokušao obnoviti [[Dinastija Liang|dinastiju Liang]], i agrarnog vođu [[Li Zitong]]a, koji se proglasio za cara. == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 621.}} * [[Ardashir III]], kralj [[Perzija|Perzije]] == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 621.}} * [[Sisebut]], [[Vizigoti|vizigotski]] [[Vizigotsko Kraljevstvo|kralj]] [[Hispanija|Hispanije]] * [[Reccared II]], vizigotski kralj Hispanije * [[4.6.]] - [[Wang Shichong]], kineski gospodar rata i suparnik [[Li Yuan]] * [[3.8.]] - [[Dou Jiande]], kineski gospodar rata i suparnik [[Li Yuan]]a * [[Dou Kang]], kineski vojskovođa i kancelar [[dinastija Tang|dinastije Tang]] * [[Xiao Xi]], kineski pretendent na carsko prijestolje * [[Zhu Can]], kineski gospodar rata i samozvani car<!-- == Reference == {{Reflist}}--> == Vanjske veze == {{Commonscat}} {{DEFAULTSORT:621}} [[Kategorija:621.| ]] bwnpig5rtjh5m7ronqozo8ohagxb49w 0 123592 42586579 42444488 2026-04-30T23:42:58Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586579 wikitext text/x-wiki {{Infokutija svetac |ime=Sveti Adomnán od Ione |datum_rođenja=627/8 |datum_smrti=704 |datum_slave=23. septembar |štovanje_u=[[Škotska episkopalna crkva]], [[Rimokatolička crkva]], [[pravoslavna crkva]] |mjesto_rođenja= vjerojatno [[Grofovija Donegal]], [[Irska]] |mjesto_smrti= [[Iona]], [[Škotska]] |zaštitništvo= [[Rimokatolička biskupija Raphoe|Biskupija Raphoe]] }} Sveti '''Adomnán od Ione''' (627/8 &ndash; 704) je bio [[opat]] [[Opatija Iona|Ione]] od Ione do smrti, poznat kao [[hagiograf]], državnik i crkveni pravnik. Napisao je znamenitiu ''[[Hagiografija|Vitu]]'' Svetog [[Columba|Kolumbe]] te promicao "Zakon o nevinima" (''lex innocentium''), znamenitu kodifikaciju ratnog prava koja je po njemu dobila ime ''[[Cáin Adomnáin]]'' ("Zakon Adomnána"). U [[Irska|Irskoj]], posebno u [[Derry]]ju i [[County Donegal|Grofoviji Donegal]], štuje se i po [[anglicizacija|angliciziranim]] imenom '''Sveti Eunan''' (''Saint Eunan''). == Vanjske veze == * [https://web.archive.org/web/20010822222201/http://members.aol.com/michellezi/biography/Adomnan.html Resources for Adomnán] * [http://hefenfelth.wordpress.com/category/ireland Bibliography for Adomnán] * http://bill.celt.dias.ie/vol4/browseatsources.php?letter=A#ATS7714 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110406013350/http://bill.celt.dias.ie/vol4/browseatsources.php?letter=A#ATS7714 |date=2011-04-06 }} {{s-start}} {{succession box | before=[[Failbe od Ione|Failbe]] | title=[[Opat Ione]] | years= 679–704| after=[[Conamail od Ione|Conamail]]}} {{s-end}} {{Lifetime|628|704|Adomnan}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Irski pisci]] [[Kategorija:Irski opati]] [[Kategorija:Hagiografi]] [[Kategorija:Sveci]] 37mlnd7xk8zj2p41n78dq4glsx4aa3n 0 124426 42586609 42444659 2026-05-01T08:44:14Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586609 wikitext text/x-wiki '''Antonia Bilić''' ([[22. veljače]] [[1994]]. - [[7. lipnja]] [[2011]].) je bila srednjoškolska učenica iz sela [[Kričke]] kraj [[Drniš]]a u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], čiji je nestanak, odnosno ubojstvo u lipnju 2011. godine, izazvao spektakularnu policijsku akciju u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[BiH]], ali i [[medijski cirkus]]. Nekoliko tjedana nakon njenog nestanka, u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] uhapšen je Dragan Paravinja, vozač kamiona sa prebivalištem u Hrvatskoj, koji je tamošnjim policijskim vlastima priznao kako je Antoniju Bilić pokušao silovati, a potom ubio. Usprkos priznanja, koje su Paravinjini advokati kasnije osporili, navodeći kako je iznuđeno premlaćivanjem, dugo nije pronađeno tijelo Antonije Bilić, što je podgrijalo medijske špekulacije kako je Antonija Bilić još uvijek živa, odnosno da motiv njene otmice i eventualno ubistva nije bilo silovanje, nego [[trafficking]] kojim se Paravinja navodno bavio kao član grupe [[organizirani kriminalac|organiziranih kriminalaca]]. Cijeli je slučaj izazvao [[skandal]] zbog medijskih otkrića da je Paravinja slobodno prelazio granice kamionom usprkos toga da se u nekoliko država protiv njega vode postupci zbog silovanja i sličnih zločina. 19. listopada 2012. Dragan Paravinja je za ubojstvo Antonije Bilić nepravomoćno osuđen na maksimalnu kaznu od 40 godina zatvora.<ref>{{Cite web| title = Pogledajte lice monstruma! Kaznu od 40 godina zatvora dočekao cinično i s osmijehom na licu! Žalit će se!| accessdate = 19. X 2012| url = http://www.index.hr/vijesti/clanak/pogledajte-lice-monstruma-kaznu-od-40-godina-zatvora-docekao-cinicno-i-s-osmijehom-na-licu/642478.aspx}}</ref> Dana 28. studenog 2012. godine na parkiralištu kraj državne ceste D-23 u selu Modruš kraj Josipdola, Karlovačka županija, nedaleko mjesta gdje je posljednji put lociran signal njenog mobitela, pronađeni su posmrtni ostaci za koje je DNA analizom utvrđeno da pripadaju Antoniji Bilić<ref>{{Cite web | title = DNK analiza potvrdila: Pronađeno je tijelo Antonije Bilić! | publisher = index.hr | accessdate = 30. XI 2012 | url = http://www.index.hr/vijesti/clanak/dnk-analiza-potvrdila-pronadjeno-je-tijelo-antonije-bilic/649712.aspx }}</ref> Sahranjena je 5. prosinca 2012. na groblju sv. Ivana u drniškom naselju Badanj, pri čemu su njen lijes, prema želji obitelji, nosili pripadnici [[Hrvatska gorska služba spašavanja|Hrvatske gorske službe spašavanja]].<ref>{{Cite web| url = http://www.index.hr/vijesti/clanak/pokopana-antonia-bilic-tugu-i-bol-obitelji-bilic-dijeli-citava-hrvatska/650672.aspx| title = Pokopana Antonia Bilić: "Tugu i bol obitelji Bilić dijeli cijela Hrvatska"| accessdate = 16. VIII 2014| date = 5. XII| year = 2012| publisher = index.hr}}</ref> 15. travnja 2014. vrhovni sud je djelomično ukinuo nepravomoćnu presudu u trajanju od 40 godina iz razloga što Županijski sud u Šibeniku nije uspio dokazati da je Paravinja pokušao silovati Antoniu Bilić <ref>[https://net.hr/danas/vijesti/dragan-paravinja-ubio-je-antoniju-bilic-jer-mu-se-opirala-dok-ju-je-pokusao-silovati-779c5c4c-b6e1-11ef-9e4e-36bdb4de2687 Paravinjino mučno priznanje ledi krv u žilama: 'Stiskao sam je za vrat dok se nije opustila'], danas.hr, 12. 12. 2024.</ref>. 3. srpnja iste godine je u Šibeniku održano ponovljeno suđenje Draganu Paravinji, ali je prekinuto nakon Paravinjinog zahtjeva za izuzećem sudaca. Zahtjev je odbijen, i Paravinja je ponovno osuđen na kaznu od 40 godina. 27. listopada 2015. vrhovni sud je presudu Paravinji ukinuo u cijelosti. Održano je novo suđenje i Paravinja je i po treći put nepravomoćno osuden na kaznu od 40 god zatvora. 6. srpnja 2017. Vrhovni sud je donio novu presudu, kojom više nije poništio, nego preinačio presudu Županijskog suda. Prema presudi Vrhovnog suda Dragan Paravinja se proglašava krivim za "obično" ubojstvo i pokušaj silovanja Antonie Bilić, te je u odnosu na presudu Županijskog suda ublažio kaznu osudivši ga na 20 godina zatvora. Vrhovni sud je za sam čin ubojstva dosudio 15 godina zatvora, a za pokušaj silovanja dodatnih 5 godina i 8 mjeseci zatvora, pri čemu su obje kazne zbrojene. Paravinji se u kaznu uračunava vrijeme provedeno u pritvoru, te nakon što za četiri godine odleži polovicu dosuđene kazne, može zatražiti prijevremeni otpust iz zatvora.<ref>{{cite web|url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/vrhovni-sud-presudio-draganu-paravinji-20-godina-zatvora---481934.html|title=Vrhovni sud presudio: Draganu Paravinji 20 godina zatvora za ubojstvo Antonije Bilić|publisher=Dnevnik.hr|date=6. VII 2017}}</ref> [https://voyo.rtl.hr/sadrzaj/nestali-osmjeh-antonia-bilic_947234.html Dokumentarni film] o Antoniji Bilić autorica Ane Bulić i Vanje Kranic koje su unutar 3 mjeseca intenzivnog istraživanja prošle tisuće kilometara po Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji kako bi prikupile izjave Antonijinih prijatelja, susjeda, učitelja, ali i svjedoka tog slučaja, zatvorenika s kojim je Dragan Paravinja boravio u zatvoru napravljen je u produkciji RTL-a.<ref>https://net.hr/danas/vijesti/preko-milijun-ljudi-gledalo-dokumentarac-o-antoniji-bilic-58c4b224-b9f5-11ec-9171-0242ac130019</ref> == Povezano == *[[Anđela Bešlić]] *[[Tijana Jurić]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://missinginternational.com/#/missing-antonia-bilic/4552997967 Profil Antonije Bilić na stranici međunarodne organizacije Missing International]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [https://net.hr/danas/vijesti/dragan-paravinja-ubio-je-antoniju-bilic-jer-mu-se-opirala-dok-ju-je-pokusao-silovati-779c5c4c-b6e1-11ef-9e4e-36bdb4de2687 Paravinjino mučno priznanje ledi krv u žilama: 'Stiskao sam je za vrat dok se nije opustila]' * [https://voyo.rtl.hr/sadrzaj/nestali-osmjeh-antonia-bilic_947234.html Antonia Bilić - Nestali osmijeh] {{Authority control}} {{Lifetime|1994|2011|Bilić, Antonija}} [[Kategorija:Žrtve ubistva]] [[Kategorija:Biografije, Hrvatska]] fgjm9cds2hoiywrz1bh2se02arojd5y 0 140031 42586560 42375966 2026-04-30T21:54:19Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586560 wikitext text/x-wiki {{otheruses-number}} {{Godina nav|787}} [[Datoteka:Menologion of Basil 024.jpg|mini|Sedmi vaseljenski sabor, minijatura iz doba bizantskog cara Vasilija II (976 - 1025)]] {{Godina u drugim kalendarima|787}} __NOTOC__ Godina '''787.''' ('''[[rimske brojke|DCCLXXXVII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u ponedjeljak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 787. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina. == Događaji == <onlyinclude> * Održan [[Drugi nikejski sabor]] čije odluke završavaju prvi [[Vizantijsko ikonoborstvo|ikonoborački]] period [[bizant]]ske historije i ponovno uspostavlajjau jedinstvo bizantske sa [[Zapadno hrišćanstvo|zapadnom]] (rimskom) Crkvom. * Nakon 25 godina krvavih borbi [[Abasidi|abasidske]] trupe zauzimaju najveći dio [[Magreb]]a.<ref>Gilbert Meynier (2010) ''L'Algérie cœur du Maghreb classique. De l'ouverture islamo-arabe au repli (658-1518)''. Paris: La Découverte; pp.25.</ref> * [[Conall mac Taidg|Conall]] nasljeđuje [[Drest VIII od Pikta|Dresta]] kao kralj [[Pikti|Pikta]]. </onlyinclude> == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 787.}} * [[Abu Mashar|Abu Mas'har]], perzijski učenjak<ref name="WDL">{{cite web |url = http://www.wdl.org/en/item/2998/ |title = Introduction to Astronomy, Containing the Eight Divided Books of Abu Ma'shar Abalachus |website = [[World Digital Library]] |date = 1506 |accessdate = 2013-07-16 |archive-date = 2019-10-12 |archive-url = https://web.archive.org/web/20191012043331/https://www.wdl.org/en/item/2998/ |url-status = dead }}</ref> == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 787.}} * [[Arehis II od Beneventa]] == Reference == {{Reflist}} {{Commonscat}} {{DEFAULTSORT:787}} [[Kategorija:787.| ]] nao6zb41vl31c2j9en4sf5luz7lpr3i 0 140035 42586569 42400638 2026-04-30T22:52:08Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586569 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Translation of Albumasar Venice 1515 De Magnis Coniunctionibus.jpg|thumb|right|200px|Prevod v latinščino Abu Mašarjevega dela ''O velikih konjunkcijah'' (''De Magnis Coniunctionibus'', Benetke 1515]] '''Džafar Ben Mohamed ben al-Balhi Abalači Abu Mašar''' ({{lang-ka|Albumasaris}}; [[Balh]]/[[Bagdad]] * [[787]], Wasit, [[Irak]] † april [[886]]) je bio [[Perzijanci|perzijski]] [[astronom]] i [[filozof]].<ref name="WDL"/> Poznat je po izuzetno dugom životnom vijeku, čiji je najveći dio proveo u Bagdadu. Mnoga njegova djela su sačuvana kao rukopis. Njegov traktat na temu [[astrologija|astrologije]] ''al-Madhal al-kabir'' je u [[13. vijek]]u dvaput preveden na latinski. Njegovo [[astronomija|astronomsko]] djelo ''Uvod u astronomiju'' (''Kitab al-madkhal ila ilm ahkam al nujum'') je oko godine [[1140]].<ref name="WDL">{{cite web |url = http://www.wdl.org/en/item/2998/ |title = Introduction to Astronomy, Containing the Eight Divided Books of Abu Ma'shar Abalachus |website = [[World Digital Library]] |date = 1506 |accessdate = 16. 07. 2013. |archive-date = 2019-10-12 |archive-url = https://web.archive.org/web/20191012043331/https://www.wdl.org/en/item/2998/ |url-status = dead }}</ref> preveo [[Herman Koroški]], a taj je prijevod kasnije tiskan pod naslovom ''Liber introductorius in astronomiam Albumasaris (Albumasarin) Abalachii (Alabachii)'' u [[Augsburg]]u [[1489]]. i [[Venecija|Veneciji]] [[1495]]. i [[1506]]). Godine [[1133]]. je drugi prijevod napravio [[Ivan Seviljski]]. U tom djelu se iznose problemi grčke [[filozofija|filozofije]], islamske astronomije i istočnjačke astrologije. [[Amir Kušrav]] (Khusrav) tvrdi da je Abu Mašar u [[Benares]]u ([[Varanasi]]) studirao indijsku astronomiju. Abu Mašar je uticao na većinu [[al-Andaluz|andaluzijskih]] astronoma, koji su uticali na astrologiju. Razvio je planetarni model, koji je kasnije tumačen kao [[heliocentrični model|heliocentrični]]. Njegovo djelo o planetarni teoriji nije sačuvano, ali su njegove astronomske podatke kasnije zapisali [[al-Hašimi]] (Hashimi) i [[al-Biruni]]. == Reference == {{reflist}} {{Commonscat|Albumasar}} {{Lifetime|787|886|Abu Mašar}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Iranski astronomi]] [[Kategorija:Perzijski filozofi]] foq3zbnk2l1unbvnjuc77mnjj6is88o 0 146104 42586562 42413902 2026-04-30T21:57:57Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586562 wikitext text/x-wiki {{year dab|886}} {{Godina nav|886}} {{Godina u drugim kalendarima|886}} __NOTOC__ Godina '''886.''' ('''[[rimske brojke|DCCCXLXXXVI]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u subotu]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. == Događaji == <onlyinclude> * Franački (francuski) kralj i rimsko-njemački car [[Karlo Debeli]] oslobađa [[Pariz]] od [[Opsada Pariza (885-886)|opsade]] tako što je platio bogatu otkupninu [[Vikinzi|vikinškim]] napadačima među kojima se nalazi i mladi [[Rollo od Normandije|Rollo]]. * [[Odo, grof od Pariza|Pariški grof Odo]] postaje grof od [[Anjou]]a nakon smrti [[Hugo Opat|Huga Opata]]. * U [[Prvo bugarsko carstvo|Bugarskoj]] je kao službeno pismo uvedena [[glagoljica]], koju su za liturgijske i druge potrebe slavenskih naroda izumili [[carigrad]]ski misionari [[Ćiril i Metod]]. * [[Wessex|Zapadnosaksonski]] kralj [[Alfred Veliki]] osvaja današnji [[London]] kome daje ime [[Lundenburgh]]; uzvodno od [[Londonski most|Londonskog mosta]] gradi luku zvanu Queenhythe, a nadzor nad [[Historija Londona|Londonom]] daje earlu [[Earl Aethelred od Mercije|Aethelredu]] koji se ženi za Alfredovu kćer po imenu [[Ethelfleda]]. * [[Boris I|Kan Boris I]] od [[Bugarska|Bugarske]] uspostavlja [[Preslavska književna škola|Preslavsku]] i [[Ohridska književna škola|Ohridsku književnu školu]]. * Alfred Veliki kuje prvu kovanicu poznatu kao [[halfpenny]] ("polu-penny"), čime je ukinuta praksa da se prethodni pennyji režu napola. * [[Lav VI Mudri|Lav VI]] nasljeđuje poočima [[Vasilije I Makedonac|Vasilija I]] na bizantskom prijestolju te smjenjuje [[patrijarh Carigrada|patrijarha]] [[Fotije I od Konstantinopola|Fotija]] kako bi na njegovo mjesto postavio brata [[Stefan I od Konstantinopola|Stefana I]]. * [[Adalbert II od Toskane|Adalbert II]] nakon smrti svog oca [[Adalbert I od Toskane|Adalberta I]] nasljeđuje mjesto markgrofa Toskane. </onlyinclude> == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 886.}} * [[Ibn Muqlah]], perzijski kaligraf == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 886.}} * [[29. 8.]] &ndash; [[Vasilije I Makedonac]], [[bizantski car]] * [[Adalbert I od Toskane|Adalbert, vojvoda od Toskane]] * [[Ja'far ibn Muhammad Abu Ma'shar al-Balkhi]], perzijski astronom<ref name="WDL">{{cite web |url = http://www.wdl.org/en/item/2998/ |title = Introduction to Astronomy, Containing the Eight Divided Books of Abu Ma'shar Abalachus |website = [[World Digital Library]] |date = 1506 |accessdate = 2013-07-16 |archive-date = 2019-10-12 |archive-url = https://web.archive.org/web/20191012043331/https://www.wdl.org/en/item/2998/ |url-status = dead }}</ref> * [[Heongang od Sille|Heongang]], kralj [[Silla|Sille]] (u današnjoj [[Koreja|Koreji]]) * Wulgrin I, [[grof od Angoulêmea]] * [[Muhamed I od Córdobe]], vođa [[Omejadi|omejadske]] dinastije == Reference == {{izvori}} {{DEFAULTSORT:886}} {{Commonscat}} [[Kategorija:886.| ]] gssj48wadp4rzidrisht9f93d25pvzk 0 154453 42586583 41819972 2026-05-01T00:33:49Z ~2026-26470-17 347954 Smrt subjekta, datum i mjesto 42586583 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Lidija Beatović | datum_rođenja = [[1966]] | mjesto_rođenja = [[Senj]], [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatska]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | prebivalište = [[Južna Afrika|JAR]] | žanr = [[znanstvena fantastika]] |datum_smrti=2022|mjesto_smrti=Južnoafrička Republika}} '''Lidija Beatović''' (rođena [[1966]]. u [[Senj]]u) je hrvatska i jugoslovenska spisateljica [[znanstvena fantastika|naučne fantastike]]. Objavljivala u hrvatskim i srpskim [[Znanstvena fantastika|NF]] časopisima ''[[Alef (časopis)|Alef]]'', ''[[Sirius (časopis)|Sirius]]'' i [[Znak Sagite (časopis)|Znak Sagite]], [[Balkanski književni glasnik]]. Od [[1992]]. godine živi i radi u [[Južna Afrika|Južnoafričkoj Republici]]. == Važnije antologije i književni izbori == * [[Tamni vilajet]], uredio [[Boban Knežević]], Beograd. * „Tamna zvezda“, posebni dodatak magazina ''Presing'', uredio [[Dejan Ognjanović]], Niš, 2005. * [[Ugriz strasti (priče erotske fantastike)]], uredio [[Pavle Zelić]], [[Društvo ljubitelja fantastike Lazar Komarčić|Društvo ljubitelja fantastike „Lazar Komarčić“]], 2007. {{klica-književnik}} {{Lifetime|1966||Beatović, Lidija}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Hrvatski pisci]] [[Kategorija:SF-pisci]] 6t6b3ophxmt568hbp38ukjn7q5c0tgv 0 168078 42586485 42571385 2026-04-30T15:25:45Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586485 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini |mjesto= Šiprage |slika = |opis_slike = Šiprage – Panorama središnjeg naselja |Geografski položaj i panorama središnjeg dijela Šipraga |širina=300 |entitet=Republika Srpska |kanton = |opština = [[Kotor Varoš]] |nadm visina= 507 |populacija= 952 |poštanski kod= +387 |pozivni broj= 051 |gšir=44.4656 |gduž=17.5600 }} '''Šiprage''' su naseljeno mjesto u općini [[Kotor-Varoš]], [[Bosna i Hercegovina]].<ref>{{Cite web |url=http://nasbih.com/opcina/20281 |title=Općina Kotor Varoš |work=nasbih.com |accessdate=16. 9. 2015 |archivedate=2015-09-22 |archiveurl=https://archive.today/20150922093602/http://nasbih.com/opcina/20281 |deadurl=yes }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.satellitecitymaps.com/europe-map/bosnia-and-herzegovina-map/federation-of-bosnia-and-herzegovina-map/%C5%A1iprage-map/|title=Šiprage map - Federation of Bosnia and Herzegovina map - Bosnia and Herzegovina map - Europe map - Satellite City Maps.com|work=satellitecitymaps.com|accessdate=6. 11. 2015}}</ref> Administrativni status mjesta se mijenjao – od mjesne zajednice postalo je općina u srezu Kotor-Varoš, da bi ga Zakon o komunalnom uređenju u BiH ([[1954.]]) ponovo vratio na nivo mjesne zajednice. ==Ime== Savremeno ime mjesto je dobilo po begovskoj porodici Šipraga. {{izdvojeni citat|1=Na njivi bega Šiprage u mjestu Šipragi kotara kotorvaroškog stajala je uz desnu obalu gornje Vrbanje, jugozapadno i sasvim blizu džamije toga sela okruglasta humka, koju su zvali „Crkvinom", i koju su žitelji onoga kraja smatrali podorom nekadašnje crkve, pa su joj od vajkada iskazivali neko mističko poštovanje. Tako mi pripovjediše, da je nedavno neki seljak svog bolesnog konja, koji već od dužeg vremena nije mogao vodu puštati, po savjetu hodže tri puta htio oko Crkvine da povede; ali već pri drugome ophodu bio je konj izliječen...<ref name="a1892"/><ref name="Richter E. 1905">Richter E. (1905): II. Historička i politička geografija. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Godina XVI, Knjiga 1: 275-321.</ref>}} Nije pouzdano poznato da li su njihovi preci (bar dio njih) autohtono stanovništvo ili su odnekud doselili u ovaj kraj i pokrili prostorno širok i dug imetak u dolini rijeke [[Vrbanja (rijeka u BiH)|Vrbanje]] i njenih pritoka. Prema generacijski prenošenim kazivanjima, a osobito katastarskim podacima, dio njih je najvjerovatnije porijeklom iz [[Pougarje|Pougarja]]. == Geografija == [[Datoteka:Kotor_Varoš-naselja.PNG|mini|thumb|left|500px|Položaj Šipraga među naseljenim mjestima u općini [[Kotor Varoš]]]] Šiprage su na rijeci [[Vrbanja (rijeka u BiH)|Vrbanji]], tj. jugoistoku od [[Banja Luka|Banjaluke]] (oko 60&nbsp;km)<ref>{{cite web|url=http://www.distancesfrom.com/distance-from-Siprage-to-Banja-Luka-Bosna-i-Hercegovina/DistanceHistory/5243320.aspx|title=61 Km - Distance from Siprage to Banja Luka|work=distancesfrom.com|accessdate=6. 11. 2015}}</ref> i [[Kotor-Varoš]]i (30&nbsp;km) i centar su istoimene mjesne zajednice. Regionalnom komunikacijom R-440, u [[Obodnik]]u su povezane sa magistralnom cestom M-4: Banjaluka – Kotor-Varoš – [[Teslić]] – [[Matuzići]]; u Matuzićima je ulaz na magistralnu cestu M-17. Mjesto se nalazi u razgranatoj dolini (uz Vrbanju i njene pritoke) između nekoliko planinskih vijenaca: sjeveroistočno je Šipraško brdo (vrh Glavić, 950 m), južno Jasik (769 m), jugoistočno kompleks Šahinovina – Stražbenica (848 m), zapadno Radohova (vrh Kape, 950 m) i sjeverozapadno Borčići (799 m) sa Hrastikom.<ref>Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.</ref><ref>Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo, {{ISBN|9958-766-00-0}}.</ref><ref>{{cite web|url=http://www.panoramio.com/photo/2008871|title=Panoramio - Photo of Siprage (KOTOR VAROS)|work=panoramio.com|accessdate=6. 11. 2015|archivedate=2016-01-30|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160130102716/http://www.panoramio.com/photo/2008871|deadurl=yes}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.gosur.com/map/?gclid=COWkrtjjpL4CFSEcwwod9BcAr|title=Map of United States of America|work=Gosur|accessdate=6. 11. 2015|archive-date=2016-03-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305123940/http://www.gosur.com/map/?gclid=COWkrtjjpL4CFSEcwwod9BcAr|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.gosur.com/map/?satellite=1&gclid=CO2C9fCS670CFdShtAod72UA9g|title=Satellite United States of America|work=Gosur|accessdate=6. 11. 2015}}{{Dead link|date=March 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.maplandia.com/bosnia-and-herzegovina/republika-srpska/banja-luka/|title=Banja Luka Map - Bosnia and Herzegovina Google Satellite Maps|work=maplandia.com|accessdate=6. 11. 2015}}</ref><ref>Vojnogeografski institut, Izd. (1963): Šiprage (List karte 1:25.000, Izohipse na 20 m). Vojnogeografski institut, Beograd.</ref> Naselje, uz Vrbanju i njene pritoke, dugo je oko tri, a široko oko dva kilometra. Obiluje izvorima pitke vode, od kojih je jedan (uz [[Crkvenica|Crkvenicu]]) iskorišten za opskrbu mjesne vodovodne mreže. U samom mjestu, u Vrbanju se ulijevaju – s desna: Musić potok, [[Crkvenica]], Bakin potok i Borčićki potok, te [[Ćorkovac]], Zagradinski potok i [[Demićka]] s lijeve strane. == Klima == U Šipragama vlada [[umjereno kontinentalna klima]], sa izražena četiri [[godišnje doba|godišnja doba]]: [[proljeće]], [[ljeto]], [[jesen]] i [[zima]]. Na okolnim brdima je planinska i pretplaninska. Godišnja kolebanja temperature i padavina su relativno velika, ali dugoročno stabilna. ;Dugoročni ("istorijski") klimatski pokazatelji za područje Šipraga {| border="1" cellpadding="4" cellspacing="0" class="toccolours" 0.5em solid #999; 120% |- style="text-align:center;" |style="background:pink|'''Mjesec''' |style="background:#dfd; "|'''Prosječna temperatura'''<br/> (°C) | style="background:pink|''' Minimalna temperatura''' <br>(°C) | style="background:#dfd; "| '''Maksimalna temperatura''' <br>(°C) | style="background:pink| '''Padavine''' <br/>(mm) |-style="text-align:center;" | style="background:lightblue| '''Januar''' | –1,7 | –4,8 |1,4 |59 |-style="text-align:center;" | style="background:lightblue|'''Februar''' |0,3 | –3,6 |4,2 |63 |-style="text-align:center;" |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''Mart''' |4,6 | –0,1 |9,3 |59 |-style="text-align:center;" | style="background:#ddffdd;fff3;''|'''April''' |9,1 |3,9 |14,3 |74 |-style="text-align:center;" | style="background:lightgreen|'''Maj''' |13,6 |8,1 |19,2 |90 |-style="text-align:center;" | style="background:lightgreen|'''Juni''' |17,2 |11,5 |22,9 |99 |-style="text-align:center;" | style="background:pink|'''Juli''' |18,9 |12,6 |25,3 |81 |-style="text-align:center;" | style="background:red|'''August''' |18,4 |11,9 |24,9 |76 |-style="text-align:center;" | style="background:#dfd;"|'''Septembar''' |14,7 |8,6 |20,9 |71 |-style="text-align:center;" |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''Oktobar''' |9,5 |4,7 |14,4 |79 |-style="text-align:center;" |'''style="background: bgcolor="#C2B280" |'''Novembar''' |4,4 |1 |7,8 |100 |-style="text-align:center;" | style="background:lightblue|'''December''' |0,1 |–2,7 |3 |88 |} *Varijacije u padavinama između najsuhljih i najvlažnijih mjeseca su 41 mm. Tokom godine, prosječna temperatura varira oko 20,6 ° C.<ref>https://en.climate-data.org/location/905786/</ref> ==Priroda – Ekologija== U šipraškoj dolini i na okolnim padinama, uz Vrbanju i njene pritoke, protežu se površine obradivog zemljišta, a uz visove su pojasevi mješovite bjelogorične i crnogorične šume koje su obilježene [[hrast]]om, [[bukva|bukvom]] i [[grab]]om, [[smrča|smrčom]], [[jela|jelom]] i bijelim i crnim [[bor]]om <ref>{{cite web|url=http://xk.geoview.info/siprage_kotor_varos,2008871p|title=Siprage (KOTOR VAROS)|work=geoview.info|accessdate=6. 11. 2015}}{{Dead link|date=February 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>. U ovim ekosistemima i planinskim livadama obitava krupna i sitna divljač ([[medvjed]], [[divlja svinja]], [[vuk]], [[lisica]], [[zec]], [[srna]], [[jazavci|jazavac]], kuna ([[kuna zlatica]], [[kuna bjelica]]), [[vjeverice|obična vjeverica]] i [[lasica]], [[jež]] i dr.). Pašnjake, šikare i porječja pokrivaju životne zajednice ([[biocenoza|biocenoze]]) pripadajuće vegetacijske zone. Već uzvodno od [[Obodnik]]a, sve do Tomine luke u njenom gornjem toku, sliv Vrbanje pripada salmonidnim vodama. Međutim, [[lipljen]], a sada i [[potočna pastrmka]] postepeno iščezavaju. Lipljan je potpuno nestao sedamdesetih godina XX vijeka, a opstanak pastrmke ugrožavaju brojni prirodni i antropogeni faktori. To se osobito odnosi na ekstremno bujičarenje 2000-tih i neracionalno izlovljavanje te zagađivanje muljem i sekundarnim nusproizvodima eksploatacije šumskog blaga. Osiromašivanje ribljeg fonda se pokušava nadomjestiti redovnim poribljavanjem, koje pak dovodi u pitanje autohtonost lokalnih populacija, čak i u izvorišnim tokovima Vrbanje i njenih pritoka. == Historija == ;Hronologija administrativne uprave u Šipragama {| class="wikitable" class="sortable wikitable" | bgcolor="lightblue" style="text-align:center;"|'''Period''' | bgcolor="pink" style="text-align:center;"|'''Administrativna pripadnost''' |- | style="text-align:center;"| '''←''' [[550]]. p.ne. | style="text-align:center;"|'''?''' |- | style="text-align:center;"|[[550]]. p.n.e − [[300]]. n.e. | style="text-align:left;"| Zajednica [[Iliri|ilirskog]] plemena [[Mezeji]] |- | style="text-align:center;"| [[6]]./[[9]]. − [[395]]. | style="text-align:left;"|[[Rimsko Carstvo]] |- | style="text-align:center;"| [[395]]. − [[476]]. | style="text-align:left;"|[[Zapadno Rimsko Carstvo]] |- | style="text-align:center;"|[[476]] - [[1137]]. | style="text-align:center;"| ← '''?''' → |- | style="text-align:center;"| [[1137]]. − [[1377]]. | style="text-align:left;"| [[Banovina Bosna]] |- | style="text-align:center;"| [[1377]]. − [[1463]]. | style="text-align:left;"| [[Kraljevina Bosna]] |- | style="text-align:center;"| [[1464]]. − [[1529]]. | style="text-align:left;"| [[Personalna unija|Hrvatsko-Ugarska]] personalna unuja; [[Jajačka Banovina]] |- | style="text-align:center;"|[[1529]]. − [[1864]]. | style="text-align:left;"| [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijski period]] ([[Bosanski sandžak]]) ; ([[ejalet]]) / [[1864]]. – [[1908]]. ([[vilajet]]) |- | style="text-align:center;"| [[1878]]. − [[1918]]. | style="text-align:left;"| [[Austro-Ugarska]] |- | style="text-align:center;"| [[1918]]. − [[1928]]. | style="text-align:left;"| [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]] (SHS) |- | style="text-align:center;"| [[1928]]. − [[1941]]. | style="text-align:left;"| [[Kraljevina Jugoslavija]] |- | style="text-align:center;"| [[1941]]. − [[1943]]. | style="text-align:left;"| [[Nezavisna Država Hrvatska]] |- | style="text-align:center;"| [[1943]]. − [[1946]]. | style="text-align:left;"| [[Demokratska Federativna Jugoslavija]] (DFJ) |- | style="text-align:center;"| [[1946]]. − [[1963]]. | style="text-align:left;"| [[Socijalistička federativna republika Jugoslavija|Federativna Narodna Republika Jugoslavija]] ([[FNRJ]]) |- | style="text-align:center;"| [[1963]]. − [[1992]]. | style="text-align:left;"| [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] ([[SFRJ]]) |- | style="text-align:center;"| [[1992]]. − [[1995]]. | style="text-align:left;"| [[Republika Bosna i Hercegovina]] (RBiH): |- | style="text-align:center;"| [[1995]]. − → | style="text-align:left;"| Država [[Bosna i Hercegovina]] |- |} ===Predosmanlijsko doba=== Prema relevantnim izvorima, prva naselja u dolini Vrbanje postojala su još u [[neolit]]u. Ovo područje su tada naseljavali [[Iliri]], a u 4. stoljeću pne. tu su prvi put prodrli [[Kelti]]. Oni su se u više najezda zadržavali u [[Bosna|Bosni]]. Koncem [[Stari vijek|Starog vijeka]] doline [[Vrbas (rijeka)|Vrbasa]], [[Vrbanja (rijeka u BiH)|Vrbanje]] i [[Sana|Sane]] naseljavali su ilirsko pleme [[Mezeji]] (Maezaei, Maizaioi, Mazaioi).<ref>Malcolm N. (1996): Bosnia: A Short History. New, Updating Edition, New York University Press, {{ISBN|0814755615}}.</ref><ref>Mulalić (2011): Rimski vuk i ilirska zmija – Posljednja borba. Filozofski fakultet, Sarajevo, {{ISBN|978-9958-625-21-3}}.</ref><ref>Abdić K. (2014): Ilirski narodi sjeverozapadne Bosne i Hercegovine. Filozofski fakultet, Sarajevo.</ref> [[Vjenceslav Radimski]] je smatrao da je u Šipragama morala postojati jedna veća rimska naseobina. U narodu se očuvalo mnogo predanja o bijegu "Crne kraljice" sa Vlašića. Navodni pravac njenog bijega podudara sa trasom rimskih cesta koje su sada napuštene ili su obrasle šipražijem. {{izdvojeni citat|Takvih koincidencija našlo se i u ostalimdijelovima Bosne. One ponekad mogu da posluže kao indikator za traženje starih komunikacija, kao što je slučaj i sa nazivom za razne prahistorijske, rimske isrednjovjekovne lokalitete (Gradina, Crkvina, Gradac, Grad i sl.), a što je već i praksa arheloga potvrdila. U našem slučaju radi se o predanju koje govori da je Crna kraljica bježala sa Vlašića, zapravo od Bile na Šiprage. Put je vodio preko Vlašića na Petrovo polje, a odatle u Šiprage. Gotovo istu priču zabilježio je u prošlom stoljeću Hoffer. On kaže: "Dosta je osnovano mnijenje, da je od Zenice preko Stranjana vodila rimska cesta i svijet kazuje o staroj kaldrmi u šumama visoko nad Bilom, po kojoj se može hodati na Vrbanju..." Premda taj kraj nije ispitan, E. Pašalić pretpostavlja da bi mogla u tom pravcu postojati rimska komunikacija koja bi kao jedan krak izlazila na Banjaluku.<ref>Korošec J. (1949-50): Travnik i okolina u prethistorijsko doba, GZM NS IV-V, Sarajevo 1949-50, str. 263-4.</ref>}} Kada piše o ostacima rimske naseobine u Šipragama, Radimski navodi precizne podatke o mjerama bivše bazilike. {{izdvojeni citat|Prigodom neke novogradnje, koja se je izvela u okolici, izvadiše iz rečene humke godine 1890. različito tesano kamenje, koje vapnenca, koje sedre. To je u oči udarilo kotarskom predstojniku u Kotor Varošu, gosp. barunu Schweigeru, te on obustavi dalje vagjenje kamena sa onog mjesta i pod sopstvenom upravom otpoče otkopavati u onoj humci zasuti podor. Kada sam u proljeće 1891. ja pohodio ono mjesto, već je gosp. barun Schweiger bio otkopao sav spoljašni zid i jedan dio nutarnjih zidova zgrade. Pošto pri tome raskopavanju ništa nije nagjeno, a nutrinja zgrade kopanjem blaga za prijašnjih vremena vrlo razrovana bijaše, odlučismo, da ćemo, otkopavši posvema nutarnje zidove, samo još raščistiti nutarnji prostor okrugle apside. Za vrijeme toga posla obišao sam najbližu okolinu Crkvine i našao, da je njiva bega Šiprage u prostoru od 1 ha sasvim zasuta komadima rimske opeke, te mi tom prilikom rekoše, da se ovuda pri oranju mjestimice nailazi na zidane temelje. Po tome mora da je u Šipragi bila cijela naseobina rimska. Zgrada u Crkvini, kojoj tlocrt prikazuje slika, čini pravokutnik od 18,42 m dužine i 14,2 m širine, kome stranice gotovo pokazuju četiri strane svijeta. Zgrada je sastojala od tri prostorije, te je s polja imala dva ulaza a i b na južnoj strani, od kojih je jedan vodio u predvorje A, a drugi u glavni prostor B. Predvorje A prostiralo se cijelom širinom zgrade, a bila mu je nutarnja dužina 13,9 m, a širina 4,09 m. Glavni prostor B imao je nutarnju širinu od 8,3 m, i duljinu od 12,38 m. Na istočnoj strani završio se posve okruglom apsidom D, tako da mu je ukupna duljina dosegla 15,90 m. Glavnog prostora napokon hvatao se na sjevernoj strani sporedni prostor koji je imao nutarnju širinu od 3,95 m i nutarnju dužinu od 12,38 m. Iz predvorja A vodila su vrata c, široka 1,90 m u glavni prostor B, a vrata d široka 1,2 m u sporedni prostor C. Vjerojatno je, da je i sporedni prostor C vratima bio spojen s glavnim prostorom B, koja su mogla biti kod e, ali je na tome mjestu zid, koji je te prostorije dijelio, prijašnjim kopanjem do temelja razoren, kao i jugozapadni rogalj zgrade. Glavni i nutarnji zidovi jednako su debeli i to 65 cm, a sastoje od lomljenog kamena, u koji su u donjim dijelovima zamiješani i šuljevi, što ih je dovaljala Vrbanja. Lijep je veoma čvrst, kamenčićima izmiješan, ali nema u njega primiješanih komadića opeke, kakvi su vrlo česti pri rimskim gragjevinama. Po vratnicama i oko prozora bio je zid obložen vapnenom sedrom, koje na nekom obronku u blizini ima mnoštvo. Ima i kvadratične cigle različite veličine u ruševini, i ako ne baš mnogo, pa će biti, da je bila uzidana po višim mjestima zida, koji se je do sada održao do 1 i 1,3 m visine iznad tla, pošto za taracanje poda nije služila. S polja nema na zidovima traga, da su kada bili ožbukani, iznutra pak našlo se pri dnu zidova dosta komada lijepa, ali samo bijelog. Sve su prostorije te zgrade popogjene čvrstim lijepim podom kojim je šljunak i primiješano u njemu sitnije kamenje. Krovnog crijepa, i to kako žmurnjaka, tako i žljebastog ceremita nagjena je u ruševini množina, te po tome mora da je ta zgrada bila pokrita crijepom. Vrijedno bi nadalje bilo spomenuti, da je ulaz u apsidu prepriječen lijepo izragjenom kamenitom stepenicom, uzidanom u pod, a uz nutarnji zid da je oko apside tekla neka vrsta kamenite klupe od 60 cm visine i 34 cm širine. U unutrašnjem jugoistočnom uglu predvorja A pri tački h nagjeno je nadalje mnogo ulomaka od rimskih ogrjevnih cijevi i komada drvenog uglja, te po tome slijedi, da se ovdje ložilo radi ogrjeva, ali se nije moglo pronaći, kuda se prostiralo to loženje. Osim spomenutog već gragjevnog materijala našlo se pri kopanju 7 jakih željeznih čavala s glavicom, savijenom poput kvake, od 11 do 29 cm dužine, komada željezne troske, komadić suzne bocice od stakla, koje je veoma iriziralo i dva žrvnja od bjelutkovog kršnika. Jedan je od žrvnjeva donjak, debeo 25 cm, a drugi gornjak debeo 34 cm. Ali najzanimljiviji je predmet nagjen u apsidi...<ref name="a1892"/><ref name="Richter E. 1905">Richter E. (1905): II. Historička i politička geografija. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Godina XVI, Knjiga 1: 275-321.</ref>}} Nakon gotovo jednog stoljeća otpora domorodaca, u 1. stoljeću ovu dolinu osvajaju [[Rimljani]] koji postepeno potiskuju Ilire i asimiliraju Mezeje.<ref>Idrizović M., Ur. (1987): Umjetničko blago Bosne i Hercegovine. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|86-01-01121-7}}.</ref> Regrutiraju ih i u svoju vojsku, uključujući i mornaricu. Gotovo cijelo jedno stoljeće domoroci i Iliri su pružali otpor nadirućoj [[Rimsko Carstvo|Rimskoj Imperiji]]. Iz tog perioda postoji više lokaliteta koji ukazuju na rimske građevine: u Šipragama pri ušću Crkvenice u Vrbanju („na njivi Omer-bega Šiprage“, [[1891.]]), otkriveni su ostaci ranokršćanske [[Bazilika|bazilike]] ([[3. vijek|3.]] – [[5. vijek|5. stoljeće]]).<ref name="a1892"/> [[Južni Slaveni]] u dolinu Vrbanje doseljavaju tek u [[7. vijek|7. stoljeću nove ere]], gdje većinu čine domoroci („Dobri Bošnjani“). Miješajući se sa starosjediocima zadržili su se do suvremene epohe. Slavenizacijom [[Balkan]]a formiraju se prve južnoslavenske državice, među kojima je i prva [[Bosna|bosanska]] – u 10. stoljeću.<ref>Klaić N. (1994): Srednjevjekovna Bosna - Politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe. Eminex, Zagreb, {{ISBN|953-6112-05-1}}.</ref> Sedreni [[Stećak|stećci]] u Šipragama svjedoče o [[Bogumili|bogumilskoj]] naseobini (najkasnije) iz 12. stoljeća.<ref name="a1892">Radimsky V. (1892): Ostanci rimskih naseobina u Šipragi i Podbrgju, za tim starobosanski stećci u Šipragi i uz Vrbanju u Bosni. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Godina IV, Knjiga I: 75-80.</ref><ref name="Richter E. 1905"/> Stećci su bili pri ušću pritoke [[Crkvenica|Crkvenice]] u Vrbanju (uz sāme obale rijeka).<ref name="a1892" /> Pedesetih i šezdestih godina XX vijeka, izrezani su i ugrađeni (moguće je - zbog vjerovanja u legendu o njihovoj "čudotvornosti")<ref name="a1892" /> u zidove okolnih kuća ili drugih objekata. Jedan od najbolje sačuvanih stećaka danas je potopljen u koritu Vrbanje, neposredno uz primarnu lokaciju. Vjera starobosanska (bogumilska) u [[Bosna|Bosni]] se dugo opirala, unatoč povremenim upadima krstaša, čiji je cilj bio uvođenje katoličanstva, a zatim i pravoslavlja.<ref>Petrović R. (2010): Bogumili. Rubikon & Mak, Novi Sad – Visoko, {{ISBN|978-9958-9777}}, {{ISBN|978-86-84989-26-2}}.</ref><ref>Naziv Crkva bosanska uveli su katolički misionari (u XIII stoljeću), po kojima nije bilo drugih bogomolja osim crkve, niti prave vjere osim katoličanstva.</ref> Prema [[Ljetopis popa Dukljanina|Ljetopisu popa Dukljanina]], polovinom 12. stoljeća, u Bosni su, između ostalih, bile i župe Uskoplje, Pljeva i Luka. Prvi pisani dokumenti o naseljima u dolini Vrbanje datiraju iz [[1322.]], [[1323.]] i [[1412.]]. Poveljom [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II. Kotromanića]] (bosanskog bana: [[1322.]] – [[1353.]]) župe Danica i [[Župa Vrbanja|Vrbanja]], s gradovima [[Ključ]] i [[Kotor (tvrđava)|Kotor]], darovane su u osobni posjed [[Vukosav Hrvatinić|Vukosavu Hrvatiniću]], [[1322.]], nakon što mu je ovaj pomogao u preuzimanju vlasti u sukobu sa [[Babonići]]ma. Kasnije ([[1404.]], ovaj feudalni posjed je proširio [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]], koji se titulirao kao gospodar [[Donji Kraji|Donjih Kraja]] (od Vrbasa do preko Sane, a kasnije još i dalje), uključujući i dolinu Vrbanje. Iako su ugarski kraljevi pokušavali osvojiti Bosnu (kao [[Ludovik I Veliki]], kralj Ugarske), nisu to uspjeli, zbog njenog snažnog otpora. Konačno je kralj [[Žigmund Luksemburški|Sigismund I]] ([[1411.]] godine) [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću]] (koji je stolovao u Kotoru) zvanično priznao pravo posjeda[[Donji Kraji|Donjih Kraja]]. U to vrijeme gradovi Kotor i [[Zvečaj]] (pri Tijesnom kod Banja Luke) su imali strateški značaj za odbranu Bosanske države. Sigismund je, međutim, u tim vojnim pohodima osvojio [[Hrvatska|Hrvatsku]], [[Češka|Češku]] i [[Njemačka|Njemačku]].<ref>Enciklopedija Jugoslavije, Izd. (1983): Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina – Separat iz II izdanja Enciklopedije Jugoslavije. Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb.</ref> ===Osmanlijsko doba=== U svom ratnom pohodu na zapadnu Bosnu, [[Gazi Husrev-beg]] je 1520-ih brzo napredovao, osvojivši [[Kotor]] ([[1521]].), (vjerovatno) [[Zvečaj]], Greben, Sokol, [[Jezero]], [[Vinac (tvrđava)|Vinac]], [[Vrbaški Grad]], Livač, Karmatin, [[Bočac (tvrđava)|Bočac]], Udbinu, Vranu, Modruč i [[Požega|Požegu]]. Budući da se u dolinu Vrbanje može stići iz dva pravca: *preko gudura [[Ugar|Ugra]] i [[Ilomska|Ilomske]] ili *iz doline [[Lašva (rijeka)|Lašve]] i njene pritoke [[Bila (rijeka)|Bile]], prijevojem kojim danas prolazi (još uvijek) planirana komunikacija regionalnog puta R-440. Imajući u vidu brzinu ovog prodora, vjeruje se da su [[Kruševo Brdo]] i Šiprage pali dan prije [[Boj na Večićkom polju|Boja na Večićkom polju]], osnosno grada [[Kotor (tvrđava)|Kotora]]. Zna se da su dolinu Vrbanje i njen administativni centar, srednjevjekovni grad Kotor, [[Osmanlije]] su zaposjele [[1519]]., tek 56 godina nakon pada Bosne ([[1463.]]).<ref>Imamović M. (1997): Historija Bošnjaka. „Preporod“, Sarajevo, UDK 949.715-323.1(=864).</ref> Zatim, pedvođeni [[Gazi Husrev-beg]]om, osvajaju i Banju Luku [[1521]]. Prema kazivanju Omera Šiprage, potomka iz petog koljena osnivača Šipraga, onovremeno naselje u dolini Vrbanje protezalo se sve do "mejtefa ispod Kovačevića", u tako zgusnutom naselju da je "od Kovačevića do Šipraga, horoz mogao stići do Šipraga, s krova na krov, a da ne siđe na tlo". To mu je, navodno, pripovijedao njegov "did Omer". Pod današnjim imenom popisna mjesta u ovoj dolini se prvi put spominju [[1889.]] godine, poslije popisa stanovništva, koji je realizirala [[Austro-Ugarska]] vlast, nakon aneksije [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[1878.]] Izuzev prenošenja "s koljena na koljeno", veoma je malo dostupnih podataka o osmanlijskoj epohi u dolini Vrbanje. Zna se, međutim, da je u tom razdoblju dolina Vrbanje bila u [[Kobaška Kapetanija|Kobaškoj Kapetaniji]], čije je sjedište, pred aneksiju, bilo u [[Kotor (Bosna)|Kotoru]] (Kotorgradu, današnji [[Kotor-Varoš]]).<ref>Kreševljaković H. (1950): Kapetani i kapetanije u Bosni i Hercegovini. Godišnjak Istorijskog društva Bosne i Hercegovine, God. II: 89-141, Sarajevo.</ref><ref>Pelidija E. (2002): Banjalučki boj iz 1737 - Uzroci i posljedice, El-Kalem, Sarajevo.</ref> Pod današnjim imenima popisna mjesta u ovoj dolini se prvi put spominju [[1889.]] godine, poslije popisa stanovništva, koji je realizirala [[Austro-Ugarska]] vlast, nakon aneksije [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[1878.]] (prema sporazumu „velikih sila“). ===Austrougarsko doba=== Austrijsko-ugarske vlasti su izgradile razgranatu mrežu šumskog (uskotračnog) saobraćaja duž korita Vrbanje i njenih pritoka. Primarna namjera im je bila da, uz posredovanje Zemaljske vlade u BiH, intenziviraju eksploataciju šumskog blaga i ostalih prirodnih resursa. Pruga je dolazila iz Kotor-Varoši, a na području Šipraga se račvala u nekoliko pravaca. Uz Demićku je išla do pod Dunića stijena (825 m n/v), a uz Crkvenicu do Griča (823 m n/v). Od [[Kruševo Brdo|Kruševa Brda]] su išla dva kraka pruge: uz Vrbanju i [[Bobovica|Bobovicu]]. Trasa uz Vrbanju, od Čudnića je vodila preko Kilavca do "Čekrka", a zatim – nakon transporta lokomotive, pomoću "čekrka" (u klancu između Šepirica i Jasena) – do Riječica (1300 m n/v). Odvojak uz Bobovicu je prolazio kroz selo Bobovice, pa između Palike i Pašinca do Srebrenog brda (prema [[Meokrnje|Meokrnju]]), tj. do ušća potoka Krna (921 m n/v)<ref>Vojnogeografski institut, Izd. (1955): Travnik (List karte 1:100.000, Izohipse na 20 m). Vojnogeografski institut, Beograd.</ref>. Na trasama demontiranih pruga, kasnije su izgrađene lokalne ceste za mnoga šipraška sela. ===Dvadeseti vijek=== [[Prvi svjetski rat]] je desetkovao muško stanovništvo Šipraga. Većina ih je izginula u ratu ili odvedena u zarobljeništvo, odakle ih se samo nekolicina vratila. Dobar dio ih je "pokosila" i "[[španska groznica]]". Zato dvije generecije Šipražana, od 20-tih do 50-tih godina prošlog vijeka nisu upamtile svog oca i/ili djeda. U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], Šiprage su bile snažno uporište i utočište više partizanskih jedinica, uključujući i 12. divizijsku bolnicu (u klisuri [[Demićka|Demićke]]). Zna se da je dr. Slavko Hiršler , ljekar iz Koprivnice, od 1944. bio šef zaraznog odjeljenja bolnice Petog korpusa. Na području Šipraga je, na samom početku rata, bilo nekoliko lokalnih partizanskih odreda koji su se kasnije uključili u dolazeće veće formacije. Iako je ovo mjesto bilo i ostalo van značajnijih saobraćajnica, više puta je bombardirano, uz napade njemačkih i četničkih snaga. Duboka riječna klisura na obroncima Brestovače (između selâ Zlovarići i Dunići, tj. Dunića stijena<ref>{{cite web|url=http://www.furaj.ba/clanak/selo-veselo-dumi-i/|title=Selo (Veselo) Dunići|work=Furaj.ba - S nama u avanturu!|accessdate=6. 11. 2015|archivedate=2016-03-03|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160303212702/http://www.furaj.ba/clanak/selo-veselo-dumi-i/|deadurl=yes}}</ref>) bila je teško uočljiva za njemačku avijaciju. Kasnije se ispostavilo da ni neprijateljske snage nisu imale precizne informacije o njenoj lokaciji. Zbog učestalih avionapada, predostrožnosti radi, Bolnica je 4. januara 1944. dislocirana u okolna sela i dalje prema [[Korićani]]ma. Tada je oko 600 ranjenika i bolesnika premješteno u sela Stopan i Loziće, a zatim u Palivuk, Čudnić i [[Kruševo Brdo]]. Neprijateljske snage su 6. januara [[1944.]] probile partizansku liniju odbrane (na raskršću seoskih puteva za [[Stopan]] i Kerle; lokalitet "Raskršće") i 7. januara ušle u centar Šipraga. Nakon prolaska [[Šesta neprijateljska ofanziva|Šeste neprijateljske ofanzive]] u ovom kraju, za desetak dana 15. januara 1944., Bolnica se vraća u Šiprage<ref>Petrić N., Ur. (1985): Opštine Kotor-Varoš i Skender-Vakuf u NOB-u 1941-1945. Radnički univerzitet "Đuro Pucar Stari", Kotor Varoš.</ref><ref>Samardžija S. (1983): Četrnaesta srednjobosanska NOU brigada. Skupština opštine Prnjavor, Banja Luka.</ref>. Prije i u toku evakuacije, razmještanja ranjenika i povratka u Šiprage, Bolnicu je štitila [[14. srednjobosanska udarna brigada]]. Preminuli ranjenici i drugi bolesnici su kasnije, iz primarnih grobnica u šumi, premješteni u zajedničko Partizansko groblje u Šipragama (lokalitet: Zagradine.<ref>{{cite web|url=http://www.udaljenosti.com/bosna/.|title=Karta Bosna i Hercegovina - Udaljenosti.com|work=udaljenosti.com|accessdate=6. 11. 2015}}</ref>). U jednom drugom izvoru podataka o tim događajima mogu se naći i neke zanimljive pojedinosti, kako za historiju lokalne zajednice, tako i podaci o djelovanju partizanske sanitetske službe u ovom kraju: {{izdvojeni citat|Pošto su neprijateljevi avioni neprekidno izviđali tu prostoriju (Kotor Varoš-Šiprage) u blizini u brdu bila su izgrađena tri veća skloništa u vidu izlomljene linije u blizini svakog odeljenja, gde su se mogli skloniti svi pokretni ranjenici i bolesnici. Nedaleko od bolnice bilo je izgrađeno i više podzemnih bunkera, dobro maskiranih, koje su gradili rudari borci 1. bataljona 5. krajiške brigade, od kojih je svaki mogao primiti po 15-20 ranjenika i bolesnika. Bilo je i nekoliko manjih bunkera sa 5-7 mesta, tako da se ukupno moglo smestiti oko 100 ranjenika i bolesnika. Ti bunkeri bili su upotrebljeni u aprilu 1944. godine za vreme nadiranja neprijatelja u pravcu bolnice, ali on nije stigao do bolnice. Na sličan način bila su izgrađena i četiri bunkera u šumi u blizini Korićana iznad sela Ćorkovića. Pošto su u toku 1943. bila izgređena i dva bunkera u šumi u blizini sela G. Čudnića, bilo je u pripravnosti u slučaju potrebe pet grupa bunkera dobro ventiliranih i izolovanih od vlage. Slični objekti bili su izgrađeni i za smeštaj hrane i municije. Do 15. maja 1944. kada su zbog bombardovanja bolnice iz vazduha, koja je bila delimično oštećena, teški ranjenici prebačeni u s. Demiće u blizini bolnice (na tri četvrt sata udaljenosti), a lakši smešteni u bajte u gustoj jelovoj šumi, kroz ovu bolnicu prošlo je 536 ranjenika i bolesnika, od čega 152 obolela od pegavca, 229 ranjenika i 155 ostalih, među njima i više promrzlih. Pored prve banjalučke operacije koja je pred sanitetsku službu na teritoriji Bosanske krajine i srednje Bosne postavila obimne zadatke, od značaja za njen rad u ovom periodu u srednjoj Bosni, iako u manjem obimu, bile su borbe u septembru 1944. godine za Prnjavor, Kotor Varoš, docnije Doboj i Teslić, kao i drugi napad na Banju Luku.<ref>Đondović R., Ur. (1989): Sanitetska služba u narodnooslobodilačkom ratu Jugoslavije 1941-1945, Knj. 2: Nastanak i razvoj sanitetske službe u oružanim snagama narodnooslobodilačkog pokreta u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Makedoniji; Biblioteka Ratna prošlost naroda i narodnosti Jugoslavije, knj. 361. Monografija Jedinica NOV i PO Jugoslavije, Knj. 150). Vojnoizdavački i novinski centar, Sanitetska uprava SSNO, Beograd.</ref>}} Prije toga, na širem području Teslića, sve do Šipraga, operirala je i jedna kontroverzna odmetnička grupa, koja je bila protiv okupatora, oružanih snaga [[NDH]] i [[četnik]]a. Sarađivala je sa partizanima, ali se nije uključivala u njihove redove. Zvala se "Četiri ruže", navodno po četiri naoružana čovjeka. Grupu je predvodio Uroš Boštrumić iz [[Pribinić]]a, jedan među najmarkantnijim i najhrabrijim borcima prvih dana ustanka u tom dijelu Srednje Bosne. Na početku ustanka bio je veoma angažiran. Između ostalog, izveo je nekoliko zapaženih akcija, ali je u napadu na [[žandarmerija|žandarmerijsku]] stanicu u Šipragama, 1941, bio teže ranjen pa se dugo oporavljao u [[Gornji Očauš|Očaušu]]. Od 1. decembra [[1918.]] do 3. oktobra [[1929.]] Šiprage su bile u sastavu [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]], a zatim do [[1941.]] u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. U procesu obnove državnosti Bosne i Hercegovine ([[ZAVNOBiH]], 25. novembra [[1943.]] i Drugo zasjedanje [[AVNOJ]]-a, 29. novembra [[1943.]]), Šiprage pripadaju SR Bosni i Hercegovini u okviru [[FNRJ]], a kasnije u [[SFRJ]], sve do [[1992.]] Po [[Dejtonski sporazum|Dejtonskom sporazumu]] ([[1995.]]) postale su dio [[Republika Srpska|Republike Srpske]] u Bosni i Hercegovini. Tokom [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]] (1992-95.), [[VRS|Vojska Republike Srpske]], policijske i paravojne snage su porušili okolna bošnjačka sela, osobito ona uzvodno uz Vrbanju do Kruševa Brda, kao i sva bošnjačka sela nizvodno do [[Banja Luka|Banje Luke]].<ref>Gutman R. (1993): A witness to genocide: The 1993 Pulitzer Prize-Winning Dispatches on the "Ethnic Cleansing" of Bosnia. Macmillan Publishing Company, Inc., New York, {{ISBN|9780020329954}}.</ref><ref>Beč J. (1997): Pucanje duše. Samizdat B92, Beograd, {{ISBN|86-7208-010-6}}.</ref><ref>{{cite web|url=http://www.lijepanasadomovinahrvatska.com/dokumenti-mainmenu-70/79-iskazi/2065-kotor-varos-bogr001|title=Lijepa Naša Domovina Hrvatska - - Kotor Varos - bogr001|author=Ivica Grgic|work=lijepanasadomovinahrvatska.com|accessdate=6. 11. 2015|archivedate=2015-12-26|archiveurl=https://web.archive.org/web/20151226110024/http://www.lijepanasadomovinahrvatska.com/dokumenti-mainmenu-70/79-iskazi/2065-kotor-varos-bogr001|deadurl=yes}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.lijepanasadomovinahrvatska.com/dokumenti-mainmenu-70/79-iskazi/535-kotor-varo-kv018|title=Lijepa Naša Domovina Hrvatska - - Kotor Varoš - kv018|work=lijepanasadomovinahrvatska.com|accessdate=6. 11. 2015|archivedate=2015-12-26|archiveurl=https://web.archive.org/web/20151226110027/http://www.lijepanasadomovinahrvatska.com/dokumenti-mainmenu-70/79-iskazi/535-kotor-varo-kv018|deadurl=yes}}</ref><ref>Fena, Agencija (2013): Obilježavanje 21. godišnjice stradanja Bošnjaka u Kotor-Varoši – Još se traži 277 osoba. Avaz, 03. 11. 2013.</ref>. Lokalno stanovništvo je ubijano, a glavnina je protjerana. Jedan od zatvora − logora za nesrpsko stanovništvo u opštini Kotor Varoš, nalazio se u prostorijama MUP-a Šiprage.<ref>http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=48921 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170811055457/http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=48921 |date=2017-08-11 }}.</ref><ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.sense-agency.com/icty/last-tribunal-trial-ends.29.html?cat_id=1&news_id=17161 |access-date=2017-08-17 |archive-date=2017-08-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170812061513/https://www.sense-agency.com/icty/last-tribunal-trial-ends.29.html?cat_id=1&news_id=17161 |dead-url=yes }}</ref><ref>https://www.sense-agency.com/icty/milosevic%E2%80%99s-%E2%80%98nasty-words%E2%80%99-about-karadzic-and-krajisnik.29.html?cat_id=1&news_id=15511 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170812061510/https://www.sense-agency.com/icty/milosevic%E2%80%99s-%E2%80%98nasty-words%E2%80%99-about-karadzic-and-krajisnik.29.html?cat_id=1&news_id=15511 |date=2017-08-12 }}.</ref> Nakon 1996., većina šipraških bošnjačkih sela je djelimično obnovljena, zahvaljujući Vladi i vojnicima [[Luksemburg]]a, tj. bataljonu BELUGA (skr. od: '''Be'''lgium – '''Lu'''xembourg – '''G'''reece – '''A'''ustria), u okviru misije [[EUFOR]]-[[SFOR]]-a.<ref>{{cite web|url=http://www.euforbih.org/|title=EUFOR ALTHEA|work=EUFOR ALTHEA|accessdate=6. 11. 2015}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/199803/80307-001-pubs-sar.htm|title=1998/03/07 10:51 "BOSNA COMPANI", PONOVO|date=7 March 1998|work=aimpress.ch|accessdate=6. 11. 2015|archive-date=2014-10-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20141017200937/http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/199803/80307-001-pubs-sar.htm|dead-url=yes}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.nato.int/SFOR/|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090424065325/http://www.nato.int/SFOR/|title=Stabilisation Force in Bosnia and Herzegovina - SFOR - Homepage|archivedate=2009-04-24|work=nato.int|accessdate=6. 11. 2015|deadurl=no}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.military.ie/overseas/current-missions/eufor-sfor/|title=EU - BIH - Current Missions - Overseas - Defence Forces|work=military.ie|accessdate=6. 11. 2015|archive-date=2014-10-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20141017190425/http://www.military.ie/overseas/current-missions/eufor-sfor/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.geetha.mil.gr/media/EIRINEYTIKES_DRASTIRIOTITES/english/12_Bosnia_Herzegovina_IFOR_SFOR.doc |access-date=2021-08-14 |archivedate=2015-04-03 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150403215914/http://www.geetha.mil.gr/media/EIRINEYTIKES_DRASTIRIOTITES/english/12_Bosnia_Herzegovina_IFOR_SFOR.doc |deadurl=yes }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.nato.int/sfor/organisation/mission.htm|title=Stabilisation Force in Bosnia and Herzegovina - SFOR MISSION|work=nato.int|accessdate=6. 11. 2015}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.dodccrp.org/html4/research_bosnia.html|title=CCRP - Command and Control Research Program|work=dodccrp.org|accessdate=6. 11. 2015}}</ref><ref>{{cite book| url = http://www.history.army.mil/brochures/Bosnia-Herzegovina/Bosnia-Herzegovina.htm| title = Bosnia-Herzegovina: The U.S. Army's Role in Peace Enforcement Operations 1995-2004| publisher = United States Army Center of Military History| id = CMH Pub 70-97-1| first = R. Cody| last = Phillips| location = Washington, D.C.| access-date = 2017-03-08| archive-date = 2013-12-09| archive-url = https://web.archive.org/web/20131209001303/http://www.history.army.mil/brochures/Bosnia-Herzegovina/Bosnia-Herzegovina.htm| deadurl = yes}}</ref><ref>{{cite journal|url = http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0377221702000838|title = Measuring the success of the NATO operation in Bosnia and Herzegovina 1995–2000|volume=140|issue=2|pages=459-481|journal=European Journal of Operations Research| first =Nicholas | last = Lambert | year = 2002|doi=10.1016/S0377-2217(02)00083-8 | issn=0377-2217}}</ref> Obnovljena je i jedina džamija. U toku [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]], u centru naselja, izgrađena je pravoslavna crkva (na lokaciji bivše „šumarske kuće“ i bivšeg sjedišta mjesne administracije). == Stanovništvo == ===Pregled po popisima=== {| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100%;" |- |'''Godina popisa''' |style="background:#f3fff3;" |1879. |style="background:#ddffdd;" align="center" |1885. |style="background:#f3fff3;" |1895. |style="background:#ddffdd;" align="center" |1910 |style="background:#f3fff3;" |1921. |colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" |1931. | style="background:#f3fff3;" |1948. | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" |1953. | style="background:#f3fff3;" |1961. | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" |1971. | style="background:#f3fff3;" |1981. | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" |1991. | style="background:#f3fff3;" |2013. |- |'''Populacija''' |64 (1.312♦) |277 (1.575♦) |88 (1.426♦) |159 (760♦) |999 |5.098* |1.774 |7.764* | 828 |822 |1.183 |952 |1930 |}<ref name=<“SZVB“>{{cite book|editor=Štatistički zabod Zemaljske vlade BiH|year=1880|title=Štatistika miesta i pučanstva Bosne i Hercegovine – Službeno izdanje|publisher=Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine|place=Sarajevo}}</ref> *1931. i 1953.: Općina Šiprage.<ref name="pod2.stat.gov.rs">http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1953/Pdf/G19534001.pdf.</ref> ♦ Područje Šipraga {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;" |- style="background:lightblue |colspan ="7" | '''Šiprage'''<ref>Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.</ref><ref>internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131005002409/http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf |date=2013-10-05 }}</ref> Popis 2013.: Ukupno '''788''' stanovnika |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''Godina popisa''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991]].''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981]].''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971]].''' |- |'''[[Muslimani]]/[[Bošnjaci]]'''<ref>Napomena: Bošnjaci su kroz popise označavani kao Muslimani (narod), jer im nije bilo dozvoljeno izjašnjavanje u izvornom obliku (Bošnjak). Modalitet Musliman (pripadnost narodu) miješan je lahko sa modalitetom musliman (pripadnost vjeri). Prema izbornom zakonu, Ustavu BiH i drugim zakonskim aktima, kada se govori o popisu i kada se navodi termin Muslimani mijenja se sa terminom Bošnjaci (treba se pisati Bošnjaci), jer se novo-staro nacionalno ime odnosi na tadašnji termin Muslimani. Više u članku: Bošnjaci i popisi stanovništva.</ref> |745 (78,25%) |711 (60,10%) |422 (51,33%) |- |'''[[Srbi]]''' |168 (17,64%) |320 (27,04%) |370 (45,01%) |- |'''[[Hrvati]]''' |1 (0,10%) |6 (0,50%) |0 |- |'''[[Jugoslaveni]]''' |32 (3,36%) |136 (11,49%) |21 (2,55%) |- |'''Ostali i nepoznato''' |6 (0,63%) |10 (0,84%) |9 (1,09%) |- |'''style="background: bgcolor=lightblue|'''Ukupno''' |'''style="background: bgcolor=lightblue|'''952''' |'''style="background: bgcolor=lightblue|'''1.183''' |'''style="background: bgcolor=lightblue|'''822''' |} [[Datoteka:Grafika.png|thumb|450px|left|Trend promjena u broju stanovnika u periodu 1961.-2013.]] <br/> <br/> <br/> <br/> <br/> <br/> <br/> <br/> <br/> <br/> <br/> <br/> <br/> <br/> <br/> '''Napomena''': U periodu 28.-31. maja [[1973]]., u šipraškoj centralnoj Osnovnoj školi "Rudi Čajevec", nastavu je pohađalo 730-740 učenika, od 3. do 8. razreda.<ref name=Hadžiselimović>{{cite journal |author=Hadžiselimović R.|year=1981|title= Genetic distance among local human populations in Bosnia and Herzegovina (Yugoslavia)|journal=Collegium Antropologicum |volume=5 |issue=Supplement |pages=63–66}}</ref><ref name=<"Hadžiselimović">{{cite book|authors=Hadžiselimović R. et al.|year=1985|title=Genetička distanca i stepen propagacijske izolovanosti lokalnih ljudskih populacija u Bosni i Hercegovini – Elaborat istraživačkog projekta|publisher= Biološki institut Univerziteta u Sarajevu|place= Sarajevo}}</ref> ===Stanovništvo po općinama bivšeg Sreza Kotor Varoš, 1953.=== {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;" |- style="background:lightblue |- style="background:style=;" | style="background:wheat;"| '''Popisno područje''' | style="background:lightgreen| '''Ukupno''' | style="background:pink| '''[[Srbi]]''' | style="background:lightgreen|'''[[Hrvati]]''' | style="background:pink| '''[[Slovenci]]''' | style="background:lightgreen| '''[[Makedonci]]''' | style="background:pink| '''[[Crnogorci]]''' | style="background:lightgreen| '''[[Jugoslaveni]]''' <br>'''neopredijeljeni''' | style="background:pink| '''[[Česi]]''' | style="background:lightgreen| '''[[Poljaci]]''' | style="background:pink| '''[[Rusini]]'''<br> – '''[[Ukrajinci]]''' | style="background:pink| '''Ostali [[Sloveni]]''' | style="background:lightgreen| '''Ostali nesloveni''' |- |SREZ KOTOR VAROŠ |37898 |25008 |6485 |4 |4 |10 |6375 |2 | – |2 | – |8 |- |'''[[Kotor Varoš]]''' |4715 |805 |2640 |2 |3 |6 |1253 |1 | – |1 | – |4 |- |'''[[Maslovare]]''' |4574 |3966 |8 |– |– |– |600 |– |– |– |– |– |- |'''[[Previle (Kotor Varoš)|Previle]]''' |4576 |3537 |696 |– |– |– |342 |– |– |– |– |1 |- |'''[[Skender Vakuf]]''' |7100 |6566 |16 |– |– |– |518 |– |– |– |– |– |- |'''Šiprage''' |7746 |6036 |24 |1 |1 |– |1682 |– |– |– |– |2 |- |'''[[Vrbanjci]]''' |4919 |1678 |1728 |1 |– |4 |1505 |1 |– |1 |– |1 |- |'''[[Zabrđe (Kotor Varoš)|Zabrđe]]''' |4268 |2420 |1373 |– |– |– |475 |– |– |– |– |– |- |}<ref>http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1953/pdf/G19534001.pdf.</ref> ===Općina Šiprage 1931.*=== {| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100%;" |- |'''[[Religija]]''' |style="background:#f3fff3;" |'''[[Pravoslavci]]''' |style="background:#ddffdd;" align="center" |'''[[Rimokatolici]]''' |style="background:#f3fff3;" |'''Ostali [[hrišćani]]''' |colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" |'''[[Muslimani]] | style="background:#f3fff3;" |'''Ukupno''' |- |'''[[Populacija]]''' |3.692 |143 |9 |1.344 |5.188 |} *Općina Šiprage obuhvatala je sva okolna naselja, uključujući [[Imljani|Imljane]] i [[Petrovo Polje (Skender Vakuf)|Petrovo Polje]],<ref name="pod2.stat.gov.rs"/> ===Stanovništvo Šipraga, 1921.=== ====Religijska pripadnost==== {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;" |-style="background:#ddffdd;" |'''Popisno područje''' |'''[[Muslimani]]''' |'''[[Pravoslavci]]''' |'''[[Rimokatolici]]''' |'''"[[Englezi]]"''' |'''Ukupno''' |- |'''[[Prisočka]] |675 | – |8 |– |683 |- |'''[[Radohova|Radohovo]]'''* |270 |42 |1 |3 |316 |- |'''Ukupno''' |'''945''' |'''42''' |'''9''' |'''3''' |'''999''' |- |} <ref name =“<SKJ“>{{cite book|editor=Opšta državna statistika Kraljevine Jugoslavije|year=1932|title= Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921. godine|publisher= Državna štamparija|place= Sarajevo}}</ref> *Službeni naziv popisnog područja bio je Radohovo. ====Maternji jezik==== {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;" |-style="background:#ddffdd;" |'''Popisno područje''' |'''[[Srbi|Srba]]''' i '''[[Hrvat]]a''' |'''[[Rusini|Rusina]]''' |'''Ukupno''' |- |'''[[Prisočka]]''' |683 | – |683 |- |'''[[Radohova|Radohovo]]'''* |314 |2 |316 |- |'''Ukupno''' |'''997''' |'''2''' |'''999''' |- |} <ref name =“<SKJ“/> ===Popis 1910.=== {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;" |colspan ="7" | '''[[Prisočka]]'''<ref name=< „SOZV“/> |-style="background:#ddffdd;" |'''[[Naselje]]'''↓/'''[[Religija]]'''→ |'''style="background: :#ddffdd;" | '''Pravoslavci''' |'''style="background: :#ddffdd;" | '''[[Muslimani]].''' |'''style="background: :#ddffdd;" | '''[[Katolici|Rimo-katolici]]''' |'''style="background: :#ddffdd;" | '''Ukupno''' |- |'''Crijepovi''' |– |223 |– |223 |- |'''Kerle''' |– |66 |– |66 |- |'''[[Palivuk]]''' |– |92 |– |92 |- |'''[[Prisočka]]''' |– |220 |– |220 |- |'''Šiprage''' |– |155 |4 |159 |-style="background:#ddffdd;" |'''Ukupno''' |'''–''' |'''756''' |'''4''' |'''760''' |- |} {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;" |colspan ="7" |'''[[Radohova|Radohovo]]'''<ref name=< „SOZV“/> |-style="background:#ddffdd;" |'''[[Naselje]]'''↓/'''[[Religija]]'''→ |'''style="background: :#ddffdd;" | '''[[Pravoslavci]]''' |'''style="background: :#ddffdd;" | '''[[Muslimani]].''' |'''style="background: :#ddffdd;" | '''[[Katolici|Rimo-katolici]]''' |'''style="background: :#ddffdd;" | '''Ukupno''' |- |'''Demići''' |– |110 |– |110 |- |- |'''Dunići''' |– |53 |– |53 |- |'''Gigovići''' |– |33 |– |33 |- |'''Radohovo''' |1 |146 |– |147 |-style="background:#ddffdd;" |'''Ukupno''' |'''1''' |''' 342''' |'''– ''' |'''343''' |- |} ===Popis 1895.=== {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;" |colspan ="7" | '''Područje Šipraga''' |-style="background:#ddffdd;" |'''[[Naselje]]'''↓/'''[[Religija]]'''→ |'''style="background: :#ddffdd;" |'''[[Muslimani|Muhamedovci]]''' |'''style="background: :#ddffdd;" |'''[[Pravoslavci|Istočno-pravoslavni hrišćani]]''' |'''style="background: :#ddffdd;" |'''Ukupno''' |- | '''Burča''' | – |70 |70 |- |'''Crepovi''' |209 |– |209 |- |'''Ćorkovići''' |– |128 |128 |- |'''Demić'''* |91 |– |91 |- |'''Dunić'''* |62 |– |62 |- |'''Gigovići''' |9 |– |9 |- |'''Kerle''' |57 |– |57 |- |'''[[Palivuk]]''' |103 |– |103 |- |'''[[Prisočka]]''' |182 |– |182 |- |'''Radohovo''' |146 |– |146 |- |'''[[Selačka]] |– |150 |150 |- |'''[[Stopan]]i''' |131 |– |131 |- |'''Šiprage''' |88 |– |88 |- |-style="background:#ddffdd;" |'''Ukupno''' |'''1.078 ''' |'''348''' |'''1.426''' |- |}<ref name=<“SOZV“>{{cite book|editor=Statistički odjel Zemaljske vlade za BiH |year=1896|title= Popis žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 22 aprila 1895|publisker=Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu|place=Sarajevo}}</ref> * Demići i Dunići ===Popis 1885.=== {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;" |colspan ="7" | '''Područje Šipraga'''<ref name=< „SOZV“>{{cite book|editor=Statistički odsjek Zemaljske vlade|year=1912|title=Rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 27. septembra 1910|editor=Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine|place=Sarajevo}}</ref> |-style="background:#ddffdd;" |'''[[Naselje]]'''↓/'''[[Religija]]'''→ |'''style="background: :#ddffdd;" | '''[[Pravoslavci]]''' |'''style="background: :#ddffdd;" | '''[[Muslimani]]''' |'''style="background: :#ddffdd;" | '''Ukupno''' |- |'''Čripovi'''* |170 | |170 |- |'''Demići''' |103 |– |103 |- |'''Dunići''' |63 |– |63 |- |'''[[Palivuk]]''' |105 |– |105 |- |'''[[Prisočka]]''' |195 |– |195 |- |'''Radohovo''' |351 |– |351 |- |'''[[Stopan]]''' |311 |– |311 |- |'''Šiprage'''+'''[[Selačka]]''' |137 |140 |277 |- |-style="background:#ddffdd;" |'''Ukupno''' |'''1435''' |'''140''' |'''1575''' |- |}<ref name=<“SZZV“>{{cite book|editor= Statistički odjel Zemaljske vlade|year=1886|title= Glavni rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 22. aprila 1885.|publisher= Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine|place=Sarajevo}}</ref> *Današnje selo Crepovi. ===Popis 1879.=== {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;" |colspan ="7" | '''Područje Šipraga'''<ref name=< „SOZV“/> |-style="background:#ddffdd;" |'''[[Naselje]]'''↓/'''[[Religija]]'''→ |'''style="background: :#ddffdd;" | '''[[Muslimani|Muhamedanci]]''' |'''style="background: :#ddffdd;" | '''[[Pravoslavci|Grko-iztočnjaci]]''' |'''style="background: :#ddffdd;" | '''Ukupno''' |- |'''Burča''' |– |70 |70 |- |'''Cripova'''* |151 |– |151 |- |'''Ćorković''' |– |108 |108 |- |'''Demić''' |91 |– |91 |- |'''Dunić''' |62 |– |62 |- |'''Kerle''' |63 |– |63 |- |'''[[Palivuk]]''' |103 |– |103 |- |'''[[Prisočka]]''' |182 |– |182 |- |'''[[Radohova|Radohovo]]''' |146 |– |146 |- |'''[[Selačka]]''' |– |150 |150 |- |'''[[Stopan]]''' |122 |– |122 |- |'''Šiprage''' |64 |– |64 |- |-style="background:#ddffdd;" |'''Ukupno''' |'''984 ''' |'''328 ''' |'''1.312 ''' |- |}<ref name=<“SZVB“/> *Današnje selo Crepovi. ===Sela šipraškog područja=== ;Lijeva obala Vrbanje (uzvodno) Ulice, Traljići, Letići, Lapići, Kerkezi, Gigovići, Demići, Dunići, Vrevići (Strane), Ćorkovići, Vrbovo, Zuhrići, Mujagići, Lozići, Tuleža, Fodlovići, Crepovi, Durakovići, Kovačevići, Mujanovići; ;Desna obala Burča, Stopan, Kerle, Grič, Selačka, Gornje Šiprage, Kurušići, Gelići, Palivuk. == Napomena == Do popisa stanovništva 1991., u bivšoj [[Jugoslavija|Jugoslaviji]], [[Bošnjaci]] su registrirani kao [[Muslimani]]. ==Poznate osobe – Utemeljitelji naselja== Naselje Šiprage utemeljila je porodica Šipraga, koja je tu doselila prije nekoliko stoljeća, negdje iz [[Pougarje|Pougarja]]. Najpoznatiji među njims bili su Omer Šipraga, stariji i njeov unuk – Omer Šipraga, mlađi.<br> <small>'''Omer Šipraga''', mlađi, u zavičaju poznat kao [[Poglavica]] (Šiprage, [[7. januar]] [[1926.]] – Šiprage, [[7. april]] [[2012.]]) bio je prvoborac, uz brata Mustafu, jedan od prvih lokalnih ustanika u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. Mustafa je poginuo u borbama za [[Kotor-Varoš]] , 1943. godine (dobitnik Spomenice 1941.)<ref name="Petrić">{{cite book|year=1985|title=Opštine Kotor-Varoš i Skender-Vakuf u NOB-u 1941-1945|publisher=Radnički univerzitet "Đuro Pucar Stari"|place=Kotor Varoš}}</ref>. Omer mlađi rođen je u [[beg]]ovskoj porodici Muje Šiprage, direktnog potomka jednog od osnivača lokalnog naselja, danas Mjesne Zajednice Šiprage. Odgajan u pravdoljubivoj porodici, već u mladosti se zalagao za pružanje otpora nasilju [[Žandarmerija|žandarmerije]] u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslavije]] i priključenju [[BiH|Bosne i Hercegovine]] [[NDH|Nezavisnoj državi Hrvatskoj]]. Odmah nakon formiranja prve lokalne partizanske jedinice pod nazivom '''Četa sa Djevojačke ravni''', poznata i kao '''Imljanska četa''' i '''Šipraška četa'''<ref name="Petrić"/>, iako maloljetnik, uključuje se u njene redove i ispoljava zapaženu hrabrost. To ga preporučuje za ideološko usmjeravanje i uključivanje u [[SKOJ]]. Najprije je pohađao kurs za mlade kandidate, da bi 1942. bio izabran za sekretara organizacije SKOJ-a za Općinu Šiprage. {{izdvojeni citat|Takav rad je uticao i na masovan odziv omladine za stupanje u redove proleterskih brigada i . novoosnovanu partizansku četu. Tada je obnovljen rad aktiva SKOJ-a i odbora NOSOBiH-a. Prošireni su i omasovljeni aktivi [[SKOJ]]-a. U Šipragama je sekretar bio '''Omer Šipraga''', u Skender-Vakufu Jovanka Crnomarković, a u Maslovarama Nevenka Petrić. U oslobođenom [[Kotor-Varoš]]u osnovan je aktiv SKOJ-a u kome je sekretar bio Advan Hozić, a članovi Arfan Hozić, Mustafa Karaselimović, Teuf ik Korić-Tufko, Drago Luburić i Vlasta Tvrz<ref name="Petrić"/>}} Također nije poznato da li su preci drugog ogranka porodice Šipraga, nasilno ili svojevoljno, doselili u [[Vitovlje|vitovljansko]] selo Delići. Zna se, međutim da su, nakon [[rat u Bosni|Rata u Bosni]], preselili u novo naselje Vitovlja.</small> == Reference == {{reference|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Šiprage}} * [http://opstinakotorvaros.com/ ''Zvanična stranica općine Kotor-Varoš''] *http://www.maplandia.com/bosnia-and-herzegovina/republika-srpska/siprage/ Maplandia *http://www.satellitecitymaps.com/europe-map/bosnia-and-herzegovina-map/federation-of-bosnia-and-herzegovina-map/%C5%A1iprage-map/ *http://www.distancesfrom.com/distance-from-Siprage-to-Banja-Luka-Bosna-i-Hercegovina/DistanceHistory/5243320.aspx *http://www.maplandia.com/bosnia-and-herzegovina/republika-srpska/siprage/ Maplandia *http://www.satellitecitymaps.com/europe-map/bosnia-and-herzegovina-map/federation-of-bosnia-and-herzegovina-map/%C5%A1iprage-map/ *http://www.distancesfrom.com/distance-from-Siprage-to-Banja-Luka-Bosna-i-Hercegovina/DistanceHistory/5243320.aspx *http://www.udaljenosti.com/bosna/-{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Udaljenosti u Bosni *[http://www.kotorvaros.com/ Kotor Varoš] *[http://www.kotorvaros.rs.ba/ Kotor Varoš vijesti i informacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080224120319/http://kotorvaros.rs.ba/ |date=2008-02-24 }} *[http://www.glaskotorvarosa.com/ Glas Kotor Varoša] *[http://www.kotorvaroskadolina.com/ Kotorvaroška dolina] == Povezano == *[[Vrbanja (rijeka u BiH)|Vrbanja]] *[[Ćorkovac]] *[[Crkvenica]] *[[Demićka]] [[Kategorija:Naselja u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Kotor Varoš]] 98yepuaj8vd5ko3o7zjimwr0yrmq0ta 0 177031 42586605 4916352 2026-05-01T07:56:28Z Atricapilus 6257 42586605 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Georg Baselitz by Erling Mandelmann.jpg|thumb]] '''Georg Bazelic''', ([[23. 1.|23. januar]] [[1938]] – [[30. aprila|30. april]] [[2026.|2026]]) bio je nemački slikar. Rođen je kao Herman Georg Kern (Hermann Georg Kern) u Dojčbazelicu ([[Saksonija]], [[Nemačka]]), po kome je i dobio nadimak Bazelic. == Život == Detinjstvo je proveo u bivšoj [[Nemačka Demokratska Republika|Istočnoj Nemačkoj]] (DDR-u). U istočnom Berlinu počeo je na višoj školi da studira primenjene umetnosti, [[slikarstvo]]. [[1956]]. izbačen je sa studija zbog društveno političke nezrelosti. [[1957]]. upisuje se na višu umetničku u zapadnom [[Berlin]]u kod profesora Han Trijera (Hann Trier), i tokom sledeće godine seli se sasvim u zapadnu Nemačku. == Suprostavljanje sa teorijom Kandinskog i Maleviča == Suprotstavlja se teoriji [[Vasilij Vasiljevič Kandinski|Kandinskog]] i [[Kazimir Maljevič|Kazimira Maleviča]]. Narednih godina putuje u [[Amsterdam]] i [[Pariz]] gde se pozabavio sa umetnošću duševnih bolesnika. [[1961]]. uzima nadimak Bazelic, (pod kojim je danas poznat) i pod tim imenom pravi prvu izložbu sa slikarskim kolegom Eugenom Šenebekom (Eugen Schönebeck) Georg Bazelic je jedan [[neoekspresionizam|neoekspresionistički]] [[slikar]], [[grafičar]] i [[vajar]]. Njegov znak raspoznavanja su slike, koje su okrenute naglavačke. == Izlaganja == Izlagao je u [[New York|Njujorku]] u [[Gugenhajm muzej]]u, na XIII. Bijenalama u [[Sao Paulo|Sao Paulu]] [[1975]]. i [[Venecija|Veneciji]] u Nemačkom pavilionu, slede mnogobrojna odlikovanja kao na primer: Niderzaksonska državna medalja, mnogobrojne profesorske titule su sledile taj tok. Georg Bazelic živi i radi u Derneburgu kod [[Hildeshajm]]a i Imperiji na Italijanskoj rivijeri. Važnije izložbe hronološki: * [[1963]] - Individualna izložba u galeriji ''Michel Werner & Katz'', [[Berlin]]. * [[1972]] - Izložbe u ''Kunstmuseum''-u, Bazel i ''documenta 5'', [[Kasel]]. * [[1975]] - ''XIII Bienal'', Sao Paulo * [[1976]] - ''Kunsthalle'', [[Kolonija]]. * [[1980]] - ''Bienal'', Venecija. * [[1981]] - Novi duh u slikarstvu ''(A new Spirit in Painting)'', Kraljevska akademija umetnosti ''(Royal Academy of Arts)'', [[London]]; ''Westkunst, Messehallen'', Kolonija. * [[1982]] - ''documenta 7'', Kasel; ''Zeitgest, Martin-Gropius-Bau'', Berlin * [[1984]] - ''Stedelijk Museum'', [[Amsterdam]]; von hier aus, Messegelände, [[Düsseldorf|Diseldorf]] * [[1985]] - ''Nouvelle Biennale'', [[Pariz]]; ''Kunst in der Bundesrepublik Deutschland, [[1945]]-1985'', Nacionalna Galerija, Berlin. * [[1987]] - ''Kestner Gessellschaft'', [[Hannover|Hanover]], ''Museum Ludwig'', Kolonija {{Commonscat|Georg Baselitz}} {{Lifetime|1938|2026|Baselitz, Georg}} [[Kategorija:Njemački slikari]] [[Kategorija:Njemački grafičari]] 8o90u7irrhkja7qoev0tn6tfo4flz6x 0 186702 42586608 42414035 2026-05-01T08:09:47Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586608 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |slika=Ante Bilobrk.jpg |didaskalija=ANTE BILOBRK |opis slike=Ante Bilobrk |datum rođenja=[[1919]]. |mesto rođenja=[[Brštanovo]], kod [[Split]]a |država rođenja = <br />{{zastava|Kraljevina SHS}} |datum smrti=[[25. jun|25.]]/[[26. jun]] [[1943]]. ('''24''' god.) |mesto smrti=[[Vlasenica]] |država smrti={{zas|Hrvatska|1941}} [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] |profesija=radnik |KPJ=[[1941]]. |rat=[[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačka borba]] |narodni heroj=[[27. novembra]] [[1953]]. }} '''Ante Bilobrk''' (nadimak '''Žila'''<ref>Gizdić, Drago. ''Dalmacija 1942. : prilozi historiji narodnooslobodilačke borbe'', Zagreb : Izdavačko odjeljenje Glavnog odbora Saveza boraca Hrvatske, 1959., str. 257., 379., 395., 400.</ref>, [[3. travnja]] [[1919]].—[[1943]].<ref name="EHPK">Drašković, Blagota ; Jelić, Ivan. ''Narodni heroji''. '''<tt>U:</tt>''' Karaman, Igor (gl. ur.), ''Enciklopedija hrvatske povijesti i kulture'', Školska knjiga, Zagreb, studenoga 1980., str. 390. – 401. (391.)</ref>) je bio [[politički komesar]] čete u Šestom (beogradskom) bataljunu [[Prva proleterska udarna brigada|Prve proleterske udarne brigade]] i [[Narodni heroji Jugoslavije|narodni heroj Jugoslavije]]. == Biografija == Rođen je [[1919]]. godine u selu [[Brštanovo|Brštanovu]], kod [[Split]]a. Do rata je radio kao ličilac u [[brodogradilište u Splitu|brodogradilištu u Splitu]]. Član je [[Komunistička partija Hrvatske|Komunističke partije Hrvatske]] od [[1940.]] godine.<ref name="EHPK"/><!-- Osnovana 1937. --> Odmah poslije kapitulacije [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] uhitila ga je Talijanska vojska te je proveo osam dana u zatvoru. Po izlasku iz zatvora otišao je u rodni kraj, gdje se odmah povezao s mjesnom partijskom organizacijom i aktivno sudjelovao u pripremi [[Ustanak u Jugoslaviji|ustanka]]. Zajedno s [[Ante Jonić|Antom Jonićem]] ustrojio je skupinu aktivista kojoj je bio vođa. Radio je na dijeljenju letaka i ostale komunističke literature, te u tajnosti održavao stranačke sastanke po selima. Više je puta preko [[Zagora|Zagore]] u partizane na [[Dinara|Dinaru]] prebacio nekoliko skupina omladinaca. Početkom rujna zajedno s jednom skupinom stupio je u [[Dinarski partizanski odred]]. Poslije kratkoga vremena je prešao u [[Svilajsko-mosećki partizanski odred]], u kojem je imenovan političkim komesarom (povjerenikom). [[21. srpnja]] [[1942.]] godine je izabran za člana Mjesnoga komiteta [[KPH]] za Solin, a sredinom rujna 1942. godine kada je formiran [[Mosećki bataljun]] postao je njegov politički komesar. Istaknuo se u mnogim borbama protiv [[ustaša]] u [[Lećevica|Lećevici]], na [[Kozjak]]u i [[Kljaci]]ma. Kada je formirana [[Treća dalmatinska udarna brigada]], [[12. studenoga]] 1942. godine Bilobrk je postavljen za političkoga komesara Trećeg bataljuna. S brigadom je sudjelovao u mnogim borbama, a osobito se istaknuo [[4. prosinca]] kada je njegov bataljun napao odjeljak (vrstu) talijanskoga odreda kod sela [[Podstrana]], na cesti Split-[[Omiš]]. Nešto kasnije, [[15. prosinca]] Bilobrk se ponovo istaknuo pri uništenju teretnoga vlaka između postaja [[Labin Dalmatinski]] i [[Kaštel Stari]] na [[pruga|pruzi]] Split-[[Knin]]. U četiri sata dugoj bitki Talijani su imali više mrtvih i ranjenih vojnika. U siječnju [[1943]]. godine izabran je za člana Zemaljskog odbora [[SKOJ]]-a za Hrvatsku. Istaknuo se također tijekom ožujka u petnaestodnevnim borbama protiv [[četnik]]a, a naročito u spašavanju ranjenika na planini [[Čvrsnica|Čvrsnici]] i kasnije u prijenosu ranjenika preko rijeke [[Neretva|Neretve]] do [[Nevesinje|Nevesinja]], tijekom Četvrte neprijateljske ofenzive. Poslije Pete ofenzive prebačen je u Prvu proletersku brigadu, u kojoj je bio politički komesar čete u Šestom (beogradskom) bataljunu. Poginuo je prilikom [[Napad NOVJ na Vlasenicu 1943|napada Prve proleterske brigade na Vlasenicu]], 25. i 26. lipnja 1943. godine. U prvom jurišu bio je teško ranjen, ali nije htio napustiti borbu. Kada su ga neprijateljski vojnici pokušali uhvatiti izvršio je samoubojstvo. Za narodnog heroja je proglašen 27. studenoga 1953. godine. == Reference == {{izvori}} == Literatura == {{Portal NOB}} * '''[[Narodni heroji Jugoslavije (knjiga)|Narodni heroji Jugoslavije]]'''. „Mladost“, Beograd 1975. godina. * [http://www.ratnakronikasplita.com/prilozi/heroji Biografija na portalu ''Ratna hronika Splita 1941-1945''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190103073127/http://www.ratnakronikasplita.com/prilozi/heroji |date=2019-01-03 }} {{Narodni heroji-Dalmacija}} {{DEFAULTSORT:Bilobrk, Ante}} [[Kategorija:Rođeni 1919.]] [[Kategorija:Umrli 1943.]] [[Kategorija:Biografije, Split]] [[Kategorija:Hrvatski komunisti]] [[Kategorija:Jugoslavenski partizani]] [[Kategorija:Politički komesari NOVJ]] [[Kategorija:Borci Treće dalmatinske brigade]] [[Kategorija:Borci Prve proleterske brigade]] [[Kategorija:Narodni heroji Jugoslavije]] [[Kategorija:Dalmacija u Narodnooslobodilačkoj borbi]] 4xmvnv3ffol5cdxjjtmf2tu80nm73ar 2 205351 42586630 42584526 2026-05-01T11:04:35Z Edgar Allan Poe 29250 /* Filmovi i serije */ 42586630 wikitext text/x-wiki <center> <div style="font-family: Optima, Trebuchet MS, sans-serif"> <div style="background:white; border:thin solid blue; padding:;.1em; margin: 0em 1em 1em 1em"> <div style="border: thick solid #DDDDCC;thin solid yellow"> <div style="border: thin solid blue; padding-top:.6em"> {| style="font-family:Optima, Trebuchet MS, sans-serif;" | <center>[[File:Edgar Allan Poe 2.jpg|96px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe]]</center> | <center>[[File:Denis Diderot by Louis-Michel van Loo.jpg|96px|link=Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe]]</center> | <center>[[File:Piet Mondrian and Pétro van Doesburg.jpg|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi]]</center> | <center>[[File:Benedetto da maiano, incoronazione di ferdinando I d'aragona e sei musici, 1490 ca., 01.JPG|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade]]</center> |- | style="margin-top:-.5em" | <center>[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Korisnička stranica]]</center> | <center>[[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|Razgovor]]</center> | <center>[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi|Doprinosi]]</center> | <center>[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade|Nagrade]]</center> |- | colspan=7 | <hr> |- | colspan=7 style="padding:.3em; font-family:Helvetica, Arial, Verdana, sans-serif" | <center>'''Poruku mi možete ostaviti [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom:Edgar_Allan_Poe&action=edit&section=new ovdje]'''</center> |} </div> </div> </div> </div> </center> Ovdje se nalazi '''popis članaka koje sam napisao ili nadopunio''' tokom svog rada na ovoj Wikipediji, poredan tematski. ==Književnost== {| style="border-spacing: 2px; border: 1px solid darkgray;" width="100%" |- ! style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" colspan="5" | '''Književnost''' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" width="15%"| '''Općenito''' | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="4"| {{small|1.}} [[Ekspresionizam]] • {{small|2.}} [[Gotička fikcija]] • {{small|3.}} [[Humanizam]] • {{small|4.}} [[Klasicizam]] • {{small|5.}} [[Galgenhumor]] • {{small|6.}} ''[[Nouveau roman]]'' • {{small|7.}} [[Južnjačka gotika]] • {{small|8.}} [[Struja svijesti (književnost)|Struja svijesti]] • {{small|9.}} [[Izgubljeni grad (fikcija)]] • {{small|10.}} [[Čehovljev pištolj]] |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" width="15%"| '''Književne nagrade''' | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="4"| {{small|1.}} [[Nagrada Agatha]] • {{small|2.}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Nobelova nagrada za književnost]] • {{small|3.}} [[NIN-ova nagrada]] • {{small|4.}} [[Velika nagrada za teatar Francuske akademije]] |- ! style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" colspan="5" | '''Nacionalne književnosti''' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" width="15%"| '''Općenito''' | style="font-size:smaller; text-align: left"colspan="4"| {{small|1.}} [[Kostarikanska književnost]] |- ! style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="5" | {{flagicon|ENG}} '''Engleska književnost''' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="15%"| '''Autori''' | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="4"| {{small|1.}} [[Douglas Adams]] • {{small|2.}} [[Jane Austen]] • {{small|3.}} [[George Bellairs]] • {{small|4.}} [[Anne Brontë]] • {{small|5.}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Lewis Carroll]] • {{small|6.}} [[Geoffrey Chaucer]] • {{small|7.}} [[Gilbert Keith Chesterton]] • {{small|8.}} [[Agatha Christie]] • {{small|9.}} [[Daniel Defoe]] • {{small|10.}} [[Adrian Conan Doyle]] • {{small|11.}} [[Arthur Conan Doyle]] • {{small|12.}} [[Gervase od Tilburyja]] • {{small|13.}} [[John le Carré]] • {{small|14.}} [[Karoline Leach]] • {{small|15.}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Bertrand Russell]] • {{small|16.}} [[Edgar Wallace]] • {{small|17.}} [[Tom Stoppard]] |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="5"| '''Djela''' |- | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="2" rowspan="2" | # ''[[Titus Andronicus]]'' # ''[[A Christmas Carol]]'' # ''[[Through the Looking-Glass]]'' ("[[The Walrus and the Carpenter]]" • "[[Haddocks' Eyes]]") # ''[[Euclid and his Modern Rivals]]'' # ''[[The Nursery "Alice"]]'' # [[:kategorija:Djela Agathe Christie|djela Agathe Christie]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ten Little Niggers]]'') # ''[[The Floating Admiral]]'' # ''[[Animal Farm]]'' # ''[[Our Story (knjiga)|Our Story]]'' # ''[[Born Fighter]]'' # ''[[My Story (Ronnie Kray)|My Story]]'' # ''[[In the Shadow of the Dreamchild]]'' # ''[[A Way of Life: Over Thirty Years of Blood, Sweat and Tears]]'' # ''[[The Constant Gardener]]'' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="3"| '''Sherlock Holmes''' |- | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="3" | "[[How Watson Learned the Trick]]" • ''[[The Adventures of Sherlock Holmes]]'' ("[[A Scandal in Bohemia]]" • "[[The Adventure of the Red-Headed League|The Red-Headed League]]" • "[[The Man with the Twisted Lip]]" • "[[The Adventure of the Copper Beeches|The Copper Beeches]]" • "[[The Adventure of the Blue Carbuncle|The Blue Carbuncle]]" • "[[The Adventure of the Speckled Band|The Speckled Band]]" • "[[The Adventure of the Noble Bachelor|The Noble Bachelor]]" • "[[The Boscombe Valley Mystery]]" • "[[A Case of Identity]]" • "[[The Adventure of the Beryl Coronet|The Beryl Coronet]]" • "[[The Adventure of the Engineer's Thumb|The Engineer's Thumb]]" • "[[The Five Orange Pips]]") • ''[[The Memoirs of Sherlock Holmes]]'' ("[[Silver Blaze]]" • "[[The Adventure of the Cardboard Box|The Cardboard Box]]" • "[[The Adventure of the Yellow Face|The Yellow Face]]" • "[[The Adventure of the Stockbroker's Clerk|The Stockbroker's Clerk]]" • "[[The Adventure of the Gloria Scott|The ''Gloria Scott'']]" • "[[The Adventure of the Reigate Squire|The Reigate Squire]]" • "[[The Adventure of the Musgrave Ritual|The Musgrave Ritual]]" • "[[The Adventure of the Crooked Man|The Crooked Man]]" • "[[The Adventure of the Resident Patient|The Resident Patient]]" • "[[The Adventure of the Greek Interpreter|The Greek Interpreter]]" • "[[The Adventure of the Naval Treaty|The Naval Treaty]]" • "[[The Final Problem]]") • ''[[The Return of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Empty House|The Empty House]]" • "[[The Adventure of the Norwood Builder|The Norwood Builder]]" • "[[The Adventure of the Dancing Men|The Dancing Men]]" • "[[The Adventure of the Solitary Cyclist|The Solitary Cyclist]]" • "[[The Adventure of the Priory School|The Priory School]]" • "[[The Adventure of Black Peter|Black Peter]]" • "[[The Adventure of Charles Augustus Milverton|Charles Augustus Milverton]]" • "[[The Adventure of the Six Napoleons|The Six Napoleons]]" • "[[The Adventure of the Three Students|The Three Students]]" • "[[The Adventure of the Golden Pince-Nez|The Golden Pince-Nez]]" • "[[The Adventure of the Missing Three-Quarter|The Missing Three-Quarter]]" • "[[The Adventure of the Abbey Grange|The Abbey Grange]]" • "[[The Adventure of the Second Stain|The Second Stain]]") • ''[[His Last Bow]]'' ("[[The Adventure of Wisteria Lodge|Wisteria Lodge]]" • "[[The Adventure of the Red Circle|The Red Circle]]" • "[[The Adventure of the Bruce-Partington Plans|The Bruce-Partington Plans]]" • "[[The Adventure of the Dying Detective|The Dying Detective]]" • "[[The Disappearance of Lady Frances Carfax|Lady Frances Carfax]]" • "[[The Adventure of the Devil's Foot|The Devil's Foot]]" • "[[His Last Bow (priča)|His Last Bow]]") • ''[[The Case-Book of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Mazarin Stone|The Mazarin Stone]]" • "[[The Problem of Thor Bridge|Thor Bridge]]" • "[[The Adventure of the Creeping Man|The Creeping Man]]" • "[[The Adventure of the Sussex Vampire|The Sussex Vampire]]" • "[[The Adventure of the Three Garridebs|The Three Garridebs]]" • "[[The Adventure of the Illustrious Client|The Illustrious Client]]" • "[[The Adventure of the Three Gables|The Three Gables]]" • "[[The Adventure of the Blanched Soldier|The Blanched Soldier]]" • "[[The Adventure of the Lion's Mane|The Lion's Mane]]" • "[[The Adventure of the Retired Colourman|The Retired Colourman]]" • "[[The Adventure of the Veiled Lodger|The Veiled Lodger]]" • "[[The Adventure of Shoscombe Old Place|Shoscombe Old Place]]") • ''[[The Valley of Fear]]'' • ''[[A Study in Scarlet]]'' • ''[[The Sign of the Four]]'' • ''[[The Hound of the Baskervilles]]'' ---- {{small|1.}} ''[[The Exploits of Sherlock Holmes]]'' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="5"| '''Likovi i franšize''' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Sherlock Holmes''' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Agatha Christie''' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''''Harry Potter''''' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Carrollova ''Alice''''' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Ostalo''' |- style="font-size:smaller; text-align: left" | | # [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sherlock Holmes]] # [[Dr. Watson]] # [[Sebastian Moran]] # [[Inspektor Lestrade]] # [[Mycroft Holmes]] # [[Profesor Moriarty]] # [[Irene Adler]] # [[Mary Morstan]] ---- # [[Klub Diogenes]] | # [[Hercule Poirot]] # [[Miss Marple]] # [[Tommy i Tuppence]] # [[Viši inspektor Japp]] # [[Arthur Hastings]] # [[Parker Pyne]] # [[Ariadne Oliver]] # [[Gospođica Lemon]] | # [[Sirius Black]] # [[Remus Lupin]] # [[Severus Snape]] # [[Armando Dippet]] # [[Gabrielle Delacour]] # [[Alastor Moody]] # [[Barty Crouch]] # [[Phineas Nigellus Black]] | # [[Jubjub]] # [[Bijeli Skakač (Through the Looking-Glass)|Bijeli Skakač]] # [[Ovca (Through the Looking-Glass)|Ovca]] # [[Crveni Kralj (Through the Looking-Glass)|Crveni Kralj]] # [[Grifon (Alice's Adventures in Wonderland)|Grifon]] # [[Alice (Alice's Adventures in Wonderland)|Alice]] # [[Ludi Šeširdžija]] # [[Gusjenica (Alice's Adventures in Wonderland)|Gusjenica]] | # [[James Bond (lik)]] |} ===Engleska književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja engleske književnosti |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |belowstyle= text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |above= |group1 = Pisci |list1= [[Gervase Tilburyski]] • [[Geoffrey Chaucer]] • [[Daniel Defoe]] • [[Jane Austen]] • [[Anne Brontë]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Lewis Carroll]] • [[Arthur Conan Doyle]] • [[Gilbert Keith Chesterton]] • [[Edgar Wallace]] • [[Adrian Conan Doyle]] • [[Agatha Christie]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Bertrand Russell]] • [[George Bellairs]] • [[Douglas Adams]] • [[John le Carré]] • [[Karoline Leach]] |group2 = Djela |list2= ''[[A Christmas Carol]] • [[Through the Looking-Glass]] ''("[[The Walrus and the Carpenter]]" • "[[Haddocks' Eyes]]")'' • [[Euclid and his Modern Rivals]] • [[The Nursery "Alice"]] • [[A Study in Scarlet]] • [[The Sign of the Four]] • [[The Hound of the Baskervilles]] • [[The Floating Admiral]] • ''[[:kategorija:Djela Agathe Christie|Djela Agathe Christie]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ten Little Niggers]]'')'' • [[Animal Farm]] • [[The Exploits of Sherlock Holmes]] • [[Our Story (knjiga)|Our Story]] • [[Born Fighter]] • [[A Way of Life: Over Thirty Years of Blood, Sweat and Tears]] • [[My Story (Ronnie Kray)|My Story]] • [[In the Shadow of the Dreamchild]] • [[The Constant Gardener]]'' • "[[How Watson Learned the Trick]]" • ''[[The Adventures of Sherlock Holmes]]'' ("[[A Scandal in Bohemia]]" • "[[The Adventure of the Red-Headed League|The Red-Headed League]]" • "[[The Man with the Twisted Lip]]" • "[[The Adventure of the Copper Beeches|The Copper Beeches]]" • "[[The Adventure of the Blue Carbuncle|The Blue Carbuncle]]" • "[[The Adventure of the Speckled Band|The Speckled Band]]" • "[[The Adventure of the Noble Bachelor|The Noble Bachelor]]" • "[[The Boscombe Valley Mystery]]" • "[[A Case of Identity]]" • "[[The Adventure of the Beryl Coronet|The Beryl Coronet]]" • "[[The Adventure of the Engineer's Thumb|The Engineer's Thumb]]" • "[[The Five Orange Pips]]") • ''[[The Memoirs of Sherlock Holmes]]'' ("[[Silver Blaze]]" • "[[The Adventure of the Cardboard Box|The Cardboard Box]]" • "[[The Adventure of the Yellow Face|The Yellow Face]]" • "[[The Adventure of the Stockbroker's Clerk|The Stockbroker's Clerk]]" • "[[The Adventure of the Gloria Scott|The ''Gloria Scott'']]" • "[[The Adventure of the Reigate Squire|The Reigate Squire]]" • "[[The Adventure of the Musgrave Ritual|The Musgrave Ritual]]" • "[[The Adventure of the Crooked Man|The Crooked Man]]" • "[[The Adventure of the Resident Patient|The Resident Patient]]" • "[[The Adventure of the Greek Interpreter|The Greek Interpreter]]" • "[[The Adventure of the Naval Treaty|The Naval Treaty]]" • "[[The Final Problem]]") • ''[[The Return of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Empty House|The Empty House]]" • "[[The Adventure of the Norwood Builder|The Norwood Builder]]" • "[[The Adventure of the Dancing Men|The Dancing Men]]" • "[[The Adventure of the Solitary Cyclist|The Solitary Cyclist]]" • "[[The Adventure of the Priory School|The Priory School]]" • "[[The Adventure of Black Peter|Black Peter]]" • "[[The Adventure of Charles Augustus Milverton|Charles Augustus Milverton]]" • "[[The Adventure of the Six Napoleons|The Six Napoleons]]" • "[[The Adventure of the Three Students|The Three Students]]" • "[[The Adventure of the Golden Pince-Nez|The Golden Pince-Nez]]" • "[[The Adventure of the Missing Three-Quarter|The Missing Three-Quarter]]" • "[[The Adventure of the Abbey Grange|The Abbey Grange]]" • "[[The Adventure of the Second Stain|The Second Stain]]") • ''[[His Last Bow]]'' ("[[The Adventure of Wisteria Lodge|Wisteria Lodge]]" • "[[The Adventure of the Red Circle|The Red Circle]]" • "[[The Adventure of the Bruce-Partington Plans|The Bruce-Partington Plans]]" • "[[The Adventure of the Dying Detective|The Dying Detective]]" • "[[The Disappearance of Lady Frances Carfax|Lady Frances Carfax]]" • "[[The Adventure of the Devil's Foot|The Devil's Foot]]" • "[[His Last Bow (priča)|His Last Bow]]") • ''[[The Case-Book of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Mazarin Stone|The Mazarin Stone]]" • "[[The Problem of Thor Bridge|Thor Bridge]]" • "[[The Adventure of the Creeping Man|The Creeping Man]]" • "[[The Adventure of the Sussex Vampire|The Sussex Vampire]]" • "[[The Adventure of the Three Garridebs|The Three Garridebs]]" • "[[The Adventure of the Illustrious Client|The Illustrious Client]]" • "[[The Adventure of the Three Gables|The Three Gables]]" • "[[The Adventure of the Blanched Soldier|The Blanched Soldier]]" • "[[The Adventure of the Lion's Mane|The Lion's Mane]]" • "[[The Adventure of the Retired Colourman|The Retired Colourman]]" • "[[The Adventure of the Veiled Lodger|The Veiled Lodger]]" • "[[The Adventure of Shoscombe Old Place|Shoscombe Old Place]]") • ''[[The Valley of Fear]]'' • ''[[Titus Andronicus]]'' |group3 = Likovi |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |group1 = Holmes |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sherlock Holmes]] • [[Dr. Watson]] • [[Sebastian Moran]] • [[Inspektor Lestrade]] • [[Mycroft Holmes]] • [[Profesor Moriarty]] • [[Irene Adler]] • [[Mary Morstan]] |group2 = ''Harry Potter'' |list2= [[Sirius Black]] • [[Remus Lupin]] • [[Severus Snape]] • [[Armando Dippet]] • [[Gabrielle Delacour]] • [[Alastor Moody]] • [[Barty Crouch]] • [[Phineas Nigellus Black]] |group3 = ''Alice'' |list3= [[Jubjub]] • [[Bijeli Skakač (Through the Looking-Glass)|Bijeli Skakač]] • [[Ovca (Through the Looking-Glass)|Ovca]] • [[Crveni Kralj (Through the Looking-Glass)|Crveni Kralj]] • [[Grifon (Alice's Adventures in Wonderland)|Grifon]] • [[Alice (Alice's Adventures in Wonderland)|Alice]] • [[Ludi Šeširdžija]] • [[Gusjenica (Alice's Adventures in Wonderland)|Gusjenica]] |group4 = Christie |list4= [[Hercule Poirot]] • [[Miss Marple]] • [[Tommy i Tuppence]] • [[Viši inspektor Japp]] • [[Arthur Hastings]] • [[Parker Pyne]] • [[Ariadne Oliver]] • [[Gospođica Lemon]] }} |group4=Ostalo |list4= [[Klub Diogenes]] |below= }} ===Francuska književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja francuske književnosti |groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#FFFFFF;background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |belowstyle= text-align:center; color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |above= [[Francuska književnost|<span style="color:white">Francuska književnost</span>]] |group1 = Pisci |list1= ''[[La Pléiade]]'' ([[Pierre de Ronsard]] • [[Joachim du Bellay]]) • [[Margarita od Navarre]] • [[Clément Marot]] • [[Théodore-Agrippa d'Aubigné]] • [[Jean de La Fontaine]] • [[Molière]] • [[Alphonse de Lamartine]] • [[Alexandre Dumas (sin)|Alexandre Dumas, ''fils'']] • [[Alexandre Dumas (otac)|Alexandre Dumas, ''père'']] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Victor Hugo]] • [[Sully Prudhomme]] • [[Frédéric Mistral]] • [[Louis Aragon]] • [[Roger Martin du Gard]] • [[Eugène Ionesco]] • [[Jean-Paul Sartre]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Albert Camus]] • [[Jacques Prévert]] • [[François Villon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[André Malraux]] • [[Jean Genet]] • [[Max Jacob]] • [[François-René de Chateaubriand]] • [[Pierre-Augustin Caron de Beaumarchais]] • [[George Sand]] • [[Paul Claudel]] • [[François Mauriac]] • [[Patrick Modiano]] • [[Romain Rolland]] • [[Claude Simon]] • [[Saint-John Perse]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Jean Anouilh]] |group2 = Djela |list2= ''[[La Chanson de Roland]] • [[Roman de la Rose]] • [[L'Avare ou l'École du mensonge]] • [[Bug-Jargal]] • [[Le Rhin]] • [[Torquemada (drama)|Torquemada]] • [[L'Éducation sentimentale]] • [[Madame Bovary]] • [[Les Rougon-Macquart, Histoire naturelle et sociale d'une famille sous le Second Empire]] ''(''[[Germinal]] • [[Nana (roman)|Nana]]'')'' • [[La Nausée]] • ''[[:Kategorija:Djela Eugènea Ionescoa|djela Eugènea Ionescoa]]'' • [[En attendant Godot]]'' • ''[[À l'échelle humaine]]'' • [[:Kategorija:Djela Andréa Malrauxa|djela Andréa Malrauxa]] • ''[[Le Barbier de Séville]]'' • ''[[Le Mariage de Figaro]]'' • ''[[La Mère coupable]]'' • ''[[Hernani (drama)|Hernani]]'' • "[[Le Bateau ivre]]" • ''[[Les Fleurs du mal]]'' • [[:Kategorija:Djela Jeana Anouilha|djela Jeana Anouilha]] (osim ''Becketa''; [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Antigone]]'') |below= [[Emma Bovary|<span style="color:white">Emma Bovary</span>]] • [[Bérenger|<span style="color:white">Bérenger</span>]] }} ===Ruska književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja ruske književnosti |abovestyle=text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |belowstyle= text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |above= [[Ruska književnost|<span style="color:white">Ruska književnost</span>]] (nedovršeno) |group1 = Pisci |list1= [[Ivan Krilov]] • [[Ivan Gončarov]] • [[Aleksandar Blok]] • [[Isak Babelj]] • [[Andrej Platonov]] • [[Danil Harms]] • [[Mihail Šolohov]] • [[Vladimir Dudincev]] • [[Eduard Limonov]] |group2 = Djela |list2= ''[[Šinelj]] • [[Zločin i kazna]] • [[Tri sestre]]'' |below= }} ===Američka književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja američke književnosti |abovestyle=text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |belowstyle= text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |above= |group1 = Pisci |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Edgar Allan Poe]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Smrt Edgara Allana Poea|smrt]] • [[Bibliografija Edgara Allana Poea|bibliografija]]) • [[Emily Dickinson]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[William Faulkner]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[H. P. Lovecraft]] ([[:Kategorija:H. P. Lovecraft|kategorija]]) |group2 = Djela |list2= ''[[The Raven]] • [[The Murders in the Rue Morgue]] • [[The Narrative of Arthur Gordon Pym of Nantucket]] • [[Adventures of Huckleberry Finn]] • [[The Da Vinci Code]] • [[Franz Kafka: The Office Writings]]'' • [[:Kategorija:Djela Williama Faulknera|djela Williama Faulknera]] |below= [[Auguste Dupin|<span style="color:white">C. Auguste Dupin</span>]] • [[Yoknapatawpha|<span style="color:white">Yoknapatawpha</span>]] • [[Obitelj Compson|<span style="color:white">Obitelj Compson</span>]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Ono (lik)|{{color|white|Ono}}]] }} ===Japanska književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja japanske književnosti |abovestyle=text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |belowstyle= text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |above= |group1 = Pisci |list1= [[Chikamatsu Monzaemon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Edogawa Ranpo]] • [[Shūji Terayama]] • [[Project Itō]] • [[Sanjūgo Naoki]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Osamu Dazai]] ([[Samoubojstvo Osamua Dazaija|suicid]] • [[:Kategorija:Djela Osamua Dazaija|djela]]) • [[Shizuko Ōta]] |group2 = Djela |list2= "[[Ningen Isu]]" • "[[Rashōmon]]" • ''[[Noruwei no Mori]]'' • ''[[Nihon Ōdai Ichiran]]'' • [[Bibliografija Osamua Dazaija]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ningen Shikkaku]]'') |below= [[Kogorō Akechi|{{color|red|Kogorō Akechi}}]] • ''[[Buraiha|{{color|red|Buraiha}}]]'' • [[Ja-roman|{{color|red|Ja-roman}}]] • ''[[Shayō-zoku|{{color|red|Shayō-zoku}}]]'' • [[Yōzō Ōba|{{color|red|Yōzō Ōba}}]] }} ===Ostalo=== {{Navbox generic |titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Ostali doprinosi s područja književnosti |abovestyle= |belowstyle= |groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |above= |group1 = Afrika |list1= {{Navbox subgroup |group1 = {{nowrap|{{flagicon|ANG}} Angola}} |group1style = background-color:#d81e05; color:yellow; text-align:center; border:1px solid black; |list1=[[José Luandino Vieira]] • [[Pepetela]] |group2 = {{flagicon|GAN}} Gana |group2style = text-align:center; background:yellow; color:black; border: 1px solid black; |list2=[[J. E. Casely Hayford]] |group3 = {{flagicon|TOG}} Togo |group3style = text-align:center; background:#FFCE00; color:#006A4E; border: 1px solid #006A4E; |list3=[[Félix Couchoro]] }} |group2 = Amerike |group2style = |list2= {{Navbox subgroup |group1 = {{nowrap|{{flagicon|BRA}} Brazil}} |group1style = background-color:#FFCC29; color:#3E4095; text-align:center; border:1px solid #00A859; |list1=[[Machado de Assis]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|KUB}} Kuba}} |group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid red; |list2=[[Nicolás Guillén]] |group3 = {{nowrap|{{flagicon|VEN}} Venezuela}} |group3style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #FCD116; |list3=[[Rufino Blanco-Fombona]] |group4 = {{nowrap|{{flagicon|HON}} Honduras}} |group4style = background-color:#0073CF; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list4=[[Argentina Díaz Lozano]] • [[Froylán Turcios]] • [[Lucila Gamero de Medina]] |group5 = {{nowrap|{{flagicon|SUR}} Surinam}} |group5style = background:#C8102E; border:1px solid #007A33; color: #FFCD00; text-align:center; |list5=[[Bernardo Ashetu]] • [[Johanna Schouten-Elsenhout]] }} |group3 = Azija |group3style = |list3= {{Navbox subgroup |group1 = {{flagicon|IZR}} Izrael |group1style = text-align:center; color:blue; background:white; border:1px solid blue; |list1= [[Shmuel Yosef Agnon]] |group2 = {{flagicon|KIN}} Kina |group2style = text-align:center; background:#DD0000; color:gold; border: 1px solid silver; |list2= [[Gao Xingjian]] • [[Mo Yan]] |group3 = {{flagicon|SJKOR}} Sjeverna Koreja |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid #0073CF; |list3=''[[Segi wa tŏburŏ]]'' |group4 = {{flagicon|Kambodža}} Kambodža |group4style = text-align:center; background:blue; color: white; border:1px solid red; |list4=''[[Reamker]]'' • [[Preah Ko i Preah Keo]] • [[Kmerski teatar sjena]] }} |group4 = Europa |group4style = |list4= {{Navbox subgroup |group1 = {{flagicon|AUT}} Austrija |group1style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid silver; |list1= [[Karl Bruckner]] |group2 = {{flagicon|ČEŠ}} Češka |group2style = text-align:center; color:white; background:#DD0000; border:1px solid #000080; |list2= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background:#DD0000; border:1px solid #000080; |group1 = Pisci |list1= [[Karel Čapek]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Franz Kafka]] • [[Max Brod]] |group2 = Djela |list2= ''[[Der Process]] • ''"[[Vor dem Gesetz]]"'' • ''"[[Die Verwandlung]]"''''}} |group3 = {{flagicon|DAN}} Danska |group3style = text-align:center; background:#D21034; color:white; border: 1px solid silver; |list3=[[Johannes Vilhelm Jensen]] |group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list4= ''[[U registraturi]]'' |group5 = {{flagicon|IRS}} Irska |group5style = text-align:center; color:white; background:green; border:1px solid silver; |list5= [[Oscar Wilde]] • [[Bram Stoker]] |group6 = {{flagicon|MAĐ}} Mađarska |group6style = color:#FFFFFF;background:#009246; border:1px solid #EF4135; |list6= [[Ferenc Molnár]] |group7 = {{flagicon|NOR}} Norveška |group7style = text-align:center; background:#EF2B2D; color:white; border: 1px solid #002868; |list7= [[Bjørnstjerne Bjørnson]] |group8 = {{flagicon|ŠVE}} Švedska |group8style = text-align:center; color:yellow; background:blue; border:1px solid yellow; |list8= [[Carl Gustaf Verner von Heidenstam]] |group9 = {{flagicon|ITA}} Italija |group9style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#009246; border:1px solid #EF4135; |list9= [[Giacomo Casanova]] • [[Luigi Pirandello]] • [[Dario Fo]] |group10 = {{flagicon|NJE}} Njemačka |group10style = text-align:center; color:#000000; background:#FFCC00; border:1px solid #FF0000; |list10= [[Ernst Theodor Amadeus Hoffmann]] • [[Herta Müller]] |group11 = {{flagicon|EST}} Estonija |group11style = text-align:center; color:white; background:#0072CE; border:1px solid black; |list11= {{Navbox subgroup | groupstyle = ttext-align:center; color:white; background:#0072CE; border:1px solid black; |group1 = Pisci |list1= [[Carl Robert Jakobson]] • [[Johann Voldemar Jannsen]] • [[Friedrich Reinhold Kreutzwald]] • [[Marie Under]] • [[Anton Hansen Tammsaare]] • [[Lydia Koidula]] |group2 = Djela |list2= ''[[Kalevipoeg]]''}} |group12 = {{flagicon|POLJ}} Poljska |group12style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list12= [[Wisława Szymborska]] • [[Olga Tokarczuk]] • [[Władysław Reymont]] }} |group5 = Oceanija |group5style = |list5={{Navbox subgroup |group1 = {{nowrap|{{flagicon|AUS}} Australija}} |group1style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list1= [[Banjo Paterson]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|FIJ}} Fidži}} |group2style = background-color:#68BFE5; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list2= [[Vilsoni Hereniko]] }} |group6 = {{nowrap|Antički Rim}} |group6style = text-align:center; color:#E4D96F; background:white; border:1px solid #E4D96F; |list6 = [[Vergilije]] • [[Tit Makcije Plaut]] |below= }} ==Glazba== ===Teorija i terminologija u glazbi=== {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | title = Doprinosi s područja teorije i glazbene terminologije | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | image = | imageleft = | bodyclass = hlist | list1 = ''[[Ballets Russes]]'' • [[Muzička nagrada Léonie Sonning]] • ''[[Musique concrète]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Novi val]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Synthpop]] • [[Novi romantizam]] • ''[[Laulupidu]]'' • [[Tintinnabuli]] • [[Kawina (muzika)|Kawina]] • [[Kaseko]] |list2={{Navbox subgroup |abovestyle=background-color:#EBF5FF; color:black; text-align:center |above= '''Eurosong''' |list1={{flagicon|ŠVI}} [[Pjesma Eurovizije 1989.|1989.]] • {{flagicon|SFRJ}} [[Pjesma Eurovizije 1990.|1990.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EST}} [[Eurosong 2002.|2002.]] • {{flagicon|TUR}} [[Pjesma Eurovizije 2004.|2004.]] • {{flagicon|GRČ}} [[Pjesma Eurovizije 2006|2006.]] • {{flagicon|FIN}} [[Pjesma Eurovizije 2007|2007.]] • {{flagicon|SRB}} [[Pjesma Eurovizije 2008.|2008.]] • {{flagicon|NOR}} [[Pjesma Eurovizije 2010.|2010.]] • {{flagicon|NJE}} [[Eurosong 2011|2011.]] • {{flagicon|AZE}} [[Eurosong 2012|2012.]] • {{flagicon|DAN}} [[Eurosong 2014|2014.]]}} }} ===Biografije=== {{Navbox generic |titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o skladateljima (po razdobljima) |abovestyle= |belowstyle= |groupstyle = |above= |group1 = Barok |group1style = text-align:center; background:#bfb1a3; color:white; border:1px solid silver; |list1= [[Georg Friedrich Händel]] |group2 = Klasicizam |group2style = background:#6495ED; color:white; border:1px solid silver; |list2= [[Jan Václav Stamic]] |group3 = Romantizam |group3style = text-align:center; background:#9955BB; color:white; border:1px solid silver; |list3= [[Vincenzo Bellini]] • [[Johann Strauss mlađi]] • [[Giacomo Meyerbeer]] • [[Cezar Antonovič Kjui]] • [[Davorin Jenko]] • [[Charles-François Gounod]] • [[Gabriel Fauré]] |group4 = XX. stoljeće |group4style = text-align:center; color:black; background:red; border:1px solid black; |list4= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:red; border:1px solid black; |group1 = Impresionizam |list1= [[Maurice Ravel]] |group3 = Avangarda |list3= [[Pierre Schaeffer]] • [[Olivier Messiaen]] • [[Pierre Boulez]] |group2 = Modernizam |list2= [[Benjamin Britten]] • [[Umberto Giordano]] • [[Erik Satie]] • ''[[Les Six]]'' ([[Georges Auric|Auric]] • [[Louis Durey|Durey]] • [[Arthur Honegger|Honegger]] • [[Darius Milhaud|Milhaud]] • [[Francis Poulenc|Poulenc]] • [[Germaine Tailleferre|Tailleferre]]) • [[Ernesto Nazareth]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:red; border:1px solid black; |group1 = Neoklasicizam |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Dmitrij Šostakovič]] • [[Igor Stravinski]] |group2 = Ekspresionizam |list2= [[Arnold Schönberg]] • [[Anton Webern]] • [[Alban Berg]] }} |group5 = Ostalo |list5= [[Władysław Szpilman]] • [[Alfi Kabiljo]] • [[Arvo Pärt]] }} |below= }} {{Navbox generic |titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o pop izvođačima |abovestyle= |belowstyle= |groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |above= |group1 = Solisti |list1= [[Ringo Starr]] • [[Jem]] • [[Mark Hollis]] • [[Rob Thomas]] • [[Gloria Estefan]] • [[Celia Cruz]] • [[Hajrudin Varešanović]] • [[Marija Šestić]] • [[Sandra Nurmsalu]] • [[Ott Lepland]] • [[Kurt Calleja]] • [[Petar Nalič]] • [[Dima Bilan]] • [[Aleksej Vorobjov]] • [[Kōji Wada]] • [[Ajumi Mijazaki]] • [[Ai Maeda (pjevačica)|Ai Maeda]] • [[Hitomi Shimatani]] • [[Akiko Shikata]] • [[Yūgo Kanno]] • [[Tōru Kitajima]] ([[:Kategorija:TK from 凛として時雨|diskografija]]) • [[Jelena Tomašević]] • [[Milan Stanković]] • [[Harel Skaat]] • [[K'naan]] • [[Jessy Matador]] • [[Amaury Vassili]] • [[Stereo Mike]] • [[Loukas Giorkas]] • [[Lena Meyer-Landrut]] • [[Frank Schindel]] • [[Andy Knote]] • [[Stefan Raab]] • [[Milli Vanilli]] • [[Gréta Salóme Stefánsdóttir]] • [[Jón Jósep Snæbjörnsson]] • [[Olia Tira]] • [[Ivi Adamou]] • [[Emmelie de Forest]] • [[Daniel Jones]] • [[Darren Hayes]] • [[Knez (pjevač)|Knez]] • [[Hayley Westenra]] • [[Lorde]] • [[Kimbra]] • [[Sinn Sisamouth]] • [[Ros Serey Sothea]] • [[Angélique Kidjo]] • [[Tanel Padar]] • [[Dave Benton]] • [[Liam Payne]] • [[Miyoko Nakamura]] • [[Masatoshi Nakano]] |group2 = Bendovi |list2= [[Blue]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Talk Talk]] • [[The Beach Boys]] • [[The Byrds]] • [[Toto (sastav)|Toto]] • [[Regina (bend)|Regina]] • [[Urban Symphony]] • [[maNga]] • [[Glazbena družina Petra Naliča]] • [[A Friend In London]] • [[Aqua Timez]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Ling Tosite Sigure]] • [[EGOIST]] • [[Nothing's Carved in Stone]] • [[Savage Garden]] • [[Nick Cave and the Bad Seeds]] • [[Quasarr]] • [[Moranbong Band]] • [[OMC (bend)|OMC]] • [[U pol’ 9 kod Sabe]] • [[Soul Militia]] }} === Opus === {{Navbox generic |titlestyle = color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz kompozicije |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:white;background:#E34234; border:1px solid silver; |belowstyle= text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |groupstyle = text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |above= |group1 = Opere |list1= ''[[Trubadur (opera)|Il trovatore]]'' • [[Korejska revolucionarna opera]] (''[[Kkot panŭn ch'ŏnyŏ]]'' • ''[[P'ibada]]'') |group2 = Baleti |list2= ''[[Žar-ptica]] • [[Posvećenje proljeća]] • [[Petruška]]'' |group3 = Instrumentalna djela |list3= ''[[Islamej]] • [[Boléro]]'' |group4 = Himne |list4= "[[Kimigayo]]" • "[[Noble patria, tu hermosa bandera]]" • "[[God Bless Our Homeland Ghana]]" • "[[Advance Australia Fair]]" • "[[Hino Nacional Brasileiro]]" • "[[Aegukka]]" • "[[La Bayamesa]]" • "[[Angola Avante]]" • "[[God Defend New Zealand]]" • "[[Gloria al Bravo Pueblo]]" • "[[Nokor Reach]]" • "[[Pjesma Kmerske Republike]]" • "[[Dap Prampi Mesa Chokchey]]" • "[[Himna Narodne Republike Kampućije]]" • "[[Državna himna Hondurasa]]" • "[[L'Aube Nouvelle]]" • "[[God Bless Fiji]]" • "[[Mu isamaa, mu õnn ja rõõm]]" • "[[Himna Estonske Sovjetske Socijalističke Republike]]" • "[[God zij met ons Suriname]]" • "[[Majulah Singapura]]" • "[[Himno Istmeño]]" |below= }} {{Navbox generic |titlestyle = color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz pop skladbe |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:white;background:#E34234; border:1px solid silver; |belowstyle= text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |groupstyle = text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |above= |group1 = Albumi |list1= ''[[Vrijeme je]] • [[Kad poludimo]] • [[Kad pogledaš me preko ramena]] • [[Sreća (Hari Mata Hari)|Sreća]] • [[Umineko no Naku Koro ni (EP)|Umineko no Naku Koro ni]]'' • ''[[Hotel Nacional (album)|Hotel Nacional]]'' • ''[[Girl You Know It's True (album)|Girl You Know It's True]]'' • [[:Kategorija:Albumi benda Ling tosite sigure|albumi benda Ling tosite sigure]] • [[:Kategorija:Albumi benda Talk Talk|albumi benda Talk Talk]] |group2 = Pjesme |list2= "[[Russians]]" • "[[Wavin' Flag]]" • "[[Manijači]]" • "[[Molitva (pjesma)|Molitva]]" • "[[Rijeka bez imena]]" • "[[Vjerujem u ljubav]]" • "[[I love you mi vida]]" • "[[Lejla]]" • "[[Oro (pjesma)|Oro]]" • "[[Bistra voda]]" • "[[Rändajad]]" • "[[Lane moje]]" • "[[La La Love]]" • "[[Never Forget]]" • "[[Satellite (pjesma Lene Meyer-Landrut)|Satellite]]" • "[[Lost and Forgotten]]" • "[[Ovo je Balkan]]" • "[[Milim]]" • "[[What's Another Year?]]" • "[[Rock me]]" • "[[Lako je sve (pjesma)|Lako je sve]]" • "[[Zauvijek moja]]" • "[[Wadde hadde dudde da?]]" • "[[Love in Rewind]]" • "[[Hold Me Now]]" • "[[We Could Be the Same]]" • "[[Allez Ola]]" • "[[Everybody (pjesma)|Everybody]]" • "[[Refrain]]" • "[[Munja i grom]]" • "[[Korake ti znam]]" • "[[Party for Everybody]]" • "[[Crno i belo]]" • "[[Kuula (pjesma)|Kuula]]" • "[[This is the Night (pjesma Kurta Calleje)|This is the Night]]" • "[[Only Teardrops]]" • "[[Tomorrow (pjesma Gianluce Bezzine)|Tomorrow]]" • "[[Moja ljubavi]]" • "[[Svadbarskim sokakom]]" • [[:Kategorija:Pjesme benda Ling tosite sigure|pjesme benda Ling tosite sigure]] • [[:Kategorija:Pjesme benda Talk Talk|pjesme benda Talk Talk]] • "[[Adio (pjesma)|Adio]]" • "[[How Bizarre (pjesma)|How Bizzare]]" • "[[Cambodia (pjesma)|Cambodia]]" |group4 = Instrumentalna djela |list4= |group3 = OST |list3= "[[Butter-Fly]]" • "[[brave heart]]" • "[[keep On]]" • "[[I wish]]" • "[[Katayoku no Tori]]" • "[[VII (pjesma)|VII]]" |below= }} ==Likovna umjetnost== ===Umjetnici=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#702963; background: #DF73FF; border:1px solid #702963; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz umjetnike |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Slikari<br>Ilustratori/Crtači |group1style = text-align:center; color:#882D17; background:#CC7722; border:1px solid #882D17; |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Salvador Dalí]] • [[Egon Schiele]] • [[Gustav Klimt]] • [[Kazimir Maljevič]] • [[Vasilij Kandinski]] • [[Georges Braque]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Piet Mondrian]] • [[Georges Seurat]] • [[John Tenniel]] • [[Isaak Brodskij]] • [[Dmitrij Vrubelj]] • [[Sidney Paget]] • [[Gonzalo Morales Sáurez]] • [[Albert Namatjira]] • [[Paul Signac]] • [[Pedro Américo]] • [[Akira Amano]] • [[Arturo Michelena]] • [[Martín Tovar y Tovar]] • [[Kristjan Raud]] • [[Paul Raud]] |group2 = Kipari<br>Dizajneri |group2style = text-align:center; color:#C04000; background:#FF7E00; border:1px solid #C04000; |list2= [[Auguste Rodin]] • [[Gustav Fabergé]] • [[Petar Karl Fabergé]] • [[Leonid Sherwood]] • [[Yves Saint Laurent]] • [[Jesús Rafael Soto]] |group3 = Arhitekti |group3style = text-align:center; color:#555555; background:#E5E4E2; border:1px solid #555555; |list3= [[Frank Lloyd Wright]] • [[Ibo Bonilla]] • [[Carlos Raúl Villanueva]] |group4 = Fotografi |group4style = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |list4= [[Félix Nadar]] • [[Alberto Korda]] |below= }} ===Umjetnost=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#702963; background: #DF73FF; border:1px solid #702963; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz umjetnost |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Slikarstvo |group1style = text-align:center; color:#882D17; background:#CC7722; border:1px solid #882D17; |list1= ''[[Krik]] • [[Nedjeljno poslijepodne na otoku La Grande Jatte]] • [[Kupači kod Asnièresa]] • [[Izbij Bijele Crvenim klinom]] • [[Bijelo na bijelom]] • [[Gospode! Pomozi mi preživjeti ovu smrtonosnu ljubav]] • [[Veliki val kod Kanagawe]] • [[Posvećenje Napoleona I (David)|Posvećenje Napoleona I]] • [[Napoleon I na carskom tronu]] • [[Napoleon u svojoj studiji]] • [[Nedovršeni portret generala Bonapartea]]'' |group2 = Kiparstvo<br>Dizajn |group2style = text-align:center; color:#C04000; background:#FF7E00; border:1px solid #C04000; |list2= ''[[Telefon sa slušalicom od jastoga]] • [[Sofa u obliku usta Mae West]]'' • [[Koh-i-Noor]] • ''[[Senbazuru]]'' • ''[[Gandhijeva tri majmuna]]'' • [[Toranj Juche|Toranj ''Juche'']] • [[Veliki spomenik na brdu Mansu]] |group3 = Arhitektura |group3style = text-align:center; color:#555555; background:#E5E4E2; border:1px solid #555555; |list3= [[Guggenheimov muzej u Bilbau]] • [[Opatija Westminster]] • [[Dvorac Osu]] • [[Dvorac Cape Coast]] • [[Dvorac Elmina]] • [[Elizejska palača]] • ''[[Palais Bourbon]]'' • ''[[Palais Luxembourg]]'' • ''[[Les Invalides]]'' • [[Palača Tuileries]] • [[Rowan Oak]] • [[Trg Kim Il-sunga]] • [[Kongresna dvorana Mansudae]] • [[Međunarodni aerodrom José Martí]] • [[Presidio Modelo]] • [[Aerodrom Quatro de Fevereiro]] • [[Međunarodni aerodrom Simón Bolívar (Venezuela)]] • [[Univerzitetski grad u Caracasu]] • [[Museo de Bellas Artes (Caracas)]] • [[Muzej moderne umjetnosti Jesús Soto]] • [[Kizuna (most)]] • [[Međunarodni aerodrom u Phnom Penhu]] • [[Muzej genocida Tuol Sleng]] • [[El Cajón (brana)]] • [[Vrata bez povratka (Ouidah)]] • [[Musée Honmè]] • [[Međunarodni aerodrom u Nadiju]] • [[Međunarodni aerodrom u Nausoriju]] • [[Fort Zeelandia (Paramaribo)]] • [[Fort Nieuw-Amsterdam]] • [[Zatvor Outram]] • [[Stara Gradska vijećnica (Singapur)]] |group4 = Općenito |group4style = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |list4= [[De Stijl]] • [[Camp (stil)|Camp]] • [[Salon (Pariz)|Salon]] |below= }} ==Filmska umjetnost== ===Opći pojmovi=== {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | title = Doprinosi s područja filmografije | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | image = | imageleft = | bodyclass = hlist | list1 = [[Ekranizacija]] • [[Production I.G]] • [[noitaminA]] |list2= }} ===Biografije=== {{Navbox generic |titlestyle = color:black; background:white; border:1px solid black; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o filmašima |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |belowstyle= text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |above= |group1 = Glumci |list1= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= [[Dean Winters]] • [[Tobin Bell]] • [[Ed O'Neill]] • [[Mariska Hargitay]] • [[Tamara Tunie]] • [[Sam Waterston]] • [[Diane Neal]] • [[B.D. Wong]] • [[Robert Sean Leonard]] • [[Peter Jacobson]] • [[Matt Damon]] • [[Andy García]] • [[Billy Dee Williams]] • [[Robert Forster]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}} | group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000; |list2= [[Ian Hart]] • [[Emma Watson]] • [[Hugh Fraser]] • [[Philip Jackson]] • [[David Suchet]] • [[Pauline Moran]] • [[Alan Rickman]] • [[David Thewlis]] • [[Linus Roache]] • [[Albert Finney]] • [[Phil Davis]] • [[Rupert Penry-Jones]] • [[Steve Pemberton]] • [[Sam Stockman]] • [[George Rossi]] • [[Hannah Walters]] • [[Johnny Harris]] • [[Ben Bishop]] • [[Christopher Fulford]] • [[Claire Rushbrook]] • [[Alex Jennings]] • [[Eille Norwood]] • [[Arthur Wontner]] • [[Clive Brook]] |group3 = {{nowrap|{{flagicon|AUS}} Australija}} | group3style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list3= [[Costas Mandylor]] • [[Chris Hemsworth]] • [[Liam Hemsworth]] • [[Luke Hemsworth]] • [[Mia Wasikowska]] • [[Jesse Spencer]] |group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list4= [[Duško Gruborović]] |group5 = {{flagicon|RUS}} Rusija |group5style = color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |list5= [[Vasilij Livanov]] • [[Igor Petrenko]] • [[Andrej Panjin]] • [[Stanislav Govoruhin]] |group6 = {{flagicon|FRA}} Francuska |group6style = color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |list6 = [[Irène Jacob]] |group7 = {{flagicon|JAP}} Japan |group7style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |list7= [[Kazuhiro Yamaji]] • [[Ryōhei Kimura]] |group8 = {{nowrap|{{flagicon|KAN}} Kanada}} | group8style = background-color:white; color:red; text-align:center; border-top: 1px solid #FF0000; border-bottom: 1px solid #FF0000; border-left: 1px solid white; border-right: 1px solid white; |list8= [[Matt Frewer]] |group9 = {{nowrap|{{flagicon|VEN}} Venezuela}} | group9style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #FCD116; |list9= [[Édgar Ramírez]] }} |group2 = Režiseri |list2= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= [[Bryan Singer]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}} | group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000; |list2= [[Alfred Hitchcock]] |group3 = {{nowrap|{{flagicon|ITA}} Italija}} | group3style = text-align:center; color:#FFFFFF;background:#009246; border:1px solid #EF4135; |list3= [[Federico Fellini]] |group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list4= [[Branko Ivanda]] • [[Goran Kulenović]] • [[Dražen Žarković]] |group5 = {{flagicon|JAP}} Japan |group5style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |list5= [[Hirojuki Kakudō]] • [[Itsurō Kawasaki]] • [[Naoyoshi Shiotani]] • [[Katsuyuki Motohiro]] • [[Kiyotaka Suzuki]] |group6 = {{nowrap|{{flagicon|AUS}} Australija}} | group6style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list6= [[Peter Weir]] |group7 = {{nowrap|{{flagicon|NZL}} Novi Zeland}} | group7style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list7= [[Martin Campbell]] • [[Niki Caro]] |group8 = {{nowrap|{{flagicon|SUR}} Surinam}} | group8style = background:#C8102E; border:1px solid #007A33; color: #FFCD00; text-align:center; |list8= [[Pim de la Parra]] |group9 = {{nowrap|{{flagicon|POLJ}} Poljska}} | group9style = background:white; border:1px solid red; color: red; text-align:center; |list9= [[Agnieszka Holland]] |group10 = {{nowrap|{{flagicon|LAT}} Latvija}} | group10style = background:#77353D; border:1px solid silver; color: white; text-align:center; |list10= [[Gints Zilbalodis]] }} |group3 = Scenaristi<br>Producenti |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= [[Peter Blake]] • [[Katie Jacobs]] • [[Paul Attanasio]] • [[Lawrence Kaplow]] |group2 = {{flagicon|JAP}} Japan |group2style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |list2= [[Akijoshi Hongo]] • [[Reiko Joshida]] • [[Satoru Nishizono]] • [[Jōji Wada]] • [[Makoto Fukami]] • [[Kōji Yamamoto]] • [[Tō Ubukata]] • [[Jun Kumagai]] |group3 = {{flagicon|KAN}} Kanada |group3style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |list3= [[David Shore]] |group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list4= [[Ivan Maloča]] • [[Zoran Lazić]] • [[Tonći Kožul]] • [[Vlado Bulić]] • [[Branko Ružić (scenarist)|Branko Ružić]] • [[Koraljka Meštrović]] • [[Antonio Gabelić]] • [[Irena Krčelić]] • [[Nikolina Čuljak]] }} |below= }} ===Filmovi i serije=== {{Navbox generic |titlestyle = color:black; background:white; border:1px solid black; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o filmovima |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |belowstyle= text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |above= |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= ''[[Psycho]]'' • ''[[The Birds]]'' • ''[[Vertigo]]'' • ''[[Frenzy]]'' • ''[[Marnie]]'' • ''[[Rear Window]]'' • ''[[Rebecca]]'' • ''[[Mr. & Mrs. Smith (1941)|Mr. & Mrs. Smith]]'' • [[The Man Who Knew Too Much (1956)|''The Man Who Knew Too Much'' (1956)]] • ''[[Topaz (1969)|Topaz]]'' • [[Saw (2003)|''Saw'' (2003)]] • ''[[Saw (2004)|Saw]]'' • ''[[Saw II]]'' • ''[[Saw III]]'' • ''[[Saw IV]]'' • ''[[Saw V]]'' • ''[[From Hell (2001)|From Hell]]'' • [[The Count of Monte Cristo (2002)|''The Count of Monte Cristo'' (2002)]] • ''[[Notorious (1946)|Notorious]]'' • [[Sherlock Holmes (film, 1922)|''Sherlock Holmes'' (1922)]] • [[The Return of Sherlock Holmes (film, 1929)|''The Return of Sherlock Holmes'' (1929)]] • [[Sherlock Holmes (film, 1932)|''Sherlock Holmes'' (1932)]] • [[A Study in Scarlet (film, 1933)|''A Study in Scarlet'' (1933)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[It (film, 2017)|''It'' (2017)]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}} | group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000; |list2= ''[[Sherlock Holmes and the Case of the Silk Stocking]]'' • [[The Hound of the Baskervilles (film, 2002)|''The Hound of the Baskervilles'' (2002)]] • ''[[Harry Potter and the Philosopher's Stone (2001)|Harry Potter and the Philosopher's Stone]]'' • ''[[Harry Potter and the Chamber of Secrets (2002)|Harry Potter and the Chamber of Secrets]]'' • ''[[Harry Potter and the Prisoner of Azkaban (2004)|Harry Potter and the Prisoner of Azkaban]]'' • ''[[Harry Potter and the Goblet of Fire (2005)|Harry Potter and the Goblet of Fire]]'' • ''[[Harry Potter and the Order of the Phoenix (2007)|Harry Potter and the Order of the Phoenix]]'' • ''[[Harry Potter and the Half-Blood Prince (2009)|Harry Potter and the Half-Blood Prince]]'' • ''[[Harry Potter and the Deathly Hallows - Part 1]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Harry Potter and the Deathly Hallows - Part 2]]'' • ''[[Agatha]]'' • ''[[The Krays]]'' • [[The Trial (1993)|''The Trial'' (1993)]] • ''[[Borat: Cultural Learnings of America for Make Benefit Glorious Nation of Kazakhstan]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Murder on the Orient Express (1974)|''Murder on the Orient Express'' (1974)]] • ''[[Murder, She Said]]'' • ''[[Murder Most Foul]]'' • ''[[Murder Ahoy!]]'' • ''[[Murder at the Gallop]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sherlock Holmes (2009)|''Sherlock Holmes'' (2009)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Sherlock Holmes: A Game of Shadows]]'' • [[The Valley of Fear (film, 1916)|''The Valley of Fear'' (1916)]] • [[A Study in Scarlet (film, 1914)|''A Study in Scarlet'' (1914)]] • [[The Hound of the Baskervilles (film, 1921)|''The Hound of the Baskervilles'' (1921)]] • [[The Sign of Four (film, 1923)|''The Sign of Four'' (1923)]] • ''[[The Sleeping Cardinal]]'' • ''[[The Missing Rembrandt]]'' • ''[[The Triumph of Sherlock Holmes]]'' • [[The Sign of Four (film, 1932)|''The Sign of Four'' (1932)]] • [[Silver Blaze (film, 1937)|''Silver Blaze'' (1937)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Naked (film, 1993)|Naked]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[The Killing Fields (film)|The Killing Fields]]'' |group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list3= ''[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Lea i Darija]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Svećenikova djeca]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Smrt Djevojčice sa žigicama (film)|Smrt Djevojčice sa žigicama]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Mirotvorac (film)|Mirotvorac]]'' |group4 = {{flagicon|JAP}} Japan |group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list4 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Digimon Adventure (film)|''Digimon Adventure'' (film)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Psycho-Pass: The Movie]]'' • ''[[Saraba hakobune]]'' • ''[[Issun-bōshi (film)|Issun-bōshi]]'' |group5 = {{flagicon|NJE}} Njemačka |group5style = text-align:center; color:#000000; background:#FFCC00; border:1px solid #FF0000; |list5 = [[Der Hund von Baskerville (film, 1914)|''Der Hund von Baskerville'' (1914)]] • [[Der Hund von Baskerville (film, 1929)|''Der Hund von Baskerville'' (1929)]] |group6 = {{flagicon|SSSR}} Sovjetski Savez |group6style = text-align:center; color:#FFD700; background:red; border:1px solid #FFD700; |list6 = ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona]]'' (''[[Šerlok Holms i doktor Vatson]]'' • [[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona (film)|''Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona'' (film)]] • ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona: Sobaka Baskervilej|Sobaka Baskervilej]]'' • ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona: Sokroviša Agri|Sokroviša Agri]]'' • ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona: Dvadcatij vek načinajecja|Dvadcatij vek načinajecja]]'') • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Desjat negritjat]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |group1 = {{flagicon|RUS}} Rusija | group1style =text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |list1 =''[[Savva. Serdce voina]]'' }} |group7 = {{flagicon|FRA}} Francuska |group7style = color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |list7 = ''[[Espoir, sierra de Teruel]]'' • ''[[Un chant d'amour]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Z (film)|Z]]'' |group8 = {{nowrap|{{flagicon|NZL}} Novi Zeland}} | group8style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border: 1px solid silver |list8= ''[[Whale Rider]]'' |group9 = {{nowrap|{{flagicon|KAN}} Kanada}} | group9style = background-color:white; color:red; text-align:center; border-top: 1px solid #FF0000; border-bottom: 1px solid #FF0000; border-left: 1px solid white; border-right: 1px solid white; |list9= ''[[The Hound of the Baskervilles (film, 2000)|The Hound of the Baskervilles]]'' • ''[[The Sign of Four (film, 2001)|The Sign of Four]]'' • ''[[The Royal Scandal]]'' • ''[[The Case of the Whitechapel Vampire]]'' |group10 = {{nowrap|{{flagicon|VEN}} Venezuela}} | group10style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #FCD116; |list10= ''[[Punto y raya]]'' |group11 = {{nowrap|{{flagicon|HON}} Honduras}} | group11style = background-color:#0073CF; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list11= ''[[Morazán (film)|Morazán]]'' |group12 = {{nowrap|{{flagicon|FIJ}} Fidži}} | group12style = background-color:#68BFE5; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list12= ''[[The Land Has Eyes]]'' |group13 = {{nowrap|{{flagicon|SUR}} Surinam}} | group13style = background:#C8102E; border:1px solid #007A33; color: #FFCD00; text-align:center; |list13= ''[[Wan Pipel]]'' |group14 = {{nowrap|{{flagicon|LAT}} Latvija}} | group14style = background:#77353D; border:1px solid silver; color: white; text-align:center; |list14= ''[[Straume]]'' |group15= Likovi |list15 = [[King Kong]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border: 1px solid black; |group1 = ''Star Wars'' |list1 = [[Darth Sidious]] • [[Yoda]] • [[Darth Vader]] • [[Qui-Gon Jinn]] • [[General Grievous]] |group2 = ''Saw'' |list2 = [[Mark Hoffman]] }} }} {{Navbox generic |titlestyle = color:black; background:white; border:1px solid black; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o serijama |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |belowstyle= text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |above= |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= ''[[Law & Order: Special Victims Unit]] ''([[:Kategorija:Zakon i red: Odjel za žrtve|kategorija]])'' • [[Law & Order: Criminal Intent]] ''([[:Kategorija:Zakon i red: Zločinačke nakane|kategorija]])'' • [[Law & Order]] ''([[:Kategorija:Zakon i red|kategorija]])'' • [[House, M.D.]] ''([[:Kategorija:Dr. House|kategorija]])'' • [[Toro i Pončo]] '' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[It (miniserija)|''It'' (miniserija)]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}} | group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000; |list2= ''[[Agatha Christie's Poirot]] • [[The Adventures of Sherlock Holmes (televizijska serija)|The Adventures of Sherlock Holmes]] • [['Allo 'Allo!]] • [[Blackadder]] • [[Whitechapel (serija)|Whitechapel]] ''([[:Kategorija:Whitechapel|kategorija]])'' '' |group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list3= ''[[Nad lipom 35]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Bitange i princeze]]'' ([[:Kategorija:Bitange i princeze|kategorija]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[Epizoda 9 (Bitange i princeze, sezona 1)|Epizoda 9 (S1)]]") |group4 = {{flagicon|JAP}} Japan |group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list4 = ''[[Digimon Adventure]] ''([[:Kategorija:Digimon Adventure|kategorija]] • [[Popis epizoda Digimon Adventurea|popis epizoda]])'' '' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Psycho-Pass]]'' ([[:Kategorija:Psycho-Pass|kategorija]] • [[:Kategorija:Epizode animea Psycho-Pass|Epizode - sezona 1]] [ [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[Perfect World]]" • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[Saint's Supper]]" • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[The Gates of Judgment]]" ] / [[:Kategorija:Epizode animea Psycho-Pass 2|2]] [ [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[The Scales of Justice 〈299/300〉]]" ]) |group5 = {{flagicon|RUS}} Rusija |group5style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |list5= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Šerlok Holms (TV serija)|Šerlok Holms]]'' |group6= Likovi |list6 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |group1 = ''SVU'' |list1 = [[Donald Cragen]] • [[Melinda Warner]] • [[Casey Novak]] • [[Dani Beck]] • [[Chester Lake]] • [[Elizabeth Donnelly]] • [[Brian Cassidy]] • [[Monique Jeffries]] • [[Kim Greylek]] • [[George Huang]] |group2 = ''L&O'' |list2 = [[Michael Cutter]] • [[Cyrus Lupo]] • [[Connie Rubirosa]] • [[Abbie Carmichael]] • [[Emil Skoda]] • [[Rey Curtis]] • [[Kevin Bernard]] • [[Jack McCoy]] |group3 = ''CI'' |list3 = [[Nola Falacci]] • [[Danny Ross]] • [[Zach Nichols]] |group4 = ''House'' |list4 = [[Gregory House]] • [[James Wilson]] • [[Robert Chase]] • [[Chris Taub]] • [[Lucas Douglas]] • [[Henry Dobson]] • [[John i Blythe House]] • [[Darryl Nolan]] |group5 = ''Whitechapel'' |list5 = [[Emerson Kent]] • [[Finlay Mansell]] • [[Megan Riley]] |group6 = ''[[Digimon]]''<br><small>([[Popis Digimona]])</small> |list6 = [[Taichi Jagami]] • [[Gospodari tame]] ([[Machinedramon]] • [[Piedmon]] • [[Puppetmon]] • [[MetalSeadramon]]) • [[Izzy Izumi]] • [[Devimon]] • [[Whamon]] • [[Phantomon]] • [[Apocalymon]] • [[Andromon]] • [[Datamon]] • [[Bakemon]] • [[Etemon]] • [[Monzaemon]] • [[Digitamamon]] • [[Meramon]] • [[MetalEtemon]] • [[Seadramon]] • [[Myotismon]] • [[VenomMyotismon]] • [[Centarumon]] • [[Piximon]] • [[Ogremon]] • [[Wizardmon]] • [[Shellmon]] • [[Elecmon]] • [[Frigimon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leomon]] • [[SaberLeomon]] • [[DemiDevimon]] • [[LadyDevimon]] }} }} ==Strip i mange== {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | title = Doprinosi s područja stripa | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | image = | imageleft = | bodyclass = hlist | list1 = [[Stripovska smrt]] |list2= }} ===Batman=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title=Batman |groupstyle = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |abovestyle= text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |belowstyle= text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |groupstyle = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |above= |group1 = Likovi |group1style = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Batman]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Joker (strip)|Joker]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Penguin]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Riddler]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Mr. Freeze]] • [[Robin]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Catwoman]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Two-Face]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Mad Hatter (DC comics)|Mad Hatter]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Calendar Man]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Scarecrow]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Professor Pyg]] • [[Dollotroni]] • [[Son of Pyg]] • [[Hugo Strange]] |group2 = Autori | group2style = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |list2= [[Bob Kane]] • [[Bill Finger]] • [[Jerry Robinson]] <!-- |group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list3= ''[[Nad lipom 35]]'' |group4 = {{flagicon|JAP}} Japan |group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list4 = ''[[Digimon Adventure]] ''([[:Kategorija:Digimon Adventure|kategorija]] • [[Popis epizoda Digimon Adventurea|popis epizoda]])'' '' |group5= Likovi |list5 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |group1 = ''SVU'' |list1 = [[Donald Cragen]] • [[Melinda Warner]] • [[Casey Novak]] • [[Dani Beck]] • [[Chester Lake]] • [[Elizabeth Donnelly]] • [[Brian Cassidy]] • [[Monique Jeffries]] • [[Kim Greylek]] • [[George Huang]] |group2 = ''L&O'' |list2 = [[Michael Cutter]] • [[Cyrus Lupo]] • [[Connie Rubirosa]] • [[Abbie Carmichael]] • [[Emil Skoda]] • [[Rey Curtis]] • [[Kevin Bernard]] • [[Jack McCoy]] |group3 = ''CI'' |list3 = [[Nola Falacci]] • [[Danny Ross]] • [[Zach Nichols]] |group4 = ''House'' |list4 = [[Gregory House]] • [[James Wilson]] • [[Robert Chase]] • [[Chris Taub]] • [[Lucas Douglas]] • [[Henry Dobson]] • [[John i Blythe House]] • [[Darryl Nolan]] |group5 = ''Whitechapel'' |list5 = [[Emerson Kent]] • [[Finlay Mansell]] • [[Megan Riley]] |group6 = ''[[Digimon]]''<br><small>([[Popis Digimona]])</small> |list6 = [[Taiči Jagami]] • [[Gospodari tame]] ([[Machinedramon]] • [[Piedmon]] • [[Puppetmon]] • [[MetalSeadramon]]) • [[Izzy Izumi]] • [[Devimon]] • [[Whamon]] • [[Phantomon]] • [[Apocalymon]] • [[Andromon]] • [[Datamon]] • [[Bakemon]] • [[Etemon]] • [[Monzaemon]] • [[Digitamamon]] • [[Meramon]] • [[MetalEtemon]] • [[Seadramon]] • [[Myotismon]] • [[VenomMyotismon]] • [[Centarumon]] • [[Piximon]] • [[Ogremon]] • [[Wizardmon]] • [[Shellmon]] • [[Elecmon]] • [[Frigimon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leomon]] • [[SaberLeomon]] • [[DemiDevimon]] • [[LadyDevimon]] }}--> }} ===Bleach=== {{Navbox |titlestyle = |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title=Bleach |groupstyle = |abovestyle= |belowstyle= |groupstyle = |above= |group1 = |group1style = |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Bleach (manga)|Bleach]]'' ([[Lista poglavlja i tankōbon izdanja mange Bleach|poglavlja]]) • [[Bleach (anime)|Anime]] • [[Tite Kubo]] <!-- |group2 = Autori | group2style = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |list2= [[Bob Kane]] • [[Bill Finger]] • [[Jerry Robinson]] |group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list3= ''[[Nad lipom 35]]'' |group4 = {{flagicon|JAP}} Japan |group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list4 = ''[[Digimon Adventure]] ''([[:Kategorija:Digimon Adventure|kategorija]] • [[Popis epizoda Digimon Adventurea|popis epizoda]])'' '' |group5= Likovi |list5 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |group1 = ''SVU'' |list1 = [[Donald Cragen]] • [[Melinda Warner]] • [[Casey Novak]] • [[Dani Beck]] • [[Chester Lake]] • [[Elizabeth Donnelly]] • [[Brian Cassidy]] • [[Monique Jeffries]] • [[Kim Greylek]] • [[George Huang]] |group2 = ''L&O'' |list2 = [[Michael Cutter]] • [[Cyrus Lupo]] • [[Connie Rubirosa]] • [[Abbie Carmichael]] • [[Emil Skoda]] • [[Rey Curtis]] • [[Kevin Bernard]] • [[Jack McCoy]] |group3 = ''CI'' |list3 = [[Nola Falacci]] • [[Danny Ross]] • [[Zach Nichols]] |group4 = ''House'' |list4 = [[Gregory House]] • [[James Wilson]] • [[Robert Chase]] • [[Chris Taub]] • [[Lucas Douglas]] • [[Henry Dobson]] • [[John i Blythe House]] • [[Darryl Nolan]] |group5 = ''Whitechapel'' |list5 = [[Emerson Kent]] • [[Finlay Mansell]] • [[Megan Riley]] |group6 = ''[[Digimon]]''<br><small>([[Popis Digimona]])</small> |list6 = [[Taiči Jagami]] • [[Gospodari tame]] ([[Machinedramon]] • [[Piedmon]] • [[Puppetmon]] • [[MetalSeadramon]]) • [[Izzy Izumi]] • [[Devimon]] • [[Whamon]] • [[Phantomon]] • [[Apocalymon]] • [[Andromon]] • [[Datamon]] • [[Bakemon]] • [[Etemon]] • [[Monzaemon]] • [[Digitamamon]] • [[Meramon]] • [[MetalEtemon]] • [[Seadramon]] • [[Myotismon]] • [[VenomMyotismon]] • [[Centarumon]] • [[Piximon]] • [[Ogremon]] • [[Wizardmon]] • [[Shellmon]] • [[Elecmon]] • [[Frigimon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leomon]] • [[SaberLeomon]] • [[DemiDevimon]] • [[LadyDevimon]] }}--> }} ==Prirodne znanosti== ===Općenito=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz znanost |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Fizika |group1style = text-align:center; color:#6699CC; background:#73C2FB; border:1px solid #6699CC; |list1= [[Čvor (mjerna jedinica)]] • [[Veber]] • [[Kirchhoffovi zakoni spektroskopije]] • [[Kirchhoffovi zakoni]] • [[Paulijeva jednadžba]] • [[RIKEN]] • [[Laplaceov demon]] |group2 = Kemija |group2style = text-align:center; color:#800080; background:#C9A0DC; border:1px solid #800080; |list2= [[Eksploziv]] • [[Mendeljejevovi predviđeni elementi]] • [[Primordijski elementi]] • [[Arsenatna kiselina]] • [[Orsinijeva bomba]] |group3 = Biologija<br>Medicina |group3style = text-align:center; color:#01796F; background: #50C878; border:1px solid #01796F; |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#01796F; background: #50C878; border:1px solid #01796F; |group1=Biologija |list1= [[Gušter]] • ''[[Bufo periglenes]]'' • ''[[Doryanthes excelsa]]'' • ''[[Varanus giganteus]]'' • ''[[Phyllopteryx]]'' • ''[[Callocephalon fimbriatum]]'' • ''[[Lycalopex vetulus]]'' • ''[[Bothrops insularis]]'' • ''[[Bletilla striata]]'' • [[Divovska sabljasta antilopa]] • ''[[Laniarius brauni]]'' • [[Pelorus Jack]] • [[Snareski pingvin]] • ''[[Agathis australis]]'' • ''[[Leiopelmatidae]]'' • [[Haastov orao]] • [[Srebrna paprat]] • [[Novozelandski dugorepi šišmiš]] • [[Sisavac iz Saint Bathansa]] • ''[[Icterus icterus]]'' • ''[[Cattleya mossiae]]'' • [[Kuprej]] • ''[[Sphaerocoryne affinis]]'' • [[Ruatanski aguti]] • ''[[Brachylophus]]'' • [[Plava otrovna žaba]] • [[Papilionanthe Miss Joaquim|''Papilionanthe'' Miss Joaquim]] |group2=Medicina |list2= [[Guillain-Barréov sindrom]] }} |group4 = Tehnologija |group4style = text-align:center; color:#B8860B; background:#DAA520; border:1px solid #B8860B; |list4= [[Metalurgija]] • [[Vatreno oružje]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#B8860B; background:#DAA520; border:1px solid #B8860B; |group1=Računalna tehnologija |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Apple Inc.]] ([[Korisnik:Rjecina2|suradnja]]) • ''[[Crash Twinsanity]] • [[Sly 3: Honor Among Thieves]] • [[The Da Vinci Code (igra)|The Da Vinci Code]]'' • [[HOLMES2]] • [[Japanese Movie Database]] • [[Red Star OS]] }} |group5 = Geografija |group5style = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00; |list5= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00; |group1=Država |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Benin}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Estonija}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Fidži}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Francuska}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Honduras}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Kambodža}} • {{flag|Škotska}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Venezuela}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Surinam}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Sjeverna Koreja}} |group2=Naselja |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|ANG}} [[Benguela]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Cabinda (grad)|Cabinda]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Cambambe]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Cuito]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Huambo]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Lobito]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Lubango]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Lucapa]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Malanje]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Namibe]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Klosterneuburg]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Waterloo (Belgija)|Waterloo]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Parakou]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Djougou]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Bohicon]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Allada]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Kandi, Benin|Kandi]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Ouidah]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Abomey-Calavi]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Ganvié]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Vratislavice]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Labasa]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Nadi]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Nausori]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Sigatoka]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Besançon]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Colombey-les-Deux-Églises]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Jœuf]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Mérignac]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Vichy]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Ho, Gana|Ho]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Kumasi]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Sekondi-Takoradi]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Tema, Gana|Tema]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Trujillo, Honduras|Trujillo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Caprese Michelangelo]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Nabari]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Satoshō]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Kampong Cham]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Sihanoukville]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Battambang]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Siem Reap]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Poipet]]{{•w}} {{flagicon|CRC}} [[San José, Kostarika|San José]]{{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Ujarrás]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Baracoa]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Bayamo]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Cienfuegos]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Guantánamo]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Las Tunas (grad)|Las Tunas]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Manzanillo, Kuba|Manzanillo]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Pinar del Río]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Puerto Padre]] {{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Santa Clara, Kuba|Santa Clara]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Voorhout]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Dunedin]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Nelson, Novi Zeland|Nelson]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Waitangi, Northland|Waitangi]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Oranienbaum]]{{•w}} {{flagicon|SIN}} [[Bedok]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Ch'ŏngjin]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Hamhŭng]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Namp'o]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[P'anmunjŏm]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Rasŏn]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Sinŭiju]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Wŏnsan]]{{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Moiwana]] {{nowrap end}} |group3=Ostalo |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00; |group1 = Administracija |list1 = [[Uljanovska oblast]] • [[Provincije Kostarike]] • [[Regioni Francuske]] • [[:Kategorija:Provincije Sjeverne Koreje|Provincije Sjeverne Koreje]] • [[Cabinda (provincija)]] • [[Rossov zavisni teritorij]] • [[Kraljevstvo Novi Zeland]] • [[Regije Novog Zelanda]] ([[Tasman (distrikt)|Tasman]] • [[Otago (regija)|Otago]] • [[Marlborough (regija)|Marlborough]] • [[Southland (regija)|Southland]] • [[Canterbury (regija, Novi Zeland)|Canterbury]] • [[West Coast (regija)|West Coast]]) • [[Scottova baza]] • [[Savezni teritoriji Venezuele]] • [[Obala komaraca]] • [[Departmani Benina]] |group2 = Otoci<br>Poluotoci |list2 = [[Iwo Jima]] • [[Ilha da Queimada Grande]] • [[Isla de la Juventud]] • [[Kermadecovi otoci]] • [[Los Roques (arhipelag)]] • [[Margaritin otok]] • [[Koh Kong (otok)|Koh Kong]] • [[Baia dos Tigres]] • [[Tigrov otok]] • [[Labuđi otoci]] • [[Viti Levu]] • [[Vanua Levu]] • [[Ceva-I-Ra]] • [[Koro (otok)|Koro]] • [[Kadavu]] • [[Taveuni]] • [[Rotuma]] • [[Uea]] • [[Bau (otok)|Bau]] • [[Naissaar]] • [[Pulau Ujong]] • [[Pedra Branca (Singapur)]] |group3 = Hidrologija |list3 = [[Arenal]] • [[Crvena Volta (rijeka)|Crvena Volta]] • [[Jezero Bosumtwi|Bosumtwi]] • [[Cascade de Gavarnie]] • [[Parnaíba (rijeka)|Parnaíba]] • [[Taedong]] • [[Korejski zaljev]] • [[Istočnokorejski zaljev]] • [[Tumen (rijeka)|Tumen]] • [[Rajsko jezero]] • [[Laguna de Leche]] • [[Zaljev Guantánamo]] • [[Cookov prolaz]] • [[Slapovi Calandula]] • [[Waikato (rijeka)|Waikato]] • [[Rotorua (jezero)|Rotorua]] • [[Tonlé Sap]] • [[Kwanza]] • [[Cunene]] • [[Lucala]] • [[Sangkae]] • [[Río Coco]] • [[Honduraški zaljev]] • [[Aguán]] • [[Ouémé (rijeka)|Ouémé]] • [[Oti (rijeka)|Oti]] • [[Beninski zaljev]] • [[Couffo (rijeka)|Couffo]] • [[Zou (rijeka)|Zou]] • [[Rewa (rijeka)|Rewa]] • [[Sigatoka (rijeka)|Sigatoka]] • [[Bligh Water]] • [[Valaste (vodopad)]] |group4 = Geologija |list4 = [[Mount Afadjato]] • [[Irazú]] • [[Pico da Neblina]] • [[Sierra Maestra]] • [[Serra da Chela]] • [[Mount Earnslaw]] • [[Južne Alpe]] • [[Pico Bolívar]] • [[Pico Humboldt]] • [[Pico Bonpland]] • [[Roraima (tepui)|Roraima]] • [[Kukenán (tepui)|Kukenán]] • [[Phnom Aural]] • [[Kardamonske planine]] • [[Slonovske planine]] • [[Phnom Kulen]] • [[Morro do Moco]] • [[Cerro Las Minas]] • [[Atakora (planinski lanac)|Atakora]] • [[Mont Sokbaro]] • [[Mont Agou]] • [[Mount Tomanivi]] • [[Van Asch Van Wijck (planinski lanac)]] |group5 = Ostalo |list5 = [[Park Ueno]] • ''[[Outback]]'' • [[Skijalište Masikryong]] • [[Pjongjanško vrijeme]] • [[Močvara Zapata]] • [[Park Johna Lennona]] • ''[[Lluvia de peces]]'' • [[Koraljna obala (Fidži)]] • [[Vanalinn]] • [[Singapurska luka]] }} }} |below= }} ===Znanstvenici=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz znanstvenike |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Fizičari |group1style = text-align:center; color:#6699CC; background:#73C2FB; border:1px solid #6699CC; |list1= [[Antoine Henri Becquerel]] • [[Heinrich Rudolf Hertz]] • [[Carl Hellmuth Hertz]] • [[Gustav Ludwig Hertz]] • [[Michael Faraday]] • [[Wilhelm Conrad Röntgen]] • [[Gerardus 't Hooft]] • [[Max Born]] • [[Edward Teller]] • [[Charles-Augustin de Coulomb]] • [[Joseph Henry]] • [[Wilhelm Eduard Weber]] • [[Lise Meitner]] • [[Gustav Robert Kirchhoff]] • [[Igor Kurčatov]] • [[Evangelista Torricelli]] • [[Erwin Schrödinger]] • [[Albert Einstein]] • [[Louis de Broglie]] • [[Wolfgang Pauli]] • [[Jean Baptiste Perrin]] • [[Arthur Holly Compton]] • [[Owen Willans Richardson]] • [[Čandrasekara Venkata Raman]] • [[Charles Thomson Rees Wilson]] • [[Carl David Anderson]] • [[George Paget Thomson]] • [[Victor Franz Hess]] • [[Isidor Isaac Rabi]] • [[Clinton Joseph Davisson]] • [[Aleksandar Prohorov]] • [[Henri Poincaré]] • [[Hideki Yukawa]] • [[Shin'ichirō Tomonaga]] • [[Joshio Nishina]] • [[William Lawrence Bragg]] • [[Brian Schmidt]] • [[William Henry Bragg]] • [[Mark Oliphant]] • [[Jean d'Alembert]] • [[Abdus Salam]] |group2 = Kemičari |group2style = text-align:center; color:#800080; background:#C9A0DC; border:1px solid #800080; |list2= [[Dmitrij Mendeljejev]] • [[Pierre Curie]] • [[Henry Cavendish]] • [[William Ramsay]] • [[Francis William Aston]] • [[Adolf von Baeyer]] • [[Eduard Buchner]] • [[Jacobus Henricus van 't Hoff]] • [[Henri Moissan]] • [[John Warcup Cornforth]] • [[Alan MacDiarmid]] • [[Glenn T. Seaborg]] |group3 = Liječnici |group3style = text-align:center; color:#01796F; background: #50C878; border:1px solid #01796F; |list3= [[Alexander Fleming]] • [[Hakaru Hashimoto]] • [[Tomisaku Kawasaki]] • [[Mikito Takajasu]] • [[Hidejo Noguchi]] • [[Kitasato Shibasaburō]] • [[Howard Florey]] • [[Robin Warren]] • [[Barry J. Marshall]] • [[Elizabeth Blackburn]] • [[Peter C. Doherty]] • [[Frank Macfarlane Burnet]] • [[John Carew Eccles]] • [[Dominique-Jean Larrey]] • [[Carlos Chagas]] • [[Sergej Korsakov]] • [[Arístides Agramonte]] • [[Carlos Finlay]] • [[John Marshall Macdonald]] • [[Baruj Benacerraf]] • [[Jacinto Convit]] • [[Salvador Moncada]] • [[Friedrich Robert Faehlmann]] • [[Jean Itard]] • [[Georges Mathé]] |group4 = Izumitelji |group4style = text-align:center; color:#B8860B; background:#DAA520; border:1px solid #B8860B; |list4= [[Ferdinand Porsche]] • [[André Citroën]] • [[Gottlieb Daimler]] • [[Eli Whitney]] • [[Humberto Fernández-Morán]] |group5 = Geografi |group5style = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00; |list5= [[Vladimir Tagancev]] |below= }} ==Društvene znanosti== ===Općenito=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz društvene znanosti |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Povijest |group1style = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |list1= [[Povijest Europe]] (nedovršeno) {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |group1 = pre-XX vijek. |list1 = [[Banket kestenja]] • [[Osmanski interegnum]] • [[Šogunat Tokugawa]] • [[Kultura Diquis]] • [[Zlatna Obala (danska kolonija)]] • [[Zlatna Obala (portugalska kolonija)]] • [[Zlatna Obala (švedska kolonija)]] • [[Zlatna Obala (nizozemska kolonija)]] • [[Bushrangeri]] • [[Plesna epidemija iz 1518.]] • [[Edikt iz Nantesa]] • [[Edikt iz Fontainebleaua]] • [[Kolonijalni Brazil]] • [[Generalna kapetanija Kuba]] • [[Guvernorat Kuba]] • [[Loango-Angola]] • [[Provincija Venezuela]] • ''[[Klein-Venedig]]'' • [[Funan]] • [[Mračno doba (Kambodža)]] • [[Longvek]] • [[Generalna kapetanija Gvatemala]] • [[Podzemni grad Agongointo-Zoungoudo]] • [[Obala robova]] • [[Kraljevstvo Dahomej]] • [[Carstvo Oyo]] • [[Kralj Dahomeja]] • [[Dahomejski godišnji običaji]] • [[Društvo za Surinam]] • [[Invazija Surinama (1667)|Invazija Surinama]] • [[Napad na Fort Zeelandiju (1667)|Napad na Fort Zeelandiju]] • [[Kraljevina Singapura]] • ''[[Malajski anali]]'' • [[Temasek]] • [[Grčko herojsko doba]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |group1 = XVIII. vijek |list1 = [[Savjet drevnih]] • [[Prva Francuska Republika]] • [[Konzulat (Francuska)]] • [[Direktorij (Francuska)]] • [[Komitet javnog spasa]] • [[Jakobinska diktatura]] • [[Termidorska reakcija]] • [[Puč 18. brumairea]] • [[Žirondinci]] • [[Septembarski masakri]] • [[Bijeg u Varennes]] • [[Žirondinski ustavni projekt]] • [[Kraljevstvo Francuska (1791-1792)]] • [[Prva industrijska revolucija]] • [[Vicekraljevstvo Nova Granada]] • [[Generalna kapetanija Venezuela]] • ''[[Kambodžanske kraljevske kronike]]'' |group2 = XIX. vijek |list2 = [[Posvećenje Napoleona I]] • [[Kraljevina Holandija]] • [[Kraljevina Vestfalija]] • [[Burbonska restauracija]] • [[Druga industrijska revolucija]] • [[Monroeova doktrina]] • [[Zlatna Obala (britanska kolonija)]] • [[Pobuna u Eureki]] • [[Julska Monarhija]] • [[Francuska revolucija 1848.]] • [[Druga Francuska Republika]] • [[Dani lipnja]] • [[Predsjednički izbori u Francuskoj 1848.]] • [[Francuski ustavni referendum 1851.]] • [[Referendum o Drugom Francuskom Carstvu 1852.]] • [[Pariški sporazum (1856)]] • [[Pariški kongres (1856)]] • [[Orsinijev atentat]] • [[Bitka kod Sedana (1870)]] • [[Treća Francuska Republika]] • [[Suđenje tridesetorici]] • [[Kriza 16. svibnja 1877.]] • [[Panamski skandali]] • [[Tonkinska afera]] • [[Protektorat Annam]] • [[Kočinkina]] • [[Zastupnički dom (Francuska)]] • [[Predstavnički dom (Francuska)]] • [[Incident u Fashodi]] • [[Predsjednički izbori u Brazilu 1891.]] • [[Ujedinjeno Kraljevstvo Portugala, Brazila i Algarva]] • [[Kraljevina Brazil]] • [[Nezavisnost Brazila]] • [[Brazilsko Carstvo]] • [[Brazilski rat za nezavisnost]] • [[Prva Brazilska Republika]] • [[Desetogodišnji rat]] • [[Mali rat (Kuba)]] • [[Kubanski rat za nezavisnost]] • [[Američka vojna uprava na Kubi]] • [[Tellerov amandman]] • [[Pariški sporazum (1898)]] • [[Novi Zeland (kolonija)]] • [[Ratovi mušketa]] • [[Novozelandski ratovi]] • [[Sewellovo ministarstvo (1856.)]] • [[Vrhovna hunta]] • [[Prva Venezuelanska Republika]] • [[Venezuelanski rat za nezavisnost]] ([[Bitka na jezeru Maracaibo]]) • [[Druga Venezuelanska Republika]] • [[Manifest iz Cartagene]] • [[Divna kampanja]] • [[Dekret o ratu do smrti]] • [[Treća Venezuelanska Republika]] • [[Kongres u Angosturi]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Velika Kolumbija]] • [[Država Venezuela]] • [[Savezni rat]] • [[Sjedinjene Države Venezuele]] • [[Venezuelanska kriza (1895)]] • [[Francuski protektorat u Kambodži]] • [[Tonkin (francuski protektorat)]] • [[Comayagua (provincija)]] • [[Državni udar u Hondurasu 1827.]] • [[Prvi francusko-dahomejski rat]] • [[Drugi francusko-dahomejski rat]] • [[Francuski Dahomej]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Francuska Zapadna Afrika]] • [[Kraljevstvo Fidži]] • [[Fidži (kolonija)]] • ''[[Ärkamisaeg]]'' • [[Singapurski sporazum 1819.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Tjesnačka naselja]] • [[Anglo-nizozemski sporazum (1824)]] |group3 = XX. vijek<br>(do 1914.) |list3 = [[Plattov amandman]] • [[Republika Kuba (1902–1959)]] • [[Pacifikacija Kube]] • [[Novi Zeland (dominion)]] • [[Venezuelanska kriza (1902–1903)]] • [[Nizozemsko-venezuelanski rat]] }} |group2 = Prvi svjetski rat<br>(1914. - 1918.) |list2 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |group1 = Općenito |list1 = [[Prvi svjetski rat]] • [[Središnje sile]] |group2 = Bitke |list2 = [[Bitka kod Tannenberga (1914.)|Bitka kod Tannenberga]] • [[Cerska bitka]] • [[Kolubarska bitka]] • [[Ofenziva od 100 dana]] • [[Druga bitka na Marni]] • [[Ofenziva Meuse-Argonne]] • [[Bitka na granicama]] • [[Nivelleova ofenziva]] • [[Bitka kod grebena Vimy]] |group3 = Ostalo |list3 = [[Sarajevski atentat]] • [[Oktobarska revolucija]] • [[Mir u Brest-Litovsku]] • [[Ruska revolucija (1917.)|Ruska revolucija 1917.]] • [[Britanski Togoland]] • ''[[Entente Cordiale]]'' • [[Francusko-ruska alijansa]] • [[Anglo-ruska antanta]] • [[Sovjetska Republika Naissaar]] • [[Manifest narodā Estonije]] • [[Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu]] • [[Singapurska pobuna 1915.]] }} |group3 = Međuratno razdoblje<br>(1918. - 1939.) |list3 = [[Pariška mirovna konferencija 1919.]] • [[Münchenski sporazum]] • [[Abdikacijska kriza]] • [[Ugovori iz Locarna]] • [[Briand-Cerettijev sporazum]] • [[Briand-Kelloggov pakt]] • [[Kriza 6. veljače 1934.]] • [[Predsjednički izbori u Brazilu 1930.]] • [[Brazilska revolucija 1930.]] • [[Privremena vojna junta (1930)]] • [[Vargasova era]] • [[Pentarhija iz 1933.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Estonski rat za nezavisnost]] • [[Estonska radnička komuna]] • [[Rusko-estonski sporazum iz Tartua]] • [[Vaps (pokret)]] • [[Pokušaj državnog udara u Estoniji 1924.]] • [[Suđenje 149-orki]] • [[Baltička antanta]] • [[Doba šutnje]] |group4 = Drugi svjetski rat<br>(1939. - 1945.) |list4 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |group1 = Općenito |list1 = [[Drugi svjetski rat]] • [[Uzroci Drugog svjetskog rata]] • [[Saveznici]] • [[Sile Osovine]] • [[Posljedice Drugog svjetskog rata]] |group2 = Bitke |list2 = [[Operacija Bagration]] • [[Bitka za Francusku]] • [[Bitka kod La Plate]] • [[Saveznička invazija Sicilije]] • [[Operacija Anton|Operacija ''Anton'']] • [[Operacija Dragoon|Operacija ''Dragoon'']] • [[Praški ustanak]] • [[Ljetni rat]] • [[Bitka za Singapur]] • [[Operacija Jaywick|Operacija ''Jaywick'']] • [[Bombardiranje Singapura (1944–1945)]] • [[Bombardiranje Singapura (1941)]] • [[Operacija Tiderace|Operacija ''Tiderace'']] • [[Operacija Struggle|Operacija ''Struggle'']] |group3 = Ostalo |list3 = [[Schindlerovi židovi]] • [[Hitlerov pozdrav]] • [[Operacija Valkira]] • [[Vichyevska Francuska]] • [[Republika Slovačka (1939. - 1945.)]] • [[Riomski proces]] • [[Glasovanje o delegaciji punih ustavnih ovlasti Philippeu Pétainu]] • [[Njemačka vojna uprava u Belgiji i sjevernoj Francuskoj]] • [[Njemačka vojna uprava u okupiranoj Francuskoj]] • ''[[Militärverwaltung]]'' • [[Slobodna Francuska]] • [[Apel 18. juna]] • [[Privremena vlada Francuske Republike]] • [[Čehoslovačka vlada u egzilu]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Benešovi dekreti]] • [[Japanska okupacija Kambodže]] • [[Njemačka okupacija Estonije u Drugom svjetskom ratu]] • ''[[Generalbezirk Estland]]'' • [[Estonska samouprava]] • [[Reichskommissariat Ostland|''Reichskommissariat'' Ostland]] • [[Bijeg podmornice Orzeł|Bijeg podmornice ''Orzeł'']] • [[Shōnan-tō]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sook Ching]] • [[Sōjūsetsu incident]] • [[Operacija Gustavus|Operacija ''Gustavus'']] • [[Operacija Zipper|Operacija ''Zipper'']] • [[Britanska vojna uprava (Malaja)]] }} |group5 = Hladni rat<br>(1945. - 1991.) |list5 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Hladni rat]] • [[Elizejski ugovor]] • [[Nixonov posjet Kini 1972.]] • [[Angolski građanski rat]] • [[Trumanova doktrina]] • [[Socijalistička Republika Rumunjska]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Demokratska Kampućija]] • [[Zapadna Njemačka]] • [[Kostarikanski građanski rat]] • [[Gana (krunska zemlja)]] • [[Neredi u Accri 1948.]] • [[Velika šestorica (Gana)]] • [[Politika bijele Australije]] • [[Ustavna kriza u Australiji 1975.]] • [[Četvrta Francuska Republika]] • [[Peta Francuska Republika]] • [[Maj 1968]] • [[Druga Brazilska Republika]] • [[Državni udar u Brazilu 1964.]] • [[Vojna diktatura u Brazilu]] • [[Brazilska vojna hunta (1969)]] • [[Narodna Republika Koreja]] • [[Sovjetska civilna uprava]] • [[Privremeni narodni komitet za Sjevernu Koreju]] • [[Korejska demilitarizirana zona]] • [[Bitka za Incheon]] • [[Operacija Pokpoong]] • [[Podjela Koreje]] • [[Korejski sporazum o primirju]] • [[Bombaški napad u Rangoonu]] • [[Ubojstva sjekirom u P'anmunjŏmu]] • [[Kasarne Moncada]] • [[Operacija Mongoose]] • [[Operacija Northwoods]] • [[Cubana de Aviación let 455]] • [[Narodna Republika Angola]] • [[Demokratska Narodna Republika Angola]] • [[Republika Cabinda]] • [[Angolski rat za nezavisnost]] • [[Alvorski sporazum]] • [[Češka i Slovačka Federativna Republika]] • [[ANZUS]] • [[Paktomanija]] • ''[[El Trienio Adeco]]'' • [[Četvrta Venezuelanska Republika]] • [[Pakt iz Puntofija]] • [[Državni udar u Venezueli 1958.]] • [[Državni udar u Venezueli 1945.]] • [[Francuska unija]] • [[Francuska zajednica]] • [[Kraljevina Kambodža (1953–1970)]] • [[Bangkoška zavjera]] • [[Operacija Menu]] • [[Operacija Freedom Deal]] • [[Državni udar u Kambodži 1970.]] • [[Kmerska Republika]] • [[Predsjednički izbori u Kambodži 1972.]] • [[Predstavnička skupština kampućijskog naroda]] • [[Santebal]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Kambodžanski genocid]] ([[Kambodžanska polja smrti]] • [[Drvo smrti]] • [[Choeung Ek]] • [[Masakr u Ba Chúcu]]) • [[Narodna Republika Kampućija]] • [[Plan K5]] • [[Država Kambodža]] • [[Kambodžansko-vijetnamski rat]] • [[Koalicijska vlada Demokratske Kampućije]] • [[Pariški mirovni sporazum (1991)]] • [[Državni udar u Hondurasu 1963.]] • [[Državni udar u Hondurasu 1975.]] • [[Honduraška vojna hunta (1956–1957)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Fudbalski rat]] • [[Sahelsko-beninska unija]] • [[Republika Dahomej]] • [[Državni udar u Dahomeju 1963.]] • [[Predsjedničko vijeće (Dahomej)]] • [[Predsjednički izbori u Dahomeju 1970.]] • [[Državni udar u Dahomeju 1972.]] • [[Narodna Republika Benin]] • [[Pokušaj državnog udara u Beninu 1977.]] • [[Fidži (dominion)]] • [[Državni udari na Fidžiju 1987.]] • [[Operacija Morris Dance]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Estonska vlada u egzilu]] • [[Deklaracija suvereniteta Estonske SSR]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Raspjevana revolucija]] • [[Fosforitni rat]] • [[Pismo četrdesetorice]] • [[Surinam (Kraljevina Nizozemska)]] • [[Državni udar u Surinamu 1980.]] • [[Nacionalni vojni savjet (Surinam)]] • [[Decembarska ubojstva]] • [[Surinamski unutrašnji rat]] • [[Masakr u Moiwani]] • [[Državni udar u Surinamu 1990.]] • [[Singapur (kolonija)]] • [[Singapur (savezna država)]] • [[Malezijski sporazum]] • [[Sporazum o nezavisnosti Singapura (1965)]] • [[Proglašenje Singapura]] • [[Referendum o integraciji Singapura 1962.]] • [[Izvanredno stanje u Poljskoj]] |group6 = 1990-e<br>XXI. vijek |list6 = [[Crno proljeće (Kuba)]] • [[Opći izbori u Angoli 1992.]] • [[Masakr na Noć vještica]] • [[Pokušaji državnih udara u Venezuel 1992.]] • [[Bolivarska revolucija]] • [[Pokušaj državnog udara u Venezueli 2002.]] • [[Prijelazna uprava Ujedinjenih nacija u Kambodži|UNTAC]] • [[Privremena vlada nacionalnog jedinstva i nacionalnog spasa Kambodže]] • [[Ustavna kriza u Hondurasu 2009.]] • [[Državni udar u Hondurasu 2009.]] • [[UTAGE let 141]] • [[Državni udar na Fidžiju 2000.]] • [[Državni udar na Fidžiju 2006.]] • [[Prosvjedi u Surinamu 1999.]] }} |group2 = Pravo<br>Kriminologija |group2style = text-align:center; color:black; background:silver; border:1px solid black; |list2= [[Scotland Yard]] • [[Old Bailey]] • ''[[Volksgerichtshof]]'' • [[Vrhovni sud Kostarike]] • [[Vrhovni sud Gane]] • [[Ustav Australije]] • [[Ustav Gane]] • [[Ustav Francuske (1791)]] • [[Ustav Francuske (1793)]] • [[Ustav Francuske (1795)]] • [[Ustav Francuske (1799)]] • [[Ustav Francuske (1802)]] • [[Ustav Francuske (1804)]] • [[Povelja iz 1814.]] • [[Dopunski akt ustavima Prvog Carstva]] • [[Povelja iz 1830.]] • [[Ustav Francuske (1848)]] • [[Ustav Francuske (1852)]] • [[Francuski ustavni zakoni (1875)]] • [[Ferryjevi zakoni]] • [[Francuski ustavni zakon (1940)]] • [[Francuski ustavni zakon (1945)]] • [[Ustav Francuske (1946)]] • [[Ustav Francuske]] • [[Ustav Brazila]] • [[Ustav Sjeverne Koreje]] • [[Ustav Kube]] • [[Bustamanteov kodeks]] • [[Ustav Angole]] • [[Ustavni sud (Češka)]] • [[Macdonaldova trijada]] • [[Vrhovni sud Novog Zelanda]] • [[Ustav Novog Zelanda]] • [[Panoptikon]] • [[Deklaracija nezavisnosti Novog Zelanda]] • [[Sporazum iz Waitangija]] • [[Vrhovni sud pravde (Venezuela)]] • [[Ustav Venezuele]] • [[Deklaracija nezavisnosti (Venezuela)]] • [[Ustav Kambodže]] • [[Kambodžanski tribunal]] • [[Ustav Hondurasa]] • [[Vrhovni sud pravde (Honduras)]] • [[Ustav Benina]] • [[Kvazisud]] • ''[[modus operandi]]'' • [[Ustav Fidžija]] • [[Zakon o pomirbi, toleranciji i jedinstvu]] • [[Ustav Estonije]] • [[Ustav Surinama]] • [[Vrhovni sud Singapura]] • [[Ustav Paname]] • [[Vrhovni sud pravde (Panama)]] |group3 = Politika |group3style = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = Općenito |list1 = [[Nacizam]] • ''[[Révolution nationale]]'' • [[Koronelizam]] • ''[[Juche]]'' • ''[[Songun]]'' • ''[[Songbun]]'' • [[Neutralna država]] • [[Čavizam]] • [[Nulta godina (Kambodža)|Nulta godina]] • ''[[Françafrique]]'' • ''[[Corregimiento]]'' • ''[[Comarca]]'' |group2 = Posebno |list2 = [[Popis njemačkih ministara obrane]] • [[Premijer Ujedinjenog Kraljevstva]] • [[Hitlerov kabinet]] • [[Premijer Japana]] • ''[[Kokkai]]'' • [[Nacionalna stranka oslobođenja (Kostarika)|PLN]] • [[Stranka građanske akcije|PAC]] • [[Libertarijanski pokret|ML]] • [[Predsjednik Kostarike]] • [[Zakonodavna skupština (Kostarika)]] • [[Predsjednik Gane]] • [[Premijer Gane]] • [[Stranka narodne konvencije|CPP]] • [[Parlament Gane]] • [[Državni savjet (Gana)]] • [[Premijer Australije]] • [[Parlament Australije]] • [[Generalni guverner Australije]] • [[Premijer Francuske]] • [[Predsjednik Francuske]] • [[Francuski parlament]] • [[Senat (Francuska)]] • [[Narodna skupština (Francuska)]] • [[Kongres Francuskog parlamenta]] • [[Predsjednik Brazila]] • ''[[Congresso Nacional]]'' • ''[[Senado Federal]]'' • ''[[Câmara dos Deputados]]'' • [[Premijer Brazila]] • [[Vječni predsjednik republike]] • [[Vrhovna narodna skupština]] • [[Premijer Sjeverne Koreje]] • [[Administrativna podjela Sjeverne Koreje]] • [[Spisak vrhovnih vođa Sjeverne Koreje]] • [[Spisak državnih poglavara Sjeverne Koreje]] • ''[[Ch'ŏndogyo Ch'ŏngudang]]'' • [[Predsjednik Kube]] • [[Premijer Kube]] • [[Nacionalna skupština narodne sile]] • [[Predsjednik Angole]] • [[Potpredsjednik Angole]] • [[Premijer Angole]] • [[Narodna skupština (Angola)]] • [[Generalni guverner Novog Zelanda]] • [[Premijer Novog Zelanda]] • [[Parlament Novog Zelanda]] • [[Predstavnički dom (Novi Zeland)]] • [[Zakonodavno vijeće (Novi Zeland)]] • [[Laburistička stranka Novog Zelanda]] • [[Zelena stranka Aotearoe Novog Zelanda]] • [[Prvo Novi Zeland]] • [[Kolonijalni tajnik Novog Zelanda]] • [[Predsjednik Venezuele]] • [[Narodna skupština (Venezuela)]] • [[Demokratska akcija (Venezuela)]] • [[Parlament Kambodže]] • [[Senat (Kambodža)]] • [[Narodna skupština (Kambodža)]] • [[Kralj Kambodže]] • [[Premijer Kambodže]] • [[Liberalna stranka (Kambodža)]] • [[Demokratska stranka (Kambodža)]] • [[Sangkum]] • [[Komunistička partija Kampućije]] • [[Nacionalni kongres (Honduras)]] • [[Predsjednik Hondurasa]] • [[Narodna skupština (Benin)]] • [[Predsjednik Benina]] • [[Premijer Benina]] • [[Conseil de l'Entente]] • [[Partija narodne revolucije Benina]] • [[Predsjednik Fidžija]] • [[Premijer Fidžija]] • [[Parlament Fidžija]] • [[Senat (Fidži)]] • [[Predstavnički dom (Fidži)]] • [[Veliko vijeće poglavica]] • [[Guverner Fidžija]] • [[Generalni guverner Fidžija]] • [[Administrativna podjela Fidžija]] • [[Premijer Kraljevstva Fidži]] • [[Ratu]] • [[Glavni ministar Fidžija]] • [[Zakonodavno vijeće (Fidži)]] • ''[[Riigikogu]]'' • [[Premijer Estonije]] • ''[[Riigihoidja]]'' • [[Komunistička partija Estonije]] • [[Predsjednik Surinama]] • [[Potpredsjednik Surinama]] • [[Premijer Surinama]] • [[Narodna skupština (Surinam)]] • [[Generalni guverner Surinama]] • [[Parlament Singapura]] • [[Predsjednik Singapura]] • [[Premijer Singapura]] • [[Stranka narodne akcije]] • [[Singapurska samouprava]] • [[Guverner Singapura]] • [[Yang di-Pertuan Negara]] • [[Zakonodavno vijeće (Singapur)]] • [[Zakonodavna skupština (Singapur)]] • [[Glavni ministar Singapura]] • [[Narodna skupština (Panama)]] • [[Narodna skupština predstavnika corregimienta|Narodna skupština predstavnika ''corregimienta'']] • [[Predsjednik Paname]] • [[Corregimiento (Panama)|''Corregimiento'' (Panama)]] }} |group4 = Vojna znanost |group4style = text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |list4= [[Regia Marina]] • [[Royal Navy]] • [[Vojska Kostarike]] • ''[[Maréchal de France]]'' • ''[[École spéciale militaire de Saint-Cyr]]'' • [[Korejska narodna armija]] • [[USS Pueblo (AGER-2)]] • ''[[Movimiento 26 de Julio]]'' • [[Oružane snage Angole]] • [[Kubanske revolucionarne oružane snage]] • ''[[Generalissimus]]'' • [[Khmer Issarak]] • [[Dahomejske Amazonke]] • [[Oružane snage Republike Fidži]] • ''[[Junglecommando]]'' • [[Singapurska strategija]] • ''[[Kenpei]]'' |group5 = Lingvistika |group5style = text-align:center; color:black; background: white; border:1px solid black; |list5 = [[Joruba jezik]] • [[Fon jezik]] • [[Fidžijski jezik]] • [[Fidžijski hindski jezik]] • [[Rotumanski jezik]] |group6 = Ostalo |group6style = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |list6= [[Kultura Sovjetskoga Saveza]] • [[Centar za obiteljske evidencije]] • [[Stair House]] • [[David Livingstone Centre]] • [[Psihijatrijska bolnica Broadmoor]] • [[The Blind Beggar]] • [[Oni (folklor)]] • ''[[Hanami]]'' • [[Tri mudra majmuna]] • ''[[The Strand Magazine]]'' • [[221B Baker Street]] • [[Museo Nacional de Costa Rica]] • [[Mekatelyu]] • [[Nacionalni park Tortuguero]] • [[Nacionalni park Poás]] • [[Waakye]] • [[Ganci]] • [[Sveučilište u Adelaideu]] • [[Sveučilište u Melbourneu]] • [[Marianne]] • [[Čudovište iz Rajskog jezera]] • ''[[Rodong Sinmun]]'' • [[Korejska centralna novinska agencija]] • [[Festival Arirang]] • [[Vargaška tragedija]] • [[Kambodžanski riel]] • [[Novi ljudi]] • [[Nacionalni autonomni univerzitet Hondurasa]] • [[Naša Gospa od Suyape]] • [[Zapadnoafrički CFA franak]] • [[Srednjoafrički CFA franak]] • [[Chupa Chups]] • [[Univerzitet na Fidžiju]] • [[Fidžijski dolar]] • [[Nacionalni park Sigatoka Sand Dunes]] • ''[[Cibi]]'' • [[Estonska marka]] • ''[[Postimees]]'' • [[Zastava Estonske Sovjetske Socijalističke Republike]] • [[Surinamski dolar]] • [[Surinamski gulden]] • [[Planska područja u Singapuru]] • [[Regije Singapura]] • [[Japanski okupacijski dolar]] • [[Panamska balboa]] • ''[[Shinjū]]'' |below= }} ===Biografije=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz društvene znanosti |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Povijest |group1style = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |list1= [[Slavko Goldstein]] |group2 = Pravo<br>Kriminologija |group2style = text-align:center; color:black; background:silver; border:1px solid black; |list2= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:silver; border:1px solid black; |group1 = Pravo |list1 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Roland Freisler]] • [[Clarence Darrow]] • [[Moisés Vieites]] • [[Antonio Sánchez de Bustamante y Sirvén]] |group2 = Kriminologija |list2 = [[Vlado Černozemski]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Braća Kray]] • [[George Cornell]] • [[Jack McVitie]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leopold i Loeb]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Jack Trbosjek]] ([[:Kategorija:Jack Trbosjek|kategorija /uz izuzetke/]]) • [[Igor Guzenko]] • [[Issei Sagawa]] • [[Charles Augustus Howell]] • [[Charlotte Corday]] • [[Charles-Henri Sanson]] • [[Felice Orsini]] • [[Sante Geronimo Caserio]] • [[Leonard Read]] • [[Sogomon Tejlirjan]] }} |group3 = Politika |group3style = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = Amerike |list1 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |list1 =[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Harry S. Truman]] • [[William H. Seward]] • [[William Jennings Bryan]] • [[Harvey Milk]] • [[Dan White]] • [[George Moscone]] • [[Frank B. Kellogg]] • [[Fiorello H. La Guardia]] |group2 = {{flagicon|KAN}} Kanada |list2= [[Lester B. Pearson]] • [[Pierre Trudeau]] |group3 = {{flagicon|Kostarika}} Kostarika |list3= [[Juan Mora Fernández]] • [[José María Castro Madriz]] • [[Federico Tinoco Granados]] • [[Otilio Ulate Blanco]] • [[José Figueres Ferrer]] • [[Rafael Ángel Calderón Guardia]] • [[Laura Chinchilla]] • [[Óscar Arias]] |group4 = {{flagicon|Brazil}} Brazil |list4= [[Deodoro da Fonseca]] • [[Pedro I od Brazila]] • [[Pedro II od Brazila]] • [[Arthur Bernardes]] • [[Venceslau Brás]] • [[Washington Luís]] • [[Júlio Prestes]] • [[Getúlio Vargas]] • [[Plínio Salgado]] • [[João Goulart]] • [[Humberto Castelo Branco]] • [[Artur da Costa e Silva]] • [[Ernesto Geisel]] |group5 = {{flagicon|Kuba}} Kuba |list5= [[Carlos Saladrigas Zayas]] • [[Ramón Zaydín]] • [[Anselmo Alliegro y Milá]] • [[Félix Lancís Sánchez]] • [[Tomás Estrada Palma]] • [[Ramón Grau]] • [[Gerardo Machado]] • [[Camilo Cienfuegos]] |group6 = {{flagicon|Venezuela}} Venezuela |list6= [[José Antonio Páez]] • [[Cristóbal Mendoza]] • [[Francisco de Miranda]] • [[Rómulo Gallegos]] • [[Rafael Urdaneta]] • [[Juan Vicente Gómez]] • [[Cipriano Castro]] • [[Rafael Caldera]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Rómulo Betancourt]] |group7 = {{flagicon|HON}} Honduras |list7= [[Juan Orlando Hernández]] • [[Dionisio de Herrera]] • [[Francisco Morazán]] • [[José Francisco Zelaya]] • [[Francisco Ferrera]] • [[Ramón Villeda Morales]] • [[Julio Lozano Díaz]] • [[Oswaldo López Arellano]] • [[Juan Alberto Melgar]] • [[Manuel Zelaya]] • [[Roberto Micheletti]] |group8 = {{flagicon|SUR}} Surinam |list8= [[Chan Santokhi]] • [[Ronnie Brunswijk]] • [[Johan Ferrier]] • [[Henck Arron]] • [[Dési Bouterse]] |group9 = {{flagicon|PAN}} Panama |list9= [[José Raúl Mulino]] }} |group2 = Europa |list2= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1={{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo |list1=[[Edward VIII.]] • [[George VI.]] • [[Herbert Henry Asquith]] • [[Clement Attlee]] • [[Tom Driberg]] • [[Robert Boothby, baron Boothby]] • [[Arnold Wienholt Hodson]] • [[Spencer Perceval]] • [[Stamford Raffles]] |group2 = {{flagicon|SSSR}} Sovjetski Savez |list2 = [[Nikita Hruščov]] • [[Jurij Andropov]] • [[Konstantin Černjenko]] • [[Andrej Gromijko]] • [[Vjačeslav Molotov]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = {{flagicon|RUS}} Rusija |list1 = [[Boris Jeljcin]] |group2 = {{flagicon|GRU}} Gruzija |list2 = [[Eduard Ševarnadze]] |group3 = {{flagicon|EST}} Estonija |list3 = [[Jaan Anvelt]] • [[Karl Kark]] • [[Konstantin Päts]] • [[Jaan Tõnisson]] • [[Kaarel Eenpalu]] • [[Jüri Uluots]] • [[Hjalmar Mäe]] • [[Johannes Vares]] • [[Jüri Ratas]] • [[Alar Karis]] • [[Johannes Käbin]] • [[Edgar Savisaar]] }} |group3 = {{flagicon|FRA}} Francuska |list3 = [[Charles de Gaulle]] • [[Philippe de Gaulle]] • [[Pierre Laval]] • [[Adolphe Thiers]] • [[Louis Barthou]] • [[Jean Monnet]] • [[Philippe d'Orléans, grof od Pariza|Philippe d'Orléans]] • [[Emmanuel Joseph Sieyès]] • [[Roger Ducos]] • [[Jean-Paul Marat]] • [[Louis Antoine de Saint-Just]] • [[Camille Desmoulins]] • [[Joséphine de Beauharnais]] • [[Joseph Fouché]] • [[Lucien Bonaparte]] • [[Élisa Bonaparte]] • [[Louis Bonaparte]] • [[Napoléon Louis Bonaparte]] • [[Jérôme Bonaparte]] • [[François Guizot]] • [[Lazare Carnot]] • [[Louis-Mathieu Molé]] • [[Victor de Broglie (1785–1870)|Victor de Broglie]] • [[Louis Blanc]] • [[Alexis de Tocqueville]] • [[Louis Eugène Cavaignac]] • [[Eugénie de Montijo]] • [[Napoléon Eugène Louis Bonaparte]] • [[Louis Jules Trochu]] • [[Patrice de Mac Mahon]] • [[Louis Auguste Blanqui]] • [[Léon Gambetta]] • [[Marie François Sadi Carnot]] • [[Jules Grévy]] • [[Albert de Broglie]] • [[Jules Armand Dufaure]] • [[William Henry Waddington]] • [[Jules Ferry]] • [[Jean Casimir-Perier]] • [[Charles Dupuy]] • [[Félix Faure]] • [[Émile Loubet]] • [[Raymond Poincaré]] • [[Aristide Briand]] • [[Paul Deschanel]] • [[Alexandre Millerand]] • [[Gaston Doumergue]] • [[Paul Doumer]] • [[Édouard Herriot]] • [[Pierre-Étienne Flandin]] • [[André Tardieu]] • [[Édouard Daladier]] • [[Albert Lebrun]] • [[André Maginot]] • [[Léon Blum]] • [[Vincent Auriol]] • [[René Coty]] • [[Alain Poher]] • [[Valéry Giscard d'Estaing]] |group4 = {{flagicon|NJE}} Njemačka |list4 = [[Konrad Adenauer]] (suradnja) {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = {{flagicon|NJE|empire}} Njemačko Carstvo |list1 = |group2 = {{flagicon|NJE}} Weimarska Republika |list2 = [[Wilhelm Cuno]] • [[Gustav Stresemann]] • [[Wilhelm Marx]] • [[Joseph Wirth]] • [[Philipp Scheidemann]] • [[Gustav Bauer]] • [[Konstantin Fehrenbach]] • [[Hans Luther]] • [[Hugo Haase]] • [[Kurt von Schleicher]] |group3 = {{flagicon|NJE|Nazi}} Treći Reich |list3 = [[Heinrich Himmler]] • [[Lutz Graf Schwerin von Krosigk]] • [[Martin Bormann]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Joseph Goebbels]] • [[Edmund Veesenmayer]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Hermann Göring]] • [[Walther Funk]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Reinhard Heydrich]] • [[Karl-Siegmund Litzmann]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Alfred Rosenberg]] |group4 = {{flagicon|DDR}} Istočna Njemačka |list4 = [[Walter Ulbricht]] }} |group5 = {{flagicon|ITA}} Italija |list5 = [[Giovanni Giolitti]] |group6 = {{flagicon|ŠPA}} Španjolska |list6 = [[Francisco Franco]] |group7 = {{flagicon|POLJ}} Poljska |list7 = [[Wojciech Jaruzelski]] • [[Bronisław Komorowski]] |group8 = {{flagicon|ŠVE}} Švedska |list8 = [[Olof Palme]] |group9 = {{flagicon|AUT}} Austrija |list9 = [[Karl Renner]] |group10 = {{flagicon|GRČ}} Grčka |list10 = [[Ioannis Metaxas]] |group12 = {{flagicon|Austro-Ugarska}} Austro-Ugarska |list12 = [[Marija Terezija|Maria Theresia]] • [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Joseph II.]] • [[Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva|Leopold II.]] • [[Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva|Karl VI.]] • [[Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva|Franz I.]] • [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franz II.]] • [[Ferdinand I. Austrijski|Ferdinand I.]] • [[Franjo Josip I.|Franz Joseph I.]] (dopuna) • [[Aleksandar Drašković]] • [[Sofija Chotek]] • [[Marie-Louise od Austrije]] |group13 = {{flagicon|SRB}} Srbija |list13 = [[Ilija Garašanin]] • [[Milan Nedić]] • [[Aleksandar I. Karađorđević]] |group14 = {{flagicon|MAĐ}} Mađarska |list14 = [[Lajos Kossuth]] • [[Károly Khuen-Héderváry]] • [[Miklós Horthy]] |group15 = {{flagicon|FIN}} Finska |list15 = [[Jaana Pelkonen]] • [[Carl Gustaf Emil Mannerheim]] |group16 = {{flagicon|RUM}} Rumunjska |list16 = [[Ion Antonescu]] • [[Nicolae Ceauşescu]] |group17 = {{flagicon|ČEŠ}} Češka |list17 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Edvard Beneš]] }} |group3= Azija i<br>Oceanija |list3= [[Kir Mlađi]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = {{flagicon|JAP}} Japan |list1 = [[Hirohito]] • [[Itō Hirobumi]] • [[Hideki Tōjō]] • [[Hara Takashi]] • [[Tsuyoshi Inukai]] • [[Keisuke Okada]] • [[Fumio Gotō]] • [[Yasuo Fukuda]] • [[Eisaku Satō]] • [[Car Taishō]] • [[Minamoto no Yoritomo]] • [[Yasuhiro Nakasone]] |group2 = {{flagicon|Kina}} Kina |list2 = [[Pu Yi]] |group3 = {{flagicon|VIJ}} Vijetnam |list3 = [[Hồ Chí Minh]] • [[Lê Đức Thọ]] |group4 = {{flagicon|Tajvan}} Republika Kina/Tajvan |list4 = [[Sun Jat-sen]] • [[Chiang Kai-shek]] |group5 = {{flagicon|Indija}} Indija |list5 = [[Jawaharlal Nehru]] |group6 = [[File:Flag of Korea 1882.svg|22px|border]] Koreja |list6 = [[Sunjong od Koreje]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1= {{flagicon|Sjeverna Koreja}} Sjeverna Koreja |list1 = [[Kim Il-sung]] • [[Kim Jong-il]] • [[Kim Yŏng-nam]] • [[Kim Il (političar)|Kim Il]] |group2 = {{flagicon|Južna Koreja}} Južna Koreja |list2 = }} |group7 = {{flagicon|IZR}} Izrael |list7 = [[Menahem Begin]] |group8 = {{flagicon|Kambodža}} Kambodža |list8 = [[Norodom Sihanouk]] • [[Norodom Sihamoni]] • [[Ponhea Yat]] • [[Ang Duong]] • [[Norodom od Kambodže]] • [[Sisowath od Kambodže]] • [[Sisowath Monivong]] • [[Sơn Ngọc Thành]] • [[Penn Nouth]] • [[Nuon Chea]] • [[Ieng Sary]] • [[Pol Pot]] • [[Khieu Samphan]] • [[Kang Kek Iew]] • [[Hun Sen]] |group9 = {{flagicon|Jordan}} Jordan |list9 = [[Hussein I., kralj Jordana|Hussein I.]] |group12 = {{flagicon|AUS}} Australija |list12 = [[Edmund Barton]] • [[Ben Chifley]] • [[Harold Holt]] • [[John Curtin]] • [[Robert Menzies]] • [[Gough Whitlam]] • [[John Kerr]] • [[Malcolm Fraser]] • [[Stanley Bruce]] |group11 = {{flagicon|NZL}} Novi Zeland |list11 = [[Patsy Reddy]] • [[William Hobson]] • [[James Busby]] • [[Henry Sewell]] • [[Alfred Domett]] • [[John Ballance]] • [[Richard Seddon]] • [[Michael Joseph Savage]] • [[Peter Fraser (novozelandski političar)|Peter Fraser]] |group10 = {{flagicon|Mjanmar}} Mjanmar |list10 = [[U Thant]] |group13 = {{flagicon|FIJ}} Fidži |list13 = [[Seru Epenisa Cakobau]] • [[Kamisese Mara]] • [[Sitiveni Rabuka]] • [[Timoci Bavadra]] • [[Penaia Ganilau]] • [[Josefa Iloilo]] • [[Frank Bainimarama]] • [[Jioji Konrote]] • [[Epeli Nailatikau]] |group14 = {{flagicon|SIN}} Singapur |list14 = [[Tharman Shanmugaratnam]] • [[Lee Hsien Loong]] • [[Lawrence Wong]] • [[David Marshall (singapurski političar)|David Marshall]] • [[Lim Yew Hock]] • [[Yusof bin Ishak]] }} |group4= Afrika |list4= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1= {{flagicon|EGI}} Egipat |list1= [[Gamal Abdel Nasser]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Anwar Sadat]] • [[Hosni Mubarak]] |group2= {{flagicon|ANG}} Angola |list2= [[Agostinho Neto]] • [[Lopo do Nascimento]] • [[Fernando José de França Dias Van-Dúnem]] • [[José Eduardo dos Santos]] • [[Jonas Savimbi]] • [[João Lourenço]] |group3= {{flagicon|SOM}} Somalija |list3= [[Mohamed Siad Barre]] |group4= {{flagicon|ZIM}} Zimbabve |list4= [[Robert Mugabe]] |group5={{flagicon|TOG}} Togo |list5= [[Faure Gnassingbé]] |group6={{flagicon|CIV}} Obala Bjelokosti |list6=[[Félix Houphouët-Boigny]] |group7={{flagicon|Gvineja}} Gvineja |list7= [[Ahmed Sékou Touré]] |group8={{flagicon|GAN}} Gana |list8= [[Samia Nkrumah]] • [[John Dramani Mahama]] • [[John Atta Mills]] • [[John Agyekum Kufuor]] • [[Jerry Rawlings]] • [[Hilla Limann]] • [[Fred Akuffo]] • [[Ignatius Kutu Acheampong]] • [[Edward Akufo-Addo]] • [[Nii Amaa Ollennu]] • [[Akwasi Afrifa]] • [[Joseph Arthur Ankrah]] • [[Kofi Abrefa Busia]] • [[Nana Akufo-Addo]] |group9={{flagicon|BEN}} Benin |list9= [[Gangnihessou]] • [[Dakodonou]] • [[Houegbadja]] • [[Hangbè]] • [[Agaja]] • [[Ghézo]] • [[Béhanzin]] • [[Agoli-Agbo]] • [[Toffa I]] • [[Sourou-Migan Apithy]] • [[Hubert Maga]] • [[Justin Ahomadégbé-Tomêtin]] • [[Christophe Soglo]] • [[Émile Derlin Zinsou]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Mathieu Kérékou]] • [[Thomas Boni Yayi]] • [[Patrice Talon]] }} }} |group4 = Vojna znanost |group4style = text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |list4= {{Navbox subgroup | groupstyle =text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |group1= {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |list1= [[Douglas MacArthur]] • [[Omar Bradley]] |group2= {{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo |list2= [[Andrew Cunningham]] • [[Harold Alexander]] • [[Jean Conan Doyle]] • [[John Jellicoe]] • [[Bernard Freyberg]] • [[Ivan Lyon]] |group3= {{flagicon|FRA}} Francuska |list3= [[Philippe Pétain]] • [[Louis Franchet d'Esperey]] • [[Joseph Jacques Césaire Joffre]] • [[Ferdinand Foch]] • [[Gilbert du Motier, markiz de La Fayette]] • [[Joachim Murat]] • [[Michel Ney]] • [[Pierre-Charles Villeneuve]] • [[Georges Ernest Boulanger]] • [[Robert Nivelle]] • [[François Darlan]] • [[Henri Giraud]] • [[Maxime Weygand]] • [[Maurice Gamelin]] • [[Bob Denard]] |group4= {{flagicon|ITA}} Italija |list4= [[Alfredo Guzzoni]] • [[Angelo Iachino]] |group5= {{flagicon|POLJ}} Poljska |list5= [[Edward Rydz-Śmigły]] |group6= {{flagicon|VIJ}} Vijetnam |list6= [[Võ Nguyên Giáp]] |group7= {{flagicon|NJE}} Njemačka |list7= {{Navbox subgroup | groupstyle =text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |group1={{flagicon|NJE|empire}} Njemačko Carstvo |list1= [[Alfred von Schlieffen]] • [[Erich Ludendorff]] • [[Erich von Falkenhayn]] • [[August von Mackensen]] • [[Reinhard Scheer]] • [[Franz von Hipper]] • [[Colmar Freiherr von der Goltz]] • [[Alfred von Tirpitz]] • [[Adolf von Seckendorff]] |group2={{flagicon|NJE|Nazi}} Treći Reich |list2= [[Karl Dönitz]] • [[Wilm Hosenfeld]] • [[Friedrich Paulus]] • [[Erich von Manstein]] • [[Wilhelm Keitel]] }} |group8= {{flagicon|Austro-Ugarska}} Austro-Ugarska |list8= [[Oskar Potiorek]] • [[Conrad von Hötzendorf]] • [[Alois Hitler]] |group9= {{flagicon|JAP}} Japan |list9= [[Isoroku Jamamoto]] • [[Princ Akihito Komatsu]] • [[Takamori Saigō]] |group10= {{flagicon|SRB}} Srbija |list10= [[Pavle Jurišić Šturm]] |group11= {{flagicon|RUS}} Rusija |list11={{Navbox subgroup | groupstyle =text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |group1={{flagicon|RUS}} Rusko Carstvo |list1= [[Aleksej Brusilov]] • [[Pjotr Wrangel]] • [[Nikolaj Judenič]] |group2={{flagicon|SSSR}} Sovjetski Savez |list2= [[Georgij Žukov]] • [[Konstantin Rokosovski]] • [[Nikolaj Kuznjecov]] }} |group12= {{flagicon|SJKOR}} Sjeverna Koreja |list12= [[Nam Il]] |group13= {{flagicon|EST}} Estonija |list13 = [[Johan Laidoner]] • [[Ain-Ervin Mere]] }} |group5 = Filozofi |group5style = text-align:center; color:#6699CC; background:#73C2FB; border:1px solid #6699CC; |list5= [[Baruch de Spinoza]] • [[Émile Durkheim]] • [[Jean-François Lyotard]] • [[Jacques Derrida]] • [[Louis Althusser]] • [[José Ortega y Gasset]] • [[Jeremy Bentham]] |group6 = Ostalo |group6style = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |list6= [[David Livingstone]] • [[Oskar Schindler]] • [[Emilie Schindler]] • [[Wallis Simpson]] • [[Alice Pleasance Liddell]] • [[Ottla Kafka]] • [[Sadako Sasaki]] • [[Peter Turkson]] • [[Theodosia Okoh]] • [[Joan Sutherland]] • [[Maria Letizia Ramolino]] • [[Jan Palach]] • [[Pedro Álvares Cabral]] • [[Bernhard Schwarz]] • [[Michel Wieviorka]] • [[Carlos Manuel de Céspedes]] • [[Elián González]] • [[Diogo Cão]] • [[Paulo Dias de Novais]] • [[Irene Sáez]] • [[Anthelme Mangin]] • [[Dith Pran]] • [[Sydney Schanberg]] • [[Charles Delaunay]] • [[Poe Toaster]] • [[Virginia Eliza Clemm Poe]] • [[Lempira (vođa Lenka)|Lempira]] • [[Udre Udre]] • [[Aleksandar Langfang]] • [[Bayard Rustin]] • [[Aleksandar Holiga]] • [[Sang Nila Utama]] • [[Elizabeth Choy]] • [[Lav XIV]] • [[Lim Bo-seng]] • [[Shimeko Tanabe]] • [[Hatsuyo Oyama]] • [[Michiko Tsushima]] • [[Tomie Yamazaki]] • [[Valentina Tereškova]] |below= }} ==Sport== {{Navbox generic |titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Općenito o sportu (po sportovima) |groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |belowstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = [[File:Football pictogram.svg|20px]] Nogomet |list1= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Reprezentacije |list1= {{nowrap begin}} {{flagicon|ANG}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Angole|Angola]] {{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Australije|Australija]] {{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Benina|Benin]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] {{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Gane|Gana]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|HON}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hondurasa|Honduras]] {{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kambodže|Kambodža]] {{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kostarike|Kostarika]] {{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kube|Kuba]] {{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] {{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]] {{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Venezuele|Venezuela]] {{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Fidžija|Fidži]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EST}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Estonije|Estonija]] {{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Fudbalska reprezentacija Surinama|Surinam]] {{•w}} {{flagicon|SIN}} [[Fudbalska reprezentacija Singapura|Singapur]] {{nowrap end}} |group2 = Klubovi |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|ENG}} [[Arsenal FC]] {{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Fulham FC]] {{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[4.25]] {{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Pyongyang City SC]] {{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Inter Moengotapoe]] {{nowrap end}} |group3 = Lige |list3= {{nowrap begin}} {{flagicon|FRA}} [[Ligue 1]] {{nowrap end}} |group4 = Prvenstva |list4= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[FIFA Svjetsko prvenstvo|Svjetsko prvenstvo]] |list1= {{nowrap begin}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA|1830}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938|1938.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|BRA|1889a}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950|1950.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998|1998.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|BRA}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|RUS}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|Katar}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] {{nowrap end}} {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Finala |list1= {{nowrap begin}} [[Nizozemska - Zapadna Njemačka (finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1974.)|1974.]] {{•w}} [[Brazil - Francuska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1998)|1998.]] {{•w}} [[Italija - Francuska (finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2006.)|2006.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Francuska – Hrvatska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 2018.)|2018.]] {{nowrap end}} }} |group2 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[UEFA Euro|Europsko prvenstvo]] |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|POLJ}} / {{flagicon|UKR}} [[UEFA Euro 2012|2012.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[UEFA Euro 2016.|2016.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EU}} [[UEFA Euro 2020.|2020.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|NJE}} [[UEFA Euro 2024.|2024.]] {{nowrap end}} |group3 = Olimpijske igre |list3= |group4 = Kup nacija |list4 = {{nowrap begin}} {{flagicon|GAN}} [[Afrički kup nacija 1963.|1963.]] {{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Afrički kup nacija 1978.|1978.]] {{•w}} {{flagicon|GAN}} / {{flagicon|Nigerija}} [[Afrički kup nacija 2000.|2000.]] {{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Afrički kup nacija 2008.|2008.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|ANG}} [[Afrički kup nacija 2010.|2010.]] {{nowrap end}} |group5 = [[AFC Azijski kup|Azijski kup]] |list5 = {{nowrap begin}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SIN}} [[AFC Azijski kup 1984.|1984.]] {{nowrap end}} }} |group5 = Ostalo |list5= {{nowrap begin}} [[FIFA 100]] {{•w}} [[Australija - Američka Samoa (kvalifikacijska utakmica za FIFA Svjetsko prvenstvo 2002)|Australija 31:0 Američka Samoa]] {{•w}} [[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva]] {{•w}} [[Trofej Artemio Franchi]] {{•w}} [[Urugvaj - Brazil (finalna runda FIFA Svjetskog prvenstva 1950)|''Maracanaço'']] {{•w}} ''[[Brazil - Njemačka (polufinale FIFA Svjetskog prvenstva 2014)|Mineiraço]]'' {{•w}} [[Portugal - Sjeverna Koreja (četvrtfinale FIFA Svjetskog prvenstva 1966)|Portugal 5:3 Sjeverna Koreja]] {{•w}} [[Maskote FIFA Svjetskih prvenstava]] {{nowrap end}} {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Suci |list1= {{nowrap begin}} {{flagicon|ARG}} [[Néstor Pitana]] {{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Frank De Bleeckere]] {{•w}} {{flagicon|UZB}} [[Ravšan Irmatov]] {{nowrap end}} |group2 = Stadioni |list2 = {{nowrap begin}} [[Estadio Nacional de Costa Rica (2011)]] {{•w}} [[Stadion Ohene Djan|Ohene Djan]] {{•w}} [[Stadion Baba Yara|Baba Yara]] {{•w}} [[Stade de France]] {{•w}} [[Estádio 11 de Novembro]] {{•w}} [[Stade de l'Amitié]] {{nowrap end}} }} }} |group2 = [[File:Ice hockey pictogram.svg|20px]] Hokej na ledu |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|KAN}} [[Hokej na ledu na ZOI 2010. - muškarci]] {{nowrap end}} |group3 = [[File:Handball pictogram.svg|20px]] Rukomet |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Reprezentacije |list1= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = EHF |list1= {{nowrap begin}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[Francuska rukometna reprezentacija|Francuska]] {{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Srpska rukometna reprezentacija|Srbija]] {{•w}} {{flagicon|UK}} [[Rukometna reprezentacija Ujedinjenog Kraljevstva|Ujedinjeno Kraljevstvo]] {{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Rukometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]] {{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]] {{•w}} {{flagicon|FIN}} [[Rukometna reprezentacija Finske|Finska]] {{•w}} {{flagicon|BJE}} [[Rukometna reprezentacija Bjelorusije|Bjelorusija]] {{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Rukometna reprezentacija Makedonije|Makedonija]] {{•w}} {{flagicon|CG}} [[Rukometna reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] {{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Rukometna reprezentacija Slovenije|Slovenija]] {{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Rukometna reprezentacija Austrije|Austrija]] {{•w}} {{flagicon|BIH}} [[Rukometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] {{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Rukometna reprezentacija Islanda|Island]] {{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Rukometna reprezentacija Češke|Češka]] {{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Rukometna reprezentacija Slovačke|Slovačka]] {{•w}} {{flagicon|EST}} [[Rukometna reprezentacija Estonije|Estonija]] {{nowrap end}} |group2 = AHF |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|JKO}} [[Rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]] {{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Rukometna reprezentacija Katara|Katar]] {{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Rukometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]] {{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Rukometna reprezentacija Japana|Japan]] {{•w}} {{flagicon|UAE}} [[Rukometna reprezentacija Ujedinjenih Arapskih Emirata|Ujedinjeni Arapski Emirati]] {{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Rukometna reprezentacija Sjeverne Koreje|Sjeverna Koreja]] {{•w}} {{flagicon|SIN}} [[Rukometna reprezentacija Singapura|Singapur]] {{nowrap end}} |group3 = CAHB |list3= {{nowrap begin}} {{flagicon|TUN}} [[Rukometna reprezentacija Tunisa|Tunis]] {{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Rukometna reprezentacija Egipta|Egipat]] {{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Rukometna reprezentacija Alžira|Alžir]] {{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Rukometna reprezentacija Angole|Angola]] {{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Rukometna reprezentacija Benina|Benin]] {{•w}} {{flagicon|COD}} [[Rukometna reprezentacija Demokratske Republike Kongo|DR Kongo]] {{nowrap end}} |group4 = OCHF |list4= {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Rukometna reprezentacija Australije|Australija]] {{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Rukometna reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]] {{•w}} {{flagicon|Cookovi Otoci}} [[Rukometna reprezentacija Cookovog Otočja|Cookovi Otoci]] {{•w}} {{flagicon|Nova Kaledonija}} [[Rukometna reprezentacija Nove Kaledonije|Nova Kaledonija]] {{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Rukometna reprezentacija Fidžija|Fidži]] {{nowrap end}} |group5 = PATHF |list5= {{nowrap begin}} {{flagicon|ČIL}} [[Čileanska rukometna reprezentacija|Čile]] {{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Rukometna reprezentacija Argentine|Argentina]] {{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Rukometna reprezentacija Brazila|Brazil]] {{•w}} {{flagicon|HON}} [[Rukometna reprezentacija Hondurasa|Honduras]] {{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Rukometna reprezentacija Kostarike|Kostarika]] {{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Rukometna reprezentacija Kube|Kuba]] {{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Rukometna reprezentacija Venezuele|Venezuela]] {{nowrap end}} }} |group2 = Klubovi |list2= {{flagicon|FRA}} [[Montpellier HB]] |group3 = Prvenstva |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Svjetsko prvenstvo u rukometu za muškarce|Svjetsko prvenstvo]] |list1= {{flagicon|NJE|Nazi}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Njemačka 1938.|1938.]] • {{flagicon|ŠVE}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Švedska 1954.|1954.]] • {{flagicon|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 1970.|1970.]] • {{flagicon|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 2001.|2001.]] • {{flagicon|HRV}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2009.|2009.]] <small>(osim dvorana)</small> • {{flagicon|ŠVE}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Švedska 2011.|2011.]] • {{flagicon|ŠPA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Španjolska 2013.|2013.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|Katar}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Katar 2015.|2015.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 2017.|2017.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DAN}} / {{flagicon|NJE}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 2019.|2019.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EGI}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 2021.|2021.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|POLJ}}{{flagicon|ŠVE}} [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2023.|2023.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DAN}}{{flagicon|HRV}}{{flagicon|NOR}} [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2025.|2025.]] |group2 = [[Europsko prvenstvo u rukometu|Europsko prvenstvo]] |list2= {{flagicon|POR}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Portugal 1994.|1994.]] • {{flagicon|AUT}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Austrija 2010.|2010.]] • {{flagicon|SRB}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Srbija 2012.|2012.]] • {{flagicon|DAN}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Danska 2014.|2014.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|POLJ}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Poljska 2016.|2016.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|HRV}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2018.|2018.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|AUT}}{{flagicon|NOR}}{{flagicon|ŠVE}} [[EHF Euro 2020.|2020.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|MAĐ}}{{flagicon|SLK}} [[EHF Euro 2022.|2022.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|NJE}} [[EHF Euro 2024.|2024.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DAN}}{{flagicon|NOR}}{{flagicon|ŠVE}} [[EHF Euro 2026.|2026.]] |group3 = [[Rukomet na Olimpijskim igrama|Olimpijske igre]] |list3= {{flagicon|FIN}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1952.|1952.]] • {{flagicon|SAD}} [[Rukomet na OI 1996. - muškarci|1996. (M)]] • {{flagicon|KIN}} [[Rukomet na OI 2008. - muškarci|2008. (M)]] • {{flagicon|UK}} [[Rukomet na Olimpijadi 2012. - muškarci|2012. (M)]] • {{flagicon|BRA}} [[Rukomet na Olimpijadi 2016. - muškarci|2016. (M)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|JAP}} [[Rukomet na Olimpijadi 2020. – Muškarci|2020. (M)]] • {{flagicon|FRA}} [[Rukomet na Olimpijadi 2024. – Muškarci|2024. (M)]] |group4 = [[Oceanijski kup nacija (rukomet)|Oceanijsko prvenstvo]] |list4= {{flagicon|NZL}} [[Oceanijski kup nacija - Novi Zeland 2010.|2010.]] • {{flagicon|AUS}} [[Oceanijski kup nacija 2012 (rukomet)|2012.]] |group5 = [[Afrički rukometni kup nacija|Afričko prvenstvo]] |list5= {{flagicon|ANG}} [[Afrički rukometni kup nacija - Angola 2008.|2008.]] }} |group4 = Ostalo |list4= [[Rivalstvo Francuske i Hrvatske u rukometu]] • [[IHF-ov igrač godine]] • [[IHF]] • [[EHF Kuća slavnih]] }} |group4 = [[File:Tennis pictogram.svg|20px]] Tenis |list4= {{flagicon|UK}} [[Wimbledon 2009.]] • {{flagicon|UK}} [[Wimbledon 2011.]] |group5 = [[File:Basketball pictogram.svg|20px]] Košarka |list5= [[FIBA EuroBasket]] • "[[Havlicek je ukrao loptu!]]" • [[FIBA Kuća slavnih]] ([[Lista članova FIBA Kuće slavnih|članovi]]) • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci]] {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Reprezentacije |list1 = {{flagicon|BEN}} [[Košarkaška reprezentacija Benina|Benin]] • {{flagicon|HON}} [[Košarkaška reprezentacija Hondurasa|Honduras]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} "[[Muška olimpijska košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država iz 1992.|Dream Team]]" • {{flagicon|EST}} [[Košarkaška reprezentacija Estonije|Estonija]] • {{flagicon|SUR}} [[Košarkaška reprezentacija Surinama|Surinam]] • {{flagicon|SIN}} [[Košarkaška reprezentacija Singapura|Singapur]] |group2 = Klubovi |list2 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} [[Boston Celtics]] ([[Spisak igrača Boston Celticsa|igrači]]) }} | group6 = [[File:Rugby union pictogram.svg|20px]] Ragbi | list6 = {{nowrap begin}} {{flagicon|NZL}} [[Ragbi reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]] • {{flagicon|FIJ}} [[Ragbi reprezentacija Fidžija|Fidži]] ([[Ragbi sedam reprezentacija Fidžija|ragbi sedam]]) {{nowrap end}} |below = {{flagicon|SRB}} [[Srbija na OI 2008.]] }} ===Sportaši=== {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | title = Doprinosi o sportašima | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | image = | imageleft = | bodyclass = hlist | group1 = [[File:Athletics pictogram.svg|20px]] Atletika | list1 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ANG}} [[João N'Tyamba]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Jack Metcalfe]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Roman Šebrle]]{{•w}} {{flagicon|JAM}} [[Usain Bolt]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Dayron Robles]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Peter Snell]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Andrej Silnov]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Primož Kozmus]] {{nowrap end}} | group2 = [[File:Boxing pictogram.svg|20px]] Boks | list2 = {{nowrap begin}} {{flagicon|GAN}} [[Clement Quartey]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Eddie Blay]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Prince Amartey]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Teófilo Stevenson]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Francisco Rodríguez (boksač, rođen 1945.)|Francisco Rodríguez]] {{nowrap end}} | group3 = [[File:F1 pictogram.svg|20px]] Formula 1 | list3 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Jack Brabham]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Alan Jones]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Nelson Piquet]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Alain Prost]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Denny Hulme]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Bruce McLaren]] {{nowrap end}} | group4 = [[File:Basketball pictogram.svg|20px]] Košarka | list4 = {{nowrap begin}} {{flagicon|BRA}} [[Nenê]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Leandro Barbosa]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Oscar Schmidt]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Anderson Varejão]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Tiago Splitter]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Veselý]]{{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DR Kongo}}{{flagicon|SAD}} [[Dikembe Mutombo]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Tony Parker]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Joakim Noah]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Boris Diaw]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Nicolas Batum]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Pape Sy]]{{•w}} {{flagicon|LIT}} [[Arvydas Sabonis]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Sean Marks]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Steven Adams]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksandar Belov]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Danny Ainge]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Red Auerbach]]{{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} [[Larry Bird]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Chuck Cooper (košarkaš)|Chuck Cooper]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Bob Cousy]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[John Havlicek]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Tom Heinsohn]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Dennis Johnson]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[K. C. Jones]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Sam Jones (košarkaš)|Sam Jones]]{{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} [[Kevin McHale (košarkaš)|Kevin McHale]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Robert Parish]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Greivis Vásquez]] {{nowrap end}} | group5 = [[File:Fencing pictogram.svg|20px]] Mačevanje | list5 = {{nowrap begin}} {{flagicon|KUB}} [[Ramón Fonst]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Rubén Limardo]] {{nowrap end}} | group6 = [[File:Swimming pictogram.svg|20px]] Plivanje | list6 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Ian Thorpe]]{{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Claudia Poll]]{{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Silvia Poll]] {{nowrap end}} | group7 = [[File:Rugby union pictogram.svg|20px]] Ragbi | list7 = {{nowrap begin}} {{flagicon|NZL}} [[Jonah Lomu]] {{nowrap end}} | group8 = [[File:Alpine skiing pictogram.svg|20px]] Skijanje | list8 = {{nowrap begin}} {{flagicon|GAN}} [[Kwame Nkrumah-Acheampong]] {{nowrap end}} | group9 = [[File:Tennis pictogram.svg|20px]] Tenis | list9 = {{nowrap begin}} {{flagicon|FRA}} [[Yannick Noah]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[René Lacoste]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Marion Bartoli]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Richard Gasquet]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Jannik Sinner]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Anthony Wilding]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] {{nowrap end}} | group10 = [[File:Weightlifting pictogram.svg|20px]] Dizanje utega | list10 = {{nowrap begin}} {{flagicon|SIN}} [[Tan Howe Liang]] {{nowrap end}} | group11 = [[File:Table tennis pictogram.svg|20px]] Stolni tenis | list11 = {{nowrap begin}} {{flagicon|SIN}} [[Feng Tianwei]] {{nowrap end}} }} {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | title = Doprinosi o rukometašima | listclass = hlist | group1 = Europa | list1 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUT}} [[Thomas Bauer]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Mykola Bilyk]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Robert Weber (rukometaš)|Robert Weber]]{{•w}} {{flagicon|BJE}} [[Sjargej Rutenka]]{{•w}} {{flagicon|BJE}} [[Jurij Šaucou]]{{•w}} {{flagicon|BJE}} [[Mihail Jakimovič]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Veselin Vujović]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Žarko Marković]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Rade Mijatović]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Miloš Vujović]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Vasko Ševaljević]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Branko Vujović]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Filip Jícha]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Filip (rukometaš)|Jan Filip]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Ondřej Zdráhala]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Daniel Kubeš]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[David Juříček]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Flemming Ladefoged Hansen|Flemming Hansen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Søren Stryger]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Kasper Hvidt]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Jan Eiberg Jørgensen|Jan Jørgensen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Lasse Svan Hansen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Michael Damgaard]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Allan Damgaard]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Rasmus Lauge Schmidt]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Nikolaj Jacobsen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Magnus Landin]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Mathias Gidsel]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Anders Eggert]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Simon Pytlick]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Magnus Saugstrup]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Emil Jakobsen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Lukas Jørgensen]]{{•w}} {{flagicon|FRO}} [[Elias Ellefsen á Skipagøtu]]{{•w}} {{flagicon|FRO}} [[Hákun West av Teigum]]{{•w}} {{flagicon|GRU}} [[Giorgi Chovrebadze]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Marko Mamić]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Igor Karačić]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Zlatko Saračević]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Alvaro Načinović]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Ivan Martinović]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Goran Perkovac]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Guðjón Valur Sigurðsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Þórir Ólafsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Ólafur Stefánsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Aron Pálmarsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Alexander Petersson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Dagur Sigurðsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Snorri Steinn Guðjónsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Guðmundur Guðmundsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Kristján Andrésson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Ómar Ingi Magnússon]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Viktor Gísli Hallgrímsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Bjarki Már Elísson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Alfreð Gíslason]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Orri Freyr Þorkelsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Viggó Kristjánsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Gísli Þorgeir Kristjánsson]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Leo Prantner]]{{•w}} {{flagicon|LAT}} [[Dainis Krištopāns]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[László Nagy]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Gábor Császár]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Máté Lékai]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Timuzsin Schuch]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Bence Bánhidi]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[József Éles]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Roland Mikler]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Bence Imre]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Filip Lazarov]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Naumče Mojsovski]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Dejan Manaskov]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Stojanče Stoilov]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Kay Smits]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Luc Steins]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Rutger ten Velde]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Dani Baijens]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Arjen Versteijnen]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Niels Versteijnen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Christian Berge]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Sander Sagosen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Frank Løke]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Kent Robin Tønnesen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Torbjørn Bergerud]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Christian O'Sullivan]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Bjarte Myrhol]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Kristian Bjørnsen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Magnus Abelvik Rød]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Magnus Jøndal]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Håvard Tvedten]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Alexander Blonz]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[August Pedersen]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Hans Theilig]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Henning Fritz]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Daniel Stephan]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Uwe Gensheimer]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Andreas Wolff]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Tobias Reichmann]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Thomas Knorr]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Volker Zerbe]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Christian Sprenger]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Florian Kehrmann]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Stefan Kretzschmar]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Fabian Wiede]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Timo Kastening]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Hendrik Pekeler]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Christian Schwarzer]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Michael Kraus (rukometaš)|Michael Kraus]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Johannes Golla]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Juri Knorr]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Renārs Uščins]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Marko Grgić]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Sławomir Szmal]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Krzysztof Lijewski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Marcin Lijewski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Bartosz Jurecki]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Michał Jurecki]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Mariusz Jurkiewicz]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Mariusz Jurasik]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Carlos Resende]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Alfredo Quintana]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Rui Silva (rukometaš)|Rui Silva]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Paulo Pereira]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Pedro Portela]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Martim Costa]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Luís Frade]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[António Areia]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Salvador Salvador]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Gheorghe Gruia]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Kovaljev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Konstantin Igropulo]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Timur Dibirov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Torgovanov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Eduard Kokšarov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Vasilij Kudinov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Denis Krivošljikov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Sergej Pogorelov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Žitnjikov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Valerij Gopin]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Sergej Kosorotov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Vladimir Maksimov (rukometaš)|Vladimir Maksimov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Andrej Lavrov]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Dragan Gajić]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Uroš Zorman]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Vid Kavtičnik]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Jure Dolenec]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Aleš Pajovič]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Blaž Janc]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Tettey Banfro]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Aleks Vlah]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Domen Novak (rukometaš)|Domen Novak]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Domen Makuc]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Momir Ilić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Dragan Škrbić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Mladen Bojinović]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Jovica Cvetković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Žarko Šešum]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Arpad Šterbik]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Darko Stanić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Rastko Stojković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Ivan Nikčević]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Petar Nenadić]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Alberto Entrerríos]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Raúl Entrerríos]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Julen Aguinagalde]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Rafael Guijosa]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Viran Morros]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Talant Dujšebajev]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Andrei Xepkin]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Iker Romero]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jaume Fort Mauri]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[David Barrufet]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Alex Dujšebajev]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Daniel Dujšebajev]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jordi Ribera]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Ferrán Solé]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jorge Maqueda]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Roberto García Parrondo]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Gonzalo Pérez de Vargas]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Mateo Garralda]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Enric Masip]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Aleix Gómez]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Gedeón Guardiola]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Daniel Fernández (rukometaš)|Daniel Fernández]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Marcos Fis]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Ian Barrufet]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Stefan Lövgren]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Magnus Wislander]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Ola Lindgren]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Staffan Olsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Ljubomir Vranješ]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Peter Gentzel]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Magnus Andersson (rukometaš)|Magnus Andersson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Johan Jakobsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Tomas Svensson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Tobias Karlsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Kim Andersson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Johan Petersson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Erik Hajas]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Pierre Thorsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Jerry Tollbring]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Niclas Ekberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Albin Lagergren]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Jesper Nielsen]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Jim Gottfridsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Hampus Wanne]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Andreas Palicka]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Yngve Lamberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Dalibor Doder]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Per Carlén]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Oscar Bergendahl]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Eric Johansson (rukometaš)|Eric Johansson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Felix Claar]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Andy Schmid]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Marc Baumgartner]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Lenny Rubin]]{{•w}} {{flagicon|UK}} [[Steven Larsson]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleg Velikij]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Sergij Bilik]] {{nowrap end}} {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | listclass = hlist |group1 = {{flagicon|FRA}} Francuska |list1= {{nowrap begin}} [[Thierry Omeyer]]{{•w}} [[Nikola Karabatić]]{{•w}} [[Daniel Narcisse]]{{•w}} [[Didier Dinart]]{{•w}} [[Jérôme Fernandez]]{{•w}} [[Luc Abalo]]{{•w}} [[Claude Onesta]]{{•w}} [[Guillaume Gille]]{{•w}} [[Joël Abati]]{{•w}} [[Guillaume Joli]]{{•w}} [[William Accambray]]{{•w}} [[Bruno Martini (rukometaš)|Bruno Martini]]{{•w}} [[Grégory Anquetil]]{{•w}} [[Jackson Richardson]]{{•w}} [[Olivier Girault]]{{•w}} [[Andrej Golić]]{{•w}} [[Patrick Cazal]]{{•w}} [[Stéphane Stoecklin]]{{•w}} [[Bertrand Gille]]{{•w}} [[Michaël Guigou]]{{•w}} [[Cédric Sorhaindo]]{{•w}} [[Sébastien Bosquet]]{{•w}} [[Xavier Barachet]]{{•w}} [[Mathieu Grébille]]{{•w}} [[Cyril Dumoulin]]{{•w}} [[Kentin Mahé]]{{•w}} [[Cédric Burdet]]{{•w}} [[Franck Junillon]]{{•w}} [[Laurent Puigségur]]{{•w}} [[Daouda Karaboué]]{{•w}} [[Samuel Honrubia]]{{•w}} [[Frédéric Volle]]{{•w}} [[Kevynn Nyokas]]{{•w}} [[Grégoire Detrez]]{{•w}} [[Arnaud Bingo]]{{•w}} [[Bertrand Roiné]]{{•w}} [[Sébastien Ostertag]]{{•w}} [[Alain Portes]]{{•w}} [[Daniel Costantini]]{{•w}} [[Denis Lathoud]]{{•w}} [[Stéphane Plantin]]{{•w}} [[Christian Gaudin]]{{•w}} [[Philippe Gardent]]{{•w}} [[Patrice Canayer]]{{•w}} [[Pascal Mahé]]{{•w}} [[Cédric Paty]]{{•w}} [[Sylvain Nouet]]{{•w}} [[Thimothey N'Guessan]]{{•w}} [[Valentin Porte]]{{•w}} [[Igor Anić]]{{•w}} [[Vincent Gérard]]{{•w}} [[Olivier Nyokas]]{{•w}} [[Ludovic Fabregas]]{{•w}} [[Benoît Kounkoud]]{{•w}} [[Théo Derot]]{{•w}} [[Nedim Remili]]{{•w}} [[Adrien Dipanda]]{{•w}} [[Dika Mem]]{{•w}} [[Raphaël Caucheteux]]{{•w}} [[Melvyn Richardson]]{{•w}} [[Hugo Descat]]{{•w}} [[Guéric Kervadec]]{{•w}} [[Philippe Debureau]]{{•w}} [[Nicolas Tournat]]{{•w}} [[Yann Genty]]{{•w}} [[Romain Lagarde]]{{•w}} [[Dylan Nahi]]{{•w}} [[Aymeric Minne]]{{•w}} [[Yanis Lenne]]{{•w}} [[Thibaut Briet]]{{•w}} [[Elohim Prandi]]{{•w}} [[Rémi Desbonnet]]{{•w}} [[Samir Bellahcene]]{{•w}} [[Karl Konan]]{{•w}} [[Charles Bolzinger]] {{nowrap end}} }} | group2 = Afrika | list2 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ALŽ}} [[Salah Bouchekriou]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Salim Nedjel Hammou]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Messaoud Berkous]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Hassan Mustafa]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Husein Zaki]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Ahmed al-Ahmar]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Jahia Omar]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Ali Zein]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Ibrahim al-Masri]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Jehia al-Dera]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Seif al-Dera]]{{•w}} {{flagicon|COD}} [[Gauthier Mvumbi]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Wael Jallouz]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Issam Tej]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Wissem Hmam]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Amine Bannour]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Islem Jbeli]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Leandro Semedo]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Délcio Pina]] {{nowrap end}} | group3 = Azija i Oceanija | list3 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Bevan Calvert]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Ognjen Matić]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Taip Ramadani]]{{•w}} {{flagicon|BHR}} [[Husein al-Sajad]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Jin Watanabe (rukometaš)|Jin Watanabe]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Kyung-Shin Yoon]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Jae-Won Kang]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Ahmad Madadi]]{{•w}} {{flagicon|KUV}} [[Seif al-Davani]] {{nowrap end}} | group4 = Amerike | list4 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ARG}} [[Eduardo Gallardo]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Diego Simonet]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Pablo Simonet]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Sebastián Simonet]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[James Parker (rukometaš)|James Parker]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Leonel Maciel]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Thiagus dos Santos]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Jean-Pierre Dupoux]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Haniel Langaro]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Rudolph Hackbarth]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Rodrigo Salinas Muñoz]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Erwin Feuchtmann]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Esteban Salinas]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Rafael Capote]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Rolando Uríos]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Carlos Pérez (rukometaš)|Carlos Pérez]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Roberto Julián Duranona]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Julio Fis]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Frankis Marzo]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Ian Hüter]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Patrick Hüter]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Gary Hines]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Samuel Hoddersen]] {{nowrap end}} }} {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | title = Doprinosi o nogometašima | groupstyle = background-color:#AAD0FF; text-align:center; border:1px solid silver; | listclass = hlist | group1 = Europa | list1 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ALB}} [[Lorik Cana]]{{•w}} {{flagicon|ALB}} [[Armando Sadiku]]{{•w}} {{flagicon|ALB}} [[Klaus Gjasula]]{{•w}} {{flagicon|ALB}} [[Qazim Laçi]]{{•w}} {{flagicon|ALB}} [[Nedim Bajrami]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Alessandro Schöpf]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Aleksandar Dragović]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Stefan Lainer]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Michael Gregoritsch]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Christoph Baumgartner]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Saša Kalajdžić]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Maximilian Wöber]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Gernot Trauner]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Alex Manninger]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Romano Schmid]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Kevin De Bruyne]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Marouane Fellaini]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Romelu Lukaku]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Dries Mertens]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Divock Origi]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Jan Vertonghen]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Axel Witsel]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Radja Nainggolan]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Toby Alderweireld]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Michy Batshuayi]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Yannick Carrasco]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Eden Hazard]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Adnan Januzaj]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Nacer Chadli]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Thomas Meunier]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Thibaut Courtois]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Thorgan Hazard]]{{•w}} {{flagicon|BUG}} [[Dimitar Berbatov]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Mirko Vučinić]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Predrag Mijatović]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Boban Bajković]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Dragoslav Jevrić]]{{•w}} {{flagicon|ČSSR}} [[Oldřich Nejedlý]]{{•w}} {{flagicon|ČSSR}} [[Antonín Panenka]]{{•w}} {{flagicon|ČSSR}} [[Josef Masopust]]{{•w}} {{flagicon|ČSSR}} [[Ivo Viktor]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Václav Pilař]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Petr Jiráček]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Laštůvka]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Hübschman]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Petr Čech]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Rosický]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Koller]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Karel Poborský]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Necid]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Milan Škoda]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Patrik Schick]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Holeš]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Robin Hranáč]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Lukáš Provod]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Nicklas Bendtner]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Michael Krohn-Dehli]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Yussuf Poulsen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Christian Eriksen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Simon Kjær]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Mathias Jørgensen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Nicolai Jørgensen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Lasse Schöne]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Pierre-Emile Højbjerg]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Mikkel Damsgaard]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Andreas Christensen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Joakim Mæhle]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Kasper Dolberg]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Martin Braithwaite]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Thomas Delaney]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Morten Hjulmand]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Bobby Charlton]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Kevin Keegan]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Paul Ince]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Gary Lineker]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Geoff Hurst]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Gordon Banks]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Peter Shilton]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[David Seaman]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Glen Johnson]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Danny Welbeck]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Theo Walcott]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[John Terry]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Steven Gerrard]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Gary Neville]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Owen Hargreaves]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Ashley Young]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Ashley Cole]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Joleon Lescott]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Wayne Rooney]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Sol Campbell]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Daniel Sturridge]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Raheem Sterling]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Luke Shaw]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Eric Dier]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jamie Vardy]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jack Grealish]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Marcus Rashford]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jesse Lingard]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Kieran Trippier]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jordan Henderson]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Harry Maguire]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Dele Alli]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jude Bellingham]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Bukayo Saka]]{{•w}} {{flagicon|EST}} [[Andres Oper]]{{•w}} {{flagicon|EST}} [[Martin Reim]]{{•w}} {{flagicon|FIN}} [[Joel Pohjanpalo]]{{•w}} {{flagicon|FIN}} [[Lukáš Hrádecký]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Fabien Barthez]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Lilian Thuram]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Marcus Thuram]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Patrick Vieira]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Thierry Henry]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Alou Diarra]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Claude Makélélé]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Florent Malouda]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Vikash Dhorasoo]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Alain Giresse]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Didier Deschamps]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Raymond Kopa]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Marius Trésor]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Marcel Desailly]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Luis Fernández]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Aimé Jacquet]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Nicolas Anelka]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Bixente Lizarazu]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Youri Djorkaeff]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Jean Vincent (fudbaler)|Jean Vincent]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Sylvain Wiltord]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Hugo Lloris]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Manuel Amoros]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Robert Pirès]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Franck Ribéry]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[David Trézéguet]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Raymond Domenech]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Samir Nasri]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Jérémy Ménez]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Yohan Cabaye]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Laurent Blanc]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Éric Abidal]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Olivier Giroud]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Blaise Matuidi]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Paul Pogba]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Moussa Sissoko]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Mathieu Valbuena]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Dimitri Payet]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Kingsley Coman]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Patrice Evra]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Antoine Griezmann]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Benjamin Pavard]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Raphaël Varane]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Samuel Umtiti]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Presnel Kimpembe]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Adrien Rabiot]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Aurélien Tchouaméni]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Théo Hernandez]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Randal Kolo Muani]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Willy Sagnol]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Bradley Barcola]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[William Saliba]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Mike Maignan]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Youssouf Fofana (francuski fudbaler)|Youssouf Fofana]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Ousmane Dembélé]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Sokratis Papastatopulos]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Jorgos Karagunis]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Kostas Fortunis]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Teofanis Gekas]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Andreas Samaris]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Konstantinos Mitroglu]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Lazaros Hristodulopulos]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[José Holebas]]{{•w}} {{flagicon|GRU}} [[Georges Mikautadze]]{{•w}} {{flagicon|GRU}} [[Giorgi Mamardašvili]]{{•w}} {{flagicon|IRS}} [[Sean St Ledger]]{{•w}} {{flagicon|IRS}} [[Ciaran Clark]]{{•w}} {{flagicon|IRS}} [[Wes Hoolahan]]{{•w}} {{flagicon|IRS}} [[Robbie Brady]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Gylfi Sigurðsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Birkir Bjarnason]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Birkir Már Sævarsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Jón Daði Böðvarsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Arnór Ingvi Traustason]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Kolbeinn Sigþórsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Ragnar Sigurðsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Alfreð Finnbogason]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Gianluigi Buffon]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Antonio Cassano]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Mario Balotelli]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Riccardo Montolivo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Antonio Nocerino]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Alessandro Diamanti]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Roberto Di Matteo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Antonio Di Natale]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Andrea Pirlo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Claudio Marchisio]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Graziano Pellè]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Emanuele Giaccherini]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Éder (italijanski fudbaler)|Éder]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Giorgio Chiellini]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Leonardo Bonucci]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Andrea Barzagli]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Marco Parolo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Lorenzo Insigne]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Mattia De Sciglio]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Simone Zaza]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Matteo Darmian]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Manuel Locatelli]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Matteo Pessina]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Federico Chiesa]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Andrea Belotti]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Jorge Luiz Frello Filho|Jorginho]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Federico Bernardeschi]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Domenico Berardi]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Gianluigi Donnarumma]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Leonardo Spinazzola]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Alessandro Bastoni]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Riccardo Calafiori]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Mattia Zaccagni]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Gábor Király]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Zoltán Stieber]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Ádám Szalai]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Balázs Dzsudzsák]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Zoltán Gera]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Attila Fiola]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[András Schäfer]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Barnabás Varga]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Kevin Csoboth]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Ivan Tričkovski]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Edwin van der Sar]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Dirk Kuijt]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Ruud van Nistelrooij]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Marco van Basten]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Wesley Sneijder]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Giovanni van Bronckhorst]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Robin van Persie]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Bert van Marwijk]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Jetro Willems]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Arjen Robben]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Stefan de Vrij]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Jasper Cillessen]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Memphis Depay]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Leroy Fer]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Klaas-Jan Huntelaar]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Ron Vlaar]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Daley Blind]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Steven Berghuis]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Teun Koopmeiners]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Luuk de Jong]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Georginio Wijnaldum]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Patrick Kluivert]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Maarten Stekelenburg]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Wout Weghorst]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Denzel Dumfries]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Cody Gakpo]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Davy Klaassen]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Donyell Malen]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Xavi Simons]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Miroslav Klose]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jens Lehmann]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Michael Ballack]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Sami Khedira]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Marco Reus]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Arne Friedrich]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Philipp Lahm]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Marko Marin]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Lukas Podolski]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jürgen Klopp]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Mario Gómez]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Manuel Neuer]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} {{nowrap|[[Bastian Schweinsteiger]]}}{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Thomas Müller]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Mats Hummels]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[André Schürrle]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Joachim Löw]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Shkodran Mustafi]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jérôme Boateng]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Julian Draxler]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Joshua Kimmich]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jonas Hector]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Robin Gosens]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Leon Goretzka]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Youssoufa Moukoko]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Niclas Füllkrug]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Florian Wirtz]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jamal Musiala]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Robert Andrich]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Antonio Rüdiger]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Emre Can]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Bartosz Bosacki]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Łukasz Fabiański]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Artur Boruc]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Tomasz Kuszczak]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Mariusz Lewandowski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Piotr Giza]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Ireneusz Jeleń]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Jakub Błaszczykowski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Włodzimierz Smolarek]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Robert Lewandowski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Arkadiusz Milik]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Kamil Glik]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Grzegorz Krychowiak]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Thiago Cionek]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Jan Bednarek]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Karol Linetty]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Piotr Zieliński]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Kacper Kozłowski (fudbaler)|Kacper Kozłowski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Adam Buksa]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Krzysztof Piątek]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Képler Laveran Lima Ferreira|Pepe]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[José Mourinho]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Luís Figo]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Silvestre Varela]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Hélder Postiga]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[João Moutinho]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Bruno Alves]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Renato Sanches]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Ricardo Quaresma]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Éder (portugalski fudbaler)|Éder]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Rui Patrício]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Raphaël Guerreiro]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Diogo Jota]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Ricardo Horta]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Gonçalo Ramos]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Francisco Conceição]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Mircea Lucescu]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Răzvan Raţ]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Ciprian Marica]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Bogdan Stancu]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Vlad Chiricheș]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Răzvan Marin]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Denis Drăguș]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Nicolae Stanciu (fudbaler, rođen 1993.)|Nicolae Stanciu]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Gheorghe Hagi]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Roman Pavljučenko]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Konstantin Zirjanov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Andrej Aršavin]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Dmitri Torbinski]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Alan Dzagojev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Roman Širokov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksandar Kokorin]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksandar Keržakov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Vasilij Berezucki]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksej Berezucki]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Sergej Ignaševič]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Denis Glušakov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Denis Čerišev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Artem Dzjuba]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Fjodor Smolov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Mário Fernandes (fudbaler)|Mário Fernandes]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Daler Kuzjajev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksej Mirančuk]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Rinat Dasajev]]{{•w}} {{flagicon|SJI}} [[Gareth McAuley]]{{•w}} {{flagicon|SJI}} [[Niall McGinn]]{{•w}} {{flagicon|SMK}} [[Ezđan Alioski]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Ondrej Duda]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Vladimír Weiss (fudbaler rođen 1989.)|Vladimír Weiss III]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Marek Hamšík]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Martin Dúbravka]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Juraj Kucka]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Ivan Schranz]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Erik Janža]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Josip Iličić]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Jure Balkovec]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Milan Jovanović]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Marko Pantelić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Miloš Krasić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Zdravko Kuzmanović]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Vladan Lukić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Ilija Petković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Filip Kasalica]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Dragan Stojković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Branislav Ivanović]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Boško Janković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Vlada Avramov]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]]{{•w}} {{flagicon|ŠKO}} [[Callum McGregor]]{{•w}} {{flagicon|ŠKO}} [[Ryan Porteous]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Juan Gutiérrez Moreno|Juanito]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[David de Gea]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Cesc Fàbregas]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Javier Clemente]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[David Silva]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jesús Navas]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Xabi Alonso]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Gerard Piqué]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Sergio Ramos]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jordi Alba]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Álvaro Morata]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Nolito]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Nacho (fudbaler rođen 1990.)|Nacho]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Diego Costa]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Iago Aspas]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Isco]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Koke (fudbaler rođen 1992.)|Koke]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[José Antonio Reyes]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Gerard Moreno (fudbaler)|Gerard Moreno]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Aymeric Laporte]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Pablo Sarabia]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Ferran Torres]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Pedri]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Oyarzabal]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Rodri (fudbaler, rođen 1996.)|Rodri]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Marco Asensio]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Carlos Soler (fudbaler)|Carlos Soler]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Fabián Ruiz]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Lamine Yamal]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Nico Williams]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Robin Le Normand]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Merino]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Claesson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Andreas Isaksson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Olof Mellberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Sebastian Larsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Zlatan Ibrahimović]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Andreas Granqvist]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Ola Toivonen]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Ludwig Augustinsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Emil Forsberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Sven-Göran Eriksson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Blerim Džemaili]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Ludovic Magnin]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Admir Mehmedi]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Haris Seferović]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Granit Xhaka]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Xherdan Shaqiri]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Fabian Schär]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Stephan Lichtsteiner]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Ricardo Rodríguez (fudbaler)|Ricardo Rodríguez]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Steven Zuber]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Josip Drmić]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Yann Sommer]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Manuel Akanji]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Ruben Vargas]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Denis Zakaria]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Remo Freuler]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Michel Aebischer]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Kwadwo Duah]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Dan Ndoye]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Zeki Amdouni]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Nihat Kahveci]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Semih Şentürk]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Volkan Demirel]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Uğur Boral]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Hamit Altıntop]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Emre Mor]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Ozan Tufan]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Burak Yılmaz]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Merih Demiral]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Çağlar Söyüncü]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Ahmet Yılmaz Çalık]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Halil Dervişoğlu]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[İrfan Kahveci]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Kerem Aktürkoğlu]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Mert Müldür]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Samet Akaydin]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Hakan Çalhanoğlu]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Cenk Tosun]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Andrij Ševčenko]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Andrij Pjatov]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleksandr Šovkovski]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Bohdan Šust]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Andrij Vorobjej]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Anatolij Timoščuk]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleh Husjev]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Maksim Kalinjičenko]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleksij Bjelik]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Vjačeslav Ševčuk]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Andrij Jarmolenko]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Roman Jaremčuk]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Ruslan Malinovskij]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Artem Dovbik]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Mikola Šaparenko]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleg Blohin]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Hal Robson-Kanu]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Neil Taylor (fudbaler)|Neil Taylor]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Ashley Williams (fudbaler)|Ashley Williams]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Sam Vokes]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Joe Allen (fudbaler rođen 1990.)|Joe Allen]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Kieffer Moore]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Connor Roberts (fudbaler, rođen 1995.)|Connor Roberts]] {{nowrap end}} | group2 = Afrika | list2 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ANG}} [[Luís Oliveira Gonçalves]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Flávio da Silva Amado|Flávio]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Akwá]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Manucho]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Nando Rafael]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Rui Marques]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Gilberto (angolski fudbaler)|Gilberto]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Abdelmoumene Djabou]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Islam Slimani]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Yacine Brahimi]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Sofiane Feghouli]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Rafik Halliche]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Stéphane Sessègnon]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Moussa Latoundji]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Oumar Tchomogo]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Mohamed Salah]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Ahmed Fathi]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Essam al-Hadari]]{{•w}} {{flagicon|Zlatna Obala}} [[Arthur Wharton]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Sammy Adjei]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Samuel Kuffour]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Stephen Appiah]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Kevin-Prince Boateng]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Emmanuel Frimpong]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Tony Yeboah]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Abedi Pele]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Asamoah Gyan]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Sulley Muntari]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Richard Kingson]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[André Ayew]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[John Boye]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Osman Bukari]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Mohammed Kudus]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Mohammed Salisu]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Iñaki Williams]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Joël Matip]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Roger Milla]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Jean-Charles Castelletto]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Eric Maxim Choupo-Moting]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Vincent Aboubakar]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Aziz Bouhaddouz]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Khalid Boutaïb]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Youssef En-Nesyri]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Nayef Aguerd]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Hakim Ziyech]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Romain Saïss]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Zakaria Aboukhlal]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Badr Benoun]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Abdelhamid Sabiri]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Achraf Dari]]{{•w}} {{flagicon|Nigerija}} [[Joseph Yobo]]{{•w}} {{flagicon|Nigerija}} [[Ahmed Musa]]{{•w}} {{flagicon|Nigerija}} [[Victor Moses]]{{•w}} {{flagicon|NGA}} [[Oghenekaro Etebo]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Didier Drogba]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Wilfried Bony]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Gervinho]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Ibrahima Gueye]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[M'Baye Niang]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Sadio Mané]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Moussa Wagué]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Kalidou Koulibaly]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Famara Diédhiou]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Boulaye Dia]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Bamba Dieng]]{{•w}} {{flagicon|TOG}} [[Kossi Agassa]]{{•w}} {{flagicon|TOG}} [[Alaixys Romao]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Ferjani Sassi]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Yassine Meriah]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Wahbi Khazri]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Dylan Bronn]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Fakhreddine Ben Youssef]] {{nowrap end}} | group3 = Azija i Oceanija | list3 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Tim Cahill]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Mark Schwarzer]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Archie Thompson]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Harry Kewell]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Mile Jedinak]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Mark Bresciano]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Aziz Behich]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Daniel Arzani]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Craig Goodwin]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Mathew Leckie]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Roy Krishna]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Esala Masi]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Reza Gučan-Nežad]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Mehdi Taremi]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Karim Ansarifard]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Ruzbeh Češmi]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Ramin Rezaijan]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Hidetoshi Nakata]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Keisuke Honda]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Shinji Okazaki]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Ao Tanaka]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Kaoru Mitoma]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Daizen Maeda]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Koo Ja-cheol]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Lee Keun-ho]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Son Heung-min]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Hong Myeong-bo]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Kim Young-gwon]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Jo Gyu-seong]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Hwang Hui-chan]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Baek Seung-ho]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Sād al-Šēb]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Mohammed Muntari]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Shane Smeltz]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Salman al-Faradž]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Fahad al-Muvalad]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Salem al-Davsari]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Saleh al-Šehri]]{{•w}} {{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Ji Yun-Nam]]{{•w}} {{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Pak Sŭng-jin]]{{•w}} {{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Ri Dong-un]]{{•w}} {{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Yang Sŭng-kuk]] {{nowrap end}} | group4 = Amerike | list4 = {{nowrap begin}} {{flagicon|HON}} [[Noel Valladares]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Carlo Costly]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Maynor Figueroa]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[José Cardona]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Porfirio Armando Betancourt]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Gilberto Yearwood]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Wilson Palacios]] {{•w}} {{flagicon|HON}} [[Milton Palacios]] {{•w}} {{flagicon|HON}} [[Jerry Palacios]] {{•w}} {{flagicon|HON}} [[Johnny Palacios]] {{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Alphonso Davies]] {{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Atiba Hutchinson]] {{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Paulo Wanchope]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Joel Campbell]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Walter Centeno]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Rolando Fonseca]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Óscar Duarte]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Marco Ureña]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Bryan Ruiz]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Celso Borges]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Giancarlo González]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Christian Bolaños]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Michael Umaña]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Kendall Waston]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Yeltsin Tejeda]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Keysher Fuller]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Juan Pablo Vargas]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Tomás Fernández]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[José Magriñá]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Héctor Socorro]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Oribe Peralta]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Rafael Márquez]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Andrés Guardado]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Javier Hernández Balcázar|Javier Hernández]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Giovani dos Santos]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Hirving Lozano]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Edson Álvarez]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Henry Martín]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Luis Chávez (fudbaler)|Luis Chávez]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Felipe Baloy]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Clint Dempsey]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[John Anthony Brooks|John Brooks]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Jermaine Jones]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Julian Green]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Timothy Weah]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Haji Wright]]{{•w}} {{flagicon|TIT}} [[Dwight Yorke]] {{flagicon|ARG}} [[Diego Maradona]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Marcos Rojo]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Ezequiel Garay]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Gabriel Mercado]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Enzo Fernández (fudbaler, rođen 2001.)|Enzo Fernández]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Alexis Mac Allister]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Julián Álvarez (fudbaler)|Julián Álvarez]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Nahuel Molina]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Gonzalo Montiel]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Leandro Paredes]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Dida]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Adriano]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Kaká]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Pelé]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Marcelo]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Oscar (fudbaler rođen 1991)|Oscar]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[David Luiz]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Fernandinho (fudbaler)|Fernandinho]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Thiago Silva]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Willian Borges da Silva|Willian]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Hulk (fudbaler)|Hulk]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Zico]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Leônidas da Silva]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Leovegildo Lins da Gama Júnior|Júnior]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Philippe Coutinho]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Paulinho]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Renato Augusto]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Richarlison]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Lucas Paquetá]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Rodrygo]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Pedro (fudbaler, rođen 1997.)|Pedro]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Marquinhos]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Alexis Sánchez]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Jean Beausejour]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Jorge Valdívia]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Charles Aránguiz]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Mauricio Pinilla]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Gonzalo Jara]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Marcelo Díaz]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Enner Valencia]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Hernán Galíndez]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Piero Hincapié]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Jeremy Sarmiento]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Moisés Caicedo]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Mario Yepes]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Pablo Armero]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Teófilo Gutiérrez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[James Rodríguez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Juan Guillermo Cuadrado|Juan Cuadrado]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Jackson Martínez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Juan Fernando Quintero|Juan Quintero]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Carlos Sánchez Moreno|Carlos Sánchez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Faryd Mondragón]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Yerry Mina]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Carlos Bacca]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Mateus Uribe]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Luis Muriel]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Radamel Falcao]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[José Luis Chilavert]]{{•w}} {{flagicon|PER}} [[Christian Cueva]]{{•w}} {{flagicon|PER}} [[André Carrillo]]{{•w}} {{flagicon|PER}} [[Paolo Guerrero]]{{•w}} {{flagicon|PER}} [[Teófilo Cubillas]]{{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Humphrey Mijnals]]{{•w}} {{flagicon|SUR}} [[André Kamperveen]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Maximiliano Pereira|Maxi Pereira]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[José María Giménez]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Pedro Rocha]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Giorgian de Arrascaeta]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Álvaro Recoba]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Juan Arango]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Rafael Dudamel]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Salomón Rondón]] {{nowrap end}} }} 3itd3eir9cyzdxnbnm49gvnffb0k324 0 210338 42586483 42489695 2026-04-30T15:11:05Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586483 wikitext text/x-wiki '''Šest stepeni Kevina Bacona''' ({{lang-en|Six Degrees of Kevin Bacon}}) je [[salonska igra|salonska]] (društvena) igra temeljena na konceptu [[šest stepeni razdvojenosti]] u kojoj učesnici testiraju vlastito poznavanje hollywoodske i svjetske filmografije. Učesnici za cilj imaju otkriti najkraću vezu između bilo kojeg glumca i glumice sa [[Kevin Bacon|Kevinom Baconom]], američkim [[karakterni glumac|karakternim glumcem]] poznatim po izuzetno plodnoj filmografiji; igra pretpostavlja da se svako ime u suvremenoj američkoj ili svjetskoj filmskoj industriji može povezati s Baconom kroz najmanje šest koraka odnosno zajedničkih nastupa u [[film]]ovima ili [[TV serija]]ma. Stvaranje igre je, iako nehotično, potakao sam Bacon kada je dao intervju za časopis [[Premiere (magazin)|''Premiere'']] u januaru nastojeći promovirati film ''[[The River Wild]]''; u njemu je primjetio da je radio sa svakim u [[Hollywood]]u ili je svatko u Hollywoodu radio s njim. 7. aprila 1994. se na [[Usenet]]ovoj newgrupi rec.arts.movies započela dugotrajna rasprava "Kevin Bacon is the Center of the Universe" appeared.<ref>{{cite web |url=http://groups.google.com/group/rec.arts.movies/browse_frm/thread/faa36e7ba4704e7f/58cbe670d2acbcd7 |title=Kevin Bacon is the Center of the Universe |last=Ruthven |first=Alexander |date=1994-04-07 |work=rec.arts.movies |publisher=Google groups |accessdate=19. VII 2009}}</ref> Otprilike u isto vrijeme su tri studenta [[Albright College]]a - Craig Fass, Brian Turtle i Mike Ginelli - zbog snježne oluje bili prisiljeni jednu večer provesti gledajući filmove na televiziji; nakon filma ''[[Footloose (1984 film)|Footloose]]'' je slijedio film ''[[The Air Up There]]''; s obzirom da je u oba filma glavnu ulogu tumačio Bacon, palo im je na pamet smisliti igru. Na temelju nje su 1996. izdali knjigu, a potom je kompanija Endless Games izdala i igru na ploči. Sam Bacon, koji je ispočetka mislio da se igra s njime izruguje, prihvatio je koncept i koristio ga za TV-reklame, kao i ime vlastite humanitarne organizacije [[SixDegrees.org]]. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://findthebacon.com/ Find The Bacon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100308225654/http://www.findthebacon.com/ |date=2010-03-08 }} - is a site built for finding the connections between actors and the movies they have played in. * [http://www.gladwell.com/1999/1999_01_11_a_weisberg.htm Six Degrees of Lois Weisberg] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070630055725/http://www.gladwell.com/1999/1999_01_11_a_weisberg.htm |date=2007-06-30 }} - Suggests that Bacon connects to many actors because he acts in many different kinds of roles and films. * The [http://oracleofbacon.org/ Oracle of Bacon] computes the Bacon number of any actor or actress from IMDb data * [http://www.cinfn.com/ Cinema FreeNet Movie Connector] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100901181013/http://www.cinfn.com/ |date=2010-09-01 }} finds links between stars, but can also use directors and producers. * [http://mu.netsoc.ie/wiki/ Six Degrees of Wikipedia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130306092924/http://mu.netsoc.ie/wiki/ |date=2013-03-06 }} * [http://www.cinemadoku.com/ Cinemadoku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130222033340/http://www.cinemadoku.com/ |date=2013-02-22 }} - a web game that combines Six Degree actor connections with the grid-logic of Sudoku. [[Kategorija:Igre]] l7dnfiubc60tkup8vniv27k98uk02ef 0 216257 42586471 40792929 2026-04-30T14:25:28Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586471 wikitext text/x-wiki {{dablink|Za hrvatskog novinara i književnika vidi [[Đermano Senjanović (novinar)]].}} {{Infokutija biografija |ime=ĐERMANO SENJANOVIĆ |slika = Đermano Senjanović.jpg | opis_slike=Đermano Senjanović |datum_rođenja=[[27. jul]] [[1923]]. |mjesto_rođenja=[[Split]]<br />{{zas|Kraljevina Jugoslavija}} [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina SHS]] |datum_smrti=[[19. februar]] [[1942]]. ('''19''' god.) | mjesto_smrti=blizina [[Jesenice (Dugi Rat)|Jesenica]]<br />{{zas|Hrvatska|1941}} [[Nezavisna Država Hrvatska|ND Hrvatska]] |zanimanje=trgovački radnik |KPJ=krajem [[1940]]. |rat=[[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačka borba]] |služba=[[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOV i PO Jugoslavije]] |narodni heroj=[[24. jul]]a [[1952]]. }} '''Đermano Senjanović''' ([[Split]], [[27. jul]] [[1923]] — blizina [[Jesenice (Dugi Rat)|Jesenica]], [[19. februar]] [[1942]]), učesnik [[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačke borbe]] i [[narodni heroj Jugoslavije]]. == Biografija == Rođen je [[27. jul]]a 1923. godine u [[Split]]u. Kao mladi trgovački radnik, bio je član [[Ujedinjeni radnički sindikalni savez Jugoslavije|URS-ovih sindikata]]. Godine [[1939]], postao je član [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|Saveza komunističke omladine Jugoslavije]]. Učestvovao je, [[17. decembar|17. decembra]], u generalnom [[štrajk]]u splitskih radnika povodom ubistva [[komunizam|komuniste]] Vicka Buljanovića. Zbog toga je bio uhapšen. Godine [[1940]], ponovno je bio uhapšen, jer je ispisivao komunističke parole po gradu. Krajem iste godine, postao je član [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]], a zatim sekretar Gradskog komiteta SKOJ-a u Splitu. Posle [[Aprilski rat|kapitulacije Jugoslavije]] [[1941]], postao je član Gradskog vojnog komiteta, koji je imao zadatak da organizuje oružani ustanak. Učestvovao je u akcijama sakupljanja naoružanja i vojne opreme, u organizovanju udarnih grupa u Splitu i ostalo. Nakon izbijanja ustanka, učestvovao je u bombaškim akcijama usmerenih na italijanske [[fašizam|fašiste]]. Polovinom 1941. godine, u odsustvu je bio optužen zbog organizovanja ilegalnih aktivnosti u Splitu i kao organizator diverzija, koje su članovi SKOJ-a vršili protiv okupatorskih snaga. Specijalni sud ga je, zajedno sa braćom Mrduljaš i ostalim borcima, osudio na smrtnu kaznu. Uprkos tome, Đermano je i dalje rukovodio akcijama u Splitu. Razvojem [[Dalmacija u Narodnooslobodilačkoj borbi|ustanka i borbi u Dalmaciji]], dobivao je sve više odgovornih zadataka. Sredinom [[februar]]a 1942. godine, u pećini kod sela [[Jesenice (Dugi Rat)|Jesenice]], prisustvovao je sastanku vojno-političkog rukovodstva [[Dalmacija|Dalmacije]], na kome se raspravljalo o formiranju [[Mosorski partizanski odred|Mosorskog partizanskog odreda]]. Italijanski fašisti i [[ustaše]] iz [[Omiš]]a saznali su za održavanje sastanka, opkolili pećinu i blokirali ulaz. Đermano je dobio zadatak da se s još jednim borcem probije iz pećine i oslobodi ulaz. Poginuo je u probijanju izlaza, [[19. februar]]a, osiguravši ostalim borcima da se probiju na sigurno. Ukazom Prezidijuma Narodne skupštine [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Federativne Narodne Republike Jugoslavije]], [[24. jul]]a [[1952]]. godine, proglašen je za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja]]. Njegovo ime je nosila današnja osnovna škola „Marjan“ u [[Split]]u ([[Veli Varoš]]) u periodu 1970-1992. == U popularnoj kulturi == Na Đermanu Senjanoviću se djelomično temelji fiktivni lik Papundeka u TV-seriji ''[[Velo misto]]''. == Literatura == * '''[[Narodni heroji Jugoslavije (knjiga)|Narodni heroji Jugoslavije]]'''. „Partizanska knjiga“ Ljubljana, „Narodna knjiga“ Beograd, „Pobjeda“ Titograd, 1982. godina. * [http://www.ratnakronikasplita.com/prilozi/heroji Biografija na portalu ''Ratna hronika Splita 1941-1945''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190103073127/http://www.ratnakronikasplita.com/prilozi/heroji |date=2019-01-03 }} {{Narodni heroji-Dalmacija}} {{Lifetime|1923|1942|Senjanović, Đermano}} [[Kategorija:Hrvatski komunisti]] [[Kategorija:Jugoslavenski partizani]] [[Kategorija:Biografije, Split]] [[Kategorija:Narodni heroji Jugoslavije]] lhogal35y2c3fcgauv3036tmxpbao0q 0 217152 42586468 42508248 2026-04-30T14:22:32Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586468 wikitext text/x-wiki '''Čudi''' ({{lang-sla|чудь}}, na [[balto-finski jezici|balto-finskim jezicima]]: tshuudi, tšuudi, čuđit) je izraz koji su rani ruski ljetopisi koristoli za nekoliko [[Baltofinski narodi|baltofinskih naroda]] na području današnje [[Estonija|Estonije]], [[Karelija|Karelije]]<ref name="Lind">{{cite journal|last=Lind|first=John H.|year=2004|title=The politico-religious landscape of medieval Karelia|journal=Fennia|location=Helsinki|volume=182|issue=1|pages=pp. 3–11|url=http://ojs.tsv.fi/index.php/fennia/article/view/3743}}</ref> i sjeverozapadne [[Rusija|Rusije]].<ref>{{cite journal|last=Ryabinin|first=E. A.|year=1987|title=The Chud of the Vodskaya Pyatina in the light of new discoveries|journal=Fennoscandia Archeologica|pages=pp. 87–104|url=http://www.sarks.fi/fa/PDF/FA4_87.pdf|archive-date=2014-02-22|access-date=2013-04-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20140222173311/http://www.sarks.fi/fa/PDF/FA4_87.pdf|url-status=dead}}</ref> Najstariji spomen izraza 'Čudi' datira oko 1100. kada je [[Nestor Kroničar|Nestor]] njime opisao pretke današnjih [[Estonci|Estonaca]].<ref name="PPFP141">{{cite book |title=The Pre- and Proto-historic Finns |last=Abercromby |first=John |authorlink=John Abercromby, 5th Baron Abercromby |coauthors= |year=1898 |publisher=D. Nut |location= |isbn= |url=http://books.google.com/books?id=ksAbAAAAMAAJ&pg=PA13|page=13}}</ref> Prema Nestoru je [[Jaroslav I Mudri]] napao zemlju Čuda godine 1030. i postavio temelje grada Jurjev, (ruski naziv grada [[Tartu]]u današnjoj [[Estonija|Estoniji]]). Potom se izraz "Čudi" koristio i za balto-finski narod zvane ''volok'' za koga se pretpostavlja da predatavljaju [[Kareli|Karele]]. Druge [[staroruski jezik|staroruske]] kronike opisuje Čude kao jedne od osnivača [[Ruski Kaganat|prve ruske države]].<ref name="PPFP141"/> Sjeverni Čudi je izraz za mitski narod iz folklora Sjevernih Rusa i drugih naroda. U mitologiji [[Komi (narod)|Komija]] predstavljaju mitske pretke tog naroda.<ref>{{Cite web |title=FOREST MYTHS by Pavel F. Limerov |url=http://haldjas.folklore.ee/Folklore/vol30/limerov.pdf |access-date=2013-04-27 |archive-date=2009-03-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090306183729/http://haldjas.folklore.ee/Folklore/vol30/limerov.pdf }}</ref> == Reference == {{reflist}} [[Kategorija:Historija Rusije]] [[Kategorija:Historija Estonije]] cd2973pkqtckr01e4lffuwxumclz5e0 0 220250 42586565 42390375 2026-04-30T22:19:02Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586565 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Abadan | ime_genitiv = Abadana | izvorno_ime = <small>{{fa icon}} آبادان</small> | slika_panorama = دانشکده صنعت نفت آبادان 01.jpg | veličina_slike = | opis_slike = Univerzitet naftne industrije u Abadanu | nadimak = | geslo = | slika_lokacijska_karta_država = Iran | slika_lokacijska_karta_opis = Abadan na karti [[Iran]]a | širina-stupnjevi = 30 | širina-minute = 21 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 48 | dužina-minute = 17 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = {{flag|Iran}} | lokacija1_ime = [[Iranske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija1_info = [[Huzestan]] | lokacija2_ime = [[Iranski okruzi|Okrug]] | lokacija2_info = [[Abadanski okrug]] | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | vremenska_zona = [[IRST]] | utc_pomak = +3:30 | vremenska_zona_DST = [[IRDT]] | utc_pomak_DST = +4:30 | poštanski_broj = | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | visina = 3 m | stanovništvo_godina = 2006 | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = 217.988<ref name="IranPop2006">{{fas icon}}{{eng icon}} {{cite book|last=Statistical Centre of Iran|title=2.8. Citis with a population of 100,000 and more|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98494&S=TP|location=Teheran|publisher=Iranian ministry of the Interior|year=2006|accessdate=18. 8. 2011}}</ref> | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | web_stranica = [http://abdan.ir/ www.abdan.ir] | bilješke = }} '''Abadan''' ([[Perzijski jezik|perz.]] آبادان; ranije poznat kao ''Aphana'' i ''Aphadana'') je [[grad]] i važna [[luka]] u [[Iran]]u, u jugozapadnoj pokrajini [[Huzestan]]. Zapadni dio grada smješten je na istoimenom otoku [[Abadan (otok)|Abadan]] u delti [[Šat al-Arab]]a, a istočni uz obalu [[Bahmanšir]]a (dio rijeke [[Karun]]). Od obale [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]] udaljen je oko 53&nbsp;km, a u neposrednoj blizini nalazi se i [[Irak|iračka]] granica. Grad je osnovan u [[Stari vijek|starom vijeku]], a [[Klaudije Ptolemej]] u svojim djelima spominje ga pod imenom ''Aphana''. Značajnom lukom bio je i u vrijeme vladavine [[Abasidi|Abasida]], posebno zbog proizvodnje [[soli]]. Otkrićem velikih nalazišta [[Nafta|nafte]] početkom [[20. vijek]]a Abadan postaje najvažnijom [[iran]]skom lukom kao i rafinerijskim centrom države. Tokom [[Iransko-irački rat|iransko-iračkog rata]] grad je pretrpio velika oštećenja, jedna od najvećih svjetskih [[rafinerija nafte]] je uništena, a većina stanovništva pobjegla je i pronašla utočište u drugim [[iran]]skim gradovima. Abadan je u potpunosti obnovljen početkom [[1990-ih]], a prema popisu stanovništva iz [[2006]]. godine u gradu je živjelo 217.988 ljudi.<ref name="IranPop2006"/> == Povezano == * [[Aerodrom Abadan]] == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * {{fa icon}} [http://abdan.ir/ Službene stranice Abadana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130922023241/http://www.abdan.ir/ |date=2013-09-22 }} ;Ostali projekti {{WProjekti |commonscat = Abadan |commonscatsh = Abadan }} {{Gradovi u Iranu}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Abadan| ]] [[Kategorija:Gradovi u Iranu]] [[Kategorija:Drevni iranski gradovi]] [[Kategorija:Luke u Iranu]] [[Kategorija:Šat al-Arab]] [[Kategorija:Huzestan]] ej19q2uta65jg11ostcxs71q4bv154s 0 221118 42586498 42490461 2026-04-30T16:14:01Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586498 wikitext text/x-wiki {{coord|32|2|39|N|48|51|29|E|display=title}} {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Šuštarski hidraulički sistem |image = Shushtar abshar.JPG |godina = [[2009.]] <small>(33. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = i, ii, v |ugroženost = ne |poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1315 |država = {{flag|Iran}} <center>{{Lokacijska karta|Iran|width=200|float=center |caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10 |label=Šuštarski hidraulički sistem|position=bottom |lat_deg=32|lat_min=2|lat_sec=39|lat_dir=N |lon_deg=48|lon_min=51|lon_sec=29|lon_dir=E }}<small>Lokacija Šuštarskog hidrauličkog sistema u [[Iran]]u</small></center> }} '''Šuštarski hidraulički sistem''' ([[Perzijski jezik|perz.]] سازه‌های آبی شوشتر) je kompleksni [[Historija Irana|historijski]] sistem za [[navodnjavanje]] smješten u staroj jezgri [[Šuštar]]a, grada na obali [[Karun]]a u pokrajini [[Huzestan]] na jugozapadu [[Iran]]a. Sistem se sastoji od niza [[brana]], [[kanat]]a, [[vodovod]]a, [[vjetrenjača]], te [[Utvrda|utvrde]] Salasel kao kontrolne jedinice. Glavnina građevina datira se u [[Sasanidska Monarhija|sasanidsko razdoblje]] ([[3. vijek|3.]] − [[7. vijek|7. v.]]), a najstariji ostaci potječu iz [[Ahemenidska Monarhija|ahemenidskih vremena]] ([[7. vijek pne.|7.]] − [[4. vijek pne.|4. v. pne.]]) odnosno razdoblja vladavine [[Darije I. Veliki|Darija Velikog]]. Osim iranskih, hidraulički sistem sinteza je i drevnih [[elam]]skih i [[Drevna Mezopotamija|mezopotamskih]] kao i [[Stari Rim|rimskih]] tehnoloških umijeća. [[File:Sushtar Bridge.jpg|mini|lijevo|Ostaci mosta (brane) [[Band-e Kaisar]] (Cezarov most, Valerijanov most ili Šadirvan)]] Potonji primjer jest [[Band-e Kaisar]] (Cezarov most, Valerijanov most ili Šadirvan), [[most]]ovna [[brana]]. Prvu branu, koju su izgradili Sasanidi nije radila kako treba. Ponovo su je gradili poraženi [[Rimska vojska|rimski vojnici]] iz [[Bitka kod Edese|bitke kod Edese]]. Rađena je u tri etape. U prvom koraku rijeka je preusmjerena prema Ab-i Gargaru, kanalu koji se odvaja od Karuna na tački uzvodno od gradilišta brane, da bi se vratila u glavna rijeka oko 50 km južno. Ostrvo nastalo preusmjeravanjem, nazvano je Mianâb ("raj"), poznato po plantažama voćnjaka i kultivisanom zemljištu. Most je bio i dio komunikacije između Pasargada i sasanidske prijestolnice Ktezifonta. Zahvaljujući sistemu navodnjavano je oko 40.000 [[Hektar|ha]] [[Poljoprivreda|poljoprivrednih]] površina, a unatoč djelomičnom propadanju i danas je funkciji. Više je puta dograđivan i popravljan u [[islam]]skom periodu, a u upotrebi je ostao do kraja 19. vijeka kada je djelomično urušen zbog snažnih poplava.<ref name="restaur">{{Cite web |url= https://www.tehrantimes.com/news/491574/Shushtar-Hydraulic-System-official-reassures-about-restoration |title= Shushtar hidraulični sistem: službeno uvjerava u pogledu standarda restauracije, zabrinutosti za sigurnost |work= Teheran times, 19.11.2023 |accessdate= 8. 1. 2025. }}{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}{{ru}}</ref> === Svjetska baština === Šuštarski hidraulički sistem upisan je 2009. god. na popis [[UNESCO]]-ve [[Svjetska baština|Svjetske baštine]] kao "remek-djelo stvaralačkog genija".<ref name="Iran">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/ir |title= Iran, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 10. 1. 2025}}</ref><ref name="navodnjavanje">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1315 |title= Istorijski hidraulični sistem Šustar |work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 8. 1. 2025.}}{{en}}</ref> Hidraulični sistem je bogat u pogledu raznolikosti graditeljskih struktura i njihovoj konstrukciji i sastavljen je od 13 građevinskih jedinica: Mizanska brana, Kolah Farangi toranj, Gargarski kanal, Gargarski most-brana, područje vodenica i vodopada, Borj Ajar most-brana, Khoda Afrain brana, Salaselska tvrđava, Darijev kanal, Šadorvan most-brana, Band-e Khak brana, [[Band-e Kaisar|Cezarov most]], Šarabdar brana. == Veze == * [[Šuštar]] * [[Hidrotehnika u Iranu]] == Vanjske veze == * {{fa icon}}{{en icon}} [http://www.shushtarchtb.ir/ Službene stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081026070028/http://www.shushtarchtb.ir/ |date=2008-10-26 }} * {{en icon}} Jona Lendering: [http://www.livius.org/sh-si/shushtar/shushtar.html Shushtar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121223165314/http://www.livius.org/sh-si/shushtar/shushtar.html |date=2012-12-23 }} * {{en icon}} [[UNESCO]]: [http://whc.unesco.org/en/list/1315 World heritage site] ;Ostali projekti {{WProjekti |commonscat = Shushtar Historical Hydraulic System |commonscatsh = Šuštarski hidraulički sistem }} == Izvori == {{Izvori}} {{Svjetska baština u Iranu}} {{Commonscat|Shushtar Historical Hydraulic System}} [[Kategorija:Sasanidska arhitektura]] [[Kategorija:Arheološka nalazišta u Iranu]] [[Kategorija:Hidrotehnika u Iranu]] [[Kategorija:Huzestan]] [[Kategorija:Svjetska baština u Iranu]] sfaer4a7d9dtqvx7kvzveuuo60g4xoq 0 221191 42586568 41592460 2026-04-30T22:48:46Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586568 wikitext text/x-wiki {{Nogometni klub | ime kluba = Abu-Muslim | slika = | puno ime = Nogometni klub Abu-Muslim Horasan<br />{{fa icon}} ابومسلم | nadimak = Crne perle<br />{{fa icon}} مرواريد سياه | godina osnivanja = [[1970]]. | igralište = [[Stadion Samen al-Aeme]], [[Mašhad]] | kapacitet stadiona = 35.000 | direktor = Ahmad Pazuki | trener = Ali Hante | liga = 2. divizija (2014./15.) | sezona = [[Lige Azadegan 2013./14.|2013./14.]] | plasman = [[Lige Azadegan|Azadegan]], 12. (B) | pattern_la1=_redlines|pattern_b1=_blackstripes|pattern_ra1=_redlines|pattern_sh1=_red stripes | leftarm1=000000|body1=CC0000| rightarm1=000000|shorts1=ffffff|socks1=000000 | pattern_la2=_whitelines|pattern_b2=_blackstripes|pattern_ra2=_whitelines | leftarm2=000000|body2=FFFFFF|rightarm2=000000|shorts2=FFFFFF|socks2=FFFFFF }} '''Abu-Muslim''' ([[Perzijski jezik|perz.]] ابومسلم, ili ''Abu-Moslem'') je [[iran]]ski [[nogometni klub]] iz grada [[Mašhad]]a odnosno pokrajine [[Razavi Horasan]]. Sudjeluje u iranskoj [[Lige Azadegan|drugoj nogometnoj lizi]], a matično igralište mu je [[Stadion Samen al-Aeme]] koje prima 35.000 gledatelja. Klubu je prije pokrovitelj bila [[Oružane snage Irana|iranska vojska]], a od jula [[2006]]. godine iranski proizvođač motornih vozila ''[[Iran Hodro]]''. == Vanjske veze == * {{fa icon}} [http://www.aboomoslem.ir/#/ Službene klupske stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051125114021/http://www.aboomoslem.ir/#/ |date=2005-11-25 }} * {{en icon}} [http://www.iplstats.com//#/ Statistike iranske profesionalne lige] ;Ostali projekti {{WProjekti |commonscat = FC Aboumoslem |commonscatsh = Abu-Muslim Mašhad }} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Nastanci 1970.]] [[Kategorija:Fudbalski klubovi u Iranu]] [[Kategorija:Sport u Mašhadu]] 3ca10235m19w5dl04rtv0k7m0xmtv5a 0 244785 42586545 41304585 2026-04-30T20:08:20Z SimplyFreddie 127796 42586545 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | slika = Tour_for_Troops_091206-F-1577E-290.jpg | opis = Mencia, 2009 | ime_po_rođenju = Ned Arnel Mencía | alias = Ned Holness<ref name="Menciastories"/> | datum_rođenja = {{birth date and age|1967|10|22}} | mjesto_rođenja = [[San Pedro Sula]], [[Honduras]] | zanimanje = Komičar, glumac, pisac | period = 1997–2011 }} '''Carlos Mencia''' (22. oktobar 1967), rođen kao '''Ned Arnel Mencía''', je [[SAD|američki]] komičar, glumac, i pisac rodom iz [[Honduras]]a. Njegov humor se uglavnom bavi društvenim pitanjima vezanim uz [[rasa|rasne]] i [[društvena stratifikacija|klasne]] odnose, odnosno [[krivično pravo|kriminal]]. Najpoznatiji je kao voditelj humorističke TV-emisije ''[[Mind of Mencia]]''. ==Filmografija== * ''[[In Living Color]]'' (TV) (1990) * ''[[Moesha]]'' (TV), kao Carlos u epizodi "Life Imitating Art," (1999) * ''[[The Proud Family]]'' (TV), kao Felix (glas) (2001–2005) * ''[[The Shield]]'' (TV) kao Gabo u epizodi "Two Days of Blood," (2002) * ''[[Outta Time]]'' (2002), kao "Juancho" * ''[[29 Palms (film)|29 Palms]]'' (2002), kao "komičar" * ''[[Mind of Mencia]]'' (TV) voditelj (2005–2008) * ''[[Drawn Together]]'' (TV) kao kralj Meksika (glas) u epiuodi "[[Mexican't Buy Me Love]]", (2006) * ''[[Farce of the Penguins]]'' (2007) * ''[[The Heartbreak Kid (2007 film)|The Heartbreak Kid]]'' (2007), kao Ujak Tito * ''[[MADtv]]'' (2007), sam sebe * ''[[Our Family Wedding]]'' (2010) * New Territory <ref name=websitebio>{{cite web|url=http://carlosmencia.com/bio/|title=Carlos Bio|author=|date=|work=|publisher=carlosmencia.com|accessdate=1 May 2012|archivedate=2012-06-03|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120603110023/http://carlosmencia.com/bio/|deadurl=yes}}</ref> ==Diskografija== ===Albumi=== * ''Take a Joke America'' (2001) * ''America Rules'' (2002) * ''Unmerciful'' (2003) ===Albumi DVD-ovi=== * ''Not for the Easily Offended'' (2003) * ''Down to the Nitty Gritty'' (2004) * ''This is Carlos Mencia'' (2006) * ''No Strings Attached'' (2006) * ''The Best of Funny is Funny'' (2007) * ''Performance Enhanced'' (2008) * ''Mind of Mencia Season 1'' (2006) * ''Mind of Mencia Season 2'' (2007) * ''Mind of Mencia Season 3'' (2007) ==Izvori== {{reflist|2}} ==Vanjske veze== * [http://www.carlosmencia.com Official Website] * {{IMDb name|0578788}} * [http://www.comedycentral.com/shows/mind_of_mencia/index.jhtml Mind Of Mencia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120305070050/http://www.comedycentral.com/shows/mind_of_mencia/index.jhtml |date=2012-03-05 }} at [[Comedy Central|ComedyCentral.com]] * {{myspace|carlosmencia|Carlos Mencia}} {{lifetime|1967||Mencia, Carlos}} [[Kategorija:Američki komičari]] [[Kategorija:Američki filmski glumci]] [[Kategorija:Američki televizijski glumci]] [[Kategorija:Honduraški umjetnici]] 660nemps78izw1x4rnwj84pnj82axss 0 245001 42586478 42413675 2026-04-30T14:45:39Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586478 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Šahreza | ime_genitiv = Šahreze | izvorno_ime = <small>{{fa icon}} شهرضا</small> | slika_panorama = | veličina_slike = | opis_slike = | nadimak = | geslo = | slika_lokacijska_karta_država = Iran | slika_lokacijska_karta_opis = Šahreza na karti [[Iran]]a | širina-stupnjevi = 32 | širina-minute = 0 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 51 | dužina-minute = 52 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = {{flag|Iran}} | lokacija1_ime = [[Iranske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija1_info = [[Isfahanska pokrajina]] | lokacija2_ime = [[Iranski okruzi|Okrug]] | lokacija2_info = [[Šahreški okrug]] | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | vremenska_zona = [[IRST]] | utc_pomak = +3:30 | vremenska_zona_DST = [[IRDT]] | utc_pomak_DST = +4:30 | poštanski_broj = | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | visina = 1821 m | stanovništvo_godina = 2006. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = 109.601<ref name="IranPop2006">{{fas icon}}{{eng icon}} {{cite book|last=Statistical Centre of Iran|title=2.8. Citis with a population of 100,000 and more|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98494&S=TP|location=Teheran|publisher=Iranian ministry of the Interior|year=2006.}}</ref> | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | web_stranica = [http://www.shahreza.ir/ www.shahreza.ir] | bilješke = }} '''Šahreza''' ([[Perzijski jezik|perz.]] شهرضا) je [[grad]] u [[Isfahanska pokrajina|Isfahanskoj pokrajini]] u centralnom [[Iran]]u. Grad se nalazi oko 70 [[km]] južno od [[Isfahan]]a na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 1821 [[Metar|m]]. Šahreza predstavlja bitno prometno čvorište: prema sjeveru je povezan s [[Isfahan]]om i [[Mobarake|Mobarakom]], prema zapadu s [[Borudžen]]om, te prema jugu sa [[Semirom]]om i [[Izadhvast]]om. Prema popisu stanovništva iz [[2006.]] godine u Šahrezi je živjelo 109.601 ljudi<ref name="IranPop2006"/>. == Veze == * [[Isfahanska pokrajina]] == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == * {{fa icon}} [http://www.shahreza.ir/ Službene stranice grada Šahreze]{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * {{fa icon}} [http://www.shahreza.gov.ir/ Službene stranice gradske uprave Šahreze] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029172642/http://www.shahreza.gov.ir/ |date=2013-10-29 }} ;Ostali projekti {{WProjekti |commonscat = Shahreza |commonscatsh = Šahreza }} {{Gradovi u Iranu}} [[Kategorija:Gradovi u Iranu]] [[Kategorija:Isfahanska pokrajina]] pztjn19wykwvng18ea9bpek114dribq 0 245684 42586479 42413677 2026-04-30T14:49:33Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586479 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Šahrud | ime_genitiv = Šahruda | izvorno_ime = <small>{{fa icon}} شاهرود</small> | slika_panorama = | veličina_slike = | opis_slike = Šahrud | nadimak = | geslo = | slika_lokacijska_karta_država = Iran | slika_lokacijska_karta_opis = Šahrud na karti [[Iran]]a | širina-stupnjevi = 36 | širina-minute = 25 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 54 | dužina-minute = 59 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = {{flag|Iran}} | lokacija1_ime = [[Iranske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija1_info = [[Semnanska pokrajina]] | lokacija2_ime = [[Iranski okruzi|Okrug]] | lokacija2_info = [[Šahrudski okrug]] | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | vremenska_zona = [[IRST]] | utc_pomak = +3:30 | vremenska_zona_DST = [[IRDT]] | utc_pomak_DST = +4:30 | poštanski_broj = | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | visina = 1381 m | stanovništvo_godina = 2006. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = 132.379<ref name="IranPop2006">{{fas icon}}{{eng icon}} {{cite book|last=Statistical Centre of Iran|title=2.8. Citis with a population of 100,000 and more|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98494&S=TP|location=Teheran|publisher=Iranian ministry of the Interior|year=2006.}}</ref> | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | web_stranica = [http://www.shahrood.ir/ www.shahrood.ir] | bilješke = }} '''Šahrud''' ([[Perzijski jezik|perz.]] شاهرود) je [[grad]] u [[Semnanska pokrajina|Semnanskoj pokrajini]] na sjeveru [[Iran]]a. Nalazi se 170 [[km]] istočno od pokrajinskog sjedišta [[Semnan]]a, 60&nbsp;km od [[Damgan]]a, te 65 [[km]] jugoistočno od [[Gorgan]]a. [[Geografija Irana|Geografski]] je smješten podno padina istočnog [[Alborz]]a i [[Historija Irana|historijski]] je igrao važnu prometnu ulogu u povezivanju [[Veliki Horasan|Horasana]] s [[Raj (Iran)|Rajom]] odnosno [[Teheran]]om, a sjeverno od njega pružali su se i planinski putevi za [[Golestan]]. Nekoliko kilometara sjeverno od Šahruda nalazi se gradić [[Bastam]] koji također ima dugu historiju i obiluje [[Iranska arhitektura|arhitektonskim]] znamenitostima. Šahrud je danas [[Cesta 44 (Iran)|cestom 44]] povezan s [[Mejami]]jem, [[Sabzevar]]om i [[Mašhad]]om na istoku odnosno [[Damgan]]om, [[Semnan]]om i [[Teheran]]om na zapadu, [[Cesta 83 (Iran)|cestom 83]] s [[Azadšaher]]om i [[Gonbad-e Kabus]]om na sjeveru, te lokalnom cestom s [[Torud (Semnanska pokrajina)|Torudom]] na jugu. Istočno od grada nalazi se [[Aerodrom Šahrud]] koji se koristi za domaće letove. Prema popisu stanovništva iz [[2006.]] godine u Šahrudu je živjelo 132.379 ljudi<ref name="IranPop2006"/>. == Klima == Područjem oko grada prevladava [[Stepska klima|hladna stepska klima (<tt>BSk</tt>)]] s prosječnom godišnjom [[Temperatura|temperaturom]] od 14,7[[°C]], koja može varirati od minimalnih –14[[°C]] u januaru do maksimalna 42[[°C]] u augustu. Prosječna godišnja količina padalina iznosi 167,7 [[mm]], prosječna vlažnost zraka 47,9[[%]], a broj godišnjih sunčanih sati 2994,6. {{Weather box |location = Šahrud |Jan record high C = 19.0 |Feb record high C = 20.0 |Mar record high C = 29.0 |Apr record high C = 31.4 |May record high C = 36.0 |Jun record high C = 39.0 |Jul record high C = 42.0 |Aug record high C = 42.0 |Sep record high C = 37.0 |Oct record high C = 32.0 |Nov record high C = 24.0 |Dec record high C = 19.2 |Jan high C = 5.8 |Feb high C = 8.4 |Mar high C = 14.3 |Apr high C = 21.1 |May high C = 26.5 |Jun high C = 31.3 |Jul high C = 33.5 |Aug high C = 32.4 |Sep high C = 29.2 |Oct high C = 22.3 |Nov high C = 15.1 |Dec high C = 8.2 |Jan mean C = 1.0 |Feb mean C = 3.4 |Mar mean C = 8.6 |Apr mean C = 15.1 |May mean C = 20.3 |Jun mean C = 25.0 |Jul mean C = 27.3 |Aug mean C = 26.0 |Sep mean C = 22.1 |Oct mean C = 15.3 |Nov mean C = 9.0 |Dec mean C = 3.1 |Jan low C = -3.6 |Feb low C = -1.9 |Mar low C = 2.5 |Apr low C = 7.9 |May low C = 12.7 |Jun low C = 17.1 |Jul low C = 20.0 |Aug low C = 18.5 |Sep low C = 14.0 |Oct low C = 8.0 |Nov low C = 2.6 |Dec low C = -1.5 |Jan record low C = −14.0 |Feb record low C = -14.0 |Mar record low C = −8.8 |Apr record low C = -7.0 |May record low C = -1.0 |Jun record low C = 6.0 |Jul record low C = 10.0 |Aug record low C = 8.0 |Sep record low C = 2.0 |Oct record low C = -3.0 |Nov record low C = −10.0 |Dec record low C = −11.0 |Jan precipitation mm = 28.6 |Feb precipitation mm = 19.3 |Mar precipitation mm = 28.0 |Apr precipitation mm = 23.7 |May precipitation mm = 21.5 |Jun precipitation mm = 3.9 |Jul precipitation mm = 1.5 |Aug precipitation mm = 1.8 |Sep precipitation mm = 2.3 |Oct precipitation mm = 7.9 |Nov precipitation mm = 9.4 |Dec precipitation mm = 19.8 |Jan sun = 167.5 |Feb sun = 174.4 |Mar sun = 212.1 |Apr sun = 230.3 |May sun = 279.2 |Jun sun = 330.1 |Jul sun = 340.4 |Aug sun = 337.4 |Sep sun = 294.8 |Oct sun = 252.2 |Nov sun = 205.9 |Dec sun = 170.3 |Jan humidity = 65 |Feb humidity = 59 |Mar humidity = 51 |Apr humidity = 45 |May humidity = 42 |Jun humidity = 37 |Jul humidity = 36 |Aug humidity = 37 |Sep humidity = 39 |Oct humidity = 48 |Nov humidity = 52 |Dec humidity = 64 |source 1 = NOAA (1961-1990) <ref name= NOAA>{{en icon}} {{cite web |url = ftp://ftp.atdd.noaa.gov/pub/GCOS/WMO-Normals/RA-II/IR/40739.TXT |title = Shahroud Climate Normals 1961-1990 |publisher = [[National Oceanic and Atmospheric Administration]]}}</ref> |date=November 2011 }} == Povezano == * [[Semnanska pokrajina]] == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == * {{fa icon}} [http://www.shahrood.ir/ Službene stranice grada Šahruda]{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} ;Ostali projekti {{WProjekti |commonscat = Shahroud |commonscatsh = Šahrud }} {{Gradovi u Iranu}} [[Kategorija:Gradovi u Iranu]] [[Kategorija:Gradovi na Putu svile]] [[Kategorija:Semnanska pokrajina]] bh3tmzsw5xmu7qswrmitjshsi0hse32 0 248682 42586530 40947191 2026-04-30T18:35:09Z Schekinov Alexey Victorovich 8670 42586530 wikitext text/x-wiki [[File:Bateaux comparaison3.png|thumb|right|<center>{{PAGENAME}}</center>]] '''Deplasman''' (istisnina) označava [[masa|masu]] potpuno opremljenog i ukrcanog broda (s teretom ili putnicima sa prtljagom), do ravnine najvišeg dopuštenog gaza. Izražava se u [[tona]]ma. '''Standardni deplasman''' označava masu potpuno opremljenog broda s 2/3 zaliha (gorivo, voda...). {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Vodeni saobraćaj]] [[Kategorija:Brodogradnja]] 6at3nygxd33g5spldtokkgxsi65w24q 0 251719 42586513 42586431 2026-04-30T18:03:20Z Aca 108187 popravak uvodne rečenice 42586513 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Crnogorski alaj barjak.png|mini|Crnogorski alaj-barjak s inicijalima kralja Nikole I]] {{TOCright}} '''Alaj-barjak''' je bila dvorska, ratna i [[državna zastava]] [[Knjaževina Crna Gora|Knjaževine Crne Gore]].<ref>{{Cite book |last=Borozan |first=Đorđe |year=2022 |title=Leksikon diplomatije Crne Gore |publisher=[[Crnogorska akademija nauka i umjetnosti]] |isbn=978-86-7215-520-4 |location=Podgorica |pages=292–297}}</ref> Najprije je crnogorski alaj-barjak bio krstaš-barjak, a promijenjen je u doba kneza [[Danilo I Petrović-Njegoš|Danila I Petrovića]] ([[1851]]–[[1860]]). Umjesto bijeloga krsta na crvenom polju imao je zeleni krst i bio je u upotrebi od 1854. do 1858. godine. Od 1858. crnogorski alaj-barjak je bio crvenoj podlozi, umjesto krsta, na sredini je imao [[Dvoglavi orao|dvoglavoga bijeloga orla]] u poletu. Iznad dvoglavoga orla nalazila se kruna, ispod orla zlatni lav u hodu, a na grudima su orla bili inicijali Danila I. (ćirilično Д.I.). Godine [[1858.]] ustanovljena je i titula alaj-barjaktara crnogorske vojske, a tu je funkciju prvi vršio Mašo Mijatov Kustudija iz [[pleme]]na [[Njeguši]], koji je nosio barjak u [[Bitka na Grahovcu|bitci na Grahovcu]]. Alaj barjaktari su birani iz redova najpoznatijih i najhrabrijih vojnika u Crnoj Gori. Oblik crnogorskog alaj-barjaka, osim monarhovih inicijala (ćirilično H.I. po kralju [[Nikola I. Petrović Njegoš|Nikoli I]]) na grudima dvoglavoga orla, nije se mijenjala do konca postojanja [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevine Crne Gore]]. == Reference == {{reflist}} == Povezani članici == * [[Zastava Crne Gore]] * [[Crnogorski državni grbovi do 1921.]] * [[Grb Crne Gore]] * [[Crnogorska odličja do 1921.]] == Vanjske veze == {{Commonscat|Coats of arms of Montenegro}} * [http://www.mnmuseum.org/MKNmn.htm Narodni muzej Crne Gore] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180202014708/http://www.mnmuseum.org/MKNmn.htm |date=2018-02-02 }} * [http://www.njegos.org/symbols/vojne.htm Vojne Zastave Crne Gore] * [http://forum.cafemontenegro.com/showthread.php?t=7487 Dr. Danilo Radojević o crnogorskim zastavama kroz historiju (iz knjige ''"Crnogorci na limesu"'', Podgorica 1999.g.] {{Grbovi Evrope}} [[Kategorija:Crna Gora]] [[Kategorija:Grbovi]] 241bedlfivb89v6gv34nh2wlkhdlcx7 42586514 42586513 2026-04-30T18:03:37Z Aca 108187 42586514 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Crnogorski alaj barjak.png|mini|Crnogorski alaj-barjak s inicijalima kralja Nikole I]] {{TOCright}} '''Alaj-barjak''' je bila dvorska, ratna i državna zastava [[Knjaževina Crna Gora|Knjaževine Crne Gore]].<ref>{{Cite book |last=Borozan |first=Đorđe |year=2022 |title=Leksikon diplomatije Crne Gore |publisher=[[Crnogorska akademija nauka i umjetnosti]] |isbn=978-86-7215-520-4 |location=Podgorica |pages=292–297}}</ref> Najprije je crnogorski alaj-barjak bio krstaš-barjak, a promijenjen je u doba kneza [[Danilo I Petrović-Njegoš|Danila I Petrovića]] ([[1851]]–[[1860]]). Umjesto bijeloga krsta na crvenom polju imao je zeleni krst i bio je u upotrebi od 1854. do 1858. godine. Od 1858. crnogorski alaj-barjak je bio crvenoj podlozi, umjesto krsta, na sredini je imao [[Dvoglavi orao|dvoglavoga bijeloga orla]] u poletu. Iznad dvoglavoga orla nalazila se kruna, ispod orla zlatni lav u hodu, a na grudima su orla bili inicijali Danila I. (ćirilično Д.I.). Godine [[1858.]] ustanovljena je i titula alaj-barjaktara crnogorske vojske, a tu je funkciju prvi vršio Mašo Mijatov Kustudija iz [[pleme]]na [[Njeguši]], koji je nosio barjak u [[Bitka na Grahovcu|bitci na Grahovcu]]. Alaj barjaktari su birani iz redova najpoznatijih i najhrabrijih vojnika u Crnoj Gori. Oblik crnogorskog alaj-barjaka, osim monarhovih inicijala (ćirilično H.I. po kralju [[Nikola I. Petrović Njegoš|Nikoli I]]) na grudima dvoglavoga orla, nije se mijenjala do konca postojanja [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevine Crne Gore]]. == Reference == {{reflist}} == Povezani članici == * [[Zastava Crne Gore]] * [[Crnogorski državni grbovi do 1921.]] * [[Grb Crne Gore]] * [[Crnogorska odličja do 1921.]] == Vanjske veze == {{Commonscat|Coats of arms of Montenegro}} * [http://www.mnmuseum.org/MKNmn.htm Narodni muzej Crne Gore] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180202014708/http://www.mnmuseum.org/MKNmn.htm |date=2018-02-02 }} * [http://www.njegos.org/symbols/vojne.htm Vojne Zastave Crne Gore] * [http://forum.cafemontenegro.com/showthread.php?t=7487 Dr. Danilo Radojević o crnogorskim zastavama kroz historiju (iz knjige ''"Crnogorci na limesu"'', Podgorica 1999.g.] {{Grbovi Evrope}} [[Kategorija:Crna Gora]] [[Kategorija:Grbovi]] 8r7jknak4bu0gu3rulp7gvcvswbym2i 42586515 42586514 2026-04-30T18:05:57Z Aca 108187 42586515 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Crnogorski alaj barjak.png|mini|Crnogorski alaj-barjak s inicijalima kralja [[Nikola I Petrović Njegoš|Nikole I Petrovića Njegoša]] ]] {{TOCright}} '''Alaj-barjak''' je bila dvorska, ratna i državna zastava [[Knjaževina Crna Gora|Knjaževine Crne Gore]].<ref>{{Cite book |last=Borozan |first=Đorđe |year=2022 |title=Leksikon diplomatije Crne Gore |publisher=[[Crnogorska akademija nauka i umjetnosti]] |isbn=978-86-7215-520-4 |location=Podgorica |pages=292–297}}</ref> Najprije je crnogorski alaj-barjak bio krstaš-barjak, a promijenjen je u doba kneza [[Danilo I Petrović-Njegoš|Danila I Petrovića]] ([[1851]]–[[1860]]). Umjesto bijeloga krsta na crvenom polju imao je zeleni krst i bio je u upotrebi od 1854. do 1858. godine. Od 1858. crnogorski alaj-barjak je bio crvenoj podlozi, umjesto krsta, na sredini je imao [[Dvoglavi orao|dvoglavoga bijeloga orla]] u poletu. Iznad dvoglavoga orla nalazila se kruna, ispod orla zlatni lav u hodu, a na grudima su orla bili inicijali Danila I. (ćirilično Д.I.). Godine [[1858.]] ustanovljena je i titula alaj-barjaktara crnogorske vojske, a tu je funkciju prvi vršio Mašo Mijatov Kustudija iz [[pleme]]na [[Njeguši]], koji je nosio barjak u [[Bitka na Grahovcu|bitci na Grahovcu]]. Alaj barjaktari su birani iz redova najpoznatijih i najhrabrijih vojnika u Crnoj Gori. Oblik crnogorskog alaj-barjaka, osim monarhovih inicijala (ćirilično H.I. po kralju [[Nikola I. Petrović Njegoš|Nikoli I]]) na grudima dvoglavoga orla, nije se mijenjala do konca postojanja [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevine Crne Gore]]. == Reference == {{reflist}} == Povezani članici == * [[Zastava Crne Gore]] * [[Crnogorski državni grbovi do 1921.]] * [[Grb Crne Gore]] * [[Crnogorska odličja do 1921.]] == Vanjske veze == {{Commonscat|Coats of arms of Montenegro}} * [http://www.mnmuseum.org/MKNmn.htm Narodni muzej Crne Gore] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180202014708/http://www.mnmuseum.org/MKNmn.htm |date=2018-02-02 }} * [http://www.njegos.org/symbols/vojne.htm Vojne Zastave Crne Gore] * [http://forum.cafemontenegro.com/showthread.php?t=7487 Dr. Danilo Radojević o crnogorskim zastavama kroz historiju (iz knjige ''"Crnogorci na limesu"'', Podgorica 1999.g.] {{Grbovi Evrope}} [[Kategorija:Crna Gora]] [[Kategorija:Grbovi]] 7vli8vjaixz7vc18kv50gtfs6oupmk3 42586516 42586515 2026-04-30T18:06:19Z Aca 108187 42586516 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Crnogorski alaj barjak.png|mini|Alaj-barjak s inicijalima kralja [[Nikola I Petrović Njegoš|Nikole I Petrovića Njegoša]] ]] {{TOCright}} '''Alaj-barjak''' je bila dvorska, ratna i državna zastava [[Knjaževina Crna Gora|Knjaževine Crne Gore]].<ref>{{Cite book |last=Borozan |first=Đorđe |year=2022 |title=Leksikon diplomatije Crne Gore |publisher=[[Crnogorska akademija nauka i umjetnosti]] |isbn=978-86-7215-520-4 |location=Podgorica |pages=292–297}}</ref> Najprije je crnogorski alaj-barjak bio krstaš-barjak, a promijenjen je u doba kneza [[Danilo I Petrović-Njegoš|Danila I Petrovića]] ([[1851]]–[[1860]]). Umjesto bijeloga krsta na crvenom polju imao je zeleni krst i bio je u upotrebi od 1854. do 1858. godine. Od 1858. crnogorski alaj-barjak je bio crvenoj podlozi, umjesto krsta, na sredini je imao [[Dvoglavi orao|dvoglavoga bijeloga orla]] u poletu. Iznad dvoglavoga orla nalazila se kruna, ispod orla zlatni lav u hodu, a na grudima su orla bili inicijali Danila I. (ćirilično Д.I.). Godine [[1858.]] ustanovljena je i titula alaj-barjaktara crnogorske vojske, a tu je funkciju prvi vršio Mašo Mijatov Kustudija iz [[pleme]]na [[Njeguši]], koji je nosio barjak u [[Bitka na Grahovcu|bitci na Grahovcu]]. Alaj barjaktari su birani iz redova najpoznatijih i najhrabrijih vojnika u Crnoj Gori. Oblik crnogorskog alaj-barjaka, osim monarhovih inicijala (ćirilično H.I. po kralju [[Nikola I. Petrović Njegoš|Nikoli I]]) na grudima dvoglavoga orla, nije se mijenjala do konca postojanja [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevine Crne Gore]]. == Reference == {{reflist}} == Povezani članici == * [[Zastava Crne Gore]] * [[Crnogorski državni grbovi do 1921.]] * [[Grb Crne Gore]] * [[Crnogorska odličja do 1921.]] == Vanjske veze == {{Commonscat|Coats of arms of Montenegro}} * [http://www.mnmuseum.org/MKNmn.htm Narodni muzej Crne Gore] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180202014708/http://www.mnmuseum.org/MKNmn.htm |date=2018-02-02 }} * [http://www.njegos.org/symbols/vojne.htm Vojne Zastave Crne Gore] * [http://forum.cafemontenegro.com/showthread.php?t=7487 Dr. Danilo Radojević o crnogorskim zastavama kroz historiju (iz knjige ''"Crnogorci na limesu"'', Podgorica 1999.g.] {{Grbovi Evrope}} [[Kategorija:Crna Gora]] [[Kategorija:Grbovi]] p4pgscxf1ne7w1x0r637rkls0wck6u4 42586517 42586516 2026-04-30T18:14:02Z Aca 108187 slike 42586517 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Flag of Montenegro (1852–1860).svg|thumb|Alaj-barjak s inicijalima knjaza [[Danilo I Petrović Njegoš|Danila I Petrovića Njegoša]]]] [[Datoteka:Flag of Montenegro (1860–1905).svg|mini|Alaj-barjak s inicijalima kralja [[Nikola I Petrović Njegoš|Nikole I Petrovića Njegoša]] ]] {{TOCright}} '''Alaj-barjak''' je bila dvorska, ratna i državna zastava [[Knjaževina Crna Gora|Knjaževine Crne Gore]].<ref>{{Cite book |last=Borozan |first=Đorđe |year=2022 |title=Leksikon diplomatije Crne Gore |publisher=[[Crnogorska akademija nauka i umjetnosti]] |isbn=978-86-7215-520-4 |location=Podgorica |pages=292–297}}</ref> Najprije je crnogorski alaj-barjak bio krstaš-barjak, a promijenjen je u doba kneza [[Danilo I Petrović-Njegoš|Danila I Petrovića]] ([[1851]]–[[1860]]). Umjesto bijeloga krsta na crvenom polju imao je zeleni krst i bio je u upotrebi od 1854. do 1858. godine. Od 1858. crnogorski alaj-barjak je bio crvenoj podlozi, umjesto krsta, na sredini je imao [[Dvoglavi orao|dvoglavoga bijeloga orla]] u poletu. Iznad dvoglavoga orla nalazila se kruna, ispod orla zlatni lav u hodu, a na grudima su orla bili inicijali Danila I. (ćirilično Д.I.). Godine [[1858.]] ustanovljena je i titula alaj-barjaktara crnogorske vojske, a tu je funkciju prvi vršio Mašo Mijatov Kustudija iz [[pleme]]na [[Njeguši]], koji je nosio barjak u [[Bitka na Grahovcu|bitci na Grahovcu]]. Alaj barjaktari su birani iz redova najpoznatijih i najhrabrijih vojnika u Crnoj Gori. Oblik crnogorskog alaj-barjaka, osim monarhovih inicijala (ćirilično H.I. po kralju [[Nikola I. Petrović Njegoš|Nikoli I]]) na grudima dvoglavoga orla, nije se mijenjala do konca postojanja [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevine Crne Gore]]. == Reference == {{reflist}} == Povezani članici == * [[Zastava Crne Gore]] * [[Crnogorski državni grbovi do 1921.]] * [[Grb Crne Gore]] * [[Crnogorska odličja do 1921.]] == Vanjske veze == {{Commonscat|Coats of arms of Montenegro}} * [http://www.mnmuseum.org/MKNmn.htm Narodni muzej Crne Gore] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180202014708/http://www.mnmuseum.org/MKNmn.htm |date=2018-02-02 }} * [http://www.njegos.org/symbols/vojne.htm Vojne Zastave Crne Gore] * [http://forum.cafemontenegro.com/showthread.php?t=7487 Dr. Danilo Radojević o crnogorskim zastavama kroz historiju (iz knjige ''"Crnogorci na limesu"'', Podgorica 1999.g.] {{Grbovi Evrope}} [[Kategorija:Crna Gora]] [[Kategorija:Grbovi]] lkwxfqzm85mloo2kjfxsu9wi04tj8dl 42586518 42586517 2026-04-30T18:16:40Z Aca 108187 /* Vanjske veze */ a ne, nećemo ove nepouzdane izvore 42586518 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Flag of Montenegro (1852–1860).svg|thumb|Alaj-barjak s inicijalima knjaza [[Danilo I Petrović Njegoš|Danila I Petrovića Njegoša]]]] [[Datoteka:Flag of Montenegro (1860–1905).svg|mini|Alaj-barjak s inicijalima kralja [[Nikola I Petrović Njegoš|Nikole I Petrovića Njegoša]] ]] {{TOCright}} '''Alaj-barjak''' je bila dvorska, ratna i državna zastava [[Knjaževina Crna Gora|Knjaževine Crne Gore]].<ref>{{Cite book |last=Borozan |first=Đorđe |year=2022 |title=Leksikon diplomatije Crne Gore |publisher=[[Crnogorska akademija nauka i umjetnosti]] |isbn=978-86-7215-520-4 |location=Podgorica |pages=292–297}}</ref> Najprije je crnogorski alaj-barjak bio krstaš-barjak, a promijenjen je u doba kneza [[Danilo I Petrović-Njegoš|Danila I Petrovića]] ([[1851]]–[[1860]]). Umjesto bijeloga krsta na crvenom polju imao je zeleni krst i bio je u upotrebi od 1854. do 1858. godine. Od 1858. crnogorski alaj-barjak je bio crvenoj podlozi, umjesto krsta, na sredini je imao [[Dvoglavi orao|dvoglavoga bijeloga orla]] u poletu. Iznad dvoglavoga orla nalazila se kruna, ispod orla zlatni lav u hodu, a na grudima su orla bili inicijali Danila I. (ćirilično Д.I.). Godine [[1858.]] ustanovljena je i titula alaj-barjaktara crnogorske vojske, a tu je funkciju prvi vršio Mašo Mijatov Kustudija iz [[pleme]]na [[Njeguši]], koji je nosio barjak u [[Bitka na Grahovcu|bitci na Grahovcu]]. Alaj barjaktari su birani iz redova najpoznatijih i najhrabrijih vojnika u Crnoj Gori. Oblik crnogorskog alaj-barjaka, osim monarhovih inicijala (ćirilično H.I. po kralju [[Nikola I. Petrović Njegoš|Nikoli I]]) na grudima dvoglavoga orla, nije se mijenjala do konca postojanja [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevine Crne Gore]]. == Reference == {{reflist}} == Povezani članici == * [[Zastava Crne Gore]] * [[Crnogorski državni grbovi do 1921.]] * [[Grb Crne Gore]] * [[Crnogorska odličja do 1921.]] == Vanjske veze == {{Commonscat|Coats of arms of Montenegro}} * [http://www.mnmuseum.org/MKNmn.htm Narodni muzej Crne Gore] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180202014708/http://www.mnmuseum.org/MKNmn.htm |date=2018-02-02 }} {{Grbovi Evrope}} [[Kategorija:Crna Gora]] [[Kategorija:Grbovi]] irrpoersjcfmh54t3j4w1pp758d3tpk 42586519 42586518 2026-04-30T18:17:20Z Aca 108187 /* Vanjske veze */ 42586519 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Flag of Montenegro (1852–1860).svg|thumb|Alaj-barjak s inicijalima knjaza [[Danilo I Petrović Njegoš|Danila I Petrovića Njegoša]]]] [[Datoteka:Flag of Montenegro (1860–1905).svg|mini|Alaj-barjak s inicijalima kralja [[Nikola I Petrović Njegoš|Nikole I Petrovića Njegoša]] ]] {{TOCright}} '''Alaj-barjak''' je bila dvorska, ratna i državna zastava [[Knjaževina Crna Gora|Knjaževine Crne Gore]].<ref>{{Cite book |last=Borozan |first=Đorđe |year=2022 |title=Leksikon diplomatije Crne Gore |publisher=[[Crnogorska akademija nauka i umjetnosti]] |isbn=978-86-7215-520-4 |location=Podgorica |pages=292–297}}</ref> Najprije je crnogorski alaj-barjak bio krstaš-barjak, a promijenjen je u doba kneza [[Danilo I Petrović-Njegoš|Danila I Petrovića]] ([[1851]]–[[1860]]). Umjesto bijeloga krsta na crvenom polju imao je zeleni krst i bio je u upotrebi od 1854. do 1858. godine. Od 1858. crnogorski alaj-barjak je bio crvenoj podlozi, umjesto krsta, na sredini je imao [[Dvoglavi orao|dvoglavoga bijeloga orla]] u poletu. Iznad dvoglavoga orla nalazila se kruna, ispod orla zlatni lav u hodu, a na grudima su orla bili inicijali Danila I. (ćirilično Д.I.). Godine [[1858.]] ustanovljena je i titula alaj-barjaktara crnogorske vojske, a tu je funkciju prvi vršio Mašo Mijatov Kustudija iz [[pleme]]na [[Njeguši]], koji je nosio barjak u [[Bitka na Grahovcu|bitci na Grahovcu]]. Alaj barjaktari su birani iz redova najpoznatijih i najhrabrijih vojnika u Crnoj Gori. Oblik crnogorskog alaj-barjaka, osim monarhovih inicijala (ćirilično H.I. po kralju [[Nikola I. Petrović Njegoš|Nikoli I]]) na grudima dvoglavoga orla, nije se mijenjala do konca postojanja [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevine Crne Gore]]. == Reference == {{reflist}} == Povezani članici == * [[Zastava Crne Gore]] * [[Crnogorski državni grbovi do 1921.]] * [[Grb Crne Gore]] * [[Crnogorska odličja do 1921.]] == Vanjske veze == {{Commonscat|Coats of arms of Montenegro}} * [http://www.mnmuseum.org/MKNmn.htm Narodni muzej Crne Gore] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180202014708/http://www.mnmuseum.org/MKNmn.htm |date=2018-02-02 }} {{Grbovi Evrope}} [[Kategorija:Crna Gora]] [[Kategorija:Grbovi]] mfveaghfs3aywuveewj0lhb9pngee9m 42586520 42586519 2026-04-30T18:18:47Z Aca 108187 /* Vanjske veze */ 42586520 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Flag of Montenegro (1852–1860).svg|thumb|Alaj-barjak s inicijalima knjaza [[Danilo I Petrović Njegoš|Danila I Petrovića Njegoša]]]] [[Datoteka:Flag of Montenegro (1860–1905).svg|mini|Alaj-barjak s inicijalima kralja [[Nikola I Petrović Njegoš|Nikole I Petrovića Njegoša]] ]] {{TOCright}} '''Alaj-barjak''' je bila dvorska, ratna i državna zastava [[Knjaževina Crna Gora|Knjaževine Crne Gore]].<ref>{{Cite book |last=Borozan |first=Đorđe |year=2022 |title=Leksikon diplomatije Crne Gore |publisher=[[Crnogorska akademija nauka i umjetnosti]] |isbn=978-86-7215-520-4 |location=Podgorica |pages=292–297}}</ref> Najprije je crnogorski alaj-barjak bio krstaš-barjak, a promijenjen je u doba kneza [[Danilo I Petrović-Njegoš|Danila I Petrovića]] ([[1851]]–[[1860]]). Umjesto bijeloga krsta na crvenom polju imao je zeleni krst i bio je u upotrebi od 1854. do 1858. godine. Od 1858. crnogorski alaj-barjak je bio crvenoj podlozi, umjesto krsta, na sredini je imao [[Dvoglavi orao|dvoglavoga bijeloga orla]] u poletu. Iznad dvoglavoga orla nalazila se kruna, ispod orla zlatni lav u hodu, a na grudima su orla bili inicijali Danila I. (ćirilično Д.I.). Godine [[1858.]] ustanovljena je i titula alaj-barjaktara crnogorske vojske, a tu je funkciju prvi vršio Mašo Mijatov Kustudija iz [[pleme]]na [[Njeguši]], koji je nosio barjak u [[Bitka na Grahovcu|bitci na Grahovcu]]. Alaj barjaktari su birani iz redova najpoznatijih i najhrabrijih vojnika u Crnoj Gori. Oblik crnogorskog alaj-barjaka, osim monarhovih inicijala (ćirilično H.I. po kralju [[Nikola I. Petrović Njegoš|Nikoli I]]) na grudima dvoglavoga orla, nije se mijenjala do konca postojanja [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevine Crne Gore]]. == Reference == {{reflist}} == Povezani članici == * [[Zastava Crne Gore]] * [[Crnogorski državni grbovi do 1921.]] * [[Grb Crne Gore]] * [[Crnogorska odličja do 1921.]] == Vanjske veze == {{Commonscat|Historical flags of Montenegro}} * [http://www.mnmuseum.org/MKNmn.htm Narodni muzej Crne Gore] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180202014708/http://www.mnmuseum.org/MKNmn.htm |date=2018-02-02 }} {{Grbovi Evrope}} [[Kategorija:Crna Gora]] [[Kategorija:Grbovi]] nvzg9zq4j9so6s6pvletoid5cv88jmv 42586521 42586520 2026-04-30T18:19:00Z Aca 108187 /* Povezani članici */ 42586521 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Flag of Montenegro (1852–1860).svg|thumb|Alaj-barjak s inicijalima knjaza [[Danilo I Petrović Njegoš|Danila I Petrovića Njegoša]]]] [[Datoteka:Flag of Montenegro (1860–1905).svg|mini|Alaj-barjak s inicijalima kralja [[Nikola I Petrović Njegoš|Nikole I Petrovića Njegoša]] ]] {{TOCright}} '''Alaj-barjak''' je bila dvorska, ratna i državna zastava [[Knjaževina Crna Gora|Knjaževine Crne Gore]].<ref>{{Cite book |last=Borozan |first=Đorđe |year=2022 |title=Leksikon diplomatije Crne Gore |publisher=[[Crnogorska akademija nauka i umjetnosti]] |isbn=978-86-7215-520-4 |location=Podgorica |pages=292–297}}</ref> Najprije je crnogorski alaj-barjak bio krstaš-barjak, a promijenjen je u doba kneza [[Danilo I Petrović-Njegoš|Danila I Petrovića]] ([[1851]]–[[1860]]). Umjesto bijeloga krsta na crvenom polju imao je zeleni krst i bio je u upotrebi od 1854. do 1858. godine. Od 1858. crnogorski alaj-barjak je bio crvenoj podlozi, umjesto krsta, na sredini je imao [[Dvoglavi orao|dvoglavoga bijeloga orla]] u poletu. Iznad dvoglavoga orla nalazila se kruna, ispod orla zlatni lav u hodu, a na grudima su orla bili inicijali Danila I. (ćirilično Д.I.). Godine [[1858.]] ustanovljena je i titula alaj-barjaktara crnogorske vojske, a tu je funkciju prvi vršio Mašo Mijatov Kustudija iz [[pleme]]na [[Njeguši]], koji je nosio barjak u [[Bitka na Grahovcu|bitci na Grahovcu]]. Alaj barjaktari su birani iz redova najpoznatijih i najhrabrijih vojnika u Crnoj Gori. Oblik crnogorskog alaj-barjaka, osim monarhovih inicijala (ćirilično H.I. po kralju [[Nikola I. Petrović Njegoš|Nikoli I]]) na grudima dvoglavoga orla, nije se mijenjala do konca postojanja [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevine Crne Gore]]. == Reference == {{reflist}} == Povezani članici == * [[Zastava Crne Gore]] * [[Crnogorski državni grbovi do 1921.]] * [[Grb Crne Gore]] == Vanjske veze == {{Commonscat|Historical flags of Montenegro}} * [http://www.mnmuseum.org/MKNmn.htm Narodni muzej Crne Gore] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180202014708/http://www.mnmuseum.org/MKNmn.htm |date=2018-02-02 }} {{Grbovi Evrope}} [[Kategorija:Crna Gora]] [[Kategorija:Grbovi]] 2blm1di0cpu2uxjfp465gyvyuhbv13w 42586522 42586521 2026-04-30T18:19:06Z Aca 108187 /* Povezani članici */ 42586522 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Flag of Montenegro (1852–1860).svg|thumb|Alaj-barjak s inicijalima knjaza [[Danilo I Petrović Njegoš|Danila I Petrovića Njegoša]]]] [[Datoteka:Flag of Montenegro (1860–1905).svg|mini|Alaj-barjak s inicijalima kralja [[Nikola I Petrović Njegoš|Nikole I Petrovića Njegoša]] ]] {{TOCright}} '''Alaj-barjak''' je bila dvorska, ratna i državna zastava [[Knjaževina Crna Gora|Knjaževine Crne Gore]].<ref>{{Cite book |last=Borozan |first=Đorđe |year=2022 |title=Leksikon diplomatije Crne Gore |publisher=[[Crnogorska akademija nauka i umjetnosti]] |isbn=978-86-7215-520-4 |location=Podgorica |pages=292–297}}</ref> Najprije je crnogorski alaj-barjak bio krstaš-barjak, a promijenjen je u doba kneza [[Danilo I Petrović-Njegoš|Danila I Petrovića]] ([[1851]]–[[1860]]). Umjesto bijeloga krsta na crvenom polju imao je zeleni krst i bio je u upotrebi od 1854. do 1858. godine. Od 1858. crnogorski alaj-barjak je bio crvenoj podlozi, umjesto krsta, na sredini je imao [[Dvoglavi orao|dvoglavoga bijeloga orla]] u poletu. Iznad dvoglavoga orla nalazila se kruna, ispod orla zlatni lav u hodu, a na grudima su orla bili inicijali Danila I. (ćirilično Д.I.). Godine [[1858.]] ustanovljena je i titula alaj-barjaktara crnogorske vojske, a tu je funkciju prvi vršio Mašo Mijatov Kustudija iz [[pleme]]na [[Njeguši]], koji je nosio barjak u [[Bitka na Grahovcu|bitci na Grahovcu]]. Alaj barjaktari su birani iz redova najpoznatijih i najhrabrijih vojnika u Crnoj Gori. Oblik crnogorskog alaj-barjaka, osim monarhovih inicijala (ćirilično H.I. po kralju [[Nikola I. Petrović Njegoš|Nikoli I]]) na grudima dvoglavoga orla, nije se mijenjala do konca postojanja [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevine Crne Gore]]. == Reference == {{reflist}} == Povezano == * [[Zastava Crne Gore]] * [[Crnogorski državni grbovi do 1921.]] * [[Grb Crne Gore]] == Vanjske veze == {{Commonscat|Historical flags of Montenegro}} * [http://www.mnmuseum.org/MKNmn.htm Narodni muzej Crne Gore] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180202014708/http://www.mnmuseum.org/MKNmn.htm |date=2018-02-02 }} {{Grbovi Evrope}} [[Kategorija:Crna Gora]] [[Kategorija:Grbovi]] kza2lybb9x2rmo60macyn2iibdcz4md 42586523 42586522 2026-04-30T18:19:20Z Aca 108187 /* Povezano */ 42586523 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Flag of Montenegro (1852–1860).svg|thumb|Alaj-barjak s inicijalima knjaza [[Danilo I Petrović Njegoš|Danila I Petrovića Njegoša]]]] [[Datoteka:Flag of Montenegro (1860–1905).svg|mini|Alaj-barjak s inicijalima kralja [[Nikola I Petrović Njegoš|Nikole I Petrovića Njegoša]] ]] {{TOCright}} '''Alaj-barjak''' je bila dvorska, ratna i državna zastava [[Knjaževina Crna Gora|Knjaževine Crne Gore]].<ref>{{Cite book |last=Borozan |first=Đorđe |year=2022 |title=Leksikon diplomatije Crne Gore |publisher=[[Crnogorska akademija nauka i umjetnosti]] |isbn=978-86-7215-520-4 |location=Podgorica |pages=292–297}}</ref> Najprije je crnogorski alaj-barjak bio krstaš-barjak, a promijenjen je u doba kneza [[Danilo I Petrović-Njegoš|Danila I Petrovića]] ([[1851]]–[[1860]]). Umjesto bijeloga krsta na crvenom polju imao je zeleni krst i bio je u upotrebi od 1854. do 1858. godine. Od 1858. crnogorski alaj-barjak je bio crvenoj podlozi, umjesto krsta, na sredini je imao [[Dvoglavi orao|dvoglavoga bijeloga orla]] u poletu. Iznad dvoglavoga orla nalazila se kruna, ispod orla zlatni lav u hodu, a na grudima su orla bili inicijali Danila I. (ćirilično Д.I.). Godine [[1858.]] ustanovljena je i titula alaj-barjaktara crnogorske vojske, a tu je funkciju prvi vršio Mašo Mijatov Kustudija iz [[pleme]]na [[Njeguši]], koji je nosio barjak u [[Bitka na Grahovcu|bitci na Grahovcu]]. Alaj barjaktari su birani iz redova najpoznatijih i najhrabrijih vojnika u Crnoj Gori. Oblik crnogorskog alaj-barjaka, osim monarhovih inicijala (ćirilično H.I. po kralju [[Nikola I. Petrović Njegoš|Nikoli I]]) na grudima dvoglavoga orla, nije se mijenjala do konca postojanja [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevine Crne Gore]]. == Reference == {{reflist}} == Povezano == * [[Zastava Crne Gore]] * [[Grb Crne Gore]] * [[Crnogorski državni grbovi do 1921.]] == Vanjske veze == {{Commonscat|Historical flags of Montenegro}} * [http://www.mnmuseum.org/MKNmn.htm Narodni muzej Crne Gore] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180202014708/http://www.mnmuseum.org/MKNmn.htm |date=2018-02-02 }} {{Grbovi Evrope}} [[Kategorija:Crna Gora]] [[Kategorija:Grbovi]] ln5feqyctrlk29pdjayq8uzbr8h44p0 42586524 42586523 2026-04-30T18:19:30Z Aca 108187 /* Povezano */ 42586524 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Flag of Montenegro (1852–1860).svg|thumb|Alaj-barjak s inicijalima knjaza [[Danilo I Petrović Njegoš|Danila I Petrovića Njegoša]]]] [[Datoteka:Flag of Montenegro (1860–1905).svg|mini|Alaj-barjak s inicijalima kralja [[Nikola I Petrović Njegoš|Nikole I Petrovića Njegoša]] ]] {{TOCright}} '''Alaj-barjak''' je bila dvorska, ratna i državna zastava [[Knjaževina Crna Gora|Knjaževine Crne Gore]].<ref>{{Cite book |last=Borozan |first=Đorđe |year=2022 |title=Leksikon diplomatije Crne Gore |publisher=[[Crnogorska akademija nauka i umjetnosti]] |isbn=978-86-7215-520-4 |location=Podgorica |pages=292–297}}</ref> Najprije je crnogorski alaj-barjak bio krstaš-barjak, a promijenjen je u doba kneza [[Danilo I Petrović-Njegoš|Danila I Petrovića]] ([[1851]]–[[1860]]). Umjesto bijeloga krsta na crvenom polju imao je zeleni krst i bio je u upotrebi od 1854. do 1858. godine. Od 1858. crnogorski alaj-barjak je bio crvenoj podlozi, umjesto krsta, na sredini je imao [[Dvoglavi orao|dvoglavoga bijeloga orla]] u poletu. Iznad dvoglavoga orla nalazila se kruna, ispod orla zlatni lav u hodu, a na grudima su orla bili inicijali Danila I. (ćirilično Д.I.). Godine [[1858.]] ustanovljena je i titula alaj-barjaktara crnogorske vojske, a tu je funkciju prvi vršio Mašo Mijatov Kustudija iz [[pleme]]na [[Njeguši]], koji je nosio barjak u [[Bitka na Grahovcu|bitci na Grahovcu]]. Alaj barjaktari su birani iz redova najpoznatijih i najhrabrijih vojnika u Crnoj Gori. Oblik crnogorskog alaj-barjaka, osim monarhovih inicijala (ćirilično H.I. po kralju [[Nikola I. Petrović Njegoš|Nikoli I]]) na grudima dvoglavoga orla, nije se mijenjala do konca postojanja [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevine Crne Gore]]. == Reference == {{reflist}} == Povezano == * [[Crnogorski državni grbovi do 1921.]] * [[Zastava Crne Gore]] * [[Grb Crne Gore]] == Vanjske veze == {{Commonscat|Historical flags of Montenegro}} * [http://www.mnmuseum.org/MKNmn.htm Narodni muzej Crne Gore] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180202014708/http://www.mnmuseum.org/MKNmn.htm |date=2018-02-02 }} {{Grbovi Evrope}} [[Kategorija:Crna Gora]] [[Kategorija:Grbovi]] qpap6rhmwqm1torfwt60r81dq5w262c 42586525 42586524 2026-04-30T18:20:06Z Aca 108187 /* Vanjske veze */ 42586525 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Flag of Montenegro (1852–1860).svg|thumb|Alaj-barjak s inicijalima knjaza [[Danilo I Petrović Njegoš|Danila I Petrovića Njegoša]]]] [[Datoteka:Flag of Montenegro (1860–1905).svg|mini|Alaj-barjak s inicijalima kralja [[Nikola I Petrović Njegoš|Nikole I Petrovića Njegoša]] ]] {{TOCright}} '''Alaj-barjak''' je bila dvorska, ratna i državna zastava [[Knjaževina Crna Gora|Knjaževine Crne Gore]].<ref>{{Cite book |last=Borozan |first=Đorđe |year=2022 |title=Leksikon diplomatije Crne Gore |publisher=[[Crnogorska akademija nauka i umjetnosti]] |isbn=978-86-7215-520-4 |location=Podgorica |pages=292–297}}</ref> Najprije je crnogorski alaj-barjak bio krstaš-barjak, a promijenjen je u doba kneza [[Danilo I Petrović-Njegoš|Danila I Petrovića]] ([[1851]]–[[1860]]). Umjesto bijeloga krsta na crvenom polju imao je zeleni krst i bio je u upotrebi od 1854. do 1858. godine. Od 1858. crnogorski alaj-barjak je bio crvenoj podlozi, umjesto krsta, na sredini je imao [[Dvoglavi orao|dvoglavoga bijeloga orla]] u poletu. Iznad dvoglavoga orla nalazila se kruna, ispod orla zlatni lav u hodu, a na grudima su orla bili inicijali Danila I. (ćirilično Д.I.). Godine [[1858.]] ustanovljena je i titula alaj-barjaktara crnogorske vojske, a tu je funkciju prvi vršio Mašo Mijatov Kustudija iz [[pleme]]na [[Njeguši]], koji je nosio barjak u [[Bitka na Grahovcu|bitci na Grahovcu]]. Alaj barjaktari su birani iz redova najpoznatijih i najhrabrijih vojnika u Crnoj Gori. Oblik crnogorskog alaj-barjaka, osim monarhovih inicijala (ćirilično H.I. po kralju [[Nikola I. Petrović Njegoš|Nikoli I]]) na grudima dvoglavoga orla, nije se mijenjala do konca postojanja [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevine Crne Gore]]. == Reference == {{reflist}} == Povezano == * [[Crnogorski državni grbovi do 1921.]] * [[Zastava Crne Gore]] * [[Grb Crne Gore]] == Vanjske veze == {{Commonscat|Alaj-barjak}} * [http://www.mnmuseum.org/MKNmn.htm Narodni muzej Crne Gore] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180202014708/http://www.mnmuseum.org/MKNmn.htm |date=2018-02-02 }} {{Grbovi Evrope}} [[Kategorija:Crna Gora]] [[Kategorija:Grbovi]] muwrnc9q92es5luzed23nvoij7f45ch 42586531 42586525 2026-04-30T18:39:07Z Aca 108187 + 42586531 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Flag of Montenegro (1852–1860).svg|thumb|Alaj-barjak s inicijalima knjaza [[Danilo I Petrović Njegoš|Danila I Petrovića Njegoša]]]] [[Datoteka:Flag of Montenegro (1860–1905).svg|mini|Alaj-barjak s inicijalima kralja [[Nikola I Petrović Njegoš|Nikole I Petrovića Njegoša]] ]] {{TOCright}} '''Alaj-barjak''' je bila dvorska, ratna i državna zastava [[Knjaževina Crna Gora|Knjaževine]] i [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevine Crne Gore]].<ref>{{Cite book |last=Borozan |first=Đorđe |year=2022 |title=Leksikon diplomatije Crne Gore |publisher=[[Crnogorska akademija nauka i umjetnosti]] |isbn=978-86-7215-520-4 |location=Podgorica |pages=292–297}}</ref> == Historija == Najprije je crnogorski alaj-barjak bio krstaš-barjak, a promijenjen je u doba knjaza [[Danilo I Petrović Njegoš|Danila I Petrovića Njegoša]] (1851–1860). Umjesto bijeloga krsta na crvenom polju imao je zeleni krst i bio je u upotrebi od 1854. do 1858. godine. Od 1858. crnogorski alaj-barjak bio je na crvenoj podlozi, a umjesto krsta na sredini je imao [[Dvoglavi orao|dvoglavog bijelog orla]] u poletu. Iznad dvoglavog orla nalazila se kruna, ispod orla zlatni lav u hodu, a na grudima orla bili su inicijali knjaza Danila I. Godine 1858. ustanovljena je i titula alajbarjaktara crnogorske vojske, a tu funkciju prvi je vršio Mašo Mijatov Kustudija iz [[pleme]]na [[Njeguši]], koji je nosio barjak u [[Bitka na Grahovcu|bitci na Grahovcu]]. Alajbarjaktari su birani iz redova istaknutih vojnika u Crnoj Gori. Tokom vladavine knjaza, a potom kralja [[Nikola I Petrović Njegoš|Nikole I Petrovića Njegoša]], na alaj-barjaku su korišćeni njegovi inicijali. Oblik crnogorskog alaj-barjaka, osim monarhovih inicijala na grudima dvoglavoga orla, nije bio mijenjan. == Reference == {{reflist}} == Povezano == * [[Crnogorski državni grbovi do 1921.]] * [[Zastava Crne Gore]] * [[Grb Crne Gore]] == Vanjske veze == {{Commonscat|Alaj-barjak}} * [http://www.mnmuseum.org/MKNmn.htm Narodni muzej Crne Gore] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180202014708/http://www.mnmuseum.org/MKNmn.htm |date=2018-02-02 }} {{Grbovi Evrope}} [[Kategorija:Historija Crne Gore]] [[Kategorija:Kraljevina Crna Gora]] 3l6wvux8mm0gvrzuoh3r2m72r056pvh 42586532 42586531 2026-04-30T18:39:50Z Aca 108187 42586532 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Flag of Montenegro (1852–1860).svg|thumb|Alaj-barjak s inicijalima knjaza [[Danilo I Petrović Njegoš|Danila I Petrovića Njegoša]]]] [[Datoteka:Flag of Montenegro (1860–1905).svg|mini|Alaj-barjak s inicijalima kralja [[Nikola I Petrović Njegoš|Nikole I Petrovića Njegoša]] ]] {{TOCright}} '''Alaj-barjak''' je bila dvorska, ratna i državna zastava [[Knjaževina Crna Gora|Knjaževine]]<ref>{{Cite book |last=Borozan |first=Đorđe |year=2022 |title=Leksikon diplomatije Crne Gore |publisher=[[Crnogorska akademija nauka i umjetnosti]] |isbn=978-86-7215-520-4 |location=Podgorica |pages=292–297}}</ref> i [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevine Crne Gore]]. == Historija == Najprije je crnogorski alaj-barjak bio krstaš-barjak, a promijenjen je u doba knjaza [[Danilo I Petrović Njegoš|Danila I Petrovića Njegoša]] (1851–1860). Umjesto bijeloga krsta na crvenom polju imao je zeleni krst i bio je u upotrebi od 1854. do 1858. godine. Od 1858. crnogorski alaj-barjak bio je na crvenoj podlozi, a umjesto krsta na sredini je imao [[Dvoglavi orao|dvoglavog bijelog orla]] u poletu. Iznad dvoglavog orla nalazila se kruna, ispod orla zlatni lav u hodu, a na grudima orla bili su inicijali knjaza Danila I. Godine 1858. ustanovljena je i titula alajbarjaktara crnogorske vojske, a tu funkciju prvi je vršio Mašo Mijatov Kustudija iz [[pleme]]na [[Njeguši]], koji je nosio barjak u [[Bitka na Grahovcu|bitci na Grahovcu]]. Alajbarjaktari su birani iz redova istaknutih vojnika u Crnoj Gori. Tokom vladavine knjaza, a potom kralja [[Nikola I Petrović Njegoš|Nikole I Petrovića Njegoša]], na alaj-barjaku su korišćeni njegovi inicijali. Oblik crnogorskog alaj-barjaka, osim monarhovih inicijala na grudima dvoglavoga orla, nije bio mijenjan. == Reference == {{reflist}} == Povezano == * [[Crnogorski državni grbovi do 1921.]] * [[Zastava Crne Gore]] * [[Grb Crne Gore]] == Vanjske veze == {{Commonscat|Alaj-barjak}} * [http://www.mnmuseum.org/MKNmn.htm Narodni muzej Crne Gore] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180202014708/http://www.mnmuseum.org/MKNmn.htm |date=2018-02-02 }} {{Grbovi Evrope}} [[Kategorija:Historija Crne Gore]] [[Kategorija:Kraljevina Crna Gora]] i0was4yb2cs1i785o43mnxmw89t921r 42586533 42586532 2026-04-30T18:55:24Z Aca 108187 /* Historija */ 42586533 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Flag of Montenegro (1852–1860).svg|thumb|Alaj-barjak s inicijalima knjaza [[Danilo I Petrović Njegoš|Danila I Petrovića Njegoša]]]] [[Datoteka:Flag of Montenegro (1860–1905).svg|mini|Alaj-barjak s inicijalima kralja [[Nikola I Petrović Njegoš|Nikole I Petrovića Njegoša]] ]] {{TOCright}} '''Alaj-barjak''' je bila dvorska, ratna i državna zastava [[Knjaževina Crna Gora|Knjaževine]]<ref name=":0">{{Cite book |last=Borozan |first=Đorđe |year=2022 |title=Leksikon diplomatije Crne Gore |publisher=[[Crnogorska akademija nauka i umjetnosti]] |isbn=978-86-7215-520-4 |location=Podgorica |pages=292–297}}</ref> i [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevine Crne Gore]]. == Historija == Alaj-barjaktar se počeo koristiti od 1855. u Knjaževini Crnoj Gori. Bio je crvene boje, a na njegovoj sredini nalazio se [[Dvoglavi orao|dvoglavi bijeli orao]] u poletu sa štitom na prsima. Na štitu su bili ispisani inicijali monarha. Iznad dvoglavog orla nalazila se kruna, a ispod orla nalazio se lav u pokretu.<ref name=":0" /> Godine 1858. ustanovljena je i titula alajbarjaktara crnogorske vojske, a tu funkciju prvi je obavljao Mašo Mijatov Kustudija iz [[pleme]]na [[Njeguši]], koji je nosio barjak u [[Bitka na Grahovcu|bici na Grahovcu]]. Alajbarjaktari su birani iz redova istaknutih vojnika u Crnoj Gori. Tokom vladavine knjaza, a potom kralja [[Nikola I Petrović Njegoš|Nikole I Petrovića Njegoša]], na alaj-barjaku su korišćeni njegovi inicijali. Oblik crnogorskog alaj-barjaka, osim monarhovih inicijala na grudima dvoglavog orla, nije bio mijenjan. == Reference == {{reflist}} == Povezano == * [[Crnogorski državni grbovi do 1921.]] * [[Zastava Crne Gore]] * [[Grb Crne Gore]] == Vanjske veze == {{Commonscat|Alaj-barjak}} * [http://www.mnmuseum.org/MKNmn.htm Narodni muzej Crne Gore] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180202014708/http://www.mnmuseum.org/MKNmn.htm |date=2018-02-02 }} {{Grbovi Evrope}} [[Kategorija:Historija Crne Gore]] [[Kategorija:Kraljevina Crna Gora]] larir5d1d1gq6snuh53nceg9xm1ml7j 42586534 42586533 2026-04-30T18:58:47Z Aca 108187 + 42586534 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Flag of Montenegro (1852–1860).svg|thumb|Alaj-barjak s inicijalima knjaza [[Danilo I Petrović Njegoš|Danila I Petrovića Njegoša]]]] [[Datoteka:Flag of Montenegro (1860–1905).svg|mini|Alaj-barjak s inicijalima kralja [[Nikola I Petrović Njegoš|Nikole I Petrovića Njegoša]] ]] {{TOCright}} '''Alaj-barjak''' je bila dvorska, ratna i državna zastava [[Knjaževina Crna Gora|Knjaževine]]<ref name=":0">{{Cite book |last=Borozan |first=Đorđe |year=2022 |title=Leksikon diplomatije Crne Gore |publisher=[[Crnogorska akademija nauka i umjetnosti]] |isbn=978-86-7215-520-4 |location=Podgorica |pages=292–297}}</ref> i [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevine Crne Gore]]. == Historija == Alaj-barjak se u Knjaževini Crnoj Gori koristio od 1855. godine. Bio je crvene boje, a u sredini se nalazio [[Dvoglavi orao|dvoglavi bijeli orao]] u poletu sa štitom na prsima. Na štitu su bili ispisani inicijali monarha. Iznad dvoglavog orla nalazila se kruna, a ispod orla nalazio se lav u pokretu.<ref name=":0" /> Godine 1858. ustanovljena je i titula alajbarjaktara crnogorske vojske, a tu funkciju prvi je obavljao Mašo Mijatov Kustudija iz [[pleme]]na [[Njeguši]], koji je nosio barjak u [[Bitka na Grahovcu|bici na Grahovcu]]. Alajbarjaktari su birani iz redova istaknutih vojnika u Crnoj Gori. Tokom vladavine knjaza, a potom kralja [[Nikola I Petrović Njegoš|Nikole I Petrovića Njegoša]], na alaj-barjaku su korišćeni njegovi inicijali. Oblik crnogorskog alaj-barjaka, osim monarhovih inicijala na grudima dvoglavog orla, nije bio mijenjan. == Reference == {{reflist}} == Povezano == * [[Crnogorski državni grbovi do 1921.]] * [[Zastava Crne Gore]] * [[Grb Crne Gore]] == Vanjske veze == {{Commonscat|Alaj-barjak}} * [http://www.mnmuseum.org/MKNmn.htm Narodni muzej Crne Gore] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180202014708/http://www.mnmuseum.org/MKNmn.htm |date=2018-02-02 }} {{Grbovi Evrope}} [[Kategorija:Historija Crne Gore]] [[Kategorija:Kraljevina Crna Gora]] aa9emz3znfnw0ol4czzm909gmrjxyug 42586535 42586534 2026-04-30T18:59:55Z Aca 108187 /* Historija */ 42586535 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Flag of Montenegro (1852–1860).svg|thumb|Alaj-barjak s inicijalima knjaza [[Danilo I Petrović Njegoš|Danila I Petrovića Njegoša]]]] [[Datoteka:Flag of Montenegro (1860–1905).svg|mini|Alaj-barjak s inicijalima kralja [[Nikola I Petrović Njegoš|Nikole I Petrovića Njegoša]] ]] {{TOCright}} '''Alaj-barjak''' je bila dvorska, ratna i državna zastava [[Knjaževina Crna Gora|Knjaževine]]<ref name=":0">{{Cite book |last=Borozan |first=Đorđe |year=2022 |title=Leksikon diplomatije Crne Gore |publisher=[[Crnogorska akademija nauka i umjetnosti]] |isbn=978-86-7215-520-4 |location=Podgorica |pages=292–297}}</ref> i [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevine Crne Gore]]. == Historija == Alaj-barjak se u Knjaževini Crnoj Gori koristio od 1855. godine. Bio je crvene boje, a u sredini se nalazio [[Dvoglavi orao|dvoglavi bijeli orao]] u poletu sa štitom na prsima. Na štitu su bili ispisani inicijali monarha. Iznad dvoglavog orla nalazila se kruna, a ispod orla nalazio se lav u pokretu.<ref name=":0" /> Godine 1858. ustanovljena je i titula alajbarjaktara crnogorske vojske, a tu funkciju prvi je obavljao Mašo Mijatov Kustudija iz [[pleme]]na [[Njeguši]], koji je nosio barjak u [[Bitka na Grahovcu|bici na Grahovcu]]. Alajbarjaktari su birani iz redova istaknutih vojnika u Crnoj Gori. Tokom vladavine knjaza, a potom kralja [[Nikola I Petrović Njegoš|Nikole I Petrovića Njegoša]], na alaj-barjaku su korišćeni njegovi inicijali. Oblik alaj-barjaka, osim monarhovih inicijala, nije bio mijenjan. == Reference == {{reflist}} == Povezano == * [[Crnogorski državni grbovi do 1921.]] * [[Zastava Crne Gore]] * [[Grb Crne Gore]] == Vanjske veze == {{Commonscat|Alaj-barjak}} * [http://www.mnmuseum.org/MKNmn.htm Narodni muzej Crne Gore] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180202014708/http://www.mnmuseum.org/MKNmn.htm |date=2018-02-02 }} {{Grbovi Evrope}} [[Kategorija:Historija Crne Gore]] [[Kategorija:Kraljevina Crna Gora]] qrdesr8kpjoyojfvspp30fl337tt67a 2 252974 42586455 42586435 2026-04-30T13:23:48Z Duma 16555 42586455 wikitext text/x-wiki '''Ekološke zamke''' su scenariji u kojima brze [[Promjena okoline|promjene u okolišu]] navode organizme da se radije nasele u [[stanište|staništima]] lošeg kvaliteta. Koncept proizlazi iz ideje da se organizmi koji aktivno biraju stanište moraju oslanjati na znakove iz okoliša koji im pomažu u identifikaciji staništa visoke kvalitete. Ako se bilo kvalitet staništa ili znak izmijene tako da jedno ne ukazuje pouzdano na drugo, organizmi mogu biti namamljeni u staništa loše kvalitete. == Pregled == [[File:Passerina cyaneaAAP086CA.jpg|thumb|right|Ilustracija mužjaka i ženke vrste ''[[Passerina cyanea]]'']] Smatra se da se ekološke zamke javljaju kada se atraktivnost staništa nesrazmjerno povećava u odnosu na njegovu vrijednost za opstanak i reprodukciju. Rezultat je preferiranje lažno atraktivnog staništa i općenito izbjegavanje visokokvalitetnih, ali manje atraktivnih staništa. Na primjer, ''[[Passerina cyanea]]'' se obično gnijezdi u grmolikim staništima ili na prekinutim šumskim prelazima između zatvorene šume sa krošnjama i otvorenog polja. Ljudska aktivnost može stvoriti „oštrije“, strmije šumske rubove, duž kojih se te ptice preferiraju gnijezditi. Međutim, ti umjetni oštri šumski rubovi također koncentriraju kretanje predatora koji napadaju njihova gnijezda. Na taj način, ''P. cyanea'' se preferiraju gnijezditi u jako izmijenjenim staništima gdje je njihov uspjeh gniježđenja najmanji.<ref name=weldon05/> Iako su demografske posljedice te vrste maladaptivnog ponašanja pri odabiru staništa istražene u kontekstu [[Dinamika izvora i ponora|izvora i ponora]], ekološke zamke su inherentno bihevioralni fenomen jedinki.<ref name=robertson06>{{cite journal |last=Robertson |first=B.A. |author2=Hutto, R.L. |year=2006 |title=A framework for understanding ecological traps and an evaluation of existing evidence |journal=[[Ecology (journal)|Ecology]] |volume=87 |issue=5 |pages=1075–1085 |doi=10.1890/0012-9658(2006)87[1075:AFFUET]2.0.CO;2 |pmid=16761584 |s2cid=266029513 |issn=0012-9658|url=http://scholarworks.umt.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1275&context=biosci_pubs |url-access=subscription }}</ref> Uprkos tome što su bihevioralni mehanizam, ekološke zamke mogu imati dalekosežne posljedice po populaciju vrsta sa velikim mogućnostima širenja, kao što je [[grizli]] (''Ursus arctos'').<ref name=lamb17>{{cite journal |last=Lamb |first=C.T.. |author2=Mowat, G. |author3=McLellan, B.N. |author4=Nielsen, S.E. |author5=Boutin, S. |year=2017 |title=Forbidden fruit: human settlement and abundant fruit create an ecological trap for an apex omnivore |journal=[[Journal of Animal Ecology]] |volume=86 |issue=1 |pages=55–65 |doi=10.1111/1365-2656.12589|pmid= 27677529|doi-access=free |bibcode=2017JAnEc..86...55L }}</ref> Koncept ekološke zamke uveli su 1972. godine Dwernychuk i Boag,<ref name=dwernychuk72>{{cite journal |last=Dwernychuk |first=L.W. |author2=Boag, D.A. |year=1972 |title=Ducks nesting in association with gulls-an ecological trap? |journal=[[Canadian Journal of Zoology]] |volume=50 |pages=559–563 |doi=10.1139/z72-076 |issue=5 |bibcode=1972CaJZ...50..559D }}</ref> a brojne studije koje su uslijedile sugerirale su da bi ovaj fenomen zamki mogao biti široko rasprostranjen zbog antropogenih promjena staništa.<ref name=robertson06/><ref name=schlaepfer02>{{cite journal |last=Schlaepfer |first=M.A. |author2=Runge, M.C. |author3=Sherman, P.W. |year=2002 |title=Ecological and evolutionary traps |journal=[[Trends in Ecology and Evolution]] |volume=17 |pages=474–480 |doi=10.1016/S0169-5347(02)02580-6 |issue=10 }}</ref><ref name=battin04>{{cite journal |last=Battin |first=J. |year=2004 |title=When good animals love bad habitats: Ecological traps and the conservation of animal populations |journal=[[Conservation Biology (journal)|Conservation Biology]] |volume=18 |issue= 6|pages=1482–1491 |doi=10.1111/j.1523-1739.2004.00417.x |bibcode=2004ConBi..18.1482B |s2cid=2383356 }}</ref> Kao posljedica toga, nova okruženja mogu predstavljati prilike za održavanje [[adaptivna vrijednost|adaptivne vrijednosti]] koje domaće vrste ne prepoznaju ako visokokvalitetna staništa nemaju odgovarajuće znakove za poticanje naseljavanja; to su poznate kao [[perceptivna zamka|perceptivne zamke]].<ref name=Patten>{{cite journal | last1 = Patten | first1 = M.A. | last2 = Kelly | first2 = J.F. | year = 2010 | title = Habitat selection and the perceptual trap | journal = Ecological Applications | volume = 20 | issue = 8| pages = 2148–56 | doi = 10.1890/09-2370.1 | pmid = 21265448 | bibcode = 2010EcoAp..20.2148P }}</ref> Teoretska<ref name=delibes01>{{cite journal |last=Delibes |first=M. |author2=Gaona, P. |author3=Ferreras, P. |year=2001 |title=Effects of an attractive sink leading into maladaptive habitat selection |journal=[[American Naturalist]] |volume=158 |pages=277–285 |doi=10.1086/321319 |pmid=18707324 |issue=3 |bibcode=2001ANat..158..277D |hdl=10261/50227 |s2cid=1345605 |hdl-access=free }}</ref> i empirijska istraživanja<ref name=weldon05>{{cite journal |last=Weldon |first=A.J. |author2=Haddad, N.M. |year=2005 |title=The effects of patch shape on Indigo Buntings: Evidence for an ecological trap |journal=[[Ecology (journal)|Ecology]] |volume=86 |pages=1422–1431 |doi=10.1890/04-0913 |issue=6 |bibcode=2005Ecol...86.1422W }}</ref><ref name=dwernychuk72/> pokazala su da greške u procjeni kvalitete staništa mogu dovesti do smanjenja populacije ili izumiranja. Takve neusklađenosti nisu ograničene samo na odabir staništa, već se mogu pojaviti u bilo kojem kontekstu ponašanja (npr. izbjegavanje predatora, odabir partnera, navigacija, odabir mjesta za ishranu itd.). Ekološke zamke su stoga podskup širih fenomena [[evolutivna zamka|evolutivnih zamki]].<ref name=schlaepfer02/> Kako se razvijala teorija ekoloških zamki, istraživači su prepoznali da zamke mogu djelovati na različitim prostornim i vremenskim [[skala (geografija)|skalama]], što bi također moglo ometati njihovo otkrivanje. Na primjer, budući da ptica mora odabrati stanište na nekoliko skala (područje staništa, pojedinačna teritorija unutar tog područja, kao i mjesto gnijezda unutar teritorije), zamke mogu djelovati na bilo kojoj od tih skala.<ref name=misenhelter00>{{cite journal |last=Misenhelter |first=M.D. |author2=Rotenberry, J.T. |year=2000 |title=Choices and consequences of habitat occupancy and nest site selection in sage sparrows |journal=[[Ecology (journal)|Ecology]] |volume=81 |pages=2892–2901 |doi=10.1890/0012-9658(2000)081[2892:CACOHO]2.0.CO;2 |issn=0012-9658 |issue=10 }}</ref> Slično tome, zamke mogu djelovati na vremenskoj skali tako da promijenjeno okruženje može izgledati kao uzrok zamke u jednoj fazi života organizma, ali imati pozitivne učinke na kasnije životne faze.<ref name=schlaepfer02/> Kao rezultat toga, postojala je velika neizvjesnost o tome koliko su zamke uobičajene, uprkos širokom prihvatanju kao teorijske mogućnosti.<ref name=robertson06/> Međutim, s obzirom na ubrzanu stopu ekoloških promjena uzrokovanih izmjenom zemljišta usljed njegovog korištenja od strane ljudi, globalnim zagrijavanjem, [[invazivna vrsta|invazijama]] egzotičnih vrsta i promjenama u ekološkim zajednicama koje su rezultat gubitka vrsta, ekološke zamke mogu biti sve veća i vrlo podcijenjena prijetnja biodiverzitetu. Pregled literature o ekološkim zamkama iz 2006. godine pruža smjernice za dokazivanje postojanja ekološke zamke.<ref name=robertson06/> Istraživanje mora pokazati preferencu prema jednom staništu u odnosu na drugo (ili jednaku preferencu) i da jedinke koje biraju preferirano stanište (ili jednako preferirano stanište) imaju nižu sposobnost preživljavanja (tj. imaju niži uspjeh u preživljavanju ili reprodukciji). Od objavljivanja tog rada, u kojem je pronađeno samo nekoliko dobro dokumentiranih primjera ekoloških zamki, interes za ekološke i evolucijske zamke vrlo je brzo porastao, a novi empirijski primjeri objavljuju se ubrzanim tempom. Sada postoji otprilike 30 primjera ekoloških zamki koje utječu na vrlo raznolike taksone, uključujući ptice, sisare, zglavkara, ribe i gmizavce. Budući da su ekološke i evolutivne zamke još uvijek vrlo slabo shvaćene pojave, mnoga pitanja o njihovim neposrednim i krajnjim uzrocima, kao i njihovim ekološkim posljedicama, ostaju bez odgovora. Jesu li zamke jednostavno neizbježna posljedica nemogućnosti evolucije da predvidi novosti ili brzo reagira na brze promjene u okolišu? Koliko su zamke česte? Da li ekološke zamke nužno dovode do smanjenja populacije ili izumiranja ili je moguće da mogu trajati neograničeno? Pod kojim ekološkim i evolutivnim uvjetima bi se to trebalo dogoditi? Imaju li organizmi s određenim karakteristikama predispoziciju da budu "zarobljeni"? Je li brza promjena okoliša neophodna za pokretanje zamki? Mogu li globalno zagrijavanje, zagađenje ili egzotične invazivne vrste stvoriti zamke? Prihvatanje genetskih i filogenetskih pristupa može pružiti robusnije odgovore na gore navedena pitanja, kao i pružiti dublji uvid u neposrednu i krajnju osnovu za maladaptaciju općenito. Budući da se predviđa da će se ekološke i evolutivne zamke doprinositi padu populacije zajedno s drugim izvorima takvih utjecaja, zamke su važan istraživački prioritet za naučnike koji se bave očuvanjem prirode. S obzirom na brzu trenutnu stopu globalnih promjena u okolišu, zamke mogu biti mnogo češće nego što se misli i bit će važno ispitati neposredne i krajnje uzroke zamki ako upravljanje želi spriječiti ili eliminirati ih u budućnosti. == Zagađenje polarizovanom svjetlošću == [[Polarized light pollution]] is perhaps the most compelling and well-documented cue triggering ecological traps.<ref>Horvath et al., in press as of Jan, 2013</ref> Orientation to polarized sources of light is the most important mechanism that guides at least 300 species of [[dragonflies]], [[mayflies]], [[caddisflies]], [[Horse-fly|tabanid flies]], [[diving beetle]]s, [[Heteroptera#.22Waterbug.22|water bugs]], and other [[aquatic insect]]s in their search for the water bodies they require for suitable feeding/breeding habitat and [[oviposition]] sites (Schwind 1991; Horváth and Kriska 2008). Because of their strong linear polarization signature, artificial polarizing surfaces (e.g., asphalt, gravestones, cars, plastic sheeting, oil pools, windows) are commonly mistaken for bodies of water (Horváth and Zeil 1996; Kriska et al. 1998, 2006a, 2007, 2008; Horváth et al. 2007, 2008). Light reflected by these surfaces is often more highly polarized than that of light reflected by water, and artificial polarizers can be even more attractive to polarotactic aquatic insects than a water body (Horváth and Zeil 1996; Horváth et al. 1998; Kriska et al. 1998) and appear as exaggerated water surfaces acting as supernormal optical stimuli. Consequently, dragonflies, mayflies, caddisflies, and other water-seeking species actually prefer to mate, settle, swarm, and oviposit upon these surfaces than on available water bodies. == Povezano == * [[Evolutivna neusklađenost]] * [[Perceptivna zamka]] * [[Dinamika izvora i ponora]] * [[Artificijalizacija]] == Bilješke == {{Reflist|2}} == Reference == {{Refbegin|2}} *{{cite journal | doi = 10.1046/j.1365-2540.2000.00746.x | last1 = Crespi | first1 = B.J. | author-link1=Bernard Crespi | year = 2001 | title = The evolution of maladaptation | journal = Heredity | volume = 84 | issue = 6| pages = 623–9 | pmid = 10886377 | s2cid = 25172917 }} *{{cite journal | doi = 10.1016/j.tree.2007.03.014 | last1 = Gilroy | first1 = J.J. | last2 = Sutherland | first2 = W.J. | year = 2007 | title = Beyond ecological traps: perceptual errors and undervalued resources | journal = Trends in Ecology and Evolution | volume = 22 | issue = 7| pages = 351–356 | pmid = 17416438 | bibcode = 2007TEcoE..22..351G }} *{{cite journal | last1 = Horváth | first1 = Gábor | last2 = Kriska | first2 = György | last3 = Malik | first3 = Péter | last4 = Robertson | first4 = Bruce | title = Polarized light pollution: a new kind of ecological photopollution | journal = Frontiers in Ecology and the Environment | volume = 7 | pages = 317–325 | year = 2009 | doi = 10.1890/080129 | issue = 6 | doi-access = free | bibcode = 2009FrEE....7..317H }} *{{cite journal | doi = 10.1038/379303a0 | last1 = Horváth | first1 = G | last2 = Zeil | first2 = J. | year = 1996 | title = Kuwait oil lakes as insect traps | journal = Nature | volume = 379 | issue = 6563| pages = 303–304 | bibcode = 1996Natur.379..303H | s2cid = 4324524 }} *{{cite journal | doi = 10.1007/s001140050503 | last1 = Horváth | first1 = G | last2 = Bernáth | first2 = B | last3 = Molnár | first3 = G. | year = 1998 | title = Dragonflies find crude oil visually more attractive than water: Multiple-choice experiments on dragonfly polarotaxis | journal = Naturwissenschaften | volume = 85 | issue = 6| pages = 292–297 | bibcode = 1998NW.....85..292H | s2cid = 12498964 }} *{{cite journal | doi = 10.1111/j.1365-2427.2007.01798.x | last1 = Horváth | first1 = G | last2 = Malik | first2 = P | last3 = Kriska | first3 = G | last4 = Wildermuth | first4 = H. | year = 2007 | title = Ecological traps for dragonflies in a cemetery: the attraction of Sympetrum species (Odonata: Libellulidae) by horizontally polarizing black gravestones | journal = Freshwater Biology | volume = 52 | issue = 9| pages = 1700–1709 | bibcode = 2007FrBio..52.1700H }} *{{cite journal | last1 = Kriska | first1 = G | last2 = Horváth | first2 = G | last3 = Andrikovics | first3 = S. | year = 1998 | title = Why do mayflies lay their eggs en masse on dry asphalt roads? Water-imitating polarized light reflected from asphalt attracts Ephemeroptera | journal = J Exp Biol | volume = 201 | issue = Pt 15| pages = 2273–86 | doi = 10.1242/jeb.201.15.2273 | pmid = 9662498 | doi-access = free | bibcode = 1998JExpB.201.2273K }} *{{cite journal | doi = 10.1007/s00114-008-0345-4 | last1 = Kriska | first1 = G | last2 = Malik | first2 = P | last3 = Szivák | first3 = I | last4 = Horváth | first4 = G. | year = 2008 | title = Glass buildings on river banks as "polarized light traps" for mass-swarming polarotactic caddis flies | journal = Naturwissenschaften | volume = 95 | issue = 5| pages = 461–467 | pmid = 18253711 | bibcode = 2008NW.....95..461K | s2cid = 40967738 }} *{{cite journal | last1 = Schwind | first1 = R. | year = 1991 | title = Polarization vision in water insects and insects living on a moist substrate | journal = J Comp Physiol A | volume = 169 | issue = 5| pages = 531–540 | doi=10.1007/bf00193544| s2cid = 39440345 }} {{Refend}} == Daljnje čitanje == {{Refbegin|2}} * Caswell, H. 2001. [https://www.sinauer.com/media/wysiwyg/tocs/MatrixPopulationModels2.pdf Matrix population models: Construction, analysis, and interpretation]. 2nd edition. Sinauer. Sunderland, Mass., USA. * {{cite journal | doi = 10.1016/0169-5347(96)10037-9 | last1 = Dias | first1 = P. C. | year = 1996 | title = Sources and sinks in population biology | journal = [[Trends in Ecology and Evolution]] | volume = 11 | issue = 8| pages = 326–330 | pmid = 21237863 | bibcode = 1996TEcoE..11..326D }} * {{cite journal | doi = 10.2307/3546763 | last1 = Diffendorfer | first1 = J. E. | year = 1998 | title = Testing models of source-sink dynamics and balanced dispersal| journal = [[Oikos (journal)|Oikos]] | volume = 81 | issue = 3| pages = 417–433 | jstor = 3546763 | bibcode = 1998Oikos..81..417D }} * {{cite journal | doi = 10.1007/BF01601953 | last1 = Fretwell | first1 = S. D. | last2 = Lucas | first2 = H. L. Jr. | year = 1969 | title = On territorial behavior and other factors influencing habitat distribution in birds | url = http://www.lib.ncsu.edu/resolver/1840.4/3015| journal = [[Acta Biotheoretica]] | volume = 19 | pages = 16–36 | s2cid = 83875137 | url-access = subscription }} * {{cite journal | last1 = Grinnell | first1 = J. | year = 1917 | title = The Niche-Relationships of the California Thrasher | journal = [[The Auk]] | volume = 34 | issue = 4| pages = 427–433 | doi=10.2307/4072271| jstor = 4072271 | url = https://www.biodiversitylibrary.org/part/86644 }} * {{cite journal | doi = 10.1016/0040-5809(85)90027-9 | last1 = Holt | first1 = R. D. | year = 1985 | title = Population-Dynamics in 2-Patch Environments&nbsp;— Some Anomalous Consequences of an Optimal Habitat Distribution | journal = [[Theoretical Population Biology]] | volume = 28 | issue = 2| pages = 181–208 | bibcode = 1985TPBio..28..181H }} * {{cite journal | doi = 10.1016/0006-3207(91)90071-G | last1 = Howe | first1 = R. W. | last2 = Davis | first2 = G. J. | last3 = Mosca | first3 = V. | year = 1991 | title = The Demographic Significance of Sink Populations | journal = [[Biological Conservation (journal)|Biological Conservation]] | volume = 57 | issue = 3| pages = 239–255 | bibcode = 1991BCons..57..239H }} * {{cite journal | last1 = Hutchinson | first1 = G. E. | year = 1957 | doi=10.1101/SQB.1957.022.01.039 | volume = 22 | pages = 415–427 | journal = Cold Spring Harb Symp Quant Biol | title = Concluding Remarks }} * {{cite journal | doi = 10.1890/03-0508 | last1 = Johnson | first1 = D. M. | year = 2004 | title = Source-sink dynamics in a temporally, heterogeneous environment | journal = [[Ecology (journal)|Ecology]] | volume = 85 | issue = 7| pages = 2037–2045 | bibcode = 2004Ecol...85.2037J }} * {{cite journal | doi = 10.1007/BF00367958 | pmid = 28310394 | last1 = Keddy | first1 = P. A. | year = 1982 | title = Population Ecology on an Environmental Gradient&nbsp;— Cakile-Edentula on a Sand Dune | journal = [[Oecologia]] | volume = 52 | issue = 3| pages = 348–355 | bibcode = 1982Oecol..52..348K | s2cid = 7778352 }} * {{cite journal | doi = 10.1111/j.1461-0248.2004.00608.x | last1 = Leibold | first1 = M. A. | last2 = Holyoak | first2 = M. | last3 = Chase | first3 = J. M. | last4 = Hoopes | first4 = M. F. | last5 = Holt | first5 = R. D. | last6 = Shurin | first6 = J. B. | last7 = Law | first7 = R. | last8 = Tilman | first8 = D. | last9 = Loreau | first9 = M. | year = 2004 | title = The metacommunity concept: a framework for multi-scale community ecology | journal = [[Ecology Letters]] | volume = 7 | issue = 7| pages = 601–613 |display-authors=etal| doi-access = free | bibcode = 2004EcolL...7..601L }} * {{cite journal | doi = 10.1086/284880 | last1 = Pulliam | first1 = H. R. | year = 1988 | title = Sources, sinks, and population regulation | journal = [[American Naturalist]] | volume = 132 | issue = 5| pages = 652–661 | bibcode = 1988ANat..132..652P | s2cid = 84423952 }} * {{cite journal |doi=10.1086/285139 |last1=Pulliam |first1=H. R. |first2=B. J. |last2=Danielson |year=1991 |title=Sources, Sinks, and Habitat Selection&nbsp;— a Landscape Perspective on Population-Dynamics |journal=[[American Naturalist]] |volume=137 |pages=S50–S66 |bibcode=1991ANat..137S..50P |s2cid=85125604 |url=http://www.public.iastate.edu/~jessie/Publications/1991%20Pulliam%20Danielson%20American%20Naturalist.pdf |access-date=11 December 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090326000408/http://www.public.iastate.edu/~jessie/Publications/1991%20Pulliam%20Danielson%20American%20Naturalist.pdf |archive-date=26 March 2009 |url-status=dead }} * {{cite journal | doi = 10.1046/j.1523-1739.1998.96354.x | last1 = Purcell | first1 = K. L. | last2 = Verner | first2 = J. | year = 1998 | title = Density and reproductive success of California Towhees | journal = [[Conservation Biology (journal)|Conservation Biology]] | volume = 12 | issue = 2| pages = 442–450 }} * {{cite journal | last1 = Roberts | first1 = C. M. | year = 1998 | title = Sources, sinks, and the design of marine reserve networks | journal = [[Fisheries (journal)|Fisheries]] | volume = 23 | issue = 7 | pages = 16–19 | url = http://md1.csa.com/partners/viewrecord.php?requester=gs&collection=ENV&recid=4368007&q=&uid=790164755&setcookie=yes | url-status = dead | archive-url = https://web.archive.org/web/20120404173203/http://md1.csa.com/partners/viewrecord.php?requester=gs&collection=ENV&recid=4368007&q=&uid=790164755&setcookie=yes | archive-date = 2012-04-04 }} * {{cite journal | doi = 10.1086/503531 | pmid = 16615034 | last1 = Runge | first1 = J. P. | last2 = Runge | first2 = M. C. | last3 = Nichols | first3 = J. D. | year = 2006 | title = The role of local populations within a landscape context:defining and classifying sources and sinks | journal = [[American Naturalist]] | volume = 167 | issue = 6| pages = 925–938 | bibcode = 2006ANat..167..925R | s2cid = 8952958 }} * {{cite journal | doi = 10.1086/285966 | last1 = Thomas | first1 = C. D. | last2 = Singer | first2 = M. C. | last3 = Boughton | first3 = D. A. | year = 1996 | title = Catastrophic extinction of population sources in a butterfly metapopulation | journal = [[American Naturalist]] | volume = 148 | issue = 6| pages = 957–975 | bibcode = 1996ANat..148..957T | s2cid = 85253063 }} * {{cite journal | doi = 10.1890/0012-9658(2006)87[3029:EOLSDA]2.0.CO;2 | last1 = Tittler | first1 = R. | last2 = Fahrig | first2 = L. | last3 = Villard | first3 = M. A. | year = 2006 | title = Evidence of large-scale source-sink dynamics and long-distance dispersal among wood thrush populations | journal = [[Ecology (journal)|Ecology]] | volume = 87 | issue = 12| pages = 3029–3036 | pmid = 17249228 | issn = 0012-9658 }} * {{cite journal | doi = 10.2307/5833 | last1 = Watkinson | first1 = A. R. | last2 = Sutherland | first2 = W. J. | year = 1995 | title = Sources, sinks and pseudo-sinks| journal = [[Journal of Animal Ecology]] | volume = 64 | issue = 1| pages = 126–130 | jstor = 5833 | bibcode = 1995JAnEc..64..126W }} * Williams, B. K., J. D. Nichols, and M. J. Conroy. 2001. Analysis and management of animal populations. Academic Press. San Diego, USA. {{Refend}} {{Clear}} ife8r91fu7la5fd3poiofteuvfm2wre 42586466 42586455 2026-04-30T14:21:06Z Duma 16555 42586466 wikitext text/x-wiki '''Ekološke zamke''' su scenariji u kojima brze [[Promjena okoline|promjene u okolišu]] navode organizme da se radije nasele u [[stanište|staništima]] lošeg kvaliteta. Koncept proizlazi iz ideje da se organizmi koji aktivno biraju stanište moraju oslanjati na znakove iz okoliša koji im pomažu u identifikaciji staništa visoke kvalitete. Ako se bilo kvalitet staništa ili znak izmijene tako da jedno ne ukazuje pouzdano na drugo, organizmi mogu biti namamljeni u staništa loše kvalitete. == Pregled == [[File:Passerina cyaneaAAP086CA.jpg|thumb|right|Ilustracija mužjaka i ženke vrste ''[[Passerina cyanea]]'']] Smatra se da se ekološke zamke javljaju kada se atraktivnost staništa nesrazmjerno povećava u odnosu na njegovu vrijednost za opstanak i reprodukciju. Rezultat je preferiranje lažno atraktivnog staništa i općenito izbjegavanje visokokvalitetnih, ali manje atraktivnih staništa. Na primjer, ''[[Passerina cyanea]]'' se obično gnijezdi u grmolikim staništima ili na prekinutim šumskim prelazima između zatvorene šume sa krošnjama i otvorenog polja. Ljudska aktivnost može stvoriti „oštrije“, strmije šumske rubove, duž kojih se te ptice preferiraju gnijezditi. Međutim, ti umjetni oštri šumski rubovi također koncentriraju kretanje predatora koji napadaju njihova gnijezda. Na taj način, ''P. cyanea'' se preferiraju gnijezditi u jako izmijenjenim staništima gdje je njihov uspjeh gniježđenja najmanji.<ref name=weldon05/> Iako su demografske posljedice te vrste maladaptivnog ponašanja pri odabiru staništa istražene u kontekstu [[Dinamika izvora i ponora|izvora i ponora]], ekološke zamke su inherentno bihevioralni fenomen jedinki.<ref name=robertson06>{{cite journal |last=Robertson |first=B.A. |author2=Hutto, R.L. |year=2006 |title=A framework for understanding ecological traps and an evaluation of existing evidence |journal=[[Ecology (journal)|Ecology]] |volume=87 |issue=5 |pages=1075–1085 |doi=10.1890/0012-9658(2006)87[1075:AFFUET]2.0.CO;2 |pmid=16761584 |s2cid=266029513 |issn=0012-9658|url=http://scholarworks.umt.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1275&context=biosci_pubs |url-access=subscription }}</ref> Uprkos tome što su bihevioralni mehanizam, ekološke zamke mogu imati dalekosežne posljedice po populaciju vrsta sa velikim mogućnostima širenja, kao što je [[grizli]] (''Ursus arctos'').<ref name=lamb17>{{cite journal |last=Lamb |first=C.T.. |author2=Mowat, G. |author3=McLellan, B.N. |author4=Nielsen, S.E. |author5=Boutin, S. |year=2017 |title=Forbidden fruit: human settlement and abundant fruit create an ecological trap for an apex omnivore |journal=[[Journal of Animal Ecology]] |volume=86 |issue=1 |pages=55–65 |doi=10.1111/1365-2656.12589|pmid= 27677529|doi-access=free |bibcode=2017JAnEc..86...55L }}</ref> Koncept ekološke zamke uveli su 1972. godine Dwernychuk i Boag,<ref name=dwernychuk72>{{cite journal |last=Dwernychuk |first=L.W. |author2=Boag, D.A. |year=1972 |title=Ducks nesting in association with gulls-an ecological trap? |journal=[[Canadian Journal of Zoology]] |volume=50 |pages=559–563 |doi=10.1139/z72-076 |issue=5 |bibcode=1972CaJZ...50..559D }}</ref> a brojne studije koje su uslijedile sugerirale su da bi ovaj fenomen zamki mogao biti široko rasprostranjen zbog antropogenih promjena staništa.<ref name=robertson06/><ref name=schlaepfer02>{{cite journal |last=Schlaepfer |first=M.A. |author2=Runge, M.C. |author3=Sherman, P.W. |year=2002 |title=Ecological and evolutionary traps |journal=[[Trends in Ecology and Evolution]] |volume=17 |pages=474–480 |doi=10.1016/S0169-5347(02)02580-6 |issue=10 }}</ref><ref name=battin04>{{cite journal |last=Battin |first=J. |year=2004 |title=When good animals love bad habitats: Ecological traps and the conservation of animal populations |journal=[[Conservation Biology (journal)|Conservation Biology]] |volume=18 |issue= 6|pages=1482–1491 |doi=10.1111/j.1523-1739.2004.00417.x |bibcode=2004ConBi..18.1482B |s2cid=2383356 }}</ref> Kao posljedica toga, nova okruženja mogu predstavljati prilike za održavanje [[adaptivna vrijednost|adaptivne vrijednosti]] koje domaće vrste ne prepoznaju ako visokokvalitetna staništa nemaju odgovarajuće znakove za poticanje naseljavanja; to su poznate kao [[perceptivna zamka|perceptivne zamke]].<ref name=Patten>{{cite journal | last1 = Patten | first1 = M.A. | last2 = Kelly | first2 = J.F. | year = 2010 | title = Habitat selection and the perceptual trap | journal = Ecological Applications | volume = 20 | issue = 8| pages = 2148–56 | doi = 10.1890/09-2370.1 | pmid = 21265448 | bibcode = 2010EcoAp..20.2148P }}</ref> Teoretska<ref name=delibes01>{{cite journal |last=Delibes |first=M. |author2=Gaona, P. |author3=Ferreras, P. |year=2001 |title=Effects of an attractive sink leading into maladaptive habitat selection |journal=[[American Naturalist]] |volume=158 |pages=277–285 |doi=10.1086/321319 |pmid=18707324 |issue=3 |bibcode=2001ANat..158..277D |hdl=10261/50227 |s2cid=1345605 |hdl-access=free }}</ref> i empirijska istraživanja<ref name=weldon05>{{cite journal |last=Weldon |first=A.J. |author2=Haddad, N.M. |year=2005 |title=The effects of patch shape on Indigo Buntings: Evidence for an ecological trap |journal=[[Ecology (journal)|Ecology]] |volume=86 |pages=1422–1431 |doi=10.1890/04-0913 |issue=6 |bibcode=2005Ecol...86.1422W }}</ref><ref name=dwernychuk72/> pokazala su da greške u procjeni kvalitete staništa mogu dovesti do smanjenja populacije ili izumiranja. Takve neusklađenosti nisu ograničene samo na odabir staništa, već se mogu pojaviti u bilo kojem kontekstu ponašanja (npr. izbjegavanje predatora, odabir partnera, navigacija, odabir mjesta za ishranu itd.). Ekološke zamke su stoga podskup širih fenomena [[evolutivna zamka|evolutivnih zamki]].<ref name=schlaepfer02/> Kako se razvijala teorija ekoloških zamki, istraživači su prepoznali da zamke mogu djelovati na različitim prostornim i vremenskim [[skala (geografija)|skalama]], što bi također moglo ometati njihovo otkrivanje. Na primjer, budući da ptica mora odabrati stanište na nekoliko skala (područje staništa, pojedinačna teritorija unutar tog područja, kao i mjesto gnijezda unutar teritorije), zamke mogu djelovati na bilo kojoj od tih skala.<ref name=misenhelter00>{{cite journal |last=Misenhelter |first=M.D. |author2=Rotenberry, J.T. |year=2000 |title=Choices and consequences of habitat occupancy and nest site selection in sage sparrows |journal=[[Ecology (journal)|Ecology]] |volume=81 |pages=2892–2901 |doi=10.1890/0012-9658(2000)081[2892:CACOHO]2.0.CO;2 |issn=0012-9658 |issue=10 }}</ref> Slično tome, zamke mogu djelovati na vremenskoj skali tako da promijenjeno okruženje može izgledati kao uzrok zamke u jednoj fazi života organizma, ali imati pozitivne učinke na kasnije životne faze.<ref name=schlaepfer02/> Kao rezultat toga, postojala je velika neizvjesnost o tome koliko su zamke uobičajene, uprkos širokom prihvatanju kao teorijske mogućnosti.<ref name=robertson06/> Međutim, s obzirom na ubrzanu stopu ekoloških promjena uzrokovanih izmjenom zemljišta usljed njegovog korištenja od strane ljudi, globalnim zagrijavanjem, [[invazivna vrsta|invazijama]] egzotičnih vrsta i promjenama u ekološkim zajednicama koje su rezultat gubitka vrsta, ekološke zamke mogu biti sve veća i vrlo podcijenjena prijetnja biodiverzitetu. Pregled literature o ekološkim zamkama iz 2006. godine pruža smjernice za dokazivanje postojanja ekološke zamke.<ref name=robertson06/> Istraživanje mora pokazati preferencu prema jednom staništu u odnosu na drugo (ili jednaku preferencu) i da jedinke koje biraju preferirano stanište (ili jednako preferirano stanište) imaju nižu sposobnost preživljavanja (tj. imaju niži uspjeh u preživljavanju ili reprodukciji). Od objavljivanja tog rada, u kojem je pronađeno samo nekoliko dobro dokumentiranih primjera ekoloških zamki, interes za ekološke i evolucijske zamke vrlo je brzo porastao, a novi empirijski primjeri objavljuju se ubrzanim tempom. Sada postoji otprilike 30 primjera ekoloških zamki koje utječu na vrlo raznolike taksone, uključujući ptice, sisare, zglavkara, ribe i gmizavce. Budući da su ekološke i evolutivne zamke još uvijek vrlo slabo shvaćene pojave, mnoga pitanja o njihovim neposrednim i krajnjim uzrocima, kao i njihovim ekološkim posljedicama, ostaju bez odgovora. Jesu li zamke jednostavno neizbježna posljedica nemogućnosti evolucije da predvidi novosti ili brzo reagira na brze promjene u okolišu? Koliko su zamke česte? Da li ekološke zamke nužno dovode do smanjenja populacije ili izumiranja ili je moguće da mogu trajati neograničeno? Pod kojim ekološkim i evolutivnim uvjetima bi se to trebalo dogoditi? Imaju li organizmi s određenim karakteristikama predispoziciju da budu "zarobljeni"? Je li brza promjena okoliša neophodna za pokretanje zamki? Mogu li globalno zagrijavanje, zagađenje ili egzotične invazivne vrste stvoriti zamke? Prihvatanje genetskih i filogenetskih pristupa može pružiti robusnije odgovore na gore navedena pitanja, kao i pružiti dublji uvid u neposrednu i krajnju osnovu za maladaptaciju općenito. Budući da se predviđa da će se ekološke i evolutivne zamke doprinositi padu populacije zajedno s drugim izvorima takvih utjecaja, zamke su važan istraživački prioritet za naučnike koji se bave očuvanjem prirode. S obzirom na brzu trenutnu stopu globalnih promjena u okolišu, zamke mogu biti mnogo češće nego što se misli i bit će važno ispitati neposredne i krajnje uzroke zamki ako upravljanje želi spriječiti ili eliminirati ih u budućnosti. == Zagađenje polarizovanom svjetlošću == [[Zagađenje polarizovanom svjetlošću]] je možda najuvjerljiviji i najpodrobnije dokumentovani znak koji aktivira ekološke zamke.<ref>Horvath et al., in press as of Jan, 2013</ref> Orijentacija na polarizovane izvore svjetlosti je najvažniji mehanizam koji vodi najmanje 300 vrsta [[Anisoptera|vretenaca]], [[Ephemeroptera|vodenih konjica]], [[Trichoptera|vodenih muha]], [[obadi|obada]], [[Dytiscidae|vodenih buba]], [[Heteroptera|stjenica]] i drugih [[vodeni insekt|vodenih insekata]] u njihovoj potrazi za vodenim površinama koje su im potrebne za pogodna staništa za hranjenje/razmnožavanje i mjesta za [[Leglica|polaganje jaja]] (Schwind 1991; Horváth i Kriska 2008). Zbog svog snažnog linearnog polarizacionog uzorka, vještačke polarizujuće površine (npr. asfalt, nadgrobni spomenici, automobili, plastične folije, uljni bazeni, prozori) se često pogrešno smatraju vodenim površinama (Horváth i Zeil 1996; Kriska et al. 1998, 2006a, 2007, 2008; Horváth et al. 2007, 2008). Svjetlost koju reflektiraju te površine često je jače polarizirana od svjetlosti koju reflektira voda, a umjetni polarizatori mogu biti čak i privlačniji polarotaktičkim vodenim insektima nego sama vodena površina (Horváth i Zeil 1996; Horváth et al. 1998; Kriska et al. 1998) i izgledaju kao preuveličane vodene površine koje djeluju kao natprirodni optički stimulansi. Posljedično, vretenca, vodeni konjici, vodene muhe i druge vrste koje tragaju za vodom zapravo preferiraju parenje, naseljavanje, rojenje i polaganje jaja na tim površinama nego na dostupnim vodenim površinama. == Povezano == * [[Evolutivna neusklađenost]] * [[Perceptivna zamka]] * [[Dinamika izvora i ponora]] * [[Artificijalizacija]] == Bilješke == {{Reflist|2}} == Reference == {{Refbegin|2}} * {{cite journal | doi = 10.1046/j.1365-2540.2000.00746.x | last1 = Crespi | first1 = B.J. | author-link1=Bernard Crespi | year = 2001 | title = The evolution of maladaptation | journal = Heredity | volume = 84 | issue = 6| pages = 623–9 | pmid = 10886377 | s2cid = 25172917 }} * {{cite journal | doi = 10.1016/j.tree.2007.03.014 | last1 = Gilroy | first1 = J.J. | last2 = Sutherland | first2 = W.J. | year = 2007 | title = Beyond ecological traps: perceptual errors and undervalued resources | journal = Trends in Ecology and Evolution | volume = 22 | issue = 7| pages = 351–356 | pmid = 17416438 | bibcode = 2007TEcoE..22..351G }} * {{cite journal | last1 = Horváth | first1 = Gábor | last2 = Kriska | first2 = György | last3 = Malik | first3 = Péter | last4 = Robertson | first4 = Bruce | title = Polarized light pollution: a new kind of ecological photopollution | journal = Frontiers in Ecology and the Environment | volume = 7 | pages = 317–325 | year = 2009 | doi = 10.1890/080129 | issue = 6 | doi-access = free | bibcode = 2009FrEE....7..317H }} * {{cite journal | doi = 10.1038/379303a0 | last1 = Horváth | first1 = G | last2 = Zeil | first2 = J. | year = 1996 | title = Kuwait oil lakes as insect traps | journal = Nature | volume = 379 | issue = 6563| pages = 303–304 | bibcode = 1996Natur.379..303H | s2cid = 4324524 }} * {{cite journal | doi = 10.1007/s001140050503 | last1 = Horváth | first1 = G | last2 = Bernáth | first2 = B | last3 = Molnár | first3 = G. | year = 1998 | title = Dragonflies find crude oil visually more attractive than water: Multiple-choice experiments on dragonfly polarotaxis | journal = Naturwissenschaften | volume = 85 | issue = 6| pages = 292–297 | bibcode = 1998NW.....85..292H | s2cid = 12498964 }} * {{cite journal | doi = 10.1111/j.1365-2427.2007.01798.x | last1 = Horváth | first1 = G | last2 = Malik | first2 = P | last3 = Kriska | first3 = G | last4 = Wildermuth | first4 = H. | year = 2007 | title = Ecological traps for dragonflies in a cemetery: the attraction of Sympetrum species (Odonata: Libellulidae) by horizontally polarizing black gravestones | journal = Freshwater Biology | volume = 52 | issue = 9| pages = 1700–1709 | bibcode = 2007FrBio..52.1700H }} * {{cite journal | last1 = Kriska | first1 = G | last2 = Horváth | first2 = G | last3 = Andrikovics | first3 = S. | year = 1998 | title = Why do mayflies lay their eggs en masse on dry asphalt roads? Water-imitating polarized light reflected from asphalt attracts Ephemeroptera | journal = J Exp Biol | volume = 201 | issue = Pt 15| pages = 2273–86 | doi = 10.1242/jeb.201.15.2273 | pmid = 9662498 | doi-access = free | bibcode = 1998JExpB.201.2273K }} * {{cite journal | doi = 10.1007/s00114-008-0345-4 | last1 = Kriska | first1 = G | last2 = Malik | first2 = P | last3 = Szivák | first3 = I | last4 = Horváth | first4 = G. | year = 2008 | title = Glass buildings on river banks as "polarized light traps" for mass-swarming polarotactic caddis flies | journal = Naturwissenschaften | volume = 95 | issue = 5| pages = 461–467 | pmid = 18253711 | bibcode = 2008NW.....95..461K | s2cid = 40967738 }} * {{cite journal | last1 = Schwind | first1 = R. | year = 1991 | title = Polarization vision in water insects and insects living on a moist substrate | journal = J Comp Physiol A | volume = 169 | issue = 5| pages = 531–540 | doi=10.1007/bf00193544| s2cid = 39440345 }} {{Refend}} == Daljnje čitanje == {{Refbegin|2}} * Caswell, H. 2001. [https://www.sinauer.com/media/wysiwyg/tocs/MatrixPopulationModels2.pdf Matrix population models: Construction, analysis, and interpretation]. 2nd edition. Sinauer. Sunderland, Mass., USA. * {{cite journal | doi = 10.1016/0169-5347(96)10037-9 | last1 = Dias | first1 = P. C. | year = 1996 | title = Sources and sinks in population biology | journal = [[Trends in Ecology and Evolution]] | volume = 11 | issue = 8| pages = 326–330 | pmid = 21237863 | bibcode = 1996TEcoE..11..326D }} * {{cite journal | doi = 10.2307/3546763 | last1 = Diffendorfer | first1 = J. E. | year = 1998 | title = Testing models of source-sink dynamics and balanced dispersal| journal = [[Oikos (journal)|Oikos]] | volume = 81 | issue = 3| pages = 417–433 | jstor = 3546763 | bibcode = 1998Oikos..81..417D }} * {{cite journal | doi = 10.1007/BF01601953 | last1 = Fretwell | first1 = S. D. | last2 = Lucas | first2 = H. L. Jr. | year = 1969 | title = On territorial behavior and other factors influencing habitat distribution in birds | url = http://www.lib.ncsu.edu/resolver/1840.4/3015| journal = [[Acta Biotheoretica]] | volume = 19 | pages = 16–36 | s2cid = 83875137 | url-access = subscription }} * {{cite journal | last1 = Grinnell | first1 = J. | year = 1917 | title = The Niche-Relationships of the California Thrasher | journal = [[The Auk]] | volume = 34 | issue = 4| pages = 427–433 | doi=10.2307/4072271| jstor = 4072271 | url = https://www.biodiversitylibrary.org/part/86644 }} * {{cite journal | doi = 10.1016/0040-5809(85)90027-9 | last1 = Holt | first1 = R. D. | year = 1985 | title = Population-Dynamics in 2-Patch Environments&nbsp;— Some Anomalous Consequences of an Optimal Habitat Distribution | journal = [[Theoretical Population Biology]] | volume = 28 | issue = 2| pages = 181–208 | bibcode = 1985TPBio..28..181H }} * {{cite journal | doi = 10.1016/0006-3207(91)90071-G | last1 = Howe | first1 = R. W. | last2 = Davis | first2 = G. J. | last3 = Mosca | first3 = V. | year = 1991 | title = The Demographic Significance of Sink Populations | journal = [[Biological Conservation (journal)|Biological Conservation]] | volume = 57 | issue = 3| pages = 239–255 | bibcode = 1991BCons..57..239H }} * {{cite journal | last1 = Hutchinson | first1 = G. E. | year = 1957 | doi=10.1101/SQB.1957.022.01.039 | volume = 22 | pages = 415–427 | journal = Cold Spring Harb Symp Quant Biol | title = Concluding Remarks }} * {{cite journal | doi = 10.1890/03-0508 | last1 = Johnson | first1 = D. M. | year = 2004 | title = Source-sink dynamics in a temporally, heterogeneous environment | journal = [[Ecology (journal)|Ecology]] | volume = 85 | issue = 7| pages = 2037–2045 | bibcode = 2004Ecol...85.2037J }} * {{cite journal | doi = 10.1007/BF00367958 | pmid = 28310394 | last1 = Keddy | first1 = P. A. | year = 1982 | title = Population Ecology on an Environmental Gradient&nbsp;— Cakile-Edentula on a Sand Dune | journal = [[Oecologia]] | volume = 52 | issue = 3| pages = 348–355 | bibcode = 1982Oecol..52..348K | s2cid = 7778352 }} * {{cite journal | doi = 10.1111/j.1461-0248.2004.00608.x | last1 = Leibold | first1 = M. A. | last2 = Holyoak | first2 = M. | last3 = Chase | first3 = J. M. | last4 = Hoopes | first4 = M. F. | last5 = Holt | first5 = R. D. | last6 = Shurin | first6 = J. B. | last7 = Law | first7 = R. | last8 = Tilman | first8 = D. | last9 = Loreau | first9 = M. | year = 2004 | title = The metacommunity concept: a framework for multi-scale community ecology | journal = [[Ecology Letters]] | volume = 7 | issue = 7| pages = 601–613 |display-authors=etal| doi-access = free | bibcode = 2004EcolL...7..601L }} * {{cite journal | doi = 10.1086/284880 | last1 = Pulliam | first1 = H. R. | year = 1988 | title = Sources, sinks, and population regulation | journal = [[American Naturalist]] | volume = 132 | issue = 5| pages = 652–661 | bibcode = 1988ANat..132..652P | s2cid = 84423952 }} * {{cite journal |doi=10.1086/285139 |last1=Pulliam |first1=H. R. |first2=B. J. |last2=Danielson |year=1991 |title=Sources, Sinks, and Habitat Selection&nbsp;— a Landscape Perspective on Population-Dynamics |journal=[[American Naturalist]] |volume=137 |pages=S50–S66 |bibcode=1991ANat..137S..50P |s2cid=85125604 |url=http://www.public.iastate.edu/~jessie/Publications/1991%20Pulliam%20Danielson%20American%20Naturalist.pdf |access-date=11 December 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090326000408/http://www.public.iastate.edu/~jessie/Publications/1991%20Pulliam%20Danielson%20American%20Naturalist.pdf |archive-date=26 March 2009 |url-status=dead }} * {{cite journal | doi = 10.1046/j.1523-1739.1998.96354.x | last1 = Purcell | first1 = K. L. | last2 = Verner | first2 = J. | year = 1998 | title = Density and reproductive success of California Towhees | journal = [[Conservation Biology (journal)|Conservation Biology]] | volume = 12 | issue = 2| pages = 442–450 }} * {{cite journal | last1 = Roberts | first1 = C. M. | year = 1998 | title = Sources, sinks, and the design of marine reserve networks | journal = [[Fisheries (journal)|Fisheries]] | volume = 23 | issue = 7 | pages = 16–19 | url = http://md1.csa.com/partners/viewrecord.php?requester=gs&collection=ENV&recid=4368007&q=&uid=790164755&setcookie=yes | url-status = dead | archive-url = https://web.archive.org/web/20120404173203/http://md1.csa.com/partners/viewrecord.php?requester=gs&collection=ENV&recid=4368007&q=&uid=790164755&setcookie=yes | archive-date = 2012-04-04 }} * {{cite journal | doi = 10.1086/503531 | pmid = 16615034 | last1 = Runge | first1 = J. P. | last2 = Runge | first2 = M. C. | last3 = Nichols | first3 = J. D. | year = 2006 | title = The role of local populations within a landscape context:defining and classifying sources and sinks | journal = [[American Naturalist]] | volume = 167 | issue = 6| pages = 925–938 | bibcode = 2006ANat..167..925R | s2cid = 8952958 }} * {{cite journal | doi = 10.1086/285966 | last1 = Thomas | first1 = C. D. | last2 = Singer | first2 = M. C. | last3 = Boughton | first3 = D. A. | year = 1996 | title = Catastrophic extinction of population sources in a butterfly metapopulation | journal = [[American Naturalist]] | volume = 148 | issue = 6| pages = 957–975 | bibcode = 1996ANat..148..957T | s2cid = 85253063 }} * {{cite journal | doi = 10.1890/0012-9658(2006)87[3029:EOLSDA]2.0.CO;2 | last1 = Tittler | first1 = R. | last2 = Fahrig | first2 = L. | last3 = Villard | first3 = M. A. | year = 2006 | title = Evidence of large-scale source-sink dynamics and long-distance dispersal among wood thrush populations | journal = [[Ecology (journal)|Ecology]] | volume = 87 | issue = 12| pages = 3029–3036 | pmid = 17249228 | issn = 0012-9658 }} * {{cite journal | doi = 10.2307/5833 | last1 = Watkinson | first1 = A. R. | last2 = Sutherland | first2 = W. J. | year = 1995 | title = Sources, sinks and pseudo-sinks| journal = [[Journal of Animal Ecology]] | volume = 64 | issue = 1| pages = 126–130 | jstor = 5833 | bibcode = 1995JAnEc..64..126W }} * Williams, B. K., J. D. Nichols, and M. J. Conroy. 2001. Analysis and management of animal populations. Academic Press. San Diego, USA. {{Refend}} {{Clear}} k54fd1z75z6gq9rl2za5tgbc0qu9tzy 42586473 42586466 2026-04-30T14:31:49Z Duma 16555 42586473 wikitext text/x-wiki [[File:Perceptual Trap.png|thumb|350px|right|Konceptualni prikaz (tabela 2x2) [[dinamika izvora i ponora|izvora i ponora]], [[ekološka zamka|ekoloških zamki]] i perceptivnih zamki. Adaptirano iz Patten i Kelly (2010)<ref name=Patten/>]] A '''perceptual trap''' is an [[ecology|ecological]] scenario in which [[environmental change]], typically [[Human impact on the environment|anthropogenic]], leads an organism to avoid an otherwise high-quality [[habitat]]. The concept is related to that of an [[ecological trap]], in which environmental change causes preference towards a low-quality habitat. == Historija == In a 2004 article discussing [[source–sink dynamics]], James Battin did not distinguish between high-quality habitats that are preferred or avoided, labelling both "sources".<ref name=Battin>Battin, J. (2004) [http://courses.nres.uiuc.edu/nres407/Readings/battin_ecological%20traps.pdf "When good animals love bad habitats: ecological traps and the conservation of animal populations"] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110813074823/http://courses.nres.uiuc.edu/nres407/Readings/battin_ecological%20traps.pdf |date=2011-08-13 }} (PDF), ''Conservation Biology,'' '''18''': 1482–1491</ref> The latter scenario, in which a high-quality habitat is avoided, was first recognised as an important phenomenon in 2007 by Gilroy and Sutherland,<ref name=Gilroy>Gilroy, J. J., and W. J. Sutherland. (2007) "Beyond ecological traps: perceptual errors and undervalued resources," ''Trends in Ecology and Evolution,'' '''22''': 351–356</ref> who described them as "undervalued resources". The term "perceptual trap" was first proposed by Michael Patten and Jeffrey Kelly in a 2010 article.<ref name=Patten>Patten, M.A., and Kelly, J.F. (2010) "Habitat selection and the perceptual trap," ''Ecological Applications,'' '''20''': 2148–2156.</ref> Hans Van Dyck<ref name=VanDyck>Van Dyck, H. (2012) "Changing organisms in rapidly changing anthropogenic landscapes: the significance of the 'Umwelt'-concept and functional habitat for animal conservation," ''Evolutionary Applications,'' '''5(2)''': : 144–153.</ref> argues that the term is misleading because perception is also a major component in other cases of trapping. == Opis == Animals use discrete environmental cues to select habitat.<ref name=Kristan>Kristan, W. B. (2003) "The role of habitat selection behavior in population dynamics: source–sink systems and ecological traps," ''Oikos,'' '''103''': 457–468</ref> A perceptual trap occurs if change in an environmental cue leads an organism to avoid a high-quality habitat.<ref name=Patten/> It differs, therefore, from simple habitat avoidance, which may be a correct decision given the habitat's quality.<ref name=Patten/> The concept of a perceptual trap is related to that of an [[ecological trap]], in which environmental change causes preference towards a low-quality habitat.<ref name=Patten/> There is expected to be strong [[natural selection]] against ecological traps, but not necessarily against perceptual traps, as [[Allee effect]]s may restrict a population’s ability to establish itself.<ref name=Patten/> == Primjeri == [[File:Lesser Prairie Chicken.jpg|thumb|200px|right|Patten i Kelly<ref name=Patten/> pretpostavljaju da na populacije ''[[Tympanuchus pallidicinctus]]'' djeluje perceptivna zamka.]] To support the concept of a perceptual trap, Patten and Kelly<ref name=Patten/> cited a study of the [[lesser prairie-chicken]] (''Tympanuchus pallidicinctus''). The species' natural environment, [[shinnery oak]] [[grassland]], is often treated with the [[herbicide]] [[tebuthiuron]] to increase grass cover for [[grazing|cattle grazing]].<ref name=Patten/> Herbicide treatment resulted in less shrub cover, a habitat cue that caused female lesser prairie-chickens to avoid the habitat in favour of untreated areas. However, females who nested in herbicide-treated areas achieved comparable nesting successes and [[clutch size]]s to those in untreated areas.<ref name=Patten/> Patten and Kelly suggest that the adverse effects of tebuthiuron treatment on nesting success are countered by various effects, such as greater nest concealment through increased grass cover.<ref name=Patten/> Therefore, female birds are erroneously avoiding a high-quality habitat. Patten and Kelly<ref name=Patten/> also cited as a possible perceptual trap the cases of the [[spotted towhee]] (''Pipilo maculatus'') and [[rufous-crowned sparrow]] (''Aimophila ruficeps''), which tend to avoid habitat fragments, even though birds nesting in habitat fragments achieve increased nesting success due to a reduction in [[snake]] predation.<ref name=Patten2>Patten, M. A., and D. T. Bolger (2003) "Variation in top-down control of avian reproductive success across a fragmentation gradient", ''Oikos,'' '''101''':479–488</ref> == Povezano == * [[Ekološka zamka]] * [[Dinamika izvora i ponora]] * [[Greške tipa I i tipa II]] == Reference == {{reflist}} rl6ieks0lt1oynxk6p8lhyh6zbowiqn 42586484 42586473 2026-04-30T15:24:19Z Duma 16555 42586484 wikitext text/x-wiki [[File:Perceptual Trap.png|thumb|350px|right|Konceptualni prikaz (tabela 2x2) [[dinamika izvora i ponora|izvora i ponora]], [[ekološka zamka|ekoloških zamki]] i perceptivnih zamki. Adaptirano iz Patten i Kelly (2010)<ref name=Patten/>]] '''Perceptivna zamka''' je [[ekologija|ekološki]] scenario u kojem [[promjena okoline]], obično [[ljudski utjecaj na okolinu|antropogena]], navodi organizam da izbjegava inače visokokvalitetno [[stanište]]. Koncept je povezan s [[ekološka zamka|ekološkom zamkom]], u kojoj promjena okoline uzrokuje preferenciju prema staništu niske kvalitete. == Historija == U članku iz 2004. godine koji je raspravljao o [[dinamika izvora i ponora|dinamici izvora i ponora]], James Battin nije pravio razliku između visokokvalitetnih staništa koja se preferiraju ili izbjegavaju, nazivajući oba "izvorima".<ref name=Battin>Battin, J. (2004) [http://courses.nres.uiuc.edu/nres407/Readings/battin_ecological%20traps.pdf "When good animals love bad habitats: ecological traps and the conservation of animal populations"] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110813074823/http://courses.nres.uiuc.edu/nres407/Readings/battin_ecological%20traps.pdf |date=2011-08-13 }} (PDF), ''Conservation Biology,'' '''18''': 1482–1491</ref> Potonji scenario, u kojem se izbjegava visokokvalitetno stanište, prvi put su prepoznali kao važan fenomen 2007. godine Gilroy i Sutherland,<ref name=Gilroy>Gilroy, J. J., and W. J. Sutherland. (2007) "Beyond ecological traps: perceptual errors and undervalued resources," ''Trends in Ecology and Evolution,'' '''22''': 351–356</ref> koji su ih opisali kao "potcijenjene resurse". Termin "perceptivna zamka" prvi su predložili Michael Patten i Jeffrey Kelly u članku iz 2010. godine.<ref name=Patten>Patten, M.A., and Kelly, J.F. (2010) "Habitat selection and the perceptual trap," ''Ecological Applications,'' '''20''': 2148–2156.</ref> Hans Van Dyck<ref name=VanDyck>Van Dyck, H. (2012) "Changing organisms in rapidly changing anthropogenic landscapes: the significance of the 'Umwelt'-concept and functional habitat for animal conservation," ''Evolutionary Applications,'' '''5(2)''': : 144–153.</ref> tvrdi da je termin obmanjujući jer je percepcija također glavna komponenta u drugim slučajevima hvatanja. == Opis == Životinje koriste diskretne okolišne znakove za odabir staništa.<ref name=Kristan>Kristan, W. B. (2003) "The role of habitat selection behavior in population dynamics: source–sink systems and ecological traps," ''Oikos,'' '''103''': 457–468</ref> Perceptivna zamka nastaje ako promjena okolišnog znaka navodi organizam da izbjegava visokokvalitetno stanište.<ref name=Patten/> Perceptivna zamka se stoga razlikuje od jednostavnog izbjegavanja staništa, što može biti ispravna odluka s obzirom na kvalitet staništa.<ref name=Patten/> Koncept perceptivne zamke povezan je s konceptom [[ekološka zamka|ekološke zamke]], u kojoj promjena okoline uzrokuje preferiranje staništa niske kvalitete.<ref name=Patten/> Očekuje se jaka [[prirodna selekcija]] protiv ekoloških zamki, ali ne nužno i protiv perceptivnih zamki, jer [[Alleejev efekt|Alleejevi efekti]] mogu ograničiti sposobnost populacije da se uspostavi.<ref name=Patten/> == Primjeri == [[File:Lesser Prairie Chicken.jpg|thumb|200px|right|Patten i Kelly<ref name=Patten/> pretpostavljaju da na populacije ''[[Tympanuchus pallidicinctus]]'' djeluje perceptivna zamka.]] To support the concept of a perceptual trap, Patten and Kelly<ref name=Patten/> cited a study of the [[lesser prairie-chicken]] (''Tympanuchus pallidicinctus''). The species' natural environment, [[shinnery oak]] [[grassland]], is often treated with the [[herbicide]] [[tebuthiuron]] to increase grass cover for [[grazing|cattle grazing]].<ref name=Patten/> Herbicide treatment resulted in less shrub cover, a habitat cue that caused female lesser prairie-chickens to avoid the habitat in favour of untreated areas. However, females who nested in herbicide-treated areas achieved comparable nesting successes and [[clutch size]]s to those in untreated areas.<ref name=Patten/> Patten and Kelly suggest that the adverse effects of tebuthiuron treatment on nesting success are countered by various effects, such as greater nest concealment through increased grass cover.<ref name=Patten/> Therefore, female birds are erroneously avoiding a high-quality habitat. Patten and Kelly<ref name=Patten/> also cited as a possible perceptual trap the cases of the [[spotted towhee]] (''Pipilo maculatus'') and [[rufous-crowned sparrow]] (''Aimophila ruficeps''), which tend to avoid habitat fragments, even though birds nesting in habitat fragments achieve increased nesting success due to a reduction in [[snake]] predation.<ref name=Patten2>Patten, M. A., and D. T. Bolger (2003) "Variation in top-down control of avian reproductive success across a fragmentation gradient", ''Oikos,'' '''101''':479–488</ref> == Povezano == * [[Ekološka zamka]] * [[Dinamika izvora i ponora]] * [[Greške tipa I i tipa II]] == Reference == {{reflist}} e8ro8fzbvxx1kuc1dmdecigfwtsb2wt 42586536 42586484 2026-04-30T19:06:10Z Duma 16555 42586536 wikitext text/x-wiki [[File:Perceptual Trap.png|thumb|350px|right|Konceptualni prikaz (tabela 2x2) [[dinamika izvora i ponora|izvora i ponora]], [[ekološka zamka|ekoloških zamki]] i perceptivnih zamki. Adaptirano iz Patten i Kelly (2010)<ref name=Patten/>]] '''Perceptivna zamka''' je [[ekologija|ekološki]] scenario u kojem [[promjena okoline]], obično [[ljudski utjecaj na okolinu|antropogena]], navodi organizam da izbjegava inače visokokvalitetno [[stanište]]. Koncept je povezan s [[ekološka zamka|ekološkom zamkom]], u kojoj promjena okoline uzrokuje preferenciju prema staništu niske kvalitete. == Historija == U članku iz 2004. godine koji je raspravljao o [[dinamika izvora i ponora|dinamici izvora i ponora]], James Battin nije pravio razliku između visokokvalitetnih staništa koja se preferiraju ili izbjegavaju, nazivajući oba "izvorima".<ref name=Battin>Battin, J. (2004) [http://courses.nres.uiuc.edu/nres407/Readings/battin_ecological%20traps.pdf "When good animals love bad habitats: ecological traps and the conservation of animal populations"] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110813074823/http://courses.nres.uiuc.edu/nres407/Readings/battin_ecological%20traps.pdf |date=2011-08-13 }} (PDF), ''Conservation Biology,'' '''18''': 1482–1491</ref> Potonji scenario, u kojem se izbjegava visokokvalitetno stanište, prvi put su prepoznali kao važan fenomen 2007. godine Gilroy i Sutherland,<ref name=Gilroy>Gilroy, J. J., and W. J. Sutherland. (2007) "Beyond ecological traps: perceptual errors and undervalued resources," ''Trends in Ecology and Evolution,'' '''22''': 351–356</ref> koji su ih opisali kao "potcijenjene resurse". Termin "perceptivna zamka" prvi su predložili Michael Patten i Jeffrey Kelly u članku iz 2010. godine.<ref name=Patten>Patten, M.A., and Kelly, J.F. (2010) "Habitat selection and the perceptual trap," ''Ecological Applications,'' '''20''': 2148–2156.</ref> Hans Van Dyck<ref name=VanDyck>Van Dyck, H. (2012) "Changing organisms in rapidly changing anthropogenic landscapes: the significance of the 'Umwelt'-concept and functional habitat for animal conservation," ''Evolutionary Applications,'' '''5(2)''': : 144–153.</ref> tvrdi da je termin obmanjujući jer je percepcija također glavna komponenta u drugim slučajevima hvatanja. == Opis == Životinje koriste diskretne okolišne znakove za odabir staništa.<ref name=Kristan>Kristan, W. B. (2003) "The role of habitat selection behavior in population dynamics: source–sink systems and ecological traps," ''Oikos,'' '''103''': 457–468</ref> Perceptivna zamka nastaje ako promjena okolišnog znaka navodi organizam da izbjegava visokokvalitetno stanište.<ref name=Patten/> Perceptivna zamka se stoga razlikuje od jednostavnog izbjegavanja staništa, što može biti ispravna odluka s obzirom na kvalitet staništa.<ref name=Patten/> Koncept perceptivne zamke povezan je s konceptom [[ekološka zamka|ekološke zamke]], u kojoj promjena okoline uzrokuje preferiranje staništa niske kvalitete.<ref name=Patten/> Očekuje se jaka [[prirodna selekcija]] protiv ekoloških zamki, ali ne nužno i protiv perceptivnih zamki, jer [[Alleejev efekt|Alleejevi efekti]] mogu ograničiti sposobnost populacije da se uspostavi.<ref name=Patten/> == Primjeri == [[File:Lesser Prairie Chicken.jpg|thumb|200px|right|Patten i Kelly<ref name=Patten/> pretpostavljaju da na populacije ''[[Tympanuchus pallidicinctus]]'' djeluje perceptivna zamka.]] Kako bi podržali koncept perceptivne zamke, Patten i Kelly<ref name=Patten/> su naveli istraživanje o ''[[Tympanuchus pallidicinctus]]''. Prirodno okruženje te vrste, [[travnjak]] [[Quercus havardii|hrasta]], često se tretira [[herbicid]]om [[tebutiuron]]om kako bi se povećala pokrivenost travom za [[ispaša|ispašu stoke]].<ref name=Patten/> Tretman herbicidima rezultirao je manjom pokrivenošću grmljem, što je znak staništa koji je uzrokovao da ženke te vrste izbjegavaju to stanište u korist netretiranih područja. Međutim, ženke koje su se gnijezdile u područjima tretiranim herbicidom postigle su usporedive uspjehe gniježđenja i [[leglo (jaja)|veličine legla]] s onima u netretiranim područjima.<ref name=Patten/> Patten i Kelly sugeriraju da se negativni učinci tretmana tebutiuronom na uspjeh gniježđenja suzbijaju različitim efektima, kao što je veća skrivenost gnijezda kroz povećanu pokrivenost travom.<ref name=Patten/> Ženke ptica stoga pogrešno izbjegavaju visokokvalitetno stanište. Patten i Kelly<ref name=Patten/> su također kao moguću perceptivnu zamku naveli slučajeve kod vrsta ''[[Pipilo maculatus]]'' i ''[[Aimophila ruficeps]]'', koji imaju tendenciju izbjegavanja fragmenata staništa, iako ptice koje se gnijezde u fragmentima staništa postižu veći uspjeh gniježđenja zbog smanjenja predacije od strane zmija.<ref name=Patten2>Patten, M. A., and D. T. Bolger (2003) "Variation in top-down control of avian reproductive success across a fragmentation gradient", ''Oikos,'' '''101''':479–488</ref> == Povezano == * [[Ekološka zamka]] * [[Dinamika izvora i ponora]] * [[Greške tipa I i tipa II]] == Reference == {{reflist}} 9k6b65r14gh7enp0ng4skh9zucysgle 42586544 42586536 2026-04-30T19:32:27Z Duma 16555 42586544 wikitext text/x-wiki [[File:Uperoleia fusca orange.jpg|thumb|A [[dusky toadlet]] displaying patches normally concealed]] [[File:Unkenrefleks.JPG|thumb|The underside of a [[yellow-bellied toad]]]] '''Unkenreflex''' – interchangeably referred to as '''unken reflex''' (''Unke'' is the German word for fire-bellied toads) – is a defensive posture adopted by several branches of the [[amphibian]] class, including [[salamanders]], [[toads]], and certain species of [[frogs]].<ref name="Carretero et al. 2011"/> Implemented most often in the face of an imminent attack by a predator, unkenreflex is characterized by the subject’s contortion or arching of its body to reveal previously hidden bright colors of the ventral side, tail, or inner limb; the subject remains immobile while in unkenreflex.<ref name="Pröhl and Ostrowski 2011"/> During the course of unkenreflex, the amphibian in question releases [[bufotoxin]]s from its parotid glands, tenses its entire body, and swallows air to bloat itself in an attempt to look larger.<ref>{{Cite journal |last=Harkewicz |first=Kenneth A. |title=Maintenance of ''Bombina'' species of frogs |journal=Seminars in Avian and Exotic Pet Medicine |year=2004 |volume=13 |issue=4 |pages=229–233 |doi=10.1053/j.saep.2004.04.009}}</ref> These secretions, along with the [[Aposematism|aposematic]] coloring common among the amphibians which display unkenreflex, serve as a warning to nearby predators that the amphibian may be poisonous.<ref>{{Cite journal |last1=Gohli |first1=Jostein |last2=Högstedt |first2=Göran |name-list-style=amp |date=2010 |title=Reliability in aposematic signaling: Thoughts on evolution and aposematic life |journal=Communicative & Integrative Biology |volume=3 |issue=1 |pages=9–11 |pmc=2881232 |pmid=20539774 |doi=10.4161/cib.3.1.9782}}</ref> Not all amphibians which display unkenreflexes possess aposematic coloring, nor do all amphibians display unkenreflex to the same degree.<ref name="Pröhl and Ostrowski 2011"/> Certain species of anurans, such as the adult male ''[[Long-legged wood frog|Rana macrocnemis]]'', only half-complete unkenreflex (also called low-intensity, or partial unken reflex) by only twisting its body slightly and not revealing the entire underside coloring,<ref name="Carretero et al. 2011"/> or by shielding their face with raised feet that have dramatic coloration, or by curling their tail and exposing the tail's underside.{{fact|date=June 2022}} This half completion of unkenreflex can be found both in species that display aposematic coloring and those that do not; unkenreflex is not entirely limited to poisonous amphibians.<ref>{{citation|last = Brodie|first = Edmund|title = Venomous Animals: 300 Animals in Full Color|publisher = [[Western Publishing]]|year = 1989|isbn = 0-307-24074-6|url-access = registration|url = https://archive.org/details/venomousanimals300brod}}.</ref><ref>{{cite journal |last1=Rößler |first1=Daniela C. |last2=Lötters |first2=Stefan |last3=Mappes |first3=Johanna |last4=Valkonen |first4=Janne K. |last5=Menin |first5=Marcelo |last6=Lima |first6=Albertina P. |last7=Pröhl |first7=Heike |title=Sole coloration as an unusual aposematic signal in a Neotropical toad |journal=Scientific Reports |date=4 February 2019 |volume=9 |issue=1 |pages=1128 |doi=10.1038/s41598-018-37705-1 |bibcode=2019NatSR...9.1128R |s2cid=59603566 |doi-access=free |pmid=30718568 |pmc=6362010 }}</ref> This behavior is named after the [[fire-bellied toad]] (German: ''[[wikt:Unke|Unke]]''; combining form: ''Unken-'') which exhibits this reflex. == Povezano == * [[Teorija signalizacije]] == Reference == {{reflist|30em|refs= <ref name="Carretero et al. 2011">{{cite journal |last1=Carretero |first1=M. A. |last2=Sillero |first2=N. |last3=Corti |first3=C. |last4=Jorge |first4=F. |last5=Freitas |first5=S. |last6=Arakelyan |first6=M. |name-list-style=amp |year=2011 |title=Unkenreflex in ''Rana macrocnemis'' from Armenia |journal=Herpetology Notes |volume=4 |pages=67–69 |url=http://www.herpetologynotes.seh-herpetology.org/Volume4_PDFs/Carretero_et_al_Herpetology_Notes_Volume4_pages067-069.pdf |archive-date=2020-07-13 |access-date=2018-03-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200713032607/http://www.herpetologynotes.seh-herpetology.org/Volume4_PDFs/Carretero_et_al_Herpetology_Notes_Volume4_pages067-069.pdf |url-status=dead }}</ref> <ref name="Pröhl and Ostrowski 2011">{{Cite journal |last1=Pröhl |first1=Heike |last2=Ostrowski |first2=Thomas |name-list-style=amp |date=2011 |title=Behavioural elements reflect phenotypic colour divergence in a poison frog |journal=Evolutionary Ecology |volume=25 |issue=5 |pages=993–1015 |doi=10.1007/s10682-010-9455-5|bibcode=2011EvEco..25..993P |s2cid=35950789 }}</ref> }} kzb8cw5ha4siiwpkp2ph49liqm31kod 0 257502 42586548 42585538 2026-04-30T21:01:59Z Alekol 2231 /* April/Travanj */ 42586548 wikitext text/x-wiki {{Godina nav|2026}} {{otheruses}} {{Godina u drugim kalendarima|2026}} Godina '''2026''' (MMXXVI) je [[redovna godina koja počinje u četvrtak]]. * UN-ova Međunarodna godina: pašnjaka i stočara; volontera za održivi razvoj; zemljoradnica. * Nove godine: ♞ [[Kineska nova godina|kineska]] 17. 2.; ☪ islamska 16. 6.; ✡ [[Roš Hašana]] 11/12. 9. * Uskrs: ✝ zapadni 5. 4.; 🞣 istočni 12. 4. * Bajram: Ramazanski 20. 3.; Kurban 27. 5. == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - Bugarska je 21. članica [[eurozona|eurozone]], 1,95583 [[bugarski lev|leva]] za euro. * 1. 1. - Požar u baru u [[Crans-Montana|Crans-Montani]], stradalo je 40 ljudi. * 1. 1. - Demokratski socijalista [[Zohran Mamdani]] je gradonačelnik [[New York]]a. * [[2. 1.]] - Šesti dan protesta u Iranu, iniciranih ekonomskom krizom. [[Donald Trump|Trump]] izjavljuje da će intervenisati ako demonstranti budu ubijani. * 2. 1. - [[Ciudad de la Paz (Ekvatorska Gvineja)|Ciudad de la Paz]] je novi glavni grad [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorske Gvineje]], u kontinentalnom delu zemlje, umesto [[Malabo]]a na ostrvu [[Bioko]]. * 2 - 4. 1. - Jemenski građanski rat: jemenska vlada je uz saudijsku pomoć povratila teritorije izgubljene u ofanzivi Južnog prijelaznog vijeća prošlog mjeseca (muhafaze [[Hadramaut (muhafaza)|Hadramaut]] i [[Al-Mahra (muhafaza)|Al-Mahra]]). Na otoku [[Sokotra]] su blokirani turisti. [[Datoteka:Nicolas Maduro on board the USS Iwo Jima (cropped).jpg|120px|mini|lijevo|[[Nicolás Maduro|Maduro]]]] * [[3. 1.]] - Operacija ''Absolute Resolve'': američki udari u [[Venecuela|Venecueli]] i hvatanje predsednika [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]] i njegove supruge po optužbi za trgovinu narkoticima. Trump izjavljuje da će SAD upravljati zemljom do tranzicije, najavljuje dolazak američkih naftnih kompanija. V.d. predsednika je [[Delcy Rodríguez]]. * [[6. 1.]] - Grenlandska kriza: lideri nekoliko evropskih zemalja reafirmiraju podršku Danskoj i [[Grenland]]u povodom novih američkih potraživanja. * 6. 1. - Kontroverza oko chatbota [[Grok]] koji generira seksualizirane slike žena i djevojčica. * 6 - 10. 1. - Sukob između sirijske prelazne vlade i kurdskih Sirijskih demokratskih snaga u [[Alep]]u - po sporazumu o primirju, SDF napušta grad. Vlada zatim preduzima ofanzivu 13-tog. * [[7. 1.]] - Snage međunarodno priznate jemenske vlade ulaze u [[Aden]]. * [[8. 1.]] - Pojačanje protesta u Iranu, praćeno gašenjem interneta i oružanim suzbijanjem - stradale su hiljade demonstranata. * 8. 1. - Rat u Ukrajini: hipersonična balistička raketa [[Orešnik]] je uveče upotrebljena protiv [[Lavov]]a. * [[14. 1.]] - Zlato je ove sedmice prelazilo 4.600 dolara za uncu, vrhunac 4.638. * [[17. 1.]] - Trump objavljuje da uvodi dodatne carine za osam evropskih zemalja koje učestvuju u vojnoj vežbi ''Arctic Endurance'' i protive se američkom zauzeću Grenlanda (u Davosu 21-og ih otkazuje, kaže da neće primenjivati silu i da je postigao okvirni sporazum sa gen. sek. NATO-a). * 17. 1. - U Paragvaju je potpisan sporazum o slobodnoj trgovini između [[EU]] i [[Mercosur]] (potrebna je ratifikacija). * 17. 1. - Na snazi je sporazum UN o zaštiti oceana (kolokvijalno ''High Seas Treaty''), za očuvanje i održivo korištenje morske bioraznolikosti izvan nacionalne jurisdikcije. * [[20. 1.]] - U Zagrebu prikazan film "[[Svadba (2026.)|Svadba]]" - najgledaniji hrvatski film. * 20. 1. - Politička kriza u Bugarskoj (traje od 2021): predsednik [[Rumen Radev]] je podneo ostavku; potpredsednica [[Ilijana Jotova]] postaje prva žena predsednik 23-ćeg. * [[21. 1.]] - Blokada Filozofskog fakulteta u Novom Sadu zbog otkaza prof. Jeleni Kleut - policija je izbacila iz zgrade studente, profesore i građane. * [[22. 1.]] - Trump i predstavnici nekoliko zemalja su u Davosu potpisali povelju [[Odbor mira|Odbora mira]] (''Board of Peace''), koji je u novembru pomenut u rezoluciji SB UN 2803 kao prelazno upravno i nadzorno telo za Gazu. * 22. 1. - SAD su napustile [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetsku zdravstvenu organizaciju]]. * [[23. 1.]] - Američki organ je produžio licencu Naftnoj industriji Srbije do 20. februara (mađarski MOL je objavio 19-tog da će preuzeti NIS od Gaspromnjefta). * [[24. 1.]] - Kriza u [[Minneapolis, Minnesota|Minneapolisu]]: nakon Renée Good 7-og, agenti ICE (Sprovođenje imigracije i carina) ubili su i Alexa Prettija. * 10 - [[25. 1.]] - Evropsko prvenstvo u vaterpolu, Beograd: Srbija 1, Hrvatska 6, Crna Gora 7. U all-star timu su [[Milan Glušac]], [[Dušan Mandić]] i [[Strahinja Rašović]]. * [[26. 1.]] - Talačka kriza u Gazi: Izraelci su našli telo poslednjeg taoca. * [[27. 1.]] - Samit EU-Indija u New Delhiju: postignut je sporazum o slobodnoj trgovini (potrebna ratifikacija). * 27. 1. - [[Južni Sudan]]: vladine snage, preds. [[Salva Kiir Mayardit|Salve Kiira]], pokrenule ofanzivu u državi Jonglei kako bi povratile pozicije koje su prošlog meseca zauzele opozicione snage zatvorenog bivšeg potpredsednika [[Riek Machar|Rieka Machara]]. * [[28. 1.]] - Urušavanje rudnika [[koltan]]a Rubaya na istoku DR Kongo: stradalo je preko 400 ljudi. * 28. 1.]] - [[Sarah Mullally]] je prva žena [[nadbiskup Canterburyja]]. * [[29. 1.]] - U [[Konjuh (Kruševac)|Konjuhu]] kod Kruševca zaplenjeno pet tona marihuane. * 29. 1. - Trump je potpisao izvršno naređenje o carini za zemlje koje snabdevaju [[Kuba|Kubu]] naftom; Meksiko je još pre dva dana otkazao isporuku - na Kubi se zaoštrava energetska kriza. * [[30. 1.]] - Predsednik Vučić je potpisao paket od pet izmena i dopuna pravosudnih zakona, tzv. Mrdićeve zakone. [[Datoteka:EFTA00001815 - Stone-walled driveway leads to a luxurious villa with palm trees and a coastal view featuring a black utility vehicle parked on the concrete pad.jpg|mini|Na "Epsteinovom otoku" 2019. ([[Little Saint James]], [[Američki Djevičanski Otoci]])]] * 30. 1. - Ministarstvo pravde SAD je objavilo 3,5 miliona dokumenata u vezi [[Jeffrey Epstein|Jeffreya Epsteina]]; novi fokus na bivšeg princa Andrewa i britanskog političara Petera Mandelsona. * 30. 1. - Nakon što je dostigla 5.500 dolara za uncu, cena zlata pada 9%, najviše od 1983. === Februar/Veljača === * 15. 1. - [[1. 2.]] - [[EHF Euro 2026.]] (Danska, Švedska Norveška): Danska 1, Hrvatska 3, Srbija 19, Crna Gora 23. U all-star timu je [[Mario Šoštarić]]. Doček rukometaša u Zagrebu 2-og je organizirala Vlada RH. * [[3. 2.]] - Islamisti ubili 160-200 ljudi u dva sela u zapadnoj nigerijskoj državi Kwara. * [[5. 2.]] - Istekao ugovor [[Novi START]] o redukciji nuklearnog naoružanja iz 2010. (Rusija je suspendovala učešće 2023). * 5. 2. - U Makedoniji je počela akcija u kojoj je zaplenjeno 40 tona marihuane. * [[6. 2.]] - [[Dow Jones Industrial Average|Dow Jones IA]] je prvi put prešao 50.000. * 6 - 22. 2. - Zimske olimpijske igre u [[Milano|Milanu]] i [[Cortina d'Ampezzo|Cortini d'Ampezzo]]. * [[8. 2.]] - Izbori za predsjednika Republike Srpske (od novembra): nakon ponavljanja glasanja na 136 biračkih mjesta, potvrđena je pobjeda [[Siniša Karan|Siniše Karana]] iz SNSD (inauguracija 17-og). * 8. 2. - Vanredni izbori u [[Japan]]u: [[Liberalna demokratska partija (Japan)|LDP]] premijerke [[Sanae Takaichi]] dobija dvotrećinsku većinu. * 8. 2. - [[Super Bowl]] LX u [[Santa Clara, California|Santa Clari]]: [[Seattle Seahawks]] - [[New England Patriots]] 29:13; u poluvremenu je nastupio portorikanski reper [[Bad Bunny]]. * [[12. 2.]] - Trump opozvao klasifikaciju gasova staklene bašte kao pretnje javnom zdravlju iz 2009, kao i standarde za emisije iz vozila. * 12. 2. - [[Vještačka inteligencija]]: kineska kompanija [[ByteDance]] objavila aplikaciju ''Seedance 2.0'' za generiranje videa - hollywoodski studiji prete tužbom za povredu intelektualnih prava. * [[19. 2.]] - Bivši princ Andrew je bio pritvoren zbog prestupa na javnoj funkciji. * 19. 2. - Bivši južnokorejski predsednik Yoon Suk Yeol osuđen na doživotnu kaznu za pobunu kada je proglasio ratno stanje u decembru 2024. * [[20. 2.]] - Vrhovni sud SAD presudio da predsednik nema pravo da uvodi carine prema zakonu iz 1977 (carine od 2. 4. 2025). Trump sutradan objavljuje globalne carine od 10% po zakonu iz 1962, što ubrzo povećava na 15%. * [[22. 2.]] - Fatalno ranjen ''El Mencho'', lider meksičkog narko-kartela Jalisco Nova Generacija - njegovi ljudi izvode više paljevinskih napada, blokada puteva i sukoba sa vlastima. * [[26. 2.]] - Eskalacija u Konfliktu Pakistana i Afganistana: afganski Talibani napadaju pakistanske položaje (nakon pakistanskih udara od 21-og), Pakistan kaže da je u punom ratu sa Afganistanom. * [[27. 2.]] - MUP objavio da je Hrvatska očišćena od mina. * [[28. 2.]] - Počinje Operacija Lav koji riče/Epska furija, izraelsko-američki udari na Iran sa željom promene režima. ** Ubijen je Vrhovni lider [[Ali Hamenei]] sa još nekoliko vojnih čelnika. Pogođena je škola za devojčice u Minabu na jugu zemlje, iranski mediji izveštavaju o 165 mrtvih. ** Iran uzvraća na Izrael i ciljeve u Persijskom zalivu. === Mart/Ožujak === [[Datoteka:Op epic fury timeline 100hrs - pentagon - mar4 - straight.jpg|mini|Prvih 100 sati rata u Zalivu]] * [[1. 3.]] - Dron pogodio britansku bazu Akrotiri na Kipru. * 1. 3. - Masakru u Abiemnomu na severu [[Južni Sudan|Južnog Sudana]]: omladinci, moguće [[Nuer]]i, napali su [[Dinka (narod)|Dinke]], ubijeno je najmanje 169 ljudi. * [[2. 3.]] - Obnovljen sukob između [[Hezbolah]]a i Izraela. Evakuacije sa juga Libana, gađanje meta na jugu Bejruta. * [[3. 3.]] - Još jedan odron u rudnicima [[koltan]]a Rubaya u prov. [[Nord-Kivu|Severni Kivu]], [[DR Kongo]], sa preko 200 mrtvih (u januaru je stradalo preko 400 ljudi). * [[4. 3.]] - Iranska fregata IRIS Dena je torpedovana blizu Šri Lanke. * [[5. 3.]] - Izbori u [[Nepal]]u, prvi od protesta Gen Z prošlog septembra: skoro dvotrećinska većina za Nacionalnu nezavisnu partiju, repera i gradonačelnika Katmandua [[Balen Shah]]a. * [[6. 3.]] - Kosovska predsednica [[Vjosa Osmani]] raspustila skupštinu dan nakon neuspelog biranja novog predsednika; "[[Samoopredeljenje (politička stranka)|Samoopredeljenje]]" se obraća Ustavnom sudu. * 7/[[8. 3.]] - Pogođeni rezervoari nafte kod Teherana, grad je obavijen dimom, pada crna kiša. Za novog Vrhovnog lidera Irana je izabran sin prethodnog, [[Mojtaba Khamenei]]. * [[9. 3.]] - Cena nafte prelazi 100 dolara po barelu, prvi put od 2022. Promet [[Hormuški tjesnac|Hormuškim tjesnacom]] je znatno otežan. * [[13. 3.]] - Gađane su vojne mete na iranskom ostrvu i naftnom terminalu [[Hark]]. * [[15. 3.]] - [[98. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[One Battle After Another]]'', ukupno šest nagrada od 13 nominacija, uključujući novu kategoriju za [[kasting]]; ''[[Sinners (film iz 2025.)|Sinners]]'', četiri od rekordnih 16; ''[[Frankenstein (film iz 2025.)|Frankenstein]]'' tri od devet; ''[[KPop Demon Hunters]]'' dve od dve; ''[[Sentimental Value]]'' jedna, međunarodna, od devet; ''[[Hamnet (film)|Hamnet]]'' jedna od osam; ''[[Marty Supreme]]'' ništa od devet. * [[16. 3.]] - U pakistanskom udaru je pogođena bolnica, centar za rehabilitaciju narkomana, u Kabulu - lokalni izvori tvrde da ima na stotine mrtvih. * 16. 3. - Započete su izraelske kopnene operacije na jugu Libana - narednih dana se ruše mostovi na reci [[Litani]]. * 16. 3. - Nestanak struje na celoj Kubi (i opet 21-og). * [[17. 3.]] - U izraelskim napadima u Teheranu, ubijeni su tajnik Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti [[Ali Laridžani]] i komandant Basidža, paravojne dragovoljačke milicije u okviru Revolucionarne garde, Golamreza Solejmani (sljedeće noći i ministar obavještajnih dijela Esmail Hatib). * [[18. 3.]] - Prvi, izraelski, napad na iransku hidrokarbonsku proizvodnju: najveće gasno polje, Južni Pars, koje deli sa [[Katar]]om. Iran odgovara udarom i velikom štetom na katarskom kompleks Ras Laffan za likvefakciju gasa. Ovo povlači obustavu rada kompanije QAFCO, koja proizvodi 14% svetske [[Urea|uree]].<ref>[https://www.theguardian.com/world/2026/apr/03/visual-guide-gulf-fertiliser-blockade ‘Food security timebomb’: a visual guide to the Gulf fertiliser blockade]. theguardian.com 3 Apr 2026</ref> * [[20. 3.]] - Iranci su ispalili dve rakete prema bazi Diego Garcia u sredini Indijskog okeana - jedna se raspala, druga presretnuta. * 20 - 22. 3. - Svetsko prvenstvo u dvoranskoj atletici, [[Toruń]]: srebro za [[Angelina Topić|Angelinu Topić]] u skoku u vis. * [[21. 3.]] - Nakon što je u Iranu gađano nuklearno postrojenje Natanz, iranske rakete pogađaju izraelska mesta Arad i [[Dimona]], nedaleko od nuklearnog centra. * [[22. 3.]] - Parlamentarni izbori u Sloveniji: vladajuće [[Gibanje Svoboda]] je opalo, ali je jedan mandat ispred Janšine [[Slovenska demokratska stranka|SDS]]. * 22. 3. - Lokalni izbori u Francuskoj, drugi krug. Socijalisti zadržali Pariz. * [[24. 3.]] - Potpisan ugovor o slobodnoj trgovini između EU i Australije. * 25 - 26. 3. - Sud u Novom Meksiku odredio 375 milona dolara globe Meti (Facebook i Instagram) jer je omogućila seksualnu eksploataciju dece; sutradan u Los Angelesu sud nalazi da su Meta i YouTube stvorili adiktivne proizvode koji štete mladim korisnicima. * [[26. 3.]] - Nevrijeme u Hrvatskoj. * 26. 3. - Uveče, studentkinja pala sa petog sprata Filozofskog fakulteta u Beogradu. * [[28. 3.]] - Jemenski Husi su ispalili prvu raketu prema Izraelu tokom Iranskog rata. * [[29. 3.]] - Lokalni izbori u 10 opština Srbije (Aranđelovac, Bajina Bašta, Bor, Kladovo, Knjaževac, Kula, Lučani, Majdanpek, Sevojno, Smederevska Palanka). Bilo je nasilja, [[Srpska napredna stranka|naprednjaci]] uglavnom pobeđuju, sa smanjenom podrškom. * [[31. 3.]] - BiH pobijedila Italiju na penale i plasirala se na Svjetsko prvenstvo; Italija nije uspjela treći put zaredom. === April/Travanj === [[Datoteka:Orion POV- Destination and Home (art002e009567).jpg|mini|[[Artemis II]]: brod Orion, Mĕsec i Zemlja]] * [[1. 4.]] - [[10. 4.]] - NASA-ina misija [[Artemis II]], sa posadom oko Meseca, prva iznad niske orbite od 1972; 6/7. 4. su obišli oko Meseca, na rekordnoj udaljenosti od 406.771 km od Zemlje. * [[3. 4.]] - U Iranu je oboren američki [[McDonnell Douglas F-15E Strike Eagle|F-15E]]: pilot je ubrzo spasen a oficir za oružne sisteme 5-tog (prilikom spašavanja Amerikanci uništili dva svoja aviona [[Lockheed C-130 Hercules|C-130]] i dva mala helikoptera [[MD Helicopters MH-6 Little Bird|MH-6]]). Oboren i [[Fairchild Republic A-10 Thunderbolt II|A-10]] kod Hormuškog tjesnaca. * [[5. 4.]] - Objavljeno da je blizu [[Kanjiža|Kanjiže]] pronađen eksploziv kod gasovoda koji vodi prema Mađarskoj. * [[7. 4.]] - Trump: "jedna civilizacija će umreti večeras" ako Iran ne prihvati sporazum. Sledeće noći je dogovoreno primirje na dva tjedna i otvaranje Tjesnaca. * [[8. 4.]] - Izrael smatra da Liban nije obuhvaćen primirjem, u jakim udarcima na Bejrut je stradalo preko 200 ljudi. Iran zatvara Tjesnac i gađa zaljevske zemlje. * [[12. 4.]] - Bez rezultata u pregovorima SAD-Iran u Islamabadu; Trump objavljuje blokadu Hormuškog tjesnaca. * 12. 4. - Parlamentarni izbori u Mađarskoj: partija ''Tisza'' [[Péter Magyar|Pétera Magyara]] pobjeđuje sa dvotrećinskom većinom zastupnika; [[Viktor Orbán|Orbán]] i [[Fidesz]] su proveli četiri mandata i 16 godina na vlasti. * [[13. 4.]] - SAD uvele pomorsku blokadu Irana. * [[17. 4.]] - Iran otvara Tjesnac tijekom lebanonskog primirja, ali ga zatvara već sutradan zbog nastavljene američke blokade. * [[19. 4.]] - Izbori u Bugarskoj, osmi za pet godina: Progresivna Bugarska bivšeg predsednika [[Rumen Radev|Radeva]] dobija apsolutnu većinu mandata. * [[25. 4.]] - [[Rat u Maliju]] i [[Rat u Sahelu]]: koordinirani napadi džihadista iz JNIM i [[Azavad|tuareških pobunjenika]] u više gradova [[Mali]]ja. * 25. 4. - Čovek je pucao blizu Večere dopisnika iz Bele kuće, kojoj su prisustvovali i čelnici SAD. * [[26. 4.]] - [[Sabastian Sawe]] je istrčao Londonski maraton za manje od dva sata. * [[28. 4.]] - Kosovski parlament ne uspeva izabrati novog predsednika - raspušten je, izbori će biti u junu. === Maj/Svibanj === == Predviđeni događaji == * 12 - 16. 5. - Pesma Evrovizije u Beču. * 11. 6. - 19. 7. - FIFA Svetski kup u Severnoj Americi. * [[12. 8.]] - Totalno [[pomračenje Sunca]], u sh. krajevima prekriveno preko 90% diska<ref>[http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 Total Solar Eclipse of 2026 August 12] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150320164625/http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 |date=2015-03-20 }}, ''NASA''</ref>. * [[4. 10.]] - Izbori u BiH. * [[3. 11.]] - Izbori na sredini mandata u SAD. * 19. 11. - Najavljena igra ''[[Grand Theft Auto VI]]''. === Nepoznati datumi === * jesen? - Vanredni izbori u Srbiji? == Rođenja == == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 2026.}} === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - [[Nexhat Daci]], kosovski političar, akademik ANUK (* [[1944]]) * [[2. 1.]] - [[Dejan Đurović]], glumac, spiker, voditelj (* [[1938]]) * [[5. 1.]] - [[Aldrich Ames]], špijun (* [[1941]]) * [[10. 1.]] - [[Erich von Däniken]], ufolog (* [[1935]]) * [[19. 1.]] - [[Valentino Garavani|Valentino]], modni kreator (* [[1932]]) * 19. 1. - [[Senka Veletanlić]], pevačica, glumica (* [[1936]]) * [[20. 1.]] - [[Beti Đorđević]], pevačica (* [[1946]]) * [[23. 1.]] - [[Dalibor Brun]], pjevač (* 1944) * [[30. 1.]] - [[Catherine O'Hara]], glumica (* [[1954]]) === Februar/Veljača === * [[3. 2.]] - [[Saif al-Islam Gaddafi]], libijski političar (* [[1972]]) * [[6. 2.]] - [[Miro Vuksanović]], književnik, akademik SANU (* [[1944]]) * [[7. 2.]] - [[Gordana Marić]], glumica, profesorka FDU (* * [[13. 2.]] - [[Ljiljana Pavić]], scenaristkinja (* [[1938]]) * 13. 2. - [[Tatjana Ječmenica]], teniserka, trener, selektor (* [[1978]]) * [[15. 2.]] - [[Robert Duvall]], glumac (* [[1931]]) * [[17. 2.]] - [[Jesse Jackson]], aktivist za ljudska prava (* [[1941]]) * [[18. 2.]] - [[Borislav Paravac]], bivši član Predsjedništva BiH (* [[1943]]) * 18. 2. - Ljiljana Zelen Karadžić (* [[1945]]) * [[20. 2.]] - [[Mirjana Kapetanović]], bh. književnica i novinarka (* [[1959]]) * [[21. 2.]] - [[Vladislav Jovanović]]. srpski diplomata (* [[1933]]) * 21. 2. - [[Dan Simmons]], književnik (* [[1948]]) * [[23. 2.]] - [[Dragoljub Dimitrijević]], vajar, profesor FPU (* [[1950]]) * [[25. 2.]] - [[Antonio Tejero]], neuspeli španski pučista (* [[1932]]) * [[27. 2.]] - [[Neil Sedaka]], kantautor, pijanist (* [[1939]]) * [[28. 2.]] - [[Ali Hamenei]], Vrhovni lider Irana (* [[1939]]) === Mart/Ožujak === * [[8. 3.]] - [[B. Wongar]] (Sreten Božić), književnik (* 1932) * 8. 3. - [[Vladimir Rakočević]], matematičar, akademik SANU (* [[1953]]) * [[14. 3.]] - [[Jürgen Habermas]], filozof, socijalni teoretičar (* [[1929]]) * [[17. 3.]] - [[Patrijarh gruzijski Ilija II]] (* [[1933]]) * 17. 3. - [[Ali Laridžani]], iranski političar (* [[1958]]) * [[19. 3.]] - [[Chuck Norris]], glumac, majstor borilačkih vještina (* [[1940]]) * 19. 3. - [[Umberto Bossi]], talijanski političar (* [[1941]]) * [[20. 3.]] - [[Robert Mueller]], bivši šef FBI, specijalni istražilac (* [[1944]]) * 20. 3. - [[Božo Koprivica]], književnik, dramaturg (* [[1950]]) * [[22. 3.]] - [[Lionel Jospin]], bivši francuski premijer (* [[1937]]) * 22. 3. - [[Hermann Huppen]], stripotvorac (* [[1938]]) * 22. 3. - [[Radoje Čupić]], glumac (* [[1958]]) * [[26. 3.]] - [[James Tolkan]], glumac (* [[1931]]) * [[30. 3.]] - [[Carlos Westendorp]], španjolski diplomat, bivši VP u BiH (* [[1937]]) === April/Travanj === * [[8. 4.]] - [[Duško Vujošević]], košarkaški trener (* [[1959]]) * [[9. 4.]] - [[Afrika Bambaataa]], pionir hip-hopa (* [[1957]]) * [[23. 4.]] - [[Rexhep Qosja]], književnik (* [[1936]]) == Nobelove nagrade == === Veze === [[Godišnji kalendar]] == Reference == {{izvori}} {{Commonscat}} [[Kategorija:2026.| ]] mtqoklcx8r4iigdo4emun5fbtx1z7ob 42586549 42586548 2026-04-30T21:02:44Z Alekol 2231 /* Predviđeni događaji */ 42586549 wikitext text/x-wiki {{Godina nav|2026}} {{otheruses}} {{Godina u drugim kalendarima|2026}} Godina '''2026''' (MMXXVI) je [[redovna godina koja počinje u četvrtak]]. * UN-ova Međunarodna godina: pašnjaka i stočara; volontera za održivi razvoj; zemljoradnica. * Nove godine: ♞ [[Kineska nova godina|kineska]] 17. 2.; ☪ islamska 16. 6.; ✡ [[Roš Hašana]] 11/12. 9. * Uskrs: ✝ zapadni 5. 4.; 🞣 istočni 12. 4. * Bajram: Ramazanski 20. 3.; Kurban 27. 5. == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - Bugarska je 21. članica [[eurozona|eurozone]], 1,95583 [[bugarski lev|leva]] za euro. * 1. 1. - Požar u baru u [[Crans-Montana|Crans-Montani]], stradalo je 40 ljudi. * 1. 1. - Demokratski socijalista [[Zohran Mamdani]] je gradonačelnik [[New York]]a. * [[2. 1.]] - Šesti dan protesta u Iranu, iniciranih ekonomskom krizom. [[Donald Trump|Trump]] izjavljuje da će intervenisati ako demonstranti budu ubijani. * 2. 1. - [[Ciudad de la Paz (Ekvatorska Gvineja)|Ciudad de la Paz]] je novi glavni grad [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorske Gvineje]], u kontinentalnom delu zemlje, umesto [[Malabo]]a na ostrvu [[Bioko]]. * 2 - 4. 1. - Jemenski građanski rat: jemenska vlada je uz saudijsku pomoć povratila teritorije izgubljene u ofanzivi Južnog prijelaznog vijeća prošlog mjeseca (muhafaze [[Hadramaut (muhafaza)|Hadramaut]] i [[Al-Mahra (muhafaza)|Al-Mahra]]). Na otoku [[Sokotra]] su blokirani turisti. [[Datoteka:Nicolas Maduro on board the USS Iwo Jima (cropped).jpg|120px|mini|lijevo|[[Nicolás Maduro|Maduro]]]] * [[3. 1.]] - Operacija ''Absolute Resolve'': američki udari u [[Venecuela|Venecueli]] i hvatanje predsednika [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]] i njegove supruge po optužbi za trgovinu narkoticima. Trump izjavljuje da će SAD upravljati zemljom do tranzicije, najavljuje dolazak američkih naftnih kompanija. V.d. predsednika je [[Delcy Rodríguez]]. * [[6. 1.]] - Grenlandska kriza: lideri nekoliko evropskih zemalja reafirmiraju podršku Danskoj i [[Grenland]]u povodom novih američkih potraživanja. * 6. 1. - Kontroverza oko chatbota [[Grok]] koji generira seksualizirane slike žena i djevojčica. * 6 - 10. 1. - Sukob između sirijske prelazne vlade i kurdskih Sirijskih demokratskih snaga u [[Alep]]u - po sporazumu o primirju, SDF napušta grad. Vlada zatim preduzima ofanzivu 13-tog. * [[7. 1.]] - Snage međunarodno priznate jemenske vlade ulaze u [[Aden]]. * [[8. 1.]] - Pojačanje protesta u Iranu, praćeno gašenjem interneta i oružanim suzbijanjem - stradale su hiljade demonstranata. * 8. 1. - Rat u Ukrajini: hipersonična balistička raketa [[Orešnik]] je uveče upotrebljena protiv [[Lavov]]a. * [[14. 1.]] - Zlato je ove sedmice prelazilo 4.600 dolara za uncu, vrhunac 4.638. * [[17. 1.]] - Trump objavljuje da uvodi dodatne carine za osam evropskih zemalja koje učestvuju u vojnoj vežbi ''Arctic Endurance'' i protive se američkom zauzeću Grenlanda (u Davosu 21-og ih otkazuje, kaže da neće primenjivati silu i da je postigao okvirni sporazum sa gen. sek. NATO-a). * 17. 1. - U Paragvaju je potpisan sporazum o slobodnoj trgovini između [[EU]] i [[Mercosur]] (potrebna je ratifikacija). * 17. 1. - Na snazi je sporazum UN o zaštiti oceana (kolokvijalno ''High Seas Treaty''), za očuvanje i održivo korištenje morske bioraznolikosti izvan nacionalne jurisdikcije. * [[20. 1.]] - U Zagrebu prikazan film "[[Svadba (2026.)|Svadba]]" - najgledaniji hrvatski film. * 20. 1. - Politička kriza u Bugarskoj (traje od 2021): predsednik [[Rumen Radev]] je podneo ostavku; potpredsednica [[Ilijana Jotova]] postaje prva žena predsednik 23-ćeg. * [[21. 1.]] - Blokada Filozofskog fakulteta u Novom Sadu zbog otkaza prof. Jeleni Kleut - policija je izbacila iz zgrade studente, profesore i građane. * [[22. 1.]] - Trump i predstavnici nekoliko zemalja su u Davosu potpisali povelju [[Odbor mira|Odbora mira]] (''Board of Peace''), koji je u novembru pomenut u rezoluciji SB UN 2803 kao prelazno upravno i nadzorno telo za Gazu. * 22. 1. - SAD su napustile [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetsku zdravstvenu organizaciju]]. * [[23. 1.]] - Američki organ je produžio licencu Naftnoj industriji Srbije do 20. februara (mađarski MOL je objavio 19-tog da će preuzeti NIS od Gaspromnjefta). * [[24. 1.]] - Kriza u [[Minneapolis, Minnesota|Minneapolisu]]: nakon Renée Good 7-og, agenti ICE (Sprovođenje imigracije i carina) ubili su i Alexa Prettija. * 10 - [[25. 1.]] - Evropsko prvenstvo u vaterpolu, Beograd: Srbija 1, Hrvatska 6, Crna Gora 7. U all-star timu su [[Milan Glušac]], [[Dušan Mandić]] i [[Strahinja Rašović]]. * [[26. 1.]] - Talačka kriza u Gazi: Izraelci su našli telo poslednjeg taoca. * [[27. 1.]] - Samit EU-Indija u New Delhiju: postignut je sporazum o slobodnoj trgovini (potrebna ratifikacija). * 27. 1. - [[Južni Sudan]]: vladine snage, preds. [[Salva Kiir Mayardit|Salve Kiira]], pokrenule ofanzivu u državi Jonglei kako bi povratile pozicije koje su prošlog meseca zauzele opozicione snage zatvorenog bivšeg potpredsednika [[Riek Machar|Rieka Machara]]. * [[28. 1.]] - Urušavanje rudnika [[koltan]]a Rubaya na istoku DR Kongo: stradalo je preko 400 ljudi. * 28. 1.]] - [[Sarah Mullally]] je prva žena [[nadbiskup Canterburyja]]. * [[29. 1.]] - U [[Konjuh (Kruševac)|Konjuhu]] kod Kruševca zaplenjeno pet tona marihuane. * 29. 1. - Trump je potpisao izvršno naređenje o carini za zemlje koje snabdevaju [[Kuba|Kubu]] naftom; Meksiko je još pre dva dana otkazao isporuku - na Kubi se zaoštrava energetska kriza. * [[30. 1.]] - Predsednik Vučić je potpisao paket od pet izmena i dopuna pravosudnih zakona, tzv. Mrdićeve zakone. [[Datoteka:EFTA00001815 - Stone-walled driveway leads to a luxurious villa with palm trees and a coastal view featuring a black utility vehicle parked on the concrete pad.jpg|mini|Na "Epsteinovom otoku" 2019. ([[Little Saint James]], [[Američki Djevičanski Otoci]])]] * 30. 1. - Ministarstvo pravde SAD je objavilo 3,5 miliona dokumenata u vezi [[Jeffrey Epstein|Jeffreya Epsteina]]; novi fokus na bivšeg princa Andrewa i britanskog političara Petera Mandelsona. * 30. 1. - Nakon što je dostigla 5.500 dolara za uncu, cena zlata pada 9%, najviše od 1983. === Februar/Veljača === * 15. 1. - [[1. 2.]] - [[EHF Euro 2026.]] (Danska, Švedska Norveška): Danska 1, Hrvatska 3, Srbija 19, Crna Gora 23. U all-star timu je [[Mario Šoštarić]]. Doček rukometaša u Zagrebu 2-og je organizirala Vlada RH. * [[3. 2.]] - Islamisti ubili 160-200 ljudi u dva sela u zapadnoj nigerijskoj državi Kwara. * [[5. 2.]] - Istekao ugovor [[Novi START]] o redukciji nuklearnog naoružanja iz 2010. (Rusija je suspendovala učešće 2023). * 5. 2. - U Makedoniji je počela akcija u kojoj je zaplenjeno 40 tona marihuane. * [[6. 2.]] - [[Dow Jones Industrial Average|Dow Jones IA]] je prvi put prešao 50.000. * 6 - 22. 2. - Zimske olimpijske igre u [[Milano|Milanu]] i [[Cortina d'Ampezzo|Cortini d'Ampezzo]]. * [[8. 2.]] - Izbori za predsjednika Republike Srpske (od novembra): nakon ponavljanja glasanja na 136 biračkih mjesta, potvrđena je pobjeda [[Siniša Karan|Siniše Karana]] iz SNSD (inauguracija 17-og). * 8. 2. - Vanredni izbori u [[Japan]]u: [[Liberalna demokratska partija (Japan)|LDP]] premijerke [[Sanae Takaichi]] dobija dvotrećinsku većinu. * 8. 2. - [[Super Bowl]] LX u [[Santa Clara, California|Santa Clari]]: [[Seattle Seahawks]] - [[New England Patriots]] 29:13; u poluvremenu je nastupio portorikanski reper [[Bad Bunny]]. * [[12. 2.]] - Trump opozvao klasifikaciju gasova staklene bašte kao pretnje javnom zdravlju iz 2009, kao i standarde za emisije iz vozila. * 12. 2. - [[Vještačka inteligencija]]: kineska kompanija [[ByteDance]] objavila aplikaciju ''Seedance 2.0'' za generiranje videa - hollywoodski studiji prete tužbom za povredu intelektualnih prava. * [[19. 2.]] - Bivši princ Andrew je bio pritvoren zbog prestupa na javnoj funkciji. * 19. 2. - Bivši južnokorejski predsednik Yoon Suk Yeol osuđen na doživotnu kaznu za pobunu kada je proglasio ratno stanje u decembru 2024. * [[20. 2.]] - Vrhovni sud SAD presudio da predsednik nema pravo da uvodi carine prema zakonu iz 1977 (carine od 2. 4. 2025). Trump sutradan objavljuje globalne carine od 10% po zakonu iz 1962, što ubrzo povećava na 15%. * [[22. 2.]] - Fatalno ranjen ''El Mencho'', lider meksičkog narko-kartela Jalisco Nova Generacija - njegovi ljudi izvode više paljevinskih napada, blokada puteva i sukoba sa vlastima. * [[26. 2.]] - Eskalacija u Konfliktu Pakistana i Afganistana: afganski Talibani napadaju pakistanske položaje (nakon pakistanskih udara od 21-og), Pakistan kaže da je u punom ratu sa Afganistanom. * [[27. 2.]] - MUP objavio da je Hrvatska očišćena od mina. * [[28. 2.]] - Počinje Operacija Lav koji riče/Epska furija, izraelsko-američki udari na Iran sa željom promene režima. ** Ubijen je Vrhovni lider [[Ali Hamenei]] sa još nekoliko vojnih čelnika. Pogođena je škola za devojčice u Minabu na jugu zemlje, iranski mediji izveštavaju o 165 mrtvih. ** Iran uzvraća na Izrael i ciljeve u Persijskom zalivu. === Mart/Ožujak === [[Datoteka:Op epic fury timeline 100hrs - pentagon - mar4 - straight.jpg|mini|Prvih 100 sati rata u Zalivu]] * [[1. 3.]] - Dron pogodio britansku bazu Akrotiri na Kipru. * 1. 3. - Masakru u Abiemnomu na severu [[Južni Sudan|Južnog Sudana]]: omladinci, moguće [[Nuer]]i, napali su [[Dinka (narod)|Dinke]], ubijeno je najmanje 169 ljudi. * [[2. 3.]] - Obnovljen sukob između [[Hezbolah]]a i Izraela. Evakuacije sa juga Libana, gađanje meta na jugu Bejruta. * [[3. 3.]] - Još jedan odron u rudnicima [[koltan]]a Rubaya u prov. [[Nord-Kivu|Severni Kivu]], [[DR Kongo]], sa preko 200 mrtvih (u januaru je stradalo preko 400 ljudi). * [[4. 3.]] - Iranska fregata IRIS Dena je torpedovana blizu Šri Lanke. * [[5. 3.]] - Izbori u [[Nepal]]u, prvi od protesta Gen Z prošlog septembra: skoro dvotrećinska većina za Nacionalnu nezavisnu partiju, repera i gradonačelnika Katmandua [[Balen Shah]]a. * [[6. 3.]] - Kosovska predsednica [[Vjosa Osmani]] raspustila skupštinu dan nakon neuspelog biranja novog predsednika; "[[Samoopredeljenje (politička stranka)|Samoopredeljenje]]" se obraća Ustavnom sudu. * 7/[[8. 3.]] - Pogođeni rezervoari nafte kod Teherana, grad je obavijen dimom, pada crna kiša. Za novog Vrhovnog lidera Irana je izabran sin prethodnog, [[Mojtaba Khamenei]]. * [[9. 3.]] - Cena nafte prelazi 100 dolara po barelu, prvi put od 2022. Promet [[Hormuški tjesnac|Hormuškim tjesnacom]] je znatno otežan. * [[13. 3.]] - Gađane su vojne mete na iranskom ostrvu i naftnom terminalu [[Hark]]. * [[15. 3.]] - [[98. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[One Battle After Another]]'', ukupno šest nagrada od 13 nominacija, uključujući novu kategoriju za [[kasting]]; ''[[Sinners (film iz 2025.)|Sinners]]'', četiri od rekordnih 16; ''[[Frankenstein (film iz 2025.)|Frankenstein]]'' tri od devet; ''[[KPop Demon Hunters]]'' dve od dve; ''[[Sentimental Value]]'' jedna, međunarodna, od devet; ''[[Hamnet (film)|Hamnet]]'' jedna od osam; ''[[Marty Supreme]]'' ništa od devet. * [[16. 3.]] - U pakistanskom udaru je pogođena bolnica, centar za rehabilitaciju narkomana, u Kabulu - lokalni izvori tvrde da ima na stotine mrtvih. * 16. 3. - Započete su izraelske kopnene operacije na jugu Libana - narednih dana se ruše mostovi na reci [[Litani]]. * 16. 3. - Nestanak struje na celoj Kubi (i opet 21-og). * [[17. 3.]] - U izraelskim napadima u Teheranu, ubijeni su tajnik Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti [[Ali Laridžani]] i komandant Basidža, paravojne dragovoljačke milicije u okviru Revolucionarne garde, Golamreza Solejmani (sljedeće noći i ministar obavještajnih dijela Esmail Hatib). * [[18. 3.]] - Prvi, izraelski, napad na iransku hidrokarbonsku proizvodnju: najveće gasno polje, Južni Pars, koje deli sa [[Katar]]om. Iran odgovara udarom i velikom štetom na katarskom kompleks Ras Laffan za likvefakciju gasa. Ovo povlači obustavu rada kompanije QAFCO, koja proizvodi 14% svetske [[Urea|uree]].<ref>[https://www.theguardian.com/world/2026/apr/03/visual-guide-gulf-fertiliser-blockade ‘Food security timebomb’: a visual guide to the Gulf fertiliser blockade]. theguardian.com 3 Apr 2026</ref> * [[20. 3.]] - Iranci su ispalili dve rakete prema bazi Diego Garcia u sredini Indijskog okeana - jedna se raspala, druga presretnuta. * 20 - 22. 3. - Svetsko prvenstvo u dvoranskoj atletici, [[Toruń]]: srebro za [[Angelina Topić|Angelinu Topić]] u skoku u vis. * [[21. 3.]] - Nakon što je u Iranu gađano nuklearno postrojenje Natanz, iranske rakete pogađaju izraelska mesta Arad i [[Dimona]], nedaleko od nuklearnog centra. * [[22. 3.]] - Parlamentarni izbori u Sloveniji: vladajuće [[Gibanje Svoboda]] je opalo, ali je jedan mandat ispred Janšine [[Slovenska demokratska stranka|SDS]]. * 22. 3. - Lokalni izbori u Francuskoj, drugi krug. Socijalisti zadržali Pariz. * [[24. 3.]] - Potpisan ugovor o slobodnoj trgovini između EU i Australije. * 25 - 26. 3. - Sud u Novom Meksiku odredio 375 milona dolara globe Meti (Facebook i Instagram) jer je omogućila seksualnu eksploataciju dece; sutradan u Los Angelesu sud nalazi da su Meta i YouTube stvorili adiktivne proizvode koji štete mladim korisnicima. * [[26. 3.]] - Nevrijeme u Hrvatskoj. * 26. 3. - Uveče, studentkinja pala sa petog sprata Filozofskog fakulteta u Beogradu. * [[28. 3.]] - Jemenski Husi su ispalili prvu raketu prema Izraelu tokom Iranskog rata. * [[29. 3.]] - Lokalni izbori u 10 opština Srbije (Aranđelovac, Bajina Bašta, Bor, Kladovo, Knjaževac, Kula, Lučani, Majdanpek, Sevojno, Smederevska Palanka). Bilo je nasilja, [[Srpska napredna stranka|naprednjaci]] uglavnom pobeđuju, sa smanjenom podrškom. * [[31. 3.]] - BiH pobijedila Italiju na penale i plasirala se na Svjetsko prvenstvo; Italija nije uspjela treći put zaredom. === April/Travanj === [[Datoteka:Orion POV- Destination and Home (art002e009567).jpg|mini|[[Artemis II]]: brod Orion, Mĕsec i Zemlja]] * [[1. 4.]] - [[10. 4.]] - NASA-ina misija [[Artemis II]], sa posadom oko Meseca, prva iznad niske orbite od 1972; 6/7. 4. su obišli oko Meseca, na rekordnoj udaljenosti od 406.771 km od Zemlje. * [[3. 4.]] - U Iranu je oboren američki [[McDonnell Douglas F-15E Strike Eagle|F-15E]]: pilot je ubrzo spasen a oficir za oružne sisteme 5-tog (prilikom spašavanja Amerikanci uništili dva svoja aviona [[Lockheed C-130 Hercules|C-130]] i dva mala helikoptera [[MD Helicopters MH-6 Little Bird|MH-6]]). Oboren i [[Fairchild Republic A-10 Thunderbolt II|A-10]] kod Hormuškog tjesnaca. * [[5. 4.]] - Objavljeno da je blizu [[Kanjiža|Kanjiže]] pronađen eksploziv kod gasovoda koji vodi prema Mađarskoj. * [[7. 4.]] - Trump: "jedna civilizacija će umreti večeras" ako Iran ne prihvati sporazum. Sledeće noći je dogovoreno primirje na dva tjedna i otvaranje Tjesnaca. * [[8. 4.]] - Izrael smatra da Liban nije obuhvaćen primirjem, u jakim udarcima na Bejrut je stradalo preko 200 ljudi. Iran zatvara Tjesnac i gađa zaljevske zemlje. * [[12. 4.]] - Bez rezultata u pregovorima SAD-Iran u Islamabadu; Trump objavljuje blokadu Hormuškog tjesnaca. * 12. 4. - Parlamentarni izbori u Mađarskoj: partija ''Tisza'' [[Péter Magyar|Pétera Magyara]] pobjeđuje sa dvotrećinskom većinom zastupnika; [[Viktor Orbán|Orbán]] i [[Fidesz]] su proveli četiri mandata i 16 godina na vlasti. * [[13. 4.]] - SAD uvele pomorsku blokadu Irana. * [[17. 4.]] - Iran otvara Tjesnac tijekom lebanonskog primirja, ali ga zatvara već sutradan zbog nastavljene američke blokade. * [[19. 4.]] - Izbori u Bugarskoj, osmi za pet godina: Progresivna Bugarska bivšeg predsednika [[Rumen Radev|Radeva]] dobija apsolutnu većinu mandata. * [[25. 4.]] - [[Rat u Maliju]] i [[Rat u Sahelu]]: koordinirani napadi džihadista iz JNIM i [[Azavad|tuareških pobunjenika]] u više gradova [[Mali]]ja. * 25. 4. - Čovek je pucao blizu Večere dopisnika iz Bele kuće, kojoj su prisustvovali i čelnici SAD. * [[26. 4.]] - [[Sabastian Sawe]] je istrčao Londonski maraton za manje od dva sata. * [[28. 4.]] - Kosovski parlament ne uspeva izabrati novog predsednika - raspušten je, izbori će biti u junu. === Maj/Svibanj === == Predviđeni događaji == * 12 - 16. 5. - Pesma Evrovizije u Beču. * [[7. 6.]] - Vanredni izbori na Kosovu. * 11. 6. - 19. 7. - FIFA Svetski kup u Severnoj Americi. * [[12. 8.]] - Totalno [[pomračenje Sunca]], u sh. krajevima prekriveno preko 90% diska<ref>[http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 Total Solar Eclipse of 2026 August 12] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150320164625/http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 |date=2015-03-20 }}, ''NASA''</ref>. * [[4. 10.]] - Izbori u BiH. * [[3. 11.]] - Izbori na sredini mandata u SAD. * 19. 11. - Najavljena igra ''[[Grand Theft Auto VI]]''. === Nepoznati datumi === * jesen? - Vanredni izbori u Srbiji? == Rođenja == == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 2026.}} === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - [[Nexhat Daci]], kosovski političar, akademik ANUK (* [[1944]]) * [[2. 1.]] - [[Dejan Đurović]], glumac, spiker, voditelj (* [[1938]]) * [[5. 1.]] - [[Aldrich Ames]], špijun (* [[1941]]) * [[10. 1.]] - [[Erich von Däniken]], ufolog (* [[1935]]) * [[19. 1.]] - [[Valentino Garavani|Valentino]], modni kreator (* [[1932]]) * 19. 1. - [[Senka Veletanlić]], pevačica, glumica (* [[1936]]) * [[20. 1.]] - [[Beti Đorđević]], pevačica (* [[1946]]) * [[23. 1.]] - [[Dalibor Brun]], pjevač (* 1944) * [[30. 1.]] - [[Catherine O'Hara]], glumica (* [[1954]]) === Februar/Veljača === * [[3. 2.]] - [[Saif al-Islam Gaddafi]], libijski političar (* [[1972]]) * [[6. 2.]] - [[Miro Vuksanović]], književnik, akademik SANU (* [[1944]]) * [[7. 2.]] - [[Gordana Marić]], glumica, profesorka FDU (* * [[13. 2.]] - [[Ljiljana Pavić]], scenaristkinja (* [[1938]]) * 13. 2. - [[Tatjana Ječmenica]], teniserka, trener, selektor (* [[1978]]) * [[15. 2.]] - [[Robert Duvall]], glumac (* [[1931]]) * [[17. 2.]] - [[Jesse Jackson]], aktivist za ljudska prava (* [[1941]]) * [[18. 2.]] - [[Borislav Paravac]], bivši član Predsjedništva BiH (* [[1943]]) * 18. 2. - Ljiljana Zelen Karadžić (* [[1945]]) * [[20. 2.]] - [[Mirjana Kapetanović]], bh. književnica i novinarka (* [[1959]]) * [[21. 2.]] - [[Vladislav Jovanović]]. srpski diplomata (* [[1933]]) * 21. 2. - [[Dan Simmons]], književnik (* [[1948]]) * [[23. 2.]] - [[Dragoljub Dimitrijević]], vajar, profesor FPU (* [[1950]]) * [[25. 2.]] - [[Antonio Tejero]], neuspeli španski pučista (* [[1932]]) * [[27. 2.]] - [[Neil Sedaka]], kantautor, pijanist (* [[1939]]) * [[28. 2.]] - [[Ali Hamenei]], Vrhovni lider Irana (* [[1939]]) === Mart/Ožujak === * [[8. 3.]] - [[B. Wongar]] (Sreten Božić), književnik (* 1932) * 8. 3. - [[Vladimir Rakočević]], matematičar, akademik SANU (* [[1953]]) * [[14. 3.]] - [[Jürgen Habermas]], filozof, socijalni teoretičar (* [[1929]]) * [[17. 3.]] - [[Patrijarh gruzijski Ilija II]] (* [[1933]]) * 17. 3. - [[Ali Laridžani]], iranski političar (* [[1958]]) * [[19. 3.]] - [[Chuck Norris]], glumac, majstor borilačkih vještina (* [[1940]]) * 19. 3. - [[Umberto Bossi]], talijanski političar (* [[1941]]) * [[20. 3.]] - [[Robert Mueller]], bivši šef FBI, specijalni istražilac (* [[1944]]) * 20. 3. - [[Božo Koprivica]], književnik, dramaturg (* [[1950]]) * [[22. 3.]] - [[Lionel Jospin]], bivši francuski premijer (* [[1937]]) * 22. 3. - [[Hermann Huppen]], stripotvorac (* [[1938]]) * 22. 3. - [[Radoje Čupić]], glumac (* [[1958]]) * [[26. 3.]] - [[James Tolkan]], glumac (* [[1931]]) * [[30. 3.]] - [[Carlos Westendorp]], španjolski diplomat, bivši VP u BiH (* [[1937]]) === April/Travanj === * [[8. 4.]] - [[Duško Vujošević]], košarkaški trener (* [[1959]]) * [[9. 4.]] - [[Afrika Bambaataa]], pionir hip-hopa (* [[1957]]) * [[23. 4.]] - [[Rexhep Qosja]], književnik (* [[1936]]) == Nobelove nagrade == === Veze === [[Godišnji kalendar]] == Reference == {{izvori}} {{Commonscat}} [[Kategorija:2026.| ]] 8vzfqdcr7zw4ablefd1qkco94j2z2v4 42586550 42586549 2026-04-30T21:13:19Z Alekol 2231 /* Smrti */ 42586550 wikitext text/x-wiki {{Godina nav|2026}} {{otheruses}} {{Godina u drugim kalendarima|2026}} Godina '''2026''' (MMXXVI) je [[redovna godina koja počinje u četvrtak]]. * UN-ova Međunarodna godina: pašnjaka i stočara; volontera za održivi razvoj; zemljoradnica. * Nove godine: ♞ [[Kineska nova godina|kineska]] 17. 2.; ☪ islamska 16. 6.; ✡ [[Roš Hašana]] 11/12. 9. * Uskrs: ✝ zapadni 5. 4.; 🞣 istočni 12. 4. * Bajram: Ramazanski 20. 3.; Kurban 27. 5. == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - Bugarska je 21. članica [[eurozona|eurozone]], 1,95583 [[bugarski lev|leva]] za euro. * 1. 1. - Požar u baru u [[Crans-Montana|Crans-Montani]], stradalo je 40 ljudi. * 1. 1. - Demokratski socijalista [[Zohran Mamdani]] je gradonačelnik [[New York]]a. * [[2. 1.]] - Šesti dan protesta u Iranu, iniciranih ekonomskom krizom. [[Donald Trump|Trump]] izjavljuje da će intervenisati ako demonstranti budu ubijani. * 2. 1. - [[Ciudad de la Paz (Ekvatorska Gvineja)|Ciudad de la Paz]] je novi glavni grad [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorske Gvineje]], u kontinentalnom delu zemlje, umesto [[Malabo]]a na ostrvu [[Bioko]]. * 2 - 4. 1. - Jemenski građanski rat: jemenska vlada je uz saudijsku pomoć povratila teritorije izgubljene u ofanzivi Južnog prijelaznog vijeća prošlog mjeseca (muhafaze [[Hadramaut (muhafaza)|Hadramaut]] i [[Al-Mahra (muhafaza)|Al-Mahra]]). Na otoku [[Sokotra]] su blokirani turisti. [[Datoteka:Nicolas Maduro on board the USS Iwo Jima (cropped).jpg|120px|mini|lijevo|[[Nicolás Maduro|Maduro]]]] * [[3. 1.]] - Operacija ''Absolute Resolve'': američki udari u [[Venecuela|Venecueli]] i hvatanje predsednika [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]] i njegove supruge po optužbi za trgovinu narkoticima. Trump izjavljuje da će SAD upravljati zemljom do tranzicije, najavljuje dolazak američkih naftnih kompanija. V.d. predsednika je [[Delcy Rodríguez]]. * [[6. 1.]] - Grenlandska kriza: lideri nekoliko evropskih zemalja reafirmiraju podršku Danskoj i [[Grenland]]u povodom novih američkih potraživanja. * 6. 1. - Kontroverza oko chatbota [[Grok]] koji generira seksualizirane slike žena i djevojčica. * 6 - 10. 1. - Sukob između sirijske prelazne vlade i kurdskih Sirijskih demokratskih snaga u [[Alep]]u - po sporazumu o primirju, SDF napušta grad. Vlada zatim preduzima ofanzivu 13-tog. * [[7. 1.]] - Snage međunarodno priznate jemenske vlade ulaze u [[Aden]]. * [[8. 1.]] - Pojačanje protesta u Iranu, praćeno gašenjem interneta i oružanim suzbijanjem - stradale su hiljade demonstranata. * 8. 1. - Rat u Ukrajini: hipersonična balistička raketa [[Orešnik]] je uveče upotrebljena protiv [[Lavov]]a. * [[14. 1.]] - Zlato je ove sedmice prelazilo 4.600 dolara za uncu, vrhunac 4.638. * [[17. 1.]] - Trump objavljuje da uvodi dodatne carine za osam evropskih zemalja koje učestvuju u vojnoj vežbi ''Arctic Endurance'' i protive se američkom zauzeću Grenlanda (u Davosu 21-og ih otkazuje, kaže da neće primenjivati silu i da je postigao okvirni sporazum sa gen. sek. NATO-a). * 17. 1. - U Paragvaju je potpisan sporazum o slobodnoj trgovini između [[EU]] i [[Mercosur]] (potrebna je ratifikacija). * 17. 1. - Na snazi je sporazum UN o zaštiti oceana (kolokvijalno ''High Seas Treaty''), za očuvanje i održivo korištenje morske bioraznolikosti izvan nacionalne jurisdikcije. * [[20. 1.]] - U Zagrebu prikazan film "[[Svadba (2026.)|Svadba]]" - najgledaniji hrvatski film. * 20. 1. - Politička kriza u Bugarskoj (traje od 2021): predsednik [[Rumen Radev]] je podneo ostavku; potpredsednica [[Ilijana Jotova]] postaje prva žena predsednik 23-ćeg. * [[21. 1.]] - Blokada Filozofskog fakulteta u Novom Sadu zbog otkaza prof. Jeleni Kleut - policija je izbacila iz zgrade studente, profesore i građane. * [[22. 1.]] - Trump i predstavnici nekoliko zemalja su u Davosu potpisali povelju [[Odbor mira|Odbora mira]] (''Board of Peace''), koji je u novembru pomenut u rezoluciji SB UN 2803 kao prelazno upravno i nadzorno telo za Gazu. * 22. 1. - SAD su napustile [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetsku zdravstvenu organizaciju]]. * [[23. 1.]] - Američki organ je produžio licencu Naftnoj industriji Srbije do 20. februara (mađarski MOL je objavio 19-tog da će preuzeti NIS od Gaspromnjefta). * [[24. 1.]] - Kriza u [[Minneapolis, Minnesota|Minneapolisu]]: nakon Renée Good 7-og, agenti ICE (Sprovođenje imigracije i carina) ubili su i Alexa Prettija. * 10 - [[25. 1.]] - Evropsko prvenstvo u vaterpolu, Beograd: Srbija 1, Hrvatska 6, Crna Gora 7. U all-star timu su [[Milan Glušac]], [[Dušan Mandić]] i [[Strahinja Rašović]]. * [[26. 1.]] - Talačka kriza u Gazi: Izraelci su našli telo poslednjeg taoca. * [[27. 1.]] - Samit EU-Indija u New Delhiju: postignut je sporazum o slobodnoj trgovini (potrebna ratifikacija). * 27. 1. - [[Južni Sudan]]: vladine snage, preds. [[Salva Kiir Mayardit|Salve Kiira]], pokrenule ofanzivu u državi Jonglei kako bi povratile pozicije koje su prošlog meseca zauzele opozicione snage zatvorenog bivšeg potpredsednika [[Riek Machar|Rieka Machara]]. * [[28. 1.]] - Urušavanje rudnika [[koltan]]a Rubaya na istoku DR Kongo: stradalo je preko 400 ljudi. * 28. 1.]] - [[Sarah Mullally]] je prva žena [[nadbiskup Canterburyja]]. * [[29. 1.]] - U [[Konjuh (Kruševac)|Konjuhu]] kod Kruševca zaplenjeno pet tona marihuane. * 29. 1. - Trump je potpisao izvršno naređenje o carini za zemlje koje snabdevaju [[Kuba|Kubu]] naftom; Meksiko je još pre dva dana otkazao isporuku - na Kubi se zaoštrava energetska kriza. * [[30. 1.]] - Predsednik Vučić je potpisao paket od pet izmena i dopuna pravosudnih zakona, tzv. Mrdićeve zakone. [[Datoteka:EFTA00001815 - Stone-walled driveway leads to a luxurious villa with palm trees and a coastal view featuring a black utility vehicle parked on the concrete pad.jpg|mini|Na "Epsteinovom otoku" 2019. ([[Little Saint James]], [[Američki Djevičanski Otoci]])]] * 30. 1. - Ministarstvo pravde SAD je objavilo 3,5 miliona dokumenata u vezi [[Jeffrey Epstein|Jeffreya Epsteina]]; novi fokus na bivšeg princa Andrewa i britanskog političara Petera Mandelsona. * 30. 1. - Nakon što je dostigla 5.500 dolara za uncu, cena zlata pada 9%, najviše od 1983. === Februar/Veljača === * 15. 1. - [[1. 2.]] - [[EHF Euro 2026.]] (Danska, Švedska Norveška): Danska 1, Hrvatska 3, Srbija 19, Crna Gora 23. U all-star timu je [[Mario Šoštarić]]. Doček rukometaša u Zagrebu 2-og je organizirala Vlada RH. * [[3. 2.]] - Islamisti ubili 160-200 ljudi u dva sela u zapadnoj nigerijskoj državi Kwara. * [[5. 2.]] - Istekao ugovor [[Novi START]] o redukciji nuklearnog naoružanja iz 2010. (Rusija je suspendovala učešće 2023). * 5. 2. - U Makedoniji je počela akcija u kojoj je zaplenjeno 40 tona marihuane. * [[6. 2.]] - [[Dow Jones Industrial Average|Dow Jones IA]] je prvi put prešao 50.000. * 6 - 22. 2. - Zimske olimpijske igre u [[Milano|Milanu]] i [[Cortina d'Ampezzo|Cortini d'Ampezzo]]. * [[8. 2.]] - Izbori za predsjednika Republike Srpske (od novembra): nakon ponavljanja glasanja na 136 biračkih mjesta, potvrđena je pobjeda [[Siniša Karan|Siniše Karana]] iz SNSD (inauguracija 17-og). * 8. 2. - Vanredni izbori u [[Japan]]u: [[Liberalna demokratska partija (Japan)|LDP]] premijerke [[Sanae Takaichi]] dobija dvotrećinsku većinu. * 8. 2. - [[Super Bowl]] LX u [[Santa Clara, California|Santa Clari]]: [[Seattle Seahawks]] - [[New England Patriots]] 29:13; u poluvremenu je nastupio portorikanski reper [[Bad Bunny]]. * [[12. 2.]] - Trump opozvao klasifikaciju gasova staklene bašte kao pretnje javnom zdravlju iz 2009, kao i standarde za emisije iz vozila. * 12. 2. - [[Vještačka inteligencija]]: kineska kompanija [[ByteDance]] objavila aplikaciju ''Seedance 2.0'' za generiranje videa - hollywoodski studiji prete tužbom za povredu intelektualnih prava. * [[19. 2.]] - Bivši princ Andrew je bio pritvoren zbog prestupa na javnoj funkciji. * 19. 2. - Bivši južnokorejski predsednik Yoon Suk Yeol osuđen na doživotnu kaznu za pobunu kada je proglasio ratno stanje u decembru 2024. * [[20. 2.]] - Vrhovni sud SAD presudio da predsednik nema pravo da uvodi carine prema zakonu iz 1977 (carine od 2. 4. 2025). Trump sutradan objavljuje globalne carine od 10% po zakonu iz 1962, što ubrzo povećava na 15%. * [[22. 2.]] - Fatalno ranjen ''El Mencho'', lider meksičkog narko-kartela Jalisco Nova Generacija - njegovi ljudi izvode više paljevinskih napada, blokada puteva i sukoba sa vlastima. * [[26. 2.]] - Eskalacija u Konfliktu Pakistana i Afganistana: afganski Talibani napadaju pakistanske položaje (nakon pakistanskih udara od 21-og), Pakistan kaže da je u punom ratu sa Afganistanom. * [[27. 2.]] - MUP objavio da je Hrvatska očišćena od mina. * [[28. 2.]] - Počinje Operacija Lav koji riče/Epska furija, izraelsko-američki udari na Iran sa željom promene režima. ** Ubijen je Vrhovni lider [[Ali Hamenei]] sa još nekoliko vojnih čelnika. Pogođena je škola za devojčice u Minabu na jugu zemlje, iranski mediji izveštavaju o 165 mrtvih. ** Iran uzvraća na Izrael i ciljeve u Persijskom zalivu. === Mart/Ožujak === [[Datoteka:Op epic fury timeline 100hrs - pentagon - mar4 - straight.jpg|mini|Prvih 100 sati rata u Zalivu]] * [[1. 3.]] - Dron pogodio britansku bazu Akrotiri na Kipru. * 1. 3. - Masakru u Abiemnomu na severu [[Južni Sudan|Južnog Sudana]]: omladinci, moguće [[Nuer]]i, napali su [[Dinka (narod)|Dinke]], ubijeno je najmanje 169 ljudi. * [[2. 3.]] - Obnovljen sukob između [[Hezbolah]]a i Izraela. Evakuacije sa juga Libana, gađanje meta na jugu Bejruta. * [[3. 3.]] - Još jedan odron u rudnicima [[koltan]]a Rubaya u prov. [[Nord-Kivu|Severni Kivu]], [[DR Kongo]], sa preko 200 mrtvih (u januaru je stradalo preko 400 ljudi). * [[4. 3.]] - Iranska fregata IRIS Dena je torpedovana blizu Šri Lanke. * [[5. 3.]] - Izbori u [[Nepal]]u, prvi od protesta Gen Z prošlog septembra: skoro dvotrećinska većina za Nacionalnu nezavisnu partiju, repera i gradonačelnika Katmandua [[Balen Shah]]a. * [[6. 3.]] - Kosovska predsednica [[Vjosa Osmani]] raspustila skupštinu dan nakon neuspelog biranja novog predsednika; "[[Samoopredeljenje (politička stranka)|Samoopredeljenje]]" se obraća Ustavnom sudu. * 7/[[8. 3.]] - Pogođeni rezervoari nafte kod Teherana, grad je obavijen dimom, pada crna kiša. Za novog Vrhovnog lidera Irana je izabran sin prethodnog, [[Mojtaba Khamenei]]. * [[9. 3.]] - Cena nafte prelazi 100 dolara po barelu, prvi put od 2022. Promet [[Hormuški tjesnac|Hormuškim tjesnacom]] je znatno otežan. * [[13. 3.]] - Gađane su vojne mete na iranskom ostrvu i naftnom terminalu [[Hark]]. * [[15. 3.]] - [[98. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[One Battle After Another]]'', ukupno šest nagrada od 13 nominacija, uključujući novu kategoriju za [[kasting]]; ''[[Sinners (film iz 2025.)|Sinners]]'', četiri od rekordnih 16; ''[[Frankenstein (film iz 2025.)|Frankenstein]]'' tri od devet; ''[[KPop Demon Hunters]]'' dve od dve; ''[[Sentimental Value]]'' jedna, međunarodna, od devet; ''[[Hamnet (film)|Hamnet]]'' jedna od osam; ''[[Marty Supreme]]'' ništa od devet. * [[16. 3.]] - U pakistanskom udaru je pogođena bolnica, centar za rehabilitaciju narkomana, u Kabulu - lokalni izvori tvrde da ima na stotine mrtvih. * 16. 3. - Započete su izraelske kopnene operacije na jugu Libana - narednih dana se ruše mostovi na reci [[Litani]]. * 16. 3. - Nestanak struje na celoj Kubi (i opet 21-og). * [[17. 3.]] - U izraelskim napadima u Teheranu, ubijeni su tajnik Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti [[Ali Laridžani]] i komandant Basidža, paravojne dragovoljačke milicije u okviru Revolucionarne garde, Golamreza Solejmani (sljedeće noći i ministar obavještajnih dijela Esmail Hatib). * [[18. 3.]] - Prvi, izraelski, napad na iransku hidrokarbonsku proizvodnju: najveće gasno polje, Južni Pars, koje deli sa [[Katar]]om. Iran odgovara udarom i velikom štetom na katarskom kompleks Ras Laffan za likvefakciju gasa. Ovo povlači obustavu rada kompanije QAFCO, koja proizvodi 14% svetske [[Urea|uree]].<ref>[https://www.theguardian.com/world/2026/apr/03/visual-guide-gulf-fertiliser-blockade ‘Food security timebomb’: a visual guide to the Gulf fertiliser blockade]. theguardian.com 3 Apr 2026</ref> * [[20. 3.]] - Iranci su ispalili dve rakete prema bazi Diego Garcia u sredini Indijskog okeana - jedna se raspala, druga presretnuta. * 20 - 22. 3. - Svetsko prvenstvo u dvoranskoj atletici, [[Toruń]]: srebro za [[Angelina Topić|Angelinu Topić]] u skoku u vis. * [[21. 3.]] - Nakon što je u Iranu gađano nuklearno postrojenje Natanz, iranske rakete pogađaju izraelska mesta Arad i [[Dimona]], nedaleko od nuklearnog centra. * [[22. 3.]] - Parlamentarni izbori u Sloveniji: vladajuće [[Gibanje Svoboda]] je opalo, ali je jedan mandat ispred Janšine [[Slovenska demokratska stranka|SDS]]. * 22. 3. - Lokalni izbori u Francuskoj, drugi krug. Socijalisti zadržali Pariz. * [[24. 3.]] - Potpisan ugovor o slobodnoj trgovini između EU i Australije. * 25 - 26. 3. - Sud u Novom Meksiku odredio 375 milona dolara globe Meti (Facebook i Instagram) jer je omogućila seksualnu eksploataciju dece; sutradan u Los Angelesu sud nalazi da su Meta i YouTube stvorili adiktivne proizvode koji štete mladim korisnicima. * [[26. 3.]] - Nevrijeme u Hrvatskoj. * 26. 3. - Uveče, studentkinja pala sa petog sprata Filozofskog fakulteta u Beogradu. * [[28. 3.]] - Jemenski Husi su ispalili prvu raketu prema Izraelu tokom Iranskog rata. * [[29. 3.]] - Lokalni izbori u 10 opština Srbije (Aranđelovac, Bajina Bašta, Bor, Kladovo, Knjaževac, Kula, Lučani, Majdanpek, Sevojno, Smederevska Palanka). Bilo je nasilja, [[Srpska napredna stranka|naprednjaci]] uglavnom pobeđuju, sa smanjenom podrškom. * [[31. 3.]] - BiH pobijedila Italiju na penale i plasirala se na Svjetsko prvenstvo; Italija nije uspjela treći put zaredom. === April/Travanj === [[Datoteka:Orion POV- Destination and Home (art002e009567).jpg|mini|[[Artemis II]]: brod Orion, Mĕsec i Zemlja]] * [[1. 4.]] - [[10. 4.]] - NASA-ina misija [[Artemis II]], sa posadom oko Meseca, prva iznad niske orbite od 1972; 6/7. 4. su obišli oko Meseca, na rekordnoj udaljenosti od 406.771 km od Zemlje. * [[3. 4.]] - U Iranu je oboren američki [[McDonnell Douglas F-15E Strike Eagle|F-15E]]: pilot je ubrzo spasen a oficir za oružne sisteme 5-tog (prilikom spašavanja Amerikanci uništili dva svoja aviona [[Lockheed C-130 Hercules|C-130]] i dva mala helikoptera [[MD Helicopters MH-6 Little Bird|MH-6]]). Oboren i [[Fairchild Republic A-10 Thunderbolt II|A-10]] kod Hormuškog tjesnaca. * [[5. 4.]] - Objavljeno da je blizu [[Kanjiža|Kanjiže]] pronađen eksploziv kod gasovoda koji vodi prema Mađarskoj. * [[7. 4.]] - Trump: "jedna civilizacija će umreti večeras" ako Iran ne prihvati sporazum. Sledeće noći je dogovoreno primirje na dva tjedna i otvaranje Tjesnaca. * [[8. 4.]] - Izrael smatra da Liban nije obuhvaćen primirjem, u jakim udarcima na Bejrut je stradalo preko 200 ljudi. Iran zatvara Tjesnac i gađa zaljevske zemlje. * [[12. 4.]] - Bez rezultata u pregovorima SAD-Iran u Islamabadu; Trump objavljuje blokadu Hormuškog tjesnaca. * 12. 4. - Parlamentarni izbori u Mađarskoj: partija ''Tisza'' [[Péter Magyar|Pétera Magyara]] pobjeđuje sa dvotrećinskom većinom zastupnika; [[Viktor Orbán|Orbán]] i [[Fidesz]] su proveli četiri mandata i 16 godina na vlasti. * [[13. 4.]] - SAD uvele pomorsku blokadu Irana. * [[17. 4.]] - Iran otvara Tjesnac tijekom lebanonskog primirja, ali ga zatvara već sutradan zbog nastavljene američke blokade. * [[19. 4.]] - Izbori u Bugarskoj, osmi za pet godina: Progresivna Bugarska bivšeg predsednika [[Rumen Radev|Radeva]] dobija apsolutnu većinu mandata. * [[25. 4.]] - [[Rat u Maliju]] i [[Rat u Sahelu]]: koordinirani napadi džihadista iz JNIM i [[Azavad|tuareških pobunjenika]] u više gradova [[Mali]]ja. * 25. 4. - Čovek je pucao blizu Večere dopisnika iz Bele kuće, kojoj su prisustvovali i čelnici SAD. * [[26. 4.]] - [[Sabastian Sawe]] je istrčao Londonski maraton za manje od dva sata. * [[28. 4.]] - Kosovski parlament ne uspeva izabrati novog predsednika - raspušten je, izbori će biti u junu. === Maj/Svibanj === == Predviđeni događaji == * 12 - 16. 5. - Pesma Evrovizije u Beču. * [[7. 6.]] - Vanredni izbori na Kosovu. * 11. 6. - 19. 7. - FIFA Svetski kup u Severnoj Americi. * [[12. 8.]] - Totalno [[pomračenje Sunca]], u sh. krajevima prekriveno preko 90% diska<ref>[http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 Total Solar Eclipse of 2026 August 12] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150320164625/http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 |date=2015-03-20 }}, ''NASA''</ref>. * [[4. 10.]] - Izbori u BiH. * [[3. 11.]] - Izbori na sredini mandata u SAD. * 19. 11. - Najavljena igra ''[[Grand Theft Auto VI]]''. === Nepoznati datumi === * jesen? - Vanredni izbori u Srbiji? == Rođenja == == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 2026.}} === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - [[Nexhat Daci]], kosovski političar, akademik ANUK (* [[1944]]) * [[2. 1.]] - [[Dejan Đurović]], glumac, spiker, voditelj (* [[1938]]) * [[5. 1.]] - [[Aldrich Ames]], špijun (* [[1941]]) * [[10. 1.]] - [[Erich von Däniken]], ufolog (* [[1935]]) * [[19. 1.]] - [[Valentino Garavani|Valentino]], modni kreator (* [[1932]]) * 19. 1. - [[Senka Veletanlić]], pevačica, glumica (* [[1936]]) * [[20. 1.]] - [[Beti Đorđević]], pevačica (* [[1946]]) * [[23. 1.]] - [[Dalibor Brun]], pjevač (* 1944) * [[30. 1.]] - [[Catherine O'Hara]], glumica (* [[1954]]) === Februar/Veljača === * [[3. 2.]] - [[Saif al-Islam Gaddafi]], libijski političar (* [[1972]]) * [[6. 2.]] - [[Miro Vuksanović]], književnik, akademik SANU (* [[1944]]) * [[7. 2.]] - [[Gordana Marić]], glumica, profesorka FDU (* * [[13. 2.]] - [[Ljiljana Pavić]], scenaristkinja (* [[1938]]) * 13. 2. - [[Tatjana Ječmenica]], teniserka, trener, selektor (* [[1978]]) * [[15. 2.]] - [[Robert Duvall]], glumac (* [[1931]]) * [[17. 2.]] - [[Jesse Jackson]], aktivist za ljudska prava (* [[1941]]) * [[18. 2.]] - [[Borislav Paravac]], bivši član Predsjedništva BiH (* [[1943]]) * 18. 2. - Ljiljana Zelen Karadžić (* [[1945]]) * [[20. 2.]] - [[Mirjana Kapetanović]], bh. književnica i novinarka (* [[1959]]) * [[21. 2.]] - [[Vladislav Jovanović]]. srpski diplomata (* [[1933]]) * 21. 2. - [[Dan Simmons]], književnik (* [[1948]]) * [[23. 2.]] - [[Dragoljub Dimitrijević]], vajar, profesor FPU (* [[1950]]) * [[25. 2.]] - [[Antonio Tejero]], neuspeli španski pučista (* [[1932]]) * [[27. 2.]] - [[Neil Sedaka]], kantautor, pijanist (* [[1939]]) * [[28. 2.]] - [[Ali Hamenei]], Vrhovni lider Irana (* [[1939]]) === Mart/Ožujak === * [[8. 3.]] - [[B. Wongar]] (Sreten Božić), književnik (* 1932) * 8. 3. - [[Vladimir Rakočević]], matematičar, akademik SANU (* [[1953]]) * [[14. 3.]] - [[Jürgen Habermas]], filozof, socijalni teoretičar (* [[1929]]) * [[17. 3.]] - [[Patrijarh gruzijski Ilija II]] (* [[1933]]) * 17. 3. - [[Ali Laridžani]], iranski političar (* [[1958]]) * [[19. 3.]] - [[Chuck Norris]], glumac, majstor borilačkih vještina (* [[1940]]) * 19. 3. - [[Umberto Bossi]], talijanski političar (* [[1941]]) * [[20. 3.]] - [[Robert Mueller]], bivši šef FBI, specijalni istražilac (* [[1944]]) * 20. 3. - [[Božo Koprivica]], književnik, dramaturg (* [[1950]]) * [[22. 3.]] - [[Lionel Jospin]], bivši francuski premijer (* [[1937]]) * 22. 3. - [[Hermann Huppen]], stripotvorac (* [[1938]]) * 22. 3. - [[Radoje Čupić]], glumac (* [[1958]]) * [[26. 3.]] - [[James Tolkan]], glumac (* [[1931]]) * [[30. 3.]] - [[Carlos Westendorp]], španjolski diplomat, bivši VP u BiH (* [[1937]]) === April/Travanj === * [[5. 4.]] - [[Vlatko Cvrtila]], profesor, gepolitički analitičar (* [[1965]]) * [[6. 4.]] - [[Christian Schwarz-Schilling]], njemački diplomat, bivši VP u BiH (* [[1930]]) * [[8. 4.]] - [[Duško Vujošević]], košarkaški trener (* [[1959]]) * [[9. 4.]] - [[Afrika Bambaataa]], pionir hip-hopa (* [[1957]]) * [[23. 4.]] - [[Rexhep Qosja]], književnik (* [[1936]]) === Maj/Svibanj === == Nobelove nagrade == === Veze === [[Godišnji kalendar]] == Reference == {{izvori}} {{Commonscat}} [[Kategorija:2026.| ]] 7tpahodgjikkcuhflbmg0yev6a1ouh9 0 508975 42586564 42423280 2026-04-30T22:17:59Z ~2026-26487-03 347932 Dao informanciju o penziji (više ne radi na fakultetu) 42586564 wikitext text/x-wiki '''Morana Čale''' ([[Zagreb]], [[1959]]) italijanist, književni historičar i prevodilac, komparatist. Penzionisani redovni profesor talijanske književnosti na Odsjeku za talijanistiku Filozofskog fakulteta [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]]. Kći [[Frano Čale|Frana Čale]] i sestra [[Lada Čale Feldman|Lade Čale Feldman]]. Bila je udata [[Knežević]]. = Život i rad = Diplomirala je talijanski i francuski jezik s književnostima. Magistrirala je 1991. s radnjom ''Intertekstualnost u romanu «Ime ruže» Umberta Eca'', a doktorirala 1998. s radnjom ''Pirandello u hrvatskoj književnosti: Vojnović, Kulundžić, Begović, Krleža, Marinković''. Autor je tri knjige i pedesetak književno-kritičkih i književno-teorijskih članaka i studija u Hrvatskoj, Italiji, Poljskoj, Češkoj, Mađarskoj, Nemačkoj i Austriji. Uredila je, zajednički s drugima, nekoliko zbornika međunarodnih naučnih skupova i bila je organizatorom, u ime Odsjeka za talijanistiku, dva međunarodna naučna skupa («I mari di Niccolò Tommaseo e altri mari», Zagreb, 2002; «Il doppio nella lingua e nella letteratura italiana», Dubrovnik, 2004). Vodila je interdisciplinarne projekate Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta: «Etika performativa» od 2002–2006. i «Verbalno i vizualno: performativnost, reprezentacija, interpretacija» od 2007. Od 2005. članica je uredništva časopisa «Umjetnost riječi». Članica je Društva hrvatskih književnih prevodilaca, Međunarodne društva za proučavanje talijanskog jezika i književnosti (AISLLI) i Međunarodnog društva profesora talijanskog jezika (AIPI). Talijanski institut za kulturu u Zagrebu dodelio joj je 1993. godišnju nagradu za talijanistiku. = Bibliografija = '''Autorske knjige''' * ''Demiurg nad tuđim djelom: intertekstualnost u romanima Umberta Eca'', Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, 1993. * ''Volja za riječ: eseji o djelu Ranka Marinkovića'', Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2001. * ''Sam svoj dvojnik: eseji o hrvatskom književnom modernizmu'', [[Hrvatska sveučilišna naklada]], Zagreb, 2004. * ''Oko Kiklopa'', ArTresor naklada, Zagreb, 2005. * ''U kanonu: studije o dvojništvu'', (s [[Lada Čale Feldman|Ladom Čale Feldman]]), Disput, Zagreb, 2008. * ''Theoria in fabula: romani Umberta Eca'', AntiBarbarus, Zagreb, 2012. '''Prevodi''' * Giorgio Manganelli, ''Centurija: sto malih romana rijeka'', Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1982. * Umberto Eco, ''Ime ruže'', Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1984. * Jules Verne, ''Matijaš Sandorf'', Zagreb, 1988. * Carlo Goldoni, ''Impresario iz Smirne'', Durieux, Zagreb, 1993. * Riccardo Campa, ''Obračun posljedica: dileme oko novoga društvenog reda'', (sa [[Smiljka Malinar|Smiljkom Malinar]] i [[Mate Maras|Matom Marasom]]), Durieux, Zagreb, 1995. * Carlo Goldoni, ''Gostioničarka Mirandolina'', ABC naklada, Zagreb, 1995. * Grytzko Mascioni, ''Ljubavni zoo'', Durieux, Zagreb, 1996. * Paolo Maurensig, ''Lueneburška varijanta'', Fidas, Zagreb, 1998. * Luigi Pirandello, ''Jedan, nijedan i sto tisuća'', Konzor, Zagreb, 1999. * Paolo Maurensig, ''Rakov kano'', Fidas, Zagreb, 2000. * Dino Buzzati, ''Šezdeset pripovijesti'', Konzor, Zagreb, 2003. * Niccolo Ammaniti, ''Ja se ne bojim'', AGM, Zagreb, 2003. * Antoinea Compagnona, ''Demon teorije'', AGM, Zagreb, 2007. * Mirella Schino, ''Teatar Eleonore Duse'', Hrvatski centar ITI, Zagreb, 2007. * Roland Barthes, ''Mitologije'', 2009. (godišnja nagrada [[Društvo hrvatskih književnih prevodilaca|Društva hrvatskih književnih prevodilaca]] juna 2010.) * Italo Calvino, ''Teške ljubavi'', Naklada Pelago, Zagreb, 2011. * Roland Barthes, ''Dnevnik korote: 26. listopada 1977. — 15. rujna 1979.'', Pelago, Zagreb, 2013. {{Lifetime|1959||Čale, Morana}} [[Kategorija:Italijanisti]] [[Kategorija:Prevodioci]] [[Kategorija:Sveučilište u Zagrebu]] [[Kategorija:Biografije, Zagreb]] 5l54hyr8qj8blkgc8pvgmv420t7xa33 0 1264350 42586589 42583756 2026-05-01T01:38:00Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586589 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Blausen 0011 ActionPotential Nerve.png|mini|desno|350px|A signal propagating down an axon to the cell body and dendrites of the next cell.|Akcioni potencijal aktivira hemijski sinaptički transport]] '''Akcioni potencijal''' je fenomen velikih, brzih i reverzibilnih promena transmembranskog [[potencijal]]a, koji se javlja kao odgovor na dovoljan nivo depolarizacije. Akcioni potencijal je pojava koja se u svakodnevnom govoru naziva nervni impuls, razdraženje, nadražaj... Ćelije sposobne da generišu AP nazivaju se ''ekscitabilne ćelije'', a to su 1. [[neuron]]i, 2. skeletni mišići, 3. glatki mišići i 4. [[srce|srčani]] [[Mišićno tkivo|mišić]]. == Faze akcionog potencijala == Mirovni membranski potencijal nervnih vlakana iznosi oko -60 mV, što znači da je potencijal u citosolu 60 milivolti negativniji u odnosu na potencijal ekstracelularne tečnosti. Akcioni potencijal predstavlja brzu promenu mirovnog membranskog potencijala koja se brzo širi duž [[neuron|nervnog vlakna]]. Mirovni membranski potencijal označava se kao prvi stadijum nastanka akcionog potencijala, ''stadijum mirovanja''. NJega sledi ''stadijum depolarizacije''. Tada membrana iznenada postane vrlo propustljiva za natrijumove jone, dozvoljavajući tok ogromnog broja pozitivno naelektrisanih Na+ jona u unutrašnjost ćelije. To izaziva rast MMP od uobičajenih -60 mV prema prema pozitivnom smeru. Kod debelih nervnih vlakana, ogromna količina Na+ jona dovodi do ''prebacivanja'' MMP preko nultog nivoa u nešto malo pozitivnu vrednost, dok se potencijal u tanjim vlaknima i mnogobrojnim neuronima CNS samo približava nultom nivou, ali ga ne prelazi. Tokom nekoliko 10.000-tih delova sekunde pošto je membrana postala visokopermeabilna za Na+ jone, natrijumski kanali počinju da se zatvaraju, dok se kalijumski otvaraju više nego normalno. Brza difuzija K+ iz citosola u ekstracelularnu sredinu uspostavlja normalan mirovni membranski potencijal, što se naziva ''stadijum repolarizacije''. Jasno je, dakle, da u nastajanju i nestajanju akcionih potencijala nervnih vlakana ključnu ulogu imaju voltažno-zavisni natrijumski kanali i voltažno-zavisni kalijumski kanali. Akcioni potencijal nastaje mehanizmom pozitivne povratne sprege ''circulus vitiosusa'': rastuća voltaža uzrokuje otvaranje voltažno-zavisnih natrijumskih kanala. To omogućava brzu difuziju ogromne količine Na+ u ćeliju, što dodatno povećava vrednost MMP, otvarajući tako još voltažno zavisnih natrijumskih kanala i još veću difuziju Na+ jona. Akcioni potencijali prenose se po principu ''sve-ili-ništa'', što znači da se, ako su ispunjeni svi uslovi, prostire bez gubitka, sa konstantnom amplitudom, dok se, ako uslovi nisu ispunjeni, uopšte ne prostire. Formiraju se samo na inicijalnom segmentu neurona jer se tu nalazi sedam puta više Na+ jona nego drugde. == Saltatorna kondukcija akcionog potencijala u nervnom vlaknu == Centralni deo aksona ispunjen je aksoplazmom, koja je žitka intracelularna tečnost. Većinu aksona okružuje mijelinski omotač koji ima ulogu izolatora. Ovaj omotač je često znatno deblji od samog aksona, a za njegovo stvaranje u CNS su odgovorni oligodendroctit, dok tu funkciju u perifernim nervnim vlaknima obavljaju Švanove ćelije. Pritom, jedan oligodendrocit stvara mijelin za i do 40 aksona, doj jedna Švanova ćelija oblaže samo jedan segment perifernog aksona. Membrana Švanove ćelije obavije se oko aksona, a zatim se ćelija rotira oko njega, oblažući ga izolatorom koji smanjuje tok jona kroz membranu i do 5.000 puta. Na spoju dve sukcesivne Švanove ćelije nalaze se mala neizolovana područja, dugačka svega 2-3 mikrometra, koja se zovu Ranvijerovi čvorovi. Iako joni skoro ne mogu teći kroz mijelinski omotač mijelisanih nerava, oni sa lakoćom teku kroz Ranvijerove čvorove. Način na koji se akcioni potencijal provodi od čvora do čvora naziva se saltatorna kondukcija. To znači da naelektrisanje teče kroz okolnu ekstracelularnu tečnost koja okružuje mijelinsku opnu, kao i kroz aksoplazmu unutar aksona, ekscitirajući sukcesivne čvorove jedan za drugim, tj. 'skačući' od jednog čvora do drugog, ekscitirajući ih. Saltatorna kondukcija uzrokuje da proces depolarizacije skače duge intervale duž osovine nervnog vlakna, pa tako povećava brzinu nervne transmisije u mijelisanim vlaknima 5-50 puta. Takođe, ovakav način provođenja akcionog potencijala jer čuva energiju za akson, tako što se depolarišu samo Ranvijerovi čvorovi, omogućavajući i do 100 puta manji gubitak jona. Brzina kondukcije u nervnim vlaknima varira od tako malih kao što je 0,25&nbsp;m/s u malim nemijelisanim nervnim vlaknima, do tako velike, kao što je 120&nbsp;m/s u veoma debelim mijelisanim vlaknima. == Voltažno-zavisni natrijumski kanali == Voltažno-zavisni Na+ kanal ima dvoja ''vrata'': jedna na spoljašnjem delu ćelije- zvana ''aktivaciona vrata'', i druga, ''inaktivaciona vrata'', u kontaktu sa citosolom. Pri normalnom mirovnom membranskom potencijalu od -90 mV aktivaciona vrata su zatvorena, što onemogućuje ulazak [[natrijum]]ovih jona kroz ove kanale. Međutim, kada MMP počne da gubi negativnost i raste prema pozitivnom nivou, i kada, u tom procesu, dostigne voltažu između -70 i -50 mV, to izaziva konformacionu promenu u aktivacionim vratima, koja se odmah otvaraju. Ovo stanje povećava propustljivost membrane za Na+ jone od 500 do 5.000 puta. To predstavlja stadijum depolarizacije. Međutim, nekoliko 10.000-tih delova sekundi nakon otvaranja aktivacionih vrata, zatvaraju se inaktivaciona vrata, a njihovo zatvaranje uzrokuje ista konformacion promena koja je i dovela do otvaranja aktivacionih. Kada dođe do zatvaranja inaktivacionih vrata, membranski potencijal počinje da se obnavlja nazad prema normalnih -90 mV, što predstavlja proces repolarizacije. Ponovno otvaranje natrijumovih kanala neće se dogoditi ako se prethodno MMP ne vrati na normalan nivo od -90 mV ili na približnu vrednost, tj. ako se vlakno ne repolarizuje. == Voltažno-zavisni kalijumovi kanali == Kalijumski kanal poseduje vrata na citosolskom delu membrane, koja su tokom MMP zatvorena i sprečavaju difuziju K+ jona u ekstracelilarnu tečnost. Porast MMP ka nuli uzrokuje konformaciono otvaranje vrata i povećan tok kalijuma ka spolja. Međutim, zbog neznatno odloženog otvaranja [[kalijum]]ovih kanala, oni se otvaraju u isto vreme kada se natrijumski počnu zatvarati zbog inaktivacije. Tako istovremeno dolazi do smanjenog ulaska Na+ u ćeliju i povećanog izlaska K+ iz ćelije, što smanjuje naelektrisanje i dovodi do obnavljanja normalnog mirovnog membranskog potencijala. == Literatura == * Guyton, A., Hall, J. (2008). ''Textbook of Medical Physiology'' (Eleventh Edition) [Medicinska fiziologija]. Beograd: Savremena administracija. * Mujović, V. (2004). ''Medicinska fiziologija: compendium po ukusu studenata''. Beograd: A-Z Book. * {{cite book | author = Aidley DJ, Stanfield PR | year = 1996 | title = Ion Channels: Molecules in Action | publisher = [[Cambridge University Press]] | location = Cambridge | isbn = 978-0-521-49882-1}} * {{cite book | author = Bear MF, Connors BW, Paradiso MA | year = 2001 | title = Neuroscience: Exploring the Brain | publisher = [[Lippincott]] | location = Baltimore | isbn = 0-7817-3944-6}} * {{cite book | author = Theodore Holmes Bullock, Orkand R, Grinnell A | year = 1977 | title = Introduction to Nervous Systems | publisher = [[W. H. Freeman]] | location = New York | isbn = 0-7167-0030-1}} * {{cite journal|author=Clay JR|title= Axonal excitability revisited|url=https://archive.org/details/sim_progress-in-biophysics-and-molecular-biology_2005-05_88_1/page/59|journal=Prog Biophys Mol Biol|date=May 2005|volume=88|issue=1|pages=59–90|pmid=15561301|doi=10.1016/j.pbiomolbio.2003.12.004}} * {{cite book | author = Deutsch S, Evangelia Micheli-Tzanakou | year = 1987 | title = Neuroelectric Systems | url = https://archive.org/details/neuroelectricsys0000deut | publisher = [[New York University Press]] | location = New York | isbn = 0-8147-1782-9}} * {{cite book | author = Bertil Hille | year = 2001 | title = Ion Channels of Excitable Membranes | url = https://archive.org/details/ionchannelsofexc0003hill | edition = 3rd | publisher = [[Sinauer Associates]] | location = Sunderland, MA | isbn = 978-0-87893-321-1}} * {{cite book | author = Hoppensteadt FC | year = 1986 | title = An Introduction to the Mathematics of Neurons | publisher = [[Cambridge University Press]] | location = Cambridge | isbn = 0-521-31574-3}} * {{cite book | author = Johnston D, Wu SM-S | year = 1995 | title = Foundations of Cellular Neurophysiology | url = https://archive.org/details/foundationsofcel0000john | publisher = [[Bradford Book]], The [[MIT Press]] | location = Cambridge, MA | isbn = 0-262-10053-3}} * {{cite book | author = Junge D | year = 1981 | title = Nerve and Muscle Excitation | url = https://archive.org/details/nervemuscleexcit00jung | edition = 2nd | publisher = [[Sinauer Associates]] | location = Sunderland MA | isbn = 0-87893-410-3}} * {{cite book | author = Eric R. Kandel, Schwartz JH, Jessell TM | year = 2000 | title = Principles of Neural Science | url = https://archive.org/details/isbn_9780838577011 | edition = 4th | publisher = [[McGraw-Hill]] | location = New York | isbn = 0-8385-7701-6}} * {{cite book | author = Richard Keynes, Aidley DJ | year = 1991 | title = Nerve and Muscle | url = https://archive.org/details/isbn_9780521410427 | edition = 2nd | publisher = [[Cambridge University Press]] | location = Cambridge | isbn = 0-521-41042-8}} * {{cite book | author = Miller C | year = 1987 | chapter = How ion channel proteins work | title = Neuromodulation: The Biochemical Control of Neuronal Excitability | url = https://archive.org/details/neuromodulationb0000unse | editor = LK Kaczmarek, IB Levitan | publisher = [[Oxford University Press]] | location = New York | isbn = 978-0-19-504097-5 | pages = [https://archive.org/details/neuromodulationb0000unse/page/39 39]–63}} * {{cite book | author = Nelson DL, Cox MM | year = 2008 | title = Lehninger Principles of Biochemistry | edition = 5th | publisher = [[W. H. Freeman]] | location = New York | isbn= 978-0-7167-7108-1}} * {{cite book | author = Purves D, Augustine GJ, Fitzpatrick D, Hall WC, Lamantia A-S, McNamara JO, Williams SM | title = Neuroscience | edition= 2nd | year = 2001| publisher = [[Sinauer Associates]] | location = Sunderland, MA |chapter= Release of Transmitters from Synaptic Vesicles | isbn = 0-87893-725-0 | chapterurl=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?rid=neurosci.section.326}} * {{cite book | author = Purves D, Augustine GJ, Fitzpatrick D, Hall WC, Lamantia A-S, McNamara JO, White LE | title = Neuroscience | edition= 4th | year = 2008 | publisher = [[Sinauer Associates]] | location = Sunderland, MA | isbn = 978-0-87893-697-7}} * {{cite book | author = Knut Schmidt-Nielsen | year = 1997 | title = Animal Physiology: Adaptation and Environment | url = https://archive.org/details/animalphysiology0005schm | edition = 5th | publisher = [[Cambridge University Press]] | location = Cambridge | isbn = 978-0-521-57098-5}} * {{cite book | author = Stevens CF | year = 1966 | title = Neurophysiology: A Primer | publisher = [[John Wiley and Sons]] | location = New York | lccn = 6615872 }} == Vanjske veze == {{Commonscat|Action potential}} * [http://www.blackwellpublishing.com/matthews/channel.html Ionic flow in action potentials] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050625075706/http://www.blackwellpublishing.com/matthews/channel.html |date=2005-06-25 }} at Blackwell Publishing * [http://www.blackwellpublishing.com/matthews/actionp.html Action potential propagation in myelinated and unmyelinated axons] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070615135508/http://www.blackwellpublishing.com/matthews/actionp.html |date=2007-06-15 }} at Blackwell Publishing * [http://thevirtualheart.org/CAPindex.html Generation of AP in cardiac cells] and [http://thevirtualheart.org/java/neuron/apneuron.html generation of AP in neuron cells] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110727112807/http://thevirtualheart.org/java/neuron/apneuron.html |date=2011-07-27 }} * [http://bcs.whfreeman.com/thelifewire/content/chp44/4402001.html Resting membrane potential] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080414190744/http://bcs.whfreeman.com/thelifewire/content/chp44/4402001.html |date=2008-04-14 }} from ''Life: The Science of Biology'', by WK Purves, D Sadava, GH Orians, and HC Heller, 8th edition, New York: WH Freeman, {{ISBN|978-0-7167-7671-0}}. * [http://www.nernstgoldman.physiology.arizona.edu/ Ionic motion and the Goldman voltage for arbitrary ionic concentrations] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100808191814/http://www.nernstgoldman.physiology.arizona.edu/ |date=2010-08-08 }} at The University of Arizona [[Kategorija:Elektrofiziologija]] i1sz3y1rjjjjielhj16zas9r2x3m8a6 0 1357108 42586458 41819285 2026-04-30T13:42:29Z CommonsDelinker 806 Uklanjam datoteku [[c:File:Michurin_Barry_Kent.jpg|Michurin_Barry_Kent.jpg]]; na Ostavi ju je izbrisao račun [[c:User:Wdwd|Wdwd]]; razlog: per [[:c:Commons:Deletion requests/File:Michurin Barry Kent.jpg|]]. 42586458 wikitext text/x-wiki {{Infokutija znanstvenik |ime = Ivan Vladimirovič Mičurin |slika = |širina_slike =250px |opis =Mičurinova bista ispred [[Moskovski univerzitet|Moskovskog univerziteta]] |datum_rođenja = {{Datum|27|10|1855|god=ne}} |datum_smrti = {{dda|1935|6|7|1855|10|27|df=y}} |nacionalnost = [[rusija|ruska]] |polje = [[botanika]] |radna_institucija = [[Lenjinova svesavezna akademija poljoprivrede]] |poznat_po = [[selekcija|selekciji]] }} '''Ivan Vladimirovič Mičurin''' ({{jez-ru|Иван Владимирович Мичурин}}, 27. oktobar 1855 - 7. jun 1935) bio je [[Rusija|ruski]] [[Botanika|botaničar]], najpoznatiji po eksperimentalnom [[križanje (biologija)|križanju]] raznih poljoprivrednih kultura, kao i vlastitoj teoriji [[selekcija|selekcije]]. Mičurin je svoje eksperimente počeo provoditi na imanju u okolici [[Tambov]]a 1875. godine, a koje je do godine 1899. dobilo površinu 130.000 kvadratnih metara. Mičurinov rad je nakon završetka [[ruski građanski rat|građanskog rata]] zaintrigirao [[Sovjetska Rusija|sovjetske]] vlasti, koje su mu pružile financijsku i drugu podršku. Mičurin, koji je do kraja života stvorio 300 novih poljoprivrednih sorti, je stekao reputaciju jednog od najznačajnijih [[SSSR|sovjetskih]] naučnika, a danas se smatra značajnim imenom na polju [[genetika|genetike]]. Po njemu je nazvan grad [[Mičurinsk]]. == Povezano == * [[Mičurin (film)|''Mičurin'']], biografski film iz 1949. godine == Vanjske veze == {{Commons category|Ivan Vladimirovich Michurin}} * [http://imichurin.narod.ru ''Мичурин И. В.'' Итоги шестидесятилетних работ. Издание пятое. М.: ОГИЗ СЕЛЬХОЗГИЗ, 1949.] {{Lifetime|1855|1935|Micčurin, Ivan}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Ruski botaničari]] [[Kategorija:Ruski izumitelji]] 3m40l0llvssi6wblaoj9deq7kpeiqjb 0 1364007 42586585 42526939 2026-05-01T01:01:36Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586585 wikitext text/x-wiki {{Grad u Nemačkoj | naziv = Ansbek | izvorni_naziv = ''Ahnsbeck'' | slika = | opis_slike = Ansbek | gradska_zastava = | grb = Wappen Ahnsbeck.png | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Donja Saksonija]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 1.678<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 81 | aglomeracija = | površina = 20,6 | gšir = 52.61083 | gduž = 10.29056 | nadmorska_visina = 54 | registarska_oznaka = CE | pozivni_broj = 05145 | poštanski_kod = 29353 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.ahnsbeck.de/ www.ahnsbeck.de] | gradonačelnik = ''Ulrich Kaiser'' | stranka = UL | ije = da }} '''Ansbek''' ({{jez-nem|Ahnsbeck}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Donja Saksonija]]. Jedno je od 24 opštinska središta okruga [[Okrug Cele|Cele]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 1.678 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 3351002. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Ahnsbeck_in_CE.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Cele]] Ansbek se nalazi u saveznoj državi [[Donja Saksonija]] u okrugu Cele. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 54 metra. Površina opštine iznosi 20,6&nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 1.678 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 81 stanovnika/km². == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{portal|Nemačka}} {{Commonscat|Ahnsbeck}} * [http://www.ahnsbeck.de/ Zvanični sajt opštine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170517004728/http://ahnsbeck.de/ |date=2017-05-17 }} {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Cele}} 2omf86nujbbzjiz1mphizqevcixnkzh 0 1452523 42586454 42295905 2026-04-30T13:21:49Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586454 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat |mesto = Ćoselari |izvorno_ime = {{jez-mak|Ćoselari}} |slika = |opis_slike = |opština = Lozovo |populacija = 88 |nadm visina = 250 |gšir = 41.7586 |gduž = 21.9411 |pozivni broj = 032 |poštanski kod = 2208 |registarska oznaka = ST }} '''Ćoselari''' ({{jez-mak|Ćoselari}}) su naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u središnjem delu države. Ćoselari su selo u sastavu [[Opština Lozovo|opštine Lozovo]]. == Prirodni uslovi == Ćoselari su smešteni u središnjem delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Od najbližeg grada, [[Veles (grad)|Velesa]], naselje je udaljeno 20 kilometara istočno. Naselje Ćoselari se nalazi u jugozapadnom delu istorijske oblasti [[Ovče polje]]. Ono je smešteno u [[Ravnica|ravničarskom]] predelu, koji je dobro obrađen. Nadmorska visina naselja je približno 250 metara. Mesna klima je blaži oblik [[Kontinentalna klima|kontinentalne]] zbog blizine [[Egejsko more|Egeja]] (žarka leta). == Stanovništvo == Ćoselari su prema poslednjem popisu iz [[2002]]. godine imali 88 stanovnika. Većinsko stanovništvo su [[Vlasi (Balkan)|Vlasi]] (53%), a manjine su etnički [[Makedonci]] (47%). Do početka [[20. vek]]a isključivo stanovništvo u selu bili su [[Turci]]. Pretežna veroispovest mesnog stanovništva je [[pravoslavlje]]. == Izvori == * [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.] == Vanjske veze == * [http://www.opstinalozovo.gov.mk/ www.opstinalozovo.gov.mk Zvanična stranica opštine Lozovo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210413153329/http://www.opstinalozovo.gov.mk/ |date=2021-04-13 }} {{Opština Lozovo}} [[Kategorija:Opština Lozovo]] rlczml639c6a0mkz46zy2u6di8895fl 0 1452524 42586472 42295948 2026-04-30T14:30:50Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586472 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat |mesto = Đuzemelci |izvorno_ime = {{jez-mak|Đuzemelci}} |slika = |opis_slike = |opština = Lozovo |populacija = 40 |nadm visina = 380 |gšir = 41.8281 |gduž = 21.8761 |pozivni broj = 032 |poštanski kod = 2208 |registarska oznaka = ST }} '''Đuzemelci''' ({{jez-mak|Đuzemelci}}) su naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u središnjem delu države. Đuzemelci su selo u sastavu [[Opština Lozovo|opštine Lozovo]]. == Prirodni uslovi == Đuzemelci su smešteni u središnjem delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Od najbližeg grada, [[Veles (grad)|Velesa]], naselje je udaljeno 25 kilometara seeveroistočno. Naselje Đuzemelci se nalazi u zapadnom delu istorijske oblasti [[Ovče polje]]. Ono je smešteno u [[Ravnica|ravničarskom]] predelu, koji je dobro obrađen. Severno od naselja se izdižu najjužnije padine [[Gradištanska planina|Gradištanske planine]]. Nadmorska visina naselja je približno 380 metara. Mesna klima je blaži oblik [[Kontinentalna klima|kontinentalne]] zbog blizine [[Egej]]a (žarka leta). == Stanovništvo == Đuzemelci su prema poslednjem popisu iz [[2002]]. godine imali 40 stanovnika. Većinsko stanovništvo su etnički [[Makedonci]] (100%). Pretežna veroispovest mesnog stanovništva je [[pravoslavlje]]. == Izvori == * [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.] == Vanjske veze == * [http://www.opstinalozovo.gov.mk/ www.opstinalozovo.gov.mk Zvanična stranica opštine Lozovo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210413153329/http://www.opstinalozovo.gov.mk/ |date=2021-04-13 }} {{Opština Lozovo}} [[Kategorija:Opština Lozovo]] 5jxxyyoq8o9e043rnxtr7rqzn05p44c 0 1452576 42586581 42291504 2026-04-30T23:50:40Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586581 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat |mesto = Adžibegovo |izvorno_ime = {{jez-mak|Adžibegovo}} |slika = |opis_slike = |opština = Lozovo |populacija = 5 |nadm visina = 220 |gšir = 41.7603 |gduž = 21.9853 |pozivni broj = 032 |poštanski kod = 2208 |registarska oznaka = ST }} '''Adžibegovo''' ({{jez-mak|Adžibegovo}}) je naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u središnjem delu države. Adžibegovo je selo u sastavu [[Opština Lozovo|opštine Lozovo]]. == Prirodni uslovi == Adžibegovo je smešteno u središnjem delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Od najbližeg grada, [[Veles (grad)|Velesa]], naselje je udaljeno 25 kilometara istočno. Naselje Adžibegovo se nalazi u jugozapadnom delu istorijske oblasti [[Ovče polje]]. Ono smešteno na mestu gde polje prelazi u gorje, koje se pruža južno, ka reci [[Bregalnica|Bregalnici]]. Nadmorska visina naselja je približno 220 metara. Mesna klima je blaži oblik [[Kontinentalna klima|kontinentalne]] zbog blizine [[Egej]]a (žarka leta). == Stanovništvo == Adžibegovo je prema poslednjem popisu iz [[2002.]] godine imalo 5 stanovnika. Većinsko stanovništvo su etnički [[Makedonci]] (100%). Do početka [[20. vek]]a isključivo stanovništvo u selu bili su [[Turci]]. Pretežna veroispovest mesnog stanovništva je [[pravoslavlje]]. == Izvori == * [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.] == Vanjske veze == * [http://www.opstinalozovo.gov.mk/ www.opstinalozovo.gov.mk Zvanična stranica opštine Lozovo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210413153329/http://www.opstinalozovo.gov.mk/ |date=2021-04-13 }} {{Opština Lozovo}} [[Kategorija:Opština Lozovo]] rsqbk1ox1edioyw689u3lr22vdy0rji 0 1452577 42586582 42291505 2026-04-30T23:50:44Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586582 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat |mesto = Adžimatovo |izvorno_ime = {{jez-mak|Adžimatovo}} |slika = Adžimatovo znak.JPG |opis_slike = Put za Adžimatovo |opština = Lozovo |populacija = 74 |nadm visina = 280 |gšir = 41.8008 |gduž = 21.9411 |pozivni broj = 032 |poštanski kod = 2208 |registarska oznaka = ST }} '''Adžimatovo''' ({{jez-mak|Adžimatovo}}) je naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u središnjem delu države. Adžimatovo je selo u sastavu [[Opština Lozovo|opštine Lozovo]]. == Prirodni uslovi == Adžimatovo je smešteno u središnjem delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Od najbližeg grada, [[Veles (grad)|Velesa]], naselje je udaljeno 25 kilometara severoistočno. Naselje Adžimatovo se nalazi u zapadnom delu istorijske oblasti [[Ovče polje]]. Ono je smešteno u [[Ravnica|ravničarskom]] predelu, koji je dobro obrađen. Nadmorska visina naselja je približno 280 metara. Mesna klima je blaži oblik [[Kontinentalna klima|kontinentalne]] zbog blizine [[Egej]]a (žarka leta). == Stanovništvo == Adžimatovo je prema poslednjem popisu iz [[2002.]] godine imalo 74 stanovnika. Većinsko stanovništvo su etnički [[Makedonci]] (100%). Do početka [[20. vek]]a isključivo stanovništvo u selu bili su [[Turci]]. Pretežna veroispovest mesnog stanovništva je [[pravoslavlje]]. == Izvori == * [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.] == Vanjske veze == {{Commonscat|Adžimatovo}} * [http://www.opstinalozovo.gov.mk/ www.opstinalozovo.gov.mk Zvanična stranica opštine Lozovo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210413153329/http://www.opstinalozovo.gov.mk/ |date=2021-04-13 }} {{Opština Lozovo}} [[Kategorija:Opština Lozovo]] k29mwnmyl2dol1xwas8binjghv50tls 0 1453175 42586504 42356613 2026-04-30T16:58:54Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586504 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat |mesto = Žerovljane |izvorno_ime = <small>{{jez-mak|Žerovjane}}</small> |grb = |slika = Žerovjane 05.JPG |opis_slike = Pogled na Žerovljane |opština = Bogovinje |populacija = 914 |nadm visina = 470 |gšir = 41.9153 |gduž = 20.9478 |pozivni broj = +389 (0)44 |poštanski kod = 1213 |registarska oznaka =TE }} '''Žerovljane''' ({{jez-mak|Žerovjane}}) je naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u severozapadnom delu države. Žerovljane pripada [[Opština Bogovinje|opštini Bogovinje]]. == Prirodni uslovi == Naselje Žerovljane je smešteno u severozapadnom delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Od najbližeg većeg grada, [[Tetovo|Tetova]], naselje je udaljeno 10&nbsp;km južno. Žerovljane se nalazi u gornjem delu istorijske oblasti [[Polog]]. Naselje je položeno u središnjem delu [[Pološko polje|Pološkog polja]]. Oko naselja se pruža plodno [[polje]], a par kilometara zapadno se izdiže [[Šar-planina]]. Nadmorska visina naselja je približno 470 metara. '''Klima''' u naselju je [[umereno kontinentalna klima|umereno kontinentalna]]. == Historija == == Stanovništvo == Žerovljane je prema poslednjem popisu iz [[2002.]] godine imalo 914 stanovnika. Pretežno stanovništvo u naselju su [[Albanci]] (99%). Većinska veroispovest je [[islam]]. == Povezano == * [[Opština Bogovinje]] == Izvori == * [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.] == Vanjske veze == {{Commonscat|Žerovjane}} * [http://www.komunabogovine.gov.mk www.komunabogovine.gov.mk Zvanična stranica opštine Bogovinje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210205080409/http://komunabogovine.gov.mk/ |date=2021-02-05 }} {{Opština Bogovinje}} {{Gradovi u Makedoniji}} [[Kategorija:Opština Bogovinje]] 2z6a8qv4yojjcponbmxj1vp42hwykif 0 1453254 42586505 42356619 2026-04-30T17:04:48Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586505 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat |mesto = Žilče |izvorno_ime = <small>{{jez-mak|Жилче}}</small> |grb = |slika = Улица во Жилче.jpg |opis_slike = Ulica u Žilču |opština = Jegunovce |populacija = 650 |nadm visina = 420 |gšir = 42.0314 |gduž = 21.0617 |pozivni broj = +389 (0)44 |poštanski kod = 1228 |registarska oznaka =TE }} '''Žilče''' ({{jez-mak|Жилче}}) je naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u severnom delu države. Žilče pripada [[Opština Jegunovce|opštini Jegunovce]]. == Prirodni uslovi == Naselje Žilče je smešteno u severnom delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Od najbližeg većeg grada, [[Tetovo|Tetova]], naselje je udaljeno 12&nbsp;km istočno. Žilče se nalazi u donjem delu istorijske oblasti [[Polog]]. Naselje je položeno na severnom delu [[Pološko polje|Pološkog polja]]. Oko naselja se pruža [[polje]], a dalje ka istoku se izdiže [[Žeden]] planina. [[Vardar]] protiče istočno od naselja. Nadmorska visina naselja je približno 420 metara. '''Klima''' u naselju je [[umereno kontinentalna klima|umereno kontinentalna]]. == Historija == == Stanovništvo == Žilče je prema poslednjem popisu iz [[2002.]] godine imalo 650 stanovnika. Pretežno stanovništvo u naselju su etnički [[Makedonci]] (98%), a ostalo su mahom [[Srbi]]. Većinska veroispovest je [[pravoslavlje]]. == Povezano == * [[Opština Jegunovce]] == Izvori == * [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.] == Vanjske veze == {{Commonscat|Žilče}} * [http://www.opstinajegunovce.gov.mk www.opstinajegunovce.gov.mk Zvanična stranica opštine Jegunovce] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210615012350/https://opstinajegunovce.gov.mk/ |date=2021-06-15 }} {{Opština Jegunovce}} [[Kategorija:Opština Jegunovce]] ig4s9dneg5rl3t741lby0070seextkt 0 1454282 42586457 42353047 2026-04-30T13:34:50Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586457 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat |mesto = Čaška |izvorno_ime = <small>{{jez-mak|Čaška}}</small> |grb = |slika = Caska Macedonia.jpg |opis_slike = Pogled na Čašku |opština = Čaška |populacija = 1.471 |nadm visina = 260 |gšir = 41.6505555656 |gduž = 21.6619444544 |pozivni broj = (+389) 043 |poštanski kod = 1413 |registarska oznaka =VE }} '''Čaška''' ({{jez-mak|Čaška}}) je naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u središnjem delu države. Čaška je sedište istoimene [[Opština Čaška|opštine Čaška]]. == Prirodni uslovi == Čaška je smeštena u središnjem delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Od najbližeg većeg grada, [[Veles (grad)|Velesa]], naselje je udaljeno 13&nbsp;km jugozapadno. Naselje Čaška se središte istorijske oblasti [[Grohot]]. Naselje je smešteno u dolini reke [[Topolka|Topolke]]. Zapadno od naselja izdiže se planina [[Jakupica]]. Nadmorska visina naselja je približno 260 metara. Mesna klima je izmenjena [[Kontinentalna klima|kontinentalna]] sa značajnim uticajem [[Egejsko more|Egeja]] (žarka leta). == Historija == Čaška se u [[19. vek]]u spominje kao selo sa [[pravoslavni]]m [[Sloveni|slovenskim]] življem. [[1912]]. godine Čaška se sa okolinom pripaja [[Kraljevina Srbija|Kraljevini Srbiji]], kasnije [[Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Od [[1991]]. godine grad je u sastavu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. == Stanovništvo == Čaška je prema poslednjem popisu iz [[2002.]] godine imala 1.471 stanovnika. {| border=1 cellspacing=0 cellpadding=2 |- | '''Nacionalnost''' | '''Ukupno''' |- | [[Makedonci]] | 1.425 (96,9%) |- | [[Srbi]] | 44 (3,0%) |- | ostali | 2 (0,1%) |} Većinska veroispovest je [[pravoslavlje]]. == Povezano == * [[Opština Čaška]] == Izvori == * [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.] == Vanjske veze == {{Commonscat|Čaška}} * [http://www.caska.gov.mk www.caska.gov.mk Zvanična stranica opštine Čaška] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210227071007/https://caska.gov.mk/ |date=2021-02-27 }} {{Opština Čaška}} [[Kategorija:Opština Čaška]] oy2mpyig5rqqik4o0fw5c7ht8legnxf 0 1454354 42586465 42546054 2026-04-30T14:12:42Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586465 wikitext text/x-wiki {{Ostale upotrebe|Čiflik (razvrstavanje)}} {{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat |mesto = Čiflik |izvorno_ime = <small>{{jez-mak|Čiflik}}</small> |grb = |slika = |opis_slike = |opština = Sopište |populacija = 636 |nadm visina = 650 |gšir = 41.9483 |gduž = 21.3511 |pozivni broj = (+389) 02 |poštanski kod = 1054 |registarska oznaka =SK }} '''Čiflik''' ({{jez-mak|Čiflik}}) je naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u severnom delu države. Čiflik pripada [[Opština Sopište|opštine Sopište]], koja okuplja južna [[predgrađa]] [[Grad Skoplje|Grada Skoplja]]. == Prirodni uslovi == Čiflik je smešten u severnom delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Od najbližeg većeg grada, [[Skoplje|Skoplja]], naselje je udaljeno 20&nbsp;km južno. Naselje Čiflik je u okviru istorijske oblasti [[Kršijak]], koja se obuhvata dolinu [[Markova reka|Markove reke]], južno od [[Skopsko polje|Skopskog polja]]. Naselje je smešteno na jugoistočnim padinama planine [[Vodno (planina)|Vodno]]. Ka jugu se tlo spušta u dolinu [[Markova reka|Markove reke]], dok se ka zapadu spušta u klisuru reke [[Treska (reka)|Treske]]. Nadmorska visina naselja je približno 650 metara. Mesna klima je [[Kontinentalna klima|kontinentalna]]. == Historija == == Stanovništvo == Čiflik je prema poslednjem popisu iz [[2002.]] godine imao 636 stanovnika. Pretežno stanovništvo u naselju su [[Albanci]] (99%), a ostalo su etnički [[Makedonci]]. Većinska veroispovest je [[islam]]. == Povezano == * [[Opština Sopište]] == Izvori == * [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.] == Vanjske veze == * [http://opstinasopiste.gov.mk/ opstinasopiste.gov.mk Zvanična stranica opštine Sopište] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140715223802/http://opstinasopiste.gov.mk/ |date=2014-07-15 }} {{Opština Sopište}} [[Kategorija:Opština Sopište]] 6dfgrfk45nufkl2cslham1zp00upa04 0 1454365 42586482 42356558 2026-04-30T15:05:43Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586482 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat |mesto = Šemševo |izvorno_ime = <small>{{jez-mak|Шемшево}}</small> |grb = |slika = Улица во Шемшево.jpg |opis_slike = Ulica u Šemševu |opština = Jegunovce |populacija = 1.737 |nadm visina = 400 |gšir = 42.0247 |gduž = 21.0797 |pozivni broj = +389 (0)44 |poštanski kod = 1228 |registarska oznaka =TE }} '''Šemševo''' ({{jez-mak|Шемшево}}) je naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u severnom delu države. Šemševo pripada [[Opština Jegunovce|opštini Jegunovce]]. == Prirodni uslovi == Naselje Šemševo je smešteno u severnom delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Od najbližeg većeg grada, [[Tetovo|Tetova]], naselje je udaljeno 14&nbsp;km istočno. Šemševo se nalazi u donjem delu istorijske oblasti [[Polog]]. Naselje je položeno na severnom delu [[Pološko polje|Pološkog polja]]. Oko naselja se pruža [[polje]], a dalje ka istoku se izdiže [[Žeden]] planina. [[Vardar]] protiče istočno od naselja. Nadmorska visina naselja je približno 400 metara. '''Klima''' u naselju je [[umereno kontinentalna klima|umereno kontinentalna]]. == Historija == == Stanovništvo == Šemševo je prema poslednjem popisu iz [[2002.]] godine imalo 1.737 stanovnika. Pretežno stanovništvo u naselju su [[Albanci]] (93%), a u manjini su etnički [[Makedonci]] (7%). Većinska veroispovest je [[islam]], a manjinska [[pravoslavlje]]. == Povezano == * [[Opština Jegunovce]] == Izvori == * [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.] == Vanjske veze == {{Commonscat|Šemševo}} * [http://www.opstinajegunovce.gov.mk www.opstinajegunovce.gov.mk Zvanična stranica opštine Jegunovce] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210615012350/https://opstinajegunovce.gov.mk/ |date=2021-06-15 }} {{Opština Jegunovce}} [[Kategorija:Opština Jegunovce]] jtsc9x8bwgar84sxdzatqxpoo3eks8h 0 1460565 42586529 42564979 2026-04-30T18:34:28Z Akul59 131397 pozivni broj, veb 42586529 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Slovačkoj |mesto = Kluknava |originalni_naziv = Kluknava |slika = Kluknava11Spis1.JPG |opis_slike = Kluknava |kraj = [[Košički kraj|Košički]] |okrug = [[Okrug Gelnjica|Gelnjica]] |nadm visina = 361<ref name="base">{{Cite web |title=Základná charakteristika |url=https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_SK_WIN/om5001rr/v_om5001rr_00_00_00_sk |author=Statistički zavod Slovačke Republike (www.statistics.sk) |language=sk |website=www.statistics.sk |accessdate=2026-04-30}}</ref> |poštanski_kod = 053 51<ref name="base" /> |pozivni_broj = (+421) 53<ref name="base" /> |registarska_oznaka = GL |gšir = 48.9237 |gduž = 20.9404 }} '''Kluknava''' ({{jez-svk|Kluknava}}) je naseljeno mjesto u [[okrug Gelnjica|okrugu Gelnjica]], u [[Košički kraj|Košičkom kraju]], [[Slovačka|Republika Slovačka]]. == Stanovništvo == {{SK|pop|y}} Prema podacima o broju stanovnika iz {{SK|y}}. godine naselje je imalo {{SK|p}} stanovnika.<ref name="SK-P"/> === Etnički sastav === {{SK|etno}} === Religija === {{SK|relig}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * {{Commons category-inline|Kluknava}} * {{Zvanični veb-sajt}} {{sk}} {{klica-selo-Slovačka}} {{Okrug Gelnjica}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Okrug Gelnjica]] [[Kategorija:Košički kraj]] tn6gd5xe4yinupy3b9krbc4cwqv4nau 0 1468411 42586503 42334574 2026-04-30T16:46:39Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586503 wikitext text/x-wiki '''Željko Krušelj''', ([[Kuzminec]] kraj [[Koprivnica|Koprivnice]], [[5. kolovoza]] [[1958.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] je [[novinar]] i [[publicist]]. == Biografija == U [[Zagreb]]u je diplomirao povijest i komparativnu književnost na Filozofskome fakultetu (1982.) i novinarstvo na Fakultetu političkih nauka (1982.). Pokretač je i prvi glavni urednik koprivničkog omladinskog lista ''LOK'' (1979.). Profesionalno se novinarstvom počeo baviti 1982. godine u zagrebačkom ''Poletu'' kao reporter i urednik. Iste je godine prešao u ''Arenu'', a 1983. u politički tjednik ''Danas''. Od [[1991.]] godine komentator je u ''[[Vjesnik]]u'', od [[1992.]] godine u ''Nedjeljnoj Dalmaciji'' te od [[1994.]] do [[2004.]] godine u ''[[Večernji list|Večernjem listu]]'', gdje je u kolumni "Politički koloplet" pratio aktualne političke pojave. Od polovice [[1980-ih]] zaokupljaju ga povijesne teme, ponajprije nacionalna povijest 20. stoljeća, pa sustavno prati hrvvatsku historiografsku produkciju. == Djela == * ''Otvoreni dossier: Bleiburg'', (zbornik grupe autora, ur. Marko Grčić), Vjesnik, Zagreb, 1990., (2. proš. izd., 1990.)<ref>[[Vladimir Geiger]], [http://www.cpi.hr/download/links/hr/7297.pdf ''Osvrt na istraživanja i odjeke problematike Bleiburga i Križnog puta 1945. u Republici Hrvatskoj''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131002093213/http://www.cpi.hr/download/links/hr/7297.pdf |date=2013-10-02 }}, cpi.hr, str. 410.</ref> * ''Krojači hrvatskih granica'', Vjesnik i Ministarstvo informiranja Republike Hrvatske, Zagreb, 1991. * ''Hrvatske granice i prijetnje amputacijama'', Vjesnik i Ministarstvo informiranja Republike Hrvatske, Zagreb, 1991. (eng. izd. ''The borders of Croatia and threats to amputate Croatian territory'', 1991.) * ''Franjo Tuđman: biografija'', Globus, Zagreb, 1991. * ''Zemlja patuljaka: političke kozerije'', Lora, Koprivnica, 1994. * ''Bespuća podravske zbiljnosti: "podravska šaputanja": političke kozerije'', Nakladna kuća Dr. Feletar, Koprivnica, 1999. * ''U žrvnju državnog terora i ustaškog terorizma: politička zbivanja u koprivničkoj Podravini od objave šestosiječanjske diktature do sloma Kraljevine Jugoslavije'', Hrvatski zemljopis - Naklada Dr. Feletar, Koprivnica, 2001. * ''Habsburzi i Hrvati'', Srednja Europa, Zagreb, 2003. (suautori [[Neven Budak]] i [[Mario Strecha]])<ref>[http://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?selectedId=129000781&currentPage=1&searchById=40&sort=0&spid0=40&spv0=94(436)&xm0=1 Katalog Knjižnica grada Zagreba: Habsburzi i Hrvati / Neven Budak, Mario Strecha, Željko Krušelj]{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, preuzeto 26. rujna 2013.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Krušelj, Željko}} [[Kategorija:Hrvatski novinari]] [[Kategorija:Hrvatski publicisti]] [[Kategorija:Biografije, Koprivnica]] qyxyxq1e75020fn2m6gr0ialkz8ullo 0 1469567 42586607 42450812 2026-05-01T08:09:42Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586607 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Ante Bakotić | slika = BAKOTIC ANTE 1.1 thumb.jpg | veličina = 200px | opis_slike = Ante Bakotić | pseudonim = ''Baka'' | datum_rođenja = [[14. lipnja]] [[1921.]] | mjesto_rođenja = [[Sinj]] | datum_smrti = [[22. travnja]] [[1945.]] | mjesto_smrti = blizina [[Sabirni logor Jasenovac|Sabirnog logora Jasenovac]] | nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]] | poznat_po = Vođa proboja [[Sabirni logor Jasenovac|jasenovačkih]] zatočenika, 22. travnja 1945. | zanimanje = vojni tehničar }} '''Ante Bakotić Bako''' ([[Sinj]], [[14. jun]] [[1921]]. – [[logor Jasenovac]], [[22. april]] [[1945]]) bio je jugoslavenski komunist, učesnik [[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|narodnooslobodilačke borbe]] i vođa [[Proboj logoraša iz Jasenovca 22. aprila 1945.|proboja logoraša iz Jasenovca]]. == Biografija == Ante Bakotić rođen je u Sinju, 14. lipnja 1921. godine kao četvrto dijete šesteročlane obitelji.<ref name="Ferata">[http://www.ferata.hr/teme/2191-obljetnica-proboja-iz-jasenovca Ivana Vrančić, ''Obljetnica proboja iz Jasenovca'']{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, ferata.hr, 22. travnja 2011., preuzeto 10. lipnja 2013.</ref> Osnovnu školu završio je u rodnome Sinju, gdje je upisao i gimnaziju, koju je, iz nepoznatih razloga prekinuo te je počeo s izučavanjem stolarskog zanata. Zbog loših uvjeta rada i maltretiranja majstora, napustio je naukovanje i prijavio se na natječaj vojno-tehničke škole u Kruševu, u Srbiji, koju je s uspehom završio u klasi [[1939]]. godine. Nakon završetka školovanja odlazi u [[Sarajevo]] i zapošljava se u vojnoj industriji u svojstvu hemijskog tehničara.<ref name=JUSPJ>[http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=8076 JUSP Jasenovac: Pokušaj uklanjanja ploče jasenovačkom heroju Anti Bakotiću!] 26. februar 2013, pristupljeno 2. decembra 2013.</ref> Član [[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]] postao je [[1939.]] godine. === Narodnooslobodilačka borba === Pošto je januara [[1942]]. rad njegove partijske ćelije bio otkriven, bio je prisiljen da se skloni u rodni Sinj. Tamo se neko vreme skrivao, nakon čega je stupio u [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizane]]. Već u proleće 1942. bio je uhapšen s jednom grupom partizana u dolini [[Neretva|Neretve]] i preko sarajevskog zatvora deportovan u [[Logor Jasenovac|koncentracioni logor Jasenovac]].<ref name=JUSPJ/> === Zarobljeništvo u logoru Jasenovac === Ante Bakotić ubrajao se u zatočenike s dugim zatočeničkim stažom. Preživeli zatočenik Ilija Ivanović seća se da je Bakotić bio njegov dobar poznanik iz hemijske radionice u logoru. U logoru je, do kraja rujna 1944. godine, djelovala Partijska organizacija na čelu s kasnije proglašenim narodnim herojem Jugoslavije [[Mile Bošković|Milom Boškovićem]] koja je već tada radila na pripremama proboja zatočenika. Rad organizacije je otkriven, a [[21. rujna]] [[1944.]] godine likvidirani su gotovo svi njeni članovi. Od tada se preostali komunisti u logoru nastoje ponovno organizirati. Ante Bakotić pojavljuje se kao čelni čovjek logorske Partijske organizacije koja nastavlja djelovati te obnavlja rad koji kulminira u proljeće 1945. godine. Nemci su s ustašama u aprilu 1945. u [[Zagreb]]u održali sastanak i tada se dogovorili da pobiju sve preostale zatočenike u Jasenovcu kako ne bi ostalo živih svedoka njihovih zločina u logoru. Do [[21. april]]a ustaše su započeli s uništavanjem logora. Poslednja grupa od 80-ak žena-zatočenica pobijena je 21. aprila. Brojno stanje zatočenih muškaraca, u noći s [[21. travnja|21.]] na [[22. travnja]], iznosilo je 1.073 zatočenika, koji su znali da ih čeka ista sudbina. Te su noći odlučili kako će ujutro 22. travnja, oko 10 sati, krenuti u juriš. Prilikom dogovora o početku proboja najistaknutiju ulogu igrao je upravo Ante Bakotić, tajnik logorske Partijske organizacije Logora 3 Ciglana u Jasenovcu. Dogovoreni su sastavi desetina od kojih je svaka imala svoj zadatak tokom proboja, a sam proboj trebalo je da usledi na Bakotićev znak.<ref name=JUSPJ/><ref name=Split>[http://www.ratnakronikasplita.com/prilozi/heroji Portal ''Ratna hronika Splita'': Ante Bakotić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190103073127/http://www.ratnakronikasplita.com/prilozi/heroji |date=2019-01-03 }}, pristupljeno 2. decembra 2013.</ref> === Proboj logoraša iz Jasenovca === {{main|Proboj logoraša iz Jasenovca 22. aprila 1945.}} [[File:Jasenovac, brána.jpg|thumb|Ulaz u logor Jasenovac]] Jasenovački zatočenici izvršili su proboj samooslobađanjem [[22. travnja]] 1945. godine pred sam pad NDH i završetak [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]]. Ujutru 22. aprila oko 10 časova, na Bakotićev povik ''„Napred drugovi!“'', desetine su razbile kapije i prozore i pojurile prema slobodi. Ubrzo su logoraši počeli da padaju pod mecima iz ustaških [[mitraljez]]a, a među njima je bio i Ante Bakotić, koji je poginuo u blizini istočne kapije logora. Bakotićeve poslednje trenutke života opisali su preživeli učesnici proboja, Mile Ristić i Čedomil Huber. {{izdvojeni citat|Kada smo izišli kroz kapiju, smrtno je pokošen Ante. Zastao sam da mu pomognem. Naredio mi je da idem naprijed i da netko mora ostati živ. Posljednjom snagom, vidio sam, odvukao se do obale rijeke Save i u njenim valovima se izgubio.<ref name="Ferata"/>|Čedomil Huber}} {{izdvojeni citat|Sjećam se da sam vidio Antu Bakotića kako ide po cesti korakom, a pluća mu se nadimaju kao kovački mjehovi. Pozvao sam ga da siđe k meni i da ide ovim mrtvim uglom. On je samo odmahnuo rukom i nije pošao dolje. Tako ga je pogodio metak i on se srušio u [[Sava|Savu]].<ref name="Ferata"/>|Mile Ristić}} Mile Ristić u pismu svom brati Luki još piše: {{izdvojeni citat|Vijest o strijeljanju drugarica, među kojima su bile i dvije Sinjanke – Mira Čatipović-Obradović i Desa Babaja-Fabris – na nas je strašno djelovala, ali smo i shvatili da se i nama bliže posljednji minuti. Nije bilo izgleda za spas, ali smo odlučili da moramo nešto pokušati, jer bili smo osuđeni na smrt. Nekolicina nas, s Antom na čelu, prošli smo kapiju pošto smo prethodno svladali stražare. Tu je bila neopisiva gužva, izmiješali su se zatvorenici i ustaše. U jednom trenutku u toj gužvi netko je bio ranjen. Vidio sam da je to drug Ante. Čuo sam njegove posljednje riječi: - Drugovi ranjen sam, drugovi naprijed! Posljednje što sam vidio je njegovo, mecima izrešetano tijelo kako pada u Savu. Sam je skočio jer nije htio da iznemogao padne u neprijateljske ruke …<ref>[http://www.ratnakronikasplita.com/prilozi/heroji Ratna kronika Splita - Prilozi - Heroji]</ref>}} == Spomen == Posle rata, na njegovoj rodnoj kući postavljena je spomen-ploča. [[31. listopada]] [[2009.]] godine, tadašnji predsjednik RH [[Stjepan Mesić]], otkrio je spomen ploču na pročelju rodne kuće Ante Bakotića, koja se nalazi na Pijaci, na križanju Trga kralja Tomislava i Ulice Put Petrovca, na istom mjestu s kojega je sredinom [[1990-ih]] godina, zbog obnavljanja pročelja, skinuta i oštećena prvotna ploča, koja je pohranjena u [[Muzej Cetinske krajine|Muzeju Cetinske krajine]].<ref name="Ferata"/> Njegovim imenom nazvano je priznanje koje je Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac [[12. svibnja]] 2013. godine, na 68. godišnjicu proboja, dodijelila živućim sudionicima proboja a postumno i svim ostalim zatočenicima koncentracijskog logora Jasenovac koji su preživjeli proboj.<ref>[http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=8156 JUSP Jasenovac: ''12. svibnja 2013.''], preuzeto 10. lipnja 2013.</ref> == Oskrnavljenje spomen ploče == Tijekom noći s [[23. veljače|23.]] na [[24. veljače]] [[2013.]] godine nepoznati vandal ili više njih pokušali su skinuti spomen ploču s pročelja i prilikom tog vandalskog čina ploča je djelomično oštećena.<ref>[http://www.ferata.hr/teme/13099-oskrvljena-spomen-ploa-a-bakotiu Ante Botić, ''Oskrvljena spomen ploča A. Bakotiću''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130303170233/http://www.ferata.hr/teme/13099-oskrvljena-spomen-ploa-a-bakotiu |date=2013-03-03 }}, ferata.hr, 24. veljače 2013., preuzeto 10. lipnja 2013.</ref> Spomen ploča vraćena je sutradan, [[25. veljače]] 2013. godine.<ref>[http://www.ferata.hr/teme/13138-vraena-spomen-ploa Ante Botić, ''Vraćena spomen-ploča''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130227033120/http://www.ferata.hr/teme/13138-vraena-spomen-ploa |date=2013-02-27 }}, ferata.hr, 25. veljače 2013., preuzeto 10. lipnja 2013.</ref> == Povezano == * [[Logor Jasenovac]] * [[Proboj logoraša iz Jasenovca 22. aprila 1945.]] == Izvori == {{reflist|2}} == Literatura == * Časopis ''[[Arena (časopis)|Arena]]'', 24. travnja 1985. {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1921|1945|Bakotić, Ante}} [[Kategorija:Jugoslavenski partizani]] [[Kategorija:Hrvatski komunisti]] [[Kategorija:Biografije, Sinj]] [[Kategorija:Umrli u Koncentracijskom logoru Jasenovac]] 74fh9rgli66pglrjxqrwxrjq57v7xxq 0 1470610 42586604 42583781 2026-05-01T07:41:53Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586604 wikitext text/x-wiki {{Likovni umjetnik |ime = Anica Vranković |slika = Anica Vranković - Autoportret sa sinom Antom, 1981., nedovršeno.png |veličina = 320px |opis = Anica Vranković: Autoportret sa sinom, 1982., nedovršeno |rođenje = [[14. veljače]] [[1939.]] |smrt = [[1. ožujka]] [[1982.]] |nacionalnost = [[Hrvat]]ica |period = |vrsta = [[slikarstvo]] |praksa = |utjecao = |utjecali = |djela = |nagrade = |potpis = }} '''Anica Vranković''' (rođ. Markušić; [[Varaždin]], [[14. veljače]] [[1939.]] - Sv. Ivan Zelina, [[1. ožujka]] [[1982.]]) bila je hrvatska slikarica, primijenjena umjetnica i likovna pedagogica. Nakon gimnazijske mature u rodnome gradu, 1959. se upisala na tek otvoreni Pedagoški odjel zagrebačke [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|Akademije likovnih umjetnosti]], gdje su joj predavali profesori [[Ivo Šebalj]] (mentor), [[Ivo Režek]], [[Branko Ružić (skulptor)|Branko Ružić]], [[Vjekoslav Rukljač]], [[Raul Goldoni]], [[Zorislav Horvat]], [[Matko Peić]] i drugi, te na kojem je diplomirala 1963. kod prof. Šebalja kao jedan od najboljih studenata u klasi. == Slikarski opus == [[Datoteka:Anica Markušić, 12 listopada 1958.jpeg|mini|left|120px|Foto-portret, 12. listopada 1958.]] Skupno izlagati je počela već na drugoj godini studija, sudjelujući na XIV. izložbi slikara i kipara Hrvatskoga Zagorja i Međimurja, te će svojim redovitim sudjelovanjem na toj najvažnijoj godišnjoj smotri likovnosti rodnoga kraja tijekom iduća puna dva desetljeća (1960. – 1980.) iskazivati trajnu emocionalnu povezanost s okružjem i tlom iz kojega je ponikla. Sredinom i koncem šezdesetih sudjeluje na izložbama Udruženja likovnih umjetnika Hrvatske (1965., 1968., 1969., 1970.) te na Salonu mladih (1968.). Istodobno je u [[Sveti Ivan Zelina|Svetom Ivanu Zelini]], u kojoj je s obitelji živjela i djelovala, priredila tri samostalne izložbe (1968., 1969., 1970.) na kojima se predstavila pretežito kolorističkim istraživanjima klasičnih slikarskih tema – lokalnih prigorskih pejsaža i rustičnih [[mrtva priroda|mrtvih priroda]], zelinskih veduta, te s nekoliko aktova, portreta i autoportreta. Njezina vjerojatno najzanimljivija slikarska ostvarenja nastala su 1979. kada u novoj varaždinskoj poslovnici Ljubljanske banke izvodi monumentalni mural (cca 5*5 metara) i ciklus ulja posvećenih nadolazećoj osamstotoj obljetnici grada Varaždina. Odabravši za likovno polazište tlocrtne konture renesansnog varaždinskoga burga, te planove baroknog i suvremenoga grada, ekspresivnim koloritom i svojim uistinu virtuoznim linearizmom, Anica Vranković je stvorila neočekivanu, izvornu i harmoničnu simbiozu inače uglavnom sučeljenih svjetova slikarstva geometrijske apstrakcije i apstraktnoga ekspresionizma. [[File:Anica Markušić, ALU Zagreb, oko 1962.jpg|thumb|Anica Markušić (sjedi, druga s desna) tijekom studija na ALU Zagreb, oko 1962.]] Na krilima istog kreativnog zamaha (iako vođena ponešto drukčijim likovnim zamislima), početkom 1980. je s 36 svojih crteža ilustrirala i opremila zbirku pjesama "Gdje je Zemlja i gdje je Nebo" varaždinske pjesnikinje [[Katarina Pšak|Katarine Pšak]]. Osvrčući se na te ilustracije, poznati je hrvatski književnik, povjesničar umjetnosti i [[akvarel]]ist Matko Peić u svojoj recenziji među ostalim naglasio: '''"U povijesti našeg modernog likovnog ilustriranja, ova bi knjiga mogla poslužiti kao primjer dobre suradnje pjesnika i slikara."''' U razdoblju prije svoje smrti koncem zime 1982., Anica Vranković je načinila nekoliko većih ciklusa akvarela i crteža u tehnici tuš – pera i tuš – pera s laviranjem, koji su sve do objave nekoliko od tih radova u zbirci pjesama Zeleni bregi Zeline 2002. i izlaganja na popratnoj izložbi, našoj javnosti bili gotovo posve nepoznati. Naime tek je par od preko stotinu tih vrsnih crteža i slika bilo izloženo na maloj komemorativnoj izložbi priređenoj 24. ožujka 1982. povodom autoričine smrti u prostorijama Pedagoško – obrazovnoga centra u Zagrebu. Osim tom prigodom posthumno su joj djela bila izlagana i na dvije važnije retrospektivne izložbe: Djela slikarica iz fundusa Gradskog muzeja u Varaždinu (Varaždin, 1984.), te Umjetnost u okružju grada Sv. Ivana Zeline (Sv. Ivan Zelina, 1998.). == Pedagoško djelovanje == Ono po čemu je Anica Vranković našoj javnosti do danas bila mnogo bolje poznata njeno je likovno – pedagoško djelovanje. Odmah po završetku Akademije zaposlila se na mjestu profesora likovnoga odgoja na Osnovnoj školi Dragutin Domjanić u Zelini, i ona će u taj poziv tijekom iduća dva desetljeća ulagati glavninu svoje životne energije i kreativnoga žara. Stoga se već nakon nekoliko godina pokazalo da je Škola njezinim dolaskom dobila vrsnog likovnoga pedagoga, koji je svoj misaoni i radni entuzijazam znao prenijeti kako na učenike, tako i na kolege nastavnike. Na svojim se satovima trudila da učenici što slobodnije i nezavisnije od bilo kakvog utjecaja donose ''svježinu svog doživljaja i iskrenost vlastitog likovnog gledanja'', kako je to jednom prigodom sama zapisala. Takvim je pristupom tijekom godina s mnogim učenicima izgradila neposredan odnos, pomažući im da razviju svoje kreativne i ljudske potencijale. Plod toga bili su brojni kvalitetni učenički radovi izlagani na regionalnim, republičkim, tadašnjim saveznim, te svjetskim izložbama na kojima su redovito bili zapaženi, a često i nagrađivani. S mnogo uspjeha vodila je Likovnu grupu slobodnih aktivnosti, te je likovno uređivala školski list Mladost koji je izlazio u razdoblju 1968. – 1980. Na stručnim savjetovanjima likovnih pedagoga održala je niz predavanja i referata, a nekoliko je svojih ogleda i polemika vezanih uz probleme praktične nastave likovnoga odgoja objavila u Školskim novinama i drugim stručnim publikacijama. Na poziv uredništva ''TV u školi'' (TV Zagreb) napisala je scenarij prema kojem je na njezinom školskom satu snimljen obrazovni film za nastavnike likovnoga odgoja "Boje nam govore" (1970.). O visini njezinih stručnih postignuća možda ipak najrječitije govori činjenica da je bila najmlađim članom stručne skupine koja je 1971. izradila novi nastavni plan (tzv. curriculum) i program nastave likovnoga odgoja u hrvatskim osnovnim školama. Za svoja je radna postignuća 1972. proglašena Zaslužnim pedagogom Hrvatske, a 1978. i Jugoslavije. Treba također spomenuti da je surađivala u radu europskih seminara INSEA (Međunarodno udruženje za odgoj putem umjetnosti pri UNESCO-u) u Milanu 1970. i Helsinkiju 1971., svjetskog simpozija INSEA u Zagrebu 1969., i svjetskih kongresa INSEA u Pragu 1968. i Zagrebu 1972. Bila je član Saveza likovnih pedagoga Hrvatske, Udruženja likovnih umjetnika Hrvatske, stručni suradnik tvornice Karbon za izradu opreme i boja za nastavu likovnoga odgoja, kao i uredništva TV u školi, te član stručnoga kolegija za nastavu likovnog odgoja pri Zavodu za unapređenje osnovnoškolskog obrazovanja Hrvatske i član Centra za vizuelnu kulturu mladih Saveza likovnih pedagoga Hrvatske. == Literatura == * Naša osnovna škola, 2. neizmijenjeno izdanje, Zagreb, 1974., str. 250-268, 384 * A.:Vrsna likovna ostvarenja - Podijeljene nagrade za radove na izložbi "Flora i fauna Jadrana", Školske novine, Zagreb, 3(987), Zagreb, 9. siječnja 1979. * M. K.:Zanimljiva slikarska ostvarenja inspirirana Varaždinom, Varaždinske vijesti, 1789, Varaždin, 10. svibnja 1979. * Gdje je zemlja i gdje je nebo, Varaždinske vijesti, 1850, Varaždin, 10. srpnja 1980. * Gdje je zemlja i gdje je nebo, [[Vjesnik]], Zagreb, 8. kolovoza 1980., str. 6 * [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]]: Anica Vranković, XXI. recital suvremenog kajkavskog pjesništva "Dragutin Domjanić" Zelina 2002., katalog recitala i izložbe, Sv. Ivan Zelina, 2002. *Ines Brajević: Slika majke, [[Večernji list]], Zagreb, 5. studenog 2009., str. 12 *[https://www.academia.edu/38874815/Anica_Vrankovi%C4%87_O_osamdesetogodi%C5%A1njici_ro%C4%91enja Ante Vranković: Anica Markušić Vranković / “Otvaranje“ palete tj. oslobađanje od „akademskog sosa“, Varaždinske vijesti, 3890, 23. 7. 2019., str. 27] == Vanjske veze == * [https://www.academia.edu/32044539/Anica_Vrankovi%C4%87_Zelinski_list_5_1999.docx Anica Vranković: Prema slobodi transcedentalne forme, Zelinski list, Uskrs 1999.]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.vecernji.hr/nagrada-vecernjeg-lista-denisu-pericicu-718122 Otvorenje izložbe Anice Vranković u Svetom Ivanu Zelini 2002. godine] * [https://www.academia.edu/38874815/Anica_Vrankovi%C4%87_-_O_osamdesetogodi%C5%A1njici_ro%C4%91enja Anica Vranković - O osamdesetogodišnjici rođenja, Prigorje, Uskrs 2019.] * [https://povcast.ffzg.unizg.hr/woodstock-i-psihodelicna-likovna-umjetnost-sezdesetih/ Woodstock i psihodelična umjetnost šezdesetih / Vidjeti autoričin portret Nikole Zmišlje, pod nazivom "Bolesnik LSD 68"] * [https://www.youtube.com/watch?v=j9GiqWIXklg HRT / TV-kalendar: Anica Vranković, 1. 3. 2024.] * [https://www.youtube.com/watch?v=hUd1Q0WutpQ HRT / TV-kalendar: Anica Vranković, 14. 2. 2026.] {{Životni vijek|1939|1982|Vranković, Anica}} [[Kategorija:Biografije, Varaždin]] [[Kategorija:Hrvatski slikari]] [[Kategorija:Hrvatski ilustratori]] [[Kategorija:Hrvatski pedagozi]] jvbnm81qslid82n19ngvowm2l1o39wu 0 1471356 42586451 42268376 2026-04-30T12:42:05Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586451 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime=Zvonimir Šeparović |datum rođenja=[[14. rujna]] [[1928]]. |mjesto rođenja= [[Blato]] na [[Korčula|Korčuli]] |datum smrti= |mjesto smrti= |slika= |veličina= |opis slike= |stranka= [[HDZ]] |supruga=[[Branka Šeparović]] |suprug= |zanimanje=pravnik, sveučilišni profesor |fusnote= |položaj=[[Ministarstvo pravosuđa|Ministar pravosuđa]] |nasljednik=[[Stjepan Ivanišević]] |prethodnik=[[Milan Ramljak]] |mandat_start=[[15. travnja]] [[1999]]. |mandat_kraj=[[27. siječnja]] [[2000]]. |položaj2=[[Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske|Ministar vanjskih poslova]] |nasljednik2= [[Franjo Gregurić]] |prethodnik2= na dužnosti [[Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske|Ministra vanjskih poslova]]: [[Davorin Rudolf]] |mandat_start2=[[15. travnja]] [[1999]]. |mandat_kraj2=[[27. siječnja]] [[2000]]. |položaj3=[[Sveučilište u Zagrebu|Rektor Sveučilišta u Zagrebu]] |nasljednik3= [[Marijan Šunjić]] |prethodnik3= na dužnosti [[Sveučilište u Zagrebu|Rektora Sveučilišta u Zagrebu]]: [[Vladimir Stipetić]] |mandat_start3= [[24. veljače]] [[1989]]. |mandat_kraj3= [[24. travnja]] [[1991]]. }} '''Zvonimir Šeparović''' ([[Blato]] na [[Korčula|Korčuli]], [[14. rujna]] [[1928]].) - [[Hrvati|hrvatski]] pravnik i političar. Doktorirao 1966. godine na Sveučilištu u Ljubljani. Bio je profesor međunarodnog prava na [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilištu u Zagrebu]], počev od 1972. (docent, od 1967.) godine. Godine 1985/1986 obnašao je dužnost dekana Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Poznat je kao pionir [[viktimologija|viktimologije]] i vrlo gorljivi protivnik [[smrtna kazna|smrtne kazne]]. Obnašao je dužnost [[rektor]]a [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilištu]] u Zagrebu od [[24. veljače]] [[1989]]. do [[24. travnja]] [[1991]]. godine; na tu ga je dužnost sveučilišna zajednica izabrala protivno volji vladajućih struktura tadašnje jednopartijske komunističke države. Kao nestranačka osoba, postao je [[Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske|ministar vanjskih poslova]] 1991. godine u vladi premijera [[Franjo Gregurić|Franje Gregurića]]. Sa te funkcije, pokreće tužbu Republike Hrvatske protiv Srbije zbog genocida, pred [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Međunarodnim sudom pravde Ujedinjenih naroda]]. Godine [[1992]]., postao je prvi stalni predstavnik [[Hrvatska|Hrvatske]] u [[UN|Ujedinjenim narodima]]. Bio je u raskoraku s [[Franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]] glede vanjske politike. Šeparović je ostao aktivan u javnom životu, s vremenom je i postao član [[HDZ|Hrvatske demokratske zajednice]] (HDZ-a), kao i član Središnjeg odbora stranke. Bio je ministrom pravosuđa od [[15. travnja]] [[1999]]. do [[27. siječnja]] [[2000]]. godine. U 2000. godini, ušao je u [[Hrvatski predsjednički izbori 2000.|predsjedničku utrku]] kao nezavisni kandidat. Završio je kao posljednji, nakon čega je preporučio svojim pristašama da glasuju za [[Dražen Budiša|Dražena Budišu]] u drugom izbornom krugu. Priključio se 2010. godine pokretu [[Hrvatski rast]], ali ga ubrzo napušta i vraća se HDZ-u. Osnivač je i dugogodišnji predsjednik [[Hrvatsko žrtvoslovno društvo|Hrvatskog žrtvoslovnog društva]]. U braku je s [[Branka Šeparović|Brankom Šeparović]], novinarkom [[HTV]]-a. Otac dvoje djece iz prvog braka sa politologinjom Inge Perko Šeparović: sin [[Borut Šeparović]] (1967.) je osnivač umjetničke grupe "[[Montažstroj]]"; kćer Duška Maria Šeparović (1954.) je biologinja sa doktoratom znanosti iz područja neurološke znanosti, te predaje (2014.) na Wayne State University (Michigan, SAD). Autor je niza knjiga i znanstvenih radova. == Vanjske veze == * [http://www.unizg.hr/rektori/ Životopis na stranicama Sveučilišta u Zagrebu] * [http://www.viktimologija.com.hr/index.php/iz-obzora-predsjednika "Iz obzora predsjednika"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140305185623/http://www.viktimologija.com.hr/index.php/iz-obzora-predsjednika |date=2014-03-05 }}, prezentacija na stranicama Hrvatskog žrtvoslovnog društva * [http://www.vecernji.hr/biografije/zvonimir-separovic-141 "Zvonimir Šeparović - Pravnik i političar"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140308022930/http://www.vecernji.hr/biografije/zvonimir-separovic-141 |date=2014-03-08 }}, "Večernji list", "VL biografije", pristupljeno 1.3.2014. * [http://katalog.kgz.hr/pagesResults/rezultati.aspx?&action=search&searchById=1&spid0=10&spv0=%C5%A0eparovi%C4%87%2c+Zvonimir&xm0=1 Bibliografija Z. Šeparovića u katalogu NSK]{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{Rektori Sveučilišta u Zagrebu}} {{lifetime|1928||Šeparović, Zvonimir}} {{DEFAULTSORT:Šeparović, Zvonimir}} [[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]] [[Kategorija:Hrvatski pravnici]] [[Kategorija:Ministri u Vladi Republike Hrvatske]] [[Kategorija:Rektori Sveučilišta u Zagrebu]] [[Kategorija:Biografije, Korčula]] mxafihuv6bq6g9yr3isq2bg163dvug4 0 1471903 42586577 42405687 2026-04-30T23:38:41Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586577 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Adolf Bele | slika = | veličina = | opis_slike = | pseudonim = | datum_rođenja = [[8. svibnja]] [[1941.]] <br /> [[Zagreb]], [[Hrvatska]] {{flag|HRV}} | mjesto_rođenja = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | poznat_po = | zanimanje = [[novinar]], [[Ufologija|ufolog]], [[pisac]] }} '''Adolf Bele''' ([[Zagreb]], [[8. svibnja]] [[1941.]]) [[hrvat]]ski je [[povjesničar umjetnosti]], [[novinar]], [[Ufologija|ufolog]] i [[pisac]]. == Biografija == Adolf Bele je [[1967.]] diplomirao na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]] u grupi Povijest umjetnosti – Psihologija. Paralelno je odslušao dvije godine Filozofije i Indologije. Na [[FPZG|Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu]] diplomirao je 1974. studij [[Novinarstvo|novinarstva]]. Još za vrijeme studija, a i kasnije, profesionalno se bavio [[motocross]]om. Osvojio je prvenstvo Hrvatske i [[1966.]] prvenstvo Slovenije u klasi od 250&nbsp;cm³.<ref>[http://www.motocross-mackovci.si/sl/zgodovina-proge Motocross Mačkovci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140427230922/http://www.motocross-mackovci.si/sl/zgodovina-proge |date=2014-04-27 }}, pistupljeno 27. travnja 2014.</ref> Kao natjecatelj - profesionalac, reprezentativac Jugoslavije i novinar, proputovao je gotovo čitavu [[Europa|Europu]]. Nakon studija i odsluženja vojnog roka, 1969. godine odlazi na privremeni rad u [[SRNJ|SR Njemačku]]. Radi u [[Brodogradilište|brodogradilištu]] u [[Hamburg]]u, a potom u raznim [[Građevinarstvo|građevinskim]] [[tvrtka]]ma diljem Njemačke kao [[prevoditelj]] i tumač za [[njemački jezik]]. Po povratku u [[SFRJ|Jugoslaviju]], zapošljava se 1974. godine kao novinar u ''[[Borba (novine)|Borbi]]''. Od 1974. godine radi u NIGRO "Zadružna štampa" kao direktor OOUR-a "Poljoprivredni vjesnik". Interes za [[Ufologija|ufologiju]] pokazivao je još za vrijeme studentskih dana, potaknut bliskim susretima kojim obiluje [[Indija|indijska]] [[mitologija]]. Unatrag nekoliko godina piše o bliskim susretima u [[tjednik]]u "Vikend". == Bibiliografija == * Bele, Adolf: ''Misterij letećih tanjura'', Zagreb: IROS, 1987. * Bele, Adolf: ''Singularitet Svetog Trojstva ili Povratak Bogu / Juda Probuđeni – Peccator'', Zagreb: Prometej, 2001. {{ISBN|953-6460-15-7}} * Bele, Adolf: ''Izbavi nas iz pakla droge, Gospodine!'', Zagreb: Glas Koncila, 2008. {{ISBN|978-953-241-112-6}} * Bele, Adolf: ''AAMK Sveučilište Zagreb : 60 godina : 1950-2010'', Zagreb : AAMK Sveučilište, 2010. {{ISBN|978-953-56302-0-3}} == Povezano == * [[Ufologija]] * [[Izvanzemaljci]] == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://katalog.kgz.hr/pagesResults/rezultati.aspx?&searchById=1&spid0=10&spv0=Bele%2C+Adolf&xm0=1 Katalog Knjižnica grada zagreba: Adolf Bele]{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (bibliografija) * [http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=85299 IKA: »18 portreta pape Wojtyle Jasne Dapas«] * [http://www.magicus.info/pr2.php?id=537 magicus.info – Leteći tanjuri nad Hrvatskom] {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Bele, Adolf}} [[Kategorija:Hrvatski novinari]] [[Kategorija:Hrvatski povjesničari]] [[Kategorija:Ufologija]] [[Kategorija:Biografije, Zagreb]] 31q5aiw1puc640i1wogp8iquxpgujft 0 1775245 42586546 42492805 2026-04-30T20:11:23Z ~2026-26194-98 347915 /* Demografija */ Termin "unijatska" je za grkokatolike uvredljiv... više o ovom spornom terminu možete pročitati ovde: https://ravnopravnost.gov.rs/127-26-preporuka-mera-matici-srpskoj/ 42586546 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Srbiji |mesto=Jankov Most |slika=Jankahid2.jpg |opis_slike= Rumunska pravoslavna crkva |pokrajina=Vojvodina |okrug=Srednjobanatski |grad=Zrenjanin |nadm visina=58 |populacija={{decrease}} 530 |površina=23,3 |gustina=27 |poštanski kod=23201 |pozivni broj=023 |registarska oznaka=ZR |gšir=45.471 |gduž=20.436 }} '''Jankov Most''' ({{jez-rum|Iancăid}}) je naselje [[grad Zrenjanin|grada Zrenjanina]] u [[Srednjobanatski okrug|Srednjobanatskom okrugu]]. Prema popisu iz [[Popis stanovništva 2011. u Srbiji|2011.]] bilo je 530 stanovnika. Mesto je dobilo ime po heroju hrišćansko-turskih ratova iz [[15. vek]]a, [[Janoš Hunjadi|Sibinjanin Janku]] (na mađarskom Janoš Hunjadi), a most otuda što je selo okruženo rekama i mostovima. == Historija == Prvi pomen Jankovog Mosta je iz [[13. vek]]a. Selo se tada nalazilo u sklopu [[ugarska|mađarske]] srednjovekovne države. Godine [[1551]]. selo osvajaju [[Osmanlijsko carstvo|Turci]] i drže pod svojom upravom dva veka do [[1716]]. Pod [[Habzburška monarhija|austrijskom]] vlašću u selu su kolonizovani [[Rumuni]], pošto je selo zapustelo nakon odlaska Turaka. Rumuni koji su se naseljavali uglavnom su dolazili iz [[Transilvanija|Transilvanije]] sredinom [[18. vek]]a. Od [[1918]]. godine mesto ulazi u sastav [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. [[Image:Jankahid2.jpg|thumb|200px|Rumunska pravoslavna crkva]] [[Image:Jankov_Most,_Uniate_church.jpg|thumb|200px|Grkokatolička crkva]] == Geografija == Selo se nalazi u [[Panonska nizija|Panonskoj niziji]]. Prosečna nadmorska visina u ataru sela je oko 80 metara. Jankov Most se prostire na srednjobanatskoj [[lesna zaravan|lesnoj zaravni]]. Zemljište je dvojako: [[černozem]] s oglejavanjem u lesu i sporadično slana [[slatina]]. Ta slanoća se može objasniti postojanjem nekadašnjim postojanjem [[Panonsko more|Panonskog mora]] na ovim prostorima. Selo je okruženo s 3 strane rekama i kanalima. Kroz atar sela protiču Stari Begej, kanal Plovni Begej i [[kanal Dunav—Tisa—Dunav]]. Stari Begej i kanal DTD teku tik uz Jankov Most. Flora je većinom stepska, travnata. Tu su, međutim, i drveća: bagrem, topola, itd. Fauna je raznovrsna: zečevi, lisice, srne i ptice. Saobraćajno je naselje dobro povezano s okolinom. Selo je asfaltnim putem spojeno sa [[Zrenjanin]]om, preko obližnjeg sela [[Mihajlovo]] i sa [[Banatski Dvor|Banatskim Dvorom]], gde se spaja sa glavnim putem Zrenjanin-Rumunija. Oba vodena kanala su plovna. Budući da se nalazi u srednjoj Evropi, klima u Jankovom Mostu je kontinentalna, sa sva 4 izražena godišnja doba, sa toplim letima i dugim i hladnim zimama. Prosečna godišnja temperatura je nešto iznad 10&nbsp;°C. == Privreda == Stanovništvo se bavi uglavnom poljoprivredom. Uzgajaju se: žitarice, kukuruz, industrijsko bilje, vinova loza, voće i povrće. Takođe, stocni fond je raznolik. Pored ovih zanimanja u selu se bave: stolarstvom, zidarstvom, kamenorezanjem, mehanikom poljoprivrednih mašina, ima i frizera, berbera, krojača, švalja. == Demografija == U naselju Jankov Most živi 543 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 48,2 godina (45,3 kod muškaraca i 51,2 kod žena). U naselju ima 237 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,68. Stanovništvo u ovom naselju veoma je raznoliko, [[Rumuni]] čine apsolutnu većinu, zbog toga selo ima i svoje rumunsko ime - Iancaid. Broj stanovnika ima stalnu tendenciju opadanja, još od polovine prošlog veka. Mesto ima dve crkve: rumunsku pravoslavnu crkvu, koju ispoveda najviše meštana, i Grko-katoličku crkvu. Srbi su naseljeni mnogo kasnije i zasad su bez bogomolje. Jankov Most ima osnovnu školu, otvorena su samo izdvojena odeljenja nižih razreda gradske osnovne škole „Đura Jakšić“, sa kombinovanom nastavom na [[rumunski jezik|rumunskom jeziku]]. Da bi završili obavezno osnovno obrazovanje, od petog do osmog razreda, đaci putuju redovnim autobuskim linijama za Zrenjanin, udaljen 15 kilometara. Većina stanovnika ima završenu srednju školu, a neki i više ili visoko obrazovanje. Od ljudi s višim i visokim obrazovanjem, veliki broj napušta selo i odlazi da živi u gradu, Zrenjaninu ili nekom drugom. Naselje ima Dom kulture. Folklorna, plesna i muzička, grupa nosi naziv „Lumina“ (svetlost). Takođe, zdravstvena stanica s apotekom je u selu. Najbliža pošta i banka nalaze se u [[Mihajlovo|Mihajlovu]], udaljenom 2 kilometara (20-30 minuta hoda). Postoji i vatrogasno društvo. U blizini je krajem prošlog veka otvorena sabirna stanica za gas, pošto su okolna polja velika nalazišta prirodnog gasa. U selu rade 2 prodavnice s prehrambenom robom, poljoprivredna zadruga i njena prodavnica, sabirna stanica zrenjaninske mlekare i nekoliko kafića/kafana. Naselje ima fudbalski teren pokraj reke Begej; lokalna ekipa je „Unirea“ (jedinstvo). Na obodu sela je groblje. Nešto dalje od naseljenih kuća nalazi se seosko smetlište. U Jankovom Mostu svaka kuća ima struju, većina ima telefonsku liniju. Selo nema zajednički vodovod i kanalizaciju, doveden gas za domaćinstva. Predsednik Mesne kancelarije Mesne zajednice Jankovog Mosta je Tiberiu Voina. {| width="50%" style="background:transparent; " | valign="top" width="50%" style="border:1px solid gray; " | <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka'' {| | style="padding: 0;" | <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1940 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940 PlotData = bar:1321 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:880 color:gray1 from:start till:end bar:440 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(62,157)(77,161) color:blue width:2 points:(77,161)(100,156) color:blue width:2 points:(100,156)(128,145) color:blue width:2 points:(128,145)(157,128) color:blue width:2 points:(157,128)(185,116) color:blue width:2 points:(185,116)(217,101) color:blue width:2 </timeline> |} </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> | valign="down" width="50%" | {{Popis |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 9}}</ref> |p1948=1070 |p1953=1101 |p1961=1057 |p1971=977 |p1981=841 |p1991=752 |p1991n=736 |p2002s=639 |p2002=636 }} |} {{Grafikon postoci |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 1}}</ref> |širina=300px |naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]] |pozadina=#ddd |pozicija=left |šipke= {{Vrsta sa postotkom|[[Rumuni]]|yellow|384|60.37}} {{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|blue|183|28.77}} {{Vrsta sa postotkom|[[Romi]]|red|20|3.14}} {{Vrsta sa postotkom|[[Mađari]]|green|14|2.20}} {{Vrsta sa postotkom|[[Jugosloveni]]|orange|10|1.57}} {{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]]|cyan|2|0.31}} {{Vrsta sa postotkom|[[Nemci]]|magenta|2|0.31}} {{Vrsta sa postotkom|[[Muslimani]]|black|1|0.15}} {{Vrsta sa postotkom|nepoznato|gray|9|1.41}} }} {{Grafikon piramida |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 2}}</ref> |širina=300px |naslov= |pozadina=#eee |levo2=m |desno2=ž |šipke levo desno= {{Vrsta levo desno|?|gray|0|0.0|0.0|0}} {{Vrsta levo desno|80+|gray|14|35.0|52.5|21}} {{Vrsta levo desno|75-79|gray|14|35.0|62.5|25}} {{Vrsta levo desno|70-74|gray|28|70.0|85.0|34}} {{Vrsta levo desno|65-69|gray|26|65.0|80.0|32}} {{Vrsta levo desno|60-64|gray|19|47.5|37.5|15}} {{Vrsta levo desno|55-59|gray|23|57.5|67.5|27}} {{Vrsta levo desno|50-54|gray|23|57.5|72.5|29}} {{Vrsta levo desno|45-49|gray|23|57.5|52.5|21}} {{Vrsta levo desno|40-44|gray|23|57.5|47.5|19}} {{Vrsta levo desno|35-39|gray|16|40.0|37.5|15}} {{Vrsta levo desno|30-34|gray|18|45.0|35.0|14}} {{Vrsta levo desno|25-29|gray|16|40.0|27.5|11}} {{Vrsta levo desno|20-24|gray|12|30.0|35.0|14}} {{Vrsta levo desno|15-19|gray|23|57.5|22.5|9}} {{Vrsta levo desno|10-14|gray|20|50.0|32.5|13}} {{Vrsta levo desno|5-9|gray|10|25.0|27.5|11}} {{Vrsta levo desno|0-4|gray|12|30.0|15.0|6}} |prosekm=45.3 |prosekž=51.2 }} {{DomaćinstvaNaseljaSrbija|275|274|279|259|252|266|237|48|84|38|40|18|7|2|-|-|-|2.68}} {{BrakNaseljaSrbija|278|75|177|17|9|-|286|29|177|66|13|1}} {{ZanimanjaNaseljaSrbija|189|125|-|-|20|2|10|8|1|6|137|100|-|-|8|-|-|7|1|1|326|225|-|-|28|2|10|15|2|7|-|1|8|1|5|2|-|-|-|2|-|2|5|9|-|-|-|2|2|1|10|6|14|2|-|-|2}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{portal|Srbija}} {{Commonscat|Jankov Most}} * [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Jankov_Most.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)] * [http://wikimapia.org/maps?ll=45.471,20.436&spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia)] * [http://www.maplandia.com/serbia-and-montenegro/vojvodina/jankov-most/ Gugl satelitska mapa (Maplandia)] * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=45.471&longitude=20.436&zoom=8 Plan naselja na mapi (Mapquest)]{{Dead link|date=August 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{Grad Zrenjanin}} [[Kategorija:Grad Zrenjanin]] [[Kategorija:Naselja u Vojvodini]] o80bg5f0yfxn1k65l6l2pegw4oy8gx9 0 3085775 42586610 42184104 2026-05-01T09:17:23Z WI24A 322421 /* Tehničke karakteristike */ 42586610 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:412rrr.jpg|mini|200px|right|Srpski RVR 412]] '''RVR 412''' je elektromotorni [[voz]] koji je pravaljen u [[Fabrika vagona Riga|Fabrici vagona Riga]] ({{Jez-rus|Рижский вагоностроительный завод|el}}; {{Jez-let|Rīgas Vagonbūves Rūpnīca|el}}) iz [[Riga|Rige]] u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] (današnja [[Letonija]]). To su bio sovjetski elektromotorni vlak serije ER31 (ЭР31) i njegova poboljšana verzija ER35 (ЭР35).<ref name="railgalleryER31">{{cite web |title=Список подвижного состава ЭР31 |work=RailGallery |url=https://railgallery.ru/list.php?mid=716 |access-date=2023-02-15}}</ref><ref name="railgalleryER35">{{cite web |title=Список подвижного состава ЭР35 |work=RailGallery |url=https://railgallery.ru/list.php?mid=749 |access-date=2023-02-15}}</ref> Vozovi ovog tipa su proizvođeni 80-ih godina za potrebe Jugoslovenskih železnica. Proizvedeno je i isporučeno ukupno 53 jedinica: ER31 - 50 jedinica, ER35 - 3 jedinica. Od toga je Srbija dobila 43 vlaka, Crna Gora 6 i Makedonija 4. Nakon raspada [[SFRJ]] ove vozove koriste [[Srbija]] (''[[Železnice Srbije]]'', 16), [[Crna Gora]] (''[[Željeznički prevoz Crne Gore]]'', 5) i [[Republika Makedonija]] (''[[Makedonske železnice]]'', 3).<ref name="railgalleryER31"/><ref name="railgalleryER35"/> == Tehničke karakteristike == Voz se sastoji iz četiri dela: dvije [[Električna lokomotiva|lokomotive]] (serije 412) i dva [[vagon]]a (serije 416). Lokomotiva je putnički vagon s elektromotorima i vozačkom kabinom. Masa voza iznosi oko 220 tona. Maksimalna brzina voza je 120&nbsp;km/h. Vrata za putnike su automatska. Širina koloseka po kojem se kreće je standardna (1435&nbsp;mm). Voz ima 2 varijante sedišta: *tapacirana (stara verzija) *plastična (modernizovana verzija) ==Korisnici== ===Crna Gora=== Brojevi vozila su 412/416-041/042; 412/416-043/044; 412/416-045/046; 412/416-047/048; 412/416-049/050 i 412/416-051/052 (6 vozova, iz 1984-1985. godine).<ref name="railgalleryER31"/> Željeznica Crne Gore je dobila ove vozove nakon osamostaljenja Crne Gore [[2006]]. godine. Vozovi su prethodno bili u sastavu Jugoslovenskih železnica. Koriste se za lokalni saobraćaj od [[Bar (grad u Crnoj Gori)|Bara]] do [[Podgorica|Podgorice]] i od Podgorice do [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]]. Jedan voz je [[Železnička nesreća kod Bioča|potpuno uništen u teškoj nesreći]] kada je izleteo iz šina [[23.01.]][[2006]]. u mestu [[Bioče]] blizu Podgorice kada je poginulo 47 putnika, a 200 je povređeno. Voz je izleteo usled kvara na kočionom sistemu na kome su bili ugrađeni polovni kompresori za vazduh. Vozovi su ofarbani u sivo, sa crvenim i narandžastim prugama, što predstavlja logo Željezničkog prevoza Crne Gore. ===Makedonija=== Makedonija raspolaže sa 4 ovakva voza (iz 1985-1986. godine). Brojevi vozila su 412/416-053/054; 412/416-055/056; 412/416-057/058 i 412/416-059/060<ref name="railgalleryER31"/>. ===Srbija=== Železnice Srbije u svom sastavu imaju 16 vozova ovog tipa koji se uglavnom koriste za lokalni saobraćaj i u prigradskom sistemu [[Beovoz]] i gradskoj železnici BG:Voz. Neki od vozova su modernizovani u fabrikama Želvoz i Šinvoz. Modernizovana verzija ima plastična sedišta i ofarbana je u sivo-plavu boju. Takođe ima i displej na kome se vidi broj voza. Motor nije menjan niti je osnaživan te voz ima istu snagu i maksimalnu brzinu kao i ranije. == Povezano == *[[Fabrika vagona Riga]] == Reference == {{Reflist|2}} [[Kategorija:Željeznička vozila]] fd22yccp1kpgxtthuvihl1acztdbyhc 0 4028154 42586500 42395348 2026-04-30T16:14:45Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586500 wikitext text/x-wiki {{Vslika | ime = Švedske pokrajine | izvorno_ime = <small>Sveriges landskap</small> | slika = Sverigekarta-Landskap_Text.svg | veličina_slike = 260px | opis_slike = [[Karta]] [[Švedska|Švedske]] sa 25 pokrajina | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Švedska}} }} '''Švedske pokrajine''' ([[švedski jezik|švedski]]: ''Sveriges landskap'') su [[historija|historijske]] [[Administrativna jedinica|administrativne jedinice]] na koje je [[Švedska]] sve do kraja [[20. vijek]]a bila podjeljena.<ref name=brit/> Ukupno ih je bilo '''25''' - nakon reforme, zamjenjene su novim teritorijalnim jedinicima [[švedske grofovije|grofovijama (län)]], a njihov broj smanjen je na - '''21'''. One danas nemaju nikakvu [[državna uprava|administrativu]] funkciju, ali se većina [[šveđani|Šveđana]] još se i danas veže uz njih, jer su dio njihove tradicije, od posebnih [[dijalekt|dijalekata]], [[folklor]]a do iste [[kultura|kulture]]. ''Landskap'' na [[švedski jezik|švedskom]] znači pokrajina, regija, okrug, dio zemlje.<ref name=sve>{{cite web | url =http://www.synonymer.se/?query=landskap | title =''Synonymer till landskap'' | accessdate = 09. 04. 2015 | language=švedski | publisher=Synonymer}}</ref> == Historija == Švedska je još od vremena prije [[Vikinzi|Vikinga]] bila podjeljena na 25 - landskapa (okruga), koje su bile prilično samostalni entiteti, sa vlastitim [[zakon]]ima, [[sudac|sucima]] i vijećima.<ref name=brit>{{cite web | url =http://www.britannica.com/EBchecked/topic/329509/landskap | title =''Landskap'' | accessdate = 09. 04. 2015 | language=engleski | publisher=Encyclopædia Britannica}}</ref> Svoj današnji oblik dobile su [[1560]]. za vladavine [[kralj]]a [[Gustav I od Švedske|Gustava Vase]] kad su i službeno ozakonjene. Nakon tog su u nekoliko navrata reorganizirane, posljednji put [[1810]]. kad je formiran [[Norrbotten]], od dijelova [[Västerbotten]]a.<ref name=sved>{{cite web | url =http://www.tacitus.nu/svenskhistoria/land/index.html | title =''Sveriges landskap'' | accessdate =09. 04. 2015 | language =švedski | publisher =Tacitus | archive-date =2016-04-13 | archive-url =https://web.archive.org/web/20160413141420/http://www.tacitus.nu/svenskhistoria/land/index.html | url-status =dead }}</ref> Sve do rata s [[Carska Rusija|Carskom Rusijom]] - [[1809]]. i [[Finska]] je bila dio Švedske, sa svojih šest pokrajina, ali su one nakon rata kao i Finska pripale Rusiji. == Lista švedskih pokrajina == {| |- |valign="top"| *[[Ångermanland]] ([[latinski]]: ''Angermannia'') *[[Blekinge]] (''Blechingia'') *[[Bohuslän]] (''Bahusia'') *[[Dalarna]] (''Dalecarlia'') *[[Dalsland]] (''Dalia'') *[[Gotland]] (''Gotlandia'') *[[Gästrikland]] (''Gestricia'') *[[Halland]] (''Hallandia'') *[[Hälsingland]] (''Helsingia'') |valign="top"| *[[Härjedalen]] (''Herdalia'') *[[Jämtland]] (''Jemtia'') *[[Lappland (Švedska)|Lappland]] (''Lapponia Suecana'') *[[Medelpad]] (''Medelpadia'') *[[Norrbotten]] (''Norbothnia'') *[[Närke]] (''Nericia'') *[[Öland]] (''Olandia'') *[[Östergötland]] (''Ostrogothia'') *[[Skåne]] (''Scania'') |valign="top"| *[[Småland]] (''Smolandia'') *[[Södermanland]] (''Sudermannia'') *[[Uppland]] (''Uplandia'') *[[Värmland]] (''Wermlandia'') *[[Västmanland]] (''Vestmannia'') *[[Västerbotten]] (''Vestrobothnia'') *[[Västergötland]] (''Westrogothia'') |} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Provinces of Sweden}} * [http://www.tacitus.nu/svenskhistoria/land/index.html Sveriges landskap (Historija švedskih pokrajina)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160413141420/http://www.tacitus.nu/svenskhistoria/land/index.html |date=2016-04-13 }} {{sv icon}} * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/329509/landskap ''Landskap'' na portalu Encyclopædia Britannica] {{en icon}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Švedske pokrajine‎| ]] [[Kategorija:Administrativna podjela Švedske|Pokrajine]] [[Kategorija:Historija Švedske|Pokrajine]] cn4mkpvzuogs5z9qpi6f1r3qrc6iuwt 0 4031228 42586547 42585846 2026-04-30T20:27:46Z Ziv 187261 ([[c:GR|GR]]) [[File:CaravaggioDavidGoliathVienna.jpg]] → [[File:Caravaggio - David with the Head of Goliath - Vienna.jpg]] → File replacement: Updating from a low-quality version to a higher-quality version ([[c:c:GR]]) 42586547 wikitext text/x-wiki Ovo je kronološki popis [[Italija|italijanskog]] slikara '''[[Caravaggio|Caravaggia]]'''. ==Popis slika== {{clear}} {| class="wikitable" class="sortable wikitable" style="margin-left:0.5em; text-align:center" ! Slika !! Ime <br> (''Izvorno ime na italijanskom'')!! Godina !! Tehnika !! Dimenzije !! Trenutna lokacija !! Bilješke !! Izvori |- |<center>[[Datoteka:CARAVAGGIO, A boy peeling fruit (1593).jpg|150px]]</center> |''[[Dječak koji guli voćku (Caravaggio)|Dječak koji guli voćku]]'' |oko [[1592.]]-[[1593.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] |64.2 x 51.4 cm |Fundacija Roberto Longhi, [[Firenca]] | |<ref>{{cite book|title=[http://books.google.com/books?id=SwLpTgpjAVYC&pg=PA388&dq=Caravaggio+Chronology&source=gbs_toc_s&cad=1&sig=wBg9oNoUkoNH5zXqE5bQZ3QFYu0#PPA15,M1 Caravaggio] |last=Hibbard |first=Howard |authorlink=|coauthors= |year=1983 |publisher=Westview Press |location= |isbn=0064301281 |pages=15-17 }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Sick young Bacchus by Caravaggio.jpg|150px]]</center> |''[[Bolesni Bakhus (Caravaggio)|Bolesni Bakhus]]'' |oko [[1593.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] |67 x 53 cm |[[Galerija Borghese]], [[Rim]] |inv. 534 | <ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3741 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Boy with a Basket of Fruit-Caravaggio (1593).jpg|150px]]</center> | ''[[Dječak s košarom voća (Caravaggio)|Dječak s košarom voća]]'' | oko [[1593.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 70 x 67 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | inv. 136 | |- |<center>[[Datoteka:The Fortune Teller-Caravaggio (Rome).jpg|150px]]</center> | ''[[Proročica (Caravaggio)|Proročica]]'' | oko [[1594.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 115 x 150 cm | Kapitolski muzej, [[Rim]] | inv. 227 | |- |<center>[[Datoteka:The Cardsharps.jpg|150px]]</center> | ''[[Kartaši (Caravaggio)|Kartaši]]'' | oko [[1594.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 94.2 x 131.2 cm | Muzej umjetnosti Kimbell, [[Fort Worth]] | | |- |<center>[[Datoteka:MusiciansCaravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Glazbenici (Caravaggio)|Glazbenici]]'' | oko [[1595.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 87.9 x 115.9 cm | [[Metropolitan]], [[New York]] | | |- |<center>[[Datoteka:St Francis in Ecstasy.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Franjo u ekstazi (Caravaggio)|Sveti Franjo u ekstazi]]'' | oko [[1595.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 93.9 x 129.5 cm | Wadsworth Atheneum, Hartford, [[Connecticut]] | inv. No. 1943.222 | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioFrancisContemplation.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Franjo u meditaciji (Caravaggio)|Sveti Franjo u meditaciji]]'' | oko [[1595.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 130 × 90 cm |izvorno u crkvi Sv Petra, Carpineto Romano; sada u Galleria [[Nazionale d'Arte Antica|Nacionalnoj galeriji]], [[Palazzo Barberini]], [[Rim]] |inv. D130 | |- |<center>[[Datoteka:Boy Bitten by a Lizard-Caravaggio (Longhi).jpg|150px]]</center> | ''[[Gušter ugrizao dječaka (Caravaggio)|Gušter ugrizao dječaka]]'' | oko [[1596.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 66 x 49.5 cm | Nacionalna galerija, [[London]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggioapollo.jpg|150px]]</center> | ''[[Apolon, svirač lutnje (Caravaggio)|Apolon, svirač lutnje]]'' | oko [[1596.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 96 x 121 cm | Ex Badminton House, [[Gloucestershire]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 020.jpg|150px]]</center> | ''[[Sviračica lutnje (Caravaggio)|Sviračica lutnje]]'' | oko [[1596.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 100 x 126.5cm | Kolekcija Wildenstein, [[New York]] | | |- |<center>[[Datoteka:Baco, por Caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Bakho (Caravaggio)|Bakho]]'' | oko [[1596.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 95 x 85 cm | [[Uffizi]], [[Firenca]] | Na Talijanskom: Bacco |<ref>[http://books.google.com/books?id=vEUr_dEE9tAC&printsec=frontcover&dq=Caravaggio&as_brr=3&ei=_YcxSOaZL7a2iQHw-uSnDw&sig=Dsku7zifgN-t8DXwa6gOFKaO2-w#PPA501,M1 here]</ref> |- |<center>[[Datoteka:Penitent Magdalene-Caravaggio (1594-6).jpg|150px]]</center> | ''[[Pokajnica Magdalena (Caravaggio)|Pokajnica Magdalena]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 122.5 x 98.5 cm | [[Galerija Doria Pamphili]], [[Rim]] | |<ref>[http://books.google.com/books?id=vEUr_dEE9tAC&printsec=frontcover&dq=Caravaggio&as_brr=3&ei=_YcxSOaZL7a2iQHw-uSnDw&sig=Dsku7zifgN-t8DXwa6gOFKaO2-w#PPA501,M1 here]</ref> |- |<center>[[Datoteka:Rest on the Flight into Egypt-Caravaggio (c.1597).jpg|150px]]</center> | ''[[Odmor na putu u Egipat (Caravaggio)|Odmor na putu u Egipat]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 133.5 x 166.5 cm | [[Galerija Doria Pamphili]], [[Rim]] | |<ref>[http://books.google.com/books?id=vEUr_dEE9tAC&printsec=frontcover&dq=Caravaggio&as_brr=3&ei=_YcxSOaZL7a2iQHw-uSnDw&sig=Dsku7zifgN-t8DXwa6gOFKaO2-w#PPA501,M1 here]</ref> <ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3740 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Medusa by Caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Meduza (Caravaggio)|Meduza]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu navučeno preko konveksnog drvenog štita]] | 60 x 55 cm | [[Uffizi]], [[Firenca]] | |<ref>[http://books.google.com/books?id=vEUr_dEE9tAC&printsec=frontcover&dq=Caravaggio&as_brr=3&ei=_YcxSOaZL7a2iQHw-uSnDw&sig=Dsku7zifgN-t8DXwa6gOFKaO2-w#PPA501,M1 here]</ref> |- |<center>[[Datoteka:Portrait of a Courtesan by Caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Portret Kurtizane (Caravaggio)|Portret Kurtizane]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 66 x 53 cm | (Uništena) | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Jupiter Neptune Pluto.jpg|150px]]</center> | ''[[Jupiter, Neptun i Pluton (Caravaggio)|Jupiter, Neptun i Pluton]]'' | oko [[1597.]] | [[Freska]] u uljenim bojama na svodu | 300 x 180 cm | Casino di Villa Boncompagni Ludovisi, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:La Diseuse de bonne aventure, Caravaggio (Louvre INV 55) 02.jpg|150px]]</center> | ''[[Proročica (Caravaggio)|Proročica]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 99 x 131 cm | [[Louvre]], [[Pariz]] |inv. 1122 | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 060.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveta Katarina Aleksandrijska (Caravaggio)|Sveta Katarina Aleksandrijska]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 173 x 133 cm | Kolekcija Thyssen-Bornemisza, [[Madrid]] | | |- |<center>[[Datoteka:Sacrifice of Isaac-Caravaggio (c. 1603).jpg|150px]]</center> | ''[[Žrtvovanje Izaka (Caravaggio)|Žrtvovanje Izaka]]'' ''(Princeton)'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 116 x 173 cm | Kolekcija Barbara Piasecka-Johnson, [[Princeton]], [[New Jersey]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio-Baptist-Toledo.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Ivan Krstitelj (Caravaggio)|Sveti Ivan Krstitelj]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 169 x 112 cm | Muzej blaga katedrale, [[Toledo]] | | |- |<center>[[Datoteka:Martha and Mary Magdalene-Caravaggio (c.1599).jpg|150px]]</center> | ''[[Marta i Marija Magdalena (Caravaggio)|Marta i Marija Magdalena]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 97.8 x 132.7 cm | Institut za umjetnost, [[Detroit]], [[Michigan]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Maffeo Barberini.jpg|150px]]</center> | ''[[Portret Maffea Barberinija (Caravaggio)|Portret Maffea Barberinija]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 124 x 99 cm | Privatna kolekcija | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Basket of Fruit.jpg|150px]]</center> | ''[[Korpa s voćem (Caravaggio)|Korpa s voćem]]'' | oko [[1599.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 46 x 64 cm | Knjižnica Ambrosiana, [[Milano]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - Giuditta e Oloferne (ca. 1599).jpg|150px]]</center> | ''[[Judita odrubljuje glavu Holofernu (Caravaggio)|Judita odrubljuje glavu Holofernu]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 145 x 195 cm | [[Galleria Nazionale d'Arte Antica]], [[Rim]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3746 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:David and Goliath by Caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[David i Golijat (Caravaggio)|David i Golijat]]'' | oko [[1599.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 110 x 91 cm | [[Prado]], [[Madrid]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 065.jpg|150px]]</center> | ''[[Narcis (Caravaggio)|Narcis]]'' | oko [[1599.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 110 x 92 cm | Galleria Nazionale d'Arte Antica, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Boy_Bitten_by_a_Lizard-Caravaggio_(Longhi).jpg|150px]]</center> | ''[[Gušter ujeo dječaka (Caravaggio)|Gušter ujeo dječaka]]'' | oko [[1600.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 65.8 x 52.3 cm | Fundacija Roberto Longhi, [[Firenca]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio — The Calling of Saint Matthew.jpg|150px]]</center> | ''[[Pozivanje Svetog Mateja (Caravaggio)|Pozivanje Svetog Mateja]]'' | oko [[1599.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 323 x 343 cm | Kapela Contarelli crkve ''San Luigi dei Francesi'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:The Martyrdom of Saint Matthew-Caravaggio (c. 1599-1600).jpg|150px]]</center> | ''[[Mučenje Svetog Mateja (Caravaggio)|Mučenje Svetog Mateja]]'' |[[1599.]]-[[1600.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 323 x 343 cm | Kapela Contarelli crkve ''San Luigi dei Francesi'', [[Rim]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3743 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:The Conversion of Saint Paul-Caravaggio (c. 1600-1).jpg|150px]]</center> | ''[[Obraćenje Svetog Pavla (Caravaggio)|Obraćenje Svetog Pavla]]'' |[[1600.]] |[[uljene boje|ulje na drvu]] | 237 x 189 cm | Kolekcija Odescalchi Balbi, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Crucifixion of Saint Peter-Caravaggio (c.1600).jpg|150px]]</center> | ''[[Razapinjanje Svetog Petra (Caravaggio)|Razapinjanje Svetog Petra]]'' |[[1601.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 230 x 175 cm | Kapela Cerasi, ''Santa Maria del Popolo'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio-The Conversion on the Way to Damascus.jpg|150px]]</center> | ''[[Obraćenje Svetog Pavla na putu za Damask (Caravaggio)|Obraćenje Svetog Pavla na putu za Damask]]'' |[[1601.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 230 x 175 cm | Kapela Cerasi, ''Santa Maria del Popolo'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Supper at Emmaus-Caravaggio (1601).jpg|150px]]</center> | ''[[Večera u Emausu (Caravaggio)|Večera u Emausu]]'' |[[1601.]]-[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 139 x 195 cm | Nacionalna galerija, [[London]] | druga verzija s golobradim Isusom u privatnoj kolekciji, San Francisco. |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3758 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Uqueen3.jpg|150px]]</center> | ''[[Pozivanje Svetih Petra i Andrije (Caravaggio)|Pozivanje Svetih Petra i Andrije]]'' | oko [[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | | Kraljevska kolekcija, [[Buckingham]] palače | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - Cupid as Victor - Google Art Project.jpg|150px]]</center> | ''[[Amor Vincit Omnia (Caravaggio)|Amor Vincit Omnia]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 156 x 113 cm | [[Gemäldegalerie]], [[Berlin]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio_MatthewAndTheAngel_byMikeyAngels.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Matej s anđelom (Caravaggio)|Sveti Matej s anđelom]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 232 x 183 cm | Uništena | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - La inspiración de San Mateo (San Luigi dei Francesi, Roma).jpg|150px]]</center> | ''[[Inspiracija Sv. Mateja (Caravaggio)|Inspiracija Sv. Mateja]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 292 x 186 cm | Kapela Contarelli Chapel, ''San Luigi dei Francesi'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Merisi da Caravaggio, Saint John the Baptist (Youth with a Ram) (c. 1602, Yorck Project).jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj (Caravaggio)|Ivan Krstitelj]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 129 x 94 cm | Kapitolski muzej, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Merisi da Caravaggio, Saint John the Baptist (Youth with a Ram) (c. 1602, Yorck Project).jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj (Caravaggio)|Ivan Krstitelj]]'' | oko [[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 129 x 94 cm | [[Galerija Doria Pamphili]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio incredulity.jpg|150px]]</center> | ''[[Nevjerni Toma (Caravaggio)|Nevjerni Toma]]'' | [[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 107 x 146 cm | [[Sanssouci]], [[Potsdam]] | | |- |<center>[[Datoteka:Takingofchrist.jpg|150px]]</center> | ''[[Zarobljavanje Krista (Caravaggio)|Zarobljavanje Krista]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 133 x 169 cm | [[Irska]] nacionalna galerija, [[Dublin]] | | |- |<center></center> | ''[[Sveti Franjo u Meditaciji (Caravaggio)|Sveti Franjo u Meditaciji]]'' | oko [[1603.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 130 x 98 cm, | ''Santa Maria della Concezione'' (Kapucinska crkva), [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:The Entombment of Christ-Caravaggio (c.1602-3).jpg|150px]]</center> | ''[[Polaganje Krista u grob (Caravaggio)|Polaganje Krista u grob]]'' | oko [[1603.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 300 x 203 cm | [[Pinakoteka]] [[Vatikan]]skog muzeja, [[Vatikan]] druga potpisana verzija u privatnom vlasništvu, San Francisco. | | <ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3747 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Sacrifice of Isaac-Caravaggio (Uffizi).jpg|150px]]</center> | ''[[Žrtvovanje Izaka (Caravaggio)|Žrtvovanje Izaka]]'' ''(Uffizi)'' | [[1601.]]-[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 104 x 135 cm | [[Uffizi]], [[Firenca]] | | <ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3744 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Madonna di Loreto-Caravaggio (c.1604-6).jpg|150px]]</center> | ''[[Gospa]] iz Loretta (Gospa hodočasnika - pellegrini)'' | oko [[1604.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 260 x 150 cm | kapela Cavalletti, ''Sant'Agostino'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Merisi, called Caravaggio - Saint John the Baptist in the Wilderness - Google Art Project.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Ivan Krstitelj]] (Kansas City)'' |[[1604.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 172.5 x 104.5 cm | Muzej umjetnosti Nelson-Atkins, [[Kansas City]], [[Missouri]] | | |- |<center>[[Datoteka:John the Baptist-Caravaggio (Galleria Nazionale d'Arte Antica).jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Ivan Krstitelj]] (Palazzo Corsini)'' | oko [[1604.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 94 x 131 cm | Galleria Nazionale d'Arte Antica, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioCrowning01.jpg|150px]]</center> | ''[[Krunidba trnovom krunom]]'' | [[1602.]]-[[1603.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 125 x 178 cm | banka Cariprato, [[Prato]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3756 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Death of the Virgin-Caravaggio (1606).jpg|150px]]</center> | ''Smrt [[Gospa|Djevice Marije]] [[:Datoteka:Death of the Virgin-Caravaggio (1606).jpg|(slika)]]'' |[[1604.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 369 x 245 cm | [[Louvre]], [[Pariz]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio (Michelangelo Merisi) (1571 - 1610) - Christ on the mount of olives - 359 - Gemäldegalerie.jpg|150px]]</center> | ''[[Krist na Maslinskoj gori]]'' |[[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 154 x 222 cm | Uništena | | |- |<center>[[Datoteka:Ecce Homo-Caravaggio (c. 1605).jpg|150px]]</center> | ''[[Ecce Homo]]'' | oko [[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 128 x 103 cm | ''Palazzo Rosso'', [[Genova]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - Saint Jerome - Montserrat.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Jeronim]] u meditaciji'' | oko [[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 118 x 81 cm | Muzej samostana Svete Marije, [[Montserrat]] | | |- |<center>[[Datoteka:Saint Jerome Writing-Caravaggio (1605-6).jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Jeronim]]'' | [[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 112 x 157 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Pope Paul V.jpg|150px]]</center> | '' Portret pape [[Pavao V.|Pavla V.]]'' |[[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 203 x 1991 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - Still Life with Fruit (circa 1603).png|150px]]</center> | ''Mrtva priroda s voćem na kamenu'' |[[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 87 x 135 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Madonna and Child with St. Anne-Caravaggio (c. 1605-6).jpg|150px]]</center> | '' [[Gospa s Djetetom i sv. Anom]]) ''<small> [http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm (image)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051025113325/http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm |date=2005-10-25 }} | [[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 292 x 211 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | |<ref>{{Cite web |title=Official Borghese Gallery Wedsite entry on painting |url=http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm |access-date=2015-04-27 |archive-date=2005-10-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20051025113325/http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm |dead-url=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Mary_magdalene_caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Marija Magdalena]] u ekstazi'' |[[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 106.5 x 91 cm | Privatna kolekcija, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Saint Francis in Prayer-Caravaggio (c.1606).jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Franjo]] u molitvi'' |[[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 130 x 90 cm | [[Pinakoteka]] Civica, [[Cremona]] | | |- |<center>[[Datoteka:Supper at Emmaus-Caravaggio (1606).jpg|150px]]</center> | ''[[Večera u Emausu]]'' |[[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 141 x 175 cm | Umjetnička akademija u [[Brera|Breri]], [[Milano]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 029.jpg|150px]]</center> | ''[[Sedam djela milosti]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 390 x 260 cm | ''Pio Monte della Misericordia'', [[Napulj]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3751 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:St_andrew.jpg|150px]]</center> | ''[[Razapinjanje Svetog Andrije]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 202.5 x 152.7 cm | Muzej umjetnosti u [[Cleveland|Clevelandu]], [[Ohio]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - David with the Head of Goliath - Vienna.jpg|150px]]</center> | ''[[David s Golijatovom glavom]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na drvu]] |90.5 x 116 cm | [[Kunsthistorisches Museum]], [[Beč]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Merisi, called Caravaggio - Madonna of the Rosary - Google Art Project.jpg|150px]]</center> | ''[[Gospa od ružarija]] ''(Madonna del Rosario)'''' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 364.5 x 249.5 cm | [[Kunsthistorisches Museum]], [[Beč]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3742 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:The Crowning with Thorns-Caravaggio (1602).jpg|150px]]</center> | ''[[Krunidba trnjem]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 127 x 165.5 cm | Muzej povijesti umjetnosti, [[Beč]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioFlagellation.jpg|150px]]</center> | ''[[Bičevanje Krista]]'' | oko [[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 390 x 260 cm | Muzej Capodimonte, [[Napulj]] | | |- |<center>[[Datoteka:Christ at the Column-Caravaggio (c. 1607).jpg|150px]]</center> | ''Krist privezan za stup'' | [[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 134.5 x 175.5 cm | Muzej umjetnosti, [[Rouen]] | | [<ref>http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3749{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Art Renewal Center]</ref> |- |<center>[[Datoteka:Salome with the Head of John the Baptist-Caravaggio (1610).jpg|150px]]</center> | ''[[Saloma s glavom Ivana Krstitelja]]'' | [[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 90.5 x 167 cm | nacionalna galerija, [[London]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioJeromeValletta.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Jeronim]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 117 x 157 cm | Katedrala Sv Ivana, [[Valletta]], [[Malta]] | | |- |<center>[[Datoteka:Alof Louvre.jpg|150px]]</center> | '' Portret [[Alof de Wignacourt|Alofa de Wignacourta s pažem]]'' |[[1607.]]-[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 195 x 134 cm | [[Louvre]], [[Pariz]] | | |- |<center>[[Datoteka:Antonio Martelli, Cavaliere di Malta - Caravaggio.JPG|150px]]</center> | ''Portret Fra Antonia Martellija'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 118.5 x 95.5 cm | Palača [[Pitti]], [[Firenca]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 021.jpg|150px]]</center> | ''[[Pogubljenje Ivana Krstitelja]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 361 x 520 cm | Katedrala Sv Ivana, [[Valletta]], [[Malta]] | | [http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3861 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio sleeping cupid.jpg|150px]]</center> | ''Usnuli [[Kupid]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 71 x 105 cm | Muzej umjetnosti, [[Indianapolis]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Baptist Collezione Bonello, Malta.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Ivan Krstitelj]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 100 x 73 cm | Klekcija Bonello, [[Malta]] | Dvojbeno autorstvo | |- |<center>[[Slika:Caravaggio - The Annunciation.JPG|150px]]</center> | ''[[Navještenje]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 285 x 205 cm | Muzej umjetnosti, [[Nancy]] | | |- |<center>[[Datoteka:Burial of Saint Lucy-Caravaggio (1608).jpg|150px]]</center> | ''Pogreb [[Sveta Lucija|Sv. Lucije]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 408 x 300 cm | Muzej palače Bellomo, [[Sirakuza]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3798 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 006.jpg|150px]]</center> | ''[[Uskrsnuće Lazarovo]]'' | [[1608.]]-[[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 380 x 275 cm | Nacionalni muzej, [[Messina]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3797 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 004.jpg|150px]]</center> | ''[[Poklonstvo pastira]]'' |[[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 314 x 211 cm | Nacionalni muzej, [[Messina]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio-Nativity(1600).jpg|150px]]</center> | ''[[Rođenje Krista]] sa Sv. Franjom i Sv. Lovrom'' |[[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 268 x 197 cm | Ukradena 1969. iz crkve San Lorenzo, [[Palermo]] | | |- |<center>[[Datoteka:Salomé con la cabeza del Bautista (Caravaggio).jpg|150px]]</center> | ''[[Saloma]] s glavm Sv. Ivana Krstitelja'' |[[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 116 x 140 cm | Kraljevska palača, [[Madrid]] | | |- |<center>[[Datoteka:The Denial of Saint Peter-Caravaggio (1610).jpg|150px]]</center> | ''[[Zataja Petrova]]'' |[[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 94 x 125 cm | [[Metropolitan]], [[New York]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Baptist Galleria Borghese, Rome.jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj]]'' | oko [[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 159 x 124 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioUrsula.jpg|150px]]</center> | ''Mučeništvo [[Sveta Ursula|Sv. Ursule]]'' |[[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 106 x 179.5 cm | Nacionalni muzej Capodimonte, [[Naples]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 018.jpg|150px]]</center> |''[[David s Golijatovom glavom]]'' |[[1609.]]-[[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 125 x 101 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | <ref>{{Cite web |title=Official Borghese Gallery entry on David with the Head of Goliath |url=http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/edavicara.htm |access-date=2015-04-27 |archive-date=2016-03-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160330183849/http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/edavicara.htm |dead-url=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Flowersandfruit.jpg|150px]]</center> | ''Mrtva priroda s cvijećem i voćem'' |[[1590.]]tih |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 105 x 184 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - San Giovanni Battista disteso.jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj]]'' |[[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 159 x 124 cm | Privatno vlasništvo, [[München]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>[[Datoteka:Toothpuller.jpg|150px]]</center> | ''Zubar'' |[[1607.]] - [[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 139.5 x 194.5 cm | Palača [[Pitti]], [[Firenca]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>[[Datoteka:BaptistBasle.jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj]]'' | nepoznato |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 102.5 x 83 cm | Öffentliche Kunstsammlung, [[Basel]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>image</center> |''Dječak guli voćku'' | oko [[1593.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] |75.5 x 64.4 cm |Kraljičina galerija, [[Buckinghamska palača]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>image</center> |''[[Sveta obitelj]] s Ivanom Krstiteljem'' | |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 117.5 x 96 |[[Metropolitan]], [[New York]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>image</center> |''[[Kartaši]]'' |prije [[1594.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] |Muzej Ashmolean, [[Oxford]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio |<ref>{{Cite web |title='Caravaggio worth £50m' discovered - Telegraph<!-- Bot generated title --> |url=http://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?xml=%2Fnews%2F2007%2F12%2F12%2Fwart112.xml |access-date=2021-08-30 |archivedate=2008-04-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080414193957/http://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?xml=%2Fnews%2F2007%2F12%2F12%2Fwart112.xml |deadurl=yes }}</ref> |} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Slike Caravaggija]] [[Kategorija:Umjetničke liste|Slike, Caravaggio]] ngqgm46stbcl0x1x8b7fbd77obnqq1s 0 4496040 42586570 42508474 2026-04-30T22:55:05Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586570 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Eriophyes inangulis N on upper surface.JPG|mini|Eriophyes inangulis na lišću drveta [[Alnus glutinosa]] (crna joha)]] '''Acarina''', zajednički naziv za [[grinje]] i [[krpelji|krpelje]], životinje koje spadaju među prve kopnene [[arthropoda|člankonošce]]. Najstariji potjeću iz kasnog [[devon]]a, ali su zbog svoje male veličine rijetki u fosilnim zapisima<ref>{{Cite web |title=Subphylum Chelicerata |url=http://www.fossilmuseum.net/Tree_of_Life/PhylumArthropoda/Subphylum-Chelicerata/Chelicerata.htm |access-date=2015-06-21 |archive-date=2015-11-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151127105726/http://www.fossilmuseum.net/Tree_of_Life/PhylumArthropoda/Subphylum-Chelicerata/Chelicerata.htm }}</ref>. Njihova dva velika reda su [[Acariformes]] i [[Parasitiformes]]. == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{cite book |author=Wojciech Niedbala |year=1992 |title=Phthiracaroidea (Acari, Oribatida): Systematic Studies |publisher=Warsaw: Polish Scientific Publishers PWN, Amsterdam: Elsevier |isbn=978-8-301-09740-0}} * Experimental and Applied Acarology, ISSN: 1572-9702 (electronic) 0168-8162 (paper), Springer * {{cite book |author=E. Baker |year=1952 |title=An Introduction to Acarology |url=https://archive.org/details/introductiontoac00bake |publisher=New York: The MacMillan Company}} * {{cite book |author=T. Woolley |year=1988 |title=Acarology: Mites and Human Welfare |url=https://archive.org/details/acarologymiteshu0000wool |publisher=New York: Wiley Interscience |isbn=0-471-04168-8}} * {{cite book |author=R. B. Halliday, D. E. Walter, H. C. Proctor, R. A. Norton & M. J. Colloff |year=2001 |title=Acarology, Proceedings of the 10th International Congress [5–10 July 1998] |publisher=CSIRO Publishing, Melbourne |pages=960 pp |isbn=0-643-06658-6 |publisher=CSIRO Publ. |location=Collingwood, Vic.}} * {{cite book |author=D. E. Walter & H. C. Proctor |year=2001 |title=Mites in soil, an interactive key to mites and other soil microarthropods |publisher=ABRS Identification Series. CSIRO Publishing, Collingwood, Victoria}} * {{cite book |title=A Manual of Acarology |edition=3rd |editor=Gerald W. Krantz & D. E. Walter |year=2009 |publisher= Texas Tech University Press |isbn=978-0-89672-620-8}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commons category|Acari}} * {{cite web |url=http://tolweb.org/Acari/2554 |title=Acari. The Mites |work=Tree of Life Web Project |author=David Evans Walter, Gerald Krantz & Evert Lindquist |date=December 13, 1996 |access-date=2015-06-21 |archive-date=2012-11-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121110092447/http://www.tolweb.org/Acari/2554 |dead-url=yes }} * {{cite web |url=http://tolweb.org/Acariformes/2563 |author=Heather Proctor |date=August 9, 1998 |title=Acariformes. The "mite-like" mites |work=Tree of Life Web Project }} * {{cite web |url=http://tolweb.org/Parasitiformes |author=David Evans Walter |title=Parasitiformes. Holothyrans, ticks and mesostigmatic mites |date=December 13, 1996 |work=Tree of Life Web Project }} * {{cite web |url=http://www.lucidcentral.com/keys/lwrrdc/public/aquatics/aghydra/html/about.htm |title=Key to Families and Subfamilies of Water Mites (Hydracarina) in Australia |author=Mark Harvey & Heather Proctor}} * {{cite web |url=http://www.lucidcentral.org/keys/v3/mites/Invasive_Mite_Identification/key/Whole_site/Home_whole_key.html |title=Invasive Mite Identification |author=David Evans Walter |date=September 15, 2006 |publisher= Colorado State University, Ft. Collins, CO & USDA/APHIS/PPQ Center for Plant Health Science and Technology, Raleigh, NC}} * [http://www.jove.com/index/details.stp?ID=737 Non-invasive 3D-visualization with sub-micron resolution using synchrotron-X-ray-tomography] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101203102017/http://www.jove.com/index/details.stp?ID=737 |date=2010-12-03 }} * [http://www.Acari.be A nice website (www.Acari.be) introduces the Acari world in all its amazing variety] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220407224033/http://www.acari.be/ |date=2022-04-07 }} [[Kategorija:Paučnjaci]] 4r7i1322dcuaxcdk5y6lofgwwadni4b 0 4497291 42586486 42356570 2026-04-30T15:33:50Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586486 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Singer_sewing_machine.jpg|mini|desno|200p|<center>„Singerica“]] '''Šivaća mašina''' je [[mašina]] koja služi za [[šivanje]], odnosno spajanje delova [[tekstil]]a ili [[kožni sistem|kože]] pomoću [[igla|igle]] i dva [[konac|konca]]: gornjeg (iglenog) i donjeg konca hvatača. Klasična ili obična šivaća mašina ima samo jednu iglu i može da obavlja šivanje ravnim zrnastim bodom, dok mašine za domaćinstvo imaju i dodatne uređaje, za složenije bodove, kao što su cik-cak bod, dvostruki štep, bodovi mašinskog [[vez]]a ili izrada rupica.<ref name="шанса">{{cite web|title=Obuka za izrađivača tekstilnih proizvoda za domaćinstvo - Šivenje tekstilnih proizvoda|url=http://drugasansa.rs/wp-content/uploads/2011/05/Obuka-za-izradjivaca-tekstilnih-proizvoda-za-domacinstvo.pdf|work=drugasansa.rs|publisher=Druga šansa|accessdate=3. 9. 2013.|pages=15-18|format=pdf|month=5|year=2011|archive-date=2016-03-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305004323/http://drugasansa.rs/wp-content/uploads/2011/05/Obuka-za-izradjivaca-tekstilnih-proizvoda-za-domacinstvo.pdf|dead-url=yes}}</ref><ref name="енциклопедија">{{Cite book|title=Oksford školska enciklopedija|year=2007|publisher=Politikin zabavnik|location=Beograd|isbn=978-86-7712-204-1|pages=76-77|editor=Ben Dipre, Meri Voral, srpski Zefirino Grasi|language=srpski|chapter=15 - Šivenje}}</ref> == Historija == [[Datoteka:Elias_Howe_sewing_machine.png|mini|desno|250p|Crtež šivaće mašine koju je Elijas Hau patentirao 1846.]] Prvu šivaću mašinu izumeo je [[Tomas Sejnt]] ({{jez-en|Thomas Saint}}) [[1790]]. godine u [[London]]u. Služila je za šivanje kože, koja se navlačila na šiljak, dok je mašina samo provlačila konac kroz otvore na koži. Mašinu za prošivanje tkanine u jednom potezu izmislio<ref name="енциклопедија" /> je i patentirao 1830. godine francuski krojač [[Bartelemi Timonje]] ({{jez-fr|Barthélemy Thimonnier}}). U Parizu je do 1841 njegovih osamdeset šivaćih mašina proizvodilo odeću za vojsku. Međutim, u strahu da će ostati bez posla, ručni šnajderi takve mašine nisu prihvatili i na kraju su ih uništili. Tokom [[1830e|1830-ih]] godina, njujorčanin [[Volter Hant]] ({{jez-en|Walter Hunt }})<ref name="музеј">{{cite web|title=Sewing Machines|url=http://www.moah.org/exhibits/virtual/sewing.html|work=moah.org|publisher=Museum of American Heritage|accessdate=5. 9. 2013.|author=Chuck Holmes|date=22. 10. 2010.|language={{en}}|archive-date=2008-01-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20080109065246/http://www.moah.org/exhibits/virtual/sewing.html|dead-url=yes}}</ref> napravio je prvu mašinu s papučicom, koja je imala iglu pri vrhu, a [[čunak]] ispod nje je vrteo konac ispod tkanine.<ref name="енциклопедија" /> Mada Volter nije mnogo mario za svoj patent i prodao ga je za male pare, njegov izum za mašinsko šivanje je bio prvi koji nije imitirao ručni način šivenja, čime je otvoren put novim idejama u tom smeru.<ref name="музеј" /> Tako je [[1845]]. godine američki mehaničar [[Elijas Hau]] ({{jez-en|Elias Howe}}) iz [[Masačusets]]a usavršio mašinu s papučicom i ravnom iglom, koja se kretala gore dole, ali svoj izum, pantentiran 1846. godine<ref name="музеј" /> nije uspeo da komercijalizuje. Umesto toga, na osnovu njegovog izuma i nepoštujući autorska prava, [[Ajzak Merit Singer|Ajzak Singer]] je registrovao svoj [[patent]] [[1851]]. godine u [[Njujork]]u i počeo da proizvodi prve [[Singer Corporation|Singer mašine]] za široku upotrebu. Posle dužeg suđenja 1854, odlukom [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država|Vrhovnog suda SAD]] patent za šivaću mašinu ipak je pripao Elijasu, koji je posle toga naplaćivao [[licenca|licencu]] za svoj izum.<ref name="енциклопедија" /><ref>{{cite web|title=Na današnji dan: Rođen Marko Miljanov|url=http://mail.nspm.rs/hronika/na-danasnji-dan-rodjen-marko-miljanov.html|work=nspm.rs|publisher=Nova srpska politička misao|accessdate=4. 9. 2013.|author=Tanjug|date=24. 4. 2013.}}{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> I pored toga, zahvaljujući patentu Singer je osnovao [[Singer Corporation]], koja je za manje od dve godine postala najveći proizvođač i distributer šivaćih mašina u celoj [[Severna Amerika|Severnoj Americi]]. Godine [[1889]]. ista firma je proizvela i prvu električnu šivaću mašinu, a dve godine kasnije i prvu električnu mašinu za domaćinstva.<ref name="сингер">{{cite web|title=History 1811—1889|url=http://www.singer.es/historia/1811-...-1899.html|work=singer.es|publisher=Singer|accessdate=4. 9. 2013.|language={{en}} {{es}} ...}}</ref> Osim toga, izmišljene su mašine sa [[Poluga#Pedala|pedalom]], što je omogućilo da se materijal pri šivenju pridržava rukama. Otkrivena je i posebna [[igla]] za rad sa veštačkim materijalima, koja je mogla da pravi cik-cak šav,<ref name="енциклопедија" /> Osim dodavanja novih mogućnosti, razvoj mašina za šivanje išao je i u smeru smanjenja njihove težine i pojeftinjenja. Današnjim električnim šivaćim mašinama upravlja se stopalom ili kolenom, a postoje i mašine kojima se upravlja računarom.<ref name="енциклопедија" /> === Singerice na domaćem tržištu === [[Datoteka:Máquina de Costura- lado a- Museu da Capitania de Ilhéus.jpg|mini]] Prve šivaće mašine u Srbiji pojavile su se početkom [[20. vek]]a. Evropski način odevanja postajao je sve prihvaćeniji, tako da su u isto vreme iščezavali i traicionalni [[zanat]]i ručne izrade narodne nošnje i gradskih kostima<ref>{{cite web|title=Katalog "Stari zanati u Srbiji" Terzijski zanat -|url=http://www.starizanati.gov.rs/?strana=105&podstrana=826&kolona=3|work=starizanati.gov.rs|publisher=Ministarstvo poljoprivrede, trgovine, šumarstva vodoprivrede|accessdate=5. 9. 2013.|author=Dragana Stojković|archive-date=2013-05-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20130513040713/http://www.starizanati.gov.rs/?strana=105&podstrana=826&kolona=3|dead-url=yes}}</ref> i drugih delova odeće. Tokom [[1930|1930-ih]] šivaća mašina je postala gotovo obavezan aparat u kući. Najčešće je to bila „Singerica“, koja se mogla nabaviti i iz manjih mesta. [[Singer Corporation|Singer]], kao najpopularniji proizvođač u to vreme, imao je svoja predstavnišva u svim većim gradovima širom [[Jugoslavija|Jugoslavije]], organizovao je besplatne kurseve šivenja i krojenja, a u manjim mestima obezbeđivao je i besplatan prevoz. Mašine su se dostavljale po kućama i njihovo održavanje takođe je bilo besplatno. Cena „Singerice“ u to vreme bila je u visini tri radničke plate. Kako je na selu bilo manje para, kupovina šivaće mašine se ubrajala u troškove venčanja, i dolazila kao [[miraz]].<ref>{{Cite book|title=Seljanka u Srbiji u prvoj polovini 20. veka|year=2008|publisher=Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji|location=Beograd|isbn=978-86-7208-147-3|pages=120|author=Momčilo Isić|language={{sr}}}}</ref> === Bagatice === Posle [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]], za potrebe tadašnje vojne industrije osnovana je fabrika „[[Vlado Bagat]]“ iz [[Zadar|Zadra]]<ref name='"јутарњи"'>{{cite web|title=Od Bagata ostalo samo parkiralište|url=http://www.jutarnji.hr/od-bagata-ostalo-samo-parkiraliste/155258/|work=jutarnji.hr|publisher=jutarnji list|accessdate=5. 9. 2013.|author=Dijana Mijatović|date=20. 9. 2006|archive-date=2014-03-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20140314030336/http://www.jutarnji.hr/od-bagata-ostalo-samo-parkiraliste/155258/|dead-url=yes}}</ref> , koja je nosila ime po [[narodni heroj Jugoslavije|narodnom heroju]]. Prvi prototip šivaće mašine u Bagatu je izradio precizni mehaničar Šime Pavić [[1955]]. godine, spajajući 160 različitih delova izrađenih u istom pogonu, na zastarelim mašinama, kojima je fabrika raspolagala. Prototip je bio težak preko sedam [[kilogram]]a i mogao je da obavlja hod napred i nazad, cik-cak bod, poluautomatsko opšivanje rupica za [[dugme|dugmad]], prošivanje dugmadi, izrađuje devet vrsta šara i šije sa dve igle. Tri godine kasnije otpočela je i serijska proizvodnja domaćeg prototipa, po licenci italijanske firme ({{jez-it|Necchi}}).<ref>{{cite web|title=Šivaća mašina|url=http://planb.tportal.hr/teme/77694/sivaca-masina.html#.Uil9F9Lwk-w|work=slobodnadalmacija.hr|publisher=T-hrvatski Telekom|accessdate=6. 9. 2013.|author=Kristijan Benić|date=1. 9. 2010}}</ref> Bagatov najpoznatiji i najstariji model bio je „Slavica“, uz koju je išao i [[ormar]]ić, a kasnije su se pojavili i drugi modeli: „Višnja“, „Ruža“ „Jadranka“. Bagat je bio jedna od većih fabrika šivaćih mašina u Evropi i zapošljavala je oko 3.500 radnika. Tokom [[1990e|90-ih]] je pala pod [[stečaj]], iz koga je izašla transformisanjem u [[akcionarsko društvo|deoničarsko društvo]]. U daljem periodu, zbog lošeg poslovanja ponovo se našla pod stečajem 2001<ref>{{cite web|title=Okončan stečajni postupak|url=http://www.slobodnadalmacija.hr/Zadar/tabid/73/articleType/ArticleView/articleId/37343/Default.aspx|work=slobodnadalmacija.hr|publisher=Slobodna Dalmacija|accessdate=6. 9. 2013.|author=Edvard Šprljan/Epeha|date=10. 1. 2009}}</ref> , da bi 2002. prestala sa radom. Gotovo sva njena imovina je rasprodata, a fabrika strušena. „Bagatice“ se kao polovne mašine na tržištu mogu naći i sada, a mnogi serviseri i dalje vrše njihovo održavanje i opravku, nabavljajući potrošni materijal iz inostrastva i kupujući delove preko oglasa.<ref>{{cite web|title=Bagat je proizvodio i spremnike i kalašnjikove|url=http://www.slobodnadalmacija.hr/Zadar/tabid/73/articleType/ArticleView/articleId/199257/Default.aspx|work=slobodnadalmacija.hr|publisher=Slobodna dalmacija|accessdate=5. 9. 2013.|author=Mišel Kalajžić|date=12. 1 2013.}}</ref><ref>{{cite web|title=Dva desetljeća u kojima je stvoren dolce vita|url=http://www.jutarnji.hr/dva-desetljeca-u-kojima-je-stvoren-jugoslavenski-dolce-vita-/893492/|work=jutarnji.hr|publisher=Jutarnji list|accessdate=6. 9. 2013.|author=Jurica Pavičić|date=9. 10. 2010}}{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Od 2004. godine, domaća kompanija Beobagat<ref>[https://beobagat.rs/ Beobagat - Ovlaščeni servis Bagat i Singer šivaćih mašina]{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> (osnovana od strane majstora Bagata), nastavila je tradiciju, odnosno servis i proizvodnju rezervnih delova za Bagat šivaće mašine. == Šivanje == [[datoteka:Lockstitch.gif|mini|desno|300px|Šivaća mašina s rotirajućim hvatalom]] Pri šivanju se konac, pomoću igle provlači kroz materijal, a zatim vezuje sa drugim koncem, pri čemu dolazi do spajanja, ojačavanja ili ukrašavanja materijala. Mesto na tekstilnom materijalu na kome se konac provlači kroz materijal naziva se ubod ili bod. Kod mašinskih bodova, ubodi igle kroz materijal se vrše u jedankim razmacima, a bodovi se međusobno povezuju. Razlika između bodova sastoji se u načinu formiranja i primeni. Mogu se podeliti na<ref name="шанса" />: * zrnaste, koji su ravni i čvrsti, teže se paraju i troše manje konca * lančane, koji su elastični, lako se paraju i troše dosta konca Jedna od najkorišćenijih vrsta bodova su rubni bodovi. Nastaju na ivici materijala koji se šije. NJihova širina iznosi 3 - 10-{mm}-. Mesta gde dolazi do povezivanja delova tekstilnog materijala nazivaju se šavovi i oni nastaju povezivanjem bodova. Šavovi mogu biti otvoreni, obično za delove tkanine koji neće biti vidljivi, i zatvoreni, kada se ivice tkanine smeštaju unutar šava.<ref name="шанса" /> == Osnovni delovi mašine za šivanje == Sve šivaće mašine imaju tri osnovna dela: * radni deo, odnosno glava mašine, koji obuhvata sve radni mehanizme i uređaje koji obavljaju šivanje, među njima jedan od najbitnijih je mašinska igla * pogonski deo, odnosno [[elektromotor]], koji pokreće mašinu i druge radne mehanizme * pomoćni deo: radni sto i postolje koji obezbeđuju stabilan položaj i normalan rad<ref name="шанса" />: === Mašinska igla === [[Datoteka:Машинные швейные иглы (схема).tif|mini|desno|180p|Mašinska igla]] Mašinska igla je slična običnoj igli za šivanje, s tom razlikom što se ušica igle za provlačenje konca nalazi na vrhu, sa suprotne strane od glave igle. Najčešće se koriste ravne igle, ali postoje i igle zaobljenog oblika za porube. Delovi ravne igle su<ref name="шанса" />: # glava igle # telo igle # dublji žljeb, štiti gornji konac on naprezanja # kraći žljeb, štiti konac od [[trenje|trenja]] dok igla prolazi kroz tkaninu # ušica # usek # vrh Igle se označavaju debljinom tela igle (d) izraženoj u stotim delovima [[milimetar|milimetra]] i mogu se naći sa vrednostima od Nm40 do Nm160.<ref name="шанса" /> Tipa i debljine igle za šivanje odgovaraju debljini tkanine i vrsti konca sa kojom se šije.<ref name='"ленка"'>{{cite web|title=Mašina za šivenje|url=http://krpiceikonci.blogspot.com.es/2010/04/masina-za-sivenje.html|work=krpiceikonci.blogspot.com.es|publisher=Krpice i konci|accessdate=4. 9. 2013.|author=Lenka|location=Beograd|language={{sr}}|month=4|year=2010}}</ref> === Papučica === [[Datoteka:Two threads threaded sewing machine.jpg|mini|desno|250p|Nosač papučice sa ubodnom pločom]] Papučica ili stopica služi za transport tkanine, pritiska je tokom šivenja, a u nekim slučajevima i pomera. Pomoću posebnog točkića moguće je regulisati pritisak, koji za elastične tkanine treba da bude manji, a za deblje veći. Postoje papučice različitih oblika i funkcija,<ref name="шанса" /> uz univerzalnu papučicu kod mašina za domaćinstva, obavezno dolazi i papučica za ušivanje [[rajsferšlus|patent-zatvarača]].<ref name='"ленка"' /> === Podešavanja === Na mašini za upotrebu u domaćinstvu moguće je regulisati širinu i dužinu, odnosno gustinu boda, smer šivenja (napred ili unazad), napetost gornjeg i donjeg konca (što utiče na kvalitet i izgled boda), brzinu šivenja (kod nekih modela), kao i odabrati određenu vrstu boda, preko točka ili tipke (kod kompjuterizovanih modela).<ref name='"ленка"' /> Gotovo svi modeli raspolažu mogućnošću skidanja produžetka postolja radi lakše obrade, pri čemu mašina dobija oblik ''„slobodnog rukava“''.<ref name='"избор"'>{{cite web|title=Izbor mašine za šivenje|url=http://krpiceikonci.blogspot.com.es/2010/02/izbor-masine-za-sivenje.html|work=krpiceikonci.blogspot.com.|publisher=Krpice i konci|accessdate=5. 9. 2013.|author=Lenka|month=2|year=2010}}</ref> == Specijalne mašine za šivanje == Osim klasičnih mašina za šivanje, u tekstilnoj industriji se koriste i specijalne mašine, za obavljanje samo određenih vrsta bodova, kao što su mašina sa rubnim bodovima, sa kućištem glave u obliku bloka, za opšivanje delova tekstilnog proizvoda, mašina sa dve igle ([[dvoiglovka]]) za dvostruki bod, koja može imati ugrađen poseban uređaj za opsecanje materijala na određenoj udaljenosti od igle, mašina za cik-cak bodove. U cilju povećanja produktivnosti koriste se i kratkošavni (npr. izrada rupica, učvršćenja, za ušivanje [[dugme|dugmadi]]) i dugošavni automati za šivanje. Ovakve mašine automatski izvode kompletnu operaciju, posle koje se same zaustavljaju, automatski odsecaju konac i oslobađaju izrađeni deo.<ref name="шанса" /> == Održavanje == Tokom svog radnog veka šivaća mašina zahteva redovno održavanje: čišćenje pomoću [[četka|četkica]], da bi se otklonila sitna vlakna od tekstila i konci, koji ostaju posle šivenja, kao i podmazivanje delova koji se taru, specijalnim [[mašinsko ulje|mašinskim uljem]], kako bi se sprečilo njihovo zagrevanje i habanje u toku rada.<ref name="шанса" /> == Izvori == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{Cite book |ref= harv|title=Seljanka u Srbiji u prvoj polovini 20. veka|year=2008|publisher=Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji|location=Beograd|isbn=978-86-7208-147-3|pages=120|author=Momčilo Isić|language={{sr}}}} * {{Cite book |ref= harv|title=Oksford školska enciklopedija|year=2007|publisher=Politikin zabavnik|location=Beograd|isbn=978-86-7712-204-1|pages=76-77|editor=Ben Dipre, Meri Voral, srpski Zefirino Grasi|language=srpski|chapter=15 - Šivenje}} * Reinhard Bäckmann: ''Nähen - Nadel - Nähmaschine. Ursprünge der Nähtechnologie im Zeitalter der ersten industriellen Revolution.'' Schneider, Hohengehren 1991, {{ISBN|3-87116-554-9}}. * Otto Landgraf: ''Oldtimer sewing machine.'' Landgraf, Dittelbrunn 1987, {{ISBN|3-926879-06-8}}; dt. Ausgabe: ''Oldtimer-Nähmaschinen.'' * Peter Wilhelm: ''Alte Nähmaschinen. Namen, Daten, Fakten.'' Mecke, Duderstadt 2002, {{ISBN|3-932752-87-2}}. * Peter Wilhelm: ''Alte deutsche Nähmaschinen. Ein Handbuch für Sammler und Liebhaber der Nähmaschine.'' Mecke, Duderstadt 1987, {{ISBN|3-923453-23-X}}. {{refend}} == Vanjske veze == {{commons category|Sewing machines}} * [http://www.sil.si.edu/DigitalCollections/Trade-Literature/Sewing-Machines Sewing Machines, Historical Trade Literature]. Smithsonian Institution Libraries. * [http://oldsewingmachines.acandanex.co.uk Old Sewing Machines and How They Work&nbsp;– with animations] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110226104031/http://oldsewingmachines.acandanex.co.uk/ |date=2011-02-26 }} * [http://www.sil.si.edu/digitalcollections/hst/lewton/high/index.htm Servant in the house: A brief history of the sewing machine. From The Annual Report of the Smithsonian Institution, 1929] * [http://www.sewalot.com/singer_through_the_ages.htm History of Singer sewing machines] [[Kategorija:Kućni aparati]] [[Kategorija:Tekstilna industrija]] nb38qca0apfs9iecfcjz7mx97qlwkpp 0 4498521 42586490 42554332 2026-04-30T15:54:44Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586490 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:CampFunstonKS-InfluenzaHospital.jpg|mini|Prizor iz vojne bolnice sa bolesnicima od španske groznice (Fort Riley, Kansas, Camp Funston)]] '''Španska groznica''' ili ''Španski grip'' je bila jedna od najsmrtonosnijih [[pandemija]] u istoriji čovečanstva. Pojavila se pri kraju [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]], a u tri talasa se širila Zemljom. Prema novijim procenama, trećina svetske populacije je bila inficirana i imala je klinički ispoljenu bolest (oko petsto miliona ljudi), a umrlo je oko pedeset miliona ljudi. Dakle, španska groznica je odnela pet puta više života nego Prvi svetski rat. Njen uzročnik bio je [[virus gripa|virus influence A (H1N1)]]. Proučavanje španske groznice možda može doneti rezultate koji će pomoći da se izbegne pojava neke nove smrtonosne pandemije. == Simptomi == Žrtve španske groznice uveliko su patile. Nekoliko sati nakon osećanja prvih simptoma, javljali su se ekstremni umor, groznica i glavobolja, a žrtve su pomodrile. Ponekad je plava boja postala toliko izražena da je bilo teško odrediti orginalnu boju kože pacijenta. Pacijenti bi imali tako snažan kašalj da su neki pokidali čak i svoje trbušne mišiće. Pena i krv su navirali iz usta i nosa. Neki su krvarili i iz ušiju, neki povraćali, a drugi nisu mogli kontrolisati svoje ponašanje, mokrenje ili defekaciju. Španska groznica pogodila je svet tako naglo i teško da su mnoge od njenih žrtava umrle u roku od nekoliko sati od prvog simproma. Neki su umrli dan ili dva nakon što su shvatili da su bolestni. Ozbiljnost ove groznice bila ja alarmantna. LJudi su širom sveta bili zabrinuti da će pogoditi i njih. Neki gradovi naredili svima da nose maske. Pljuvanje i kašalj u javnosti je zabranjeno. Zatvorene su škole i pozorišta. a ograničena masovnija okupljanja. == Historija == [[Datoteka:Spanish flu death chart.png|mini]] Prvi talas pandemije španske groznice započeo je u proleće 1918. Za njim su usledila dva talasa koja su odnela najveći broj života. Drugi pandemijski talas započeo je u jesen 1918., a treći u zimu 1919. Geografska lokacija prve pojave pandemičnog virusa nije poznata, a postoji mišljenje da je bolest nazvana „''španskom''“ zbog toga što [[Španija]] nije bila učesnik rata, te se o bolesti od samog početka otvoreno pisalo u štampi, za razliku od drugih zemalja gde je bila prisutna jaka cenzura. Podataka o broju obolelih i umrlih u našoj zemlji tokom španske groznice ima malo, čemu su uzrok složene ratne okolnosti i stvaranje nove države upravo u vremenu kada je bolest bila prisutna. Međutim, gotovo sigurno je bolest uzela veliki danak, kao i u drugim evropskim državama. Bolest se javila kod srpskih vojnika u aprilu na [[Krf]]u, a u julu na Solunskom frontu. Pre početka španske groznice, a od 1890. godine, smatralo se da influencu izaziva [[Haemophilus influenzae (Pfajferov bacil)]]. Pfajfer je ovu bakteriju pronašao tokom pandemije influence 1889 – 1890. godine. Tokom trajanja španske groznice javlja se sumnja u pogledu tačnosti navođenja Pfajferovog bacila kao etiološkog uzročnika influence. Petog oktobra 2005. objavljeno je da je rekonstruisan, odnosno praktično ponovno oživljen uzročnik španske groznice. Rekonstrukciju su izveli naučnici iz Si Di Sija (Centers for Disease Control and Prevention) iz [[Atlanta|Atlante]], u saradnji sa naučnicima Instituta za Patologiju američke vojske i Mount Sinai School of Medicine. Naučnici se nadaju da će detaljnim proučavanjem virusa španske groznice u potpunosti izučiti osnovu virulencije i patogenosti virusa influence. Velika pažnja je usmerena na ova izučavanja zbog globalnog straha da bi aktuelni [[ptičji grip|ptičiji grip]], izazvan virusom influence A (H5N1), mogao izazvati pandemiju poput one 1918.-1919. godine. Upoređivanjem virusa španske groznice i aktuelnog virusa ptičijeg gripa nastoje se izvući zaključci o tome koliko je blizu ili daleko virus ptičijeg gripa od pandemične sposobnosti. Naučnici smatraju da gotovo zasigurno rekonstruisani virus španske groznice ne bi izazvao bolest takvih razmera kao 1918. godine u slučaju izlaska iz laboratorije. Razlog tome je globalni imunitet koji je stvoren kontaktom sa H1N1 virusima influence. == Literatura == {{refbegin|2}} * Jeffery K. Taubenberger and David M. Morens, “1918 Influenza: the Mother of All Pandemics“, Centers for Disease Control and Prevention (www.cdc.gov/eid), Vol. 12, No. 1, January 2006. * Dr Aleksa Savić, “Influenca”, Štamparska radionica Ministarstva Vojnog, Solun, 1918. * Krivošejev Vladimir, Epidemija španske groznice u Srbiji 1918-1919, Novi Sad: Prometej, 2020. * The American Experience, A Letter from Camp Devens, Massachusetts, 1918,(www.pbs.org/wgbh/amex/influenza) * Dr Jov. St. Kujačić, „Influenca ili grip“, Štamparija Glavnog Saveza Srpskih zemljoradničkih Zadruga, Beograd, 1931. * “Reasearchers Reconstruct 1918 Pandemic Influenza Virus; Effort Designed to Advance Preparedness“, CDC, (www.cdc.gov), October 5, 2005 * Jamie Shreeve, “Why Revive a Deadly Flu Virus?“, The New York Times, January 29, 2006 * časopis „Vox medici“, Novi Sad, maj 2006 * {{cite book|last=Barry|first=John M.|authorlink= |title=The Great Influenza: The Epic Story of the Greatest Plague in History|url=https://archive.org/details/greatinfluenzaep00john|publisher=Viking Penguin|year=2004|isbn=0-670-89473-7|series=}} * Bristow, Nancy K. ''American Pandemic: The Lost Worlds of the 1918 Influenza Epidemic'' (Oxford University Press, 2012) * {{cite book|last=Collier|first=Richard|title=The Plague of the Spanish Lady&nbsp;– The Influenza Pandemic of 1918–19|url=https://archive.org/details/plagueofspanishl0000coll|publisher=Atheneum|location=USA|year=1974|isbn=978-0-689-10592-0|series=}} * {{cite book|last=Crosby|first=Alfred W.|title=Epidemic and Peace, 1918|url=https://archive.org/details/epidemicpeace1910000cros|publisher=Greenwood Press|location=Westport, Ct|year=1976|isbn=0-8371-8376-6|series=}} * {{cite book|last=Crosby|first=Alfred W.|title=America's Forgotten Pandemic: The Influenza of 1918|publisher=Cambridge University Press|location=Cambridge|edition=2|year=2003|isbn=0-689-10592-4 |url=http://books.google.com/?id=KYtAkAIHw24C}} * [https://books.google.com/books?id=taEhAQAAQBAJ&pg=PR4&dq=spanish+flu+davis&hl=en&sa=X&ei=b6gAVfm8Mor0yATIxoG4Cg&ved=0CB4Q6AEwAA#v=onepage&q=spanish%20flu%20davis&f=false Davis, Ryan A. ''The Spanish Flu: Narrative and Cultural Identity in Spain, 1918'' (New York: Palgrave Macmillan, 2013)] * {{Cite book | year=2003 | title=Hunting the 1918 flu: one scientist's search for a killer virus | first=Kirsty|last=Duncan | edition=illustrated | publisher=University of Toronto Press | isbn=978-0-8020-8748-5 | url=http://books.google.com/?id=HPDI_30wRsEC}} * Ewald, Paul. ''Evolution of infectious disease'', New York, Oxford University Press, 1994. * Garrett TA (2007), Economic Effects of the 1918 Influenza Pandemic: Implications for a Modern-day Pandemic, Retrieved from http://www.stlouisfed.org/community_development/assets/pdf/pandemic_flu_report.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121023161801/http://www.stlouisfed.org/community_development/assets/pdf/pandemic_flu_report.pdf |date=2012-10-23 }} on 11/4/2010 * Honigsbaum, Mark. ''Living with Enza: The Forgotten Story of Britain and the Great Flu Pandemic of 1918'', {{ISBN|978-0-230-21774-4}}. * {{cite book | editor=Knobler S, Mack A, Mahmoud A, Lemon S | title = The Threat of Pandemic Influenza: Are We Ready? Workshop Summary (2005) | chapter=1: The Story of Influenza | chapterurl=http://books.nap.edu/openbook.php?record_id=11150&page=57 | publisher=The National Academies Press | location=Washington, D.C.}} * Pankhurst, Richard. ''An Introduction to the Medical History of Ethiopia''. Trenton: Red Sea Press, 1990 * Phillips, Howard. "The re-appearing shadow of 1918: trends in the historiography of the 1918-19 influenza pandemic." Canadian Bulletin of Medical History/Bulletin canadien d'histoire de la médecine (2010) 21#1: 121-134. * [https://books.google.com/books?id=-j53BQAAQBAJ&pg=PA51&dq=spanish+flu+davis&hl=en&sa=X&ei=b6gAVfm8Mor0yATIxoG4Cg&ved=0CCQQ6AEwAQ#v=onepage&q&f=false Porras Gallo, María Isabel and Ryan A. Davis. ''The Spanish Influenza Pandemic of 1918-1919: Perspectives from the Iberian Peninsula and the Americas'' (Rochester, NY: University of Rochester Press, 2014)] * {{cite journal|last=Beiner|first=Guy|year=2006|title=Out in the Cold and Back: New-Found Interest in the Great Flu|journal=Cultural and Social History|volume=3|issue=4|pages=496–505|authorlink= }} * [https://books.google.com/books?id=taEhAQAAQBAJ&pg=PR4&dq=spanish+flu+davis&hl=en&sa=X&ei=b6gAVfm8Mor0yATIxoG4Cg&ved=0CB4Q6AEwAA#v=onepage&q&f=false Davis, Ryan A. ''The Spanish Flu: Narrative and Cultural Identity in Spain, 1918'' (New York: Palgrave Macmillan, 2013).] * Humphries, Mark Osborne. ''The Last Plague: Spanish Influenza and the Politics of Public Health in Canada'' (University of Toronto Press; 29013) examines the public-policy impact of the 1918 epidemic, which killed 50,000 Canadians. * {{cite book|last=Johnson|first=Niall|title=Britain and the 1918–19 Influenza Pandemic: A Dark Epilogue|publisher=Routledge|location=London and New York|year=2006|isbn=0-415-36560-0|series=}} * {{cite journal|last=Johnson|first=Niall|year=2003|title=Measuring a pandemic: Mortality, demography and geography|journal=Popolazione e Storia|pages=31–52}} * {{cite journal|last=Johnson|first=Niall|year=2003|title=Scottish 'flu&nbsp;– The Scottish mortality experience of the "Spanish flu|journal=Scottish Historical Review|volume=83|issue=2|pages=216–226|doi=10.3366/shr.2004.83.2.216}} * {{cite journal|last=Johnson|first=Niall|author2=Juergen Mueller|year=2002|title=Updating the accounts: global mortality of the 1918–1920 'Spanish' influenza pandemic|url=https://archive.org/details/sim_bulletin-of-the-history-of-medicine_spring-2002_76_1/page/105|journal=Bulletin of the History of Medicine|volume=76|pages=105–15|doi=10.1353/bhm.2002.0022|pmid=11875246|issue=1}} * {{cite book|last=Kolata|first=Gina|authorlink=|title=Flu: The Story of the Great Influenza Pandemic of 1918 and the Search for the Virus That Caused It|url=https://archive.org/details/isbn_9780965043267|publisher=Farrar, Straus and Giroux|location=New York|year=1999|isbn=0-374-15706-5|series=}} * {{cite book|last=Little|first=Jean|authorlink= |title=If I Die Before I Wake: The Flu Epidemic Diary of Fiona Macgregor, Toronto, Ontario, 1918|url=https://archive.org/details/ifidiebeforeiwak0000litt|publisher=Scholastic Canada|location=Markham, Ont.|year=2007|isbn=978-0-439-98837-7|series= Dear Canada }} * {{cite journal|last=Noymer|first=Andrew|author2=Michel Garenne|year=2000|title=The 1918 Influenza Epidemic's Effects on Sex Differentials in Mortality in the United States|url=https://archive.org/details/sim_population-and-development-review_2000-09_26_3/page/565|journal=Population and Development Review|volume=26|issue=3|pages=565–581|doi=10.1111/j.1728-4457.2000.00565.x|pmid=19530360|pmc=2740912}} * {{cite journal |author=Oxford JS, Sefton A, Jackson R, Innes W, Daniels RS, Johnson NP |title=World War I may have allowed the emergence of "Spanish" influenza |journal=The Lancet infectious diseases |volume=2 |issue=2 |pages=111–4 |year=2002 |pmid=11901642 |doi=10.1016/S1473-3099(02)00185-8}} * {{cite journal |author=Oxford JS, Sefton A, Jackson R, Johnson NP, Daniels RS |title=Who's that lady? |journal=Nat. Med. |volume=5 |issue=12 |pages=1351–2 |year=1999 |pmid=10581070 |doi=10.1038/70913}} * {{cite book|last=Pettit|first=Dorothy|author2=Janice Bailie|title=A Cruel Wind: Pandemic Flu in America, 1918–1920|url=https://archive.org/details/cruelwindpandemi0000pett|publisher=Timberlane Books|location=Murfreesboro, TN|year=2008|isbn=978-0-9715428-2-2}} * {{cite book|last=Phillips|first=Howard|author2=David Killingray (eds)|title=The Spanish Flu Pandemic of 1918: New Perspectives|publisher=Routledge|location=London and New York|year=2003}} * [https://books.google.com/books?id=-j53BQAAQBAJ&pg=PA51&dq=spanish+flu+davis&hl=en&sa=X&ei=b6gAVfm8Mor0yATIxoG4Cg&ved=0CCQQ6AEwAQ#v=onepage&q&f=false Porras Gallo, María Isabel and Ryan A. Davis. ''The Spanish Flu Pandemic of 1918-1919: Perspectives from the Iberian Peninsula and the Americas'' (Rochester, NY: University of Rochester Press, 2014)] * {{cite journal|last=Rice|first=Geoffrey W.|author2=Edwina Palmer|year=1993|title=Pandemic Influenza in Japan, 1918–1919: Mortality Patterns and Official Responses|journal=Journal of Japanese Studies|volume=19|issue=2|pages=389–420|doi=10.2307/132645|jstor=132645}} * {{cite book|last=Rice|first=Geoffrey W.|title=Black November: the 1918 Influenza Pandemic in New Zealand|location=Canterbury University Press|year=2005|isbn=1-877257-35-4|series=|publisher=Canterbury Univ. Press}} * {{cite journal |author=Tumpey TM, Adolfo García-Sastre, Mikulasova A, ''et al.'' |title=Existing antivirals are effective against influenza viruses with genes from the 1918 pandemic virus |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=99 |issue=21 |pages=13849–54 |year=2002 |pmid=12368467 |doi=10.1073/pnas.212519699 | url = http://www.pnas.org/cgi/content/full/99/21/13849 |pmc=129786}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commons category|Spanish flu}} * [http://www.nature.com/nature/focus/1918flu/index.html ''Nature'' "Web Focus" on 1918 flu, including new research] * [http://www.stanford.edu/group/virus/uda/ Influenza Pandemic] on stanford.edu * [http://1918.pandemicflu.gov/ The Great Pandemic: The U.S. in 1918–1919.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090910134149/http://1918.pandemicflu.gov/ |date=2009-09-10 }} US Dept. of HHS * [http://www.influenzaarchive.org/ The American Influenza Epidemic of 1918–1919: A Digital Encyclopedia] Largest digital collection of newspapers, archival manuscripts and interpretive essays exploring the impact of the epidemic on 50 U.S. cities (Univ. of Michigan). * [http://www.cidrap.umn.edu/cidrap/content/influenza/panflu/news/nov2707barry.html Little evidence for New York City quarantine in 1918 pandemic. 27 Nov 2007 (CIDRAP News)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130520210741/http://www.cidrap.umn.edu/cidrap/content/influenza/panflu/news/nov2707barry.html |date=2013-05-20 }} * [http://www.upenn.edu/gazette/1198/lynch.html Flu by Eileen A. Lynch. The devastating effect of the Spanish flu in the city of Philadelphia, PA, USA] * [http://www.ninthday.com/tauben.htm Dialog: An Interview with Dr. Jeffery Taubenberger on Reconstructing the Spanish Flu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230525112536/https://www.ninthday.com/tauben.htm |date=2023-05-25 }} * [http://www.archives.gov/exhibits/influenza-epidemic/ The Deadly Virus&nbsp;– The Influenza Epidemic of 1918] US National Archives and Records Administration&nbsp;– pictures and records of the time * [http://www.nzhistory.net.nz/culture/1003 The 1918 Influenza Pandemic in New Zealand&nbsp;– includes recorded recollections of people who lived through it] * [http://www.pbs.org/wgbh/amex/influenza/sfeature/latest.html PBS&nbsp;– recovery of flu samples from Alaskan flu victims] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090304151802/http://www.pbs.org/wgbh/amex/influenza/sfeature/latest.html |date=2009-03-04 }} * [http://www.medsci.org/v02p0087.htm An Avian Connection as a Catalyst to the 1918–1919 Influenza Pandemic] * [https://web.archive.org/web/20080730092902/http://www.fluwikie.com/pmwiki.php?n=Resources.Resources Fluwiki.com] Annotated links to articles, books and scientific research on the 1918 influenza pandemic * [http://www.gi.alaska.edu/ScienceForum/ASF13/1386.html Alaska Science Forum&nbsp;– Permafrost Preserves Clues to Deadly 1918 Flu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120419072040/http://www2.gi.alaska.edu/ScienceForum/ASF13/1386.html |date=2012-04-19 }} * [http://www.vlib.us/medical/mja.htm Pathology of Influenza in France, 1920 Report] * [http://ww3.startribune.com/blogs/oldnews/archives/43 Yesterday's News blog] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080327214955/http://ww3.startribune.com/blogs/oldnews/archives/43 |date=2008-03-27 }} 1918 newspaper account on impact of flu on Minneapolis * [http://www.news.wisc.edu/13360.html "Study uncovers a lethal secret of 1918 influenza virus"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070122062720/http://www.news.wisc.edu/13360.html |date=2007-01-22 }} University of Wisconsin&nbsp;– Madison, 17 January 2007 * [http://ocp.hul.harvard.edu/contagion/influenza.html Spanish Influenza in North America, 1918–1919] * [http://www.scientistlive.com/lab/?/Opinion/2008/09/16/21042/Exposure_to_1918_influenza_virus_activates_memory_B-cells/ 1918 Influenza Virus and memory B-cells] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081002154157/http://www.scientistlive.com/lab/?%2FOpinion%2F2008%2F09%2F16%2F21042%2FExposure_to_1918_influenza_virus_activates_memory_B-cells%2F |date=2008-10-02 }}&nbsp;– Exposure to virus generates lifelong immune response. * [http://www.fludb.org Influenza Research Database]&nbsp;– Database of influenza genomic sequences and related information. * [http://www.awesomestories.com/disasters/spanish-flu Spanish Flu with rare pictures from Otis Historical Archives] * [http://www.kingcounty.gov/healthservices/health/preparedness/pandemicflu/comicbook.aspx#pdf "No Ordinary Flu"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150225100246/http://www.kingcounty.gov/healthservices/health/preparedness/pandemicflu/comicbook.aspx#pdf |date=2015-02-25 }} a comic book of the 1918 flu pandemic published by Seattle & King County Public Health * [http://www.pbs.org/wgbh/amex/influenza/ "Influenza 1918" ''The American Experience (PBS)'' ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091203114338/http://www.pbs.org/wgbh/amex/influenza/ |date=2009-12-03 }} * [http://nmhm.washingtondc.museum/exhibits/1918killerflu/1918_killer_flu1.html "Closing in on a Killer: Scientists Unlock Clues to the Spanish Influenza Virus"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090805170405/http://nmhm.washingtondc.museum/exhibits/1918killerflu/1918_killer_flu1.html |date=2009-08-05 }} An online exhibit from the National Museum of Health and Medicine. * [https://www.sheffield.gov.uk/libraries/archives-and-local-studies/research-guides/influenza-pandemic.html Sources for the study of the 1918 influenza pandemic in Sheffield, UK] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161013004831/https://www.sheffield.gov.uk/libraries/archives-and-local-studies/research-guides/influenza-pandemic.html |date=2016-10-13 }} Produced by Sheffield City Council's Libraries and Archives * [http://www.booknotes.org/Watch/154827-1/Gina+Kolata.aspx ''Booknotes'' interview with Gina Kolata on ''Flu: The Story of the Great Influenza Pandemic of 1918 and the Search for the Virus That Caused It'', 27 February 2000.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121003165901/http://www.booknotes.org/Watch/154827-1/Gina+Kolata.aspx |date=2012-10-03 }} [[Kategorija:Epidemiologija]] [[Kategorija:Influenca]] [[Kategorija:Virusi]] ecwh43qk09jow78qn9f7l8o22mltte3 0 4537617 42586590 42532457 2026-05-01T01:40:55Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586590 wikitext text/x-wiki '''Akord''' u [[glazba|glazbi]] označava tri ili više [[ton]]ova različite visine koji zvuče istodobno, ili odvojeno ako pritom ostavljaju dojam suzvučnosti. Često se definira jednostavno kao ''suzvuk triju ili više tonova'' - što je pomalo preisključivo, jer ne moraju zvučati [[Akord#Istovremenost|istovremeno]]. Ipak, najčešće su to skupine tri tona različite visine koje se tvore dodavanjem terca na toniku. [[Datoteka:Note C- cord.PNG|mini|150px|Akordi u notnom pismu]] [[Datoteka:Petrushka chord.PNG|mini|150px|Akordi u notnom pismu]] == Historija == {{glavni|Muzička harmonija)}} Riječ ''akord'' dolazi od srednjovjekovne [[latinski|latinske]] riječi ''accord''. U [[srednji vijek|srednjem vijeku]] u zapadnjačkoj [[Muzička harmonija|harmoniji]] koriste se intervali kvarta, kvinta i oktava. U 15. i 16. stoljeću trozvuci u [[mol (glazba)|mol]]u i [[dur]]u bivali su sve popularniji i uskoro postaju glavni oblik [[polifonija|polifonije]]. Četverotonski septakordi širom su uvedeni u 17. stoljeću. Harmonija mnogih suvremenih popularnih zapadnjačkih žanrova i dalje se zasniva uglavnom na korištenju trozvuka i septakorda, iako je to daleko od univerzalne prakse. Značajne iznimke uključuju moderni [[jazz]] (od oko 1960-ih) u kojima se akordi često sastoje od najmanje pet tonova, a akordi od sedam i povremeno više su uobičajeni. Atonalna i post-tonalna suvremena glazba (uključujući i neke primjere [[filmska glazba|filmske glazbe]]) čiji akordi mogu biti daleko kompleksniji, utemeljena je na tako raznovrsnim harmonijskim principima da se tradicionalni izrazi kao ''trozvuk'' tamo rijetko koriste. Akordi su tako čvrsto utvrđeni u zapadnoj glazbi da istovremeni [[zvuk]] dva različita tona, čak i monofonih melodija slušatelji (i glazbenici i neglazbenici) često interpretiraju kao implicirane akorde. Taj psihoakustični fenomen rezultat je stalne izloženosti konvencionalnim glazbenim harmonijama, te tako [[mozak]] slušatelja popunjava praznine potrebne za građu prikladnih akorda. Skladatelji mogu iskoristiti ovu tendenciju kako bi iznenadili slušatelje, namjerno izbjegavajući određene definirajuće tonove. Na primjer, skladba može većinom biti skladana u [[pentatonika|pentatonskoj]] mol ljestvici, u slušatelja implicirajući eolski modus, prije namjernog prelaska na neuobičajeniju melodijsku progresiju ili akord, kao npr. durski VI. koji signalizira dorski modus, ili sniženi II. koji implicira frigijski. == Građa i imenovanje == Određene karakteristike posjeduje svaki akord: * broj tonova koje sadrži, * vrste [[interval]]a koje sadrži (sekunde, terce ili kvarte), * preciznu intervalnu građu, npr.: ako je akord kvintakord, je li durski, molski, povećani ili smanjeni akord, * ljestvični stupanj osnovnog tona, * je li akord u obratu. === Broj tonova === Jedan način razvrstavanja akorada jest prema broju tonova koji se koriste u njihovoj građi, gdje ton određuje stupanj na kromatskoj ljestvici (tj. određeni ton, kao npr. C, Des, E, Fis itd.) bez obzira na to u kojoj [[oktava|oktavi]] se pojavljuje. Akordi koji koriste tri tona zovu se '''trikordi''', akordi koji koriste četiri tona '''tetrakordi''', pet tonova '''pentakordi''', a akordi sa šest različitih tonova zovu se '''heksakordi'''. === Funkcije akorada === Svaki stupanj u ljestvici se osim brojevima, može označiti i funkcijom. Temeljne funkicije (glavni stupnjevi u ljestvici) su tonika (T), subdominanta (S), i dominanta (D), koji tvore [[kadenca|kadencu]]. Tako i akordi mogu biti nositelji funkcija, ovisno o stupnju u ljestvici i vrsti. {| class="wikitable" style="margin:auto; text-align: center; width:85%" |'''''Rimski broj''''' || I. || II. || III. || IV. || V. || VI. || VII. |- |'''''Stupanj''''' || [[tonika]] || [[supertonika]] || [[medijanta]] || [[subdominanta]] || [[dominanta]] || [[donja medijanta]] || [[vođica]] |} Rimski brojevi prvenstveno se koriste u glazbenoj teoriji, za razliku od simbola za pop akorde koji se koriste kao vodič sviračima i imaju sasvim drukčije oznake. === Vrste intervala u akordima === {{glavni|Glazbeni interval}} <small>Napomena: Nazivi tonova (C, D, E itd.) bit će pisani velikim slovima, bez brojeva, jer se mogu odnositi na bilo koju oktavu.</small><br> Mnogi akordi mogu se poredati kao niz čije elemente dijele intervali koji su ugrubo iste veličine. Npr. trozvuk C-dura sadrži tonove C, E i G. Ovi tonovi mogu biti poredani u nizu C-E-G u kojemu je prvi interval velika terca (C-E), dok je drugi mala terca (E-G). Svaki akord koji može biti niz tih intervala je tercijarni akord. Akord kao što je C-D-Es sastoji se od niza sekunda (velika i mala) i zove se sekundarni akord. Akord C-F-H, koji se sastoji od čiste kvarte C-F i povećane kvarte ([[tritonus]]a) F-H nazivamo kvartalnim akordom. Većina akorada u zapadnjačkoj glazbi su tercijarni akordi. Nakon podrobnijeg posmatranja vidi se da takvo nazivlje može biti neodređeno. Pojmovi "sekunda", "terca", "kvarta" itd. često se razumiju samo relativno u ljestvici jer nije uvijek jasno na koju ljestvicu se odnose. U primjeru pentatonske ljestvice G-A-C-D-F intervali G-C i C-F su terce jer je između njih jedan ton. U odnosu s [[kromatika|kromatskom ljestvicom]], intervali G-C i C-F su kvarte jer je razmak između njih pet polustepena. Zbog toga bi se akord G-C-F mogao opisati i kao tercijaran i kao kvartaran, ovisno o tome mjere li se intervali prema pentatonskoj ili kromatskoj ljestvici. Uporaba [[snizilica]] i [[povisilica]] pregled još više komplicira. Akord HIS-E-AS bilježi se kao niz smanjenih kvarta (HIS-E) i (E-AS). No akord je [[enharmonijska zamjena|enharmonijski]] jednak i zvučno nerazdvojiv od akorda C-E-GIS, koji se sastoji od velikih terca (C-E) i (E-GIS); budući da je HIS zvučno jednako C, i AS zvučno potpuno jednako GIS. U notnom zapisu je onda prvi akord kvartarni iako zvuči identično drugom, koji je tercijaran. U nekim okolnostima korisno je govoriti o tome kako se akord zapisuje, a u drugima kako zvuči. Izrazi "tercijarni" i "kvartarni" mogu se koristiti u oba konteksta ali je važno napomenuti na koji se misli. == Vrste akorada == === Trozvuci (kvintakordi) i vrste kvintakordâ === '''Vrsta''' trozvuka određuje precizno razmještanje intervala. Tercijarni trikordi zvani '''kvintakordi''' mogu se opisati kao ''suzvuk od tri tona''. Prvi element zove se temeljni ton akorda, drugi je njegova terca, a treći kvinta. Opisuje ih se kako slijedi: {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! ''Ime akorda'' || colspan="2" | ''Intervali'' || ''Primjer'' || ''[[Akord#Akordi za gitaru i u pop glazbi|Simbol]]'' |- ! [[Durski kvintakord]] | [[velika terca]] || [[čista kvinta]] || C-E-G || C, CM, Cma, Cmaj |- ! [[Molski kvintakord]] | [[mala terca]] || [[čista kvinta]] || C-Es-G || Cm, Cmi, Cmin |- ! [[Povećani kvintakord|Prekomerni kvintakord]] | [[velika terca]] || [[povećana kvinta]] || C-E-Gis || C+, C⁺, Caug |- ! [[Smanjeni kvintakord|Umanjeni kvintakord]] | [[mala terca]] || [[smanjena kvinta]] || C-Es-Ges || Cm(♭5), Cº, Cdim |} [[Datoteka:c_maj.png|396px|desno|mini|C-dur ljestvica, uzlazno i silazno]] Kao primjer uzmimo C-dur ljestvicu koja se sastoji od tonova C, D, E, F, G, A, H i C. To je osnovna i najjednostavnija ljestvica. [[Datoteka:Sanwaon.png|50px|okvir|lijevo|Trozvuk C-dura]] [[Datoteka:SanwaonKoseiOn.png|50px|okvir|desno|Trozvuk d-mola]] Trozvuk C-dura tvori se od osnovnog tona C, trećeg tona u ljestvici E, i petog G. Koristeći istu ljestvicu može se načiniti mol akord uspomoć tona D kao osnovnog: D-F-A. Pogled na klavijaturu otkriva četiri polustepena između osnovnog tona i trećeg tona akorda C-dura, ali samo tri polustepena između osnovnog tona D i njegovog trećeg tona (dok su vanjski tonovi još uvijek udaljeni za čistu kvintu). Tako je trozvuk na tonu C '''durski kvintakord''', a na tonu D '''molski kvintakord'''. Iz gornje tablice vidimo da se durski kvintakordi sastoje od osnovnog tona, velike terce i čiste kvinte, dok se molski kvintakordi sastoje od osnovnog tona, male terce i čiste kvinte. Dakle jedina razlika je u srednjem tonu, ovdje terci. Upravo to smo vidjeli na primjeru kvintakorda na tonovima C i D (C-E je razmak od četiri polustepena, a D-F od tri polustepena) - u velikoj terci nalaze se četiri [[polustepen]]a (ili dva [[stepen (glazba)|stepen]]a), a u maloj terci tri polustepena (jedan i pol stepen). Trozvuk se može napraviti iz bilo kojeg tona na C-dur ljestvici, i oni će biti ili durski ili molski, osim akorda kojemu je osnovni ton H (posljednja tipka prije tona C) čiji tonovi tvore smanjeni kvintakord. === Mnogostranost kvintakordâ === Akord se može izgraditi na svakom stupnju bilo koje ljestvice. U klasičnoj [[dur]]skoj i [[mol (glazba)|molskoj]] ljestvici ima sedam tonova, tako da u tim ljestvicama možemo izgraditi sedam akorada. Npr. prvi stupanj C-dur ljestvice je ton C, kvintakord koji je na njemu izgrađen glasi C-E-G, po vrsti je durski i bit će označen rimskim brojem I. Kvintakord na drugom stupnju glasi D-F-A, po vrsti je molski i označava se sa II. itd. Tako se u durskoj ljestvici durski kvintakordi nalaze na I., IV. i V. stupnju; molski na II., III. i VI. stupnju, a na VII. stupnju je smanjeni kvintakord. U prirodnom molu su molski kvintakordi na: I., IV. i V. stupnju; durski na III., VI. i VII., a smanjeni je na II. stupnju. U harmonijskom molu su molski kvintakordi na I. i IV., durski na V. i VI., smanjeni na II. i VII., te povećani na III. stupnju. U melodijskom molu, molski kvintakordi su na I. i II., durski na IV. i V., smanjeni na VI. i VII. i povećani na III. stupnju. === Obrati kvintakordâ === {{glavni|Interval (glazbena teorija)}} Kada se basov (donji, dublji) ton nekog akorda prebaci za [[oktava|oktavu]] gore, nastaje obrat akorda. Broj obrata koje akord može imati za jedan je manji od broja tonova koje sadrži. Trozvuci npr., budući da se sastoje od tri tona, mogu imati tri položaja od kojih je jedan temeljni (kvintakord) i dva obrata: *Osnovni položaj: Basov ton i temeljni ton su jednaki, a iznad njega su terca i kvinta. Oznaka je 5/3. *Prvi obrat '''sekstakord''': Terca je u basu, a iznad njega su kvinta i osnovni ton. Ovo stvara interval sekstu i iznad nje tercu, tako da se bilježi sa '6/3'. To se obično skraćuje na '6' jer je seksta karakteristična za tu inverziju, ali se uvijek podrazumijeva '6/3'. *Drugi obrat '''kvartsekstakord''': Kvinta je u basu, iznad nje su osnovni ton i terca. Ovo stvara intervale sekstu i kvartu iznad basa i bilježi se sa '6/4'. Drugi obrat je najnestabilniji obrat kvintakorda. === Sekstakordi === [[Sekstakord]]i su akordi kojima vrstu određuje vrsta sekste. Od svake vrste kvintakorda se može napraviti sekstakord: 1. '''Durski sekstakord''', oznaka '''D6''' Ovaj sekstakord se sastoji od basovog tona, male terce i čiste kvarte, a razmak između basovog i gornjeg tona je mala seksta. Npr. tonovi E-G-C 2. '''Molski sekstakord''', oznaka '''M6''' Gradi se od basovog tona, velike terce i čiste kvarte. Razmak između basovog tona i gornjeg tona je velika seksta. Primjer: ES-G-C 3. '''Smanjeni sekstakord''', oznaka '''Sm6''' Gradi se od basovog tona, male terce i povećane kvarte. Razmak između basovog tona i gornjeg tona je velika seksta. Primjer ES-GES-C 4. '''Povećani sekstakord''', oznaka '''Pov6''' Pod njim se ne misli na prvi obrat povećanog kvintakorda, jer mu je po zvučnosti identičan (gradi se od velike terce i smanjene kvarte, koja je po [[enharmonija|enharmonijski]] ekvivalent velikoj terci. Tako da ima istu građu kao i kvintakord). Ista je situacija s njim i u drugom obratu (6/4). Pod povećanim sekstakordom se misli na alterirani akord, koji se sastoji od velike terce i povećane sekste (primjer: c-e-ais). Povećana seksta općenito se smatra [[disonanca|disonantnim]] intervalom koji se rješava tako da se oba tona pomiču van prema [[oktava|oktavi]]. U slučaju da se ovom sekstakordu doda određeni ton, nastaju alterirani akordi koji imaju oblik nekog od obrata septakorda. Ovdje su prikazani pravi alterirani akordi (u C-duru): *Povećani sekstakord (talijanski povećani sekstakord): AS-C-FIS *Povećani terckvartakord (francuski povećani sekstakord): AS-C-D-FIS *Povećani kvintsekstakord (njemački povećani sekstakord): AS-C-ES-FIS Povećani sekstakord sadrži neke osebujnosti. Budući da nisu utemeljeni na trozvucima kao septakordi i drugi sekstakordi, općenito se drži da ne sadrže osnovni ton (pa tako ni obrate), iako je jedan obrat moguć (sa sekstom u obratu kako bi se stvorila smanjena terca). 5. '''[[Napuljski sekstakord]]''' Ovaj akord je durski trozvuk koji kao osnovni ton sadrži sniženu supertoniku. Akord se naziva sekstakordom jer se gotovo uvijek sreće u svojem prvom obratu, iako bi tehnički ispravnom analizom trebao biti označen rimskim ♭II, općenito ga se bilježi simbolom N⁶. U C-duru, akord sadrži tonove DES-F-AS. Budući da sadrži snižene tonove, ovaj akord je često sredstvo [[modulacija|modulacije]]. Može se pojaviti i u duru i u molu. === Kvartsekstakordi === Kvartsekstakord je drugi obrat kvintakorda. Ovo je nesamostalni akord, pošto mu je basov ton V. stupanj, a kao obrat ima drugu funkciju. Zato se u [[Muzička harmonija|harmoniji]] upotrebljava kao nesamostalni akord. Kao i kod sekstakordâ, tako i kvartsekstakordi mogu biti obrati svih četiriju vrstâ kvintakordâ. 1. '''Durski kvartsekstakord''', oznaka '''D6/4''' Sastoji se od basovog tona, čiste kvarte i velike terce. Razmak između basovog i gornjeg tona je velika seksta. Primjer: G-C-E 2. '''Molski kvartsekstakord''', oznaka '''M6/4''' Sastoji se od basovog tona, čiste kvarte i male terce. Razmak između basovog i gornjeg tona je mala seksta. (G-C-ES) 3. '''Smanjeni kvartsekstakord''', oznaka '''Sm6/4''' Sastoji se od basovog tona, povećane kvarte i male terce. Razmak između basovog i gornjeg tona je velika seksta. Ovaj akord se vrlo rijetko upotrebaljava. (GES-C-ES) 4. '''Povećani kvartsekstakord''' oznaka '''Pov6/4''' Sastoji se od basovog tona, smanjene kvarte i velike terce. Razmak između basovog i gornjeg tona je mala seksta. S ovim akordom je ista situacija kao i s povećanim sekstakordom. On je enharmonijski jednak jednom drugom povećanom kvintakordu. (GIS-C-E jednak je AS-C-E) === Septakordi === [[Septakord]]i se mogu smatrati idućim prirodnim korakom u stvaranju tercijarnih akorda nakon trozvuka. Septakordi se grade dodavanjem četvrtog tona kvintakordu, za tercu više od kvinte akorda. Ovo stvara septimu iznad osnovnog tona akorda. Postoje različiti septakordi, što ovisi o vrsti trozvuka koji ga čini i septimi koja je dodana. Pet uobičajenih vrsta septakorda imaju standardne simbole, npr.: ''D-7'', ''Dm⁷'', i ''D^m7'' (sve predstavljaju isti akord). Zadnja tri akorda se često koriste u jazzu. {| class="wikitable" style="margin:auto; text-align: center; width:85%" ! width="20%" | ''Naziv akorda'' || width="30%" colspan="2" | ''Sastavni tonovi (Akord i [[Glazbeni interval|interval]])''|| width="20%" | ''[[Akord#Akordi za gitaru i u pop glazbi|Simbol]]'' |- ! [[Veliki durski septakord]] | style="width:15%" | [[durski kvintakord]] || style="width:15%"|[[velika septima]] || CMaj7, CMA7, CM7, C^Δ, C^j7 |- ! [[Dominantni septakord]] | [[durski kvintakord]] || [[mala septima]] || C7, C⁷ |- ! [[Mali molski septakord]] | [[molski kvintakord]] || [[mala septima]] || Cm7, C-7, C-⁷ |- ! [[Veliki molski septakord]] | [[molski kvintakord]] || [[velika septima]] || Cm(Maj7), C-^(j7), Cm#7 |- ! [[Smanjeni septakord]] | [[smanjeni kvintakord]] || [[smanjena septima]] || C^o, Cdim⁷ |- ! [[Polusmanjeni septakord]] | [[smanjeni kvintakord]] || [[mala septima]] || C^ø, Cm7^♭5, C-7^(♭5) |- ! [[Povećani septakord]] | [[povećani kvintakord]] || [[velika septima]] || C+(Maj7), C+MA7, CMaj7+5, CMaj7#5, C+^j7 |- |} Najviše upotrebljavan je dominantni septakord D7 (u C-duru: G-H-D-F), koji se nalazi na V. stupnju dijatonske ljestvice. On je vrlo uvjerljivi predstavnik dominantne funkcije. === Obrati septakordâ === Obrati septakordâ nastaju kao i obrati kvintakorada: basov ton se prebaci za oktavu više. Prvi obrat septakorda se zove kvintsekstakord i obilježava se sa 6/5 (H-D-F-G), drugi obrat je terckvartakord (D-F-G-H), obilježava se s 4/3, i posljednji obrat je sekundakord (F-G-H-D), koji se obilježava s 2. === Prošireni akordi === Prošireni akordi su u osnovi trozvuci čiji su tonovi prošireni, ili trozvuci s dodanim tonovima iza septime. Tako su nonakordi, undecimakordi, tredecimakordi prošireni akordi. Nakon tredecime, bilo koji dodatan ton ponavlja ton koji se već u akordu nalazi, tako da ne postoje kvintadecimakordi, septadecimakordi itd. Za dodavanje jednog tona trozvuku koriste se ekvivalentni intervali. Budući da oktava sadrži sedam različitih tonova, oni su sljedeći: {| class="wikitable" style="margin:auto; text-align: center; width:85%" ! width="20%" | ''Ime akorda'' || width="30%" colspan="3" | ''Sastavni tonovi (Akord i [[Glazbeni interval|interval]])''|| width="20%" | ''[[Akord#Akordi za gitaru i u pop glazbi|Simbol]]'' |- ! Dodatna nona | style="width:10%" | [[durski trozvuk]] || style="width:10%"|[[nona]] || style="width:10%" | - || C2, Cadd9 |- ! Dur kvartakord | [[durski kvintakord]] || čista kvarta || - ||C4 |- ! Dur sekstakord | [[durski kvintakord]] || [[seksta]] || - || C6 |- ! 6/9 | [[durski kvintakord]] ||[[seksta]] ||[[nona]] ||C6/9 |- ! Dominantni nonakord | [[dominantni septakord]] || velika nona || - || C9 |- ! Dominantni undecimakord | [[dominantni septakord]] (terca se obično izostavlja) || velika nona ||čista undecima || C11 |- ! Dominantni tredecimakord | [[dominantni septakord]] (undecima se obično izostavlja) ||velika nona ||čista undecima, čista tredecima|| C13 |} Drugi prošireni akordi slijede gore navedenu logiku. Tako su ''Maj9'', ''Maj11'' i ''Maj13'' akordi prošireni dominantni akordi prikazani u tablici, s velikim septimama umjesto dominantnih. Slično, ''m9'', ''m11'' i ''m13'' imaju male septime. Prošireni akordi koji se sastoje od trozvuka mogu imati varijacije. Tako su ''madd9'', ''m4'' i ''m6'' molski trozvuci s proširenim tonovima. === Kromatske alteracije === Iako se terce i septime akorda uvijek određuju po gore prikazanim simbolima, kvinta kao i prošireni intervali nona, undecima i tredecima, mogu biti izmijenjeni uporabom alteracije koje su prikazane zajedno s dotičnim tonom koji se povišava ili snižava. Ovi akordi su zapravo varijante njihovih temeljnih oblika i upotrebljavaju se u jazz i modernoj glazbi. Alternacija se najčešće koristi zajedno s akordima dominantne funkcije. Npr.: {| class="wikitable" style="margin:auto; text-align: center; width:85%" ! width="20%" | ''Ime akorda'' || width="30%" colspan="2" | ''Sastavni tonovi'' || width="20%" | ''[[Akord#Akordi za gitaru i u pop glazbi|Simbol]]''' |- ! Septakord s povećanom kvintom | [[dominantni septakord]] || povećana kvinta || C⁷⁺⁵, C^7♯5 |- ! Nonakord sa sniženom nonom | [[dominantni septakord]] || mala nona || C^7-9, C^7♭9 |- ! Undecimakord s povećanom undecimom | [[dominantni septakord]] || povećana undecima || C⁷⁺¹¹, C^7♯11 |- ! Tercdecimakord sa sniženom tercdecimom | [[dominantni septakord]] || mala tercdecima || C^7-13, C^7♭13 |} "Alterirani" dominantni nonakordi (C^7alt) imaju sniženu ili povišenu nonu, te umanjenu ili uvećanu kvintu. Neki ovo bilježe kao C⁷⁺⁹, što također pretpostavlja sniženu nonu, umanjenu i uvećanu kvintu. Kada se koriste brojevi u eksponentu, različiti brojevi mogu biti popisani (kako je pokazano) horizontalno ili vertikalno. === Suspendirani akordi === '''Suspendirani akord''' ili "sus akord" se koristi u anglo-američkoj [[teorija glazbe|teoriji glazbe]]. U hrvatskoj glazbeno-teoretskoj praksi su objedinjeni zajedno sa '''[[zaostajalica]]ma''' i ne koriste se kao posebni tipovi akorada. Kod nas se njihovo znakovlje koristi samo u [[zabavna glazba|zabavnoj]] i [[jazz|jazz glazbi]]. Sus akord je akord u kojemu je terca premještena bilo disonantnim susjednim tonovima koji s osnovnim tonom tvore intervale veliku sekundu ili češće čistu kvartu. To daje dva zasebna tipa akorda: ''suspendiranu (zaostajaličnu) sekundu'' (sus2) i ''suspendiranu (zaostajaličnu) kvartu'' (sus4). Npr. akordi '''C^sus2''' i '''C^sus4''' sastoje se prvi od tonova ''C-D-G'', a drugi od ''C F G''. Proširene verzije su također moguće kao što je npr. ''septakord sa zaostajaličnom kvartom'' u kojemu je osnovni ton ''C'', a sadrži tonove ''C-F-G-B'', a bilježi se oznakom '''C7^sus4'''. U jazz teoriji kasnijeg i modalnog jazza skladbi i [[improvizacija]], suspendirani septakordi često se koriste na netradicionalan način. U tim kontekstima oni često ne funkcioniraju kao kvintakordi i ne razrješuju kvartu na tercu. Nedostatak tog razrješenja daje akordu svojstvo neodređenosti i statičnosti. Terca se često svira kao najviši ton akorda što u jazz teoriji ne pobija vrstu akorda kao suspendiranog. === Polikordi === Polikordi se sastoje od dva ili više akorda koji se nalaze jedan iznad drugog. === Nepotpuni akordi === Nepotpuni akordi sastoje se od osnovnog tona, čiste kvinte i ponekad oktave. Budući da akord ne sadrži tercu, nema svojstva dur ili mol akorda. Upotrebljavani su kroz cijelu povijest glazbe, a vrlo često u razdoblju [[Renesansa|renesanse]]. U ozbiljnoj glazbi je poznati završetak stavka Kyrie iz [[Mozart]]ovog [[Requiem]]a koje završava upravo neputpunim akordom. U popularnoj glazi se sviraju na [[električna gitara|električnoj gitari]] i vrlo se učestalo koriste u [[rock|rock glazbi]], pogotovo u [[Metal (glazba)|heavy metalu]] i [[punk rock]]u, zajedno s mnogo distorzije. Budući da distorzija zvuka dodaje puno harmonijskog sadržaja boji tona električne gitare, čisti intervali jedini su koji mogu biti jasno artikulirani i percipirani na visokim stupnjevima distorzije - čak i dodavanje terce tada može uzrokovati disonantnost. [[Fredrik Thordendal]] i [[Mårten Hagström]] iz švedske metal skupine [[Meshuggah]] dodaju još jednu kvintu zbog čega oni zvuče još agresivnije. === Akordi za gitaru i u pop glazbi === Za sve akorde u popularnoj glazbi pretpostavlja se da su u osnovnoj poziciji u kojoj je bas ton također i osnovni. Za indikaciju bas tona koristi se kosa crta kao npr. '''C/E''' što označava C-dur akord kojemu je bas ton E. Ako je bas ton dio akorda, rezultat je invertirani akord. U popularnoj glazbi akordi se bilježe skraćeno, koristeći slova, brojeve i druge simbole koji se obično nalaze iznad teksta glazbe ili crtovlja. Iako se oni ponekad koriste i u [[Klasična glazba|klasičnoj glazbi]], najčešći su u pojednostavljenim notnim zapisima za popularnu glazbu i jazz. == Istovremenost == Akord je jedina harmonijska funkcija skupine tonova i nije neophodno da svi zvuče istovremeno. Npr. razloženi akordi i arpeggia načini su sviranja u nizu, koji također tvore akorde. Jedan od najpoznatijih razloženih akorda je Albertijev bas. Budući da istovremenost u akordima nije potrebna, bilo je akademskih rasprava o točki pri kojoj skupina tonova postaju ''akordi''. Jean-Jacques Nattiez objašnjava kako "možemo sresti 'čiste akorde' u glazbenom djelu, kao u dijelovima ''Slika s izložbe'' [[Musorgski|Modesta Musorgskog]] pod nazivom ''Šetnja'' (Promenada). [[Datoteka:Mussorgsky Pictures at an Exhibition, chords.PNG|400px|središte|Modest Petrovič Musorgski: ''Slike s izložbe'', "Šetnja"|thumb]] No, "često moramo od jasnog prezentiranog tekstualnog akorda poći prema apstraktnijem prikazu akorda koji se koriste" kao u [[Debussy]]jevoj ''Première Arabesque''. Akordi na donjem crtovlju apstrahirani su od tonova koji se pojavljuju u djelu, koji su prikazani u prvom crtovlju. "Da bi se zvučna konfiguracija prepoznala kao akord, mora imati određeno trajanje." Goldman (1965., str.26) elaborira: "osjećaj harmonijskog odnosa, promjene ili efekta ovisi o ''brzini'' (ili tempu) kao i o relativnom trajanju pojedinih tonova ili trozvučnih jedinica. I apsolutno vrijeme (mjerljiva dužina i brzina) i relativno vrijeme (proporcija i podjela) moraju uvijek biti uzete u obzir u harmonijskom promišljanju ili analizi. == Literatura == {{refbegin|2}} * Grout, Donald Jay (1960). ''A History Of Western Music''. Norton Publishing. * Dahlhaus, Carl. Gjerdingen, Robert O. trans. (1990). ''Studies in the Origin of Harmonic Tonality'', p.&nbsp;67. Princeton University Press. {{ISBN|0-691-09135-8}}. * Goldman (1965). Cited in Nattiez (1990). * Jones, George T. (1994). HarperCollins ''College Outline Music Theory''. {{ISBN|0-06-467168-2}}. * Nattiez, Jean-Jacques (1990). ''Music and Discourse: Toward a Semiology of Music'' (''Musicologie générale et sémiologue'', 1987). Translated by Carolyn Abbate (1990). {{ISBN|0-691-02714-5}}. * Norman Monath, Norman (1984). ''How To Play Popular Piano In 10 Easy Lessons''. Fireside Books. {{ISBN|0-671-53067-4}}. * Stanley Sadie and John Tyrrell, eds. (2001). ''The New Grove Dictionary of Music and Musicians''. {{ISBN|1-56159-239-0}}. * Surmani, Andrew (2004). ''Essentials of Music Theory: A Complete Self-Study Course for All Musicians''. {{ISBN|0-7390-3635-1}}. * {{Cite book | title = Music Fundamentals | first = Rod | last = Schejtman | publisher = The Piano Encyclopedia | year = 2008 | isbn = 978-987-25216-2-2 | url = http://www.pianoencyclopedia.com/ | access-date = 2015-07-20 | archive-date = 2018-08-31 | archive-url = https://web.archive.org/web/20180831041144/http://pianoencyclopedia.com/ | url-status = dead }} * {{Cite book|last=Persichetti |first=Vincent |authorlink= |title=Twentieth-century Harmony: Creative Aspects and Practice |url=https://archive.org/details/isbn_9780393095395 |year=1961 |publisher=W. W. Norton |location=New York |isbn=0-393-09539-8 |oclc=398434}} * Benward, Bruce & Saker, Marilyn (2002). ''Music in Theory and Practice, Volumes I & II'' (7th ed.). New York: McGraw Hill. {{ISBN|0-07-294262-2}}. {{refend}} == Vanjske veze== * {{Commons category-inline|Chords}} * [http://chordlist.brian-schroeder.de/en/ Brian's Huge Chordlist Collection] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050829111356/http://chordlist.brian-schroeder.de/en/ |date=2005-08-29 }} - Uistinu ogromna zbirka akorada za 9 žičanih instrumenata. * [http://www.gootar.com/ gootar.com] - Još jedna korisna stranica o akordima. • [http://musictheoryprof.com/2014/05/16/how-to-interpret-chord-symbols/ How to Interpret Chord Symbols] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517115227/http://musictheoryprof.com/2014/05/16/how-to-interpret-chord-symbols/ |date=2014-05-17 }} [[Kategorija:Teorija muzike]] [[Kategorija:Muzički pojmovi]] r66eyakml29jequvjo9eona5yo1up5z 0 4540259 42586597 42182676 2026-05-01T05:01:00Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586597 wikitext text/x-wiki {{Infobox University| name=Alpsko-jadranski univerzitet u Klagenfurtu| native_name=Alpen-Adria-Universität Klagenfurt| image=Klagenfurt - University.JPG | motto=''Per Aspera Ad Astra'' ([[latinski]])| mottoeng=Preko trnja do zvijezda| established=1970 / 1975 / 1993| type=javni univerzitet budget= 55 miliona [[Euro|€]] (godišnja federalna davanja)| president=[[w:de:Oliver Vitouch|Oliver Vitouch]]| students=10,600<ref name="uni-klu.ac.at">http://www.uni-klu.ac.at/studabt/statistiken/2013_winter_studierende.pdf</ref> | doctoral= 1,170<ref name="uni-klu.ac.at">http://www.uni-klu.ac.at/studabt/statistiken/2013_winter_studierende.pdf</ref> | academic_staff=540 | city=[[Klagenfurt]]| savezna_država = [[Koruška (austrijska savezna zemlja)|Koruška]]| država = {{flagcountry|AUT}}| campus=prigradski kampus| colors=Nijanse [[plava|plave]] {{color box|#4699c2}}{{color box|#336b81}} | affiliations= | website= [http://www.uni-klu.ac.at/main/index.htm www.uni-klu.ac.at/] | footnotes = }} '''Alpsko-jadranski univerzitet u Klagenfurtu''' ({{lang-de|Alpen-Adria-Universität Klagenfurt}}) je [[Austrija|austrijski]] federalni univerzitet i najveći istraživački centar u saveznoj zemlji [[Koruška (austrijska savezna zemlja)|Koruškoj]]. Glavni kampus univerziteta nalazi se u [[Klagenfurt]]u uz dodatne nekretnine u [[Beč]]u i [[Grac]]u, dva najveća grada u državi. == Izvori == {{commonscat|Universität Klagenfurt}} {{izvori}} == Povezano == *[[Lista univerziteta u Austriji]] == Vanjske veze == * [http://www.uni-klu.ac.at/main/index.htm www.uni-klu.ac.at/]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} [[Kategorija:Univerziteti u Austriji]] gdanfc99vfol37ml8r6te3835tiamq9 0 4544364 42586595 42409063 2026-05-01T04:28:31Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586595 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 film | naslov filma = Zvjezdane staze IV: Putovanje kući | naslov = All the President's Men | slika = All_the_president%27s_men.jpg | opis = Originalni filmski poster | širina_slike = 245px | režija = [[Alan J. Pakula]] | producent =Walter Coblenz | scenarij = [[William Goldman]] | narator = | uloge = [[Robert Redford]]<br />[[Dustin Hoffman]]<br />[[Jack Warden]]<br />[[Martin Balsam]]<br />[[Hal Holbrook]]<br />[[Jason Robards]]<br />[[Jane Alexander]] | glazba = David Shire | fotografija = Gordon Willis | montaža = Robert L. Wolfe | distributer = [[Warner Bros.]] | premijera = 9. IV 1976. | trajanje = 138 min. | država = {{flag|Sjedinjene Države}} | jezik = engleski | budžet = 8.500.000 $ | žanr = | prethodi = | slijedi = | web stranica = | imdb_id = 0074119 }} '''''Svi predsjednikovi ljudi''''' (engleski '''All the President's Men''') [[SAD|američki]] je filmski politički [[triler]] iz 1976. koji je režirao [[Alan J. Pakula]]. Scenario je napisao [[William Goldman]] a temelji se na [[All the President's Men|istoimenoj knjizi]] iz 1974. koju su napisali [[Carl Bernstein]] i [[Bob Woodward]], dva novinara koja su razotkrila [[Watergate]] skandal za novine ''[[The Washington Post]]''. Njihove uloge u tumače [[Robert Redford]] i [[Dustin Hoffman]], dok je film producirao Walter Coblenz. ''Svi predsjednikovi ljudi'' su pobrali hvalospjeve kritike, te su nominirani za nekoliko nagrada, od kojih su osvojili stanovit dio. Ovo je treći film iz Pakuline neslužbene filmske trilogije o paranoji: ostala dva su ''[[Klute]]'' (1971) i ''[[The Parallax View]]'' (1974). ==Glavne uloge== * [[Dustin Hoffman]] - [[Carl Bernstein]] * [[Robert Redford]] - [[Bob Woodward]] * [[Jack Warden]] - [[Harry M. Rosenfeld]] * [[Martin Balsam]] - [[Howard Simons]] * [[Hal Holbrook]] - "Duboko grlo" * [[Jason Robards]] - [[Ben Bradlee]] * [[Jane Alexander]] - [[Judy Hoback Miller]] * [[Meredith Baxter]] - [[Hugh W. Sloan, Jr.|Deborah Murray Sloan]] * [[Ned Beatty]] - [[Martin Dardis]] * [[Stephen Collins (glumac)|Stephen Collins]] - [[Hugh W. Sloan, Jr.]] * [[Penny Fuller]] - Sally Aiken (temelji se na [[Marilyn Berger]])<ref>[http://reelingback.com/articles/newsroom_reality_a_gift Reeling Back] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200130215923/http://reelingback.com/articles/newsroom_reality_a_gift |date=2020-01-30 }} assessed 8-2-2015</ref> * [[Penny Peyser]] - Sharon Lyons * [[Lindsay Crouse]] - Kay Eddy * [[Robert Walden]] - [[Donald Segretti]] * [[F. Murray Abraham]] - Sgt. Paul Leeper * [[David Arkin]] - Eugene Bachinski ==Nagrade== {| class="wikitable" ! Nagrada ! Kategorija ! Nominirani ! Rezultat |- |rowspan="9"|[[Oscar]]<ref name="Oscars1977">{{Cite web|url=http://www.oscars.org/oscars/ceremonies/1977 |title=The 49th Academy Awards (1977) Nominees and Winners |accessdate=2011-10-03|work=oscars.org}}</ref><ref name="NY Times">{{cite web |url=http://movies.nytimes.com/movie/1613/All-the-President-s-Men/awards |title=NY Times: All the President's Men |accessdate=2008-12-30|work=NY Times}}</ref> |- |[[Oscar za najbolju scenografiju|Najbolja scenografija]] |[[George C. Jenkins|George Jenkins]]<br />George Gaines |{{won}} |- |[[Oscar za najboljeg redatelja|Najbolja režija]] |[[Alan J. Pakula]] |rowspan="3" {{nom}} |- |[[Oscar za najbolju montažu|Najbolja montaža]] |Robert L. Wolfe |- |[[Oscar za najbolji film|Najbolji film]] |Walter Coblenz |- |[[Oscar za najbolji adaptirani scenarij|najbolji scenario, adaptirani]] |[[William Goldman]] |rowspan="3" {{won}} |- |Najbolji zvuk |[[Arthur Piantadosi]]<br />Jim Webb<br />[[Les Fresholtz]]<br />[[Dick Alexander]] |- |[[Oscar za najboljeg sporednog glumca|Najbolji sporedni glumac]] |[[Jason Robards]] |- |[[Oscar za najbolju sporednu glumicu|najbolja sproedna glumica]] |[[Jane Alexander]] |rowspan="15" {{Nom}} |- |rowspan="10"|[[BAFTA]] |[[BAFTA za najboljeg glumca|Najbolji glumac]] |[[Dustin Hoffman]] |- |Najbolja fotografija |[[Gordon Willis]] |- |Najbolja režija |Alan J. Pakula |- |colspan="2"|[[BAFTA za najbolji film|Najbolji film]] |- |Najbolja montaža |Robert L. Wolfe |- |Najbolja scenografija |George Jenkins |- |Najbolji scenario |William Goldman |- |Najbolji zvuk |Arthur Piantadosi<br />James E. Webb<br />Les Fresholtz<br />Dick Alexander<br /> [[Milton C. Burrow]] |- |Najbolji sporedni glumac |Jason Robards |- |Najbolji sporedni glumac |Martin Balsam |- |rowspan="4"|[[Zlatni globus]] |[[Zlatni globus za najbolju režiju igranog filma|Najbolji režiser]] |Alan J. Pakula |- |colspan="2"|[[Zlatni globus za najbolji igrani film – drama|Najbolji film]] |- |[[Zlatni globus za najbolji scenario|Najbolji scenario]] |William Goldman |- |[[Zlatni globus za najboljeg sporednog glumca u igranom filmu|Najbolji sporedni glumac]] |Jason Robards |- |rowspan="3"|[[Nagrada Udruženja njujorških filmskih kritičara]] |Najbolji režiser |Alan J. Pakula |{{won}} |- |Najbolji film | |{{won}} |- |Najbolji sporedni glumac |Jason Robards |{{won}} |} == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == * {{IMDb title|0074119|All the President's Men}} * {{mojo title|allthepresidentsmen|All the President's Men}} * {{rotten-tomatoes|all_the_presidents_men|All the President's Men}} * [http://www.washingtonpost.com/wp-srv/style/longterm/movies/features/dcmovies/allthepresidentsmen.htm ''Washington Post'' izvještava o filmu] * [http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,918170,00.html ''Time'' članak o filmu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090519020645/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,918170,00.html |date=2009-05-19 }} {{Alan J. Pakula}} {{William Goldman}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Triler filmovi]] [[Kategorija:Američki filmovi]] [[Kategorija:Filmovi 1976.]] [[Kategorija:Politički filmovi]] s38oy2xr7te68gu1k61vepfps4qb2wt 0 4554347 42586561 42485684 2026-04-30T21:57:52Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586561 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Ceremonija (SR) | ime_pitograma = cinéma | naslov = 88. dodjela Oskara | nagrada = [[Nagrada američke Akademije za film]] | organizator = [[Američka Akademija filmskih umetnosti i nauka]] <!-- Ceremonija --> | datum = {{datum|28|2|2016|god=ne}} | mesto = [[Dolby Theatre]], [[Hollywood]], [[Kalifornija]], [[SAD]] | voditelj = [[Chris Rock]] | emiter = [[American Broadcasting Corporation|ABC]] | veb = http://oscar.go.com/ <!-- Pregled --> | naziv_nagrade_1 = Najbolji film | nagrada_1 = ''[[Spotlight (film)|Spotlight]]'' | naziv_nagrade_2 = Film sa najviše nagrada | nagrada_2 = ''[[Mad Max: Fury Road]]'' (6) | naziv_nagrade_3 = Ostvarenja sa najviše nominacija | nagrada_3 = ''[[The Revenant (2015 film)|The Revenant]]'' (12) <!-- Hronologija --> | prethodna = [[87. dodjela Oskara]] | sledeća = [[89. dodjela Oskara]] }} '''88. dodjela Oscara''' je svečanost koju predstavlja [[Akademija filmskih umjetnosti i nauka]] (AMPAS), a održana je 28. februara 2016. u ''[[Dolby Theatre]]u'' u [[Hollywood]]u. Ceremonija je počela u 17:30 [[Pacifička vremenska zona|PST]] / 20:30 [[Istočna vremenska zona (Sjeverna Amerika)|EST]]. Dodijeljeni su [[Oscar|Oscare]] u 24 kategorije. Svečanost je u SAD-u prenosila TV-kuća [[American Broadcasting Company|ABC]], u produkciji Davida Hilla i [[Reginald Hudlin|Reginalda Hudlina]].<ref>{{cite web|title=Oscars: Academy Announces Show Dates For Next Three Years, Dates For 2015-16 Season|url=http://deadline.com/2015/04/oscars-dates-announced-for-2016-2017-2018-1201407366/|accessdate=23. 5. 2015|work=Deadline|date=9. 4. 2015|archive-date=2016-08-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20160810094510/http://deadline.com/2015/04/oscars-dates-announced-for-2016-2017-2018-1201407366/}}</ref><ref>{{cite web|title=Television and Movie producers announced|url=http://abcnews.go.com/Entertainment/wireStory/television-movie-producers-announced-oscars-telecast-33465363|accessdate=1. 9. 2015|work=ABC News |date=1. 9. 2015}}</ref> Glumac [[Chris Rock]] bio je domaćin ceremonije po drugi put, nakon što je prethodno bio domaćin [[77. dodjela "Oscara"|77. ceremonije]] 2005.<ref>{{cite news|last=Oldham|first=Stuart|title=Chris Rock Confirmed to host The Oscars|url=http://variety.com/2015/film/news/chris-rock-oscars-host-1201623174/|accessdate=21. 10. 2015|work=Variety|date=21. 10. 2015}}</ref> Akademija je održala i 7. svečanost dodjele počasnih ''Oscara'' (''Governors Awards'') 14. novembra 2015.<ref>{{cite news|last=Whipp|first=Glenn|title=Governors Awards: Academy bestows honors, announces new diversity initiative|url=http://www.latimes.com/entertainment/envelope/goldstandard/la-et-mn-governors-awards-oscars-20151115-column.html|accessdate=4. 2. 2016|work=Los Angeles Times|date=15. 11. 2015}}</ref> [[Oscar za tehnička dostignuća]] dodijeljen je 13. februara 2016. na ceremoniji u Beverly Wilshire Hotelu na [[Beverly Hills]]u, a nagrade su predstavili domaćini ceremonije [[Olivia Munn]] i [[Jason Segel]].<ref>{{cite news|first=Huggins|last=Sarah|url=http://oscar.go.com/news/oscar-news/olivia-munn-and-jason-segel-to-host-academys-sci-tech-awards|title=Olivia Munn and Jason Segel To Host 2016 Sci-Tech Awards|accessdate=29. 1. 2016|work=The Academy|publisher=Oscar.org|date=29. 1. 2016}}</ref> ''[[Pobješnjeli Max 4: Divlja cesta]]'' osvojio je šest nagrada, što je najviše za ceremoniju, dok je ''[[Povratnik (film)|Povratnik]]'' osvojio tri od ukupno 12 nominacija. Ostali dobitnici su ''[[Pod lupom]]'', koji je osvojio dvije nagrade, uključujući i [[Oscar za najbolji film |Oscara za najbolji film]]. Filmovi ''A Girl in the River: The Price of Forgiveness'', ''[[Amy (film) | Amy]]'', ''[[Bear Story]]'', ''[[Opklada stoljeća]]'', ''[[Most špijuna (film)|Most špijuna]]'', ''[[Dankinja (film)|Dankinja]]'', ''[[Ex Machina]]'', ''[[Podlih osam]]'', ''[[U mojoj glavi]]'', ''[[Soba (film)|Soba]]'', ''[[Saulov sin]]'', ''[[Spectre (film)|Spectre]]'', i ''[[Mucavac (film)|Mucavac]]'' osvojili su po jednu nagradu. Ceremonija je dobila ocjenu 23,4 sa 36% gledanosti u 56 najvećih gradova u Sjedinjenim Američkim Državama, što je najniža ocjena Oscara u zadnjih osam godina.<ref>{{cite web|url=http://www.latimes.com/entertainment/tv/la-et-oscars-2016-live-updates-88th-academy-awards-20160228-htmlstory.html |title=Oscars 2016 Updates: The upsets and surprises, Leo wins, Rocky loses, and 'Spotlight' walks away with gold |last=Battaglio |first=Stephen |work=Los Angeles Times |date=29. 2. 2016 |accessdate=29. 2. 2016}}</ref> == Raspored == {| class="wikitable" |- ! Datum ! Događaj |- | 14. 11. 2015. | Dodjela počasnih ''Oscara'' |- | 30. 12. 2015. | Glasanje za nominacije počinje u 8:00 PST / 11:00 EST |- | 8. 1. 2016. | Glasanje za nominacije zatvara se u 17:00 PST / 20:00 EST |- | 14. 1. 2016. | Nominacije su objavljene u 5:30 PST / 8:30 ujutro EST u ''[[Samuel Goldwyn Theater]]u''. |- | 8. 2. 2016. | Svečani ručak za nominirane |- | 12. 2. 2016. | Počinje konačno glasanje |- | 13. 2. 2016. | Dodjela Oscara za naučna i tehnička dostignuća |- | 23. 2. 2016. | Konačno glasanje završava se u 17:00 PST / 20:00 EST |- | 28. 2. 2016. | 88. dodjela ''Oscara'' |} == Nominacije i nagrade== Imena nominiranih objavljena su 14. januara 2016. u ''[[Samuel Goldwyn Theater]]u'' na Beverly Hillsu. Imena su objavili režiseri [[Guillermo del Toro]] i [[Ang Lee]], predsjednica Akademije [[Cheryl Boone Isaacs]] i glumac [[John Krasinski]].<ref name="EW noms">{{cite news|last1=Coggan|first1=Devan|title=John Krasinski, Guillermo del Toro, Ang Lee to announce Oscar nominations|url=http://www.ew.com/article/2016/01/11/oscars-john-krasinski-guillermo-del-toro-ang-lee|accessdate=11. 1. 2016|work=Entertainment Weekly|publisher=Time Inc.|date=13. 1. 2016|archive-date=2016-01-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20160113181313/http://www.ew.com/article/2016/01/11/oscars-john-krasinski-guillermo-del-toro-ang-lee}}</ref> Film ''[[Povratnik (film)|Povratnik]]'' dobio je najviše nominacija (12), dok se film ''[[Pobješnjeli Max 4: Divlja cesta]]'' nalazi na 2. mjestu sa 10 nominacija.<ref>{{cite news|url=http://www.theguardian.com/film/2016/jan/14/oscar-nominations-2016-the-revenant-leads-field-mad-max-in-second-place|title=Oscar nominations 2016: The Revenant leads field, Mad Max in second place|date=14. 1. 2016|work=The Guardian|publisher=Guardian Media Group | first1=Catherine |last1=Shoard |first2=Andrew |last2=Pulver |accessdate=18. 1. 2016}}</ref> Sa osvojena dva Oskara, ''Pod lupom'' je prvi film još od ''[[Najveća predstava na svijetu|Najveće predstave na svijetu]]'' iz 1952. koji je osvojio ''Oscara'' za najbolji film kao jedinu nagradu.<ref>{{cite web|title=Oscars 2016: Two Irish films win, best actor for DiCaprio|url=http://www.irishtimes.com/culture/film/oscars-2016-two-irish-films-win-best-actor-for-dicaprio-1.2554012|first=Donald|last=Clarke|work=The Irish Times|date=28. 2. 2016|accessdate=29. 2. 2016}}</ref> [[Alejandro González Iñárritu]] postao je jedini meksički i treći režiser koji je osvojio dva uzastopna [[Oscar za najbolju režiju|''Oscara'' za najbolju režiju]] nakon [[John Ford|Johna Forda]] 1940. i 1941. i [[Joseph L. Mankiewicz|Josepha L. Makiewicza]] 1949. i 1950.<ref>{{cite web|title=‘Spotlight’ Wins Oscar for Best Picture in Hollywood’s Biggest Night|url=http://www.wsj.com/articles/oscars-host-chris-rock-spares-few-in-opening-monologue-1456713141|first=Ben|last=Fritz|work=The Wall Street Journal|date=28. 2. 2016|accessdate=29. 2. 2016}}</ref> Pobjednici su navedeni prvi i istaknuti su '''podebljanim''' slovima i dvostrukim bodežom ({{dvostruki bodež}}). [[Datoteka:Alejandro González Iñárritu 2014.jpg|150px|mini|[[Alejandro González Iñárritu]], najbolja režija]] [[Datoteka:Leonardo DiCaprio 2014.jpg|150px|mini|[[Leonardo DiCaprio]], najbolji glavni glumac]] [[Datoteka:Brie Larson (cropped).jpg|150px|mini|[[Brie Larson]], najbolja glavna glumica]] [[Datoteka:Mark Rylance (cropped).jpg|150px|mini|[[Mark Rylance]], najbolji sporedni glumac]] [[Datoteka:Alicia Vikander 2013-01-21.jpg|150px|mini|[[Alicia Vikander]], najbolja sporedna glumica]] [[Datoteka:Pete Docter cropped 2009.jpg|150px|mini|[[Pete Docter]], najbolji animirani igrani film]] [[Datoteka:Nemes_Jeles_László-portré.jpg|150px|mini|[[László Nemes]], najbolji strani film]] [[Datoteka:Sharmeen Obaid Chinoy World Economic Forum 2013.jpg|150px|mini|[[Sharmeen Obaid-Chinoy]], najbolji kratki dokumentarni film]] [[Datoteka:Ennio Morricone Cannes 2012.jpg|150px|mini|[[Ennio Morricone]], najbolja originalna muzika]] [[Datoteka:Sam Smith Lollapalooza 2015 (cropped).jpg|150px|mini|[[Sam Smith]], najbolja originalna pjesma]] {| class=wikitable |- | valign="top" width="50%"| {{Kategorija nagrade|#eedd82|[[Oscar za najbolji film|Najbolji film]]}} *'''''[[Pod lupom]]''&nbsp;– [[Michael Sugar]], [[Steve Golin]], [[Nicole Rocklin]] i [[Blye Pagon Faust]]'''{{dvostruki bodež}} **''[[Opklada stoljeća]]''&nbsp;– [[Brad Pitt]], [[Dede Gardner]] i [[Jeremy Kleiner]] **''[[Most špijuna (film)|Most špijuna]]''&nbsp;– [[Steven Spielberg]], [[Marc E. Platt|Marc Platt]] i [[Kristie Macosko Krieger]] **''[[Brooklyn (film)|Brooklyn]]''&nbsp;– [[Finola Dwyer]] i [[Amanda Posey]] **''[[Pobješnjeli Max 4: Divlja cesta]]''&nbsp;– [[Doug Mitchell (filmski producent)|Doug Mitchell]] i [[George Miller (režiser)|George Miller]] **''[[Marsovac: Spasilačka misija]]''&nbsp;– [[Simon Kinberg]], [[Ridley Scott]], [[Michael Schaefer (producent)|Michael Schaefer]] i [[Mark Huffam]] **''[[Povratnik (film)|Povratnik]]''&nbsp;– [[Arnon Milchan]], [[Steve Golin]], [[Alejandro González Iñárritu|Alejandro G. Iñárritu]], [[Mary Parent]] i [[Keith Redmon]] **''[[Soba (film)|Soba]]''&nbsp;– [[Ed Guiney]] | valign="top" width="50%"| {{Kategorija nagrade|#eedd82|[[Oscar za najbolju režiju|Najbolja režija]]}} *'''[[Alejandro González Iñárritu|Alejandro G. Iñárritu]]&nbsp;– ''[[Povratnik (film)|Povratnik]]'''''{{dvostruki bodež}} **[[Adam McKay]]&nbsp;– ''[[Opklada stoljeća]]'' **[[George Miller (režiser)|George Miller]]&nbsp;– ''[[Pobješnjeli Max 4: Divlja cesta]]'' **[[Lenny Abrahamson]]&nbsp;– ''[[Soba (film)|Soba]]'' **[[Tom McCarthy (režiser)|Tom McCarthy]]&nbsp;– ''[[Pod lupom]]'' |- | valign="top" width="50%"| {{Kategorija nagrade|#eedd82|[[Oscar za najbolju glavnu mušku ulogu|Najbolji glavni glumac]]}} *'''[[Leonardo DiCaprio]]&nbsp;– ''[[Povratnik (film)|Povratnik]]'' kao [[Hugh Glass]]'''{{dvostruki bodež}} **[[Bryan Cranston]]&nbsp;– ''[[Trumbo (film)|Trumbo]]'' kao [[Dalton Trumbo]] **[[Matt Damon]]&nbsp;– ''[[Marsovac: Spasilačka misija]]'' kao Mark Watney **[[Michael Fassbender]]&nbsp;– ''[[Steve Jobs (film)|Steve Jobs]]'' kao [[Steve Jobs]] **[[Eddie Redmayne]]&nbsp;– ''[[Dankinja (film)|Dankinja]]'' kao [[Lili Elbe]] | valign="top" width="50%"| {{Kategorija nagrade|#eedd82|[[Oscar za najbolju glavnu žensku ulogu|Najbolja glavna glumica]]}} *'''[[Brie Larson]]&nbsp;– ''[[Soba (film)|Soba]]'' kao Joy "Ma" Newsome'''{{dvostruki bodež}} **[[Cate Blanchett]]&nbsp;– ''[[Carol (film)|Carol]]'' kao Carol Aird **[[Jennifer Lawrence]]&nbsp;– ''[[Joy (film)|Joy]]'' kao [[Joy Mangano]] **[[Charlotte Rampling]]&nbsp;– ''[[45 godina]]'' kao Kate Mercer **[[Saoirse Ronan]]&nbsp;– ''[[Brooklyn (film)|Brooklyn]]'' kao Eilis Lacey |- | valign="top" width="50%"| {{Kategorija nagrade|#eedd82|[[Oscar za najbolju sporednu mušku ulogu|Najbolji sporedni glumac]]}} *'''[[Mark Rylance]]&nbsp;– ''[[Most špijuna (film)|Most špijuna]]'' kao [[Rudolf Abel]]'''{{dvostruki bodež}} **[[Christian Bale]]&nbsp;– ''[[Opklada stoljeća]]'' kao [[Michael Burry]] **[[Tom Hardy]]&nbsp;– ''[[Povratnik (film)|Povratnik]]'' kao John Fitzgerald **[[Mark Ruffalo]]&nbsp;– ''[[Pod lupom]]'' kao [[Michael Rezendes]] **[[Sylvester Stallone]]&nbsp;– ''[[Creed (film)|Creed]]'' kao [[Rocky Balboa]] | valign="top" width="50%"| {{Kategorija nagrade|#eedd82|[[Oscar za najbolju sporednu žensku ulogu|Najbolja sporedna glumica]]}} *'''[[Alicia Vikander]]&nbsp;– ''[[Dankinja (film)|Dankinja]]'' kao [[Gerda Wegener]]'''{{dvostruki bodež}} **[[Jennifer Jason Leigh]]&nbsp;– ''[[Podlih osam]]'' kao Daisy Domergue poznata kao "Zatvorenica" **[[Rooney Mara]]&nbsp;– ''[[Carol (film)|Carol]]'' kao Therese Belivet **[[Rachel McAdams]]&nbsp;– ''[[Pod lupom]]'' kao [[Sacha Pfeiffer]] **[[Kate Winslet]]&nbsp;– ''[[Steve Jobs (film)|Steve Jobs]]'' kao [[Joanna Hoffman]] |- | valign="top" width="50%"| {{Kategorija nagrade|#eedd82|[[Oscar za najbolji originalni scenarij|Najbolji originalni scenarij]]}} *''' ''[[Pod lupom]]''&nbsp;– [[Tom McCarthy (režiser)|Tom McCarthy]] i [[Josh Singer]]'''{{dvostruki bodež}} **''[[Most špijuna (film)|Most špijuna]]''&nbsp;– [[Matt Charman]], [[Braća Coen|Ethan Coen]] i [[Braća Coen|Joel Coen]] **''[[Ex Machina]]''&nbsp;– [[Alex Garland]] **''[[U mojoj glavi]]''&nbsp;– [[Pete Docter]], [[Meg LeFauve]], [[Josh Cooley]] i [[Ronnie del Carmen]] **''[[Straight Outta Compton]]''&nbsp;– [[Jonathan Herman]], [[Andrea Berloff]], [[S. Leigh Savidge]] i [[Alan Wenkus]] | valign="top" width="50%"| {{Kategorija nagrade|#eedd82|[[Oscar za najbolji adaptirani scenarij|Najbolji adaptirani scenarij]]}} *''' ''[[Opklada stoljeća]]''&nbsp;– [[Adam McKay]] i [[Charles Randolph]] (adaptacija [[Opklada stoljeća (roman)|Opklade stoljeća]] [[Michael Lewis|Michaela Lewisa]])'''{{dvostruki bodež}} **''[[Brooklyn (film)|Brooklyn]]''&nbsp;– [[Nick Hornby]] (adaptacija ''[[Brooklyn (novel)|Brooklyna]]'' [[Colm Tóibín|Colma Tóibína]]) **''[[Carol (film)|Carol]]''&nbsp;– [[Phyllis Nagy]] (adaptacija ''[[Cijena soli|Cijene soli]]'' [[Patricia Highsmith|Patricije Highsmith]]) **''[[Marsovac: Spasilačka misija]]''&nbsp;– [[Drew Goddard]] (adaptacija ''[[Marsovac (Weirov roman)|Marsovca]]'' [[Andy Weir|Andya Weira]]) **''[[Soba (film)|Soba]]''&nbsp;– [[Emma Donoghue]] (adaptacija ''[[Soba (roman)|Sobe]]'' Emme Donoghue) |- | valign="top" width="50%"| {{Kategorija nagrade|#eedd82|[[Oscar za najbolji animirani film|Najbolji animirani film]]}} *''' ''[[U mojoj glavi]]''&nbsp;– [[Pete Docter]] i [[Jonas Rivera]]'''{{dvostruki bodež}} **''[[Anomalisa]]''&nbsp;– [[Charlie Kaufman]], [[Duke Johnson (režiser)|Duke Johnson]] i [[Rosa Tran]] **''[[Dječak i svijet]]''&nbsp;– [[Alê Abreu]] **''[[Ovca Shaun]]''&nbsp;– [[Mark Burton (piasc)|Mark Burton]] i [[Richard Starzak]] **''[[Kad je Marnie bila tamo]]''&nbsp;– [[Hiromasa Yonebayashi]] i [[Yoshiaki Nishimura]] | valign="top" width="50%"| {{Kategorija nagrade|#eedd82|[[Oscar za najbolji strani film|Najbolji strani film]]}} *''' ''[[Saulov sin]]'' ([[Mađarska]]) na [[Mađarski jezik|mađarskom]]&nbsp;– [[László Nemes]]'''{{dvostruki bodež}} **''[[Zmijski zagrljaj]]'' ([[Kolumbija]]) na [[Španski jezik|španskom]]&nbsp;– [[Ciro Guerra]] **''[[Mustang (film)|Mustang]]'' ([[Francuska]]) na [[Turski jezik|turskom]]&nbsp;– [[Deniz Gamze Ergüven]] **''[[Theeb]]'' ([[Jordan]]) na [[Arapski jezik|arapskomn]]&nbsp;– [[Naji Abu Nowar]] **''[[Rat (film)|Rat]]'' ([[Danska]]) na [[Danski jezik|danskom]]&nbsp;– [[Tobias Lindholm]] |- | valign="top" width="50%"| {{Kategorija nagrade|#eedd82|[[Oscar za najbolji dokumentarni film|Najbolji dokumentarni film]]}} *''' ''[[Amy (film)|Amy]]''&nbsp;– [[Asif Kapadia]] i [[James Gay-Rees]]'''{{dvostruki bodež}} **''[[Zemlja kartela]]''&nbsp;– [[Matthew Heineman]] i [[Tom Yellin]] **''[[Izgled tišine]]''&nbsp;– [[Joshua Oppenheimer]] i [[Signe Byrge Sørensen]] **''[[Šta se desilo, gđo Simone?]]''&nbsp;– [[Liz Garbus]], [[Amy Hobby]] i [[Justin Wilkes]] **''[[Ognjena zima: Ukrajinska borba za slobodu]]''&nbsp;– [[Evgeny Afineevsky]] i [[Den Tolmor]] | valign="top" width="50%"| {{Kategorija nagrade|#eedd82|[[Oscar za najbolji kratki dokumentarni film|Najbolji kratki dokumentarni film]]}} *''' ''[[A Girl in the River: The Price of Forgiveness]]''&nbsp;– [[Sharmeen Obaid-Chinoy]]'''{{dvostruki bodež}} ** ''[[Body Team 12]]''&nbsp;– [[David Darg]] i [[Bryn Mooser]] ** ''[[Chau, između linija]]''&nbsp;– [[Courtney Marsh]] i [[Jerry Franck]] ** ''[[Claude Lanzmann: Spectres of the Shoah]]''&nbsp;– [[Adam Benzine]] ** ''[[Posljednji dan slobode]]''&nbsp;– [[Dee Hibbert-Jones]] i [[Nomi Talisman]] |- | valign="top" width="50%"| {{Kategorija nagrade|#eedd82|[[Oscar za najbolji kratkometražni igrani film|Najbolji kratkometražni igrani film]]}} *''' ''[[Stutterer (film)|Stutterer]]''&nbsp;– [[Benjamin Cleary]] i [[Serena Armitage]]'''{{dvostruki bodež}} ** ''[[Ave Maria (film)|Ave Maria]]''&nbsp;– [[Eric Dupont]] i [[Basil Khalil]] ** ''[[Day One (film)|Day One]]''&nbsp;– [[Henry Hughes (režiser)|Henry Hughes]] ** ''[[Sve će biti u redu]]''&nbsp;– [[Patrick Vollrath]] ** ''[[Shok (film)|Shok]]''&nbsp;– [[Jamie Donoughue]] | valign="top" width="50%"| {{Kategorija nagrade|#eedd82|[[Oscar za najbolji kratki animirani film|Najbolji kratki animirani film]]}} *'''''[[Bear Story]]''&nbsp;– [[Pato Escala Pierart]] i [[Gabriel Osorio Vargas]]'''{{dvostruki bodež}} **''[[Prologue]]''&nbsp;– [[Imogen Sutton]] i [[Richard Williams (animator)|Richard Williams]] **''[[Sanjay's Super Team]]''&nbsp;– [[Nicole Paradis Grindle]] i [[Sanjay Patel]] **''[[We Can't Live Without Cosmos]]''&nbsp;– [[Konstantin Bronzit]] **''[[Svijet budućnosti]]''&nbsp;– [[Don Hertzfeldt]] |- | valign="top" width="50%"| {{Kategorija nagrade|#eedd82|[[Oscar za najbolju originalnu muziku|Najbolja originalna muzika]]}} *''' ''[[Podlih osam]]''&nbsp;– [[Ennio Morricone]]'''{{dvostruki bodež}} **''[[Most špijuna (film)|Most špijuna]]''&nbsp;– [[Thomas Newman]] **''[[Carol (film)|Carol]]''&nbsp;– [[Carter Burwell]] **''[[Sicario (film)|Sicario]]''&nbsp;– [[Jóhann Jóhannsson]] **''[[Ratovi zvijezda: Sila se budi]]''&nbsp;– [[John Williams]] | valign="top" width="50%"| {{Kategorija nagrade|#eedd82|[[Oscar za najbolju originalnu pjesmu|Najbolja originalna pjesma]]}} *'''"[[Writing's on the Wall (pjesma Sama Smitha)|Writing's on the Wall]]" iz filma ''[[Spectre (2015)|Spectre]]''&nbsp;– muzika i stihovi: [[Jimmy Napes]] i [[Sam Smith]]'''{{dvostruki bodež}} **"[[Earned It]]" iz filma ''[[Pedeset nijansi sive (film)|Pedeset nijansi sive]]''&nbsp;– muzika i stihovi: [[Belly (reper)|Ahamad Balshe (Belly)]], [[Stephan Moccio]], [[Jason Quenneville|Jason "Daheala" Quenneville]], [[The Weeknd|Abel Tesfaye (The Weeknd)]] **"[[Manta Ray (pjesma)|Manta Ray]]" iz filma ''[[Racing Extinction]]''&nbsp;– muzika: [[J. Ralph]], stihovi: [[Anohni]] **"[[Simple Song Number 3|Simple Song #3]]" iz filma ''[[Mladost (film)|Mladost]]''&nbsp;– muzika i stihovi: [[David Lang (kompozitor)|David Lang]] **"[[Til It Happens to You]]" iz filma ''[[Lovište (film)|Lovište]]''&nbsp;– muzika i stihovi: [[Lady Gaga]] i [[Diane Warren]] |- | valign="top" width="50%"| {{Kategorija nagrade|#eedd82|[[Oscar za najbolju montažu zvuka|Najbolja montaža zvuka]]}} *''' ''[[Pobješnjeli Max 4: Divlja cesta]]''&nbsp;– [[Mark Mangini|Mark A. Mangini]] i [[David White]]'''{{dvostruki bodež}} **''[[Marsovac: Spasilačka misija]]''&nbsp;– [[Oliver Tarney]] **''[[Povratnik (film)|Povratnik]]''&nbsp;– [[Martin Hernández]] i [[Lon Bender]] **''[[Sicario (2015 film)|Sicario]]''&nbsp;– [[Alan Robert Murray]] **''[[Ratovi zvijezda: Sila se budi]]''&nbsp;– [[Matthew Wood]] i [[David Acord]] | valign="top" width="50%"| {{Kategorija nagrade|#eedd82|[[Oscar za najbolji zvuk|Najbolji zvuk]]}} *''' ''[[Pobješnjeli Max 4: Divlja cesta]]''&nbsp;– [[Chris Jenkins]], [[Gregg Rudloff]] i [[Ben Osmo]]'''{{dvostruki bodež}} ** ''[[Most špijuna (film)|Most špijuna]]''&nbsp;– [[Andy Nelson]], [[Gary Rydstrom]] i [[Drew Kunin]] ** ''[[Marsovac: Spasilačka misija]]''&nbsp;– [[Paul Massey]], [[Mark Taylor]] i [[Mac Ruth]] ** ''[[Povratnik (film)|Povratnik]]''&nbsp;– [[Jon Taylor]], [[Frank A. Montaño]], [[Randy Thom]] i [[Chris Duesterdiek]] ** ''[[Ratovi zvijezda: Sila se budi]]''&nbsp;– [[Andy Nelson]], [[Christopher Scarabosio]] i [[Stuart Wilson]] |- | valign="top" width="50%"| {{Kategorija nagrade|#eedd82|[[Oscar za najbolju scenografiju|Najbolja scenografija]]}} *''' ''[[Pobješnjeli Max 4: Divlja cesta]]''&nbsp;– [[Colin Gibson]] i [[Lisa Thompson (dekoraterka)|Lisa Thompson]]'''{{dvostruki bodež}} **''[[Most špijuna (film)|Most špijuna]]''&nbsp;– [[Rena DeAngelo]], [[Bernhard Henrich]] i [[Adam Stockhausen]] **''[[Dankinja (film)|Dankinja]]''&nbsp;– [[Michael Standish]] i [[Eve Stewart]] **''[[Marsovac: Spasilačka misija]]''&nbsp;– [[Celia Bobak]] i [[Arthur Max]] **''[[Povratnik (film)|Povratnik]]''&nbsp;– [[Jack Fisk]] i [[Hamish Purdy]] | valign="top" width="50%"| {{Kategorija nagrade|#eedd82|[[Oscar za najbolju fotografiju|Najbolja fotografija]]}} *''' ''[[Povratnik (film)|Povratnik]]''&nbsp;– [[Emmanuel Lubezki]]'''{{dvostruki bodež}} **''[[Carol (film)|Carol]]''&nbsp;– [[Edward Lachman|Ed Lachman]] **''[[Podlih osam]]''&nbsp;– [[Robert Richardson (kinematograf)|Robert Richardson]] **''[[Pobješnjeli Max 4: Divlja cesta]]''&nbsp;– [[John Seale]] **''[[Sicario (2015)|Sicario]]''&nbsp;– [[Roger Deakins]] |- | valign="top" width="50%"| {{Kategorija nagrade|#eedd82|[[Oscar za najbolju šminku|Najbolja šminka]]}} *''' ''[[Pobješnjeli Max 4: Divlja cesta]]''&nbsp;– [[Lesley Vanderwalt]], [[Elka Wardega]] i [[Damian Martin (vizažist)|Damian Martin]]'''{{dvostruki bodež}} **''[[The Hundred-Year-Old Man Who Climbed Out the Window and Disappeared (film)|The 100-Year-Old Man Who Climbed Out the Window and Disappeared]]''&nbsp;– [[Love Larson]] i [[Eva von Bahr]] **''[[Povratnik (film)|Povratnik]]''&nbsp;– [[Siân Grigg]], [[Duncan Jarman]] i [[Robert Pandini]] | valign="top" width="50%"| {{Kategorija nagrade|#eedd82|[[Oscar za najbolju kostimografiju|Najbolja kostimografija]]}} *''' ''[[Pobješnjeli Max 4: Divlja cesta]]''&nbsp;– [[Jenny Beavan]]'''{{dvostruki bodež}} **''[[Carol (film)|Carol]]''&nbsp;– [[Sandy Powell (kostimografkinja)|Sandy Powell]] **''[[Pepeljuga (film)|Pepeljuga]]''&nbsp;– [[Sandy Powell (kostimografkinja)|Sandy Powell]] **''[[Dankinja (film)|Dankinja]]''&nbsp;– [[Paco Delgado]] **''[[Povratnik (film)|Povratnik]]''&nbsp;– [[Jacqueline West]] |- | valign="top" width="50%"| {{Kategorija nagrade|#eedd82|[[Oscar za najbolju montažu|Najbolja montaža]]}} *''' ''[[Pobješnjeli Max 4: Divlja cesta]]''&nbsp;– [[Margaret Sixel]]'''{{dvostruki bodež}} **''[[Opklada stoljeća]]''&nbsp;– [[Hank Corwin]] **''[[Povratnik (film)|Povratnik]]''&nbsp;– [[Stephen Mirrione]] **''[[Pod lupom]]''&nbsp;– [[Tom McArdle]] **''[[Ratovi zvijezda: Sila se budi]]''&nbsp;– [[Maryann Brandon]] i [[Mary Jo Markey]] | valign="top" width="50%"| {{Kategorija nagrade|#eedd82|[[Oscar za najbolje vizualne efekte|Najbolji vizualni efekti]] }} *''' ''[[Ex Machina]]''&nbsp;– [[Mark Williams Ardington]], [[Sara Bennett]], [[Paul Norris (vizualni efekti)|Paul Norris]] i [[Andrew Whitehurst]]'''{{dvostruki bodež}} **''[[Pobješnjeli Max 4: Divlja cesta]]''&nbsp;– [[Andrew Jackson (vizualni efekti)|Andrew Jackson]], [[Dan Oliver]], [[Andy Williams (vizualni efekti)|Andy Williams]] i [[Tom Wood (vizualni efekti)|Tom Wood]] **''[[Marsovac: Spasilačka misija]]''&nbsp;– [[Anders Langlands]], [[Chris Lawrence (vizualni efekti)|Chris Lawrence]], [[Richard Stammers]] i [[Steven Warner]] **''[[Povratnik (film)|Povratnik]]''&nbsp;– [[Richard McBride (vizualni efekti)|Richard McBride]], [[Matt Shumway]], [[Jason Smith (vizualni efekti)|Jason Smith]] i [[Cameron Waldbauer]] **''[[Ratovi zvijezda: Sila se budi]]''&nbsp;– [[Chris Corbould]], [[Roger Guyett]], [[Paul Kavanagh (vizualni efekti)|Paul Kavanagh]] i [[Neal Scanlan]] |} === Filmovi s najviše nominacija i nagrada === Sljedećih 16 filmova dobili su najviše nominacija: {| class="wikitable" rowspan=2 style="text-align: center;" border="2" cellpadding="4" background: #f6e39c; |- ! scope="col" width="55" | Nominacije ! scope="col" align="center" | Film |- |12 |''[[Povratnik (film)|Povratnik]]'' |- |10 |''[[Pobješnjeli Max 4: Divlja cesta]]'' |- |7 |''[[Marsovac: Spasilačka misija]]'' |- | rowspan=3 style="text-align:center" | 6 |''[[Most špijuna (film)|Most špijuna]]'' |- |''[[Carol (film)|Carol]]'' |- |''[[Pod lupom]]'' |- | rowspan=2 style="text-align:center" | 5 |''[[Ratovi zvijezda: Sila se budi]]'' |- |''[[Opklada stoljeća]]'' |- | rowspan=2 style="text-align:center" | 4 |''[[Soba (film)|Soba]]'' |- |''[[Dankinja (film)|Dankinja]]'' |- | rowspan=3 style="text-align:center" | 3 |''[[Brooklyn (film)|Brooklyn]]'' |- |''[[Sicario (2015 film)|Sicario]]'' |- |''[[Podlih osam]]'' |- | rowspan=3 style="text-align:center" | 2 |''[[Ex_Machina_(film)|Ex Machina]]'' |- |''[[U mojoj glavi]]'' |- |''[[Steve Jobs (film)|Steve Jobs]]'' |} Sljedeća tri filma dobili su najviše nagrada: {| class="wikitable" rowspan=2 style="text-align: center;" border="2" cellpadding="4" background: #f6e39c; |- ! width="55" | Nagrada ! align="center" | Film |- | style="text-align:center" | 6 | ''[[Pobješnjeli Max 4: Divlja cesta]]'' |- | style="text-align:center" | 3 | ''[[Povratnik (film)|Povratnik]]'' |- | style="text-align:center" | 2 | ''[[Pod lupom]]'' |} == Počasne nagrade Akademije == Predstavljanje počasnih nagrada održano je 14. novembra 2015. na 7. godišnjoj ceremoniji ''Governors Awards'' u Hollywood & Highland Centeru. Imena dobitnika određena su glasanjem Odbora guvernera Akademije 25. augusta 2015.<ref>{{cite web|url=http://www.oscars.org/news/spike-lee-debbie-reynolds-and-gena-rowlands-receive-academys-2015-governors-awards|title=Spike Lee, Debbie Reynolds And Gena Rowlands To Receive Academy’s 2015 Governors Awards|work=Oscars.org - Academy of Motion Picture Arts and Sciences|date=27. 8. 2015|accessdate=3. 3. 2016}}</ref> Dobitnici počasnog ''Oscara'': * [[Spike Lee]] * [[Gena Rowlands]] Dobitnik [[Humanitarna nagrada "Jean Hersholt"|nagrade za humanitarni rad]]: * [[Debbie Reynolds]] == Uručioci nagrada == Sljedeće ličnosti, navedene po redoslijedu pojavljivanja, dodijelile su nagrade ili najavljivali nominirane: {| class="wikitable sortable" |- ! Uručilac !! Uručena nagrada |- | {{sortname|Ellen|K}} || Najavljivač 88. dodjele Oscara |- | {{sortname|Emily|Blunt}}<br>{{sortname|Charlize|Theron}} || Uručioci nagrade za [[Oscar za najbolji originalni scenarij|najbolji originalni scenarij]] |- | {{sortname|Russell|Crowe}}<br>{{sortname|Ryan|Gosling}} || Uručioci nagrade [[Oscar za najbolji adaptirani scenarij|Oscara za najbolji adaptirani scenarij]] |- | {{sortname|Sarah|Silverman}} || Najavljivač izvedbe pjesme kandidata za [[Oscar za najbolju originalnu pjesmu|najbolju originalnu pjesmu]] "[[Writing's on the Wall]]" |- | {{sortname|Henry|Cavill}}<br>{{sortname|Kerry|Washington}} || Najavljivač filmova ''[[Marsovac: Spasilačka misija]]'' i ''[[Opklada stoljeća]]'' kao kandidate za najbolji film |- | {{sortname|J. K.|Simmons}} || Uručilac nagrade [[Oscar za najbolju sporednu žensku ulogu|Oscara za najbolju sporednu glumicu]] |- | {{sortname|Cate|Blanchett}} || Uručilac nagrade [[Oscar za najbolji kostim|Oscara za najbolji kostim]] |- | {{sortname|Steve|Carell}}<br>{{sortname|Tina|Fey}} || Uručioci nagrade [[Oscar za najbolju scenografiju|Oscara za najbolju scenografiju]] |- | {{sortname|Jared|Leto}}<br>{{sortname|Margot|Robbie}} || Uručioci nagrade [[Oscar za najbolju šminku|za najbolju šminku]] |- | {{sortname|Jennifer|Garner}}<br>{{sortname|Benicio|del Toro}} || Najavljivač filmova ''[[Povratnik (film)|Povratnik]]'' i ''[[Pobješnjeli Max 4: Divlja cesta]]'' kao kandidate za najbolji film |- | {{sortname|Michael|B. Jordan}}<br>{{sortname|Rachel|McAdams}} || Uručioci nagrada [[Oscar za najbolju fotografiju|Oscara za najbolju fotografiju]] |- | {{sortname|Priyanka|Chopra}}<br>{{sortname|Liev|Schreiber}} || Uručioci nagrade [[Oscar za najbolju montažu|Oscara za najbolju montažu]] |- | {{sortname|Chadwick|Boseman}}<br>{{sortname||Chris Evans|Chris Evans}} || Uručioci nagrada [[Oscar za najbolji zvuk|Oscara za najbolji zvuk]] i [[Oscar za najbolje zvučne efekte|zvučne efekte]] |- | {{sortname|Andy|Serkis}} || Uručilac nagrade [[Oscar za najbolje vizualne efekte|Oscara za najbolje vizualne efekte]] |- | {{sortname|Olivia|Munn}}<br />{{sortname|Jason|Segel}} || Predstavljači segmenta [[Oscar za tehnička dostignuća]] i nagrada ''Gordon E. Sawyer'' |- | [[Minions (film)|Kevin, Stuart & Bob]] (glas [[Pierre Coffin]]) || Uručioci nagrada Oscara za [[Oscar za najbolji kratki animirani film|najbolji kratki animirani film]] |- | [[Sheriff Woody]] (glas [[Tom Hanks]])<br>[[Buzz Lightyear]] (glas [[Tim Allen]]) || Uručioci nagrada Oscara za [[Oscar za najbolji animirani film|Oscara za najbolji animirani film]] |- | {{sortname|Kevin|Hart}} || Najavljivač izvedbe pjesme kandidata za [[Oscar za najbolju originalnu pjesmu|najbolju originalnu pjesmu]] "[[Earned It]]" |- | {{sortname|Kate|Winslet}}<br>{{sortname|Reese|Witherspoon}} || Najavljivači filmova ''[[Most špijuna (film)|Most špijuna]]'', ''[[Pod lupom]]'', kao kandidate za najbolji film |- | {{sortname|Patricia|Arquette}} || Uručilac nagrade [[Oscar za najbolju sporednu mušku ulogu|Oscara za najbolju sporednu mušku ulogu]] |- | {{sortname|Louis|C.K.}} || Uručilac nagrade [[Oscar za najbolji kratki dokumentarni film|Oscara za najbolji kratki dokumentarni film]] |- | {{sortname|Dev|Patel}}<br>{{sortname|Daisy|Ridley}} || Uručioci nagrade [[Oscar za najbolji dokumentarni film|Oscara za najbolji dokumentarni film]] |- | {{sortname|Whoopi|Goldberg}} || Najavljivač snimaka sa dodjele nagrada počasnih Oscara i nagrade Jean Hersholt za humanitarni rad |- | {{sortname|Louis|Gossett, Jr.}} || Najavljivač sjećanja na preminule filmske radnike |- | {{sortname|Abraham|Attah}}<br>{{sortname|Jacob|Tremblay}} || Uručioci nagrade Oscara za kratkometražni igrani film |- | {{sortname|Lee|Byung-hun}}<br>{{sortname|Sofía|Vergara}} || Uručioci nagrade [[Oscar za najbolji strani film|Oscara za najbolji strani film]] |- | {{sortname|Joe|Biden}} || Najavljivač izvedbe pjesme kandidata za [[Oscar za najbolju originalnu pjesmu|najbolju originalnu pjesmu]] "[[Til It Happens to You]]" |- | {{sortname|Quincy|Jones}}<br>{{sortname|Pharrell|Williams}} || Uručilac nagrade [[Oscar za najbolju originalnu muziku|Oscara za najbolju originalnu muziku]] |- | {{sortname||Common|Common (reper)|Common}}<br>{{sortname|John|Legend}} || Uručioci nagrade za [[Oscar za najbolju originalnu pjesmu|pjesmu]] |- | {{sortname|Ali|G}} (izvedba [[Sacha Baron Cohen]])<br> {{sortname|Olivia|Wilde}} || Predstavljači filmova ''[[Soba (film)|Soba]]'' i ''[[Brooklyn (film)|Brooklyn]]'' kao kandidate za najbolji filmm |- | {{sortname|J. J. |Abrams}} || Uručilac nagrade [[Oscar za najbolju režiju|Oscara za najbolju režiju]] |- | {{sortname|Eddie|Redmayne}} || Uručilac nagrade [[Oscar za najbolju glavnu žensku ulogu|Oscara za najbolju glumicu]] |- | {{sortname|Julianne|Moore}} || Uručilac nagrade [[Oscar za najbolju glavnu mušku ulogu|Oscara za najboljeg glumca]] |- | {{sortname|Morgan|Freeman}} || Uručilac nagrade Oscara za [[Oscar za najbolji film|najbolji film]] |} == In Memoriam == Godišnji ''In Memoriam'' segment predstavio je glumac [[Louis Gossett, Jr.|Louis Gossett, Jr]].<ref>{{cite web|title=OSCARS 2016: IN MEMORIAM|url=http://oscar.go.com/news/oscar-news/oscars-2016-in-memoriam-full-list|work=Steve Dove|publisher=The Academy|date=28. 2. 2016|accessdate=29. 2. 2016}}</ref> Tokom segmenta, pjevač [[Dave Grohl]] je izveo pjesmu od [[The Beatles|Beatlesa]] "[[Blackbird]]".<ref>{{cite web|title=Oscars 2016 Honor Stars We Lost in In Memoriam Segment|url=http://www.people.com/people/package/article/0,,20985752_20990447,00.html|first=Aaron|last=Couch|work=People|date=28. 2. 2016|accessdate=29. 2. 2016|archivedate=2016-03-02|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160302233044/http://www.people.com/people/package/article/0,,20985752_20990447,00.html|deadurl=yes}}</ref> Spisak sjećanja uključuje sljedeće preminule filmske djelatnike: {{div col|3}} * [[Wes Craven]] * [[Stan Freberg]] * [[Saeed Jaffrey]] * [[Miroslav Ondricek]] * [[Robert Balser]] * [[Lizabeth Scott]] * [[Stuart Reiss]] * [[Chantal Akerman]] * [[Christopher Lee]] * [[Robert Chartoff]] * Murray Weissman * [[Jerry Weintraub]] * [[James L. White]] * [[Theodore Bikel]] * [[Robert Loggia]] * [[Barbara Brogliatti]] * [[Maureen O'Hara]] * [[Gene Allen]] * [[Omar Sharif]] * [[Louis DiGiaimo]] * [[Patricia Norris]] * [[Dean Jones (actor)|Dean Jones]] * [[Ettore Scola]] * [[Alan Rickman]] * [[Haskell Wexler]] * [[Karolyn Ali]] * [[Tex Rudloff]] * [[Richard Corliss]] * [[John B. Mansbridge]] * [[Alex Rocco]] * [[Kirk Kerkorian]] * [[Bob Minkler]] * [[Douglas Slocombe]] * David W. Samuelson * [[James Horner]] * [[Bruce Sinofsky]] * [[Frank D. Gilroy]] * [[Holly Woodlawn]] * [[James Elmo Williams]] * [[Howard A. Anderson, Jr.|Howard A. Anderson]] * [[Roger L. Mayer]] * [[Albert Maysles]] * [[Melissa Mathison]] * [[Richard Glatzer]] * [[David Bowie]] * [[Vilmos Zsigmond]] * [[Daniel Gerson]] * [[Leonard Nimoy]] {{div col end}} == Informacije o ceremoniji == Nakon što je [[87. dodjela "Oscara"|prethodna svečanost]] dobila pomiješane ocjene, [[Neil Meron]] i [[Craig Zadan]] najavili su da se neće više uključivati u produkciju svečanosti za četvrtu godinu.<ref>{{cite news|last=Hammond|first=Pete|title=Oscars: Craig Zadan & Neil Meron Not Returning In 2016; Academy Starts New Producer Search|url=http://deadline.com/2015/03/craig-zadan-neil-meron-not-returning-oscars-2016-producers-1201399124/|accessdate=2. 9. 2015|work=Deadline|date=26. 3. 2015}}</ref> Ubrzo nakon toga glumac [[Neil Patrick Harris]] najavio je da ni on neće biti domaćin Oscara po drugi put. U intervjuu koji je objavio ''[[Huffington Post]]'' rekao je: "Ne vjerujem da bi moja porodica niti moja duša mogli sve to izdržati. To je jedna neman. Bilo je zabavno okušati se u tom projektu, ali količina vremena koju sam proveo i razumljivo tvrdoglave ocjene... ne znam je li dobro za ravnotežu da svake godine ili čak ponovo to radim."<ref>{{cite news|last=Bradley|first=Bill|title=Neil Patrick Harris Doesn't Know If His 'Family Or Soul' Could Take Another Oscars |url=http://m.huffpost.com/us/entry/6795084|accessdate=2. 9. 2015|work=The Huffington Post|date=4. 3. 2015}}</ref> Nakon što je predsjednica Akademije [[Cheryl Boone Isaacs]] ponovo izabrana da preuzme dužnosti u rukovodstvu, Akademija je zaposlila Davida Hilla i Reginalda Hudlina u septembru 2015. da produciraju ceremoniju. Dan nakon što su objavljena njihova imena kao producenti, Hill je rekao da će ceremonija imati dva domaćina.<ref>{{cite news|last=Breznican|first=Anthony|title=Oscars producer says there will be two hosts for next year's ceremony|url=http://www.ew.com/article/2015/09/02/oscars-2016-hosts|accessdate=2. 9. 2015|work=Entertainment Weekly|date=2. 9. 2015|archive-date=2015-09-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20150904171517/http://www.ew.com/article/2015/09/02/oscars-2016-hosts|url-status=dead}}</ref> Međutim, u oktobru 2015. objavljeno je da će glumac i komičar [[Chris Rock]] biti domaćin ceremonije.<ref name="RockHosts">{{cite news |url=http://www.hollywoodreporter.com/news/chris-rock-host-oscars-2016-833567 |title=It's Official: Chris Rock to Host Oscars|accessdate=21. 10. 2015|date=21. 10. 2015||work=The Hollywood Reporter|publisher=Prometheus Global Media|first=Ryan|last=Parker}}</ref> Odluka je objašnjena riječima: "Chris Rock je zaista ikona industrije zabave. On je komičar, glumac, pisac, producent, režiser, dokumentarist... Učinit će sve što je u njegovoj moći da bude fenomenalan domaćin ceremonije dodjele ''Oscara''!"<ref>{{cite news|last=Verhoeven|first=Beatrice|title=Chris Rock Confirmed to Host the Oscars|url=http://www.thewrap.com/chris-rock-confirmed-to-host-oscars/|accessdate=21. 10. 2015|publisher=TheWrap|date=21. 10. 2015}}</ref> Rock je izjavio da je oduševljen što je izabran da ponovo bude voditelj gale, komentirajući: "Tako mi je drago da budem opet domaćin Oscara, tako je sjajno vratiti se."<ref>{{cite news|title=Chris Rock to host 2016 Oscars|url=http://www.bbc.com/news/entertainment-arts-34591581|accessdate=21. 10. 2015|publisher=BBC News|date=21. 10. 2015}}</ref> == Zarade nominiranih filmova == Ukupna bruto zarada na blagajnama kina svih osam kandidata za najbolji film u Sjedinjenim Državama i Kanadi iznosi 606,6 miliona dolara, što je prosječno 75,8 miliona dolara – šesta najveća zarada svih vremena u protekle 33 godine.<ref name="BOM">{{cite web|url=http://www.boxofficemojo.com/news/?id=4145|title=Oscar Box Office: A Look at the 2015 Best Picture Nominees|author=Brad Brevet|work=Box Office Mojo|publisher=([[Amazon.com]])|date=15. 1. 2016|accessdate=16. 1. 2016}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.boxofficemojo.com/oscar/bestpichist.htm?view=&sort=gross_pre&order=DESC&p=.htm|title=The Oscar Boost|work=Box Office Mojo|accessdate=16. 1. 2015}}</ref> Kad su objavljene nominacije 14. januara 2016, ''Marsovac'' je imao najveću zaradu među nominiranim za najbolji film sa zaradom od 226,6 miliona dolara na američkom tržištu. ''Pobješnjeli Max 4: Divlja cesta'' bio je na drugom mjestu sa 153,6 miliona; zatim slijede ''Most špijuna'' (70,7), ''Povratnik'' (54,1), ''Opklada stoljeća'' (44,6), ''Pod lupom'' (28,8), ''Brooklyn'' (22,7) i ''Soba'' (5,1).<ref name="BOM"/> == Kritika zbog nedostatka raznolikosti == Ubrzo nakon što su objavljene nominacije, mnogi mediji su uočili nedostatak različitosti među nominiranima u glavnim kategorijama drugu godinu za redom.<ref name="Variety 2016-01-14">{{cite news |last=Gray |first=Tim |url=http://variety.com/2016/biz/news/oscar-nominations-2016-diversity-white-1201674903/ |title=Academy Nominates All White Actors for Second Year in Row |work=Variety|publisher=Penske Media Corporation |date=14. 1. 2016|accessdate=18. 1. 2016}}</ref> Ubrzo nakon toga predsjednica Akademije [[Cheryl Boone Isaacs]] izjavila je: {{Citat|Naravno da sam razočarana, ali to ne bi trebalo umanjiti veličinu nominiranih filmova. Ovo je bila sjajna godina za film... Međutim, mi se tu ne zaustavljamo... Krećemo naprijed i nastavljamo ići naprijed s razgovorom i akcijom. To se treba događati ne samo u okviru Akademije nego u cijeloj filmskoj industriji.<ref>{{cite news | url=http://www.rollingstone.com/movies/news/academy-president-addresses-lack-of-oscar-diversity-20160114 | title=Academy President Addresses Lack of Oscar Diversity | work=Rolling Stone | publisher=Wenner Media | date=15. 1. 2016 | accessdate=15. 1. 2016 | first=Althea | last=Legaspi | archive-date=2016-01-16 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160116054108/http://www.rollingstone.com/movies/news/academy-president-addresses-lack-of-oscar-diversity-20160114 | dead-url=yes }}</ref>}} Isaacs je rekla da Akademija preduzima "dramatične korake u mijenjanju sastava" svog članstva po pitanju "spola, rase, etničke pripadnosti i seksualne orijentacije".<ref>{{cite web|url=http://www.hollywoodreporter.com/news/oscars-academy-president-cheryl-boone-857016|title=Academy President Issues Lengthy Statement on Lack of Oscars Diversity|work=The Hollywood Reporter|date=18. 1. 2016|accessdate=20. 1. 2016}}</ref> Kao odgovor na nedostatak raznolikosti, nekoliko poznatih ličnosti kao što su [[Spike Lee]], [[Jada Pinkett Smith]] i [[Will Smith]] izjavili su da namjeravaju bojkotirati ceremoniju. [[George Clooney]], [[Lupita Nyong'o]], [[Viola Davis]] i nekoliko drugih glumaca kritizirali su Akademiju zbog nedostatka raznolikosti. Američki predsjednik [[Barack Obama]] također je progovorio o kontroverzi i tom prilikom rekao: {{Citat|Mislim da je Kalifornija primjer nevjerovatne raznolikosti ove zemlje. To je snaga. Mislim da, kad se dopusti svima da ispričaju svoju priču, sve to čini umjetnost boljom, to čini zabavu boljom i svi se osjećaju dijelom jedne američke porodice, tako da mislim da u cjelini industrija treba uraditi ono što svaka druga industrija treba učiniti, a to je tražiti talente, pružiti priliku svima. Mislim da je rasprava o Oscarima zapravo samo odraz tog šireg pitanja. Da li mi vodimo računa da svako dobija poštenu šansu?<ref>{{cite news | url =http://abcnews.go.com/Politics/obama-weighs-oscar-diversity-debate-super-bowl/story?id=36555716 | title = Obama Weighs in on Oscars Diversity Debate, Super Bowl | publisher = ABC News | accessdate = 28. 1. 2016}}</ref>}} Osim toga, domaćin ceremonije [[Chris Rock]] također je bio izložen pritisku da se povuče kao domaćin.<ref>{{cite news | url = http://www.nydailynews.com/entertainment/movies/chris-rock-drop-oscars-host-article-1.2500532 | title = Could Chris Rock drop out as Oscars host over increasing calls to boycott Academy Awards? | author = Joe Dziemianowicz & Ethan Sacks | publisher = NY Daily News | accessdate = 21. 1. 2016}}</ref> Međutim, kasnije je potvrdio da će ipak biti domaćin svečanosti i da je prepravio svoj uvodni monolog.<ref>{{cite news | url = http://variety.com/2016/film/news/chris-rock-oscars-diversity-1201687097/ | title = Chris Rock Still Hosting Oscars; Monologue to Tackle #OscarsSoWhite | publisher = Variety | date= 23. 1. 2016 | accessdate =28. 1. 2016}}</ref> Mnoge poznate ličnosti, kao što su [[Michael Caine]], [[Ice Cube]], [[Charlotte Rampling]], [[Whoopi Goldberg]] i [[Penelope Ann Miller]], ustali su u odbranu ''Oscara'' navodeći da su nominacije na osnovu učinka i zasluga, a ne rase. Caine je izjavio: {{Citat|Postoji mnoštvo crnih glumaca. Na kraju, ne možete glasati za glumca zato što je crn. Ne možeš reći 'Idem glasati za njega; on nije baš dobar, ali on je crn, ja ću glasati za njega'.<ref>{{cite web|title=Michael Caine tells black actors to ‘be patient’ when it comes to Oscar nominations|url=http://thegrio.com/2016/01/24/michael-caine-tells-black-actors-to-be-patient-when-it-comes-to-oscar-nominations/|website=The Grio|accessdate=29. 1. 2015}}</ref>}} [[Ice Cube]], koji je producirao biografski hit-film ''[[Straight Outta Compton]]'', izjavio je da se "plače što nedostaje dovoljno šlaga na torti. To je baš smiješno." == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjske veze == * [http://www.oscar.com/ Službena stranica nagrada Akademije] * [http://www.oscars.org/ Službena stranica AMPAS-a] {{Oscari}} [[Kategorija:Dodjele Oscara| 88]] [[Kategorija:2016. na filmu]] 5xkt5g963gj6d88qycne5hx10taxzo6 0 4562470 42586453 42408502 2026-04-30T13:05:25Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586453 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Örkény | ime_genitiv = | izvorno_ime = | slika_panorama =Örkény 5-ös út csomópontja 2013-01-06.JPG | veličina_slike =280px | opis_slike= | slika_zastava= Flag of Örkény.svg | slika_zastava_veličina= | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = HUN Örkény Címer.svg | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_lokacijska_karta_država =Mađarska | širina-stupnjevi =47 | širina-minute =31 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi =19 | dužina-minute =23 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Mađarska}} | lokacija1_ime =[[Županije u Mađarskoj|Županija]] | lokacija1_info =[[Pest (županija)|Pest]] | dijelovi = | vrsta_dijelova = | titula_vođe=[[gradonačelnik]] | ime_vođe =Kovács István | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = 36.44 [[km²]]<ref name=mam/> | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2015]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća= | stanovništvo_uže =4,810<ref name=mam/> | stanovništvo_uže_gustoća =132 stan./[[km²]]<ref name=mam/> | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | vremenska_zona=[[UTC+1]] | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST= | poštanski_broj = 2377 | pozivni_broj=029 | gradovi_prijatelji = | web_stranica =[http://www.orkeny.hu/ www.orkeny] | bilješke = }} '''Örkény''' čita se ''Erkenj'') je [[grad]] u sredini [[Mađarska|Mađarske]] od 4,810 stanovnika.<ref name=mam>{{cite web | url =http://www.citypopulation.de/php/hungary-pest.php | title =Hungary: Pest | accessdate = 12. 05. 2016. | language=engleski | publisher=City population}}</ref>, koji [[državna uprava|administrativno]] podpada pod [[Pest (županija)|Županiju Pest]]. == Geografija == Örkény leži udaljen 50 [[km]] [[jug|južno]] od centra [[Budimpešta|Budimpešte]]. ==Historija== [[Selo|Naselje]] je prvi put dokumentirano u [[15. vijek]]u pod imenom ''Ewrkyn'' (ili ''Ewrken''). Örkény je [[gradska prava|status grada]] dobio [[2005]]. == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|Örkény}} * [http://www.orkeny.hu/ ''Službene stranice Örkénya'']{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{hu icon}} [[Kategorija:Gradovi u Mađarskoj]] [[Kategorija:Naselja u Peštanskoj županiji]] {{geog-stub}} 7two09mkow0ofi16tdf4xwh9n4tp06n 0 4569529 42586553 42395389 2026-04-30T21:21:13Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586553 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = 2. Okrug | slika_panorama =Hungary_budapest_district_2.jpg | veličina_slike =260px | opis_slike = <small>Položaj 2. Okruga na karti [[Budimpešta|Budimpešte]]</small>. | dijelovi =<small>Adyliget, Budakeszierdő, Budaliget, Csatárka, Erzsébetliget, Erzsébettelek, Felhévíz, Gercse, Hársakalja, Hárshegy, Hűvösvölgy, Kővár, Kurucles, Lipótmező, Máriaremete, Nyék, Országút, Pálvölgy, Pasarét, Pesthidegkút-Ófalu, Petneházyrét, Remetekertváros, Rézmál, Rózsadomb, Szemlőhegy, Széphalom, Szépilona, Szépvölgy, Törökvész, Újlak, Vérhalom, Víziváros, Zöldmál</small> | vrsta_dijelova =distrikti | titula_vođe = [[Gradonačelnik]] | ime_vođe = Zsolt Láng | površina_bilješke = | površina_ukupna =36.34 [[km²]] <ref name=mam/> | stanovništvo_godina = [[2015]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = 89,598<ref name=mam/> | stanovništvo_gustoća =2,465.5 stan./km² <ref name=mam/> | web_stranica = [http://www.masodikkerulet.hu/ www.masodikkerulet.hu] }} '''2. Okrug''' ([[mađarski]]: ''Budapest II. kerülete'') je jedan od 23 [[okrug]]a [[Mađarska|mađarskog]] [[glavni grad|glavnog grada]] - [[Budimpešta|Budimpešte]]. Taj okrug je [[2015]]. imao je 89,598 stanovnika, koji žive na površini od 36.34 [[km²]].<ref name=mam>{{cite web | url =http://www.citypopulation.de/php/hungary-budapestcity.php | title =Hungary: Budapest City | accessdate = 24. 08. 2016. | language=engleski | publisher=City population}}</ref> == Karakteristike i historija == 2. Okrug leži na [[sjeverozapad]]u grada na desnoj [[budim]]skoj strani [[Dunav]]a, [[sjever]]no od strogog centra [[Várkerület]]a na putu za [[Dorog]]. Tokom [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] na terenu današnjeg okruga nalazilo se dvadesetak [[selo|naselja]], a nakon izgona [[Osmanlije|Osmanlija]] tri prigradska [[selo|naselja]] Víziváros (Vodeni grad), Landstrasse i Újlak.<ref name=brit/> Okrug je svoj današnji oblik dobio paralelno s razvojem Budimpešte u [[metropola|metropolu]] tokom [[19. vijek]]a. Dok se [[Pešta]] razvijala kao [[privreda|privredni]], Budim pa tako i dio 2. Okruga postao je [[administracija|administrativni]] centar. Nakon ujedinjenja Pešte i Budima [[1873]]. uski pojas uz [[Dunav]] - ''Víziváros'', nije dozvoljavao značajniji porast broja stanovnika, ali su ostali dijelovi nudili dobre uvjete za gradnju, pa je okrug rastao. Prvo planirano naselje u okrugu dovršeno je [[1876]].<ref name=brit/> Krajem [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] okrug je postao poprište velike [[bitka|bitke]] za [[Budimski dvorac]].<ref name=brit/> Nakon rata - 2. Okrug je postao omiljena rekreaciona zona grada. Nakon [[1. januar]]a [[1950]]. i osnivanja Velike Budimpešte, naselje Hidegkút je pripojeno okrugu.<ref name=brit>{{cite web | url =http://www.masodikkerulet.hu/en/quickmenu/history | title =''History'' | accessdate =24. 08. 2016 | language =engleski | publisher =Local Government of II. District | archivedate =2016-07-09 | archiveurl =https://web.archive.org/web/20160709014933/http://www.masodikkerulet.hu/en/quickmenu/history | deadurl =yes }}</ref> == Pobratimski okruzi i gradovi == * {{flag|Njemačka}}, [[Mosbach]] * {{flag|Poljska}}, [[Varšava|Varšava - Żoliborz]] * {{flag|Turska}}, [[Finike]] == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|Budapest District II}} * [http://www.masodikkerulet.hu/ ''Službene stranice okruga'']{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{hu icon}} {{Okruzi Budimpešte}} [[Kategorija:Budimpešta]] {{geog-stub}} 1tmph8e3auunhykmsbtuhorx80f2f8t 0 4570914 42586596 42405781 2026-05-01T04:51:18Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586596 wikitext text/x-wiki '''Almin Kaplan''' (1985.) je [[BiH|bosanskohercegovački]] pjesnik i prozaist. Dobitnik je više književnih nagrada među kojima su i ''Mak Dizdar'', nagrada ''Ratkovićevih večeri poezije'', nagrada ''Zija Dizdarević'', ''Edo Budiša, Kočićevo pero'' i ''Skender Kulenović''.. Živi na Rivinama kod Stoca. == Djela == * ''Biberove kćeri'', poezija (2008.) * ''Čekajući koncert roga'', poezija (2012.) * ''Ospice'', roman u stihovima (2014.) * ''Mostarska zbirka'', poezija (2017.) * ''Bukara'', poezija (2017.) * ''Trganje'', roman (2017.)<ref>[http://www.synopsisbook.com/miljenko-jergovic-trganje]</ref> * ''Meho'', roman (2019.)<ref>[https://www.slobodnadalmacija.hr/kultura/clanak/id/632163/kad-meho-pusi-citatelj-kaslje]</ref> *''Dubrvske priče'' (2020.) *''Kućni ljudi'' (2022.) *''Razgovori s Markom'' (2022.) *''Šušanj'' (2023.) == Reference == {{reflist}} ==Vanjske veze== *[http://www.tacno.net/kultura/almin-kaplan-podijeljen-mostar-njeguju-svi-i-jedni-i-drugi-i-treci/ Intervju]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} za portal [[tačno.net]] *Intervju za portal [https://www.klix.ba/magazin/kultura/almin-kaplan-pjesnik-iz-stoca-jednoumlje-je-posvuda-i-sve-je-opasnije/171127126 klix.ba] *Intervju za [https://dnevni-list.ba/intervju-almin-kaplan-nikad-nikom-nisam-pripadao-a-u-zamjenu-sam-dobio-citav-svijet/ dnevni-list.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200428011509/https://www.dnevni-list.ba/intervju-almin-kaplan-nikad-nikom-nisam-pripadao-a-u-zamjenu-sam-dobio-citav-svijet/ |date=2020-04-28 }} *[https://www.jutarnji.hr/komentari/ona-koja-na-musali-pjevusi-hajdemo-kuci-tata-hajdemo-kuci-tata/6323605/ Miljenko Jergović o ''Mostarskoj zbirci'' Almina Kaplana] *[http://www.mvinfo.hr/knjiga/11793/mostarska-zbirka Semezdin Mehmedinović o ''Mostarskoj zbirci'' Almina Kaplana] *[http://strane.ba/almin-kaplan-mraz/ Mraz] *[http://www.synopsisbook.com/josip-mlakic-prikaz-knjige-almina-kaplana-trganje/ Josip Mlakić o romanu "Trganje"] *[https://www.vreme.com/cms/view.php?id=1728775 Ivan Milenković o romanu "Meho"] *[https://www.slobodnadalmacija.hr/kultura/clanak/id/632163/kad-meho-pusi-citatelj-kaslje Ivica Ivanišević o romanu "Meho"] *[https://www.jergovic.com/ajfelov-most/kronika-s-dubrava/ Kronika s Dubrava] *[https://www.jergovic.com/ajfelov-most/alminov-meho/ Alminov Meho] {{Lifetime|1985||Kaplan, Almin}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]] {{biog-stub}} 68eicg3eza61bdzj5huau5icznx2rfh 0 4571466 42586573 40649887 2026-04-30T23:04:11Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Afera Watergate]] 42586573 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Afera Watergate]] aeatsgvbrbr9b1itq0mjq4hht5siih1 0 4573318 42586631 42269034 2026-05-01T11:05:19Z Edgar Allan Poe 29250 42586631 wikitext text/x-wiki {{Italic title}} {{Film | tip = nemi | naziv filma = Issun-bōshi<br>{{small|{{noitalic|{{nobold|一寸法師}}}}}} | prevod naziva = ''Patuljak'' | slika = | opis slike = | tagline = | režija = [[Sanjūgo Naoki]]<br>[[Seika Shiba]] | žanr = [[kriminalistički]] | produkcija = | scenarij = [[Sanjūgo Naoki]]<br>[[Edogawa Ranpo]] (priča) | naracija = | uloge = [[Baku Ishii]]<br>[[Chamei Kuriyama]]<br>[[Yoshiko Suzuki]]<br>[[Tamako Shirakawa]]<br>[[Konami Ishii]] | glazba = | distributer = | godina = [[24. ožujka]] [[1927.]] | trajanje = | država = {{flagcountry|Japan}} | jezik = | studio = [[Rengō Eiga Geijutsuka Kyōkai]] | budžet = | zarada = | storyboard = | art director = | animacija = | fotografija = | montaža = | specijalni efekti= | scenografija = | kostim = | šminka = | kamera = | zvuk = | prethodni = | naredni = | ocene = | web stranica = | imdb_id = 0445471 }} {{nihongo|'''''Patuljak'''''|一寸法師|Issun-bōshi}} je [[japan]]ski [[nijemi film]] iz [[1927.]] godine, što su ga režirali [[Seika Shiba]] i pisac [[Sanjūgo Naoki]]; Shiba je isprva bio jedini režiser, ali je usred snimanja napustio produkciju tako da je Naoki dovršio drugu polovicu filma. ''Patuljak'' predstavlja ekranizaciju [[Issun-bōshi|istoimenog romana]] [[Edogawa Ranpo|Edogawe Ranpoa]] s [[Kogorō Akechi|Kogorōm Akechijem]] u glavnoj ulozi te je, u tom kontekstu, prva ekranizacija neke od Akechijevih pustolovina i jedina iz ere nijemog filma. Scenarij je, prema Ranpovom predlošku, napisao [[Sanjūgo Naoki]], dok je za produkciju bila zadužena kompanija [[Rengō Eiga Geijutsuka Kyōkai]]. ==Uloge== * [[Baku Ishii]] kao [[Kogorō Akechi]], privatni detektiv * [[Chamei Kuriyama]] kao Patuljak, antagonist * [[Yoshiko Suzuki]] kao Michiko Yamano * [[Tamako Shirakawa]] kao gđa. Yamano * [[Konami Ishii]] kao Oyuki, sluškinja == Vanjske veze == * {{IMDb title|0445471|Issun-bōshi}} [[Kategorija:Japanski filmovi]] [[Kategorija:Nijemi filmovi]] [[Kategorija:Filmovi 1927.]] [[Kategorija:Kriminalistički filmovi]] olh78c7v7bp4p0jq5cb545a4cs4y1q8 0 4575203 42586580 42405691 2026-04-30T23:49:48Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586580 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vodotok | ime=Adur | drugo_ime= | slika = River Adur - geograph.org.uk - 1011490.jpg | slika_širina = 260px | slika_opis = | kontinenti = | regije = [[Sussex]] | države = {{flag|Engleska}} | pokrajine = | gradovi =[[Shoreham-by-Sea]] | izvor = [[South Downs]] ([[Horsham]]) | izvor_visina = | izvor_koord = | ušće =[[La Manche]] ([[Shoreham-by-Sea]]) | ušće_visina = | ušće_koord = | ušće_vrsta =[[estuarij]] | dužina = | pritoke=Lancing, Ladywell, Cowfold | prot_jezera = | vodopadi = | ade = | protok_sred = | protok_min = | protok_maks = | sliv = [[Atlantik|atlanski]] | površina = | ulijeva_se_u =[[La Manche]] | broj_vrsta = | zaš_područja = | mostovi = | brane = | akumulacije = | plovnost = | luke = | kol_robe = | karta = | karta_širina = | karta_opis = }} '''Adur''' je [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] na [[jug]]u [[Engleska|Engleske]] duga 32 [[km]]. == Karakteristike== Rijeka Adur [[izvor|izvire]] 6.4 [[km]] [[jug|južno]] od [[Horsham]]a, od tamo teče prema [[jugoistok]]u preko [[selo|sela]] Coolham, Shipley i West Grinstead.<ref name=art/> Između sela Ashurst i Henfield, prima [[istok|istočni]] [[rukavac]] - Eastern Adur. Od tamo teče prema [[jug]]u do [[grad]]a [[Shoreham-by-Sea]], tu naglo zaokreće prema [[istok]]u i teče nekih 3.2 [[km]] do do [[Ušće|ušća]] u [[La Manche]].<ref name=art/> [[Estuarij]] rijeke dug je 6.4 [[km]], sve do sela Bramber, a utjecaj [[plima i oseka|plime]] osjeća se 17.9 [[km]] uzvodno od [[Ušće|ušća]]. Najširi dio [[estuarij]]a ima oko 350 metara, ali se za [[proljeće|proljetnih]] [[poplava]] poveća za 6 metara i više.<ref name=art>{{cite web | url =http://www.glaucus.org.uk/Adur.htm | title =''The River Adur'' | accessdate =11. 12. 2016 | language =engleski | publisher =Andy Horton | archive-date =2010-01-17 | archive-url =https://web.archive.org/web/20100117095050/http://www.glaucus.org.uk/Adur.htm | url-status =dead }}</ref> Rijeka svoje ime Adur, duguje [[kelti|keltskoj]] riječi '''Dwyr''', što je značilo [[voda]]. Još od [[Rimsko Carstvo|rimskih vremena]] bila je važan [[trgovina|trgovački]] put.<ref name=brit/> Po rijeci je dobio ime [[Adur (distrikt)|Distrikt Adur]].<ref name=brit/> Tokom [[18. vijek|18]]. i [[19. vijek]]a iskapani su brojni novi izlazi prema [[La Manche|La Manchu]], ali ih je rijeka svojim nanosom ponovo zatrpala, tako da je današnje [[ušće]] kod Kingstona postalo trajno.<ref name=brit/> [[Estuarij]] kod [[Shoreham-by-Sea]] je još i danas važna [[luka]], koja najviše prometa ostvaruje na pretovaru [[drvo (materijal)|drva]] i [[nafta|naftnih]] derivata.<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.adur-worthing.gov.uk/river-adur/ | title =''The River Adur'' | accessdate = 11. 12. 2016 | language=engleski | publisher=Adur & Worthing Councils}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|River Adur}} * [http://www.glaucus.org.uk/Adur.htm ''The River Adurr''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100117095050/http://www.glaucus.org.uk/Adur.htm |date=2010-01-17 }} {{en icon}} [[Kategorija:Rijeke u Engleskoj]] isdqo1k2n2ub2vfzgl2v1jw9qm26szl 0 4577243 42586575 40871316 2026-04-30T23:24:31Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586575 wikitext text/x-wiki Francuska plemkinja '''Adelajda od Vermandoisa''' ('''Adela'''; fra. ''Adélaïde de Vermandois''; o. 1065. — 28. rujna 1120./24.) bila je grofica vladarica (''suo jure'') Valoisa, Vermandoisa i Crépyja iz [[Karolinzi|dinastije Herbertovaca]]. Imala je dvojicu muževa. == Biografija == === Podrijetlo i preuzimanje vlasti === Gospa Adelajda je rođena oko 1065. god. Njezin je otac bio [[Herbert IV od Vermandoisa|grof Herbert IV]], sin grofa [[Otton od Vermandoisa|Ottona]] i njegove supruge Pavije<ref>Régine Le Jan, ''Famille et pouvoir dans le monde franc (VIIe-Xe siècle)'' (''Publications de la Sorbonne'', 2003.)</ref> te [[Herbert II od Vermandoisa|potomak Herberta II]]. Majka joj je bila grofica [[Adela od Valoisa]], po kojoj je dobila ime. (Adela je bila grofica Valoisa po svom vlastitom pravu.) Stariji brat Adelajde bio je grof [[Odo od Vermandoisa|Odo Ludi]], koji je oca i majku i naslijedio, a koji je vrlo vjerojatno bio psihički nestabilan.<ref>''De Genere Comitum Flandrensium'' (kronika koja opisuje genealogiju grofova Flandrije)</ref> Godine 1085. vijeće baruna oduzelo je vlast Odu i predalo ju Adelajdi. Odo je potom postao vladar Saint-Simona.<ref>[http://fmg.ac/Projects/MedLands/PARIS%20REGION%20NOBILITY.htm#Eudesdiedafter1085B EUDES] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120404104641/http://www.fmg.ac/Projects/MedLands/PARIS%20REGION%20NOBILITY.htm#Eudesdiedafter1085B |date=2012-04-04 }} de Vermandois "l'Insensé", son of HERIBERT IV Comte de Vermandois & his wife Adela de Valois (-after 1085). Comte de Saint-Simon.</ref> === Prvi brak === [[Datoteka:Adele de Vermandois.jpg|120px|mini|Adelajda, grofica Vermandoisa]] Oko 1080. Adelajda se udala za princa [[Francuska|Francuske]], [[Hugues I od Vermandoisa|Huga]], koji je bio sin [[Henri I od Francuske|kralja Henrika I]] i njegove supruge, kraljice [[Ana Jaroslavna od Kijeva|Ane]]. ''De jure uxoris'', Hugo je postao grof Vermandoisa i Valoisa. Djeca Adelajde i Huga: *Matilda<ref>''Chronica Albrici Monachi Trium Fontium''</ref> (''Mathilde''; ? — nakon 1130.), žena Rudolfa od Baugencyja *Agneza (''Agnès''; o. 1085. — ?) *Konstanca (''Constance'')<ref>''Genealogiæ Scriptoris Fusniacensis''</ref> *[[Izabela od Vermandoisa|Izabela (Elizabeta) od Vermandoisa]] *[[Raoul I od Vermandoisa]], očev nasljednik *Henrik od Vermandoisa, lord Chaumont-en-Vexina *Šimun, [[biskup]] *Vilim? *Beatrica (''Béatrice'') Hugo je umro 1102. === Drugi brak === God. 1103., Adelajda se preudala za [[Renaud II od Clermonta|Renauda II od Clermonta]]; njihova djeca: *[[Margareta od Clermont-en-Beauvaisisa|Margareta]]<ref>''Vita Karoli Comitis Flandriæ'' (kronika)</ref> *Rudolf? == Izvori i bilješke== {{Izvori}} {{Redoslijed| |prethodnik = [[Odo od Vermandoisa]] |gl_članak_funkcija = Grofica vladarica Vermandoisa |nasljednik= [[Raoul I od Vermandoisa]] }} [[Kategorija:Grofovi Vermandoisa]] 371hqvxcsbalpahg9212i3pyuzy7cpl 0 4581507 42586456 42400533 2026-04-30T13:30:39Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586456 wikitext text/x-wiki {{Vslika | ime =Čartizam | izvorno_ime =<small>Chartism</small> | slika_panorama =William_Edward_Kilburn_-_View_of_the_Great_Chartist_Meeting_on_Kennington_Common_-_Google_Art_Project.jpg | veličina_slike =280px | opis_slike =<center>[[Demonstracija]] Čartista u [[London]]u [[1848]]. | lokacija_ime =[[Spisak država|Država]] | lokacija_info ={{flag|UK}} }} '''Čartizam''' ([[engleski]]: ''Chartism'') je ime [[UK|britanskog]] [[radnički pokret|radničkog pokreta]] za [[parlament]]arnu [[reforma|reformu]] nazvan tako po [[Peticija|peticiji]] (''People’s Charter'') upućenoj [[Britanski Dom komuna|Donjem domu parlamenta]].<ref name=brit/> Ta [[peticija]] koju je u [[maj]]u [[1838]]. sastavio [[london]]ski [[Radikalizam|radikal]] [[William Lovett]], imala je šest zahtjeva; * [[opće biračko pravo]] (za [[Muškarac|muškarce]]), * Izjednačenje izbornih okruga, * [[tajno glasanje]], * [[godina|godišnje]] [[izbori|izbore]] za [[Narodni predstavnik|delegate]] [[Parlament Ujedinjenog Kraljevstva|parlamenta]], * [[plata|plaću]] za njihov rad * ukidanje [[Imovinski cenzus|Imovinskog cenzusa]] za birače.<ref name=brit/> Čartizam je bio prvi pokret koji je imao [[Radnička klasa|klasni]] karakter i zahvatio čitavu [[država|državu]] brojnim [[protest]]ima protiv nepravdi novog [[industrija|industrijskog]] i [[politika|političkog]] poretka u [[UK|Velikoj Britaniji]].<ref name=brit/> Iako je prvenstveno bio [[radnički pokret]] - čartizam je imao i elemente [[Populizam|populizma]] i [[klan]]ovskog okupljanja.<ref name=brit/> == Historija== U [[London]]u je [[1836]]. osnovano [[Radnik|radničko]] udruženje čiji je [[sekretar]] bio [[William Lovett]]. S druge strane je u [[Leeds]]u.[[1837]]. [[Feargus O'Connor]] pokrenuo [[novine]] ''Northern Star'' koje su jako utjecale na širenje čartističkih ideja. On je u istom gradu [[1838]]. osnovao Veliki sjeverni [[sindikat]].<ref name=lex/> === Nastanak=== Pokret je rođen usred [[Depresija (ekonomija)|ekonomske krize]] [[1837]].-[[1838|38]]., kad je visoka [[nezaposlenost]] i efekti [[Zakon]]a o siromašnima iz [[1834]]. zahvatili sve dijelove [[UK|Velike Britanije]]. Lovettova [[peticija]] sastavljena je tako da je bila prihvatljiva svim slojevima heterogenog [[radnik|radništva]]. Pokret je dobio na nacionalnoj važnosti kad je vodstvo preuzeo energični [[Irci|Irac]] [[Feargus O'Connor]], koji je [[1838]]. zatražio da cijela nacija podrži tih šest ciljeva njihove [[Peticija|peticije]]. U to vrijeme brojni [[Irci|irski]] [[radnik|radnici]] radili su po [[UK|Velikoj Britaniji]], jedan dio njih prihvatio je čartističke ideje, ali se velik dio priklonio [[Daniel O'Connell|Danielu O'Connellu]] koji se borio za [[emancipacija|emancipaciju]] [[katolici|katolika]].<ref name=brit/> Prva čartistička [[skupština]] na kojoj se okupilo 53 [[Narodni predstavnik|delegata]]<ref name=lex/> održana je u [[London]]u u [[februar]]u [[1839]].<ref name=brit/> Ona je trebala pripremiti [[Peticija|peticiju]] koju se trebalo poslati u [[Parlament Ujedinjenog Kraljevstva|Britanski parlament]]. Već je tu došlo do razilaženja među čartističkim liderima<ref name=brit/>, i razdvajanja u dvije frakcije; borbenu i umjerenjačku. Prva se zalagala za primjenu svih metoda borbe kako bi se ostvarili ciljevi, od [[štrajk]]a do [[Ustanak|oružanog ustanka]], dok je druga bila mirne legalne metode. Kao lider borbene frakcije profilirao se [[Feargus O'Connor]], a [[William Lovett|Lovett]] umjerenjaka. U [[maj]]u se [[skupština]] preselila u [[Birmingham]]<ref name=brit/>, nakon [[demonstracija]] održanih u centru [[Birmingham]]a, uhapšeni su umjereni lideri [[William Lovett|Lovett]] i John Collins.<ref name=lex/> Krnja [[skupština]] vratila se u [[London]] i u [[jul]]u predala svoju [[Peticija|peticiju]] [[Parlament Ujedinjenog Kraljevstva|Britanskom parlamentu]].<ref name=brit/>[[Britanski Dom komuna|Donji dom parlamenta]] je sa 235 glasa protiv (i samo 46 za) odbacio tu [[Peticija|peticiju]] koju je potpisalo 1,280,000 građana.<ref name=lex/> U [[novembar|novembru]] je u [[Wales|velškom]] [[Newport, Wales|Newportu]] došlo do prave [[pobuna|bune]] u kojoj je ubijeno 22 i uhapšeno 125 čartista.<ref name=lex/> Nakon tog je došlo do prave hajke na čartiste, glavne vođe su protjerana u [[Australija|Australiju]], a gotovo svaki drugi lider je uhapšen i osuđen na kraću [[zatvor]]sku kaznu.<ref name=brit/> Čartisti su zatim počeli raditi na efikasnijoj organizaciji koja se koristila umjerenijim oblicima borbe. Tri godine kasnije pdnjeli su svoju drugu [[Peticija|peticiju]] koju je potpisalo više od tri milijuna građana, ali i nju je [[Parlament Ujedinjenog Kraljevstva|parlament]] odbio uzeti u obzir. Pokret je izgubio nešto od svoje masovne podrške nakon [[1840e|1840-ih]] kad se [[privreda]] malo oporavila. Drugi razlog za pad njihove popularnosti bio je pokret za ukidanje [[Zakon]]a o [[kukuruz]]u koji je raspršio [[Radikalizam|radikalne]] snage, uz to se nekoliko obeshrabrenih čartističkih lidera počelo baviti drugim projektima.<ref name=brit/> Posljednji veliki uspon čartizma dogodio se [[1848]]. kad je pokret zakazao svoju novu [[skupština|skupštinu]] koja je trebala pripremiti novu [[Peticija|peticiju]], koju je [[Parlament Ujedinjenog Kraljevstva|parlament]] opet odbacio. Nakon tog je čartizam kao pokret jednu dekadu tinjao po [[provincija]]ma, ali je njegova popularnost na širem nacionalnom planu ugasla. === Kraj čartizma=== Od kad je počelo razdoblje relativnog [[Viktorijansko doba|viktorijanskog]] [[prosperitet]]a, borbeni čartizam izgubio je svoju privlačnost. Brojni čartistički lideri, koji su se dobro izbrusili u [[ideologija|ideološkim]] [[polemika]]ma [[1840e|1840-ih]], isprofilirali su se kao dobri [[politika|političari]] i nastavili svoje karijere po drugim [[partija]]ma, i tako nadživjeli organizaciju.<ref name=brit/> Na [[pogreb]]u [[Feargus O'Connor|Feargusa O'Connora]] u [[septembar|septembru]] [[1855]]. okupilo se 40,000 ljudi.<ref name=lex/> U [[februar]]u [[1858]]. održana je posljednja čartistička [[skupština]].<ref name=lex>{{cite web | url =http://www.thepeoplescharter.co.uk/ | title =''Chartism & The Chartists'' | accessdate =18. 04. 2017. | language =engleski | publisher =Stephen Roberts | archive-date =2019-07-20 | archive-url =https://web.archive.org/web/20190720082801/https://www.thepeoplescharter.co.uk/ | url-status =dead }}</ref> [[Parlament Ujedinjenog Kraljevstva|Britanski parlament]] na kraju je ipak privatio pet (od šest) zahtjeva čartista, jedino što su odbacili bio je zahtjev za [[godina|godišnji]] [[izbori|izbor]] [[Narodni predstavnik|delegata]].<ref name=brit>{{cite web |url=https://www.britannica.com/event/Chartism-British-history |title= ''Chartism'' |publisher = Encyclopædia Britannica |language = engleski |accessdate =18. 04. 2017}}</ref> == Reference == {{reflist}} ==Vanjske veze== {{commonscat|Chartists}} * [https://www.britannica.com/event/Chartism-British-history ''Chartism'']{{en icon}} [[Kategorija:Historija Ujedinjenog Kraljevstva]] [[Kategorija:Historija društvenih pokreta]] thx4ksd0ew2yjdxcotxvl9bucvnkkun 0 4597321 42586576 40743902 2026-04-30T23:26:47Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586576 wikitext text/x-wiki '''Adelisa od Soissonsa''' (fra. ''Adelise de Soissons'') bila je francuska plemkinja i grofica [[Soissons|Soissonsa]].<ref>[http://fmg.ac/Projects/MedLands/nfralaoncou.htm#AdelisaSoissonsMNocherIIBarAube ''ADELISA de Soissons'']</ref> Bila je kći [[Guy I od Soissonsa|grofa Guya I i njegove supruge]], koja joj je možda bila imenjakinja te je oca i naslijedila na mjestu grofa Soissonsa. O Adelisi i njenoj porodici postoji nekoliko teorija; prema jednoj od njih, njena majka je bila supruga grofa [[Nocher I od Bar-sur-Aube|Nochera I od Bar-sur-Aubea]] nakon Guyeve smrti.<ref>{{Cite web |url=http://fmg.ac/Projects/MedLands/PARIS%20REGION%20NOBILITY.htm#_Toc429810630 |title=Guy I |access-date=2017-05-18 |archive-date=2012-04-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120404104641/http://www.fmg.ac/Projects/MedLands/PARIS%20REGION%20NOBILITY.htm#_Toc429810630 |url-status=dead }}</ref> Prema istoj teoriji, Nocher i Adelisina majka bili su roditelji grofa [[Renaud I od Soissonsa|Renauda I od Soissonsa]].<ref>Srednjovjekovni komentar ''Acta Sanctorum'': "''Alaidem comitissam Suessionensem, filiam comitis Gilberti, viduam Guidonis Viromanduensis, et matrem Rainaudi comitis Suessionensem''..." (lat.) — "''Adelisa, grofica Soissonsa, kći grofa Gilberta, udovica Guya... te majka Renauda, grofa Soissonsa''..."</ref> Druga teorija kaže da je Nocher oženio Adelisu — kćerku Guya I — te su dobili sina Renauda.<ref>Detlev Schwennicke, ''Europäische Stammtafeln: Stammtafeln zur Geschichte der Europäischen Staaten''</ref> Adelisa je vladala s Nocherom, a nakon njegove smrti vladala je sama dok Renaud — koji joj je bio sin ili brat — nije bio dovoljno star za vlast. Nije poznato kada je Adelisa umrla. == Reference == {{Reflist}} [[Kategorija:Grofovi Francuske]] mqdnmymhs3fdorzpcqnxtakhuv6zaly 0 4597719 42586606 41437564 2026-05-01T08:02:30Z Nerd270 347996 Update from English Wikipedia 42586606 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje}} {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Generation timeline.svg|desno|bezokvira]] '''Generacija Z''' ({{jez-engl|Generation Z, iGeneration, Post-Millennials, Plurals}}, takođe i ''the Homeland Generation'' u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u) je demografska kohorta koja dolazi posle [[Milenijalci|Milenijalaca]]. Još uvek nije utvrđen precizan datum kada Generacija Z počinje ili se završava. Demografi i istraživači obično uzimaju '''vremenski opseg od sredine 1990-tih do ranih 2000-tih ali još uvek nema konsenzusa''' o tome kada je završena. Značajna karakteristika ove [[Kulturne generacije|generacije]] jeste rasprostranjena upotreba [[internet]]a od ranog doba<ref>https://psihopolis.edu.rs/knjiga/internet-generacija/</ref>. Pripadnici Generacije Z se smatraju dobro snalažljivim sa [[Tehnologija|tehnologijom]], te je međusobna interakcija na sajtovima [[Društvena mreža (Internet)|društvenih mreža]] značajan vid njihovog druženja. Pojedini kritičari smatraju da je odrastanje tokom [[Velika recesija|Velike recesije]] ovoj generaciji dalo osećanje uznemirenosti i nesigurnosti. == Terminologija == [[Krispin Rid]], brend strateg i partner u [[Sterling Brands]] je skovao termin ''Generacija Z'' februara 2007. u članku objavljenom u ''Brend Strategy'' magazinu. Rid je u ovom članku spekulisao da li će se generacija posle [[Milenijalci|Generacije Y]] možda zvati Generacija Z, navodeći: ''Teško je reći šta je sledeće? Hoćemo li upoznati Generaciju Z? Ova grupa čiji naziv zvuči mračno možda signalizira novu grupu ljudi koja će medije i multitasking podići na viši nivo.'' Autori [[Vilijam Štraus]] i [[Nil Hou]] su napisali nekoliko knjiga o generacijama i imaju velike zasluge za stvaranje pojma ''[[Milenijalci]]''. Hou je rekao: ''Niko ne zna ko će dati ime generaciji posle Milenijalaca.''Njihova kompanija je 2005. godine sponzorisala online izbor za ime te generacije, na kojoj su ispitanici pretežno glasali za ime ''Homeland Generation'' To je bilo nedugo posle [[Napadi 11. septembra 2001.|terorističkih napada 11.septembra]] i jedna od posledica te katastrofe je bilo to što su se Amerikanci možda osećali mnogo sigurniji ostajući kući. Hou je opisao sebe kao nekoga ko nije potpuno vezan za to ime i upozorio da su imena izmišljena od strane ljudi koji su to radili za medijsko saopštenje. [[USA Today]] je sponzorisala online izbor za čitaoce da izaberu ime sledeće '''generacije posle Milenijalaca'''. Predloženo je ime '''Generacija Z''', iako je novinar [[Brus Horovic]] mislio da bi ga neki mnogli smatrati odbojnim. Međutim, termin ''Generacija Z'' je steklo popularnost posle prezentacije pod nazivom ''"Upoznajte generaciju Z: Zaboravite sve što ste naučili o Milenijalcima"'', koja je pokrenuta od strane Njujorške reklamne agencije ''Sparks and Honey'' Među ostalim imenima koja su bila predložena nalaze se ''iGeneration, Gen Tech, Gen Wii, Net Gen, Digital Natives, and Plurals''. Post Milenijalci je ime koje je dalo Americko ministarstvo Zdravlja i socijalne zaštite i istraživanje Pew Research centra u statistikama objavljenim 2016 koje pokazuju relativne dimenzije i datume generacija. Isti izvori pokazuju da su od aprila 2016 Milenijalci nadmašili generaciju baby boomers u Americi. (77 miliona prema 76 miliona u 2015.godini), međutim Post-Milenijumci su bili ispred Milenijumaca u drugoj anketi Ministarstva zdravstva i socijalne zaštite(69 miliona prema 76 miliona). iGeneration (ili iGen) je termin za koga je nekoliko osoba tvrdilo da ga je smislilo. Standforski reper [[MC Lars]] je koristio ovaj termin u istoimenoj pesmi ''iGeneration'' iz 2006. godine, koja je postala popularna prikazivanjem na [[MTV|MTV-u]]. Profesorka psihologije i spisateljica [[Džin Tvindž]] je tvrdila kako joj je ime odjednom palo na pamet dok je vozila auto nadomak [[Silicijumska dolina|Silicijumske doline]] i nameravala je da ga koristi kao naslov njene knjige iz 2006. godine Generation Me, o Milenijumskoj generaciji, dok to nije odbio njen izdavač. Demograf [[Šeril Rasel]] tvrdi da je on prvi put iskoristio taj termin 2009. U Ad Age magazinu je 2012. smatrano da je ime iGen koje se najbolje uklapa i vodi ka razumevanju ove generacije. 2005. je pripravnik NPR-a primetio da će iGeneracija pobediti kao ime za Post-Milenijumce. To je bilo opisano kao namigivanje i klimanje glavom [[Epl]]ovom [[Ajpod]]u i [[Ajfon]]u. Frank N. Magid Associates, agencija za oglasavanje i reklamiranje je dala nadimak ovoj kohorti: Pluralist generation ili [[Plurali]]. TV mreža Turner se takođe zalagala da se Post-Milenijum generacija zove Plurali. [[MTV]] je etiketirao ovu generaciju kao Osnivače, posle rezultata istraživanja koja su sproveli u martu 2015. Predsednik MTV-a [[Šon Etkins]] je prokomentarisao sledeće: oni imaju svest o tome da je sistem uništen, ali oni ne mogu biti generacija koja će reći mi ćemo ga uništit još više. [[Kantar Futures]] je nazvao ovaj kohort Centennails. U statistikama sprovedenim u Kanadi primećeno je da ova kohorta upućuje na Internet generaciju jer je to prva generacija koja je rođena nakon što se Internet popularizovao. U Japanu, kohorta je nazvana Neo-Digitalni urođenici, a prethodnu kohortu su nazvali Digitalnim urođenicima. Digitalni urođenici prvenstveno komuniciraju tekstovnim ili glasovnim porukama, dok neo-digitalni urođenici za komunikaciju koriste video ili filmove. Ovo naglašava prelazak sa računara na telefon i sa teksta na video između neo-digitalnog stanovništva. == Definisanje datuma i starosne dobi == Statistike iz [[Kanada|Kanade]] objašnjavaju Generaciju Z kao generaciju rođenih u 1993. Ova istraživanja ne prepoznaju tradicionalne Milenijalce i umesto generacije Z direktno prate šta se označava kao deca [[bejbi bumers]]-a <!--(rođena 1972–1992).--> [[Randstad]] Kanada u Generaciju Z ubraja one koji su rođeni u periodu od 1994. do 2014.; Australijski [[MekKrindl istraživački centar]] u Generaciju Z ubraja one koji su rođeni između 1995. i 2009., počevši sa zabeženim rastom stope nataliteta, ukapajući svoju najnoviju definiciju u generacijski raspon od najmane 15 godina. Uzveštaju reklamne agencije Sparks and Honey iz 2014. objašnjavaju da Generaciji Z pripadaju osobe rođene pre 1995. Autorka [[Džin Twindž]] smatra da Generaciji Z pripadaju oni koji su rođeni posle 1995. U njihovoj knjizi How Cool Brands Stay Hot iz 2011, autori [[Juri van den Berh]] i [[Matijas Behrer]] opisuju Generaciju Z kao osobe rođene posle 1997. U Japanu generacije su definisane desetogodišnjim rasponom kao Neo-Digitalni urođenici. 2017. je objavljen [[viralni video]] na Buzfidu iz 2017. na kom detaljno određuju 7 generacija Amerikanaca, opisujući Generaciju Z kao one rođene 1998–2010. MTV za istraživanja koja je sprovela mreža u vezi sa mogućim imenima za kohorte, opisuje Generaciju Z kao one rođene posle decembra 2000. Autor [[Nejl Hou]] definiše ovu kohortu kao ljude rođene otprilike između 2005 i 2025, ali graničnu liniju između Generacije Z i Milijenijalaca opisuje kao nesigurnu govoreći ''ne možete biti sigurni gde će istorije jednog dana povući granicu između kohorti, dok neka generacija potpuno ostari.'' Rekao je da doba Milenijalaca koje počinje 1982. upućuje na sledeću generaciju koja počinje izmneđu 2000. i 2006. godine. == Karakteristike == Prema [[Forbes|Forbsu]] iz 2015. generacije posle Milenijalaca, Generacija Z, čini 25% američke populacije, čineći ih većom kohortom od bejbi bumers-a generacije-a ili Milenijumaca. Saradnici sa [[Frank N. Magid]] procenjuju da u [[SAD]] 55% Generacije Z čine [[belci]], 24% su [[Latinoamerikanci]], 14% [[Afroamerikanci]], 4% [[Azijati|Azijci]] i 4% ostalie rase. Generacija Z su pretežno deca [[Generacija X|Generacije X]] ali oni imaju roditelje koji su Milenijalci. Prema marketinškoj firmi [[Freak N.Magid]] oni najmanje od svih do sada veruju da postoji nešto kao što je [[Američki san]] jer [[Generacija X]] najuticaniji roditelji Plurala (Generacija Z) pokazuju malo vere u sam koncept američkog sna među starijim generacjimama. Prema [[Public Relations Society of America]], [[Svetska ekonomska kriza|Velika recesija]] je naučila Generaciju Z da bude nezavisna, dovela do želje za preduzetništvom, zbog posmatranja roditelja ''(Generaciju X)'' i starije braće i sestara u borbi radne snage. Istaživanja iz 2013 od strane [[Ameritrade]] pokazala su da 46% Generacije Z u Ujedinjenim nacijama (uzimajući u obzir osobe između 14 i 23 godine) bilo zabrinuto za studentski dug dok je 36% brinulo o tome da li će uopšte, biti u mogućnosti da upišu koledž. Ova generacija je suočena sa povećanjem jaza između rasta prihoda i smanjenja srednje klase što je dovelo do povećanja nivoa stresa u porodicama. Napadi [[Napadi 11. septembra 2001.|11. septembra]] i [[Svetska ekonomska kriza]] su uticali na stavove ove generacije u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. Iako su najmlađi članovi generacije bili prilično mladi kada su se odigrali napadi, ne postoje generacijska sećanja na Ujedinjene Nacije kada nisu bile u ratu protiv slabo definisanog globalnog terorizma. Turner ukazuje da su verovatno oba događaja izazvala osećanja uznemirenosti i nesigurnosti između ljudi ove generacije i okruženja u kojem su odgajani. Svetska ekonomska kriza koje se dogodila 2008. je posebno važna kao istorijski događaj koji je oblikovao Generaciju Z zbog načina na koji su senke recesije uticale na njihova detinjstva, to jeste, finansijske tenzije koje su osećali od strane svojih roditelja. Iako su Milenijumci doživeli ove događaje u toku njihovog punoletstva, Generacija Z je živela sa njima kao sastavnim delom njihovog detinjstva, a ti događaji su uticali na njihov realizam i pogled na svet. Studija ''Generacija Z ide na koledž'' iz 2014. godine je utvrdila da se studenti Generacije Z identifikuju kao odani, saosećajni, promišljeni, otvorenog uma, samostalni i odlučni. Kako oni vide svoje vršnjake je prilično drugačije od njihovog ličnog samoidentiteta. Svoje vršnjake vide kao osobe takmičarskog duha, spontane, avanturiste i radoznale, sve osobine koje nisu lako videli kod sebe. Potrošači ove generacije ostaju odani brendovima koje kupuju, i drže se njih tokom celog života. Na duže staze, ovo je džekpot za preduzeća jer dobijaju dugotrajnu korist od prihoda. Američka studija iz 2016. je utvrdila da je pohađanje crkve u zrelom dobu među Generacijom Z bila 41%, upoređujući sa 18% Milenijumaca u istom dobu, 21% [[Generacija X|Generacije X]] i 26% bejbi bumers generacije. Uopšteno govoreći, Generacija Z je manje sklona riziku od ranijih generacija. U 2013. godini, 66% tinejdžera (stariji pripadnici Generacije Z) je probala [[Alkoholno piće|alkohol]], daleko manji procenat nego u 1991. Takođe 2013. godine, 8% tinejdžera nije ili je veoma retko vezivalo pojas kada se voze u autu sa nekim drugim, nasuprot 26% tinejdžera 1991. Istraživanja [[Annie E. Casey Foundation]] sprovedena u 2016. utvrdila su da je omladina Generacije Z imala nižu stopu tinejdžerske trudnoće, manju zloupotrebu psihoaktivnih supstanci i veću stopu završavanja srednje škole na vreme u odnosu na Milenijumce. Istraživači su uporedili tinejdžere iz 2008. i 2014. i otkrili pad tinejdžerske trudnoće za 40%, pad zloupotrebe droge i alkohola za 38% i pad za 28% tinejžera koji nisu završili srednju školu. Prema [[The Daily Telegraph]], Generacija Z je spremna da brine o svom novcu i učini svet boljim mestom. Novinar Heri Valop navodi, Za razlikuju od starije Generacije Y, oni su pametniji, sigurniji, zreliji i žele da promene svet. Njihov uzor je [[Malala Yousafzai|Malala Jusufzai]] pakistanska aktivistkinja, poznata kao borac za pravo na obrazovanje i prava žena, koja je preživela atenentat od strane Talibana i tako postala najmlađa dobitnica Nobelove nagrade. === Tehnologija i društvene mreže === Generacija Z je prva kojoj je Internet tehnologija lako dostupna u veoma ranom uzrastu. Sa digitalnom revolucijiom koja je došla tokom 1990-ih oni su u njihovom odrastanju bili izloženi velikoj količini tehnologije. Kako tehnologija postaje kompaktna i pristupačna popularnost pametnih telefona u Sjedinjenim Američkim Državama eksponencijalno raste. Čak 77% populacije izmedju 12 i 17 godina starosti posedovalo je mobilni telefon u 2015 godini,tehnologija ima veliki uticaj na generaciju Z kada se radi o komunikacije i obrazovanju.[[Forbes]] časopis smatra da će do vremena kada generacija Z udje na radna mesta digitalna tehnologija biti deo gotovo svake karijere. Entoni Tarner karakteriše generaciju Z kao generaciju koja ima digitalnu vezu sa internetom,on tvrdi da tehnologija može pomoći mladima da pobegnu od emocionalnih i mentalnih poteškoća sa kojima se susreću u stvarnom svetu.Prema američkim konsultantima Sparksu i Haniju u 2014 godini, 41% generacije Z provede više od 3 sata na dan koristeći kompijuter u svrhu koja nije školski rad,naspram 22% u 2004 godini. U 2015 godini generacija Z zauzima najveći udeo populacije u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], sa skoro 26% istisnuvši generaciju Milenijals(24,5%), a za generaciju se procenjuje da generiše 44 biliona dolara na godišnjem niovu. Oko tri četvrtine populacije između 13 i 17 godina koristi svoj mobilni telefon dnevno, više nego što gledaju televiziju. Više od polovine ispitanih majki kaže da demo utiče na odluke prilikom kupovine igračaka, odeće, izbora večere,zabave,televizora,mobilnih i kompjutera. Među društvenim mrežama samo popularnost Instagrama je u demu. U 2015. godini od procenjenih 150.000 aplikacija 10 % onih koje su u [[Ejpl prodavnici]] su obrazovne i namenjene uzrasnom novou od deteta do koledža. Dok se istraživači i roditelji slažu da je promena u obrazovnoj paradigmi značajna, rezultati promena su pomešani. Sa jedne strane pametni telefoni nude potencijal za dublje uključivanje u učenje i više individualnih uputstava, čineći ovu generaciju potencijalno bolje obrazovanom. Sa druge strane neki istraživači i roditelji su zabrinuti da rasprostranjenost pametnih telefona može prouzrokovati zavisnost od tehnologije i nedostatak samokontrole koja može poremetiti razvoj deteta. Online novine o pisanju [[SMS]] i [[MMS]] poruka pišu da tinejdžeri poseduju mobilni telefon iako im nije neophodan. Kako deca postaju tinejdžeri dobijanje mobilnog telefona se smatra činom odrastanja u nekim državama, omogućavajući njegovom vlasniku da nadalje bude povezan sa svojim vršnjacima, danas je društvena norma imati jedan u ranom dobu. Članak iz [[Pew Research]] centra navodi da skoro tri četvrtine tinejdžera ima pristup pametnim telefonima i 30% ima klasičan telefon, dok samo 12 % tinejdžera koji su uzrasta između 13 i 17 godina kažu da nemaju mobilni telefon. Ovi brojevi su samo u porastu i činjenica da većina pripadnika generacije Z poseduje mobilni telefon je postala jedna od glavnih karakteristikama ove generacije. Proizvod ovoga je to da je 24% tinejdžera na mreži gotovo neprestano. Za tinejdžere je verovatnije da će deliti različitie tipove informacija počev od 2012. godine u poređenju sa 2006. godinom. Međutim oni će preduzeti određene korake da zaštite pojedine informacije za koje oni ne žele da budu viđene. Za njih je verovatno da će "pratiti" druge na društvenim mrežama nego da će "deliti" i koristiti različite tipove društvenih mreža za različite svrhe. Ciljna grupa je tokom testiranja otkrila da dok tinejdžere mogu nervirati mnogi aspekti [[Facebook|Facebook-a]] oni nastavljaju da ga koriste zbog učešća u bitnim delovima socijalizacije sa prijateljema i vršnjacima. Za [[Twitter]] i [[Instagram]] se čini da dobijaju na popularnosti i broju članova od strane Generacije Z sa 24%(u porastu) tinejdžera koji imaju pristup internetu ima Twitter nalog. To je delimično, zbog toga što roditelji tipično ne koriste sajtove društvenih mreža. Snapchat takođe privlači pažnju generacije Z zbog videa,slika,poruka i zbog toga što je mnogo brži nego obično dopisivanje. Brzina i pouzdanost su bitni faktori zbog kojih se članovi generacije Z odlučuju za izbor platforme društvene mreže. Ova potreba za brzom komunikacijom se nalazi u popularnim aplikacijama koje ova generacija koristi poput [[Vine]] i prevelike upotrebe [[emotikon]]a. U studijama koje vrše psiholozi je otkriveno da mladi ljudi koriste internet kao način da dobiju pristup informacijama i da budu u kontaktu sa ostalima. Mobilna tehnologija, društvene mreže i korišćenje Interneta je postalo veoma važno modernim adolescentima tokom predhodne decenije. Veoma mali broj se promeni kada dobije pristup internetu. Mladi koriste internet kao alat za dobijanje društvenih veština koje onda primenjuju u situacijama u stvarnom životu, uče o stvarima koje ih interesuju. Tinejdzeri provode većinu svog vremena online u privatnim razgovorima sa ljudima sa kojima su okruženi i van interneta na dnevnom nivou. Dok se društvene mreže koriste da bi se držao korak sa globalnim vestima i vezama one se uglavnom koriste za razvijanje i održavanje odnosa sa osobama sa kojima smo bliski. Korišćenje društvenih mreža je ugrađeno u svakodnevni život za većinu pripadnika generacije Z koji imaju pristup mobilnoj tehnologiji. Oni ga koriste na dnevnom nivou da održe kontakt sa prijateljema i porodicom, posebno sa onima koje ne viđaju svaki dan. Kao rezultat povećano korišćenje mobilne tehnologije je prouzrokovalo da većina pripadnika generacije Z provede više vremena na pametnim telefonima i društvenim mrežama i uzrokovalo je to da razvoj online veza postane nova generalna norma. Pripadnici generacije Z su generalno protiv ideje [[Adobe Photoshop|"fotošopa"]] (brisanje nesavršenosti sa fotografija)i oni su protiv menjanja sebe da bi se smatrali savršenim. Roditelji pripadnika generacije Z se plaše da njihova dece previše koriste internet. Roditeljima se ne sviđa lak pristup neprikladnim informacijama i slikama kao i to što na sajtovima društvenih mreža deca mogu dobiti pristup raznim ljudima sa celog sveta. Decu nasuprot toga nerviraju njihovi roditelji i žale se na to da ih njihovi roditelji previše kontrolišu kada se radi o korišćenju interneta. Pripadnici generacije Z koriste društvene mreže i druge sajtove da ojačaju vezu sa prijateljema i da razviju nove. Oni su u kontakti sa ljudima koje ne bi drugačije mogli upoznati u stvarnom svetu, i to postaje alat za izgradnju identiteta. Prva generacija koja je odrasla kao deo trenda da se bude u očima javnosti konstantno obaveštavajući o svojim životima na društvenim mrežama, čini ih egocentričnom generacijom. Kao rezultat oni se susreću sa više spoljašnjeg pritiska nego predhodne generacije. Česta izloženost tehnologiji je uticala na njihova očekivanja i ponašanje. Vizuelno dominantan bum društvenih mreža ima psihološki uticaj na generaciju Z pošto oni daju veliki značaj ličnom izgledu.Na primer, sudeći po nedavnim izveštajima od strane Fung Global Retail Tech, generacija Z potroši oko 829,5 biliona dolara sa 66 biliona dolara potrošenih na diskretne kategorije, dok većina troška ode na osnovne kategorije: kućanstvo,dobra,transport itd. Anketa koja je sprovedena nad tinejdžerima Sjedinjenih Američkih Država od reklamne agencije J.Walter Thomson tvrdi da je većina tinejdžera zabrinuta kako će na ono što oni postave gledati ljudi i njihovi prijatelji. Čak 72% ispitanika kaže da koristi društvene mreže na dnevnoj bazi,a 82% pažljivo promisli šta će postaviti na društvene mreže. Štaviše, 43% kaže da je zažalilo zbog predhodnih postova. Džejson Dorsi, koji vodi Centar za Generacijsku Kinetiku, navodi u intervjuu za TEDxHouston da ova generacija počinje posle 1996.godine i traje do danas. On je istakao značajne razlike u načinu na koji Milenijalsi i Generacija Z koriste tehnologiju, u smislu korišćenja pametnih telefona u ranijem dobu. Čak 18% pripadnika Generacije Z milsi da je dobro da deca od 13 godina poseduju pametne telefone, za razliku od predhodnih generacija od kojih je to samo 4%. === Društvene mreže i nova potrošnja === Razvoj tehnologije je dao mobilnost i neposrednost navikama potrošnje kod pripadnika generacije Z. Ekonomska potražnja definisana kao ekonomska aktivnost kreirana od strane tehnoloških kompanija da bi se ispunile potrebe potrošača putem neposrednog rezervisanja robe i usluga, je napravila promenu u načinu na koji roba i usluge dolaze do potrošača. Samo generacija koja raste u centru ovog transformacionog perioda će se uspostaviti kao neposredni potrošač. === Obrazovanje === Prema anketi [[Northeastern Manitoulin and the Islands (Ontario)|Northeastern]] univerziteta 81% od generacije Z veruje da je dobijanje fakultetske diplome neophodno za postizanje ciljeva u karijeri. Kako generacija Z polazi u srednju školu, oni počinju pripreme za fakultet, a primarna briga je plaćanje obrazovanja bez sticanja duga. Studenti kažu da naporno rade u srednjoj školi u nadi da će zaslužiti stipendiju i u nadi da će njihovi roditelji platiti troškove koledža ukoliko stipendija ne pokrije sve troškove. Studenti su takodje pokazali interesovanje za ROTC programe kao sredstvo za pokrivanje troškova. Prema [[Nea Today]], objavljivanje od strane [[National Education Assosiation]] dve trećine generacije su zabrinute da li mogu priuštiti koledž. Dok je trošak za pohađanje koledža neverovatno visok za većinu generacije po [[Nea Today]], 65% kaže da je korist od diplomiranja veća od troškova. Generacija Z preferira intrapersonalno i samostalno učenje više od grupnog rada, ali svoj samostalni rad obavljaju pored drugih kada uče. Oni vole da njihovo učenje bude praktično i tačno i žele da im njihovi profesori pomognu da se uključe i da primene naučeni sadržaj umesto da samo dele ono što bi inače sami pronašli na internetu. Generacija Z je transformisala obrazovni sistem u mnogim aspektima. Delimično zahvaljujući porastu popularnosti preduzetništva, srednje škole i fakulteti širom sveta uključuju preduzetništvo u njihove nastavne programe. === Politička gledišta === Prema [[Hispanic Heritage Foundation]], članovi generacije Z imaju tendenciju da budu konzervativniji od članova generacije Milenijals. Prema istraživanju na 83.298 studenata generacije Z (definisani kao oni između 14 i 18 godina u 2016) u Sjedinjenim Američkim Državama koje je radila My College Options i Hispanic Heritage Foundation u septembru i oktobru 2016 godine,32% učesnika ke podržalo Donald Trampa dok je 22% podržalo Hilari Klinton, a 31% je izabralo da ne glasa ma izborima.U 2016 godini lažni izbori koji su održani za učenike osnovnih i srednjih škola od strane Houghton Mifflin Harcourt, [[Hillary Clinton|Hilari Klinton]] je pobedila [[Donald Trump|Donalda Trampa]] među učenicima dobivši 47% glasova, dok je [[Donald Trump|Donald Tramp]] dobio 41% a ostali kandidati 12% glasova. U članku pod naslovom ''Hilari stimuliše dodatnu energiju generacije Z'', NPR predstavlja više pripadnika generacije Z koji prvi put glasaju i izrazili su podršku [[Hillary Clinton|Hilari Klinton]] na predsedničkim izborima 2016. Ljudi koji su članovi generacije Z se opisuju kao fiskalno konzervativni, prema tome generacija Z ide na fakultet, kažu Kori Similer i Megan Grejs,84% pripadnika generacije Z se identifikuje kao fiskalno umereni ili konzervativni. [[Bussines Insider]] opisuje generaciju Z kao više konzervativnu, više orijentisanu prema novcu, preduzimljiviju i pragmatičniju kada se radi o novcu, u odnosu na generaciju Milenijalaca. Prema istraživanju iz 2016 koje je objavio [[The Gild]] globalni brend za konsultaciju, britanski pripadnici generacije Z definisani ovde kao oni rodjeni 2001 godine i kasnije su više konzervativni od Milenijalsa, generacije X i bejbi bumersa koji se zalažuza legalizaciju marihuane, probleme trasrodnih osoba i brak između osoba istog pola. Međutim, ova studija ima nekoliko metodoloških problema kao što su ne nasumičan izbor i pitanja koja imaju samo jednu vrstu odgovora. === Izgledi za zapošljavanje === Prema Hejlu Brothajmu u ''Introducing Generation Z'', oni će biti bolji budući radnici. Sa veštinama koje su potrebne da bi se imala prednost u naprednoj tehnologiji, biće od veće pomoći tipičnim kompanijama u današnjem svetu visoke tehnologije. Brothajm tvrdi da su njihove dragocene karakteristike prihvatanje novih ideja i različito shvatanje koncepta slobode od predhodnih generacija. Usprkos njihovoj tehnološkoj spretnosti, pripadnici generacije Z zapravo preferiraju kontakt licem u licem nasuprot interakciji putem interneta.Kao proizvod društvenih mreža i tehnologije oni su navikli na njih,pripadnici generacije Z su dobro pripremljeni za svetsko poslovno okruženje. Još jedna bitna činjenica koja se treba istaći je to da generacija Z ne želi samo posao, oni traže nešto više od toga. Oni žele osećanje ispunjenosti i uzbuđenja na njihovom poslu koji pomaže da se svet pomera napred. Generacija Z je nestrpljiva da se uključi u njihovu zajednicu i njihovu budućnost. Pre fakulteta, generacija Z je već napolju u svetu tražeći prednost relevantnih profesionalnih mogućnosti koje će im dati iskustvo za budućnost. U Indiji, 2016 godine anketa od strane JobBuzz.in pokazuje da angažovanje zaposlenih i program preduzetništva ukazuju na to da je generacija Z bolje startovala na tržištu rada u odnosu na stariju generaciju Y. == Sledbenici == [[Met Karlmajkl]], bivši direktor strategije podataka u [[Advertising Age]], dodaje da se u 2015 godini mnogo grupa takmičilo da smisli najpametnije ime za generaciju koja će doći posle generacije Z. [[Mark Mekrindl]] je predložio "generacija Alfa" i "Staklena generacija" kao imena za buduću generaciju. [[Mekrindl]] predviđa da će ''sledeća generacija biti najviše formalno obrazovana, najviše tehnološki obezbeđena i globalno najbogatija generacija ikad.'' On je izabrao ime " generacija Alfa " dodajući da naučne discipline često prelaze na grčki alfabet sa rimskog. Autorka [[Aleksandra Lejvit]] je rekla da možda neće biti potrebe da se imenuje sledeća generacije, kako ona vidi tehnologija utiče na to da tradicionalni opseg od 15-20 godina za ovu kohortu postaje zastareo. Ona dodaje da ''ne može da zamisli da njena dadilja koja je student ima isto iskustvo kao i njen četvorogodišnjak usprkos tome što su oboje pripadnici generacije Z''. Društveni analitičar Nir Korn je napomenuo da bi moglo doći do negativne reakcije na [[konzumerizam]] od strane kohorte koja dolazi posle Generacije Z. == Napomene i reference == {{izvori}} {{Kulturne generacije}} [[Kategorija:Kulturne generacije]] [[Kategorija:Demografija]] etc1cvb9zah5cuo8nqf61k9vtnv5mnf 0 4611889 42586566 42526863 2026-04-30T22:31:02Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586566 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Abdulazim Hasani | slika = Abdolazim hasani.jpg | širina_slike = 275px | alt = | opis = [[Mauzolej Abdulazima Hasanija|Mauzolej]] Abdulazima Hasanija u [[Raj (Iran)|Reju]] na jugu [[Teheran]]a | ime_po_rođenju = Abdulazim ibn Abdulah ibn Ali ibn Hasan ibn Zejd ibn Hasan ibn Ali ibn Abu Talib | datum_rođenja = {{birth date|789|8|30|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Medina]]?, [[Abasidski Kalifat]] | datum_smrti = {{death date and age|866|10|28|789|8|30|df=y}} | mjesto_smrti = [[Raj (Iran)|Rej]], [[Abasidski Kalifat]] | tijelo_otkriveno = | uzrok_smrti = | počivalište = [[Mauzolej Abdulazima Hasanija]], [[Raj (Iran)|Rej]], [[Teheran]], [[Teheranska pokrajina]], [[Iran]] | počivalište_koordinate = {{coor dms|35|35|6|N|51|26|9|E|display=inline}} | rezidencija = [[Medina]], [[Bagdad]], [[Samara (Irak)|Samara]], [[Tabaristan]], [[Raj (Iran)|Rej]] | nacionalnost = | etnicitet = [[Arapi]]n | državljanstvo = | ostala_imena = Sejed al-Karim<br />Šah Abdulazim | poznat_po = | obrazovanje = | poslodavac = | zanimanje = vjerski [[učenjak]], sakupljač [[hadis]]a | godine_aktivnosti = | mjesto_porijekla = | titula = [[sejed]] | mandat = | prethodnik = | nasljednik = | partija = | suparnici = | odbori = | religija = [[šijitizam]] | supružnik = Hatidža bint Kasim bint Hasan Amir | djeca = Muhamed {{small|(sin)}}<br />Umsalema {{small|(kćer)}} | roditelji = Abdulah ibn Ali Kafa {{small|(otac)}}<br />Fatima bint Uqba {{small|(majka)}} | rodbina = [[Hasan ibn Ali]] {{small|(praprapradjed)}} | nagrade = | potpis = | website = | fusnote = | širina_kutije = 290px }} '''Abdulazim Hasani''' ({{jez-per|عبدالعظیم حسنی}}; [[Medina]]?, [[30. 8.]] [[789]]? – [[Raj (Iran)|Rej]], [[28. 10.]] [[866]]?), poznat kao '''Šah Abdulazim''' (dosl. veliki rob) i '''Sejed al-Karim''' (dosl. gospodin dobročinitelj), [[učenjak]] je od potomaka Hasanija. Njegovo potomstvo preko četiri generacije seže do [[Hasan ibn Ali|imama Hasana]]. Bio je učenjak u [[Islam|vjerskim pitanjima]], priznavalac [[Šijitizam|šijitskih]] vjerskih principa i prenosilac [[hadis]]a, poznat po bogobojaznosti, čuvanju onoga što mu je dato u povjerenje i iskrenosti u govoru. Šejh [[Ibn Babavajh|Saduk]] je njegovu zbirku predaja sakupio pod naslovom "Zbirka Abdulazimovih predaja" ({{jez-per|جامع اخبار عبدالعظیم}}; ''Džame-je ahbar-e Abdulazim''). Abdulazim Hasani živio je za vrijeme [[Ali ar-Riza|imama Reze]] i [[Muhammad al-Taqi|imama Džavada]]. Prenosi se da je svoje vjerovanje predstavljao po [[Ali al-Hadi|imamu Hadiju]], za čijeg života je i umro. [[Mauzolej Abdulazima Hasanija|Abdulazimov mauzolej]] smješten je u gradu [[Raj (Iran)|Reju]] (jug [[Teheran]]a) i mjesto je [[Hodočašće|hodočašća]] za šijite. U njihovim predajama stoji da je nagrada za posjećivanje Abdulazimovog mezara poput nagrade posjećivanja [[Mauzolej imama Huseina|mezara]] [[Husein ibn Ali|imama Huseina]]. == Biografija == === Rođenje i porodica === Prema većini knjiga izdanih tokom [[20. vijek]]a, Abdulazim Hasani rođen je u četvrtak 4. [[rebi-ul-ahir|rabiul-sanija]] 173. [[Islamski kalendar|AH]] ([[30. august]]a [[789]]. AD), za vrijeme vladavine [[Abasidski Kalifat|abasidskog]] kalifa [[Harun al-Rašid|Haruna al-Rašida]].<ref>Vidi:<br />• [[#Tehrani1983|Tehrani (1983)]], str. 169.<br />• [[#MFAMHA1996|MFAMHA (1996)]], str. 5.</ref> O preciznom [[datum]]u njegovog rođenja (i smrti) postoje [[Historija islama|historijske]] nedoumice, npr. [[ajatolah]] [[Reza Ostadi]] uvjeren je da je najstariji izvor koji govori o rođenju i smrti Abdulazima Hasanija spomenut u knjizi ''Nur al-Afat'' ({{jez-per|نور الآفاق}}) Džavad-šaha Abdulazimija iz [[1937]]. (1355. AH), koja vrvi nepotkrijepljenim informacijama i pogreškama, te da su njeni iskrivljeni datumi kasnije preuzeti u brojnim drugim knjigama o Hasaniju.<ref>[http://www.ensani.ir/storage/Files/20120426120106-4044-166.pdf Nur (br. 50-51)], str. 297-301.</ref> Ostadijeve opaske ranih [[2010-ih]] dodatno je razradio iranski historičar [[Rasul Džafarijan]], došavši do istih zaključaka.<ref>[http://www.ibna.ir/fa/doc/shortint/206110/%D8%AA%D8%A7%D8%B1%DB%8C%D8%AE-%D9%88%D9%84%D8%A7%D8%AF%D8%AA-%D9%88%D9%81%D8%A7%D8%AA-%D8%AD%D8%B6%D8%B1%D8%AA-%D9%85%D8%B9%D8%B5%D9%88%D9%85%D9%87-%DA%A9%D8%AA%D8%A7%D8%A8-%D8%A7%D9%86%D8%AA%D9%82%D8%A7%D8%AF%D9%87%D8%A7%DB%8C-%D8%B1%D8%B3%D9%88%D9%84-%D8%AC%D8%B9%D9%81%D8%B1%DB%8C%D8%A7%D9%86-%D8%AF%D8%B1%D8%A8%D8%A7%D8%B1%D9%87-%D8%AF%D9%88-%D8%B3%D8%A7%D8%AE%D8%AA%DA%AF%DB%8C IBNA (28.8.2014)]</ref> Suvremeni stručnjaci svejedno ističu da se sa sigurnošću može utvrditi da je Hasani rođen prije [[815]]. (200 AH),<ref name="Calmard1997.191.IranicaAbdalAzimalHasani">Vidi:<br />• [[#Calmard1997|Calmard (1997)]], str. 191.<br />• [[#IranicaAbdalAzimalHasani|Madelung (13.7.2011)]]</ref> odnosno najvjerojatnije između [[787]]. i [[791]]. godine (170–175 AH).<ref name="MesgarLahoutiSajjadi2008">[[#MesgarLahoutiSajjadi2008|Mesgar; Lahouti; Sajjadi (2008)]]</ref> Abdulazimovo rodno mjesto također nije pouzdano poznato, no najizglednije je da se radi o arabijskoj [[Medina|Medini]].<ref>Vidi:<br />• [[#Tehrani1983|Tehrani (1983)]], str. 169.<br />• [[#MFAMHA1996|MFAMHA (1996)]], str. 5.<br />• [[#Calmard1997|Calmard (1997)]], str. 191.<br />• [[#MesgarLahoutiSajjadi2008|Mesgar; Lahouti; Sajjadi (2008)]]<br />• [[#IranicaAbdalAzimalHasani|Madelung (13.7.2011)]]</ref> Otac mu je bio Abdulah ibn Ali Kafa, a majka Haifa, kćerka Ismaila ibn Ibrahima.<ref>[[#IbnInaba1961|Ibn Inaba (1961)]], str. 94.</ref> Njegovo puno ime je Abdulazim ibn Abdulah ibn Ali ibn Hasan ibn Zejd ibn Hasan ibn Ali ibn Abu Talib,<ref name="Calmard1997.191.MesgarLahoutiSajjadi2008.IranicaAbdalAzimalHasani">Vidi:<br />• [[#Calmard1997|Calmard (1997)]], str. 191.<br />• [[#MesgarLahoutiSajjadi2008|Mesgar; Lahouti; Sajjadi (2008)]]<br />• [[#IranicaAbdalAzimalHasani|Madelung (13.7.2011)]]</ref> a temelji se na [[Genealogija|genealogiji]] koju je zabilježio šijitski učenjak [[Ahmed ibn Ali al-Nadžaši|Nadžaši]]:<ref name="MesgarLahoutiSajjadi2008"/> {{citat|Nakon njegove smrti, za vrijeme [[gusul]]a [obrednog pranja], na njegovoj odjeći bila je cedulja na kojoj je o njegovom porijeklu pisalo ovako: Ja sam Abul Kasim, sin Abdulaha, sina Alijevog, sina Hasanovog, sina [[Zejd ibn Hasan|Zejdovog]], sina [[Hasan ibn Ali|Hasanovog]], sina [[Ali]]jevog, sina [[Abu Talib]]ovog.|Nadžaši<ref name="Nadžaši1998.248">[[#Nadžaši1998|Nadžaši (1998)]], str. 248.</ref>}} Osim Nadžašija, identičnu genealogiju daju još [[Buharija]] i [[Džemaludin Ahmed ibn Ali ibn Inaba|ibn Inaba]].<ref name="MesgarLahoutiSajjadi2008"/> Učenjak [[Mir Damad]] iz [[17. vijek]]a također navodi da je Abdulazim "čistog i uglednog porijekla".<ref>[[#MirDamad2002|Mir Damad (2002)]], str. 86.</ref> Hasanijeva supruga bila je Hatidža, kćer njegovog strica Kasima ibn Hasana Amira, poznatog i kao Abu Muhamed. Par je imao dvoje djece, sina Muhameda i kćer Umsalemu.<ref>Vidi:<br />• [[#IbnInaba1961|Ibn Inaba (1961)]], str. 94.<br />• [[#VaizKodžuri2003|Vaiz Kodžuri (2003)]], str. 390.</ref> Opisujući Hasanijevog sina Muhameda, šejh [[Abas Komi]] piše: "On je bio častan čovjek, poznat po [[Askeza|asketizmu]] i [[ibadet]]u".<ref>[[#Komi2011|Komi (2011)]], str. 585.</ref> === Druženje s imamima === Detalji Abdulazimovog života slabo su poznati s obzirom da postoji malo sačuvanih [[Biografija|biografskih]] podataka, međutim, poznato je da je prijateljevao s više [[Dvanaest imama|šijitskih imama]].<ref name="Calmard1997.191.MesgarLahoutiSajjadi2008.IranicaAbdalAzimalHasani"/> Ajatolah [[Aga-Bozorg Tehrani|Tehrani]] navodi da su njegovi suvremenici bili [[Ali ar-Riza|imam Reza]] i [[Muhammad al-Taqi|Džavad]], odnosno da je vjeru učio od [[Ali al-Hadi|imama Hadija]] za čijeg je života i umro.<ref>[[#Tehrani1983|Tehrani (1983)]], str. 190.</ref> S druge strane, [[ajatolah]] [[Abdul-Kasim Hoji|Hoji]] tvrdi da nije bio suvremenik imama Reze.<ref>[[#Hoji1992|Hoji (1992)]], str. 53.</ref> Šejh [[Abu Džafar al-Tusi|Tusi]] u svom djelu spominje ga kao [[Ashabi|ashaba]] [[Hasan al-Askari|imama Askarija]].<ref>[[#Tusi1997|Tusi (1997)]], str. 401.</ref> Na temelju vlastitog proučavanja [[hadis]]a, [[Azizulah Atarodi Kučani|Atarodi Kučani]] pak zaključuje da je Abdulazim Hasani živio u vrijeme [[Musa al-Kazim|imama Kazima]], Reze, Džavada i Hadija.<ref name="AtarodiKučani1994.37">[[#AtarodiKučani1994|Atarodi Kučani (1994)]], str. 37.</ref> Neovisno o različitim procjenama, evidentno je da je od [[818]]. do [[835]]. (203–220 AH) bio pratilac Džavada, a nakon toga i Hadija.<ref name="Calmard1997.191.IranicaAbdalAzimalHasani"/> Prema predaji, kada bi Abdulazim išao na njihova okupljanja, s potpunim poštovanjem, poniznošću, skrušenošću i stidom izvadio bi ruke iz haljine i upućivao [[selam]] imamima, a oni bi ga nakon uzvraćanja pozdrava pozivali da im priđe i sjedne kod njih, koljena uz koljena, i raspitivali bi se za njegovo zdravlje. Ovakvo ophođenje prema njemu izazivalo je [[zavist]] kod drugih.<ref name="AtarodiKučani1994.37"/> === Progonstvo === Za vrijeme Abdulazimovog života [[Šijitizam|šijiti]] su bili ugnjetavani od strane vladajućih [[Abasidi|Abasida]], a sam on je (kao i njegov otac i djedovi) godinama bio protjerivan naredbama kalifa [[Al-Mutawakkil|al-Mutavakila]] i [[Al-Mu'tazz|al-Mutaza]].<ref name="MFAMHA1996.7">[[#MFAMHA1996|MFAMHA (1996)]], str. 7.</ref> Nakon što se [[Ali al-Hadi|imam Hadi]] [[848]]. (233. AH) pod prisilom al-Mutavakila preselio iz [[Medina|Medine]] u [[Samara (Irak)|Samaru]], Abdulazim Hasani je pošao za njim.<ref name="Calmard1997.191.IranicaAbdalAzimalHasani"/> Kratko vrijeme boravio je i u [[Bagdad]]u, konstantno [[Tukija|krijući uvjerenja]] od vlasti,<ref name="MFAMHA1996.7"/> a kasnije je po Hadijevoj naredbi (vjerojatno u doba vladavine al-Mutaza [[866]]–[[869]]) otišao u [[egzil]] u iranski [[Tabaristan]].<ref name="Calmard1997.191.IranicaAbdalAzimalHasani"/> === Preseljenje u Rej === Ubrzo nakon dolaska u [[Iran]], Abdulazim Hasani se preselio u grad [[Raj (Iran)|Rej]] i prema pisanju njegovog suvremenika [[Ahmed ibn Muhamed ibn Halid al-Barki|Barkija]] iz [[Kom]]a (u. 274. ili 280. AH), živio je u Sekat al-Mavaliju u kvartu Sarbananu, skrivajući se u kući jednog šijita.<ref name="Calmard1997.191.IranicaAbdalAzimalHasani"/> Pojedini [[primarni izvori]] navode da je Abdulazim imao namjeru posjetiti [[Mauzolej imama Reze|svetište]] [[Ali ar-Riza|imama Reze]] u Mašhadu i preseliti se u [[Veliki Horasan|Horasan]], a usputno je otišao u Rej da posjeti svetište [[Hamza ibn Musa|Hamze ibn Muse]] (sin [[Musa al-Kazim|imama Kazima]]), gdje je i ostao da bi se sakrio.<ref>[[#VaizKodžuri2003|Vaiz Kodžuri (2003)]], str. 131.</ref> Prenoseći predaju Barkija, [[Ahmed ibn Ali al-Nadžaši|Nadžaši]] opisuje navedene događaje:<ref name="Calmard1997.191.IranicaAbdalAzimalHasani"/> {{citat|Abdulazim, bježeći od vladara dolazi u Rej i naseljava se u podrum kuće jednog čovjeka, koji je bio [[Šijitizam|šijit]], u mjestu Sekat al-Mavali. Tu se posvetio [[ibadet]]u. Danima bi [[Post u islamu|postio]], a noći bi provodio u [[Namaz (islam)|molitvi]]. Krišom bi izlazio iz kuće i posjećivao mezar govoreći: 'Ovo je mezar čovjeka koji je bio potomak Muse ibn Džafara'. Uvijek je boravio u tom podrumu, a vijest o njegovom dolasku sljedbenicima [[Ahl al-bajt]]a stizala bi jednom po jednom sve dok se većina šijita nije upoznala s njim.|Nadžaši<ref name="Nadžaši1998.248"/>}} Njemu nepoznati potomak imama Kazima poslije će biti identificiran kao [[Hamza ibn Musa|Hamza]], a u neposrednoj blizini njegovog mezara kasnije će biti pokopan i sam Abdulazim Hasani.<ref name="Calmard1997.191.IranicaAbdalAzimalHasani"/> === Smrt === Tradicionalno navođen datum smrti Abdulazima Hasanija je 15. [[Ševval|ševala]] 252. [[Islamski kalendar|AH]] ([[28. oktobra]] [[866]]. AD),<ref>[[#Tehrani1983|Tehrani (1983)]], str. 290.</ref> prema čemu je umro za vrijeme života desetog [[Ali al-Hadi|imama Hadija]].<ref name="Calmard1997.191.IranicaAbdalAzimalHasani"/> Međutim, ukoliko se kao točan uzme [[Šarif al-Murtaza|Murtazin]] i [[Abu Džafar al-Tusi|Tusijev]] podatak da je bio ashab jedanaestog [[Hasan al-Askari|imama Askarija]], ispada da je Abdulazim bio živ između [[868]]. i [[874]]. godine (254–260. AH).<ref name="Calmard1997.191.IranicaAbdalAzimalHasani"/> O uzrocima njegove smrti postoje dvije predaje, prva je da je umro prirodnom smrću, a druga da je ubijen. [[Ahmed ibn Ali al-Nadžaši|Nadžaši]] tako piše da se Abdulazim "razbolio i umro",<ref name="Nadžaši1998.248"/> što potvrđuje i šejh Tusi navodeći samo da je "umro i pokopan u gradu [[Raj (Iran)|Reju]]".<ref>[[#Tusi1997|Tusi (1997)]], str. 193.</ref> S druge strane, postoji i predaja koja veli da je živ zakopan i tako postao [[šehid]]. [[Fahrudin Turajhi|Turajhi]] piše: "Od potomaka [[Abu Talib]]a, onaj tko je zakopan živ u Reju bio je Abdulazim Hasani".<ref>[[#Turajhi1959|Turajhi (1959)]], str. 8.</ref> Ipak, [[Bakir Kodžuri|Vaiz Kodžuri]] osporava takav scenario jer istraživajući njegov život nije pronašao niti jedan vjerodostojan i točan podatak koji bi mu išao u prilog.<ref>[[#VaizKodžuri2003|Vaiz Kodžuri (2003)]], str. 360.</ref> == Ostavština == === Mauzolej === {{glavni|Mauzolej Abdulazima Hasanija}} [[Datoteka:Shah Abdul Azim Mosque, near Tehran by Eugène Flandin.jpg|mini|desno|275px|Skica mauzoleja u [[Kadžarska Monarhija|kadžarsko doba]]<br />([[Eugène Flandin|E. Flandin]], [[1840]])]] [[Datoteka:Eid al-Ghadeer in Shah-Abdol-Azim shrine- Iran 2016 by tasnimnews.com 02.jpg|mini|desno|275px|Obilježavanje [[Događaj na Gadir-Humu|Eid al-Gadira]] u svetištu ([[2016]])]] Abdulazim Hasani sahranjen je u [[Mauzolej Abdulazima Hasanija|mauzoleju]] u [[Raj (Iran)|Reju]], danas na jugu [[Teheran]]a.<ref name="Calmard1997.191.IranicaAbdalAzimalHasani"/> Kako prenosi muhadis [[Husein Nuri Tabarsi|Nuri]], jedan je [[Šijitizam|šijitski]] vjernik u snu posjetio [[Muhamed]]a, i on mu je rekao: "Sutra će jednom od mojih potomaka u vrtu jabuka u kući Abduldžebara ibn Abdulvehaba Razija klanjati [[Dženaza-namaz|dženazu]]". On je potom kupio taj vrt i [[Vakuf|uvakufio]] ga za Abdulazima i druge šijite koji su tu pokopani.<ref>Vidi:<br />• [[#Nuri1987|Nuri (1987)]], str. 405.<br />• [[#Calmard1997|Calmard (1997)]], str. 191.<br />• [[#IranicaAbdalAzimalHasani|Madelung (13.7.2011)]]</ref> Upravo na temelju ove priče, [[groblje]] je poznato pod imenom "Masdžid-e šedžere" ili Mezar kraj drveta.<ref>Vidi:<br />• [[#IbnInaba1961|Ibn Inaba (1961)]], str. 94.<br />• [[#MFAMHA1996|MFAMHA (1996)]], str. 12.<br />• [[#Calmard1997|Calmard (1997)]], str. 191.<br />• [[#IranicaAbdalAzimalHasani|Madelung (13.7.2011)]]</ref> Šejh [[Ibn Babavajh|Saduk]] u poglavlju "Kamel al-Zijarat" spominje predaju da je neki čovjek iz Reja došao kod [[Ali al-Hadi|imama Hadija]] i rekao mu da je bio u posjeti mezaru Abdulazima Hasanija, na što mu je Hadi odgovorio: "Nagrada za posjetu Abdulazimovom mezaru je kao da si posjetio [[Mauzolej imama Huseina|mezar]] [[Husein ibn Ali|imama Huseina]]".<ref>Vidi:<br />• [[#Babavajh1989|Babavajh (1989)]], str. 99.<br />• [[#Calmard1997|Calmard (1997)]], str. 191.<br />• [[#IranicaAbdalAzimalHasani|Madelung (13.7.2011)]]</ref> Iz ovih razloga Hasanijev mauzolej predstavlja jedno od najpopularnijih šijitskih svetišta i dnevno ga posjećuju hiljade ljudi, a [[hodočašća]] su počela neposredno nakon Abdulazimove smrti.<ref name="Calmard1997.191.IranicaAbdalAzimalHasani"/> Sama centralna građevina podignuta je krajem [[10. vijek]]a za vrijeme vladavine vezira [[Sahib ibn Abad|ibn Abada]] i nadograđivana je tokom [[Seldžučka Monarhija|seldžučkog]], [[Safavidska Monarhija|safavidskog]] i [[Kadžarska Monarhija|kadžarskog perioda]].<ref name="Calmard1997.191.IranicaAbdalAzimalHasani"/> Tokom [[19. vijek|19.]] i politički turbulentnog [[20. vijek]]a, mauzolej je bio utočište raznim [[disident]]ima.<ref>[[#Calmard1997|Calmard (1997)]], str. 192.</ref> === Vrline i reputacija === Abdulazim Hasani je još za života uživao ugled kao potomak [[Muhamed]]a odnosno [[sejed]], pratilac [[Ali al-Hadi|imama Hadija]] i prenosilac [[hadis]]a, zbog čega je evidentno imao položaj autoriteta među malom [[Imamizam|imamitskom]] [[Šijitizam|šijitskom]] zajednicom u [[Raj (Iran)|Reju]].<ref name="Calmard1997.191.IranicaAbdalAzimalHasani"/> Alame [[Al-Hili|Hili]] u svojoj knjizi (ridžalu) Abdulazima predstavlja kao vrlog [[učenjak]]a.<ref>[[#Hili1997|Hili (1997)]], str. 226.</ref> Muhadis [[Husein Nuri Tabarsi|Nuri]], prenoseći tekstove [[Sahib ibn Abad|ibn Abada]], piše: "Bio je bogobojazan i pobožan, poznat po povjerljivosti, iskrenosti u govoru, učenjak u vjerskim pitanjima, vjerovao je u [[tevhid]] ([[monoteizam]]) i [[Pravda|pravdu]], i imao je mnogo predaja".<ref>[[#Nuri1987|Nuri (1987)]], str. 404.</ref> Zbog ovih [[vrlina]], Hasani je bio cijenjen i kod [[Ahl al-bajt]]a.<ref>[[#MFAMHA1996|MFAMHA (1996)]], str. 9.</ref> Primjerce, u predajama imama navodi se da mu se imam Hadi, prilikom Abdulazimovog dolaska u [[Samara (Irak)|Samaru]], obratio riječima: "O Abul Kasime! Ti si na istini jer nas priznaješ kao nasljednike... Ti si one vjere koju Bog voli, koju si od nas uzeo... Tebe je Uzvišeni Bog s ispravnim govorom učvrstio na [[dunjaluk]]u i [[ahiret]]u".<ref>Vidi:<br />• [[#Babavajh1997|Babavajh (1997)]], str. 419-420.<br />• [[#Nišapuri2008|Nišapuri (2008)]], str. 31-32.</ref> Ovaj razgovor između imama i Abdulazima poznat je kao "hadis obrazlaganja vjere" (''Hadis-e arz-e din''). Također, zabilježeno je i da je imam Hadi jednom prilikom posjetitelja iz [[Raj (Iran)|Reja]] posavjetovao da se o bilo kakvim težim vjerskim pitanjima konzultira upravo s Abdulazimom Hasanijem.<ref>Vidi:<br />• [[#Nuri1987|Nuri (1987)]], str. 406.<br />• [[#IranicaAbdalAzimalHasani|Madelung (13.7.2011)]]</ref> === Opus === U knjizi hadisa i predaja, više od stotinu [[hadis]]a prenosi se od Abdulazima Hasanija. [[Sahib ibn Abad|Ibn Abad]] navodi da je intenzivno prenosio predaje od [[Muhammad al-Taqi|imama Džavada]] i [[Ali al-Hadi|Hadija]].<ref>[[#AtarodiKučani1989|Atarodi Kučani (1989)]], str. 302.</ref> Napisao je i najmanje tri knjige:<ref name="Calmard1997.191.IranicaAbdalAzimalHasani"/> * "Dan i noć" ({{jez-per|یوم و لیله}}; ''Jeum va lejl''),<ref>Vidi:<br />• [[#Tehrani1983|Tehrani (1983)]], str. 190.<br />• [[#Calmard1997|Calmard (1997)]], str. 191.<br />• [[#VaizKodžuri2003|Vaiz Kodžuri (2003)]], str. 182.<br />• [[#IranicaAbdalAzimalHasani|Madelung (13.7.2011)]]</ref> sastoji od praktičnih djela na osnovu predaja [[Ahl al-bajt]]a i opisa dnevnih i noćnih [[ritual]]a,<ref name="Calmard1997.191.IranicaAbdalAzimalHasani"/> prema kojima svaka osoba može obavljati mustehabe i vadžibe.<ref>[[#VaizKodžuri2003|Vaiz Kodžuri (2003)]], str. 182.</ref> * "Hutbe zapovjednika pravovjernih" ({{jez-per|خُطَب امیرالمؤمنین‌}}; ''Hotab amir al-mo'menin''), knjiga o govorima imama [[Ali]]ja.<ref>Vidi:<br />• [[#Calmard1997|Calmard (1997)]], str. 191.<br />• [[#Nadžaši1998|Nadžaši (1998)]], str. 247.<br />• [[#IranicaAbdalAzimalHasani|Madelung (13.7.2011)]]</ref> * "Predaje Abdulazima Hasanija" ({{jez-per|روایات عبدالعظیم حسنی‌}}; ''Revajat-e Abdulazim Hasani''), zbirka njegovih ličnih predaja.<ref>Vidi:<br />• [[#Nuri1987|Nuri (1987)]], str. 404.<br />• [[#Calmard1997|Calmard (1997)]], str. 191.<br />• [[#IranicaAbdalAzimalHasani|Madelung (13.7.2011)]]</ref> Nijedno od tri navedena djela nije u potpunosti sačuvano, međutim, odlomke i sažetke istih do [[11. vijek]]a prenosili su [[al-Kolajni]], [[Sahib ibn Abad|ibn Abad]], [[ibn Babavajh]] (Saduk) i brojni drugi učenjaci.<ref name="Calmard1997.191.IranicaAbdalAzimalHasani"/> Njegove stavove o konceptima [[adl]]a i [[tevhid]]a posebno je hvalio ibn Abad, [[Bujidska Monarhija|bujidski]] [[veliki vezir]] stacioniran u [[Raj (Iran)|Reju]].<ref name="Calmard1997.191.IranicaAbdalAzimalHasani"/> Abdulazimove napore kasnije je nastavio ibn Babavajh koji mu je posvetio (danas izgubljenu) [[Biografija|biografiju]] "Zbirka Abdulazimovih predaja" ({{jez-per|جامع اخبار عبدالعظیم}}; ''Džame-je ahbar-e Abdulazim'').<ref>Vidi:<br />• [[#Calmard1997|Calmard (1997)]], str. 191.<br />• [[#Babavajh1998|Babavajh (1998)]], str. 174.</ref> Broj predaja koje su prenesene preko Abdulazima Hasanija od imama su: dvije predaje od [[Ali ar-Riza|imama Reze]], 26 predaja od [[Muhammad al-Taqi|imama Džavada]], devet predaja od [[Ali al-Hadi|imama Hadija]], te 65 hadisa koje je sam prenio.<ref name="MesgarLahoutiSajjadi2008"/> == Izvori == === Reference === {{reflist|4}} === Literatura === ;Monografije {{refbegin|2}} * {{ar icon}} {{cite book|ref=AtarodiKučani1989|last=Atarodi Kučani|first=Azizulah|authorlink=Azizulah Atarodi Kučani|title=Musnad al-Imam al-Džavad|trans_title=Obrana Imama Džavada|publisher=[[Astan Kuds Razavi]]|location=Mašhad|origyear=1410 AH|year=1989|oclc=28518069}} * {{fa icon}} {{cite book|ref=AtarodiKučani1994|last=Atarodi Kučani|first=Azizulah|authorlink=Azizulah Atarodi Kučani|title=Abdulazim al-Hasani hajatah va musnad|trans_title=Abdulazim Hasani, život i obrana|edition=3.|publisher=Entišarat-e Atarodi|location=Teheran|origyear=1373 AP|year=1994}} * {{ar icon}} {{cite book|ref=Babavajh1989|last=Babavajh|first=Abu Džafar Muhamed ibn Ali|authorlink=Ibn Babavajh|editor-last=Alami|editor-first=Husein|title=Tavab al-amal va ikab al-amal|trans_title=Nagrađivanje djela i kažnjavanje djela|publisher=Mo'asesat al-Alami al-Matbo'at|location=Bejrut|origyear=1410 AH|year=1989|oclc=54212966}} * {{ar icon}} {{cite book|ref=Babavajh1997|last=Babavajh|first=Abu Džafar Muhamed ibn Ali|authorlink=Ibn Babavajh|title=Al-Amali|trans_title=Diktati|publisher=Markaz al-Teba'ah va al-Našr fi Mo'asesat al-Bi'thah|location=Teheran|origyear=1417 AH|year=1997|oclc=40728763}} * {{ar icon}} {{cite book|ref=Babavajh1998|last=Babavajh|first=Abu Džafar Muhamed ibn Ali|authorlink=Ibn Babavajh|title=Al-Hidaja|trans_title=Vodstvo|publisher=Mo'asesat al-Amam al-Hadi|location=Kom|origyear=1418 AH|year=1998}} * {{ar icon}} {{cite book|ref=Hili1997|last=Hili|first=Džemaludin Hasan ibn Jusuf|authorlink=Al-Hili|editor-last=Kajomi Isfahani|editor-first=Džavad|title=Hulasat al-akval fi ma'rifat ahval al-ridžal|trans_title=Hilijev ridžal|publisher=Mo'asesat al-Fakahah|location=Teheran|origyear=1417 AH|year=1997|oclc=38868226}} * {{ar icon}} {{cite book|ref=Hoji1992|last=Hoji|first=Abdul-Kasim|authorlink=Abdul-Kasim Hoji|title=Modžtaba Ridžal al-Hadis|trans_title=Biografije sakupljača hadisa|edition=5.|volume=11|url=http://lib.eshia.ir/14036/11/53|origyear=1413 AH|year=1992}} * {{ar icon}} {{cite book|ref=IbnInaba1961|last=Ibn Inaba|first=Džemaludin Ahmed|authorlink=Džemaludin Ahmed ibn Ali ibn Inaba|editor-last=Talekani|editor-first=Muhamed-Hasan|editor-link=Muhamed-Hasan Talekani|title=Umdat al-talib fi ansab Al Abi Talib|trans_title=Glavna studija genealogije Abu Talibove porodice|publisher=Al-Matba'ah al-Hajdarija|location=Nadžaf|origyear=1380 AH|year=1961|oclc=313723395}} * {{fa icon}} {{cite book|ref=Komi2011|last=Komi|first=Abas|authorlink=Abas Komi|editor-last=Marandi|editor-first=Reza|title=Muntahi al-amal fi tavarih al-nabi va al-al|trans_title=Konačna nada|publisher=Entišarat-e Goli|location=Teheran|origyear=1390 AP|year=2011|isbn=9789647715386}} * {{fa icon}} {{cite book|ref=MFAMHA1996|author=Muavanat-e Farangi-je Astan-e Mukadas-e Hazrat Abdal-Azim (MFAMHA)|title=Sarzamin-e karamat|trans_title=Zemlja dostojanstva|publisher=Entišarat-e Dar al-Hadis|location=Teheran|origyear=1375 AP|year=1996|isbn=9789645985149|oclc=49298869}} * {{ar icon}} {{cite book|ref=MirDamad2002|last=Mir Damad|first=Muhamed-Baker|authorlink=Mir Damad|editor1-last=Kajsarijaha|editor1-first=Golam-Husein|editor2-last=Džalili|editor2-first=Nematolah|title=Al-Ravašeh al-Samavija|trans_title=Nebeski filtrati|publisher=Dar al-Hadis|location=Kom|origyear=1422 AH|year=2002|isbn=9789647489010|oclc=63051033}} * {{ar icon}} {{cite book|ref=Nadžaši1998|last=Nadžaši|first=Ahmed ibn Ali|authorlink=Ahmed ibn Ali al-Nadžaši|editor-last=Zandžani|editor-first=Musa Šubejri|editor-link=Musa Šubejri Zandžani|title=Ridžal al-Nadžaši|trans_title=Nadžašijev ridžal|edition=6.|publisher=Mo'asesat al-Našr al-Islami|location=Kom|origyear=1418 AH|year=1998}} * {{fa icon}} {{cite book|ref=Nišapuri2008|last=Nišapuri|first=Abu Muhamed Fazl ibn Šazan|authorlink=Fazl ibn Šazan Nišapuri|editor-last=Mahdavi Damgani|editor-first=Mahmud|title=Ruze al-Vazin|publisher=Mo'asesat-e farangi va etela'arasani Tebijan|location=Kom|url=https://library.tebyan.net/fa/Viewer/Switcher/129615/0|origyear=1387 AP|year=2008}}{{Dead link|date=December 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * {{ar icon}} {{cite book|ref=Nuri1987|last1=Nuri|first1=Husein|authorlink1=Husein Nuri Tabarsi|last2=al-Amili|first2=al-Hur|authorlink2=Al-Hur al-Amili|title=Hatam Mostadrak al-Vasel|trans_title=Konačni zaključak o sredstvima|volume=4|publisher=Mo'asesat Alul-Bejt|location=Kom|url=http://lib.eshia.ir/11011/4/404|origyear=1407 AH|year=1987|oclc=22324486}} * {{ar icon}} {{cite book|ref=Tehrani1983|last=Tehrani|first=Aga-Bozorg|authorlink=Aga-Bozorg Tehrani|title=Az-Zarija ila Tasanif aš-Šija|trans_title=Lista šijitskih knjiga|volume=7|publisher=Dar al-Adva|location=Bejrut|origyear=1403 AH|year=1983|oclc=643731952}} * {{ar icon}} {{cite book|ref=Turajhi1959|last=Turajhi|first=Fahrudin|authorlink=Fahrudin Turajhi|title=Al-Muntahab fi džam' al-marati va al-hutab|trans_title=Kolekcija izabranih tužaljki i predavanja|publisher=Al-Matba'ah al-Hajdarija|location=Nadžaf|origyear=1379 AH|year=1959|oclc=43813511}} * {{ar icon}} {{cite book|ref=Tusi1997|last=Tusi|first=Abu Džafar Muhamed ibn Hasan|authorlink=Abu Džafar al-Tusi|editor-last=Kajomi Isfahani|editor-first=Džavad|title=Al-Fihrist|trans_title=Katalog|publisher=Mo'asesat al-Našr al-Islami|location=Kom|origyear=1417 AH|year=1997}} * {{fa icon}} {{cite book|ref=VaizKodžuri2003|last=Vaiz Kodžuri|first=Muhamed Bakir ibn Ismail|authorlink=Bakir Kodžuri|editor-last=Eškevari|editor-first=Sadik-Husein|title=Ruh va rejhan, džanat al-naim va al-ajš al-salim fi ahval al-sejed Abdulazim al-Hasani|trans_title=Duša i bosiljak|publisher=Dar al-Hadis|location=Kom|origyear=1382 AP|year=2003}} {{refend}} ;Enciklopedije {{refbegin|2}} * {{en icon}} {{cite book|ref=Calmard1997|last=Calmard|first=Jean|authorlink=Jean Calmard|editors=[[Clifford Edmund Bosworth|Bosworth, C. E.]]; [[Emeri Johannes van Donzel|Donzel, E.]]; [[Wolfhart P. Heinrichs|Heinrichs, W. P.]]; [[Georges Lecomte|Lecomte, G]]|chapter=<u>Sh</u>āh ʿAbd al-ʿAẓīm al-Ḥasanī|title=San – Sze|series=[[Encyclopaedia of Islam]]|volume=9|edition=N.|publisher=[[E. J. Brill]]|location=Leiden|pages=191-192|year=1997|isbn=9789004104228|issn=1573-3912|doi=10.1163/1573-3912_islam_COM_1022|oclc=5862805806}} * {{en icon}} {{cite book|ref=IranicaAbdalAzimalHasani|last=Madelung|first=Wilferd|authorlink=Wilferd Madelung|title=ʿAbd-al-ʿAẓīm al-Ḥasanī|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=[[Columbia University]]|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/abd-al-azim-al-hasani|origdate=15. decembra 1982|date=13. jula 2011}} * {{en icon}} {{cite book|ref=MesgarLahoutiSajjadi2008|last1=Mesgar|first1=Sara Haji Husseini|last2=Lahouti|first2=Hassan|last3=Sajjadi|first3=Sadeq|editor1-last=Madelung|editor1-first=Wilferd|editor1-link=Wilferd Madelung|editor2-last=Daftary|editor2-first=Farhad|editor2-link=Farhad Daftari|chapter=ʿAbd al-ʿAẓīm al-Ḥasanī|title=A – Abū Ḥanīfa|series=[[Encyclopaedia Islamica]]|volume=1|publisher=[[Brill]]|location=Leiden|year=2008|isbn=9789004168602|issn=1875-9823|doi=10.1163/1875-9831_isla_COM_0013|oclc=5862846215}} {{refend}} == Vanjske veze == * {{fa icon}}{{ar icon}}{{en icon}} [https://www.abdulazim.com/ Službene stranice Abdulazimovog mauzoleja]{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} ;Ostali projekti {{WProjekti |commonscat = Abdul Azim al-Hasani |commonscatsh = Abdulazim Hasani }} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|789|866|Hasani, Abdulazim}} [[Kategorija:Muslimanski učenjaci]] [[Kategorija:Sakupljači hadisa]] [[Kategorija:Muhamedova porodica]] [[Kategorija:Iranski pisci]] [[Kategorija:Iranski Arapi]] [[Kategorija:Asketi]] [[Kategorija:Šijitizam]] [[Kategorija:Biografije, Abasidski Kalifat]] [[Kategorija:Biografije, Medina]] [[Kategorija:Biografije, Samarra]] [[Kategorija:Biografije, Bagdad]] [[Kategorija:Biografije, Teheran]] ke5o0fef4ps1odrnwuq380edm87qfn9 0 4616919 42586619 42314591 2026-05-01T10:47:17Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586619 wikitext text/x-wiki {{Izdavač knjiga | naziv = Arhipelag | slika = Logo Arhipelag.jpg | status = aktivan | osnovano = [[2007]]. | zemlja = [[Srbija]] | sedište = [[Beograd]] | izdanja = [[književnost]], [[istoriografija]], [[filozofija]], [[sociologija]], [[politička teorija]], [[psihologija]], ekonomija i leksikografija | sajt = http://www.arhipelag.rs }} '''Arhipelag''' je srpska izdavačka kuća osnovana [[15. maja]] [[2007]]. godine u Beogradu.<ref>[http://www.arhipelag.rs/o-nama/kuca/ Izdavačka kuća Arhipelag ]</ref> Osnivač '''Arhipelaga''' je pesnik i esejista [[Gojko Božović]].<ref>{{Cite web |title=Gojko Božović |url=http://svp.org.mk/poets/gojko-bozovic/?lang=en |access-date=2018-04-27 |archive-date=2017-01-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170104234546/http://svp.org.mk/poets/gojko-bozovic/?lang=en |dead-url=yes }}</ref> Izdavačka kuća Arhipelag je aktivan kulturni i izdavački projekat zasnovan na visokim kriterijumima u izboru knjiga, standardima profesionalnog izdavaštva, uređivački profilisanim bibliotekama, kao i na interaktivnom odnosu sa čitaocima. Doživljavajući izdavaštvo najpre kao deo kulture i kao nastavak i javno ispovedanje čitalačke strasti, Arhipelag je oblikovan kao izdavačka kuća koja je na strani svojih čitalaca kako izborom knjiga i izborom autora, tako i jasnim opredeljenjem za vrhunske vrednosti u svakoj od biblioteka koju objavljuje. Od samog početka Arhipelag je definisan kao izdavač koji objavljuje knjige u znaku najuzbudljivije mašte i najboljeg znanja. Osnovni koncept Arhipelaga jeste da na tržištu proverava svoje ideje i da ih tu zastupa, a da mu, pri tome, kultura daje visoke kriterijume i dobru meru u svakodnevnom poslu.Izbor Arhipelaga jeste da se, strpljivo i odgovorno, svakog dana uradi nešto u svom poslu, da knjige budu lepe i prepoznatljive, da se čitaocima predlažu najbolje knjige po meri našeg iskustva i da se od tih knjiga i njihovih pisaca stvaraju vidljive figure društvenih vrednosti. Arhipelag objavljuje dela iz vrhunske savremene srpske i svetske [[književnost]]i, [[istoriografija|istoriografije]], [[filozofija|filozofije]], [[sociologija|sociologije]], [[politička teorija|političke teorije]], psihologije, ekonomije i leksikografije.<ref>https://www.librarything.com/venue/75169/Izdava%C4%8Dka-ku%C4%87a-Arhipelag</ref> Arhipelag je izdavač dela Danila Kiša za Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku.<ref>http://www.danilokis.org/index1.html</ref> Arhipelag objavljuje knjige nekih od vodećih savremenih srpskih pisaca: [[Vida Ognjenović]], [[Jelena Lengold]], [[David Albahari]], [[Mihajlo Pantić]], [[Vladimir Tasić]], [[Uglješa Šajtinac]], [[Laslo Blašković]], [[Veselin Marković]] ili [[Vladislav Bajac]]. Arhipelag objavljuje knjige nekih od najznačajnijih savremenih svetskih pisaca, među kojima su Ljudmila Ulicka, David Grosman, Klaudio Magris, Majkl Kaningem, Karlos Fuentes, Đerđ Konrad, Čarls Simić, Peter Esterhazi, Vilijam T. Volman, Sesar Antonio Molina.<ref>http://www.avantartmagazin.com/arhipelag-vrhunske-knjizevnosti-festivalski-dani/{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Arhipelag je osnovao [[Beogradski festival evropske književnosti]] (jun 2012).<ref>http://www.blic.rs/vesti/beograd/otvoren-beogradski-festival-evropske-knjizevnosti/qh2eh25</ref> Arhipelag je jedan od osnivača [[Nagrada za ekonomsku istoriju Balkana|Nagrade za ekonomsku istoriju Balkana]] (avgust 2013).<ref>http://www.blic.rs/kultura/vesti/jeleni-rafailovic-nagrada-za-rad-iz-ekonomske-istorije-balkana/5gelktv</ref> Arhipelag je 2014. godinu objavio prvu domaću seriju elektronskih knjiga.<ref>http://www.blic.rs/kultura/vesti/arhipelag-prva-serija-domacih-e-knjiga/ry5cpmq</ref> Arhipelag je na [[Београдски сајам књига|Beogradskom sajmu knjiga]] proglašen za Izdavača godine u Srbiji (2009).<ref>http://www.vesti-online.com/Scena/Kultura/19546/Arhipelag-izdavac-godine-i-u-izboru-RTSa</ref> == Nagrade == Knjige u izdanju Arhipelaga dobile su u protekle tri godine preko 25 književnih nagrada, od kojih su neke međunarodne. Knjige srpskih pisaca objavljene u Arhipelagu prevedene su na preko 20 stranih jezika. Za svoje knjige, edicije ili dizajn Arhipelag je dobio nekoliko nagrada na domaćim i međunarodnim regionalnim sajmovima knjiga. Na Međunarodnom beogradskom sajmu knjiga (oktobar 2009) Arhipelag je proglašen za Izdavača godine u Srbiji. === 2018. === # Nagrada Društva književnika Vojvodine za knjigu godine: Uglješa Šajtinac Žena iz Huareza # Nagrada „Rade Jovanović“ za najbolju knjigu aforizama na srpskom jeziku u 2017. godini: Ratko Dangubić Crveni tepih === 2017. === # Nagrada „Podrum Radovanović“ za životno delo: Vida Ognjenović # „Andrićeva nagrada“ za najbolju knjigu priča u 2016. godini: Jelena Lengold Raščarani svet # Nagrada „Ramonda Serbica“ za književni opus: Vladimir Kopicl # Evropska nagrada za književnost: Darko Tuševljaković Jaz # Nagrada „Rade Jovanović“ za najbolju knjigu aforizama na srpskom jeziku u 2016. godini: Aleksandar Baljak Zidovi na horizontu === 2016. === # Povelja Foruma slovenskih kultura za najboljeg izdavača edicije 100 slovenskih romana: Arhipelag # Atlas evropske lirike: Amir Or # Nagrada „Janko Veselinović“ za najbolji istorijski roman na srpskom jeziku: Nikola Moravčević Grof Sava Vladislavić # Nagrada za životno delo „Torino u sintezi“: Aleksandar Baljak # Nagrada „Žička hrisovulja“: Živorad Nedeljković # Nagrada 11. međunarodnog podgoričkog sajma knjiga i obrazovanja za najbolju ediciju: edicija Zlatno runo # Nagrada „Književni plamen“: Klaudio Magris Dunav # Nagrada „Miodrag Ćupić“: Radomir Uljarević Škola odučavanja === 2015. === # Nagrada „Kočićevo pero“: Mihajlo Pantić Vonder u Berlinu # „Andrićeva nagrada“ za najbolju knjigu priča u 2014. godini: Uglješa Šajtinac Banatorijum # Nagrada za najbolju ediciju godine na 13. međunarodnom sajmu knjiga „Trg od knjige“ u Herceg Novom: edicija Dela Danila Kiša u deset knjiga # Nagrada „Rade Drainac“: Živorad Nedeljković Ulazak # „Petrovdanski vijenac“: Radomir Uljarević Škola odučavanja # Gračanička povelja: Živorad Nedeljković # Međunarodna književna nagrada „Prozart“: Vida Ognjenović # Medalja kulture za multikulturalnost i interkulturalnost: Srđan V. Tešin # Nagrada „Dimitrije Mitrinović“: Vladislav Bajac za Izabrana dela u izdanju Arhipelaga === 2014. === # Nagrada „Veljkova golubica“ za sveukupno pripovedačko stvaralaštvo: Mihajlo Pantić # Evropska nagrada za književnost: Uglješa Šajtinac Sasvim skromni darovi # Nagrada „Stefan Mitrov Ljubiša“: Amir Or Pohara # Nagrada za najbolju ediciju godine na 12. međunarodnom sajmu knjiga „Trg od knjige“ u Herceg Novom: edicija Zlatno runo # Nagrada „Kočićevo pero“: Borislav Čičovački Raskovnik === 2013. === # Nagrada za najbolji print oglas u Srbiji u 2013. godini (Zlatno prizanje Udruženja za tržišne komunikacije Srbije – UEPS): Oglas pod radnim nazivom Arhipelag – čovek-knjiga, New Moment magazin, br. 34, Beograd, novembar 2013 (New Moment New Ideas Company Y&R iz Beograda) # Povelja Počasni građanin Novog Beograda: Mihajlo Pantić # Njegoševa nagrada: Tomaž Šalamun # „Andrićeva nagrada“ za najbolju knjigu priča u 2012. godini: Mirjana Pavlović Trpeza bez glavnog jela # Nagrada „Vasko Popa“: Živorad Nedeljković Talas # Nagrada „Stevan Sremac“: Jelena Rosić Dan kada je Miz Lili postala ono što je oduvek bila # Međunarodna književna nagrada „Prozart“ (Festival PRO-ZA Balkan, Skoplje): Vladislav Bajac # Povelja Radio Beograda2 za dugogodišnju uspešnu saradnju: Gojko Božović === 2012. === # Nagrada „Ramonda Serbica“ za književni opus: Vladislav Bajac # Nagrada za izdavački poduhvat godine na 10. međunarodnom sajmu knjiga „Trg od knjige“ u Herceg Novom: Aleksandar Raković Rokenrol u Jugoslaviji 1956-1968. # Nagrada za najboljeg izdavača Sedmog međunarodnog podgoričkog sajma knjiga (nagrada za kompletnu godišnju izdavačku produkciju) # Nagrada „Jefimijin vez“: Jelena Lengold Bunar teških reči # Nagrada „Bora Stanković“ za najbolju knjigu godine: Uglješa Šajtinac Sasvim skromni darovi # Disova nagrada za pesnički opus: Dragan Jovanović Danilov # Vitalova nagrada za najbolju knjigu godine: Uglješa Šajtinac Sasvim skromni darovi # Svetska nagrada za humanizam Ohridske akademije humanosti: Vida Ognjenović # Nagrada „Kočićeva knjiga“: Vida Ognjenović za književni opus === 2011. === # Nagrada „Zlatni Hit Liber“: Vida Ognjenović Posmatrač ptica # Nagrada „Kočićevo pero“: Vida Ognjenović Posmatrač ptica # Evropska nagrada za književnost: Jelena Lengold Vašarski mađioničar # Velika nagrada BITEF-a: Igor Štiks Elijahova stolica (za predstavu nastalu po romanu) # Nagrada „Vasko Popa“: Dragan Jovanović Danilov Moja tačna priviđenja # Disova nagrada za pesnički opus: Živorad Nedeljković # Nagrada „Milovan Vidaković“: David Grosman === 2010. === # Nagrada „Meša Selimović“: Živorad Nedeljković Ovaj svet # Specijalne pohvale Udruženja književnih prevodilaca Srbije za prevod: ## Ana Ješić: Centralna Evropa Vilijama T. Volmana ## Snežana Milinković: Mikrokosmosi Klaudija Magrisa ## Mina Radulović i Niki Radulović: Bar Flober Aleksisa Stamatisa # Nagrada „Milovan Vidaković“: Klaudio Magris # Nagrada „Rastko Petrović“ za životno delo: Nikola Moravčević # Nagrada „Dimitrije Mitrinović“: Dragan Jovanović Danilov Otac ledenih brda # Nagrada „Kočićevo pero“: Vladislav Bajac Hamam Balkanija # Nagrada Međunarodnog sajma knjiga „Trg od knjige“ u Herceg Novom za najbolju ediciju godine: edicija Sto slovenskih romana # Nagrada „Jefimijin vez“: Živorad Nedeljković Ovaj svet # Nagrada nemačkih izdavača i knjižara za mir: David Grosman # Nominacija (širi izbor) za nagradu „Dublin Impact“: Vladislav Bajac Hamam Balkanija # Evropska nagrada za književnost: Goce Smilevski # Priznanje Muzeja grada Beograda za izvanrednu saradnju i značajan doprinos radu i razvoju Muzeja: Gojko Božović i Izdavačka kuća Arhipelag # Nagrada „Žan Mone“: Klaudio Magris Vi ćete, dakle, razumeti # Nagrada „Kočićeva knjiga“: Vladislav Bajac Hamam Balkanija === 2009. === # Nagrada „Biljana Jovanović“ za najbolju proznu knjigu u 2008. godini: Jelena Lengold Vašarski mađioničar # Nagrada IV međunarodnog podgoričkog sajma knjiga za najbolju opremljenu ediciju: edicija Zlatno runo # Nagrada „Žensko pero“ za najbolju proznu knjigu žene autora u 2008. godini: Jelena Lengold Vašarski mađioničar # „Zlatna povelja“ Bazara izdavaču knjige nagrađene nagradom „Žensko pero“: Arhipelag # Nagrada „Isidora Sekulić“ za najbolju knjigu objavljenu u 2008. godini: Vladislav Bajac Hamam Balkanija # Nagrada „Milovan Vidaković“: Đerđ Konrad # Nagrada na 7. Međunarodnom sajmu knjiga „Trg od knjige“ u Herceg Novom za najbolju ediciju godine: edicija Zlatno runo # Nagrada nemačkih izdavača i knjižara za mir: Klaudio Magris # Nagrada Izdavač godine na 54. međunarodnom beogradskom sajmu knjiga # Nagrada Zlatni HIT LIBER RTS i emisije „Hit Libris“ za jednu od deset najtraženijih knjiga u Srbiji u 2009. godini: Jelena Lengold Vašarski mađioničar # Nagrada Zlatni HIT LIBER RTS i emisije „Hit Libris“ za izdavača godine === 2008. === # Međunarodna književna nagrada Balkanika za najbolju objavljenu knjigu na nekom od balkanskih jezika u 2007. i 2008. godini: Vladislav Bajac Hamam Balkanija # Povelja Bibliotekarskog društva Srbije u znak zahvalnosti za doprinos razvoju čitalačkog interesovanja i bibliotekarstva u Srbiji: Gojko Božović # Nagrada Zlatni HIT LIBER RTS i emisije „Hit Libris“ za jednu od deset najtraženijih knjiga u Srbiji u 2008. godini: Vladislav Bajac Hamam Balkanija == Reference == {{reflist|2}} == Vanjske veze == * [http://www.arhipelag.rs/ Zvanični veb-sajt] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Nastanci 2007.]] [[Kategorija:Srpske izdavačke kuće]] [[Kategorija:Kompanije u Beogradu]] j7ki7ndtjh2toiqt9vu3ogcyq4i9lh9 2 4642895 42586629 42559580 2026-05-01T11:04:20Z Edgar Allan Poe 29250 /* Nagrade za izabrane članke */ 42586629 wikitext text/x-wiki <center> <div style="font-family: Optima, Trebuchet MS, sans-serif"> <div style="background:white; border:thin solid blue; padding:;.1em; margin: 0em 1em 1em 1em"> <div style="border: thick solid #DDDDCC;thin solid yellow"> <div style="border: thin solid blue; padding-top:.6em"> {| style="font-family:Optima, Trebuchet MS, sans-serif;" | <center>[[File:Edgar Allan Poe 2.jpg|96px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe]]</center> | <center>[[File:Denis Diderot by Louis-Michel van Loo.jpg|96px|link=Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe]]</center> | <center>[[File:Piet Mondrian and Pétro van Doesburg.jpg|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi]]</center> | <center>[[File:Benedetto da maiano, incoronazione di ferdinando I d'aragona e sei musici, 1490 ca., 01.JPG|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade]]</center> |- | style="margin-top:-.5em" | <center>[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Korisnička stranica]]</center> | <center>[[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|Razgovor]]</center> | <center>[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi|Doprinosi]]</center> | <center>[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade|Nagrade]]</center> |- | colspan=7 | <hr> |- | colspan=7 style="padding:.3em; font-family:Helvetica, Arial, Verdana, sans-serif" | <center>'''Poruku mi možete ostaviti [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom:Edgar_Allan_Poe&action=edit&section=new ovdje]'''</center> |} </div> </div> </div> </div> </center> Na ovoj se stranici nalazi popis nagrada koje su mi dodijeljene od strane kolega na projektu. == Opće nagrade == {| style="float: center; background:transparent; margin-left: 1em; margin-bottom: 0.5em" align=center |{{Barnstar-rad i trud|Za izuzetan trud na ovoj wiki|Vitek}} |{{Barnstar-rad i trud|za puuuuuno doprinosa :)|Vatrena ptica}} |{{Barnstar-rad i trud|i još jedna|Vatrena ptica}} |{{Barnstar-rad i trud|Za sve te članke :D|Duma}} |- |{{Barnstar-rad i trud|Staranje o slikama|Alekol}} |{{Barnstar-rad i trud|Za rad na člancima od Digimonima|Kolega2357}} |{{Barnstar-rad i trud|hvala :)|Mary_s985}} |{{Barnstar-rad i trud|Honorarni Estonac|Vipz}} |} {| style="float: center; background:transparent; margin-left: 1em; margin-bottom: 0.5em" align=center |{{Wikipedia:CEE Proljeće 2022/spomenica}} |{{Wikipedia:Mjesec Azije/spomenica|godina=2022}} | {| style="margin:auto; text-align:center; background:#327492; width:40px" | style="text-align:center; background:#FFFFFF;-moz-border-radius: 15px; padding: 6px 9px" | [[Datoteka:WikiLink Barnstar Hires.png|120px|Za celokupan doprinos akciji]]<div style="padding-top:6px;">Za učešće u [[Wikipedija:Akcija sređivanja članaka bez unutarnjih linkova 2|Akciji sređivanja članaka bez linkova 2]]</div> |- | style="color:white;" | '''Dodijelila''':<br />Wikizajednica |} |} ---- <gallery> Datoteka:Wiki_medal.jpg | <div style="text-align:center;">'''Wiki medalja'''<br />Za marljivo održavanje sh wiki [[User:Seiya|Seiya]]</div> Datoteka:Wiki_medal.jpg | <div style="text-align:center;">'''Wiki medalja'''<br /> Za stripove i projekt država <br />(i sretnu novu 2014).<br />[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]]</div> Datoteka:Jacques Louis David - Bonaparte franchissant le Grand Saint-Bernard, 20 mai 1800 - Google Art Project.jpg | <div style="text-align:center;">'''Za masovni projekt povećanja članaka francuske tematike'''.<br />[[User:Seiya|Seiya]]</div> Datoteka:More_fireworks_in_perth.jpg | <div style="text-align:center;">'''Wiki medalja'''<br />Za doprinos brojci od 430.000 članaka na ovoj Wiki - [[User:Vitek|Vitek]]</div> Datoteka:Wiki_medal.jpg | <div style="text-align:center;">'''Wiki medalja'''<br />Za čišćenje riječkih/fijumanskih tema.<br />[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]]</div> Datoteka:Wiki_medal.jpg | <div style="text-align:center;">'''Wiki medalja'''<br /> Za održavanje projekta i marljivi rad<br />[[Korisnik:Aca|Aca]]</div> Datoteka:Wiki_medal.jpg | <div style="text-align:center;">'''Wiki medalja'''<br />Velered Istre i Kvarnera s lentom i Danicom.<br />[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]]</div> Datoteka:Wiki_medal.jpg|<center>'''[[Korisnik:Inokosni organ/Godišnja nagrada Srpskohrvatske wikipedije#Godišnja nagrada Srpskohrvatske wikipedije 2023|Godišnja nagrada 2023.]]'''</br> Za trud, rad i dobre doprinose! – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] </gallery> == Hall of Fame ([[Korisnik:Orijentolog|Beduin]]) == {| style="float: center; background:transparent; margin-left: 1em; margin-bottom: 0.5em" align=center | {| align=center width=100px style= "text-align:center;background:green; color:white;-moz-border-radius: 15px;" |style= "text-align:center;background:lightgreen; color:white;-moz-border-radius: 15px; height:65px;" | [[Datoteka:Frog cartoon.png|60px|Poludeli žabar]]<br /><small>Za povampirenog žabara...</small> |- |<small>'''Dodelio''':</small><br>[[User:Orijentolog|<font color=white>''Orijentolog''</font>]] |} | {| align=center width=100px style= "text-align:center;background:grey; color:white;-moz-border-radius: 15px;" |style= "text-align:center;background:#dfdfdf; color:white;-moz-border-radius: 15px; height:65px;" | [[Datoteka:Flag of ikhwan.jpg|80px|Za uklanjanje 6000 slika i pretvaranje projekta u mini salafo-kalifat]]<br /><small>Za vehabiju godine :)</small> |- |<small>'''Dodjelio''':</small><br>[[User:Orijentolog|<font color=white>''Orijentolog''</font>]] |} | {| align=center width=100px style= "text-align:center;background:blue; color:white;-moz-border-radius: 15px;" |style= "text-align:center;background:#9a9aff; color:white;-moz-border-radius: 15px; height:65px;" | [[Datoteka:GeorgeWBush.jpg|80px|Zbog provokacija s drugom Castrom]]<br />Nagrada "George W. Bush"<br /><small>za uterivača demokratije 2016.</small> |- |<small>'''Dodelio''':</small><br>[[User:Orijentolog|<font color=white>''Orijentolog''</font>]] |} |} == Nagrade za izabrane članke == {{Nagrada za izabrani članak | članak =Francuska rukometna reprezentacija | mjesec =maj | godina =2011. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Jack Trbosjek | mjesec =jun | godina =2011. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Harry Potter and the Deathly Hallows - Part 2 | mjesec =oktobar | godina =2011. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Lea i Darija | mjesec =mart | godina =2012. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Braća Kray | mjesec =jun | godina =2012. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Lewis Carroll | mjesec =septembar | godina =2012. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Franz Kafka | mjesec =februar | godina =2013. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Svećenikova djeca | mjesec =mart | godina =2013. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Sherlock Holmes (2009) | mjesec =august | godina =2013. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Leomon | mjesec =septembar | godina =2013. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Anwar Sadat | mjesec =oktobar | godina =2013. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Sherlock Holmes | mjesec =decembar | godina =2013. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Joker (strip) | mjesec =mart | godina =2014. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Sherlock Holmes: A Game of Shadows | mjesec =jun | godina =2014. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Francuska | mjesec =novembar | godina =2014. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Penguin | mjesec =decembar | godina =2014. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske | mjesec =januar | godina =2015. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Riddler | mjesec =mart | godina =2015. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =André Malraux | mjesec =maj | godina =2015. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Nobelova nagrada za književnost | mjesec =jun | godina =2015. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Mr. Freeze | mjesec =juli | godina =2015. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =William Faulkner | mjesec =septembar | godina =2015. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Psycho-Pass: The Movie | mjesec =oktobar | godina =2015. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Two-Face | mjesec =novembar | godina =2015. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Psycho-Pass | mjesec =decembar | godina =2015. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Talk Talk | mjesec =mart | godina =2016. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Edvard Beneš | mjesec =august | godina =2016. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =UEFA Euro | mjesec =septembar | godina =2016. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Benešovi dekreti | mjesec =oktobar | godina =2016. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =FIFA Svjetsko prvenstvo 1998. | mjesec =decembar | godina =2016. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Perfect World | mjesec =januar | godina =2017. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =UEFA Euro 2016. | mjesec =februar | godina =2017. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Albert Camus | mjesec =februar | godina =2017. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Joseph Goebbels | mjesec =mart | godina =2017. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Reinhard Heydrich | mjesec =april | godina =2017. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 2017. | mjesec =april | godina =2017. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =FIFA Svjetsko prvenstvo 2014. | mjesec =maj | godina =2017. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Mad Hatter (DC Comics) | mjesec =maj | godina =2017. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Hermann Göring | mjesec =maj | godina =2017. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Venezuela | mjesec =jun | godina =2017. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Batman | mjesec =jun | godina =2017. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Roland Freisler | mjesec =juli | godina =2017. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Naked (film, 1993){{!}}Naked | mjesec =juli | godina =2017. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Hladni rat | mjesec =septembar | godina =2017. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Afrički kup nacija 2010. | mjesec =oktobar | godina =2017. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Leopold i Loeb | mjesec =oktobar | godina =2017. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Calendar Man | mjesec =oktobar | godina =2017. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Velika Kolumbija | mjesec =novembar | godina =2017. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Rómulo Betancourt | mjesec =januar | godina =2018. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Z (film) | mjesec =januar | godina =2018. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Digimon Adventure (film) | mjesec =februar | godina =2018. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Antigone | mjesec =mart | godina =2018. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Europsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2018. | mjesec =april | godina =2018. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Kambodža | mjesec =april | godina =2018. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Saint's Supper | mjesec =maj | godina =2018. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Jean Anouilh | mjesec =maj | godina =2018. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Demokratska Kampućija | mjesec =juli | godina =2018. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =The Killing Fields (film) | mjesec =septembar | godina =2018. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =It (miniserija) | mjesec =septembar | godina =2018. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =It (film, 2017) | mjesec =oktobar | godina =2018. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =FIFA Svjetsko prvenstvo 2018. | mjesec =novembar | godina =2018. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Novi val | mjesec =novembar | godina =2018. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Edgar Allan Poe | mjesec =decembar | godina =2018. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =H. P. Lovecraft | mjesec =januar | godina =2019. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Synthpop | mjesec =januar | godina =2019. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Kambodžanski genocid | mjesec =februar | godina =2019. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =The Gates of Judgment | mjesec =februar | godina =2019. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Honduras | mjesec =februar | godina =2019. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Fudbalski rat | mjesec =mart | godina =2019. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Šerlok Holms (TV serija) | mjesec =mart | godina =2019. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =IHF Svjetsko prvenstvo u rukometu | mjesec =april | godina =2019. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =IHF Svjetsko prvenstvo 2019. | mjesec =juni | godina =2019. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Bertrand Russell | mjesec =august | godina =2019. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Piet Mondrian | mjesec =septembar | godina =2019. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Benin | mjesec =septembar | godina =2019. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Francuska Zapadna Afrika | mjesec =oktobar | godina =2019. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Desjat negritjat | mjesec =novembar | godina =2019. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Scarecrow | mjesec =januar | godina =2020. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Fidži | mjesec =februar | godina =2020. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hondurasa | mjesec =mart | godina =2020. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Boston Celtics | mjesec =maj | godina =2020. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Ono (lik) | mjesec =august | godina =2020. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Larry Bird | mjesec =septembar | godina =2020. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =FIFA Svjetsko prvenstvo | mjesec =oktobar | godina =2020. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Professor Pyg | mjesec =novembar | godina =2020. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Dream Team | mjesec =decembar | godina =2020. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =FIFA Svjetsko prvenstvo 1950. | mjesec =januar | godina =2021. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Salvador Dalí | mjesec =februar | godina =2021. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Kevin McHale (košarkaš) | mjesec =februar | godina =2021. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2021. | mjesec =mart | godina =2021. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Murder on the Orient Express (film, 1974) | mjesec =maj | godina =2021. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =UEFA Euro 2020. | mjesec =august | godina =2021. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =EHF Euro 2020. | mjesec =septembar | godina =2021. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =FIFA Svjetsko prvenstvo 1938. | mjesec =novembar | godina =2021. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Estonija | mjesec =decembar | godina =2021. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Harry S. Truman | mjesec =april | godina =2022. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Estonski rat za nezavisnost | mjesec =maj | godina =2022. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =EHF Euro 2022. | mjesec =maj | godina =2022. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Alfred Rosenberg | mjesec =juli | godina =2022. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Edogawa Ranpo | mjesec =septembar | godina =2022. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Raspjevana revolucija | mjesec =septembar | godina =2022. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Estonska vlada u egzilu | mjesec =novembar | godina =2022. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Fudbalska reprezentacija Estonije | mjesec =januar | godina =2023. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Eurosong 2002. | mjesec =mart | godina =2023. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2023. | mjesec =april | godina =2023. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Bleach (manga) | mjesec =maj | godina =2023. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =FIFA Svjetsko prvenstvo 2022. | mjesec =jun | godina =2023. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =The Scales of Justice 〈299/300〉 | mjesec =juli | godina =2023. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Catwoman | mjesec =august | godina =2023. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Dmitrij Šostakovič | mjesec =septembar | godina =2023. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Surinam | mjesec =novembar | godina =2023. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Smrt Djevojčice sa žigicama (film) | mjesec =decembar | godina =2023. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci | mjesec =januar | godina =2024. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Bitange i princeze | mjesec =mart | godina =2024. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Ling tosite sigure | mjesec =mart | godina =2024. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =EHF Euro 2024. | mjesec =maj | godina =2024. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Sjeverna Koreja | mjesec =juli | godina =2024. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Mathieu Kérékou | mjesec =august | godina =2024. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Francuska – Hrvatska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 2018.) | mjesec =septembar | godina =2024. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =AFC Azijski kup 1984. | mjesec =decembar | godina =2024. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =UEFA Euro 2024. | mjesec =januar | godina =2025. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Dikembe Mutombo | mjesec =mart | godina =2025. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2025. | mjesec =maj | godina =2025. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Epizoda 9 (Bitange i princeze, sezona 1) | mjesec =juni | godina =2025. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Tjesnačka naselja | mjesec =august | godina =2025. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2020. – muškarci | mjesec =septembar | godina =2025. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Sook Ching | mjesec =oktobar | godina =2025. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Osamu Dazai | mjesec =decembar | godina =2025. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Shōnan-tō | mjesec =februar | godina =2026. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Ningen Shikkaku | mjesec =maj | godina =2026. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =EHF Euro 2026. | mjesec =maj | godina =2026. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Mirotvorac (film) | mjesec =juli | godina =2026. }} ef2ibwcbkx22fh1rreoax8ih2shv56b 0 4663430 42586476 42346201 2026-04-30T14:35:35Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586476 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Świnoujście | ime_genitiv =Świnoujścia | izvorno_ime = | slika_panorama =Wolin_i_Uznam_lipiec_2014_375.jpg | veličina_slike = 300px | opis_slike=[[Panorama]] [[grad]]a | slika_lokacijska_karta_država =Poljska | slika_lokacijska_karta_opis=Pozicija Świnoujścia u Poljskoj | širina-stupnjevi =53 | širina-minute =55 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =14 | dužina-minute=15 | dužina-oznaka=E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Poljska}} | lokacija1_ime =[[Vojvodstva Poljske|Vojvodstvo]] | lokacija1_info =[[Zapadnopomeransko vojvodstvo|Zapadnopomeransko]] | lokacija2_ime =[[Povjat]] | lokacija2_info =Świnoujście | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum =[[1765]].<ref name=city/> | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe=[[gradonačelnik]] | ime_vođe =Janusz Żmurkiewicz | stranka_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna=202 [[km²]]<ref name=city/> | površina_uža = | površina_šira= | visina =5<ref name=city/> | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2019]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo=40,888<ref name=city/> | stanovništvo_gustoća =202.3 stan. / [[km²]]<ref name=city/> | stanovništvo_uže= | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona=[[UTC+1]] | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj =72-600 - 72-612<ref name=city/> | pozivni_broj=(+48) 77 | gradovi_prijatelji = | web_stranica = }} '''Świnoujście''' ([[njemački jezik|njemački]]: ''Swinemünde'') je [[luka|lučki]] [[grad]] od 40,888 [[Stanovništvo|stanovnika]]<ref name=city>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/poland/cities/ | title =''Poland: Major Cities'' | accessdate =30.12.2020. | language=engleski | publisher=City population}}</ref> na krajnjem [[sjeverozapad]]u [[Poljska|Poljske]] u [[Zapadnopomeransko vojvodstvo|Zapadnopomeranskom vojvodstvu]]. == Geografija == Świnoujście leži u [[Ušće|ušću]] [[rukavac|rukavca]] [[rijeka|rijeke]] [[Odra|Odre]] - [[Świna|Świne]], na niskom [[pijesak|pješčanom]] [[otok]]u [[Usedom]], koji razdvaja [[Szczecinski zaljev]] od [[Baltičko more|Baltičkog mora]].<ref name=brit/> Dio Świnoujścia prostire se po otoku [[Wolin]] ([[industrija|industrijski]] [[kvart]]ovi; Warszów, Przytór-Łunowo i Ognica). Tu se nalaze [[željeznica|željeznička]] i [[autobus]]na stanica i [[trajekt]]na [[luka]] za [[Skandinavija|Skandinaviju]].<ref name=geo>{{cite web | url =http://www.swinoujscie.pl/en/contents/content/37/2 | title =''About the city'' | accessdate =31.12.2020. | language =engleski | publisher =Świnoujście | archive-date =2019-05-18 | archive-url =https://web.archive.org/web/20190518030536/http://www.swinoujscie.pl/en/contents/content/37/2 | url-status =dead }}</ref> Świnoujście je zajedno sa pedesetak [[km]] udaljenim [[Szczecin]]om, jedan od najvećih [[luka|lučkih]] kompleksa u Poljskoj.<ref name=brit/> == Historija == [[datoteka:Latarniaswinoujscie.jpg|thumb|left|240px|Pogled na [[grad]] i [[ušće]]]] Prema ugovoru sklopljenim [[1721]]. sa [[Švedska|Švedskom]], - [[Szczecin]] i [[otok|otoci]] [[Wolin]] i [[Usedom]] pripali su [[Kraljevina Pruska|Kraljevini Pruskoj]], ali Pruska nije smjela graditi nikakvu [[luka|luku]] po tim otocima, već su brodovi iz [[Szczecin]]a trebali ploviti [[rukavac|rukavcem]] Piane koji su kontrolirali (i naplaćivali [[carina|carinu]]) Šveđani. Da to nekako zaobiđu, pruski vladari odlučili su iskoristiti [[rukavac]] Świne, na čijem je ušću već postojalo [[ribarstvo|ribarsko]][[naselje]]<ref name=his/>, koje je prvi put [[dokument]]irano još [[1181]].<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.britannica.com/place/Swinoujscie | title =''Świnoujście, Poland'' | accessdate =31.12.2020. | language=engleski | publisher=Encyclopaedia Britannica}}</ref> Radovi na regulaciji [[rukavac|rukavca]] Świne započeli su [[1721]]., dovršeni su [[1747]]. pa je tad Swinemünde proglašen [[more|morskom]] [[luka|lukom]]. Nažalost ubrzo je započeo [[Sedmogodišnji rat]] ([[1759]]. - [[1762]].), pa je [[švedska]] [[vojska]] u povlačenju unišila [[luka|luku]]. Ona je ubrzo popravljena, pa je [[Povelja|poveljom]] [[Kraljevina Pruska|pruskog]] [[kralj]]a [[Fridrik II. Veliki|Fridrika II]] Swinemünde dobio [[1765]]. [[gradska prava|status grada]].<ref name=his/> Nakon izgradnje [[lukobran]]a [[1818]]. - [[1824]]. [[luka]] je postala sigurna čak i za [[oluja]], između [[1874]]. - [[1880]]. prokopan je Kraljevski kanal koji je znatno skratio plovidbu do [[Szczecinski zaljev|Szczecinskog zaljeva]].<ref name=his/> U to vrijeme grad je postao i [[resort|turistički resort]].<ref name=his/> Swinemünde je od [[1856]]. [[Pješadija|pješadijski]] [[garnizon]], a od [[1863]]. i mala [[pomorska baza]] za dva [[jedrenjak]]a, pa su [[1848]]. podignuti [[bedem]]i. Po izbijanju [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Swinemünde je živio kao [[pomorska baza]], koja je bitno povećana u [[Međuratni period|međuratnom periodu]] kao baza [[Kriegsmarine]]. U njoj je [[1931]]. [[komandant]] [[garnizon]]a bio [[Wilhelm Canaris]] (kasniji načelnik [[Abwehr]]a). Grad je radio za [[Wehrmacht]], ali je živio spokojno, tako da je na prelazu [[1944]]. / [[1945|45]]. u njemu živjelo oko 40 000 stanovnika (od kojih su mnogi bili vojnici). To je trajalo sve do [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|Savezničkog]] [[bombardovanje|bombardiranja]] [[12. mart]]a [[1945]]., kad je u [[Avijacijski napad|napadu avijacije]] razoreno 55% [[zgrada]], potopljeno nekoliko desetaka [[brod]]ova, i [[ubistvo|pobijeno]] oko 23 000 stanovnika.<ref name=his/> Jedinice [[Crvena armija|Crvene Armije]] zauzele su Swinemünde [[5. maj]]a [[1945]]. kao posljednji u [[Pomeranija|Pomeraniji]].<ref name=his/> Na [[Hladni rat#Potsdamska konferencija i kapitulacija Japana|Potsdamskoj konferenciji]], zacrtane su [[granica|granice]] Poljske duž [[rijeka]] [[Odra|Odre]] Oder i [[Lužička Nisa|Lužičke Nise]], ali je granica kod Świnoujście definirana je tek [[1950]].<ref name=his/> Nakon [[Drugi svjetski rat|rata]] obnovljena je luka i podignuta velika [[tvornica]] [[ribe|ribljih]] [[konzerva|konzervi]]<ref name=his>{{cite web | url =http://www.swinoujscie.pl/en/contents/content/40/74 | title =''History'' | accessdate =31.12.2020. | language =engleski | publisher =Świnoujście | archive-date =2019-05-18 | archive-url =https://web.archive.org/web/20190518172013/http://www.swinoujscie.pl/en/contents/content/40/74 | url-status =dead }}</ref> a [[2015]]. i [[Tečni prirodni gas#TPG-terminal|Terminal za ukapljeni plin]].<ref name=ter>{{cite web | url =https://www.hydrocarbons-technology.com/projects/swinoujscie/ | title =''Swinoujscie LNG Gas Terminal, Baltic Coast, Poland'' | accessdate =31.12.2020. | language=engleski | publisher=Hydrocarbons technology}}</ref> == Pobratimski gradovi == * {{flagicon|Njemačka}} [[Heringsdorf]], [[Njemačka]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Nordenham]], [[Njemačka]] * {{flagicon|Rusija}} [[Svetli (Kalinjingradska oblast)|Svetli]], [[Rusija]] * {{flagicon|Švedska}} [[Ystad]], [[Švedska]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == {{commonscat|Świnoujście}} * [http://www.swinoujscie.pl/ ''Urząd Miasta Świnoujście'' (službene stranice)] {{pl icon}} [[Kategorija:Gradovi u Poljskoj]] 5ijc85wyp68w53492nvvhc5ez12k1pc 0 4663440 42586475 42405571 2026-04-30T14:35:31Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586475 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vodotok | ime=Świna | drugo_ime = | slika =Swinoujscie_30.jpg | slika_širina = 260px | slika_opis =[[Riječna delta|Delta]] kod [[Świnoujście]] | kontinenti= [[Evropa]] | regije = [[Zapadnopomeransko vojvodstvo]] | države = {{flag|Poljska}} | pokrajine = | gradovi =[[Świnoujście]] | izvor =[[Szczecinski zaljev]]<ref name=brit/> | izvor_visina = | izvor_koord = | ušće =[[Świnoujście]] | ušće_visina = | ušće_koord =53°55′21″N 14°16′52″E | ušće_vrsta = | dužina =16<ref name=brit/> | pritoke= | prot_jezera = | vodopadi = | ade = | protok_sred = | protok_min = | protok_maks = | sliv = [[Baltičko more|baltički]] | površina = | ulijeva_se_u =[[Baltičko more]] | broj_vrsta = | zaš_područja = | mostovi = | brane = | akumulacije = | plovnost = | luke = | kol_robe = | karta=Swinoujscie_Landsat.jpeg | karta_širina = | karta_opis =[[Fotografija]]a [[Usedom|Otoka Usedom]] sa [[sliv]]om Świne }} '''Świna''' ([[njemački jezik|njemački]]: ''Swine'') je [[rukavac]] [[rijeka (vodotok)|rijeke]] [[Odra|Odre]] na [[sjeverozapad]]u [[Poljska|Poljske]] dug 16 [[km]] koji kod [[grad]]a [[Świnoujście]] [[ušće|uvire]] u [[Baltičko more]].<ref name=brit/> == Hidrologija== Świna je prirodni [[kanal]] kojim [[voda|vode]] [[Szczecinski zaljev|Szczecinskog zaljeva]] otječu prema [[sjever]]u u [[Baltičko more]]. Njeno [[riječno korito|korito]] [[širina|široko]] od 100 do 1000 [[metar]]a, razdvaja [[Usedom|Otok Usedom]] od [[Wolin|Otoka Wolin]].<ref name=brit/> Na svom kratkom toku ima brojne [[otok]]e od kojih je najveći ''Wielki Krzek''.<ref name=brit/> Świna je najkraći [[rukavac]], ostala dva [[Peenestrom]] i [[Dziwna]] su duži.<ref name=brit/> [[Voda|Vode]] Świne su [[Bočata voda|boćate]], a [[salinitet]], zavisi o [[vjetar|vjetrovima]]<ref name=brit/> Na Świni postoji samo jedan [[most]], i to na sredini - Piastowski, a na [[ušće|ušću]] kod [[Świnoujście]] [[trajekt]]ni terminal.<ref name=brit>{{cite web |url =https://eturystyka.wzp.pl/Poznawaj-Przyroda-Rzeki_i_kanaly/a,8555/Ciesnina_Swina |title =Cieśnina Świna, Świnoujście |publisher =Pomorze Zachodnie |language =poljski |accessdate =1.01. 2021 |archive-date =2020-08-07 |archive-url =https://web.archive.org/web/20200807212402/https://eturystyka.wzp.pl/Poznawaj-Przyroda-Rzeki_i_kanaly/a,8555/Ciesnina_Swina }}</ref> Prema ugovoru sklopljenim [[1721]]. sa [[Švedska|Švedskom]], - [[Szczecin]] i [[otok|otoci]] [[Wolin]] i [[Usedom]] pripali su [[Kraljevina Pruska|Kraljevini Pruskoj]]. [[Kraljevina Pruska|Pruska]] je te iste [[1721]]. počela sa radovima na regulaciji Świne, a oni su dovršeni [[1747]]. pa je tad [[Świnoujście]] postao [[more|morska]] [[luka]]. Nakon tog je od [[1874]]. do [[1880]]. prokopan ''Kraljevski kanal'', kojim je znatno skraćena plovidba do [[Szczecinski zaljev|Szczecinskog zaljeva]].<ref name=his>{{cite web | url =http://www.swinoujscie.pl/en/contents/content/40/74 | title =''History'' | accessdate =01.01.2021. | language =engleski | publisher =Świnoujście | archive-date =2019-05-18 | archive-url =https://web.archive.org/web/20190518172013/http://www.swinoujscie.pl/en/contents/content/40/74 | url-status =dead }}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Świna}} * [https://eturystyka.wzp.pl/Poznawaj-Przyroda-Rzeki_i_kanaly/a,8555/Ciesnina_Swina ''Cieśnina Świna, Świnoujście''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200807212402/https://eturystyka.wzp.pl/Poznawaj-Przyroda-Rzeki_i_kanaly/a,8555/Ciesnina_Swina |date=2020-08-07 }} {{pl icon}} [[Kategorija:Rijeke u Poljskoj]] 1hla1z73t5hm673zkj67u4xia89tke9 0 4664195 42586489 42582765 2026-04-30T15:52:39Z Edgar Allan Poe 29250 42586489 wikitext text/x-wiki {{Infookvir rukometaš | ime = Mathias Gidsel | slika = 2025-06-01 Mathias Gidsel by mroptimax.jpg | slika_širina = | slika_opis = | država = {{flag|Danska}} | puno ime = | nadimak = | datum rođenja = [[8. veljače]] [[1999.]] | mjesto rođenja = {{flagicon|DAN}} [[Skjern]] | država rođenja = [[Danska]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = 1.90 m | pozicija = DV | ruka = lijeva | trenutačni klub = {{flagicon|DAN}} [[GOG Håndbold]] | broj u klubu = 19 | ugovor = | juniorski klubovi = <!--ako postoje dva ili više, preporučljivo koristiti: {{Tri stupca}}--> | mlade godine = | godina = | profesionalni klubovi = {{Tri stupca | 2017 – 2022 | {{flagicon|DAN}} [[GOG Håndbold]] | 119 (372) | 2022 – | {{flagicon|NJE}} [[Füchse Berlin]] | }} | nastupi(golovi) = | reprezentacija = {{RukRep|DAN}} | debi = [[7. studenog]] [[2020.]] | protiv = {{flagicon|FIN}} [[Rukometna reprezentacija Finske|Finske]] | godine u reprezentaciji = 2020 – | nastupi u reprezentaciji(golovi) = 37 (174) | godine treniranja = | klubovi = <!--ako postoje dva ili više, preporučljivo koristiti: {{Dva stupca}}--> }} '''Mathias Gidsel''' ([[Skjern]], [[8. veljače]] [[1999.]]), [[Danska|danski]] rukometaš i reprezentativac koji igra kao desni vanjski, mada može igrati i na desnom krilu. Gidsel je profesionalac od [[2017.]] godine, kada je igrao za danski [[GOG Håndbold]]. Godine [[2022.]] prelazi u njemački [[Füchse Berlin]]. Za [[Rukometna reprezentacija Danske|reprezentaciju Danske]] debitirao je [[7. studenog]] [[2020.]] godine u utakmici protiv [[Rukometna reprezentacija Finske|Finske]], a već je [[2021.]] godine igrao na [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2021.|Svjetskom prvenstvu u Egiptu]], gdje je bio jedan od najboljih danskih igrača i strijelaca; Gidsel je na turniru izabran i za najboljeg desnog vanjskog na turniru. {{Najbolji strijelci IHF Svjetskih prvenstava u rukometu}} {{Najbolji strijelci EHF Eura}} {{Igrač godine IHF-a}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1999||Gidsel, Mathias}} [[Kategorija:Danski rukometaši]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u rukometu (igrači)]] [[Kategorija:Olimpijski pobjednici u rukometu (igrači)]] [[Kategorija:Danski olimpijci]] dp4rujlhp9g2aujnahxdt0tok5dbssb 0 4670365 42586587 42405731 2026-05-01T01:16:47Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586587 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vodotok | ime=Aiviekste | drugo_ime = | slika =Aiviekste_pie_Lubānas_2000-07-27.jpg | slika_širina = 260px | slika_opis=Rijeka kod [[Lubāns|Jezera Lubāns]] | kontinenti= [[Evropa]] | regije =[[Latgalija]] | države ={{flag|Latvija}} | pokrajine = | gradovi =[[Pļaviņas]] | izvor =[[Lubāns|Jezero Lubāns]] | izvor_visina = | izvor_koord = | ušće =kod [[grad]]a [[Pļaviņas]] u [[Zapadna Dvina|Zapadnu Dvinu]] | ušće_visina = | ušće_koord =56.6144°N 25.7583°E | ušće_vrsta = | dužina =114 <ref name=brit/> | pritoke= | prot_jezera = | vodopadi= | ade = | protok_sred = | protok_min = | protok_maks = | sliv = [[baltik|baltički]] | površina =9,300 <ref name=brit/> | ulijeva_se_u =[[Zapadna Dvina|Zapadnu Dvinu]] | broj_vrsta = | zaš_područja = | mostovi = | brane = | akumulacije = | plovnost = | luke = | kol_robe = | karta= | karta_širina = | karta_opis = }} '''Aiviekste''' je [[rijeka]] u centru [[Latvija|Latvije]] duga 114 [[km]] lijeva [[pritok]]a [[Zapadna Dvina|Zapadne Dvine]].<ref name=brit/> == Hidrologija== Aiviekste [[izvor|izvire]] iz [[Lubāns|Jezera Lubāns]] u [[Latgalija|Latgaliji]]. Od tamo teče prema [[zapad]]u prema [[ušće|ušću]] u [[Zapadna Dvina|Zapadnu Dvinu]] kod [[grad]]a [[Pļaviņas]]. [[Porječje]] rijeke prostire se na [[površina|površini]] od 9,300 [[km²]] od tog 9,160 [[km²]] u [[Latvija|latvijskoj]] [[regija|regiji]] [[Latgalija|Latgaliji]].<ref name=brit>{{cite web |url=https://enciklopedija.lv/skirklis/26188-iek%C5%A1%C4%93jie-virszemes-%C5%ABde%C5%86i-Latvij%C4%81 |title =iekšējie virszemes ūdeņi Latvijā |publisher =Nacionālā enciklopēdija |language =latvijski |accessdate =30.12. 2021}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Aiviekste River}} * [https://upesoga.lv/lv/marsruti/river/2-Aiviekste/ ''Aiviekste'']{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{lt icon}} [[Kategorija:Rijeke u Latviji]] khc87hxq9rev4cjr0sv1qx8c325oz8z 0 4674496 42586450 42405513 2026-04-30T12:32:20Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586450 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Zutphen | ime_genitiv =Zutphena | izvorno_ime = | translit_jezik1 = | slika_panorama =29_March_2014,_almost_20_degrees^_Real_springtime_at_Zutphen_innercity_-_panoramio.jpg | veličina_slike =280px | opis_slike =Centrar [[grad]]a | utemeljenje_ime= | utemeljenje_datum = | širina-stupnjevi =52 | širina-minute =08 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =06 | dužina-minute =11 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Spisak država|država]] | lokacija_info ={{flag|Nizozemska}} | lokacija1_ime =[[nizozemske provincije|Provincija]] | lokacija1_info =[[Gelderland]] | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =[[gradonačelnik]] | ime_vođe =Annemieke Vermeulen | dijelovi = | vrsta_dijelova = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_uža =12.57 [[km²]]<ref name=haus/> | površina_šira =40.95 [[km²]]<ref name=city/> | visina =10<ref name=city/> | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2022]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže =43,075<ref name=haus/> | stanovništvo_uže_gustoća =3,427 stan. / [[km²]]<ref name=haus/> | stanovništvo_šire =48,330<ref name=city/> | stanovništvo_šire_gustoća =1,180 stan. / [[km²]]<ref name=city/> | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =[[UTC+1]] | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj =7200–7207<ref name=city/> | pozivni_broj =0575<ref name=city/> | gradovi_prijatelji = | države_gradova_prijatelja = | web_stranica = | slika_lokacijska_karta_država =Nizozemska | slika_lokacijska_karta_opis =<center>Zutphen na karti Nizozemske | bilješke = }} '''Zutphen''' je [[općina]] od 48,330 [[Stanovništvo|stanovnika]]<ref name=city>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/netherlands/admin/gelderland/0301__zutphen/ | title =''Zutphen Municipality in Gelderland (Netherlands)'' | accessdate =6.11.2022. | language=engleski | publisher=City population}}</ref> i [[grad]] od 43,075 [[Stanovništvo|stan.]]<ref name=haus>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/netherlands/gelderland/zutphen/0894__zutphen_warnsveld/ | title =''Zutphen / Warnsveld'' | accessdate =6.11.2022. | language=engleski | publisher=City population}}</ref> u sredini [[Nizozemska|Nizozemske]] u [[Gelderland|Provinciji Gelderland]]. Pored istoimenog grada u Općini Zutphen su i [[naselje|naselja]] ''De Hoven'' i ''Warnsveld'' te [[zaselak]] ''Warken''.<ref name=pri/> == Geografija == Zutphen se prostire na [[ušće|ušću]] [[Berkel|Rijeke Berkel]] u [[IJssel]], udaljen 30 [[km]] [[sjeveroistok|sjeveroistočno]] od [[Arnhem]]a.<ref name=brit/> Od Zutphena odnosno [[IJssel]]a počinje [[Twentekanaal]]. == Historija == [[datoteka:Zutphen_1649_Blaeu.jpg|thumb|left|240px|[[Tlocrt]] [[fortifikacija|utvrđenog]] Zutphena iz [[17. vijek]]a]] Ime je dobio od [[sintagma|sintagme]] - ''Zuid ([[jug]])-venne'' ([[močvara|močvarno]] [[treset]]ište)<ref name=gilde/>, a to je u to vrijeme i bio kraj gdje je nikao. Negdje početkom [[9. vijek]] Zutphen je postao [[rezidencija]] [[grof]]ova od [[Hamaland]]a. Krajem [[9. vijek]]a postao je meta [[Vikinzi|vikinških]] napada i pljački, oni su ga nakraju i razorili.<ref name=gilde/> Ubrzo nakon tog podignut je [[krug|okrugli]] [[tlo|zemljani]] bedem]] zajedno sa 20 [[metar]]skim [[jarak|jarkom]], početkom [[11. vijek]]a bio je [[domena]] [[Biskupija Utrecht|Biskupije Utrecht]].<ref name=gilde/> Krajem [[11. vijek|11]].-početkom [[12. vijek]]a ima vlastite [[grof]]ove od Zutphena koji su uspjeli proširiti grofoviju. Grofovi od Zutphena su se [[vjenčanje]]m [[1138]]. orodili i spojili sa [[Vojvodstvo Gelre#Grofovija|Grofovijom Gelre]], tako je nastala moćna grofovija koja se brzo teritorijalno širila i postala [[Vojvodstvo Gelre]].<ref name=gerle>{{cite web | url =https://www.spannendegeschichte.com/zeitleiste/das-mittelalter-und-das-herzogtum-geldern/ | title =''Das Mittelalter und das Herzogtum Geldern'' | accessdate =6.11.2022. | language=njemački | publisher=Spannende Geschichte}}</ref> Zutphen je kao jedan od važnijih gradova te grofovije dobio [[gradska prava]] negdje oko [[1190]]. ili [[1226]].<ref name=pri/> Kao član [[Hanza|Hanzeatskog saveza]], imao je važnu ulogu u [[trgovina|trgovini]] duž [[Rajna|Rajne]]. [[Ekonomija|Ekonomski]] [[prosperitet]] trajao je [[15. vijek]]a, kad se dobar dio trgovine preselio u [[Holandija (regija)|holandske]] gradove.<ref name=pri>{{cite web | url =https://www.plaatsengids.nl/zutphen | title =''Zutphen'' | accessdate =6.11.2022. | language =nizozemski | publisher =Plaatsengids | archive-date =2024-04-12 | archive-url =https://web.archive.org/web/20240412155237/https://www.plaatsengids.nl/zutphen }}</ref> [[16. vijek]] donio je [[Nizozemska revolucija|Nizozemsku revoluciju]] zvanu ''Osamdesetogodišnji rat'' sa [[Špansko Carstvo|Španjolskim Imperijem]].<ref name=gilde/> To je bio period [[opsada]], privremenih [[okupacija]] i oslobađanja, kad se između [[1582]]. -[[1591]]. većina stanovnika odselila ili je ubijena.<ref name=gilde/> Nakon tog je za [[Nizozemska Republika|Nizozemske Republike]] životario kao [[garnizon]]sko mjesto.<ref name=gilde/> Period između [[1672]].-[[1673]]. proveo je pod vlašću [[Kraljevina Francuska|Kraljevine Francuske]].<ref name=brit/> Početkom [[18. vijek]]a [[bedem]]i su prošireni pa se slijedećih 100 godina širio unutar bedema, pa je od nekih 7,500 stanovnika [[1795]]. narastao na više od 15 000 [[1860]]. na samo 16 [[hektar]]a.<ref name=gilde/> [[Vojska]] [[Prva Francuska Republika|Prve Francuske Republike]] zauzela je [[Nizozemska Republika|Nizozemsku Republiku]] [[1795]]., nakon čega je Zutphen ostao pod francuskom kontrolom sve do [[1813]].<ref name=brit/> [[Drugi svjetski rat]] proveo je pod [[okupacija|okupacijom]] [[Treći Reich|Trećeg Reicha]], poprilično je oštećen u [[oktobar|oktobru]] [[1944]]. u [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|Savezničkom]] [[bombardovanje|bombardiranju]].<ref name=gilde>{{cite web | url =https://stadswandelinggildezutphen.nl/en/history-of-zutphen/ | title =''Zutphen Netherlands'' | accessdate =06.11.2022. | language =engleski | publisher =Gilde Zutphen | archive-date =2022-11-07 | archive-url =https://web.archive.org/web/20221107200317/https://stadswandelinggildezutphen.nl/en/history-of-zutphen/ | dead-url =yes }}</ref> ==Znamenitosti== Od [[srednji vijek|srednjovjekovne]] [[fortifikacija|fortifikacije]] preostala su dvoja [[gradska vrata|vrata]] ''Berkel'' ([[1312]].) i ''Nieuwe'' i [[toranj]] ''Drogenaps'' ([[1444]]-[[1446|46]].).<ref name=brit/> Od ostalih znamenitosti ima [[Crkva|crkvu]] ''Grote Kerk'' ([[13. vijek|13]]. -[[15. vijek]]), poznatu po [[manuskript]]ima, [[Vino|vinski]] [[toranj]] (''Wijnhuistoren'') iz [[1627]]., [[gradska vijećnica|gradsku vijećnicu]] iz [[1729]]. i zatvorenu [[tržnica|tržnicu]] iz [[15. vijek]]a.<ref name=brit/> ==Privreda== Današnji Zutphen je važno [[raskršće]] [[željeznička pruga|željezničkih pruga]], [[Vodeni saobraćaj|vodenih puteva]] i [[trgovište]] za [[drvo]].<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.britannica.com/place/Zutphen | title =''Zutphen Netherlands'' | accessdate =06.11.2022. | language=engleski | publisher=Encyclopaedia Britannica}}</ref> == Pobratimski gradovi == Zutphen ima [[ugovor]]e o pobratimstvu sa slijedećim gradovima<ref name=jum>{{cite web | url =https://raad.zutphen.nl/vergaderstukken/raadsstuk/voorjaarsnota-2016 | title =''Voorjaarsnota 2016'' | accessdate =06.11.2022. | language =nizozemski | publisher =Zutphen }}{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>; * {{flagicon|UK}} [[Shrewsbury]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Horstmar]], [[Njemačka]] == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|Zutphen}} *[https://zutphen.nl/ ''Gemeente Zutphen'' (službene stranice)] {{en icon}} [[Kategorija:Gradovi u Nizozemskoj]] [[Kategorija:Općine Nizozemske]] 4wnyur7ze6lsqugaoy9rnbnuwx650bx 0 4676306 42586613 42400886 2026-05-01T09:39:51Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586613 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Arauca | ime_genitiv = | izvorno_ime = | slika_panorama =Alcaldía de Arauca y monumento 2.JPG | veličina_slike = 260px | opis_slike =Centar grada [[Gradska vijećnica|vijećnica]] | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_lokacijska_karta_država = Colombia | slika_lokacijska_karta_opis= Arauca na karti Kolumbije | utemeljenje_ime=Osnovan | utemeljenje_datum =[[1780]].<ref name=city/> | širina-stupnjevi =7 | širina-minute =5 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi =70 | dužina-minute =45 | dužina-oznaka = W | lokacija_ime = [[Lista država|Država]] | lokacija_info = {{flag|Kolumbija}} | lokacija1_ime =[[Departmani Kolumbije|Departman]] | lokacija1_info = [[Arauca (departman)|Arauca]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = [[Gradonačelnik]] | ime_vođe=Edgar Fernando Tovar | stranka_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna =5,788 [[km²]]<ref name=city/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža=21 [[km²]]<ref name=city/> | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina =125 [[metar|m]]<ref name=city/> | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = [[2020]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =96,814<ref name=city/> | stanovništvo_gustoća =16.73 stan./[[km²]]<ref name=city/> | stanovništvo_uže=74,195<ref name=city/> | stanovništvo_uže_gustoća =3,469 stan./[[km²]]<ref name=city/> | stanovništvo_šire= | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona= [[UTC+5]] | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | web_stranica = | bilješke = }} '''Arauca''' za [[kolonijalizam|kolonijalnih vremena]] znana kao ''Villa de Santa Bárbara de Arauca''<ref name=acro/>, je [[općina]] od 96,814 [[Stanovništvo|stanovnika]] i [[grad]] od 74,195 [[Stanovništvo|stan.]] na [[sjeveroistok]]u [[Kolumbija|Kolumbije]] u [[Arauca (departman)|Departmanu Arauca]] čiji je [[glavni grad|administrativni centar]].<ref name=city>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/colombia/admin/arauca/81001__arauca/ | title =''Arauca Municipality in Colombia'' | accessdate =16.12.2022. | language=engleski | publisher=City population}}</ref> == Geografija == Arauca se prostire duž [[jug|južne]] [[obala|obale]] [[rijeka|rijeke]] [[Arauca (rijeka)|Arauce]], na [[sjever]]noj obali leži [[Venezuela|venecuelanski]] grad [[El Amparo]] sa kojim je povezana [[most]]om ''José Antonio Páez''.<ref name=acro/> Cestom ''Libertadores'' povezana je sa [[Bogotá|Bogotom]] i [[Caracas]]om.<ref name=acro>{{cite web |url =https://www.asocapitales.co/nueva/arauca/ |title =Historia Arauca |publisher =Asocapitales |language =španjolski |accessdate =16.12.2022 }}{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> == Historija == Araucu je formalno osnovao [[1780]]. [[Jezuiti|jezuitski]] [[misionarstvo|misionar]] ''Juan Isidro Daboín'', na mjestu postojećeg [[naselje|naselja]] [[pleme]]na [[Arawak]].<ref name=his/> Za vrijeme [[Venezuelanski rat za nezavisnost#Invazija Nove Granade (1815–1816)|Invazije Nove Granade]] Arauca je četiri mjeseca [[1816]]. bila [[glavni grad|prijestolnica]] [[Simón Bolívar|Bolivarove]] Republike Nova Granada.<ref name=his/> Kolumbijsko-venezuelanski spor oko [[Granica|granice]] kulminirao je [[1899]]. kad je [[Sjedinjene Države Venezuele|venezuelanska]] [[vojska]] zauzela Araucu. U to vrijeme bilo je [[političar]]a kao što je bio ''Antonio Laverde'', koji su bili za odcjepljenje [[Arauca (departman)|Arauce]] i [[Boyacá (departman)|Boyace]] od Kolumbije. On je nakon poraza emigrirao u Venecuelu.<ref name=his/> Arauca je [[1953]]. bila centar [[gerila|gerilica]] okupljenih oko lidera ''Guadalupe Salceda''.<ref name=his/> [[Avio-kompanija]] Avianca počela je od [[1958]] redovno letiti za [[Cúcuta|Cúcutu]], [[Bogota|Bogotu]] i [[Medellín]]<ref name=his/>, iz novoizgrađenog [[aerodrom]]a ''Santiago Pérez Quiroz'' ([[ICAO]]: ''SKUC'', [[IATA]]: ''AUC'') .<ref name=aer>{{cite web | url =https://skybrary.aero/airports/skuc | title =''Santiago Pérez Quiroz Airport'' | accessdate =16.12.2022. | language=engleski | publisher=Skybrary}}</ref> Od [[1959]]. Arauca ima status [[općina|općine]], a od [[1960-e|1960-ih]] je za [[Kolumbijski građanski rat|Kolumbijskog građanskog rata]] ponovno bila [[gerila|gerilski]] centar.<ref name=his/> Kad je [[1983]]. otkrivena [[nafta]] kod sela Caño Limón, otpočeo je eksplozivni rast grada, koji je za manje od sedam godina od 14,000 narastao na 30,000 stanovnika. Tad su otpočela i ulaganja u [[Infrastruktura|Infrastrukturu]]; od [[kanalizacija|kanalizacije]], [[nasip]]a protiv [[poplava]] do [[sport]]skih terena u Olimpijskom selu.<ref name=his>{{cite web | url =https://www.arauca-arauca.gov.co/MiMunicipio/Paginas/Pasado-Presente-y-Futuro.aspx | title =''Pasado, Presente y Futuro'' | accessdate =16.12.2022. | language=španjolski | publisher=Alcaldía de Arauca}}</ref> == Privreda== [[Ekonomija]] današnje Aruce bazira se na [[nafta|nafti]], [[stočarstvo|stočarstvu]] i preko[[granica|graničnoj]] [[trgovina|trgovini]] sa [[Savezne države Venecuele|venecuelanskim saveznim državama]] [[Apure|Apurom]] i [[Táchira|Táchirom]]. Većina [[dućan]]a prima [[Venezuelanski bolívar]] iako to nije službena [[valuta]].<ref name=eco>{{cite web |url=https://www.arauca-arauca.gov.co/MiMunicipio/Paginas/Economia.aspx |title =Economía |publisher =Alcaldía de Arauca |language =španjolski |accessdate =16.12.2022}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Arauca, Arauca}} * [https://www.arauca-arauca.gov.co/Paginas/default.aspx ''Alcaldía de Arauca'' (Službene stranice grada)] {{es icon}} [[Kategorija:Gradovi u Kolumbiji]] 37dg860hnw2hr4v7kpqeihahe9q620y 2 4676787 42586512 42586172 2026-04-30T17:49:09Z Zavičajac 76707 42586512 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.spomenikdatabase.org/map-directory https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=18 [[File:Nacionalni park Kozara 13.jpg|mini|desno|Cicvara na manifestaciji "Zlatne ruke Potkozarja u Prijedoru"]] '''Cicvara''' <ref name="cicvara">{{Cite web |url= https://avaz.ba/lifestyle/recepti/1036089/znate-li-sta-je-cicvara-tradicionalno-jelo-koje-je-othranilo-generacije#google_vignette |title= Znate li šta je cicvara? Tradicionalno jelo koje je othranilo generacije |work= Dnevni avaz - avaz.ba - 17. april 2026. |accessdate= 17. april 2026}}</ref> [[File:Priprema cicvare.JPG|mini|lijevo|Priprema cicvare]] <ref name="cicva">{{Cite web |url= https://www.bastabalkana.com/2014/03/cicvara-recept-kako-se-pravi-starinska-cicvara/ |title= Cicvara – recept kako se pravi starinska cicvara |work= www.bastabalkana.com - 2014. |accessdate= 17. april 2026}}</ref> == Izvori == {{Reflista|2}} {{Commonscat|Cicvara}} [[Kategorija:Tradicionalna jela u Bosanskom Petrovcu] [[Kategorija:Hrana] [[Kategorija:Bosanskohercegovačka kuhinja] [[Kategorija:Hrvatska kuhinja] [[Kategorija:Crnogorska kuhinja] [[Kategorija:Srpska kuhinja] 6op15pdw5yaok5l6dyutu3r3gyf34hk 0 4676915 42586638 42400896 2026-05-01T11:27:30Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 2 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586638 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Armenia | ime_genitiv =Armenie | izvorno_ime = | slika_panorama =Armenia_Alto_del_Río.jpg | veličina_slike = 260px | opis_slike =[[Panorama]] grada | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_lokacijska_karta_država = Colombia | slika_lokacijska_karta_opis= Armenia na karti Kolumbije | utemeljenje_ime=Osnovan | utemeljenje_datum =[[1849]].<ref name=city/> | širina-stupnjevi =5 | širina-minute=03 | širina-oznaka= N | dužina-stupnjevi =75 | dužina-minute=29 | dužina-oznaka= W | lokacija_ime = [[Lista država|Država]] | lokacija_info = {{flag|Kolumbija}} | lokacija1_ime =[[Departmani Kolumbije|Departman]] | lokacija1_info = [[Quindío (departman)|Quindío]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = [[Gradonačelnik]] | ime_vođe=Ramón Guevara Gómez | stranka_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna =441,0 [[km²]]<ref name=city/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža=37,43 [[km²]]<ref name=city/> | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina =2,200 [[metar|m]]<ref name=city/> | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = [[2020]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže=405,234<ref name=city/> | stanovništvo_uže_gustoća =10,827 stan./[[km²]]<ref name=city/> | stanovništvo_šire=446,160<ref name=city/> | stanovništvo_šire_gustoća =1,012 stan./[[km²]]<ref name=city/> | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona= [[UTC+5]] | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj =170001–170017<ref name=city/> | pozivni_broj =606<ref name=city/> | gradovi_prijatelji = | web_stranica = | bilješke = }} '''Armenia''' je [[općina]] od 446,160 [[Stanovništvo|stanovnika]] i [[grad]] od 405,234 [[Stanovništvo|st.]] na [[zapad]]u [[Kolumbija|Kolumbije]] u [[Quindío (departman)|Departmanu Quindío]], čiji je [[glavni grad|administrativni centar]].<ref name=city>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/colombia/admin/caldas/17001__Armenia/ | title =''Armenia Municipality in Colombia'' | accessdate =29.12.2022. | language=engleski | publisher=City population}}</ref> == Geografija == Armenia se prostire u [[kotlina|kotlini]] [[rijeka]] Espejo i [[Quindío (rijeka)|Quindío]] u [[Centralni Kordiljeri (Kolumbija)|Centralnim Kolumbijskim Kordiljerima]] na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 1,483 [[metar]]a.<ref name=brit/> Nalazi se na trasi [[željeznička pruga|željezničke pruge]] [[Popayán]]-[[Puerto Berrío]]-[[Popayán]] i [[cesta|ceste]] N° 40 [[Bogota]] - [[Ibagué]]- Armenia.<ref name=brit/> Grad je dio - ''Zlatnog trokuta [[kava|kave]]''.<ref name=aso>{{cite web | url =https://www.asocapitales.co/nueva/Armenia/ | title =''Historia Armenia'' | accessdate =2.1. 2023. | language =španjolski | publisher =Asocapitales }}{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> [[UNESCO]] je grad [[2011]]. uvrstio kao kolektivni lokalitet pod imenom [[Kolumbijski kultivirani krajolici kave]] na [[Lista mjesta svjetske baštine u Americi|Listu mjesta svjetske baštine u Americi]].<ref name=pas>{{cite web | url =http://paisajeculturalcafetero.org.co/contenido/zonas-que-integran-el-pcc | title =''Esencia - Seis zonas'' | accessdate =2.1. 2023. | language =španjolski | publisher =Paisaje Cultural Cafetero | archive-date =2022-12-31 | archive-url =https://web.archive.org/web/20221231181554/http://paisajeculturalcafetero.org.co/contenido/zonas-que-integran-el-pcc | dead-url =yes }}</ref> [[datoteka:Avenida_boliar_armenia_quindio.jpg|thumb|left|240px|Centar [[grad]]a]] == Historija == Armeniu su osnovali u [[oktobar|oktobru]] [[1889]]. Jesús María Ocampo, Alejandro Arias Suárez, Jesús María Arias Suárez i 27 drugih [[kolonizacija|kolonista]].<ref name=guv>{{cite web | url =https://www.asocapitales.co/nueva/Armenia/ | title =''Historia Armenia'' | accessdate =2.1. 2023. | language =španjolski | publisher =Asocapitales }}{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Brzo se razvio kao [[rudarstvo|rudarski]] centar i [[trgovište]] za [[stoka|stoku]] i [[kava|kavu]]. Armenia je od [[1960]]. [[univerzitet]]ski grad, jer je tad osnovan Univerzitet Quindío.<ref name=brit/> == Privreda== Armenia je centar [[poljoprivreda|poljoprivrednog]] kraja, poznatog prvenstveno po [[kava|kavi]], pored tog uzgaja se [[kukuruz]], [[grah]] i [[šećerna trska]].<ref name=brit/> U samom gradu ima nešto [[tvornica|pogona]] [[laka industrija|lake industrije]], a u okolici [[rudnik]] [[ugljen]]a.<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.britannica.com/place/Armenia-Colombia | title =''Armenia Colombia'' | accessdate =30.12. 2022. | language=engleski | publisher=Encyclopaedia Britannica}}</ref> Grad ima ''Internacionalni [[aerodrom]] El Eden'' ([[ICAO]]: ''SKAR'', [[IATA]]: ''AXM'') koji se nalazi 13 [[km]] [[jugoistok|jugoistočno]] od centra kod gradića La Tebaida.<ref name=aer>{{cite web | url =https://skybrary.aero/airports/skar | title =''El Eden International Airport'' | accessdate =2.1.2023. | language=engleski | publisher=Skybrary}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Armenia, Colombia}} *[https://www.armenia.gov.co/ ''Alcadia de Armenia''] {{es icon}} {{Svjetska baština u Kolumbiji}} [[Kategorija:Gradovi u Kolumbiji]] pr7dkgs54cxdchanjaq6ef4d97l8yp4 0 4685100 42586586 42337285 2026-05-01T01:13:36Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586586 wikitext text/x-wiki {{sređivanje}} '''Airtight Games''' bio je američki neovisni programer videoigara sa sjedištem u Redmondu osnovan 2004 godine. Sačinjavali su ga bivši članovi FASA Studio, Will Vinton Studios i Microsoft, kao i nekoliko drugih studija, s ključnim članovima uključujući predsjednika i kreativnog direktora Jima Deala, umjetnički direktor Matt Brunner i suosnivač Ed Fries. == Historija == Airtight Games osnovao je 2004 glavni tim koji je isporučio Xbox naslov Crimson Skies: High Road to Revenge. Njihov prvi naslov bila je akcijska igra Dark Void iz 2010 koju je izdao Capcom i izdala za Microsoft Windows, PlayStation 3 i Xbox 360 platforme. Godine 2012 objavili su puzzle-platformsku igru sa Square Enixom kao izdavačem, pod nazivom Quantum Conundrum. Nastavili su s dvije mobilne igre za iOS 2012 i 2013, i Soul Fjord, hibridnom roguelike/ritam igrom razvijenom kao ekskluzivni naslov za kratkotrajnu Ouya konzolu i objavljenom 2014 godine. U lipnju 2014 izdali su pustolovno-misterijsku igru Murdered: Soul Suspect, koju je objavio Square Enix i izdana za Microsoft Windows, PlayStation 3, PlayStation 4, Xbox 360 i Xbox One. Ranije te godine studio je otpustio 14 zaposlenika, a njegova kreativna direktorica Kim Swift pridružila se Amazon Game Studios. Mjesec dana kasnije Airtight Games zatvoren je u srpnju 2014. == Stvorene igre == * Dark Void * Quantum Conundrum * Pixld * DerpBike * Soul Fjord * Murdered: Soul Suspect == Vanjske veze == * [https://airtightgames.com/ Službena stranica]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} npaljitc4f5kphyojo90qkrtox6450z 0 4717186 42586601 42495787 2026-05-01T05:21:27Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586601 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Alūksne | ime_genitiv = Alūksnea | izvorno_ime = <small>{{jez-let|Alūksne}}, {{jez-ger|Marienburg}}</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama = Jaunā pils.jpg | veličina_slike = | opis_slike = Novi zamak u Alūksneu | slika_zastava = Aluksne flag.svg | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = Aluksne COA.svg | slika_grb_veličina = 70px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = Latvia Aluksne.png | veličina_karte = | opis_karte = Položaj Alūksnea u [[Latvija|Latviji]] | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi = 57| širina-minute = 25| širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 27| dužina-minute = 3| dužina-oznaka = E | lokacija_ime = Država | lokacija_info = {{LET}} | lokacija1_ime = Okrug | lokacija1_info = Alūksnes novads | lokacija2_ime = Grad | lokacija2_info = Alūksne | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do d50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = 14,27 km² | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2024 | stanovništvo_bilješke= | stanovništvo = 6175 stan. | stanovništvo_gustoća = | vremenska_zona = | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | web_stranica = [http://www.aluksne.lv aluksne.lv] | bilješke = }} '''Alūksne''' je grad u [[Letonija|Letoniji]], smešten u severoistočnom delu države. == Prirodni uslovi == Grad Alūksne je smešten na istoku [[Letonija|Letonije]]. Od glavnog grada [[Riga|Rige]] grad je udaljen 202&nbsp;km istočno, a od [[Rusija|ruske]] granice 20&nbsp;km zapadno. '''Reljef''': Alūksne se nalazi u istorijskoj pokrajini [[Vidzema|Vidzeme]]. Grad se na približno 217 metara nadmorske visine. '''Klima''': U Alūksneu vlada [[kontinentalna klima]]. '''Vode''': Aluksne se nalazi na jezeru Alūksnes. == Galerija slika == <gallery> Slika:Alūksnes Mākslas skola (Vecā pils) (2).jpg|Stari zamak Slika:Aluliina luteri kirik öösel.JPG|Luteranska crkva Slika:Aluksnes Banisa stacija foto Linda Pastare1.jpg|Željeznički kolodvor Slika:Banka Alūksnē.jpg|Ulica Pils </gallery> == Pobratimski gradovi == Liepāja ima pobratimske ugovore sa slijedećim gradovima:<ref name=twin>{{cite web | url =https://aluksne.lv/index.php/novads/starptautiska-sadarbiba/ | title =''Twin cities'' | accessdate =18.08.2025. | language= | publisher=Alūksne}}</ref> {| class="wikitable" |- valign="top" | * {{flagicon|Estonija}} [[Haanja]], [[Estonija]] * {{flagicon|Estonija}} [[Misso]], [[Estonija]] * {{flagicon|Estonija}} [[Rõuge]], [[Estonija]] * {{flagicon|Estonija}} [[Võru]], [[Estonija]] || * {{flagicon|Estonija}} [[Vastseliina]], [[Estonija]] * {{flagicon|Litvanija}} [[Joniškis]], [[Litvanija]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Wettin-Loebejuen]], [[Njemačka]] * {{flagicon|Švedska}} [[Sundbyberg]], [[Švedska]] |} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Alūksne}} * [http://www.aluksne.lv Zvanična stranica okruga Alūksnea] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110615064341/http://www.aluksne.lv/ |date=2011-06-15 }} [[Kategorija:Gradovi u Latviji]] 3fi13775vzm3a45uyh08oab8ijxdia4 4 4718361 42586621 42575467 2026-05-01T10:55:29Z Edgar Allan Poe 29250 /* EHF Euro 2026. */ 42586621 wikitext text/x-wiki == Januar == {{zaglavlje ankete|Sukladno pravilima, oba članka stekla su status '''istaknutog članka'''.|Završeno}} === 1. - 15. === ==== [[Dora (festival)]] ==== ===== Za ===== ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== === 16. - 31. === ==== [[Jakov Kranjčević]] ==== ===== Za ===== ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== {{podnožje ankete}} == Februar == {{zaglavlje ankete|Sukladno pravilima, oba članka stekla su status '''istaknutog članka'''.|Završeno}} === 1. - 15. === ==== [[The Oregon Trail (1985)|''The Oregon Trail'' (1985)]] ==== ===== Za ===== ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== === 16. - 28. === ==== [[Shōnan-tō]] ==== ===== Za ===== ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== {{podnožje ankete}} == Mart == {{zaglavlje ankete|Sukladno pravilima, oba članka stekla su status '''istaknutog članka'''.|Završeno}} === 1. - 15. === ==== ''[[L'Île mystérieuse]]'' ==== ===== Za ===== ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== === 16. - 31. === ==== [[Tradicionalna misa]] ==== ===== Za ===== ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== {{podnožje ankete}} == April == {{zaglavlje ankete|Sukladno pravilima, oba članka stekla su status '''istaknutog članka'''.|Završeno}} === 1. - 15. === ==== ''[[Kaze no Tani no Naushika]]'' ==== ===== Za ===== ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== === 16. - 30. === ==== ''[[Vargtimmen]]'' ==== ===== Za ===== ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== {{podnožje ankete}} == Maj == {{zaglavlje ankete|Sukladno pravilima, oba članka stekla su status '''istaknutog članka'''.|Završeno}} === 1. - 15. === ==== ''[[Ningen Shikkaku]]'' ==== ===== Za ===== ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== === 16. - 31. === ==== [[EHF Euro 2026.]] ==== ===== Za ===== ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== {{podnožje ankete}} == Juni == {{zaglavlje ankete|Sukladno pravilima, oba članka stekla su status '''istaknutog članka'''.|Završeno}} === 1. - 15. === ==== [[Mary Wollstonecraft Shelley]] ==== ===== Za ===== * {{za}} članak koji sam želio osobno predložiti za izabranog, svakako mjerodavan rad korisnika @[[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]]. Moje najiskrenije i najdublje zahvale autoru.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 7. marta 2026. u 15:42 (CET) *:Aaaa, hvala najljepša! :) Kad je o Mary već postojao tako iscrpan članak, činilo mi se da bi bila šteta ne prevesti ga, tako da... samo sam se potrudila odraditi taj dio najbolje što sam mogla. :) – [[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] ([[Razgovor s korisnikom:Ekvatarina|razgovor]]) 8. marta 2026. u 00:21 (CET) ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== === 16. - 30. === ==== [[Patuljasti troprsti ljenjivac]] ==== ===== Za ===== ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== {{podnožje ankete}} q33oy2y3enc6pgc9pug3l4s7mw5l6b9 0 4719814 42586627 42557757 2026-05-01T10:59:51Z Edgar Allan Poe 29250 /* Vanjske veze */ 42586627 wikitext text/x-wiki {{Italic title}} {{Film | tip = dokumentarni | naziv filma = Mirotvorac | prevod naziva = | slika = Mirotvorac_poster.jpg | opis slike = | tagline = | režija = [[Ivan Ramljak]] | žanr = [[dokumentarni film]] | produkcija = [[Nenad Puhovski]] | scenarij = [[Drago Hedl]]<br>[[Hrvoje Zovko]]<br>[[Ivan Ramljak]] | naracija = | uloge = | glazba = | distributer = | godina = [[3. travnja]] [[2025.]] | trajanje = 100 minuta | država = {{flagcountry|Hrvatska}} | jezik = [[srpskohrvatski jezik]] | studio = | budžet = | zarada = | storyboard = | art director = | animacija = | fotografija = [[Srđan Kovačević]] | montaža = [[Damir Čučić]] | specijalni efekti= | scenografija = | kostim = | šminka = | kamera = | zvuk = [[Tihomir Vrbanec]] | prethodni = | naredni = | ocene = | web stranica = | imdb_id = 36413902 }} '''''Mirotvorac''''' je [[dokumentarni film]] [[Ivan Ramljak|Ivana Ramljaka]] o tragičnom ubojstvu [[Josip Reihl-Kir|Josipa Reihla-Kira]], načelnika policije u [[Osijek]]u tijekom [[1991.]] godine. Film je premijerno prikazan [[3. travnja]] [[2025.]] godine na festivalu dokumentarnog filma [[ZagrebDox]], gdje je izazvao toliko zanimanje publike da je na dan zatvaranja festivala ([[6. travnja]]) dobio dodatnu projekciju. Scenarij za film potpisuju [[Drago Hedl]], [[Hrvoje Zovko]] i Ramljak, a film se primarno sastoji od arhivskih snimaka iz arhive [[HRT|Hrvatske radiotelevizije]], popraćenih komentarima sudionika navedenih događaja. Film ''Mirotvorac'' opisan je kao kontroverzan jer je iznio teške optužbe na račun hrvatskih vlasti i političke pozadine ubojstva Reihla-Kira, koja nikada nije razjašnjena. Unatoč uspjehu na Zagreb Doxu, film je imao vrlo ograničenu kino distribuciju, a bio je i meta zabrana uslijed prosvjeda određenog broja braniteljskih udruga koje su se protivile prikazivanju filma. Jedno je vrijeme bio dostupan za gledanje ''online'' uz nadoplatu, a [[12. veljače]] [[2026.]] godine HRT ga je prikazao na drugom programu u večernjem terminu. Film je dobio univerzalne pohvale kritičara te je opisan kao iznimno kvalitetan i duboko potresan. Dobio je i niz nagrada, kako domaćih tako i međunarodnih, među kojima se posebno ističe [[Velika zlatna arena za najbolji film]] iz [[2025.]] godine. == Sinopsis == Dokumentarni film fokusiran je na posljednje mjesece u životu [[Josip Reihl-Kir|Josipa Reihla-Kira]], načelnika [[Osijek|osječke]] policije tijekom prve polovice [[1991.]] godine, u jeku rastućih tenzija između hrvatskog i srpskog stanovništva u [[Slavonija|Slavoniji]], pred izbijanje [[Domovinski rat|rata u Hrvatskoj]]. Priča se tako nadovezuje na procese koji su doveli do [[Raspad SFR Jugoslavije|raspada SFR Jugoslavije]] i nezavisnosti [[Hrvatska|Hrvatske]], a koji su bili dio širih političkih turbulencija na području bivše države tijekom [[1990-e|1990-ih]] godina. Koristeći isključivo arhivske snimke iz arhive [[HRT]]-a i službene dokumente iz sudskih spisa te svjedočanstva osoba koje su poznavale Reihla-Kira te su na različite načine bili direktno uključene u događanja prikazana u filmu, ''Mirotvorac'' rekonstruira okolnosti koje su bile aktualne na širem osječkom području u prvim mjesecima [[1991.]] godine kao i okolnosti koje su dovele do tragičnog ubojstva iz zasjede u kojem je Reihl-Kir izgubio život. Fokus filma istovremeno je i na društveno-povijesnim činjenicama, odnosno okolnostima koje definiraju okvir unutar kojeg se priča odvija, ali i na liku i djelu Reihla-Kira, naslovnog mirotvorca iz filma. [[Josip Reihl-Kir]] bio je načelnik [[Osijek|osječke]] policije od srpnja [[1990.]] godine, odnosno u vrijeme kada se Hrvatska odcjepljivala od SFR Jugoslavije i kada je došlo do porasta tenzija između hrvatskog i srpskog stanovništva na području Slavonije. Film prikazuje obostranu propagandu koju su vršili ratni huškači kako s hrvatske, tako i sa srpske strane, a koja je za cilj imala podizanje tenzija i eskalaciju koja bi opravdala vojni angažman. I dok film jasno identificira krivce za tu huškačku propagandu s obje strane, fokus je bio na hrvatskoj strani, čiji je glavni organizator bio [[Branimir Glavaš]], kojeg jedan od sudionika dokumentarca opisuje kao čovjeka koji je imao samo pokvareni "stojadin" i koji je u tom periodu još uvijek živio s majkom. Film se fokusira na Glavaševo huškačko djelovanje i kroz arhivske snimke i izvještaje sudionika opisuje njegove ambicije da postane "gospodar rata" u Slavoniji, pri čemu se približio vladajućem [[HDZ]]-u jer im je donosio glasove i podršku. Međutim, Glavaš je stvarao konflikt tamo gdje ga nije bilo – film navodi instance gdje su Hrvati pucali sami po sebi ili sabotirali sami sebe (napadi na kuće, paljenje zastava i slično) samo da bi sljedećeg dana za isto optužili Srbe i tako dizali tenzije – a aktivno je lobirao i protiv Reihla-Kira, koji se njegovim pokušajima aktivno suprotstavljao. Reihl-Kir opisan je kao iznimno pošten i radišan čovjek, čovjek koji je bio izrazito protiv ikakvih sukoba te se čak citira njegova rečenica: "''Dok sam ja načelnik Osječko-baranjske policijske uprave rata između Srba i Hrvata na ovom području neće biti.''"<ref name="nl">Novi list (Glas Istre); Boris Pavelić; ''[http://novine.novilist.hr/default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A285E2863285B2863285A28582858285E2863285F288C288928962863286328592860285D285B285F285D2863286328632863A Država štiti ubojicu Reihl-Kira]''; 26. 3. 2006.</ref><ref name="cenzura">{{Cite web|title=Zašto je ubijen Josip Reihl Kir - 23. godišnjica ubojstva|url=http://cenzura.hr/vijest/zasto-je-ubijen-josip-reihl-kir-23--godisnjica-ubojstva/799|author=|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=cenzura.hr|format=|work=|pages=|day=|month=|year=1. 7. 2014|access-date=3. 11. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141228182023/http://cenzura.hr/vijest/zasto-je-ubijen-josip-reihl-kir-23--godisnjica-ubojstva/799|archive-date=2014-12-28|quote=|url-status=dead}}</ref> Film opisuje kako je redovito održavao novinske konferencije, unatoč propagandi koja je često radila protiv njega, te kako je aktivno radio na smirivanju i suzbijanju ikakvih sukoba. Kao načelnik, uživao je iznimno povjerenje kako među hrvatskim, tako i među srpskim pukom; navodi se niz instanci kada je Reihl-Kir putovao po okolnim srpskim selima i pregovorima uspijevao micati barikade koje su bile postavljane, samo da bih Glavaševe paravojne formacije opet "vraćale" svojim djelovanjem. Reihl-Kir je danima znao ne dolaziti kući, a uz to je dobivao i stalne prijetnje te je često govorio da će ga ubiti, iako nije znao kada i kako. Posljednji dio filma bavi se okolnostima samog ubojstva (film počinje sa snimkama nastalim neposredno nakon ubojstva, nedaleko od mjesta na kojem se ono dogodilo) te prikazuje događaje koji su mu neposredno prethodili, a uključuje i svjedočanstvo [[Mirko Tubić|Mirka Tubića]], jedinog preživjelog iz napada koji je izveo [[Antun Gudelj]], pripadnik hrvatskih paravojnih snaga. Film prikazuje službene fotografije s mjesta ubojstva, a suradnici na filmu navode da je s Reihl-Kirovim ubojstvom nada za mir u Slavoniji umrla, jer nakon toga više nije bilo osobe koja bi mogla zaustaviti ratnohuškačke akcije niti osobe koja je suprotstavljenim stranama svojim integritetom mogla jamčiti mir kao što je to mogao Reihl-Kir. Epilog kratko rezimira dugogodišnje pravosudne zavrzlame oko procesuiranja Antuna Gudelja, koji je nakon što je ubio Reihla-Kira, potpredsjednika osječkoga Gradskog vijeća [[Goran Zobundžija|Gorana Zobundžiju]] i gradskog vijećnika [[Milan Knežević|Milana Kneževića]] te ranio Tubića, pobjegao s mjesta ubojstva te navodi da je supruga vlasnika kuće kraj koje se ubojstvo dogodilo svjedočila da je Branimir Glavaš osobno raspoređivao ljude, uključujući i Gudelja (za kojeg se u filmu navodi da je bio Glavašev odani sljedbenik) na tom mjestu samo pola sata prije ubojstva, ali da to nikada nije istraženo. == Sudionici == ''Mirotvorac'' je prikazan isključivo kroz arhivske snimke i službene dokumente, mada sadrži svjedočanstva osoba koje su poznavale Josipa Reihla-Kira i koje su na različite načine bile direktno povezane s događanjima u [[Osijek]]u u to vrijeme. Njihovi se glasovi čuju tijekom filma, a na kraju su filma i prikazani. Bili su to, redom, [[Nikola Jaman]], osječki poduzetnik koji se u 44. godini uključio u rat te je bio pod Glavaševom komandom, a kasnije je bio ključni svjedok protiv Glavaša u procesu za ratne zločine; [[Zdravko Pejić]], Osječanin koji je [[1991.]] godine bio izabran za čelnika u Centru za zaštitu ustavnog poretka i koji je blisko surađivao s Reihlom-Kirom kao načelnikom policije; [[Goran Flaunder]], novinar ''[[Glas Slavonije|Glasa Slavonije]]'' koji je često surađivao s Reihlom-Kirom; Jadranka Reihl-Kir, supruga Josipa Reihla-Kira; te [[Gordana Ajduković]], zastupnica [[SDP]]-a u Vijeću općina koja je bila na sastanku s Reihlom-Kirom netom prije ubojstva (preminula je nedugo nakon završetka filma). Oni su bili jedini direktni suradnici na filmu, međutim na arhivskim su se snimkama našli brojne druge osobe iz tog perioda ([[Branimir Glavaš]], [[Vladimir Šeks]], [[Franjo Tuđman]], [[Gojko Šušak]], [[Zlatko Kramarić]], i drugi). Na kraju su potpisani i učenici Osnovne škole Bijelo Brdo zajedno s profesoricom Dinom Lukić, a koji su prikazani na samom kraju filma kako na satu likovnog rade portrete Josipa Reihla-Kira. == Produkcija == Prema izjavama ljudi uključenih u projekt, ''Mirotvorac'' je bio grupni projekt, a . Ideja za film nastala je još u srpnju [[2019.]] godine kada je novinar [[Hrvoje Zovko]] nazvao kolegu [[Drago Hedl|Dragu Hedla]] i predložio mu dokumentarni projekt o Josipu Reihl-Kiru "zbog toga što je država svih ovih godina učinila sve da zaboravi tog čovjeka, da zaboravi njegovu ulogu mirotvorca i jednostavno da se ne slave takvi ljudi u našem društvu kao što je Josip Reihl-Kir".<ref name="Nu2">{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=0TIANG0DOV8&pp=ygUSbWlyb3R2b3JhYyB0cmFpbGVy|title=Snimanje filma "Mirotvorac" o Josipu Reihelu Kiru novinarka (video)|author=[[Maja Sever]] (autorica priloga)|work=[[Nedjeljom u 2]] ''([[HRT]])''|date=7. travnja 2025.|accessdate=13. veljače 2026.}}</ref> Istovremeno, redatelj [[Ivan Ramljak]] izjavio je da je dugo planirao napraviti film o Reihlu-Kiru, također ističući kako je njegova uloga u predratnim događanjima u Slavoniji značajno marginalizirana.<ref name="Nu2" /> Njih su trojica, zapravo, činili sukus ovog projekta jer su zajednički napisali scenarij za film koji će Ramljak u konačnici režirati. Hedl je bio i poveznica s Jadrankom Reihl-Kir, suprugom ubijenog Josipa Reihla-Kira, koju je poznavao još od [[1991.]] godine; kako je Jadranka Reihl-Kir samostalno provodila istragu o okolnostima ubojstva njezina supruga, htjela je da činjenice i spoznaje do kojih dođe izađu u javnost, a Hedl je bio sprema objaviti to u svojim tekstovima.<ref name="Nu2" /> Jadranka Reihl-Kir kasnije će sudjelovati u izradi filma, no za tu joj je odluku trebalo dosta vremena, iako je bila jedna od prvih osoba koja je pozvana da sudjeluje u projektu.<ref name=":0">{{Cite web |last=Dasović |first=Ana |date=3. travnja 2025. |title=Mirotvorac: ‘Ubojstvo Josipa Reihl-Kira nosi sličnosti s atentatom na J. F. Kennedyja...’ |url=https://www.24sata.hr/news/mirotvorac-ubojstvo-josipa-reihl-kira-nosi-slicnosti-s-atentatom-na-j-f-kennedyja-1042796 |url-status=live |access-date=15. veljače 2026 |website=''[[24 sata (Zagreb)|24 sata]]'' |language=hr}}</ref> Zovko je također naglasio da je jedna od ideja vodilja za nastanak filma bila upravo ta činjenica da ni nakon toliko godina javnost nikada nije dobila pravosudni epilog ubojstva Josipa Reihla-Kira u kojem bi bili otkriveni nalogodavci ubojstva.<ref name="Nu2" />{{quote box|width=25em|align=right|bgcolor=#FDFC8F|"''Iz mnogo razloga je važno da pričamo priče koje smo ostali dužni tijekom rata. Mi stalno imamo, neprekidno, taj neki pritisak da je nemoguće da ratni pobjednik ima neki teret negativnog na sebi. Ima ga, uvijek! Rat je jedna vrlo stresna i grozna situacija, a da je bilo pet, sedam Reihl-Kirova u svakom manjem gradu u Hrvatskoj, onda bi se možda dogodilo da rata nema. (...) Povijest nakon nekog vremena postane pravična, dok od filma očekujem da se vidi da su postojali ti neki junaci koji, eto, nisu u ratnim vremenima dobro prošli.''"|salign=right|source=—&nbsp;[[Damir Čučić]], montažer<ref name="Nu2"/>}}Koncepcijski, Ramljak je rekao da je od samoga početka imao ideju da film bude baziran na arhivskim snimkama, želeći "da smo za vrijeme trajanja cijelog filma uronjeni u tu atmosferu iz tog doba".<ref name="Nu2" /> Tu je značajan posao odradio montažer [[Damir Čučić]], koji je prikupljao i montirao snimke, ističući herojsku ulogu Josipa Reihla-Kira.<ref name="Nu2" /> Međutim, Ramljak je kasnije potvrdio da su imali administrativnih problema s [[HRT]]-om prilikom pribavljanja snimki, dok je producent [[Nenad Puhovski]] naglasio problem pristupačnosti i dostupnosti arhivskih snimki iz tog vremena, iako se radi o iznimno važnim povijesnim izvorima.<ref name=":1">{{cite web|url=https://komarilos.com/kultura-i-sport/mirotvorac-film-precizno-dokumentira-detalje-i-okolnosti-u-kojima-je-ubijen-sef-policije/|title=MIROTVORAC: Film precizno dokumentira detalje i okolnosti u kojima je ubijen šef policije|author=|publisher=KomarilOS|date=4. lipnja 2025|accessdate=13. veljače 2026.}}</ref> Sam rad na filmu trajao je ukupno šest godina, od prikupljanja materijala i pisanja scenarija do premijere na [[ZagrebDox|ZagrebDoxu]] [[2025.]] godine. Iako je priča o ubojstvu Reihla-Kira bila poznata u javnosti, Hedl je otkrio da su prilikom istraživanja HRT-ove arhive došli do snimki koje do tada nikada nisu bile javno objavljene, a koje su bacale sasvim novo svjetlo na taj zločin. "Mislim da će film biti iznenađenje s obzirom na materijal koji dosad nije viđen, jer je gotovo u potpunosti zasnovan na arhivi koja u slučaju ubojstva Reihl-Kira otvara nove vidike i nova pitanja", rekao je Hedl u razgovoru s novinarima prije premijere filma.<ref name=":0" /> Ramljak je istaknuo kako mu je od posebne važnosti bila arhiva osječkog studija HRT-a.<ref name=":0" /> Ukupno je pet osoba (Jaman, Pejić, Flaunder, Ajduković i Jadranka Reihl-Kir) pristalo sudjelovati u samom dokumentarcu, no autori su prilikom izrade filma pričali s barem 30-ak osoba.<ref name=":0" /><ref name=":1" /><ref name=":5">{{Cite web |last=Pavelić |first=Boris |date=2. travnja 2025. |title=IVAN RAMLJAK: ‘Josip Reihl-Kir pao je kao žrtva suprotstavljenih frakcija u HDZ-u’ |url=https://www.nacional.hr/ivan-ramljak-josip-reihl-kir-pao-je-kao-zrtva-suprotstavljenih-frakcija-u-hdz-u/ |url-status=live |access-date=16. veljače 2026 |website=''[[Nacional]]''}}</ref> "Jako puno sugovornika smo imali, dali su nam široku sliku, informacije koje nismo znali, no dio ljudi je odbio iz straha i posljedica zbog onoga što bi rekli. Vrlo važni ljudi su govorili otvoreno, upozoravali su na situaciju koja je vladala u Osijeku", objasnio je Hedl.<ref name=":0" /> Autori su na koncu naveli širi popis sugovornika s kojima su razgovarali u odjavnoj špici filma, iako se oni osobno nisu pojavili na filmu; među njima su bili [[Zlatko Kramarić]], [[Vladimir Šeks]], [[Krunoslav Fehir]], [[Krunoslav Olujić]], [[Mato Arlović]], [[Stjepan Mesić]] i drugi. Prema izjavama samih autora, film je imao dvojaku funkciju – naglasiti važnost uloge Josipa Reihla-Kira kao mirotvorca u predratnoj Slavoniji te opisati okolnosti koje su dovele do njegova ubojstva. "Ideja ti je, gledaš što se sve događa u državi, kako država namjerno zanemaruje Reihl-Kira, nitko ga se ne sjeti na godišnjicu i ignorira se njegov doprinos. Prevladavao je osjećaj da ne treba slaviti mirotvorca. To nam je bila nit vodilja, idemo napraviti film koji će danas, sutra ostati generacijama, da ga pogledaju i shvate zašto je bio važan. I tako su ušli producent Puhovski i Ramljak", rekao je Hrvoje Zovki, a na to se nadovezuje i Ramljakova izjava: "Htio sam napraviti dokument vremena, da za 10, 20 godina, ako netko pita tko je bio taj Kir, ima tih 100 minuta dobiti uvid u ta vremena. Odlučio sam praviti filmove o ljudima koji ne bi trebali biti zaboravljeni, bilo je bitno da se izvuku neki događaji. I Kir je to zaslužio."<ref name=":0" /> U kontekstu samog ubojstva, Ramljak i scenaristi nisu u filmu dali definitivan, nepobitan odgovor na otvorena pitanja vezana uz ubojstvo Reihla-Kira.<ref name=":1" /><ref name=":5" /> [[Antun Gudelj]] osuđen je za to ubojstvo i nije sporno da je on bio počinitelj, međutim postojale su brojne teorije oko stvarnog nalogodavca tog ubojstva. U tom je pogledu Hedl Gudelja usporedio s [[Lee Harvey Oswald|Leejem Harveyjem Oswaldom]], osobom za koju se smatra da je [[Atentat na Johna F. Kennedyja|ubila]] [[John F. Kennedy|Johna F. Kennedyja]]: "Jesu li Lee Oswald i Gudelj bili samo sumanuti pojedinci ili je iza njih bila struktura? Mi nemamo ništa službeno osim presude Gudelju, no i to je vrlo problematično. Znamo da je on pobjegao u Australiju. Otići nakon takvog ubojstva, skrivati se u Osijeku i pobjeći. Nakon bijega mu se sudi u odsustvu, dobiva 20 godina, i onda se pojavljuje na aerodromu u Njemačkoj. No nakon izručenja on je oslobođen temeljem Zakona o oprostu i vraća se u Australiju kao slobodan čovjek. Da nije bilo Jadranke Reihl-Kir, ne bi ga se ni vratilo."<ref name=":0" /> Ramljak je istaknuo kako je kroz rad identificirao "šest do sedam strana, službenu policiju, Glavaševu bojnu koja je provocirala, još dvije druge ilegalne skupine koje su bile u sukobu sa svima, lokalne Srbe, uvezene Srbe i JNA", koji su djelovali na tom području, a "Kir je u očima tih ljudi na punktu u tom trenutku bio neprijatelj koji se vozi s četnicima i bio je netko tko ih sprečava u njihovim namjerama".<ref name=":0" /> "Pričao sam s 30-ak ljudi, čuo barem deset različitih varijanti što se dogodilo tog dana. I nema pouzdanih dokaza ni za jednu varijantu. Zašto je Gudelj to napravio, je li to bio pojedinačni čin ili je bio nahuškan? Zato je film bio fokusiran na to kako je došlo do tog zločina, jer da sam stavio sve te suprotstavljene teorije i informacije, to bi bio potpuni rašomon", dodao je Ramljak.<ref name=":0" /> Na upit novinara o tome hoće li ''Mirotvorac'' imati nekakav širi utjecaj na državu da učini nešto povodom nerazjašnjenih okolnosti ubojstva Reihla-Kira, Zovko je izrazio skepsu: "Nisam optimist, država u ove 34 godine nije pokazala volju i želju da se ta priča otkrije do kraja, to je čin pojedinca bio, ali on je bio navođeni projektil. Nisam siguran da će država željeti to otkriti. Bilo je puno prilika, no nije se iskazala u tom smislu. Ima puno stvari koje bi trebalo razotkriti, no kao građanin nisam optimist u smislu države. Možda će danas-sutra netko još nešto novo napraviti. Mi smo htjeli da ovo bude film nakon kojega će svi stati i razmisliti o tome gdje se nalazimo i kako razmišljamo."<ref name=":0" /> == Distribucija == Nakon šest godina rada, ''Mirotvorac'' je premijerno prikazan [[3. travnja]] [[2025.]] godine u sklopu 21. [[ZagrebDox|ZagrebDoxa]], a zbog iznimnog interesa publike dobio je i repriznu izvedbu [[6. travnja]], na dan zatvaranja festivala;<ref>{{Cite web |date= |title=Mirotvorac (Mirotvorac) |url=https://zagrebdox.net/hr/film/mirotvorac |url-status=live |access-date=15. veljače 2026 |website=zagrebdox.net}}</ref> film je prikazan izvan natjecateljskog programa jer su ga producirali [[Nenad Puhovski]] i producentska kuća Factum, koji su ujedno i organizatori festivala pa film zbog toga nije bio u natjecateljskom dijelu. Samo dva mjeseca kasnije potvrđeno je da će film biti prikazan i u natjecateljskom programu [[Filmski festival u Puli|Filmskog festivala u Puli]],<ref>{{Cite web |date=16. lipnja 2025 |title=Pulski filmski festival: objavljen Glavni program, PoPularna Pula i Regionalni program |url=https://havc.hr/infocentar/novosti/pulski-filmski-festival-objavljen-glavni-program-popularna-pula-i-regionalni-program |url-status=live |access-date=15. veljače 2026 |website=[[HAVC]]}}</ref> gdje je u konačnici osvojio i [[Velika zlatna arena za najbolji film|Veliku zlatnu arenu]].<ref name="Pula"/> Film je imao ograničenu kino distribuciju u domaćim kinima, iako ga je bilo moguće pogledati diljem Hrvatske, a imao je i niz festivalskih prikazivanja po Hrvatskoj te niz individualnih prikazivanja po manjim mjestima. Međunarodnu premijeru imao je [[30. listopada]] [[2025.]] godine u [[Leipzig|Leipzigu]] u sklopu festivala [[DOK Leipzig]],<ref>{{Cite web |date=16. listopada 2025 |title=Hrvatski filmovi na DOK Leipzigu: svjetsku premijeru imat će film Ono što treba činiti, a međunarodnu Mirotvorac |url=https://havc.hr/infocentar/novosti/hrvatski-filmovi-na-dok-leipzigu-svjetsku-premijeru-imat-ce-film-ono-sto-treba-ciniti-a-medjunarodnu-mirotvorac |url-status=live |access-date=15. veljače 2026 |website=[[HAVC]]}}</ref> gdje je također osvojio Zlatnu golubicu, odnosno glavnu nagradu, za najbolji međunarodni dugometražni film.<ref name="DOK"/> Televizijsku premijeru imao je [[12. veljače]] [[2026.]] godine na drugom programu [[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatske radiotelevizije]] u 21:00, a uz to je i u cijelosti dostupan za gledanje na platformi [[HRTi]]. Prije HRTi-ja, film je kratko vrijeme bio dostupan ''online'' i na platformi Loli.stream, a sve povodom otkazanih projekcija u nekoliko hrvatskih gradova,<ref>{{Cite web |date=7. rujna 2025 |title=Pulski pobjednik film Mirotvorac dostupan online do 10. rujna |url=https://pulafilmfestival.hr/pulski-pobjednik-film-mirotvorac-dostupan-online-do-10-rujna/ |url-status=live |access-date=15. veljače 2026 |website=pulafilmfestival.hr}}</ref><ref name="N1N"/> te je u nekoliko dana uspio skupiti više od 60,000 gledatelja.<ref>{{Cite web |last=Stilin |first=B. |date=16. veljače 2026. |title=Bura nakon 'Mirotvorca' na HRT-u: 'Povjesničar Nazor omalovažava film kao umjetničko djelo' |url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/bura-nakon-mirotvorca-na-hrt-u-povjesnicar-nazor-omalovazava-film-kao-umjetnicko-djelo-20260216 |url-status=live |access-date=16. veljače 2026 |website=tportal}}</ref> Unatoč relativno ograničenoj kino distribuciji i problemima s prikazivanjima u nekim gradovima, ''Mirotvorac'' je svejedno uspio ući među deset najgledanijih hrvatskih filmova [[2025.]] godine, a prema podacima [[HAVC|HAVC-a]], film je u kinima pogledalo 5,669 ljudi.<ref>{{Cite web |last=Bačun |first=Tin |date=1. veljače 2026. |title=Ovo su najgledaniji hrvatski filmovi u 2025. – što nam govore brojke |url=https://www.bug.hr/film/ovo-su-najgledaniji-hrvatski-filmovi-u-2025--sto-nam-govore-brojke-57195 |url-status=live |access-date=16. veljače 2025 |website=[[Bug.hr]]}}</ref><ref>{{Cite web |date=15. siječnja 2026 |title=Hrvatske filmove u 2025. u kinima je pogledalo 328.526 gledatelja |url=https://magazin.hrt.hr/zabava/hrvatske-filmove-u-prosloj-godini-u-kinima-je-pogledalo-328526-gledatelja-12522082 |url-status=live |access-date=16. veljače 2026 |website=[[HRT]]}}</ref> == Prijem == === Društvene reakcije i pokušaji cenzure === Iako ''Mirotvorac'' nije bio marketinški razvikan, nakon pobjede u Puli, postao je interesantan te je zakazan cijeli niz izvedbi u sklopu različitih festivala (filmskih i ne-filmskih) diljem Hrvatske. Pobjeda na Puli i izrazito pozitivne reakcije kritičara dale su filmu na težini, međutim ispostavilo se da će film vrlo brzo postati izrazito kontroverzan. Jedan od festivala na u sklopu kojega je film trebao biti prikazan bio je i festival ''Nosi se'' u [[Benkovac|Benkovcu]], a čija je tema te godine bila "Posveta empatiji i miru u atmosferi ratnog klatna"; ''Mirotvorac'' je trebao biti prikazan [[25. kolovoza]] u sklopu programa "Ako ne zna što je bilo",<ref>{{Cite web |title=Nosi se festival 2025. u Benkovcu |url=https://www.culturenet.hr/nosi-se-festival-2025-u-benkovcu/224944 |url-status=live |access-date=16. veljače 2026 |website=Culturenet.hr}}</ref> ironična referenca na istoimenu kontroverznu pjesmu profašističkog pjevača [[Marko Perković|Marka Perkovića Thompsona]]. Međutim, [[22. kolovoza]], na dan otvaranja festivala, skupina prosvjednika predvođena Nediljkom Gendom, predsjednikom lokalne Udruge hrvatskih dragovoljaca, omela je otvaranje festivala unatoč dozvoli gradskih vlasti za njegovo održavanje uz napade na prisutne novinare, uvrede i ustaške pokliče, zbog kojih je došlo i do policijske intervencije;<ref name=":2">{{Cite web |date=24. kolovoza 2025 |title=OTKAZAN FESTIVAL ‘NOSI SE’ Organizatorica: “Šljam je majci govorio da je ku*****na. Ovo je dio desne revolucije” |url=https://www.antenazadar.hr/clanak/2025/08/otkazan-festival-nosi-se-organizatorica-sljam-je-majci-govorio-da-je-kuna-ovo-je-dio-desne-revolucije/ |url-status=live |access-date=16. veljače 2026 |website=Antena Zadar}}</ref><ref>{{Cite web |date=26. kolovoza 2025 |title=MUP objavio rezultate istrage o policiji u Benkovcu: "Policajac se nespretno izrazio" |url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/mup-objavio-rezultate-istrage-o-postupanju-policije-u-benkovcu/2703572.aspx |url-status=live |access-date=16. veljače 2026 |website=[[Index.hr]]}}</ref> festival je isprva odgođen,<ref>{{Cite web |date=24. kolovoza 2025. |title=Organizator: Nastavljamo s festivalom. Branimo pluralizam i demokratski poredak RH |url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/organizator-nastavljamo-s-festivalom-branimo-pluralizam-i-demokratski-poredak-rh/2702923.aspx |url-status=live |access-date=16. veljače 2026 |website=[[Index.hr]]}}</ref><ref>{{Cite web |last=Hađur |first=Paula |date=31. kolovoza 2025. |title=Organizator odgođenog festivala za Index: "Zašto Benkovac? Zašto ne?" |url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/organizator-odgodjenog-festivala-za-index-zasto-benkovac-zasto-ne/2704833.aspx |url-status=live |access-date=16. veljače 2026 |website=[[Index.hr]]}}</ref> a na koncu i otkazan u cijelosti zbog sigurnosnih rizika. I dok se u medijima tvrdilo da su razlozi "prosvjeda" šire prirode, film ''Mirotvorac'' eksplicitno je naveden kao jedan od razloga zašto su se branitelji, koje su mediji simbolično nazvali "(za)branitelljima", pobunili protiv festivala.<ref name=":3">{{Cite web |last=Paštar |first=Toni |date=28. kolovoza 2025. |title=Film zbog kojeg se digla ‘buna‘ (za)branitelja u Benkovcu sinoć sasvim normalno prikazan u Sinju! Evo pozadine... |url=https://slobodnadalmacija.hr/split-i-zupanija/zagora/film-zbog-kojeg-se-digla-buna-za-branitelja-u-benkovcu-sinoc-sasvim-normalno-prikazan-u-sinju-evo-pozadine-1499337 |url-status=live |access-date=16. veljače 2026 |website=''[[Slobodna Dalmacija]]'' |quote=Oni sad trebaju prikazati taj film Mirotvorac, čime ja osobno kao predsjednik, predstavnik braniteljske udruge i branitelja s područja grada Benkovca nisam zadovoljan jer se uvijek govori o ovom konkretnom slučaju da su hrvatski branitelji zločinci. Ubuduće, ako će oni održavati, što dalje od Benkovca...}}</ref><ref>{{Cite web |date=25. kolovoza 2025 |title=Branitelju iz Benkovca smeta pobjednik Pulskog filmskog festivala, a evo što kaže o kćeri i pjevanju Cece |url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/branitelju-iz-benkovca-smeta-pobjednik-pulskog-filmskog-festivala-a-evo-sto-kaze-o-kceri-i-pjevanju-cece-20250825?meta_refresh=1 |url-status=live |access-date=16. veljače 2026 |website=tportal |quote=Film 'Mirotvorac', koji se trebao prikazati, je završena priča o pokojnom Josipu Reihlu Kiru. Istraga je završena i zna se tko su ti ljudi i što su radili. Oni hrvatske branitelje žele prikazati kao ratne zločince. Kakvi su to filmovi?}}</ref> Uslijedila je odgoda prikazivanja i u [[Zadar|Zadru]], gdje je bila planirana za [[6. rujna]],<ref>{{Cite web |date=2. rujna 2025 |title=Reihl Kira ubio je hrvatski policajac. Film o tome neće biti prikazan ni u Zadru |url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/odgodjena-projekcija-filma-o-ubojstvu-reihl-kira-i-u-zadru/2705906.aspx |url-status=live |access-date=16. veljače 2026 |website=[[Index.hr]]}}</ref><ref>{{Cite web |date=3. rujna 2025 |title=Zbog straha od benkovačkog scenarija otkazana zadarska projekcija filma ‘Mirotvorac’, oglasio se i redatelj |url=https://ravnododna.com/zbog-straha-od-benkovackog-scenarija-otkazana-zadarska-projekcija-filma-mirotvorac-oglasio-se-i-redatelj/ |url-status=live |access-date=16. veljače 2026 |website=Ravno do dna}}</ref> a sigurnosni je rizik postojao i prilikom najavljenog prikazivanja filma na festivalu FALIŠ u [[Šibenik|Šibeniku]], također u organizaciji lokalnih braniteljskih udruga,<ref name=":4">{{Cite web |date=27. kolovoza 2025 |title=Ovo je program festivala protiv kojeg su šibenski zabranitelji pokrenuli pobunu |url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/ovo-je-program-festivala-protiv-kojeg-su-sibenski-zabranitelji-pokrenuli-pobunu/2704093.aspx |url-status=live |access-date=16. veljače 2026 |website=[[Index.hr]]}}</ref><ref>{{Cite web |date=7. rujna 2025 |title=Zabranitelji u Šibeniku vikali ZDS, podršku im dala i dva saborska zastupnika |url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/zabranitelji-u-sibeniku-vikali-zds-podrsku-im-dala-i-dva-saborska-zastupnika/2707449.aspx |url-status=live |access-date=16. veljače 2026 |website=[[Index.hr]]}}</ref> međutim taj je pokušaj cenzure propao,<ref>{{Cite web |date=4. rujna 2025 |title=Festival FALIŠ otvoren uz policijsko osiguranje |url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/festival-falis-otvoren-uz-policijsko-osiguranje/2706361.aspx |url-status=live |access-date=16. veljače 2026 |website=[[Index.hr]]}}</ref><ref>{{Cite web |date=4. rujna 2025 |title=Milanović nenajavljeno došao na festival FALIŠ |url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/milanovic-stigao-na-festival-falis/2706645.aspx |url-status=live |access-date=16. veljače 2026 |website=[[Index.hr]]}}</ref><ref>{{Cite web |date=8. rujna 2025 |title=Velika gužva sinoć na festivalu FALIŠ: ‘Šibenik ima fantastičnu policiju, gradonačelnika. Hvala i veteranima rata koji su stali iza nas‘ |url=https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-televizija/velika-guzva-sinoc-na-festivalu-falis-sibenik-ima-fantasticnu-policiju-gradonacelnika-hvala-i-veteranima-rata-koji-su-stali-iza-nas-15620427 |url-status=live |access-date=16. veljače 2026 |website=''[[Jutarnji list]]''}}</ref> a šibenskoj je projekciji, održanoj na dan zatvaranja festivala, prisustvovao i sam Ramljak. Otkazivanje festivala od strane nasilne grupe branitelja pretvorilo se u šire političko pitanje, a dovedeno je u kontekst percipirane pojačane desne radikalizacije društva (svi su ti "prosvjedi" bili prepuni ustaških obilježja i pokliča), a koja se u javnosti dovodila u vezu s potporom koju je [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-ova]] vlada na čelu s [[Andrej Plenković|Andrejem Plenkovićem]] pružila kontroverznom Thompsonu povodom koncerta održanog na [[Zagrebački hipodrom|zagrebačkom Hipodromu]] početkom kolovoza;<ref name=":2" /><ref>{{Cite web |date=30. kolovoza 2025 |title=Deutsche Welle: Fatalno skretanje udesno ili samo prolazni trend u Hrvatskoj? |url=https://n1info.hr/vijesti/deutsche-welle-fatalno-skretanje-udesno-ili-samo-prolazni-trend-u-hrvatskoj/ |url-status=live |access-date=16. veljače 2026 |website=[[N1]]}}</ref><ref>{{Cite web |last=Lasić |first=Igor |date=30. kolovoza 2025 |title=Hrvatska: fatalno skretanje udesno ili samo prolazni trend? |url=https://www.dw.com/hr/hrvatska-fatalno-skretanje-udesno-ili-samo-prolazni-trend/a-73801760 |url-status=live |access-date=16. veljače 2026 |website=[[Deutsche Welle]]}}</ref> branitelji u Šibeniku čak su eksplicitno zahvalili premijeru Plenkoviću jer im je omogućio da mogu "reagirati [i] (...) biti korektiv".<ref name=":4" /> Uslijedile su osude ovih događaja od strane javnih ličnosti<ref>{{Cite web |date=27. kolovoza 2025 |title=Holy: Mi smo u jednoj jako opasnoj situaciji |url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/holy-mi-smo-u-jednoj-jako-opasnoj-situaciji/2703808.aspx |url-status=live |access-date=16. veljače 2026 |website=[[Index.hr]] |quote=Tu bih htjela podsjetiti da su se takve stvari događale u vrijeme nacizma, što ćemo sad, sljedeće će biti da ćemo spaljivati knjige, zabranjivati koncerte... Mi smo u jednoj jako opasnoj situaciji.}}</ref><ref>{{Cite web |date=1. rujna 2025 |title=Vučetić: Plenković je Hipodromom želio izbjeći Vučićevu sudbinu |url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/vucetic-milanovic-je-obmanuo-birace-u-drugom-mandatu/2705582.aspx |url-status=live |access-date=16. veljače 2026 |website=[[Index.hr]] |quote=Branitelji su se, u povijesnom smislu, borili protiv neprijatelja, sačuvali su granice Republike Hrvatske, oni su se borili za mir. Nakon toga prestaje njihova uloga, ne zanima me kakvi su njihovi osjećaji, ako ti osjećaji zadiru u moju slobodu: umjetničku, građansku, filozofsku, bilo koju. Onda to nisu branitelji slobode nego uzurpatori pojedinačne slobode.}}</ref><ref>{{Cite web |date=8. rujna 2025 |title=Frljić: Ne vole svi društvo tako da ga opljačkaju i zapjevaju Ako ne znaš što je bilo |url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/frljic-ne-vole-svi-drustvo-tako-da-ga-opljackaju-i-zapjevaju-ako-ne-znas-sto-je-bilo/2707814.aspx |url-status=live |access-date=16. veljače 2026 |website=[[Index.hr]]}}</ref><ref>{{Cite web |date=19. rujna 2025 |title=Više od 1200 građana i 175 udruga potpisalo apel protiv zabrana festivala, koncerata... |url=https://n1info.hr/vijesti/inicijativa-za-hrvatsku-slobode-vise-od-1200-gradjana-i-175-udruga-potpisalo-apel/ |url-status=live |access-date=16. veljače 2026 |website=[[N1]]}}</ref><ref>{{Cite web |date=28. kolovoza 2025 |title=Leon Lučev: Ja kao branitelj dajem punu podršku FALIŠ-u |url=https://n1info.hr/vijesti/leon-lucev-ja-kao-branitelj-dajem-punu-podrsku-falis-u/ |url-status=live |access-date=16. veljače 2026 |website=[[N1]]}}</ref><ref>{{Cite web |date=27. kolovoza 2025 |title=Kosor: Sve su rekli ovi iz Šibenika kad su zahvalili Plenkoviću što mogu zabranjivati |url=https://n1info.hr/vijesti/kosor-sve-su-rekli-ovi-iz-sibenika-kad-su-zahvalili-plenkovicu-sto-mogu-zabranjivati/ |url-status=live |access-date=16. veljače 2026 |website=[[N1]]}}</ref> i oporbenih političara,<ref>{{Cite web |date=27. kolovoza 2025 |title=Bakić iz Možemo: U Benkovcu se dogodila svinjarija prvog reda |url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/bakic-iz-mozemo-u-benkovcu-se-dogodila-svinjarija-prvog-reda/2703927.aspx |url-status=live |access-date=16. veljače 2026 |website=[[Index.hr]] |quote=Tamo se dogodilo nasilje, nedopustivo kolektivno nasilje, gdje je grupa nasilnika vodeći se nekom svojom ideologijom sebi uzela za pravo da određuje tko i što može biti prisutno u javnom prostoru. I što je najtragičnije, u tome su uspjeli, spriječili su održavanje tog festivala. To je skandal prvog reda, svinjarija prvog reda, sramota i za naše društvo i za našu državu, pogotovo za državu.}}</ref><ref>{{Cite web |date=27. kolovoza 2025 |title=Tomašević pozvao festival "Nosi se" u Zagreb |url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/tomasevic-pozvao-festival-nosi-se-u-zagreb/2703961.aspx |url-status=live |access-date=16. veljače 2026 |website=[[Index.hr]] |quote=To je poraz državnih institucija jer je taj festival imao sve potrebne dozvole i bio je prepoznat kao dovoljno kvalitetan jer je ga financiraju relevantne državne institucije. No, unatoč tome festival se nije mogao održati jer ga je nasilno zaustavila grupa ljudi koja se ne slaže s nekim sadržajem.}}</ref><ref>{{Cite web |date=29. kolovoza 2025 |title=Gradonačelnica Supetra: Poštovani premijeru, mi nismo sitnež, mi smo Hrvatska |url=https://n1info.hr/vijesti/gradonacelnica-supetra-postovani-premijeru-mi-nismo-sitnez-mi-smo-hrvatska/ |url-status=live |access-date=16. veljače 2026 |website=[[N1]]}}</ref><ref>{{Cite web |date=1. rujna 2025 |title=Milorad Pupovac: Strah me za budućnost ove zemlje |url=https://n1info.hr/vijesti/milorad-pupovac-strah-me-za-buducnost-ove-zemlje/ |url-status=live |access-date=16. veljače 2026 |website=[[N1]]}}</ref> koji su svi redom naglašavali da je ovakav oblik nasilja i cenzure nedopustiv u demokratskoj državi; službeni stav Vlade Republike Hrvatske bio je da nikakve zabrane i cenzure nisu prihvatljive, međutim izostala je jasna osuda nasilničkog ponašanja dijela branitelja te je čak bilo izjava koje su išle u smjeru relativiziranja braniteljskog nasilja, odnosno sugeriranja da bi organizatori sličnih festivala trebali paziti na sadržaj koji prikazuju,<ref>{{Cite web |date=28. kolovoza 2025 |title=Medved pozvao zabranitelje u ministarstvo. Žale se na "nesmiljene napade na obitelj" |url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/medved-pozvao-zabranitelje-u-ministarstvo-zale-se-na-nesmiljene-napade-na-obitelj/2704510.aspx |url-status=live |access-date=16. veljače 2026 |website=[[Index.hr]]}}</ref><ref>{{Cite web |date=28. kolovoza 2025 |title=Plenković: Organizatori festivala priznaju da su provocirali. Razumijem branitelje |url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/plenkovic-organizatori-festivala-u-benkovcu-priznaju-da-su-pretjerali-s-provokacijom/2704342.aspx |url-status=live |access-date=16. veljače 2026 |website=[[Index.hr]]}}</ref><ref>{{Cite web |date=28. kolovoza 2025 |title=Obuljen Koržinek: Je li HDZ kriv za zabrane festivala? Pokušajte pronaći drugu temu |url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/obuljen-korzinek-u-demokraciji-svi-imaju-pravo-na-misljenje-to-smo-afirmirali-90ih/2704400.aspx |url-status=live |access-date=16. veljače 2026 |website=[[Index.hr]]}}</ref><ref>{{Cite web |last=Vranješ |first=Mirta |date=4. rujna 2025 |title=HDZ-ov ministar prezrivo o festivalu u Šibeniku: 'To nije za nas, ne želimo to konzumirati' |url=https://www.telegram.hr/vijesti/hdz-ov-ministar-prezrivo-o-festivalu-u-sibeniku-to-nije-za-nas-ne-zelimo-to-konzumirati/ |url-status=live |access-date=16. veljače 2026 |website=[[Telegram (portal)|Telegram]]}}</ref> što je bio dodatni institucionalni udar na građanske slobode. ''Mirotvorac'' je unatoč ovim incidentima nastavio svoju turneju po hrvatskim gradovima te je prikazan u sklopu niza filmskih festivala diljem zemlje, uključujući festival [[Sinj|sinjske]] udruge S.K.U.P. (Sinjski kulturni urbani pokret),<ref name=":3" /><ref>{{Cite web |date=29. kolovoza 2025 |title=Film Mirotvorac o Josipu Reihl Kiru u Benkovcu ne može – u Sinju može! |url=https://sinjskarera.hr/fillm-mirotvorac-o-josipu-reihl-kiru-u-benkovcu-ne-moze-u-sinju-moze/ |url-status=live |access-date=16. veljače 2026 |website=Sinjska rera}}</ref> [[Liburnia Film Festival]], [[Rab Film Festival]] (gdje je, zanimljivo, prikazan istoga dana kada je trebao biti prikazan i u Benkovcu),<ref>{{Cite web |title=Rab Film Festival 2025: Program |url=https://rabfilmfestival.com/program/ |url-status=live |access-date=16. veljače 2026 |website=[[Rab Film Festival]]}}</ref> [[PorečDox]] i druge, ali i izvan Hrvatske te je u narednom periodu dobio niz nagrada. Krajnje reakcije na film bile su pozitivne te je prevladalo mišljenje da se radi o filmu koji je iznimno važan za suočavanje Hrvatske s vlastitom prošlošću i istinom o [[Rat u Hrvatskoj|ratu u Hrvatskoj]].<ref name=":6">{{Cite web |last=Tučkar |first=Zoran |date=5. travnja 2025. |title=‘Mirotvorac’ – Ako zaista ne znate šta je bilo |url=https://ravnododna.com/mirotvorac-ako-zaista-ne-znate-sta-je-bilo/ |url-status=live |access-date=16. veljače 2026 |website=Ravno do dna}}</ref><ref name=":7">{{Cite web |last=Radić |first=Damir |date=14. travnja 2025. |title=Pogledati istini u oči |url=https://www.portalnovosti.com/pogledati-istini-u-oci/ |url-status=live |access-date=16. veljače 2026 |website=[[Novosti (Hrvatska)|''Novosti'']]}}</ref><ref name=":8">{{Cite web |last=Rosandić |first=Iva |date=15. travnja 2025 |title=21. ZagrebDox: “Mirotvorac” – Atmosfera straha |url=https://www.dokumentarni.net/2025/04/15/21-zagrebdox-mirotvorac-atmosfera-straha/ |url-status=live |access-date=16. veljače 2026 |website=dokumentarn!.net}}</ref><ref name=":11" /> === Kritika === Film je dobio jednoglasno pozitivne kritike od strane kritičara te je istovremeno opisan i kao najbolji hrvatski film [[2025.]] godine<ref name=":9">{{Cite web |last=Tomljanović |first=Igor |date=30. prosinca 2025 |title=Hrvatski film: Izabrali smo 7 najboljih i 5 najgorih u 2025. |url=https://www.index.hr/chill/clanak/hrvatski-film-izabrali-smo-7-najboljih-i-5-najgorih-u-2025/2745242.aspx |url-status=live |access-date=16. veljače 2025 |website=[[Index.hr]]}}</ref><ref name=":10">{{Cite web |last=Radić |first=Damir |date=31. prosinca 2025 |title=Mirotvorac u godini huškača |url=https://www.portalnovosti.com/mirotvorac-u-godini-huskaca/ |url-status=live |access-date=16. veljače 2025 |website=[[Novosti (Hrvatska)|''Novosti'']]}}</ref> te kao jedan od najvažnijih hrvatskih filmova uopće.<ref name=":6" /><ref name=":11">{{Cite web |last=van Pelt |first=M. |date=14. veljače 2026 |title=Ramljakov ‘Mirotvorac’ jedan je od najvažnijih hrvatskih filmova uopće, a trebao bi ga pogledati apsolutno svatko |url=https://kinofilm.hr/ramljakov-mirotvorac-jedan-je-od-najvaznijih-hrvatskih-filmova-uopce-a-trebao-bi-ga-pogledati-apsolutno-svatko/ |url-status=live |access-date=16. veljače 2025 |website=KinoFilm}}</ref> U kritici za portal ''Ravno do dna'', Zoran Tučkar ocjenjuje film savršenom ocjenom (10/10), pišući: "Iako je značaj filma ogroman, umjetnička vrijednost još veća (...) Stvar je dosta jednostavna: Reichl-Kir je bio lice institucije države koja uistinu brine do svih građana i do mira. Takva država jakih institucija je očito morala umrijeti da bi se neki obogatili ili došli na vlast i tako zadovoljili svoje nerealne ambicije na štetu građana (...) Neki su doista sve mogli i doista sve smjeli, netko im je to omogućio, čini mi se, isti onaj (ili više njih) koji je Kira označio kao metu i onaj (ili više njih) koji je dozvolio Kirovom ubojici da pobjegne".<ref name=":6" /> Portal KinoFilm pohvalio je Ramljakov redateljski pristup priči o Josipu Reihlu-Kiru te ga usporedio s uspjehom [[Vinko Brešan|Brešanovog]] filma ''[[Svećenikova djeca]]'' u kontekstu društvenog trenutka koji je pogođen, uz zaključak: "Ramljak je pogodio društveni trenutak na najbolji mogući način (slično kao što je Brešan onomad pogodio sa ''Svećenikovom djecom'') i hladno nas je pljusnuo istinom koju smo definitivno trebali čuti. Ovo je svakako film generacije, film koji demistificira gotovo romantičarske priče ratnih mitomana o tome da smo mi Hrvati bili bez ijedne pogreške u tom sukobu, što je smiješno."<ref name=":11" /> Igor Tomljanović s portala [[Index.hr]] dao je filmu ocjenu 9/10, ističući i njegovu povijesnu važnost u kontekstu prikazivanja nikada prije viđenih snimki iz arhive HRT-a, ali i Ramljakov stilski pristup: "Ta rijetka pripovjedačka uvjerljivost i stilska koherencija čini ovaj Ramljakov film iznimnim, tematski bogatim i slojevitim, a izlagački uzbudljivim".<ref>{{Cite web |last=Tomljanović |first=Igor |date=5. travnja 2025. |title=Najkontroverzniji dokumentarac godine: Zašto je ubijen šef osječke policije? |url=https://www.index.hr/magazin/clanak/najkontroverzniji-dokumentarac-godine-zasto-je-ubijen-sef-osjecke-policije/2658647.aspx |url-status=live |access-date=16. veljače 2026 |website=[[Index.hr]]}}</ref> U svojoj kritici za tportal, Zrinka Pavlić posebno je pohvalila jezivu atmosferu koju su Ramljak i scenaristi uspjeli napraviti, naglasivši kako "ono što ovaj film tako dobro, ali i tako neugodno opisuje, upravo je ta atmosfera, zbog koje nije bilo ni potrebno ništa naređivati. Atmosfera zbog koje je bilo jasno da će se takvo što prije ili kasnije dogoditi. A oni za koje se sumnja da su možda naredili ubojstvo Reihl-Kira takvu su atmosferu bez ikakve sumnje stvorili".<ref>{{Cite web |last=Pavlić |first=Zrinka |date=5. travnja 2025 |title='Mirotvorac' - jezivi dokumentarac o ubojstvu Reihl-Kira i slavonskog mira |url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/mirotvorac-jezivi-dokumentarac-o-ubojstvu-reihl-kira-i-slavonskog-mira-20250405 |url-status=live |access-date=16. veljače 2026 |website=tportal}}</ref> U pozitivnoj kritici za Zonu filma, Janko Heidl sumirao je film na sljedeći način: "Nakon potresnog uvodnog sprinta, Mirotvorac će nastaviti pretežno pješačkim korakom, no nikad ne gubeći napon niti fokus, oslikavajući zbivanja koja su dovela do tragedije, slikom prateći riječi i kontekst uzorno vještim kombiniranjem ilustrativnog i asocijativnog, gotovo uvijek oplemenjujući govor građenjem pripadajućeg ili dodatnog ugođaja. Nerijetko uz uočljivo odlična, sugestivna rješenja što prisnažuju učinku na osjećaje, kao što su kadrovi glava ukrasnih kipova na zgradama dok Jadranka Reihl-Kir opisuje dane prije muževljeve pogibije, koje slijede jedna drugoj slične portretne fotografije Josipa Reihl-Kira čija statičnost navješćuje njegov skori odlazak. Zatim, poslije, nakon snimke Mirka Tubića koji 1998. prepričava posljednje sate i minute prije ubojstva ljudi s kojima je bio u kobnoj Zastavi 101, niz policijskih fotografija s uviđaja u posvemašnjoj, jezivoj, tišini. Ili zalazak u crni mrak na nekoliko sekundi nakon riječi o tomu da je Gudelj možda dobio neizrečenu dozvolu da se Reihl-Kira 'makne ovako ili onako'".<ref>{{Cite web |last=Heidl |first=Janko |date=14. travnja 2025. |title=Mirotvorac – Zašto je ubijen Josip Reihl-Kir? |url=https://zonafilma.com/mirotvorac-zasto-je-ubijen-josip-reihl-kir/ |url-status=live |access-date=16. veljače 2026 |website=Zona filma}}</ref> Damir Radić za [[Novosti (Hrvatska)|''Novosti'']] naglašava važnost ovog filma u kontekstu suočavanja s povijesnim istinama, uz zaključak: "“Mirotvorac” će jamačno uzbuditi hrvatske desničare jer iz prve ruke Glavaševog pobočnika svjedoči da su glavaševci vješali, a onda potajno sami parali i palili hrvatske zastave, kao i rešetali Gudeljevu kuću uz njegovo znanje, da bi za sve to okrivili Srbe i širili netrpeljivost. Ramljakov film ne štedi nacionalizam ni jedne strane, ali, posve kršćanski, trudi se pogledati istini u oči i prvo pomesti prašinu ispred vlastita praga".<ref name=":7" /> Isto ističe i Iva Rosandić za dokumentarn!.net, dajući filmu maksimalnih pet zvjezdica, uz komentar: "Ivan Ramljak u “Mirotvorcu”, premijerno prikazanom na ZagrebDoxu, nastavlja preokupaciju kontrastiranja arhivskog gradiva i individualnog sjećanja, a koja počiva na neprekidnoj promjeni perspektiva i potenciranju razumijevanja povijesti kao procesa dovršenog tek aktivnim postavljanjem u odnos spram suvremenosti".<ref name=":8" /> Pozitivno je o filmu pisao i [[Nenad Polimac]] za ''[[Jutarnji list]]'', zaključujući: "U nekim drugim okolnostima ''Mirotvorac'' je mogao računati na najviše odličje ZagrebDoxa, no kako ga je producirao Factum direktora festivala Nenada Puhovskog, tu vrstu priznanja morat će potražiti na nekim drugim smotrama".<ref>{{Cite web |last=Polimac |first=Nenad |date=30. ožujka 2025. |title=Gledali smo dokumentarac koji se bavi ubojstvom u Slavoniji: ‘Nije nikakvo čudo da ti materijali nikad nisu emitirani na HRT-u‘ |url=https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-televizija/gledali-smo-dokumentarac-koji-se-bavi-ubojstvom-u-slavoniji-nije-nikakvo-cudo-da-ti-materijali-nikad-nisu-emitirani-na-hrt-u-15568366 |url-status=live |access-date=16. veljače 2026 |website=''[[Jutarnji list]]''}}</ref> ==== Godišnje liste ==== ''Mirotvorac'' se našao na nekoliko godišnjih lista najboljih (hrvatskih) filmova za [[2025.]] godinu: * 1. mjesto – Igor Tomljanović ([[Index.hr]])<ref name=":9" /> * 1. mjesto – Damir Radić ([[Novosti (Hrvatska)|''Novosti'']])<ref name=":10" />{{Efn|name=Lista}} * 4. mjesto – Zrinka Pavlić (tportal)<ref>{{Cite web |last=Pavlić |first=Zrinka |date=28. prosinca 2025. |title=Ogledalo čovječanstva: Ovo je deset najboljih filmova 2025. godine |url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/ogledalo-covjecanstva-ovo-je-deset-najboljih-filmova-2025-godine-20251228?meta_refresh=1 |url-status=live |access-date=16. veljače 2026 |website=tportal}}</ref>{{Efn|Radi se o općoj listi najboljih filmova [[2025.]] godine, ne samo hrvatskih.|name=Lista}} * 5. mjesto – [[Anđelo Jurkas]] (Mixer.hr)<ref>{{Cite web |last=Jurkas |first=Anđelo |date=21. prosinca 2025 |title=Mixerovih TOP 10: Ovo su najbolji hrvatski filmovi u 2025. godini |url=https://mixer.hr/kultura/filmtv/mixerovih-top-10-ovo-su-najbolji-hrvatski-filmovi-u-2025-godini/ |url-status=live |access-date=16. veljače 2025 |website=Mixer.hr}}</ref> == Nagrade == {| class="wikitable" width="65%" |- ! Godina ! Nagrada ! Kategorija ! Ishod ! Primatelj(i) ! Ref. |- ! rowspan=12| [[2025.]] | rowspan=2| [[Filmski festival u Puli]] | [[Velika zlatna arena za najbolji film|Velika zlatna arena]] | {{Won}} | [[Nenad Puhovski]], [[Ivan Ramljak]] | {{center|<ref name="Pula">{{cite web|url=https://2025.pulafilmfestival.hr/evo-tko-su-pobjednici-72-pulskog-filmskog-festivala/|date=16. srpnja 2025|title=Evo tko su pobjednici 72. Pulskog filmskog festivala|url-status=live|accessdate=14. veljače 2026|language=hr-hr}}</ref>{{efn|Službeno obrazloženje glasilo je: "''Film Mirotvorac iz arhivskog materijala oblikuje portret čovjeka čija je uloga u povijesti ostala prešućena, iako je mogla promijeniti njezin tijek. U toj gesti vraćanja glasa zaboravljenom pojedincu, Josipu Reichl – Kiru, film nenametljivo ali snažno progovara o vrijednosti izbora koji ne ostavljaju trag u novinskim naslovima, ali govore o ljudskosti. Priča o čovjeku kojeg se htjelo zaboraviti postao je film koji se ne može zaboraviti''".<ref name="Pula"/>}}}} |- | Zlatna arena za montažu | {{Won}} | [[Damir Čučić]] | {{center|<ref name="Pula"/>{{efn|Službeno obrazloženje glasilo je: "''Koristeći gotovo isključivo arhivski materijal Damir Čučić u filmu Mirotvorac dokumentarne fragmente povezao je u snažnu filmsku priču postigavši napetost i ritam svojstvene žanru trilera. Ovaj dokumentarni film pratimo bez daha ostajući na kraju duboko potreseni''".<ref name="Pula"/>}}}} |- | [[Motovunski filmski festival|Cinehill Film Festival]] | Nagrada publike | {{Won}} | [[Ivan Ramljak]] | {{center|<ref name="N1N"/>}} |- | rowspan=2| [[Liburnia Film Festival]] | Najbolji film | {{Won}} | [[Nenad Puhovski]] | {{center|<ref name="LFF">{{cite web|url=https://havc.hr/infocentar/novosti/mirotvorac-najbolji-film-23-liburnia-film-festivala|date=5. rujna 2025|title=Mirotvorac najbolji film 23. Liburnia Film Festivala|accessdate=15. veljače 2026|language=hr-hr}}</ref>{{efn|Službeno obrazloženje glasilo je: "''Precizno oblikovan kroz arhivsku građu i snažna svjedočanstva, ovaj dokumentarac vraća dostojanstvo i glas čovjeku kojeg su mnogi željeli utišati tada, a žele i danas, te postaje 'moralni čin otpora zaboravu i podsjetnik na žrtvu Josipa Reihla-Kira – Mirotvorca''?".<ref name="LFF"/>}}}} |- | Nagrada publike | {{Won}} | [[Ivan Ramljak]] | {{center|<ref name="N1N">{{cite web|url=https://n1info.hr/vijesti/odgovor-na-cenzuru-nakon-otkazivanja-u-zadru-i-benkovcu--mirotvorac-dostupan-cijeloj-hrvatskoj/|title=Odgovor na cenzuru: Nakon otkazivanja u Zadru i Benkovcu – "Mirotvorac" dostupan cijeloj Hrvatskoj!|date=5. rujna 2025|publisher=[[N1]]|accessdate=15. veljače 2026|language=hr-hr}}</ref>}} |- | rowspan=2| [[Rab Film Festival]] | Nagrada publike | {{Won}} | [[Ivan Ramljak]] | rowspan=2| {{center|<ref name="N1N"/>}} |- | Posebno priznanje stručnog žirija | {{Won}} | [[Ivan Ramljak]] |- |rowspan=2| Dani hrvatskog filma | Grand prix | {{Won}} | [[Nenad Puhovski]] | {{center|<ref name="DHF">{{cite web|url=https://havc.hr/infocentar/novosti/grand-prix-34-dana-hrvatskog-filma-dodijeljen-mirotvorcu-ivana-ramljaka-nagrada-publike-za-fiume-o-morte-igora-bezinovica|date=20. listopada 2025|title=Grand Prix 34. Dana hrvatskog filma dodijeljen Mirotvorcu Ivana Ramljaka; nagrada publike za Fiume o morte! Igora Bezinovića|accessdate=15. veljače 2026|language=hr-hr}}</ref>{{efn|Službeno obrazloženje glasilo je: "''Autorska upornost, izbjegavanja političke jednostranosti i pametna organizacija činjenica, dokaznih materijala i svjedočanstava, ovo djelo čini zaista važnim filmskim i političkim ostvarenjem".<ref name="DHF"/>}}}} |- | Najbolji scenarij | {{Won}} | [[Hrvoje Zovko]], [[Drago Hedl]], [[Ivan Ramljak]] | {{center|<ref name="DHF"/>}} |- | Zlatna golubica ([[DOK Leipzig]]) | Međunarodni dugometražni film | {{Won}} | [[Ivan Ramljak]] | {{center|<ref name="DOK">{{cite web|date=1. studenog 2025|accessdate=14. veljače 2026|url=https://thefilmverdict.com/dok-leipzig-2025-the-awards/|title=Dok Leipzig 2025: The Awards|language=en-en}}</ref>{{efn|Službeno obrazloženje glasilo je: "''Film koji se bavi specifičnim događajima na specifičnom području nosi univerzalnu vrijednost. Redatelj je kroz arhivske materijale ispričao priču o ubojstvu šefa policije u Slavoniji, čovjeka koji je do posljednjeg trenutka vjerovao da se rat između Srba i Hrvata može izbjeći''".<ref>{{cite web|url=https://havc.hr/infocentar/novosti/dok-leipzig-mirotvorcu-glavna-festivalska-nagrada-ono-sto-treba-ciniti-osvojio-partnersku-nagradu|title=DOK Leipzig: Mirotvorcu glavna festivalska nagrada; Ono što treba činiti osvojio partnersku nagradu|date=3. studenog 2025.|accessdate=14. veljače 2026|language=hr-hr}}</ref>}}}} |- |rowspan=2| [[PorečDox]] | Glavna nagrada žirija | {{won}} | [[Ivan Ramljak]] |rowspan=2|{{center|<ref>{{cite web|date=17. studenog 2025|accessdate=15. veljače 2026|url=https://havc.hr/infocentar/novosti/zavrsio-15-porecdox-mirotvorcu-nagrada-zirija-i-nagrada-publike|title=Završio 15. PorečDox: Mirotvorcu nagrada žirija i nagrada publike|language=en-en}}</ref>}} |- | Charming PorečDox nagrada publike | {{Won}} | [[Ivan Ramljak]] |- ! [[2026.]] | [[Zlatni studio]] | Najbolji igrani film | {{Nom}} | [[Nenad Puhovski]], [[Ivan Ramljak]] | {{center|<ref>{{Citiranje weba|last=Kučković|first=Đenada|date=2026-01-01|title=Jutarnji list - Počinje utrka za Zlatni Studio, glasanje je otvoreno! Ovo su nominirani, vi odlučujete o pobjedniku|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/zlatni-studio-2026-nova-pravila-online-glasanje-hnk2-15658024|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260102105608/https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/zlatni-studio-2026-nova-pravila-online-glasanje-hnk2-15658024|archive-date=2026-01-02|access-date=2026-01-02|website=[[Jutarnji list]]|language=hr-hr}}</ref><ref name="ZS">{{Citiranje weba|date=2025-12-01|title=Jutarnji list - Deveti Zlatni Studio donosi najveće promjene do sada: Otkrivamo koje su!|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/zlatni-studio-2026-online-glasanje-nove-kategorije-hnk2-15648435|access-date=2025-12-05|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref>}} |} == Bilješke == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * {{IMDb title|36413902}} * [https://hrti.hrt.hr/api/api/ott/socialshare?target=copy&referenceId=8e5b1bbb-e329-99ce-2ddc-9c256097b725&channelReferenceId=null&mobile=false&serie=false&operatorReferenceId=hrt ''Mirotvorac''] na platformi [[HRTi]] (cijeli film) {{Zlatna arena za najbolji film}} {{Authority control}} {{Izabran}} [[Kategorija:Filmovi 2025.]] [[Kategorija:Dokumentarni filmovi]] [[Kategorija:Hrvatski filmovi]] [[Kategorija:Filmovi o raspadu SFR Jugoslavije]] rw6yna9w3xff1cdr3gthqjo2t59orp2 10 4720219 42586618 42559577 2026-05-01T10:33:34Z Edgar Allan Poe 29250 42586618 wikitext text/x-wiki <div style="float: left; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0em; width: 150px; text-align: center;"> [[Datoteka:Ningen shikkaku (Dazai Osamu).png|center|110px|border|Naslovnica knjige]] Naslovnica prvog izdanja </div> {{nihongo|'''''Ningen Shikkaku'''''|人間失格||extra=; [[srpskohrvatski]]: ''Nečovjek''}} je roman [[japan]]skog pisca [[Osamu Dazai|Osamua Dazaija]] koji je prvi put objavljen [[1948.]] godine; bio je to Dazaijev posljednji dovršeni roman. ''Ningen Shikkaku'' je [[ja-roman]] u kojem Dazai prezentira fikcionaliziranu verziju svog vlastitog života kroz lik [[Yōzō Ōba|Yōzōa Ōbe]], koji je fiktivna verzija samog Dazaija, a koji je debitirao u noveli {{nihongo|"[[Dōke no Hana|Cvjetovi glupiranja]]"|道化の華|Dōke no Hana}}. Danas je ovaj roman jedno od Dazaijevih najpoznatijih i najvažnijih, ali i najkompleksnijih djela. Izvorni naslov romana doslovno znači "neuspjeli čovjek" ili "diskvalificirani čovjek", a prati Yōzōa Ōbu, čije autobiografske zapise na uvid dobiva mladić s početka priče. Yōzō sebe smatra osobom koja nije sposobna biti čovjek, osobom nesposobnom da drugima otkrije stvagnoga sebe, zbog čega održava fasadu klauna i lažnog veselja, međutim kasnije postaje ovisnik i nestaje, a njegova konačna sudbina nikada nije otkrivena. Iako je roman završen u svibnju [[1948.]] godine, premijerno je objavljen u cijelosti nakon [[Samoubojstvo Osamua Dazaija|Dazaijeve smrti]] u lipnju [[1948.]] godine zajedno s nedovršenim romanom {{nihongo|''[[Guddo・Bai|Zbogom]]''|グッド・バイ|Guddo・Bai}}, a knjiga se prodavala po cijeni od 130 [[japanski jen|jena]]. U narednim je godinama postao klasik japanske poslijeratne književnosti, a uglavnom je opisivan kao remek-djelo. Iznimno je popularan među mlađim čitateljima, a i danas je sa preko 6.7 milijuna prodanih primjeraka drugi najprodavaniji roman u historiji izdavačke kuće [[Shinchōsha]], iza romana ''[[Kokoro]]'' [[Sōseki Natsume|Sōsekija Natsumea]]. <div style="margin-left: 0; text-align: right">Recentno istaknuti: ''[[Vargtimmen]]'' '''·''' ''[[Kaze no Tani no Naushika]]'' '''·''' [[Tradicionalna misa]]</div> c9l2en2hu238ouiyoejlbkeb4zfr3ul 0 4720443 42586614 42566948 2026-05-01T09:59:54Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 2 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586614 wikitext text/x-wiki [[File:Home range - simple schema.svg|thumb|Jednostavna šema četiri ptičja gnijezda (crna boja), njihovih branjenih teritorija (crvena boja) i njihovih djelimično preklapajućih staništa (zelena boja)]] '''Areal kretanja''' je područje u kojem životinja živi i periodično se kreće. Povezan je s konceptom [[teritorij (biologija)|teritorije]] životinje, što je područje koje se aktivno brani. Koncept areala kretanja uveo je W. H. Burt 1943. godine. Nacrtao je karte koje prikazuju gdje je životinja uočena u različito vrijeme. Srodan koncept je [[distribucija upotrebe]] koja ispituje gdje se životinja vjerovatno nalazi u bilo kojem datom trenutku. Podaci za mapiranje areala kretanja su se nekada prikupljali pažljivim posmatranjem, ali u novije vrijeme životinja se oprema radio-ogrlicom ili sličnim [[Global Positioning System|GPS]] uređajem. Najjednostavniji način mjerenja areala kretanja je konstruiranje najmanjeg mogućeg konveksnog poligona oko podataka, ali to obično precjenjuje areal. Najpoznatije metode za konstruiranje distribucija upotrebe su takozvane bivarijantne Gaussove ili [[Procjena gustoće multivarijantnog jezgra|metode gustoće jezgra]] [[normalna raspodjela|normalne raspodjele]]. U novije vrijeme koriste se neparametrijske metode kao što su Burgmanov i Foxov alfa-trup i Getzov i Wilmersov [[metoda lokalnog konveksnog omotača|lokalni konveksni omotač]]. Dostupan je softver za korištenje i parametrijskih i neparametrijskih metoda kernela. == Historija == Koncept domaćeg područja može se pratiti do publikacije iz 1943. godine koju je napisao W. H. Burt, koji je konstruisao mape koje ocrtavaju prostorni opseg ili vanjske granice kretanja životinje tokom njenih svakodnevnih aktivnosti.<ref>{{cite journal |last=Burt |first=W. H. |year=1943 |title=Territoriality and home range concepts as applied to mammals |journal=[[Journal of Mammalogy]] |volume=24 |issue=3 |pages=346–352 |doi= 10.2307/1374834|jstor=1374834 }}</ref> S konceptom domaćeg područja povezan je koncept [[distribucija upotrebe|distribucije upotrebe]], koja ima oblik dvodimenzionalne [[raspodjela vjerojatnosti|funkcije raspodjele vjerojatnosti]] koja predstavlja vjerovatnoću pronalaska životinje u definiranom području unutar njenog domaćeg područja.<ref>{{cite journal |last1=Jennrich |first1=R. I. |last2=Turner |first2=F. B. |year=1969 |title=Measurement of non-circular home range |journal=[[Journal of Theoretical Biology]] |volume=22 |issue=2 |pages=227–237 |doi=10.1016/0022-5193(69)90002-2 |pmid=5783911 |bibcode=1969JThBi..22..227J }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Ford |first1=R. G. |last2=Krumme |first2=D. W. |year=1979 |title=The analysis of space use patterns |journal=[[Journal of Theoretical Biology]] |volume=76 |issue=2 |pages=125–157 |doi=10.1016/0022-5193(79)90366-7 |pmid=431092 |bibcode=1979JThBi..76..125F }}</ref> Domaće područje pojedinačne životinje obično se konstruira iz skupa lokacijskih tačaka koje su prikupljane tokom određenog vremenskog perioda, identificirajući položaj jedinke u prostoru u mnogim vremenskim tačkama. Takvi podaci se sada automatski prikupljaju pomoću ogrlica koje se stavljaju na jedinke i koje prenose podatke putem [[satelit]]a ili korištenjem tehnologije [[mobilni telefon|mobilnih telefona]] i tehnologije globalnog pozicionog sistema ([[GPS]]), u redovnim intervalima. == Metode računanja == Najjednostavniji način za crtanje granica kućnog područja iz skupa podataka o lokaciji je konstruiranje najmanjeg mogućeg [[Konveksni poligon|konveksnog poligona]] oko podataka. Ovaj pristup se naziva metoda minimalnog konveksnog poligona (MCP) koja se još uvijek široko koristi,<ref>{{cite journal |last=Baker |first=J. |year=2001 |title=Population density and home range estimates for the Eastern Bristlebird at Jervis Bay, south-eastern Australia |journal=Corella |volume=25 |pages=62–67 }}</ref><ref>{{cite book |last1=Creel |first1=S. |last2=Creel |first2=N. M. |year=2002 |title=The African Wild Dog: Behavior, Ecology, and Conservation |url=https://archive.org/details/africanwilddogbe0000cree |publisher=Princeton University Press |location=Princeton, New Jersey |isbn=978-0691016559 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Meulman |first1=E. P. |last2=Klomp |first2=N. I. |year=1999 |title=Is the home range of the heath mouse ''Pseudomys shortridgei'' an anomaly in the ''Pseudomys'' genus? |journal=Victorian Naturalist |volume=116 |pages=196–201 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Rurik |first1=L. |last2=Macdonald |first2=D. W. |year=2003 |title=Home range and habitat use of the kit fox (''Vulpes macrotis'') in a prairie dog (''Cynomys ludovicianus'') complex |journal=Journal of Zoology |volume=259 |issue=1 |pages=1–5 |doi=10.1017/S0952836902002959 }}</ref> ali ima mnogo nedostataka, uključujući često precjenjivanje veličine kućnog područja.<ref>{{cite journal |last1=Burgman |first1=M. A. |last2=Fox |first2=J. C. |year=2003 |title=Bias in species range estimates from minimum convex polygons: implications for conservation and options for improved planning |journal=Animal Conservation |volume=6 |issue=1 |pages=19–28 |doi=10.1017/S1367943003003044 |bibcode=2003AnCon...6...19B |s2cid=85736835 |url=http://espace.library.uq.edu.au/view/UQ:39112/Bias_species_ranges_2003.pdf }}{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Najpoznatije metode za konstruisanje distribucija iskorištenosti su takozvane bivarijantne Gaussove ili [[Procjena gustoće multivarijantnog jezgra|metode gustine jezgra]] [[Normalna raspodjela|normalne distribucije]].<ref>{{cite book |last=Silverman |first=B. W. |year=1986 |title=Density estimation for statistics and data analysis |publisher=Chapman and Hall |location=London |isbn=978-0412246203 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/densityestimatio00silv_0 }}</ref><ref>{{cite journal |last=Worton |first=B. J. |year=1989 |title=Kernel methods for estimating the utilization distribution in home-range studies |url=https://archive.org/details/sim_ecology_1989-02_70_1/page/164 |journal=[[Ecology (journal)|Ecology]] |volume=70 |issue=1 |pages=164–168 |doi=10.2307/1938423 |jstor=1938423 |bibcode=1989Ecol...70..164W }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Seaman |first1=D. E. |last2=Powell |first2=R. A. |year=1996 |title=An evaluation of the accuracy of kernel density estimators for home range analysis |journal=Ecology |volume=77 |issue=7 |pages=2075–2085 |doi=10.2307/2265701 |jstor=2265701 |bibcode=1996Ecol...77.2075S |url=http://www.lib.ncsu.edu/resolver/1840.2/302 |url-access=subscription }}</ref> Ta grupa metoda je dio opštije grupe parametarskih metoda jezgra koje koriste distribucije koje nisu normalna distribucija kao elemente jezgra povezane sa svakom tačkom u skupu podataka o lokaciji. Nedavno je pristup jezgra konstruisanju distribucija upotrebe proširen kako bi uključio niz neparametrijskih metoda kao što su Burgman-Fox-ova alfa-hull metoda<ref>{{cite journal |last1=Burgman |first1=M. A. |last2=Fox |first2=J. C. |year=2003 |title=Bias in species range estimates from minimum convex polygons: implications for conservation and options for improved planning |journal=[[Animal Conservation]] |volume=6 |issue=1 |pages=19–28 |doi=10.1017/S1367943003003044 |bibcode=2003AnCon...6...19B |s2cid=85736835 |url=http://espace.library.uq.edu.au/view/UQ:39112/Bias_species_ranges_2003.pdf }}{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> i Getz-Wilmers-ova [[metoda lokalnog konveksnog omotača]] (LoCoH).<ref>{{cite journal |last1=Getz |first1=W. M. |first2=C. C. |last2=Wilmers |year=2004 |title=A local nearest-neighbor convex-hull construction of home ranges and utilization distributions |journal=Ecography |volume=27 |issue=4 |pages=489–505 |doi=10.1111/j.0906-7590.2004.03835.x |bibcode=2004Ecogr..27..489G |s2cid=14592779 |url=http://www.cnr.berkeley.edu/%7Egetz/Reprints04/Getz&WilmersEcoG_SF_04.pdf }}</ref> Potonja metoda je sada proširena sa čisto fiksne tačke LoCoH metode na fiksne radijuse i adaptivne LoCoH metode tačke/radijusa.<ref>{{cite journal |last1=Getz |first1=W. M |first2=S. |last2=Fortmann-Roe |first3=P. C. |last3=Cross |first4=A. J. |last4=Lyonsa |first5=S. J. |last5=Ryan |first6=C. C. |last6=Wilmers |year=2007 |title=LoCoH: nonparametric kernel methods for constructing home ranges and utilization distributions |url=http://www.cnr.berkeley.edu/%7Egetz/Reprints06/GetzEtAlPLoSLoCoH07.pdf |journal=[[PLoS ONE]] |volume=2 |issue=2 |pages=e207 |doi=10.1371/journal.pone.0000207 |pmid=17299587 |pmc=1797616|bibcode=2007PLoSO...2..207G |doi-access=free }}</ref> Iako je trenutno dostupno više softvera za implementaciju parametrijskih nego neparametrijskih metoda (jer je potonji pristup noviji), citirani radovi Getza i saradnika pokazuju da LoCoH metode uglavnom pružaju tačnije procjene veličina areala kretanja i imaju bolja svojstva konvergencije kako se veličina uzorka povećava nego parametrijske metode jezgra. Metode procjene areala kretanja koje su razvijene od 2005. godine uključuju: * LoCoH<ref>{{cite journal |last1=Getz |first1=W. M. |first2=C. C. |last2=Wilmers |year=2004 |title=A local nearest-neighbor convex-hull construction of home ranges and utilization distributions |journal=Ecography |volume=27 |issue=4 |pages=489–505 |doi=10.1111/j.0906-7590.2004.03835.x |bibcode=2004Ecogr..27..489G |s2cid=14592779 |url=http://www.cnr.berkeley.edu/%7Egetz/Reprints04/Getz&WilmersEcoG_SF_04.pdf }}</ref> * Brownov most<ref>{{cite journal |last1=Horne |first1=J. S. |first2=E. O. |last2=Garton |first3=S. M. |last3=Krone |first4=J. S. |last4=Lewis |year=2007 |title=Analyzing animal movements using Brownian Bridges |journal=Ecology |volume=88 |issue=9 |pages=2354–2363 |doi=10.1890/06-0957.1 |pmid=17918412 |bibcode=2007Ecol...88.2354H |s2cid=15044567 }}</ref> * Linijsko jezgro<ref>{{cite journal |last1=Steiniger |first1=S. |first2=A. J. S. |last2=Hunter |title=A scaled line-based kernel density estimator for the retrieval of utilization distributions and home ranges from GPS movement tracks |journal=Ecological Informatics |volume= 13|year=2012 |pages=1–8 |doi=10.1016/j.ecoinf.2012.10.002 }}</ref> * GeoEllipse<ref>{{cite journal |last1=Downs |first1=J. A. |first2=M. W. |last2=Horner |first3=A. D. |last3=Tucker |year=2011 |title=Time-geographic density estimation for home range analysis |journal=Annals of GIS |volume=17 |issue=3 |pages=163–171 |doi=10.1080/19475683.2011.602023 |s2cid=7891668 |doi-access=free |bibcode=2011AnGIS..17..163D }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Long |first1=J. A. |first2=T. A. |last2=Nelson |year=2012 |title=Time geography and wildlife home range delineation |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-wildlife-management_2012-02_76_2/page/406 |journal=[[Journal of Wildlife Management]] |volume=76 |issue=2 |pages=407–413 |doi=10.1002/jwmg.259 |bibcode=2012JWMan..76..407L |hdl=10023/5424 |hdl-access=free }}</ref> * Linijski bafer<ref>{{cite journal |last1=Steiniger |first1=S. |first2=A. J. S. |last2=Hunter |year=2012 |title=OpenJUMP HoRAE – A free GIS and Toolbox for Home-Range Analysis |journal=Wildlife Society Bulletin |volume=36 |issue=3 |pages=600–608 |doi=10.1002/wsb.168 |bibcode=2012WSBu...36..600S }} (See also: [http://146.155.17.19:21080/mediawiki-1.22.7/index.php/Movement_Analysis OpenJUMP HoRAE - Home Range Analysis and Estimation Toolbox])</ref> Kompjuterski paketi za korištenje parametrijskih i neparametrijskih metoda jezgra dostupni su online.<ref>[http://locoh.cnr.berkeley.edu/ LoCoH: Powerful algorithms for finding home ranges<!-- Bot generated title -->] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060912083122/http://locoh.cnr.berkeley.edu/ |date=2006-09-12 }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.faunalia.it/animov/ |title=AniMove – Animal movement methods<!-- Bot generated title --> |access-date=2007-01-12 |archive-date=2007-01-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070104210509/http://www.faunalia.it/animov/ |url-status=dead }}</ref><ref>[http://146.155.17.19:21080/mediawiki-1.22.7/index.php/Movement_Analysis OpenJUMP HoRAE - Home Range Analysis and Estimation Toolbox (open source; methods: Point-Kernel, Line-Kernel, Brownian-Bridge, LoCoH, MCP, Line-Buffer)]</ref><ref>[http://cran.univ-lyon1.fr/web/packages/adehabitat/index.html adehabitat for R (open source; methods: Point-Kernel, Line-Kernel, Brownian-Bridge, LoCoH, MCP, GeoEllipse)]</ref> U dodatku članka [[JMIR]]-a iz 2017. godine, navedeni su areali kretanja za preko 150 različitih vrsta ptica u [[manitoba|Manitobi]].<ref>{{Cite journal|last1=Nasrinpour|first1=Hamid Reza|last2=Reimer|first2=Alex A.|last3=Friesen |first3=Marcia R.|author3-link=Marcia Friesen|last4=McLeod|first4=Robert D.| date=July 2017 | title = Data preparation for West Nile Virus agent-based modelling: protocol for processing bird population estimates and incorporating ArcMap in AnyLogic| journal = JMIR Research Protocols |volume=6|issue=7|pages=e138| url=http://www.researchprotocols.org/article/downloadSuppFile/6213/54909 | doi=10.2196/resprot.6213 |pmid=28716770|pmc=5537560 |doi-access=free }}</ref> == Povezano == * [[Teritorijalnost]] * [[Efekat dragog neprijatelja]] == Reference == {{Reflist|30em}} [[Kategorija:Biologija ponašanja]] [[Kategorija:Ekologija]] [[Kategorija:Biološka terminologija]] oeyrj0wt896hj5eq2mi9le0x3ka2mxh 4 4720573 42586615 42585608 2026-05-01T10:29:52Z Vipz-bot 331934 Ažuriranje statistike 42586615 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Panel za uređivačke akcije/styles.css"/> <!-- BOT:UPDATED:START --> '''Zadnje ažuriranje:''' 2026-05-01 12:29 CEST <!-- BOT:UPDATED:END --> <div class="info-columns"> <div class="info-columns__col" id="new"> {{lažni odjeljak|sub=3|Novi članci}} <!-- BOT:NEW:START --> {| class="wikitable sortable" ! br. ! članak ! tema ! država ! korisnik |- | 1. | [[Odnosi Mađarske i Evropske unije]] | politika | {{Zastava|Mađarska}} | [[Korisnik:Aca|Aca]] |- | 2. | [[Odnosi Poljske i Evropske unije]] | politika | {{Zastava|Poljska}} | [[Korisnik:Aca|Aca]] |- | 3. | [[Suvaja (pećina)]] | priroda | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 4. | [[Ljubiša Ćurgus]] | historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 5. | [[Bolnica u Šobatovcu]] | historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 6. | [[Elek Benedek]] | književnost | {{Zastava|Mađarska}} | [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] |- | 7. | [[Mađarizam]] | lingvistika | {{Zastava|Mađarska}} | [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] |- | 8. | [[Sevasti Qiriazi]] | žena<br>obrazovanje<br>društvo | {{Zastava|Albanija}} | [[Korisnik:Vipz|Vipz]] |- | 9. | [[Partizanska bolnica Lastve]] | historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 10. | [[Zabel Jesajan]] | žena<br>nauka<br>obrazovanje | {{Zastava|Armenija}} | [[Korisnik:Vipz|Vipz]] |- | 11. | [[Saša Božović]] | žena | {{Zastava|Srbija}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 12. | [[Matilda Caragiu Marioțeanu]] | žena<br>nauka<br>obrazovanje | [[Aromunski jezik]]<br>{{Zastava|Rumunija}} | [[Korisnik:Vipz|Vipz]] |- | 13. | [[Partizanska bolnica u Jasikovcu]] | historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 14. | [[Partizanska bolnica Korčanica]] | historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 15. | [[Mala partizanka]] | historija<br>transport | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 16. | [[Nekropola stećaka Kopošići]] | kultura<br>historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 17. | [[Nekropola stećaka Vranjevo selo]] | kultura<br>historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 18. | [[Valentina Tereškova]] | nauka<br>biografija | {{Zastava|Rusija}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 19. | [[Wisława Szymborska]] | književnost<br>biografija | {{Zastava|Poljska}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 20. | [[Nekropola stećaka Podgradinje]] | kultura<br>historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 21. | [[Jama Oko]] | priroda | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 22. | [[Nekropola stećaka Toplice]] | kultura<br>historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 23. | [[Olga Tokarczuk]] | književnost<br>biografija | {{Zastava|Poljska}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 24. | [[Władysław Reymont]] | književnost<br>biografija | {{Zastava|Poljska}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 25. | [[Nekropola stećaka Međugorje]] | kultura<br>historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 26. | [[Agnieszka Holland]] | film<br>biografija | {{Zastava|Poljska}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 27. | [[Irma Čremošnik]] | kultura<br>historija<br>žena | {{Zastava|Slovenija}}<br>{{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 28. | [[Ratno stanje u Poljskoj]] | historija<br>politika | {{Zastava|Poljska}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 29. | [[Otto von Steinbeis]] | historija<br>transport | {{Zastava|Austrija}}<br>{{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 30. | [[Muzej Istočne Bosne Tuzla]] | kultura | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 31. | [[Alex Manninger]] | sport<br>biografija | {{Zastava|Austrija}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 32. | [[Kosivska keramika]] | kultura | {{Zastava|Ukrajina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 33. | [[Lutkarstvo u Slovačkoj i Češkoj]] | kultura | {{Zastava|Slovačka}}<br>{{Zastava|Češka}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 34. | [[Andrej Lavrov]] | sport<br>biografija | {{Zastava|Rusija}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 35. | [[Arvydas Sabonis]] | sport<br>biografija | {{Zastava|Litva}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 36. | [[Chidaoba]] | kultura | {{Zastava|Gruzija}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 37. | [[Colindat]] | kultura | {{Zastava|Rumunija}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 38. | [[Aleksandar Belov]] | sport<br>biografija | {{Zastava|Rusija}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 39. | [[Gheorghe Hagi]] | sport<br>biografija | {{Zastava|Rumunija}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 40. | [[Rinat Dasajev]] | sport<br>biografija | {{Zastava|Rusija}}<br>[[Tatari]] | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 41. | [[Oleg Blohin]] | sport<br>biografija | {{Zastava|Ukrajina}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 42. | [[Straume]] | film | {{Zastava|Latvija}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 43. | [[Gints Zilbalodis]] | film<br>biografija | {{Zastava|Latvija}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 44. | [[Tandir]] | kultura | {{Zastava|Azerbejdžan}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 45. | [[Azerbejdžanski tepih]] | kultura | {{Zastava|Azerbejdžan}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 46. | [[Cicvara]] | kultura | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}}<br>{{Zastava|Crna Gora}}<br>{{Zastava|Srbija}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |} <!-- BOT:NEW:END --> </div> <div class="info-columns__col" id="expanded"> {{lažni odjeljak|sub=3|Prošireni članci}} <!-- BOT:EXPANDED:START --> Trenutno nema zabilježenih doprinosa. <!-- BOT:EXPANDED:END --> </div> </div> nqb64lucw5i5lskdg8r26t3cjkyxua2 0 4720961 42586511 42579649 2026-04-30T17:42:46Z Zavičajac 76707 /* Istorija */ 42586511 wikitext text/x-wiki [[File:Vranjevo Selo stecci (3).JPG|mini|desno|Nekropola stećaka Vranjevo selo]] '''Nekropola stećaka Vranjevo selo''' nalazi se dva km. od [[Neum]]a, [[Bosna i Hercegovina]]. Ime je dobilo prema [[Srednji vijek|srednjovjekovnoj]] vlasteli Branivojevićima (Bran - Vran - Vranjevo - Vranjevo selo). == Istorija == [[File:Srbsko XII es.svg|mini|lijevo|Neum i okolina u [[Raška|Raškoj]] do 1322. god]] [[File:Preklapanje karte koja prikazuje zemlje dinastije Kotromanić i današnju teritorijalnu organizaciju RS, FBiH i BiH.jpg|mini|lijevo|[[Banovina Bosna]], širenje poslije 1322. god]] U srednjem vijeku područje je pripadalo [[Žaba (župa)|župi Žabi]] u oblasti [[Zahumlje|Hum]]. Župa je obuhvatala istoimenu planinu sa njenim proširenim podnožjem. Vranjevo ili Vranjevo selo je bilo važan politički centar župe i sjedište Branivojevića, u vrijeme vlasti [[Kraljevina Srbija (1217–1346)|srpske kraljevine]]. Nakon što je područje Neuma i većeg dijela Huma, osvajanjima bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II Kotromanića]] 1326. god. došlo pod vlast [[Banovina Bosna|Banovine Bosne]], gospodari župe i nosioci političke i kulturne djelatnosti žapske i dijelova [[Popovo (župa)|župe Popovo]] postali su [[Nikolići (vlastela)|vlastela Nikolići]]. Ban Stjepan II udao je sestru Katarinu u Nikoliće. Bili su i članovi bosanskog velikaškog zbora (''barones regni''). Prema Orbiniju, Nikolići su direktni potomci humskog [[Knez Andrija|kneza Andrije]] iz 13. st. (1217 – 1249), koji je pokopan u crkvi svete Marije u [[Ston]]u. Iz dubrovačkog arhiva i natpisa na stećcima u Vranjevu selu zna se da su u nekropoli sahranjeni: knez Vladislav, njegova majka Katarina (Katalina), žena župana Nikole, a sestra bosanskog bana Stjepana II Kotromanića i knez Petar Nikolić, sin kneza Vladislava. == Nekropola == Srednjovjekovnu nekropolu danas čine dvije skupine od ukupno 66 stećaka. Nekada ih je bilo 152 primjerka. Jedna grupa stećaka je situirana ispod brda Žrnova, a druga, veća, uz cestu. Nije sigurno da je nekropola oduvijek bila podijeljena. Jedan broj stećaka je razbijen, prevrnut ili ugrađen u obližnju ogradu i cestu, što govori o razaranjima nekropole u prošlosti, kada je ukupan broj stećaka bio mnogo veći. Sličnost u obradi i [[Oblici stećaka|obliku stećaka]] u obje skupine datira ih okvirno u isti period, drugu polovicu 14. i početak 15. stoljeća. Materijal od kojeg su spomenici pravljeni je fino obrađeni kamen. Pojedini stećci su utonuli ili zasuti zemljom. Manja skupina stećaka (I) poznata je pod nazivom nekropola knezova Nikolića. Od ukupno 29 stećaka petnaest ih je ukrašeno, od toga tri su sa natpisima.<ref name="Vego">{{Cite web |url= https://www.academia.edu/35947164/Marko_Vego_Zbornik_srednjovjekovnih_natpisa_Bosne_i_Hercegovine_I |title=Marko Vego: Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine I - redni broj 24-25 |work= www.academia.edu |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> === Stećci sa natpisom === Najstariji je stećak br. 6, razbijen u 13 fragmenata. Imao je oblik sanduka, sa natpisom na bočnim stranama. Dijelovi natpisa su pronađeni na četiri fragmenta. Izgled i tehnika rada pojedinih slova ukazuje na veliku vještinu klesara i pisara, koja se ogleda u ukrašavanju pojedinih slova.<ref name="Miletić">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/122040181/Miletić-Nada-Stećci |title=Nada Miletić: STEĆCI – Umjetnost na tlu Jugoslavije |work= Izdavački zavod Jugoslavija, Beograd – Spektar Zagreb – Prva književna komuna Mostar, 1982 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> Sadržaj natpisa se odnosi na Katarinu (Katalinu) Nikolić, ženu župana Nikole, a sestru bosanskog bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II Kotromanića]]. Umrla je sredinom 14. stoljeća. Transkriipcija u cijelosti glasi: :'''''Ovdje počiva gospođa Katalina (Katarina), sa svojim gospodinom županom Nikolom koji je bio u službi Kotromanića tasta i slavnog bana Stjepana. Ovaj (kamen) postavi na nju Vladislav (njen sin) i njegov brat Bogiša...''''' Slijedeči je stećak br. 7 je sanduk (dim. 2,12 x 1,07 x 1,00 m), iznad groba Vladislava Nikolića. U pisanim izvorima [[Dubrovačka Republika|Dubrovačkog]] arhiva knez Vladislav se spominje 1344. god., zatim 1347. god. i posljednji put 1363. godine. Umro je u drugoj polovini 14. st. Natpis je uklesao majstor Pomočan. Transkripcija u cijelosti: :'''''Ovdje počiva knez Vladislav, sin župana Nikole, nećak bana Stjepana, na svojoj plemenitoj zemlji (baštini). Ovo je napisao Pomočan).''''' Stećak br. 8 je [[Oblici stećaka|sanduk]] (dim. 2,40 x 1,30 x 0,37 m) sa natpisom i [[Heraldika|heraldičkom]] kompozicijom na zapadnom dijelu gornje plohe. Kompozicija koju čine štitovi, zastavica i orlovi poluotvorenih krila predstavlja [[Pečati u srednjovjekovnoj Bosni|grb porodice Nikolića]]. Natpis je urezan na posebno udubljenom natpisnom polju, dimenzija 41 x 15 cm i ispisan u tri reda. Radi se o grobu Petra Nikolića, sina kneza Vladislava. Petar je umro između novembra 1396. i juna 1397. godine. Transkripcija glasi: :'''''Ovdje počiva knez Petar, sin kneza Vladislava.''''' === Ukrasi na stećcima === Reprezentativni uzorak je stećak br. 16. Ima oblik sanduka (dim. 2,20 x 0,95 x 0,60 m) i [[Ukrašavanje stećaka|ukrašen]] je sa svih strana. Gornja ploha je uokvirena tordiranom vrpcom, a u središtu je četvrtasti štit i mač. U gornjem desnom uglu štita je polumjesec, a u donjem lijevom šesterolisna rozeta. Ispod ove kompozicije je luk i strijela. Zapadna ploha, danas vrlo oštećena, uokvirena je tordiranom vrpcom i ukrašena sa dvije ptice sklopljenih krila. Na sjevernoj plohi je predstava kola, šest ženskih i šest muških figura. Na istočnoj plohi je kompozicija sa predstavom muškarca koji vodi osedlanog konja. Iza njega je drugi muškarac koji vodi konja sa konjanikom. Oba muškarca imaju mačeve o pojasu, a konjanik ima neobičnu kapu na glavi.<ref name="Wenzel">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/34362364/Marian-Wencel-UKRASNI-MOTIVI-NA-STEĆCIMA |title= Marian Wenzel -Ukrasni motivi na stećcima |work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1965 |accessdate= 9. 2. 2018}}</ref> Na stećcima se pojavljuju i slijedeći ukrasi: [[bordura]] sa motivom "riblje kosti", [[krst]] u kombinaciji sa polumjesecom na čijim su završecima rozete, štit sa predstavom ruke, mač, četvorolisna rozeta. == Nacionalni spomenik == Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 4. do 10. maja 2004. godine, donijela je odluku da se nekropola sa stećcima Vranjevu selu kod Neuma proglasi za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web |url=http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2416 |title=Nekropola u Vranjevu selu, |work=kons.gov.ba |accessdate=21. 10. 2015 |archivedate=2016-04-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160407191146/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2416 |deadurl=yes }}</ref><ref name="Komisija">{{Cite web |url= http://www.kons.gov.ba/Publication/Read/nacionalni-spomenici-tabela |title= NACIONALNI SPOMENICI BOSNE I HERCEGOVINE - Tabela |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |accessdate= 14. februar 2026.}}</ref><ref name="ŠefikTopogr">{{Cite web |url= https://archive.org/stream/SefikBeslagicStecciKataloskoTopografskiPregled/Sefik%20Beslagic,%20Stecci%20-%20katalosko-topografski%20pregled_djvu.txt |title= Šefik Bešlagić: Kataloško topografski pregled stećaka, Vranjevo selo, st. 322 |work= archive.org - Pristupljeno 2. april 2026. |accessdate= 9. 2. 2026}}</ref> == Literatura == * [[Šefik Bešlagić]]: Stećci, Sarajevo: “Veselin Masleša“, 1982. * Šefik Bešlagić: Stećci - kultura i umjetnost, 1982.<ref name="BešlagićKultura">{{Cite web |url= https://archive.org/details/SefikBeslagicStecciKulturaIUmjetnost |title= Šefik Bešlagić: Stećci – kultura i umjetnost'' |publisher = "Veselin Masleša", 1971, Sarajevo |accessdate= 9. 2. 2022}}</ref><ref name="BešlagićKulturaUm">{{Cite web |url= https://archive.org/stream/EfikBeelagigSteSciKulturaIUmjetnost/%C5%A0efik-Be%C5%A1lagi%C4%87-Ste%C4%87ci-kultura-i-umjetnost_djvu.txt |title= Šefik Bešlagić: Stećci – kultura i umjetnost'' |publisher = Internet archive |accessdate= 9. 2. 2022}}</ref> * [[Marko Vego]]: Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine, Sarajevo: Izdanje Zemaljskog muzeja, knjiga III, 1964. * Veljko Paškvalin: Crkvina / Vranjevo Selo, Arheološki pregled, Ljubljana, 1986. * Tihomir Glavaš: Nekropola knezova Nikolića u Vranjevu selu kod Neuma, u Glasnik Zemaljskog muzeja, Nova serija, sveska 42/43. Sarajevo: 1987./1988. == Vanjske veze == * Stanislav Vukorep: Neumska baština<ref name="Vukorep">{{Cite web |url= https://hercegovina.ff.sum.ba/wp-content/uploads/2021/02/15-Hercegovina-23-VUKOREP.pdf |title=Stanislav Vukorep: Neumska baština |work= Pregledni rad |accessdate= 4. april 2026. }}</ref> == Izvori == {{Reflista|2}} {{Portal|Bosna i Hercegovina}} {{Commonscategory|Archaeological site Vranjevo Selo}} [[Kategorija:Stećci u Neumu|N ]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Neumu]] [[Kategorija:Srednjovjekovna arheološka nalazišta u BiH|V ]] [[Kategorija:Nikolići]] [[Kategorija:Stećci sa natpisom]] [[Kategorija:Grobna mjesta srednjovjekovne vlastele u BiH]] k4stbm06wrzid940hgo3rq52r26pphy 0 4721034 42586459 42586282 2026-04-30T13:43:54Z Edgar Allan Poe 29250 /* Davis Cup i Grand Slam naslovi (2023. – 2024.) */ 42586459 wikitext text/x-wiki {{Infokutija teniser | ime = Jannik Sinner | slika = Jannik Sinner 2025 US Open.jpg | opis_slike = Jannik Sinner u finalu [[US Open 2025.|US Opena 2025.]] godine | širina_slike = 220px | profesionalna karijera = [[2018.]] – ''danas'' <!-- Osobne informacije --> | država = {{flag|Italija}} | punoime = | datum rođenja = {{Datum rođenja i dob|hr=da|2001|8|16}} | mjesto rođenja = {{flagicon|ITA|1946}} [[Innichen]], [[Italija]] | datum smrti = <!-- možete koristiti {{death date and age|godina smti|mjesec smrti|dan smrti|godina rođenja|mjesec rođenja|dan rođenja}} --> | mjsto smrti = | prebivalište = {{flagicon|MNK|size=16px}} [[Monte Carlo]], [[Monako]] | nadimak = | visina = 1.91 m<ref name=ATP>{{cite web|title=Jannik Sinner {{!}} Overview |url=https://www.atptour.com/en/players/jannik-sinner/s0ag/overview|work=[[ATP Tour]]|access-date=21 April 2025|archive-date=29 March 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250329205650/https://www.atptour.com/en/players/jannik-sinner/s0ag/overview|url-status=live}}</ref> | stil igre = dešnjak (dvoručni bekend) | zarada = {{nowrap|62,321,898$<ref>{{Cite web|url=https://www.protennislive.com/posting/ramr/career_prize.pdf|title=ATP Prize Money Leaders|website=Protennslive.com|access-date=30 December 2024|archive-date=30 December 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20251230094617/https://www.protennislive.com/posting/ramr/career_prize.pdf |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.atptour.com/en/players/jannik-sinner/s0ag/overview|title=Jannik Sinner &#124; Overview &#124; ATP Tour &#124; Tennis|website=ATP Tour}}</ref> (6. u historiji)}} | trener = [[Simone Vagnozzi]]<br>[[Darren Cahill]] <!--Singlovi--> | pojedinačni_rekord = 346–88 | pojedinačnih_titula = 27 | najviši_pojedinačni_rang = '''[[Lista tenisera koji su bili prvi na ATP ljestvici|1.]]''' ([[10. lipnja]] [[2024.]]) | trenutni_pojedinačni_rang = 1. ([[13. travnja]] [[2026.]])<ref>{{cite web | url = https://www.atptour.com/en/rankings/singles | title = PIF ATP Rankings (Singles) | website = ATP Tour | access-date = 31 January 2026}}</ref> | Australian_Open_rezultat = '''P''' ([[2024]], [[2025]]) | Roland_Garros_rezultat = F ([[2025]]) | Wimbledon_rezultat = '''P''' ([[2025]]) | US_Open_rezultat = '''P''' ([[2024]]) | ATP_Finals_rezultat = '''P''' ([[2024]], [[2025]]) | WTA_Finals_rezultat = | Olimpijada_rezultat = <!--Parovi--> | parovi_rekord = 26–25 | parovi_titula = 1 | najviši_doubles_rang = 124. ([[27. rujna]] [[2021.]]) | trenutni_doubles_rang = | Australian_Open_parovi_rezultat = | Roland_Garros_parovi_rezultat = | Wimbledon_parovi_rezultat = | US_Open_parovi_rezultat = | ATP_Finals_parovi_rezultat = | WTA_Finals_parovi_rezultat = | Olimpijada_parovi_rezultat = <!--Mješoviti parovi--> | mješoviti_rekord = | mješoviti_titula = | Australian_Open_mješoviti_rezultat = | Roland_Garros_mješoviti_rezultat = | Wimbledon_mješoviti_rezultat = | US_Open_mješoviti_rezultat = | Olimpijada_mješoviti_rezultat = <!--Momčadski turniri--> | Davis_Cup = '''P''' ([[2023]], [[2024]]) | Fed_Cup = | Hopman_Cup = | svetsko ekipno prvenstvo = <!--Medalje--> | prikaži-medalje = <!--yes ili no--> | medalje = | medalje-naslov = <!-- Ažurirano i vanjske veze --> | ažurirano = [[5. travnja]] [[2026.]] | atp profil = | wta profil = | vebsajt = }} '''Jannik Sinner''' ({{IPA-de|ˈjanɪk ˈsɪnɐ|small=no}}, {{IPA-it|ˈjannik ˈsinner|small=no}}; [[Innichen]], [[16. kolovoza]] [[2001.]]), [[Italija|talijanski]] tenisač. Sinner je tijekom karijere bio najbolje rangirani tenisač na [[ATP ljestvica|ATP ljestvici]], a [[2024.]] godinu završio je kao prvi tenisač svijeta. Do sada je osvojio 26 titula u karijeri, uključujući četiri [[Grand Slam]]a, sedam [[ATP Masters 1000 turniri|Masters 1000 turnira]] i dva [[ATP Finals]]a. Također je predvodio [[Davis Cup reprezentacija Italije|Italiju]] do uzastopnih naslova na [[Davis Cup]]u [[2023.]] i [[2024.]] godine. Iako kao junior nije imao previše uspjeha, Sinner se već sa 16 godina prebacio na profesionalne turnire te je bio jedan od rijetkih tenisača koju su već sa 17 godina osvajali [[ATP Challenger Tour]] turnire. Godine [[2019.]] osvojio je [[Next Generation ATP Finals]]e te je dobio nagradu za [[ATP nagrade|debitanta godine]], a dvije godine kasnije postao je prvi tenisač rođen u [[2000-e|2000-ima]] koji je ušao među deset najboljih tenisača na svijetu. Svoju prvu Masters 1000 titulu osvojio je na [[National Bank Open|Canadian Openu]] [[2023.]] godine, kada je ujedno bio i finalist na ATP Finals turniru. Na [[Australian Open]]u [[2024.]] pobijedio je tada prvog tenisača svijeta [[Novak Đoković|Novaka Đokovića]], a kasnije i [[Danil Medvedev|Danila Medvedeva]] u finalu od pet setova i tako osvojio svoj prvi [[Grand Slam]] naslov. Iste godine osvojio je i [[US Open]] te [[ATP Finals]]e, završivši godinu na prvom mjestu; ujedno je tako postao i prvi talijanski tenisač u historiji koji je došao na prvo mjesto ATP ljestvice. Početkom [[2025.]] godine obranio je titulu u [[Melbourne]]u, nakon čega je odradio tromjesečnu suspenziju zbog slučajnog uzimanja [[klostebol]]a. Po povratku, igrao je finala sva tri preostala Grand Slama protiv [[Carlos Alcaraz|Carlosa Alcaraza]], pobijedivši na [[Wimbledon (tenis)|Wimbledonu]]. Sezonu je završio pobjednom protiv Alcaraza u [[ATP Finals]]ima. == Rani život i juniorska karijera == Jannik Sinner rođen je [[16. kolovoza]] [[2001.]] godine kao sin Hanspetera i Siglinde Sinner u [[Innichen]]u, u sjevernotalijanskoj provinciji [[Bolzano (provincija)|Južni Tirol]]. Njegov [[materinji jezik]] je [[njemački]].<ref>{{Cite web |url=https://www.vogue.com/article/profile-jannik-sinner-june-2024 |title=The Stunning Rise of Tennis's Jannik Sinner |date=4 April 2024 |access-date=12 September 2024 |publisher=[[Vogue (magazine)|Vogue]] |author=Abby Aguirre |archive-date=11 September 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240911121802/https://www.vogue.com/article/profile-jannik-sinner-june-2024 |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |url=https://tennistonic.com/tennis-news/302051/it-was-difficult-speaking-italian-jannik-sinner/ |title="It was difficult speaking Italian" – Jannik Sinner |date=24 June 2021 |access-date=1 February 2024 |archive-date=1 February 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240201080532/https://tennistonic.com/tennis-news/302051/it-was-difficult-speaking-italian-jannik-sinner/ |url-status=live }}</ref> Odrastao je u [[Sexten]]u u [[Dolomiti]]ma, gdje mu je otac radio kao kuhar, a majka kao konobarica u skijalištu.<ref>{{cite web |title=Jannik Sinner, dallo sci al primo trionfo tennistico in Atp |trans-title=Jannik Sinner, from skiing to his first tennis triumph in the ATP |url=https://www.dovesciare.it/news/2020-11-14/jannik-sinner-dallo-sci-al-primo-trionfo-tennistico-atp |website=Dove Sciare |access-date=15 November 2020 |date=14 November 2020 |language=it |archive-date=26 January 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210126200337/https://www.dovesciare.it/news/2020-11-14/jannik-sinner-dallo-sci-al-primo-trionfo-tennistico-atp |url-status=live }}</ref> Ima starijeg posvojenog brata Marka, koji je rođen u [[Rusija|Rusiji]] [[1998.]] godine.<ref>{{Cite web |date=30 January 2024 |title=The Story of Jannik Sinner's Brother |url=https://www.ilmessaggero.it/en/the_story_of_jannik_sinner_s_brother-7904038.html |access-date=27 June 2024 |website=ilmessaggero.it |language=en |archive-date=27 June 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240627200155/https://www.ilmessaggero.it/en/the_story_of_jannik_sinner_s_brother-7904038.html |url-status=live }}</ref><ref name=atp-profile>{{cite web|title=Jannik Sinner|url=https://www.atptour.com/en/players/jannik-sinner/s0ag/overview|website=ATP Tour|access-date=22 April 2019|archive-date=16 May 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210516020601/https://www.atptour.com/en/players/jannik-sinner/s0ag/overview|url-status=live}}</ref> U dobi od tri godine počeo je skijati, a na prva je natjecanja išao već s osam godina. Tenis je počeo igrati u dobi od sedam godina.<ref name=":6">{{Cite book |last1=Anderloni |first1=Enzo |title=Diventare Sinner |last2=Dell'Edera |first2=Michelangelo |last3=Mastroluca |first3=Alessandro |date=5 July 2024 |publisher=Giunti Editore |isbn=978-8809921566 |edition=1st |location=Italy |publication-date=15 May 2024 |language=it |trans-title=Becoming Sinner}}</ref> Od sedme do dvanaeste godine bio je jedan od najboljih juniorskih skijaša u [[Italija|Italiji]] – godine [[2008.]], u dobi od sedam godina, pobijedio je u nacionalnom prvenstvu u [[veleslalom]]u, a [[2012.]] godine, u dobi od jedanaest godina, bio je nacionalni doprvak.<ref name=":2">{{Cite web|url=https://www.interviewmagazine.com/culture/jannik-sinner-is-ready-for-tennis-superstardom|title=Jannik Sinner Is Ready for Tennis Superstardom|first=Mekala|last=Rajagopal|date=1 May 2023|website=Interview Magazine|access-date=27 January 2024|archive-date=27 January 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240127214759/https://www.interviewmagazine.com/culture/jannik-sinner-is-ready-for-tennis-superstardom|url-status=live}}</ref><ref name=times>{{Cite news|url=https://www.thetimes.com/sport/tennis/article/jannik-sinner-the-rising-teenage-star-like-a-young-federer-b6wzt37qb|title=Jannik Sinner: the rising teenage star 'like a young Federer'|first=Stuart|last=Fraser|date=17 January 2020|access-date=17 January 2020|website=The Sunday Times|archive-date=8 October 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201008202405/https://www.thetimes.co.uk/article/jannik-sinner-the-rising-teenage-star-like-a-young-federer-b6wzt37qb|url-status=live}}</ref><ref name=sinless>{{cite web |title=Il tennista senza peccato – Jannik Sinner |trans-title=The Sinless Tennis Player – Jannik Sinner |url=https://m.dagospia.com/jannik-sinner-a-otto-anni-era-uno-sciatore-provetto-poi-arrivo-secondo-e-decise-di-219940 |website=Dagospia |access-date=15 November 2020 |language=it |date=24 November 2019 |archive-date=7 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211107074119/https://m.dagospia.com/jannik-sinner-a-otto-anni-era-uno-sciatore-provetto-poi-arrivo-secondo-e-decise-di-219940 |url-status=live }}</ref><ref name=tv6>{{cite web | url-status = dead | last=Stonham |first=Marcus |title=Much More Than A "Sinner": Jannik Sinner, The Young Italian Who Goes For Everything At Roland Garros |url=https://tv6.news/much-more-than-a-sinner-jannik-sinner-the-young-italian-who-goes-for-everything-at-roland-garros/ | archive-url = https://web.archive.org/web/20201021151854/https://tv6.news/much-more-than-a-sinner-jannik-sinner-the-young-italian-who-goes-for-everything-at-roland-garros/ | archive-date = 21 October 2020 |website=TV6 |access-date=15 November 2020 | date = 2 October 2020}}</ref> Dok je trenirao skijanje, Sinner je odustao od tenisa na jednu godinu prije nego ga je otac pogurao da se vrati tenisu.<ref name="forbes">{{cite web |last=Rossingh |first=Danielle |title=Meet The Former Ski Champ Who Could Be The 'Next Roger Federer' |url=https://www.forbes.com/sites/daniellerossingh/2020/02/26/meet-the-former-ski--champ-who-could-be-the-next-roger-federer/?sh=56cbd0ef5181 |website=Forbes |access-date=15 November 2020 |date=26 February 2020 |archive-date=7 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211107074348/https://gum.criteo.com/syncframe?origin=publishertag&topUrl=forbes.com |url-status=live }}</ref> Kada je ponovo uzeo reket u ruke, njegov prvi redovni trener postao je Heribert Mayr.<ref>{{cite web |title=Heribert Mayr, uno dei primi coach di Sinner: "Se lo rimontavo al tie-break piangeva di rabbia" |trans-title=Heribert Mayr, one of Sinner's first coaches: "If I got him back at the tie-break he would cry with anger" |url=https://www.ubitennis.com/blog/2020/05/26/heribert-mayr-uno-dei-primi-coach-di-sinner-se-lo-rimontavo-al-tie-break-piangeva-di-rabbia/ |website=Ubi Tennis |date=26 May 2020 |language=it |access-date=15 November 2020 |archive-date=11 June 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200611165614/https://www.ubitennis.com/blog/2020/05/26/heribert-mayr-uno-dei-primi-coach-di-sinner-se-lo-rimontavo-al-tie-break-piangeva-di-rabbia/ |url-status=live }}</ref> Djed ga je vodio u Teniski kamp San Giorgio rano ujutro gdje je imao individualne sate s Mayrom zato što nije bilo djece njegove dobi koja su bila jednako dobra kao on.<ref name=":6"/> Međutim, tenis mu je u tom periodu bio tek treći prioritet, nakon skijanja i [[nogomet]]a.<ref name="five-things">{{cite web |title=Five Things To Know About Jannik Sinner |url=https://www.atptour.com/en/news/five-things-to-know-jannik-sinner |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |date=23 May 2020 |archive-date=19 January 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210119062000/https://www.atptour.com/en/news/five-things-to-know-jannik-sinner |url-status=live }}</ref><ref name="spotlight">{{cite web |title=First-Time Winner Spotlight: Jannik Sinner |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-first-time-winner-spotlight-sofia-2020 |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |date=14 November 2020 |archive-date=2 March 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210302174929/https://www.atptour.com/en/news/sinner-first-time-winner-spotlight-sofia-2020 |url-status=live }}</ref> Tijekom jutra bi se natjecao u skijanju, a poslijepodne bi igrao nogomet za lokalni AFC Sexten.<ref name=":6"/> U dobi od 13 godina, Sinner je odustao od skijanja i nogometa te se odlučio posvetiti tenisu zbog fizičke konstitucije; bio je visok, mršav i imao samo 35 kilograma.<ref name=":6"/> Također mu se više sviđalo natjecati se u individualnom sportu jer je imao više utjecaja na ishod.<ref name="spotlight"/><ref name=":1">{{Cite web |last=Aguire |first=Abby |date=4 April 2024 |title=The Stunning Rise of Tennis's Jannik Sinner |url=https://www.vogue.com/article/profile-jannik-sinner-june-2024 |access-date=27 June 2024 |website=[[Vogue (magazine)|Vogue]] |language=en-US |archive-date=27 June 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240627191926/https://www.vogue.com/article/profile-jannik-sinner-june-2024 |url-status=live }}</ref> Samostalno se preselio u [[Bordighera|Bordigheru]] kako bi trenirao u [[Teniski centar Piatti|Teniskom centru Piatti]] pod [[Riccardo Piatti|Riccardom Piattijem]] i Massimom Sartorijem, što su njegovi roditelji podržali.<ref name=atp-profile/><ref name=sinless/><ref name=forbes/> Tamo je isprva živio s obitelji svog trenera, Luke Cvjetkovića, a kasnije se preselio u stan zajedno s još dvojicom dječaka.<ref name=":6"/><ref name=roland-garros>{{cite web |last=Rossingh |first=Danielle |title=Jannik Sinner: Ski champ to tennis star |url=https://www.rolandgarros.com/en-us/article/jannik-sinner-interview-rg2020-ski-champ-tennis-star |website=Roland Garros |access-date=15 November 2020 |date=29 September 2020 |archive-date=28 November 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201128112701/https://www.rolandgarros.com/en-us/article/jannik-sinner-interview-rg2020-ski-champ-tennis-star |url-status=live }}</ref> Prije nego se potpuno posvetio treninzima s Piattijem, Sinner je bio igrao samo dva puta tjedno. Istovremeno je završio privatnu ekonomsku školu Institut Walther u [[Bolzano|Bolzanu]].<ref name=":6"/> Juniorsku karijeru započeo je u sklopu [[ITF Junior Circuit]]a. Iako nije imao značajnih uspjeha kao junior, već je na kraju [[2017.]] godine prešao na seniorsku razinu. Kao junior, nikada nije igrao u glavnom turniru nekog turnira prve razine niti je igrao na juniorskim [[Grand Slam]] turnirima. Jedini veći juniorski turnir na kojemu je igrao bio je [[Trofeo Bonfiglio]]. Nakon što je [[2017.]] godine ispao u prvom kolu jakog juniorskog turnira u matičnoj zemlji, sljedeće je godine došao do četvrtfinala i bio je to jedini juniorski turnir koji je odigrao te godine. Zbog činjenice da nije imao zapaženih rezultata kao junior, Sinnerov je najbolji plasman na juniorskoj listi bilo 133. mjesto.<ref name="itf-junior-singles">{{cite web |title=Jannik Sinner Juniors Singles Activity |url=https://www.itftennis.com/en/players/jannik-sinner/800405198/ita/jt/s/activity/#pprofile-info-tabs |website=ITF Tennis |access-date=15 November 2020 |archive-date=25 January 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210125105300/https://www.itftennis.com/en/players/jannik-sinner/800405198/ita/jt/s/activity/#pprofile-info-tabs |url-status=live }}</ref> == Profesionalna karijera == === Debi, NextGen naslov i ulazak u top 50 (2018. – 2020.) === Sinner je [[2018.]] godine počeo igrati u sklopu [[ITF Men's Circuit]] toura, međutim zbog lošeg je rankinga imao direktan plasman samo na [[ITF Futures]] turnire. Ipak, u drugoj polovici godine počeo je dobivati pozivnice za [[ATP Challenger Tour]] turnire;<ref name="itf-singles">{{cite web |title=Jannik Sinner Men's Singles Activity |url=https://www.itftennis.com/en/players/jannik-sinner/800405198/ita/mt/s/activity/ |website=ITF Tennis |access-date=15 November 2020 |archive-date=16 November 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201116165816/https://www.itftennis.com/en/players/jannik-sinner/800405198/ita/mt/s/activity/ |url-status=live }}</ref> godinu je završio sa samo jednim ITF naslovom i to u parovima<ref name="itf-doubles">{{cite web |title=Jannik Sinner Men's Doubles Activity |url=https://www.itftennis.com/en/players/jannik-sinner/800405198/ita/mt/d/activity/ |website=ITF Tennis |access-date=15 November 2020 |archive-date=16 November 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201116200742/https://www.itftennis.com/en/players/jannik-sinner/800405198/ita/mt/d/activity/ |url-status=live }}</ref> te na 551. mjestu godišnje liste.<ref name="atp-rankings">{{cite web |title=Jannik Sinner Rankings History |url=https://www.atptour.com/en/players/jannik-sinner/s0ag/rankings-history |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |archive-date=14 October 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201014014927/https://www.atptour.com/en/players/jannik-sinner/s0ag/rankings-history |url-status=live }}</ref> Prvi Challenger osvojio je [[2019.]] godine u [[Bergamo|Bergamu]] u dobi od 17 godina i 6 mjeseci, iako do tog turnira nije imao nijednu pobjedu na Challenger razini. Postao je prva osoba rođena [[2001.]] godine koja je došla do finala nekog Challengera te najmlađi Talijan s titulom; taj mu je turnir donio skok od 200 mjesta na rang listi te je došao do 324. mjesta.<ref>{{cite web|url=http://www.tennis-tourtalk.com/40599/sinner-sweeps-into-bergamo-challenger-final|title=Sinner Sweeps Into Bergamo Challenger Final|date=23 February 2019|access-date=23 February 2019|website=Tennis TourTalk|archive-date=20 January 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210120013948/https://www.tennis-tourtalk.com/40599/sinner-sweeps-into-bergamo-challenger-final|url-status=live}}</ref><ref name=bergamo>{{cite web | url = https://www.atptour.com/en/news/bergamo-challenger-2019-sinner | title = Sinner's Stunner: 17-Year-Old Reflects On Maiden Title | website = ATP Tour | date = 26 February 2019 | access-date = 26 February 2019 | last = Meiseles | first = Josh | archive-date = 27 July 2019 | archive-url = https://web.archive.org/web/20190727130402/https://www.atptour.com/en/news/bergamo-challenger-2019-sinner | url-status = live }}</ref> Nakon dvije ITF Futures titule, Sinnerov prvi ATP nastup bio je u svojstvu ''lucky losera'' na [[Hungarian Open]]u [[2019.]] godine, gdje je pobijedio [[Máté Valkusz|Mátéa Valkusza]], domaćeg igrača s pozivnicom.<ref name="first-match-win">{{cite web |title=On This Day In 2019: Sinner Steps Into The Spotlight |url=https://www.atptour.com/en/news/on-this-day-sinner-budapest-2019-first-atp-win |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |date=24 April 2020 |archive-date=2 May 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200502063848/https://www.atptour.com/en/news/on-this-day-sinner-budapest-2019-first-atp-win |url-status=live }}</ref> Nakon te prve pobjede na ATP Touru, tjedan kasnije izgubio je finale Challengera u [[Ostrava|Ostravi]] od [[Kamil Majchrzak|Kamila Majchrzaka]].<ref>{{cite web |title=Majchrzak Cruises Past Sinner To Clinch Ostrava Challenger Title |url=http://www.tennis-tourtalk.com/43465/majchrzak-cruises-past-sinner-to-clinch-ostrava-challenger-title |website=Tennis TourTalk |access-date=15 November 2020 |date=5 May 2019 |archive-date=16 January 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210116145940/https://www.tennis-tourtalk.com/43465/majchrzak-cruises-past-sinner-to-clinch-ostrava-challenger-title |url-status=live }}</ref> [[File:Jannik Sinner after winning NextGen ATP Finals in Milan, 2019.jpg|thumb|320px|Jannik Sinner s peharom pobjednika [[Next Gen ATP Finals|Next Gen ATP Finalsa]] [[2019.]] godine.]] U drugoj polovici [[2019.]] godine, Sinner je sve češće igrao na ATP razini.<ref name="atp-activity">{{cite web |title=Jannik Sinner Player Activity |url=https://www.atptour.com/en/players/jannik-sinner/s0ag/player-activity |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |archive-date=1 September 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200901011505/https://www.atptour.com/en/players/jannik-sinner/s0ag/player-activity |url-status=live }}</ref> Prvu [[ATP Masters 1000 turniri|Masters 1000]] pobjedu imao je na [[Italian Open]]u protiv [[Steve Johnson (teniser)|Stevea Johnsona]], a nakon sljedeće pobjede na [[Croatia Open Umag|Croatia Openu]] u [[Umag]]u, probio se u prvih 200.<ref name=atp-rankings/> Sljedećeg mjeseca osvojio je Challenger u [[Lexington, Kentucky|Lexingtonu]], postavši jedan od tek jedanaest sedamnaestogodišnjaka s više od jedne titule na Challengerima.<ref>{{cite web |title=Challenger Q&A: Sinner, 17, Joins Elite Company With Lexington Title |url=https://www.atptour.com/en/news/lexington-challenger-2019-sinner |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |archive-date=21 January 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210121221201/https://www.atptour.com/en/news/lexington-challenger-2019-sinner |url-status=live }}</ref> Iste godine izborio je i svoj prvi [[Grand Slam]] nastup,<ref>{{cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/us-open-qualifying-2019-day-4-sinner-chung|title=Sinner, Chung Lead US Open Qualifiers|date=24 August 2019|access-date=24 August 2019|website=ATP Tour|archive-date=18 April 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210418233916/https://www.atptour.com/en/news/us-open-qualifying-2019-day-4-sinner-chung|url-status=live}}</ref> ali je u prvom kolu [[US Open]]a ispao od [[Stan Wawrinka|Stana Wawrinke]].<ref name=atp-activity/> Uz to, imao je i vrlo snažan kraj sezone. Nakon što se nastupom na [[European Open]]u u [[Antwerpen]]u, gdje je na putu do polufinala<ref>{{cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-tiafoe-antwerp-2019-friday|title=Sinner In The Semis: #NextGenATP Italian Makes Breakthrough In Antwerp|date=18 October 2019|access-date=18 October 2019|website=ATP Tour|archive-date=9 October 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201009120936/https://www.atptour.com/en/news/sinner-tiafoe-antwerp-2019-friday|url-status=live}}</ref> izbacio i prvog nositelja turnira [[Gaël Monfils|Gaëla Monfilsa]],<ref>{{cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/monfils-sinner-antwerp-2019-thursday|title=18-Year-Old Shining: Sinner Shocks Monfils In Antwerp|date=17 October 2019|access-date=17 October 2019|website=ATP Tour|archive-date=11 October 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201011165955/https://www.atptour.com/en/news/monfils-sinner-antwerp-2019-thursday|url-status=live}}</ref> probio u prvih 100 tenisača svijeta,<ref name=atp-rankings/> dobio je pozivnicu za [[Next Gen ATP Finals]], gdje je bio najlošije rangirani tenisač.<ref>{{cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/field-is-set-next-gen-atp-finals-2019|title=Kecmanovic, Humbert, Ymer, Sinner complete the 21-and-under field|date=25 October 2019|access-date=25 October 2019|website=ATP Tour|archive-date=13 September 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200913000706/https://www.atptour.com/en/news/field-is-set-next-gen-atp-finals-2019|url-status=live}}</ref> U grupnoj je fazi pobijedio [[Frances Tiafoe|Francesa Tiafoea]] i [[Mikael Ymer|Mikaela Ymera]] te je, uz poraz od [[Ugo Humbert|Ugoa Humberta]], izborio polufinale. Tu je pobijedio [[Miomir Kecmanović|Miomira Kecmanovića]], nakon čega je u finalu iznenadio prvog nositelja i tada 18. igrača svijeta, [[Alex de Minaur|Alexa de Minaura]].<ref>{{cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/de-minaur-sinner-milan-2019-saturday|title=Sinner Stuns De Minaur For Milan Title|date=9 November 2019|access-date=9 November 2019|website=ATP Tour|archive-date=19 April 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210419162349/https://www.atptour.com/en/news/de-minaur-sinner-milan-2019-saturday|url-status=live}}</ref> Godinu je završio kao 78. tenisač svijeta, najmlađi u prvih 80 još od [[Rafael Nadal|Rafaela Nadala]] [[2003.]] godine te je dobio nagradu za [[ATP Debitant godine|debitanta godine]]<ref name="newcomer">{{cite web |title=Sinner Honoured With Newcomer of the Year Award |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-atp-awards-2019-newcomer-of-the-year |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |date=19 December 2019 |archive-date=18 April 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210418233923/https://www.atptour.com/en/news/sinner-atp-awards-2019-newcomer-of-the-year |url-status=live }}</ref> i [[Gazzettine sportske nagrade|Gazzettinu sportsku nagradu]] za nastup godine na račun pobjede protiv de Minaura.<ref>{{Cite web |last=Colle |first=Lorenzo |date=19 December 2019 |title=Gazzetta Sports Awards 2019: premiati Berrettini e Sinner |url=https://www.ubitennis.com/blog/2019/12/19/gazzetta-sports-awards-2019-premiati-berrettini-e-sinner/ |access-date=11 July 2024 |website=Ubitennis |language=it-IT}}</ref> Početak sljedeće sezone obilježio je prvom pobjedom na [[Grand Slam]]u, pobijedivši [[Max Purcell|Maxa Purcella]] u prvom kolu [[Australian Open]]a, odnosno prvom Top 10 pobjedom, protiv [[David Goffin|Davida Goffina]] u [[Rotterdam Open|Rotterdamu]].<ref>{{cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-goffin-rotterdam-2020-thursday|title=Sinner Shines For First Top 10 Win In Rotterdam|date=13 February 2020|access-date=13 February 2020|website=ATP Tour|archive-date=8 October 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201008011849/https://www.atptour.com/en/news/sinner-goffin-rotterdam-2020-thursday|url-status=live}}</ref> Nakon pauze zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]] i poraza u prvom kolu [[US Open]]a od [[Karen Hačanov|Karena Hačanova]] imao je nekoliko solidnih nastupa u Europi,<ref>{{cite web |title=Dimitrov Impressed By Sinner: 'He Can Only Get Better' |url=https://www.atptour.com/en/news/dimitrov-sinner-reaction-rome-2020 |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |date=18 September 2020 |archive-date=8 October 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201008181214/https://www.atptour.com/en/news/dimitrov-sinner-reaction-rome-2020 |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |title=Alex Zverev beats Jannik Sinner to keeps hopes of Cologne Double Alive |url=https://www.eurosport.com/tennis/atp-cologne-1/2020/alex-zverev-beats-jannik-sinner-to-keeps-hopes-of-cologne-double-alive_sto7966175/story.shtml |website=Eurosport |access-date=15 November 2020 |date=25 October 2020 |archive-date=30 November 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201130133733/https://www.eurosport.com/tennis/atp-cologne-1/2020/alex-zverev-beats-jannik-sinner-to-keeps-hopes-of-cologne-double-alive_sto7966175/story.shtml |url-status=live }}</ref> uključujući i četvrtfinale [[Roland-Garros]]a, gdje ga je pobijedio [[Rafael Nadal]].<ref>{{cite web |title=Sinner Eliminates Zverev To Reach Maiden Major Quarter-final |url=https://www.atptour.com/en/news/zverev-sinner-roland-garros-2020-day-8 |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |date=4 October 2020 |archive-date=18 April 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210418233919/https://www.atptour.com/en/news/zverev-sinner-roland-garros-2020-day-8 |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |title=Forget Tomorrow, Sinner is A Clear & Present Danger |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-roland-garros-2020-qf-reaction |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |archive-date=12 October 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201012122854/https://www.atptour.com/en/news/sinner-roland-garros-2020-qf-reaction |url-status=live }}</ref> Sezonu je završio osvajanjem svoje prve ATP titule na [[Sofia Open]]u, gdje je u finalu pobijedio [[Vasek Pospisil|Vaseka Pospisila]].<ref>{{cite web |title=One Year On, Sinner Earns Second De Minaur Victory |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-de-minaur-sofia-2020-thursday |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |date=12 November 2020 |archive-date=24 January 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210124064833/https://www.atptour.com/en/news/sinner-de-minaur-sofia-2020-thursday |url-status=live }}</ref> Sinner je tako postao najmlađi Talijan s titulom od početka Open ere te najmlađi osvajač ATP titule od [[Kei Nishikori|Keija Nishikorija]] [[2008.]] godine.<ref>{{cite web |title=Sinner Makes Italian History In Sofia |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-mannarino-sofia-2020-friday#:~:text=Jannik%20Sinner%20became%20the%20youngest,reach%20the%20Sofia%20Open%20final. |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |date=13 November 2020 |archive-date=19 April 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210419072654/https://www.atptour.com/en/news/sinner-mannarino-sofia-2020-friday#:~:text=Jannik%20Sinner%20became%20the%20youngest,reach%20the%20Sofia%20Open%20final. |url-status=live }}</ref><ref name="maiden-title">{{cite web |title=Sinner The Winner: Jannik Clinches Maiden ATP Tour Title In Sofia |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-pospisil-sofia-2020-saturday-final |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |date=14 November 2020 |archive-date=2 February 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210202031951/https://www.atptour.com/en/news/sinner-pospisil-sofia-2020-saturday-final |url-status=live }}</ref> Godinu je završio na 37. mjestu.<ref name=atp-rankings/> === Ulazak u top 10 (2021. – 2022.) === Uspjeh s kraja prethodne sezone nastavljen je početkom [[2021.]] godine kada je osvojio [[Great Ocean Road Open]],<ref name="second-title">{{cite web |title=#NextGenATP Sinner Extends Streak, Wins Great Ocean Road Open Title |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-travaglia-great-ocean-road-open-2021-sunday |website=ATP Tour |access-date=16 April 2021 |date=7 February 2021 |archive-date=1 March 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210301163744/https://www.atptour.com/en/news/sinner-travaglia-great-ocean-road-open-2021-sunday |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |title=Sinner Saves M.P., Gains Khachanov Revenge At Great Ocean Road Open |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-khachanov-travaglia-great-ocean-road-open-2021-saturday |website=ATP Tour |access-date=16 April 2021 |date=6 February 2021 |archive-date=1 March 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210301163833/https://www.atptour.com/en/news/sinner-khachanov-travaglia-great-ocean-road-open-2021-saturday |url-status=live }}</ref> postavši tako najmlađi igrač s dvije uzastopne ATP titule još od Nadalovog niza iz [[2005.]] godine.<ref name=second-title/> Njegova serija od deset uzastopnih pobjeda prekinuta je u prvom kolu [[Australian Open]]a, kada ga je u pet setova pobijedio [[Denis Shapovalov]].<ref>{{cite web |last=Abulleil |first=Reem |title=Match of the Day: Shapovalov sinks Sinner in epic |url=https://ausopen.com/articles/news/match-day-shapovalov-sinks-sinner-epic |website=Australian Open |access-date=16 April 2021 |date=9 February 2021 |archive-date=16 April 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210416091733/https://ausopen.com/articles/news/match-day-shapovalov-sinks-sinner-epic |url-status=live }}</ref> Veliki uspjeh postigao je na [[Miami Open]]u, gdje je došao do svog prvog Masters 1000 finala,<ref>{{cite web |last=Eichenholz |first=Andrew |title=How Sinner Is Storming Down His 'Long Road' |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-miami-2021-sf-reaction |website=ATP Tour |access-date=16 April 2021 |date=2 April 2021 |archive-date=16 April 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210416091730/https://www.atptour.com/en/news/sinner-miami-2021-sf-reaction |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web|title=Sinner Strikes Late To Reach Maiden ATP Masters 1000 Final|url=https://www.atptour.com/en/news/bautista-agut-sinner-miami-2021-day-10|website=ATP Tour|access-date=16 April 2021|archive-date=16 April 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210416091731/https://www.atptour.com/en/news/bautista-agut-sinner-miami-2021-day-10|url-status=live}}</ref> ali je izgubio od [[Hubert Hurkacz|Huberta Hurkacza]].<ref>{{cite web |last=Carayol |first=Tumaini |title=Hubert Hurkacz sees off Jannik Sinner to win Masters final in Miami |url=https://www.theguardian.com/sport/2021/apr/04/hubert-hurkacz-sees-off-jannik-sinner-to-win-masters-final-in-miami |website=The Guardian |access-date=16 April 2021 |date=4 April 2021 |archive-date=16 April 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210416091731/https://www.theguardian.com/sport/2021/apr/04/hubert-hurkacz-sees-off-jannik-sinner-to-win-masters-final-in-miami |url-status=live }}</ref> Na [[Roland-Garros]]u ga je ponovo izbacio Nadal,<ref>{{Cite web|url = https://indianexpress.com/article/sports/tennis/french-open-2021-nadal-vs-sinner-fourth-round-result-7348612/|title = Rafael Nadal ousts Jannik Sinner to march into 15th French Open quarter-final|date = 8 June 2021|access-date = 8 June 2021|archive-date = 8 June 2021|archive-url = https://web.archive.org/web/20210608141537/https://indianexpress.com/article/sports/tennis/french-open-2021-nadal-vs-sinner-fourth-round-result-7348612/|url-status = live}}</ref> dok je na [[Wimbledon (tenis)|Wimbledonu]] ispao u prvom kolu. [[File:Sinner RG21 (59) (51376300983).jpg|thumb|220px|left|Jannik Sinner na [[Roland-Garros 2021.|Roland-Garrosu 2021.]] godine.]] U paru s [[Reilly Opelka|Reillyjem Opelkom]] osvojio je svoj prvi naslov u parovima na [[Atlanta Open]]u,<ref>{{Cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/atlanta-2021-doubles-final|title=Reilly Opelka & Jannik Sinner Make Perfect Team Debut in Atlanta |work=ATP Tour |access-date=9 August 2021|archive-date=5 August 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210805134851/https://www.atptour.com/en/news/atlanta-2021-doubles-final|url-status=live}}</ref> a pobjedom protiv [[Mackenzie McDonald|Mackenzieja McDonalda]] osvojio je i [[Citi Open]] u [[Washington, D.C.|Washingtonu]], što mu je bio treći turnir ukupno i prvi ATP 500 naslov.<ref>{{Cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-brooksby-washington-2021-saturday|title=Jannik Sinner Halts Jenson Brooksby in #NextGenATP Clash to Reach Washington Final |work=ATP Tour |access-date=9 August 2021|archive-date=8 August 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210808130741/https://www.atptour.com/en/news/sinner-brooksby-washington-2021-saturday|url-status=live}}</ref> Postao je tako prvi Talijan s titulom na Citi Openu te najmlađi ATP 500 pobjednik, odnosno prvi tinejdžer s ATP 500 pobjedom od uspostave kategorije [[2009.]] godine.<ref>{{Cite web| url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-mcdonald-washington-2021-final| title=Sinner Shines In Washington, Beats McDonald For First ATP 500 Title| work=ATP Tour| date=8 August 2021| access-date=9 August 2021| archive-date=9 August 2021| archive-url=https://web.archive.org/web/20210809003039/https://www.atptour.com/en/news/sinner-mcdonald-washington-2021-final| url-status=live}}</ref> Ovime je [[9. kolovoza]] [[2001.]] godine ušao među 15 najboljih tenisača svijeta. Nakon ispadanja u četvrtom kolu [[US Open]]a, Sinner je uspješno obranio naslov u [[Sofija|Sofiji]]<ref>{{cite web |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-monfils-sofia-final-2021-sunday |title=Sinner Beats Monfils, Retains Sofia Title |publisher=atptour.com |date=3 October 2021 |access-date=3 October 2021 |last=Jacot |first=Sam |archive-date=4 October 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211004204825/https://www.atptour.com/en/news/sinner-monfils-sofia-final-2021-sunday |url-status=live }}</ref> te je nadovezao naslov na [[European Open]]u u [[Antwerpen]]u, pobijedivši [[Diego Schwartzman|Diega Schwartzmana]] za svoj peti naslov u karijeri.<ref>{{Cite web|title=Jannik Sinner Marches Into Antwerp Final |url=https://www.atptour.com/en/news/www.atptour.com/en/news/sinner-harris-antwerp-2021-saturday|access-date=23 October 2021|website=ATP Tour|archive-date=23 October 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211023203551/https://www.atptour.com/en/news/www.atptour.com/en/news/sinner-harris-antwerp-2021-saturday|url-status=live}}</ref> Tako je postao najmlađi tenisač s pet ATP naslova još od [[Novak Đoković|Novaka Đokovića]], koji je imao 19 kada je to uspio.<ref>{{Cite web|url=https://www.tennis.com/baseline/articles/stat-of-the-day-sinner-youngest-man-to-win-five-atp-titles-since-djokovic|title=Stat of the Day: 20-year-old Sinner becomes youngest man to win five ATP titles since 19-year-old Djokovic|access-date=17 November 2021|archive-date=17 November 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211117002254/https://www.tennis.com/baseline/articles/stat-of-the-day-sinner-youngest-man-to-win-five-atp-titles-since-djokovic|url-status=live}}</ref> Nakon ulaska u polufinale [[Vienna Open]]a postao je prvi tenisač rođen u [[21. vijek|XXI. stoljeću]] koji je ušao među deset najboljih tenisača svijeta, što mu je donijelo status nositelja na [[Rolex Paris Masters]]u; tamo ga je porazio [[Carlos Alcaraz]], oduzevši mu tako priliku za direktan plasman na [[ATP Finals]]e.<ref>{{Cite web |url=https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-sinner-paris-2021-wednesday |title=Carlos Alcaraz Stops Jannik Sinner's Nitto ATP Finals Tilt &#124; ATP Tour &#124; Tennis |work=ATP Tour |access-date=3 November 2021 |archive-date=3 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211103183139/https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-sinner-paris-2021-wednesday |url-status=live }}</ref> Ipak, Sinner je bio prva alternativa te je upao u turnir nakon što se njegov sunarodnjak [[Matteo Berrettini]] povukao nakon svog prvog meča zbog ozljede abdomena.<ref>{{cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/berrettini-nitto-atp-finals-2021-withdrawal|title=Berrettini Withdraws From Nitto ATP Finals, Sinner Steps In|website=ATP Tour|access-date=16 November 2021|archive-date=17 November 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211117001919/https://www.atptour.com/en/news/berrettini-nitto-atp-finals-2021-withdrawal|url-status=live}}</ref> Sinner je pobijedio Hurkacza u drugom kolu te tako postao najmlađi pobjednik nekog meča na Finalsima još od [[Lleyton Hewitt|Lleytona Hewitta]] [[2000.]] godine te prva zamjena s pobjedom još od [[Janko Tipsarević|Janka Tipsarevića]] [[2011.]] godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-hurkacz-turin-2021-tuesday|title=Jannik Sinner Rocks Turin Debut with Hubert Hurkacz Win|website=ATP Tour|access-date=16 November 2021|archive-date=17 November 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211117001903/https://www.atptour.com/en/news/sinner-hurkacz-turin-2021-tuesday|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|url = https://www.eurosport.com/tennis/atp-finals/2021/jannik-sinner-v-hubert-hurkacz-atp-finals-live_sto8629938/story.shtml|title = ATP Finals 2021 – Jannik Sinner beats Hubert Hurkacz after replacing injured Matteo Berrettini|date = 16 November 2021|access-date = 16 November 2021|archive-date = 25 January 2022|archive-url = https://web.archive.org/web/20220125194300/https://www.eurosport.com/tennis/atp-finals/2021/jannik-sinner-v-hubert-hurkacz-atp-finals-live_sto8629938/story.shtml|url-status = live}}</ref> Turnir je završio porazom od [[Danil Medvedev|Danila Medvedeva]], što mu je ipak bilo dovoljno da završi godinu kao 10. tenisač svijeta. U finalnom krugu [[Davis Cup]]a pobijedio je [[John Isner|Johna Isnera]] i [[Marin Čilić|Marina Čilića]], ali je Italija ispala u četvrtfinalu od Hrvatske.<ref>{{Cite web|url=https://www.daviscup.com/en/draws-results/tie.aspx?id=M-DC-2021-FLS-E-M-USA-ITA-01|title=Davis Cup – Draws & Results|access-date=27 November 2021|archive-date=25 November 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211125095003/https://www.daviscup.com/en/draws-results/tie.aspx?id=M-DC-2021-FLS-E-M-USA-ITA-01|url-status=live}}</ref> Sljedeća sezona donijela je generalni napredak u smislu da je na velikim turnirima stizao sve dalje, ali bila je obilježena manjkom titula. Sinner je imao sasvim solidne nastupe na [[Australian Open]]u (četvrtfinale),<ref>{{Cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/de-minaur-sinner-australian-open-2022-monday|title=Sinner Stays Perfect, Downs De Minaur|work=ATP Tour |access-date=17 September 2022|archive-date=20 September 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220920170445/https://www.atptour.com/en/news/de-minaur-sinner-australian-open-2022-monday|url-status=live}}</ref> [[Miami Open]]u (predaja u četvrtfinalu),<ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/carreno-busta-sinner-miami-2022-sunday | title=Jannik Sinner Erases 5 Match Points to Edge Pablo Carreño Busta | work=ATP Tour | access-date=3 May 2022 | archive-date=3 May 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220503195747/https://www.atptour.com/en/news/carreno-busta-sinner-miami-2022-sunday | url-status=live }}</ref> [[Monte Carlo Masters]]u (četvrtfinale),<ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/rublev-sinner-monte-carlo-2022-thursday | title=Jannik Sinner Rallies Past Andrey Rublev, Reaches Second Straight ATP Masters 1000 QF | work=ATP Tour | access-date=3 May 2022 | archive-date=3 May 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220503200812/https://www.atptour.com/en/news/rublev-sinner-monte-carlo-2022-thursday | url-status=live }}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/zverev-sinner-monte-carlo-2022-qf | title=Alexander Zverev Wins Decisive Tie-break to Edge Jannik Sinner in Monte Carlo Classic | website=ATP Tour | access-date=3 May 2022 | archive-date=3 May 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220503200811/https://www.atptour.com/en/news/zverev-sinner-monte-carlo-2022-qf | url-status=live }}</ref> [[Madrid Open]]u (treće kolo),<ref>{{cite web | url=https://www.tennisworldusa.org/tennis/news/Tennis_Interviews/113285/jannik-sinner-reacts-to-saving-three-mps-in-stunning-comeback-win-in-madrid/ | title=Jannik Sinner reacts to saving three MPS in stunning comeback win in Madrid | date=2 May 2022 | access-date=3 May 2022 | archive-date=2 May 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220502214932/https://www.tennisworldusa.org/tennis/news/Tennis_Interviews/113285/jannik-sinner-reacts-to-saving-three-mps-in-stunning-comeback-win-in-madrid/ | url-status=live }}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/felix-sinner-zverev-musetti-madrid-2022-thursday|title=Felix Flies Past Sinner, Sets Zverev Showdown|publisher=[[Association of Tennis Professionals]]|date=5 May 2022|access-date=20 September 2022|archive-date=20 September 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220920173030/https://www.atptour.com/en/news/felix-sinner-zverev-musetti-madrid-2022-thursday|url-status=live}}</ref> [[Roland-Garros]]u (četvrto kolo)<ref>{{cite news | url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/rublev-through-french-open-last-eight-sinner-retires-injured-2022-05-30/ | title=Rublev through to French Open last eight as Sinner retires injured | newspaper=Reuters | date=30 May 2022 | last=Pretot | first=Julien | access-date=5 September 2022 | archive-date=5 September 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220905035540/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/rublev-through-french-open-last-eight-sinner-retires-injured-2022-05-30/ | url-status=live }}</ref> i [[Wimbledon (tenis)|Wimbledonu]] (četvrtfinale).<ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-ski-feature-june-2022 | title=Jannik Sinner: Skiing Sensation to Tennis Star | website=ATP Tour | access-date=28 June 2022 | archive-date=28 June 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220628001133/https://www.atptour.com/en/news/sinner-ski-feature-june-2022 | url-status=live }}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/djokovic-sinner-wimbledon-2022-tuesday | title=Novak Djokovic Recovers Two-Set Deficit to Sink Jannik Sinner at Wimbledon | website=ATP Tour | access-date=31 July 2022 | archive-date=7 July 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220707223755/https://www.atptour.com/en/news/djokovic-sinner-wimbledon-2022-tuesday | url-status=live }}</ref> U [[Madrid]]u je protiv [[Alex de Minaur|Alexa de Minaura]] ostvario 100. pobjedu u karijeri, za što mu je trebalo samo 147 mečeva;<ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-madrid-2022-wednesday | title=Jannik Sinner Captures 100th Win, Advances in Madrid | website=ATP Tour | access-date=4 May 2022 | archive-date=4 May 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220504224747/https://www.atptour.com/en/news/sinner-madrid-2022-wednesday | url-status=live }}</ref> jedina dva tenisača koji su brže došli do 100. pobjeda bili su [[Rafael Nadal]] (nakon 137 mečeva) i [[Novak Đoković]] (nakon 143 meča).<ref>{{cite web| url=https://www.atptour.com/en/news/tsitsipas-100-wins-tribute| title=Tsitsipas 100 wins tribute| work=ATP Tour| access-date=19 December 2022| archive-date=19 December 2022| archive-url=https://web.archive.org/web/20221219200152/https://www.atptour.com/en/news/tsitsipas-100-wins-tribute| url-status=live}}</ref> Svoje jedino finale te sezone igrao je na [[Croatia Open Umag|turniru u Umagu]], gdje je pobijedio branitelja naslova [[Carlos Alcaraz|Carlosa Alcaraza]] i osvojio svoj prvi naslov na zemlji te jedini naslov u [[2022.]] godini.<ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-sinner-umag-2022-sunday-final | title=Jannik Sinner Rallies Past Alcaraz to Umag Crown | website=ATP Tour | access-date=2 August 2022 | archive-date=1 August 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220801072818/https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-sinner-umag-2022-sunday-final | url-status=live }}</ref> Nakon ispadanja u trećem kolu i u [[National Bank Open|Montrealu]]<ref>{{cite web|url=https://www.tennismajors.com/atp/montreal-masters-carreno-busta-reaches-quarter-finals-617509.html|title=Montreal Masters: Carreno Busta reaches quarter-finals defeating Sinner, quarter finals are set|website=Tennis Majors|date=12 August 2022|access-date=20 September 2022|archive-date=20 September 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220920172438/https://www.tennismajors.com/atp/montreal-masters-carreno-busta-reaches-quarter-finals-617509.html|url-status=live}}</ref> i u [[Cincinnati Masters|Cincinnatiju]],<ref>{{Cite web |title=Félix Auger-Aliassime Saves 2 MPs, Stuns Jannik Sinner In Cincinnati |url=https://www.atptour.com/en/news/auger-aliassime-sinner-cincinnati-2022-thursday |access-date=20 August 2022 |website=ATP Tour |archive-date=30 August 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220830202751/https://www.atptour.com/en/news/auger-aliassime-sinner-cincinnati-2022-thursday |url-status=live }}</ref> uspio je doći do četvrtfinala [[US Open]]a,<ref>{{cite web | url= https://www.usopen.org/en_US/news/articles/2022-09-04/sinner_earns_latenight_win_against_nakashima_at_the_2022_us_open.html | title= Sinner earns late-night win against Nakashima at the 2022 US Open | access-date= 6 September 2022 | archive-date= 6 September 2022 | archive-url= https://web.archive.org/web/20220906041336/https://www.usopen.org/en_US/news/articles/2022-09-04/sinner_earns_latenight_win_against_nakashima_at_the_2022_us_open.html | url-status= live }}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-ivashka-us-open-2022-monday | title=Sinner Survives Service Yips & Five-Set Scare | website=ATP Tour | access-date=6 September 2022 | archive-date=6 September 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220906043355/https://www.atptour.com/en/news/sinner-ivashka-us-open-2022-monday | url-status=live }}</ref> gdje je ponovo igrao s Alcarazom. Alcaraz je pobijedio u pet setova nakon pet sati i petnaest minuta; meč je završio u 2:50 ujutro po lokalnom vremenu, što je rekord za najkasnije završeni meč u historiji turnira, te je postao drugi najduži meč u historiji US Opena.<ref>{{cite web | url=https://apnews.com/article/us-open-tennis-championships-sports-new-york-jannik-sinner-49a9b96ec94a29b6deaae56dc2b54c4e | title=Alcaraz tops Sinner at 2:50 a.m.; latest US Open finish ever | website=[[Associated Press]] | date=8 September 2022 | access-date=14 September 2022 | archive-date=12 September 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220912062839/https://apnews.com/article/us-open-tennis-championships-sports-new-york-jannik-sinner-49a9b96ec94a29b6deaae56dc2b54c4e | url-status=live }}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-sinner-us-open-2022-qf | title=Carlos Alcaraz Saves MP, Outlasts Jannik Sinner in Historic US Open QF Thriller | website=ATP Tour | access-date=14 September 2022 | archive-date=12 September 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220912010205/https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-sinner-us-open-2022-qf | url-status=live }}</ref> Kraj sezone bio je nešto lošiji. Iako je pomogao Italiji da dođe do posljednje faze [[Davis Cup]]a,<ref>{{Cite web|url=https://www.daviscupfinals.com/news/group-a-italy-v-argentina|title=Italy beats Argentina to book place in Final 8|access-date=17 September 2022|archive-date=17 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221017040143/https://www.daviscupfinals.com/news/group-a-italy-v-argentina|url-status=dead}}</ref> zbog ozljede u [[Sofija|Sofiji]] izbivao je s terena gotovo mjesec dana.<ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-rune-huesler-musetti-sofia-2022-saturday | title=Holger Rune Advances Past Jannik Sinner into Sofia Final | website=ATP Tour | access-date=1 November 2022 | archive-date=10 October 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20221010220432/https://www.atptour.com/en/news/sinner-rune-huesler-musetti-sofia-2022-saturday/ | url-status=live }}</ref> Igrao je još četvrfinale [[Erste Bank Open]]a,<ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/medvedev-sinner-vienna-2022-friday | title=Daniil Medvedev Sinks Jannik Sinner in Vienna | website=ATP Tour | access-date=1 November 2022 | archive-date=1 November 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20221101004045/https://www.atptour.com/en/news/medvedev-sinner-vienna-2022-friday | url-status=live }}</ref> dok je na [[Rolex Paris Masters]]u ispao u prvom kolu.<ref>{{cite news | url=https://www.atptour.com/en/news/huesler-sinner-paris-2022-monday | title=Marc-Andrea Huesler Stuns Jannik Sinner in Paris Opener | website=ATP Tour | access-date=1 November 2022 | archive-date=1 November 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20221101002302/https://www.atptour.com/en/news/huesler-sinner-paris-2022-monday | url-status=live }}</ref> Sezonu je završio kao 15. tenisač svijeta. === Davis Cup i Grand Slam naslovi (2023. – 2024.) === Nakon ispadanja na [[Adelaide International 1]]<ref>{{cite web |url=https://www.tennismajors.com/atp/adelaide-international-1-korda-makes-semi-finals-651723.html |title=Red-hot Korda takes out Sinner to reach semi-finals |website=tennismajors.com |date=6 January 2023 |access-date=25 November 2023 |archive-date=25 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231125225910/https://www.tennismajors.com/atp/adelaide-international-1-korda-makes-semi-finals-651723.html |url-status=live }}</ref> i [[Australian Open]] turnirima,<ref>{{cite web |url=https://www.theguardian.com/sport/2023/jan/22/tsitsipas-into-last-eight-of-australian-open-despite-sinners-best-efforts |title=Stefanos Tsitsipas marches on in Australian Open despite Sinner's best efforts |work=The Guardian |date=22 January 2023 |access-date=25 November 2023 |archive-date=25 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231125225910/https://www.theguardian.com/sport/2023/jan/22/tsitsipas-into-last-eight-of-australian-open-despite-sinners-best-efforts |url-status=live }}</ref> Sinner je u [[Montpellier]]u osvojio [[Open Sud de France]], svoj sedmi naslov u karijeri.<ref>{{cite news | url=https://www.atptour.com/en/news/cressy-sinner-montpellier-2023-sunday | title=Jannik Sinner Wins Montpellier Title | website=ATP Tour | access-date=18 February 2023 | archive-date=20 February 2023 | archive-url=https://web.archive.org/web/20230220030335/https://www.atptour.com/en/news/cressy-sinner-montpellier-2023-sunday | url-status=live }}</ref> U [[ABN AMRO Open|Rotterdamu]] je uspio doći do finala,<ref>{{cite web |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-tsitsipas-rotterdam-2023-thursday |title=Sinner Scores Tsitsipas Revenge to Reach Rotterdam QFS |website=atptour.com |date=16 February 2023 |access-date= |archive-date=16 February 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230216233123/https://www.atptour.com/en/news/sinner-tsitsipas-rotterdam-2023-thursday |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-wawrinka-rotterdam-2023-friday | title=Sinner Sails Past Wawrinka to Rotterdam SFS | access-date=18 February 2023 | archive-date=18 February 2023 | archive-url=https://web.archive.org/web/20230218214450/https://www.atptour.com/en/news/sinner-wawrinka-rotterdam-2023-friday | url-status=live }}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-griekspoor-rotterdam-2023-saturday | title=Sinner Serves Past Griekspoor, Sets Medvedev Final Clash in Rotterdam | website=ATP Tour | access-date=18 February 2023 | archive-date=18 February 2023 | archive-url=https://web.archive.org/web/20230218223858/https://www.atptour.com/en/news/sinner-griekspoor-rotterdam-2023-saturday | url-status=live }}</ref> gdje je izgubio od [[Danil Medvedev|Medvedeva]]. Nakon ispadanja u polufinalu [[BNP Paribas Open]]a u [[Indian Wells]]u od [[Carlos Alcaraz|Alcaraza]],<ref>{{Cite web |date=19 March 2023 |title=Carlos Alcaraz eclipses Jannik Sinner to reach Indian Wells final |url=https://www.independent.co.uk/sport/tennis/carlos-alcaraz-jannik-sinner-britain-neal-skupski-daniil-medvedev-b2303742.html |access-date=26 March 2023 |website=The Independent |archive-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230326033228/https://www.independent.co.uk/sport/tennis/carlos-alcaraz-jannik-sinner-britain-neal-skupski-daniil-medvedev-b2303742.html |url-status=live }}</ref> Sinner se uspio "osvetiti" u polufinalu [[Miami Open]]a,<ref>{{cite news |url=https://www.atptour.com/en/news/rublev-sinner-miami-2023-tuesday |title=Jannik Sinner Defeats Andrey Rublev in Miami |website=ATP Tour |date=28 March 2023 |access-date=28 March 2023 |archive-date=28 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230328173705/https://www.atptour.com/en/news/rublev-sinner-miami-2023-tuesday |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-ruusuvuori-miami-2023-wednesday |title=Sinner Overcomes Rain, Ruusuvuori to Reach Miami SFS |website=ATP Tour |date=29 March 2023 |access-date=29 March 2023 |archive-date=29 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230329224445/https://www.atptour.com/en/news/sinner-ruusuvuori-miami-2023-wednesday |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-sinner-miami-2023-sf |title=Sinner Storms Back to Beat Alcaraz in Miami SF, Ending Spaniard's No. 1 Reign |website=ATP Tour |date=30 March 2023 |access-date=1 April 2023 |archive-date=3 April 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230403133737/https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-sinner-miami-2023-sf |url-status=live }}</ref> čime je osujetio Alcarazove planove da se vrati na prvo mjesto;<ref>{{cite web | url=https://www.tennis.com/news/articles/the-point-of-the-year-by-jannik-sinner-and-carlos-alcaraz | title=Jannik Sinner wins the point of the year, then ends Carlos Alcaraz's hopes for a Sunshine Double | date=30 March 2023 | access-date=1 April 2023 | archive-date=2 April 2023 | archive-url=https://web.archive.org/web/20230402045713/https://www.tennis.com/news/articles/the-point-of-the-year-by-jannik-sinner-and-carlos-alcaraz | url-status=live }}</ref> u finalu je ponovo izgubio od Medvedeva, čime je omjer među njima došao do 0:6 u korist Rusa.<ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/medvedev-sinner-miami-2023-final | title=Daniil Medvedev Wins Maiden Miami Title, Fourth Trophy of 2023 | website=ATP Tour | date=31 March 2023 | access-date=2 April 2023 | archive-date=2 April 2023 | archive-url=https://web.archive.org/web/20230402191105/https://www.atptour.com/en/news/medvedev-sinner-miami-2023-final | url-status=live }}</ref> U [[Monte Carlo Masters|Monte Carlu]] je igrao svoje treće uzastopno Masters 1000 polufinale,<ref>{{cite web |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-musetti-monte-carlo-2023-qf |title=Sinner Reaches Third Straight ATP Masters 1000 SF in Monte-Carlo |website=ATP Tour |date=14 April 2023 |access-date=14 April 2023 |archive-date=14 April 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230414210638/https://www.atptour.com/en/news/sinner-musetti-monte-carlo-2023-qf |url-status=live }}</ref> dok je u [[Roland-Garros]]u iznanađujuće izgubio od [[Daniel Altmaier|Daniela Altmaiera]] u drugom kolu;<ref>{{cite web |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-altmaier-roland-garros-2023-thursday |title=Altmaier Saves 2 MPs To Stun Sinner At Roland Garros |website=ATP Tour |date=1 June 2023 |access-date=25 November 2023 |archive-date=26 September 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230926193120/https://www.atptour.com/en/news/sinner-altmaier-roland-garros-2023-thursday |url-status=live }}</ref> meč se igrao u pet setova i trajao je 5 sati i 26 minuta, čime je postao dotad najduži meč u Sinnerovoj karijeri<ref>{{cite web |url=https://www.tennismajors.com/roland-garros-news/roland-garros-altmaier-moves-into-third-round-685280.html |title=Sinner defeated by Altmaier in fifth longest match in Roland-Garros history |website=tennismajors.com |date=1 June 2023 |access-date=10 July 2023 |archive-date=18 July 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230718014218/https://www.tennismajors.com/roland-garros-news/roland-garros-altmaier-moves-into-third-round-685280.html |url-status=live }}</ref> te drugi najduži meč sezone.<ref>{{cite web |url=https://www.tennis.com/news/articles/daniel-altmaier-outlasts-jannik-sinner-in-five-hour-26-minute-roland-garros-epic |title=Daniel Altmaier outlasts Jannik Sinner in five-hour, 26-minute Roland Garros epic |website=tennis.com |date=1 June 2023 |access-date=10 July 2023 |archive-date=18 July 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230718013130/https://www.tennis.com/news/articles/daniel-altmaier-outlasts-jannik-sinner-in-five-hour-26-minute-roland-garros-epic |url-status=live }}</ref> Na [[Wimbledon (tenis)|Wimbledonu]] je došao do četvrtfinala,<ref>{{Cite news |last=Parkinson |first=Hannah Jane |date=9 July 2023 |title=Manic Sinner is no saint as he slips and slides into Wimbledon quarter-finals |work=The Guardian |url=https://www.theguardian.com/sport/2023/jul/09/livewire-jannik-sinner-beats-daniel-elahi-galan-to-progress-to-quarter-finals |access-date=12 July 2023 |issn=0261-3077 |archive-date=12 July 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230712011140/https://www.theguardian.com/sport/2023/jul/09/livewire-jannik-sinner-beats-daniel-elahi-galan-to-progress-to-quarter-finals |url-status=live }}</ref> gdje je izgubio od [[Novak Đoković|Novaka Đokovića]].<ref>{{Cite web |url=https://www.atptour.com/en/news/djokovic-sinner-wimbledon-2023-friday |title=Novak Djokovic Beats Jannik Sinner At Wimbledon {{!}} ATP Tour {{!}} Tennis |website=ATP Tour |date=14 July 2023 |access-date=13 August 2023 |archive-date=16 July 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230716193727/https://www.atptour.com/en/news/djokovic-sinner-wimbledon-2023-friday |url-status=live }}</ref> U kolovozu je u [[National Bank Open|Torontu]] osvojio svoj prvi Masters 1000 naslov, pobijedivši [[Alex de Minaur|Alexa de Minaura]] u finalu.<ref>{{Cite web |url=https://www.atptour.com/en/news/de-minaur-sinner-toronto-2023-sunday-final |title=Jannik Sinner Earns First Masters 1000 Crown In Toronto |website=ATP Tour |date=13 August 2023 |access-date=13 August 2023 |archive-date=13 August 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230813215835/https://www.atptour.com/en/news/de-minaur-sinner-toronto-2023-sunday-final |url-status=live }}</ref> Na [[China Open]]u je u polufinalu ponovo pobijedio Alcaraza da bi u finalu svladao Medvedeva, prvi put u sedam međusobnih mečeva.<ref>{{Cite web |url=https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-sinner-beijing-2023-sf |title=Sinner Races Away From Alcaraz After Marathon Start In Beijing SFs |website=ATP Tour |date=3 October 2023 |access-date=25 November 2023 |archive-date=5 January 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240105091402/https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-sinner-beijing-2023-sf |url-status=live }}</ref> Tako je došao do četvrtog mjesta na ATP listi, postavši prvi Talijan u Top 5 još od vremena [[Adriano Panatta|Adriana Panatte]].<ref>{{Cite web |url=https://www.atptour.com/en/news/medvedev-sinner-beijing-2023-final |title=Sinner Ends Medvedev Stranglehold, Clinches Beijing Crown |website=ATP Tour |date=4 October 2023 |access-date=25 November 2023 |archive-date=12 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231012124338/https://www.atptour.com/en/news/medvedev-sinner-beijing-2023-final |url-status=live }}</ref> Nakon ispadanja od [[Ben Shelton|Sheltona]] u [[Rolex Shanghai Masters|Šangaju]],<ref>{{Cite web |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-shelton-shanghai-2023-tuesday |title=Shelton Stuns Sinner In Shanghai |website=ATP Tour |date=10 October 2023 |access-date=25 November 2023 |archive-date=4 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231104102711/https://www.atptour.com/en/news/sinner-shelton-shanghai-2023-tuesday |url-status=live }}</ref> Sinner je došao do finala turnira u [[Beč]]u, gdje je drugi put za redom pobijedio Medvedeva.<ref>{{cite web |url=https://www.atptour.com/en/news/medvedev-sinner-vienna-2023-singles-final |title=Sinner Claws Past Medvedev, Triumphs In Vienna |website=ATP Tour |date=29 October 2023 |access-date=25 November 2023 |archive-date=5 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231205015106/https://www.atptour.com/en/news/medvedev-sinner-vienna-2023-singles-final |url-status=live }}</ref> Dobri nastupi osigurali su mu debitantski direktni nastup na [[ATP Finals]]ima, gdje je u grupnoj fazi pobijedio sva tri meča, uključujući i onaj protiv Đokovića;<ref>{{Cite web |url=https://www.atptour.com/en/news/djokovic-sinner-turin-2023-tuesday |title='Brave' Sinner Downs Djokovic, Nears Turin SFs |website=ATP Tour |date=14 November 2023 |access-date=20 November 2023 |archive-date=22 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231122013222/https://www.atptour.com/en/news/djokovic-sinner-turin-2023-tuesday |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.reuters.com/sports/tennis/sinner-beats-djokovic-atp-finals-cracker-2023-11-14/ |title=Sinner digs deep to down Djokovic in ATP Finals cracker |website=reuters.com |date=14 November 2023 |access-date=20 November 2023 |archive-date=15 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231115181741/https://www.reuters.com/sports/tennis/sinner-beats-djokovic-atp-finals-cracker-2023-11-14/ |url-status=live }}</ref> ipak, u ponovnom susretu protiv Đokovića u finalu, Sinner je izgubio.<ref>{{Cite web |url=https://www.tennis.com/news/articles/imperious-djokovic-wins-record-7th-atp-finals-title-by-beating-sinner-in-straight-sets |title=Novak Djokovic wins record seventh ATP Finals title, beats Jannik Sinner in straight sets |website=Tennis.com |date=19 November 2023 |access-date=20 November 2023 |archive-date=20 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231120044250/https://www.tennis.com/news/articles/imperious-djokovic-wins-record-7th-atp-finals-title-by-beating-sinner-in-straight-sets |url-status=live }}</ref> Nakon toga je nastupio za Italiju u završnoj fazi [[Davis Cup]]a, gdje je u četvrtfinalu pobijedio [[Tallon Griekspoor|Tallona Griekspoora]] i tako pomogao Italiji da prođe [[Davis Cup reprezentacija Nizozemske|Nizozemsku]].<ref>{{Cite web |url=https://www.atptour.com/en/news/davis-cup-final-8-2023-thursday |title=Sinner Doubles Up To Lead Italy Into Davis Cup Semi-finals |website=ATP Tour |date=23 November 2023 |access-date=25 November 2023 |archive-date=25 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231125230353/https://www.atptour.com/en/news/davis-cup-final-8-2023-thursday |url-status=live }}</ref> U polufinalu je uslijedio susret sa [[Davis Cup reprezentacija Srbije|Srbijom]], u sklopu kojeg je Sinner treći put u 12 dana igrao protiv Đokovića i pobijedio. Bio je to prvi Đokovićev poraz u singlu i Davis Cupu još od [[2011.]] godine kada ga je pobijedio [[Juan Martín del Potro]].<ref>{{Cite web |url=https://apnews.com/article/djokovic-sinner-serbia-italy-davis-cup-8d38c33f25774ff5e7dcefe47e52e4c0 |title=Sinner enjoys double success over Djokovic to lead Italy into the Davis Cup final |website=apnews.com |date=25 November 2023 |access-date=25 November 2023 |archive-date=4 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231204154642/https://apnews.com/article/djokovic-sinner-serbia-italy-davis-cup-8d38c33f25774ff5e7dcefe47e52e4c0 |url-status=live }}</ref> Uz to, Sinner je u trećem setu spasio tri uzastopne meč lopte, postavši tek četvrti igrač u historiji koji je pobijedio Đokovića nakon spašavanja meč lopti te prvi koji je spasio čak tri uzastopne meč lopte;<ref>{{Cite web |url=https://www.atptour.com/en/news/djokovic-sinner-serbia-italy-davis-cup-2023-sf |title=Sinner Saves 3 MPs To Beat Djokovic, Leads Italy To Davis Cup Final |website=atptour.com |date=25 November 2023 |access-date=27 November 2023 |archive-date=26 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231126235627/https://www.atptour.com/en/news/djokovic-sinner-serbia-italy-davis-cup-2023-sf |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.skysports.com/tennis/news/12110/13016292/davis-cup-italys-jannik-sinner-beats-novak-djokovic-in-both-singles-and-doubles-to-secure-a-2-1-victory-over-serbia |title=Davis Cup: Italy's Jannik Sinner beats Novak Djokovic in both singles and doubles to secure a 2–1 victory over Serbia |website=skysports.com |date=25 November 2023 |access-date=25 November 2023 |archive-date=9 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231209102132/https://www.skysports.com/tennis/news/12110/13016292/davis-cup-italys-jannik-sinner-beats-novak-djokovic-in-both-singles-and-doubles-to-secure-a-2-1-victory-over-serbia |url-status=live }}</ref> također je postao tek treći tenisač, nakon [[Rafael Nadal|Rafaela Nadala]] i [[Andy Murray|Andyja Murraya]] koji je dva puta pobijedio Đokovića u rasponu od 12 dana.<ref>{{Cite web |url=https://www.tennis.com/news/articles/stat-of-the-day-jannik-sinner-defeats-novak-djokovic-twice-in-12-days-nadal-murray |title=Stat of the Day: Jannik Sinner defeats Novak Djokovic twice in 12 days, joins exclusive list |website=tennis.com |date=25 November 2023 |access-date=27 November 2023 |archive-date=27 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231127014429/https://www.tennis.com/news/articles/stat-of-the-day-jannik-sinner-defeats-novak-djokovic-twice-in-12-days-nadal-murray |url-status=live }}</ref> Nakon toga je u paru s [[Lorenzo Sonego|Lorenzom Sonegom]] ponovo pobijedio Đokovića, koji je igrao u paru s [[Miomir Kecmanović|Kecmanovićem]], i osigurao Italiji ulazak u finale.<ref>{{Cite news |url=https://www.theguardian.com/sport/2023/nov/25/italy-into-davis-cup-final-after-sinners-stunning-comeback-sees-off-djokovic |title=Italy into Davis Cup final after Sinner's stunning comeback sees off Djokovic |work=The Guardian |date=25 November 2023 |access-date=25 November 2023 |archive-date=20 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231220231255/https://www.theguardian.com/sport/2023/nov/25/italy-into-davis-cup-final-after-sinners-stunning-comeback-sees-off-djokovic |url-status=live }}</ref> Tamo su Talijani pobijedili [[Davis Cup reprezentacija Australije|Australiju]] i osvojili svoj drugi naslov, prvi nakon [[1976.]] godine.<ref name=":0">{{Cite web |url=https://www.atptour.com/en/news/davis-cup-final-2023-italy-australia |title=Scintillating Sinner Leads Italy To Davis Cup Title |website=ATP Tour |date=26 November 2023 |access-date=27 November 2023 |archive-date=28 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231128151659/https://www.atptour.com/en/news/davis-cup-final-2023-italy-australia |url-status=live }}</ref> Tijekom dodjele ATP-ovih nagrada, Sinner je dobio nagradu za igrača s najvećim napretkom i nagradu za miljenika publike,<ref>{{Cite web |title=Jannik Sinner Wins Most Improved Player Of The Year Award For 2023 |url=http://www.atptour.com/en/news/sinner-atp-awards-2023-most-improved-player-of-the-year |access-date=2 July 2024 |website=ATP Tour |language=en |archive-date=17 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231217045747/https://www.atptour.com/en/news/sinner-atp-awards-2023-most-improved-player-of-the-year |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |title=Jannik Sinner Voted Fans' Favourite In 2023 ATP Awards |url=http://www.atptour.com/en/news/sinner-atp-awards-2023-fans-favourite-singles |access-date=2 July 2024 |website=ATP Tour |language=en |archive-date=18 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231218143517/https://www.atptour.com/en/news/sinner-atp-awards-2023-fans-favourite-singles |url-status=live }}</ref> dok su njegovi treneri [[Darren Cahill]] i [[Simone Vagnozzi]] podijelili nagradu za trenera godine.<ref>{{Cite web |title=2023 ATP Awards: Djokovic Joined By Sinner, Alcaraz, Auger-Aliassime, Fils Among Winners |url=http://www.atptour.com/en/news/atp-awards-2023-all-winners |access-date=2 July 2024 |website=ATP Tour |language=en}}</ref> Na Supertennis Awardsima dobio je nagradu za najboljeg tenisača.<ref>{{Cite web |title=Sinner premiato come miglior giocatore dell'anno: il tennis italiano in festa |url=https://www.today.it/sport/tennis/premi-migliori-supertennis-2023.html |access-date=11 July 2024 |website=Today |language=it |archive-date=11 July 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240711143727/https://www.today.it/sport/tennis/premi-migliori-supertennis-2023.html |url-status=live }}</ref> === Novi Grand Slam naslovi i suspenzija (2025.) === === Borba za prvo mjesto (2026. – ''danas'') === == Rivalstva == == Stil igre == == Treneri i stožer == == Statistike == == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commons category}} * {{#invoke:Official website|main}} * {{ATP}} {{Top 10 tenisera i teniserki|atpsinglovi=y}} {{Broj jedan teniseri}} {{Pobjednici Australian Opena}} {{Pobjednici Wimbledona}} {{Pobjednici US Opena}} {{Pobjednici Davis Cupa}} {{Italijanski sportista godine}} {{Authority control}} {{Životni vijek|2001||Sinner, Jannik}} [[Kategorija:Italijanski teniseri]] [[Kategorija:Pobjednici Australian Opena]] [[Kategorija:Pobjednici Wimbledona]] [[Kategorija:Pobjednici US Opena]] [[Kategorija:ATP brojevi 1]] 4rwxym66c5qi7solehg78eu0gs3tyho 42586460 42586459 2026-04-30T13:45:46Z Edgar Allan Poe 29250 /* Davis Cup i Grand Slam naslovi (2023. – 2024.) */ 42586460 wikitext text/x-wiki {{Infokutija teniser | ime = Jannik Sinner | slika = Jannik Sinner 2025 US Open.jpg | opis_slike = Jannik Sinner u finalu [[US Open 2025.|US Opena 2025.]] godine | širina_slike = 220px | profesionalna karijera = [[2018.]] – ''danas'' <!-- Osobne informacije --> | država = {{flag|Italija}} | punoime = | datum rođenja = {{Datum rođenja i dob|hr=da|2001|8|16}} | mjesto rođenja = {{flagicon|ITA|1946}} [[Innichen]], [[Italija]] | datum smrti = <!-- možete koristiti {{death date and age|godina smti|mjesec smrti|dan smrti|godina rođenja|mjesec rođenja|dan rođenja}} --> | mjsto smrti = | prebivalište = {{flagicon|MNK|size=16px}} [[Monte Carlo]], [[Monako]] | nadimak = | visina = 1.91 m<ref name=ATP>{{cite web|title=Jannik Sinner {{!}} Overview |url=https://www.atptour.com/en/players/jannik-sinner/s0ag/overview|work=[[ATP Tour]]|access-date=21 April 2025|archive-date=29 March 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250329205650/https://www.atptour.com/en/players/jannik-sinner/s0ag/overview|url-status=live}}</ref> | stil igre = dešnjak (dvoručni bekend) | zarada = {{nowrap|62,321,898$<ref>{{Cite web|url=https://www.protennislive.com/posting/ramr/career_prize.pdf|title=ATP Prize Money Leaders|website=Protennslive.com|access-date=30 December 2024|archive-date=30 December 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20251230094617/https://www.protennislive.com/posting/ramr/career_prize.pdf |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.atptour.com/en/players/jannik-sinner/s0ag/overview|title=Jannik Sinner &#124; Overview &#124; ATP Tour &#124; Tennis|website=ATP Tour}}</ref> (6. u historiji)}} | trener = [[Simone Vagnozzi]]<br>[[Darren Cahill]] <!--Singlovi--> | pojedinačni_rekord = 346–88 | pojedinačnih_titula = 27 | najviši_pojedinačni_rang = '''[[Lista tenisera koji su bili prvi na ATP ljestvici|1.]]''' ([[10. lipnja]] [[2024.]]) | trenutni_pojedinačni_rang = 1. ([[13. travnja]] [[2026.]])<ref>{{cite web | url = https://www.atptour.com/en/rankings/singles | title = PIF ATP Rankings (Singles) | website = ATP Tour | access-date = 31 January 2026}}</ref> | Australian_Open_rezultat = '''P''' ([[2024]], [[2025]]) | Roland_Garros_rezultat = F ([[2025]]) | Wimbledon_rezultat = '''P''' ([[2025]]) | US_Open_rezultat = '''P''' ([[2024]]) | ATP_Finals_rezultat = '''P''' ([[2024]], [[2025]]) | WTA_Finals_rezultat = | Olimpijada_rezultat = <!--Parovi--> | parovi_rekord = 26–25 | parovi_titula = 1 | najviši_doubles_rang = 124. ([[27. rujna]] [[2021.]]) | trenutni_doubles_rang = | Australian_Open_parovi_rezultat = | Roland_Garros_parovi_rezultat = | Wimbledon_parovi_rezultat = | US_Open_parovi_rezultat = | ATP_Finals_parovi_rezultat = | WTA_Finals_parovi_rezultat = | Olimpijada_parovi_rezultat = <!--Mješoviti parovi--> | mješoviti_rekord = | mješoviti_titula = | Australian_Open_mješoviti_rezultat = | Roland_Garros_mješoviti_rezultat = | Wimbledon_mješoviti_rezultat = | US_Open_mješoviti_rezultat = | Olimpijada_mješoviti_rezultat = <!--Momčadski turniri--> | Davis_Cup = '''P''' ([[2023]], [[2024]]) | Fed_Cup = | Hopman_Cup = | svetsko ekipno prvenstvo = <!--Medalje--> | prikaži-medalje = <!--yes ili no--> | medalje = | medalje-naslov = <!-- Ažurirano i vanjske veze --> | ažurirano = [[5. travnja]] [[2026.]] | atp profil = | wta profil = | vebsajt = }} '''Jannik Sinner''' ({{IPA-de|ˈjanɪk ˈsɪnɐ|small=no}}, {{IPA-it|ˈjannik ˈsinner|small=no}}; [[Innichen]], [[16. kolovoza]] [[2001.]]), [[Italija|talijanski]] tenisač. Sinner je tijekom karijere bio najbolje rangirani tenisač na [[ATP ljestvica|ATP ljestvici]], a [[2024.]] godinu završio je kao prvi tenisač svijeta. Do sada je osvojio 26 titula u karijeri, uključujući četiri [[Grand Slam]]a, sedam [[ATP Masters 1000 turniri|Masters 1000 turnira]] i dva [[ATP Finals]]a. Također je predvodio [[Davis Cup reprezentacija Italije|Italiju]] do uzastopnih naslova na [[Davis Cup]]u [[2023.]] i [[2024.]] godine. Iako kao junior nije imao previše uspjeha, Sinner se već sa 16 godina prebacio na profesionalne turnire te je bio jedan od rijetkih tenisača koju su već sa 17 godina osvajali [[ATP Challenger Tour]] turnire. Godine [[2019.]] osvojio je [[Next Generation ATP Finals]]e te je dobio nagradu za [[ATP nagrade|debitanta godine]], a dvije godine kasnije postao je prvi tenisač rođen u [[2000-e|2000-ima]] koji je ušao među deset najboljih tenisača na svijetu. Svoju prvu Masters 1000 titulu osvojio je na [[National Bank Open|Canadian Openu]] [[2023.]] godine, kada je ujedno bio i finalist na ATP Finals turniru. Na [[Australian Open]]u [[2024.]] pobijedio je tada prvog tenisača svijeta [[Novak Đoković|Novaka Đokovića]], a kasnije i [[Danil Medvedev|Danila Medvedeva]] u finalu od pet setova i tako osvojio svoj prvi [[Grand Slam]] naslov. Iste godine osvojio je i [[US Open]] te [[ATP Finals]]e, završivši godinu na prvom mjestu; ujedno je tako postao i prvi talijanski tenisač u historiji koji je došao na prvo mjesto ATP ljestvice. Početkom [[2025.]] godine obranio je titulu u [[Melbourne]]u, nakon čega je odradio tromjesečnu suspenziju zbog slučajnog uzimanja [[klostebol]]a. Po povratku, igrao je finala sva tri preostala Grand Slama protiv [[Carlos Alcaraz|Carlosa Alcaraza]], pobijedivši na [[Wimbledon (tenis)|Wimbledonu]]. Sezonu je završio pobjednom protiv Alcaraza u [[ATP Finals]]ima. == Rani život i juniorska karijera == Jannik Sinner rođen je [[16. kolovoza]] [[2001.]] godine kao sin Hanspetera i Siglinde Sinner u [[Innichen]]u, u sjevernotalijanskoj provinciji [[Bolzano (provincija)|Južni Tirol]]. Njegov [[materinji jezik]] je [[njemački]].<ref>{{Cite web |url=https://www.vogue.com/article/profile-jannik-sinner-june-2024 |title=The Stunning Rise of Tennis's Jannik Sinner |date=4 April 2024 |access-date=12 September 2024 |publisher=[[Vogue (magazine)|Vogue]] |author=Abby Aguirre |archive-date=11 September 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240911121802/https://www.vogue.com/article/profile-jannik-sinner-june-2024 |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |url=https://tennistonic.com/tennis-news/302051/it-was-difficult-speaking-italian-jannik-sinner/ |title="It was difficult speaking Italian" – Jannik Sinner |date=24 June 2021 |access-date=1 February 2024 |archive-date=1 February 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240201080532/https://tennistonic.com/tennis-news/302051/it-was-difficult-speaking-italian-jannik-sinner/ |url-status=live }}</ref> Odrastao je u [[Sexten]]u u [[Dolomiti]]ma, gdje mu je otac radio kao kuhar, a majka kao konobarica u skijalištu.<ref>{{cite web |title=Jannik Sinner, dallo sci al primo trionfo tennistico in Atp |trans-title=Jannik Sinner, from skiing to his first tennis triumph in the ATP |url=https://www.dovesciare.it/news/2020-11-14/jannik-sinner-dallo-sci-al-primo-trionfo-tennistico-atp |website=Dove Sciare |access-date=15 November 2020 |date=14 November 2020 |language=it |archive-date=26 January 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210126200337/https://www.dovesciare.it/news/2020-11-14/jannik-sinner-dallo-sci-al-primo-trionfo-tennistico-atp |url-status=live }}</ref> Ima starijeg posvojenog brata Marka, koji je rođen u [[Rusija|Rusiji]] [[1998.]] godine.<ref>{{Cite web |date=30 January 2024 |title=The Story of Jannik Sinner's Brother |url=https://www.ilmessaggero.it/en/the_story_of_jannik_sinner_s_brother-7904038.html |access-date=27 June 2024 |website=ilmessaggero.it |language=en |archive-date=27 June 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240627200155/https://www.ilmessaggero.it/en/the_story_of_jannik_sinner_s_brother-7904038.html |url-status=live }}</ref><ref name=atp-profile>{{cite web|title=Jannik Sinner|url=https://www.atptour.com/en/players/jannik-sinner/s0ag/overview|website=ATP Tour|access-date=22 April 2019|archive-date=16 May 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210516020601/https://www.atptour.com/en/players/jannik-sinner/s0ag/overview|url-status=live}}</ref> U dobi od tri godine počeo je skijati, a na prva je natjecanja išao već s osam godina. Tenis je počeo igrati u dobi od sedam godina.<ref name=":6">{{Cite book |last1=Anderloni |first1=Enzo |title=Diventare Sinner |last2=Dell'Edera |first2=Michelangelo |last3=Mastroluca |first3=Alessandro |date=5 July 2024 |publisher=Giunti Editore |isbn=978-8809921566 |edition=1st |location=Italy |publication-date=15 May 2024 |language=it |trans-title=Becoming Sinner}}</ref> Od sedme do dvanaeste godine bio je jedan od najboljih juniorskih skijaša u [[Italija|Italiji]] – godine [[2008.]], u dobi od sedam godina, pobijedio je u nacionalnom prvenstvu u [[veleslalom]]u, a [[2012.]] godine, u dobi od jedanaest godina, bio je nacionalni doprvak.<ref name=":2">{{Cite web|url=https://www.interviewmagazine.com/culture/jannik-sinner-is-ready-for-tennis-superstardom|title=Jannik Sinner Is Ready for Tennis Superstardom|first=Mekala|last=Rajagopal|date=1 May 2023|website=Interview Magazine|access-date=27 January 2024|archive-date=27 January 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240127214759/https://www.interviewmagazine.com/culture/jannik-sinner-is-ready-for-tennis-superstardom|url-status=live}}</ref><ref name=times>{{Cite news|url=https://www.thetimes.com/sport/tennis/article/jannik-sinner-the-rising-teenage-star-like-a-young-federer-b6wzt37qb|title=Jannik Sinner: the rising teenage star 'like a young Federer'|first=Stuart|last=Fraser|date=17 January 2020|access-date=17 January 2020|website=The Sunday Times|archive-date=8 October 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201008202405/https://www.thetimes.co.uk/article/jannik-sinner-the-rising-teenage-star-like-a-young-federer-b6wzt37qb|url-status=live}}</ref><ref name=sinless>{{cite web |title=Il tennista senza peccato – Jannik Sinner |trans-title=The Sinless Tennis Player – Jannik Sinner |url=https://m.dagospia.com/jannik-sinner-a-otto-anni-era-uno-sciatore-provetto-poi-arrivo-secondo-e-decise-di-219940 |website=Dagospia |access-date=15 November 2020 |language=it |date=24 November 2019 |archive-date=7 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211107074119/https://m.dagospia.com/jannik-sinner-a-otto-anni-era-uno-sciatore-provetto-poi-arrivo-secondo-e-decise-di-219940 |url-status=live }}</ref><ref name=tv6>{{cite web | url-status = dead | last=Stonham |first=Marcus |title=Much More Than A "Sinner": Jannik Sinner, The Young Italian Who Goes For Everything At Roland Garros |url=https://tv6.news/much-more-than-a-sinner-jannik-sinner-the-young-italian-who-goes-for-everything-at-roland-garros/ | archive-url = https://web.archive.org/web/20201021151854/https://tv6.news/much-more-than-a-sinner-jannik-sinner-the-young-italian-who-goes-for-everything-at-roland-garros/ | archive-date = 21 October 2020 |website=TV6 |access-date=15 November 2020 | date = 2 October 2020}}</ref> Dok je trenirao skijanje, Sinner je odustao od tenisa na jednu godinu prije nego ga je otac pogurao da se vrati tenisu.<ref name="forbes">{{cite web |last=Rossingh |first=Danielle |title=Meet The Former Ski Champ Who Could Be The 'Next Roger Federer' |url=https://www.forbes.com/sites/daniellerossingh/2020/02/26/meet-the-former-ski--champ-who-could-be-the-next-roger-federer/?sh=56cbd0ef5181 |website=Forbes |access-date=15 November 2020 |date=26 February 2020 |archive-date=7 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211107074348/https://gum.criteo.com/syncframe?origin=publishertag&topUrl=forbes.com |url-status=live }}</ref> Kada je ponovo uzeo reket u ruke, njegov prvi redovni trener postao je Heribert Mayr.<ref>{{cite web |title=Heribert Mayr, uno dei primi coach di Sinner: "Se lo rimontavo al tie-break piangeva di rabbia" |trans-title=Heribert Mayr, one of Sinner's first coaches: "If I got him back at the tie-break he would cry with anger" |url=https://www.ubitennis.com/blog/2020/05/26/heribert-mayr-uno-dei-primi-coach-di-sinner-se-lo-rimontavo-al-tie-break-piangeva-di-rabbia/ |website=Ubi Tennis |date=26 May 2020 |language=it |access-date=15 November 2020 |archive-date=11 June 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200611165614/https://www.ubitennis.com/blog/2020/05/26/heribert-mayr-uno-dei-primi-coach-di-sinner-se-lo-rimontavo-al-tie-break-piangeva-di-rabbia/ |url-status=live }}</ref> Djed ga je vodio u Teniski kamp San Giorgio rano ujutro gdje je imao individualne sate s Mayrom zato što nije bilo djece njegove dobi koja su bila jednako dobra kao on.<ref name=":6"/> Međutim, tenis mu je u tom periodu bio tek treći prioritet, nakon skijanja i [[nogomet]]a.<ref name="five-things">{{cite web |title=Five Things To Know About Jannik Sinner |url=https://www.atptour.com/en/news/five-things-to-know-jannik-sinner |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |date=23 May 2020 |archive-date=19 January 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210119062000/https://www.atptour.com/en/news/five-things-to-know-jannik-sinner |url-status=live }}</ref><ref name="spotlight">{{cite web |title=First-Time Winner Spotlight: Jannik Sinner |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-first-time-winner-spotlight-sofia-2020 |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |date=14 November 2020 |archive-date=2 March 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210302174929/https://www.atptour.com/en/news/sinner-first-time-winner-spotlight-sofia-2020 |url-status=live }}</ref> Tijekom jutra bi se natjecao u skijanju, a poslijepodne bi igrao nogomet za lokalni AFC Sexten.<ref name=":6"/> U dobi od 13 godina, Sinner je odustao od skijanja i nogometa te se odlučio posvetiti tenisu zbog fizičke konstitucije; bio je visok, mršav i imao samo 35 kilograma.<ref name=":6"/> Također mu se više sviđalo natjecati se u individualnom sportu jer je imao više utjecaja na ishod.<ref name="spotlight"/><ref name=":1">{{Cite web |last=Aguire |first=Abby |date=4 April 2024 |title=The Stunning Rise of Tennis's Jannik Sinner |url=https://www.vogue.com/article/profile-jannik-sinner-june-2024 |access-date=27 June 2024 |website=[[Vogue (magazine)|Vogue]] |language=en-US |archive-date=27 June 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240627191926/https://www.vogue.com/article/profile-jannik-sinner-june-2024 |url-status=live }}</ref> Samostalno se preselio u [[Bordighera|Bordigheru]] kako bi trenirao u [[Teniski centar Piatti|Teniskom centru Piatti]] pod [[Riccardo Piatti|Riccardom Piattijem]] i Massimom Sartorijem, što su njegovi roditelji podržali.<ref name=atp-profile/><ref name=sinless/><ref name=forbes/> Tamo je isprva živio s obitelji svog trenera, Luke Cvjetkovića, a kasnije se preselio u stan zajedno s još dvojicom dječaka.<ref name=":6"/><ref name=roland-garros>{{cite web |last=Rossingh |first=Danielle |title=Jannik Sinner: Ski champ to tennis star |url=https://www.rolandgarros.com/en-us/article/jannik-sinner-interview-rg2020-ski-champ-tennis-star |website=Roland Garros |access-date=15 November 2020 |date=29 September 2020 |archive-date=28 November 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201128112701/https://www.rolandgarros.com/en-us/article/jannik-sinner-interview-rg2020-ski-champ-tennis-star |url-status=live }}</ref> Prije nego se potpuno posvetio treninzima s Piattijem, Sinner je bio igrao samo dva puta tjedno. Istovremeno je završio privatnu ekonomsku školu Institut Walther u [[Bolzano|Bolzanu]].<ref name=":6"/> Juniorsku karijeru započeo je u sklopu [[ITF Junior Circuit]]a. Iako nije imao značajnih uspjeha kao junior, već je na kraju [[2017.]] godine prešao na seniorsku razinu. Kao junior, nikada nije igrao u glavnom turniru nekog turnira prve razine niti je igrao na juniorskim [[Grand Slam]] turnirima. Jedini veći juniorski turnir na kojemu je igrao bio je [[Trofeo Bonfiglio]]. Nakon što je [[2017.]] godine ispao u prvom kolu jakog juniorskog turnira u matičnoj zemlji, sljedeće je godine došao do četvrtfinala i bio je to jedini juniorski turnir koji je odigrao te godine. Zbog činjenice da nije imao zapaženih rezultata kao junior, Sinnerov je najbolji plasman na juniorskoj listi bilo 133. mjesto.<ref name="itf-junior-singles">{{cite web |title=Jannik Sinner Juniors Singles Activity |url=https://www.itftennis.com/en/players/jannik-sinner/800405198/ita/jt/s/activity/#pprofile-info-tabs |website=ITF Tennis |access-date=15 November 2020 |archive-date=25 January 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210125105300/https://www.itftennis.com/en/players/jannik-sinner/800405198/ita/jt/s/activity/#pprofile-info-tabs |url-status=live }}</ref> == Profesionalna karijera == === Debi, NextGen naslov i ulazak u top 50 (2018. – 2020.) === Sinner je [[2018.]] godine počeo igrati u sklopu [[ITF Men's Circuit]] toura, međutim zbog lošeg je rankinga imao direktan plasman samo na [[ITF Futures]] turnire. Ipak, u drugoj polovici godine počeo je dobivati pozivnice za [[ATP Challenger Tour]] turnire;<ref name="itf-singles">{{cite web |title=Jannik Sinner Men's Singles Activity |url=https://www.itftennis.com/en/players/jannik-sinner/800405198/ita/mt/s/activity/ |website=ITF Tennis |access-date=15 November 2020 |archive-date=16 November 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201116165816/https://www.itftennis.com/en/players/jannik-sinner/800405198/ita/mt/s/activity/ |url-status=live }}</ref> godinu je završio sa samo jednim ITF naslovom i to u parovima<ref name="itf-doubles">{{cite web |title=Jannik Sinner Men's Doubles Activity |url=https://www.itftennis.com/en/players/jannik-sinner/800405198/ita/mt/d/activity/ |website=ITF Tennis |access-date=15 November 2020 |archive-date=16 November 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201116200742/https://www.itftennis.com/en/players/jannik-sinner/800405198/ita/mt/d/activity/ |url-status=live }}</ref> te na 551. mjestu godišnje liste.<ref name="atp-rankings">{{cite web |title=Jannik Sinner Rankings History |url=https://www.atptour.com/en/players/jannik-sinner/s0ag/rankings-history |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |archive-date=14 October 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201014014927/https://www.atptour.com/en/players/jannik-sinner/s0ag/rankings-history |url-status=live }}</ref> Prvi Challenger osvojio je [[2019.]] godine u [[Bergamo|Bergamu]] u dobi od 17 godina i 6 mjeseci, iako do tog turnira nije imao nijednu pobjedu na Challenger razini. Postao je prva osoba rođena [[2001.]] godine koja je došla do finala nekog Challengera te najmlađi Talijan s titulom; taj mu je turnir donio skok od 200 mjesta na rang listi te je došao do 324. mjesta.<ref>{{cite web|url=http://www.tennis-tourtalk.com/40599/sinner-sweeps-into-bergamo-challenger-final|title=Sinner Sweeps Into Bergamo Challenger Final|date=23 February 2019|access-date=23 February 2019|website=Tennis TourTalk|archive-date=20 January 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210120013948/https://www.tennis-tourtalk.com/40599/sinner-sweeps-into-bergamo-challenger-final|url-status=live}}</ref><ref name=bergamo>{{cite web | url = https://www.atptour.com/en/news/bergamo-challenger-2019-sinner | title = Sinner's Stunner: 17-Year-Old Reflects On Maiden Title | website = ATP Tour | date = 26 February 2019 | access-date = 26 February 2019 | last = Meiseles | first = Josh | archive-date = 27 July 2019 | archive-url = https://web.archive.org/web/20190727130402/https://www.atptour.com/en/news/bergamo-challenger-2019-sinner | url-status = live }}</ref> Nakon dvije ITF Futures titule, Sinnerov prvi ATP nastup bio je u svojstvu ''lucky losera'' na [[Hungarian Open]]u [[2019.]] godine, gdje je pobijedio [[Máté Valkusz|Mátéa Valkusza]], domaćeg igrača s pozivnicom.<ref name="first-match-win">{{cite web |title=On This Day In 2019: Sinner Steps Into The Spotlight |url=https://www.atptour.com/en/news/on-this-day-sinner-budapest-2019-first-atp-win |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |date=24 April 2020 |archive-date=2 May 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200502063848/https://www.atptour.com/en/news/on-this-day-sinner-budapest-2019-first-atp-win |url-status=live }}</ref> Nakon te prve pobjede na ATP Touru, tjedan kasnije izgubio je finale Challengera u [[Ostrava|Ostravi]] od [[Kamil Majchrzak|Kamila Majchrzaka]].<ref>{{cite web |title=Majchrzak Cruises Past Sinner To Clinch Ostrava Challenger Title |url=http://www.tennis-tourtalk.com/43465/majchrzak-cruises-past-sinner-to-clinch-ostrava-challenger-title |website=Tennis TourTalk |access-date=15 November 2020 |date=5 May 2019 |archive-date=16 January 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210116145940/https://www.tennis-tourtalk.com/43465/majchrzak-cruises-past-sinner-to-clinch-ostrava-challenger-title |url-status=live }}</ref> [[File:Jannik Sinner after winning NextGen ATP Finals in Milan, 2019.jpg|thumb|320px|Jannik Sinner s peharom pobjednika [[Next Gen ATP Finals|Next Gen ATP Finalsa]] [[2019.]] godine.]] U drugoj polovici [[2019.]] godine, Sinner je sve češće igrao na ATP razini.<ref name="atp-activity">{{cite web |title=Jannik Sinner Player Activity |url=https://www.atptour.com/en/players/jannik-sinner/s0ag/player-activity |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |archive-date=1 September 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200901011505/https://www.atptour.com/en/players/jannik-sinner/s0ag/player-activity |url-status=live }}</ref> Prvu [[ATP Masters 1000 turniri|Masters 1000]] pobjedu imao je na [[Italian Open]]u protiv [[Steve Johnson (teniser)|Stevea Johnsona]], a nakon sljedeće pobjede na [[Croatia Open Umag|Croatia Openu]] u [[Umag]]u, probio se u prvih 200.<ref name=atp-rankings/> Sljedećeg mjeseca osvojio je Challenger u [[Lexington, Kentucky|Lexingtonu]], postavši jedan od tek jedanaest sedamnaestogodišnjaka s više od jedne titule na Challengerima.<ref>{{cite web |title=Challenger Q&A: Sinner, 17, Joins Elite Company With Lexington Title |url=https://www.atptour.com/en/news/lexington-challenger-2019-sinner |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |archive-date=21 January 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210121221201/https://www.atptour.com/en/news/lexington-challenger-2019-sinner |url-status=live }}</ref> Iste godine izborio je i svoj prvi [[Grand Slam]] nastup,<ref>{{cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/us-open-qualifying-2019-day-4-sinner-chung|title=Sinner, Chung Lead US Open Qualifiers|date=24 August 2019|access-date=24 August 2019|website=ATP Tour|archive-date=18 April 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210418233916/https://www.atptour.com/en/news/us-open-qualifying-2019-day-4-sinner-chung|url-status=live}}</ref> ali je u prvom kolu [[US Open]]a ispao od [[Stan Wawrinka|Stana Wawrinke]].<ref name=atp-activity/> Uz to, imao je i vrlo snažan kraj sezone. Nakon što se nastupom na [[European Open]]u u [[Antwerpen]]u, gdje je na putu do polufinala<ref>{{cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-tiafoe-antwerp-2019-friday|title=Sinner In The Semis: #NextGenATP Italian Makes Breakthrough In Antwerp|date=18 October 2019|access-date=18 October 2019|website=ATP Tour|archive-date=9 October 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201009120936/https://www.atptour.com/en/news/sinner-tiafoe-antwerp-2019-friday|url-status=live}}</ref> izbacio i prvog nositelja turnira [[Gaël Monfils|Gaëla Monfilsa]],<ref>{{cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/monfils-sinner-antwerp-2019-thursday|title=18-Year-Old Shining: Sinner Shocks Monfils In Antwerp|date=17 October 2019|access-date=17 October 2019|website=ATP Tour|archive-date=11 October 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201011165955/https://www.atptour.com/en/news/monfils-sinner-antwerp-2019-thursday|url-status=live}}</ref> probio u prvih 100 tenisača svijeta,<ref name=atp-rankings/> dobio je pozivnicu za [[Next Gen ATP Finals]], gdje je bio najlošije rangirani tenisač.<ref>{{cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/field-is-set-next-gen-atp-finals-2019|title=Kecmanovic, Humbert, Ymer, Sinner complete the 21-and-under field|date=25 October 2019|access-date=25 October 2019|website=ATP Tour|archive-date=13 September 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200913000706/https://www.atptour.com/en/news/field-is-set-next-gen-atp-finals-2019|url-status=live}}</ref> U grupnoj je fazi pobijedio [[Frances Tiafoe|Francesa Tiafoea]] i [[Mikael Ymer|Mikaela Ymera]] te je, uz poraz od [[Ugo Humbert|Ugoa Humberta]], izborio polufinale. Tu je pobijedio [[Miomir Kecmanović|Miomira Kecmanovića]], nakon čega je u finalu iznenadio prvog nositelja i tada 18. igrača svijeta, [[Alex de Minaur|Alexa de Minaura]].<ref>{{cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/de-minaur-sinner-milan-2019-saturday|title=Sinner Stuns De Minaur For Milan Title|date=9 November 2019|access-date=9 November 2019|website=ATP Tour|archive-date=19 April 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210419162349/https://www.atptour.com/en/news/de-minaur-sinner-milan-2019-saturday|url-status=live}}</ref> Godinu je završio kao 78. tenisač svijeta, najmlađi u prvih 80 još od [[Rafael Nadal|Rafaela Nadala]] [[2003.]] godine te je dobio nagradu za [[ATP Debitant godine|debitanta godine]]<ref name="newcomer">{{cite web |title=Sinner Honoured With Newcomer of the Year Award |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-atp-awards-2019-newcomer-of-the-year |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |date=19 December 2019 |archive-date=18 April 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210418233923/https://www.atptour.com/en/news/sinner-atp-awards-2019-newcomer-of-the-year |url-status=live }}</ref> i [[Gazzettine sportske nagrade|Gazzettinu sportsku nagradu]] za nastup godine na račun pobjede protiv de Minaura.<ref>{{Cite web |last=Colle |first=Lorenzo |date=19 December 2019 |title=Gazzetta Sports Awards 2019: premiati Berrettini e Sinner |url=https://www.ubitennis.com/blog/2019/12/19/gazzetta-sports-awards-2019-premiati-berrettini-e-sinner/ |access-date=11 July 2024 |website=Ubitennis |language=it-IT}}</ref> Početak sljedeće sezone obilježio je prvom pobjedom na [[Grand Slam]]u, pobijedivši [[Max Purcell|Maxa Purcella]] u prvom kolu [[Australian Open]]a, odnosno prvom Top 10 pobjedom, protiv [[David Goffin|Davida Goffina]] u [[Rotterdam Open|Rotterdamu]].<ref>{{cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-goffin-rotterdam-2020-thursday|title=Sinner Shines For First Top 10 Win In Rotterdam|date=13 February 2020|access-date=13 February 2020|website=ATP Tour|archive-date=8 October 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201008011849/https://www.atptour.com/en/news/sinner-goffin-rotterdam-2020-thursday|url-status=live}}</ref> Nakon pauze zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]] i poraza u prvom kolu [[US Open]]a od [[Karen Hačanov|Karena Hačanova]] imao je nekoliko solidnih nastupa u Europi,<ref>{{cite web |title=Dimitrov Impressed By Sinner: 'He Can Only Get Better' |url=https://www.atptour.com/en/news/dimitrov-sinner-reaction-rome-2020 |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |date=18 September 2020 |archive-date=8 October 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201008181214/https://www.atptour.com/en/news/dimitrov-sinner-reaction-rome-2020 |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |title=Alex Zverev beats Jannik Sinner to keeps hopes of Cologne Double Alive |url=https://www.eurosport.com/tennis/atp-cologne-1/2020/alex-zverev-beats-jannik-sinner-to-keeps-hopes-of-cologne-double-alive_sto7966175/story.shtml |website=Eurosport |access-date=15 November 2020 |date=25 October 2020 |archive-date=30 November 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201130133733/https://www.eurosport.com/tennis/atp-cologne-1/2020/alex-zverev-beats-jannik-sinner-to-keeps-hopes-of-cologne-double-alive_sto7966175/story.shtml |url-status=live }}</ref> uključujući i četvrtfinale [[Roland-Garros]]a, gdje ga je pobijedio [[Rafael Nadal]].<ref>{{cite web |title=Sinner Eliminates Zverev To Reach Maiden Major Quarter-final |url=https://www.atptour.com/en/news/zverev-sinner-roland-garros-2020-day-8 |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |date=4 October 2020 |archive-date=18 April 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210418233919/https://www.atptour.com/en/news/zverev-sinner-roland-garros-2020-day-8 |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |title=Forget Tomorrow, Sinner is A Clear & Present Danger |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-roland-garros-2020-qf-reaction |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |archive-date=12 October 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201012122854/https://www.atptour.com/en/news/sinner-roland-garros-2020-qf-reaction |url-status=live }}</ref> Sezonu je završio osvajanjem svoje prve ATP titule na [[Sofia Open]]u, gdje je u finalu pobijedio [[Vasek Pospisil|Vaseka Pospisila]].<ref>{{cite web |title=One Year On, Sinner Earns Second De Minaur Victory |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-de-minaur-sofia-2020-thursday |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |date=12 November 2020 |archive-date=24 January 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210124064833/https://www.atptour.com/en/news/sinner-de-minaur-sofia-2020-thursday |url-status=live }}</ref> Sinner je tako postao najmlađi Talijan s titulom od početka Open ere te najmlađi osvajač ATP titule od [[Kei Nishikori|Keija Nishikorija]] [[2008.]] godine.<ref>{{cite web |title=Sinner Makes Italian History In Sofia |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-mannarino-sofia-2020-friday#:~:text=Jannik%20Sinner%20became%20the%20youngest,reach%20the%20Sofia%20Open%20final. |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |date=13 November 2020 |archive-date=19 April 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210419072654/https://www.atptour.com/en/news/sinner-mannarino-sofia-2020-friday#:~:text=Jannik%20Sinner%20became%20the%20youngest,reach%20the%20Sofia%20Open%20final. |url-status=live }}</ref><ref name="maiden-title">{{cite web |title=Sinner The Winner: Jannik Clinches Maiden ATP Tour Title In Sofia |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-pospisil-sofia-2020-saturday-final |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |date=14 November 2020 |archive-date=2 February 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210202031951/https://www.atptour.com/en/news/sinner-pospisil-sofia-2020-saturday-final |url-status=live }}</ref> Godinu je završio na 37. mjestu.<ref name=atp-rankings/> === Ulazak u top 10 (2021. – 2022.) === Uspjeh s kraja prethodne sezone nastavljen je početkom [[2021.]] godine kada je osvojio [[Great Ocean Road Open]],<ref name="second-title">{{cite web |title=#NextGenATP Sinner Extends Streak, Wins Great Ocean Road Open Title |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-travaglia-great-ocean-road-open-2021-sunday |website=ATP Tour |access-date=16 April 2021 |date=7 February 2021 |archive-date=1 March 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210301163744/https://www.atptour.com/en/news/sinner-travaglia-great-ocean-road-open-2021-sunday |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |title=Sinner Saves M.P., Gains Khachanov Revenge At Great Ocean Road Open |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-khachanov-travaglia-great-ocean-road-open-2021-saturday |website=ATP Tour |access-date=16 April 2021 |date=6 February 2021 |archive-date=1 March 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210301163833/https://www.atptour.com/en/news/sinner-khachanov-travaglia-great-ocean-road-open-2021-saturday |url-status=live }}</ref> postavši tako najmlađi igrač s dvije uzastopne ATP titule još od Nadalovog niza iz [[2005.]] godine.<ref name=second-title/> Njegova serija od deset uzastopnih pobjeda prekinuta je u prvom kolu [[Australian Open]]a, kada ga je u pet setova pobijedio [[Denis Shapovalov]].<ref>{{cite web |last=Abulleil |first=Reem |title=Match of the Day: Shapovalov sinks Sinner in epic |url=https://ausopen.com/articles/news/match-day-shapovalov-sinks-sinner-epic |website=Australian Open |access-date=16 April 2021 |date=9 February 2021 |archive-date=16 April 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210416091733/https://ausopen.com/articles/news/match-day-shapovalov-sinks-sinner-epic |url-status=live }}</ref> Veliki uspjeh postigao je na [[Miami Open]]u, gdje je došao do svog prvog Masters 1000 finala,<ref>{{cite web |last=Eichenholz |first=Andrew |title=How Sinner Is Storming Down His 'Long Road' |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-miami-2021-sf-reaction |website=ATP Tour |access-date=16 April 2021 |date=2 April 2021 |archive-date=16 April 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210416091730/https://www.atptour.com/en/news/sinner-miami-2021-sf-reaction |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web|title=Sinner Strikes Late To Reach Maiden ATP Masters 1000 Final|url=https://www.atptour.com/en/news/bautista-agut-sinner-miami-2021-day-10|website=ATP Tour|access-date=16 April 2021|archive-date=16 April 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210416091731/https://www.atptour.com/en/news/bautista-agut-sinner-miami-2021-day-10|url-status=live}}</ref> ali je izgubio od [[Hubert Hurkacz|Huberta Hurkacza]].<ref>{{cite web |last=Carayol |first=Tumaini |title=Hubert Hurkacz sees off Jannik Sinner to win Masters final in Miami |url=https://www.theguardian.com/sport/2021/apr/04/hubert-hurkacz-sees-off-jannik-sinner-to-win-masters-final-in-miami |website=The Guardian |access-date=16 April 2021 |date=4 April 2021 |archive-date=16 April 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210416091731/https://www.theguardian.com/sport/2021/apr/04/hubert-hurkacz-sees-off-jannik-sinner-to-win-masters-final-in-miami |url-status=live }}</ref> Na [[Roland-Garros]]u ga je ponovo izbacio Nadal,<ref>{{Cite web|url = https://indianexpress.com/article/sports/tennis/french-open-2021-nadal-vs-sinner-fourth-round-result-7348612/|title = Rafael Nadal ousts Jannik Sinner to march into 15th French Open quarter-final|date = 8 June 2021|access-date = 8 June 2021|archive-date = 8 June 2021|archive-url = https://web.archive.org/web/20210608141537/https://indianexpress.com/article/sports/tennis/french-open-2021-nadal-vs-sinner-fourth-round-result-7348612/|url-status = live}}</ref> dok je na [[Wimbledon (tenis)|Wimbledonu]] ispao u prvom kolu. [[File:Sinner RG21 (59) (51376300983).jpg|thumb|220px|left|Jannik Sinner na [[Roland-Garros 2021.|Roland-Garrosu 2021.]] godine.]] U paru s [[Reilly Opelka|Reillyjem Opelkom]] osvojio je svoj prvi naslov u parovima na [[Atlanta Open]]u,<ref>{{Cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/atlanta-2021-doubles-final|title=Reilly Opelka & Jannik Sinner Make Perfect Team Debut in Atlanta |work=ATP Tour |access-date=9 August 2021|archive-date=5 August 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210805134851/https://www.atptour.com/en/news/atlanta-2021-doubles-final|url-status=live}}</ref> a pobjedom protiv [[Mackenzie McDonald|Mackenzieja McDonalda]] osvojio je i [[Citi Open]] u [[Washington, D.C.|Washingtonu]], što mu je bio treći turnir ukupno i prvi ATP 500 naslov.<ref>{{Cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-brooksby-washington-2021-saturday|title=Jannik Sinner Halts Jenson Brooksby in #NextGenATP Clash to Reach Washington Final |work=ATP Tour |access-date=9 August 2021|archive-date=8 August 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210808130741/https://www.atptour.com/en/news/sinner-brooksby-washington-2021-saturday|url-status=live}}</ref> Postao je tako prvi Talijan s titulom na Citi Openu te najmlađi ATP 500 pobjednik, odnosno prvi tinejdžer s ATP 500 pobjedom od uspostave kategorije [[2009.]] godine.<ref>{{Cite web| url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-mcdonald-washington-2021-final| title=Sinner Shines In Washington, Beats McDonald For First ATP 500 Title| work=ATP Tour| date=8 August 2021| access-date=9 August 2021| archive-date=9 August 2021| archive-url=https://web.archive.org/web/20210809003039/https://www.atptour.com/en/news/sinner-mcdonald-washington-2021-final| url-status=live}}</ref> Ovime je [[9. kolovoza]] [[2001.]] godine ušao među 15 najboljih tenisača svijeta. Nakon ispadanja u četvrtom kolu [[US Open]]a, Sinner je uspješno obranio naslov u [[Sofija|Sofiji]]<ref>{{cite web |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-monfils-sofia-final-2021-sunday |title=Sinner Beats Monfils, Retains Sofia Title |publisher=atptour.com |date=3 October 2021 |access-date=3 October 2021 |last=Jacot |first=Sam |archive-date=4 October 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211004204825/https://www.atptour.com/en/news/sinner-monfils-sofia-final-2021-sunday |url-status=live }}</ref> te je nadovezao naslov na [[European Open]]u u [[Antwerpen]]u, pobijedivši [[Diego Schwartzman|Diega Schwartzmana]] za svoj peti naslov u karijeri.<ref>{{Cite web|title=Jannik Sinner Marches Into Antwerp Final |url=https://www.atptour.com/en/news/www.atptour.com/en/news/sinner-harris-antwerp-2021-saturday|access-date=23 October 2021|website=ATP Tour|archive-date=23 October 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211023203551/https://www.atptour.com/en/news/www.atptour.com/en/news/sinner-harris-antwerp-2021-saturday|url-status=live}}</ref> Tako je postao najmlađi tenisač s pet ATP naslova još od [[Novak Đoković|Novaka Đokovića]], koji je imao 19 kada je to uspio.<ref>{{Cite web|url=https://www.tennis.com/baseline/articles/stat-of-the-day-sinner-youngest-man-to-win-five-atp-titles-since-djokovic|title=Stat of the Day: 20-year-old Sinner becomes youngest man to win five ATP titles since 19-year-old Djokovic|access-date=17 November 2021|archive-date=17 November 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211117002254/https://www.tennis.com/baseline/articles/stat-of-the-day-sinner-youngest-man-to-win-five-atp-titles-since-djokovic|url-status=live}}</ref> Nakon ulaska u polufinale [[Vienna Open]]a postao je prvi tenisač rođen u [[21. vijek|XXI. stoljeću]] koji je ušao među deset najboljih tenisača svijeta, što mu je donijelo status nositelja na [[Rolex Paris Masters]]u; tamo ga je porazio [[Carlos Alcaraz]], oduzevši mu tako priliku za direktan plasman na [[ATP Finals]]e.<ref>{{Cite web |url=https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-sinner-paris-2021-wednesday |title=Carlos Alcaraz Stops Jannik Sinner's Nitto ATP Finals Tilt &#124; ATP Tour &#124; Tennis |work=ATP Tour |access-date=3 November 2021 |archive-date=3 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211103183139/https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-sinner-paris-2021-wednesday |url-status=live }}</ref> Ipak, Sinner je bio prva alternativa te je upao u turnir nakon što se njegov sunarodnjak [[Matteo Berrettini]] povukao nakon svog prvog meča zbog ozljede abdomena.<ref>{{cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/berrettini-nitto-atp-finals-2021-withdrawal|title=Berrettini Withdraws From Nitto ATP Finals, Sinner Steps In|website=ATP Tour|access-date=16 November 2021|archive-date=17 November 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211117001919/https://www.atptour.com/en/news/berrettini-nitto-atp-finals-2021-withdrawal|url-status=live}}</ref> Sinner je pobijedio Hurkacza u drugom kolu te tako postao najmlađi pobjednik nekog meča na Finalsima još od [[Lleyton Hewitt|Lleytona Hewitta]] [[2000.]] godine te prva zamjena s pobjedom još od [[Janko Tipsarević|Janka Tipsarevića]] [[2011.]] godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-hurkacz-turin-2021-tuesday|title=Jannik Sinner Rocks Turin Debut with Hubert Hurkacz Win|website=ATP Tour|access-date=16 November 2021|archive-date=17 November 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211117001903/https://www.atptour.com/en/news/sinner-hurkacz-turin-2021-tuesday|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|url = https://www.eurosport.com/tennis/atp-finals/2021/jannik-sinner-v-hubert-hurkacz-atp-finals-live_sto8629938/story.shtml|title = ATP Finals 2021 – Jannik Sinner beats Hubert Hurkacz after replacing injured Matteo Berrettini|date = 16 November 2021|access-date = 16 November 2021|archive-date = 25 January 2022|archive-url = https://web.archive.org/web/20220125194300/https://www.eurosport.com/tennis/atp-finals/2021/jannik-sinner-v-hubert-hurkacz-atp-finals-live_sto8629938/story.shtml|url-status = live}}</ref> Turnir je završio porazom od [[Danil Medvedev|Danila Medvedeva]], što mu je ipak bilo dovoljno da završi godinu kao 10. tenisač svijeta. U finalnom krugu [[Davis Cup]]a pobijedio je [[John Isner|Johna Isnera]] i [[Marin Čilić|Marina Čilića]], ali je Italija ispala u četvrtfinalu od Hrvatske.<ref>{{Cite web|url=https://www.daviscup.com/en/draws-results/tie.aspx?id=M-DC-2021-FLS-E-M-USA-ITA-01|title=Davis Cup – Draws & Results|access-date=27 November 2021|archive-date=25 November 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211125095003/https://www.daviscup.com/en/draws-results/tie.aspx?id=M-DC-2021-FLS-E-M-USA-ITA-01|url-status=live}}</ref> Sljedeća sezona donijela je generalni napredak u smislu da je na velikim turnirima stizao sve dalje, ali bila je obilježena manjkom titula. Sinner je imao sasvim solidne nastupe na [[Australian Open]]u (četvrtfinale),<ref>{{Cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/de-minaur-sinner-australian-open-2022-monday|title=Sinner Stays Perfect, Downs De Minaur|work=ATP Tour |access-date=17 September 2022|archive-date=20 September 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220920170445/https://www.atptour.com/en/news/de-minaur-sinner-australian-open-2022-monday|url-status=live}}</ref> [[Miami Open]]u (predaja u četvrtfinalu),<ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/carreno-busta-sinner-miami-2022-sunday | title=Jannik Sinner Erases 5 Match Points to Edge Pablo Carreño Busta | work=ATP Tour | access-date=3 May 2022 | archive-date=3 May 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220503195747/https://www.atptour.com/en/news/carreno-busta-sinner-miami-2022-sunday | url-status=live }}</ref> [[Monte Carlo Masters]]u (četvrtfinale),<ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/rublev-sinner-monte-carlo-2022-thursday | title=Jannik Sinner Rallies Past Andrey Rublev, Reaches Second Straight ATP Masters 1000 QF | work=ATP Tour | access-date=3 May 2022 | archive-date=3 May 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220503200812/https://www.atptour.com/en/news/rublev-sinner-monte-carlo-2022-thursday | url-status=live }}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/zverev-sinner-monte-carlo-2022-qf | title=Alexander Zverev Wins Decisive Tie-break to Edge Jannik Sinner in Monte Carlo Classic | website=ATP Tour | access-date=3 May 2022 | archive-date=3 May 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220503200811/https://www.atptour.com/en/news/zverev-sinner-monte-carlo-2022-qf | url-status=live }}</ref> [[Madrid Open]]u (treće kolo),<ref>{{cite web | url=https://www.tennisworldusa.org/tennis/news/Tennis_Interviews/113285/jannik-sinner-reacts-to-saving-three-mps-in-stunning-comeback-win-in-madrid/ | title=Jannik Sinner reacts to saving three MPS in stunning comeback win in Madrid | date=2 May 2022 | access-date=3 May 2022 | archive-date=2 May 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220502214932/https://www.tennisworldusa.org/tennis/news/Tennis_Interviews/113285/jannik-sinner-reacts-to-saving-three-mps-in-stunning-comeback-win-in-madrid/ | url-status=live }}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/felix-sinner-zverev-musetti-madrid-2022-thursday|title=Felix Flies Past Sinner, Sets Zverev Showdown|publisher=[[Association of Tennis Professionals]]|date=5 May 2022|access-date=20 September 2022|archive-date=20 September 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220920173030/https://www.atptour.com/en/news/felix-sinner-zverev-musetti-madrid-2022-thursday|url-status=live}}</ref> [[Roland-Garros]]u (četvrto kolo)<ref>{{cite news | url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/rublev-through-french-open-last-eight-sinner-retires-injured-2022-05-30/ | title=Rublev through to French Open last eight as Sinner retires injured | newspaper=Reuters | date=30 May 2022 | last=Pretot | first=Julien | access-date=5 September 2022 | archive-date=5 September 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220905035540/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/rublev-through-french-open-last-eight-sinner-retires-injured-2022-05-30/ | url-status=live }}</ref> i [[Wimbledon (tenis)|Wimbledonu]] (četvrtfinale).<ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-ski-feature-june-2022 | title=Jannik Sinner: Skiing Sensation to Tennis Star | website=ATP Tour | access-date=28 June 2022 | archive-date=28 June 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220628001133/https://www.atptour.com/en/news/sinner-ski-feature-june-2022 | url-status=live }}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/djokovic-sinner-wimbledon-2022-tuesday | title=Novak Djokovic Recovers Two-Set Deficit to Sink Jannik Sinner at Wimbledon | website=ATP Tour | access-date=31 July 2022 | archive-date=7 July 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220707223755/https://www.atptour.com/en/news/djokovic-sinner-wimbledon-2022-tuesday | url-status=live }}</ref> U [[Madrid]]u je protiv [[Alex de Minaur|Alexa de Minaura]] ostvario 100. pobjedu u karijeri, za što mu je trebalo samo 147 mečeva;<ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-madrid-2022-wednesday | title=Jannik Sinner Captures 100th Win, Advances in Madrid | website=ATP Tour | access-date=4 May 2022 | archive-date=4 May 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220504224747/https://www.atptour.com/en/news/sinner-madrid-2022-wednesday | url-status=live }}</ref> jedina dva tenisača koji su brže došli do 100. pobjeda bili su [[Rafael Nadal]] (nakon 137 mečeva) i [[Novak Đoković]] (nakon 143 meča).<ref>{{cite web| url=https://www.atptour.com/en/news/tsitsipas-100-wins-tribute| title=Tsitsipas 100 wins tribute| work=ATP Tour| access-date=19 December 2022| archive-date=19 December 2022| archive-url=https://web.archive.org/web/20221219200152/https://www.atptour.com/en/news/tsitsipas-100-wins-tribute| url-status=live}}</ref> Svoje jedino finale te sezone igrao je na [[Croatia Open Umag|turniru u Umagu]], gdje je pobijedio branitelja naslova [[Carlos Alcaraz|Carlosa Alcaraza]] i osvojio svoj prvi naslov na zemlji te jedini naslov u [[2022.]] godini.<ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-sinner-umag-2022-sunday-final | title=Jannik Sinner Rallies Past Alcaraz to Umag Crown | website=ATP Tour | access-date=2 August 2022 | archive-date=1 August 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220801072818/https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-sinner-umag-2022-sunday-final | url-status=live }}</ref> Nakon ispadanja u trećem kolu i u [[National Bank Open|Montrealu]]<ref>{{cite web|url=https://www.tennismajors.com/atp/montreal-masters-carreno-busta-reaches-quarter-finals-617509.html|title=Montreal Masters: Carreno Busta reaches quarter-finals defeating Sinner, quarter finals are set|website=Tennis Majors|date=12 August 2022|access-date=20 September 2022|archive-date=20 September 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220920172438/https://www.tennismajors.com/atp/montreal-masters-carreno-busta-reaches-quarter-finals-617509.html|url-status=live}}</ref> i u [[Cincinnati Masters|Cincinnatiju]],<ref>{{Cite web |title=Félix Auger-Aliassime Saves 2 MPs, Stuns Jannik Sinner In Cincinnati |url=https://www.atptour.com/en/news/auger-aliassime-sinner-cincinnati-2022-thursday |access-date=20 August 2022 |website=ATP Tour |archive-date=30 August 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220830202751/https://www.atptour.com/en/news/auger-aliassime-sinner-cincinnati-2022-thursday |url-status=live }}</ref> uspio je doći do četvrtfinala [[US Open]]a,<ref>{{cite web | url= https://www.usopen.org/en_US/news/articles/2022-09-04/sinner_earns_latenight_win_against_nakashima_at_the_2022_us_open.html | title= Sinner earns late-night win against Nakashima at the 2022 US Open | access-date= 6 September 2022 | archive-date= 6 September 2022 | archive-url= https://web.archive.org/web/20220906041336/https://www.usopen.org/en_US/news/articles/2022-09-04/sinner_earns_latenight_win_against_nakashima_at_the_2022_us_open.html | url-status= live }}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-ivashka-us-open-2022-monday | title=Sinner Survives Service Yips & Five-Set Scare | website=ATP Tour | access-date=6 September 2022 | archive-date=6 September 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220906043355/https://www.atptour.com/en/news/sinner-ivashka-us-open-2022-monday | url-status=live }}</ref> gdje je ponovo igrao s Alcarazom. Alcaraz je pobijedio u pet setova nakon pet sati i petnaest minuta; meč je završio u 2:50 ujutro po lokalnom vremenu, što je rekord za najkasnije završeni meč u historiji turnira, te je postao drugi najduži meč u historiji US Opena.<ref>{{cite web | url=https://apnews.com/article/us-open-tennis-championships-sports-new-york-jannik-sinner-49a9b96ec94a29b6deaae56dc2b54c4e | title=Alcaraz tops Sinner at 2:50 a.m.; latest US Open finish ever | website=[[Associated Press]] | date=8 September 2022 | access-date=14 September 2022 | archive-date=12 September 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220912062839/https://apnews.com/article/us-open-tennis-championships-sports-new-york-jannik-sinner-49a9b96ec94a29b6deaae56dc2b54c4e | url-status=live }}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-sinner-us-open-2022-qf | title=Carlos Alcaraz Saves MP, Outlasts Jannik Sinner in Historic US Open QF Thriller | website=ATP Tour | access-date=14 September 2022 | archive-date=12 September 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220912010205/https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-sinner-us-open-2022-qf | url-status=live }}</ref> Kraj sezone bio je nešto lošiji. Iako je pomogao Italiji da dođe do posljednje faze [[Davis Cup]]a,<ref>{{Cite web|url=https://www.daviscupfinals.com/news/group-a-italy-v-argentina|title=Italy beats Argentina to book place in Final 8|access-date=17 September 2022|archive-date=17 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221017040143/https://www.daviscupfinals.com/news/group-a-italy-v-argentina|url-status=dead}}</ref> zbog ozljede u [[Sofija|Sofiji]] izbivao je s terena gotovo mjesec dana.<ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-rune-huesler-musetti-sofia-2022-saturday | title=Holger Rune Advances Past Jannik Sinner into Sofia Final | website=ATP Tour | access-date=1 November 2022 | archive-date=10 October 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20221010220432/https://www.atptour.com/en/news/sinner-rune-huesler-musetti-sofia-2022-saturday/ | url-status=live }}</ref> Igrao je još četvrfinale [[Erste Bank Open]]a,<ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/medvedev-sinner-vienna-2022-friday | title=Daniil Medvedev Sinks Jannik Sinner in Vienna | website=ATP Tour | access-date=1 November 2022 | archive-date=1 November 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20221101004045/https://www.atptour.com/en/news/medvedev-sinner-vienna-2022-friday | url-status=live }}</ref> dok je na [[Rolex Paris Masters]]u ispao u prvom kolu.<ref>{{cite news | url=https://www.atptour.com/en/news/huesler-sinner-paris-2022-monday | title=Marc-Andrea Huesler Stuns Jannik Sinner in Paris Opener | website=ATP Tour | access-date=1 November 2022 | archive-date=1 November 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20221101002302/https://www.atptour.com/en/news/huesler-sinner-paris-2022-monday | url-status=live }}</ref> Sezonu je završio kao 15. tenisač svijeta. === Davis Cup i Grand Slam naslovi (2023. – 2024.) === Nakon ispadanja na [[Adelaide International 1]]<ref>{{cite web |url=https://www.tennismajors.com/atp/adelaide-international-1-korda-makes-semi-finals-651723.html |title=Red-hot Korda takes out Sinner to reach semi-finals |website=tennismajors.com |date=6 January 2023 |access-date=25 November 2023 |archive-date=25 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231125225910/https://www.tennismajors.com/atp/adelaide-international-1-korda-makes-semi-finals-651723.html |url-status=live }}</ref> i [[Australian Open]] turnirima,<ref>{{cite web |url=https://www.theguardian.com/sport/2023/jan/22/tsitsipas-into-last-eight-of-australian-open-despite-sinners-best-efforts |title=Stefanos Tsitsipas marches on in Australian Open despite Sinner's best efforts |work=The Guardian |date=22 January 2023 |access-date=25 November 2023 |archive-date=25 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231125225910/https://www.theguardian.com/sport/2023/jan/22/tsitsipas-into-last-eight-of-australian-open-despite-sinners-best-efforts |url-status=live }}</ref> Sinner je u [[Montpellier]]u osvojio [[Open Sud de France]], svoj sedmi naslov u karijeri.<ref>{{cite news | url=https://www.atptour.com/en/news/cressy-sinner-montpellier-2023-sunday | title=Jannik Sinner Wins Montpellier Title | website=ATP Tour | access-date=18 February 2023 | archive-date=20 February 2023 | archive-url=https://web.archive.org/web/20230220030335/https://www.atptour.com/en/news/cressy-sinner-montpellier-2023-sunday | url-status=live }}</ref> U [[ABN AMRO Open|Rotterdamu]] je uspio doći do finala,<ref>{{cite web |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-tsitsipas-rotterdam-2023-thursday |title=Sinner Scores Tsitsipas Revenge to Reach Rotterdam QFS |website=atptour.com |date=16 February 2023 |access-date= |archive-date=16 February 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230216233123/https://www.atptour.com/en/news/sinner-tsitsipas-rotterdam-2023-thursday |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-wawrinka-rotterdam-2023-friday | title=Sinner Sails Past Wawrinka to Rotterdam SFS | access-date=18 February 2023 | archive-date=18 February 2023 | archive-url=https://web.archive.org/web/20230218214450/https://www.atptour.com/en/news/sinner-wawrinka-rotterdam-2023-friday | url-status=live }}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-griekspoor-rotterdam-2023-saturday | title=Sinner Serves Past Griekspoor, Sets Medvedev Final Clash in Rotterdam | website=ATP Tour | access-date=18 February 2023 | archive-date=18 February 2023 | archive-url=https://web.archive.org/web/20230218223858/https://www.atptour.com/en/news/sinner-griekspoor-rotterdam-2023-saturday | url-status=live }}</ref> gdje je izgubio od [[Danil Medvedev|Medvedeva]]. Nakon ispadanja u polufinalu [[BNP Paribas Open]]a u [[Indian Wells]]u od [[Carlos Alcaraz|Alcaraza]],<ref>{{Cite web |date=19 March 2023 |title=Carlos Alcaraz eclipses Jannik Sinner to reach Indian Wells final |url=https://www.independent.co.uk/sport/tennis/carlos-alcaraz-jannik-sinner-britain-neal-skupski-daniil-medvedev-b2303742.html |access-date=26 March 2023 |website=The Independent |archive-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230326033228/https://www.independent.co.uk/sport/tennis/carlos-alcaraz-jannik-sinner-britain-neal-skupski-daniil-medvedev-b2303742.html |url-status=live }}</ref> Sinner se uspio "osvetiti" u polufinalu [[Miami Open]]a,<ref>{{cite news |url=https://www.atptour.com/en/news/rublev-sinner-miami-2023-tuesday |title=Jannik Sinner Defeats Andrey Rublev in Miami |website=ATP Tour |date=28 March 2023 |access-date=28 March 2023 |archive-date=28 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230328173705/https://www.atptour.com/en/news/rublev-sinner-miami-2023-tuesday |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-ruusuvuori-miami-2023-wednesday |title=Sinner Overcomes Rain, Ruusuvuori to Reach Miami SFS |website=ATP Tour |date=29 March 2023 |access-date=29 March 2023 |archive-date=29 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230329224445/https://www.atptour.com/en/news/sinner-ruusuvuori-miami-2023-wednesday |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-sinner-miami-2023-sf |title=Sinner Storms Back to Beat Alcaraz in Miami SF, Ending Spaniard's No. 1 Reign |website=ATP Tour |date=30 March 2023 |access-date=1 April 2023 |archive-date=3 April 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230403133737/https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-sinner-miami-2023-sf |url-status=live }}</ref> čime je osujetio Alcarazove planove da se vrati na prvo mjesto;<ref>{{cite web | url=https://www.tennis.com/news/articles/the-point-of-the-year-by-jannik-sinner-and-carlos-alcaraz | title=Jannik Sinner wins the point of the year, then ends Carlos Alcaraz's hopes for a Sunshine Double | date=30 March 2023 | access-date=1 April 2023 | archive-date=2 April 2023 | archive-url=https://web.archive.org/web/20230402045713/https://www.tennis.com/news/articles/the-point-of-the-year-by-jannik-sinner-and-carlos-alcaraz | url-status=live }}</ref> u finalu je ponovo izgubio od Medvedeva, čime je omjer među njima došao do 0:6 u korist Rusa.<ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/medvedev-sinner-miami-2023-final | title=Daniil Medvedev Wins Maiden Miami Title, Fourth Trophy of 2023 | website=ATP Tour | date=31 March 2023 | access-date=2 April 2023 | archive-date=2 April 2023 | archive-url=https://web.archive.org/web/20230402191105/https://www.atptour.com/en/news/medvedev-sinner-miami-2023-final | url-status=live }}</ref> U [[Monte Carlo Masters|Monte Carlu]] je igrao svoje treće uzastopno Masters 1000 polufinale,<ref>{{cite web |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-musetti-monte-carlo-2023-qf |title=Sinner Reaches Third Straight ATP Masters 1000 SF in Monte-Carlo |website=ATP Tour |date=14 April 2023 |access-date=14 April 2023 |archive-date=14 April 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230414210638/https://www.atptour.com/en/news/sinner-musetti-monte-carlo-2023-qf |url-status=live }}</ref> dok je na [[Roland-Garros]]u iznanađujuće izgubio od [[Daniel Altmaier|Daniela Altmaiera]] u drugom kolu;<ref>{{cite web |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-altmaier-roland-garros-2023-thursday |title=Altmaier Saves 2 MPs To Stun Sinner At Roland Garros |website=ATP Tour |date=1 June 2023 |access-date=25 November 2023 |archive-date=26 September 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230926193120/https://www.atptour.com/en/news/sinner-altmaier-roland-garros-2023-thursday |url-status=live }}</ref> meč se igrao u pet setova i trajao je 5 sati i 26 minuta, čime je postao dotad najduži meč u Sinnerovoj karijeri<ref>{{cite web |url=https://www.tennismajors.com/roland-garros-news/roland-garros-altmaier-moves-into-third-round-685280.html |title=Sinner defeated by Altmaier in fifth longest match in Roland-Garros history |website=tennismajors.com |date=1 June 2023 |access-date=10 July 2023 |archive-date=18 July 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230718014218/https://www.tennismajors.com/roland-garros-news/roland-garros-altmaier-moves-into-third-round-685280.html |url-status=live }}</ref> te drugi najduži meč sezone.<ref>{{cite web |url=https://www.tennis.com/news/articles/daniel-altmaier-outlasts-jannik-sinner-in-five-hour-26-minute-roland-garros-epic |title=Daniel Altmaier outlasts Jannik Sinner in five-hour, 26-minute Roland Garros epic |website=tennis.com |date=1 June 2023 |access-date=10 July 2023 |archive-date=18 July 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230718013130/https://www.tennis.com/news/articles/daniel-altmaier-outlasts-jannik-sinner-in-five-hour-26-minute-roland-garros-epic |url-status=live }}</ref> Na [[Wimbledon (tenis)|Wimbledonu]] je došao do četvrtfinala,<ref>{{Cite news |last=Parkinson |first=Hannah Jane |date=9 July 2023 |title=Manic Sinner is no saint as he slips and slides into Wimbledon quarter-finals |work=The Guardian |url=https://www.theguardian.com/sport/2023/jul/09/livewire-jannik-sinner-beats-daniel-elahi-galan-to-progress-to-quarter-finals |access-date=12 July 2023 |issn=0261-3077 |archive-date=12 July 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230712011140/https://www.theguardian.com/sport/2023/jul/09/livewire-jannik-sinner-beats-daniel-elahi-galan-to-progress-to-quarter-finals |url-status=live }}</ref> gdje je izgubio od [[Novak Đoković|Novaka Đokovića]].<ref>{{Cite web |url=https://www.atptour.com/en/news/djokovic-sinner-wimbledon-2023-friday |title=Novak Djokovic Beats Jannik Sinner At Wimbledon {{!}} ATP Tour {{!}} Tennis |website=ATP Tour |date=14 July 2023 |access-date=13 August 2023 |archive-date=16 July 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230716193727/https://www.atptour.com/en/news/djokovic-sinner-wimbledon-2023-friday |url-status=live }}</ref> U kolovozu je u [[National Bank Open|Torontu]] osvojio svoj prvi Masters 1000 naslov, pobijedivši [[Alex de Minaur|Alexa de Minaura]] u finalu.<ref>{{Cite web |url=https://www.atptour.com/en/news/de-minaur-sinner-toronto-2023-sunday-final |title=Jannik Sinner Earns First Masters 1000 Crown In Toronto |website=ATP Tour |date=13 August 2023 |access-date=13 August 2023 |archive-date=13 August 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230813215835/https://www.atptour.com/en/news/de-minaur-sinner-toronto-2023-sunday-final |url-status=live }}</ref> Na [[China Open]]u je u polufinalu ponovo pobijedio Alcaraza da bi u finalu svladao Medvedeva, prvi put u sedam međusobnih mečeva.<ref>{{Cite web |url=https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-sinner-beijing-2023-sf |title=Sinner Races Away From Alcaraz After Marathon Start In Beijing SFs |website=ATP Tour |date=3 October 2023 |access-date=25 November 2023 |archive-date=5 January 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240105091402/https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-sinner-beijing-2023-sf |url-status=live }}</ref> Tako je došao do četvrtog mjesta na ATP listi, postavši prvi Talijan u Top 5 još od vremena [[Adriano Panatta|Adriana Panatte]].<ref>{{Cite web |url=https://www.atptour.com/en/news/medvedev-sinner-beijing-2023-final |title=Sinner Ends Medvedev Stranglehold, Clinches Beijing Crown |website=ATP Tour |date=4 October 2023 |access-date=25 November 2023 |archive-date=12 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231012124338/https://www.atptour.com/en/news/medvedev-sinner-beijing-2023-final |url-status=live }}</ref> Nakon ispadanja od [[Ben Shelton|Sheltona]] u [[Rolex Shanghai Masters|Šangaju]],<ref>{{Cite web |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-shelton-shanghai-2023-tuesday |title=Shelton Stuns Sinner In Shanghai |website=ATP Tour |date=10 October 2023 |access-date=25 November 2023 |archive-date=4 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231104102711/https://www.atptour.com/en/news/sinner-shelton-shanghai-2023-tuesday |url-status=live }}</ref> Sinner je došao do finala turnira u [[Beč]]u, gdje je drugi put za redom pobijedio Medvedeva.<ref>{{cite web |url=https://www.atptour.com/en/news/medvedev-sinner-vienna-2023-singles-final |title=Sinner Claws Past Medvedev, Triumphs In Vienna |website=ATP Tour |date=29 October 2023 |access-date=25 November 2023 |archive-date=5 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231205015106/https://www.atptour.com/en/news/medvedev-sinner-vienna-2023-singles-final |url-status=live }}</ref> Dobri nastupi osigurali su mu debitantski direktni nastup na [[ATP Finals]]ima, gdje je u grupnoj fazi pobijedio sva tri meča, uključujući i onaj protiv Đokovića;<ref>{{Cite web |url=https://www.atptour.com/en/news/djokovic-sinner-turin-2023-tuesday |title='Brave' Sinner Downs Djokovic, Nears Turin SFs |website=ATP Tour |date=14 November 2023 |access-date=20 November 2023 |archive-date=22 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231122013222/https://www.atptour.com/en/news/djokovic-sinner-turin-2023-tuesday |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.reuters.com/sports/tennis/sinner-beats-djokovic-atp-finals-cracker-2023-11-14/ |title=Sinner digs deep to down Djokovic in ATP Finals cracker |website=reuters.com |date=14 November 2023 |access-date=20 November 2023 |archive-date=15 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231115181741/https://www.reuters.com/sports/tennis/sinner-beats-djokovic-atp-finals-cracker-2023-11-14/ |url-status=live }}</ref> ipak, u ponovnom susretu protiv Đokovića u finalu, Sinner je izgubio.<ref>{{Cite web |url=https://www.tennis.com/news/articles/imperious-djokovic-wins-record-7th-atp-finals-title-by-beating-sinner-in-straight-sets |title=Novak Djokovic wins record seventh ATP Finals title, beats Jannik Sinner in straight sets |website=Tennis.com |date=19 November 2023 |access-date=20 November 2023 |archive-date=20 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231120044250/https://www.tennis.com/news/articles/imperious-djokovic-wins-record-7th-atp-finals-title-by-beating-sinner-in-straight-sets |url-status=live }}</ref> Nakon toga je nastupio za Italiju u završnoj fazi [[Davis Cup]]a, gdje je u četvrtfinalu pobijedio [[Tallon Griekspoor|Tallona Griekspoora]] i tako pomogao Italiji da prođe [[Davis Cup reprezentacija Nizozemske|Nizozemsku]].<ref>{{Cite web |url=https://www.atptour.com/en/news/davis-cup-final-8-2023-thursday |title=Sinner Doubles Up To Lead Italy Into Davis Cup Semi-finals |website=ATP Tour |date=23 November 2023 |access-date=25 November 2023 |archive-date=25 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231125230353/https://www.atptour.com/en/news/davis-cup-final-8-2023-thursday |url-status=live }}</ref> U polufinalu je uslijedio susret sa [[Davis Cup reprezentacija Srbije|Srbijom]], u sklopu kojeg je Sinner treći put u 12 dana igrao protiv Đokovića i pobijedio. Bio je to prvi Đokovićev poraz u singlu i Davis Cupu još od [[2011.]] godine kada ga je pobijedio [[Juan Martín del Potro]].<ref>{{Cite web |url=https://apnews.com/article/djokovic-sinner-serbia-italy-davis-cup-8d38c33f25774ff5e7dcefe47e52e4c0 |title=Sinner enjoys double success over Djokovic to lead Italy into the Davis Cup final |website=apnews.com |date=25 November 2023 |access-date=25 November 2023 |archive-date=4 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231204154642/https://apnews.com/article/djokovic-sinner-serbia-italy-davis-cup-8d38c33f25774ff5e7dcefe47e52e4c0 |url-status=live }}</ref> Uz to, Sinner je u trećem setu spasio tri uzastopne meč lopte, postavši tek četvrti igrač u historiji koji je pobijedio Đokovića nakon spašavanja meč lopti te prvi koji je spasio čak tri uzastopne meč lopte;<ref>{{Cite web |url=https://www.atptour.com/en/news/djokovic-sinner-serbia-italy-davis-cup-2023-sf |title=Sinner Saves 3 MPs To Beat Djokovic, Leads Italy To Davis Cup Final |website=atptour.com |date=25 November 2023 |access-date=27 November 2023 |archive-date=26 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231126235627/https://www.atptour.com/en/news/djokovic-sinner-serbia-italy-davis-cup-2023-sf |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.skysports.com/tennis/news/12110/13016292/davis-cup-italys-jannik-sinner-beats-novak-djokovic-in-both-singles-and-doubles-to-secure-a-2-1-victory-over-serbia |title=Davis Cup: Italy's Jannik Sinner beats Novak Djokovic in both singles and doubles to secure a 2–1 victory over Serbia |website=skysports.com |date=25 November 2023 |access-date=25 November 2023 |archive-date=9 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231209102132/https://www.skysports.com/tennis/news/12110/13016292/davis-cup-italys-jannik-sinner-beats-novak-djokovic-in-both-singles-and-doubles-to-secure-a-2-1-victory-over-serbia |url-status=live }}</ref> također je postao tek treći tenisač, nakon [[Rafael Nadal|Rafaela Nadala]] i [[Andy Murray|Andyja Murraya]] koji je dva puta pobijedio Đokovića u rasponu od 12 dana.<ref>{{Cite web |url=https://www.tennis.com/news/articles/stat-of-the-day-jannik-sinner-defeats-novak-djokovic-twice-in-12-days-nadal-murray |title=Stat of the Day: Jannik Sinner defeats Novak Djokovic twice in 12 days, joins exclusive list |website=tennis.com |date=25 November 2023 |access-date=27 November 2023 |archive-date=27 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231127014429/https://www.tennis.com/news/articles/stat-of-the-day-jannik-sinner-defeats-novak-djokovic-twice-in-12-days-nadal-murray |url-status=live }}</ref> Nakon toga je u paru s [[Lorenzo Sonego|Lorenzom Sonegom]] ponovo pobijedio Đokovića, koji je igrao u paru s [[Miomir Kecmanović|Kecmanovićem]], i osigurao Italiji ulazak u finale.<ref>{{Cite news |url=https://www.theguardian.com/sport/2023/nov/25/italy-into-davis-cup-final-after-sinners-stunning-comeback-sees-off-djokovic |title=Italy into Davis Cup final after Sinner's stunning comeback sees off Djokovic |work=The Guardian |date=25 November 2023 |access-date=25 November 2023 |archive-date=20 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231220231255/https://www.theguardian.com/sport/2023/nov/25/italy-into-davis-cup-final-after-sinners-stunning-comeback-sees-off-djokovic |url-status=live }}</ref> Tamo su Talijani pobijedili [[Davis Cup reprezentacija Australije|Australiju]] i osvojili svoj drugi naslov, prvi nakon [[1976.]] godine.<ref name=":0">{{Cite web |url=https://www.atptour.com/en/news/davis-cup-final-2023-italy-australia |title=Scintillating Sinner Leads Italy To Davis Cup Title |website=ATP Tour |date=26 November 2023 |access-date=27 November 2023 |archive-date=28 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231128151659/https://www.atptour.com/en/news/davis-cup-final-2023-italy-australia |url-status=live }}</ref> Tijekom dodjele ATP-ovih nagrada, Sinner je dobio nagradu za igrača s najvećim napretkom i nagradu za miljenika publike,<ref>{{Cite web |title=Jannik Sinner Wins Most Improved Player Of The Year Award For 2023 |url=http://www.atptour.com/en/news/sinner-atp-awards-2023-most-improved-player-of-the-year |access-date=2 July 2024 |website=ATP Tour |language=en |archive-date=17 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231217045747/https://www.atptour.com/en/news/sinner-atp-awards-2023-most-improved-player-of-the-year |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |title=Jannik Sinner Voted Fans' Favourite In 2023 ATP Awards |url=http://www.atptour.com/en/news/sinner-atp-awards-2023-fans-favourite-singles |access-date=2 July 2024 |website=ATP Tour |language=en |archive-date=18 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231218143517/https://www.atptour.com/en/news/sinner-atp-awards-2023-fans-favourite-singles |url-status=live }}</ref> dok su njegovi treneri [[Darren Cahill]] i [[Simone Vagnozzi]] podijelili nagradu za trenera godine.<ref>{{Cite web |title=2023 ATP Awards: Djokovic Joined By Sinner, Alcaraz, Auger-Aliassime, Fils Among Winners |url=http://www.atptour.com/en/news/atp-awards-2023-all-winners |access-date=2 July 2024 |website=ATP Tour |language=en}}</ref> Na Supertennis Awardsima dobio je nagradu za najboljeg tenisača.<ref>{{Cite web |title=Sinner premiato come miglior giocatore dell'anno: il tennis italiano in festa |url=https://www.today.it/sport/tennis/premi-migliori-supertennis-2023.html |access-date=11 July 2024 |website=Today |language=it |archive-date=11 July 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240711143727/https://www.today.it/sport/tennis/premi-migliori-supertennis-2023.html |url-status=live }}</ref> === Novi Grand Slam naslovi i suspenzija (2025.) === === Borba za prvo mjesto (2026. – ''danas'') === == Rivalstva == == Stil igre == == Treneri i stožer == == Statistike == == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commons category}} * {{#invoke:Official website|main}} * {{ATP}} {{Top 10 tenisera i teniserki|atpsinglovi=y}} {{Broj jedan teniseri}} {{Pobjednici Australian Opena}} {{Pobjednici Wimbledona}} {{Pobjednici US Opena}} {{Pobjednici Davis Cupa}} {{Italijanski sportista godine}} {{Authority control}} {{Životni vijek|2001||Sinner, Jannik}} [[Kategorija:Italijanski teniseri]] [[Kategorija:Pobjednici Australian Opena]] [[Kategorija:Pobjednici Wimbledona]] [[Kategorija:Pobjednici US Opena]] [[Kategorija:ATP brojevi 1]] 9nbuabe7r5kugye6c3wab3vmae54scc 42586477 42586460 2026-04-30T14:42:11Z Edgar Allan Poe 29250 /* Davis Cup i Grand Slam naslovi (2023. – 2024.) */ 42586477 wikitext text/x-wiki {{Infokutija teniser | ime = Jannik Sinner | slika = Jannik Sinner 2025 US Open.jpg | opis_slike = Jannik Sinner u finalu [[US Open 2025.|US Opena 2025.]] godine | širina_slike = 220px | profesionalna karijera = [[2018.]] – ''danas'' <!-- Osobne informacije --> | država = {{flag|Italija}} | punoime = | datum rođenja = {{Datum rođenja i dob|hr=da|2001|8|16}} | mjesto rođenja = {{flagicon|ITA|1946}} [[Innichen]], [[Italija]] | datum smrti = <!-- možete koristiti {{death date and age|godina smti|mjesec smrti|dan smrti|godina rođenja|mjesec rođenja|dan rođenja}} --> | mjsto smrti = | prebivalište = {{flagicon|MNK|size=16px}} [[Monte Carlo]], [[Monako]] | nadimak = | visina = 1.91 m<ref name=ATP>{{cite web|title=Jannik Sinner {{!}} Overview |url=https://www.atptour.com/en/players/jannik-sinner/s0ag/overview|work=[[ATP Tour]]|access-date=21 April 2025|archive-date=29 March 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250329205650/https://www.atptour.com/en/players/jannik-sinner/s0ag/overview|url-status=live}}</ref> | stil igre = dešnjak (dvoručni bekend) | zarada = {{nowrap|62,321,898$<ref>{{Cite web|url=https://www.protennislive.com/posting/ramr/career_prize.pdf|title=ATP Prize Money Leaders|website=Protennslive.com|access-date=30 December 2024|archive-date=30 December 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20251230094617/https://www.protennislive.com/posting/ramr/career_prize.pdf |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.atptour.com/en/players/jannik-sinner/s0ag/overview|title=Jannik Sinner &#124; Overview &#124; ATP Tour &#124; Tennis|website=ATP Tour}}</ref> (6. u historiji)}} | trener = [[Simone Vagnozzi]]<br>[[Darren Cahill]] <!--Singlovi--> | pojedinačni_rekord = 346–88 | pojedinačnih_titula = 27 | najviši_pojedinačni_rang = '''[[Lista tenisera koji su bili prvi na ATP ljestvici|1.]]''' ([[10. lipnja]] [[2024.]]) | trenutni_pojedinačni_rang = 1. ([[13. travnja]] [[2026.]])<ref>{{cite web | url = https://www.atptour.com/en/rankings/singles | title = PIF ATP Rankings (Singles) | website = ATP Tour | access-date = 31 January 2026}}</ref> | Australian_Open_rezultat = '''P''' ([[2024]], [[2025]]) | Roland_Garros_rezultat = F ([[2025]]) | Wimbledon_rezultat = '''P''' ([[2025]]) | US_Open_rezultat = '''P''' ([[2024]]) | ATP_Finals_rezultat = '''P''' ([[2024]], [[2025]]) | WTA_Finals_rezultat = | Olimpijada_rezultat = <!--Parovi--> | parovi_rekord = 26–25 | parovi_titula = 1 | najviši_doubles_rang = 124. ([[27. rujna]] [[2021.]]) | trenutni_doubles_rang = | Australian_Open_parovi_rezultat = | Roland_Garros_parovi_rezultat = | Wimbledon_parovi_rezultat = | US_Open_parovi_rezultat = | ATP_Finals_parovi_rezultat = | WTA_Finals_parovi_rezultat = | Olimpijada_parovi_rezultat = <!--Mješoviti parovi--> | mješoviti_rekord = | mješoviti_titula = | Australian_Open_mješoviti_rezultat = | Roland_Garros_mješoviti_rezultat = | Wimbledon_mješoviti_rezultat = | US_Open_mješoviti_rezultat = | Olimpijada_mješoviti_rezultat = <!--Momčadski turniri--> | Davis_Cup = '''P''' ([[2023]], [[2024]]) | Fed_Cup = | Hopman_Cup = | svetsko ekipno prvenstvo = <!--Medalje--> | prikaži-medalje = <!--yes ili no--> | medalje = | medalje-naslov = <!-- Ažurirano i vanjske veze --> | ažurirano = [[5. travnja]] [[2026.]] | atp profil = | wta profil = | vebsajt = }} '''Jannik Sinner''' ({{IPA-de|ˈjanɪk ˈsɪnɐ|small=no}}, {{IPA-it|ˈjannik ˈsinner|small=no}}; [[Innichen]], [[16. kolovoza]] [[2001.]]), [[Italija|talijanski]] tenisač. Sinner je tijekom karijere bio najbolje rangirani tenisač na [[ATP ljestvica|ATP ljestvici]], a [[2024.]] godinu završio je kao prvi tenisač svijeta. Do sada je osvojio 26 titula u karijeri, uključujući četiri [[Grand Slam]]a, sedam [[ATP Masters 1000 turniri|Masters 1000 turnira]] i dva [[ATP Finals]]a. Također je predvodio [[Davis Cup reprezentacija Italije|Italiju]] do uzastopnih naslova na [[Davis Cup]]u [[2023.]] i [[2024.]] godine. Iako kao junior nije imao previše uspjeha, Sinner se već sa 16 godina prebacio na profesionalne turnire te je bio jedan od rijetkih tenisača koju su već sa 17 godina osvajali [[ATP Challenger Tour]] turnire. Godine [[2019.]] osvojio je [[Next Generation ATP Finals]]e te je dobio nagradu za [[ATP nagrade|debitanta godine]], a dvije godine kasnije postao je prvi tenisač rođen u [[2000-e|2000-ima]] koji je ušao među deset najboljih tenisača na svijetu. Svoju prvu Masters 1000 titulu osvojio je na [[National Bank Open|Canadian Openu]] [[2023.]] godine, kada je ujedno bio i finalist na ATP Finals turniru. Na [[Australian Open]]u [[2024.]] pobijedio je tada prvog tenisača svijeta [[Novak Đoković|Novaka Đokovića]], a kasnije i [[Danil Medvedev|Danila Medvedeva]] u finalu od pet setova i tako osvojio svoj prvi [[Grand Slam]] naslov. Iste godine osvojio je i [[US Open]] te [[ATP Finals]]e, završivši godinu na prvom mjestu; ujedno je tako postao i prvi talijanski tenisač u historiji koji je došao na prvo mjesto ATP ljestvice. Početkom [[2025.]] godine obranio je titulu u [[Melbourne]]u, nakon čega je odradio tromjesečnu suspenziju zbog slučajnog uzimanja [[klostebol]]a. Po povratku, igrao je finala sva tri preostala Grand Slama protiv [[Carlos Alcaraz|Carlosa Alcaraza]], pobijedivši na [[Wimbledon (tenis)|Wimbledonu]]. Sezonu je završio pobjednom protiv Alcaraza u [[ATP Finals]]ima. == Rani život i juniorska karijera == Jannik Sinner rođen je [[16. kolovoza]] [[2001.]] godine kao sin Hanspetera i Siglinde Sinner u [[Innichen]]u, u sjevernotalijanskoj provinciji [[Bolzano (provincija)|Južni Tirol]]. Njegov [[materinji jezik]] je [[njemački]].<ref>{{Cite web |url=https://www.vogue.com/article/profile-jannik-sinner-june-2024 |title=The Stunning Rise of Tennis's Jannik Sinner |date=4 April 2024 |access-date=12 September 2024 |publisher=[[Vogue (magazine)|Vogue]] |author=Abby Aguirre |archive-date=11 September 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240911121802/https://www.vogue.com/article/profile-jannik-sinner-june-2024 |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |url=https://tennistonic.com/tennis-news/302051/it-was-difficult-speaking-italian-jannik-sinner/ |title="It was difficult speaking Italian" – Jannik Sinner |date=24 June 2021 |access-date=1 February 2024 |archive-date=1 February 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240201080532/https://tennistonic.com/tennis-news/302051/it-was-difficult-speaking-italian-jannik-sinner/ |url-status=live }}</ref> Odrastao je u [[Sexten]]u u [[Dolomiti]]ma, gdje mu je otac radio kao kuhar, a majka kao konobarica u skijalištu.<ref>{{cite web |title=Jannik Sinner, dallo sci al primo trionfo tennistico in Atp |trans-title=Jannik Sinner, from skiing to his first tennis triumph in the ATP |url=https://www.dovesciare.it/news/2020-11-14/jannik-sinner-dallo-sci-al-primo-trionfo-tennistico-atp |website=Dove Sciare |access-date=15 November 2020 |date=14 November 2020 |language=it |archive-date=26 January 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210126200337/https://www.dovesciare.it/news/2020-11-14/jannik-sinner-dallo-sci-al-primo-trionfo-tennistico-atp |url-status=live }}</ref> Ima starijeg posvojenog brata Marka, koji je rođen u [[Rusija|Rusiji]] [[1998.]] godine.<ref>{{Cite web |date=30 January 2024 |title=The Story of Jannik Sinner's Brother |url=https://www.ilmessaggero.it/en/the_story_of_jannik_sinner_s_brother-7904038.html |access-date=27 June 2024 |website=ilmessaggero.it |language=en |archive-date=27 June 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240627200155/https://www.ilmessaggero.it/en/the_story_of_jannik_sinner_s_brother-7904038.html |url-status=live }}</ref><ref name=atp-profile>{{cite web|title=Jannik Sinner|url=https://www.atptour.com/en/players/jannik-sinner/s0ag/overview|website=ATP Tour|access-date=22 April 2019|archive-date=16 May 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210516020601/https://www.atptour.com/en/players/jannik-sinner/s0ag/overview|url-status=live}}</ref> U dobi od tri godine počeo je skijati, a na prva je natjecanja išao već s osam godina. Tenis je počeo igrati u dobi od sedam godina.<ref name=":6">{{Cite book |last1=Anderloni |first1=Enzo |title=Diventare Sinner |last2=Dell'Edera |first2=Michelangelo |last3=Mastroluca |first3=Alessandro |date=5 July 2024 |publisher=Giunti Editore |isbn=978-8809921566 |edition=1st |location=Italy |publication-date=15 May 2024 |language=it |trans-title=Becoming Sinner}}</ref> Od sedme do dvanaeste godine bio je jedan od najboljih juniorskih skijaša u [[Italija|Italiji]] – godine [[2008.]], u dobi od sedam godina, pobijedio je u nacionalnom prvenstvu u [[veleslalom]]u, a [[2012.]] godine, u dobi od jedanaest godina, bio je nacionalni doprvak.<ref name=":2">{{Cite web|url=https://www.interviewmagazine.com/culture/jannik-sinner-is-ready-for-tennis-superstardom|title=Jannik Sinner Is Ready for Tennis Superstardom|first=Mekala|last=Rajagopal|date=1 May 2023|website=Interview Magazine|access-date=27 January 2024|archive-date=27 January 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240127214759/https://www.interviewmagazine.com/culture/jannik-sinner-is-ready-for-tennis-superstardom|url-status=live}}</ref><ref name=times>{{Cite news|url=https://www.thetimes.com/sport/tennis/article/jannik-sinner-the-rising-teenage-star-like-a-young-federer-b6wzt37qb|title=Jannik Sinner: the rising teenage star 'like a young Federer'|first=Stuart|last=Fraser|date=17 January 2020|access-date=17 January 2020|website=The Sunday Times|archive-date=8 October 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201008202405/https://www.thetimes.co.uk/article/jannik-sinner-the-rising-teenage-star-like-a-young-federer-b6wzt37qb|url-status=live}}</ref><ref name=sinless>{{cite web |title=Il tennista senza peccato – Jannik Sinner |trans-title=The Sinless Tennis Player – Jannik Sinner |url=https://m.dagospia.com/jannik-sinner-a-otto-anni-era-uno-sciatore-provetto-poi-arrivo-secondo-e-decise-di-219940 |website=Dagospia |access-date=15 November 2020 |language=it |date=24 November 2019 |archive-date=7 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211107074119/https://m.dagospia.com/jannik-sinner-a-otto-anni-era-uno-sciatore-provetto-poi-arrivo-secondo-e-decise-di-219940 |url-status=live }}</ref><ref name=tv6>{{cite web | url-status = dead | last=Stonham |first=Marcus |title=Much More Than A "Sinner": Jannik Sinner, The Young Italian Who Goes For Everything At Roland Garros |url=https://tv6.news/much-more-than-a-sinner-jannik-sinner-the-young-italian-who-goes-for-everything-at-roland-garros/ | archive-url = https://web.archive.org/web/20201021151854/https://tv6.news/much-more-than-a-sinner-jannik-sinner-the-young-italian-who-goes-for-everything-at-roland-garros/ | archive-date = 21 October 2020 |website=TV6 |access-date=15 November 2020 | date = 2 October 2020}}</ref> Dok je trenirao skijanje, Sinner je odustao od tenisa na jednu godinu prije nego ga je otac pogurao da se vrati tenisu.<ref name="forbes">{{cite web |last=Rossingh |first=Danielle |title=Meet The Former Ski Champ Who Could Be The 'Next Roger Federer' |url=https://www.forbes.com/sites/daniellerossingh/2020/02/26/meet-the-former-ski--champ-who-could-be-the-next-roger-federer/?sh=56cbd0ef5181 |website=Forbes |access-date=15 November 2020 |date=26 February 2020 |archive-date=7 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211107074348/https://gum.criteo.com/syncframe?origin=publishertag&topUrl=forbes.com |url-status=live }}</ref> Kada je ponovo uzeo reket u ruke, njegov prvi redovni trener postao je Heribert Mayr.<ref>{{cite web |title=Heribert Mayr, uno dei primi coach di Sinner: "Se lo rimontavo al tie-break piangeva di rabbia" |trans-title=Heribert Mayr, one of Sinner's first coaches: "If I got him back at the tie-break he would cry with anger" |url=https://www.ubitennis.com/blog/2020/05/26/heribert-mayr-uno-dei-primi-coach-di-sinner-se-lo-rimontavo-al-tie-break-piangeva-di-rabbia/ |website=Ubi Tennis |date=26 May 2020 |language=it |access-date=15 November 2020 |archive-date=11 June 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200611165614/https://www.ubitennis.com/blog/2020/05/26/heribert-mayr-uno-dei-primi-coach-di-sinner-se-lo-rimontavo-al-tie-break-piangeva-di-rabbia/ |url-status=live }}</ref> Djed ga je vodio u Teniski kamp San Giorgio rano ujutro gdje je imao individualne sate s Mayrom zato što nije bilo djece njegove dobi koja su bila jednako dobra kao on.<ref name=":6"/> Međutim, tenis mu je u tom periodu bio tek treći prioritet, nakon skijanja i [[nogomet]]a.<ref name="five-things">{{cite web |title=Five Things To Know About Jannik Sinner |url=https://www.atptour.com/en/news/five-things-to-know-jannik-sinner |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |date=23 May 2020 |archive-date=19 January 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210119062000/https://www.atptour.com/en/news/five-things-to-know-jannik-sinner |url-status=live }}</ref><ref name="spotlight">{{cite web |title=First-Time Winner Spotlight: Jannik Sinner |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-first-time-winner-spotlight-sofia-2020 |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |date=14 November 2020 |archive-date=2 March 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210302174929/https://www.atptour.com/en/news/sinner-first-time-winner-spotlight-sofia-2020 |url-status=live }}</ref> Tijekom jutra bi se natjecao u skijanju, a poslijepodne bi igrao nogomet za lokalni AFC Sexten.<ref name=":6"/> U dobi od 13 godina, Sinner je odustao od skijanja i nogometa te se odlučio posvetiti tenisu zbog fizičke konstitucije; bio je visok, mršav i imao samo 35 kilograma.<ref name=":6"/> Također mu se više sviđalo natjecati se u individualnom sportu jer je imao više utjecaja na ishod.<ref name="spotlight"/><ref name=":1">{{Cite web |last=Aguire |first=Abby |date=4 April 2024 |title=The Stunning Rise of Tennis's Jannik Sinner |url=https://www.vogue.com/article/profile-jannik-sinner-june-2024 |access-date=27 June 2024 |website=[[Vogue (magazine)|Vogue]] |language=en-US |archive-date=27 June 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240627191926/https://www.vogue.com/article/profile-jannik-sinner-june-2024 |url-status=live }}</ref> Samostalno se preselio u [[Bordighera|Bordigheru]] kako bi trenirao u [[Teniski centar Piatti|Teniskom centru Piatti]] pod [[Riccardo Piatti|Riccardom Piattijem]] i Massimom Sartorijem, što su njegovi roditelji podržali.<ref name=atp-profile/><ref name=sinless/><ref name=forbes/> Tamo je isprva živio s obitelji svog trenera, Luke Cvjetkovića, a kasnije se preselio u stan zajedno s još dvojicom dječaka.<ref name=":6"/><ref name=roland-garros>{{cite web |last=Rossingh |first=Danielle |title=Jannik Sinner: Ski champ to tennis star |url=https://www.rolandgarros.com/en-us/article/jannik-sinner-interview-rg2020-ski-champ-tennis-star |website=Roland Garros |access-date=15 November 2020 |date=29 September 2020 |archive-date=28 November 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201128112701/https://www.rolandgarros.com/en-us/article/jannik-sinner-interview-rg2020-ski-champ-tennis-star |url-status=live }}</ref> Prije nego se potpuno posvetio treninzima s Piattijem, Sinner je bio igrao samo dva puta tjedno. Istovremeno je završio privatnu ekonomsku školu Institut Walther u [[Bolzano|Bolzanu]].<ref name=":6"/> Juniorsku karijeru započeo je u sklopu [[ITF Junior Circuit]]a. Iako nije imao značajnih uspjeha kao junior, već je na kraju [[2017.]] godine prešao na seniorsku razinu. Kao junior, nikada nije igrao u glavnom turniru nekog turnira prve razine niti je igrao na juniorskim [[Grand Slam]] turnirima. Jedini veći juniorski turnir na kojemu je igrao bio je [[Trofeo Bonfiglio]]. Nakon što je [[2017.]] godine ispao u prvom kolu jakog juniorskog turnira u matičnoj zemlji, sljedeće je godine došao do četvrtfinala i bio je to jedini juniorski turnir koji je odigrao te godine. Zbog činjenice da nije imao zapaženih rezultata kao junior, Sinnerov je najbolji plasman na juniorskoj listi bilo 133. mjesto.<ref name="itf-junior-singles">{{cite web |title=Jannik Sinner Juniors Singles Activity |url=https://www.itftennis.com/en/players/jannik-sinner/800405198/ita/jt/s/activity/#pprofile-info-tabs |website=ITF Tennis |access-date=15 November 2020 |archive-date=25 January 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210125105300/https://www.itftennis.com/en/players/jannik-sinner/800405198/ita/jt/s/activity/#pprofile-info-tabs |url-status=live }}</ref> == Profesionalna karijera == === Debi, NextGen naslov i ulazak u top 50 (2018. – 2020.) === Sinner je [[2018.]] godine počeo igrati u sklopu [[ITF Men's Circuit]] toura, međutim zbog lošeg je rankinga imao direktan plasman samo na [[ITF Futures]] turnire. Ipak, u drugoj polovici godine počeo je dobivati pozivnice za [[ATP Challenger Tour]] turnire;<ref name="itf-singles">{{cite web |title=Jannik Sinner Men's Singles Activity |url=https://www.itftennis.com/en/players/jannik-sinner/800405198/ita/mt/s/activity/ |website=ITF Tennis |access-date=15 November 2020 |archive-date=16 November 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201116165816/https://www.itftennis.com/en/players/jannik-sinner/800405198/ita/mt/s/activity/ |url-status=live }}</ref> godinu je završio sa samo jednim ITF naslovom i to u parovima<ref name="itf-doubles">{{cite web |title=Jannik Sinner Men's Doubles Activity |url=https://www.itftennis.com/en/players/jannik-sinner/800405198/ita/mt/d/activity/ |website=ITF Tennis |access-date=15 November 2020 |archive-date=16 November 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201116200742/https://www.itftennis.com/en/players/jannik-sinner/800405198/ita/mt/d/activity/ |url-status=live }}</ref> te na 551. mjestu godišnje liste.<ref name="atp-rankings">{{cite web |title=Jannik Sinner Rankings History |url=https://www.atptour.com/en/players/jannik-sinner/s0ag/rankings-history |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |archive-date=14 October 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201014014927/https://www.atptour.com/en/players/jannik-sinner/s0ag/rankings-history |url-status=live }}</ref> Prvi Challenger osvojio je [[2019.]] godine u [[Bergamo|Bergamu]] u dobi od 17 godina i 6 mjeseci, iako do tog turnira nije imao nijednu pobjedu na Challenger razini. Postao je prva osoba rođena [[2001.]] godine koja je došla do finala nekog Challengera te najmlađi Talijan s titulom; taj mu je turnir donio skok od 200 mjesta na rang listi te je došao do 324. mjesta.<ref>{{cite web|url=http://www.tennis-tourtalk.com/40599/sinner-sweeps-into-bergamo-challenger-final|title=Sinner Sweeps Into Bergamo Challenger Final|date=23 February 2019|access-date=23 February 2019|website=Tennis TourTalk|archive-date=20 January 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210120013948/https://www.tennis-tourtalk.com/40599/sinner-sweeps-into-bergamo-challenger-final|url-status=live}}</ref><ref name=bergamo>{{cite web | url = https://www.atptour.com/en/news/bergamo-challenger-2019-sinner | title = Sinner's Stunner: 17-Year-Old Reflects On Maiden Title | website = ATP Tour | date = 26 February 2019 | access-date = 26 February 2019 | last = Meiseles | first = Josh | archive-date = 27 July 2019 | archive-url = https://web.archive.org/web/20190727130402/https://www.atptour.com/en/news/bergamo-challenger-2019-sinner | url-status = live }}</ref> Nakon dvije ITF Futures titule, Sinnerov prvi ATP nastup bio je u svojstvu ''lucky losera'' na [[Hungarian Open]]u [[2019.]] godine, gdje je pobijedio [[Máté Valkusz|Mátéa Valkusza]], domaćeg igrača s pozivnicom.<ref name="first-match-win">{{cite web |title=On This Day In 2019: Sinner Steps Into The Spotlight |url=https://www.atptour.com/en/news/on-this-day-sinner-budapest-2019-first-atp-win |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |date=24 April 2020 |archive-date=2 May 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200502063848/https://www.atptour.com/en/news/on-this-day-sinner-budapest-2019-first-atp-win |url-status=live }}</ref> Nakon te prve pobjede na ATP Touru, tjedan kasnije izgubio je finale Challengera u [[Ostrava|Ostravi]] od [[Kamil Majchrzak|Kamila Majchrzaka]].<ref>{{cite web |title=Majchrzak Cruises Past Sinner To Clinch Ostrava Challenger Title |url=http://www.tennis-tourtalk.com/43465/majchrzak-cruises-past-sinner-to-clinch-ostrava-challenger-title |website=Tennis TourTalk |access-date=15 November 2020 |date=5 May 2019 |archive-date=16 January 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210116145940/https://www.tennis-tourtalk.com/43465/majchrzak-cruises-past-sinner-to-clinch-ostrava-challenger-title |url-status=live }}</ref> [[File:Jannik Sinner after winning NextGen ATP Finals in Milan, 2019.jpg|thumb|320px|Jannik Sinner s peharom pobjednika [[Next Gen ATP Finals|Next Gen ATP Finalsa]] [[2019.]] godine.]] U drugoj polovici [[2019.]] godine, Sinner je sve češće igrao na ATP razini.<ref name="atp-activity">{{cite web |title=Jannik Sinner Player Activity |url=https://www.atptour.com/en/players/jannik-sinner/s0ag/player-activity |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |archive-date=1 September 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200901011505/https://www.atptour.com/en/players/jannik-sinner/s0ag/player-activity |url-status=live }}</ref> Prvu [[ATP Masters 1000 turniri|Masters 1000]] pobjedu imao je na [[Italian Open]]u protiv [[Steve Johnson (teniser)|Stevea Johnsona]], a nakon sljedeće pobjede na [[Croatia Open Umag|Croatia Openu]] u [[Umag]]u, probio se u prvih 200.<ref name=atp-rankings/> Sljedećeg mjeseca osvojio je Challenger u [[Lexington, Kentucky|Lexingtonu]], postavši jedan od tek jedanaest sedamnaestogodišnjaka s više od jedne titule na Challengerima.<ref>{{cite web |title=Challenger Q&A: Sinner, 17, Joins Elite Company With Lexington Title |url=https://www.atptour.com/en/news/lexington-challenger-2019-sinner |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |archive-date=21 January 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210121221201/https://www.atptour.com/en/news/lexington-challenger-2019-sinner |url-status=live }}</ref> Iste godine izborio je i svoj prvi [[Grand Slam]] nastup,<ref>{{cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/us-open-qualifying-2019-day-4-sinner-chung|title=Sinner, Chung Lead US Open Qualifiers|date=24 August 2019|access-date=24 August 2019|website=ATP Tour|archive-date=18 April 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210418233916/https://www.atptour.com/en/news/us-open-qualifying-2019-day-4-sinner-chung|url-status=live}}</ref> ali je u prvom kolu [[US Open]]a ispao od [[Stan Wawrinka|Stana Wawrinke]].<ref name=atp-activity/> Uz to, imao je i vrlo snažan kraj sezone. Nakon što se nastupom na [[European Open]]u u [[Antwerpen]]u, gdje je na putu do polufinala<ref>{{cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-tiafoe-antwerp-2019-friday|title=Sinner In The Semis: #NextGenATP Italian Makes Breakthrough In Antwerp|date=18 October 2019|access-date=18 October 2019|website=ATP Tour|archive-date=9 October 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201009120936/https://www.atptour.com/en/news/sinner-tiafoe-antwerp-2019-friday|url-status=live}}</ref> izbacio i prvog nositelja turnira [[Gaël Monfils|Gaëla Monfilsa]],<ref>{{cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/monfils-sinner-antwerp-2019-thursday|title=18-Year-Old Shining: Sinner Shocks Monfils In Antwerp|date=17 October 2019|access-date=17 October 2019|website=ATP Tour|archive-date=11 October 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201011165955/https://www.atptour.com/en/news/monfils-sinner-antwerp-2019-thursday|url-status=live}}</ref> probio u prvih 100 tenisača svijeta,<ref name=atp-rankings/> dobio je pozivnicu za [[Next Gen ATP Finals]], gdje je bio najlošije rangirani tenisač.<ref>{{cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/field-is-set-next-gen-atp-finals-2019|title=Kecmanovic, Humbert, Ymer, Sinner complete the 21-and-under field|date=25 October 2019|access-date=25 October 2019|website=ATP Tour|archive-date=13 September 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200913000706/https://www.atptour.com/en/news/field-is-set-next-gen-atp-finals-2019|url-status=live}}</ref> U grupnoj je fazi pobijedio [[Frances Tiafoe|Francesa Tiafoea]] i [[Mikael Ymer|Mikaela Ymera]] te je, uz poraz od [[Ugo Humbert|Ugoa Humberta]], izborio polufinale. Tu je pobijedio [[Miomir Kecmanović|Miomira Kecmanovića]], nakon čega je u finalu iznenadio prvog nositelja i tada 18. igrača svijeta, [[Alex de Minaur|Alexa de Minaura]].<ref>{{cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/de-minaur-sinner-milan-2019-saturday|title=Sinner Stuns De Minaur For Milan Title|date=9 November 2019|access-date=9 November 2019|website=ATP Tour|archive-date=19 April 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210419162349/https://www.atptour.com/en/news/de-minaur-sinner-milan-2019-saturday|url-status=live}}</ref> Godinu je završio kao 78. tenisač svijeta, najmlađi u prvih 80 još od [[Rafael Nadal|Rafaela Nadala]] [[2003.]] godine te je dobio nagradu za [[ATP Debitant godine|debitanta godine]]<ref name="newcomer">{{cite web |title=Sinner Honoured With Newcomer of the Year Award |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-atp-awards-2019-newcomer-of-the-year |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |date=19 December 2019 |archive-date=18 April 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210418233923/https://www.atptour.com/en/news/sinner-atp-awards-2019-newcomer-of-the-year |url-status=live }}</ref> i [[Gazzettine sportske nagrade|Gazzettinu sportsku nagradu]] za nastup godine na račun pobjede protiv de Minaura.<ref>{{Cite web |last=Colle |first=Lorenzo |date=19 December 2019 |title=Gazzetta Sports Awards 2019: premiati Berrettini e Sinner |url=https://www.ubitennis.com/blog/2019/12/19/gazzetta-sports-awards-2019-premiati-berrettini-e-sinner/ |access-date=11 July 2024 |website=Ubitennis |language=it-IT}}</ref> Početak sljedeće sezone obilježio je prvom pobjedom na [[Grand Slam]]u, pobijedivši [[Max Purcell|Maxa Purcella]] u prvom kolu [[Australian Open]]a, odnosno prvom Top 10 pobjedom, protiv [[David Goffin|Davida Goffina]] u [[Rotterdam Open|Rotterdamu]].<ref>{{cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-goffin-rotterdam-2020-thursday|title=Sinner Shines For First Top 10 Win In Rotterdam|date=13 February 2020|access-date=13 February 2020|website=ATP Tour|archive-date=8 October 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201008011849/https://www.atptour.com/en/news/sinner-goffin-rotterdam-2020-thursday|url-status=live}}</ref> Nakon pauze zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]] i poraza u prvom kolu [[US Open]]a od [[Karen Hačanov|Karena Hačanova]] imao je nekoliko solidnih nastupa u Europi,<ref>{{cite web |title=Dimitrov Impressed By Sinner: 'He Can Only Get Better' |url=https://www.atptour.com/en/news/dimitrov-sinner-reaction-rome-2020 |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |date=18 September 2020 |archive-date=8 October 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201008181214/https://www.atptour.com/en/news/dimitrov-sinner-reaction-rome-2020 |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |title=Alex Zverev beats Jannik Sinner to keeps hopes of Cologne Double Alive |url=https://www.eurosport.com/tennis/atp-cologne-1/2020/alex-zverev-beats-jannik-sinner-to-keeps-hopes-of-cologne-double-alive_sto7966175/story.shtml |website=Eurosport |access-date=15 November 2020 |date=25 October 2020 |archive-date=30 November 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201130133733/https://www.eurosport.com/tennis/atp-cologne-1/2020/alex-zverev-beats-jannik-sinner-to-keeps-hopes-of-cologne-double-alive_sto7966175/story.shtml |url-status=live }}</ref> uključujući i četvrtfinale [[Roland-Garros]]a, gdje ga je pobijedio [[Rafael Nadal]].<ref>{{cite web |title=Sinner Eliminates Zverev To Reach Maiden Major Quarter-final |url=https://www.atptour.com/en/news/zverev-sinner-roland-garros-2020-day-8 |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |date=4 October 2020 |archive-date=18 April 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210418233919/https://www.atptour.com/en/news/zverev-sinner-roland-garros-2020-day-8 |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |title=Forget Tomorrow, Sinner is A Clear & Present Danger |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-roland-garros-2020-qf-reaction |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |archive-date=12 October 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201012122854/https://www.atptour.com/en/news/sinner-roland-garros-2020-qf-reaction |url-status=live }}</ref> Sezonu je završio osvajanjem svoje prve ATP titule na [[Sofia Open]]u, gdje je u finalu pobijedio [[Vasek Pospisil|Vaseka Pospisila]].<ref>{{cite web |title=One Year On, Sinner Earns Second De Minaur Victory |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-de-minaur-sofia-2020-thursday |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |date=12 November 2020 |archive-date=24 January 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210124064833/https://www.atptour.com/en/news/sinner-de-minaur-sofia-2020-thursday |url-status=live }}</ref> Sinner je tako postao najmlađi Talijan s titulom od početka Open ere te najmlađi osvajač ATP titule od [[Kei Nishikori|Keija Nishikorija]] [[2008.]] godine.<ref>{{cite web |title=Sinner Makes Italian History In Sofia |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-mannarino-sofia-2020-friday#:~:text=Jannik%20Sinner%20became%20the%20youngest,reach%20the%20Sofia%20Open%20final. |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |date=13 November 2020 |archive-date=19 April 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210419072654/https://www.atptour.com/en/news/sinner-mannarino-sofia-2020-friday#:~:text=Jannik%20Sinner%20became%20the%20youngest,reach%20the%20Sofia%20Open%20final. |url-status=live }}</ref><ref name="maiden-title">{{cite web |title=Sinner The Winner: Jannik Clinches Maiden ATP Tour Title In Sofia |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-pospisil-sofia-2020-saturday-final |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |date=14 November 2020 |archive-date=2 February 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210202031951/https://www.atptour.com/en/news/sinner-pospisil-sofia-2020-saturday-final |url-status=live }}</ref> Godinu je završio na 37. mjestu.<ref name=atp-rankings/> === Ulazak u top 10 (2021. – 2022.) === Uspjeh s kraja prethodne sezone nastavljen je početkom [[2021.]] godine kada je osvojio [[Great Ocean Road Open]],<ref name="second-title">{{cite web |title=#NextGenATP Sinner Extends Streak, Wins Great Ocean Road Open Title |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-travaglia-great-ocean-road-open-2021-sunday |website=ATP Tour |access-date=16 April 2021 |date=7 February 2021 |archive-date=1 March 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210301163744/https://www.atptour.com/en/news/sinner-travaglia-great-ocean-road-open-2021-sunday |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |title=Sinner Saves M.P., Gains Khachanov Revenge At Great Ocean Road Open |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-khachanov-travaglia-great-ocean-road-open-2021-saturday |website=ATP Tour |access-date=16 April 2021 |date=6 February 2021 |archive-date=1 March 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210301163833/https://www.atptour.com/en/news/sinner-khachanov-travaglia-great-ocean-road-open-2021-saturday |url-status=live }}</ref> postavši tako najmlađi igrač s dvije uzastopne ATP titule još od Nadalovog niza iz [[2005.]] godine.<ref name=second-title/> Njegova serija od deset uzastopnih pobjeda prekinuta je u prvom kolu [[Australian Open]]a, kada ga je u pet setova pobijedio [[Denis Shapovalov]].<ref>{{cite web |last=Abulleil |first=Reem |title=Match of the Day: Shapovalov sinks Sinner in epic |url=https://ausopen.com/articles/news/match-day-shapovalov-sinks-sinner-epic |website=Australian Open |access-date=16 April 2021 |date=9 February 2021 |archive-date=16 April 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210416091733/https://ausopen.com/articles/news/match-day-shapovalov-sinks-sinner-epic |url-status=live }}</ref> Veliki uspjeh postigao je na [[Miami Open]]u, gdje je došao do svog prvog Masters 1000 finala,<ref>{{cite web |last=Eichenholz |first=Andrew |title=How Sinner Is Storming Down His 'Long Road' |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-miami-2021-sf-reaction |website=ATP Tour |access-date=16 April 2021 |date=2 April 2021 |archive-date=16 April 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210416091730/https://www.atptour.com/en/news/sinner-miami-2021-sf-reaction |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web|title=Sinner Strikes Late To Reach Maiden ATP Masters 1000 Final|url=https://www.atptour.com/en/news/bautista-agut-sinner-miami-2021-day-10|website=ATP Tour|access-date=16 April 2021|archive-date=16 April 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210416091731/https://www.atptour.com/en/news/bautista-agut-sinner-miami-2021-day-10|url-status=live}}</ref> ali je izgubio od [[Hubert Hurkacz|Huberta Hurkacza]].<ref>{{cite web |last=Carayol |first=Tumaini |title=Hubert Hurkacz sees off Jannik Sinner to win Masters final in Miami |url=https://www.theguardian.com/sport/2021/apr/04/hubert-hurkacz-sees-off-jannik-sinner-to-win-masters-final-in-miami |website=The Guardian |access-date=16 April 2021 |date=4 April 2021 |archive-date=16 April 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210416091731/https://www.theguardian.com/sport/2021/apr/04/hubert-hurkacz-sees-off-jannik-sinner-to-win-masters-final-in-miami |url-status=live }}</ref> Na [[Roland-Garros]]u ga je ponovo izbacio Nadal,<ref>{{Cite web|url = https://indianexpress.com/article/sports/tennis/french-open-2021-nadal-vs-sinner-fourth-round-result-7348612/|title = Rafael Nadal ousts Jannik Sinner to march into 15th French Open quarter-final|date = 8 June 2021|access-date = 8 June 2021|archive-date = 8 June 2021|archive-url = https://web.archive.org/web/20210608141537/https://indianexpress.com/article/sports/tennis/french-open-2021-nadal-vs-sinner-fourth-round-result-7348612/|url-status = live}}</ref> dok je na [[Wimbledon (tenis)|Wimbledonu]] ispao u prvom kolu. [[File:Sinner RG21 (59) (51376300983).jpg|thumb|220px|left|Jannik Sinner na [[Roland-Garros 2021.|Roland-Garrosu 2021.]] godine.]] U paru s [[Reilly Opelka|Reillyjem Opelkom]] osvojio je svoj prvi naslov u parovima na [[Atlanta Open]]u,<ref>{{Cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/atlanta-2021-doubles-final|title=Reilly Opelka & Jannik Sinner Make Perfect Team Debut in Atlanta |work=ATP Tour |access-date=9 August 2021|archive-date=5 August 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210805134851/https://www.atptour.com/en/news/atlanta-2021-doubles-final|url-status=live}}</ref> a pobjedom protiv [[Mackenzie McDonald|Mackenzieja McDonalda]] osvojio je i [[Citi Open]] u [[Washington, D.C.|Washingtonu]], što mu je bio treći turnir ukupno i prvi ATP 500 naslov.<ref>{{Cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-brooksby-washington-2021-saturday|title=Jannik Sinner Halts Jenson Brooksby in #NextGenATP Clash to Reach Washington Final |work=ATP Tour |access-date=9 August 2021|archive-date=8 August 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210808130741/https://www.atptour.com/en/news/sinner-brooksby-washington-2021-saturday|url-status=live}}</ref> Postao je tako prvi Talijan s titulom na Citi Openu te najmlađi ATP 500 pobjednik, odnosno prvi tinejdžer s ATP 500 pobjedom od uspostave kategorije [[2009.]] godine.<ref>{{Cite web| url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-mcdonald-washington-2021-final| title=Sinner Shines In Washington, Beats McDonald For First ATP 500 Title| work=ATP Tour| date=8 August 2021| access-date=9 August 2021| archive-date=9 August 2021| archive-url=https://web.archive.org/web/20210809003039/https://www.atptour.com/en/news/sinner-mcdonald-washington-2021-final| url-status=live}}</ref> Ovime je [[9. kolovoza]] [[2001.]] godine ušao među 15 najboljih tenisača svijeta. Nakon ispadanja u četvrtom kolu [[US Open]]a, Sinner je uspješno obranio naslov u [[Sofija|Sofiji]]<ref>{{cite web |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-monfils-sofia-final-2021-sunday |title=Sinner Beats Monfils, Retains Sofia Title |publisher=atptour.com |date=3 October 2021 |access-date=3 October 2021 |last=Jacot |first=Sam |archive-date=4 October 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211004204825/https://www.atptour.com/en/news/sinner-monfils-sofia-final-2021-sunday |url-status=live }}</ref> te je nadovezao naslov na [[European Open]]u u [[Antwerpen]]u, pobijedivši [[Diego Schwartzman|Diega Schwartzmana]] za svoj peti naslov u karijeri.<ref>{{Cite web|title=Jannik Sinner Marches Into Antwerp Final |url=https://www.atptour.com/en/news/www.atptour.com/en/news/sinner-harris-antwerp-2021-saturday|access-date=23 October 2021|website=ATP Tour|archive-date=23 October 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211023203551/https://www.atptour.com/en/news/www.atptour.com/en/news/sinner-harris-antwerp-2021-saturday|url-status=live}}</ref> Tako je postao najmlađi tenisač s pet ATP naslova još od [[Novak Đoković|Novaka Đokovića]], koji je imao 19 kada je to uspio.<ref>{{Cite web|url=https://www.tennis.com/baseline/articles/stat-of-the-day-sinner-youngest-man-to-win-five-atp-titles-since-djokovic|title=Stat of the Day: 20-year-old Sinner becomes youngest man to win five ATP titles since 19-year-old Djokovic|access-date=17 November 2021|archive-date=17 November 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211117002254/https://www.tennis.com/baseline/articles/stat-of-the-day-sinner-youngest-man-to-win-five-atp-titles-since-djokovic|url-status=live}}</ref> Nakon ulaska u polufinale [[Vienna Open]]a postao je prvi tenisač rođen u [[21. vijek|XXI. stoljeću]] koji je ušao među deset najboljih tenisača svijeta, što mu je donijelo status nositelja na [[Rolex Paris Masters]]u; tamo ga je porazio [[Carlos Alcaraz]], oduzevši mu tako priliku za direktan plasman na [[ATP Finals]]e.<ref>{{Cite web |url=https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-sinner-paris-2021-wednesday |title=Carlos Alcaraz Stops Jannik Sinner's Nitto ATP Finals Tilt &#124; ATP Tour &#124; Tennis |work=ATP Tour |access-date=3 November 2021 |archive-date=3 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211103183139/https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-sinner-paris-2021-wednesday |url-status=live }}</ref> Ipak, Sinner je bio prva alternativa te je upao u turnir nakon što se njegov sunarodnjak [[Matteo Berrettini]] povukao nakon svog prvog meča zbog ozljede abdomena.<ref>{{cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/berrettini-nitto-atp-finals-2021-withdrawal|title=Berrettini Withdraws From Nitto ATP Finals, Sinner Steps In|website=ATP Tour|access-date=16 November 2021|archive-date=17 November 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211117001919/https://www.atptour.com/en/news/berrettini-nitto-atp-finals-2021-withdrawal|url-status=live}}</ref> Sinner je pobijedio Hurkacza u drugom kolu te tako postao najmlađi pobjednik nekog meča na Finalsima još od [[Lleyton Hewitt|Lleytona Hewitta]] [[2000.]] godine te prva zamjena s pobjedom još od [[Janko Tipsarević|Janka Tipsarevića]] [[2011.]] godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-hurkacz-turin-2021-tuesday|title=Jannik Sinner Rocks Turin Debut with Hubert Hurkacz Win|website=ATP Tour|access-date=16 November 2021|archive-date=17 November 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211117001903/https://www.atptour.com/en/news/sinner-hurkacz-turin-2021-tuesday|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|url = https://www.eurosport.com/tennis/atp-finals/2021/jannik-sinner-v-hubert-hurkacz-atp-finals-live_sto8629938/story.shtml|title = ATP Finals 2021 – Jannik Sinner beats Hubert Hurkacz after replacing injured Matteo Berrettini|date = 16 November 2021|access-date = 16 November 2021|archive-date = 25 January 2022|archive-url = https://web.archive.org/web/20220125194300/https://www.eurosport.com/tennis/atp-finals/2021/jannik-sinner-v-hubert-hurkacz-atp-finals-live_sto8629938/story.shtml|url-status = live}}</ref> Turnir je završio porazom od [[Danil Medvedev|Danila Medvedeva]], što mu je ipak bilo dovoljno da završi godinu kao 10. tenisač svijeta. U finalnom krugu [[Davis Cup]]a pobijedio je [[John Isner|Johna Isnera]] i [[Marin Čilić|Marina Čilića]], ali je Italija ispala u četvrtfinalu od Hrvatske.<ref>{{Cite web|url=https://www.daviscup.com/en/draws-results/tie.aspx?id=M-DC-2021-FLS-E-M-USA-ITA-01|title=Davis Cup – Draws & Results|access-date=27 November 2021|archive-date=25 November 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211125095003/https://www.daviscup.com/en/draws-results/tie.aspx?id=M-DC-2021-FLS-E-M-USA-ITA-01|url-status=live}}</ref> Sljedeća sezona donijela je generalni napredak u smislu da je na velikim turnirima stizao sve dalje, ali bila je obilježena manjkom titula. Sinner je imao sasvim solidne nastupe na [[Australian Open]]u (četvrtfinale),<ref>{{Cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/de-minaur-sinner-australian-open-2022-monday|title=Sinner Stays Perfect, Downs De Minaur|work=ATP Tour |access-date=17 September 2022|archive-date=20 September 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220920170445/https://www.atptour.com/en/news/de-minaur-sinner-australian-open-2022-monday|url-status=live}}</ref> [[Miami Open]]u (predaja u četvrtfinalu),<ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/carreno-busta-sinner-miami-2022-sunday | title=Jannik Sinner Erases 5 Match Points to Edge Pablo Carreño Busta | work=ATP Tour | access-date=3 May 2022 | archive-date=3 May 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220503195747/https://www.atptour.com/en/news/carreno-busta-sinner-miami-2022-sunday | url-status=live }}</ref> [[Monte Carlo Masters]]u (četvrtfinale),<ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/rublev-sinner-monte-carlo-2022-thursday | title=Jannik Sinner Rallies Past Andrey Rublev, Reaches Second Straight ATP Masters 1000 QF | work=ATP Tour | access-date=3 May 2022 | archive-date=3 May 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220503200812/https://www.atptour.com/en/news/rublev-sinner-monte-carlo-2022-thursday | url-status=live }}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/zverev-sinner-monte-carlo-2022-qf | title=Alexander Zverev Wins Decisive Tie-break to Edge Jannik Sinner in Monte Carlo Classic | website=ATP Tour | access-date=3 May 2022 | archive-date=3 May 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220503200811/https://www.atptour.com/en/news/zverev-sinner-monte-carlo-2022-qf | url-status=live }}</ref> [[Madrid Open]]u (treće kolo),<ref>{{cite web | url=https://www.tennisworldusa.org/tennis/news/Tennis_Interviews/113285/jannik-sinner-reacts-to-saving-three-mps-in-stunning-comeback-win-in-madrid/ | title=Jannik Sinner reacts to saving three MPS in stunning comeback win in Madrid | date=2 May 2022 | access-date=3 May 2022 | archive-date=2 May 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220502214932/https://www.tennisworldusa.org/tennis/news/Tennis_Interviews/113285/jannik-sinner-reacts-to-saving-three-mps-in-stunning-comeback-win-in-madrid/ | url-status=live }}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/felix-sinner-zverev-musetti-madrid-2022-thursday|title=Felix Flies Past Sinner, Sets Zverev Showdown|publisher=[[Association of Tennis Professionals]]|date=5 May 2022|access-date=20 September 2022|archive-date=20 September 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220920173030/https://www.atptour.com/en/news/felix-sinner-zverev-musetti-madrid-2022-thursday|url-status=live}}</ref> [[Roland-Garros]]u (četvrto kolo)<ref>{{cite news | url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/rublev-through-french-open-last-eight-sinner-retires-injured-2022-05-30/ | title=Rublev through to French Open last eight as Sinner retires injured | newspaper=Reuters | date=30 May 2022 | last=Pretot | first=Julien | access-date=5 September 2022 | archive-date=5 September 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220905035540/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/rublev-through-french-open-last-eight-sinner-retires-injured-2022-05-30/ | url-status=live }}</ref> i [[Wimbledon (tenis)|Wimbledonu]] (četvrtfinale).<ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-ski-feature-june-2022 | title=Jannik Sinner: Skiing Sensation to Tennis Star | website=ATP Tour | access-date=28 June 2022 | archive-date=28 June 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220628001133/https://www.atptour.com/en/news/sinner-ski-feature-june-2022 | url-status=live }}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/djokovic-sinner-wimbledon-2022-tuesday | title=Novak Djokovic Recovers Two-Set Deficit to Sink Jannik Sinner at Wimbledon | website=ATP Tour | access-date=31 July 2022 | archive-date=7 July 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220707223755/https://www.atptour.com/en/news/djokovic-sinner-wimbledon-2022-tuesday | url-status=live }}</ref> U [[Madrid]]u je protiv [[Alex de Minaur|Alexa de Minaura]] ostvario 100. pobjedu u karijeri, za što mu je trebalo samo 147 mečeva;<ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-madrid-2022-wednesday | title=Jannik Sinner Captures 100th Win, Advances in Madrid | website=ATP Tour | access-date=4 May 2022 | archive-date=4 May 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220504224747/https://www.atptour.com/en/news/sinner-madrid-2022-wednesday | url-status=live }}</ref> jedina dva tenisača koji su brže došli do 100. pobjeda bili su [[Rafael Nadal]] (nakon 137 mečeva) i [[Novak Đoković]] (nakon 143 meča).<ref>{{cite web| url=https://www.atptour.com/en/news/tsitsipas-100-wins-tribute| title=Tsitsipas 100 wins tribute| work=ATP Tour| access-date=19 December 2022| archive-date=19 December 2022| archive-url=https://web.archive.org/web/20221219200152/https://www.atptour.com/en/news/tsitsipas-100-wins-tribute| url-status=live}}</ref> Svoje jedino finale te sezone igrao je na [[Croatia Open Umag|turniru u Umagu]], gdje je pobijedio branitelja naslova [[Carlos Alcaraz|Carlosa Alcaraza]] i osvojio svoj prvi naslov na zemlji te jedini naslov u [[2022.]] godini.<ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-sinner-umag-2022-sunday-final | title=Jannik Sinner Rallies Past Alcaraz to Umag Crown | website=ATP Tour | access-date=2 August 2022 | archive-date=1 August 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220801072818/https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-sinner-umag-2022-sunday-final | url-status=live }}</ref> Nakon ispadanja u trećem kolu i u [[National Bank Open|Montrealu]]<ref>{{cite web|url=https://www.tennismajors.com/atp/montreal-masters-carreno-busta-reaches-quarter-finals-617509.html|title=Montreal Masters: Carreno Busta reaches quarter-finals defeating Sinner, quarter finals are set|website=Tennis Majors|date=12 August 2022|access-date=20 September 2022|archive-date=20 September 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220920172438/https://www.tennismajors.com/atp/montreal-masters-carreno-busta-reaches-quarter-finals-617509.html|url-status=live}}</ref> i u [[Cincinnati Masters|Cincinnatiju]],<ref>{{Cite web |title=Félix Auger-Aliassime Saves 2 MPs, Stuns Jannik Sinner In Cincinnati |url=https://www.atptour.com/en/news/auger-aliassime-sinner-cincinnati-2022-thursday |access-date=20 August 2022 |website=ATP Tour |archive-date=30 August 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220830202751/https://www.atptour.com/en/news/auger-aliassime-sinner-cincinnati-2022-thursday |url-status=live }}</ref> uspio je doći do četvrtfinala [[US Open]]a,<ref>{{cite web | url= https://www.usopen.org/en_US/news/articles/2022-09-04/sinner_earns_latenight_win_against_nakashima_at_the_2022_us_open.html | title= Sinner earns late-night win against Nakashima at the 2022 US Open | access-date= 6 September 2022 | archive-date= 6 September 2022 | archive-url= https://web.archive.org/web/20220906041336/https://www.usopen.org/en_US/news/articles/2022-09-04/sinner_earns_latenight_win_against_nakashima_at_the_2022_us_open.html | url-status= live }}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-ivashka-us-open-2022-monday | title=Sinner Survives Service Yips & Five-Set Scare | website=ATP Tour | access-date=6 September 2022 | archive-date=6 September 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220906043355/https://www.atptour.com/en/news/sinner-ivashka-us-open-2022-monday | url-status=live }}</ref> gdje je ponovo igrao s Alcarazom. Alcaraz je pobijedio u pet setova nakon pet sati i petnaest minuta; meč je završio u 2:50 ujutro po lokalnom vremenu, što je rekord za najkasnije završeni meč u historiji turnira, te je postao drugi najduži meč u historiji US Opena.<ref>{{cite web | url=https://apnews.com/article/us-open-tennis-championships-sports-new-york-jannik-sinner-49a9b96ec94a29b6deaae56dc2b54c4e | title=Alcaraz tops Sinner at 2:50 a.m.; latest US Open finish ever | website=[[Associated Press]] | date=8 September 2022 | access-date=14 September 2022 | archive-date=12 September 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220912062839/https://apnews.com/article/us-open-tennis-championships-sports-new-york-jannik-sinner-49a9b96ec94a29b6deaae56dc2b54c4e | url-status=live }}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-sinner-us-open-2022-qf | title=Carlos Alcaraz Saves MP, Outlasts Jannik Sinner in Historic US Open QF Thriller | website=ATP Tour | access-date=14 September 2022 | archive-date=12 September 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220912010205/https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-sinner-us-open-2022-qf | url-status=live }}</ref> Kraj sezone bio je nešto lošiji. Iako je pomogao Italiji da dođe do posljednje faze [[Davis Cup]]a,<ref>{{Cite web|url=https://www.daviscupfinals.com/news/group-a-italy-v-argentina|title=Italy beats Argentina to book place in Final 8|access-date=17 September 2022|archive-date=17 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221017040143/https://www.daviscupfinals.com/news/group-a-italy-v-argentina|url-status=dead}}</ref> zbog ozljede u [[Sofija|Sofiji]] izbivao je s terena gotovo mjesec dana.<ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-rune-huesler-musetti-sofia-2022-saturday | title=Holger Rune Advances Past Jannik Sinner into Sofia Final | website=ATP Tour | access-date=1 November 2022 | archive-date=10 October 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20221010220432/https://www.atptour.com/en/news/sinner-rune-huesler-musetti-sofia-2022-saturday/ | url-status=live }}</ref> Igrao je još četvrfinale [[Erste Bank Open]]a,<ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/medvedev-sinner-vienna-2022-friday | title=Daniil Medvedev Sinks Jannik Sinner in Vienna | website=ATP Tour | access-date=1 November 2022 | archive-date=1 November 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20221101004045/https://www.atptour.com/en/news/medvedev-sinner-vienna-2022-friday | url-status=live }}</ref> dok je na [[Rolex Paris Masters]]u ispao u prvom kolu.<ref>{{cite news | url=https://www.atptour.com/en/news/huesler-sinner-paris-2022-monday | title=Marc-Andrea Huesler Stuns Jannik Sinner in Paris Opener | website=ATP Tour | access-date=1 November 2022 | archive-date=1 November 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20221101002302/https://www.atptour.com/en/news/huesler-sinner-paris-2022-monday | url-status=live }}</ref> Sezonu je završio kao 15. tenisač svijeta. === Davis Cup, Grand Slam naslovi i afera s dopingom (2023. – 2024.) === Nakon ispadanja na [[Adelaide International 1]]<ref>{{cite web |url=https://www.tennismajors.com/atp/adelaide-international-1-korda-makes-semi-finals-651723.html |title=Red-hot Korda takes out Sinner to reach semi-finals |website=tennismajors.com |date=6 January 2023 |access-date=25 November 2023 |archive-date=25 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231125225910/https://www.tennismajors.com/atp/adelaide-international-1-korda-makes-semi-finals-651723.html |url-status=live }}</ref> i [[Australian Open]] turnirima,<ref>{{cite web |url=https://www.theguardian.com/sport/2023/jan/22/tsitsipas-into-last-eight-of-australian-open-despite-sinners-best-efforts |title=Stefanos Tsitsipas marches on in Australian Open despite Sinner's best efforts |work=The Guardian |date=22 January 2023 |access-date=25 November 2023 |archive-date=25 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231125225910/https://www.theguardian.com/sport/2023/jan/22/tsitsipas-into-last-eight-of-australian-open-despite-sinners-best-efforts |url-status=live }}</ref> Sinner je u [[Montpellier]]u osvojio [[Open Sud de France]], svoj sedmi naslov u karijeri.<ref>{{cite news | url=https://www.atptour.com/en/news/cressy-sinner-montpellier-2023-sunday | title=Jannik Sinner Wins Montpellier Title | website=ATP Tour | access-date=18 February 2023 | archive-date=20 February 2023 | archive-url=https://web.archive.org/web/20230220030335/https://www.atptour.com/en/news/cressy-sinner-montpellier-2023-sunday | url-status=live }}</ref> U [[ABN AMRO Open|Rotterdamu]] je uspio doći do finala,<ref>{{cite web |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-tsitsipas-rotterdam-2023-thursday |title=Sinner Scores Tsitsipas Revenge to Reach Rotterdam QFS |website=atptour.com |date=16 February 2023 |access-date= |archive-date=16 February 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230216233123/https://www.atptour.com/en/news/sinner-tsitsipas-rotterdam-2023-thursday |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-wawrinka-rotterdam-2023-friday | title=Sinner Sails Past Wawrinka to Rotterdam SFS | access-date=18 February 2023 | archive-date=18 February 2023 | archive-url=https://web.archive.org/web/20230218214450/https://www.atptour.com/en/news/sinner-wawrinka-rotterdam-2023-friday | url-status=live }}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-griekspoor-rotterdam-2023-saturday | title=Sinner Serves Past Griekspoor, Sets Medvedev Final Clash in Rotterdam | website=ATP Tour | access-date=18 February 2023 | archive-date=18 February 2023 | archive-url=https://web.archive.org/web/20230218223858/https://www.atptour.com/en/news/sinner-griekspoor-rotterdam-2023-saturday | url-status=live }}</ref> gdje je izgubio od [[Danil Medvedev|Medvedeva]]. Nakon ispadanja u polufinalu [[BNP Paribas Open]]a u [[Indian Wells]]u od [[Carlos Alcaraz|Alcaraza]],<ref>{{Cite web |date=19 March 2023 |title=Carlos Alcaraz eclipses Jannik Sinner to reach Indian Wells final |url=https://www.independent.co.uk/sport/tennis/carlos-alcaraz-jannik-sinner-britain-neal-skupski-daniil-medvedev-b2303742.html |access-date=26 March 2023 |website=The Independent |archive-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230326033228/https://www.independent.co.uk/sport/tennis/carlos-alcaraz-jannik-sinner-britain-neal-skupski-daniil-medvedev-b2303742.html |url-status=live }}</ref> Sinner se uspio "osvetiti" u polufinalu [[Miami Open]]a,<ref>{{cite news |url=https://www.atptour.com/en/news/rublev-sinner-miami-2023-tuesday |title=Jannik Sinner Defeats Andrey Rublev in Miami |website=ATP Tour |date=28 March 2023 |access-date=28 March 2023 |archive-date=28 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230328173705/https://www.atptour.com/en/news/rublev-sinner-miami-2023-tuesday |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-ruusuvuori-miami-2023-wednesday |title=Sinner Overcomes Rain, Ruusuvuori to Reach Miami SFS |website=ATP Tour |date=29 March 2023 |access-date=29 March 2023 |archive-date=29 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230329224445/https://www.atptour.com/en/news/sinner-ruusuvuori-miami-2023-wednesday |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-sinner-miami-2023-sf |title=Sinner Storms Back to Beat Alcaraz in Miami SF, Ending Spaniard's No. 1 Reign |website=ATP Tour |date=30 March 2023 |access-date=1 April 2023 |archive-date=3 April 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230403133737/https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-sinner-miami-2023-sf |url-status=live }}</ref> čime je osujetio Alcarazove planove da se vrati na prvo mjesto;<ref>{{cite web | url=https://www.tennis.com/news/articles/the-point-of-the-year-by-jannik-sinner-and-carlos-alcaraz | title=Jannik Sinner wins the point of the year, then ends Carlos Alcaraz's hopes for a Sunshine Double | date=30 March 2023 | access-date=1 April 2023 | archive-date=2 April 2023 | archive-url=https://web.archive.org/web/20230402045713/https://www.tennis.com/news/articles/the-point-of-the-year-by-jannik-sinner-and-carlos-alcaraz | url-status=live }}</ref> u finalu je ponovo izgubio od Medvedeva, čime je omjer među njima došao do 0:6 u korist Rusa.<ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/medvedev-sinner-miami-2023-final | title=Daniil Medvedev Wins Maiden Miami Title, Fourth Trophy of 2023 | website=ATP Tour | date=31 March 2023 | access-date=2 April 2023 | archive-date=2 April 2023 | archive-url=https://web.archive.org/web/20230402191105/https://www.atptour.com/en/news/medvedev-sinner-miami-2023-final | url-status=live }}</ref> U [[Monte Carlo Masters|Monte Carlu]] je igrao svoje treće uzastopno Masters 1000 polufinale,<ref>{{cite web |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-musetti-monte-carlo-2023-qf |title=Sinner Reaches Third Straight ATP Masters 1000 SF in Monte-Carlo |website=ATP Tour |date=14 April 2023 |access-date=14 April 2023 |archive-date=14 April 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230414210638/https://www.atptour.com/en/news/sinner-musetti-monte-carlo-2023-qf |url-status=live }}</ref> dok je na [[Roland-Garros]]u iznanađujuće izgubio od [[Daniel Altmaier|Daniela Altmaiera]] u drugom kolu;<ref>{{cite web |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-altmaier-roland-garros-2023-thursday |title=Altmaier Saves 2 MPs To Stun Sinner At Roland Garros |website=ATP Tour |date=1 June 2023 |access-date=25 November 2023 |archive-date=26 September 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230926193120/https://www.atptour.com/en/news/sinner-altmaier-roland-garros-2023-thursday |url-status=live }}</ref> meč se igrao u pet setova i trajao je 5 sati i 26 minuta, čime je postao dotad najduži meč u Sinnerovoj karijeri<ref>{{cite web |url=https://www.tennismajors.com/roland-garros-news/roland-garros-altmaier-moves-into-third-round-685280.html |title=Sinner defeated by Altmaier in fifth longest match in Roland-Garros history |website=tennismajors.com |date=1 June 2023 |access-date=10 July 2023 |archive-date=18 July 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230718014218/https://www.tennismajors.com/roland-garros-news/roland-garros-altmaier-moves-into-third-round-685280.html |url-status=live }}</ref> te drugi najduži meč sezone.<ref>{{cite web |url=https://www.tennis.com/news/articles/daniel-altmaier-outlasts-jannik-sinner-in-five-hour-26-minute-roland-garros-epic |title=Daniel Altmaier outlasts Jannik Sinner in five-hour, 26-minute Roland Garros epic |website=tennis.com |date=1 June 2023 |access-date=10 July 2023 |archive-date=18 July 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230718013130/https://www.tennis.com/news/articles/daniel-altmaier-outlasts-jannik-sinner-in-five-hour-26-minute-roland-garros-epic |url-status=live }}</ref> Na [[Wimbledon (tenis)|Wimbledonu]] je došao do četvrtfinala,<ref>{{Cite news |last=Parkinson |first=Hannah Jane |date=9 July 2023 |title=Manic Sinner is no saint as he slips and slides into Wimbledon quarter-finals |work=The Guardian |url=https://www.theguardian.com/sport/2023/jul/09/livewire-jannik-sinner-beats-daniel-elahi-galan-to-progress-to-quarter-finals |access-date=12 July 2023 |issn=0261-3077 |archive-date=12 July 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230712011140/https://www.theguardian.com/sport/2023/jul/09/livewire-jannik-sinner-beats-daniel-elahi-galan-to-progress-to-quarter-finals |url-status=live }}</ref> gdje je izgubio od [[Novak Đoković|Novaka Đokovića]].<ref>{{Cite web |url=https://www.atptour.com/en/news/djokovic-sinner-wimbledon-2023-friday |title=Novak Djokovic Beats Jannik Sinner At Wimbledon {{!}} ATP Tour {{!}} Tennis |website=ATP Tour |date=14 July 2023 |access-date=13 August 2023 |archive-date=16 July 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230716193727/https://www.atptour.com/en/news/djokovic-sinner-wimbledon-2023-friday |url-status=live }}</ref> U kolovozu je u [[National Bank Open|Torontu]] osvojio svoj prvi Masters 1000 naslov, pobijedivši [[Alex de Minaur|Alexa de Minaura]] u finalu.<ref>{{Cite web |url=https://www.atptour.com/en/news/de-minaur-sinner-toronto-2023-sunday-final |title=Jannik Sinner Earns First Masters 1000 Crown In Toronto |website=ATP Tour |date=13 August 2023 |access-date=13 August 2023 |archive-date=13 August 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230813215835/https://www.atptour.com/en/news/de-minaur-sinner-toronto-2023-sunday-final |url-status=live }}</ref> Na [[China Open]]u je u polufinalu ponovo pobijedio Alcaraza da bi u finalu svladao Medvedeva, prvi put u sedam međusobnih mečeva.<ref>{{Cite web |url=https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-sinner-beijing-2023-sf |title=Sinner Races Away From Alcaraz After Marathon Start In Beijing SFs |website=ATP Tour |date=3 October 2023 |access-date=25 November 2023 |archive-date=5 January 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240105091402/https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-sinner-beijing-2023-sf |url-status=live }}</ref> Tako je došao do četvrtog mjesta na ATP listi, postavši prvi Talijan u Top 5 još od vremena [[Adriano Panatta|Adriana Panatte]].<ref>{{Cite web |url=https://www.atptour.com/en/news/medvedev-sinner-beijing-2023-final |title=Sinner Ends Medvedev Stranglehold, Clinches Beijing Crown |website=ATP Tour |date=4 October 2023 |access-date=25 November 2023 |archive-date=12 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231012124338/https://www.atptour.com/en/news/medvedev-sinner-beijing-2023-final |url-status=live }}</ref> Nakon ispadanja od [[Ben Shelton|Sheltona]] u [[Rolex Shanghai Masters|Šangaju]],<ref>{{Cite web |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-shelton-shanghai-2023-tuesday |title=Shelton Stuns Sinner In Shanghai |website=ATP Tour |date=10 October 2023 |access-date=25 November 2023 |archive-date=4 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231104102711/https://www.atptour.com/en/news/sinner-shelton-shanghai-2023-tuesday |url-status=live }}</ref> Sinner je došao do finala turnira u [[Beč]]u, gdje je drugi put za redom pobijedio Medvedeva.<ref>{{cite web |url=https://www.atptour.com/en/news/medvedev-sinner-vienna-2023-singles-final |title=Sinner Claws Past Medvedev, Triumphs In Vienna |website=ATP Tour |date=29 October 2023 |access-date=25 November 2023 |archive-date=5 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231205015106/https://www.atptour.com/en/news/medvedev-sinner-vienna-2023-singles-final |url-status=live }}</ref> Dobri nastupi osigurali su mu debitantski direktni nastup na [[ATP Finals]]ima, gdje je u grupnoj fazi pobijedio sva tri meča, uključujući i onaj protiv Đokovića;<ref>{{Cite web |url=https://www.atptour.com/en/news/djokovic-sinner-turin-2023-tuesday |title='Brave' Sinner Downs Djokovic, Nears Turin SFs |website=ATP Tour |date=14 November 2023 |access-date=20 November 2023 |archive-date=22 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231122013222/https://www.atptour.com/en/news/djokovic-sinner-turin-2023-tuesday |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.reuters.com/sports/tennis/sinner-beats-djokovic-atp-finals-cracker-2023-11-14/ |title=Sinner digs deep to down Djokovic in ATP Finals cracker |website=reuters.com |date=14 November 2023 |access-date=20 November 2023 |archive-date=15 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231115181741/https://www.reuters.com/sports/tennis/sinner-beats-djokovic-atp-finals-cracker-2023-11-14/ |url-status=live }}</ref> ipak, u ponovnom susretu protiv Đokovića u finalu, Sinner je izgubio.<ref>{{Cite web |url=https://www.tennis.com/news/articles/imperious-djokovic-wins-record-7th-atp-finals-title-by-beating-sinner-in-straight-sets |title=Novak Djokovic wins record seventh ATP Finals title, beats Jannik Sinner in straight sets |website=Tennis.com |date=19 November 2023 |access-date=20 November 2023 |archive-date=20 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231120044250/https://www.tennis.com/news/articles/imperious-djokovic-wins-record-7th-atp-finals-title-by-beating-sinner-in-straight-sets |url-status=live }}</ref> Nakon toga je nastupio za Italiju u završnoj fazi [[Davis Cup]]a, gdje je u četvrtfinalu pobijedio [[Tallon Griekspoor|Tallona Griekspoora]] i tako pomogao Italiji da prođe [[Davis Cup reprezentacija Nizozemske|Nizozemsku]].<ref>{{Cite web |url=https://www.atptour.com/en/news/davis-cup-final-8-2023-thursday |title=Sinner Doubles Up To Lead Italy Into Davis Cup Semi-finals |website=ATP Tour |date=23 November 2023 |access-date=25 November 2023 |archive-date=25 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231125230353/https://www.atptour.com/en/news/davis-cup-final-8-2023-thursday |url-status=live }}</ref> U polufinalu je uslijedio susret sa [[Davis Cup reprezentacija Srbije|Srbijom]], u sklopu kojeg je Sinner treći put u 12 dana igrao protiv Đokovića i pobijedio. Bio je to prvi Đokovićev poraz u singlu i Davis Cupu još od [[2011.]] godine kada ga je pobijedio [[Juan Martín del Potro]].<ref>{{Cite web |url=https://apnews.com/article/djokovic-sinner-serbia-italy-davis-cup-8d38c33f25774ff5e7dcefe47e52e4c0 |title=Sinner enjoys double success over Djokovic to lead Italy into the Davis Cup final |website=apnews.com |date=25 November 2023 |access-date=25 November 2023 |archive-date=4 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231204154642/https://apnews.com/article/djokovic-sinner-serbia-italy-davis-cup-8d38c33f25774ff5e7dcefe47e52e4c0 |url-status=live }}</ref> Uz to, Sinner je u trećem setu spasio tri uzastopne meč lopte, postavši tek četvrti igrač u historiji koji je pobijedio Đokovića nakon spašavanja meč lopti te prvi koji je spasio čak tri uzastopne meč lopte;<ref>{{Cite web |url=https://www.atptour.com/en/news/djokovic-sinner-serbia-italy-davis-cup-2023-sf |title=Sinner Saves 3 MPs To Beat Djokovic, Leads Italy To Davis Cup Final |website=atptour.com |date=25 November 2023 |access-date=27 November 2023 |archive-date=26 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231126235627/https://www.atptour.com/en/news/djokovic-sinner-serbia-italy-davis-cup-2023-sf |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.skysports.com/tennis/news/12110/13016292/davis-cup-italys-jannik-sinner-beats-novak-djokovic-in-both-singles-and-doubles-to-secure-a-2-1-victory-over-serbia |title=Davis Cup: Italy's Jannik Sinner beats Novak Djokovic in both singles and doubles to secure a 2–1 victory over Serbia |website=skysports.com |date=25 November 2023 |access-date=25 November 2023 |archive-date=9 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231209102132/https://www.skysports.com/tennis/news/12110/13016292/davis-cup-italys-jannik-sinner-beats-novak-djokovic-in-both-singles-and-doubles-to-secure-a-2-1-victory-over-serbia |url-status=live }}</ref> također je postao tek treći tenisač, nakon [[Rafael Nadal|Rafaela Nadala]] i [[Andy Murray|Andyja Murraya]] koji je dva puta pobijedio Đokovića u rasponu od 12 dana.<ref>{{Cite web |url=https://www.tennis.com/news/articles/stat-of-the-day-jannik-sinner-defeats-novak-djokovic-twice-in-12-days-nadal-murray |title=Stat of the Day: Jannik Sinner defeats Novak Djokovic twice in 12 days, joins exclusive list |website=tennis.com |date=25 November 2023 |access-date=27 November 2023 |archive-date=27 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231127014429/https://www.tennis.com/news/articles/stat-of-the-day-jannik-sinner-defeats-novak-djokovic-twice-in-12-days-nadal-murray |url-status=live }}</ref> Nakon toga je u paru s [[Lorenzo Sonego|Lorenzom Sonegom]] ponovo pobijedio Đokovića, koji je igrao u paru s [[Miomir Kecmanović|Kecmanovićem]], i osigurao Italiji ulazak u finale.<ref>{{Cite news |url=https://www.theguardian.com/sport/2023/nov/25/italy-into-davis-cup-final-after-sinners-stunning-comeback-sees-off-djokovic |title=Italy into Davis Cup final after Sinner's stunning comeback sees off Djokovic |work=The Guardian |date=25 November 2023 |access-date=25 November 2023 |archive-date=20 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231220231255/https://www.theguardian.com/sport/2023/nov/25/italy-into-davis-cup-final-after-sinners-stunning-comeback-sees-off-djokovic |url-status=live }}</ref> Tamo su Talijani pobijedili [[Davis Cup reprezentacija Australije|Australiju]] i osvojili svoj drugi naslov, prvi nakon [[1976.]] godine.<ref name=":0">{{Cite web |url=https://www.atptour.com/en/news/davis-cup-final-2023-italy-australia |title=Scintillating Sinner Leads Italy To Davis Cup Title |website=ATP Tour |date=26 November 2023 |access-date=27 November 2023 |archive-date=28 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231128151659/https://www.atptour.com/en/news/davis-cup-final-2023-italy-australia |url-status=live }}</ref> Tijekom dodjele ATP-ovih nagrada, Sinner je dobio nagradu za igrača s najvećim napretkom i nagradu za miljenika publike,<ref>{{Cite web |title=Jannik Sinner Wins Most Improved Player Of The Year Award For 2023 |url=http://www.atptour.com/en/news/sinner-atp-awards-2023-most-improved-player-of-the-year |access-date=2 July 2024 |website=ATP Tour |language=en |archive-date=17 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231217045747/https://www.atptour.com/en/news/sinner-atp-awards-2023-most-improved-player-of-the-year |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |title=Jannik Sinner Voted Fans' Favourite In 2023 ATP Awards |url=http://www.atptour.com/en/news/sinner-atp-awards-2023-fans-favourite-singles |access-date=2 July 2024 |website=ATP Tour |language=en |archive-date=18 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231218143517/https://www.atptour.com/en/news/sinner-atp-awards-2023-fans-favourite-singles |url-status=live }}</ref> dok su njegovi treneri [[Darren Cahill]] i [[Simone Vagnozzi]] podijelili nagradu za trenera godine.<ref>{{Cite web |title=2023 ATP Awards: Djokovic Joined By Sinner, Alcaraz, Auger-Aliassime, Fils Among Winners |url=http://www.atptour.com/en/news/atp-awards-2023-all-winners |access-date=2 July 2024 |website=ATP Tour |language=en}}</ref> Na Supertennis Awardsima dobio je nagradu za najboljeg tenisača.<ref>{{Cite web |title=Sinner premiato come miglior giocatore dell'anno: il tennis italiano in festa |url=https://www.today.it/sport/tennis/premi-migliori-supertennis-2023.html |access-date=11 July 2024 |website=Today |language=it |archive-date=11 July 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240711143727/https://www.today.it/sport/tennis/premi-migliori-supertennis-2023.html |url-status=live }}</ref> Početak sezone [[2024.]] godine bio je vrlo jak. Sinner je na [[Australian Open]]u prilično lako došao do novog polufinala, gdje je iznenađujuće pobijedio Đokovića, koji je tada bio prvi tenisač svijeta i branitelj naslova;<ref>{{Cite web |date=26 January 2024 |title=Sinner ends Djokovic's reign in Australian Open semifinals |url=https://www.espn.com/tennis/story/_/id/39391142/jannik-sinner-ends-novak-djokovic-australian-open-reign-semifinals |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240128162430/https://www.espn.com/tennis/story/_/id/39391142/jannik-sinner-ends-novak-djokovic-australian-open-reign-semifinals |archive-date=28 January 2024 |access-date=28 January 2024 |website=ESPN.com|agency=Associated Press}}</ref> bio je to Đokovićev prvi poraz na Australian Openu od [[2018.]] godine.<ref name="auto">{{Cite web|url=http://www.atptour.com/en/news/djokovic-sinner-australian-open-2024-sf|title=Jannik Sinner defeats Novak Djokovic to reach 2024 Australian Open final |website=ATP Tour|access-date=27 January 2024|archive-date=27 January 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240127210854/https://www.atptour.com/en/news/djokovic-sinner-australian-open-2024-sf|url-status=live}}</ref> U finalu je ponovo igrao protiv Medvedeva te je okrenuo 0:2 u setovima i tako došao do svog prvog [[Grand Slam]] naslova u karijeri; postao je prvi Talijan s osvojenim Australian Openom te tek treći Talijan ukupno, odnosno drugi u Open eri s nekim Grand Slam naslovom.<ref name="AO2024">{{Cite web |title=Sinner, winner: Italian takes first major at AO 2024 {{!}} AO |url=https://ausopen.com/articles/news/sinner-winner-italian-takes-first-major-ao-2024 |access-date=28 January 2024 |website=ausopen.com |language=en |archive-date=28 January 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240128231116/https://ausopen.com/articles/news/sinner-winner-italian-takes-first-major-ao-2024 |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.tennis.com/news/articles/stat-of-the-day-jannik-sinner-becomes-first-italian-man-to-win-a-grand-slam-title-in-48-years|title=Stat of the Day: Jannik Sinner becomes first Italian man to win a Grand Slam title in 48 years|access-date=28 January 2024|archive-date=28 January 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240128235718/https://www.tennis.com/news/articles/stat-of-the-day-jannik-sinner-becomes-first-italian-man-to-win-a-grand-slam-title-in-48-years|url-status=live}}</ref> Također je postao tek drugi tenisač koji je osvojio Australian Open nakon što je gubio 0:2 u setovima, nakon Nadala [[2022.]] godine, koji je na taj način pobijedio upravo Medvedeva. U [[Rotterdam]]u je nakon predaje [[Miloš Raonić|Miloša Raonića]] u četvrtfinalu došao do svoje 200. pobjede u karijeri, postavši prvi igrač rođen u [[21. vijek|XXI. vijeku]] kojemu je to uspjelo.<ref>{{Cite web |author-mask=TennisTV |date=16 February 2024 |title=200 ATP Wins for Jannik Sinner |url=https://twitter.com/TennisTV/status/1758613115032293858 |access-date=15 April 2024 |website=X |archive-date=16 February 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240216224703/https://twitter.com/TennisTV/status/1758613115032293858 |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.eurosport.com/tennis/atp-rotterdam/2024/jannik-sinner-struggling-a-little-bit-but-reaches-rotterdam-semi-finals-after-milos-raonic-retires-w_sto10025927/story.shtml|title=Jannik Sinner struggling a little bit but reaches Rotterdam semi finals after Milos Raonic retires with injury|access-date=16 February 2024|archive-date=16 February 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240216230138/https://www.eurosport.com/tennis/atp-rotterdam/2024/jannik-sinner-struggling-a-little-bit-but-reaches-rotterdam-semi-finals-after-milos-raonic-retires-w_sto10025927/story.shtml|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-raonic-rotterdam-2024-friday|title=Sinner claims 200th win, reaches Rotterdam SF|access-date=17 February 2024|archive-date=16 February 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240216222715/https://www.atptour.com/en/news/sinner-raonic-rotterdam-2024-friday|url-status=live}}</ref> Nakon pobjeda nad Griekspoorom i de Minaurom, Sinner je osvojio turnir i tako došao do trećeg mjesta na ATP listi, čime je postao najbolje rangirani Talijan u historiji.<ref>{{Cite web |title=Sinner continues red-hot run, clinches Rotterdam crown |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-de-minaur-rotterdam-2024-final |access-date=19 February 2024 |date=18 February 2024 |website=ATPTour |archive-date=18 February 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240218195132/https://www.atptour.com/en/news/sinner-de-minaur-rotterdam-2024-final |url-status=live }}</ref> Tijekom [[BNP Paribas Open]]a u [[Indian Wells]]u produžio je svoju seriju na 19 uzastopnih pobjeda (16 u [[2024.]]), čime je oborio talijanski rekord u Open eri, a koja je prekinuta polufinalnim porazom od Alcaraza.<ref>{{Cite web |title=Jannik Sinner advances to Indian Wells semi-finals |url=http://www.atptour.com/en/news/sinner-lehecka-indian-wells-2024-thursday |access-date=15 March 2024 |website=ATP Tour |language=en |archive-date=15 March 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240315103200/https://www.atptour.com/en/news/sinner-lehecka-indian-wells-2024-thursday |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite news |date=17 March 2024 |title=Indian Wells: Carlos Alcaraz ends Jannik Sinner's winning run to set up Daniil Medvedev final |url=https://www.bbc.com/sport/tennis/68583254 |access-date=24 June 2024 |work=BBC Sport |language=en-GB |archive-date=12 September 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240912002231/https://www.bbc.com/sport/tennis/68583254 |url-status=live }}</ref> U [[Miami Open|Miamiju]] je u finalu pobijedio [[Grigor Dimitrov|Grigora Dimitrova]] i tako osvojio svoj drugi Masters 1000 naslov, što mu je ujedno donijelo i skok na drugo mjesto ATP liste.<ref>{{Cite news |title=Jannik Sinner sweeps Grigor Dimitrov aside to win Miami Open |url=https://www.theguardian.com/sport/2024/mar/31/jannik-sinner-sweeps-grigor-dimitrov-aside-to-win-miami-open |access-date=31 March 2024 |work=The Guardian |date=31 March 2024 }}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.tennis.com/news/articles/jannik-sinner-clinches-no-2-ranking-a-new-career-high-after-winning-miami-open-title|title=Jannik Sinner clinches No. 2 ranking, a new career-high, after winning Miami Open title|date=31 March 2024|access-date=31 March 2024|archive-date=31 March 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240331220913/https://www.tennis.com/news/articles/jannik-sinner-clinches-no-2-ranking-a-new-career-high-after-winning-miami-open-title|url-status=live}}</ref> Nakon poraza u drugom kolu [[Monte Carlo Masters|Monte Carla]] od [[Stefanos Cicipas|Stefanosa Cicipasa]], Sinner se povukao s turnira u [[Madrid]]u<ref>{{Cite web |title=Jannik Sinner withdraws from Madrid |url=http://www.atptour.com/en/news/sinner-madrid-2024-withdrawal |access-date=4 June 2024 |website=ATP Tour |language=en |archive-date=3 May 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240503051225/https://www.atptour.com/en/news/sinner-madrid-2024-withdrawal |url-status=live }}</ref> i [[Rim]]u zbog ozljede kuka.<ref>{{Cite web |title=Jannik Sinner withdraws from Rome |url=http://www.atptour.com/en/news/sinner-rome-2024-withdrawal |access-date=4 June 2024 |website=ATP Tour |language=en}}</ref> Nakon što se Đoković povukao s [[Roland-Garros]]a, Sinner je po završetku turnira, na kojem je ispao u polufinalu od Alcaraza,<ref>{{Cite web |title=Carlos Alcaraz defeats Jannik Sinner in five-set Roland Garros SF thriller {{!}} ATP Tour {{!}} Tennis |url=http://www.atptour.com/en/news/alcaraz-sinner-roland-garros-2024-friday |access-date=24 June 2024 |website=ATP Tour |language=en |archive-date=9 June 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240609061128/https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-sinner-roland-garros-2024-friday |url-status=live }}</ref> prvi put u karijeri postao najbolji tenisač svijeta,<ref>{{Cite web |last=Zagoria |first=Adam |title=World No. 1 Novak Djokovic Withdraws From French Open, Jannik Sinner Becomes New No. 1 |url=https://www.forbes.com/sites/adamzagoria/2024/06/04/world-no-1-novak-djokovic-withdraws-from-french-open-jannik-sinner-becomes-new-no-1/ |access-date=4 June 2024 |website=Forbes |language=en |archive-date=5 June 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240605235249/https://www.forbes.com/sites/adamzagoria/2024/06/04/world-no-1-novak-djokovic-withdraws-from-french-open-jannik-sinner-becomes-new-no-1/ |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |date=4 June 2024 |title=Novak Djokovic injury: Defending champion withdraws from French Open |url=https://www.bbc.com/sport/tennis/articles/c7221343y0lo |access-date=4 June 2024 |website=BBC Sport |language=en-GB |archive-date=4 June 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240604182542/https://www.bbc.com/sport/tennis/articles/c7221343y0lo |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |title=Jannik Sinner assured of rise to world No. 1 |url=http://www.atptour.com/en/news/sinner-roland-garros-2024-world-no-1-guaranteed |access-date=4 June 2024 |website=ATP Tour |language=en |archive-date=4 June 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240604163058/https://www.atptour.com/en/news/sinner-roland-garros-2024-world-no-1-guaranteed |url-status=live }}</ref> ujedno i prvi Talijan u historiji koji je došao do te pozicije.<ref>{{Cite news |date=4 June 2024 |last=Pinto |first=Piergiuseppe |title=Quali tennisti italiani sono stati i numeri 1 al mondo? Sinner è il primo a riuscirci, il suo Roland Garros è su DAZN |url=https://www.dazn.com/it-IT/news/tennis/quali-tennisti-italiani-sono-stati-i-numeri-1-al-mondo/1ndmfp8cz0ele1htk700n5ixs8 |access-date=9 September 2024 |work=[[DAZN]] |language=it}}</ref> Na [[Halle Open]]u je postao tek osmi tenisač u historiji koji je osvojio svoj prvi turnir nakon prvog dolaska na prvo mjesto ATP liste,<ref>{{Cite web |title=Jannik Sinner wins Halle title in first tournament as World No. 1 |url=http://www.atptour.com/en/news/sinner-hurkacz-halle-2024-final |access-date=24 June 2024 |website=ATP Tour |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Shannuu |date=24 June 2024 |title=Jannik Sinner joins elite company with historic win as world No. 1 |url=https://tennistonic.com/tennis-news/728448/jannik-sinner-joins-elite-company-with-historic-win-as-world-no-1/ |access-date=24 June 2024 |website=Tennis Tonic – News, Predictions, H2H, Live Scores, stats |language=en-US |archive-date=24 June 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240624093253/https://tennistonic.com/tennis-news/728448/jannik-sinner-joins-elite-company-with-historic-win-as-world-no-1/ |url-status=live }}</ref> dok je na [[Wimbledon (tenis)|Wimbledonu]] prvi put u svojoj karijeri bio prvi nositelj na nekom [[Grand Slam]]u; na turniru je ispao od Medvedeva u četvrfinalu.<ref>{{Cite web |last=McLeman |first=Neil |date=9 July 2024 |title=Daniil Medvedev upsets Jannik Sinner to win epic Wimbledon quarter-final |url=https://www.express.co.uk/sport/tennis/1921020/Jannik-Sinner-Daniil-Medvedev-Wimbledon |access-date=10 July 2024 |website=Express.co.uk |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Ilic |first=Jovica |date=10 July 2024 |title=Daniil Medvedev edges ill Jannik Sinner, reaches Wimbledon semi-final |url=https://www.tennisworldusa.org/tennis/news/On_the_ATP_results_with/146418/daniil-medvedev-edges-ill-jannik-sinner-reaches-wimbledon-semifinal/ |access-date=10 July 2024 |website=Tennis World USA |language=en}}</ref> Na [[Ljetne olimpijske igre 2024.|Olimpijskim igrama]] u [[Pariz]]u nije nastupio zbog [[tonzilitis]]a.<ref>{{Cite web |date=24 July 2024 |title=Paris 2024: Jannik Sinner withdraws from tennis competition with injury, Salisbury to partner Watson in mixed doubles |url=https://www.bbc.com/sport/tennis/articles/c3ge21gx2wdo |access-date=24 July 2024 |website=BBC Sport |language=en-GB |archive-date=24 July 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240724164408/https://www.bbc.com/sport/tennis/articles/c3ge21gx2wdo |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |date=24 July 2024 |title=Tennis world No 1 Jannik Sinner forced to pull out of Olympics |url=https://www.independent.co.uk/sport/olympics/jannik-sinner-olympics-withdraw-injury-tonsilitis-b2585245.html |access-date=24 July 2024 |website=The Independent |language=en |archive-date=24 July 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240724164408/https://www.independent.co.uk/sport/olympics/jannik-sinner-olympics-withdraw-injury-tonsilitis-b2585245.html |url-status=live }}</ref> U [[Cincinnati Open|Cincinnatiju]] je osvojio svoj drugi Masters 1000 naslov u godini i peti ukupno, pobijedivši [[Frances Tiafoe|Francesa Tiafoea]] u finalu.<ref>{{cite web |last=Dietz |first=Matthew |title=World No. 1 Jannik Sinner defeats Tiafoe to win his first Cincinnati Open |date=20 August 2024 |url=https://www.wlwt.com/article/jannik-sinner-cincinnati-open-tennis-tiafoe-championship/61918680 |access-date=20 August 2024 |archive-date=20 August 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240820001948/https://www.wlwt.com/article/jannik-sinner-cincinnati-open-tennis-tiafoe-championship/61918680 |url-status=live }}</ref> Dana [[20. kolovoza]] [[2024.]] godine, nezavisni je sud objavio da je Sinner dva puta u ožujku imao pozitivan test na nedopuštenu supstancu [[klostebol]].<ref>{{Cite web |date=21 August 2024 |title=Why wasn't Jannik Sinner suspended after two positive steroid tests? What do other players think? |url=https://apnews.com/article/jannik-sinner-doping-steroid-test-clostebol-fa89853c0de2969fc4aa1b4195f2a91f |access-date=26 August 2024 |website=AP News |language=en |archive-date=26 August 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240826034853/https://apnews.com/article/jannik-sinner-doping-steroid-test-clostebol-fa89853c0de2969fc4aa1b4195f2a91f |url-status=live }}</ref> Sud je prihvatio Sinnerovo objašnjenje da je klostebol unesen u njegov organizam slučajno tijekom masaže, jer je njegov fizioterapeut ranije bio koristio sredstvo s klostebolom kako bi liječio vlastitu ozljedu. Krajem mjeseca, Sinner je objavio kako je dao otkaz svom kondicijskom treneru Umbertu Ferrari i fizioterapeutu Giacomu Naldiju.<ref>{{Cite news |title=US Open: Jannik Sinner confirms he has parted ways with fitness coach Umberto Ferrara and physio Giacomo Naldi over drug tests |url=https://www.skysports.com/tennis/news/32833/13201809/us-open-jannik-sinner-confirms-he-has-parted-ways-with-fitness-coach-umberto-ferrara-and-physio-giacomo-naldi-over-drug-tests |archive-url=https://web.archive.org/web/20250216043239/https://www.skysports.com/tennis/news/32833/13201809/us-open-jannik-sinner-confirms-he-has-parted-ways-with-fitness-coach-umberto-ferrara-and-physio-giacomo-naldi-over-drug-tests |archive-date=16 February 2025 |access-date=24 July 2025 |work=Sky Sports |language=en-GB |url-status=live }}</ref> Sud je odlučio da Sinner nije s namjerom uzimao doping te mu nije izrekao nikakvu suspenziju, ali je morao vratiti novac i bodove koje je zaradio na turniru u [[Indian Wells]]u,<ref>{{cite web | title=Jannik Sinner cleared of wrongdoing after failed drug tests, ITIA says | website=Reuters | date=20 August 2024 | url=https://www.reuters.com/sports/tennis/world-no-1-sinner-cleared-wrongdoing-after-failed-drug-tests-itia-says-2024-08-20/ | access-date=21 August 2024}}</ref><ref>{{cite news |date=20 August 2024 |title=Jannik Sinner receives anti-doping sanction after positive tests for banned substance clostebol |url=https://www.nytimes.com/athletic/5710847/2024/08/20/jannik-sinner-doping-positive-tennis-clostebol/ |access-date=20 August 2024 |website=[[The New York Times]] |archive-date=20 August 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240820175758/https://www.nytimes.com/athletic/5710847/2024/08/20/jannik-sinner-doping-positive-tennis-clostebol/ |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |date=20 August 2024 |title=Independent tribunal rules 'No Fault or Negligence' in case of Jannik Sinner |url=https://www.itia.tennis/news/sanctions/independent-tribunal-rules-no-fault-or-negligence-in-case-of-italian-player-jannik-sinner/ |access-date=20 August 2024 |website=ITIA |archive-date=20 August 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240820150912/https://www.itia.tennis/news/sanctions/independent-tribunal-rules-no-fault-or-negligence-in-case-of-italian-player-jannik-sinner/ |url-status=live }}</ref> što je Sinner i učinio.<ref>{{cite news |url=https://www.cbc.ca/sports/tennis/jannik-sinner-positive-test-for-steroid-1.7299343 |title=Tennis star Jannik Sinner tested positive for a steroid twice but will not be suspended |work=CBC News |date=20 August 2024}}</ref> [[Svjetska antidopinška agencija]] žalila se na ovu odluku, a postupak je riješen nagodbom u veljači [[2025.]] godine, u sklopu koje je riješeno da je Sinner nenamjerno unio nedozvoljeno sredstvo u organizam te je prihvatio suspenziju u trajanju od tri mjeseca.<ref>{{Cite web |date=18 February 2025 |title=Jannik Sinner: Tennis world number one's case 'million miles away from doping', says Wada general counsel |url=https://www.bbc.com/sport/tennis/articles/cdxexxl936vo |access-date=28 February 2025 |website=BBC Sport |language=en-GB}}</ref> Proces je bio jedna od najvrućih tema u teniskom svijetu u to vrijeme.<ref>{{cite news |url=https://www.eurosport.com/tennis/mats-wilander-jannik-sinner-anti-doping-ruling-unfair_sto20030781/story.shtml |title=Mats Wilander on 'unfair' situation over Jannik Sinner's anti-doping ruling – 'The process is obviously terrible' |publisher=ESPN |date=21 August 2024 |first=Joel |last=Kulasingham}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/tennis/articles/cn02xp9dw02o |title=Sinner parts with physio & fitness coach after investigation |work=BBC Sport |date=23 August 2024}}</ref><ref>{{Cite news |last1=Hansen |first1=James |last2=Eccleshare |first2=Charlie |date=12 November 2025 |title=Novak Djokovic's Piers Morgan interview: Sinner, Alcaraz, the tennis GOAT debate and his career |url=https://www.nytimes.com/athletic/6798363/2025/11/11/novak-djokovic-piers-morgan-interview/ |access-date=13 November 2025 |work=The New York Times |language=en-US |issn=0362-4331}}</ref> [[File:2024 11 24 Copa Davis Tenis.jpg|thumb|320px|Sinner (drugi s lijeva) s [[Davis Cup reprezentacija Italije|reprezentativnim kolegama]] ispred trofeja pobjednika [[Davis Cup]]a [[2024.]] godine.]] Postupak nije omeo Sinnerovu igru, s obzirom na to da je na [[US Open]]u osvojio svoj drugi Grand Slam naslov u karijeri.<ref>{{cite web|url=https://www.espn.com/tennis/story/_/id/41153580/jannik-sinner-defeats-jack-draper-reach-2024-us-open-final|title=Jannik Sinner overcomes injury, Jack Draper to reach US Open final|website=ESPN|date=6 September 2024}}</ref> U četvrtfinalu je izbacio Medvedeva, u polufinalu [[Jack Draper|Jacka Drapera]], a u finalu [[Taylor Fritz|Taylora Fritza]] i tako postao tek četvrti tenisač koji je osvojio dva Grand Slam naslova u godini u kojoj je osvojio svoj prvi Grand Slam naslov. Pobjedu je posvetio svojoj teti.<ref>{{cite web| url=https://www.news24.com/sport/tennis/live-us-open-defending-champs-djokovic-gauff-headline-day-1-20240826| website=News24| date=8 September 2024| title=Sinner wins US Open to become Italian saint of Flushing Meadows| access-date=9 September 2024| archive-date=7 September 2024| archive-url=https://web.archive.org/web/20240907065926/https://www.news24.com/sport/tennis/live-us-open-defending-champs-djokovic-gauff-headline-day-1-20240826| url-status=live}}</ref> Na [[China Open]]u je također došao do finala, ali je izgubio od Alcaraza.<ref name=":9">{{Cite web |date=2 October 2024 |title=Alcaraz beats Sinner in dramatic China Open final |url=https://www.bbc.co.uk/sport/tennis/articles/ce8v6560lnro |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20241002154343/https://www.bbc.com/sport/tennis/articles/ce8v6560lnro |archive-date=2 October 2024 |access-date=2 October 2024 |website=BBC Sport}}</ref> Nakon što je pobijedio [[Tomáš Machač|Tomáša Machača]] u polufinalu [[Rolex Shanghai Masters|Šangaja]], Sinner je osigurao prvo mjesto na kraju godine, postavši prvi Talijan kojemu je to uspjelo.<ref>{{cite web|url=https://www.tennis.com/news/articles/jannik-sinner-passes-novak-djokovic-for-fourth-longest-first-stint-at-no-1-in-atp-rankings-history|title= Jannik Sinner passes Novak Djokovic for fourth-longest first stint at No. 1 in ATP rankings history|date=16 June 2025}}</ref><ref>{{Cite web |date=12 October 2024 |title=Sinner clinches year-end No. 1 in PIF ATP Rankings |url=https://www.atptour.com/en/news/jannik-sinner-clinches-year-end-no-1-2024 |access-date=12 October 2024 |website=ATP Tour}}</ref> U finalu je ponovo pobijedio Đokovića i osvojio svoj treći Masters 1000 naslov u godini, postavši najmlađi pobjednik u Šangaju u historiji; bio mu je to ukupno sedmi naslov te godine.<ref>{{Cite web |date=13 October 2024 |title=Sinner wins Shanghai Masters to extend Djokovic's wait for 100th title |url=https://www.reuters.com/sports/tennis/sinner-wins-shanghai-masters-extend-djokovics-wait-100th-title-2024-10-13/ |access-date=15 October 2024 |website=Reuters}}</ref> Novu titulu dodao je na [[ATP Finals]]ima, gdje je u finalu pobijedio Fritza.<ref name=":10">{{Cite web |date=17 November 2024 |title=ATP Finals: World number one Jannik Sinner beats Taylor Fritz in Turin |url=https://www.bbc.com/sport/tennis/articles/cly01ee9dklo |access-date=17 November 2024 |website=BBC Sport |language=en-GB |archive-date=17 November 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241117185706/https://www.bbc.com/sport/tennis/articles/cly01ee9dklo |url-status=live }}</ref> Bio je to prvi put od [[Ivan Lendl|Ivana Lendla]] [[1986.]] godine da je netko osvojio ATP Finalse bez izgubljenog seta, a Sinner je postao prvi Talijan koji je osvojio taj turnir.<ref name=":10"/><ref>{{cite web | url=https://www.thetennisgazette.com/news/jannik-sinner-breaks-38-year-record-after-defeating-taylor-fritz-to-win-the-atp-finals/ | title=Jannik Sinner breaks 38-year record after defeating Taylor Fritz to win the ATP Finals | date=17 November 2024 }}</ref> Godinu je završio obranom naslova na [[Davis Cup]]u.<ref>{{Cite news |last=Hansen |first=James |title=Italy retains Davis Cup after Jannik Sinner and Matteo Berrettini down the Netherlands |url=https://www.nytimes.com/athletic/5944011/2024/11/24/italy-davis-cup-win-netherlands/ |access-date=24 November 2024 |work=The New York Times |date=24 November 2024 |language=en-US |issn=0362-4331 |archive-date=24 November 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241124185926/https://www.nytimes.com/athletic/5944011/2024/11/24/italy-davis-cup-win-netherlands/ |url-status=live }}</ref> Sinner je [[2024.]] godinu završio bez ijednog poraza u kojem nije osvojio nijedan set, postavši tek drugi tenisač u historiji, nakon [[Roger Federer|Rogera Federera]] [[2005.]] godine, kojemu je to uspjelo.<ref>{{Cite web |date=24 November 2024 |title=Jannik Sinner: Italy's 'special one' completes stellar year at Davis Cup |url=https://www.bbc.com/sport/tennis/articles/c4gpyv3z8wno |access-date=28 November 2024 |website=BBC Sport |language=en-GB |archive-date=25 November 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241125131721/https://www.bbc.com/sport/tennis/articles/c4gpyv3z8wno |url-status=live }}</ref> === Novi Grand Slam naslovi i suspenzija (2025.) === === Borba za prvo mjesto (2026. – ''danas'') === == Rivalstva == == Stil igre == == Treneri i stožer == == Statistike == == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commons category}} * {{#invoke:Official website|main}} * {{ATP}} {{Top 10 tenisera i teniserki|atpsinglovi=y}} {{Broj jedan teniseri}} {{Pobjednici Australian Opena}} {{Pobjednici Wimbledona}} {{Pobjednici US Opena}} {{Pobjednici Davis Cupa}} {{Italijanski sportista godine}} {{Authority control}} {{Životni vijek|2001||Sinner, Jannik}} [[Kategorija:Italijanski teniseri]] [[Kategorija:Pobjednici Australian Opena]] [[Kategorija:Pobjednici Wimbledona]] [[Kategorija:Pobjednici US Opena]] [[Kategorija:ATP brojevi 1]] er488ny3pox6ktoy2yzlmei3mqg0j8j 0 4721097 42586509 42579531 2026-04-30T17:25:39Z Zavičajac 76707 42586509 wikitext text/x-wiki [[File:Nekropola Toplica (28).jpg|mini|desno|Nekropola stećaka Toplice]] '''Nekropola stećaka Toplice''' (ili Lokve) nalazi se u zaseoku Vinjine (ili Vinine), [[Gornje Hrasno]], [[Neum]], [[Bosna i Hercegovina]]. Udaljena je nekoliko km. od [[Nekropola stećaka Podgradinje|nekropole Podgradinje]]. GPS koordinate: 42.98140535101078, 17.85540634077317.<ref name="GPS">{{Cite web |url=https://stecakmap.info/nekropola/lokve/ |title= Nekropola Lokve, Neum |work= Interaktivna mapa stećaka - stecakmap.info |access-date= 7. april 2026.}}</ref> == Topografija == Gornje Hrasno je raštrkano naselje, u blizini puta [[Stolac]] - Neum. Izgleda kao jedna [[Geografija|geografska]] cjelina, ravničastog zemljište od oko 15 km² površine. Čine ga zaseoci: Medulica, Vinjine, Podkulom, Ravni dol, Elezović, Vlaka i Glumina, oko kojih se na više mjesta primjećuju [[Praistorija|praistorijski]] [[Tumul|tumuli]] i nekoliko [[Gradina (tip naselja)|gradina]] iz doba [[Iliri|Ilira]], odnosno plemena [[Daorsi|Daorsa]]. O Gornjem Hrasnu ne postoje značajnija [[Istorija|istorijska]] niti druga naučna saznanja. Poznato je da se u X vijeku kod [[Konstantin Porfirogenit|Porfirogenita]] spominje grad Glumina koji je tada pripada srednjovjekovnoj oblasti [[Zahumlje|Humu]]. U kasnom [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] područje je moglo predstavljati jednu manju župu. Predpostavlja se da su ovdje bili katuni stočara [[Vlasi|Donjih Vlaha]]: Burmaza, Boljuna, a možda i [[Hrabreni-Miloradovići|Hrabrena-Miloradovića]] i Vlahovića. Toplica je lokalitet južno od zaseoka Vinjine, u sjeverozapadnom kraju Gornjeg Hrasna. Smješteno je neposredno uz put Stolac—Hrasno, 5—10 minuta hoda, na ravničastom terenu, vrlo malo uzdignutom ka zapadu, [[Kraš|krševitom]] i obraslom žbunjem. Do nekropole dolaze dva seoska puta, jedan od Vinjine i Crnoglava, a drugi od Glumine, te se tu sastaju, a odatle jedan produžuje za Vlaku, Podgradinje i Elezoviće, a drugi prema Medulici. Neposredno uz nekropolu, sa istočne strane, nalazi se jednostavno ozidan, otvoren i plitak bunar u kojemu se napaja stoka. Seljani ga zovu Lokva. Uz bunar je i novija čatrnja za pitku vodu. Na sjeveroistočnoj strani nekropole nalazi se [[Katoličanstvo|katoličko]] groblje sa kapelicom. == Nekropola == Nekropola je sa 84 stećka, od kojih su 32 [[Oblici stećaka|ploče]], 40 sanduci i 12 sljemenjaci. U ovaj broj stećaka uračunato je 5 sanduka i 3 ploče koji se nalaze u groblju, zatim u okolnim ogradnim zidovima i u žbunju iza ograde. Nekropola ima oblik približan pravougaoniku čije su stranice 50 i 35 m. Stećci su orijentirani po liniji zapad—istok i poredani u redove okomito na tu liniju. Dosta dobro su obrađeni i očuvani.<ref name="Bešlagić3">{{Cite web |url= https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1959-II/6.pdf |title=Šefik Bešlagić: STEĆCI U GORNJEM HRASNU |work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971 |access-date= 9. 2. 2022}}</ref> <ref name="ŠefikTopogr">{{Cite web |url= https://archive.org/stream/SefikBeslagicStecciKataloskoTopografskiPregled/Sefik%20Beslagic,%20Stecci%20-%20katalosko-topografski%20pregled_djvu.txt |title= Šefik Bešlagić: Kataloško topografski pregled stećaka, Toplice, st. 323 |work= archive.org - Pristupljeno 2. april 2026. |accessdate= 9. 2. 2026}}</ref> === Ukrasi na stećcima === Znatan broj spomenika ove nekropole je [[Ukrašavanje stećaka|ukrašen]]. Čest motiv je dekorativnog karaktera. To su arkade koje su 5 puta zastupljene na Toplici (2 puta na Podgradinju). Samo jedan sljemenjak ima arkade, jer one ovdje pripadaju sanducima. Obrnuta situacija je u drugim krajevima. One su jednostavne u odnosu na stubove, jer nemaju naročito istaknutih ni baza ni kapitela, ali su osobite po tome što su im stubovi i lukovi najčešće tordirani (nekada su stubovi još i dvostruki) i što su lukovi zašiljeni, kao [[Gotika|gotički]]. ==== Stećak br. 12 ==== Stećak broj 12 je sljemenjak sa postoljem (175 x 68 x 122 cm), sa bordurom pri dnu krova i preko čeonih strana. Na južnoj bočnoj strani je prikaz [[Kolo (igra)|kola]], sa kolovođom koji jaše na [[jelen]]u. U kolu je prikazano 6 ljudskih figura, muškaraca i žena naizmjenično. Muškarci imaju kape kao šljemove sa čelenkama i kratke haljetke. Na glavama žena su kape pravougaonog, skoro kvadratnog oblika, a haljine su im dugačke i dolje sve šire. Kod muškaraca se vide stopala okrenuta ka jelenu, a kod žena se ona ne vide. Učesnici se drže rukama uzdignutim do visine ramena. Kolovođa jednom rukom pridržava ženu do sebe, a drugom se drži za rogove jelena. ==== Stećak br. 13 ==== Kao broj 13 označen je sljemenjak sa postoljem koji pri dnu krova, kao i preko čeonih strana, ima plastičnu borduru, a ispod ove plastični friz od povijene linije sa trolistovima. Ispod friza, kao i niz uspravne bridove, pruža se plastična tordirana vrpca. ==== Stećak br. 14 ==== Broj 14 je sljemenjak sa postoljem (174 x 83 x 122 cm) koji u visini dna krova preko svih uspravnih strana ima plastičnu vrpcu, i ukrase sa obe bočne strane. Na južnoj bočnoj strani nalazi se plastičan prikaz lova na jelena. U lovu učestvuju dvojica lovaca na [[konj]]ima. Između njih je jelen (ne vide mu se rogovi, možda je lane?). Lovci nose koplja. Na glavi su im kape sa čelenkama. Na suprotnoj strani prikazana je scena turnira. U turniru učestvuju dvojica vitezova na konjima, sa kopljima i šljemovima. Između njih je žena koja pridržava konje. Na glavi joj je pravougaona kapa. Obučena je u dugačku i dolje široku haljinu. ==== Stećak br. 18 ==== Brojem 18 označen je veliki sanduk sa postoljem (196 x 105 x 87 cm) koji je na jednom uglu okrnjen. Na svim uspravnim stranama (na bočnim po 6, a na čeonim po 3 luka) prikazane su arkade, duboke oko 5 cm, čiji su lukovi šiljasto završavaju. Između lukova smještena je po jedna višelisna rozeta. Iznad lukova, preko svih uspravnih strana, proteže se friz koji se sastoji od dvije paralelno povijene linije. koje na zavojima imaju još po jedan dodatak u vidu spiralice.<ref name="Wenzel">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/34362364/Marian-Wencel-UKRASNI-MOTIVI-NA-STEĆCIMA |title= Marian Wenzel -Ukrasni motivi na stećcima |work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1965 |accessdate= 9. 2. 2018}}</ref> ==== Galerija ==== <gallery> File:Nekropola Toplica (01).jpg File:Nekropola Toplica (02).jpg File:Nekropola Toplica (06).jpg File:Nekropola Toplica (20).jpg File:Nekropola Toplica (21).jpg File:Nekropola Toplica (25).jpg </gallery> == Literatura == * [[Šefik Bešlagić]]: Leksikon stećaka - Svjetlost Sarajevo, 2004.<ref name="BešlagićLeksikon">{{Cite web |url= https://www.scribd.com/document/62318191/%C5%A0efik-Be%C5%A1lagi%C4%87-Leksikon-ste%C4%87aka#google_vignette |title= Šefik Bešlagić: Leksikon stećaka |publisher = Svjetlost, Sarajevo, 2004. |accessdate= 8. april 2026}}</ref> * Šefik Bešlagić: Stećci - kultura i umjetnost, 1982.<ref name="BešlagićKultura">{{Cite web |url= https://archive.org/details/SefikBeslagicStecciKulturaIUmjetnost |title= Šefik Bešlagić: Stećci – kultura i umjetnost'' |publisher = "Veselin Masleša", 1971, Sarajevo |accessdate= 9. 2. 2022}}</ref><ref name="BešlagićKulturaUm">{{Cite web |url= https://archive.org/stream/EfikBeelagigSteSciKulturaIUmjetnost/%C5%A0efik-Be%C5%A1lagi%C4%87-Ste%C4%87ci-kultura-i-umjetnost_djvu.txt |title= Šefik Bešlagić: Stećci – kultura i umjetnost'' |publisher = Internet archive |accessdate= 9. 2. 2022}}</ref> == Vanjske veze == * Stanislav Vukorep: Neumska baština<ref name="Vukorep">{{Cite web |url= https://furaj.ba/stecci-neumskog-kraja/ |title= Domagoj Bencun: Stećci neumskog kraja |work= furaj.ba - d |accessdate= 4. april 2026. }}</ref> == Izvori == {{Reflista|2}} {{Portal|Bosna i Hercegovina}} {{Commonscat|Toplica (Lokva) necropolis}} [[Kategorija:Stećci u Neumu]] avmxam9c9jxubk1op72b4c8adi9st28 0 4721122 42586510 42585507 2026-04-30T17:33:48Z Zavičajac 76707 42586510 wikitext text/x-wiki [[File:Nekropola Medjugorje Glumina (2).JPG|mini|desno|Nekropola Međugorje]] '''Nekropola stećaka Međugorje''' nalazi se u naselju [[Glumina]], [[Neum]], [[Bosna i Hercegovina]]. GPS koordinate: 42.98140535101078, 17.85540634077317.<ref name="GPS">{{Cite web |url= https://stecakmap.info/nekropola/medugorje/ |title= Nekropola Međugorje, Neum, Bosna i Hercegovina |work= Interaktivna mapa stećaka - stecakmap.info |access-date= 9. april 2026.}}</ref> Lokalitet se nalazi na ravnici između dva brda, Nekropola se nalazi na lokalitetu Međugorje koji je od naselja udaljen oko 1,5 km jugozapadno, u ravnici između dva brda, pa je po tome sam lokalitet dobio naziv Međugorje. U blizini se nalazi i akumulacijsko [[Vrutak (jezero)|jezero Vrutak]].<ref name="ŠefikTopogr">{{Cite web |url= https://archive.org/stream/SefikBeslagicStecciKataloskoTopografskiPregled/Sefik%20Beslagic,%20Stecci%20-%20katalosko-topografski%20pregled_djvu.txt |title= Šefik Bešlagić: Kataloško topografski pregled stećaka, Toplice, st. 323 |work= archive.org - Pristupljeno 2. april 2026. |accessdate= 9. 2. 2026}}</ref> Ukupno 62 nadgrobna spomenika u obliku [[Stećak|stećka]] nalazi se u nekropoli (18 ploča, 39 sanduka i 5 [[Oblici stećaka|sljemenjaka]]).<ref name="Bešlagić3">{{Cite web |url= https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1959-II/6.pdf |title=Šefik Bešlagić: STEĆCI U GORNJEM HRASNU |work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971 |access-date= 9. 2. 2022}}</ref> == Ukrašavanje == Najbrojnije zastupljen motiv na nekropolama u Gornjem Hrasnu jest plastična vrpca koja se kod sljemenjaka pruža po dnu krova, a kod sanduka u vrhu uspravnih strana proteže oko čitavog spomenika. Najčešće je ta vrpca tordirana. Kod sanduka ona pored svoje dekorativnosti djeluje tako da stvara iluziju kao da se radi o poklopcu koji nešto prelazi uspravne strane. Javlja se i uz vertikalne bridove. Drugi motiv koji se često javlja jest klasičan hercegovački dekorativni motiv - friz od povijene, vijugaste linije sa trolistovima. Uvijek je skladno stilizovan i vrlo precizno izrađen. I treći često sretani motiv ovoga područja je dekorativnog karaktera, to su arkade koje su 5 puta zastupljene na Toplici, a 2 puta na Podgradinju. Samo jedan sljemenjak ima arkade, jer one ovdje pripadaju sanducima; inače je obratna situacija u drugim krajevima. One su jednostavne u odnosu na stubove, jer ovi nemaju naročito istaknutih ni baza ni kapitela, ali su osobite po tome što su im stubovi i lukovi najčešće tordirani (nekada su stubovi još i dvostruki) i što su lukovi zašiljeni, kao [[Gotika|gotički]] (napr. na slici broj 9 na Toplici). === Stećak br 2 === Brojem 2 obilježen je spomenik u obliku visokog sanduka sa oštećenim postoljem. Na istočnoj čeonoj strani je prikaz muškarca sa podignutom rukom, a u drugoj drži štit. Na južnoj bočnoj strani je prikaz muškarca na [[konj]]u, s kopljem u lovu na [[jelen]]a ispred njega. === Stećak br 7 === Stećak br. 7 je, u zemlju utonuo, dobro očuvan sljemenjak. Pri dnu krovnih ploča, kao i preko čeonih strana u toj visini, pruža se plastična tordirana bordura koja se spušta i pored uspravnih bridova spomenika, i na svakoj uspravnoj strani čini okvir. Ispod bordure, preko svih strana, vodoravno je plastičan, dosta širok friz od povijene linije sa trolistovima i malim ukrasnim dodacima. Na sjevernoj bočnoj strani je prikazana scena lova na [[jelen]]a. Na suprotnoj bočnoj strani je također scena lova, sa dva lovca na konjima, sa kopljima. Između njih su dva [[Pas|psa]] koji napadaju na jelena. Na glavama su im kape koje potpuno liče [[Kaciga|šljemovima]] sa čelenkama. Na zapadnoj čeonoj strani je rijedak motiv stilizacije dva zmaja, sa glavama kao u konja i krilima, čija se [[Zmija|zmijolika]] tijela pravilno i simetrično povijaju i prepliću. === Stećak br 9 === Brojem 9 označen je dosta visok sljemenjak bez postolja. Pri dnu krovnih ploha, kao i preko čeonih strana, pruža se plastična tordirana bordura, a ispod je širok friz od povijene linije sa trolistovima koji je odozdo obrubljen bordurom. Na južnoj bočnoj strani plastično je prikazana scena lova na jelena. Tu su dvojica lovaca, sa kopljima. Između njih je jelen. U lovu učestvuju i dva psa koje lovci drže na vrpci. Kod jednog lovca se dobro vidi i [[mač]], a kod drugoga se zapaža na glavi šiljasta kapa. Na zapadnoj čeonoj strani ovog spomenika je stilizacija dviju fantastičnih životinja, slična onoj na spomeniku broj 7. Glave su im slične konjskim glavama, tijela nisu tako dugačka, ne povijaju se i ne prepliću, nego spajaju i uspravno kratko produžuju. Na mjestu gdje se tijela spajaju prikazana su i dva kraća vodoravna krila, koja sa pomenutim uspravnim produžetkom spojenih tijela čine neku vrstu T-[[krst]]a. === Stećak br 12 === Nadgrobni spomenik broj 12 ima oblik vrlo dobro obrađenog visokog sanduka koji je na jednom donjem uglu raspukao. Na sjevernoj bočnoj strani je scena [[Kolo|kola]] sa 9 žena. Žene su sve u jednoj liniji, jednako razmaknute, svaka figura je jednaka drugoj. Glave žena su okruglaste, ruke su nešto izdignute, haljine su dugačke, dolje šire, i ispod njih se ne vide noge. Kolo je postavljeno tako kao da predstavlja neki širok friz te strane stećka. Ispod i iznad kola je tanka plastična tordirana vrpca. Takva vrpca se pruža i niz uspravne bridove te strane stečka. Na suprotnoj bočnoj strani, u gornjoj polovini, prikazano je kolo sa 9 muškaraca. I ovdje su figure šablonski date. Učesnici se drže rukama koje su izdignute do visine ramena. Na glavama su im šiljaste kape kakve se često vide u ovakvim scenama, u struku su igrači utegnuti, a niže struka je kratki i dolje širi haljetak. Stopala su okrenuta u jednu stranu. Po stopalama i po šiljcima na kapama, vidi se da kolo kreće u jednu, i to desnu stranu. U donjoj polovini ove strane je prikazana scena lova. Lovac je na konju, sa kopljem, ispred njega je jelen, a iza jelena trči pas. I čeone strane su ukrašene. Na istočnoj se nalazi motiv četverouglastog štita sa mačem ispod njega. Jedna strana štita je zakošena i urezana za proturanje koplja. Preko štita se pruža široka plastična kosa vrpca. Na suprotnoj čeonoj strani prikazana je osamljena figura jelena. === Stećak br. 14 === Broj 14 je spomenik u obliku dobro obrađenog i očuvanog sanduka na postolju. Na sjevernoj bočnoj strani tehnikom urezivanja prikazane su 3 životinjske figure: prva je jelen, druge dvije su košute, i jedna figura koja se ne raspoznaje. Iiznad treće košute se vidi luk sa strelom i još neki motiv koji danas nije jasan. Na suprotnoj bočnoj strani prikazana je scena lova. Lovac je na konju, samo mu se danas ne raspoznaje glava, a ispred konja je košuta. I ova scena je prikazana tehnikom urezivanja. Na istočnoj čeonoj strani, ispod friza, urezan je također originalan motiv koji se sastoji od krsta čiji se krakovi završavaju kružnim vijencima i dviju ptica koje stoje na završecima poprečnih krakova. Na suprotnoj čeonoj strani nalazi se isti takav motiv i još ispod njega, malo ulijevo, pravougaon štit sa mačem ispod ovoga. == Nacionalni spomenik == Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 4. do 11. septembra 2006. godine, donijela je odluku da se nekropola sa stećcima Međugorje u Glumini, opština Neum, proglasi za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web |url=http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2416 |title=Nekropola stećaka Međugorje u Glumini, |work=kons.gov.ba |accessdate=10. april 20126 |archivedate=2016-04-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160407191146/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2416 |deadurl=yes |url-status=dead }}</ref> === Galerija === <gallery> File:Nekropola Medjugorje Glumina (1).JPG File:Nekropola Medjugorje Glumina (3).JPG File:Nekropola Medjugorje Glumina (5).JPG File:Nekropola Medjugorje Glumina (6).JPG File:Nekropola Medjugorje Glumina (9).JPG|Stećak br.9, zapadna bočna strana </gallery> == Literatura == * [[Šefik Bešlagić]]: Leksikon stećaka - Svjetlost Sarajevo, 2004.<ref name="BešlagićLeksikon">{{Cite web |url= https://www.scribd.com/document/62318191/%C5%A0efik-Be%C5%A1lagi%C4%87-Leksikon-ste%C4%87aka#google_vignette |title= Šefik Bešlagić: Leksikon stećaka |publisher = Svjetlost, Sarajevo, 2004. |accessdate= 8. april 2026}}</ref> * Šefik Bešlagić: Stećci - kultura i umjetnost, 1982.<ref name="BešlagićKultura">{{Cite web |url= https://archive.org/details/SefikBeslagicStecciKulturaIUmjetnost |title= Šefik Bešlagić: Stećci – kultura i umjetnost'' |publisher = "Veselin Masleša", 1971, Sarajevo |accessdate= 9. 2. 2022}}</ref><ref name="BešlagićKulturaUm">{{Cite web |url= https://archive.org/stream/EfikBeelagigSteSciKulturaIUmjetnost/%C5%A0efik-Be%C5%A1lagi%C4%87-Ste%C4%87ci-kultura-i-umjetnost_djvu.txt |title= Šefik Bešlagić: Stećci – kultura i umjetnost'' |publisher = Internet archive |accessdate= 9. 2. 2022}}</ref> == Izvori == {{Reflista|2}} {{Portal|Bosna i Hercegovina}} {{Commonscat|Međugorje necropolis near Glumina (Neum)}} [[Kategorija:Stećci u Neumu|M ]] [[Kategorija:Stećci sa natpisom|M ]] 04cxi872ojpcmzql2ucd7d06bednv3l 1 4721179 42586574 42579742 2026-04-30T23:04:15Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Razgovor:Rožňava (okrug)]] 42586574 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Razgovor:Rožňava (okrug)]] logerd4i74lnnom1gk8avauoutpw9mv 0 4721188 42586501 42579809 2026-04-30T16:21:39Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586501 wikitext text/x-wiki '''Žaba (župa)''' je [[Srednji vijek|srednjovjekovna]] upravno - teritorijalna [[Feudalizam|feudalna]] jedinica u oblasti [[Zahumlje|Huma]], najvećim dijelom na teritoriji današnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].<ref name="zažablje">{{Cite web |url= https://enciklopedija.hr/clanak/zazablje |title= Zažablje |work= HRVATSKA ENCIKLOPEDIJA - enciklopedija.hr |access-date= 9. april 2026.}}</ref> [[Konstantin Porfirogenit]] u svom djelu ''O upravljanju carstvom'' dao je popis naseljenih gradova u Zahumlju: Ston, Galumainik, Dobriskik i Mokriskik. Među njima je i Oslje, najznačajnije naselje, a time i politički centar svoga kraja. Taj kraj je iz kasnijih izvora poznat kao župa Žaba. Prvi pomen Žapske župe (''Yabsco'') nalazi se u [[Ljetopis popa Dukljanina|Ljetopisu popa Dukljanina]], koji se obično datira u sredinu 12. vijeka. Prvi, koji je jasno i odlučno locirao Dukljaninovu Zupu Yabsco u predio Zažablja, izmedu planine Žabe i mora, bio je [[Marko Vego]]. On je 1937. godine, a zatim ponovno 1957. godine, pružio uvjerljivo tumačenje pisanih izvora i ukazao na geografski smještaj danasnjeg Zažablja. Područje nekadažnje župe obuhvatalo je [[Žaba (planina)|planinu Žabu]], čiji se izduženi hrbat pruža u pravcu istok-zapad i dijeli teritoriju ove župe na dvije podjednako jednake cjeline: sjeverni kontinentalni dio i primorski dio, južno od planine. Do tada su župi Žabi pripadala sela Ošlje, Stupa, Topolo, Imotica, Štedro, današnji Klek, mjesto Gradina na Maloj Neretvi u kome je oko 1382. godine Tvrtko I podigao grad [[Brštanik]] i područje Slivna. Po danasnjoj upravnoj podjeli najveći dio područja nekadasnje Žabe pripada opštiini Neum (Bosna i Hercegovina). Manji periferni dijelovi nekadašnje cjeline, zbog specifičnih istorijskih prilika, nalaze se u okviru danasnjih opština [[Dubrovnik]], [[Metković]] (Hrvatska) i [[Čapljina]] (BiH). [[File:Srbsko XII es.svg|mini|lijevo|Neum i okolina u [[Raška|Raškoj]] do 1326. god.]] [[File:Preklapanje karte koja prikazuje zemlje dinastije Kotromanić i današnju teritorijalnu organizaciju RS, FBiH i BiH.jpg|mini|lijevo|[[Banovina Bosna]], širenje poslije 1322. god.]] == Nikolići == Središte župe je bilo u naselju i [[Tvrđava|tvrđavi]] Ošlju, u vrijeme dok je župa bila sastavni dio [[Kraljevina Srbija (1217–1346)|srpske kraljevine]]. Nakon što je područje većeg dijela Huma, osvajanjima bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II Kotromanića]] 1326. god. došlo pod vlast [[Banovina Bosna|banovine Bosne]], gospodari župe i nosioci političke i kulturne djelatnosti žapske župe postali su [[Nikolići (vlastela)|vlastela Nikolići]], u to vrijeme poznata vlastelinska porodica i direktni potomci humskog [[Knez Andrija|kneza Andrije]] (1214-1217). Ban Stjepan II je oko 1327.godine sestru Katarinu udao za kneza Nikolu. Posjedi Nikolića nalazili su se u Vranjevu selu gdje je danas [[Nekropola stećaka Vranjevo selo|nekropola stećaka]] u kojoj su sahranjivani. Njihova loza se može pratiti kroz osam generacija sve do vojvode Vukačina (1436-1453 godine). Status ove porodice se vremenom mijenjao. Nekada su bili neposredni vazali bosanske vladarske porodice [[Kotromanići|Kotromanića]]. Smrću kralja [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I Kotromanića]], dolazi do slabljenja centralne vlasti u Bosni i jačanja moći oblasnih gospodara, pa su Nikolići bili vlastela [[Sankovići|Sankovića]] i [[Kosače|Kosača]], a povremeno i [[Hrvatinići|Hrvatinića]]. U XV. stoljeću vladari i vlasnici cijelog Huma je moćna porodica [[Kosače|Kosače]].<ref name="Anđelić">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/34399312/Pavao-An%C4%91eli%C4%87-Studije-o-teritorijalno-politi%C4%8Dkoj-organizaciji-srednjovjekovcne-Bosne |title= Pavao Anđelić: Teritorijalna organizacija srednjovjekovne Bosne |work= |accessdate= 9. april 2026}}</ref> == Jelena Gruba == U plemćikoj porodici Nikolića, rođena je [[Jelena Gruba]], kraljica Bosne. Otac joj je bio Vladislav Nikolić, a majka Stanislava, kćerka vlastelina iz Dalmacije. Pored Jelene, Vladislav i Stanislava su imali još dva sina: Petra i Grgura Nikolića. Kad joj je bilo oko 13. godina, Jelena se u [[Tvrđava Jajce|Jajcu]] udala za [[Stjepan Dabiša|Dabišu]], vanbračnog polubrata kralja Tvrtka I. Poslije Tvrtkove smrti Dabiša je postao kralj, a njegovom smrću, prijesto je u trajanju od 3 god preuzela Jelena.<ref name="Fostikov">{{Cite web |url= https://hrcak.srce.hr/file/117230 |title= Aleksandra Fostikov: Jelena Gruba, bosanska kraljica. Bosna krajem 14. vijeka (1395-1399) |work= ACADEMIA - Braničevski glasnik 3-4, Požarevac 2006, 29-50. |accessdate= 9. 2. 2022}}</ref> == Žaba i Dubrovačka Republika == Tačne granice teritorije porodice Nikolić nisu poznate detaljno, kao ni sva mjesta koja je porodica držala u području kod mjesta Slano. Nikolići su još u vrijeme [[Stjepan Dabiša|kralja Dabiše]] došli u sukob sa [[Dubrovačka Republika|Dubrovnikom]]. Na putu od Dubrovnika do Stona, u mjestima [[Slano]] i Masline (danas Zamasline kod [[Ston]]a) podigli carine za robu koju su Dubrovčani prevozili do velikog trgovišta [[Drijeva|Drijeve]].<ref name="desanka">{{Cite web |url= https://dokumen.tips/documents/kovacevic-desanka-1961-trgovina-u-srednjovjekovnoj-bosni-nd-nrbih-djela.html?page=25 |title= Desanka Kovačević: Trgovina u srednjovjekovnoj Bosni - Privredni planovi Tvrtka I, s.37 |work= ND NRBIH, DJELA, KNJIGA XVIII, ODJELJENJE ISTORIJSKO-FILOLOSKIH NAUKA, KNJIGA 13., SARAJEVO 1961. |accessdate= 9. 2. 2023 |archive-date= 2023-10-30 |archive-url= https://web.archive.org/web/20231030093416/https://dokumen.tips/documents/kovacevic-desanka-1961-trgovina-u-srednjovjekovnoj-bosni-nd-nrbih-djela.html?page=25 }}</ref> U jednom zapisu u dubrovačkom arhivu nalazi se dokument kojim je Nikolićima uskraćeno pravo azila u Dubrovniku (braći Miliši i Petru) uz poruku - ''da se spašavaju u svojim carinama koje su podigli neopravdano, a kojih nije trebalo biti oko dubrovačkog područja''. Pošto spor nije riješen, kraljica Jelena je 1397 izdala [[Povelja kraljice Jelene Dubrovniku 1397.|povelju]] kojom se ukidaju carine. Godine 1399. Dubrovačka republika kupila je od bosanskog kralja Nove zemlje, dijelove župe Žabe, u kojima se nalazilo i Oslje, koje su za vladavine kralja [[Stjepan Ostoja|Ostoje]], 1405. godine, upisane u detaljni zemljišni katastar Primorja (Dubrovačke republike).<ref name="zilić">{{Cite web |url= https://www.academia.edu/44904440/Uspje%C5%A1ni_i_neuspje%C5%A1ni_poku%C5%A1aji_%C5%A1irenja_Dubrovnika_na_bosanske_teritorije_Successful_and_unsuccessful_expansion_attempts_of_the_Republic_of_Ragusa_onto_the_Bosnian_territory |title= Adis Zilić: Uspješni i neuspješni pokušaji širenja Dubrovnika na bosanske teritorije |work= UNIVERZITET U SARAJEVU – INSTITUT ZA HISTORIJU, Sarajevo, 2019 |accessdate= 9. 10. 2026}}</ref> Nekoliko godina kasnije, 1416. god. Grgur Nikolić je opet otvorio carine, ali je na sporazum pristao 1418. god. izdavši svoju povelju o dogovoru. == Vanjske veze == * Mapa župe Žaba<ref name="Žaba">{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/galerija/2416 |title= Mapa župe Žaba, Hum, Bosna i Hercegovina, |work= aplikacija.kons.gov.ba |access-date= 9. april 2026. |archive-date= 2025-01-20 |archive-url= https://web.archive.org/web/20250120011748/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/galerija/2416 |url-status= dead }}</ref> == Izvori == {{Reflista|2}} {{Portal|Bosna i Hercegovina}} {{Commonscat|Žaba}} [[Kategorija:Hum]] [[Kategorija:Neum]] b1aus2wtp433riqc2urdtfbi7b22odb 0 4721270 42586584 42580900 2026-05-01T00:44:20Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586584 wikitext text/x-wiki {{Infokutija filmska biografija | ime = Agnieszka Holland | profesija = redateljica, scenaristica | slika = MJK32681 Agnieszka Holland (Pokot, Berlinale 2017).jpg | veličina = | opis = | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i dob|1948|11|28|hr=da}} | mjesto_rođenja = {{flagicon|NR Poljska}} [[Varšava]], [[Poljska]] | datum_smrti = <!-- {{Death date and age|YYYY|MM|DD|YYYY|MM|DD|df=y}} --> | mjesto_smrti = | počivalište = | pseudonim = | nacionalnost = | državljanstvo = | supružnik = [[Laco Adamík]] {{small|(razvod)}} | partner = | roditelji = [[Henryk Holland]]<br>Irena Rybczyńska | djeca = [[Kasia Adamik]] | rodbina = [[Magdalena Łazarkiewicz]] {{small|(sestra)}} | religija = | obrazovanje = [[Filmska i televizijska škola Akademije izvedbenih umjetnosti u Pragu]] | javna_funkcija = | period = [[1970.]] – ''danas'' | žanr = | znameniti_filmovi = {{Plainlist| * ''[[Bittere Ernte]]'' ([[1985.]]) * ''[[Hitlerjunge Salomon]]'' ([[1990.]]) * ''[[The Secret Garden (film, 1993)|The Secret Garden]]'' ([[1993.]]) * ''[[W ciemności]]'' ([[2011.]]) }} | znamenite_serije = | uticaj_od = | uticaj_na = | nagrade = {{Plainlist| * [[Zlatni globus za najbolji strani film]] ([[1991.]]) * [[Nagrada Alfred Bauer]] ([[2017.]]) * [[Posebna nagrada žirija (Venecijanski filmski festival)|Posebna nagrada žirija]] (Venecija, [[2023.]]) }} | potpis = Agnieszka Holland signature.svg }} '''Agnieszka Holland''' ({{IPA-pl|aɡˈɲɛʂka ˈxɔlant|lang}}; [[Varšava]], [[28. studenog]] [[1948.]]), [[poljska]] filmska i televizijska redateljica i scenaristica, jedna od najvažnijih [[Poljska kinematografija|poljskih filmašica]] svih vremena.<ref>{{cite web |title=Agnieszka Holland |url=http://www.imdb.com/name/nm0002140/ |access-date=1 February 2021 |publisher=[[IMDb]]}}</ref> Karijeru je započela kao pomoćnica redateljima [[Krzysztof Zanussi|Krzysztofu Zanussiju]] i [[Andrzej Wajda|Andrzeju Wajdi]], a [[1981.]] godine emigrirala je u [[Francuska|Francusku]] netom prije proglašenja [[Izvanredno stanje u Poljskoj|izvanrednog stanja]]. Holland je najpoznatija po svojim filmovima ''[[Bittere Ernte]]'' ([[1985.]]), ''[[Hitlerjunge Salomon]]'' ([[1990.]]), za koji je dobila [[Zlatni globus za najbolji strani film|Zlatni globus]] te nominaciju za [[Oscar za najbolji adaptirani scenarij]],<ref>{{cite web |url=http://awardsdatabase.oscars.org/Search/Nominations?nomineeId=5985&view=1-Nominee-Alpha |title=Browser Unsupported – Academy Awards Search |author=Academy of Motion Picture Arts & Sciences}}</ref> ''[[The Secret Garden (film, 1993)|The Secret Garden]]'' ([[1993.]]) i ratnu dramu ''[[W ciemności]]'' ([[2011.]]); ''Bittere Erbe'' i ''W ciemności'' dobili su nominacije za [[Oscar za najbolji međunarodni igrani film|Oscar za najbolji strani film]].<ref>{{cite web|url=http://www.oscars.org/oscars/ceremonies/1986|title = The 58th Academy Awards &#124; 1986| date=4 October 2014 }}</ref><ref name="Nominees">{{cite news |title=Oscars 2012: Nominees in full |url=https://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-16700124 |publisher=BBC News |date=27 February 2012 |access-date=24 November 2015}}</ref> Godine [[2017.]] dobila je [[Nagrada Alfred Bauer|Nagradu Alfred Bauer]] na [[Berlinale]]u za film ''[[Pokot]]''. Također je i četverostruka dobitnica glavne nagrade na [[Poljski filmski festival|Poljskom filmskom festivalu]] u [[Gdynia|Gdyniji]]. Godine [[2020.]] izabrana je za predsjednicu [[Europska filmska akademija|Europske filmske akademije]].<ref>{{cite news |title=Agnieszka Holland Elected New EFA President |url=https://www.europeanfilmacademy.org/News-detail.155.0.html?tx_ttnews%5Btt_news%5D=869&cHash=185a6b7378c32b7cf6e28ad0b4504d5c |access-date=14 December 2020}}</ref><ref>{{cite web|title=Polish director named president of European Film Academy|url=https://www.thefirstnews.com/article/polish-director-named-president-of-european-film-academy-18280|access-date=1 February 2021|website=thefirstnews.com}}{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Njezina drama ''[[Zielona granica]]'' ([[2023.]]) dobila je posebnu nagradu žirija na [[Venecijanski filmski festival|Venecijanskom filmskom festivalu]].<ref>{{cite web |last=Mouriquand |first=David |title=Venice Film Festival 2023: Yorgos Lanthimos' 'Poor Things' wins 80th edition's Golden Lion |url=https://www.euronews.com/culture/2023/09/09/venice-film-festival-2023-yorgos-lanthimos-poor-things-wins-80th-editions-golden-lion |publisher=Euronews |date=9 September 2023 |access-date=10 September 2023}}</ref> U svojim filmovima, Holland se često fokusira na individualna iskustva osoba koje se nađu na marginama velikih političkih zbivanja. Među čestim temama u njenin filmovima su [[Holokaust]] te [[Komunizam|komunistički]] zločini. == Biografija == === Rani život i studij === Agnieszka Holland rođena je [[1948.]] godine u [[Varšava|Varšavi]]<ref>{{cite web|title=Agnieszka Holland|url=https://culture.pl/en/artist/agnieszka-holland|access-date=1 February 2021 |website=Culture.pl}}</ref> kao kći novinara Irene (''née'' Rybczyńska) i [[Henryk Holland|Henryka Hollanda]]; njezin otac je još od [[1935.]] godine bio prominentni [[komunizam|komunistički]] aktivist i satnik u [[Crvena armija|sovjetskoj vojsci]].<ref>[http://www.filmreference.com/film/12/Agnieszka-Holland.html Agnieszka Holland profile], FilmReference.com; accessed 24 November 2015.</ref><ref>{{cite web|title=Author Bio: Agnieszka Holland|url=https://www.heinemann.com/authors/183.aspx |access-date=1 February 2021 |website=heinemann.com}}</ref> Otac joj je bio [[judaizam|židov]], a majka [[katolicizam|katolkinja]], međutim Holland nije odgojena ni u jednoj vjeri.<ref>{{cite web |last=Bloom |first=Nate |title=Jewish Stars: Oscar time |url=https://www.clevelandjewishnews.com/archives/jewish-stars-oscar-time/article_6b7fda9a-581e-11e1-aeb2-001871e3ce6c.html |publisher=[[Cleveland Jewish News]] |date=15 February 2012}}</ref><ref name=NPRDowell>[https://www.npr.org/2012/02/19/146806258/polands-holland-exploring-holocaust-history-again NPR: "Poland's Holland, Exploring Holocaust History Again" by Pat Dowell], 13 February 2012</ref> Njezin otac izgubio je roditelje u [[Varšavski geto|getu]], dok je njezina majka sudjelovala u [[Varšavski ustanak|Varšavskom ustanku]] [[1944.]] godine kao članica [[Poljski pokret otpora u Drugom svjetskom ratu|pokreta otpora]]. Uz to, pomogla je i nekolicini [[Židovi|Židova]] tijekom rata, bog čega joj je [[izrael]]ski centar [[Jad Vašem]] uručio medalju [[Pravednik među narodima|Pravednika među narodima]].<ref name=NPRDowell /> S druge strane, otac joj je bio žestoki zagovornik komunizma, a njegovi napadački tekstovi protiv nekoliko profesora doveli su do njihovih smjena tijekom [[NR Poljska|komunizma]]. Roditelji su joj se razveli kada je imala 11 godina, a majka joj se ubrzo preudala za novinara Stanisława Brodskog. Holland je imala vrlo utjecajan, ali ne pretjerano blizak odnos s ocem, kako je sama rekla. Kako je rekla, "bio je jako zanimljiv, jako inteligentan i u posljednjim godinama svog života otvorio mi je mnoga vrata u svijetu umjetnosti i filma. Ali djeca ga nisu pretjerano zanimala i primjećivao me samo kada me je htio pokazati drugima".<ref name=":3">{{cite news |last=Kempley |first=Rita |title=Agnieszka Holland: a war on stupidity |url=https://www.washingtonpost.com/archive/lifestyle/style/1997/10/12/agnieszka-holland-a-war-on-stupidity/abdecfb2-3bd4-4ade-9a30-33a1abc82acd/ |newspaper=The Washington Post|date=12 October 1997 |access-date=14 April 2018 |issn=0190-8286 |language=en-US}}</ref> Prisjetila se kako bi ju otac pokazivao svojim prijateljima tijekom kasnonoćnih druženja, a onda bi ju ujutro ignorirao kada mu više ne bi bila izvor zabave.<ref name=":3" /> Kada je imala 13 godina, otac joj je počinio [[suicid]] dok je bio u kućnom pritvoru u [[Varšava|Varšavi]].<ref>{{cite web |last=Czupryn |first=Anita |title=Tajemnica zabójstwa Henryka Hollanda |trans-title=Henry Holland's murder mystery |url=https://polskatimes.pl/tajemnica-zabojstwa-henryka-hollanda/ar/12269725 |date=14 July 2017 |access-date=1 October 2021 |language=pl}}</ref> Kao dijete, Holland je bila često bolesna te je provodila puno vremena pišući, crtajući i organizirajući kratke predstave sa svojim prijateljima.<ref name="Tibbets pp. 132-143">Tibbets, John; Holland, Agnieszka. "The Interview with Agnieszka Holland: The Politics of Ambiguity", ''Quarterly Review of Film and Video''. 25:2, pp. 132–143.</ref> Pohađala je Gimnaziju Stefana Batoryja u [[Varšava|Varšavi]], nakon čega je upisala [[Filmska i televizijska škola Akademije izvedbenih umjetnosti u Pragu|Filmsku i televizijsku školu Akademije izvedbenih umjetnosti]] u [[Prag]]u. Za prašku se akademiju odlučila jer je [[Čehoslovačka kinematografija|čehoslovačke filmove]] iz [[1960-e|1960-ih]] smatrala zanimljivima: "Gledala sam filmove [[Miloš Forman|Miloša Formana]], [[Ivan Passer|Ivana Passera]] i [[Věra Chytilová|Věre Chytilove]]. Bili su mi fantastično zanimljivo, za razliku od onoga što se snimalo u Poljskoj u to doba".<ref>[http://www.pk.org.pl/artykul.php?id=90 Na czeskiej fali, Agnieszka Holland – wywiad] {{Webarchive |url=https://web.archive.org/web/20160305104601/http://www.pk.org.pl/artykul.php?id=90 |date=5 March 2016}} retrieved 9 March 2013</ref> Tijekom studija upoznala je i svog budućeg supruga, redatelja [[Laco Adamík|Laca Adamíka]]. Holland je bila u Pragu kada je izbilo [[Praško proljeće]] [[1968.]] godine te je uhapšena zbog svoje podrške disidentima i liberalizaciji političkog sustava, što je imalo dubok utjecaj na njezinu kasniju umjetničku produkciju.<ref name=":4">{{cite news |last=Tong |first=Allan |title="The only place to execute some kind of power was the film set": Agnieszka Holland on her career |url=https://filmmakermagazine.com/85231-the-only-place-to-execute-some-kind-of-power-was-the-film-set-agnieszka-holland-on-her-career/ |work=Filmmaker Magazine |date=3 April 2014 |access-date=18 April 2018 |language=en-US}}</ref> Tijekom boravka u zatvoru, boravila je u ćeliji koja je bila između dvaju zatvorenika koji su se zaljubili, tako da je imala ulogu prijenosa erotskih poruka između njih; kako je rekla, "bilo je to poput telefonskog seksa, a ja sam bila žica".<ref name=":3" /> Tijekom boravka u zatvoru shvatila je da želi biti umjetnica, a ne agitatorica. Diplomirala je [[1971.]] godine<ref name="Crnković 1999 pp. 2-9">{{cite journal |last=Tibbetts |first=John C. |title=An Interview with Agnieszka Holland: The Politics of Ambiguity |journal=Quarterly Review of Film and Video |volume=25 |issue=2 |pages=132–143 |year=2008 |s2cid=143213602 |doi=10.1080/10509200601074751}}</ref> te se vratila u Poljsku, gdje je napisala svoj prvi scenarij. Iako su ga vlasti cenzurirale i nikada nije snimljen, privukao je pažnju [[Andrzej Wajda|Andrzeja Wajde]], koji je postao njezin mentor. Dana [[28. prosinca]] [[1972.]] godine rodila joj se kći [[Kasia Adamík|Kasia]], koja će također postati redateljica.<ref name="Kasia Adamik">{{cite web |title=Kasia Adamik |url=http://www.filmpolski.pl/fp/index.php?osoba=1131970 |publisher=Film Polski |access-date=16 February 2014}}</ref> === Filmska karijera === ==== Rana karijera u Poljskoj i Zapadnoj Europi ==== [[File:Andrzej Wajda 1974.jpg|thumb|left|350px|Poljski redatelj [[Andrzej Wajda]] bio je mentor mladoj Agnieszki Holland na početku njezine karijere te je izvršio značajan utjecaj na njezin filmski rad.]] Holland je svoju karijeru započela kao pomoćnica redatelja [[Krzysztof Zanussi|Krzysztofa Zanussja]] i [[Andrzej Wajda|Andrzeja Wajde]].<ref>{{cite web|title=Agnieszka Holland – Rotten Tomatoes|url=https://www.rottentomatoes.com/celebrity/agnieszka_holland|access-date=1 February 2021|publisher=Rotten Tomatoes}}</ref><ref>{{cite web|last=CanalEuropa|title=Agnieszka Holland|url=http://www.canaleuropa.eu/en/meeting/agnieszka-holland/|access-date=1 February 2021|website=CanalEuropa|language=en-US}}</ref> Surađivala je na Zanussijevom filmu ''[[Iluminacja]]'' ([[1973.]]) te na Wajdinim filmovima ''[[Człowiek z marmuru]]'' ([[1977.]])<ref name="Tibbets pp. 132-143" /> i ''[[Danton (film, 1983)|Danton]]'' ([[1983.]]). Imala je veliku ulogu u realizaciji prethodnog filma, ali njezino ime nije stavljeno na špicu zbog tadašnje cenzure,<ref name="Crnković 1999 pp. 2-9" /> dok je na potonjem potpisana kao koscenaristica. Zbog tadašnjih cenzorskih pravila, Holland nije smjela objavljivati pod vlastitim imenom; Wajda joj je ponudio da ju posvoji, no ona je odbila, uvjerena da će u jednom trenutku moći objavljivati filmove pod vlastitim imenom. Njezin prvi samostalni dugometražni film bio je ''[[Aktorzy Prowincjonalni]]'' ([[1978.]]), kronika napetih odnosa u kazališnoj družini u malenom mjestu koja je figurirala kao alegorija tadašnje političke situacije u Poljskoj, a koji je nagrađen Nagradom međunarodnih kritičara na [[Kanski filmski festival 1980.|Filmskom festivalu u Cannesu]] [[1980.]] godine. U [[NR Poljska|Poljskoj]] je snimila još dva dugometražna igrana filma, ''[[Gorączka|Gorączku]]'' ([[1980.]], prikazan na 31. [[Berlinale]]u)<ref name="berlinale">{{cite web |url=http://www.berlinale.de/en/archiv/jahresarchive/1981/03_preistr_ger_1981/03_Preistraeger_1981.html |title=Berlinale 1981: Prize Winners |access-date=29 August 2010 |work=berlinale.de}}</ref> i ''[[Kobieta samotna|Kobietu samotnu]]'' ([[1981.]], prikazan tek [[1987.]]), prije nego je emigrirala u [[Francuska|Francusku]] netom prije uvođenja [[Izvanredno stanje u Poljskoj|izvanrednog stanja u Poljskoj]] u prosincu [[1981.]] godine. Rečeno joj je da se ne može vratiti u Poljsku, tako da punih osam mjeseci nije vidjela niti je kontaktirala s vlastitom kćerkom, u kojem periodu nije snimila ništa osim jednog TV filma u Francuskoj.<ref name="Crnković 1999 pp. 2-9"/> Međutim, pisala je scenarije za svoje poljske kolege, među kojima se ističu Wajdini filmovi ''[[Danton (film, 1983)|Danton]]'' ([[1983.]]), ''[[Eine Liebe in Deutschland]]'' ([[1983.]]), ''[[Les Possédés]]'' ([[1988.]]) i ''[[Korczak (film)|Korczak]]'' ([[1990.]]). Od [[1985.]] počela je raditi vlastite projekte u suradnji sa zapadnoeuropskim produkcijama, a među koje spadaju ''[[Bittere Ernte]]'' ([[1985.]]), ''[[To Kill a Priest]]'' ([[1988.]]), ''[[Hitlerjunge Salomon]]'' ([[1990.]]) i ''[[Olivier, Olivier]]'' ([[1992.]]).<ref name="Crnković 1999 pp. 2-9"/> U ovom se periodu Holland počela značajnije baviti temom [[Holokaust]]a, jednom od najvažnijih tema u njezinoj filmografiji. Zapadnonjemački film ''[[Bittere Ernte]]'' ([[1985.]]) donosi priču o Židovki koja je morala bježati od [[nacizam|nacizma]] tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]; film je nominiran za [[Oscar za najbolji strani film]].<ref name="Oscars1986">{{cite web|url=http://www.oscars.org/oscars/ceremonies/1986 |title=The 58th Academy Awards (1986) Nominees and Winners |access-date=10 November 2013 |work=oscars.org}}</ref> U njezinom najpoznatijem i najhvaljenijem filmu, ''[[Hitlerjunge Salomon]]'' ([[1990.]]), Holland je prikazala priču o [[Solomon Perel|Solomonu Perelu]], židovskom tinejdžeru koji je pobjegao iz [[Treći Reich|Njemačke]] u [[Poljska|Poljsku]] nakon [[Kristalna noć|Kristalne noći]] [[1938.]] godine, samo da bi poslije bio uhvaćen od strane nacista, koje je uspio uvjeriti da je Nijemac te je završio u [[Hitlerova mladež|Hitlerovoj mladeži]]. Prijem u Njemačkoj bio je dosta mlak, a Njemačka je dobila predložiti ga kao kandidata za Oscara za najbolji strani film [[1991.]] godine; ipak, film je privukao pažnju ljudi iz američke filmske industrije te je na koncu dobio [[Zlatni globus za najbolji strani film]] i nominaciju za [[Oscar za najbolji adaptirani scenarij|Oscara za najbolji adaptirani scenarij]].<ref name="Tibbets pp. 132-143" /> ==== Proboj u Hollywood i kasnija karijera ==== Prije uspjeha njezina filma ''[[Hitlerjunge Salomon]]'' ([[1991.]]), Holland je bila gotovo nepoznata u [[SAD|Sjedinjenim Državama]] i [[Hollywood]]u. Međutim, njezina šansa za proboj na američko tržište došla je nakon vožnje u zabavnom parku s producentom [[Artur Brauner|Arturom Braunerom]], koji će ubrzo producirati njezin prvi holivudski film. Nakon što je nominirana za Oscara za film ''[[Bittere Ernte]]'', Holland je dobila priliku posjetiti [[Disneyland]] na račun Akademije. Zbog poteškoća koje je imala sa snimanjem tog filma, Holland je razmišljala da se potpuno ostavi filma, ali Brauner ju je uvjerio da je ''[[Hitlerjunge Salomon]]'' idealan projekt za nju. Tijekom posjeta, Holland je "protivno zdravom razumu pristala na vožnju vlakom smrti sa svojim producentom. Nakon vožnje, Holland se tresla od straha, na što je Brauner izvukao ugovor i rekao: 'Potpiši!'".<ref name=":4" /> Uspjeh ovog filma omogućio joj je proboj u Hollywood te joj dao priliku da režira [[The Secret Garden (film, 1993)|adaptaciju]] dječjeg klasika ''[[The Secret Garden]]''. Bio je to njezin prvi film za neki veliki studio snimljen za, primarno, američku publiku te velika stilska promjena za redateljicu koja je dotad uglavnom bila poznata po mračnim i pesimističnim temama.<ref name=":5">{{cite news |last=Cohen |first=Roger |title=Holland Without a Country |url=https://www.nytimes.com/1993/08/08/magazine/holland-without-a-country.html |work=The New York Times |date=8 August 1993 |access-date=18 April 2018}}</ref> Tijekom [[1993.]] godine surađivala je na scenariju za film ''[[Trois couleurs: Bleu]]'' svog prijatelja i kolege [[Krzysztof Kieślowski|Krzysztofa Kieślowskog]], iako nije potpisana. Poput Kieślowskog, Holland je također često obrađivala temu [[vjera|vjere]] u svojim filmovima. Česta tema joj je i politika, odnosno položaj pojedinca u odnosu na snagu državne vlasti.<ref name="Tibbets pp. 132-143"/><ref name="Crnković 1999 pp. 2-9"/> Od sredine [[1990-e|1990-ih]], većinski je snimala za Hollywood, a među radove iz tog doba spadaju ''[[Total Eclipse (film)|Total Eclipse]]'' ([[1995.]]), ''[[Washington Square (film)|Washington Square]]'' ([[1997.]]), ''[[Shot in the Heart (film)|Shot in the Heart]]'' ([[2001.]], početak njezine vrlo uspješne suradnje s [[HBO]]-om), ''[[Julie Walking Home]]'' ([[2001.]]) i ''[[Copying Beethoven]]'' ([[2006.]]). [[File:MJK32618 Pokot (Berlinale 2017).jpg|thumb|350px|Agnieszka Holland zajedno s ekipom nagrađenog filma ''[[Pokot]]'' ([[2017.]]). Koscenaristica [[Olga Tokarczuk]] nalazi se u prvom redu, krajnje lijevo.]] Godine [[2003.]] bila je članica žirija na 25. [[Međunarodni filmski festival u Moskvi|Međunarodnom filmskom festivalu u Moskvi]],<ref name="Moscow2003">{{cite web|url=http://www.moscowfilmfestival.ru/miff34/eng/archives/?year=2003 |title=25th Moscow International Film Festival (2003) |access-date=1 April 2013 |work=MIFF |archive-url=https://web.archive.org/web/20130403123906/http://moscowfilmfestival.ru/miff34/eng/archives/?year=2003 |archive-date=3 April 2013}}</ref> a sljedeće je godine režirala epizodu "[[Moral Midgetry]]" hvaljene serije ''[[The Wire]]'',<ref name="E33">{{cite episode|title=Moral Midgetry|episode-link=Moral Midgetry (The Wire episode)|series=The Wire|series-link=The Wire (TV series)|credits=Agnieszka Holland, David Simon (story), Richard Price (story and teleplay)|network=HBO|air-date=14 November 2004|season=3|number=08}}</ref><ref name="EG33">{{cite web|year=2004|title=Episode guide – episode 33 Moral Midgetry|publisher=HBO|access-date=9 August 2006|url=http://www.hbo.com/thewire/episode/season3/episode08.shtml|archive-date=25 September 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190925083307/https://www.hbo.com/the-wire}}</ref><ref name="The Wire season 3 crew">{{cite web|url=http://www.hbo.com/thewire/cast/crew/season_3.shtml|title=''The Wire'' season 3 crew|access-date=14 October 2007|publisher=HBO|year=2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071012034651/http://www.hbo.com/thewire/cast/crew/season_3.shtml|archive-date=12 October 2007 |url-status=live}}</ref> koju je napisao romanopisac [[Richard Price]]. Autor [[David Simon (pisac)|David Simon]] kasnije je rekao da je Holland bila "predivna iza kamere" te da je jako dobro koreografirala sukob između [[Avon Barksdale|Avona Barksdalea]] i [[Stringer Bell|Stringera Bella]] u toj epizodi.<ref name="Jim King David Simon interview 3">{{cite web|url=http://members.aol.com/TheWireHBO/exclusive4-5.html|title=3rd Exclusive David Simon Q&A |access-date=5 November 2007|publisher=The Wire at AOL|year=2003|author=Jim King |page=5 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080724212454/http://members.aol.com/TheWireHBO/exclusive4-5.html |archive-date= 24 July 2008 }}</ref> Kasnije će režirati još dvije epizode serije.<ref name="E45">{{cite episode|title=Corner Boys|episode-link=Corner Boys (The Wire episode)|series=The Wire|series-link=The Wire (TV series)|credits=Agnieszka Holland, Ed Burns (story), Richard Price (story and teleplay)|network=HBO {{!}} station |air-date=5 November 2004|season=4|number=08}}</ref><ref name="EG45">{{cite web|year=2006|title=Episode guide – episode 45 Corner Boys|publisher=HBO|access-date=9 November 2006|url=http://www.hbo.com/thewire/episode/season4/episode08.shtml|archive-date=25 September 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190925083307/https://www.hbo.com/the-wire}}</ref><ref name="The Wire season 4 crew">{{cite web|title=''The Wire'' season 4 crew|url=http://www.hbo.com/thewire/cast/crew/season_4.shtml|access-date=14 October 2007|publisher=HBO|year=2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071012034656/http://www.hbo.com/thewire/cast/crew/season_4.shtml|archive-date=12 October 2007 |url-status=live}}</ref> Godine [[2007.]] surađivala je na poljskoj političkoj drami ''[[Ekipa (TV serija)|Ekipa]]'' zajedno sa sestrom [[Magdalena Łazarkiewicz|Magdalenom Łazarkiewicz]] i kćerkom Kasijom; bio je to njezin prvi isključivo poljski projekt (da se nije radilo o koprodukciji) još od [[1981.]] godine. Sljedeće godine postala je predsjednica [[Poljska filmska akademija|Poljske filmske akademije]]. Njezin film ''[[W ciemności]]'' ([[2011.]]), u kojem se ponovo vratila temi [[Holokaust]]a, bio je nominiran kao poljski kandidat za [[Oscar za najbolji strani film|Oscara za najbolji strani film]].<ref name="84th">{{cite web|url=http://blogs.indiewire.com/thompsononhollywood/2011/07/15/agnieszka_hollands_in_darkness_selected_as_polish_candidate_for_oscars |title=Poland to Submit Agnieszka Holland's in Darkness for Oscars |access-date=22 August 2011 |work=Thompson on Hollywood |publisher=IndieWire |first1=Maggie |last1=Lange |date=15 July 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110818053242/http://blogs.indiewire.com/thompsononhollywood/2011/07/15/agnieszka_hollands_in_darkness_selected_as_polish_candidate_for_oscars/ |archive-date=18 August 2011}}</ref><ref name=Nominees/> Godine [[2013.]] za [[HBO]] je snimila trodijelnu miniseriju ''[[Hořící keř]]'' o [[Jan Palach|Janu Palachu]],<ref>{{cite web|title=Beta Film Acquires Agnieszka Holland's Burning Bush |url=http://www.filmneweurope.com/news/region/105353-beta-film-acquires-agnieszka-hollands-burning-bush/menu-id-384 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130424014506/http://www.filmneweurope.com/news/region/105353-beta-film-acquires-agnieszka-hollands-burning-bush/menu-id-384 |archive-date=24 April 2013 }}</ref> za što je dobila [[Češki lav|nagradu Češki lav]] za najbolju režiju.<ref>{{cite news|url=https://www.filmovaakademie.cz/en/2013/drz-itele-ceny-cfta |title=CFTA Award Winners |access-date=2 April 2018}}</ref> Krajem iste godine potvrđena je kao redatljica [[Rosemary's Baby (miniserija)|nove adaptacije]] popularnog romana ''[[Rosemary's Baby (roman)|Rosemary's Baby]]'' [[Ira Levin|Ire Levina]]; glavnu ulogu tumačila je [[Zoe Saldaña]].<ref name="Culture.pl">{{cite web|url=http://culture.pl/en/article/agnieszka-holland-directs-nbc-miniseries-rosemarys-baby|title=Agnieszka Holland Directs NBC Miniseries: Rosemary's Baby|access-date=12 December 2013|publisher=Culture.pl}}</ref> Novi uspjeh imala je s filmom ''[[Pokot]]'' ([[2017.]]), koji je napisala zajedno s budućom nobelovkom [[Olga Tokarczuk|Olgom Tokarczuk]], koja je napisala izvorni roman. Film je dobio [[Nagrada Alfred Bauer|Nagradu Alfred Bauer]] na [[Berlinale]]u, koja se dodjeljuje filmovima za koje se smatra da su otvorili nove perspektive u svijetu filma.<ref>{{cite news|url=https://variety.com/2017/film/news/berlinale-berlin-film-festival-2017-winners-full-list-1201992021/|title=Berlin Film Festival: 'On Body and Soul' Wins Golden Bear for Best Film|last=Meza|first=Ed|date=18 February 2017|newspaper=Variety|access-date=18 February 2017|language=en-US}}</ref> Dvije godine kasnije dobila je Zlatnog lava na [[Filmski festival u Gdyniji|Festivalu u Gdyniji]] za film ''[[Mr. Jones (film, 2019)|Mr. Jones]]'' ([[2019.]]), koji tematizira [[Holodomor]].<ref>{{cite news |url=https://www.thefirstnews.com/article/holland-picks-up-best-movie-award-for-film-about-the-ukraines-great-famine-7727 |title=Holland picks up best-movie award for film about the Ukraine's Great Famine |access-date=24 September 2019 |archive-date=2019-09-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190924154909/https://www.thefirstnews.com/article/holland-picks-up-best-movie-award-for-film-about-the-ukraines-great-famine-7727 |url-status=dead }}</ref> Njezin sljedeći film, ''[[Šarlatán]]'' ([[2020.]]), bio je češki kandidat za Oscara za najbolji strani film te je ušao u uži izbor, ali nije bio nominiran.<ref name="Czech Republic">{{cite web |title=Česko vyšle na Oscary Šarlatána|url=https://www.novinky.cz/kultura/filmy-serialy/clanek/cr-vysle-na-oscary-sarlatana-40339070|website=novinky.cz |date=13 October 2020 |access-date=8 September 2023 |archive-date=18 October 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201018055854/https://www.novinky.cz/kultura/filmy-serialy/clanek/cr-vysle-na-oscary-sarlatana-40339070|url-status=live}}</ref> Njezin film ''[[Zielona granica]]'' ([[2023.]]), koji tematizira [[Granična kriza između Bjelorusije i Evropske unije|krizu na granici Bjelorusije i Europske unije]], dobio je [[Posebna nagrada žirija (Venecijanski filmski festival)|Posebnu nagrada žirija]] na [[Venecijanski filmski festival|Festivalu u Veneciji]],<ref>{{cite web |last1=Tartaglione |first1=Nancy |last2=Ntim |first2=Zac |title=Venice Winners: Golden Lion Goes To Yorgos Lanthimos For 'Poor Things'; Hamaguchi, Sarsgaard, Spaeny Also Score – Full List |url=https://deadline.com/2023/09/venice-film-festival-2023-awards-winners-full-list-1235541624/ |website=[[Deadline Hollywood|Deadline]] |date=9 September 2023 |access-date=10 September 2023}}</ref> ali je izazvao brojne kontroverze, posebice u Poljskoj, gdje su ju vladajući političari optužili da poljske granične službenike prikazuje u lošem svjetlu.<ref>{{cite web |last=Bałaga |first=Marta |url=https://variety.com/2023/film/global/green-border-agnieszka-holland-poland-minister-1235716449/ |title=Battle Over Venice Film 'Green Border' Heats Up as Director Agnieszka Holland Threatens Legal Action Against Poland's Justice Minister (EXCLUSIVE) |website=Variety |date=7 September 2023 |access-date=4 October 2023}}</ref><ref>{{cite web |last=Mouriquand |first=David |url=https://www.euronews.com/culture/2023/09/20/european-directors-defend-refugee-drama-the-green-border-over-polish-political-backlash |title=European directors defend refugee drama 'The Green Border' over Polish political backlash |publisher=Euronews |date=20 September 2023 |access-date=4 October 2023}}</ref><ref>{{cite web |last=Oltermann |first=Philip |title=Refugee film Green Border by Agnieszka Holland attacked by Polish government |url=https://www.theguardian.com/film/2023/sep/14/refugee-film-green-border-by-agnieszka-holland-attacked-by-polish-government |website=[[The Guardian]]|location=London |date=14 September 2023 |access-date=4 October 2023}}</ref> Iste godine dobila je nagradu za životno djelo udruženja [[LAFCA]]<ref>{{cite web |last=Moye |first=Clarence |title=LAFCA Selects Agnieszka Holland for Career Achievement Award |url=https://www.awardsdaily.com/2023/10/24/lafca-selects-agnieszka-holland-for-career-achievement-award/ |website=awardsdaily.com |date=24 October 2023 |access-date=5 November 2023}}</ref> te počasni doktorat [[Filmska akademija u Łódźu|Filmske akademije u Łódźu]].<ref>{{Cite web |url=https://radiolodz.pl/politycy-suwerennej-polski-o-filmie-zielona-granica,302266/#:~:text=W%20czwartek%20%2812%20pa%C5%BAdziernika%29%20odby%C5%82o%20si%C4%99%20uroczyste%20posiedzenie,z%20przyczyn%20prywatnych%20nie%20mog%C5%82a%20odebra%C4%87%20wyr%C3%B3%C5%BCnienia%20osobi%C5%9Bcie. |language=pl |title=Tytuł Doktora Honoris Causa m.in. dla Agnieszki Holland |website=radiolodz.pl |author=Angelica Borowiak |date=12 October 2023 |access-date=27 December 2023}}</ref> Bila je članica žirija na 81. [[Venecijanski filmski festival|Venecijanskom filmskom festivalu]] [[2024.]] godine;<ref>{{Cite web |url=https://www.labiennale.org/en/news/finalised-international-jury-venezia-81-competition |title=Finalised the International Jury for the Venezia 81 Competition |website=labiennale.org |date=10 July 2024 |access-date=28 August 2024}}</ref> iste godine dobila je [[Medalja za zasluge (Češka)|Medalju za zasluge]] na polju kulture od [[Predsjednik Češke|češkog predsjednika]] [[Petr Pavel|Petra Pavela]].<ref>{{cite web|url=https://www.novinky.cz/clanek/domaci-prehledne-seznam-vsech-vyznamenanych-28-rijna-2024-40494807 |title=PŘEHLEDNĚ: Seznam všech vyznamenaných |publisher=Borgis |date=28 October 2024 |accessdate=28 October 2024|website=[[Novinky.cz]]|language=cs}}</ref> Godine [[2025.]] snimila je [[Franz (film, 2025)|biografski film]] o [[Franz Kafka|Franzu Kafki]].<ref>{{cite web|url=https://variety.com/2024/film/news/films-boutique-agnieszka-holland-franz-1235910724/|title=Films Boutique Reunites With Agnieszka Holland on Kafka Biopic 'Franz,' Closes First Sales (EXCLUSIVE)|date=15 February 2024 |publisher=Variety}}</ref><ref>{{cite web| url =https://variety.com/2024/film/news/films-boutique-agnieszka-holland-franz-1235910724/ | title =Films Boutique Reunites With Agnieszka Holland on Kafka Biopic 'Franz,' Closes First Sales (EXCLUSIVE)| last =Balaga | first =Marta| date =14 February 2024| publisher = Variety| access-date =19 April 2024}}</ref> == Filmografija == {| class="wikitable" |- ! rowspan=2 | Godina ! rowspan=2 | Film ! rowspan=2 | Srpskohrvatski naslov ! colspan=3 | Uloga ! rowspan=2 | Država ! rowspan=2 | Napomene |- ! width=3% | [[Režiser|{{Abbr|R|Režija}}]] ! width=3% | [[Scenarist|{{Abbr|S|Scenarij}}]] ! width=3% | [[Producent|{{Abbr|P|Produkcija}}]] |- ! [[1970.]] | ''Hrích Boha'' | ''Božji grijeh'' | {{Won|}} | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Čehoslovačka}} | Kratkometražni film |- ! rowspan=2| [[1975.]] | ''Dziewczyna i „Akwarius”'' | ''Djevojka i "Vodenjak"'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flagicon|NR Poljska}} [[Poljska]] | Segment [[omnibus film]]a ''[[Obrazki z życia]]'' |- | ''Wieczór u Abdona'' | ''Večer kod Abdona'' | {{Won|}} | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{flagicon|NR Poljska}} [[Poljska]] | Kratkometražni TV film |- ! rowspan=3| [[1977.]] | ''Niedzielne dzieci'' | ''Nedjeljna djeca'' | {{Won|}} | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{flagicon|NR Poljska}} [[Poljska]] | TV film |- | ''Zdjęcia próbne'' | ''Probe'' | {{Won|}} | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{flagicon|NR Poljska}} [[Poljska]] | Koautori i korežiseri [[Jerzy Domaradzki]] i [[Pawel Kedzierski]] |- | ''Coś za coś'' | ''Nešto za nešto'' | {{Won|}} | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{flagicon|NR Poljska}} [[Poljska]] | TV film |- ! [[1979.]] | ''[[Aktorzy prowincjonalni]]'' | ''Provincijski glumci'' | {{Won|}} | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{flagicon|NR Poljska}} [[Poljska]] | |- ! [[1981.]] | ''[[Gorączka]]'' | ''Groznica (Povijest jedne bombe)'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flagicon|NR Poljska}} [[Poljska]] | |- ! [[1982.]] | ''Les cartes postales de Paris'' | ''Razglednice iz Pariza'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Francuska|1976}} | TV film |- ! rowspan=2| [[1985.]] | colspan=2| ''Kultura'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Francuska|1976}} | Dokumentarni film |- | ''[[Bittere Ernte]]'' | ''Gorka žetva'' | {{Won|}} | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Zapadna Njemačka}} | Nominacija za [[Oscar za najbolji strani film]] |- ! [[1987.]] | ''[[Kobieta samotna]]'' | ''Usamljena žena'' | {{Won|}} | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{flagicon|NR Poljska}} [[Poljska]] | TV film, snimljen [[1981.]], zabranjen u [[NR Poljska|Poljskoj]] do [[1987.]] |- ! [[1988.]] | ''[[To Kill a Priest]]'' | ''Ubojstvo nedužnih'' | {{Won|}} | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Francuska|1976}} | Debitantski film na [[engleski jezik|engleskom jeziku]] |- ! [[1990.]] | ''[[Hitlerjunge Salomon]]'' | ''Europa Europa'' | {{Won|}} | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Francuska|1976}}<br>{{flag|Njemačka}}<br>{{flag|Poljska}} | Nominacija za [[Oscar za najbolji adaptirani scenarij]]<br>[[Zlatni globus za najbolji strani film]] |- ! [[1992.]] | colspan=2| ''[[Olivier, Olivier]]'' | {{Won|}} | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Francuska|1976}} | |- ! [[1993.]] | ''[[The Secret Garden (film, 1993)|The Secret Garden]]'' | ''Tajni vrt'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Poljska}}<br>{{flag|Sjedinjene Države}}<br>{{flag|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | |- bgcolor=#CCCCFF ! [[1994.]] | ''[[Fallen Angels (američka TV serija)|Fallen Angels]]'' | ''Savršeni zločini'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | epizoda "Red Wind" (epizoda 2.08), nije emitirana |- ! [[1995.]] | ''[[Total Eclipse (film)|Total Eclipse]]'' | ''Potpuna pomrčina'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Belgija}}<br>{{flag|Francuska|1976}}<br>{{flag|Italija|1946}}<br>{{flag|Sjedinjene Države}}<br>{{flag|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | |- ! [[1997.]] | colspan=2| ''[[Washington Square (film)|Washington Square]]'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | |- ! [[1999.]] | ''[[The Third Miracle]]'' | ''Treće čudo'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | |- ! rowspan=2| [[2001.]] | ''[[Golden Dreams]]'' | ''Zlatni snovi'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | Kratkometražni dokumentarni film |- | ''[[Shot in the Heart (film)|Shot in the Heart]]'' | ''Pucanj u srce'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | TV film |- ! [[2002.]] | ''[[Julie Walking Home]]'' | ''Iscjelitelj'' | {{Won|}} | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Kanada}}<br>{{flag|Njemačka}}<br>{{flag|Poljska}} | |- bgcolor=#CCCCFF ! rowspan=2| [[2004.]] | ''[[Cold Case]]'' | ''Zaboravljeni slučaj'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | epizode "Hubris" (1.11) i "The Plan" (1.22) |- bgcolor=#CCCCFF | ''[[The Wire]]'' | ''Žica'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | epizoda "[[Moral Midgetry]]" (3.08) |- ! rowspan=3| [[2006.]] | ''[[A Girl Like Me: The Gwen Araujo Story]]'' | ''Priča o Gwen Araujo'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | TV film |- bgcolor=#CCCCFF | ''[[The Wire]]'' | ''Žica'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | epizoda "[[Corner Boys]]" (4.08) |- | ''[[Copying Beethoven]]'' | ''Beethoven'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | |- bgcolor=#CCCCFF ! rowspan=2| [[2007.]] | colspan=2| ''[[Ekipa (TV serija)|Ekipa]]'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Poljska}} | Koautorica, režirala šest epizoda |- bgcolor=#CCCCFF | ''[[Cold Case]]'' | ''Zaboravljeni slučaj'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | epizoda "Justice" (5.10) |- bgcolor=#CCCCFF ! [[2008.]] | ''[[The Wire]]'' | ''Žica'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | epizoda "[[React Quotes]]" (5.05) |- bgcolor=#CCCCFF ! rowspan=2| [[2009.]] | ''[[Cold Case]]'' | ''Zaboravljeni slučaj'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | epizoda "Lotto Fever" (5.10) |- | ''[[Jánošík – Pravdivá história]]'' | ''Jánošík: Istinita priča'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Češka}}<br>{{flag|Mađarska}}<br>{{flag|Poljska}}<br>{{flag|Slovačka}} | Koredateljica [[Kasia Adamik]] |- bgcolor=#CCCCFF ! [[2010.]] | colspan=2|''[[Treme (TV serija)|Treme]]'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | epizode "Do You Know What It Means" (1.01) i "I'll Fly Away" (1.10) |- bgcolor=#CCCCFF ! rowspan=3| [[2011.]] | ''[[The Killing (američka TV serija)|The Killing]]'' | ''Ubojstvo'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | epizode "[[What You Have Left]]" (1.06) i "[[Undertow (The Killing)|Undertow]]" (1.09) |- bgcolor=#CCCCFF | colspan=2|''[[Treme (TV serija)|Treme]]'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | epizoda "That's What Lovers Do" (2.10) |- | ''[[W ciemności]]'' | ''U tami'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Kanada}}<br>{{flag|Njemačka}}<br>{{flag|Poljska}} | Nominacija za [[Oscar za najbolji strani film]] |- bgcolor=#CCCCFF ! [[2012.]] | ''[[The Killing (američka TV serija)|The Killing]]'' | ''Ubojstvo'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | epizoda "[[Reflections (The Killing)|Reflections]]" (2.01) |- bgcolor=#CCCCFF ! rowspan=3| [[2013.]] | ''[[Hořící keř]]'' | ''Gorući grm'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Češka}} | Miniserija, tri epizode |- bgcolor=#CCCCFF | ''[[Bez tajemnic]]'' | ''Bez tajni'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Poljska}} | epizode 3.05, 3.10, 3.30 i 3.35 ("Tomasz, piątek <nowiki>| 15:00</nowiki>") |- bgcolor=#CCCCFF | colspan=2|''[[Treme (TV serija)|Treme]]'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | epizoda "...To Miss New Orleans" (4.05) |- bgcolor=#CCCCFF ! [[2014.]] | ''[[Rosemary's Baby (miniserija)|Rosemary's Baby]]'' | ''Rosemaryjina beba'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | Miniserija, dvije epizode |- bgcolor=#CCCCFF ! [[2015.]] | ''[[House of Cards]]'' | ''Kuća od karata'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | epizode "Chapter 36" (3.10) i "Chapter 37" (3.11) |- bgcolor=#CCCCFF ! rowspan=3| [[2017.]] | ''[[The Affair (TV serija)|The Affair]]'' | ''Afera'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | epizoda "306" (3.06) |- | ''[[Pokot]]'' | ''Tragovi'' | {{Won|}} | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Češka}}<br>{{flag|Njemačka}}<br>{{flag|Poljska}} | koscenaristica [[Olga Tokarczuk]]<br>[[Nagrada Alfred Bauer]] ([[Berlinale]]) |- bgcolor=#CCCCFF | ''[[House of Cards]]'' | ''Kuća od karata'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | epizode "Chapter 62" (5.10) i "Chapter 63" (5.11) |- bgcolor=#CCCCFF ! rowspan=2| [[2018.]] | ''[[The First (TV serija)|The First]]'' | ''Prvi'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}}<br>{{flag|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | epizode "Separation" (1.01) i "What's Needed" (1.02) |- bgcolor=#CCCCFF | colspan=2| ''[[1983 (TV serija)|1983]]'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Poljska}} | epizode "Uwikłanie" (1.01) i "Rollback" (1.02), koredateljica [[Kasia Adamik]] |- ! [[2019.]] | ''[[Mr. Jones (film, 2019)|Mr. Jones]]'' | ''Gospodin Jones'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Poljska}}<br>{{flag|Ujedinjeno Kraljevstvo}}<br>{{flag|Ukrajina}} | |- ! [[2020.]] | ''[[Šarlatán]]'' | ''Šarlatan'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Češka}}<br>{{flag|Irska}}<br>{{flag|Poljska}}<br>{{flag|Slovačka}} | |- ! [[2023.]] | ''[[Zielona granica]]'' | ''Zelena granica'' | {{Won|}} | {{Won|}} | {{Won|}} | {{flag|Belgija}}<br>{{flag|Češka}}<br>{{flag|Francuska}}<br>{{flag|Poljska}} | [[Posebna nagrada žirija (Venecijanski filmski festival)|Posebna nagrada žirija]] ([[Venecijanski filmski festival]]) |- ! [[2025.]] | colspan=2| ''[[Franz (film, 2025)|Franz]]'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Won|}} | {{flag|Češka}}<br>{{flag|Francuska}}<br>{{flag|Njemačka}}<br>{{flag|Poljska}}<br>{{flag|Turska}} | |} === Ostali projekti === Agnieszka Holland prevela je roman ''[[Nesnesitelná lehkost bytí|Nepodnošljiva lakoća postojanja]]'' [[Milan Kundera|Milana Kundere]] s [[češki|češkog]] na [[poljski jezik]]. Dobrovoljno je pristala na to nakon što se [[1982.]] godine upoznala s Kunderom i pročitala rukopis; oboje su u to doba živjeli u [[Pariz]]u. Holland je željela približiti roman poljskim čitateljima ne samo zato što ga je mogla usporediti s vlastitim iskustvom [[Invazija Varšavskog pakta na Čehoslovačku|invazije Varšavskog pakta na Čehoslovačku]] već i s iskustvom [[Štrajkovi u Poljskoj 1980.|štrajkova iz 1980.]] godine. Prijevod je izvorno tiskala [[london]]ska izdavačka kuća ''Aneks'', a od tada je doživio niz reizdanja.<ref>{{cite web |title=Agnieszka Holland: Mój Kundera |url=https://www.newsweek.pl/milan-kundera-we-wspomnieniach-agnieszki-holland/b7r3tes |website=Newsweek.pl |date=1 March 2018 |access-date=23 October 2018 |language=pl-PL}}</ref><ref>[https://books.google.com/books?id=rQRKPgAACAAJ ''Nieznośna lekkość bytu'' on Google Books (modern edition)]</ref><ref>[https://books.google.com/books?id=cDGci0XxNIcC&q=Niezno%C5%9Bna+lekko%C5%9B%C4%87+bytu+aneks ''Nieznośna lekkość bytu'' on Google Books (original ''Aneks'' publication)]</ref> Godine [[2023.]] imala je gostujuću ulogu u [[Netflix]]ovoj seriji ''[[Absolutni debiutanci]]''.<ref>{{cite web |last1=Cieślak |first1=Jacek |title="Absolutni debiutanci" na Netflixie. Kolejne debiuty aż do śmierci |url=https://www.rp.pl/film/art39453371-absolutni-debiutanci-na-netflixie-kolejne-debiuty-az-do-smierci |website=Rzeczpospolita |access-date=28 November 2023 |language=pl |date=23 November 2023}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * {{Commons category-inline}} * {{IMDb name|2140|Agnieszka Holland}} * [https://web.archive.org/web/20120302060414/http://www.culture.pl/web/english/resources-film-full-page/-/eo_event_asset_publisher/eAN5/content/agnieszka-holland Agnieszka Holland] at Culture.pl {{Agnieszka Holland}} {{Češki lav za najbolju režiju}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1948||Holland, Agnieszka}} [[Kategorija:Poljski filmski režiseri]] [[Kategorija:Poljski scenaristi]] [[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Zlatnog globusa]] [[Kategorija:Biografije, Varšava]] lew0kkq05lt07aubulgz46i26u31lx8 0 4721433 42586636 42581558 2026-05-01T11:18:14Z Edgar Allan Poe 29250 /* Regularna sezona (EuroLiga i NBA) */ 42586636 wikitext text/x-wiki {{Infokutija košarkaš | ime = Arvydas Sabonis | slika = Arvydas Sabonis.jpg | veličina = 240px | opis = | broj = | pozicija = [[centar (košarka)|centar]] | visina_ft = 7 | visina_in = 4 | visina_napomena = | težina_lb = | težina_footnote = | liga = | momčad = | momčad_link = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i dob|1964|12|19|hr=da}} | mjesto_rođenja = {{flagicon|LIT}} [[Kaunas]], [[Litva]]<br>{{small|(tada {{flag|Sovjetski Savez}})}} | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = [[Litvanci|Litvanac]] | srednja_škola = | sveučilište = | draft_godina = 1986. | draft_krug = 1. | draft_pick = 24 | draft_momčad = [[Portland Trail Blazers]] | karijera_start = [[1981.]] | karijera_kraj = [[2004.]] | trener_start = | trener_kraj = | godine1 = 1981 – 1989 | momčad1 = {{flagicon|SSSR}} [[Kauno Žalgiris|Žalgiris]] | godine2 = 1989 – 1992 | momčad2 = {{flagicon|ŠPA}} [[CB Valladolid|Fórum Valladolid]] | godine3 = 1992 – 1995 | momčad3 = {{flagicon|ŠPA}} [[Real Madrid Baloncesto|Real Madrid]] | godine4 = 1995 – 2001 | momčad4 = {{flagicon|SAD}} [[Portland Trail Blazers]] | godine5 = 2001 – 2002 | momčad5 = {{flagicon|LIT|1988}} [[Kauno Žalgiris|Žalgiris]] | godine6 = 2002 – 2003 | momčad6 = {{flagicon|SAD}} [[Portland Trail Blazers]] | godine7 = 2003 – 2004 | momčad7 = {{flagicon|LIT|1988}} [[Kauno Žalgiris|Žalgiris]] | godine8 = | momčad8 = | godine9 = | momčad9 = | godine10 = | momčad10 = | godine11 = | momčad11 = | godine12 = | momčad12 = | godine13 = | momčad13 = | godine14 = | momčad14 = | godine15 = | momčad15 = | godine16 = | momčad16 = | godine17 = | momčad17 = | godine18 = | momčad18 = | godine19 = | momčad19 = | godine20 = | momčad20 = | godine21 = | momčad21 = | godine22 = | momčad22 = | godine23 = | momčad23 = | godine24 = | momčad24 = | godine25 = | momčad25 = | godine26 = | momčad26 = | godine27 = | momčad27 = | godine28 = | momčad28 = | godine29 = | momčad29 = | godine30 = | momčad30 = | godine31 = | momčad31 = | godine32 = | momčad32 = | godine33 = | momčad33 = | godine34 = | momčad34 = | godine35 = | momčad35 = | godine36 = | momčad36 = | godine37 = | momčad37 = | godine38 = | momčad38 = | godine39 = | momčad39 = | godine40 = | momčad40 = | sgodine1 = | smomčad1 = | sgodine2 = | smomčad2 = | sgodine3 = | smomčad3 = | sgodine4 = | smomčad4 = | sgodine5 = | smomčad5 = | sgodine6 = | smomčad6 = | sgodine7 = | smomčad7 = | sgodine8 = | smomčad8 = | sgodine9 = | smomčad9 = | sgodine10 = | smomčad10 = | sgodine11 = | smomčad11 = | sgodine12 = | smomčad12 = | sgodine13 = | smomčad13 = | sgodine14 = | smomčad14 = | sgodine15 = | smomčad15 = | sgodine16 = | smomčad16 = | sgodine17 = | smomčad17 = | sgodine18 = | smomčad18 = | sgodine19 = | smomčad19 = | sgodine20 = | smomčad20 = | rgodine1 = 1982 – 1991 | rep1 = {{flagicon|SSSR}} [[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]] | rgodine2 = 1991 – 1999 | rep2 = {{flagicon|LIT|1988}} [[Košarkaška reprezentacija Litvanije|Litva]] | rgodine3 = | rep3 = | rgodine4 = | rep4 = | rgodine5 = | rep5 = | uspjesi = * Osvajač [[FIBA Interkontinentalni kup|FIBA Klupskog svjetskog prvenstva]] ([[1986.]]) * Osvajač [[Euroliga|FIBA Europske lige]] ([[1995.]]) * 3× [[Prvenstvo Sovjetskog Saveza u košarci|prvak Sovjetskog Saveza]] ([[1985.]] – [[1987.]]) * 2× [[ACB liga|prvak ACB lige]] ([[1993.]], [[1994.]]) * [[Lietuvos krepšinio lyga|prvak Litve]] ([[2004.]]) * osvajač [[Copa del Rey de Baloncesto|Kupa kralja]] ([[1993.]]) * [[FIBA-inih 50 najvećih igrača (1991.)]] * [[50 najvećih doprinositelja EuroLige]] ([[2008.]]) * 6× [[Euroscar]] ([[1984.]], [[1985.]], [[1988.]], [[1995.]], [[1997.]], [[1999.]]) * 2× [[Mr. Europa]] ([[1985.]], [[1997.]]) * 4× [[Litvanski sportaš godine]] ([[1984.]] – [[1986.]], [[1996.]]) * [[EuroBasket]] MVP ([[EuroBasket 1985.|1985.]]) * 2× [[Euroliga|Igrač godine Eurolige]] ([[1993.]], [[1995.]]) * [[Najbolja momčad novaka NBA lige]] ([[1995.]]) * Umirovljen dres s brojem 11 ([[Kauno Žalgiris|Žalgiris]]) | stat1label = | stat1vrijednost = | stat2label = | stat2vrijednost = | stat3label = | stat3vrijednost = | HOF = | HOF_igrač = arvydas-sabonis | HOF_trener = | FIBA_HOF_igrač = Arvydas-Sabonis | CBBASKHOF_godina = | medalje = {{MedalCount |[[FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci|Svjetsko prvenstvo]]|1|1|0 |[[FIBA EuroBasket|EuroBasket]]|1|1|2 |[[Olimpijske igre]]|1|0|2 }} {{MedalCompetition|[[Košarka na Ljetnim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]}} {{MedalCountry|{{flag|Sovjetski Savez}}}} {{MedalGold|{{flagicon|JKO|1984}} [[Ljetne olimpijske igre 1988.|Seoul 1988.]]| [[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Momčad]] }} {{MedalCountry|{{flag|Litva|1988}}}} {{MedalBronze|{{flagicon|ŠPA}} [[Ljetne olimpijske igre 1992.|Barcelona 1992.]]| [[Košarkaška reprezentacija Litve|Momčad]] }} {{MedalBronze|{{flagicon|SAD}} [[Ljetne olimpijske igre 1996.|Atlanta 1996.]]| [[Košarkaška reprezentacija Litve|Momčad]] }} {{MedalCompetition|[[FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci|Svjetsko prvenstvo]]}} {{MedalCountry|{{flag|Sovjetski Savez}}}} {{MedalGold| {{flagicon|KOL}} [[FIBA Svjetsko prvenstvo 1982.|Kolumbija 1982.]] | [[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Momčad]] }} {{MedalSilver|{{flagicon|ŠPA}} [[FIBA Svjetsko prvenstvo 1986.|Španjolska 1986.]] | [[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Momčad]] }} {{MedalCompetition|[[EuroBasket]]}} {{MedalCountry|{{flag|Sovjetski Savez}}}} {{MedalBronze| {{flagicon|FRA|1976}} [[EuroBasket 1983.|Francuska 1983.]] | [[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Momčad]] }} {{MedalGold| {{flagicon|ZNJE}} [[EuroBasket 1985.|Zapadna Njemačka 1985.]] | [[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Momčad]] }} {{MedalBronze| {{flagicon|SFRJ}} [[EuroBasket 1989.|SFR Jugoslavija 1989.]] | [[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Momčad]] }} {{MedalCountry|{{flag|Litva|1988}}}} {{MedalSilver| {{flagicon|GRČ}} [[EuroBasket 1995.|Grčka 1995.]] | [[Košarkaška reprezentacija Litve|Momčad]] }} }} '''Arvydas Romas Sabonis''' ({{small|[[litvanski]]:}} [{{IPA|ˈaːrviːdaːs ˈsaːboːnʲɪs}}]; [[Kaunas]], [[19. prosinca]] [[1964.]]), bivši [[SSSR|sovjetski]] i [[litva]]nski košarkaš, sportski djelatnik i poslovni čovjek.<ref>{{Cite web |title=The Old College Try: The complicated recruiting sagas of Arvydas Sabonis and his son Domantas |url=http://www.si.com/longform/sabonis/index.html |access-date=3 November 2023 |website=Sports Illustrated Longform |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Staff |first=The Ringer |date=11 October 2017 |title=Our Favorite Passers in NBA History |url=https://www.theringer.com/nba/2017/10/11/16456620/favorite-passers-nba-history |access-date=3 November 2023 |website=The Ringer |language=en}}</ref> Sabonis se smatra jednim od najboljih litvanskih i svjetskih košarkaša svih vremena, a imao je uspješnu karijeru i u Europi i u [[NBA]] ligi, gdje je proveo sedam sezona. Šesterostruki je dobitnik nagrade [[Euroscar]] i dvostruki dobitnik nagrade [[Mr. Europa]]. Dominantan [[centar (košarka)|centar]], Sabonis je imao uspjeha i na reprezentativnom nivou, osvojivši olimpijsko zlato s [[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|reprezentacijom Sovjetskog Saveza]] na [[Olimpijada 1988|Olimpijskim igrama 1988.]] godine u [[Seoul]]u te, kasnije, dvije bronce s [[Košarkaška reprezentacija Litvanije|reprezentacijom Litve]] ([[1992.]] i [[1996.]]). Iako je na [[NBA draft|draftu]] izabran još [[1986.]] godine, svoju prvu [[NBA]] utakmicu odigrao je tek [[1995.]] godine, kada je imao 30 godina. Dana [[20. kolovoza]] [[2010.]] godine primljen je u [[FIBA Kuća slavnih|FIBA-inu Kuću slavnih]] zbog svojih sjajnih nastupa na međunarodnom nivou.<ref>{{cite web|url=http://www.halloffame.fiba.com/pages/eng/hof/news/p/newsid/42798/arti.html |title=FIBA announces 2010 Hall of Fame Class |publisher=[[FIBA]] |date=20 August 2010 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20101019073536/http://www.halloffame.fiba.com/pages/eng/hof/news/p/newsid/42798/arti.html |archive-date=19 October 2010 }}</ref> Sljedeće godine, točnije [[12. kolovoza]] [[2011.]] godine, primljen je i u [[Košarkaška kuća slavnih Naismith Memorial|Kuću slavnih Naismith Memorial]].<ref name=hall>{{cite web |url=http://www.nba.com/2011/news/04/04/naismith-hall-of-fame/index.html?ls=iref:nbahpt2 |title=Rodman, Mullin, Winter named to Naismith Hall of Fame |publisher=[[National Basketball Association|NBA]] |date=4 April 2011 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110407105209/http://www.nba.com/2011/news/04/04/naismith-hall-of-fame/index.html?ls=iref%3Anbahpt2 |archive-date=7 April 2011 }}</ref> Iste godine izglasan je za nasljednika [[Vladas Garastas|Vladasa Garastasa]] na mjestu predsjednika [[Litvanski košarkaški savez|Litvanskog košarkaškog saveza]], gdje je bio do [[2021.]] godine, uz kratki prekid u listopadu [[2013.]] godine kada je podnio ostavku, ali se vratio nakon osam dana. Njegov sin, [[Domantas Sabonis]], također je košarkaš i od [[2026.]] godine igra za [[Sacramento Kings]]e.<ref>{{Cite web |title=Pacers trade Domantas Sabonis to Kings in 6-player deal |url=https://www.nba.com/news/pacers-agree-to-trade-domantas-sabonis-to-kings |access-date=28 December 2022 |website=NBA.com |language=en}}</ref> == Biografija == Arvydas Sabonis rođen je [[19. prosinca]] [[1964.]] godine u [[Kaunas]]u, tada dijelu [[Litvanska SSR|Litvanske SSR]] u sklopu [[SSSR|Sovjetskog Saveza]]. Košarku je počeo trenirati s 13 godina, a već je kao petnaestogodišnjak bio član juniorske reprezentacije Sovjetskog Saveza.<ref name="NBAbio">{{cite web|url=http://www.nba.com/playerfile/arvydas_sabonis/bio.html|title=Arvydas Sabonis Bio|work=NBA.com|access-date=27 February 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20090617063005/http://www.nba.com/playerfile/arvydas_sabonis/bio.html|archive-date=17 June 2009|url-status=dead}}</ref> Kasnije se upisao na [[Poljoprivredna akademija Univerziteta Vytautas Magnus|Poljoprivredni fakultet]], što mu je omogućilo izuzeće od obveznog služenja vojnog roka.<ref>{{cite web|url=http://library.la84.org/SportsLibrary/JSH/JSH1990/JSH1701/jsh1701e.pdf|title=Perestroika and Lithuanian Basketball|website=la84.org}}</ref> === Karijera === ==== Klupska karijera ==== Sabonis je svoj profesionalni debi imao [[1981.]] godine u [[Kauno Žalgiris|Žalgirisu]], jednom od najstarijih klubova u [[Litva|Litvi]], u svom rodnom [[Kaunas]]u.<ref name="Vle">{{cite web |title=Arvydas Sabonis |url=https://www.vle.lt/straipsnis/arvydas-sabonis/ |website=[[Visuotinė lietuvių enciklopedija]] |access-date=23 January 2026 |language=lt}}</ref> S klubom je osvojio tri uzastopna sovjetska prvenstva te [[FIBA Svjetsko klupsko prvenstvo]] [[1986.]] godine, gdje je bio najbolji strijelac (26 poena) u finalnoj pobjedi protiv [[Argentina|argentinskog]] [[Ferro Carril Oeste|Ferra Carrila Oestea]].<ref name="Vle"/> Godine [[1989.]] potpisuje za španjolski [[Fórum Valladolid]], s kojim je igrao polufinale [[FIBA Kup Radivoja Koraća|Koraćevog kupa]].<ref>{{cite web |title=Blazers Lose Sabonis to Spain Again |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1990-06-05-sp-835-story.html |website=Los Angeles Times |access-date=4 May 2021 |date=4 June 1990}}</ref> Nakon tri sezone prelazi u [[Real Madrid Baloncesto]], s kojim će osvojiti dva naslova prvaka te naslov prvaka [[Euroliga|Europske lige]] [[1995.]] godine.<ref>{{cite web|title=Prisiminimai apie A. Sabonio fenomeną ispaną privertė atsiprašyti P. Gasolio|url=http://www.delfi.lt/krepsinis/herojai/prisiminimai-apie-a-sabonio-fenomena-ispana-priverte-atsiprasyti-p-gasolio.d?id=74504396|website=Krepsinis.lt|access-date=28 April 2017}}</ref> To mu je bila posljednja sezona u Realu jer je iste godine prešao u [[NBA liga|NBA ligu]]. Sabonisova NBA priča započela je još [[1985.]] godine, kada su ga [[Atlanta Hawks]]i izabrali kao 77. izbor na [[NBA draft]]u te godine. Međutim, taj je izbor poništen jer je Sabonis u to vrijeme imao manje od 21 godine. Iako je narednog proljeća imao tešku ozljedu [[Ahilova tetiva|Ahilove tetive]], svejedno je bio na draftu te su ga, kao 24. izbor u prvom krugu, izabrali [[Portland Trail Blazers]]i;<ref name="NBAbio"/> Sabonis je ostao zabilježen u historiji kao posljednji igrač koji se pojavio na draftu više od jednog puta s obzirom na to da je NBA ukinula tu mogućnost tijekom [[1980-e|1980-ih]].<ref>{{cite book|last=Bradley|first=Robert D.|title=The Basketball Draft Fact Book: A History of Professional Basketball's College Drafts|year=2013|publisher=Scarecrow Press|isbn=9780810890695}}, pg. 454</ref> No, iako je Sabonis trebao ići u NBA ligu, sovjetske vlasti nisu mu dozvolile preseljene u [[Sjedinjene Države]], iako je tadašnji trener [[LSU Tigers]]a, [[Dale Brown (košarkaški trener)|Dale Brown]], imao plan da upiše Sabonisa na [[Državni univerzitet Louisiane]] kako bi zadržao amaterski status. Ipak, otputovao je u [[Portland, Oregon|Portland]] na rehabilitaciju te je [[1988.]] godine čak i trenirao s ekipom.<ref name=si>{{cite web|url=https://www.si.com/longform/sabonis/|title=The Old College Try: The complicated recruiting sagas of Arvydas Sabonis and his son Domantas|website=Sports Illustrated Longform}}</ref> Po završetku sezone [[1994.]]/[[1995.]], Sabonis i Portland kontaktirali su se oko njegovog dolaska u NBA; Sabonis je tada imao 30 godina. Prije potpisa ugovora, tadašnji trener Portlanda, [[Bob Whitsitt]], zamolio je klupskog liječnika da pregleda snimke Sabonisovih ozljeda te se kasnije prisjetio što je ovaj rekao: "''Rekao je da bi Arvydas mogao dobiti parkirno mjesto za invalide samo na temelju ovih rentgenskih snimki"''.<ref>{{cite web|url=http://www.grantland.com/story/_/id/6867508/arvydas-sabonis-long-strange-trip |title=Arvydas Sabonis' Long, Strange Trip |first=Jonathan |last=Abrams |work=[[Grantland|Grantland.com]] |date=16 August 2011 |access-date=28 November 2011}}</ref> Unatoč tome, Trail Blazerski su potpisali Sabonisa, koji je imao vrlo uspješnu debitantsku sezonu s dobrim brojkama; uz to je izabran u [[Najbolja momčad novaka NBA lige|najbolja momčad novaka]] te godine te je bio drugi u izboru za Novaka godine i Šestog igrača godine.<ref name="NBAbio"/> Brojke u doigravanju bile su mu još bolje nego u regularnoj sezoni. Tijekom Sabonisovog prvog boravka u Portlandu, ekipa je svake godine igrala doigravanja, ali u početku bez velikih uspjeha. Tijekom [[1998.]] i [[1999.]] godine, Portland je izmijenio velik dio momčadi kako bi bio kompetitivniji u doigravanjima, međutim Sabonis je bio jedini nedodirljivi prvotimac. Nakon tih izmjena, Trail Blazersi su igrali dva uzastupna finala Zapada, ali su izgubili od kasnijih prvaka [[San Antonio Spurs]]a, odnosno [[Los Angeles Lakers]]a. Mnogi komentatori smatrali su i tada, a smatraju i danas, kako je Sabonisova NBA karijera mogla biti još bolja da je ranije došao u ligu<ref>{{cite web|url=https://www.espn.com/nba/news/story?page=Euro-Sabonis|first=Ian|last=Whittell|date=2 May 2008|access-date=27 February 2010|title=Best of the Euroleague and NBA: Arvydas Sabonis|work=ESPN.com}}</ref><ref>{{cite web|title=Blazers Top 40: No. 20 Arvydas Sabonis|first=Jason|last=Quick|publisher=OregonLive.com|date=27 February 2010|access-date=27 February 2010|url=http://blog.oregonlive.com/behindblazersbeat/2010/02/blazers_top_40_no_20_arvydas_s.html}}</ref> te kako bi Trail Blazersi gotovo sigurno bili prvaci da su imali Sabonisa prije [[1995.]] godine.<ref>{{cite web|url=http://espn.go.com/sportsnation/chat/_/id/24592|archive-url=https://web.archive.org/web/20100412052815/http://espn.go.com/sportsnation/chat/_/id/24592|url-status=dead|archive-date=12 April 2010|title=Chat with Clyde Drexler|website=go.com}}</ref><ref name="Lyslo">{{cite web|url=http://www.nba.com/blazers/special_features/Portland_will_miss_Arvydas_Sab-84264-41.html|title=Portland Will Miss Arvydas Sabonis|first=Erik|last=Lyslo|website=[[NBA.com]]|access-date=27 February 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100629104800/http://www.nba.com/blazers/special_features/Portland_will_miss_Arvydas_Sab-84264-41.html|archive-date=29 June 2010|url-status=dead}}</ref> Po završetku sezone [[2000.]]/[[2001.]] odbio je potpisati produljenje ugovora s Portlandom, navodeći fizički i mentalni zamor kao razloge. Potpisao je jednogodišnji ugovor sa Žalgirisom za minimalnu plaću, uz dogovor da će pomoći momčadi u najvažnijim utakmicama tijekom sezone. Ipak, te sezone nije odigrao nijednu utakmicu te se vratio u Portland [[2002.]] godine, gdje je odigrao još jednu sezonu.<ref>{{cite journal|url=http://www.highbeam.com/doc/1P2-23218439.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20121105194559/http://www.highbeam.com/doc/1P2-23218439.html|url-status=dead|archive-date=5 November 2012|title=BOREDOM BRINGS SABONIS BACK TO BLAZERS|date=1 October 2002|website=highbeam.com}}</ref> Sabonis je bio omiljen među navijačima Portlanda. Sljedeće godine vratio se u Žalgiris, gdje je odigrao još jednu sezonu prije službenog i konačnog umirovljenja [[2005.]] godine. ==== Reprezentativna karijera ==== [[Image:Basketball at the 1988 Summer Olympics - URS vs. USA.JPEG|thumb|left|200px|Sabons u dresu sovjetske reprezentacije protiv [[David Robinson (košarkaš)|Davida Robinsona]] i [[Danny Manning|Dannyja Manninga]] tijekom polufinalne utakmice protiv [[Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Amerikanaca]] na [[Olimpijske igre 1988.|Olimpijskim igrama 1988.]] u [[Seoul]]u. Sovjeti su pobijedili 82:76, a Sabonis je ubacio 13 poena i skupio 13 skokova.]] Sabonis je [[1982.]] godine bio dio [[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|sovjetske reprezentacije]] koja je išla na turneju po [[SAD|Sjedinjenim Državama]] i igrala protiv niza sveučilišnih momčadi.<ref name=si/> Iako mu je preporučen odmor, Sovjeti su Sabonisu dopustili da bude dio reprezentacije za [[Olimpijske igre 1988.]] u [[Seoul]]u.<ref name=si/> Sabonis je na kraju predvodio Sovjete do zlatne medalje na Igrama na kojima su u polufinalu pobijedili [[Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Amerikance]] (iako je to bila posljednja američka vrsta u kojoj nisu igrali profesionalni NBA igrači, u njoj su bili budući All-Star igrači [[David Robinson (košarkaš)|David Robinson]], [[Mitch Richmond]] i [[Danny Manning]]), a u finalu [[Košarkaška reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslaviju]].<ref name="NBAbio"/> Za sovjetsku će reprezentaciju igrati i na [[FIBA Svjetsko prvenstvo 1982.|Svjestkom prvenstvu 1982.]] (zlatna medalja), [[EuroBasket 1983.|EuroBasketu 1983.]] (brončana medalja), [[EuroBasket 1985.|EuroBasketu 1985.]] (zlatna medalja), [[FIBA Svjetsko prvenstvo 1986.|Svjestkom prvenstvu 1986.]] (srebrna medalja) i [[EuroBasket 1989.|EuroBasketu 1989.]] (brončana medalja).<ref>{{cite web|url=https://archive.fiba.com/pages/eng/fa/p/rpp//q/arvydas%20sabonis/pid//_//players.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20120710051320/http://archive.fiba.com/pages/eng/fa/p/rpp/q/Arvydas%20Sabonis/pid/_/players.html|url-status=dead|archive-date=10 July 2012|title=Arvydas-Romas SABONIS.|website=fiba.com}}</ref> Bio je dio idealne momčadi EuroBasketa [[1983.]] i [[1985.]], a na potonjem je turniru bio i MVP. Period od [[1985.]] do [[1988.]] godine bio je izrazito naporan za Sabonisa zbog velikog broja utakmica te je imao značajan utjecaj na njegovo zdravlje u narednim godinama. Imao je nekoliko ozljeda nogu koje nisu uspjele potpuno zacijeliti zbog velikog broja intenzivnih međunarodnih utakmica usred [[Hladni rat|hladnoratovskih]] rivalstava te velikog rivalstva između njegovog Žalgirisa i [[PBK CSKA Moskva|CSKA Moskve]] u sovjetskom prvenstvu. Sam Sabonis je [[2011.]] u intervjuu rekao da vjeruje kako je činjenica da su ga sovjetski treneri previše koristili uvelike doprinijela pogoršanju njegove ozljede [[Ahilova tetiva|Ahilove tetive]] iz [[1986.]] godine.<ref name=Winn>[https://web.archive.org/web/20121104182811/http://sportsillustrated.cnn.com/vault/article/magazine/MAG1189174/1/index.htm Lithuania Calling] Also {{cite magazine |last=Winn |first=Luke |date=15 August 2011 |title=Lithuania Calling |magazine=[[Sports Illustrated]] |volume=115 |issue=6 |pages=52–56}}</ref> Drugi značajan trenutak u njegovoj karijeri, po pitanju ozljeda, dogodio se [[1988.]] godine kada su ga Sovjeti uvrstili u reprezentaciju nakon operacije Ahilove tetive koju je imao u [[Portland, Oregon|Portlandu]]; odluka Sovjeta da šepajućeg Sabonisa uvrste u momčad naišla je na kritike američkih liječnika.<ref>{{cite news|url=https://www.nytimes.com/1988/08/30/sports/sabonis-is-named-to-soviet-team.html?pagewanted=2|title=Sabonis Is Named To Soviet Team|first=Esther B. Fein and Special To the New York|last=Times|newspaper=The New York Times|date=30 August 1988}}</ref> Sljedeće je godine Sabonis dobio dozvolu države da ide u [[Sjedinjene Države]], kamo je otišao i njegov reprezentativni kolega [[Šarūnas Marčiulionis]], ali je odbio, vjerujući da zbog ozljeda neće biti u mogućnosti igrati na visokom nivou.<ref name=si/> Zbog ovih će problema razviti kronične probleme s koljenima, zglobovima i preponama koje će uvelike ograničiti njegovu pokretljivost tijekom [[1990-e|90-ih]] godina. Nakon [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada]] [[SSSR|Sovjetskog Saveza]], Sabonis je postao [[Košarkaška reprezentacija Litve|litvanski]] reprezentativac. S Litvom je nastupio na [[Olimpijske igre 1992.|Olimpijskim igrama 1992.]] (brončana medalja), [[EuroBasket 1995.|EuroBasketu 1995.]] (srebrna medalja), the [[Olimpijske igre 1996.|Olimpijskim igrama 1996.]] (brončana medalja) i [[EuroBasket 1999.|EuroBasketu 1999.]] Bio je dio idealne momčadi EuroBasketa [[1995.]] godine. == Privatni život == Sabonis je u braku s Ingridom Mikelionytė, manekenkom i glumicom koja je bila prva [[Miss Litve]].<ref name="NBAbio"/> Zajedno imaju četvoro djece – kći Aušrinė te sinove Žygimantasa, Tautvydasa i [[Domantas Sabonis|Domantasa]]. Potonja dva rođena su u gradovima u kojima je Sabonis tada igrao košarku, odnosno [[Valladolid]]u i [[Portland, Oregon|Portlandu]]. Nakon što je Sabonis napustio [[NBA liga|NBA ligu]], obitelj se preselila u [[Málaga|Málagu]].<ref name=si/> Sva tri sina igraju košarku.<ref>{{Cite web |url=http://kiaenzona.com/mas-basket/el-otro-sabonis-mira-donde-juega-el-mayor-de-los-hijos-del-mitico-zar-18381/ |title=Archived copy |access-date=30 August 2016 |archive-date=11 July 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230711183157/http://kiaenzona.com/mas-basket/el-otro-sabonis-mira-donde-juega-el-mayor-de-los-hijos-del-mitico-zar-18381/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.cbssports.com/collegebasketball/eye-on-college-basketball/25545148/gonzagas-domantas-sabonis-son-of-hall-of-famer-is-ready-for-nba-draft |title=Gonzaga's Domantas Sabonis, son of Hall of Famer, is ready for NBA Draft |first=Sam |last=Vecenie |work=[[CBSSports.com]] |date=8 April 2016 |access-date=14 April 2016}}</ref> Prema rječima njegova sina Domantasa, Sabonis je veliki fan [[Boston Celtics]]a i zelene boje općenito, a najdraži mu je igrač [[Larry Bird]].<ref>{{cite web|title="Celtics" peržiūroje dalyvavęs D.Sabonis atskleidė įdomų faktą apie savo tėvą ir žaidimo elementą, kurį nori patobulinti labiausiai|url=http://www.krepsinis.net/naujiena/celtics-perziuroje-dalyvaves-d-sabonis-atskleide-idomu-fakta-apie-savo-teva-ir-zaidimo-elementa-kuri-nori-patobulinti-labiausiai/263145|website=Krepsinis.net|access-date=9 June 2016}}</ref> U rujnu [[2011.]] godine, Sabonis je pretrpio blaži [[srčani udar]] dok je igrao košarku u [[Litva|Litvi]], ali nije bio u životnoj opasnosti.<ref>{{cite web|url=http://www.newsday.com/sports/former-nba-star-sabonis-stable-after-heart-attack-1.3207143|title=Former NBA star Sabonis stable after heart attack|website=newsday.com}}</ref> Sljedeće godine sudjelovao je u litvanskom dokumentarcu ''[[Kita svajonių komanda]]'', koji je opisao put [[Košarkaška reprezentacija Litve|litvanske reprezentacije]] do bronce na [[Olimpijada 1992|Olimpijskim igrama 1992.]] godine.<ref>{{cite web |title=The Other Dream Team |url=https://www.netflix.com/title/70229271 |website=[[Netflix]] |access-date=19 September 2025}}</ref> Dvije godine kasnije bio je fokus dokumentarca ''Arvydas Sabonis. 11'', koji je pratio njegovu karijeru od [[1981.]] godine do umirovljenja.<ref>{{cite web |title=Arvydas Sabonis. 11 |url=https://epika.lrt.lt/dokumentiniai-filmai,266/arvydas-sabonis-11,771092 |website=LRT Epika |access-date=19 September 2025 |language=lt}}</ref> Kasnije se pojavio i u filmu ''Bilietas'' iz [[2023.]] godine, koji se bavio historijom Žalgirisa od [[1979.]] do [[1989.]] godine.<ref>{{cite web |title=Bilietas |url=https://go3.lt/movies/bilietas,vod-6134499 |website=Go3 |access-date=19 September 2025 |language=lt}}</ref> == Statistike == {| class="toccolours" style="white-space: nowrap;" |- ! colspan="6" style="background:#f2f2f2; border:1px solid #aaa;"| Legenda |- | style="background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black;" | &nbsp;&nbsp;U | Odigranih utakmica | style="background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black" | &nbsp;&nbsp;S&nbsp; | Startanih utakmica | style="background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black" | &nbsp;MPU&nbsp; | Minuta po utakmici |- | style="background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black;" | &nbsp;P%&nbsp; | style="padding-right: 8px" | Postotak koševa | style="background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black" | &nbsp;3P%&nbsp; | style="padding-right: 8px" | Postotak trica | style="background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black" | &nbsp;SB%&nbsp; | Postotak slobodnih bacanja |- | style="background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black;" | &nbsp;SPU&nbsp; | Skokova po utakmici | style="background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black" | &nbsp;APU&nbsp; | Asistencija po utakmici | style="background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black" | &nbsp;UPU&nbsp; | Ukradenih lopti po utakmici |- | style="background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black;" | &nbsp;BPU&nbsp; | Blokada po utakmici | style="background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black" | &nbsp;PPU&nbsp; | Poena po utakmici | style="background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black" | &nbsp;'''Bold'''&nbsp; | Rekord karijere |- | style="background-color: #afe6ba; border: 1px solid black;" | &nbsp;†&nbsp; | Osvojio naslov prvaka | style="background-color: #CFECEC; border: 1px solid black;" | &nbsp;*&nbsp; | Rekorder lige te sezone | style="background-color: #E0CEF2; border: 1px solid black;" | &nbsp;{{double-dagger}}&nbsp; | Rekorder lige |- |} === Regularna sezona (EuroLiga i NBA) === {| class="wikitable sortable" style="text-align:right;" ! Godina ! Momčad ! {{abbr|U|Odigranih utakmica}} ! {{abbr|S|Startanih utakmica}} ! {{abbr|MPU|Minuta po utakmici}} ! {{abbr|P%|Postotak koševa}} ! {{abbr|3P%|Postotak trica}} ! {{abbr|SB%|Postotak slobodnih bacanja}} ! {{abbr|SPU|Skokova po utakmici}} ! {{abbr|APU|Asistencija po utakmici}} ! {{abbr|UPU|Ukradenih lopti po utakmici}} ! {{abbr|BPU|Blokada po utakmici}} ! {{abbr|PPU|Poena po utakmici}} |- | style="text-align:left;"|[[1986.]] | style="text-align:left;"|[[Kauno Žalgiris|Žalgiris]] | 13 || {{sort|-|—}} || {{sort|-|—}} || {{sort|-|—}} || {{sort|-|—}} || {{sort|-|—}} || {{sort|-|—}} || {{sort|-|—}} || {{sort|-|—}} || {{sort|-|—}} || '''24.5''' |- | style="text-align:left;"|[[1987.]] | style="text-align:left;"|[[Kauno Žalgiris|Žalgiris]] | 6 || {{sort|-|—}} || {{sort|-|—}} || {{sort|-|—}} || {{sort|-|—}} || {{sort|-|—}} || {{sort|-|—}} || {{sort|-|—}} || {{sort|-|—}} || {{sort|-|—}} || 21.3 |- | style="text-align:left;"|[[1993.]] | style="text-align:left;"|[[Real Madrid Baloncesto|Real Madrid]]<ref>[http://www.fibaeurope.com/compID_,Uz02qBnJiADOq5VntEf53.roundID_2564.season_1993.teamID_1020.playerID_7324.html ARVYDAS SABONIS REAL MADRID PPG 16.5 RPG 12.0 APG 1.9]</ref> | 20 || {{sort|-|—}} || 30.9 || .543 || .500 || .663 || style="background:#cfecec;"|'''12.0'''* || 1.9 || 1.2 || {{sort|-|—}} || 16.5 |- | style="text-align:left;"|[[1994.]] | style="text-align:left;"|[[Real Madrid Baloncesto|Real Madrid]]<ref>[http://www.fibaeurope.com/compID_,Uz02qBnJiADOq5VntEf53.season_1994.roundID_2565.playerID_7324.teamID_1020.html ARVYDAS SABONIS REAL MADRID PPG 17.4 RPG 11.9 APG 2.9]</ref> | 15 || {{sort|-|—}} || '''34.3''' || '''.577''' || .350 || .723 || 11.9 || 2.9 || 1.0 || {{sort|-|—}} || 17.4 |- | style="text-align:left; background:#afe6ba;"|[[1995.]]† | style="text-align:left;"|[[Real Madrid Baloncesto|Real Madrid]]<ref>[http://www.fibaeurope.com/compID_,Uz02qBnJiADOq5VntEf53.season_1995.roundID_2566.playerID_7324.teamID_1020.html ARVYDAS SABONIS REAL MADRID PPG 21.8 RPG 11.2 APG 2.6]</ref> | 17 || {{sort|-|—}} || 33.8 || .572 || '''.545''' || .783 || 11.2 || 2.6 || '''1.8''' || {{sort|-|—}} || 21.8 |- | style="text-align:left;"|[[1996.]] | style="text-align:left;"|[[Portland Trail Blazers]] | 73 || 21 || 23.8 || .545 || .375 || .757 || 8.1 || 1.8 || .9 || 1.1 || 14.5 |- | style="text-align:left;"|[[1997.]] | style="text-align:left;"|[[Portland Trail Blazers]] | 69 || 68 || 25.5 || .498 || .371 || .777 || 7.9 || 2.1 || .9 || 1.2 || 13.4 |- | style="text-align:left;"|[[1998.]] | style="text-align:left;"|[[Portland Trail Blazers]] | 73 || '''73''' || 32.0 || .493 || .261 || .798 || 10.0 || '''3.0''' || .9 || 1.1 || 16.0 |- | style="text-align:left;"|[[1999.]] | style="text-align:left;"|[[Portland Trail Blazers]] | style="background:#cfecec;"| 50* || 48 || 27.0 || .485 || .292 || .771 || 7.9 || 2.4 || .7 || 1.3 || 12.1 |- | style="text-align:left;"|[[2000.]] | style="text-align:left;"|[[Portland Trail Blazers]] | 66 || 61 || 25.6 || .505 || .368 || '''.843''' || 7.8 || 1.8 || .7 || 1.2 || 11.8 |- | style="text-align:left;"|[[2001.]] | style="text-align:left;"|[[Portland Trail Blazers]] | 61 || 42 || 21.3 || .479 || .067 || .776 || 5.4 || 1.5 || .7 || 1.0 || 10.1 |- | style="text-align:left;"|[[2003.]] | style="text-align:left;"|[[Portland Trail Blazers]] | '''78''' || 1 || 15.5 || .476 || .500 || .787 || 4.3 || 1.8 || .8 || .6 || 6.1 |- | style="text-align:left;"|[[2004.]] | style="text-align:left;"|[[Kauno Žalgiris|Žalgiris]] | 18 || 14 || 28.3 || .560 || .366 || .696 || style="background:#cfecec;"|10.7* || 2.4 || 1.0 || style="background:#cfecec;"|'''1.6'''* || 16.7 |- class="sortbottom" | style="text-align:center;" colspan="2"|EuroLiga (ukupno) | 89 || {{sort|-|—}} || 31.6 || .562 || .439 || .716 || 11.4 || 2.4 || 1.3 || 1.6 || 19.2 |- class="sortbottom" | style="text-align:center;" colspan="2"|NBA (ukupno)<ref>{{cite web|url=https://www.basketball-reference.com/players/s/sabonar01.html|title=Arvydas Sabonis Stats - Basketball-Reference.com|website=Basketball-Reference.com}}</ref> | 470 || 314 || 24.2 || .500 || .328 || .786 || 7.3 || 2.1 || .8 || 1.1 || 12.0 |- class="sortbottom" | style="text-align:center;" colspan="2"|'''Karijera''' | 559 || — || 27.9 || .531 || .384 || .751 || 9.4 || 2.3 || 1.1 || 1.4 || 15.6 {{s-end}} ===Playoff=== {| class="wikitable sortable" style="text-align:right;" ! Godina ! Momčad ! {{abbr|U|Odigranih utakmica}} ! {{abbr|S|Startanih utakmica}} ! {{abbr|MPU|Minuta po utakmici}} ! {{abbr|P%|Postotak koševa}} ! {{abbr|3P%|Postotak trica}} ! {{abbr|SB%|Postotak slobodnih bacanja}} ! {{abbr|SPU|Skokova po utakmici}} ! {{abbr|APU|Asistencija po utakmici}} ! {{abbr|UPU|Ukradenih lopti po utakmici}} ! {{abbr|BPU|Blokada po utakmici}} ! {{abbr|PPU|Poena po utakmici}} |- |- | style="text-align:left;"|[[1996.]] | style="text-align:left;"|[[Portland Trail Blazers]] | 5 || 5 || '''35.4''' || .432 || '''.556''' || .717 || '''10.2''' || 1.8 || .8 || .6 || '''23.6''' |- | style="text-align:left;"|[[1997.]] | style="text-align:left;"|[[Portland Trail Blazers]] | 4 || 4 || 27.0 || .429 || .250 || .875 || 6.5 || 2.3 || .8 || .8 || 11.3 |- | style="text-align:left;"|[[1998.]] | style="text-align:left;"|[[Portland Trail Blazers]] | 4 || 4 || 26.8 || .450 || .500 || .857 || 7.8 || 1.5 || '''1.8''' || .8 || 12.3 |- | style="text-align:left;"|[[1999.]] | style="text-align:left;"|[[Portland Trail Blazers]] | 13 || 13 || 30.2 || .398 || .200 || '''.907''' || 8.8 || 2.2 || 1.2 || 1.2 || 10.0 |- | style="text-align:left;"|[[2000.]] | style="text-align:left;"|[[Portland Trail Blazers]] | '''16''' || '''16''' || 30.8 || .453 || .286 || .796 || 6.7 || 1.9 || .9 || .8 || 11.3 |- | style="text-align:left;"|[[2001.]] | style="text-align:left;"|[[Portland Trail Blazers]] | 3 || 3 || 34.7 || .483 || .000 || .750 || 8.3 || '''2.7''' || .3 || '''2.3''' || 11.3 |- | style="text-align:left;"|[[2003.]] | style="text-align:left;"|[[Portland Trail Blazers]] | 6 || 1 || 14.3 || '''.667''' || {{sort|-|—}} || .800 || 4.0 || .8 || .7 || .7 || 10.0 |- class="sortbottom" | style="text-align:center;" colspan="2"|'''Karijera''' | 51 || 46 || 28.8 || .452 || .319 || .802 || 7.4 || 1.9 || .9 || .9 || 12.1 |- {{S-end}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commons category|Arvydas Sabonis}} *[https://web.archive.org/web/20150329075639/http://archive.fiba.com/pages/eng/fa/p/q/arvydas%20sabonis/pid/_/players.html FIBA Archive Profile] *[http://www.interbasket.net/players/sabonis.htm InterBasket Profile] *[https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/players/arvydas-sabonis/ayo/ Euroleague.net Profile] *[http://www.fibaeurope.com/compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_1999.roundID_2267.playerID_7324.teamID_2135.html FIBAEurope.com Profile] *[http://www.acb.com/jugador/temporada-a-temporada/id/20200678/fase_id/0/competicion_id/1/tipo_id/1#cuerpo Spanish ACB Profile] {{es}} {{NBA draft 1986.}} {{Članovi FIBA Kuće slavnih}} {{Članovi Košarkaške kuće slavnih Naismith Memorial}} {{FIBA50}} {{EuroLiga50}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1964||Sabonis, Arvydas}} [[Kategorija:Litvanski košarkaši]] [[Kategorija:Sovjetski košarkaši]] [[Kategorija:Sovjetski olimpijci]] [[Kategorija:Košarkaški centri]] [[Kategorija:Košarkaši Real Madrida]] [[Kategorija:Košarkaši Portland Trail Blazersa]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u košarci (igrači)]] [[Kategorija:Evropski prvaci u košarci (igrači)]] [[Kategorija:Olimpijski pobjednici u košarci (igrači)]] [[Kategorija:Košarkaši na Ljetnim olimpijskim igrama 1988.]] [[Kategorija:Košarkaši na Ljetnim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Košarkaši na Ljetnim olimpijskim igrama 1996.]] [[Kategorija:Članovi FIBA Kuće slavnih]] [[Kategorija:Članovi Košarkaške kuće slavnih Naismith Memorial]] jmes2ifvgehf9m83k2450g90pfo9sp4 42586637 42586636 2026-05-01T11:25:30Z Edgar Allan Poe 29250 /* Reprezentativna karijera */ 42586637 wikitext text/x-wiki {{Infokutija košarkaš | ime = Arvydas Sabonis | slika = Arvydas Sabonis.jpg | veličina = 240px | opis = | broj = | pozicija = [[centar (košarka)|centar]] | visina_ft = 7 | visina_in = 4 | visina_napomena = | težina_lb = | težina_footnote = | liga = | momčad = | momčad_link = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i dob|1964|12|19|hr=da}} | mjesto_rođenja = {{flagicon|LIT}} [[Kaunas]], [[Litva]]<br>{{small|(tada {{flag|Sovjetski Savez}})}} | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = [[Litvanci|Litvanac]] | srednja_škola = | sveučilište = | draft_godina = 1986. | draft_krug = 1. | draft_pick = 24 | draft_momčad = [[Portland Trail Blazers]] | karijera_start = [[1981.]] | karijera_kraj = [[2004.]] | trener_start = | trener_kraj = | godine1 = 1981 – 1989 | momčad1 = {{flagicon|SSSR}} [[Kauno Žalgiris|Žalgiris]] | godine2 = 1989 – 1992 | momčad2 = {{flagicon|ŠPA}} [[CB Valladolid|Fórum Valladolid]] | godine3 = 1992 – 1995 | momčad3 = {{flagicon|ŠPA}} [[Real Madrid Baloncesto|Real Madrid]] | godine4 = 1995 – 2001 | momčad4 = {{flagicon|SAD}} [[Portland Trail Blazers]] | godine5 = 2001 – 2002 | momčad5 = {{flagicon|LIT|1988}} [[Kauno Žalgiris|Žalgiris]] | godine6 = 2002 – 2003 | momčad6 = {{flagicon|SAD}} [[Portland Trail Blazers]] | godine7 = 2003 – 2004 | momčad7 = {{flagicon|LIT|1988}} [[Kauno Žalgiris|Žalgiris]] | godine8 = | momčad8 = | godine9 = | momčad9 = | godine10 = | momčad10 = | godine11 = | momčad11 = | godine12 = | momčad12 = | godine13 = | momčad13 = | godine14 = | momčad14 = | godine15 = | momčad15 = | godine16 = | momčad16 = | godine17 = | momčad17 = | godine18 = | momčad18 = | godine19 = | momčad19 = | godine20 = | momčad20 = | godine21 = | momčad21 = | godine22 = | momčad22 = | godine23 = | momčad23 = | godine24 = | momčad24 = | godine25 = | momčad25 = | godine26 = | momčad26 = | godine27 = | momčad27 = | godine28 = | momčad28 = | godine29 = | momčad29 = | godine30 = | momčad30 = | godine31 = | momčad31 = | godine32 = | momčad32 = | godine33 = | momčad33 = | godine34 = | momčad34 = | godine35 = | momčad35 = | godine36 = | momčad36 = | godine37 = | momčad37 = | godine38 = | momčad38 = | godine39 = | momčad39 = | godine40 = | momčad40 = | sgodine1 = | smomčad1 = | sgodine2 = | smomčad2 = | sgodine3 = | smomčad3 = | sgodine4 = | smomčad4 = | sgodine5 = | smomčad5 = | sgodine6 = | smomčad6 = | sgodine7 = | smomčad7 = | sgodine8 = | smomčad8 = | sgodine9 = | smomčad9 = | sgodine10 = | smomčad10 = | sgodine11 = | smomčad11 = | sgodine12 = | smomčad12 = | sgodine13 = | smomčad13 = | sgodine14 = | smomčad14 = | sgodine15 = | smomčad15 = | sgodine16 = | smomčad16 = | sgodine17 = | smomčad17 = | sgodine18 = | smomčad18 = | sgodine19 = | smomčad19 = | sgodine20 = | smomčad20 = | rgodine1 = 1982 – 1991 | rep1 = {{flagicon|SSSR}} [[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]] | rgodine2 = 1991 – 1999 | rep2 = {{flagicon|LIT|1988}} [[Košarkaška reprezentacija Litvanije|Litva]] | rgodine3 = | rep3 = | rgodine4 = | rep4 = | rgodine5 = | rep5 = | uspjesi = * Osvajač [[FIBA Interkontinentalni kup|FIBA Klupskog svjetskog prvenstva]] ([[1986.]]) * Osvajač [[Euroliga|FIBA Europske lige]] ([[1995.]]) * 3× [[Prvenstvo Sovjetskog Saveza u košarci|prvak Sovjetskog Saveza]] ([[1985.]] – [[1987.]]) * 2× [[ACB liga|prvak ACB lige]] ([[1993.]], [[1994.]]) * [[Lietuvos krepšinio lyga|prvak Litve]] ([[2004.]]) * osvajač [[Copa del Rey de Baloncesto|Kupa kralja]] ([[1993.]]) * [[FIBA-inih 50 najvećih igrača (1991.)]] * [[50 najvećih doprinositelja EuroLige]] ([[2008.]]) * 6× [[Euroscar]] ([[1984.]], [[1985.]], [[1988.]], [[1995.]], [[1997.]], [[1999.]]) * 2× [[Mr. Europa]] ([[1985.]], [[1997.]]) * 4× [[Litvanski sportaš godine]] ([[1984.]] – [[1986.]], [[1996.]]) * [[EuroBasket]] MVP ([[EuroBasket 1985.|1985.]]) * 2× [[Euroliga|Igrač godine Eurolige]] ([[1993.]], [[1995.]]) * [[Najbolja momčad novaka NBA lige]] ([[1995.]]) * Umirovljen dres s brojem 11 ([[Kauno Žalgiris|Žalgiris]]) | stat1label = | stat1vrijednost = | stat2label = | stat2vrijednost = | stat3label = | stat3vrijednost = | HOF = | HOF_igrač = arvydas-sabonis | HOF_trener = | FIBA_HOF_igrač = Arvydas-Sabonis | CBBASKHOF_godina = | medalje = {{MedalCount |[[FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci|Svjetsko prvenstvo]]|1|1|0 |[[FIBA EuroBasket|EuroBasket]]|1|1|2 |[[Olimpijske igre]]|1|0|2 }} {{MedalCompetition|[[Košarka na Ljetnim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]}} {{MedalCountry|{{flag|Sovjetski Savez}}}} {{MedalGold|{{flagicon|JKO|1984}} [[Ljetne olimpijske igre 1988.|Seoul 1988.]]| [[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Momčad]] }} {{MedalCountry|{{flag|Litva|1988}}}} {{MedalBronze|{{flagicon|ŠPA}} [[Ljetne olimpijske igre 1992.|Barcelona 1992.]]| [[Košarkaška reprezentacija Litve|Momčad]] }} {{MedalBronze|{{flagicon|SAD}} [[Ljetne olimpijske igre 1996.|Atlanta 1996.]]| [[Košarkaška reprezentacija Litve|Momčad]] }} {{MedalCompetition|[[FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci|Svjetsko prvenstvo]]}} {{MedalCountry|{{flag|Sovjetski Savez}}}} {{MedalGold| {{flagicon|KOL}} [[FIBA Svjetsko prvenstvo 1982.|Kolumbija 1982.]] | [[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Momčad]] }} {{MedalSilver|{{flagicon|ŠPA}} [[FIBA Svjetsko prvenstvo 1986.|Španjolska 1986.]] | [[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Momčad]] }} {{MedalCompetition|[[EuroBasket]]}} {{MedalCountry|{{flag|Sovjetski Savez}}}} {{MedalBronze| {{flagicon|FRA|1976}} [[EuroBasket 1983.|Francuska 1983.]] | [[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Momčad]] }} {{MedalGold| {{flagicon|ZNJE}} [[EuroBasket 1985.|Zapadna Njemačka 1985.]] | [[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Momčad]] }} {{MedalBronze| {{flagicon|SFRJ}} [[EuroBasket 1989.|SFR Jugoslavija 1989.]] | [[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Momčad]] }} {{MedalCountry|{{flag|Litva|1988}}}} {{MedalSilver| {{flagicon|GRČ}} [[EuroBasket 1995.|Grčka 1995.]] | [[Košarkaška reprezentacija Litve|Momčad]] }} }} '''Arvydas Romas Sabonis''' ({{small|[[litvanski]]:}} [{{IPA|ˈaːrviːdaːs ˈsaːboːnʲɪs}}]; [[Kaunas]], [[19. prosinca]] [[1964.]]), bivši [[SSSR|sovjetski]] i [[litva]]nski košarkaš, sportski djelatnik i poslovni čovjek.<ref>{{Cite web |title=The Old College Try: The complicated recruiting sagas of Arvydas Sabonis and his son Domantas |url=http://www.si.com/longform/sabonis/index.html |access-date=3 November 2023 |website=Sports Illustrated Longform |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Staff |first=The Ringer |date=11 October 2017 |title=Our Favorite Passers in NBA History |url=https://www.theringer.com/nba/2017/10/11/16456620/favorite-passers-nba-history |access-date=3 November 2023 |website=The Ringer |language=en}}</ref> Sabonis se smatra jednim od najboljih litvanskih i svjetskih košarkaša svih vremena, a imao je uspješnu karijeru i u Europi i u [[NBA]] ligi, gdje je proveo sedam sezona. Šesterostruki je dobitnik nagrade [[Euroscar]] i dvostruki dobitnik nagrade [[Mr. Europa]]. Dominantan [[centar (košarka)|centar]], Sabonis je imao uspjeha i na reprezentativnom nivou, osvojivši olimpijsko zlato s [[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|reprezentacijom Sovjetskog Saveza]] na [[Olimpijada 1988|Olimpijskim igrama 1988.]] godine u [[Seoul]]u te, kasnije, dvije bronce s [[Košarkaška reprezentacija Litvanije|reprezentacijom Litve]] ([[1992.]] i [[1996.]]). Iako je na [[NBA draft|draftu]] izabran još [[1986.]] godine, svoju prvu [[NBA]] utakmicu odigrao je tek [[1995.]] godine, kada je imao 30 godina. Dana [[20. kolovoza]] [[2010.]] godine primljen je u [[FIBA Kuća slavnih|FIBA-inu Kuću slavnih]] zbog svojih sjajnih nastupa na međunarodnom nivou.<ref>{{cite web|url=http://www.halloffame.fiba.com/pages/eng/hof/news/p/newsid/42798/arti.html |title=FIBA announces 2010 Hall of Fame Class |publisher=[[FIBA]] |date=20 August 2010 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20101019073536/http://www.halloffame.fiba.com/pages/eng/hof/news/p/newsid/42798/arti.html |archive-date=19 October 2010 }}</ref> Sljedeće godine, točnije [[12. kolovoza]] [[2011.]] godine, primljen je i u [[Košarkaška kuća slavnih Naismith Memorial|Kuću slavnih Naismith Memorial]].<ref name=hall>{{cite web |url=http://www.nba.com/2011/news/04/04/naismith-hall-of-fame/index.html?ls=iref:nbahpt2 |title=Rodman, Mullin, Winter named to Naismith Hall of Fame |publisher=[[National Basketball Association|NBA]] |date=4 April 2011 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110407105209/http://www.nba.com/2011/news/04/04/naismith-hall-of-fame/index.html?ls=iref%3Anbahpt2 |archive-date=7 April 2011 }}</ref> Iste godine izglasan je za nasljednika [[Vladas Garastas|Vladasa Garastasa]] na mjestu predsjednika [[Litvanski košarkaški savez|Litvanskog košarkaškog saveza]], gdje je bio do [[2021.]] godine, uz kratki prekid u listopadu [[2013.]] godine kada je podnio ostavku, ali se vratio nakon osam dana. Njegov sin, [[Domantas Sabonis]], također je košarkaš i od [[2026.]] godine igra za [[Sacramento Kings]]e.<ref>{{Cite web |title=Pacers trade Domantas Sabonis to Kings in 6-player deal |url=https://www.nba.com/news/pacers-agree-to-trade-domantas-sabonis-to-kings |access-date=28 December 2022 |website=NBA.com |language=en}}</ref> == Biografija == Arvydas Sabonis rođen je [[19. prosinca]] [[1964.]] godine u [[Kaunas]]u, tada dijelu [[Litvanska SSR|Litvanske SSR]] u sklopu [[SSSR|Sovjetskog Saveza]]. Košarku je počeo trenirati s 13 godina, a već je kao petnaestogodišnjak bio član juniorske reprezentacije Sovjetskog Saveza.<ref name="NBAbio">{{cite web|url=http://www.nba.com/playerfile/arvydas_sabonis/bio.html|title=Arvydas Sabonis Bio|work=NBA.com|access-date=27 February 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20090617063005/http://www.nba.com/playerfile/arvydas_sabonis/bio.html|archive-date=17 June 2009|url-status=dead}}</ref> Kasnije se upisao na [[Poljoprivredna akademija Univerziteta Vytautas Magnus|Poljoprivredni fakultet]], što mu je omogućilo izuzeće od obveznog služenja vojnog roka.<ref>{{cite web|url=http://library.la84.org/SportsLibrary/JSH/JSH1990/JSH1701/jsh1701e.pdf|title=Perestroika and Lithuanian Basketball|website=la84.org}}</ref> === Karijera === ==== Klupska karijera ==== Sabonis je svoj profesionalni debi imao [[1981.]] godine u [[Kauno Žalgiris|Žalgirisu]], jednom od najstarijih klubova u [[Litva|Litvi]], u svom rodnom [[Kaunas]]u.<ref name="Vle">{{cite web |title=Arvydas Sabonis |url=https://www.vle.lt/straipsnis/arvydas-sabonis/ |website=[[Visuotinė lietuvių enciklopedija]] |access-date=23 January 2026 |language=lt}}</ref> S klubom je osvojio tri uzastopna sovjetska prvenstva te [[FIBA Svjetsko klupsko prvenstvo]] [[1986.]] godine, gdje je bio najbolji strijelac (26 poena) u finalnoj pobjedi protiv [[Argentina|argentinskog]] [[Ferro Carril Oeste|Ferra Carrila Oestea]].<ref name="Vle"/> Godine [[1989.]] potpisuje za španjolski [[Fórum Valladolid]], s kojim je igrao polufinale [[FIBA Kup Radivoja Koraća|Koraćevog kupa]].<ref>{{cite web |title=Blazers Lose Sabonis to Spain Again |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1990-06-05-sp-835-story.html |website=Los Angeles Times |access-date=4 May 2021 |date=4 June 1990}}</ref> Nakon tri sezone prelazi u [[Real Madrid Baloncesto]], s kojim će osvojiti dva naslova prvaka te naslov prvaka [[Euroliga|Europske lige]] [[1995.]] godine.<ref>{{cite web|title=Prisiminimai apie A. Sabonio fenomeną ispaną privertė atsiprašyti P. Gasolio|url=http://www.delfi.lt/krepsinis/herojai/prisiminimai-apie-a-sabonio-fenomena-ispana-priverte-atsiprasyti-p-gasolio.d?id=74504396|website=Krepsinis.lt|access-date=28 April 2017}}</ref> To mu je bila posljednja sezona u Realu jer je iste godine prešao u [[NBA liga|NBA ligu]]. Sabonisova NBA priča započela je još [[1985.]] godine, kada su ga [[Atlanta Hawks]]i izabrali kao 77. izbor na [[NBA draft]]u te godine. Međutim, taj je izbor poništen jer je Sabonis u to vrijeme imao manje od 21 godine. Iako je narednog proljeća imao tešku ozljedu [[Ahilova tetiva|Ahilove tetive]], svejedno je bio na draftu te su ga, kao 24. izbor u prvom krugu, izabrali [[Portland Trail Blazers]]i;<ref name="NBAbio"/> Sabonis je ostao zabilježen u historiji kao posljednji igrač koji se pojavio na draftu više od jednog puta s obzirom na to da je NBA ukinula tu mogućnost tijekom [[1980-e|1980-ih]].<ref>{{cite book|last=Bradley|first=Robert D.|title=The Basketball Draft Fact Book: A History of Professional Basketball's College Drafts|year=2013|publisher=Scarecrow Press|isbn=9780810890695}}, pg. 454</ref> No, iako je Sabonis trebao ići u NBA ligu, sovjetske vlasti nisu mu dozvolile preseljene u [[Sjedinjene Države]], iako je tadašnji trener [[LSU Tigers]]a, [[Dale Brown (košarkaški trener)|Dale Brown]], imao plan da upiše Sabonisa na [[Državni univerzitet Louisiane]] kako bi zadržao amaterski status. Ipak, otputovao je u [[Portland, Oregon|Portland]] na rehabilitaciju te je [[1988.]] godine čak i trenirao s ekipom.<ref name=si>{{cite web|url=https://www.si.com/longform/sabonis/|title=The Old College Try: The complicated recruiting sagas of Arvydas Sabonis and his son Domantas|website=Sports Illustrated Longform}}</ref> Po završetku sezone [[1994.]]/[[1995.]], Sabonis i Portland kontaktirali su se oko njegovog dolaska u NBA; Sabonis je tada imao 30 godina. Prije potpisa ugovora, tadašnji trener Portlanda, [[Bob Whitsitt]], zamolio je klupskog liječnika da pregleda snimke Sabonisovih ozljeda te se kasnije prisjetio što je ovaj rekao: "''Rekao je da bi Arvydas mogao dobiti parkirno mjesto za invalide samo na temelju ovih rentgenskih snimki"''.<ref>{{cite web|url=http://www.grantland.com/story/_/id/6867508/arvydas-sabonis-long-strange-trip |title=Arvydas Sabonis' Long, Strange Trip |first=Jonathan |last=Abrams |work=[[Grantland|Grantland.com]] |date=16 August 2011 |access-date=28 November 2011}}</ref> Unatoč tome, Trail Blazerski su potpisali Sabonisa, koji je imao vrlo uspješnu debitantsku sezonu s dobrim brojkama; uz to je izabran u [[Najbolja momčad novaka NBA lige|najbolja momčad novaka]] te godine te je bio drugi u izboru za Novaka godine i Šestog igrača godine.<ref name="NBAbio"/> Brojke u doigravanju bile su mu još bolje nego u regularnoj sezoni. Tijekom Sabonisovog prvog boravka u Portlandu, ekipa je svake godine igrala doigravanja, ali u početku bez velikih uspjeha. Tijekom [[1998.]] i [[1999.]] godine, Portland je izmijenio velik dio momčadi kako bi bio kompetitivniji u doigravanjima, međutim Sabonis je bio jedini nedodirljivi prvotimac. Nakon tih izmjena, Trail Blazersi su igrali dva uzastupna finala Zapada, ali su izgubili od kasnijih prvaka [[San Antonio Spurs]]a, odnosno [[Los Angeles Lakers]]a. Mnogi komentatori smatrali su i tada, a smatraju i danas, kako je Sabonisova NBA karijera mogla biti još bolja da je ranije došao u ligu<ref>{{cite web|url=https://www.espn.com/nba/news/story?page=Euro-Sabonis|first=Ian|last=Whittell|date=2 May 2008|access-date=27 February 2010|title=Best of the Euroleague and NBA: Arvydas Sabonis|work=ESPN.com}}</ref><ref>{{cite web|title=Blazers Top 40: No. 20 Arvydas Sabonis|first=Jason|last=Quick|publisher=OregonLive.com|date=27 February 2010|access-date=27 February 2010|url=http://blog.oregonlive.com/behindblazersbeat/2010/02/blazers_top_40_no_20_arvydas_s.html}}</ref> te kako bi Trail Blazersi gotovo sigurno bili prvaci da su imali Sabonisa prije [[1995.]] godine.<ref>{{cite web|url=http://espn.go.com/sportsnation/chat/_/id/24592|archive-url=https://web.archive.org/web/20100412052815/http://espn.go.com/sportsnation/chat/_/id/24592|url-status=dead|archive-date=12 April 2010|title=Chat with Clyde Drexler|website=go.com}}</ref><ref name="Lyslo">{{cite web|url=http://www.nba.com/blazers/special_features/Portland_will_miss_Arvydas_Sab-84264-41.html|title=Portland Will Miss Arvydas Sabonis|first=Erik|last=Lyslo|website=[[NBA.com]]|access-date=27 February 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100629104800/http://www.nba.com/blazers/special_features/Portland_will_miss_Arvydas_Sab-84264-41.html|archive-date=29 June 2010|url-status=dead}}</ref> Po završetku sezone [[2000.]]/[[2001.]] odbio je potpisati produljenje ugovora s Portlandom, navodeći fizički i mentalni zamor kao razloge. Potpisao je jednogodišnji ugovor sa Žalgirisom za minimalnu plaću, uz dogovor da će pomoći momčadi u najvažnijim utakmicama tijekom sezone. Ipak, te sezone nije odigrao nijednu utakmicu te se vratio u Portland [[2002.]] godine, gdje je odigrao još jednu sezonu.<ref>{{cite journal|url=http://www.highbeam.com/doc/1P2-23218439.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20121105194559/http://www.highbeam.com/doc/1P2-23218439.html|url-status=dead|archive-date=5 November 2012|title=BOREDOM BRINGS SABONIS BACK TO BLAZERS|date=1 October 2002|website=highbeam.com}}</ref> Sabonis je bio omiljen među navijačima Portlanda. Sljedeće godine vratio se u Žalgiris, gdje je odigrao još jednu sezonu prije službenog i konačnog umirovljenja [[2005.]] godine. ==== Reprezentativna karijera ==== [[Image:Basketball at the 1988 Summer Olympics - URS vs. USA.JPEG|thumb|left|200px|Sabons u dresu sovjetske reprezentacije protiv [[David Robinson (košarkaš)|Davida Robinsona]] i [[Danny Manning|Dannyja Manninga]] tijekom polufinalne utakmice protiv [[Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Amerikanaca]] na [[Olimpijske igre 1988.|Olimpijskim igrama 1988.]] u [[Seoul]]u. Sovjeti su pobijedili 82:76, a Sabonis je ubacio 13 poena i skupio 13 skokova.]] Sabonis je [[1982.]] godine bio dio [[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|sovjetske reprezentacije]] koja je išla na turneju po [[SAD|Sjedinjenim Državama]] i igrala protiv niza sveučilišnih momčadi.<ref name=si/> Iako mu je preporučen odmor, Sovjeti su Sabonisu dopustili da bude dio reprezentacije za [[Olimpijske igre 1988.]] u [[Seoul]]u.<ref name=si/> Sabonis je na kraju predvodio Sovjete do zlatne medalje na Igrama na kojima su u polufinalu pobijedili [[Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Amerikance]] (iako je to bila posljednja američka vrsta u kojoj nisu igrali profesionalni NBA igrači, u njoj su bili budući All-Star igrači [[David Robinson (košarkaš)|David Robinson]], [[Mitch Richmond]] i [[Danny Manning]]), a u finalu [[Košarkaška reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslaviju]].<ref name="NBAbio"/> Za sovjetsku će reprezentaciju igrati i na [[FIBA Svjetsko prvenstvo 1982.|Svjestkom prvenstvu 1982.]] (zlatna medalja), [[EuroBasket 1983.|EuroBasketu 1983.]] (brončana medalja), [[EuroBasket 1985.|EuroBasketu 1985.]] (zlatna medalja), [[FIBA Svjetsko prvenstvo 1986.|Svjestkom prvenstvu 1986.]] (srebrna medalja) i [[EuroBasket 1989.|EuroBasketu 1989.]] (brončana medalja).<ref>{{cite web|url=https://archive.fiba.com/pages/eng/fa/p/rpp//q/arvydas%20sabonis/pid//_//players.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20120710051320/http://archive.fiba.com/pages/eng/fa/p/rpp/q/Arvydas%20Sabonis/pid/_/players.html|url-status=dead|archive-date=10 July 2012|title=Arvydas-Romas SABONIS.|website=fiba.com}}</ref> Bio je dio idealne momčadi EuroBasketa [[1983.]] i [[1985.]], a na potonjem je turniru bio i MVP. Period od [[1985.]] do [[1988.]] godine bio je izrazito naporan za Sabonisa zbog velikog broja utakmica te je imao značajan utjecaj na njegovo zdravlje u narednim godinama. Imao je nekoliko ozljeda nogu koje nisu uspjele potpuno zacijeliti zbog velikog broja intenzivnih međunarodnih utakmica usred [[Hladni rat|hladnoratovskih]] rivalstava te velikog rivalstva između njegovog Žalgirisa i [[PBK CSKA Moskva|CSKA Moskve]] u sovjetskom prvenstvu. Sam Sabonis je [[2011.]] u intervjuu rekao da vjeruje kako je činjenica da su ga sovjetski treneri previše koristili uvelike doprinijela pogoršanju njegove ozljede [[Ahilova tetiva|Ahilove tetive]] iz [[1986.]] godine.<ref name=Winn>[https://web.archive.org/web/20121104182811/http://sportsillustrated.cnn.com/vault/article/magazine/MAG1189174/1/index.htm Lithuania Calling] Also {{cite magazine |last=Winn |first=Luke |date=15 August 2011 |title=Lithuania Calling |magazine=[[Sports Illustrated]] |volume=115 |issue=6 |pages=52–56}}</ref> Drugi značajan trenutak u njegovoj karijeri, po pitanju ozljeda, dogodio se [[1988.]] godine kada su ga Sovjeti uvrstili u reprezentaciju nakon operacije Ahilove tetive koju je imao u [[Portland, Oregon|Portlandu]]; odluka Sovjeta da šepajućeg Sabonisa uvrste u momčad naišla je na kritike američkih liječnika.<ref>{{cite news|url=https://www.nytimes.com/1988/08/30/sports/sabonis-is-named-to-soviet-team.html?pagewanted=2|title=Sabonis Is Named To Soviet Team|first=Esther B. Fein and Special To the New York|last=Times|newspaper=The New York Times|date=30 August 1988}}</ref> Sljedeće je godine Sabonis dobio dozvolu države da ide u [[Sjedinjene Države]], kamo je otišao i njegov reprezentativni kolega [[Šarūnas Marčiulionis]], ali je odbio, vjerujući da zbog ozljeda neće biti u mogućnosti igrati na visokom nivou.<ref name=si/> Zbog ovih će problema razviti kronične probleme s koljenima, zglobovima i preponama koje će uvelike ograničiti njegovu pokretljivost tijekom [[1990-e|90-ih]] godina. Nakon [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada]] [[SSSR|Sovjetskog Saveza]], Sabonis je postao [[Košarkaška reprezentacija Litve|litvanski]] reprezentativac. S Litvom je nastupio na [[Olimpijske igre 1992.|Olimpijskim igrama 1992.]] (brončana medalja), [[EuroBasket 1995.|EuroBasketu 1995.]] (srebrna medalja), [[Olimpijske igre 1996.|Olimpijskim igrama 1996.]] (brončana medalja) i [[EuroBasket 1999.|EuroBasketu 1999.]] Bio je dio idealne momčadi EuroBasketa [[1995.]] godine. == Privatni život == Sabonis je u braku s Ingridom Mikelionytė, manekenkom i glumicom koja je bila prva [[Miss Litve]].<ref name="NBAbio"/> Zajedno imaju četvoro djece – kći Aušrinė te sinove Žygimantasa, Tautvydasa i [[Domantas Sabonis|Domantasa]]. Potonja dva rođena su u gradovima u kojima je Sabonis tada igrao košarku, odnosno [[Valladolid]]u i [[Portland, Oregon|Portlandu]]. Nakon što je Sabonis napustio [[NBA liga|NBA ligu]], obitelj se preselila u [[Málaga|Málagu]].<ref name=si/> Sva tri sina igraju košarku.<ref>{{Cite web |url=http://kiaenzona.com/mas-basket/el-otro-sabonis-mira-donde-juega-el-mayor-de-los-hijos-del-mitico-zar-18381/ |title=Archived copy |access-date=30 August 2016 |archive-date=11 July 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230711183157/http://kiaenzona.com/mas-basket/el-otro-sabonis-mira-donde-juega-el-mayor-de-los-hijos-del-mitico-zar-18381/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.cbssports.com/collegebasketball/eye-on-college-basketball/25545148/gonzagas-domantas-sabonis-son-of-hall-of-famer-is-ready-for-nba-draft |title=Gonzaga's Domantas Sabonis, son of Hall of Famer, is ready for NBA Draft |first=Sam |last=Vecenie |work=[[CBSSports.com]] |date=8 April 2016 |access-date=14 April 2016}}</ref> Prema rječima njegova sina Domantasa, Sabonis je veliki fan [[Boston Celtics]]a i zelene boje općenito, a najdraži mu je igrač [[Larry Bird]].<ref>{{cite web|title="Celtics" peržiūroje dalyvavęs D.Sabonis atskleidė įdomų faktą apie savo tėvą ir žaidimo elementą, kurį nori patobulinti labiausiai|url=http://www.krepsinis.net/naujiena/celtics-perziuroje-dalyvaves-d-sabonis-atskleide-idomu-fakta-apie-savo-teva-ir-zaidimo-elementa-kuri-nori-patobulinti-labiausiai/263145|website=Krepsinis.net|access-date=9 June 2016}}</ref> U rujnu [[2011.]] godine, Sabonis je pretrpio blaži [[srčani udar]] dok je igrao košarku u [[Litva|Litvi]], ali nije bio u životnoj opasnosti.<ref>{{cite web|url=http://www.newsday.com/sports/former-nba-star-sabonis-stable-after-heart-attack-1.3207143|title=Former NBA star Sabonis stable after heart attack|website=newsday.com}}</ref> Sljedeće godine sudjelovao je u litvanskom dokumentarcu ''[[Kita svajonių komanda]]'', koji je opisao put [[Košarkaška reprezentacija Litve|litvanske reprezentacije]] do bronce na [[Olimpijada 1992|Olimpijskim igrama 1992.]] godine.<ref>{{cite web |title=The Other Dream Team |url=https://www.netflix.com/title/70229271 |website=[[Netflix]] |access-date=19 September 2025}}</ref> Dvije godine kasnije bio je fokus dokumentarca ''Arvydas Sabonis. 11'', koji je pratio njegovu karijeru od [[1981.]] godine do umirovljenja.<ref>{{cite web |title=Arvydas Sabonis. 11 |url=https://epika.lrt.lt/dokumentiniai-filmai,266/arvydas-sabonis-11,771092 |website=LRT Epika |access-date=19 September 2025 |language=lt}}</ref> Kasnije se pojavio i u filmu ''Bilietas'' iz [[2023.]] godine, koji se bavio historijom Žalgirisa od [[1979.]] do [[1989.]] godine.<ref>{{cite web |title=Bilietas |url=https://go3.lt/movies/bilietas,vod-6134499 |website=Go3 |access-date=19 September 2025 |language=lt}}</ref> == Statistike == {| class="toccolours" style="white-space: nowrap;" |- ! colspan="6" style="background:#f2f2f2; border:1px solid #aaa;"| Legenda |- | style="background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black;" | &nbsp;&nbsp;U | Odigranih utakmica | style="background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black" | &nbsp;&nbsp;S&nbsp; | Startanih utakmica | style="background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black" | &nbsp;MPU&nbsp; | Minuta po utakmici |- | style="background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black;" | &nbsp;P%&nbsp; | style="padding-right: 8px" | Postotak koševa | style="background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black" | &nbsp;3P%&nbsp; | style="padding-right: 8px" | Postotak trica | style="background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black" | &nbsp;SB%&nbsp; | Postotak slobodnih bacanja |- | style="background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black;" | &nbsp;SPU&nbsp; | Skokova po utakmici | style="background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black" | &nbsp;APU&nbsp; | Asistencija po utakmici | style="background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black" | &nbsp;UPU&nbsp; | Ukradenih lopti po utakmici |- | style="background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black;" | &nbsp;BPU&nbsp; | Blokada po utakmici | style="background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black" | &nbsp;PPU&nbsp; | Poena po utakmici | style="background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black" | &nbsp;'''Bold'''&nbsp; | Rekord karijere |- | style="background-color: #afe6ba; border: 1px solid black;" | &nbsp;†&nbsp; | Osvojio naslov prvaka | style="background-color: #CFECEC; border: 1px solid black;" | &nbsp;*&nbsp; | Rekorder lige te sezone | style="background-color: #E0CEF2; border: 1px solid black;" | &nbsp;{{double-dagger}}&nbsp; | Rekorder lige |- |} === Regularna sezona (EuroLiga i NBA) === {| class="wikitable sortable" style="text-align:right;" ! Godina ! Momčad ! {{abbr|U|Odigranih utakmica}} ! {{abbr|S|Startanih utakmica}} ! {{abbr|MPU|Minuta po utakmici}} ! {{abbr|P%|Postotak koševa}} ! {{abbr|3P%|Postotak trica}} ! {{abbr|SB%|Postotak slobodnih bacanja}} ! {{abbr|SPU|Skokova po utakmici}} ! {{abbr|APU|Asistencija po utakmici}} ! {{abbr|UPU|Ukradenih lopti po utakmici}} ! {{abbr|BPU|Blokada po utakmici}} ! {{abbr|PPU|Poena po utakmici}} |- | style="text-align:left;"|[[1986.]] | style="text-align:left;"|[[Kauno Žalgiris|Žalgiris]] | 13 || {{sort|-|—}} || {{sort|-|—}} || {{sort|-|—}} || {{sort|-|—}} || {{sort|-|—}} || {{sort|-|—}} || {{sort|-|—}} || {{sort|-|—}} || {{sort|-|—}} || '''24.5''' |- | style="text-align:left;"|[[1987.]] | style="text-align:left;"|[[Kauno Žalgiris|Žalgiris]] | 6 || {{sort|-|—}} || {{sort|-|—}} || {{sort|-|—}} || {{sort|-|—}} || {{sort|-|—}} || {{sort|-|—}} || {{sort|-|—}} || {{sort|-|—}} || {{sort|-|—}} || 21.3 |- | style="text-align:left;"|[[1993.]] | style="text-align:left;"|[[Real Madrid Baloncesto|Real Madrid]]<ref>[http://www.fibaeurope.com/compID_,Uz02qBnJiADOq5VntEf53.roundID_2564.season_1993.teamID_1020.playerID_7324.html ARVYDAS SABONIS REAL MADRID PPG 16.5 RPG 12.0 APG 1.9]</ref> | 20 || {{sort|-|—}} || 30.9 || .543 || .500 || .663 || style="background:#cfecec;"|'''12.0'''* || 1.9 || 1.2 || {{sort|-|—}} || 16.5 |- | style="text-align:left;"|[[1994.]] | style="text-align:left;"|[[Real Madrid Baloncesto|Real Madrid]]<ref>[http://www.fibaeurope.com/compID_,Uz02qBnJiADOq5VntEf53.season_1994.roundID_2565.playerID_7324.teamID_1020.html ARVYDAS SABONIS REAL MADRID PPG 17.4 RPG 11.9 APG 2.9]</ref> | 15 || {{sort|-|—}} || '''34.3''' || '''.577''' || .350 || .723 || 11.9 || 2.9 || 1.0 || {{sort|-|—}} || 17.4 |- | style="text-align:left; background:#afe6ba;"|[[1995.]]† | style="text-align:left;"|[[Real Madrid Baloncesto|Real Madrid]]<ref>[http://www.fibaeurope.com/compID_,Uz02qBnJiADOq5VntEf53.season_1995.roundID_2566.playerID_7324.teamID_1020.html ARVYDAS SABONIS REAL MADRID PPG 21.8 RPG 11.2 APG 2.6]</ref> | 17 || {{sort|-|—}} || 33.8 || .572 || '''.545''' || .783 || 11.2 || 2.6 || '''1.8''' || {{sort|-|—}} || 21.8 |- | style="text-align:left;"|[[1996.]] | style="text-align:left;"|[[Portland Trail Blazers]] | 73 || 21 || 23.8 || .545 || .375 || .757 || 8.1 || 1.8 || .9 || 1.1 || 14.5 |- | style="text-align:left;"|[[1997.]] | style="text-align:left;"|[[Portland Trail Blazers]] | 69 || 68 || 25.5 || .498 || .371 || .777 || 7.9 || 2.1 || .9 || 1.2 || 13.4 |- | style="text-align:left;"|[[1998.]] | style="text-align:left;"|[[Portland Trail Blazers]] | 73 || '''73''' || 32.0 || .493 || .261 || .798 || 10.0 || '''3.0''' || .9 || 1.1 || 16.0 |- | style="text-align:left;"|[[1999.]] | style="text-align:left;"|[[Portland Trail Blazers]] | style="background:#cfecec;"| 50* || 48 || 27.0 || .485 || .292 || .771 || 7.9 || 2.4 || .7 || 1.3 || 12.1 |- | style="text-align:left;"|[[2000.]] | style="text-align:left;"|[[Portland Trail Blazers]] | 66 || 61 || 25.6 || .505 || .368 || '''.843''' || 7.8 || 1.8 || .7 || 1.2 || 11.8 |- | style="text-align:left;"|[[2001.]] | style="text-align:left;"|[[Portland Trail Blazers]] | 61 || 42 || 21.3 || .479 || .067 || .776 || 5.4 || 1.5 || .7 || 1.0 || 10.1 |- | style="text-align:left;"|[[2003.]] | style="text-align:left;"|[[Portland Trail Blazers]] | '''78''' || 1 || 15.5 || .476 || .500 || .787 || 4.3 || 1.8 || .8 || .6 || 6.1 |- | style="text-align:left;"|[[2004.]] | style="text-align:left;"|[[Kauno Žalgiris|Žalgiris]] | 18 || 14 || 28.3 || .560 || .366 || .696 || style="background:#cfecec;"|10.7* || 2.4 || 1.0 || style="background:#cfecec;"|'''1.6'''* || 16.7 |- class="sortbottom" | style="text-align:center;" colspan="2"|EuroLiga (ukupno) | 89 || {{sort|-|—}} || 31.6 || .562 || .439 || .716 || 11.4 || 2.4 || 1.3 || 1.6 || 19.2 |- class="sortbottom" | style="text-align:center;" colspan="2"|NBA (ukupno)<ref>{{cite web|url=https://www.basketball-reference.com/players/s/sabonar01.html|title=Arvydas Sabonis Stats - Basketball-Reference.com|website=Basketball-Reference.com}}</ref> | 470 || 314 || 24.2 || .500 || .328 || .786 || 7.3 || 2.1 || .8 || 1.1 || 12.0 |- class="sortbottom" | style="text-align:center;" colspan="2"|'''Karijera''' | 559 || — || 27.9 || .531 || .384 || .751 || 9.4 || 2.3 || 1.1 || 1.4 || 15.6 {{s-end}} ===Playoff=== {| class="wikitable sortable" style="text-align:right;" ! Godina ! Momčad ! {{abbr|U|Odigranih utakmica}} ! {{abbr|S|Startanih utakmica}} ! {{abbr|MPU|Minuta po utakmici}} ! {{abbr|P%|Postotak koševa}} ! {{abbr|3P%|Postotak trica}} ! {{abbr|SB%|Postotak slobodnih bacanja}} ! {{abbr|SPU|Skokova po utakmici}} ! {{abbr|APU|Asistencija po utakmici}} ! {{abbr|UPU|Ukradenih lopti po utakmici}} ! {{abbr|BPU|Blokada po utakmici}} ! {{abbr|PPU|Poena po utakmici}} |- |- | style="text-align:left;"|[[1996.]] | style="text-align:left;"|[[Portland Trail Blazers]] | 5 || 5 || '''35.4''' || .432 || '''.556''' || .717 || '''10.2''' || 1.8 || .8 || .6 || '''23.6''' |- | style="text-align:left;"|[[1997.]] | style="text-align:left;"|[[Portland Trail Blazers]] | 4 || 4 || 27.0 || .429 || .250 || .875 || 6.5 || 2.3 || .8 || .8 || 11.3 |- | style="text-align:left;"|[[1998.]] | style="text-align:left;"|[[Portland Trail Blazers]] | 4 || 4 || 26.8 || .450 || .500 || .857 || 7.8 || 1.5 || '''1.8''' || .8 || 12.3 |- | style="text-align:left;"|[[1999.]] | style="text-align:left;"|[[Portland Trail Blazers]] | 13 || 13 || 30.2 || .398 || .200 || '''.907''' || 8.8 || 2.2 || 1.2 || 1.2 || 10.0 |- | style="text-align:left;"|[[2000.]] | style="text-align:left;"|[[Portland Trail Blazers]] | '''16''' || '''16''' || 30.8 || .453 || .286 || .796 || 6.7 || 1.9 || .9 || .8 || 11.3 |- | style="text-align:left;"|[[2001.]] | style="text-align:left;"|[[Portland Trail Blazers]] | 3 || 3 || 34.7 || .483 || .000 || .750 || 8.3 || '''2.7''' || .3 || '''2.3''' || 11.3 |- | style="text-align:left;"|[[2003.]] | style="text-align:left;"|[[Portland Trail Blazers]] | 6 || 1 || 14.3 || '''.667''' || {{sort|-|—}} || .800 || 4.0 || .8 || .7 || .7 || 10.0 |- class="sortbottom" | style="text-align:center;" colspan="2"|'''Karijera''' | 51 || 46 || 28.8 || .452 || .319 || .802 || 7.4 || 1.9 || .9 || .9 || 12.1 |- {{S-end}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commons category|Arvydas Sabonis}} *[https://web.archive.org/web/20150329075639/http://archive.fiba.com/pages/eng/fa/p/q/arvydas%20sabonis/pid/_/players.html FIBA Archive Profile] *[http://www.interbasket.net/players/sabonis.htm InterBasket Profile] *[https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/players/arvydas-sabonis/ayo/ Euroleague.net Profile] *[http://www.fibaeurope.com/compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_1999.roundID_2267.playerID_7324.teamID_2135.html FIBAEurope.com Profile] *[http://www.acb.com/jugador/temporada-a-temporada/id/20200678/fase_id/0/competicion_id/1/tipo_id/1#cuerpo Spanish ACB Profile] {{es}} {{NBA draft 1986.}} {{Članovi FIBA Kuće slavnih}} {{Članovi Košarkaške kuće slavnih Naismith Memorial}} {{FIBA50}} {{EuroLiga50}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1964||Sabonis, Arvydas}} [[Kategorija:Litvanski košarkaši]] [[Kategorija:Sovjetski košarkaši]] [[Kategorija:Sovjetski olimpijci]] [[Kategorija:Košarkaški centri]] [[Kategorija:Košarkaši Real Madrida]] [[Kategorija:Košarkaši Portland Trail Blazersa]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u košarci (igrači)]] [[Kategorija:Evropski prvaci u košarci (igrači)]] [[Kategorija:Olimpijski pobjednici u košarci (igrači)]] [[Kategorija:Košarkaši na Ljetnim olimpijskim igrama 1988.]] [[Kategorija:Košarkaši na Ljetnim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Košarkaši na Ljetnim olimpijskim igrama 1996.]] [[Kategorija:Članovi FIBA Kuće slavnih]] [[Kategorija:Članovi Košarkaške kuće slavnih Naismith Memorial]] jyr2rbkchk3cvn70hsbz2zrcm225kkh 10 4721655 42586487 42586297 2026-04-30T15:37:00Z Edgar Allan Poe 29250 42586487 wikitext text/x-wiki {| class="infobox vcard" style="font-size: 88%; text-align: left; width: 22em;" |- ! colspan="2" style="color: #000000; font-size: 120%; text-align: center;" class="fn"| {{{Ime|{{{ime|{{PAGENAME}}}}}}}} |- <!----------Slika----------> {{#if:{{{slika|}}} |<!--then:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center;"{{!}} [[Datoteka:{{{slika}}}|{{#if:{{{veličina|}}}|<!--onda:-->{{{veličina}}}|220px}}|{{PAGENAME}}]]<br /> {{{opis slike|{{{opis|}}}}}} {{!-}} }} {{#if: {{{položaj|{{{titula|}}}}}} | {{!}} colspan="2" style="background: {{Infokutija državnik/boje|{{{tip1|}}}}}; font-size: 100%; text-align: center;" {{!}} '''{{{položaj|{{{titula}}}}}}''' {{!}}- }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start|{{{vladavina_start|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj|{{{vladavina_kraj|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start|{{{vladavina_start}}}}}} – {{{mandat_kraj|{{{vladavina_kraj}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj|{{{vladavina_kraj|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start|{{{vladavina_start}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba|}}} | ! {{{krunidba-tip|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik|}}} | ! {{{zamjenik-tip|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin2|{{{položaj2|{{{titula2|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija državnik/boje|{{{tip2|}}}}};">{{{čin2|{{{položaj2|{{{titula2}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start2|{{{vladavina_start2|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj2|{{{vladavina_kraj2|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start2|{{{vladavina_start2}}}}}} – {{{mandat_kraj2|{{{vladavina_kraj2}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj2|{{{vladavina_kraj2|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start2|{{{vladavina_start2}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba2|}}} | ! {{{krunidba-tip2|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh2|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent2|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik2|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade2|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip2|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik2|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik2|}}} | ! {{{zamjenik-tip2|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj2|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje2|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje2}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik2|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik2}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik2|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik2}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin3|{{{položaj3|{{{titula3|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija državnik/boje|{{{tip3|}}}}};">{{{čin3|{{{položaj3|{{{titula3}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start3|{{{vladavina_start3|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj3|{{{vladavina_kraj3|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start3|{{{vladavina_start3}}}}}} – {{{mandat_kraj3|{{{vladavina_kraj3}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj3|{{{vladavina_kraj3|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start3|{{{vladavina_start3}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba3|}}} | ! {{{krunidba-tip3|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh3|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent3|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik3|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade3|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip3|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik3|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik3|}}} | ! {{{zamjenik-tip3|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj3|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje3|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje3}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik3|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik3}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik3|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik3}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin4|{{{položaj4|{{{titula4|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija državnik/boje|{{{tip4|}}}}};">{{{čin4|{{{položaj4|{{{titula4}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start4|{{{vladavina_start4|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj4|{{{vladavina_kraj4|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start4|{{{vladavina_start4}}}}}} – {{{mandat_kraj4|{{{vladavina_kraj4}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj4|{{{vladavina_kraj4|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start4|{{{vladavina_start4}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba4|}}} | ! {{{krunidba-tip4|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh4|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent4|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik4|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade4|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip4|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik4|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik4|}}} | ! {{{zamjenik-tip4|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj4|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje4|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje4}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik4|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik4}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik4|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik4}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin5|{{{položaj5|{{{titula5|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija državnik/boje|{{{tip5|}}}}};">{{{čin5|{{{položaj5|{{{titula5}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start5|{{{vladavina_start5|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj5|{{{vladavina_kraj5|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start5|{{{vladavina_start5}}}}}} – {{{mandat_kraj5|{{{vladavina_kraj5}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj5|{{{vladavina_kraj5|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start5|{{{vladavina_start5}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba5|}}} | ! {{{krunidba-tip5|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh5|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent5|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik5|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade5|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip5|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik5|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik5|}}} | ! {{{zamjenik-tip5|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj5|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje5|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje5}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik5|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik5}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik5|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik5}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin6|{{{položaj6|{{{titula6|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija državnik/boje|{{{tip6|}}}}};">{{{čin6|{{{položaj6|{{{titula6}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start6|{{{vladavina_start6|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj6|{{{vladavina_kraj6|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start6|{{{vladavina_start6}}}}}} – {{{mandat_kraj6|{{{vladavina_kraj6}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj6|{{{vladavina_kraj6|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start6|{{{vladavina_start6}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba6|}}} | ! {{{krunidba-tip6|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh6|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent6|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik6|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade6|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip6|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik6|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik6|}}} | ! {{{zamjenik-tip6|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj6|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje6|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje6}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik6|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik6}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik6|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik6}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin7|{{{položaj7|{{{titula7|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija državnik/boje|{{{tip7|}}}}};">{{{čin7|{{{položaj7|{{{titula7}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start7|{{{vladavina_start7|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj7|{{{vladavina_kraj7|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start7|{{{vladavina_start7}}}}}} – {{{mandat_kraj7|{{{vladavina_kraj7}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj7|{{{vladavina_kraj7|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start7|{{{vladavina_start7}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba7|}}} | ! {{{krunidba-tip7|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh7|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent7|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik7|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade7|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip7|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik7|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik7|}}} | ! {{{zamjenik-tip7|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj7|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje7|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje7}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik7|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik7}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik7|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik7}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin8|{{{položaj8|{{{titula8|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija državnik/boje|{{{tip8|}}}}};">{{{čin8|{{{položaj8|{{{titula8}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start8|{{{vladavina_start8|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj8|{{{vladavina_kraj8|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start8|{{{vladavina_start8}}}}}} – {{{mandat_kraj8|{{{vladavina_kraj8}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj8|{{{vladavina_kraj8|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start8|{{{vladavina_start8}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba8|}}} | ! {{{krunidba-tip8|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh8|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent8|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik8|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade8|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip8|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik8|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik8|}}} | ! {{{zamjenik-tip8|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj8|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje8|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje8}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik8|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik8}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik8|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik8}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin9|{{{položaj9|{{{titula9|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija državnik/boje|{{{tip9|}}}}};">{{{čin9|{{{položaj9|{{{titula9}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start9|{{{vladavina_start9|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj9|{{{vladavina_kraj9|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start9|{{{vladavina_start9}}}}}} – {{{mandat_kraj9|{{{vladavina_kraj9}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj9|{{{vladavina_kraj9|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start9|{{{vladavina_start9}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba9|}}} | ! {{{krunidba-tip9|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh9|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent9|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik9|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade9|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip9|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik9|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik9|}}} | ! {{{zamjenik-tip9|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj9|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje9|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje9}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik9|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik9}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik9|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik9}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin10|{{{položaj10|{{{titula10|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija državnik/boje|{{{tip10|}}}}};">{{{čin10|{{{položaj10|{{{titula10}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start10|{{{vladavina_start10|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj10|{{{vladavina_kraj10|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start10|{{{vladavina_start10}}}}}} – {{{mandat_kraj10|{{{vladavina_kraj10}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj10|{{{vladavina_kraj10|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start10|{{{vladavina_start10}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba10|}}} | ! {{{krunidba-tip10|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh10|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent10|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik10|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade10|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip10|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik10|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik10|}}} | ! {{{zamjenik-tip10|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj10|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje10|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje10}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik10|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik10}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik10|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik10}}} {{!-}} }} {{#if: {{{puno ime|}}}{{{posthumno ime|}}}{{{datum rođenja|}}}{{{mjesto rođenja|}}}{{{datum smrti|}}}{{{mjesto smrti|}}}{{{datum pokopa|}}}{{{mjesto pokopa|}}}{{{stranka|}}}{{{dinastija|}}} | {{!}} colspan="2" style="background: lavender; height: 2px; text-align: center;" {{!}} {{!}}- }} {{#if:{{{puno ime|}}} | ! Puno ime {{!}} {{{puno ime}}} {{!-}} }} {{#if:{{{posthumno ime|}}} | ! Posthumno ime {{!}} {{{posthumno ime}}} {{!-}} }} {{#if:{{{datum rođenja|}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Rođenje {{!}} {{{datum rođenja}}}<br />{{{mjesto rođenja}}} {{!}}-|{{#if:{{{mjesto rođenja|}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Rođenje {{!}} {{{mjesto rođenja}}} {{!}}- }}}} {{#if:{{{datum smrti|}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Smrt {{!}} {{{datum smrti}}}<br />{{{mjesto smrti}}} {{!}}-|{{#if:{{{mjesto smrti|}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Smrt {{!}} {{{mjesto smrti}}} {{!}}- }}}} {{#if:{{{datum pokopa|}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Sahrana {{!}} {{{datum pokopa}}}<br />{{{mjesto pokopa}}} {{!}}-|{{#if:{{{mjesto pokopa|}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Sahrana {{!}} <span class="label">{{{mjesto pokopa}}}</span> {{!}}- }}}} {{#if:{{{stranka|}}} | ! {{nowrap|Politička&nbsp;stranka}} {{!}} {{{stranka}}} {{!-}} }} {{#if:{{{dinastija|}}} | ! Dinastija {{!}} {{{dinastija}}} {{!-}} }} {{#if: {{{vladarska himna|}}} | ! {{nowrap|Vladarska himna}} {{!}} {{{vladarska himna}}} {{!}}- }} {{#if:{{{obrazovanje|{{{alma mater|}}}}}} | ! ''Alma mater'' {{!}} {{{obrazovanje|{{{alma mater}}}}}} {{!-}} }} {{#if:{{{zanimanje|}}} | ! Zanimanje {{!}} {{{zanimanje}}} {{!-}} }} {{#if: {{{otac|}}} | ! Otac {{!}} {{{otac}}} {{!}}- }} {{#if: {{{majka|}}} | ! Majka {{!}} {{{majka}}} {{!}}- }} {{#if:{{{supruga|{{{supruge|{{{suprug|{{{supruzi|}}}}}}}}}}}} |<!--onda:--> ! Supružnik {{!}} {{{supruga|{{{supruge|{{{suprug|{{{supruzi}}}}}}}}}}}} {{!-}} }} {{#if:{{{partnerica|{{{partnerice|{{{partner|{{{partneri|}}}}}}}}}}}} |<!--onda:--> ! Partner {{!}} {{{partnerica|{{{partnerice|{{{partner|{{{partneri}}}}}}}}}}}} {{!-}} }} {{#if: {{{djeca|}}} | ! Djeca {{!}} {{{djeca}}} {{!}}- }} {{#if:{{{vjera|}}} |<!--onda:--> ! Vjera {{!}} {{{vjera}}} {{!-}} }} {{#if:{{{potpis|}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:lavender;">Potpis</div> {{!-}} {{!}}colspan="2" style="text-align:center;{{!}}[[Datoteka:{{{potpis}}}|128px|center]] }} {{#if:{{{fusnote|}}} |<!--onda:--> {{!-}} {{!}}colspan="2" style="border-top:1px solid; font-size:85%;"{{!}} {{{fusnote}}} }} |} jw4m0b6ykb7j3yuuoii9fa22alqd57p 42586488 42586487 2026-04-30T15:41:25Z Edgar Allan Poe 29250 42586488 wikitext text/x-wiki {| class="infobox vcard" style="font-size: 88%; text-align: left; width: 22em;" |- ! colspan="2" style="color: #000000; font-size: 120%; text-align: center;" class="fn"| {{{Ime|{{{ime|{{PAGENAME}}}}}}}} |- <!----------Slika----------> {{#if:{{{slika|}}} |<!--then:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center;"{{!}} [[Datoteka:{{{slika}}}|{{#if:{{{veličina|}}}|<!--onda:-->{{{veličina}}}|220px}}|{{PAGENAME}}]]<br /> {{{opis slike|{{{opis|}}}}}} {{!-}} }} {{#if: {{{položaj|{{{titula|}}}}}} | {{!}} colspan="2" style="background: {{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip1|}}}}}; font-size: 100%; text-align: center;" {{!}} '''{{{položaj|{{{titula}}}}}}''' {{!}}- }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start|{{{vladavina_start|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj|{{{vladavina_kraj|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start|{{{vladavina_start}}}}}} – {{{mandat_kraj|{{{vladavina_kraj}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj|{{{vladavina_kraj|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start|{{{vladavina_start}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba|}}} | ! {{{krunidba-tip|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik|}}} | ! {{{zamjenik-tip|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin2|{{{položaj2|{{{titula2|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip2|}}}}};">{{{čin2|{{{položaj2|{{{titula2}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start2|{{{vladavina_start2|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj2|{{{vladavina_kraj2|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start2|{{{vladavina_start2}}}}}} – {{{mandat_kraj2|{{{vladavina_kraj2}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj2|{{{vladavina_kraj2|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start2|{{{vladavina_start2}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba2|}}} | ! {{{krunidba-tip2|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh2|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent2|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik2|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade2|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip2|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik2|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik2|}}} | ! {{{zamjenik-tip2|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj2|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje2|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje2}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik2|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik2}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik2|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik2}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin3|{{{položaj3|{{{titula3|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip3|}}}}};">{{{čin3|{{{položaj3|{{{titula3}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start3|{{{vladavina_start3|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj3|{{{vladavina_kraj3|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start3|{{{vladavina_start3}}}}}} – {{{mandat_kraj3|{{{vladavina_kraj3}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj3|{{{vladavina_kraj3|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start3|{{{vladavina_start3}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba3|}}} | ! {{{krunidba-tip3|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh3|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent3|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik3|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade3|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip3|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik3|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik3|}}} | ! {{{zamjenik-tip3|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj3|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje3|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje3}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik3|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik3}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik3|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik3}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin4|{{{položaj4|{{{titula4|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip4|}}}}};">{{{čin4|{{{položaj4|{{{titula4}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start4|{{{vladavina_start4|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj4|{{{vladavina_kraj4|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start4|{{{vladavina_start4}}}}}} – {{{mandat_kraj4|{{{vladavina_kraj4}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj4|{{{vladavina_kraj4|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start4|{{{vladavina_start4}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba4|}}} | ! {{{krunidba-tip4|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh4|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent4|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik4|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade4|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip4|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik4|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik4|}}} | ! {{{zamjenik-tip4|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj4|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje4|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje4}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik4|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik4}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik4|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik4}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin5|{{{položaj5|{{{titula5|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip5|}}}}};">{{{čin5|{{{položaj5|{{{titula5}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start5|{{{vladavina_start5|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj5|{{{vladavina_kraj5|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start5|{{{vladavina_start5}}}}}} – {{{mandat_kraj5|{{{vladavina_kraj5}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj5|{{{vladavina_kraj5|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start5|{{{vladavina_start5}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba5|}}} | ! {{{krunidba-tip5|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh5|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent5|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik5|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade5|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip5|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik5|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik5|}}} | ! {{{zamjenik-tip5|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj5|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje5|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje5}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik5|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik5}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik5|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik5}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin6|{{{položaj6|{{{titula6|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip6|}}}}};">{{{čin6|{{{položaj6|{{{titula6}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start6|{{{vladavina_start6|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj6|{{{vladavina_kraj6|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start6|{{{vladavina_start6}}}}}} – {{{mandat_kraj6|{{{vladavina_kraj6}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj6|{{{vladavina_kraj6|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start6|{{{vladavina_start6}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba6|}}} | ! {{{krunidba-tip6|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh6|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent6|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik6|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade6|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip6|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik6|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik6|}}} | ! {{{zamjenik-tip6|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj6|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje6|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje6}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik6|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik6}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik6|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik6}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin7|{{{položaj7|{{{titula7|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip7|}}}}};">{{{čin7|{{{položaj7|{{{titula7}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start7|{{{vladavina_start7|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj7|{{{vladavina_kraj7|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start7|{{{vladavina_start7}}}}}} – {{{mandat_kraj7|{{{vladavina_kraj7}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj7|{{{vladavina_kraj7|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start7|{{{vladavina_start7}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba7|}}} | ! {{{krunidba-tip7|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh7|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent7|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik7|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade7|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip7|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik7|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik7|}}} | ! {{{zamjenik-tip7|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj7|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje7|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje7}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik7|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik7}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik7|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik7}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin8|{{{položaj8|{{{titula8|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip8|}}}}};">{{{čin8|{{{položaj8|{{{titula8}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start8|{{{vladavina_start8|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj8|{{{vladavina_kraj8|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start8|{{{vladavina_start8}}}}}} – {{{mandat_kraj8|{{{vladavina_kraj8}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj8|{{{vladavina_kraj8|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start8|{{{vladavina_start8}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba8|}}} | ! {{{krunidba-tip8|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh8|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent8|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik8|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade8|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip8|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik8|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik8|}}} | ! {{{zamjenik-tip8|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj8|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje8|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje8}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik8|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik8}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik8|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik8}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin9|{{{položaj9|{{{titula9|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip9|}}}}};">{{{čin9|{{{položaj9|{{{titula9}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start9|{{{vladavina_start9|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj9|{{{vladavina_kraj9|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start9|{{{vladavina_start9}}}}}} – {{{mandat_kraj9|{{{vladavina_kraj9}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj9|{{{vladavina_kraj9|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start9|{{{vladavina_start9}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba9|}}} | ! {{{krunidba-tip9|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh9|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent9|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik9|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade9|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip9|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik9|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik9|}}} | ! {{{zamjenik-tip9|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj9|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje9|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje9}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik9|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik9}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik9|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik9}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin10|{{{položaj10|{{{titula10|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip10|}}}}};">{{{čin10|{{{položaj10|{{{titula10}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start10|{{{vladavina_start10|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj10|{{{vladavina_kraj10|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start10|{{{vladavina_start10}}}}}} – {{{mandat_kraj10|{{{vladavina_kraj10}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj10|{{{vladavina_kraj10|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start10|{{{vladavina_start10}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba10|}}} | ! {{{krunidba-tip10|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh10|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent10|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik10|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade10|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip10|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik10|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik10|}}} | ! {{{zamjenik-tip10|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj10|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje10|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje10}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik10|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik10}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik10|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik10}}} {{!-}} }} {{#if: {{{puno ime|}}}{{{posthumno ime|}}}{{{datum rođenja|}}}{{{mjesto rođenja|}}}{{{datum smrti|}}}{{{mjesto smrti|}}}{{{datum pokopa|}}}{{{mjesto pokopa|}}}{{{stranka|}}}{{{dinastija|}}} | {{!}} colspan="2" style="background: lavender; height: 2px; text-align: center;" {{!}} {{!}}- }} {{#if:{{{puno ime|}}} | ! Puno ime {{!}} {{{puno ime}}} {{!-}} }} {{#if:{{{posthumno ime|}}} | ! Posthumno ime {{!}} {{{posthumno ime}}} {{!-}} }} {{#if:{{{datum rođenja|}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Rođenje {{!}} {{{datum rođenja}}}<br />{{{mjesto rođenja}}} {{!}}-|{{#if:{{{mjesto rođenja|}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Rođenje {{!}} {{{mjesto rođenja}}} {{!}}- }}}} {{#if:{{{datum smrti|}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Smrt {{!}} {{{datum smrti}}}<br />{{{mjesto smrti}}} {{!}}-|{{#if:{{{mjesto smrti|}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Smrt {{!}} {{{mjesto smrti}}} {{!}}- }}}} {{#if:{{{datum pokopa|}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Sahrana {{!}} {{{datum pokopa}}}<br />{{{mjesto pokopa}}} {{!}}-|{{#if:{{{mjesto pokopa|}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Sahrana {{!}} <span class="label">{{{mjesto pokopa}}}</span> {{!}}- }}}} {{#if:{{{stranka|}}} | ! {{nowrap|Politička&nbsp;stranka}} {{!}} {{{stranka}}} {{!-}} }} {{#if:{{{dinastija|}}} | ! Dinastija {{!}} {{{dinastija}}} {{!-}} }} {{#if: {{{vladarska himna|}}} | ! {{nowrap|Vladarska himna}} {{!}} {{{vladarska himna}}} {{!}}- }} {{#if:{{{obrazovanje|{{{alma mater|}}}}}} | ! ''Alma mater'' {{!}} {{{obrazovanje|{{{alma mater}}}}}} {{!-}} }} {{#if:{{{zanimanje|}}} | ! Zanimanje {{!}} {{{zanimanje}}} {{!-}} }} {{#if: {{{otac|}}} | ! Otac {{!}} {{{otac}}} {{!}}- }} {{#if: {{{majka|}}} | ! Majka {{!}} {{{majka}}} {{!}}- }} {{#if:{{{supruga|{{{supruge|{{{suprug|{{{supruzi|}}}}}}}}}}}} |<!--onda:--> ! Supružnik {{!}} {{{supruga|{{{supruge|{{{suprug|{{{supruzi}}}}}}}}}}}} {{!-}} }} {{#if:{{{partnerica|{{{partnerice|{{{partner|{{{partneri|}}}}}}}}}}}} |<!--onda:--> ! Partner {{!}} {{{partnerica|{{{partnerice|{{{partner|{{{partneri}}}}}}}}}}}} {{!-}} }} {{#if: {{{djeca|}}} | ! Djeca {{!}} {{{djeca}}} {{!}}- }} {{#if:{{{vjera|}}} |<!--onda:--> ! Vjera {{!}} {{{vjera}}} {{!-}} }} {{#if:{{{potpis|}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:lavender;">Potpis</div> {{!-}} {{!}}colspan="2" style="text-align:center;{{!}}[[Datoteka:{{{potpis}}}|128px|center]] }} {{#if:{{{fusnote|}}} |<!--onda:--> {{!-}} {{!}}colspan="2" style="border-top:1px solid; font-size:85%;"{{!}} {{{fusnote}}} }} |} acuwtz2weibifpmcx06yjizjpu0ki8f 42586493 42586488 2026-04-30T15:57:17Z Edgar Allan Poe 29250 42586493 wikitext text/x-wiki {| class="infobox vcard" style="font-size: 88%; text-align: left; width: 22em;" |- ! colspan="2" style="color: #000000; font-size: 120%; text-align: center;" class="fn"| {{{Ime|{{{ime|{{PAGENAME}}}}}}}} |- <!----------Slika----------> {{#if:{{{slika|}}} |<!--then:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center;"{{!}} [[Datoteka:{{{slika}}}|{{#if:{{{veličina|}}}|<!--onda:-->{{{veličina}}}|220px}}|{{PAGENAME}}]]<br /> {{{opis slike|{{{opis|}}}}}} {{!-}} }} {{#if: {{{položaj|{{{titula|}}}}}} | {{!}} colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip1|}}}}};" {{!}} '''{{{položaj|{{{titula}}}}}}''' {{!}}- }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start|{{{vladavina_start|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj|{{{vladavina_kraj|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start|{{{vladavina_start}}}}}} – {{{mandat_kraj|{{{vladavina_kraj}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj|{{{vladavina_kraj|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start|{{{vladavina_start}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba|}}} | ! {{{krunidba-tip|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik|}}} | ! {{{zamjenik-tip|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin2|{{{položaj2|{{{titula2|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip2|}}}}};">{{{čin2|{{{položaj2|{{{titula2}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start2|{{{vladavina_start2|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj2|{{{vladavina_kraj2|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start2|{{{vladavina_start2}}}}}} – {{{mandat_kraj2|{{{vladavina_kraj2}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj2|{{{vladavina_kraj2|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start2|{{{vladavina_start2}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba2|}}} | ! {{{krunidba-tip2|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh2|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent2|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik2|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade2|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip2|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik2|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik2|}}} | ! {{{zamjenik-tip2|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj2|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje2|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje2}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik2|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik2}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik2|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik2}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin3|{{{položaj3|{{{titula3|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip3|}}}}};">{{{čin3|{{{položaj3|{{{titula3}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start3|{{{vladavina_start3|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj3|{{{vladavina_kraj3|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start3|{{{vladavina_start3}}}}}} – {{{mandat_kraj3|{{{vladavina_kraj3}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj3|{{{vladavina_kraj3|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start3|{{{vladavina_start3}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba3|}}} | ! {{{krunidba-tip3|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh3|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent3|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik3|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade3|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip3|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik3|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik3|}}} | ! {{{zamjenik-tip3|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj3|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje3|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje3}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik3|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik3}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik3|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik3}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin4|{{{položaj4|{{{titula4|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip4|}}}}};">{{{čin4|{{{položaj4|{{{titula4}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start4|{{{vladavina_start4|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj4|{{{vladavina_kraj4|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start4|{{{vladavina_start4}}}}}} – {{{mandat_kraj4|{{{vladavina_kraj4}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj4|{{{vladavina_kraj4|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start4|{{{vladavina_start4}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba4|}}} | ! {{{krunidba-tip4|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh4|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent4|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik4|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade4|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip4|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik4|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik4|}}} | ! {{{zamjenik-tip4|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj4|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje4|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje4}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik4|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik4}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik4|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik4}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin5|{{{položaj5|{{{titula5|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip5|}}}}};">{{{čin5|{{{položaj5|{{{titula5}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start5|{{{vladavina_start5|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj5|{{{vladavina_kraj5|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start5|{{{vladavina_start5}}}}}} – {{{mandat_kraj5|{{{vladavina_kraj5}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj5|{{{vladavina_kraj5|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start5|{{{vladavina_start5}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba5|}}} | ! {{{krunidba-tip5|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh5|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent5|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik5|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade5|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip5|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik5|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik5|}}} | ! {{{zamjenik-tip5|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj5|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje5|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje5}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik5|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik5}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik5|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik5}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin6|{{{položaj6|{{{titula6|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip6|}}}}};">{{{čin6|{{{položaj6|{{{titula6}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start6|{{{vladavina_start6|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj6|{{{vladavina_kraj6|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start6|{{{vladavina_start6}}}}}} – {{{mandat_kraj6|{{{vladavina_kraj6}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj6|{{{vladavina_kraj6|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start6|{{{vladavina_start6}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba6|}}} | ! {{{krunidba-tip6|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh6|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent6|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik6|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade6|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip6|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik6|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik6|}}} | ! {{{zamjenik-tip6|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj6|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje6|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje6}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik6|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik6}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik6|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik6}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin7|{{{položaj7|{{{titula7|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip7|}}}}};">{{{čin7|{{{položaj7|{{{titula7}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start7|{{{vladavina_start7|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj7|{{{vladavina_kraj7|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start7|{{{vladavina_start7}}}}}} – {{{mandat_kraj7|{{{vladavina_kraj7}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj7|{{{vladavina_kraj7|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start7|{{{vladavina_start7}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba7|}}} | ! {{{krunidba-tip7|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh7|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent7|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik7|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade7|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip7|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik7|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik7|}}} | ! {{{zamjenik-tip7|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj7|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje7|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje7}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik7|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik7}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik7|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik7}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin8|{{{položaj8|{{{titula8|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip8|}}}}};">{{{čin8|{{{položaj8|{{{titula8}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start8|{{{vladavina_start8|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj8|{{{vladavina_kraj8|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start8|{{{vladavina_start8}}}}}} – {{{mandat_kraj8|{{{vladavina_kraj8}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj8|{{{vladavina_kraj8|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start8|{{{vladavina_start8}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba8|}}} | ! {{{krunidba-tip8|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh8|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent8|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik8|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade8|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip8|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik8|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik8|}}} | ! {{{zamjenik-tip8|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj8|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje8|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje8}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik8|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik8}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik8|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik8}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin9|{{{položaj9|{{{titula9|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip9|}}}}};">{{{čin9|{{{položaj9|{{{titula9}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start9|{{{vladavina_start9|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj9|{{{vladavina_kraj9|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start9|{{{vladavina_start9}}}}}} – {{{mandat_kraj9|{{{vladavina_kraj9}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj9|{{{vladavina_kraj9|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start9|{{{vladavina_start9}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba9|}}} | ! {{{krunidba-tip9|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh9|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent9|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik9|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade9|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip9|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik9|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik9|}}} | ! {{{zamjenik-tip9|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj9|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje9|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje9}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik9|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik9}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik9|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik9}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin10|{{{položaj10|{{{titula10|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip10|}}}}};">{{{čin10|{{{položaj10|{{{titula10}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start10|{{{vladavina_start10|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj10|{{{vladavina_kraj10|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start10|{{{vladavina_start10}}}}}} – {{{mandat_kraj10|{{{vladavina_kraj10}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj10|{{{vladavina_kraj10|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start10|{{{vladavina_start10}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba10|}}} | ! {{{krunidba-tip10|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh10|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent10|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik10|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade10|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip10|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik10|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik10|}}} | ! {{{zamjenik-tip10|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj10|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje10|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje10}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik10|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik10}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik10|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik10}}} {{!-}} }} {{#if: {{{puno ime|}}}{{{posthumno ime|}}}{{{datum rođenja|}}}{{{mjesto rođenja|}}}{{{datum smrti|}}}{{{mjesto smrti|}}}{{{datum pokopa|}}}{{{mjesto pokopa|}}}{{{stranka|}}}{{{dinastija|}}} | {{!}} colspan="2" style="background: lavender; height: 2px; text-align: center;" {{!}} {{!}}- }} {{#if:{{{puno ime|}}} | ! Puno ime {{!}} {{{puno ime}}} {{!-}} }} {{#if:{{{posthumno ime|}}} | ! Posthumno ime {{!}} {{{posthumno ime}}} {{!-}} }} {{#if:{{{datum rođenja|}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Rođenje {{!}} {{{datum rođenja}}}<br />{{{mjesto rođenja}}} {{!}}-|{{#if:{{{mjesto rođenja|}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Rođenje {{!}} {{{mjesto rođenja}}} {{!}}- }}}} {{#if:{{{datum smrti|}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Smrt {{!}} {{{datum smrti}}}<br />{{{mjesto smrti}}} {{!}}-|{{#if:{{{mjesto smrti|}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Smrt {{!}} {{{mjesto smrti}}} {{!}}- }}}} {{#if:{{{datum pokopa|}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Sahrana {{!}} {{{datum pokopa}}}<br />{{{mjesto pokopa}}} {{!}}-|{{#if:{{{mjesto pokopa|}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Sahrana {{!}} <span class="label">{{{mjesto pokopa}}}</span> {{!}}- }}}} {{#if:{{{stranka|}}} | ! {{nowrap|Politička&nbsp;stranka}} {{!}} {{{stranka}}} {{!-}} }} {{#if:{{{dinastija|}}} | ! Dinastija {{!}} {{{dinastija}}} {{!-}} }} {{#if: {{{vladarska himna|}}} | ! {{nowrap|Vladarska himna}} {{!}} {{{vladarska himna}}} {{!}}- }} {{#if:{{{obrazovanje|{{{alma mater|}}}}}} | ! ''Alma mater'' {{!}} {{{obrazovanje|{{{alma mater}}}}}} {{!-}} }} {{#if:{{{zanimanje|}}} | ! Zanimanje {{!}} {{{zanimanje}}} {{!-}} }} {{#if: {{{otac|}}} | ! Otac {{!}} {{{otac}}} {{!}}- }} {{#if: {{{majka|}}} | ! Majka {{!}} {{{majka}}} {{!}}- }} {{#if:{{{supruga|{{{supruge|{{{suprug|{{{supruzi|}}}}}}}}}}}} |<!--onda:--> ! Supružnik {{!}} {{{supruga|{{{supruge|{{{suprug|{{{supruzi}}}}}}}}}}}} {{!-}} }} {{#if:{{{partnerica|{{{partnerice|{{{partner|{{{partneri|}}}}}}}}}}}} |<!--onda:--> ! Partner {{!}} {{{partnerica|{{{partnerice|{{{partner|{{{partneri}}}}}}}}}}}} {{!-}} }} {{#if: {{{djeca|}}} | ! Djeca {{!}} {{{djeca}}} {{!}}- }} {{#if:{{{vjera|}}} |<!--onda:--> ! Vjera {{!}} {{{vjera}}} {{!-}} }} {{#if:{{{potpis|}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:lavender;">Potpis</div> {{!-}} {{!}}colspan="2" style="text-align:center;{{!}}[[Datoteka:{{{potpis}}}|128px|center]] }} {{#if:{{{fusnote|}}} |<!--onda:--> {{!-}} {{!}}colspan="2" style="border-top:1px solid; font-size:85%;"{{!}} {{{fusnote}}} }} |} 3ej09w1rhyl0r7zihqbmg1zwwjbtfqb 42586494 42586493 2026-04-30T15:57:49Z Edgar Allan Poe 29250 42586494 wikitext text/x-wiki {| class="infobox vcard" style="font-size: 88%; text-align: left; width: 22em;" |- ! colspan="2" style="color: #000000; font-size: 120%; text-align: center;" class="fn"| {{{Ime|{{{ime|{{PAGENAME}}}}}}}} |- <!----------Slika----------> {{#if:{{{slika|}}} |<!--then:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center;"{{!}} [[Datoteka:{{{slika}}}|{{#if:{{{veličina|}}}|<!--onda:-->{{{veličina}}}|220px}}|{{PAGENAME}}]]<br /> {{{opis slike|{{{opis|}}}}}} {{!-}} }} {{#if: {{{položaj|{{{titula|}}}}}} | {{!}} colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip1|}}}}};">{{!}} '''{{{položaj|{{{titula}}}}}}''' {{!}}- }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start|{{{vladavina_start|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj|{{{vladavina_kraj|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start|{{{vladavina_start}}}}}} – {{{mandat_kraj|{{{vladavina_kraj}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj|{{{vladavina_kraj|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start|{{{vladavina_start}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba|}}} | ! {{{krunidba-tip|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik|}}} | ! {{{zamjenik-tip|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin2|{{{položaj2|{{{titula2|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip2|}}}}};">{{{čin2|{{{položaj2|{{{titula2}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start2|{{{vladavina_start2|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj2|{{{vladavina_kraj2|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start2|{{{vladavina_start2}}}}}} – {{{mandat_kraj2|{{{vladavina_kraj2}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj2|{{{vladavina_kraj2|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start2|{{{vladavina_start2}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba2|}}} | ! {{{krunidba-tip2|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh2|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent2|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik2|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade2|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip2|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik2|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik2|}}} | ! {{{zamjenik-tip2|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj2|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje2|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje2}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik2|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik2}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik2|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik2}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin3|{{{položaj3|{{{titula3|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip3|}}}}};">{{{čin3|{{{položaj3|{{{titula3}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start3|{{{vladavina_start3|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj3|{{{vladavina_kraj3|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start3|{{{vladavina_start3}}}}}} – {{{mandat_kraj3|{{{vladavina_kraj3}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj3|{{{vladavina_kraj3|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start3|{{{vladavina_start3}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba3|}}} | ! {{{krunidba-tip3|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh3|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent3|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik3|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade3|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip3|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik3|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik3|}}} | ! {{{zamjenik-tip3|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj3|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje3|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje3}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik3|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik3}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik3|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik3}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin4|{{{položaj4|{{{titula4|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip4|}}}}};">{{{čin4|{{{položaj4|{{{titula4}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start4|{{{vladavina_start4|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj4|{{{vladavina_kraj4|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start4|{{{vladavina_start4}}}}}} – {{{mandat_kraj4|{{{vladavina_kraj4}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj4|{{{vladavina_kraj4|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start4|{{{vladavina_start4}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba4|}}} | ! {{{krunidba-tip4|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh4|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent4|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik4|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade4|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip4|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik4|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik4|}}} | ! {{{zamjenik-tip4|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj4|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje4|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje4}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik4|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik4}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik4|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik4}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin5|{{{položaj5|{{{titula5|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip5|}}}}};">{{{čin5|{{{položaj5|{{{titula5}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start5|{{{vladavina_start5|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj5|{{{vladavina_kraj5|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start5|{{{vladavina_start5}}}}}} – {{{mandat_kraj5|{{{vladavina_kraj5}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj5|{{{vladavina_kraj5|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start5|{{{vladavina_start5}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba5|}}} | ! {{{krunidba-tip5|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh5|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent5|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik5|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade5|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip5|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik5|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik5|}}} | ! {{{zamjenik-tip5|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj5|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje5|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje5}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik5|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik5}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik5|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik5}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin6|{{{položaj6|{{{titula6|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip6|}}}}};">{{{čin6|{{{položaj6|{{{titula6}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start6|{{{vladavina_start6|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj6|{{{vladavina_kraj6|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start6|{{{vladavina_start6}}}}}} – {{{mandat_kraj6|{{{vladavina_kraj6}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj6|{{{vladavina_kraj6|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start6|{{{vladavina_start6}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba6|}}} | ! {{{krunidba-tip6|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh6|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent6|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik6|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade6|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip6|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik6|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik6|}}} | ! {{{zamjenik-tip6|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj6|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje6|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje6}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik6|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik6}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik6|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik6}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin7|{{{položaj7|{{{titula7|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip7|}}}}};">{{{čin7|{{{položaj7|{{{titula7}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start7|{{{vladavina_start7|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj7|{{{vladavina_kraj7|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start7|{{{vladavina_start7}}}}}} – {{{mandat_kraj7|{{{vladavina_kraj7}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj7|{{{vladavina_kraj7|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start7|{{{vladavina_start7}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba7|}}} | ! {{{krunidba-tip7|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh7|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent7|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik7|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade7|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip7|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik7|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik7|}}} | ! {{{zamjenik-tip7|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj7|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje7|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje7}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik7|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik7}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik7|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik7}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin8|{{{položaj8|{{{titula8|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip8|}}}}};">{{{čin8|{{{položaj8|{{{titula8}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start8|{{{vladavina_start8|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj8|{{{vladavina_kraj8|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start8|{{{vladavina_start8}}}}}} – {{{mandat_kraj8|{{{vladavina_kraj8}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj8|{{{vladavina_kraj8|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start8|{{{vladavina_start8}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba8|}}} | ! {{{krunidba-tip8|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh8|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent8|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik8|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade8|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip8|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik8|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik8|}}} | ! {{{zamjenik-tip8|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj8|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje8|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje8}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik8|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik8}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik8|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik8}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin9|{{{položaj9|{{{titula9|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip9|}}}}};">{{{čin9|{{{položaj9|{{{titula9}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start9|{{{vladavina_start9|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj9|{{{vladavina_kraj9|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start9|{{{vladavina_start9}}}}}} – {{{mandat_kraj9|{{{vladavina_kraj9}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj9|{{{vladavina_kraj9|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start9|{{{vladavina_start9}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba9|}}} | ! {{{krunidba-tip9|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh9|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent9|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik9|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade9|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip9|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik9|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik9|}}} | ! {{{zamjenik-tip9|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj9|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje9|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje9}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik9|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik9}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik9|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik9}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin10|{{{položaj10|{{{titula10|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip10|}}}}};">{{{čin10|{{{položaj10|{{{titula10}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start10|{{{vladavina_start10|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj10|{{{vladavina_kraj10|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start10|{{{vladavina_start10}}}}}} – {{{mandat_kraj10|{{{vladavina_kraj10}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj10|{{{vladavina_kraj10|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start10|{{{vladavina_start10}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba10|}}} | ! {{{krunidba-tip10|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh10|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent10|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik10|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade10|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip10|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik10|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik10|}}} | ! {{{zamjenik-tip10|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj10|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje10|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje10}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik10|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik10}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik10|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik10}}} {{!-}} }} {{#if: {{{puno ime|}}}{{{posthumno ime|}}}{{{datum rođenja|}}}{{{mjesto rođenja|}}}{{{datum smrti|}}}{{{mjesto smrti|}}}{{{datum pokopa|}}}{{{mjesto pokopa|}}}{{{stranka|}}}{{{dinastija|}}} | {{!}} colspan="2" style="background: lavender; height: 2px; text-align: center;" {{!}} {{!}}- }} {{#if:{{{puno ime|}}} | ! Puno ime {{!}} {{{puno ime}}} {{!-}} }} {{#if:{{{posthumno ime|}}} | ! Posthumno ime {{!}} {{{posthumno ime}}} {{!-}} }} {{#if:{{{datum rođenja|}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Rođenje {{!}} {{{datum rođenja}}}<br />{{{mjesto rođenja}}} {{!}}-|{{#if:{{{mjesto rođenja|}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Rođenje {{!}} {{{mjesto rođenja}}} {{!}}- }}}} {{#if:{{{datum smrti|}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Smrt {{!}} {{{datum smrti}}}<br />{{{mjesto smrti}}} {{!}}-|{{#if:{{{mjesto smrti|}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Smrt {{!}} {{{mjesto smrti}}} {{!}}- }}}} {{#if:{{{datum pokopa|}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Sahrana {{!}} {{{datum pokopa}}}<br />{{{mjesto pokopa}}} {{!}}-|{{#if:{{{mjesto pokopa|}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Sahrana {{!}} <span class="label">{{{mjesto pokopa}}}</span> {{!}}- }}}} {{#if:{{{stranka|}}} | ! {{nowrap|Politička&nbsp;stranka}} {{!}} {{{stranka}}} {{!-}} }} {{#if:{{{dinastija|}}} | ! Dinastija {{!}} {{{dinastija}}} {{!-}} }} {{#if: {{{vladarska himna|}}} | ! {{nowrap|Vladarska himna}} {{!}} {{{vladarska himna}}} {{!}}- }} {{#if:{{{obrazovanje|{{{alma mater|}}}}}} | ! ''Alma mater'' {{!}} {{{obrazovanje|{{{alma mater}}}}}} {{!-}} }} {{#if:{{{zanimanje|}}} | ! Zanimanje {{!}} {{{zanimanje}}} {{!-}} }} {{#if: {{{otac|}}} | ! Otac {{!}} {{{otac}}} {{!}}- }} {{#if: {{{majka|}}} | ! Majka {{!}} {{{majka}}} {{!}}- }} {{#if:{{{supruga|{{{supruge|{{{suprug|{{{supruzi|}}}}}}}}}}}} |<!--onda:--> ! Supružnik {{!}} {{{supruga|{{{supruge|{{{suprug|{{{supruzi}}}}}}}}}}}} {{!-}} }} {{#if:{{{partnerica|{{{partnerice|{{{partner|{{{partneri|}}}}}}}}}}}} |<!--onda:--> ! Partner {{!}} {{{partnerica|{{{partnerice|{{{partner|{{{partneri}}}}}}}}}}}} {{!-}} }} {{#if: {{{djeca|}}} | ! Djeca {{!}} {{{djeca}}} {{!}}- }} {{#if:{{{vjera|}}} |<!--onda:--> ! Vjera {{!}} {{{vjera}}} {{!-}} }} {{#if:{{{potpis|}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:lavender;">Potpis</div> {{!-}} {{!}}colspan="2" style="text-align:center;{{!}}[[Datoteka:{{{potpis}}}|128px|center]] }} {{#if:{{{fusnote|}}} |<!--onda:--> {{!-}} {{!}}colspan="2" style="border-top:1px solid; font-size:85%;"{{!}} {{{fusnote}}} }} |} 40q52kylxfectusekedgiba91nfxhfz 42586495 42586494 2026-04-30T15:58:10Z Edgar Allan Poe 29250 42586495 wikitext text/x-wiki {| class="infobox vcard" style="font-size: 88%; text-align: left; width: 22em;" |- ! colspan="2" style="color: #000000; font-size: 120%; text-align: center;" class="fn"| {{{Ime|{{{ime|{{PAGENAME}}}}}}}} |- <!----------Slika----------> {{#if:{{{slika|}}} |<!--then:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center;"{{!}} [[Datoteka:{{{slika}}}|{{#if:{{{veličina|}}}|<!--onda:-->{{{veličina}}}|220px}}|{{PAGENAME}}]]<br /> {{{opis slike|{{{opis|}}}}}} {{!-}} }} {{#if: {{{položaj|{{{titula|}}}}}} | {{!}} colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip1|}}}}};"> '''{{{položaj|{{{titula}}}}}}''' {{!}}- }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start|{{{vladavina_start|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj|{{{vladavina_kraj|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start|{{{vladavina_start}}}}}} – {{{mandat_kraj|{{{vladavina_kraj}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj|{{{vladavina_kraj|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start|{{{vladavina_start}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba|}}} | ! {{{krunidba-tip|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik|}}} | ! {{{zamjenik-tip|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin2|{{{položaj2|{{{titula2|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip2|}}}}};">{{{čin2|{{{položaj2|{{{titula2}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start2|{{{vladavina_start2|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj2|{{{vladavina_kraj2|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start2|{{{vladavina_start2}}}}}} – {{{mandat_kraj2|{{{vladavina_kraj2}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj2|{{{vladavina_kraj2|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start2|{{{vladavina_start2}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba2|}}} | ! {{{krunidba-tip2|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh2|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent2|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik2|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade2|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip2|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik2|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik2|}}} | ! {{{zamjenik-tip2|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj2|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje2|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje2}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik2|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik2}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik2|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik2}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin3|{{{položaj3|{{{titula3|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip3|}}}}};">{{{čin3|{{{položaj3|{{{titula3}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start3|{{{vladavina_start3|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj3|{{{vladavina_kraj3|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start3|{{{vladavina_start3}}}}}} – {{{mandat_kraj3|{{{vladavina_kraj3}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj3|{{{vladavina_kraj3|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start3|{{{vladavina_start3}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba3|}}} | ! {{{krunidba-tip3|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh3|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent3|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik3|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade3|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip3|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik3|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik3|}}} | ! {{{zamjenik-tip3|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj3|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje3|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje3}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik3|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik3}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik3|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik3}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin4|{{{položaj4|{{{titula4|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip4|}}}}};">{{{čin4|{{{položaj4|{{{titula4}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start4|{{{vladavina_start4|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj4|{{{vladavina_kraj4|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start4|{{{vladavina_start4}}}}}} – {{{mandat_kraj4|{{{vladavina_kraj4}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj4|{{{vladavina_kraj4|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start4|{{{vladavina_start4}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba4|}}} | ! {{{krunidba-tip4|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh4|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent4|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik4|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade4|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip4|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik4|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik4|}}} | ! {{{zamjenik-tip4|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj4|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje4|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje4}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik4|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik4}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik4|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik4}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin5|{{{položaj5|{{{titula5|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip5|}}}}};">{{{čin5|{{{položaj5|{{{titula5}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start5|{{{vladavina_start5|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj5|{{{vladavina_kraj5|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start5|{{{vladavina_start5}}}}}} – {{{mandat_kraj5|{{{vladavina_kraj5}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj5|{{{vladavina_kraj5|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start5|{{{vladavina_start5}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba5|}}} | ! {{{krunidba-tip5|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh5|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent5|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik5|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade5|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip5|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik5|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik5|}}} | ! {{{zamjenik-tip5|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj5|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje5|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje5}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik5|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik5}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik5|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik5}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin6|{{{položaj6|{{{titula6|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip6|}}}}};">{{{čin6|{{{položaj6|{{{titula6}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start6|{{{vladavina_start6|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj6|{{{vladavina_kraj6|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start6|{{{vladavina_start6}}}}}} – {{{mandat_kraj6|{{{vladavina_kraj6}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj6|{{{vladavina_kraj6|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start6|{{{vladavina_start6}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba6|}}} | ! {{{krunidba-tip6|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh6|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent6|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik6|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade6|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip6|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik6|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik6|}}} | ! {{{zamjenik-tip6|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj6|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje6|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje6}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik6|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik6}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik6|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik6}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin7|{{{položaj7|{{{titula7|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip7|}}}}};">{{{čin7|{{{položaj7|{{{titula7}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start7|{{{vladavina_start7|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj7|{{{vladavina_kraj7|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start7|{{{vladavina_start7}}}}}} – {{{mandat_kraj7|{{{vladavina_kraj7}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj7|{{{vladavina_kraj7|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start7|{{{vladavina_start7}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba7|}}} | ! {{{krunidba-tip7|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh7|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent7|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik7|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade7|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip7|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik7|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik7|}}} | ! {{{zamjenik-tip7|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj7|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje7|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje7}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik7|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik7}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik7|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik7}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin8|{{{položaj8|{{{titula8|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip8|}}}}};">{{{čin8|{{{položaj8|{{{titula8}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start8|{{{vladavina_start8|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj8|{{{vladavina_kraj8|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start8|{{{vladavina_start8}}}}}} – {{{mandat_kraj8|{{{vladavina_kraj8}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj8|{{{vladavina_kraj8|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start8|{{{vladavina_start8}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba8|}}} | ! {{{krunidba-tip8|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh8|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent8|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik8|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade8|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip8|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik8|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik8|}}} | ! {{{zamjenik-tip8|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj8|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje8|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje8}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik8|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik8}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik8|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik8}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin9|{{{položaj9|{{{titula9|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip9|}}}}};">{{{čin9|{{{položaj9|{{{titula9}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start9|{{{vladavina_start9|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj9|{{{vladavina_kraj9|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start9|{{{vladavina_start9}}}}}} – {{{mandat_kraj9|{{{vladavina_kraj9}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj9|{{{vladavina_kraj9|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start9|{{{vladavina_start9}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba9|}}} | ! {{{krunidba-tip9|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh9|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent9|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik9|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade9|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip9|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik9|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik9|}}} | ! {{{zamjenik-tip9|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj9|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje9|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje9}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik9|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik9}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik9|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik9}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin10|{{{položaj10|{{{titula10|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip10|}}}}};">{{{čin10|{{{položaj10|{{{titula10}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start10|{{{vladavina_start10|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj10|{{{vladavina_kraj10|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start10|{{{vladavina_start10}}}}}} – {{{mandat_kraj10|{{{vladavina_kraj10}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj10|{{{vladavina_kraj10|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start10|{{{vladavina_start10}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba10|}}} | ! {{{krunidba-tip10|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh10|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent10|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik10|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade10|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip10|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik10|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik10|}}} | ! {{{zamjenik-tip10|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj10|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje10|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje10}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik10|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik10}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik10|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik10}}} {{!-}} }} {{#if: {{{puno ime|}}}{{{posthumno ime|}}}{{{datum rođenja|}}}{{{mjesto rođenja|}}}{{{datum smrti|}}}{{{mjesto smrti|}}}{{{datum pokopa|}}}{{{mjesto pokopa|}}}{{{stranka|}}}{{{dinastija|}}} | {{!}} colspan="2" style="background: lavender; height: 2px; text-align: center;" {{!}} {{!}}- }} {{#if:{{{puno ime|}}} | ! Puno ime {{!}} {{{puno ime}}} {{!-}} }} {{#if:{{{posthumno ime|}}} | ! Posthumno ime {{!}} {{{posthumno ime}}} {{!-}} }} {{#if:{{{datum rođenja|}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Rođenje {{!}} {{{datum rođenja}}}<br />{{{mjesto rođenja}}} {{!}}-|{{#if:{{{mjesto rođenja|}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Rođenje {{!}} {{{mjesto rođenja}}} {{!}}- }}}} {{#if:{{{datum smrti|}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Smrt {{!}} {{{datum smrti}}}<br />{{{mjesto smrti}}} {{!}}-|{{#if:{{{mjesto smrti|}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Smrt {{!}} {{{mjesto smrti}}} {{!}}- }}}} {{#if:{{{datum pokopa|}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Sahrana {{!}} {{{datum pokopa}}}<br />{{{mjesto pokopa}}} {{!}}-|{{#if:{{{mjesto pokopa|}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Sahrana {{!}} <span class="label">{{{mjesto pokopa}}}</span> {{!}}- }}}} {{#if:{{{stranka|}}} | ! {{nowrap|Politička&nbsp;stranka}} {{!}} {{{stranka}}} {{!-}} }} {{#if:{{{dinastija|}}} | ! Dinastija {{!}} {{{dinastija}}} {{!-}} }} {{#if: {{{vladarska himna|}}} | ! {{nowrap|Vladarska himna}} {{!}} {{{vladarska himna}}} {{!}}- }} {{#if:{{{obrazovanje|{{{alma mater|}}}}}} | ! ''Alma mater'' {{!}} {{{obrazovanje|{{{alma mater}}}}}} {{!-}} }} {{#if:{{{zanimanje|}}} | ! Zanimanje {{!}} {{{zanimanje}}} {{!-}} }} {{#if: {{{otac|}}} | ! Otac {{!}} {{{otac}}} {{!}}- }} {{#if: {{{majka|}}} | ! Majka {{!}} {{{majka}}} {{!}}- }} {{#if:{{{supruga|{{{supruge|{{{suprug|{{{supruzi|}}}}}}}}}}}} |<!--onda:--> ! Supružnik {{!}} {{{supruga|{{{supruge|{{{suprug|{{{supruzi}}}}}}}}}}}} {{!-}} }} {{#if:{{{partnerica|{{{partnerice|{{{partner|{{{partneri|}}}}}}}}}}}} |<!--onda:--> ! Partner {{!}} {{{partnerica|{{{partnerice|{{{partner|{{{partneri}}}}}}}}}}}} {{!-}} }} {{#if: {{{djeca|}}} | ! Djeca {{!}} {{{djeca}}} {{!}}- }} {{#if:{{{vjera|}}} |<!--onda:--> ! Vjera {{!}} {{{vjera}}} {{!-}} }} {{#if:{{{potpis|}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:lavender;">Potpis</div> {{!-}} {{!}}colspan="2" style="text-align:center;{{!}}[[Datoteka:{{{potpis}}}|128px|center]] }} {{#if:{{{fusnote|}}} |<!--onda:--> {{!-}} {{!}}colspan="2" style="border-top:1px solid; font-size:85%;"{{!}} {{{fusnote}}} }} |} ceg1qjzd9dddsbtizguoip3yx6a5xes 42586616 42586495 2026-05-01T10:32:36Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Korisnik:Edgar Allan Poe/igralište]] na [[Šablon:Infokutija nosilac funkcije]] 42586495 wikitext text/x-wiki {| class="infobox vcard" style="font-size: 88%; text-align: left; width: 22em;" |- ! colspan="2" style="color: #000000; font-size: 120%; text-align: center;" class="fn"| {{{Ime|{{{ime|{{PAGENAME}}}}}}}} |- <!----------Slika----------> {{#if:{{{slika|}}} |<!--then:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center;"{{!}} [[Datoteka:{{{slika}}}|{{#if:{{{veličina|}}}|<!--onda:-->{{{veličina}}}|220px}}|{{PAGENAME}}]]<br /> {{{opis slike|{{{opis|}}}}}} {{!-}} }} {{#if: {{{položaj|{{{titula|}}}}}} | {{!}} colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip1|}}}}};"> '''{{{položaj|{{{titula}}}}}}''' {{!}}- }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start|{{{vladavina_start|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj|{{{vladavina_kraj|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start|{{{vladavina_start}}}}}} – {{{mandat_kraj|{{{vladavina_kraj}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj|{{{vladavina_kraj|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start|{{{vladavina_start}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba|}}} | ! {{{krunidba-tip|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik|}}} | ! {{{zamjenik-tip|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin2|{{{položaj2|{{{titula2|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip2|}}}}};">{{{čin2|{{{položaj2|{{{titula2}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start2|{{{vladavina_start2|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj2|{{{vladavina_kraj2|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start2|{{{vladavina_start2}}}}}} – {{{mandat_kraj2|{{{vladavina_kraj2}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj2|{{{vladavina_kraj2|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start2|{{{vladavina_start2}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba2|}}} | ! {{{krunidba-tip2|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh2|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent2|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik2|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade2|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip2|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik2|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik2|}}} | ! {{{zamjenik-tip2|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj2|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje2|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje2}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik2|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik2}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik2|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik2}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin3|{{{položaj3|{{{titula3|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip3|}}}}};">{{{čin3|{{{položaj3|{{{titula3}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start3|{{{vladavina_start3|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj3|{{{vladavina_kraj3|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start3|{{{vladavina_start3}}}}}} – {{{mandat_kraj3|{{{vladavina_kraj3}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj3|{{{vladavina_kraj3|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start3|{{{vladavina_start3}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba3|}}} | ! {{{krunidba-tip3|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh3|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent3|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik3|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade3|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip3|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik3|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik3|}}} | ! {{{zamjenik-tip3|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj3|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje3|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje3}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik3|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik3}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik3|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik3}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin4|{{{položaj4|{{{titula4|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip4|}}}}};">{{{čin4|{{{položaj4|{{{titula4}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start4|{{{vladavina_start4|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj4|{{{vladavina_kraj4|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start4|{{{vladavina_start4}}}}}} – {{{mandat_kraj4|{{{vladavina_kraj4}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj4|{{{vladavina_kraj4|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start4|{{{vladavina_start4}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba4|}}} | ! {{{krunidba-tip4|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh4|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent4|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik4|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade4|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip4|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik4|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik4|}}} | ! {{{zamjenik-tip4|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj4|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje4|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje4}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik4|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik4}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik4|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik4}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin5|{{{položaj5|{{{titula5|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip5|}}}}};">{{{čin5|{{{položaj5|{{{titula5}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start5|{{{vladavina_start5|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj5|{{{vladavina_kraj5|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start5|{{{vladavina_start5}}}}}} – {{{mandat_kraj5|{{{vladavina_kraj5}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj5|{{{vladavina_kraj5|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start5|{{{vladavina_start5}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba5|}}} | ! {{{krunidba-tip5|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh5|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent5|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik5|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade5|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip5|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik5|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik5|}}} | ! {{{zamjenik-tip5|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj5|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje5|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje5}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik5|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik5}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik5|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik5}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin6|{{{položaj6|{{{titula6|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip6|}}}}};">{{{čin6|{{{položaj6|{{{titula6}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start6|{{{vladavina_start6|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj6|{{{vladavina_kraj6|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start6|{{{vladavina_start6}}}}}} – {{{mandat_kraj6|{{{vladavina_kraj6}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj6|{{{vladavina_kraj6|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start6|{{{vladavina_start6}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba6|}}} | ! {{{krunidba-tip6|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh6|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent6|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik6|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade6|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip6|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik6|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik6|}}} | ! {{{zamjenik-tip6|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj6|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje6|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje6}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik6|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik6}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik6|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik6}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin7|{{{položaj7|{{{titula7|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip7|}}}}};">{{{čin7|{{{položaj7|{{{titula7}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start7|{{{vladavina_start7|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj7|{{{vladavina_kraj7|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start7|{{{vladavina_start7}}}}}} – {{{mandat_kraj7|{{{vladavina_kraj7}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj7|{{{vladavina_kraj7|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start7|{{{vladavina_start7}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba7|}}} | ! {{{krunidba-tip7|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh7|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent7|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik7|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade7|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip7|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik7|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik7|}}} | ! {{{zamjenik-tip7|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj7|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje7|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje7}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik7|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik7}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik7|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik7}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin8|{{{položaj8|{{{titula8|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip8|}}}}};">{{{čin8|{{{položaj8|{{{titula8}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start8|{{{vladavina_start8|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj8|{{{vladavina_kraj8|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start8|{{{vladavina_start8}}}}}} – {{{mandat_kraj8|{{{vladavina_kraj8}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj8|{{{vladavina_kraj8|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start8|{{{vladavina_start8}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba8|}}} | ! {{{krunidba-tip8|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh8|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent8|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik8|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade8|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip8|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik8|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik8|}}} | ! {{{zamjenik-tip8|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj8|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje8|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje8}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik8|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik8}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik8|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik8}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin9|{{{položaj9|{{{titula9|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip9|}}}}};">{{{čin9|{{{položaj9|{{{titula9}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start9|{{{vladavina_start9|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj9|{{{vladavina_kraj9|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start9|{{{vladavina_start9}}}}}} – {{{mandat_kraj9|{{{vladavina_kraj9}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj9|{{{vladavina_kraj9|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start9|{{{vladavina_start9}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba9|}}} | ! {{{krunidba-tip9|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh9|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent9|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik9|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade9|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip9|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik9|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik9|}}} | ! {{{zamjenik-tip9|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj9|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje9|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje9}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik9|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik9}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik9|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik9}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin10|{{{položaj10|{{{titula10|}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija dužnosnik/boje|{{{tip10|}}}}};">{{{čin10|{{{položaj10|{{{titula10}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start10|{{{vladavina_start10|}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj10|{{{vladavina_kraj10|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start10|{{{vladavina_start10}}}}}} – {{{mandat_kraj10|{{{vladavina_kraj10}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj10|{{{vladavina_kraj10|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start10|{{{vladavina_start10}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba10|}}} | ! {{{krunidba-tip10|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh10|}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent10|}}} | ! Regent {{!}} {{{regent10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik10|}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade10|}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip10|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik10|}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik10|}}} | ! {{{zamjenik-tip10|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj10|}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje10|}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje10}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik10|}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik10}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik10|}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik10}}} {{!-}} }} {{#if: {{{puno ime|}}}{{{posthumno ime|}}}{{{datum rođenja|}}}{{{mjesto rođenja|}}}{{{datum smrti|}}}{{{mjesto smrti|}}}{{{datum pokopa|}}}{{{mjesto pokopa|}}}{{{stranka|}}}{{{dinastija|}}} | {{!}} colspan="2" style="background: lavender; height: 2px; text-align: center;" {{!}} {{!}}- }} {{#if:{{{puno ime|}}} | ! Puno ime {{!}} {{{puno ime}}} {{!-}} }} {{#if:{{{posthumno ime|}}} | ! Posthumno ime {{!}} {{{posthumno ime}}} {{!-}} }} {{#if:{{{datum rođenja|}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Rođenje {{!}} {{{datum rođenja}}}<br />{{{mjesto rođenja}}} {{!}}-|{{#if:{{{mjesto rođenja|}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Rođenje {{!}} {{{mjesto rođenja}}} {{!}}- }}}} {{#if:{{{datum smrti|}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Smrt {{!}} {{{datum smrti}}}<br />{{{mjesto smrti}}} {{!}}-|{{#if:{{{mjesto smrti|}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Smrt {{!}} {{{mjesto smrti}}} {{!}}- }}}} {{#if:{{{datum pokopa|}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Sahrana {{!}} {{{datum pokopa}}}<br />{{{mjesto pokopa}}} {{!}}-|{{#if:{{{mjesto pokopa|}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Sahrana {{!}} <span class="label">{{{mjesto pokopa}}}</span> {{!}}- }}}} {{#if:{{{stranka|}}} | ! {{nowrap|Politička&nbsp;stranka}} {{!}} {{{stranka}}} {{!-}} }} {{#if:{{{dinastija|}}} | ! Dinastija {{!}} {{{dinastija}}} {{!-}} }} {{#if: {{{vladarska himna|}}} | ! {{nowrap|Vladarska himna}} {{!}} {{{vladarska himna}}} {{!}}- }} {{#if:{{{obrazovanje|{{{alma mater|}}}}}} | ! ''Alma mater'' {{!}} {{{obrazovanje|{{{alma mater}}}}}} {{!-}} }} {{#if:{{{zanimanje|}}} | ! Zanimanje {{!}} {{{zanimanje}}} {{!-}} }} {{#if: {{{otac|}}} | ! Otac {{!}} {{{otac}}} {{!}}- }} {{#if: {{{majka|}}} | ! Majka {{!}} {{{majka}}} {{!}}- }} {{#if:{{{supruga|{{{supruge|{{{suprug|{{{supruzi|}}}}}}}}}}}} |<!--onda:--> ! Supružnik {{!}} {{{supruga|{{{supruge|{{{suprug|{{{supruzi}}}}}}}}}}}} {{!-}} }} {{#if:{{{partnerica|{{{partnerice|{{{partner|{{{partneri|}}}}}}}}}}}} |<!--onda:--> ! Partner {{!}} {{{partnerica|{{{partnerice|{{{partner|{{{partneri}}}}}}}}}}}} {{!-}} }} {{#if: {{{djeca|}}} | ! Djeca {{!}} {{{djeca}}} {{!}}- }} {{#if:{{{vjera|}}} |<!--onda:--> ! Vjera {{!}} {{{vjera}}} {{!-}} }} {{#if:{{{potpis|}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:lavender;">Potpis</div> {{!-}} {{!}}colspan="2" style="text-align:center;{{!}}[[Datoteka:{{{potpis}}}|128px|center]] }} {{#if:{{{fusnote|}}} |<!--onda:--> {{!-}} {{!}}colspan="2" style="border-top:1px solid; font-size:85%;"{{!}} {{{fusnote}}} }} |} ceg1qjzd9dddsbtizguoip3yx6a5xes 1 4721720 42586537 42586057 2026-04-30T19:08:36Z Aca 108187 /* Knez- Knjaz u Crnoj Gori */ odgovor 42586537 wikitext text/x-wiki == Knez- Knjaz u Crnoj Gori == Ja imam dilemu oko titula u Crnoj Gori. Koliko ja znam, titula KNEZA, umjesto KNJAZA, ... Crna Gora nikad nije imala KNEŽEVE, nego KNJAŽEVE. SVI nazovi KNEŽEVI u Crnoj Gori u svojoj dobro poznatoj i dugoj Historiji su bili KNJAŽEVI. Zašto SERBSKI entitet i TKO im je dao za PRAVO da sve POZAJMLJUJU i KRADU od Crne Gore I SVEGA CRNGORSKOG? Recimo, mineralna Voda Knjaz Miloš treba da bude Knez Miloš. Srbija nikad nije imala KNJAŽEVE, nego KNEZEVE. Pitam se odakle Wikipediji za PRAVO da mijenja ČINJENICE, koje Cijeli svijet zna. – [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-25875-27|&#126;2026-25875-27]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2026-25875-27|razgovor]]) 28. aprila 2026. u 10:02 (CEST) :Promašili ste cijeli fudbal, jer је "knjaz" isto što i "knez". Obe reči znače isto i korištene su kako u Crnoj Gori tako i u Srbiji. Riječ "knjaz" je rusizam (koji se zadržao preko slavenosrpskog), dok je "knez" narodni oblik. U svakom slučaju, neznatno sam ispravio članak. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. aprila 2026. u 21:08 (CEST) hzkqtdf93k13jts348uobwrrwwonswf 42586538 42586537 2026-04-30T19:09:46Z Aca 108187 /* Knez- Knjaz u Crnoj Gori */ 42586538 wikitext text/x-wiki == Knez- Knjaz u Crnoj Gori == Ja imam dilemu oko titula u Crnoj Gori. Koliko ja znam, titula KNEZA, umjesto KNJAZA, ... Crna Gora nikad nije imala KNEŽEVE, nego KNJAŽEVE. SVI nazovi KNEŽEVI u Crnoj Gori u svojoj dobro poznatoj i dugoj Historiji su bili KNJAŽEVI. Zašto SERBSKI entitet i TKO im je dao za PRAVO da sve POZAJMLJUJU i KRADU od Crne Gore I SVEGA CRNGORSKOG? Recimo, mineralna Voda Knjaz Miloš treba da bude Knez Miloš. Srbija nikad nije imala KNJAŽEVE, nego KNEZEVE. Pitam se odakle Wikipediji za PRAVO da mijenja ČINJENICE, koje Cijeli svijet zna. – [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-25875-27|&#126;2026-25875-27]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2026-25875-27|razgovor]]) 28. aprila 2026. u 10:02 (CEST) :Promašili ste cijeli fudbal, jer је "knjaz" isto što i "knez". Obje riječi znače isto i korišćene su kako u Crnoj Gori tako i u Srbiji. Riječ "knjaz" je rusizam (koji se zadržao preko slavenosrpskog), dok je "knez" narodni oblik. U svakom slučaju, neznatno sam ispravio članak. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. aprila 2026. u 21:08 (CEST) ejfh6redad3wef8zif96k21qopvaiqu 0 4721728 42586507 42586169 2026-04-30T17:10:06Z Zavičajac 76707 42586507 wikitext text/x-wiki [[File:Nacionalni park Kozara 13.jpg|mini|desno|Cicvara na manifestaciji "Zlatne ruke Potkozarja u Prijedoru"]] '''Cicvara''' je jedno od najstarijih tradicionalnih jela, nastalo nakon prenosa [[kukuruz]]a u [[Evropa|Evropu]]. Snažno je povezana s načinom života [[Stočarstvo|stočara]] i stanovnika [[Planina|planinskih]] područja u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[Srbija|Srbiji]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Nastala je iz potrebe i dostupnih namirnica. Stanovnici [[planina]] raspolagali su ograničenim izborom hrane, ali su imali dovoljno mliječnih proizvoda ([[Mlijeko|mlijeka]], domaćeg [[sir]]a, [[Sirac|sirca]], [[Basa|base]], [[kajmak]]a) i [[kukuruz]]nog brašna. Kombinacijom tih sastojaka dobijalo se jelo koje je bilo lako za pripremu, a istovremeno zasitno i energetski bogato. Danas se rijetko priprema.<ref name="cicvara">{{Cite web |url= https://avaz.ba/lifestyle/recepti/1036089/znate-li-sta-je-cicvara-tradicionalno-jelo-koje-je-othranilo-generacije#google_vignette |title= Znate li šta je cicvara? Tradicionalno jelo koje je othranilo generacije |work= Dnevni avaz - avaz.ba - 17. april 2026. |accessdate= 17. april 2026}}</ref> [[File:Priprema cicvare.JPG|mini|lijevo|Priprema cicvare]] == Sastojci i priprema == Najstarije recepture su zapisane u [[manastir]]skim knjigama po kojima se cicvara pripremala od brašna tada korištenih žitarica: [[Pšenica|pšenice]], [[raž]]i, [[Ječam|ječma]], [[Ovas|ovsa]]… Kada je kukuruz prenešen iz [[Amerika|Amerike]] počeo se masovno sijati i preuzeo vodeću ulogu glavnog sastojka u ishrani.<ref name="cicva">{{Cite web |url= https://www.bastabalkana.com/2014/03/cicvara-recept-kako-se-pravi-starinska-cicvara/ |title= Cicvara – recept kako se pravi starinska cicvara |work= www.bastabalkana.com - 2014. |accessdate= 27. april 2026.}}</ref> Da bi se napravila dobra cicvara treba koristiti kvalitetan mliječni proizvod i dobro kukuruzno integralno brašno. Standardna varijanta jela pravi se od: * voda, 4 dl * mliječni proizvodi (sve vrste sireva, kajmak, basa), pojedinačno ili kombinovani, 300-400 g. * kukuruzno brašno, 8 kašika Prilikom spremanja cicvare, prema želji, koristi se i: * mlijeko, umjesto jednog dijela vode. * [[mast]] nerastopljena (ako se koristi kajmak ne treba), 1 kašika * [[so]], 1 kašičica<ref name="božićCi">{{Cite web |url= https://www.bastabalkana.com/2015/10/recept-za-cicvaru-cicvara-na-kajmaku/#google_vignette |title= Recept za Cicvaru – cicvara na kajmaku Stevo Karapandža |work= www.bastabalkana.com |accessdate= 17. april 2026}}</ref> Starinska cicvara se nije lako spremala iako je recept za cicvaru jednostavan, ali je trebalo truda i snage da se dobra cicvara skuva. Mlijeko, voda i mast se pomiješaju i zagrijavaju do ključanja. Dodaju se mliječni proizvodi, kukuruzno brašno i so i miješa bez prestanka, da se ne bi stvorile grudvice.<ref name="kulinarka">{{Cite web |url= https://www.coolinarika.com/recept/cicvara-d32ea552-6383-11eb-9cfb-0242ac12004b |title= Cicvara |work= www.coolinarika.com - 2015. |accessdate= 17. april 2026}}</ref> == Običaji == Za cicvaru se vež neki od narodnih običaja: Simbol je [[Božić]]a. Postoji običaj da se božićni post prekine upravo cicvarom, na božićno jutro i to tako da se uzmu tri mala zalogaja repom od kašike. Uz cicvaru se na sto postavljaju i stara [[šljivovica]], suve [[Smokva|smokve]] i mlada pšenica, koja predstavlja simbol plodnosti i sreće u novoj godini. Jedan od običaja vezan za ovo jelo kaže, ako se cicvara okrene tri puta oko varjače kojom se miješa, kuću u kojoj se pravi, cijele godine pratiće sreća i blagostanje. Tajna uspešnog pripremljanja cicvare je da se miješa uvijek u istom smeru, kao što je poželjno da i život ide u smjeru napretka.<ref name="božić">{{Cite web |url= https://web.archive.org/web/20220121125252/https://lifepressmagazin.com/kulinarstvo-2/dorucak-2/tajna-prave-bozicne-cicvare/ |title= Tajna prave božićne cicvare |work= web.archive.org - 2015. |accessdate= 17. april 2026}}</ref> == Izvori == {{Reflista|2}} {{Commonscat|Cicvara}} [[Kategorija:Hrana]] [[Kategorija:Tradicionalna jela u Bosanskom Petrovcu]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačka kuhinja]] [[Kategorija:Hrvatska kuhinja]] [[Kategorija:Crnogorska kuhinja]] [[Kategorija:Srpska kuhinja]] tfuqiu0ilf0y282wgxku72getdcqrkx 0 4721752 42586467 2026-04-30T14:22:22Z Duma 16555 Nova stranica: '''Ekološke zamke''' su scenariji u kojima brze [[Promjena okoline|promjene u okolišu]] navode organizme da se radije nasele u [[stanište|staništima]] lošeg kvaliteta. Koncept proizlazi iz ideje da se organizmi koji aktivno biraju stanište moraju oslanjati na znakove iz okoliša koji im pomažu u identifikaciji staništa visoke kvalitete. Ako se bilo kvalitet staništa ili znak izmijene tako da jedno ne ukazuje pouzdano na drugo, organizmi mogu biti namamljeni u staniš... 42586467 wikitext text/x-wiki '''Ekološke zamke''' su scenariji u kojima brze [[Promjena okoline|promjene u okolišu]] navode organizme da se radije nasele u [[stanište|staništima]] lošeg kvaliteta. Koncept proizlazi iz ideje da se organizmi koji aktivno biraju stanište moraju oslanjati na znakove iz okoliša koji im pomažu u identifikaciji staništa visoke kvalitete. Ako se bilo kvalitet staništa ili znak izmijene tako da jedno ne ukazuje pouzdano na drugo, organizmi mogu biti namamljeni u staništa loše kvalitete. == Pregled == [[File:Passerina cyaneaAAP086CA.jpg|thumb|right|Ilustracija mužjaka i ženke vrste ''[[Passerina cyanea]]'']] Smatra se da se ekološke zamke javljaju kada se atraktivnost staništa nesrazmjerno povećava u odnosu na njegovu vrijednost za opstanak i reprodukciju. Rezultat je preferiranje lažno atraktivnog staništa i općenito izbjegavanje visokokvalitetnih, ali manje atraktivnih staništa. Na primjer, ''[[Passerina cyanea]]'' se obično gnijezdi u grmolikim staništima ili na prekinutim šumskim prelazima između zatvorene šume sa krošnjama i otvorenog polja. Ljudska aktivnost može stvoriti „oštrije“, strmije šumske rubove, duž kojih se te ptice preferiraju gnijezditi. Međutim, ti umjetni oštri šumski rubovi također koncentriraju kretanje predatora koji napadaju njihova gnijezda. Na taj način, ''P. cyanea'' se preferiraju gnijezditi u jako izmijenjenim staništima gdje je njihov uspjeh gniježđenja najmanji.<ref name=weldon05/> Iako su demografske posljedice te vrste maladaptivnog ponašanja pri odabiru staništa istražene u kontekstu [[Dinamika izvora i ponora|izvora i ponora]], ekološke zamke su inherentno bihevioralni fenomen jedinki.<ref name=robertson06>{{cite journal |last=Robertson |first=B.A. |author2=Hutto, R.L. |year=2006 |title=A framework for understanding ecological traps and an evaluation of existing evidence |journal=[[Ecology (journal)|Ecology]] |volume=87 |issue=5 |pages=1075–1085 |doi=10.1890/0012-9658(2006)87[1075:AFFUET]2.0.CO;2 |pmid=16761584 |s2cid=266029513 |issn=0012-9658|url=http://scholarworks.umt.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1275&context=biosci_pubs |url-access=subscription }}</ref> Uprkos tome što su bihevioralni mehanizam, ekološke zamke mogu imati dalekosežne posljedice po populaciju vrsta sa velikim mogućnostima širenja, kao što je [[grizli]] (''Ursus arctos'').<ref name=lamb17>{{cite journal |last=Lamb |first=C.T.. |author2=Mowat, G. |author3=McLellan, B.N. |author4=Nielsen, S.E. |author5=Boutin, S. |year=2017 |title=Forbidden fruit: human settlement and abundant fruit create an ecological trap for an apex omnivore |journal=[[Journal of Animal Ecology]] |volume=86 |issue=1 |pages=55–65 |doi=10.1111/1365-2656.12589|pmid= 27677529|doi-access=free |bibcode=2017JAnEc..86...55L }}</ref> Koncept ekološke zamke uveli su 1972. godine Dwernychuk i Boag,<ref name=dwernychuk72>{{cite journal |last=Dwernychuk |first=L.W. |author2=Boag, D.A. |year=1972 |title=Ducks nesting in association with gulls-an ecological trap? |journal=[[Canadian Journal of Zoology]] |volume=50 |pages=559–563 |doi=10.1139/z72-076 |issue=5 |bibcode=1972CaJZ...50..559D }}</ref> a brojne studije koje su uslijedile sugerirale su da bi ovaj fenomen zamki mogao biti široko rasprostranjen zbog antropogenih promjena staništa.<ref name=robertson06/><ref name=schlaepfer02>{{cite journal |last=Schlaepfer |first=M.A. |author2=Runge, M.C. |author3=Sherman, P.W. |year=2002 |title=Ecological and evolutionary traps |journal=[[Trends in Ecology and Evolution]] |volume=17 |pages=474–480 |doi=10.1016/S0169-5347(02)02580-6 |issue=10 }}</ref><ref name=battin04>{{cite journal |last=Battin |first=J. |year=2004 |title=When good animals love bad habitats: Ecological traps and the conservation of animal populations |journal=[[Conservation Biology (journal)|Conservation Biology]] |volume=18 |issue= 6|pages=1482–1491 |doi=10.1111/j.1523-1739.2004.00417.x |bibcode=2004ConBi..18.1482B |s2cid=2383356 }}</ref> Kao posljedica toga, nova okruženja mogu predstavljati prilike za održavanje [[adaptivna vrijednost|adaptivne vrijednosti]] koje domaće vrste ne prepoznaju ako visokokvalitetna staništa nemaju odgovarajuće znakove za poticanje naseljavanja; to su poznate kao [[perceptivna zamka|perceptivne zamke]].<ref name=Patten>{{cite journal | last1 = Patten | first1 = M.A. | last2 = Kelly | first2 = J.F. | year = 2010 | title = Habitat selection and the perceptual trap | journal = Ecological Applications | volume = 20 | issue = 8| pages = 2148–56 | doi = 10.1890/09-2370.1 | pmid = 21265448 | bibcode = 2010EcoAp..20.2148P }}</ref> Teoretska<ref name=delibes01>{{cite journal |last=Delibes |first=M. |author2=Gaona, P. |author3=Ferreras, P. |year=2001 |title=Effects of an attractive sink leading into maladaptive habitat selection |journal=[[American Naturalist]] |volume=158 |pages=277–285 |doi=10.1086/321319 |pmid=18707324 |issue=3 |bibcode=2001ANat..158..277D |hdl=10261/50227 |s2cid=1345605 |hdl-access=free }}</ref> i empirijska istraživanja<ref name=weldon05>{{cite journal |last=Weldon |first=A.J. |author2=Haddad, N.M. |year=2005 |title=The effects of patch shape on Indigo Buntings: Evidence for an ecological trap |journal=[[Ecology (journal)|Ecology]] |volume=86 |pages=1422–1431 |doi=10.1890/04-0913 |issue=6 |bibcode=2005Ecol...86.1422W }}</ref><ref name=dwernychuk72/> pokazala su da greške u procjeni kvalitete staništa mogu dovesti do smanjenja populacije ili izumiranja. Takve neusklađenosti nisu ograničene samo na odabir staništa, već se mogu pojaviti u bilo kojem kontekstu ponašanja (npr. izbjegavanje predatora, odabir partnera, navigacija, odabir mjesta za ishranu itd.). Ekološke zamke su stoga podskup širih fenomena [[evolutivna zamka|evolutivnih zamki]].<ref name=schlaepfer02/> Kako se razvijala teorija ekoloških zamki, istraživači su prepoznali da zamke mogu djelovati na različitim prostornim i vremenskim [[skala (geografija)|skalama]], što bi također moglo ometati njihovo otkrivanje. Na primjer, budući da ptica mora odabrati stanište na nekoliko skala (područje staništa, pojedinačna teritorija unutar tog područja, kao i mjesto gnijezda unutar teritorije), zamke mogu djelovati na bilo kojoj od tih skala.<ref name=misenhelter00>{{cite journal |last=Misenhelter |first=M.D. |author2=Rotenberry, J.T. |year=2000 |title=Choices and consequences of habitat occupancy and nest site selection in sage sparrows |journal=[[Ecology (journal)|Ecology]] |volume=81 |pages=2892–2901 |doi=10.1890/0012-9658(2000)081[2892:CACOHO]2.0.CO;2 |issn=0012-9658 |issue=10 }}</ref> Slično tome, zamke mogu djelovati na vremenskoj skali tako da promijenjeno okruženje može izgledati kao uzrok zamke u jednoj fazi života organizma, ali imati pozitivne učinke na kasnije životne faze.<ref name=schlaepfer02/> Kao rezultat toga, postojala je velika neizvjesnost o tome koliko su zamke uobičajene, uprkos širokom prihvatanju kao teorijske mogućnosti.<ref name=robertson06/> Međutim, s obzirom na ubrzanu stopu ekoloških promjena uzrokovanih izmjenom zemljišta usljed njegovog korištenja od strane ljudi, globalnim zagrijavanjem, [[invazivna vrsta|invazijama]] egzotičnih vrsta i promjenama u ekološkim zajednicama koje su rezultat gubitka vrsta, ekološke zamke mogu biti sve veća i vrlo podcijenjena prijetnja biodiverzitetu. Pregled literature o ekološkim zamkama iz 2006. godine pruža smjernice za dokazivanje postojanja ekološke zamke.<ref name=robertson06/> Istraživanje mora pokazati preferencu prema jednom staništu u odnosu na drugo (ili jednaku preferencu) i da jedinke koje biraju preferirano stanište (ili jednako preferirano stanište) imaju nižu sposobnost preživljavanja (tj. imaju niži uspjeh u preživljavanju ili reprodukciji). Od objavljivanja tog rada, u kojem je pronađeno samo nekoliko dobro dokumentiranih primjera ekoloških zamki, interes za ekološke i evolucijske zamke vrlo je brzo porastao, a novi empirijski primjeri objavljuju se ubrzanim tempom. Sada postoji otprilike 30 primjera ekoloških zamki koje utječu na vrlo raznolike taksone, uključujući ptice, sisare, zglavkara, ribe i gmizavce. Budući da su ekološke i evolutivne zamke još uvijek vrlo slabo shvaćene pojave, mnoga pitanja o njihovim neposrednim i krajnjim uzrocima, kao i njihovim ekološkim posljedicama, ostaju bez odgovora. Jesu li zamke jednostavno neizbježna posljedica nemogućnosti evolucije da predvidi novosti ili brzo reagira na brze promjene u okolišu? Koliko su zamke česte? Da li ekološke zamke nužno dovode do smanjenja populacije ili izumiranja ili je moguće da mogu trajati neograničeno? Pod kojim ekološkim i evolutivnim uvjetima bi se to trebalo dogoditi? Imaju li organizmi s određenim karakteristikama predispoziciju da budu "zarobljeni"? Je li brza promjena okoliša neophodna za pokretanje zamki? Mogu li globalno zagrijavanje, zagađenje ili egzotične invazivne vrste stvoriti zamke? Prihvatanje genetskih i filogenetskih pristupa može pružiti robusnije odgovore na gore navedena pitanja, kao i pružiti dublji uvid u neposrednu i krajnju osnovu za maladaptaciju općenito. Budući da se predviđa da će se ekološke i evolutivne zamke doprinositi padu populacije zajedno s drugim izvorima takvih utjecaja, zamke su važan istraživački prioritet za naučnike koji se bave očuvanjem prirode. S obzirom na brzu trenutnu stopu globalnih promjena u okolišu, zamke mogu biti mnogo češće nego što se misli i bit će važno ispitati neposredne i krajnje uzroke zamki ako upravljanje želi spriječiti ili eliminirati ih u budućnosti. == Zagađenje polarizovanom svjetlošću == [[Zagađenje polarizovanom svjetlošću]] je možda najuvjerljiviji i najpodrobnije dokumentovani znak koji aktivira ekološke zamke.<ref>Horvath et al., in press as of Jan, 2013</ref> Orijentacija na polarizovane izvore svjetlosti je najvažniji mehanizam koji vodi najmanje 300 vrsta [[Anisoptera|vretenaca]], [[Ephemeroptera|vodenih konjica]], [[Trichoptera|vodenih muha]], [[obadi|obada]], [[Dytiscidae|vodenih buba]], [[Heteroptera|stjenica]] i drugih [[vodeni insekt|vodenih insekata]] u njihovoj potrazi za vodenim površinama koje su im potrebne za pogodna staništa za hranjenje/razmnožavanje i mjesta za [[Leglica|polaganje jaja]] (Schwind 1991; Horváth i Kriska 2008). Zbog svog snažnog linearnog polarizacionog uzorka, vještačke polarizujuće površine (npr. asfalt, nadgrobni spomenici, automobili, plastične folije, uljni bazeni, prozori) se često pogrešno smatraju vodenim površinama (Horváth i Zeil 1996; Kriska et al. 1998, 2006a, 2007, 2008; Horváth et al. 2007, 2008). Svjetlost koju reflektiraju te površine često je jače polarizirana od svjetlosti koju reflektira voda, a umjetni polarizatori mogu biti čak i privlačniji polarotaktičkim vodenim insektima nego sama vodena površina (Horváth i Zeil 1996; Horváth et al. 1998; Kriska et al. 1998) i izgledaju kao preuveličane vodene površine koje djeluju kao natprirodni optički stimulansi. Posljedično, vretenca, vodeni konjici, vodene muhe i druge vrste koje tragaju za vodom zapravo preferiraju parenje, naseljavanje, rojenje i polaganje jaja na tim površinama nego na dostupnim vodenim površinama. == Povezano == * [[Evolutivna neusklađenost]] * [[Perceptivna zamka]] * [[Dinamika izvora i ponora]] * [[Artificijalizacija]] == Bilješke == {{Reflist|2}} == Reference == {{Refbegin|2}} * {{cite journal | doi = 10.1046/j.1365-2540.2000.00746.x | last1 = Crespi | first1 = B.J. | author-link1=Bernard Crespi | year = 2001 | title = The evolution of maladaptation | journal = Heredity | volume = 84 | issue = 6| pages = 623–9 | pmid = 10886377 | s2cid = 25172917 }} * {{cite journal | doi = 10.1016/j.tree.2007.03.014 | last1 = Gilroy | first1 = J.J. | last2 = Sutherland | first2 = W.J. | year = 2007 | title = Beyond ecological traps: perceptual errors and undervalued resources | journal = Trends in Ecology and Evolution | volume = 22 | issue = 7| pages = 351–356 | pmid = 17416438 | bibcode = 2007TEcoE..22..351G }} * {{cite journal | last1 = Horváth | first1 = Gábor | last2 = Kriska | first2 = György | last3 = Malik | first3 = Péter | last4 = Robertson | first4 = Bruce | title = Polarized light pollution: a new kind of ecological photopollution | journal = Frontiers in Ecology and the Environment | volume = 7 | pages = 317–325 | year = 2009 | doi = 10.1890/080129 | issue = 6 | doi-access = free | bibcode = 2009FrEE....7..317H }} * {{cite journal | doi = 10.1038/379303a0 | last1 = Horváth | first1 = G | last2 = Zeil | first2 = J. | year = 1996 | title = Kuwait oil lakes as insect traps | journal = Nature | volume = 379 | issue = 6563| pages = 303–304 | bibcode = 1996Natur.379..303H | s2cid = 4324524 }} * {{cite journal | doi = 10.1007/s001140050503 | last1 = Horváth | first1 = G | last2 = Bernáth | first2 = B | last3 = Molnár | first3 = G. | year = 1998 | title = Dragonflies find crude oil visually more attractive than water: Multiple-choice experiments on dragonfly polarotaxis | journal = Naturwissenschaften | volume = 85 | issue = 6| pages = 292–297 | bibcode = 1998NW.....85..292H | s2cid = 12498964 }} * {{cite journal | doi = 10.1111/j.1365-2427.2007.01798.x | last1 = Horváth | first1 = G | last2 = Malik | first2 = P | last3 = Kriska | first3 = G | last4 = Wildermuth | first4 = H. | year = 2007 | title = Ecological traps for dragonflies in a cemetery: the attraction of Sympetrum species (Odonata: Libellulidae) by horizontally polarizing black gravestones | journal = Freshwater Biology | volume = 52 | issue = 9| pages = 1700–1709 | bibcode = 2007FrBio..52.1700H }} * {{cite journal | last1 = Kriska | first1 = G | last2 = Horváth | first2 = G | last3 = Andrikovics | first3 = S. | year = 1998 | title = Why do mayflies lay their eggs en masse on dry asphalt roads? Water-imitating polarized light reflected from asphalt attracts Ephemeroptera | journal = J Exp Biol | volume = 201 | issue = Pt 15| pages = 2273–86 | doi = 10.1242/jeb.201.15.2273 | pmid = 9662498 | doi-access = free | bibcode = 1998JExpB.201.2273K }} * {{cite journal | doi = 10.1007/s00114-008-0345-4 | last1 = Kriska | first1 = G | last2 = Malik | first2 = P | last3 = Szivák | first3 = I | last4 = Horváth | first4 = G. | year = 2008 | title = Glass buildings on river banks as "polarized light traps" for mass-swarming polarotactic caddis flies | journal = Naturwissenschaften | volume = 95 | issue = 5| pages = 461–467 | pmid = 18253711 | bibcode = 2008NW.....95..461K | s2cid = 40967738 }} * {{cite journal | last1 = Schwind | first1 = R. | year = 1991 | title = Polarization vision in water insects and insects living on a moist substrate | journal = J Comp Physiol A | volume = 169 | issue = 5| pages = 531–540 | doi=10.1007/bf00193544| s2cid = 39440345 }} {{Refend}} == Daljnje čitanje == {{Refbegin|2}} * Caswell, H. 2001. [https://www.sinauer.com/media/wysiwyg/tocs/MatrixPopulationModels2.pdf Matrix population models: Construction, analysis, and interpretation]. 2nd edition. Sinauer. Sunderland, Mass., USA. * {{cite journal | doi = 10.1016/0169-5347(96)10037-9 | last1 = Dias | first1 = P. C. | year = 1996 | title = Sources and sinks in population biology | journal = [[Trends in Ecology and Evolution]] | volume = 11 | issue = 8| pages = 326–330 | pmid = 21237863 | bibcode = 1996TEcoE..11..326D }} * {{cite journal | doi = 10.2307/3546763 | last1 = Diffendorfer | first1 = J. E. | year = 1998 | title = Testing models of source-sink dynamics and balanced dispersal| journal = [[Oikos (journal)|Oikos]] | volume = 81 | issue = 3| pages = 417–433 | jstor = 3546763 | bibcode = 1998Oikos..81..417D }} * {{cite journal | doi = 10.1007/BF01601953 | last1 = Fretwell | first1 = S. D. | last2 = Lucas | first2 = H. L. Jr. | year = 1969 | title = On territorial behavior and other factors influencing habitat distribution in birds | url = http://www.lib.ncsu.edu/resolver/1840.4/3015| journal = [[Acta Biotheoretica]] | volume = 19 | pages = 16–36 | s2cid = 83875137 | url-access = subscription }} * {{cite journal | last1 = Grinnell | first1 = J. | year = 1917 | title = The Niche-Relationships of the California Thrasher | journal = [[The Auk]] | volume = 34 | issue = 4| pages = 427–433 | doi=10.2307/4072271| jstor = 4072271 | url = https://www.biodiversitylibrary.org/part/86644 }} * {{cite journal | doi = 10.1016/0040-5809(85)90027-9 | last1 = Holt | first1 = R. D. | year = 1985 | title = Population-Dynamics in 2-Patch Environments&nbsp;— Some Anomalous Consequences of an Optimal Habitat Distribution | journal = [[Theoretical Population Biology]] | volume = 28 | issue = 2| pages = 181–208 | bibcode = 1985TPBio..28..181H }} * {{cite journal | doi = 10.1016/0006-3207(91)90071-G | last1 = Howe | first1 = R. W. | last2 = Davis | first2 = G. J. | last3 = Mosca | first3 = V. | year = 1991 | title = The Demographic Significance of Sink Populations | journal = [[Biological Conservation (journal)|Biological Conservation]] | volume = 57 | issue = 3| pages = 239–255 | bibcode = 1991BCons..57..239H }} * {{cite journal | last1 = Hutchinson | first1 = G. E. | year = 1957 | doi=10.1101/SQB.1957.022.01.039 | volume = 22 | pages = 415–427 | journal = Cold Spring Harb Symp Quant Biol | title = Concluding Remarks }} * {{cite journal | doi = 10.1890/03-0508 | last1 = Johnson | first1 = D. M. | year = 2004 | title = Source-sink dynamics in a temporally, heterogeneous environment | journal = [[Ecology (journal)|Ecology]] | volume = 85 | issue = 7| pages = 2037–2045 | bibcode = 2004Ecol...85.2037J }} * {{cite journal | doi = 10.1007/BF00367958 | pmid = 28310394 | last1 = Keddy | first1 = P. A. | year = 1982 | title = Population Ecology on an Environmental Gradient&nbsp;— Cakile-Edentula on a Sand Dune | journal = [[Oecologia]] | volume = 52 | issue = 3| pages = 348–355 | bibcode = 1982Oecol..52..348K | s2cid = 7778352 }} * {{cite journal | doi = 10.1111/j.1461-0248.2004.00608.x | last1 = Leibold | first1 = M. A. | last2 = Holyoak | first2 = M. | last3 = Chase | first3 = J. M. | last4 = Hoopes | first4 = M. F. | last5 = Holt | first5 = R. D. | last6 = Shurin | first6 = J. B. | last7 = Law | first7 = R. | last8 = Tilman | first8 = D. | last9 = Loreau | first9 = M. | year = 2004 | title = The metacommunity concept: a framework for multi-scale community ecology | journal = [[Ecology Letters]] | volume = 7 | issue = 7| pages = 601–613 |display-authors=etal| doi-access = free | bibcode = 2004EcolL...7..601L }} * {{cite journal | doi = 10.1086/284880 | last1 = Pulliam | first1 = H. R. | year = 1988 | title = Sources, sinks, and population regulation | journal = [[American Naturalist]] | volume = 132 | issue = 5| pages = 652–661 | bibcode = 1988ANat..132..652P | s2cid = 84423952 }} * {{cite journal |doi=10.1086/285139 |last1=Pulliam |first1=H. R. |first2=B. J. |last2=Danielson |year=1991 |title=Sources, Sinks, and Habitat Selection&nbsp;— a Landscape Perspective on Population-Dynamics |journal=[[American Naturalist]] |volume=137 |pages=S50–S66 |bibcode=1991ANat..137S..50P |s2cid=85125604 |url=http://www.public.iastate.edu/~jessie/Publications/1991%20Pulliam%20Danielson%20American%20Naturalist.pdf |access-date=11 December 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090326000408/http://www.public.iastate.edu/~jessie/Publications/1991%20Pulliam%20Danielson%20American%20Naturalist.pdf |archive-date=26 March 2009 |url-status=dead }} * {{cite journal | doi = 10.1046/j.1523-1739.1998.96354.x | last1 = Purcell | first1 = K. L. | last2 = Verner | first2 = J. | year = 1998 | title = Density and reproductive success of California Towhees | journal = [[Conservation Biology (journal)|Conservation Biology]] | volume = 12 | issue = 2| pages = 442–450 }} * {{cite journal | last1 = Roberts | first1 = C. M. | year = 1998 | title = Sources, sinks, and the design of marine reserve networks | journal = [[Fisheries (journal)|Fisheries]] | volume = 23 | issue = 7 | pages = 16–19 | url = http://md1.csa.com/partners/viewrecord.php?requester=gs&collection=ENV&recid=4368007&q=&uid=790164755&setcookie=yes | url-status = dead | archive-url = https://web.archive.org/web/20120404173203/http://md1.csa.com/partners/viewrecord.php?requester=gs&collection=ENV&recid=4368007&q=&uid=790164755&setcookie=yes | archive-date = 2012-04-04 }} * {{cite journal | doi = 10.1086/503531 | pmid = 16615034 | last1 = Runge | first1 = J. P. | last2 = Runge | first2 = M. C. | last3 = Nichols | first3 = J. D. | year = 2006 | title = The role of local populations within a landscape context:defining and classifying sources and sinks | journal = [[American Naturalist]] | volume = 167 | issue = 6| pages = 925–938 | bibcode = 2006ANat..167..925R | s2cid = 8952958 }} * {{cite journal | doi = 10.1086/285966 | last1 = Thomas | first1 = C. D. | last2 = Singer | first2 = M. C. | last3 = Boughton | first3 = D. A. | year = 1996 | title = Catastrophic extinction of population sources in a butterfly metapopulation | journal = [[American Naturalist]] | volume = 148 | issue = 6| pages = 957–975 | bibcode = 1996ANat..148..957T | s2cid = 85253063 }} * {{cite journal | doi = 10.1890/0012-9658(2006)87[3029:EOLSDA]2.0.CO;2 | last1 = Tittler | first1 = R. | last2 = Fahrig | first2 = L. | last3 = Villard | first3 = M. A. | year = 2006 | title = Evidence of large-scale source-sink dynamics and long-distance dispersal among wood thrush populations | journal = [[Ecology (journal)|Ecology]] | volume = 87 | issue = 12| pages = 3029–3036 | pmid = 17249228 | issn = 0012-9658 }} * {{cite journal | doi = 10.2307/5833 | last1 = Watkinson | first1 = A. R. | last2 = Sutherland | first2 = W. J. | year = 1995 | title = Sources, sinks and pseudo-sinks| journal = [[Journal of Animal Ecology]] | volume = 64 | issue = 1| pages = 126–130 | jstor = 5833 | bibcode = 1995JAnEc..64..126W }} * Williams, B. K., J. D. Nichols, and M. J. Conroy. 2001. Analysis and management of animal populations. Academic Press. San Diego, USA. {{Refend}} {{Clear}} [[Kategorija:Biološka terminologija]] h1ncw5a0xcmwbecvibudidlwmgv3a8t 0 4721753 42586469 2026-04-30T14:22:50Z Duma 16555 Preusmjereno na [[Ekološka zamka]] 42586469 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Ekološka zamka]] 4nojmwq98ampzc6cqjfs6vku4c2qnvt 6 4721754 42586474 2026-04-30T14:34:57Z Duma 16555 {{Infoslika |Opis= Konceptualni prikaz (tabela 2x2) izvora, ponora, ekoloških zamki i perceptivnih zamki. Adaptirano iz: Patten, M.A. i Kelly, J.F. (2010) "Habitat selection and the perceptual trap", Ecological Applications, 20: 2148–2156. |Izvor= https://en.wikipedia.org/wiki/User:Ackatsis |Datum= 10:12, 22. april 2011. (UTC) |Autor= https://en.wikipedia.org/wiki/User:Ackatsis |Objašnjenje= }} 42586474 wikitext text/x-wiki == Sažetak == {{Infoslika |Opis= Konceptualni prikaz (tabela 2x2) izvora, ponora, ekoloških zamki i perceptivnih zamki. Adaptirano iz: Patten, M.A. i Kelly, J.F. (2010) "Habitat selection and the perceptual trap", Ecological Applications, 20: 2148–2156. |Izvor= https://en.wikipedia.org/wiki/User:Ackatsis |Datum= 10:12, 22. april 2011. (UTC) |Autor= https://en.wikipedia.org/wiki/User:Ackatsis |Objašnjenje= }} == Licenciranje == {{Slobodnaupotreba}} grnh9au6kbb1c5x9h2pds1yblnbx8a1 10 4721755 42586492 2026-04-30T15:56:03Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: <includeonly>{{#switch:{{lc:{{#titleparts:{{Delink|{{{1|}}}}}|1|1}} }} |političar|zastupnik|predsjednik|predsjednik vlade|premijer = #BFC5F9 |monarh|vladar|car|kralj = #CCBBEE |sport|sportski djelatnik = #BFD7FF |sudac|sud = #DEB887 |ambasador|veleposlanik|ataše|konzul = #DCDCDC |CEO|predsjednik uprave|kompanija|firma|tvrtka = #C0C0C0 |ravnatelj ustanove|ustanova|institucija|akademija|fakultet|univerzitet|ravnatelj = #F5F5DC |plemić|plemstvo = #F0FFFF |udruga|predsjednik u... 42586492 wikitext text/x-wiki <includeonly>{{#switch:{{lc:{{#titleparts:{{Delink|{{{1|}}}}}|1|1}} }} |političar|zastupnik|predsjednik|predsjednik vlade|premijer = #BFC5F9 |monarh|vladar|car|kralj = #CCBBEE |sport|sportski djelatnik = #BFD7FF |sudac|sud = #DEB887 |ambasador|veleposlanik|ataše|konzul = #DCDCDC |CEO|predsjednik uprave|kompanija|firma|tvrtka = #C0C0C0 |ravnatelj ustanove|ustanova|institucija|akademija|fakultet|univerzitet|ravnatelj = #F5F5DC |plemić|plemstvo = #F0FFFF |udruga|predsjednik udruge = #F5F5F5 |vojska|vrhovni zapovjednik = #9ACD32 |policija|načelnik = #87CEFA |#default = lavender}}</includeonly><noinclude> {{template doc}}</noinclude> 7admrbok4a2zzk9g9wikhd19gpx3pgx 42586496 42586492 2026-04-30T15:59:21Z Edgar Allan Poe 29250 42586496 wikitext text/x-wiki <includeonly>{{#switch:{{lc:{{#titleparts:{{Delink|{{{1|}}}}}|1|1}} }} |političar|zastupnik|predsjednik|predsjednik vlade|premijer = #BFC5F9 |monarh|vladar|car|kralj = #CCBBEE |sport|sportski djelatnik = #BFD7FF |sudac|sud = #D2B48C |ambasador|veleposlanik|ataše|konzul = #DCDCDC |CEO|predsjednik uprave|kompanija|firma|tvrtka = #C0C0C0 |ravnatelj ustanove|ustanova|institucija|akademija|fakultet|univerzitet|ravnatelj = #F5F5DC |plemić|plemstvo = #F0FFFF |udruga|predsjednik udruge = #F5F5F5 |vojska|vrhovni zapovjednik = #9ACD32 |policija|načelnik = #87CEFA |#default = lavender}}</includeonly><noinclude> {{template doc}}</noinclude> lnyoqnkqv3eo6lohsg0ifaeywswu6p2 42586497 42586496 2026-04-30T16:02:28Z Edgar Allan Poe 29250 42586497 wikitext text/x-wiki <includeonly>{{#switch:{{lc:{{#titleparts:{{Delink|{{{1|}}}}}|1|1}} }} |političar|zastupnik|predsjednik|predsjednik vlade|premijer = #BFC5F9 |monarh|vladar|car|kralj = #CCBBEE |sport|sportski djelatnik = #BFD7FF |sudac|sud = #D2B48C |ambasador|veleposlanik|ataše|konzul = #DCDCDC |CEO|predsjednik uprave|kompanija|firma|tvrtka = #C0C0C0 |ravnatelj ustanove|ustanova|institucija|akademija|fakultet|univerzitet|ravnatelj = #F5F5DC |plemić|plemstvo = #B0E0E6 |udruga|predsjednik udruge = #F5F5F5 |vojska|vrhovni zapovjednik = #90EE90 |policija|načelnik = #6495ED |#default = lavender}}</includeonly><noinclude> {{template doc}}</noinclude> alfunj4p5mv9kk3hrpic4cr3jps4fm7 42586554 42586497 2026-04-30T21:23:26Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Šablon:Infokutija dužnosnik/boje]] na [[Šablon:Infokutija nosioc funkcije/boje]] 42586497 wikitext text/x-wiki <includeonly>{{#switch:{{lc:{{#titleparts:{{Delink|{{{1|}}}}}|1|1}} }} |političar|zastupnik|predsjednik|predsjednik vlade|premijer = #BFC5F9 |monarh|vladar|car|kralj = #CCBBEE |sport|sportski djelatnik = #BFD7FF |sudac|sud = #D2B48C |ambasador|veleposlanik|ataše|konzul = #DCDCDC |CEO|predsjednik uprave|kompanija|firma|tvrtka = #C0C0C0 |ravnatelj ustanove|ustanova|institucija|akademija|fakultet|univerzitet|ravnatelj = #F5F5DC |plemić|plemstvo = #B0E0E6 |udruga|predsjednik udruge = #F5F5F5 |vojska|vrhovni zapovjednik = #90EE90 |policija|načelnik = #6495ED |#default = lavender}}</includeonly><noinclude> {{template doc}}</noinclude> alfunj4p5mv9kk3hrpic4cr3jps4fm7 42586557 42586554 2026-04-30T21:39:45Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Šablon:Infokutija nosioc funkcije/boje]] na [[Šablon:Infokutija nosilac funkcije/boje]] 42586497 wikitext text/x-wiki <includeonly>{{#switch:{{lc:{{#titleparts:{{Delink|{{{1|}}}}}|1|1}} }} |političar|zastupnik|predsjednik|predsjednik vlade|premijer = #BFC5F9 |monarh|vladar|car|kralj = #CCBBEE |sport|sportski djelatnik = #BFD7FF |sudac|sud = #D2B48C |ambasador|veleposlanik|ataše|konzul = #DCDCDC |CEO|predsjednik uprave|kompanija|firma|tvrtka = #C0C0C0 |ravnatelj ustanove|ustanova|institucija|akademija|fakultet|univerzitet|ravnatelj = #F5F5DC |plemić|plemstvo = #B0E0E6 |udruga|predsjednik udruge = #F5F5F5 |vojska|vrhovni zapovjednik = #90EE90 |policija|načelnik = #6495ED |#default = lavender}}</includeonly><noinclude> {{template doc}}</noinclude> alfunj4p5mv9kk3hrpic4cr3jps4fm7 1 4721756 42586508 2026-04-30T17:15:45Z Zavičajac 76707 Nova stranica: {{CEE Spring 2026|korisnik=Zavičajac|država=Bosna i Hercegovina |država2=Crna Gora |država3=Srbija |tema=kultura }} 42586508 wikitext text/x-wiki {{CEE Spring 2026|korisnik=Zavičajac|država=Bosna i Hercegovina |država2=Crna Gora |država3=Srbija |tema=kultura }} las69w22w1j50peo3gand2mm980fqya 0 4721758 42586539 2026-04-30T19:29:21Z Duma 16555 Nova stranica: [[File:Perceptual Trap.png|thumb|350px|right|Konceptualni prikaz (tabela 2x2) [[dinamika izvora i ponora|izvora i ponora]], [[ekološka zamka|ekoloških zamki]] i perceptivnih zamki. Adaptirano iz Patten i Kelly (2010)<ref name=Patten/>]] '''Perceptivna zamka''' je [[ekologija|ekološki]] scenario u kojem [[promjena okoline]], obično [[ljudski utjecaj na okolinu|antropogena]], navodi organizam da izbjegava inače visokokvalitetno [[stanište]]. Koncept je povezan s ekološ... 42586539 wikitext text/x-wiki [[File:Perceptual Trap.png|thumb|350px|right|Konceptualni prikaz (tabela 2x2) [[dinamika izvora i ponora|izvora i ponora]], [[ekološka zamka|ekoloških zamki]] i perceptivnih zamki. Adaptirano iz Patten i Kelly (2010)<ref name=Patten/>]] '''Perceptivna zamka''' je [[ekologija|ekološki]] scenario u kojem [[promjena okoline]], obično [[ljudski utjecaj na okolinu|antropogena]], navodi organizam da izbjegava inače visokokvalitetno [[stanište]]. Koncept je povezan s [[ekološka zamka|ekološkom zamkom]], u kojoj promjena okoline uzrokuje preferenciju prema staništu niske kvalitete. == Historija == U članku iz 2004. godine koji je raspravljao o [[dinamika izvora i ponora|dinamici izvora i ponora]], James Battin nije pravio razliku između visokokvalitetnih staništa koja se preferiraju ili izbjegavaju, nazivajući oba "izvorima".<ref name=Battin>Battin, J. (2004) [http://courses.nres.uiuc.edu/nres407/Readings/battin_ecological%20traps.pdf "When good animals love bad habitats: ecological traps and the conservation of animal populations"] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110813074823/http://courses.nres.uiuc.edu/nres407/Readings/battin_ecological%20traps.pdf |date=2011-08-13 }} (PDF), ''Conservation Biology,'' '''18''': 1482–1491</ref> Potonji scenario, u kojem se izbjegava visokokvalitetno stanište, prvi put su prepoznali kao važan fenomen 2007. godine Gilroy i Sutherland,<ref name=Gilroy>Gilroy, J. J., and W. J. Sutherland. (2007) "Beyond ecological traps: perceptual errors and undervalued resources," ''Trends in Ecology and Evolution,'' '''22''': 351–356</ref> koji su ih opisali kao "potcijenjene resurse". Termin "perceptivna zamka" prvi su predložili Michael Patten i Jeffrey Kelly u članku iz 2010. godine.<ref name=Patten>Patten, M.A., and Kelly, J.F. (2010) "Habitat selection and the perceptual trap," ''Ecological Applications,'' '''20''': 2148–2156.</ref> Hans Van Dyck<ref name=VanDyck>Van Dyck, H. (2012) "Changing organisms in rapidly changing anthropogenic landscapes: the significance of the 'Umwelt'-concept and functional habitat for animal conservation," ''Evolutionary Applications,'' '''5(2)''': : 144–153.</ref> tvrdi da je termin obmanjujući jer je percepcija također glavna komponenta u drugim slučajevima hvatanja. == Opis == Životinje koriste diskretne okolišne znakove za odabir staništa.<ref name=Kristan>Kristan, W. B. (2003) "The role of habitat selection behavior in population dynamics: source–sink systems and ecological traps," ''Oikos,'' '''103''': 457–468</ref> Perceptivna zamka nastaje ako promjena okolišnog znaka navodi organizam da izbjegava visokokvalitetno stanište.<ref name=Patten/> Perceptivna zamka se stoga razlikuje od jednostavnog izbjegavanja staništa, što može biti ispravna odluka s obzirom na kvalitet staništa.<ref name=Patten/> Koncept perceptivne zamke povezan je s konceptom [[ekološka zamka|ekološke zamke]], u kojoj promjena okoline uzrokuje preferiranje staništa niske kvalitete.<ref name=Patten/> Očekuje se jaka [[prirodna selekcija]] protiv ekoloških zamki, ali ne nužno i protiv perceptivnih zamki, jer [[Alleejev efekt|Alleejevi efekti]] mogu ograničiti sposobnost populacije da se uspostavi.<ref name=Patten/> == Primjeri == [[File:Lesser Prairie Chicken.jpg|thumb|200px|right|Patten i Kelly<ref name=Patten/> pretpostavljaju da na populacije ''[[Tympanuchus pallidicinctus]]'' djeluje perceptivna zamka.]] Kako bi podržali koncept perceptivne zamke, Patten i Kelly<ref name=Patten/> su naveli istraživanje o ''[[Tympanuchus pallidicinctus]]''. Prirodno okruženje te vrste, [[travnjak]] [[Quercus havardii|hrasta]], često se tretira [[herbicid]]om [[tebutiuron]]om kako bi se povećala pokrivenost travom za [[ispaša|ispašu stoke]].<ref name=Patten/> Tretman herbicidima rezultirao je manjom pokrivenošću grmljem, što je znak staništa koji je uzrokovao da ženke te vrste izbjegavaju to stanište u korist netretiranih područja. Međutim, ženke koje su se gnijezdile u područjima tretiranim herbicidom postigle su usporedive uspjehe gniježđenja i [[leglo (jaja)|veličine legla]] s onima u netretiranim područjima.<ref name=Patten/> Patten i Kelly sugeriraju da se negativni učinci tretmana tebutiuronom na uspjeh gniježđenja suzbijaju različitim efektima, kao što je veća skrivenost gnijezda kroz povećanu pokrivenost travom.<ref name=Patten/> Ženke ptica stoga pogrešno izbjegavaju visokokvalitetno stanište. Patten i Kelly<ref name=Patten/> su također kao moguću perceptivnu zamku naveli slučajeve kod vrsta ''[[Pipilo maculatus]]'' i ''[[Aimophila ruficeps]]'', koji imaju tendenciju izbjegavanja fragmenata staništa, iako ptice koje se gnijezde u fragmentima staništa postižu veći uspjeh gniježđenja zbog smanjenja predacije od strane zmija.<ref name=Patten2>Patten, M. A., and D. T. Bolger (2003) "Variation in top-down control of avian reproductive success across a fragmentation gradient", ''Oikos,'' '''101''':479–488</ref> == Povezano == * [[Ekološka zamka]] * [[Dinamika izvora i ponora]] * [[Greške tipa I i tipa II]] == Reference == {{reflist}} [[Kategorija:Biološka terminologija]] [[Kategorija:Ekologija]] cjpvbvouh6q1lnvawg3sdl6gvr0xikj 0 4721759 42586540 2026-04-30T19:29:49Z Duma 16555 Preusmjereno na [[Perceptivna zamka]] 42586540 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Perceptivna zamka]] i01rrxrtsbffiqwmvy351swgs6ukr8r 0 4721760 42586541 2026-04-30T19:30:03Z Duma 16555 Preusmjereno na [[Perceptivna zamka]] 42586541 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Perceptivna zamka]] i01rrxrtsbffiqwmvy351swgs6ukr8r 0 4721761 42586542 2026-04-30T19:30:16Z Duma 16555 Preusmjereno na [[Perceptivna zamka]] 42586542 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Perceptivna zamka]] i01rrxrtsbffiqwmvy351swgs6ukr8r 10 4721762 42586555 2026-04-30T21:23:26Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Šablon:Infokutija dužnosnik/boje]] na [[Šablon:Infokutija nosioc funkcije/boje]] 42586555 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija nosioc funkcije/boje]] 39o2nzm37on9ethosu48rcm3p08orzo 42586571 42586555 2026-04-30T23:04:01Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Šablon:Infokutija nosilac funkcije/boje]] 42586571 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija nosilac funkcije/boje]] 1zkrr9ksfdybuiyyie3tx44hcjq9mae 10 4721763 42586558 2026-04-30T21:39:45Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Šablon:Infokutija nosioc funkcije/boje]] na [[Šablon:Infokutija nosilac funkcije/boje]] 42586558 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija nosilac funkcije/boje]] 1zkrr9ksfdybuiyyie3tx44hcjq9mae 10 4721766 42586632 2026-05-01T11:08:06Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: <div style="float: left; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0em; width: 150px; text-align: center;"> [[Datoteka:Mirotvorac poster.jpg|center|110px|border]] Poster filma </div> '''''Mirotvorac''''' je [[dokumentarni film]] [[Ivan Ramljak|Ivana Ramljaka]] o tragičnom ubojstvu [[Josip Reihl-Kir|Josipa Reihla-Kira]], načelnika policije u [[Osijek]]u tijekom [[1991.]] godine. Film je premijerno prikazan [[3. travnja]] [[2025.]] godine na festivalu dokumentarnog filma [[ZagrebDox]], gdje... 42586632 wikitext text/x-wiki <div style="float: left; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0em; width: 150px; text-align: center;"> [[Datoteka:Mirotvorac poster.jpg|center|110px|border]] Poster filma </div> '''''Mirotvorac''''' je [[dokumentarni film]] [[Ivan Ramljak|Ivana Ramljaka]] o tragičnom ubojstvu [[Josip Reihl-Kir|Josipa Reihla-Kira]], načelnika policije u [[Osijek]]u tijekom [[1991.]] godine. Film je premijerno prikazan [[3. travnja]] [[2025.]] godine na festivalu dokumentarnog filma [[ZagrebDox]], gdje je izazvao toliko zanimanje publike da je na dan zatvaranja festivala ([[6. travnja]]) dobio dodatnu projekciju. Scenarij za film potpisuju [[Drago Hedl]], [[Hrvoje Zovko]] i Ramljak, a film se primarno sastoji od arhivskih snimaka iz arhive [[HRT|Hrvatske radiotelevizije]], popraćenih komentarima sudionika navedenih događaja. Film ''Mirotvorac'' opisan je kao kontroverzan jer je iznio teške optužbe na račun hrvatskih vlasti i političke pozadine ubojstva Reihla-Kira, koja nikada nije razjašnjena. Unatoč uspjehu na Zagreb Doxu, film je imao vrlo ograničenu kino distribuciju, a bio je i meta zabrana uslijed prosvjeda određenog broja braniteljskih udruga koje su se protivile prikazivanju filma. Jedno je vrijeme bio dostupan za gledanje ''online'' uz nadoplatu, a [[12. veljače]] [[2026.]] godine HRT ga je prikazao na drugom programu u večernjem terminu. Film je dobio univerzalne pohvale kritičara te je opisan kao iznimno kvalitetan i duboko potresan. Dobio je i niz nagrada, kako domaćih tako i međunarodnih, među kojima se posebno ističe [[Velika zlatna arena za najbolji film]] iz [[2025.]] godine. <div style="margin-left: 0; text-align: right">Recentno istaknuti: [[Patuljasti troprsti ljenjivac]] '''·''' [[Mary Wollstonecraft Shelley]] '''·''' [[EHF Euro 2026.]]</div> tizfdqb9czh1wbqhrdl4foasji8ezx2 10 4721767 42586633 2026-05-01T11:09:34Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: <div style="float: left; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0em; width: 150px; text-align: center;"> [[Datoteka:Flag of Panama.svg|center|150px|border]] Zastava Paname </div> '''Panama''' ({{lang-es|Panamá}}), službeno '''Republika Panama''' ({{lang-es|República de Panamá}}), država je na krajnjem jugu [[Centralna Amerika|Centralne Amerike]], na samoj granici sa [[Južna Amerika|Južnom Amerikom]]. Na zapadu graniči sa [[Kostarika|Kostarikom]], a na jugoistoku sa Kolumbija|Kol... 42586633 wikitext text/x-wiki <div style="float: left; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0em; width: 150px; text-align: center;"> [[Datoteka:Flag of Panama.svg|center|150px|border]] Zastava Paname </div> '''Panama''' ({{lang-es|Panamá}}), službeno '''Republika Panama''' ({{lang-es|República de Panamá}}), država je na krajnjem jugu [[Centralna Amerika|Centralne Amerike]], na samoj granici sa [[Južna Amerika|Južnom Amerikom]]. Na zapadu graniči sa [[Kostarika|Kostarikom]], a na jugoistoku sa [[Kolumbija|Kolumbijom]] dok na sjeveru izlazi na [[Karipsko more]], a na jugu na [[Tihi ocean]]. Glavni i najveći grad je [[Panamá|Ciudad de Panamá]], na čijem širem urbanom području živi više od polovice od nešto više od četiri milijuna stanovnika Paname. Prije dolaska [[Špansko Carstvo|španjolskih kolonizatora]] u [[16. vijek|XVI. vijeku]], na području Paname živio je velik broj indijanskih plemena. Godine [[1821.]], Panama se odvojila od Španjolske te je pristupila [[Velika Kolumbija|Velikoj Kolumbiji]], uniji [[Vicekraljevstvo Nova Granada|Nove Granade]], [[Ekvador]]a i [[Venezuela|Venezuele]]. Nakon raspada Velike Kolumbije [[1831.]] godine, Panama i Nova Granada spojile su se i utemeljile [[Republika Nova Granada|Republiku Novu Granadu]]. Uz podršku [[SAD|Sjedinjenih Država]], Panama se [[1903.]] godine odcijepila od Kolumbije, što je [[Inženjerski korpus Vojske Sjedinjenih Država|Inženjerskom korpusu američke vojske]] omogućilo da od [[1904.]] do [[1914.]] dovrši izgradnju [[Panamski kanal|Panamskog kanala]]. [[Sporazumi Torrijos–Carter]] iz [[1977.]] godine dogovorili su povratak Panamskog kanala Panami na dan [[31. prosinca]] [[1999.]] godine. [[Zona Panamskog kanala|Okolni teritorij]] vraćen je ranije, odnosno [[1979.]] godine. <div style="margin-left: 0; text-align: right">Recentno istaknuti: [[Mirotvorac (film)|''Mirotvorac'' (film)]] '''·''' [[Patuljasti troprsti ljenjivac]] '''·''' [[Mary Wollstonecraft Shelley]] '''·''' [[EHF Euro 2026.]]</div> j0orhfd1bxb7uao2i4nhsu2hiniwsnx 42586634 42586633 2026-05-01T11:09:51Z Edgar Allan Poe 29250 42586634 wikitext text/x-wiki <div style="float: left; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0em; width: 150px; text-align: center;"> [[Datoteka:Flag of Panama.svg|center|150px|border]] Zastava Paname </div> '''Panama''' ({{lang-es|Panamá}}), službeno '''Republika Panama''' ({{lang-es|República de Panamá}}), država je na krajnjem jugu [[Centralna Amerika|Centralne Amerike]], na samoj granici sa [[Južna Amerika|Južnom Amerikom]]. Na zapadu graniči sa [[Kostarika|Kostarikom]], a na jugoistoku sa [[Kolumbija|Kolumbijom]] dok na sjeveru izlazi na [[Karipsko more]], a na jugu na [[Tihi ocean]]. Glavni i najveći grad je [[Panamá|Ciudad de Panamá]], na čijem širem urbanom području živi više od polovice od nešto više od četiri milijuna stanovnika Paname. Prije dolaska [[Špansko Carstvo|španjolskih kolonizatora]] u [[16. vijek|XVI. vijeku]], na području Paname živio je velik broj indijanskih plemena. Godine [[1821.]], Panama se odvojila od Španjolske te je pristupila [[Velika Kolumbija|Velikoj Kolumbiji]], uniji [[Vicekraljevstvo Nova Granada|Nove Granade]], [[Ekvador]]a i [[Venezuela|Venezuele]]. Nakon raspada Velike Kolumbije [[1831.]] godine, Panama i Nova Granada spojile su se i utemeljile [[Republika Nova Granada|Republiku Novu Granadu]]. Uz podršku [[SAD|Sjedinjenih Država]], Panama se [[1903.]] godine odcijepila od Kolumbije, što je [[Inženjerski korpus Vojske Sjedinjenih Država|Inženjerskom korpusu američke vojske]] omogućilo da od [[1904.]] do [[1914.]] dovrši izgradnju [[Panamski kanal|Panamskog kanala]]. [[Sporazumi Torrijos–Carter]] iz [[1977.]] godine dogovorili su povratak Panamskog kanala Panami na dan [[31. prosinca]] [[1999.]] godine. [[Zona Panamskog kanala|Okolni teritorij]] vraćen je ranije, odnosno [[1979.]] godine. <div style="margin-left: 0; text-align: right">Recentno istaknuti: [[Mirotvorac (film)|''Mirotvorac'' (film)]] '''·''' [[Patuljasti troprsti ljenjivac]] '''·''' [[Mary Wollstonecraft Shelley]]</div> tn8kvdtit7lfsw8o00jshqx17cxcyz2