Wikipedija shwiki https://sh.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica MediaWiki 1.46.0-wmf.26 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedija Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu Nacrt Razgovor o nacrtu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk Šablon:Album 10 2293 42588015 42568135 2026-05-05T11:16:43Z Aca 108187 + 42588015 wikitext text/x-wiki {{Infobox vcard | bodyclass = vevent | aboveclass = summary | abovestyle = background-color:{{Template:Infobox Album/color|{{{Type|}}}}} | above = ''{{{Name|{{{Ime|{{{Naziv}}}}}}}}}'' | image = {{#if:{{{Cover|{{{Omot|{{{omot|{{{image}}}}}}}}}}}}|[[Datoteka:{{{Cover|{{{Omot|{{{omot|{{{image}}}}}}}}}}}}|frameless|alt={{{Alt|}}}|{{#ifeq:{{{Border|}}}|yes|border}}]]}} | caption = {{{Caption|{{{opis|{{{legenda|}}}}}}}}} | headerstyle = background-color:{{Template:Infobox Album/color|{{{Type|}}}}}; | headerclass = description | rowclass1= description | header1 = {{Template:Infobox Album/link|{{{Type}}}}} {{#if:{{{Longtype|}}}| {{{Longtype}}}}} {{#if:{{{Izvođač/ica|}}}| – {{{Izvođač/ica}}}}} | rowclass2= | header2= | label3 = {{nowrap|Datum izdanja}} | data3 = {{{Released|{{{Datum|}}}}}} | label4 = Snimanje | data4 = {{{Recorded|{{{Snimanje|}}}}}} | label5 = [[Muzički žanr|Žanr]] | data5 = {{{Genre|{{{Žanr|}}}}}} | label6 = Trajanje | data6 = {{{Length|{{{Trajanje|}}}}}} | label7 = Jezici | data7 = {{{Jezik|}}} | label8 = Izdavač | data8 = {{{Label|{{{Izdavač|}}}}}} | label9 = Produkcija | data9 = {{{Producent|}}} | label10= Kompilacija | data10 = {{{Kompilovao|}}} | header11= {{#if:{{{Recenzije|}}}|Recenzije}} | data12 = {{#if:{{{Recenzije|}}}|<div style="text-align:left;padding-left:1em;">{{{Recenzije|}}}</div> }} | header13= {{#if:{{{Album_prije|}}}{{{Album_poslije|}}}|{{{Izvođač/ica|}}}&#32;– hronologija}} | data14 = {{#if:{{{Album_prije|}}}{{{Album_poslije|}}}| {{{!}} style="width:100%; background: transparent; line-height: 1.4em; vertical-align: top" {{!}} style="width:33%; padding:.2em .1em .2em 0; text-align: center;" {{!}} <span style="font-style:italic">{{{Album_prije|}}}</span><br />{{{godina0}}} {{!}} style="width:33%; padding:.2em .1em; text-align: center;" {{!}} <span style="font-style:italic">{{{Name|{{{Ime|{{{Naziv}}}}}}}}}</span><br />{{{godina}}} {{!}} style="width:33%; padding:.2em 0 .2em .1em; text-align: center;" {{!}} <span style="font-style:italic">{{{Album_poslije|}}}</span><br />{{{godina2}}} {{!}}} }} | header16 = {{#if:{{{extra slika1|}}}|Alternativni omot}} | data17 = {{#if:{{{extra slika1|}}}|[[Datoteka:{{{extra slika1|}}}|220px|{{{extra slika1 lower|{{{extra slika1 upper|Alternativni omot}}}}}}]]}} | header18 = {{#if:{{{extra slika2|}}}|Alternativni omot}} | data19 = {{#if:{{{extra slika2|}}}|[[Datoteka:{{{extra slika2|}}}|220px|{{{extra slika1 lower|{{{extra slika1 upper|Alternativni omot}}}}}}]]}} | below = {{#if:{{{Misc|{{{Razno|}}}}}}|<span></span> {{{!}} style="width:100%; background: transparent; text-align: center; line-height: 1.4em; vertical-align: top" {{{Misc}}} {{!}}} }} }}<noinclude> <div style="width:400px; background:#ddd; border:1px solid black; padding:0.5em 1em 0.5em 1em;"> <pre> {{Album | Name = | Type = | Longtype = | Izvođač/ica = | image = | Veličina_slike = | Caption = | Datum = | Snimanje = | Žanr = | Trajanje = | Jezik = | Izdavač = | Producent = | Recenzije = | Kompilovao = | Hronologija = | Album_prije = | Ime_albuma = | Album_poslije = | godina0 = | godina = | godina2 = | Misc = }} </pre></div> == Upotreba == === Type === Ovo polje se odnosi na vrstu albuma. Treba upisati jednu od ponuđenih vrsta iz sledeće tabele: <table class="wikitable"> <th>Treba upisati</th>{{#if:{{{color|}}}| <th>{{{color}}}</th>}}{{#if:{{{link|}}}| <th>{{{link}}}</th>}} <th>Dobijeni izgled</th> </tr> <tr> <td>studio</td>{{#if:{{{color|}}}| <td>{{Infobox Album/color|studio}}</td>}}{{#if:{{{link|}}}| <td>{{Infobox Album/link|studio}}</td>}} <td style="padding:0"><table class="infobox" style="border:0;margin:0;width:20em"><tr><th style="border:0;padding:0;background:{{Infobox Album/color|studio}}">{{Infobox Album/link|studio}} - ''ime umetnika''</th></tr></table></td> </tr> <tr> <td>demo</td>{{#if:{{{color|}}}| <td>{{Infobox Album/color|demo}}</td>}}{{#if:{{{link|}}}| <td>{{Infobox Album/link|demo}}</td>}} <td style="padding:0"><table class="infobox" style="border:0;margin:0;width:20em"><tr><th style="border:0;padding:0;background:{{Infobox Album/color|demo}}">{{Infobox Album/link|demo}} - ''ime umetnika''</th></tr></table></td> </tr> <tr> <td>ep</td>{{#if:{{{color|}}}| <td>{{Infobox Album/color|ep}}</td>}}{{#if:{{{link|}}}| <td>{{Infobox Album/link|ep}}</td>}} <td style="padding:0"><table class="infobox" style="border:0;margin:0;width:20em"><tr><th style="border:0;padding:0;background:{{Infobox Album/color|ep}}">{{Infobox Album/link|ep}} - ''ime umetnika''</th></tr></table></td> </tr> <tr> <td>live</td>{{#if:{{{color|}}}| <td>{{Infobox Album/color|live}}</td>}}{{#if:{{{link|}}}| <td>{{Infobox Album/link|live}}</td>}} <td style="padding:0"><table class="infobox" style="border:0;margin:0;width:20em"><tr><th style="border:0;padding:0;background:{{Infobox Album/color|live}}">{{Infobox Album/link|live}} - ''ime umetnika''</th></tr></table></td> </tr> <tr> <td>greatest</td>{{#if:{{{color|}}}| <td>{{Infobox Album/color|greatest}}</td>}}{{#if:{{{link|}}}| <td>{{Infobox Album/link|greatest}}</td>}} <td style="padding:0"><table class="infobox" style="border:0;margin:0;width:20em"><tr><th style="border:0;padding:0;background:{{Infobox Album/color|greatest}}">{{Infobox Album/link|greatest}} - ''ime umetnika''</th></tr></table></td> </tr> <tr> <td>remix</td>{{#if:{{{color|}}}| <td>{{Infobox Album/color|remix}}</td>}}{{#if:{{{link|}}}| <td>{{Infobox Album/link|remix}}</td>}} <td style="padding:0"><table class="infobox" style="border:0;margin:0;width:20em"><tr><th style="border:0;padding:0;background:{{Infobox Album/color|remix}}">{{Infobox Album/link|remix}} - ''ime umetnika''</th></tr></table></td> </tr> <tr> <td>box</td>{{#if:{{{color|}}}| <td>{{Infobox Album/color|box}}</td>}}{{#if:{{{link|}}}| <td>{{Infobox Album/link|box}}</td>}} <td style="padding:0"><table class="infobox" style="border:0;margin:0;width:20em"><tr><th style="border:0;padding:0;background:{{Infobox Album/color|box}}">{{Infobox Album/link|box}} - ''ime umetnika''</th></tr></table></td> </tr> <tr> <td>compilation</td>{{#if:{{{color|}}}| <td>{{Infobox Album/color|compilation}}</td>}}{{#if:{{{link|}}}| <td>{{Infobox Album/link|compilation}}</td>}} <td style="padding:0"><table class="infobox" style="border:0;margin:0;width:20em"><tr><th style="border:0;padding:0;background:{{Infobox Album/color|compilation}}">{{Infobox Album/link|compilation}} - ''ime umetnika''</th></tr></table></td> </tr> <tr> <td>cover</td>{{#if:{{{color|}}}| <td>{{Infobox Album/color|cover}}</td>}}{{#if:{{{link|}}}| <td>{{Infobox Album/link|cover}}</td>}} <td style="padding:0"><table class="infobox" style="border:0;margin:0;width:20em"><tr><th style="border:0;padding:0;background:{{Infobox Album/color|cover}}">{{Infobox Album/link|cover}} - ''ime umetnika''</th></tr></table></td> </tr> <tr> <td>tribute</td>{{#if:{{{color|}}}| <td>{{Infobox Album/color|tribute}}</td>}}{{#if:{{{link|}}}| <td>{{Infobox Album/link|tribute}}</td>}} <td style="padding:0"><table class="infobox" style="border:0;margin:0;width:20em"><tr><th style="border:0;padding:0;background:{{Infobox Album/color|tribute}}">{{Infobox Album/link|tribute}} - ''ime umetnika''</th></tr></table></td> </tr> <td>film</td>{{#if:{{{color|}}}| <td>{{Infobox Album/color|video}}</td>}}{{#if:{{{link|}}}| <td>{{Infobox Album/link|video}}</td>}} <td style="padding:0"><table class="infobox" style="border:0;margin:0;width:20em"><tr><th style="border:0;padding:0;background:{{Infobox Album/color|video}}">{{Infobox Album/link|video}} - ''ime umetnika''</th></tr></table></td> </tr> <td>film</td>{{#if:{{{color|}}}| <td>{{Infobox Album/color|dvd}}</td>}}{{#if:{{{link|}}}| <td>{{Infobox Album/link|dvd}}</td>}} <td style="padding:0"><table class="infobox" style="border:0;margin:0;width:20em"><tr><th style="border:0;padding:0;background:{{Infobox Album/color|dvd}}">{{Infobox Album/link|dvd}} - ''ime umetnika''</th></tr></table></td> </tr> <tr> <td>soundtrack</td>{{#if:{{{color|}}}| <td>{{Infobox Album/color|soundtrack}}</td>}}{{#if:{{{link|}}}| <td>{{Infobox Album/link|soundtrack}}</td>}} <td style="padding:0"><table class="infobox" style="border:0;margin:0;width:20em"><tr><th style="border:0;padding:0;background:{{Infobox Album/color|soundtrack}}">{{Infobox Album/link|soundtrack}} - ''ime umetnika''</th></tr></table></td> </tr> <tr> <td>television</td>{{#if:{{{color|}}}| <td>{{Infobox Album/color|television}}</td>}}{{#if:{{{link|}}}| <td>{{Infobox Album/link|television}}</td>}} <td style="padding:0"><table class="infobox" style="border:0;margin:0;width:20em"><tr><th style="border:0;padding:0;background:{{Infobox Album/color|television}}">{{Infobox Album/link|television}} - ''ime umetnika''</th></tr></table></td> </tr> <tr> <td>film</td>{{#if:{{{color|}}}| <td>{{Infobox Album/color|film}}</td>}}{{#if:{{{link|}}}| <td>{{Infobox Album/link|film}}</td>}} <td style="padding:0"><table class="infobox" style="border:0;margin:0;width:20em"><tr><th style="border:0;padding:0;background:{{Infobox Album/color|film}}">{{Infobox Album/link|film}} - ''ime umetnika''</th></tr></table></td> </tr> <tr> <td></td>{{#if:{{{color|}}}| <td>{{Infobox Album/color|}}</td>}}{{#if:{{{link|}}}| <td>{{Infobox Album/link|}}</td>}} <td style="padding:0"><table class="infobox" style="border:0;margin:0;width:20em"><tr><th style="border:0;padding:0;background:{{Infobox Album/color|}}">{{Infobox Album/link|}} - ''ime umetnika''</th></tr></table></td> </tr> </table> [[Kategorija:Infokutije]] [[Kategorija:Muzičke infokutije]] </noinclude> avrpc2qnnjiv2ji4fvg0kkbxtiwx3nb Hrvatska 0 2430 42587573 42532068 2026-05-04T23:27:31Z Aca 108187 42587573 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zemlja | ime = Republika Hrvatska | izvorno_ime = | ime_genitiv = Hrvatske | eng_ime = Croatia | zastava = Flag_of_Croatia.svg | grb = Coat_of_arms_of_Croatia.svg | slika_karte = EU-Croatia.svg | opis_karte = Položaj Hrvatske u Evropi | slika_karte2 = Un-croatia.png | opis_karte2 = Karta Hrvatske | službeni_jezik = [[hrvatski jezik]] | glavni_grad = [[Datoteka:Coat of arms of Zagreb.svg|15px]] [[Zagreb]] | predstavnik_države_množina = Predsjednici | predstavnik_države = Predsjednik | predstavnik_države_osoba = [[Zoran Milanović]] | predsjednik_vlade = Predsjednik Vlade | predsjednik_vlade_osoba = [[Andrej Plenković]] | površina_poredak = 124 | površina = 56594 | vode = 1,09 | stanovništvo_popis = 3.871.833<ref name="Census 2021">{{cite web |url=https://popis2021.hr/assets/xls/Popis_2021_rezultati.zip |title=Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – Stanovništvo po gradovima/općinama |publisher=[[Državni zavod za statistiku (Hrvatska)]] |date=7. listopada 2022 |access-date=24. listopada 2022 |archive-date=2022-12-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221209173308/https://www.popis2021.hr/assets/xls/Popis_2021_rezultati.zip |dead-url=yes }}</ref> | stanovništvo_popis_godina = 2021. | stanovništvo_poredak = 128 | stanovništvo_proc = | stanovništvo_proc_godina = | stanovništvo_proc_rang = | godina_popisa = 2011 | gustoća_stanovništva = 68,7 | GDP_PPP = $161 milijardi | GDP_PPP_rang = 80 | GDP_PPP_godina = 2023. | GDP_PPP_per_capita = $40.484 | GDP_PPP_per_capita_rang = 66 | GDP_nominal = $73 milijardi | GDP_nominal_rang = 81 | GDP_nominal_godina = 2023. | GDP_nominal_per_capita = $18.451 | GDP_nominal_per_capita_rang = 66 | HDI = 0.851 | HDI_rang = 43 | suverenitet_tip = [[nezavisnost]] | suverenitet_napomena = od [[SFRJ|SFR Jugoslavije]] | uspostava_događaj1 = proglašenje nezavisnosti | uspostava_datum1 = 25. 6. 1991. | valuta = [[euro]] | stoti_dio_valute = 100 [[euro kovanice|centi]] | vremenska_zona = [[CET]] | utc_nadom = +1 | vremenska_zona_DST = [[CEST]] | utc_nadom_DST = +2 | himna = [[Lijepa naša domovino]] | internetski_nastavak = [[.hr]] i [[.eu]] | pozivni_broj = +385 | iso3166kod = HR | komentar = <sup>1)</sup> S pripadajućim obalnim morem površina iznosi 89,810 km² | moto = |nacionalni_jezici=Hrvatski|vođa_ime1=[[Zoran Milanović]] ([[SDP]])|vođa_titula1=Predsjednik|vođa_titula2=Premijer|vođa_ime2=[[Andrej Plenković]] ([[HDZ]])|vođa_titula3=Predsjedavajući Sabora|vođa_ime3=[[Goran Jandroković]] ([[HDZ]])}} '''Hrvatska''' (službeno '''Republika Hrvatska'''), [[evropa|europska]] država, zemljopisno smještena na raskršću [[Srednja Evropa|srednje Europe]], [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Europe]] i [[Mediteran]]a. Na sjeverozapadu graniči sa [[Slovenija|Slovenijom]], [[Mađarska|Mađarskom]] na sjeveroistoku, [[Srbija|Srbijom]] na istoku, [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]] i [[Crna Gora|Crnom Gorom]] na jugoistoku, a na zapadu s [[Italija|Italijom]] ima morsku granicu. Tijekom [[Povijest Hrvatske|hrvatske povijesti]] najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz [[srednja Evropa|srednjoeuropskog]] i [[sredozemno more|sredozemnog]] kulturnog kruga. Prema popisu iz [[2011.]] godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika.<ref name="DZS_popis_2011_narod">{{cite web |url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/h01_01_04_RH.html |title=Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, popis 2011. |work=Popis stanovništva 2011. |publisher=Državni zavod za statistiku RH |accessdate=19. prosinca 2012. |archive-date=2017-06-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170630090604/http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/h01_01_04_RH.html }}</ref> [[Hrvati]] čine 90,42% stanovništva, a najznačajnija nacionalna manjina su [[Srbi]] koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva.<ref name="DZS_popis_2011_narod" /> Kopnena površina iznosi 56.542&nbsp;km², a površina teritorijalnog mora 31.067&nbsp;km² što Hrvatsku svrstava među srednjevelike europske zemlje. Glavni grad je [[Zagreb]] koji je gospodarsko, kulturno i političko središte zemlje. Prema političkom ustroju Hrvatska je [[parlament]]arna [[demokracija]]. Članica je [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] od [[22. 5.|22. svibnja]] [[1992]].<ref>{{cite web |title=Popis država članica Ujedinjenih naroda |url=http://www.un.org/members/list.shtml |language=engleski }}</ref><ref>{{cite web |title=Rezolucija Opće skupštine Ujedinjenih naroda br. 46/238 (1992) |url=http://www.un.org/documents/ga/res/46/a46r238.htm |language=engleski }}</ref>, a od 1. srpnja 2013. je [[Odnosi Hrvatske i Evropske unije|država članica Europske unije]]. Hrvatska je također članica [[Savjet Evrope|Vijeća Europe]], [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetske trgovinske organizacije]], [[CEFTA|Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini]], [[NATO|Organizacije Sjevernoatlanskog ugovora]]. == Historija == {{glavni|Povijest Hrvatske}} === Kameno doba === Na prostoru Hrvatske je otkriveno pedesetak nalazišta čovjeka [[Kameno doba|kamenog doba]]. U pećini [[Šandalja I.]] u blizini [[Pula|Pule]] pronađeni su najstariji predmeti oblikovani rukom na tlu Hrvatske. Izrađeni su od kamena, a obrađeni okresivanjem. Najvažnije nalazište otkrio je [[Dragutin Gorjanović Kramberger]] [[1899]]. godine u spilji na [[Hušnjakovo brdo|Hušnjakovom brdu]] kraj [[Krapina|Krapine]] gdje je našao ostatke [[Neandertalac|neandertalskog]] čovjeka i njegovog oruđa. Nalazišta krapinskog pračovjeka jedno je od najvažnijih u Europi. Živio je oko 130 tisuća godina prije Krista. Ljudi [[neolit|mlađeg kamenog doba]] na prostoru Hrvatske su živjeli u plodnim nizinama rijeka i uz [[Jadransko more]]. Prema prostoru najvažnijih nalazišta razlikujemo četiri kulture. [[Starčevačka kultura]] se prostirala dijelom sjeverne Hrvatske, a nositelji su ratari i stočari koji su živjeli u [[sojenice|sojenicama]] i proizvodili [[keramika|keramiku]] koju su bojali crvenom bojom. [[Sopotska kultura]] prostirala se na prostoru [[Slavonija|Slavonije]]. [[Danilska kultura]] se prostirala uz obale Jadrana. [[Hvarska kultura]] se prostirala južnim [[Dalmacija|dalmatinskim]] otocima. Danilska i Hvarska kultura pripadaju krugu impresso keramike koja se odlikuje posudama crveno smeđe boje ukrašenima otiscima školjaka, morskim puževa i zarezima učinjenim oštrim predmetima. === Metalno doba === [[Datoteka:ZGvucdove.jpg|thumb|left|thumb|120px|[[Vučedolska golubica]]]] Na prijelazu iz [[neolit|mlađeg kamenog]] u [[metalno doba]] na prostoru [[Srem|Srijema]] i Slavonije prostirala se [[Vučedolska kultura]]. Na prostoru kraj [[Dunav]]a pronađena su kuće pravokutnog oblika, oružje od glačanog kamena te kalupi za lijevanje [[bakar|barenih]] sjekira. Glasovit je nalaz posude u obliku ptice poznat pod nazivom [[Vučedolska golubica]]. Najvažnija kultura ranog [[Brončano doba|brončanog doba]] na tlu kontinentalne Hrvatske je [[vinkovačka kultura]], a na tlu južne Hrvatske cetinska kultura. Obje od njih, na različit način i u različitom obimu nastavljaju tradiciju vučedolske kulture. Ostala važnija nalazišta su Nezakcij u [[Istra|Istri]], Donja Dolina na [[Sava|Savi]] i Ripač na [[Una|Uni]]. U kasnom brončanom dobu proširila se sjevernom Hrvatskom kultura polja sa žarama, nazvana prema [[gline]]nim posudama u koje se polagao pepeo pokojnika, s nalazištima kraj [[Virovitica|Virovitice]], [[Zagreb]]a i [[Velika Gorica|Velike Gorice]]. U [[Željezno doba|željeznom dobu]] pojavili su se prvi poznati narodi na hrvatskom tlu. [[Kelti|Keltski]] narodi pojavili su se u IV. stoljeću prije Krista, a živjeli su na području sjeverno od [[Sava|Save]] i [[Kupa|Kupe]]. Sa sobom su donijeli lončarsko kolo i umijeće kovanja [[novac|novca]]. Od keltskih plemena na [[Panonija|panonskom]] tlu treba spomenuti [[Skordisci|Skordiske]] i [[Taurisci|Tauriske]]. [[Iliri]] su živjeli na prostoru južno od Save, a najvažniji narodi su [[Histri]], [[Liburni]], [[Japodi]], [[Dalmati|Delmati]] i [[Ardijejci]]. Oni su gradili kamene utvrde koje se nazivaju gradine. Stanovnici priobalja su bili poznati po brodograditeljskom i pomorskom umijeću. Poznati po gradnji brodova i gusarenju bili su Liburni. Male i brze lađe kojima su plovili zvale su se lembi. [[Rimsko Carstvo|Rimljani]] su po liburnskome uzoru izgrađivali vlastite ratne brodove koje su prozvali liburne. === Grci, Iliri i Rimljani === [[Grci]] svoje kolonije na istočnim jadranskim obalama osnivaju krajem VI. stoljeća prije Krista. Prva naseobina je bila Korkira Melajna na [[Korčula|Korčuli]] koji su osnovali stanovnici otoka Krfa. [[Sirakuza|Sirakuški]] tiranin Dionizije Stariji osnovao je koloniju Issu na otoku [[Vis]]u. U blizini [[Lumbarda|Lumbarde]] na [[Korčula|Korčuli]] je osnovana kolonija o čijem osnivanju svjedoči zapis [[Lumbardska psefizma]]. Stanovnici otoka Para osnovali su Far u [[Stari Grad|Starom Gradu]] na [[Hvar]]u, a važne kolonije su i Tragurij u [[Trogir]]u i Epetij u [[Stobreč]]u. Između kolonija i matičnog [[polis]]a razvijale su se snažne kulturne i trgovačke veze. [[Datoteka:Croatia Pula Amphitheatre 2014-10-11 11-04-27.jpg|thumb|220px|[[Amfiteatar u Puli]]]] [[Gusari|Gusarenje]] [[Iliri|ilirskih]] naroda dovelo ih je u sukob s [[Rimska Republika|Rimljanima]] koji su od kraljice [[Teuta|Teute]] tražili da svojim podanicima zabrani gusarenje, no ona je to odbila. Rimljani pokreću tri ilirska rata kojima uništavaju Ilirsko kraljevstvo koje je 167. godine prije Krista podijeljeno na tri oblasti pod vrhovnom rimskom vlašću. Konačno osvajanje završeno tek početkom prvog stoljeća. Tada je uspostavljena granica na [[Dunav]]u, a jedinstveni Ilirik je podijeljen na dvije rimske provincije [[Panonija|Panoniju]] i [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmaciju]]. Ilirske provincije zbog zemljopisnog položaja i prirodnih bogatstava ubrajale su se u važnije pokrajine [[Rimsko Carstvo|Carstva]]. Najstarije kolonije u Dalmaciji bile su [[Salona]], sjedište rimskog namjesnika i gospodarsko središte, [[Narona]] kao trgovačko i lučko središte te [[Jadera]] i [[Pola (rimski grad)|Pola]]. U Panonija najvažnije su bile [[Sisak|Siscija]] i [[Sirmium|Sirmij]]. Jedan od najvažnijih rimskih spomenika uopće je [[Dioklecijanova palača|palača cara Dioklecijana]] podignuta nedaleko Salone. [[Amfiteatar u Puli|Pulski amfiteatar]] bio je jedan od najvećih u Carstvu. === Dolazak Hrvata === {{glavni|Srednjovjekovna hrvatska država}} [[Datoteka:Oton Ivekovic, Dolazak Hrvata na Jadran.jpg|thumb|left|thumb|200px|[[Oton Iveković]], ''Dolazak Hrvata'']] [[Hrvati]] su narod koji je doselio u područje današnje Hrvatske tijekom [[7. vijek|sedmog stoljeća]]. Pitanje etnogeneze Hrvata je još otvoreno,a najpopularnije teorije o podrijetlu Hrvata su [[Slavenska teorija o podrijetlu Hrvata|slavenska]], [[Iranska teorija o podrijetlu Hrvata|iranska]] i [[Gotska teorija o podrijetlu Hrvata|gotska]] teorija. Tijekom seobe Hrvati su se dijelili na nekoliko plemena. Nakon dolaska i dugotrajnih borbi Hrvati su pobijedili [[Avari|Avare]] i zavladali njihovom zemljom. Prostor koji su naselili nalazio se između rijeke [[Drava|Drave]] i obala [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Starosjedilačko romansko stanovništvo preseljava u priobalne utvrđene gradove pod [[Bizantsko Carstvo|bizantskom]] vlašću i u nepristupačne planinke krajeve [[Dinarske planine|Dinarida]]. To stanovništvo će se tijekom stoljeća pojaviti u nizinama pod imenom [[Vlasi]]. Kad su došli u novu domovinu Hrvati su bili mnogobošci. U dodiru s kršćanskim starosjediocima polako prihvaćaju [[hrišćanstvo|kršćanstvo]]. Ulogu u pokrštavanju imali su [[Bizantsko Carstvo|bizantski]] i [[Franci|franački]] misionari te [[benediktinci]] koji donose zapadne kulturne utjecaje. Na području Hrvatske [[Slaveni]] organiziraju nekoliko malih državnih zajednica - sklavinija, od kojih su najvažnije kneževina Hrvatska u priobalju i Donja Panonija. Prvi vladar koji je u svoj vladarski naslov stavio hrvatsko ime i koji sebe u darovnici iz [[852]]. sebe naziva ''milošću Božjom knez Hrvata'' je [[Trpimir I.|Trpimir]] osnivač narodne dinastije [[Trpimirovići|Trpimirovića]]. Knez [[Branimir]] o svom dolasku na vlast u pismu obavještava [[Papa|papu]] [[Papa Ivan VIII|Ivana VIII]]. U uzvratnom pismu papa obavještava Branimira da je blagoslovio njega, njegov narod i državu, što je ustvari prvo međunarodno priznanje neovisnosti Hrvatske. Kameni ulomak iz šopota kraj [[Benkovac|Benkovca]] spominje Branimira kao ''kneza Hrvata'', i to je najstariji kameni zapis hrvatskog imena. === Hrvatsko kraljevstvo === {{glavni|Hrvatsko Kraljevstvo}} [[Datoteka:Kralj Tomislav.jpg|thumb|100px|[[Kralj Tomislav]]]] Nakon razdoblja vladanja hrvatskih knezova prvi kralj Hrvatske postaje [[Kralj Tomislav|Tomislav]] iz loze Trpimirovića oko [[925]]. godine. Tomislav, koji je vojno porazio [[Mađari|Mađare]] i kao bizantski saveznik potukao [[Bugari|bugarsku]] vojsku, ujedinio je Posavsku i Primorsku Hrvatsku i stvorio državu znatne veličine tako da je po naređenju cara bizantska Dalmacija plaćala Tomislavu, a ne caru poreze. Po podacima iz zapisa bizantskog cara [[Konstantin Porfirogenit|Konstantina Porfirogeneta]] koji su očito pretjerani saznajemo da je hrvatska vojna moć u [[10. vijek|X. stoljeću]] zasigurno bila velika. [[Stjepan Držislav]] postaje prvi hrvatski okrunjeni kralj za kojega postoje historijski podaci o krunidbi i samoj kruni koju dobiva iz [[Bizantsko Carstvo|Bizanta]]. Srednjovjekovno hrvatsko kraljevstvo doseglo je vrhunac pod kraljevima [[Petar Krešimir IV|Petrom Krešimirom IV]]. ([[1058]]. - [[1074]].) i [[Dmitar Zvonimir|Dmitrom Zvonimirom]] ([[1075]]. - [[1089]].). Petar Krešimir pod svoju je upravu stavio dalmatinske gradove, [[Slavonija|Slavoniju]] te pripojio Neretvansku kneževinu i dijelove [[Bosna i Hercegovina|Bosne]]. Zvonimir je od legata tadašnjeg pape [[Grgur VII|Grgura VII.]] Gebizona [[1075]]. u crkvi u [[Solin]]u okrunjen za kralja Hrvatske i Dalmacije (treća Hrvatska kruna) u svojstvu papinog vazala. Iz tog vremena potječe [[Bašćanska ploča]] prvi dokument zapisan na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] na [[Glagoljica|glagoljici]]. === Personalna unija s Ugarskom === {{glavni|Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom}} Hrvati su [[1102]]. godine [[Pacta conventa|Pactom Conventom]] izabrali ugarskoga kralja [[Koloman]]a [[Arpadovići|Arpadovića]] za kralja Hrvatske. Otada su Hrvatska i Ugarska bile povezane osobom vladara sve do [[1918]]. godine. Takvu vrstu državne zajednice nazivamo [[personalna unija]]. Kralj [[Ladislav I Sveti|Ladislav]] je [[1094]]. godine osnovao [[Zagrebačka biskupija|biskupiju]] u [[Zagreb]]u, a prvi biskup je bio [[češka Republika|češki]] redovnik Duh. Tijekom stoljeća vode se obrambeni ratovi s [[Venecija|Venecijom]] koja pokušava zavladati hrvatskom obalom Jadrana. Uz pomoć [[križarski ratovi|križarske vojske]] [[1202]]. osvojen je [[Zadar]]. Slabljenjem središnje kraljeve vlasti, kralj [[Andrija II.]] prisiljen je [[1222]]. sazvati državni sabor i donijeti [[Zlatna bula Andrije II.|Zlatnu bulu]], dokument kojim ograničava svoju vlast u korist plemstva. Započinje uspon velikaških obitelji od kojih su najvažniji [[Frankapani]] i [[Šubići]]. Vrhunac moći Šubići doživljvaju oko [[1300]]. kada [[Pavao I. Šubić Bribirski|Pavao I.]] nosi naslov ''ban Hrvata i gospodar Bosne''. [[Vinodolski zakonik]] iz [[1288]]. je najstariji sačuvani zakonik napisan na hrvatskom jeziku. Osnivaju se brojni slobodni kraljevski gradovi koji od kralja dobivaju samoupravu, najrazvijeniji je [[Gradec]] kraj biskupskog [[Zagreb]]a. Krunidbom [[Karlo I. Robert|Karla Roberta]] na prijestolje stupa nova dinastija [[Anžuvinci|Anžuvinaca]]. [[Ludovik I. Veliki|Ludovik I.]] uspostavlja jaku kraljevsku vlast slamanjem moći velikaša i provođenjem brojnih gospodarskih, poreznih i vojnih reformi. U savezništvu s [[Genova|Genovom]] poražena je [[Mletačka Republika]] te se mirom u Zadru [[1358]]. mletački dužd odriče svakog prava na Dalmaciju. [[Dubrovnik]] priznaje vlast hrvatsko - ugrarskog kralja te se ubrzo počinje nazivati [[Dubrovačka Republika|Republikom]]. U dinastičkim borbama na prijestolje dolazi [[Žigmund Luksemburški]]. Godine [[1409]]. drugi pretendent na prijestolje [[Ladislav Napuljski]] prodaje mletačkom duždu svoja kraljevska prava na Dalmaciju za 100.000 dukata. === Ratovi s Osmanlijama === {{glavni|Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću}} [[Datoteka:Petar Berislavic 200807.jpg|thumb|150px|[[Petar Berislavić]]]] Tijekom [[Žigmund Luksemburški|Žigmundove]] vladavine prvi put Hrvatskoj prijeti [[otomansko Carstvo|osmanska]] opasnost. Organizira se obrambeni sustav osnivanjem hrvatskog, slavonskog i usorskog tabora koji se nakon Žigmundove smrti pokazuje neuspješnim. Padom Bosne [[1463]]. pod Osmansku vlast [[Matija Korvin]] osniva Srebreničku i Jajačku Banovinu. Osmanlije su [[1493]]. teško porazile hrvatsku plemićku vojsku na [[Krbavska bitka|Krbavskom polju]]. Hrvatski ban i biskup [[Petar Berislavić]] uspješno brani Hrvatsku. Knez Bernardin Frankapan na njemačkom državnom saboru u [[Nürnberg]]u poziva na pomoć Hrvatskoj nazivajući je ''štitom kršćanstva''. Bernardinov sin [[Krsto Frankopan Ozaljski|Krsto]] spada među najznačajnije hrvatske srednjovjekovne vojskovođe. Porazom na [[Mohačka bitka|Mohačkom polju]] [[1526]]. od osmanskog sultana [[Sulejman I|Sulejmana]] ugasila se srednjovjekovna hrvatsko - ugarska država. === Habsburška Monarhija === {{glavni|Hrvatska pod Habsburzima}} [[Datoteka:Oton Ivekovic, Nikola Subic Zrinski.jpg|thumb|left|thumb|120px|[[Nikola Šubić Zrinski]]]] Na [[Cetinski sabor|saboru]] u Cetingradu [[1527]]. hrvatsko je plemstvo izabralo [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda Habsburškog]] za hrvatskog kralja. Time je Hrvatska ušla u personalnu uniju sa zemljama gdje su vladali Habsburgovci. Time je čuvana svijest o zasebnosti Hrvatskog kraljevstva. Junaštvom se proslavio [[Nikola Jurišić]] koji je obranio [[Kőszeg]] od premoćne osmanske vojske i tako obranio [[Beč]] od osvajanja. Osmanlije su krenule u novi pohod na Beč [[1566]]. godine predvođeni [[Sulejman I|Sulejmanom Veličanstvenim]] i velikim vezirom [[Mehmed-paša Sokolović|Mehmed-pašom Sokolovićem]]. U [[Bitka kod Sigeta|bitci kod Sigeta]] nakon junačkog otpora, braneći grad od 100.000 osmanskih vojnika, pogiba [[Nikola Šubić Zrinski]] jedan od najvećih velikana u hrvatskoj povijesti. [[Kardinal Richelieu]] bitku kod Sigeta je nazvao bitkom koja je spasila civilizaciju. Godine [[1592]]. pada važna utvrda [[Bihać]], a nekada slavno Hrvatsko Kraljevstvo je svedeno na ''ostatke ostataka'', a hrvatske zemlje su pogođene snažnim iseljavanjem stanovništva. Godine [[1558]]. Hrvatski i Slavonski sabor spojili su se u jedinstveni [[Hrvatski sabor]]. Osmanlije [[1593]]. doživljavaju poraz u [[Bitka kod Siska|bitci kod Siska]]. Osniva se [[Vojna krajina|Vojna Krajina]], sustav obrambenih utvrda pod zapovjedništvom [[Dvorsko ratno vijeće|Dvorskog ratnog vijeća]]. Najvažnija utvrda je [[Karlovac]]. Na opustošenu zemlju naseljava se [[Vlasi|vlaško]] stanovništvo. Zbog zasluga u obrani Hrvatske pripadnici starih hrvatskih obitelji [[Zrinski]] i [[Frankopani]] nazivaju se skrbnicima i zaštitnicima Hrvatske. [[Nikola Zrinski]] pali veliki most kod [[Osijek]]a kojim su Osmanlije prodirale u Europu. Zbog sjajnih pobjeda odlikovali su ga i nagradili [[španija|španjolski]] kralj [[Filip IV., kralj Španjolske|Filip IV.]] i [[francuski jezik|francuski]] kralj [[Luj XIV]]. Nezadovoljni centralističkom politikom bečkog dvora hrvatski i ugarski plemići pružaju otpor želeći samo otjerati Osmanlije uz pomoć zapadnoeuropskih sila, ponajprije Francuske. Vođe pobune [[Petar Zrinski]] i [[Fran Krsto Frankopan]] pogubljeni su u Bečkom Novom Mjestu [[30. 4.|30. travnja]] [[1671]]. godine. Time je skršen otpor hrvatskog plemstva, a posjedi Zrinskih i Frankopana došli su pod vlast [[Dvorska komora|Dvorske komore]]. Na osvojenim područjima provodi se [[islamizacija]] iako Osmanlije prihvaćaju činjenicu da dio pokorenih naroda pripada [[hrišćanstvo|kršćanskoj vjeri]]. Pri tome su tolerantniji bili prema [[pravoslavlje|pravoslavnim]] crkvama nego prema [[katoličanstvo|katolicima]] budući da je [[Katolička crkva]] često poticala zapadne države protiv Osmanlija. Jedino su [[franjevci]] mogli slobodno djelovati na području [[Otomansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Kršćani su morali plaćati visoke poreze tako da mnogi iseljavaju. Organizira se otpor koji pružaju [[hajduci]] i [[uskoci]]. [[Datoteka:Forteresse de Dubrovnik.jpg|thumb|200px|[[Dubrovačke zidine]]]] Jedini dio hrvatskoga prostora koji se samostalno razvijao bila je [[Dubrovačka Republika]] koja je s 200 brodova imala jednu od najvećih trgovačkih mornarica u Europi. [[Isusovci|Isusovac]] [[Bartol Kašić]] piše [[1604]]. prvu [[gramatika|gramatiku]] hrvatskog jezika. Isusovci osnivaju [[1607]]. [[gimnazija|gimnaziju]] u [[Zagreb]]u. Kralj [[Leopold I.]] dodijelio joj je naslov akademije čime je osnovano [[Sveučilište u Zagrebu]], najstarije [[univerzitet|sveučilište]] s neprekinutim djelovanjem u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Europi]]. Najvažniji hrvatski barokni književnik [[Ivan Gundulić]] djeluje u Dubrovniku, a povjesničar [[Ivan Lučić]] spada u sam vrh europske [[historija|povjesne znanosti]] [[17. vijek|sedamnaestog stoljeća]]. === Oslobađanje Hrvatske === Nakon pobjede nad Osmanlijama kod Beča [[1683]]. organizira se Sveta liga, savez [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]], [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] i [[Poljska|Poljske]]. Oslobađanje [[Slavonija|Slavonije]] organizira franjevac [[Luka Ibrišimović]], a u [[Lika|Lici]] otpor organizira [[Marko Mesić]]. [[Karlovački mir|Mirom u Srijemskim Karlovcima]] [[1699]]. velik dio hrvatskog prostora je oslobođen vlasti Osmanlija. Ipak oslobođeni prostor je postao dio Vojne Krajne. [[Požarevački mir|Mir u Požarevcu]] [[1718]]. označio je kraj vojne opasnosti od [[Otomansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Hrvatski sabor [[1712]]. prihvaća [[Pragmatička sankcija|Pragmatičku sankciju]]. Provodi se plansko naseljavanje s kojim u Hrvatsku dolaze [[Nemci|Nijemci]], [[Česi]], [[Slovaci]] i [[Srbi]]. [[Marija Terezija]] provodi brojne upravne, porezne i vojne reforme. Osniva se Hrvatsko kraljevsko vijeće [[1767]]. godine, prva moderna vlada. Za vrijeme cara [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II.]] provodi se snažna germanizacija pa se hrvatsko plemstvo okreće suradnji s ugarskim. Na zajedničkom Ugarskom saboru [[1790]]. od hrvatske je strane predložena veća financijska ovisnost te podvrgnost Ugarskom kraljevskom vijeću što su [[Mađari]] oduševljeno prihvatili. U to vrijeme nastaje ideja o jedinstvenoj [[Nacionalna država|mađarskoj nacionalnoj državi]] od [[Karpati|Karpata]] do [[Jadran]]a kao odgovor na germanizaciju [[Beč]]a u kojoj bi [[mađarski jezik]] postao službeni za sve. Hrvatski izaslanici na Saboru odlučno odbijaju uvođenje mađarskog jezika kao službenog. Prvi put izbio je spor oko jezika koji će se u sljedećem stoljeću smatrati glavnim obilježjem nacije. Požunskim mirom [[1805]]. godine hrvatska obala dolazi pod francusku vlast te su organizirane [[Ilirske pokrajine]]. Na [[Bečki kongres|Bečkom kongresu]] [[1815]]. [[Dalmacija]] i [[Istra]] dolaze pod austrijsku vlast ali nisu sjedinjene s ostatkom Hrvatske. === Hrvatski narodni preporod === [[Datoteka:Ivan Zasche, Portret bana Josipa Jelacica.jpg|thumb|left|thumb|120px|[[Josip Jelačić]]]] Razjedinjenost hrvatskih zemalja pokazao je osnovni cilj hrvatske politike u [[19. vijek|19. stoljeću]] - ujedinjenje hrvatskih krajeva u jedinstvenu cjelinu. Zagrebački biskup [[Maksimilijan Vrhovac]] pomaže pretpreporodne napore. [[Ljudevit Gaj]] stvara krug građanskih intelektualaca koji postaje jezgra kulturnog i nacionalnog preporoda Hrvatske. Pripadnici tog pokreta nazivaju se ilircima, a pokret se naziva [[Ilirski pokret|Ilirskim pokretom]]. Grof [[Janko Drašković]] piše Disertaciju, prvi hrvatski politički program. U [[Zagreb]]u [[1835]]. počinju izlaziti [[Novine Horvatske|Novine horvatske]]. Objavljena je pjesma [[Horvatska domovina]] [[Antun Mihanović|Antuna Mihanovića]] koja će poslije postati [[Lijepa naša domovino|hrvatska himna]]. [[Matica hrvatska|Matica ilirska]] osnovana je [[1842]]. godine. [[Ivan Kukuljević Sakcinski]] održava [[1843]]. u Hrvatskom saboru prvi govor na hrvatskom jeziku. [[Srpanjske žrtve]] svečano su pokopane [[1845]]. godine. Hrvatski sabor jednoglasno je [[1847]]. godine proglasio hrvatski jezik službenim. [[Revolucija 1848.-1849.|Revolucionarne 1848.]] formulirana su [[Zahtijevanja naroda]]. Hrvatskim banom postaje [[Josip Jelačić]]. U Hrvatskoj je [[25. 4.|25. travnja]] [[1848]]. ukinuto [[kmetstvo]]. Osnovano je Bansko vijeće te je sazvan prvi zastupnički Sabor u hrvatskoj povijesti. Jelačić je s hrvatskom vojskom prelašao Dravu i [[Revolucija u Mađarskoj 1848.|zaratio s Mađarima]]. Nakon revolucije [[1849]]. [[Franjo Josip I.|Franjo Josip]] proglašava oktroirani Ustav. Započeta je snažna germanizacija. Na [[Hrvatski sabor 1861.|Saboru]] [[1861]]. grupiraju se političke stranke: [[Narodna stranka (Hrvatska)|Narodna stranka]], [[Stranka prava]] i [[Mađaroni|Unionistička stranka]]. === Hrvatsko ugarska nagodba === [[Datoteka:Croatia slavonia counties 1908 01.png|thumb|250px|Kraljevina Hrvatska i Slavonija pred Prvi svetski rat]] [[Datoteka:Rijecka krpica HDA 300109.jpg|thumb|150px|[[Hrvatsko-ugarska nagodba]]]] [[Hrvatsko-ugarska nagodba]] sklopljena je [[1868]]. godine kojom su uređena zajednička pitanja, a prevagnuli su mađarski interesi. Ugarska je priznala Kraljevini Hrvatskoj položaj političkog naroda i teritorijalnu cjepokupnost. Hrvatska je slala zastupnike u Ugarski sabor te je bila financijski oštećena i podređena Ugarskoj. [[Riječka krpica|Riječkom krpicom]] [[Rijeka]] dolazi pod mađarsku vlast. Propala je [[Eugen Kvaternik|Kvaternikova]] [[Rakovička buna]]. U ovom razdoblju djeluje [[Ante Starčević]], ''otac domovine''. U [[Dalmacija|Dalmaciji]] se vodi politička borba [[Narodna stranka|narodnjaka]] i [[Autonomaši|autonomaša]]. U [[Istra|Istri]] djeluje [[Juraj Dobrila]]. Banom postaje [[Ivan Mažuranić]] koji provodi modernizaciju zemlje. Godine [[1874]]. utemeljeno je moderno [[Sveučilište u Zagrebu]]. Godine [[1881]]. [[Vojna krajina|Vojna Krajina]] je sjedinjena s ostatkom Hrvatske. Dolaskom na vlast bana [[Károly Khuen-Héderváry|Khuen-Hédervárya]] [[1883]]. sljedećih dvadeset godina provodi se jaka mađarizacija. [[Srbi u Hrvatskoj|Srpska manjina]] dobiva privilegirani položaj. Održane su velike protumađarske demonstracije [[1903]]. godine. === Prva Jugoslavija === Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i raspada [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], Hrvatska je ušla u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca]]. [[Istra]], [[Rijeka]] i [[Zadar]] potpali su pod talijansku vlast. Kraljevina SHS je [[1929]]. godine preimenovana u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]]. [[1939]]. osniva se samoupravna [[banovina Hrvatska]]. === Nezavisna Država Hrvatska === [[Datoteka:Ndh 1941-hr.png|thumb|Mapa NDH, 1941. godine|220px]] Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] najveći dio današnjega teritorija Republike Hrvatske bio je unutar granica [[Nezavisna Država Hrvatska]] ([[1941]]. - [[1945]].), a Istra, dio Dalmacije te gotovo svi otoci su prepušteni [[Italija|Italiji]], dok je [[Međimurska županija|Međimurje]] prepušteno Mađarskoj. Povijesno pravo hrvatskoga naroda na punu državnu suverenost izraženo [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavom Republike Hrvatske]] temelji se među ostalim i na odlukama [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|ZAVNOHa]] izraženim nasuprot proglašenju [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]].<ref>Ustav Republike Hrvatske</ref> === Druga Jugoslavija === Snažan partizanski pokret i paralelna narodna vlast na oslobođenim područjima, te oslobađanje vlastitim snagama dovode do toga da je nakon rata Hrvatska postala dio nove, socijalističke [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. Krajem [[1960-e|60-ih]] godina javljaju se zahtjevi za razvlaštenje federalne vlasti, jačanje tržišne privrede te se kritiziraju unitarističke i centralištičke tendencije u Jugoslaviji. Višegodišnja kretanja prerastaju u pravi nacionalni pokret čija su središta [[Matica hrvatska]], studenti te mlađi komunistički političari u Centralnom komitetu KPH od kojih su najpoznatiji [[Miko Tripalo]] i [[Savka Dabčević-Kučar]]. Pokret se posebno proširio do proljeća [[1971]]. godine pa je i nazvan [[Hrvatsko proljeće]]. Širenje pokreta izaziva kritike u drugim jugoslavenskim republikama te [[Josip Broz Tito]] smjenjuje hrvatski politički vrh. Ipak ustavnim promjenama, a naročito donošenjem Ustava [[1974]]. godine snažno je ojačan republički individualitet. Titovom smrću [[1980]]. godine nestaje element koji je svojom karizmom i autoritetom osiguravao koheziju visoko složenog sustava prepunog različitosti unutar Jugoslavije. Početak teške političke kriza prati gospodarska kriza, nastala sudarom tržišnih elemenata i elemenata planske privrede, te afirmacija nacionalnih interesa. Radikalizacija zahtjeva u [[Srbija|Srbiji]] koja na političko vodstvo dovodi [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] dovodi do raspada SKJ. Krajem osamdesetih godina počinju se osnivati političke stranke te se priznaje višestranački sustav. === Republika Hrvatska === Na prvim demokratskim [[parlamentarni izbori u Hrvatskoj 1990|izborima]] [[1990]]. godine premoćnu pobjedu ostvaruje [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] predvođen dr. [[Franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]], te se [[30. 5.|30. svibnja]] konstituira višestranački [[Hrvatski sabor|Sabor]]. Referendumom održanim [[19. 5.|19. svibnja]] [[1991]]. većina od 93.24% birača opredjeljuje se za samostalnu i neovisnu državu. Slijedom te odluke Sabor RH je [[25. 6.|25. lipnja]] 1991. donio [[Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske|Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske]] kojim se Hrvatska uspostavlja kao neovisna država. Neuspjehom u rješavanju jugoslavenske krize [[8. 10.|8. listopada]] 1991. godine [[Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ|raskida sve državnopravne sveze sa dosadašnjom SFRJ]]. Oružanom pobunom dijela srpskog stanovništva počinje [[Domovinski rat]], koji je završio [[1995]]. godine hrvatskom pobjedom u operaciji [[Operacija Oluja|Oluja]]. Hrvatska je [[22. 5.|22. svibnja]] [[1992]]. godine primljena u [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjene narode]] kao punopravni član. Drugu polovicu devedesetih karakterizira loša gospodarska situacija uzrokovana prelaskom na tržišno gospodarstvo, netransparentom privatizacijom i posljedicama rata. Na [[parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2000|parlamentarnim izborima 2000.]] godine pobjeđuje koalicija šest stranaka u koju su uključeni [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]], [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS]], [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]], [[Hrvatska narodna stranka|HNS]], [[Liberalna stranka (Hrvatska)|LS]] i [[Istarski demokratski sabor|IDS]]. Premijer je [[Ivica Račan]]. [[Stjepan Mesić]] je izabran za predsjednika [[predsjednički izbori u Hrvatskoj 2000|2000.]] godine, a reizabran [[predsjednički izbori u Hrvatskoj 2005|2005.]] Na vlast [[parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2003|2003.]] dolazi reformirani HDZ predvođen dr. [[Ivo Sanader|Ivom Sanaderom]] koji osvaja drugi mandat kao premijer nakon pobjede na izborima [[parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2007|2007]]. Razdoblje nakon [[2000]]. godine karakterizira razvoj i rast gospodarstva, mnogobrojne reforme kao i problemi poput visoke nezaposlenosti, korupcije i tromosti javne uprave i pravosuđa. Još od svog osamostaljenja glavni vanjskopolitički ciljevi Republike Hrvatske su ulazak u euroatlanske integracije, prije svega ulazak u [[Evropska unija|Europsku uniju]] i [[NATO]]. Od [[1. 4.|1. travnja]] [[2009]]. članica je NATO-a, a [[1. 7.|1. srpnja]] [[2013]]. godine postala je punopravna članica Europske unije. == Geografija == {{glavni|Zemljopis Hrvatske}} Hrvatska ima: * jezera i brežuljke na kontinentalnom sjeveru i sjeveroistoku ([[centralna Hrvatska|središnja Hrvatska]] i [[Slavonija]] kao dio [[Panonska nizija|Panonske nizine]]); * pošumljene planine u [[Lika|Lici]] i [[Gorski kotar|Gorskom Kotaru]], što spada u [[Dinarske planine|Dinaride]]; * kamenitu obalu na [[Jadransko more|Jadranskom moru]] ([[Istra]], Sjeverno Primorje i [[Dalmacija]]). Površina obalnog mora: 33.200&nbsp;km²<br /> Površina kopna i mora: 89.810&nbsp;km²<br /> Ukupna gospodarska površina: 113.680&nbsp;km²<br /> Dužina kopnenih granica: 2.028&nbsp;km - [[Kopnene granice Hrvatske|detaljnije]] Dužina obale: 5.835&nbsp;km<br /> Dužina obale kopnenog dijela: 1.777&nbsp;km<br /> Dužina obale na otocima: 4.058&nbsp;km Broj otoka: 1.246 (67 naseljenih) [[Datoteka:Satellite image of Croatia in September 2003.jpg|thumb|left|thumb|220px|[[Umjetni satelit|Satelitska]] fotografija Hrvatske]] Važniji gradovi u Hrvatskoj su [[Zagreb]] (glavni grad), [[Split]], [[Dubrovnik]], [[Rijeka]], [[Osijek]], [[Zadar]], [[Karlovac]], [[Pula]], [[Sisak]],[[Knin]], [[Gospić]] (sjedište najveće hrvatske županije) [[Šibenik]], [[Slavonski Brod]], [[Mali Lošinj]] (najveći i najrazvijeniji otočni grad), te [[Vukovar]] (najveća riječna luka u Hrvatskoj). === Klima === [[Klima]] je u unutrašnjosti Hrvatske umjereno [[kontinentalna klima|kontinentalna]], u gorskoj Hrvatskoj pretplaninska i [[planinska klima|planinska]], u primorskom dijelu [[mediteranska klima|mediteranska]] (sa suhim i toplim ljetima te vlažnim i blagim zimama), a u zaleđu [[submediteranska klima|submediteranska]] (s nešto hladnijim zimama i toplijim ljetima). Na klimu Hrvatske utječe položaj u sjevernom umjerenom pojasu. Prosječna temperatura u unutrašnjosti: siječanj 0 do 2&nbsp;°C, kolovoz 19 do 23&nbsp;°C dok je prosječna temperatura u primorju: siječanj 6 do 11&nbsp;°C, kolovoz 21 do 27&nbsp;°C. S prosječno 2.600 sunčanih sati u godini [[jadran]]ska je obala jedna od najsunčanijih u Sredozemlju, a prosječna temperatura mora ljeti je od 25&nbsp;°C do 27&nbsp;°C. {{clear}} == Zaštićena mjesta == [[Datoteka:Plitvice lakes.JPG|thumb|150px|[[Plitvička jezera]]]] [[Datoteka:Great Lake, Island of Mljet, Croatia.JPG|thumb|150px|[[Nacionalni park Mljet|Mljet]]]] === [[Svetska baština|Svjetska baština]] === * [[Plitvička jezera|Nacionalni park Plitvička jezera]] (1979.) * [[Dioklecijanova palača]] (1979.) * [[Dubrovnik|Gradska jezgra Dubrovnika]] (1979.) * [[Eufrazijeva bazilika]] (1997.) * [[Trogir|Gradska jezgra Trogira]] (1997.) * [[Šibenska katedrala]] (2000.) * [[Starogradsko polje]] na [[Hvar]]u (2008.) * [[stećci]] (2016.)<ref>{{cite web |url=http://www.unesco.org/new/en/media-services/single-view/news/five_sites_inscribed_on_unescos_world_heritage_list/#.V4o1-PyKTDc |title=Five sites inscribed on UNESCO’s World Heritage List |accessdate=16. srpnja 2016 |work= |publisher=UNESCOPRESS |date=15. srpnja 2016}}</ref> === [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode|Nacionalni parkovi]] === * [[Brijuni]] * [[Nacionalni park Kornati|Kornati]] * [[Nacionalni park Krka|Krka]] * [[Nacionalni park Mljet|Mljet]] * [[Nacionalni park Paklenica|Paklenica]] * [[Plitvička jezera]] * [[Nacionalni park Risnjak|Risnjak]] * [[Nacionalni park Sjeverni Velebit|Sjeverni Velebit]] == Politika == {{glavni|Politika Hrvatske}} [[Datoteka:Hrvatski sabor.jpg|thumb|200px|Hrvatski sabor]] [[Datoteka:Vlada RH.jpg|thumb|200px|[[Banski dvori]]]] [[Datoteka:Supreme Court of the Republic of Croatia.jpg|thumb|200px|[[Vrhovni sud Republike Hrvatske]]]] [[Datoteka:Ustavni sud RH (Zagreb).jpg|thumb|200px|[[Ustavni sud Republike Hrvatske]]]] Od usvajanja novog [[Hrvatski ustav|Ustava]] 1990. godine, Hrvatska je [[parlament]]arna [[demokracija]]. U Republici Hrvatskoj državna je vlast ustrojena na načelu trodiobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu. === Zakonodavna vlast === '''[[Hrvatski sabor]]''' je jednodomno zakonodavno tijelo s najviše 160 zastupnika, a bira se općim izborima na mandat od četiri godine. Sabor svake godine zasjeda tijekom dva razdoblja: * [[15. 1.|15. siječnja]] - [[15. 7.|15. srpnja]] * [[15. 9.|15. rujna]] - [[15. 12.|15. prosinca]]. === Izvršna vlast === '''[[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednik Republike]]''' je [[šef države|poglavar države]], a bira se svakih pet godina. Osim što je [[vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske|vrhovni zapovjednik]] [[Oružane snage Republike Hrvatske|Oružanih snaga]], predsjednik države imenuje mandatara za sastav Vlade (predsjednika Vlade), koji mora za sebe i svoje ministre dobiti potvrdu (povjerenje) Sabora. '''[[Vlada Republike Hrvatske]]''', kao izvršna vlast, predlaže [[zakon]]e i [[državni budžet|proračun]], izvršava zakone, te vodi inozemnu i domaću [[politika|politiku]] zemlje. Na čelu hrvatske Vlade nalazi se [[Predsjednik Vlade Republike Hrvatske|predsjednik Vlade]]. Vlada ima 4 potpredsjednika i [[Vlada Hrvatske#Ministarstva i ministri|15 ministara]] zaduženih za određena područja upravljanja. === Sudbena vlast === Hrvatska ima složen sustav [[Sudbena vlast u Hrvatskoj|sudstva]]. Sudbenu vlast obavljaju sudovi. Sudbena vlast je samostalna i neovisna, a sudovi sude na temelju Ustava i zakona. Sudovi sude i na osnovi međunarodnih ugovora koji su dio pravnog poretka Republike Hrvatske. U Hrvatskoj sudbenu vlast obavlja 110 [[Prekršajni sudovi u Hrvatskoj|prekršajnih sudova]], 108 [[Općinski sudovi u Hrvatskoj|općinskih sudova]] i 13 [[Trgovački sudovi u Hrvatskoj|trgovačkih sudova]] koji sude kao sudovi prvog stupnja. [[Upravni sud Republike Hrvatske]] odlučuje o tužbama protiv konačnih upravnih akata, odnosno u upravnim sporovima. [[Visoki trgovački sud Republike Hrvatske]], [[Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske]] te 21 [[Županijski sudovi u Hrvatskoj|županijski sud]] su, u pravilu, sudovi drugog stupnja. [[Vrhovni sud Republike Hrvatske]], kao najviši sud, osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana. U Hrvatskoj djeluje ukupno 256 sudova, a sudi ukupno 1.482 suca i 433 prekršajna suca. Sudovi opće nadležnosti: * [[Vrhovni sud Republike Hrvatske]], * [[Županijski sudovi u Hrvatskoj|županijski sudovi]] i * [[Općinski sudovi u Hrvatskoj|općinski sudovi]] Sudovi posebne nadležnosti: * [[Upravni sud Republike Hrvatske]], * [[Visoki trgovački sud Republike Hrvatske]], * [[Trgovački sudovi u Hrvatskoj|trgovački sudovi]], * [[Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske]] i * [[Prekršajni sudovi u Hrvatskoj|prekršajni sudovi]]. === Ustavni sud === '''[[Ustavni sud Republike Hrvatske]]''', koji nije dio sudbene vlasti, donosi odluke o pitanjima suglasnosti zakona s [[Ustav]]om, o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonima, donosi odluke povodom ustavnih tužbi te odlučuje o drugim pitanjima određenim Ustavom. S obzirom kako Ustavni sud nije dio trodiobe vlasti, smatra se četvrtom polugom cjelokupnog ustroja Hrvatske države. :''Vidi još i:'' [[Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji]] == Upravna podjela == {{glavni|Hrvatske županije}} {{glavni|Hrvatske općine i gradovi}} U Hrvatskoj su [[opština|općine]] i [[grad]]ovi prema [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavu]], jedinice lokalne samouprave. Teritorij Hrvatske administrativno je podijeljen na [[Dodatak:Popis gradova u Hrvatskoj|127 gradova]] i [[Dodatak:Popis općina u Hrvatskoj|429 općina]]. Općine i gradovi u Hrvatskoj čine najnižu razinu samouprave. Hrvatska je podijeljena na [[županija|dvadeset županija]] i [[Zagreb|Grad Zagreb]] koji ima status županije. Županija obuhvaća više prostorno povezanih općina i gradova na svom području. Površinom je najveća županija [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]], a najmanja [[Međimurska županija]]. Županije s najviše stanovnika su [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]], [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] i [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]]. [[Datoteka:Zupanije.gif|thumb|300px| [[Hrvatske županije]]]] # [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] # [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] # [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] # [[Karlovačka županija|Karlovačka]] # [[Varaždinska županija|Varaždinska]] # [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] # [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] # [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] # [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] # [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravska]] # [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] # [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavska]] # [[Zadarska županija|Zadarska]] # [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] # [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] # [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemska]] # [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] # [[Istarska županija|Istarska]] # [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] # [[Međimurska županija|Međimurska]] # [[Zagreb|Grad Zagreb]] Vidi još: * [[Popis gradova u Hrvatskoj]] * [[Popis gradova u Hrvatskoj po županijama]] * [[Popis općina u Hrvatskoj]] == Gospodarstvo == [[Datoteka:Croatia Export Treemap.jpg|thumb|Izvoz Hrvatske po industrijskim granama 2011 godine]] ''Glavni članak: [[Gospodarstvo Hrvatske]]'' Gospodarstvo se zasniva na lakoj [[industrija|industriji]], kao i [[tercijarni sektor|sektoru usluga]]. [[Turizam]] je značajan izvor prihoda. Stanje hrvatskog gospodarstva je tipično za zemlje u tranziciji iz komunizma na području bišve Jugoslavije. Privatizacija i preustroj u svim područjima doveli su do zatvaranja mnogih gospodarskih subjekata što je dovelo do porasta nezaposlenosti. Gotovo dva desetljeća nakon pada komunizma Hrvatska nije dostigla veličinu industrijske proizvodnje kakvu je imala 1989. godine, a potrošnja električne energije je na razini 1988. godine <ref>Božo Udovičić bivši ministar energetike i član HAZU za Novi List. 17. svibnja 2010. str 7. tekst Energetskom sektoru šest milijardi eura investicije</ref>. Slični gospodarski poražavajući podaci vrede i kada se uzme u obzir broj zaposlenih. Po njemu u Hrvatskoj je 1988. godine radilo 2.032.016 osoba <ref>Banka svibanj 2010, str 17</ref>, a u prosincu/decembru 2009. godine samo 1,52 milijuna <ref>{{Cite web |title=Broj zaposlenih u 2009. smanjen 4,9 % |url=http://www.seebiz.eu/hr/makroekonomija/hrvatska/broj-zaposlenih-u-2009.-smanjen-4,9-%25,73648.html |access-date=2010-06-03 |archivedate=2016-03-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160313213806/http://www.seebiz.eu/hr/makroekonomija/hrvatska/broj-zaposlenih-u-2009.-smanjen-4,9-%25,73648.html/ |deadurl=yes }}</ref> to jest 500.000 manje, dok se energetska potrošnja Hrvatske tek 2008. godine vratila na onu iz 1987. godine,a industrijska potrošnja energije se vratila te iste godine na onu iz 1968.<ref>Glas Istre:Uništavanjem industrije protiv zatopljenja 29. 3.2011. str. 18</ref> Prema ambasadi [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]] u Zagrebu, razlozi za opći pad životnog standarda stanovnika Hrvatske od doba samostalnosti jesu [[Rat u Hrvatskoj|rat 1991–1995]], [[globalizacija]] i loša ekonomska politika.<ref>{{Cite web |title=wikileaks:SAD ambasada 13. 3.2006. |url=http://wikileaks.org/cable/2006/03/06ZAGREB336.html |access-date=2011-09-07 |archive-date=2014-07-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140703150328/http://wikileaks.org/cable/2006/03/06ZAGREB336.html |dead-url=yes }}</ref> U zadnjoj godini postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] to jest 1991., Hrvatska je bila dužna 3. 3. milijarde eura, a 2009. godine ona je dužna 44.6 milijarde eura <ref>izvori:Nacionalne statistike, Bloomberg, MMF, Svjetska banka prenio Novi List 11. 5. 2010 na 1 str. poslovnog dodatka</ref>,a dodatnu težinu na ove statističke podatke daruje Gini index koji je registrirao 50 postotno povećanje socijalne nejednakosti između 1988 i 2008 godine to jest razlike između onih koji imaju i onih koji nemaju pošto je taj index "skočio" s 22.78 bodova 1988 godine na 33.65 bodova 2008. godine.<ref>[http://www.indexmundi.com/facts/croatia/gini-index Croatia Gini index]</ref> == Promet == [[Datoteka:Croatia.a320.arp.750pix.jpg|thumb|left|thumb|220px|[[Airbus A320|Airbus]] [[Croatia Airlines]]a ]] Hrvatska ima vrlo razvijenu mrežu [[Hrvatske autoceste|autocesta]]. Značajni infrastrukturni projekti na gradnji autocesta započeli su [[2000]]. godine kada započinje intenzivna gradnja i povezivanje Hrvatske. U Hrvatskoj ukupno ima preko 1400 kilometara autocesta koje povezuju [[Zagreb]] s drugim većim gradovima. Sredinom [[2005]]. je u promet puštena [[autocesta A1]] koja povezuje dva najveća grada [[Zagreb]] i [[Split]]. [[Autocesta A2]] ide od [[Slovenija|slovenske]] granice prema Zagrebu. [[Autocesta A3]] prolazi Panonskom Hrvatskom od [[Bregana|Bregane]] do [[Lipovac|Lipovca]]. [[Autocesta A4|A4]] ide od [[Goričan]]a na [[mađarska|mađarskoj]] granici prema [[Zagreb]]u. [[Autocesta A5]], ''Slavonika'' povezuje [[Slavonija|Slavoniju]], tj. [[Osijek]] i [[Baranja|Baranju]] sa [[Zagreb]]om i [[Jadran]]om. [[Autocesta A6]] povezuje [[Zagreb]] i [[Rijeka|Rijeku]]. [[Autocesta A8|Autoceste A8]] i [[Autocesta A9|A9]] čine [[Istarski ipsilon]]. [[Datoteka:Trtar.jpg|thumb|220px|[[Autocesta A1]] povezuje [[Split]] i [[Zagreb]]]] [[Rijeka]] je najveća luka na Jadranu s više od 13 milijuna tona tereta u [[2007]]. godini. Hrvatska ima sedam zračnih luka za međunarodni promet u [[Zračna luka Zagreb|Zagrebu]], [[Zračna luka Zadar|Zadaru]], [[Zračna luka Split|Splitu]], [[Zračna luka Dubrovnik|Dubrovniku]], [[Zračna luka Rijeka|Rijeci]], [[Zračna luka Osijek|Osijeku]] i [[Zračna luka Pula|Puli]]. [[Croatia Airlines]] je nacionalni zrakoplovni prijevoznik. [[Jadrolinija]] je najveći i nacionalni brodarski prijevoznik. Hrvatska ima vrlo razvijen sustav [[željeznica]] ali zbog političkih razloga u prošlosti neki dijelovi Hrvatske nisu povezani, poput [[Istra|Istre]] i [[Dubrovnik]]a. [[Hrvatske željeznice]] su državna željeznička tvrtka. U Hrvatskoj je u [[2008]]. godini registrirano 88.217 novih [[automobil]]a što je najveći broj u povijesti i predtavlja povećanje od 6,7% u odnosu na godinu lani. Najprodavanija marka je [[Opel]], slijede [[Renault]], [[Volkswagen]], [[Peugeot]] i [[Škoda]].<ref>http://www.dnevnohr.com/Auto/moto/Rekordna-prodaja-automobila-u-Hrvatskoj.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111102204024/http://www.dnevnohr.com/Auto/moto/Rekordna-prodaja-automobila-u-Hrvatskoj.html |date=2011-11-02 }} 'Rekordna prodaja automobila u Hrvatskoj'</ref> U prva dva mjeseca [[2009]]. godine u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje u Hrvatskoj registrirano 40,9% manje novih automobila kao posljedica svjetske gospodarske krize.<ref>http://www.monitor.hr/clanci/hrvatska-i-u-veljaci-pad-prodaje-automobila-za-39-posto/1173/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090307155853/http://www.monitor.hr/clanci/hrvatska-i-u-veljaci-pad-prodaje-automobila-za-39-posto/1173/ |date=2009-03-07 }} 'Hrvatska: i u veljači pad prodaje automobila za 39%'</ref> U Hrvatskoj na 1000 stanovnika dolazi 300 automobila.<ref>http://www.privredni.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=1364&Itemid=2 'Lukoil predložio Ini suradnju u proizvodnji ekološkog goriva '</ref> == Komunikacije == Hrvatska se po upotrebi [[informatika|informatičke]] i [[komunikacije|komunikacijske]] [[tehnologija|tehnologije]] nalazi na 49. mjestu od ukupno 134 zemlje obuhvaćene u istraživanju [[Svjetski ekonomski forum|Svjetskog ekonomskog foruma]].<ref>http://www.jutarnji.hr/novac/vijesti/clanak/art-2009,3,26,IT_zemlje_49,157362.jl{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} 'Hrvatska i dalje među top 50 IT zemalja'</ref> Svaki treći Hrvat koristi [[kompjuter|računalo]] svaki dan, a domaće tržište tehnologija i telekomunikacija je godišnje vrijedno milijardu dolara.<ref>http://www.jutarnji.hr/novac/bizzbuzz/clanak/art-2009,3,27,ict_konkurentnost,157424.jl {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090330055350/http://www.jutarnji.hr/novac/bizzbuzz/clanak/art-2009,3,27,ict_konkurentnost,157424.jl |date=2009-03-30 }} 'Svaki treći Hrvat koristi računalo svaki dan'</ref> Oko 37% hrvatskih kućanstava posjeduje osobno računalo.<ref>http://www.tportal.hr/biznis/novaciulaganje/27603/potrosnja-kucanstava-4c3-tisuce-kuna-veca-od-raspolozivih-sredstava.html 'Hrvati troše 4.300 kune više nego što zarade'</ref> U [[2008]]. godini 47% stanovnika starijih od petnaest godina koristi [[internet]] što je porast od 8% u odnosu na [[2007]]. godinu. Ukupan broj korisnika je 2,24 milijuna. Od toga broja 56% koristi internet svaki dan.<ref>http://www.net.hr/tehnoklik/page/2009/02/11/0247006.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120309112507/http://www.net.hr/tehnoklik/page/2009/02/11/0247006.html |date=2012-03-09 }} 'U Hrvatskoj 47% korisnika interneta'</ref> Broj [[Širokopojasni internet|širokopojasnih priključaka]] [[internet]]u iznosi 722.110 čime je dostignuta razina gustoće širokopojasnih priključaka internetu od 16,28%.<ref>http://limun.hr/main.aspx?id=473639 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110723053535/http://limun.hr/main.aspx?id=473639 |date=2011-07-23 }} 'Širokopojasni internet u 2009. godini'</ref> Uslugu [[internet]] [[banka]]rstva u u prvom kvartalu [[2009]]. koristilo je 597.866 građana te 155.721 poslovnih subjekata, što je povećanje od 32,06% korištenja od strane građana, odnosno 15,32% od strane poslovnih subjekata u odnosu na godinu lani.<ref>http://beta.vecernji.hr/vijesti/vise-pola-milijuna-hrvata-koristi-internet-bankarstvo-clanak-2072{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} 'Više od pola milijuna Hrvata koristi internet bankarstvo'</ref> Stopa softverskog piratstva na osobnim računalima trenutno iznosi 54%.<ref>http://www.jutarnji.hr/novac/vijesti/clanak/art-2009,5,12,ilegalni_softver,162938.jl{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} 'Piratstvo u Hrvatskoj stagnira '</ref> Oko 79% hrvatskih građana posjeduje [[mobilni telefon]], a 12% građana ima više od jednog mobitela.<ref>http://www.mobil.hr/novosti/one.php?sid=3229 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090218022906/http://www.mobil.hr/novosti/one.php?sid=3229 |date=2009-02-18 }} 'Hrvatska ne vodi po broju mobitela, ali zato vodi po broju poslanih poruka'</ref> Vodeći pružatelji usluga mobilne telefonije su [[HT|T-Mobile Hrvatska]], [[Vipnet|Vip]] i [[Tele2]]. U pokretnim mrežama krajem prošle godine tri komercijalna operatera imala su ukupno više od 5,87 milijuna korisnika, čime je dostignuta penetracija od 132,55%. Devet komercijalnih operatera [[telefon|nepokretne mreže]] krajem [[2008]]. imalo je nešto više od 1,85 milijuna korisnika, čime je gustoća od 41,73% neznatno 'pala' u odnosu na [[2007]]. godinu.<ref name="seebiz.eu">http://seebiz.eu/hr/tvrtke/telekomunikacije/trziste-elektronickih-komunikacija-u-2008.-vrijedno-15-milijardi-kuna,40824.html{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} 'Tržište elektroničkih komunikacija u 2008. vrijedno 15 milijardi kuna'</ref> Tržište [[Telekomunikacija|elektroničkih]] komunikacija u [[2008]]. godini je vrijedilo 15 milijardi kuna, od toga je najveći dio ili oko 8,5 miljardi kuna ostvaren u pokretnim mrežama, dok je prihod u nepokretnim mrežama bio nešto malo viši od 5 milijardi kuna. Prihod od prijenosa podataka premašio je milijardu kuna, dok se ostatak ukupnog prihoda odnosi na najam vodova i kabelsku televiziju. Od ukupnog prihoda od nepokretnih mreža 83,01% je ostvario [[HT|T-HT]], dok se oko 17% tog prihoda odnosi na nove operatere.<ref name="seebiz.eu"/> == Stanovništvo == [[Datoteka:Croatia ethnicities 2021.svg|mini|300x300piksel|Stanovništvo Hrvatske po narodnostima 2021.]] {{Glavni|Stanovništvo Hrvatske|Lista gradova u Hrvatskoj}} U Hrvatskoj je prema popisu stanovništva iz [[2011]].<ref>{{cite web |url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_03/H01_01_03.html |title=Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. |publisher=Državni zavod za statistiku RH |access-date=2013-04-16 |archive-date=2021-01-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210109060027/https://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_03/H01_01_03.html }}</ref> živjelo 4.284.889 stanovnika od čega 2.218.554 [[Žena|žene]] i 2.066.335 [[muškarac]]a. Prosječna starost stanovništva bila je 41,7 godina, 43,4 godine za žene i 39,9 za muškarce. Očekivano trajanje života je [[2006]]. bilo 79,3 za žene i 72,5 za muškarce. [[Demografska tranzicija]] je završena: prirodni prirast je negativan. Očekivani životni vijek je oko 75 godina, a pismenost je 98,5%. Službeni jezik je [[hrvatski jezik|hrvatski]], koji pripada među [[slavenski jezici|slavenske jezike]] i koristi [[latinica|latinično pismo]]. Od 1996. godine Hrvatska bilježi pozitivan migracijski saldo to jest ima veći broj osoba koje se doseljavaju nego što ju napuštaju. Tako se [[2005]]. godine u Hrvatsku doselilo 14.230 osoba dok se odselilo 6.012. Većina doseljenih su došli iz susjedne Bosne i Hercegovine dok je većina onih koji su napustili Hrvatsku otišla u Srbiju i Crnu Goru.<ref>http://www.index.hr/vijesti/clanak/u-hrvatsku-se-prosle-godine-doselilo-najvise-ljudi-iz-bih-a-njih-najvise-odselilo-se-u-sicg/320887.aspx U Hrvatsku se prošle godine najviše doselilo ljudi iz BiH, a njih najviše odselilo se u SiCG</ref> Veliku većinu stanovništva Hrvatske čine [[Hrvati]] (90,4%). Glavna nacionalna manjina su [[Srbi]] (4,4%), dok od ostalih dvadesetak nacionalnih manjina svaka čini manje od 0,5% stanovništva.<ref>{{cite web |url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_05/H01_01_05.html |title=Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. |publisher=Državni zavod za statistiku RH |access-date=2013-04-16 |archive-date=2013-01-07 |archive-url=https://archive.today/20130107165726/http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_05/H01_01_05.html }}</ref> Ukupno rođene [[dete|djece]] u Hrvatskoj [[2009]]. godine je bilo 44.577, dok je umrlih bilo 52.414, što čini negativan prirodni priraštaj od 7.837 osoba. Stopa nataliteta u 2009. iznosila je 10,1 dok je stopa mortaliteta iznosila 11,8.<ref>{{cite web |url=http://www.vecernji.hr/vijesti/vise-rodenih-nego-umrlih-samo-tri-zupanije-gradu-zagrebu-clanak-169741 |title=Više rođenih nego umrlih samo u tri županije i Gradu Zagrebu |publisher=Večernji.hr |date = 20. 07. 2010. |accessdate = 20. 07. 2010. }}</ref> Iste godine sklopljeno je 22.382 [[brak]]a dok je bilo 5.076 razvoda.<ref>{{cite web |url=http://www.jutarnji.hr/u-2009--godini-izgubili-smo-jos-8000-stanovnika-/848183/ |title=U 2009. godini izgubili smo još 8000 stanovnika |publisher=Jutarnji.hr |date=20. 07. 2010. |accessdate=20. 07. 2010. |archive-date=2010-07-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100722084124/http://www.jutarnji.hr/u-2009--godini-izgubili-smo-jos-8000-stanovnika-/848183/ |dead-url=yes }}</ref> <div class="barbox tleft" style="border:1px solid silver; font-size:88%; padding:0.4em; width:auto; background: white"> <table style="border-collapse:collapse; width:100%;"> <tr style="background:#ddd"><th colspan="5">Religija u Hrvatskoj<ref>{{cite web|url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/usp_04_HR.htm|title=STANOVNIŠTVO PREMA VJERI, POPISI 2001. I 2011.|publisher=Hrvatski zavod za statistiku|year=2013|accessdate=12. svibnja 2013|archive-date=2020-10-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20201020204929/https://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/usp_04_HR.htm}}</ref></th></tr> <tr style="font-size:88%; height:4px;"> <td style="padding:0 4px;">religija</td> <td style="padding:0 4px; text-align:right;"></td> <td style="width:100px;"> <td style="padding:0 4px; width:5em; text-align:right;">postotak</td> <td style="padding:0 4px; text-align:right;"></td> <tr> <td colspan="2" style="padding-left:0.4em;padding-right:0.4em;min-width:8em">[[katoličanstvo|rimokatoličanstvo]]</td> <td style="width:100px;border-left:solid 1px silver;border-right:solid 1px silver;"><div style="background:DarkGray; width:86.3%; overflow:hidden"> &thinsp;</div></td> <td colspan="2" style="padding-left:0.4em;padding-right:0.4em" align="right">86,3 %</td> </tr> <tr> <td colspan="2" style="padding-left:0.4em;padding-right:0.4em;min-width:8em">[[ateizam]] ili [[agnosticizam]]</td> <td style="width:100px;border-left:solid 1px silver;border-right:solid 1px silver;"><div style="background:MediumAquamarine; width:6.7%; overflow:hidden"> &thinsp;</div></td> <td colspan="2" style="padding-left:0.4em;padding-right:0.4em" align="right">6,7 %</td> </tr> <tr> <td colspan="2" style="padding-left:0.4em;padding-right:0.4em;min-width:8em">[[pravoslavlje]]</td> <td style="width:100px;border-left:solid 1px silver;border-right:solid 1px silver;"><div style="background:Yellow; width:4.4%; overflow:hidden"> &thinsp;</div></td> <td colspan="2" style="padding-left:0.4em;padding-right:0.4em" align="right">4,4 %</td> </tr> <tr> <td colspan="2" style="padding-left:0.4em;padding-right:0.4em;min-width:8em">[[islam]]</td> <td style="width:100px;border-left:solid 1px silver;border-right:solid 1px silver;"><div style="background:Green; width:1.5%; overflow:hidden"> &thinsp;</div></td> <td colspan="2" style="padding-left:0.4em;padding-right:0.4em" align="right">1,5 %</td> </tr> <tr> <td colspan="2" style="padding-left:0.4em;padding-right:0.4em;min-width:8em">[[protestantizam]]</td> <td style="width:100px;border-left:solid 1px silver;border-right:solid 1px silver;"><div style="background:Orange; width:0.3%; overflow:hidden"> &thinsp;</div></td> <td colspan="2" style="padding-left:0.4em;padding-right:0.4em" align="right">0,3 %</td> </tr> <tr> <td colspan="2" style="padding-left:0.4em;padding-right:0.4em;min-width:8em">ostalo i nepoznato</td> <td style="width:100px;border-left:solid 1px silver;border-right:solid 1px silver;"><div style="background:Lavender; width:0.4%; overflow:hidden"> &thinsp;</div></td> <td colspan="2" style="padding-left:0.4em;padding-right:0.4em" align="right">0,4 %</td> </tr> </table> </div> Prema popisu stanovništva iz 2011. godine najzastupljenija vjeroispovijest je [[katoličanstvo|katolička]] (86,28%). Druge zastupljenije vjeroispovijesti su [[pravoslavlje|pravoslavna]] (4,44%) i [[muslimani|islamska]] (1,47%), dok sve ostale vjeroispovijesti zajedno čine manje od 1% stanovništva<ref>{{cite web |url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_10/h01_01_10_RH.html |title=Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. |publisher=Državni zavod za statistiku RH |access-date=2013-04-16 |archive-date=2013-07-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130716185044/http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_10/h01_01_10_RH.html }}</ref>. === Najveći gradovi === {{main|Spisak gradova u Hrvatskoj}} {{Najveći gradovi u Hrvatskoj}} == Jezici == Na području Hrvatske '''7''' je priznatih individualnih jezika (bez imigrantskih), od kojih su dva službena '''[[hrvatski jezik|hrvatski]]''' (3.980.000; 2001. popis) i na području Istre '''[[italijanski jezik|talijanski]]''' (19.600; popis 2001.)). Ostalih pet su [[bosanski jezik|bošnjački]] 20.800 (popis 2001.), [[istriotski]] 1000 (2000. T. Salminen), [[istrorumunjski jezik|istrorumunjski]] 560 (1994.), [[venecijanski jezik|venecijanski]] 50.000 (1994. T. Salminen) i [[hrvatski znakovni jezik]]. Imigrantski jezici su: [[bugarski jezik|bugarski]], [[češki jezik|češki]], [[mađarski jezik|mađarski]], [[makedonski jezik|makedonski]], [[poljski jezik|poljski]], [[rumunski jezik|rumunjski]], [[ruski jezik|ruski]], [[rusinski]], [[srpski jezik|srpski]], [[sinte romski]], [[slovački jezik|slovački]], [[slovenski jezik|slovenski]], [[njemački standardni jezik|standardni njemački]], [[Toskijski jezik|toskijski albanski]] i [[ukrajinski jezik|ukrajinski]]<ref>[http://www.ethnologue.com/show_country.asp?name=HR Languages of Croatia (16th)]</ref>. == Obrazovanje == [[Datoteka:Splitska Opća gimnazija (Stara realka).JPG|left|thumb|200px|Zgrada Opće gimnazije u [[Split]]u]] U Hrvatskoj je [[2008]]. godine radilo 645 [[Dječji vrtić|dječjih vrtića]] koji su ostvarivali programe predškolskog [[odgoj]]a i [[Obrazovanje|naobrazbe]]. Udio privatnih vrtića je 33,9%, dok ostatak čine vrtići u [[grad]]skom, [[opština|općinskom]] i [[županija|županijskom]] vlasništvu. Ukupan broj [[dete|djece]] koja su obuhvaćena nekim programom je 149.300 ili 56,6% djece u dobi od šest mjseci do šest godina. U privatnim vrtićima je smješteno 12,9% djece. Djeca s teškoćama u razvoju čine 3,6% vrtićke populacije dok je udio darovite djece 1,1%. Na 18 djece dolazi jedan odgojitelj, ako ubrajamo i kraće programe, a na 11 djece dolazi jedan odgojitelj u cjelodnevnom programu.<ref>http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2195 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120517154447/http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2195 |date=2012-05-17 }} 'Predškolski odgoj i naobrazba u Republici Hrvatskoj'</ref> Broj [[osnovna škola|osnovnih škola]] na kraju [[2006]]. godine je 839 koje su u svom sastavu imale 1246 područnih škola. Ukupno je u 2085 škola bilo 384.634 učenika. Učenici obrazovanje započinju sa navršenih sedam godina, a završavaju sa petnaest. Osnovna škola ima osam razreda. U prva četiri djecu obrazuje jedan učitelj. U druga četiri razreda djeca dobivaju učitelja iz svakog predmeta. Odnos broja učitelja i učenika u redovitom obrazovanju bio je 1:13, a obrazovanju za djecu i mladež s teškoćama u razvoju 1:2,9. Udio žena u učiteljskom populacije je 78,9%. U 2057 škola nastava se izvodila samo na jednom jeziku, od čega u 2015 na [[hrvatski jezik|hrvatskom]], u 19 na [[srpski jezik|srpskome]], u 11 na [[italijanski jezik|talijanskome]], u sedam na [[češki jezik|češkome]], u pet na [[mađarski jezik|mađarskome]]. Osim na hrvatskom jeziku 28 škola nastavu izvodi na jezicima [[Nacionalna manjina|nacionalnih manjina]]. Prvi put u školske klupe sjelo je 43.286 prvašića što je gotovo 3% manje prvašića nego lani.<ref>http://www.poslovni.hr/67685.aspx {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090415073002/http://www.poslovni.hr/67685.aspx |date=2009-04-15 }} 'U Hrvatskoj 2085 osnovnih škola'</ref> U hrvatskim [[Srednja škola|srednjim školama]] obrazovanje traje tri ili četri godine. Srednje se škole dijele na [[gimnazija|gimnazije]], strukovne škole i [[umetnost|umjetničke]] škole. U prve razrede srednjih škola [[2007]]. godine su upisana 51.384 učenika. Od toga se u gimnazije upisalo 12.635 učenika, u umjetničke škole 1509, u četverogodišnje škole 21.784, u trogodišnje škole 14.938, u programe niže stručne spreme 52 te u škole s posebnim i prilagođenim programima 466 učenika. Iste godine u četvrti razred upisano je 33.416 učenika.<ref>http://www.javno.com/hr-hrvatska/u-srednje-skole-upisana-oko-51-tisuca-ucenika_112572 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090605222007/http://www.javno.com/hr-hrvatska/u-srednje-skole-upisana-oko-51-tisuca-ucenika_112572 |date=2009-06-05 }} 'U srednje škole upisana oko 51 tisuća učenika'</ref> [[Datoteka:Pravni fakultet Zg 0707.JPG|thumb|180px|Zgrada rektorata [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilista u Zagrebu]]]] Nakon srednjoškolskog daljnje obrazovanje je dostupno na [[Visoko učilište|veleučilištima]] i [[univerzitet|sveučilištima]]. Hrvatska ima sedam sveučilišta: [[Sveučilište u Zagrebu]], [[Sveučilište u Rijeci]], [[Sveučilište u Splitu]], [[Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku|Sveučilište u Osijeku]], [[Sveučilište u Zadru]], [[Sveučilište u Dubrovniku]] i [[Sveučilište Jurja Dobrile u Puli|Sveučilište u Puli]]. Sveučilište u Zadru je najstarije hrvatsko sveučilište osnovano [[1396]]. godine, dok je najstarije sveučilište s neprekinutim djelovanjem u Jugoistočnoj Europi Sveučilište u Zagrebu osnovano [[1669]]. godine. U Hrvatskoj djeluje i dvanaest javnih i dva privatna veleučilišta. Djeluje i devetnaest [[Visoka škola|visokih škola]], od kojih je sedamnaest privatnih. Od uvođenja [[Bolonjska deklaracija|Bolonjskog procesa]] [[2003]]. godine, u pravilu nakon tri godine studija se stječe titula prvostupnika, nakon daljnje dvije godine postaje se magistar, a poslijediplomskim studijem od tri godine stječe se titula doktora. Prema popisu stanovništva iz [[2001]]. godine fakultetski obrazovane osobe čine 7,82% stanovništva. U taj broj uključeni su i magistri i doktori znanosti. Građani s višom školom čine 4,08%. Oko 40% građana je samo sa završenom osnovnom, nezavršenom osnovnom ili bez ikakve škole, a od 47% građana sa srednjom školom tri petine njih završilo trogodišnju strukovnu školu.<ref>http://www.monitor.hr/clanci/obrazovna-struktura-hrvata-prema-posljednjem-popisu-stanovnistva-hrvatska-moze-u-svijet-ne-s-jeftinom-nego-s-obrazovanom-radnom-snagom/17803/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091113122209/http://www.monitor.hr/clanci/obrazovna-struktura-hrvata-prema-posljednjem-popisu-stanovnistva-hrvatska-moze-u-svijet-ne-s-jeftinom-nego-s-obrazovanom-radnom-snagom/17803 |date=2009-11-13 }} 'Obrazovna struktura Hrvata prema posljednjem popisu stanovništva'</ref> U dobi između 25 i 64 godine broj osoba s fakultetskom diplomom iznosi 18%.<ref>http://hap.bloger.hr/post/koliko-ima-zapravo-visokoobrazovanih-u-hrvatskoj/1067432.aspx {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110522015947/http://hap.bloger.hr/post/koliko-ima-zapravo-visokoobrazovanih-u-hrvatskoj/1067432.aspx |date=2011-05-22 }} 'Koliko ima zapravo visokoobrazovanih u Hrvatskoj?'</ref> Na visokim učilištima [[2006]]. diplomiralo je 19.566 studenata, što je za 7,4% više nego [[2005]]. godine. Od ukupog broja diplomiranih 64% su redoviti studenti, a udio žena je 59,3%.<ref>http://www.javno.com/hr-hrvatska/lani-je-diplomiralo-19-566-studenata_58782 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211208215033/http://www.javno.com/hr-hrvatska/lani-je-diplomiralo-19-566-studenata_58782 |date=2021-12-08 }} 'Lani je diplomiralo 19.566 studenata '</ref> U Hrvatskoj trenutačno studira oko 170.000 studenata.<ref>http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/21394/Default.aspx 'Hrvatska po rastu broja studenata prva u Europi'</ref> == Zdravstvo == [[Datoteka:KBC Rebro aerial.jpg|left|thumb|300px|[[KBC Zagreb]] lokacija na Rebru, najveća zdravstvena ustanova u Hrvatskoj]] U Hrvatskoj postoji 69 [[bolnica|bolničkih]] ustanova i lječilišta i to 3 [[Klinički bolnički centar|klinička bolnička centra]], 4 [[klinička bolnica|kliničke bolnice]] i 7 [[klinika]], 22 [[Opća bolnica|opće bolnice]], 27 [[Specijalna bolnica|specijalnih bolnica]], 2 [[Lječilište|lječilišta]] i 3 privatne bolnice.<ref>http://www.mzss.hr/hr/adresar_ustanova 'Adresar ustanova '</ref> Osim toga u manjim je mjestima radilo još 9 općih stacionara i 6 izvanbolničkih rodilišta. Broj se bolničkih kreveta u razdoblju od [[1990]]. do [[2000]]. smanjio za oko 24%. U [[2004]]. je bilo 24.549 bolničkih kreveta. U bolnicama se iste godine liječilo 726.320 osoba.<ref>http://www.hcjz.hr/clanak.php?id=12711& {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110721100242/http://www.hcjz.hr/clanak.php?id=12711& |date=2011-07-21 }} 'Rad bolnica u Hrvatskoj'</ref> Hrvatska je s 276 [[ljekar|liječnika]] na 100.000 stanovnika ispod prosjeka tranzicijskih zemalja i zemalja [[Evropska unija|Europske unije]]. Manjak liječnika bi za Hrvatsku mogao biti dugoročan problem, na što upozorava sve manji interes mladih za studij [[medicina|medicine]], jer se [[1990]]. godine za jedno upisno mjesto natjecalo sedam, a danas svega 2,2 kandidata. To prati i negativna selekcija, odnosno niže prosječne upisne ocjene. U hrvatskim bolnicama radi oko 7000 liječnika, a samo u četiri osnovne grane medicine, [[Interna medicina|internoj]], [[Kirurgija|kirurgiji]], [[Ginekologija|ginekologiji]] i [[Pedijatrija|pedijatriji]], nedostaje 925 specijalista.<ref>http://www.javno.com/hr-hrvatska/u-hrvatskoj-nedostaje-lijecnika_132381 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090511131819/http://www.javno.com/hr-hrvatska/u-hrvatskoj-nedostaje-lijecnika_132381 |date=2009-05-11 }} 'U Hrvatskoj nedostaje liječnika'</ref> U Hrvatskoj ima ukupno 16.956 liječnika, od kojih 12.149 radi u zdravstvenim ustanovama, a 3992 liječnika radi u [[farmacija|farmaciji]] i drugim djelatnostima.<ref>http://www.glas-slavonije.hr/vijest.asp?rub=1&ID_VIJESTI=104991 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110522022331/http://www.glas-slavonije.hr/vijest.asp?rub=1&ID_VIJESTI=104991 |date=2011-05-22 }} 'Hrvatska liječnike specijalizira za EU'</ref> Prema podacima [[HZZO]]-a visoki [[krvni pritisak|krvni tlak]], [[dijabetes]], zloćudne bolesti, [[osteoporoza]], metabolički sindrom, povišene masnoće u krvi i bolesti organa za kretanje najčešći su razlozi zbog kojih hrvatski građani traže [[ljekar|liječničku]] pomoć. Svaki zaposleni u prosjeku godišnje koristi desetak dana bolovanja. U [[2008]]. godini umrlo je 52.367 osoba, i to nešto više muškaraca nego žena. Od toga broja, 26.506 osoba umrlo je od bolesti [[srce|srca]] i [[krvni sudovi|krvnih žila]], a njih 12.853 od [[Rak (bolest)|raka]]. Ostali češći uzroci smrti su ozljede i trovanja, bolesti dišnih putova te probavnih organa. Danas rođeno dijete u Hrvatskoj ima velike šanse doživjeti 79 godina ako je [[žena]] i 72 ako je [[muškarac]].<ref>http://www.jutarnji.hr/vijesti/clanak/art-2009,4,6,,158706.jl {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090409085722/http://www.jutarnji.hr/vijesti/clanak/art-2009,4,6,,158706.jl |date=2009-04-09 }} 'Živimo čak četiri godine manje nego Austrijanci'</ref> U Hrvatskoj ima više od 185.000 darivatelja krvi što znači da na 100 stanovnika dolaze četiri darivatelja.<ref>{{Cite web |title='Milinović: Nije bilo fizičkog sukoba između mene i ministra Šukera' |url=http://www.vecernji.hr/newsroom/news/croatia/3272699/index.do |access-date=2010-10-15 |archive-date=2009-04-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090410072548/http://www.vecernji.hr/newsroom/news/croatia/3272699/index.do |dead-url=yes }}</ref> U Hrvatskoj je od [[1983]]. do [[2007]]. obavljeno 736.196 [[abortus|pobačaja]].<ref>http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/29754/Od-1983-u-Hrvatskoj-je-izvrseno-736-196-pobacaja.html 'Od 1983. u Hrvatskoj je izvršeno 736.196 pobačaja'</ref> == Kultura == {{glavni|Kultura Hrvatske}} Hrvatska se [[kultura]] zasniva na dugoj, burnoj i raznolikoj [[historija|povijesti]] iz koje su očuvani mnogi spomenici, [[umetnost|umjetnička]] i [[nauka|znanstvena]] djela. Hrvatska ima sedam spomenika [[svetska baština|svjetske baštine]] i osam [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode|nacionalnih parkova]]. [[Kravata]], popularan odjevni predmet, potječe upravo iz Hrvatske. Hrvatska je svjetskoj baštini dala mnoge velikane: od [[Hrvatska književnost|književnika]], [[:Kategorija:Hrvatski glazbenici|glazbenika]], [[:Kategorija:Hrvatski likovni umjetnici|slikara, kipara, arhitekata]], [[:Kategorija:Hrvatski znanstvenici|znanstvenika]], [[:Kategorija:Hrvatski filozofi|filozofa]] i [[:Kategorija:Hrvatski ratnici|ratnika]]. Kao najvažniji mogu se spomenuti tri dobitnika [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]]: [[Ivo Andrić]] za [[književnost]], [[Vladimir Prelog]] i [[Lavoslav Ružička]] za [[kemija|kemiju]]. === Književnost === [[Datoteka:Missale Romanum Glagolitice.jpg|thumb|left|thumb|150px|[[Misal po zakonu rimskog dvora]]]] Počeci Hrvatske pismenosti sežu u [[srednji vijek]]. [[Hrvati]] pišu na [[glagoljica|glagoljici]], [[bosančica|bosančici]] i [[latinica|latinici]]. Simbol početka hrvatske književnosti je [[Bašćanska ploča]]. [[Ljetopis popa Dukljanina]] najstariji je hrvatski ljetopis. Važan je i glagoljički [[Zapis popa Martinca]]. U [[14. vijek|XIV. stoljeću]] razvija se i lirsko [[poezija|pjesništvo]] većinom vjerskog karaktera. Nositelji književnog života su većinom [[Svećenik|svećenici]] i [[Glagoljica|glagoljaši]]. Najstarija je [[božić]]na pjesma ''U se vrime godišća'' prevedena s [[latinski jezik|latinskog]]. Jedan od najstarijih zapisa na latinici je pobožna [[Šibenska molitva]] nastala oko [[1347]]. godine. [[Hrvojev misal]] je najljepši i najbogatije ilustrirani [[glagoljica|glagoljski]] rukopis hrvatskoga [[Srednji vijek|srednjovjekovlja]]. [[Misal]] po zakonu rimskog dvora tiskan [[1483]]. je hrvatski [[Inkunabula|prvotisak]]. [[Humanizam]] se najjače očitovao u priobalnim gradovima. Najvažniji hrvatski humanisti su [[Janus Pannonius|Ivan Česmički]], [[Juraj Šižgorić]], [[Antun Vrančić]] i [[Ilija Crijević]]. Bogatstvo hrvatske renesansne književnosti može se uočiti po brojnosti i raznolikosti književnih oblika. [[Marko Marulić]] se naziva ''ocem hrvatske književnosti'' s najvažnijim djelima [[Judita]] na [[hrvatski jezik|hrvatskom]] i Davidijada na [[latinski jezik|latinskom jeziku]]. [[Petar Hektorović]] piše putopisni spjev Ribanje i ribarsko prigovaranje, a [[Petar Zoranić]] prvi hrvatski roman Planine. Najznačajniji pjesnici su [[Šiško Menčetić]], [[Džore Držić]], [[Mavro Vetranović]], [[Brne Karnarutić]] i [[Hanibal Lucić]] s pjesmom. Najvažniji renesansni komediograf je [[Marin Držić]], a najpoznatije komedije su mu Dundo Maroje, Novela od Stanca i Skup. U [[barok]]u uvjetovano tuskim osvajanjima i rascjepkanošću zemlje djeluju četiri regionalna književna kruga. Glavni i najplodonosniji je onaj iz [[Dubrovnik]]a. Najvažniji predstavnik je [[Ivan Gundulić]] s djelima Suze sina razmetnog, Dubravka i Osman. Ostali predstavnici su [[Ivan Bunić Vučić]], [[Junije Palmotić]] i [[Ignjat Đurđević]]. Slijedi dalmatinski kjiževni krug te književnost Banske Hrvatske i Slavonije. [[Nikola Zrinski]], [[Fran Krsto Frankopan]], [[Katarina Zrinska]], [[Juraj Habdelić]] i [[Antun Kanižlić]] najvažniji su predstavnici. Hrvatskom književnosti [[18. vijek|18. stoljeća]] dominira [[barok]], [[Prosvjetiteljstvo u hrvatskoj književnosti|prosvjetiteljstvo]] i [[klasicizam]], a javljaju se i neke značajke [[Romantizam|predromantizma]]. Iznimno veliku popularnost postiže ''Razgovor ugodni naroda slovinskog'' [[Andrija Kačić Miošić|Andrije Kačića Miošića]]. Iz tog razdoblja valja spomenuti [[Matija Petar Katančić|Matiju Petra Katančića]], [[Matija Antun Reljković|Matiju Antuna Reljkovića]] i [[Tituš Brezovački|Tituša Brezovačkog]]. [[Romantizam]] se javlja za vrijeme hrvatskog književnog preporoda koji traje od [[1813]]. do [[1860]]. godine, a karakrerizira ga nacionalno buđenje. [[Ljudevit Gaj]] postaje predvodnikom [[Hrvatski narodni preporod|preporodnih nastojanja]], a ostali predstavnici su [[Pavao Štoos]], [[Stanko Vraz]], [[Dimitrije Demeter|Dimitrija Demeter]], [[Ivan Mažuranić]] i [[Petar Preradović]]. [[Protorealizam]] se još naziva i [[August Šenoa|Šenoinim dobom]] po najvažnijoj osobi tog razdoblja [[August Šenoa|Augustu Šenoi]]. Njegova pojava simbolizira prodor hrvatske umjetnosti riječi u šire čitalačke mase. [[Realizam (književnost)|Hrvatski realizam]] traje od [[1881]]. do [[1890]]., a najvažniji predstavnici su [[Stranka prava|pravaši]] [[Eugen Kumičić]] i [[Ante Kovačić]] te [[Ksaver Šandor Gjalski]], [[Josip Kozarac]], [[Vjenceslav Novak]] i [[Silvije Strahimir Kranjčević]]. [[Modernizam (književnost)|Hrvatska moderna]] traje od [[1892]]. do [[1916]]. Najznačajniji književnici tog razdoblja su [[Antun Gustav Matoš]], [[Ivo Vojnović]], [[Dinko Šimunović]], [[Fran Galović]], [[Dragutin Domjanić]], [[Vladimir Vidrić]], [[Ivan Kozarac]] i [[Vladimir Nazor]]. U Zagrebu se [[1900]]. osniva [[Društvo hrvatskih književnika]]. Najvažniji predstavnici hrvatske književnosti u razdoblju [[1914]]. do [[1929]]. su [[Ivo Andrić]] i [[Antun Branko Šimić]]. Najvažniji književnik [[20. vijek|20. stoljeća]] je [[Miroslav Krleža]]. Predstavnici nove genercije su [[Tin Ujević]], [[Dobriša Cesarić]], [[Dragutin Tadijanović]], [[Ivan Goran Kovačić]]. Najvažniji predstavnici druge moderne su knjiženvici okupljeni oko časopisa [[Krug]] nazvani krugovaši poput [[Slobodan Novak|Slobodana Novaka]], [[Josip Pupačić|Josipa Pupačića]], [[Vlatko Pavletić]] i [[Vlado Gotovac|Vlade Gotovca]], a priklonili su im se i [[Jure Kaštelan]] i [[Vesna Parun]]. U [[postmodernizam|postmoderni]] djeluju [[Ivo Brešan]], [[Ivan Aralica]] i [[Pavao Pavličić]]. U anketi među građanima Hrvatske najpoznatijim hrvatskim pjesnikom proglašen je [[Tin Ujević]], a slijede [[Dobriša Cesarić]], [[Vesna Parun]], [[Dragutin Tadijanović]] i [[Antun Branko Šimić]].<ref>http://www.net.hr/kultura/page/2009/05/05/0104006.html Tin je najpoznatiji pjesnik</ref> === Znanost === Mnogo značajnih [[nauka|znanstvenika]] i izumitelja potječe iz Hrvatske. [[Slavoljub Eduard Penkala]] je izumitelj mehaničke olovke, [[Faust Vrančić]] izumio je padobran, a [[Ivan Vukić|Ivana Lupis-Vukić]] izumitelj je torpeda. [[Ivan Vučetić]] izumitelj je [[Daktiloskopija|daktiloskopije]], sustava [[identifikacija|identifikacije]] pomoću otisaka [[prst]]iju. [[Antun Lučić]] je zaslužan za izum prve [[nafta|naftne bušotine]]. Najznačajniji znanstvenici su [[Ruđer Bošković]], [[Dragutin Gorjanović-Kramberger]], [[Andrija Mohorovičić]] i [[Milutin Milanković]]. [[Ivan Lučić]] se naziva ocem hrvatske [[Historiografija|historiografije]], a ostali važni povjesničari su [[Juraj Rattkay]], [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], [[Franjo Rački]], [[Tadija Smičiklas]], [[Vjekoslav Klaić]] i [[Ferdo Šišić]]. === Umjetnost === Hrvatska je dala značajne kipare poput [[Juraj Dalmatinac|Jurja Dalmatinca]] i [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]], slikare [[Vlaho Bukovac|Vlaha Bukovaca]], [[Ivan Generalić|Ivana Generalića]], [[Julije Klović]]a, [[Edo Murtić|Ede Murtića]] te [[Ivan Rabuzin|Ivana Rabuzina]]. === Kuhinja === === Sport === [[Datoteka:Ivano Balic.jpg|thumb|100px|[[Ivano Balić]]]] [[Datoteka:Blanka Vlašić.jpg|thumb|100px|[[Blanka Vlašić]]]] [[Datoteka:JanicaKostelic.jpg|thumb|100px|Janica Kostelić]] Hrvatska ima mnoge vrhunske [[:Kategorija:Hrvatski sportaši|sportaše]]. Posebno dobre rezultate i veliku popularnost imaju loptački sportovi poput [[fudbal|nogometa]], [[rukomet]]a, [[košarka|košarke]] i [[vaterpolo|vaterpola]]. Najveći uspjesi [[fudbalska ili nogometna reprezentacija Hrvatske|hrvatske nogometne reprezentacije]] postignuti su osvajanjem bronce na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Francuska 1998.|Svjetskom prvenstvu 1998.]] i srebra na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|Svjetskom prvenstvu 2018]]. [[GNK Dinamo Zagreb|NK Dinamo]] je jedini hrvatski klub koji uspio osvojiti neki europski trofej, [[Kup velesajamskih gradova]] [[1967]]. godine, preteču [[UEFA Europska Liga|Kupa UEFA]] i [[UEFA Europska liga|Europske lige]]. Drugi najpopularniji nogometni klub je [[split]]ski [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] koji je od hrvatskih klubova najveći uspjeh postigao u Ligi Prvaka. Tri puta igrao je u četvrtfinalu najelitnijeg klubskog natjecanja na svijetu. Hajduk je također postigao uspjehe zaigravši u polufinalu Kupa UEFA i Kupa pobjednika kupova. [[Rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska rukometna reprezentacija]] je dvostruki olimpijski pobjednik u [[Rukomet na OI 1996.|Atalanti]] i [[Rukomet na OI 2004.|Ateni]]. ''Kauboji'' su bili [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Portugal 2003.|svjetski prvaci]] [[2003]]. godine, a osvojili su i tri svjetska srebra na [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Island 1995.|Islandu]], [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Tunis 2005.|Tunisu]] i [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2009.|Hrvatskoj]]. Tome valja pridodati europsko [[Europsko prvenstvo u rukometu - Norveška 2008.|srebro]] i [[Europsko prvenstvo u rukometu - Portugal 1994.|broncu]]. [[Ivano Balić]] proglašen je najboljim rukometašem svih vremena. [[RK Croatia Osiguranje Zagreb|RK Zagreb]] je dvostruki, a [[Rukometni klub Bjelovar|Bjelovar]] jednostruki prvak Europe u muškoj konkurenciji.Najveći uspjeh ženskoga rukometa je je iz 1996. kada je [[Ženski rukometni klub Podravka Vegeta|Podravka Vegeta]] postala prvakom Europe. [[Košarkaška reprezentacija Hrvatske|Hrvatska košarkaška reprezentacija]] je igrala finale [[Olimpijada 1992.|olimpijskih igara 1992.]] sa [[Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Država|Sjedinjenim Državama]] čija je reprezentacija nazvana [[Dream team]] na [[Košarka na OI 1992.|olimpijskim igrama]] u [[Barcelona|Barceloni]].Hrvatska ima i dvije brončane medalje s [[Eurobasketa]] i jednu svjetsku broncu. [[Dražen Petrović]] se smatra najvećim europskim košarkašem svih vremena koji je [[Evropa|Europljanima]] otvorio put u [[NBA]]. Ostali veliki košarkaši su [[Krešimir Ćosić]], [[Toni Kukoč]], [[Dino Rađa]] i trener [[Mirko Novosel]] član [[Košarkaška Kuća slavnih|Košarkaške Kuće slavnih]]. Hrvatski klubovi su bili pet puta [[Euroliga|prvaci Europe]], [[KK Split|Split]] tri puta, a [[KK Cibona|Cibona]] dva puta. Cibona je dva puta bila pobjednik [[Kup Raymonda Saporte|Kupa pobjednika kupova]]. Split je dva puta osvojio [[Kup Radivoja Koraća]], a Cibona jedan. Treći popularni klub je [[KK Zadar]]. [[Zadar]] je naziva gradom košarke zbog popularnosti sporta u tom gradu i fanatičnošću [[KK Zadar|navijača]]. [[Hrvatska vaterpolska reprezentacija]] je trenutačni Olimpijski Prvak. ''Barakude'' su uz to osvojile i Svjetsko prvenstvo 2007. i Europsko zlato 2010. u [[Zagrebu]] te dva [[Europska vaterpolska prvenstva|europska srebra]].Na svjetskim prvenstvima Hrvatska ima i tri brončane i jednu srebrnu medalju.Hrvatska je također osvojila Svjetsku vaterpolsku ligu 2012. godine i vaterpolski turnir na Mediteranskim igrama 2013.godine. [[HAVK Mladost (vaterpolo)|Mladost]] je sedmerostruki [[Euroliga (vaterpolo)|europski prvak]] te je od [[Europska plivačka federacija|LEN]]-a proglašena ''Najboljim klubom dvadesetog stoljeća''. [[Vaterpolski klub Jug|Jug]] i [[Vaterpolski klub Jadran|Jadran]] su svaki po dva puta bili prvaci. [[Hrvatska ženska odbojkaška reprezentacija]] osvojila je 3 uzastopna Europska srebra od [[1995.]] do [[1999.]] Muška reprezentacija osvojila je 2 srebra na završnici Europske lige. Ženski odbojkaški klubovi Dubrovnik i Mladost bili su prvaci starog kontinenta 2 puta 1991. odnosno 1998.Mladost je također bila viceprvak Europe 2 puta. HAOK Mladost višestruki je prvak Hrvatske. Hrvatska teniska reprezentacija je bila pobjednik [[Davisov kup|Davisova kupa]] [[2005]]. godine. [[Goran Ivanišević]] je osvojio [[Wimbledon]] [[2001]]. godine. Ostali poznati tenisači su [[Ivan Ljubičić]], [[Mario Ančić]] i [[Iva Majoli]]. [[Alpsko skijanje|Skijašica]] [[Janica Kostelić]] je najbolja hrvatska sportašica. Jedina je skijašica koja je osvojila četiri zlatne [[Zimske olimpijske igre|olimpijske medalje]] ukupno i tri zlatne medalje na jednoj Olimpijadi. Ukupno je s četri zlata i dva srebra najuspješnija skijašica u povijesti Olimpijade. Trostruka je pobjednica [[Svjetski kup u alpskom skijanju|Svjetskog skijaškog kupa]] te osvajačica pet svjetskih zlatnih medalja. [[Ivica Kostelić]] postigao je zapažene rezultate. [[Skok u vis|Visašica]] [[Blanka Vlašić]] je najbolja hrvatska [[Atletika|atletičarka]] i aktualna [[svjetsko prvenstvo u atletici|svjetska prvakinja]]. Najbolji plivači su [[Duje Draganja]], [[Sanja Jovanović]] i [[Đurđica Bjedov]]. [[Željko Mavrović]] i [[Mate Parlov]] najbolji su [[boks]]ači. Branko Cikatić i Mirko Filipović su najpoznatiji borci u [[Mješovite borilačke vještine|mješovitim borilačkim vještinama]]. [[Tamara Boroš]] je najbolja [[Stolni tenis|stolnotenisačica]]. == Državni blagdani == {| class=wikitable |+ '''[[Blagdani i spomendani u Hrvatskoj|Državni blagdani u Republici Hrvatskoj]]''' <ref>{{cite web |url=http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2002/2194.htm |title=Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (pročišćeni tekst) |work=Narodne novine 136/2002 |date = 21. 11. 2002. }}</ref> |- bgcolor="#efefef" ! Datum !! Blagdan |- | [[1. 1.|1. siječnja]] || [[Nova godina]] |- | [[6. 1.|6. siječnja]] || [[Biblijski magi|Sveta tri kralja]] |- | ''dan nakon [[Uskrs]]a'' || [[Uskrsni ponedjeljak]] |- | [[1. 5.|1. svibnja]] || [[Međunarodni praznik rada|Praznik rada]] |- | ''60 dana nakon [[Uskrs]]a'' || [[Tijelovo]] |- | [[22. 6.|22. lipnja]] || [[Dan antifašističke borbe]] |- | [[25. 6.|25. lipnja]] || [[Dan državnosti (Hrvatska)|Dan državnosti]] |- | [[5. 8.|5. kolovoza]] || [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti]] |- | [[15. 8.|15. kolovoza]] || [[Velika Gospa]] |- | [[8. 10.|8. listopada]] || [[Dan neovisnosti Hrvatske|Dan neovisnosti]] |- | [[1. 11.|1. studenog]] || [[Svi sveti]] |- | [[25. 12.|25.]] i [[26. 12.|26. prosinca]] || [[Božić|Božićni blagdani]] |} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Croatia}} * [http://www.izhrvatske.com Portal za iseljene Hrvate - Novosti iz Hrvatske - www.IzHrvatske.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090107182046/http://izhrvatske.com/ |date=2009-01-07 }} * [http://www.hr/wwwhr/index.hr.html WWW.HR -Hrvatski Web katalog] * [http://www.horvatia.info Hrvatska Info - Hrvatske forum ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210304214452/http://www.horvatia.info/ |date=2021-03-04 }} * [http://www.hr/hrvatska/index.hr.shtml Hrvatska ukratko] * [http://www.croatiaphotos.org Hrvatski gradovi i turističke destinacije na fotografijama] * [http://www.kroatien.ca Hrvatska.ca - Hrvatske Karte, autoputevi gradovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190929073516/http://www.kroatien.ca/ |date=2019-09-29 }} * [http://enciklopedija.lzmk.hr/index.aspx Besplatna internet enciklopedija Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža] {{Europa}} {{Države EU}} {{Slavenske države}} [[Kategorija:Balkan]] [[Kategorija:Hrvatska| ]] [[Kategorija:Hrvati]] [[Kategorija:Države Evropske unije]] [[Kategorija:Države u Evropi]] ml5kwr8y6hd36x2542lj2e08asjlmej Gro Harlem Brundtland 0 2783 42587438 10130698 2026-05-04T14:09:12Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42587438 wikitext text/x-wiki {{Infobox officeholder |name = Gro Harlem Brundtland |image = Gro Harlem Brundtland1 2007 04 20.jpg |caption = Brundtland govori na kongresu [[Radnička stranka (Norveška)|Radničke stranke]], 2007. |office = [[premijer Norveške]] |monarch = [[Olav V od Norveške|Olav V]]<br />[[Harald V od Norveške|Harald V]] |term_start = 3. novembar 1990 |term_end = 25. oktobar 1996 |predecessor = [[Jan P. Syse|Jan Syse]] |successor = [[Thorbjørn Jagland]] |monarch2 = Olav V |term_start2 = 9. maj 1986 |term_end2 = 16. oktobar 1989 |predecessor2 = [[Kåre Willoch]] |successor2 = [[Jan P. Syse|Jan Syse]] |monarch3 = Olav V |term_start3 = 4. februar 1981 |term_end3 = 14. oktobar 1981 |predecessor3 = [[Odvar Nordli]] |successor3 = [[Kåre Willoch]] |office4 = generalni direktor [[WHO|Svjetske zdravstvene organizacije]] |1blankname4 = {{nowrap|generalni sekretar}} |1namedata4 = [[Kofi Annan]] |term_start4 = 13. maj 1998 |term_end4 = 21. jul 2003 |predecessor4 = [[Hiroshi Nakajima]] |successor4 = [[Lee Jong-Wook]] |birth_date = {{Birth date and age|1939|4|20|df=y}} |birth_place = [[Bærum]], [[Norveška]] |death_date = |death_place = |party = [[Radnička stranka (Norveška)|Radnička stranka]] |spouse = Arne Olav Brundtland |alma_mater = [[Univerzitet u Oslu]]<br />[[Univerzitet Harvard|Harvard University]] |signature = Gro Harlem Brundtland Signature.svg }} '''Gro Harlem Bruntland''', rođena [[20. 4.|20.4.]] [[1939]], je [[norveška]] političarka i lekarka, i internacionalna liderka politike održivog razvoja i javnog zdravlja. Rođena u Berumu i obrazovana za lekarku na univerzitetu u [[Oslo|Oslu]] (1963), magistrirala je u oblasti javnog zdravlja na [[Harvard univerzitet]]u 1965. Bila je norveška ministarka za ekologiju 1976-79, i postala je prva norveška premijerka (februar-oktobar 1981). Njen kabinet bio je međunarodno poznat po tome što je imao 8 ministarki, od ukupno 18 ministara. Bruntlandova je bila na čelu Svetskog komiteta za ekologiju i razvoj (WCED - World Commission on Environment and Development), koji se često navodi kao Bruntland-komisija, razvijajući široki politički koncept održivog razvoja u smeru širokih javnih rasprava koje su se isticale svojom sveobuhvatnošću, a koje su objavljene u raportu "Naša zajednička budućnost" aprila 1987. Bruntland komisija je pokrenula Svetski samit komisije za ekologiju i razvoj (UNCED), pod vođstvom Morisa Stronga koji je bio značajan član Bruntland-komisije. Bruntland je postala norveška premijerka u dva uzastopna navrata: [[9. 5.|9.5.]] [[1986]] - [[16. 10.|16.10.]] [[1989]], i [[3. 11.|3.11.]] [[1990]] - [[25.10]] [[1996]], kada ju je nasledio Torbjorn Jagland. Dala je ostavku na mesto liderke Laburističke partije 1992. Dr. Gro Harlem Bruntland je izabrana za generalnu direktorku Svetske zdravstvene organizacije maja 1998. Na ovoj poziciji, Bruntland je ustanovila dalekosežni pristup javnom zdravlju, ustanovljavajući [http://www.cmhealth.org Komisiju za Makroekonomiju i Zdravlje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050402145811/http://www.cmhealth.org/ |date=2005-04-02 }} - na čelu sa Ѕefrijem Zahsom - prozivajući nasilje glavnim problemom javnog zdravlja. Bruntlandovoj je, [[2003]]. godine, časopis Sajentifik Ameriken (Scientific American) odao priznanje njihovog Razboritog lidera godine, za koordinaciju brzog svetskog odgovora na naglu pojavu [[SARS]] sindroma (Severe acute respiratory syndrome|SARS). Nasledio je 21. jula 2003 Jong Vuk Li. 1994. je nagrađena Karlovom nagradom grada [[Aachen|Ahena]]. {{Commonscat|Gro Harlem Brundtland}} {{Lifetime|1939||Brundtland, Gro Harlem}} [[Kategorija:Premijeri Norveške]] [[Kategorija:Norveški političari]] [[Kategorija:Norveški liječnici]] t31v8tbw0w2bsmmj5xhslqv01mxcr4j Šablon:Kontinent 10 3146 42587994 41002080 2026-05-05T08:45:38Z Edgar Allan Poe 29250 42587994 wikitext text/x-wiki {{Navbox | name = Kontinent | state = {{{state<includeonly>|autocollapse</includeonly>}}} | bodyclass = hlist | title = [[Kontinenti]] | liststyle = border-bottom:#aaa 1px solid; | list1 = <!------------------Kontinenti--------------------> {{Navbox with columns |child |colwidth=14% |colstyle=text-align:center; | col1 = [[File:Africa (orthographic projection).svg|75px|link=Afrika]]<br />[[Afrika]] | col2 = [[File:Antarctica (orthographic projection).svg|75px|link=Antarktik]]<br />[[Antarktik]] | col3 = [[File:Australia-New Guinea (orthographic projection).svg|75px|link=Australija (kontinent)]]<br />[[Australija (kontinent)|Australija]] | col4 = [[File:Asia (orthographic projection).svg|75px|link=Azija]]<br />[[Azija]] | col5 = [[File:Europe orthographic Caucasus Urals boundary.svg|75px|link=Evropa]]<br />[[Evropa]] | col6 = [[File:South America (orthographic projection).svg|75px|link=Južna Amerika]]<br />[[Južna Amerika]] | col7 = [[File:Location North America.svg|75px|link=Sjeverna Amerika]]<br />[[Sjeverna Amerika]] }} | list2 = <!---------------Superkontinenti-----------------> {{Navbox with columns|child |colwidth=25% |colstyle=text-align:center; | col1 = [[File:Afro-Eurasia (orthographic projection) political.svg|75px|link=Afrika-Evroazi]]<br />[[Afrika-Evroazija]] | col2 = [[File:Americas (orthographic projection).svg|75px|link=Amerike]]<br />[[Amerike|Amerika]] | col3 = [[File:Eurasia (orthographic projection).svg|75px|link=Evroazija]]<br />[[Evroazija]] | col4 = [[File:Oceania (orthographic projection).svg|75px|link=Oceanija]]<br />[[Okeanija]] }} | list3 = <!----------Geological supercontinents-----------> <!-------------Historical continents-------------> {{Navbox with columns|child |colstyle=padding-left:1.0em;text-align:center; padding-right:1.0em; | col1width = 38% | col1 = * {{larger|'''Prahistorijski [[superkontinent]]i'''}}<br/>[[Gondvana]] * [[Laurazija]] * [[Pangea]] * [[Panotija]] * [[Rodinija]] * [[Kolumbija (superkontinent)|Kolumbija ]] * [[Kenorlend]] * [[Nena (superkontinent)|Nena]] * [[Sklavijski kraton|Sklavija]] * [[Ur (kontinent)|Ur]] * [[Vaalbara]] | col2width = 62% | col2 = * {{larger|'''Ostali prahistorijski kontinenti'''}}<br/>[[Amazonski kraton|Amazonija]] * [[Arktika]] * [[Atlantika]] * [[Avalonija]] * [[Azijamerika]] * [[Baltika]] * [[Cuyanija]] * [[Čilenija]] * [[Evramerika]] * [[Istočnoantarktički štit|Istočni Antarktik]] * [[Južna Kina (kontinent)|Južna Kina]] * [[Kalaharijski kraton|Kalaharija]] * [[Kazahstanija]] * [[Kimerija (kontinent)|Kimerija]] * [[Kongoanski kraton]] * [[Laurentija]] * [[Pampija]] * [[Sibirija (kontinent)|Sibirija]] * [[Sjevernokineski kraton|Sjeverna Kina]] }} | list4style = border-bottom:0; | list4 = <!-------------Submerged continents--------------> <!----------Possible future continents-----------> <!-------Mythical and hypothesized continents-------> {{Navbox with columns|child |bodyclass=hlist |colwidth=25% |colstyle=padding-left:1.0em;text-align:center;padding-right:1.0em; | col1 = * {{larger|'''[[Potopljeni kontinent]]i'''}}<br/>[[Kerguelenski plato]] * [[Zelandija]] * [[Sahul (kontinent)|Sahul]] * [[Sunda (kopno)|Sunda]] | col2 = * {{larger|'''Mogući budući superkontinenti'''}}<br/>[[Pangaea Proxima]] * [[Amazija (kontinent)|Amazija]] * [[Novopangea]] * [[Aurika (superkontinent)|Aurika]] | col3 = * {{larger|'''[[Lista mitoloških lokacija|Mitski i hipotetski kontinenti]]'''}}<br/>[[Atlantida]] * [[Kumari Kandam]] * [[Lemurija (kontinent)|Lemurija]] * [[Meropis]] * [[Mu (kontinent)|Mu]] * [[Hiperborejci|Hiperboreja]] * [[Terra Australis]] | col4 = * {{larger|'''[[Potkontinent]]i'''}}<br/>[[Arapski poluotok]] * [[Indijski potkontinent]] * [[Madagaskarska ploča|Madagaskar]] }} | below = ''{{hlist |Vidi i [[Šablon:Regije svijeta|Regije svijeta]] |[[Kontinentalni fragment]]}}'' * {{icon|Category}} '''[[:Kategorija:Kontinenti|Kategorija]]''' }}<noinclude> {{documentation}} <!---Please add metadata to the <includeonly> section at the bottom of the /doc subpage---> [[Kategorija:Geološki šabloni]] [[Kategorija:Geografski šabloni]] </noinclude> craf3lfilyaqj63hlls3ap7c548yw3x Okeanija 0 3152 42587987 42520042 2026-05-05T07:41:36Z ~2026-27314-18 349129 42587987 wikitext text/x-wiki {{Infokutija kontinent | Kontinent = Australija i Okeanija | Slika =Oceania (orthographic projection).svg | Površina =8.525.989&nbsp;{{translit|km²}} | stanovnika = | država = {{Collapsible list | title = 15 ([[List of sovereign states and dependent territories in Oceania|spisak]]) | {{zastava|Australija}} |{{zastava|Fidži}} |{{zastava|Indonezija}} <br />{{nbsp|8}}{{zastava|Zapadna Papua}} i {{nbsp|8}}{{zastava|Papua (provincija)}} |{{zastava|Kiribati}} |{{zastava|Maršalska Ostrva}} |{{zastava|Mikronezija}} |{{zastava|Nauru}} |{{zastava|Novi Zeland}} |{{zastava|Palau}} |{{zastava|Papua Nova Gvineja}} |{{zastava|Samoa}} |{{zastava|Solomonova Ostrva}} |{{zastava|Tonga}} |{{zastava|Tuvalu}} |{{zastava|Vanuatu}}}} {{Collapsible list | title = [[Pridružena zavisna država|Pridružene]] (2) ([[List of sovereign states and dependent territories in Oceania#Non-United Nations member states|sp.]]) |{{flag|Kukova Ostrva}} |{{flag|Nijue}}}} {{Collapsible list | title = [[Zavisna teritorija|Eksterne]] (21) ([[List of sovereign states and dependent territories in Oceania#Non-sovereign territories|sp.]]) | [[Američka Samoa]] |[[Ostrva Ašmor i Kartije]] |[[Bejker (atol)|Bejker]] |[[Ostrvo Kliperton]] |[[Božićno Ostrvo]] |[[Kokosova Ostrva]] |[[Ostrva Koralnog mora]] |[[Francuska Polinezija]] |[[Gvam]] | [[Hauland (ostrvo)|Hauland]] | [[Džarvis]] | [[Atol Džonston]] |[[Kingmen]] |[[Midvej]] |[[Nova Kaledonija]] |[[Ostrvo Norfok]] |[[Severna Marijanska Ostrva]] |[[Ostrva Pitkern]] |[[Tokelau]] |[[Vejk]] |[[Valis i Futuna]]}} {{Collapsible list | title = [[Zavisna teritorija|Interne]] (4) ([[List of sovereign states and dependent territories in Oceania#Non-sovereign territories|sp.]]) | [[Uskršnje ostrvo]] |[[Havaji]], Sjedinjene Države| [[Ostrva Huan Fernandez]] |[[Palmira (atol)|Palmira]]}} | Regioni = }} [[Datoteka:Oceania.jpg|mini|200p|Karta '''Australije i Okeanije'''.]] [[Datoteka:Pacific Culture Areas.jpg|mini|200p|Kulturne zone Okeanije - Polinezija, Melanezija i Mikronezija]] '''Okeanija''' je kontinent ostrva koja se nalaze u [[Tihi okean|Tihom okeanu]]. Termin Okeanija smislio je francuski istraživač [[Žil Dimon d'Irvil]].<ref>Douglas & Ballard (2008) ''Foreign bodies: Oceania and the science of race 1750–1940''</ref> Grupe ostrva se grubo mogu podeliti na: [[Polinezija|Polineziju]] (uključuje [[Novi Zeland]]), [[Melanezija|Melaneziju]] (uključuje [[Papua Nova Gvineja|Novu Gvineju]]), [[Mikronezija|Mikroneziju]] i [[Australija (kontinent)|Australiju]] (sa [[Tasmanija|Tasmanijom]] i drugim okolnim ostrvima). Australija se najčešće izdvaja kao zaseban kontinent i tada se ova geografska celina naziva '''Australija i Okeanija'''.<ref>BSЭ, statья «Okeaniя».</ref> U Okeaniju se ponekad svrstava i [[Malajski arhipelag]]. Okeanija se prostire preko ogromne oblasti [[Tihi okean|Tihog okeana]] ili Pacifika i sastoji se od „velikog ostrva” [[Australija|Australije]] (koja je kontinent za sebe), [[Novi Zeland|Novog Zelanda]], [[Papua Nova Gvineja|Papue Nove Gvineje]] i hiljada malih pacifičkih ostrva. Prostirući se na [[Istočna hemisfera|istočnoj]] i [[Zapadna hemisfera|zapadnoj hemisferi]], Australija i Okeanija pokriva površinu od 8.525.989&nbsp;{{translit|km²}} i ima populaciju od oko 40 miliona. Smeštena na jugoistoku [[Azija-Pacifik|Azijsko-Pacifičkog]] regiona, Okeanija je najmanja kontinentalna grupacija u pogledu [[Spisak država i teritorija po površini|kopnene površine]] i druga najmanja po veličini [[List of continents by population|populacije]] nakon [[Antarktik]]a. Veliki deo Australije čine žarke, suve pustinje i travnate nizije koje se nazivaju ''autbek'' ili zabačene oblasti. Najveći broj ljudi živi u manjim i većim gradovima u blizini obala, naročito južne obale. Nasuprot tome, Papua Nova Gvineja je zemlja visokih planina i gustih prašuma. Mnoga domorodačka plemena žive u planinskim dolinama tako izdvojeno da su tek nedavno došla u vezu sa spoljnim svetom. Novi Zeland se sastoji od dva ostrva, severnog, koje je toplo i vulkansko, i južnog, na kome je svežije i ima planina i šuma. Travnate nizije su plodne i pogodne za poljoprivredu. Zbog udaljenosti Novog Zelanda, kao i Papue Nove Gvineje i Australije, na tom prostoru žive životinje koje se ne sreću nigde na svetu. Pacifička ostrva su proizvod vulkana koji su bili aktivni ispod površine okeana. Neka ostrva, na primer [[Havaji]], još imaju aktivne vulkane. Ostrva su grupisana u države. Neke su nezavisne, a neka su, kao [[Nova Kaledonija]], kolonije [[Evropa|evropskih]] zemalja ili [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. Mnoga pacifička ostrva veoma su lepa, s bujnim rastinjem i toplom klimom. Turisti ih stoga rado posećuju, a zbog obilja plodne zemlje pogodna su za uzgajanje useva. Ostrva na geografskim ekstremima Okeanije su [[Boninska ostrva]], politički integralni deo [[Japan]]a; [[Havaji]], država [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]]; [[ostrvo Kliperton]] i posedu Francuske; [[ostrva Huan Fernandez]] koja pripadaju [[Čile]]u; [[Campbell Islands|Kambelova ostrva]] koja pripadaju Novom Zelandu; i [[Kokosova Ostrva]] koja su deo [[Australija|Australije]]. Okeanija ima raznovrsnu mešavinu ekonomija od [[Razvijena zemlja|visoko razvijenih]] i globalno konkurentnih [[market economy|finansijskih tržišta]] Australije i Novog Zelanda, koje se visoko rangiraju u pogledu [[quality of life|kvaliteta života]] i [[Pokazatelj humanog razvoja|indeksa ljudskog razvoja]],<ref>{{cite web|url=http://www.worldaudit.org/countries/australia.htm|title=Australia: World Audit Democracy Profile|work=WorldAudit.org|accessdate=5. 1. 2008.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20071213032213/http://www.worldaudit.org/countries/australia.htm|archivedate=13. 12. 2007|url-status=dead|df=}}</ref><ref>{{cite web|title=Rankings on Economic Freedom|url=http://www.heritage.org/index/ranking|publisher=''[[The Heritage Foundation]]''|accessdate=30. 11. 2016.|year=2016|archive-date=16. 09. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170916153902/http://www.heritage.org/index/ranking|url-status=}}</ref> do znatno [[least developed countries|manje]] razvijenih ekonomija zemalja kao što su [[Kiribati]] i [[Tuvalu]],<ref>{{cite web |title = Kiribati: 2011 Article IV Consultation-Staff Report, Informational Annexes, Debt Sustainability Analysis, Public Information Notice on the Executive Board Discussion, and Statement by the Executive Director for Kiribati |url = https://www.imf.org/external/pubs/cat/longres.aspx?sk=24871.0 |publisher = International Monetary Fund Country Report No. 11/113 |date = 24. 5. 2011. |accessdate = 10. 9. 2011. }}</ref> dok su isto tako obuhvaćene [[Zemlja u razvoju|ekonomije srednje veličine]] pacifičkih ostrva kao što su [[Palau]], [[Fidži]] i [[Tonga]].<ref>{{cite web |url= http://www.undp.org/content/undp/en/home/presscenter/pressreleases/2011/11/03/2011-human-development-report-pacific-islands-progress-jeopardized-by-inequalities-and-environmental-threats.html./ |title= 2011 Human Development Report: Pacific Islands’ progress jeopardized by inequalities and environmental threats |access-date= 21. 02. 2018 |archive-date= 21. 12. 2017 |archive-url= https://web.archive.org/web/20171221025948/http://www.undp.org/content/undp/en/home/presscenter/pressreleases/2011/11/03/2011-human-development-report-pacific-islands-progress-jeopardized-by-inequalities-and-environmental-threats.html./ |url-status= dead }}</ref> Najveća i najnaseljenija [[List of sovereign states and dependent territories in Oceania|zemlja Okeanije]] je Australija, pri čemu je [[Sidnej]] najveći grad Okeanije i Australije.<ref>{{cite web|url=http://www.dfat.gov.au/aib/island_continent.html |title=Archived copy |accessdate = 30. 8. 2010. |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20030820155859/http://www.dfat.gov.au/aib/island_continent.html |archivedate = 20. 8. 2003. |df= }}</ref> Prvi naseljenici Australije, Nove Gvineje, i velikih ostrva su pristigli pre oko [[Upper Paleolithic|50.000 i 30.000]] godina. Okeaniju su počeli da istražuju [[Exploration of the Pacific|Evropljani]] od 16. veka. [[Portuguese navigators|Portugalski navigatori]] su između 1512. i 1526. dosegli do [[Tanimbar Islands|Tanimbarskih ostrva]], dela [[Caroline Islands|Karolinskih ostrva]] i zapadne [[Papua Nova Gvineja|Papua Nove Gvineje]]. Na njegovom prvom putovanju u 18. veku, [[Džejms Kuk]], koji je kasnije osnovao [[Hawaiian Islands|Havajska ostrva]], otišao je na [[Tahiti|Tahite]] i sledio je [[Eastern Australia|istočnu obalu Australije]] prvi put. [[Military history of Oceania#World War II|Pacifički front]] je bio veoma aktivan tokom [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]], uglavnom između [[United States home front during World War II|Sjedinjenih Država]] i njihovog saveznika [[Australia in World War II|Australije]], i [[Japansko carstvo|Japana]].<ref>{{cite web|title=Secret Instructions to Captain Cook, 30 June 1768|publisher=[[National Archives of Australia]]|url=http://www.foundingdocs.gov.au/resources/transcripts/nsw1_doc_1768.pdf|accessdate = 3. 9. 2011. }}</ref> Prispeće [[Europeans in Oceania|evropskih naseljenika]] je dovelo do znatne promene socijalnog i političkog pejzaža Okeanije. U [[Novi vijek|bližoj prošlosti]] je bilo puno rasprava o [[Flags of Oceania|nacionalnim zastavama]] i želji dela Okeanaca da pokažu svoj prepoznatljiv i individualistički [[Nacionalni identitet|identitet]].<ref>Dimensions of Australian Society, Ian McAllister –. {{page|year=1994|id=|pages=333}}</ref> [[rock art|Kamena umetnost]] [[Australijski starosedeoci|australijskih Aboridžina]] je najduža kontinuirano praktikovana umetnička tradicija na svetu.<ref>"Oceanic art", The [[Columbia Encyclopedia]], Sixth Edition 2006.</ref> [[Puncak Jaya|Pankak Džaja]] na Papui se obično smatra najvišim vrhom u Okeaniji.<ref>MacKay (1864, 1885) ''Elements of Modern Geography''. str. 283</ref> Većina zemalja Okeanije ima [[Parlamentarni sistem|parlamentarni]] [[Predstavnička demokratija|predstavničko demokratski]] [[višepartijski sistem]], a [[turizam]] je najvažniji izvor prihoda nacija [[Pacific Islands|Tihookeanskih ostrva]].<ref>{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=ZUpmpeJz-8gC&dq=Samoan+politics+matai+1991 |title=New Politics in the South pacific |first= Jean |last=Drage |pages=162 |year=1994 |publisher=Institute of Pacific Studies, University of the South Pacific|isbn=9789820201156 |accessdate = 11. 4. 2010. }}</ref> == Definicije == Termin je skovao geograf [[Conrad Malte-Brun|Konrad Malte-Brun]] iz reči -{''Océanie''}- oko 1812.<ref name="OED">{{OED|Oceania}}</ref> Reč -{''Océanie''}- je [[Francuski jezik|francuskog]] porekla, a izvedena je iz [[Latinski jezik|latinske]] reči {{wikt-lang|la|oceanus}}, i stoga iz [[Grčki jezik|grčke]] reči {{wikt-lang|grc|ὠκεανός}} (-{''ōkeanós''}-), okean. Domoroci i naseljenici ovog regiona se nazivaju Okeancima.{{sfn|Adler|1986|p=66}} Termin ''Okeanija'' se koristi, zato što za razliku od drugih kontinentalnih grupacija, ovde je okean to što povezuje nacije.<ref>{{harvnb|Lyons|2006|pp=30}}</ref> * Biogeografski, kao sinonim za [[Notogea|Australazijsku ekozonu]] i Pacifičku ekozonu (Melanezija, Polinezija, i Mikronezija), sa Novim Zelandom koji formira jugozapadni ugao [[Polynesian Triangle|Polinezijskog trougla]]. Novi Zeland se isto tako može smatrati delom Australazije, mada je tradicionalno bio deo Polinezije.<ref name="Udvardy 1975">Udvardy. 1975. ''A classification of the biogeographical provinces of the world''</ref> * Kao [[ekozona]], [[Oceania Ecozone|Okeanija]] obuhvata celokupnu [[Mikronezija|Mikroneziju]], [[Fidži]], i sve delove Polinezije izuzev Novog Zelanda. Novi Zeland, zajedno sa [[Nova Gvineja|Novom Gvinejom]] i obližnjim ostrvima, delom [[Filipini|Filipinskih ostrva]], [[Australija|Australijom]], [[Solomonova Ostrva|Solomonovim Ostrvima]], [[Vanuatu]]om, i [[Nova Kaledonija|Novom Kaledonijom]], sačinjava zasebnu [[Notogea|Australazijsku ekozonu]].<ref name="Philip's E.A.E.P Atlas">{{Cite book| url=https://books.google.com/?id=14kIKhpAcUYC&printsec=frontcover#v=onepage&q&f=false|title= Philip's E.A.E.P Atlas|year=2003|isbn=9789966251251|last=Son|first=George Philip| accessdate = 8. 3. 2014.|pages=79}}</ref> * U geopolitičkoj koncepciji koju koriste [[Makrogeografski regioni OUN|Ujedinjene nacije]], [[Međunarodni olimpijski komitet]], i mnogi atlasi, Okeanija obuhvata [[Australija|Australiju]] i nacije Pacifika istočno od Papua Nove Gvineje, ali ne i [[Indonesian New Guinea|Indonezijsku Novu Gvineju]].<ref name="Lewis 1997 32">{{cite book|last=Lewis|first=Martin W. |authorlink= |last2=Wigen|first2=Kären E. |title=The Myth of Continents: a Critique of Metageography |url=https://archive.org/details/mythcontinentscr00lewi|year=1997|publisher=University of California Press |location=Berkeley |chapter= |quote= Interestingly enough, the answer [from a scholar who sought to calculate the number of continents] conformed almost precisely to the conventional list: North America, South America, Europe, Asia, Oceania (Australia plus New Zealand), Africa, and Antarctica.|isbn=978-0-520-20742-4|pages=[https://archive.org/details/mythcontinentscr00lewi/page/n24 32]}}</ref> == Historija == {{Main article|Istorija Okeanije}} === Australija === {{Main article|Praistorija Australije|istorija australijskih domorodaca}} [[Datoteka:Native Encampment by Skinner Prout, from Australia (1876, vol II).jpg|mini|desno|200p|Gravura iz 19. veka australijskog domorodačkog kampa]] [[Australijski starosedeoci]] su prvobitni stanovnici Australijskog kontinenta i okolnih ostrva, koji su migrirali iz Afrike i Azije pre oko 70.000 godina<ref>{{cite journal|url=http://science.sciencemag.org/content/334/6052/94|title=An Aboriginal Australian Genome Reveals Separate Human Dispersals into Asia|first=Morten|last=Rasmussen|first2=Xiaosen|last2=Guo|first3=Yong|last3=Wang|first4=Kirk E. |last4=Lohmueller|first5=Simon|last5=Rasmussen|first6=Anders|last6=Albrechtsen|first7=Line|last7=Skotte|first8=Stinus|last8=Lindgreen|first9=Mait|last9=Metspalu|first10=Thibaut|last10=Jombart|first11=Toomas|last11=Kivisild|first12=Weiwei|last12=Zhai|first13=Anders|last13=Eriksson|first14=Andrea|last14=Manica|first15=Ludovic|last15=Orlando|first16=Francisco M. De La|last16=Vega|first17=Silvana|last17=Tridico|first18=Ene|last18=Metspalu|first19=Kasper|last19=Nielsen|first20=María C.|last20=Ávila-Arcos|first21=J. Víctor|last21=Moreno-Mayar|first22=Craig|last22=Muller|first23=Joe|last23=Dortch|first24=M. Thomas P.|last24=Gilbert|first25=Ole|last25=Lund|first26=Agata|last26=Wesolowska|first27=Monika|last27=Karmin|first28=Lucy A.|last28=Weinert|first29=Bo|last29=Wang|first30=Jun|last30=Li|first31=Shuaishuai|last31=Tai|first32=Fei|last32=Xiao|first33=Tsunehiko|last33=Hanihara|first34=George van|last34=Driem|first35=Aashish R.|last35=Jha|first36=François-Xavier|last36=Ricaut|first37=Peter de|last37=Knijff|first38=Andrea B.|last38=Migliano|first39=Irene Gallego|last39=Romero|first40=Karsten|last40=Kristiansen|first41=David M.|last41=Lambert|first42=Søren|last42=Brunak|first43=Peter|last43=Forster|first44=Bernd|last44=Brinkmann|first45=Olaf|last45=Nehlich|first46=Michael|last46=Bunce|first47=Michael|last47=Richards|first48=Ramneek|last48=Gupta|first49=Carlos D.|last49=Bustamante|first50=Anders|last50=Krogh|first51=Robert A.|last51=Foley|first52=Marta M.|last52=Lahr|first53=Francois|last53=Balloux|first54=Thomas|last54=Sicheritz-Pontén |first55=Richard|last55=Villems |first56=Rasmus|last56=Nielsen |first57=Jun|last57=Wang|first58=Eske|last58=Willerslev|date = 7. 10. 2011. |publisher=|journal=Science |volume=334|issue=6052|via=www.sciencemag.org|doi=10.1126/science.1211177|pmid=21940856|pmc=3991479|bibcode=2011Sci...334...94R|pages=94–98}}</ref> i dospeli do Australije pre oko 50.000 godina.<ref name="illumina.com">{{cite journal |url= http://www.illumina.com/documents/icommunity/article_2012_04_Aboriginal_Genome.pdf |title= Sequencing Uncovers a 9,000 Mile Walkabout; A lock of hair and the HiSeq 2000 system identify a human migration wave that took more than 3,000 generations and 10,000 years to complete |journal= Community Newletter |year= 2012 |last= Rasmussen |first= Morten |author2= Eske Willerslev |access-date= 21. 02. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20181121085215/https://www.illumina.com/documents/icommunity/article_2012_04_Aboriginal_Genome.pdf |archive-date= 21. 11. 2018 |url-status= dead }}</ref> Smatra se da su oni bili deo jedne od najranijih [[Teorije o poreklu čoveka|ljudskih migracija iz Afrike]].<ref name="BBSRC">[http://www3.imperial.ac.uk/newsandeventspggrp/imperialcollege/newssummary/news_23-9-2011-10-41-8 "Aboriginal Australians descend from the first humans to leave Africa, DNA sequence reveals"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006103055/http://www3.imperial.ac.uk/newsandeventspggrp/imperialcollege/newssummary/news_23-9-2011-10-41-8 |date=2014-10-06 }}, ''Biotechnology and Biological Sciences Research Council (BBSRC)''.</ref> Mada su oni verovatno migrirali do Australije kroz jugoistočnu Aziju, oni nisu u znatnoj meri srodni sa bilo kojom poznatom azijskom ili polinežanskom populacijom.<ref>{{cite web |url=http://australia.gov.au/about-australia/our-country |title=About Australia:Our Country |publisher=Australian Government |quote=Australia's first inhabitants, the Aboriginal people, are believed to have migrated from some unknown point in Asia to Australia between 50,000 and 60,000 years ago. |access-date=21. 02. 2018 |archive-date=27. 02. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120227080043/http://australia.gov.au/about-australia/our-country |url-status= }}</ref> Postoji evidencija za postojanje genetičke i lingvističke razmene između Australijanaca na dalekom severu i Austronezijskih naroda današnje [[Nova Gvineja|Nove Gvineje]] i obližnjih ostrva, mada to može da bude rezultat nedavne trgovine i [[Interracial marriage|mešovitih brakova]].<ref>[[Jared Diamond]]. (1997). ''[[Guns, Germs, and Steel]]''. Random House. London. str. 314–316</ref> Australijski starosedeoci su dosegli [[Tasmanija|Tasmaniju]] pre oko 40.000 godina migracijom preko [[land bridge|kopnenog mosta]] sa kontinenta, koji je postojao tokom zadnjeg [[Ledeno doba|ledenog doba]].<ref>Mulvaney, J. and Kamminga, J., (1999), ''Prehistory of Australia''. Smithsonian Institution Press, Washington.</ref> Smatra se da je do prve [[Early human migrations|rane ljudske migracije]] u Australiju došlo kad je ta kopnena masa formirala deo [[Australija (kontinent)|Sahulskog kontinenta]], povezanog sa ostrvom Nova Gvineja putem kopnenog mosta.<ref>Lourandos, H., ''Continent of Hunter-Gatherers: New Perspectives in Australian Prehistory'' (Cambridge University Press) (1997). str. 81.</ref> [[Ostrvljani Toresovog moreuza]] su domoroci sa [[Ostrva Toresovog moreuza]], koja su locirana na najsevernijem delu [[Kvinslend]]a u blizini [[Papua Nova Gvineja|Papua Nove Gvineje]].<ref name="uow2004">[http://media.uow.edu.au/news/2004/0917a/index.html "When did Australia's earliest inhabitants arrive?"], ''University of Wollongong'', 2004. Retrieved 6 June 2008.</ref> Najraniji ljudski ostaci pronađeni u Australiji su oni od [[Lake Mungo remains|Mungo ljudi]], koji su datirani na pre oko 40.000 godina.<ref name = "pmid4570638">{{cite journal|doi = 10.1038/240046a0|vauthors=Barbetti M, Allen H |title=Prehistoric man at Lake Mungo, Australia, by 32,000 years BP|url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_1972-11-03_240_5375/page/46|journal = Nature|volume =240 |issue =5375 |year=1972|pmid = 4570638|bibcode=1972Natur.240...46B |pages=46–48}}</ref> === Melanezija === [[Datoteka:Melanesians.jpg|thumb|right|200p|Distribucija Melanežana]] {{Main article|Istorija Nove Gvineje}} Originalni naseljenici grupe ostrva koja se u današnje vreme zovu [[Melanezija]] su verovatno bili preci današnjih naroda koji govore [[Papuan languages|papuanske]] jezike. Postoje indikacije da su oni migrirajući iz jugoistočne Azije prvo nastanili ta ostrva koja su daleko na istoku, kao što su glavna [[Solomonska Ostrva]], uključujući [[Makira|Makiru]], a moguće je da su obitavali i na manjim ostrvima dalje na istoku.<ref>{{cite journal |last=Dunn|first=Michael|last2=Terrill|first2=Angela|last3=Reesink|first3=Ger|last4=Foley|first4=Robert A. |last5=Levinson|first5=Stephen C. |year=2005| title=Structural Phylogenetics and the Reconstruction of Ancient Language History|url=https://archive.org/details/sim_science_2005-09-23_309_5743/page/2072| journal=Science| volume=309| doi=10.1126/science.1114615| pmid=16179483| issue=5743 | bibcode=2005Sci...309.2072D|pages=2072–2075}}</ref> Duž severne obale Nove Gvineje i na ostrvima severno i istočno od Nove Gvineje, [[Austronesian peoples|Austronezijski narodi]], koji su migrirali u tu oblast pre nešto više od 3.000 godina, došli su u kontakt sa postojećim populacijama naroda koji govore papuanski. U kasnom 20. veku, deo naučne zajednice smatra da je postojao dug period interakcija, što je dovelo do mnoštva kompleksnih promena u pogledu genetike, jezika, i kulture među tim narodima.<ref>{{cite book|last=Spriggs|first=Matthew|year=1997|title=The Island Melanesians|url=https://archive.org/details/islandmelanesian0000spri|publisher=Blackwell|isbn=978-0-631-16727-3|pages=}}</ref> == Države Australije i Okeanije == {| class=wikitable |- style="background:#ececec;" ! Država ! Glavni grad ! Državno uređenje ! Gustina naseljenosti (po km²) ! Površina (km²) ! Stanovnika (2002-07-01 pribl.) |- | {{zas|Australija}} [[Australija]] | [[Kanbera]] | [[Savezna republika|Federalna republika]] | style="text-align:right;"| 2,5 | style="text-align:right;"| 7.686.850 | style="text-align:right;"| 19.546.792 |- | {{zas|Vanuatu}} [[Vanuatu]] | [[Port Vila]] | [[Republika]] | style="text-align:right;"| 16 | style="text-align:right;"| 12.200 | style="text-align:right;"| 196.178 |- | {{zas|Kiribati}} [[Kiribati]] | [[Južna Tarava]] | Republika | style="text-align:right;"| 119 | style="text-align:right;"| 811 | style="text-align:right;"| 96.335 |- | {{zas|Maršalska Ostrva}} [[Maršalska Ostrva]] | [[Madžuro]] | [[Parlamentarni sistem|Parlamentarna demokratija]] | style="text-align:right;"| 407 | style="text-align:right;"| 181 | style="text-align:right;"| 73.630 |- | {{zas|Federalne Države Mikronezije}} [[Savezne Države Mikronezije|Mikronezija]] | [[Palikir]] | Federalna republika | style="text-align:right;"| 194 | style="text-align:right;"| 702 | style="text-align:right;"| 135.869 |- | {{zas|Nauru}} [[Nauru]] | Jaren | Republika | style="text-align:right;"| 587 | style="text-align:right;"| 21 | style="text-align:right;"| 12.329 |- | {{zas|Novi Zeland}} [[Novi Zeland]] | [[Velington]] | Parlamentarna demokratija | style="text-align:right;"| 15 | style="text-align:right;"| 268.680 | style="text-align:right;"| 3.908.037 |- | {{zas|Palau}} [[Palau]] | [[Ngerulmud]] | Republika | style="text-align:right;"| 42 | style="text-align:right;"| 458 | style="text-align:right;"| 19.409 |- | {{zas|Papua Nova Gvineja}} [[Papua Nova Gvineja]] | [[Port Morsbi|Port Morzbi]] | [[Ustavna monarhija]] | style="text-align:right;"| 11 | style="text-align:right;"| 462.840 | style="text-align:right;"| 5.172.033 |- | {{zas|Samoa}} [[Samoa]] | [[Apija]] | [[Ustavna monarhija|Parlamentarna monarhija]] | style="text-align:right;"| 61 | style="text-align:right;"| 2.944 | style="text-align:right;"| 178.631 |- | {{zas|Solomonova Ostrva}} [[Solomonova Ostrva]] | [[Honijara]] | Parlamentarna monarhija | style="text-align:right;"| 17 | style="text-align:right;"| 28.450 | style="text-align:right;"| 494.786 |- | {{zas|Tonga}} [[Tonga]] | [[Nukualofa]] | Ustavna monarhija | style="text-align:right;"| 142 | style="text-align:right;"| 748 | style="text-align:right;"| 106.137 |- | {{zas|Tuvalu}} [[Tuvalu]] | [[Funafuti]] | Parlamentarna monarhija | style="text-align:right;"| 429 | style="text-align:right;"| 26 | style="text-align:right;"| 11.146 |- | {{zas|Fidži}} [[Fidži]] | [[Suva]] | Republika | style="text-align:right;"| 47 | style="text-align:right;"| 18.270 | style="text-align:right;"| 856.346 |} {| class=wikitable |- style="background:#ececec;" ! Zavisne teritorije ! Gustina naseljenosti (po km²) ! Površina (km²) ! Stanovnika (2002-07-01 pribl.) |- | [[Američka Samoa]] (SAD) | style="text-align:right;"| 345 | style="text-align:right;"| 199 | style="text-align:right;"| 68.688 |- | [[Valis i Futuna]] (Fr.) | style="text-align:right;"| 57 | style="text-align:right;"| 274 | style="text-align:right;"| 15.585 |- | [[Gvam]] (SAD) | style="text-align:right;"| 293 | style="text-align:right;"| 549 | style="text-align:right;"| 160.796 |- | [[Kokosova ostrva]] (Aus) | style="text-align:right;"| 45 | style="text-align:right;"| 14 | style="text-align:right;"| 632 |- | [[Kukova ostrva]] (N. Z.) | style="text-align:right;"| 87 | style="text-align:right;"| 240 | style="text-align:right;"| 20.811 |- | [[Nijue]] (N. Z.) | style="text-align:right;"| 8,2 | style="text-align:right;"| 260 | style="text-align:right;"| 2.134 |- | [[Nova Kaledonija]] (Fr.) | style="text-align:right;"| 11 | style="text-align:right;"| 19.060 | style="text-align:right;"| 207.858 |- | [[Norfok (ostrvo)|Ostrvo Norfok]] (Aus.) | style="text-align:right;"| 53 | style="text-align:right;"| 35 | style="text-align:right;"| 1.866 |- | [[Ostrva Pitkern]] (UK) | style="text-align:right;"| 1,0 | style="text-align:right;"| 47 | style="text-align:right;"| 47 |- | [[Severna Marijanska ostrva]] (SAD) | style="text-align:right;"| 162 | style="text-align:right;"| 477 | style="text-align:right;"| 77.311 |- | [[Tokelau]] (N. Z.) | style="text-align:right;"| 143 | style="text-align:right;"| 10 | style="text-align:right;"| 1.431 |- | [[Uskršnje ostrvo]] (Čile) | style="text-align:right;"| 23,1 | style="text-align:right;"| 164 | style="text-align:right;"| 3.791 |- | [[Francuska Polinezija]] (Fr.) | style="text-align:right;"| 62 | style="text-align:right;"| 4.167 | style="text-align:right;"| 257.847 |} == Karta == {{Image label begin|image=Map of Oceania-Pacific wide.svg|width={{{width|1200}}}}} {{Image label|x=0.65875|y=0.015|scale={{{width|1200}}}|text=[[tihi okean|<span style="font-style: italic; color: #48A3B5;">Severni Tihi Okean</span>]]}} {{Image label|x=0.62|y=0.34|scale={{{width|1200}}}|text=[[tihi okean|<span style="font-style: italic; color: #48A3B5;">Južni Tihi Okean</span>]]}} {{Image label|x=0.18|y=0.24|scale={{{width|1200}}}|text=[[Australija]]}} {{Image label|x=0.39|y=0.30|scale={{{width|1200}}}|text=[[Novi Zeland|Novi<br />Zeland]]}} {{Image label|x=0.45|y=0.32|scale={{{width|1200}}}|text=[[Čatamska ostrva|Čatam]]}} {{Image label|x=0.54|y=0.005|scale={{{width|1200}}}|text=[[Havaji]]}} {{Image label|x=0.39|y=0.005|scale={{{width|1200}}}|text=[[Vejk]]}} {{Image label|x=0.26|y=0.08|scale={{{width|1200}}}|text=[[Savezne Države Mikronezije|FD Mikronezija]]}} {{Image label|x=0.195|y=0.081|scale={{{width|1200}}}|text=[[Palau]]}} {{Image label|x=0.26|y=0.125|scale={{{width|1200}}}|text=[[Papua Nova Gvineja|Papua Nova<br />Gvineja]]}} {{Image label|x=0.11|y=0.11|scale={{{width|1200}}}|text=[[Indonezija]]}} {{Image label|x=0.79|y=0.24|scale={{{width|1200}}}|text=[[Uskršnje ostrvo|Uskršnje<br />ostrvo]]}} {{Image label|x=0.61|y=0.18|scale={{{width|1200}}}|text=[[Francuska Polinezija|Francuska<br />Polinezija]]}} {{Image label|x=0.52|y=0.18|scale={{{width|1200}}}|text=[[Kukova Ostrva|Kukova<br />ostrva]]}} {{Image label|x=0.335|y=0.206|scale={{{width|1200}}}|text=[[Nova Kaledonija]]}} {{Image label|x=0.42625|y=0.19125|scale={{{width|1200}}}|text=[[Fidži]]}} {{Image label|x=0.41|y=0.145|scale={{{width|1200}}}|text=[[Tuvalu]]}} {{Image label|x=0.4675|y=0.1275|scale={{{width|1200}}}|text=[[Kiribati]]}} {{Image label|x=0.34|y=0.145|scale={{{width|1200}}}|text=[[Solomonova Ostrva|Solomonova<br />Ostrva]]}} {{Image label|x=0.47|y=0.15|scale={{{width|1200}}}|text=[[Tokelau]]}} {{Image label|x=0.37|y=0.055|scale={{{width|1200}}}|text=[[Maršalska Ostrva|Maršalska<br />Ostrva]]}} {{Image label|x=0.36|y=0.12|scale={{{width|1200}}}|text=[[Nauru]]}} {{Image label|x=0.865|y=0.096|scale={{{width|1200}}}|text=[[Galapagos]]}} {{Image label|x=0.345|y=0.178|scale={{{width|1200}}}|text=[[Vanuatu]]}} {{Image label|x=0.46|y=0.195|scale={{{width|1200}}}|text=[[Tonga]]}} {{Image label|x=0.69625|y=0.22125|scale={{{width|1200}}}|text=[[Ostrva Pitkern|Pitkern]]}} {{Image label|x=0.26875|y=0.055|scale={{{width|1200}}}|text=[[Gvam]]}} {{Image label|x=0.36875|y=0.2525|scale={{{width|1200}}}|text=[[Norfok (ostrvo)|Norfok]]}} {{Image label|x=0.25|y=0.02|scale={{{width|1200}}}|text=[[Severna Marijanska ostrva|Severna<br />Marijana]]}} {{Image label|x=0.46375|y=0.165|scale={{{width|1200}}}|text=[[Samoa]]}} {{Image label|x=0.49|y=0.17|scale={{{width|1200}}}|text=[[Američka Samoa|AS]]}} {{Image label|x=0.4425|y=0.16875|scale={{{width|1200}}}|text=[[Valis i Futuna|VF]]}} {{Image label|x=0.489|y=0.202|scale={{{width|1200}}}|text=[[Nijue]]}} {{Image label|x=0.00625|y=0.13875|scale={{{width|1200}}}|text=[[Kokosova Ostrva|KO]]}} {{Image label|x=0.055|y=0.14625|scale={{{width|1200}}}|text=[[Božićno Ostrvo|BO]]}} {{Image label end}} == Reference == {{reflist|30em}} == Literatura == {{refbegin|30em}} * {{Cite book | ref=harv|last=Lyons|first=Paul|title=American Pacificism: Oceania in the U.S. Imagination| url=https://archive.org/details/americanpacifici00lyon|year=2006|pages=[https://archive.org/details/americanpacifici00lyon/page/n42 30]}} * {{Cite book| ref=harv| url=https://books.google.com/?id=14kIKhpAcUYC&printsec=frontcover#v=onepage&q&f=false|title= Philip's E.A.E.P Atlas|year=2003|isbn=9789966251251|last=Son|first=George Philip| accessdate = 8. 3. 2014.|pages=79}} * {{Cite book | ref=harv|last=Adler|first=Jacob|title=The fantastic life of Walter Murray Gibson: Hawaii's minister of everything| url=https://archive.org/details/fantasticlifeofw0000adle|year=1986|pages=[https://archive.org/details/fantasticlifeofw0000adle/page/66 66]}} * {{Cite book| ref=harv|url=https://books.google.com/books?id=ZUpmpeJz-8gC&dq=Samoan+politics+matai+1991 |title=New Politics in the South pacific |first= Jean |last=Drage |pages=162 |year=1994 |publisher=Institute of Pacific Studies, University of the South Pacific|isbn=9789820201156 |accessdate = 11. 4. 2010. }} * [[Frank Harary]] & Per Hage (1991) ''Exchange in Oceania: A Graph Theoretic Analysis'', Oxford Studies in Social and Cultural Anthropology, [[Oxford University Press]]. * Frank Harary & Per Hage (2007) ''Island Networks: Communication, Kinship, and Classification Structures in Oceania'', Structural Analysis in the Social Sciences, [[Cambridge University Press]]. {{refend}} == Vanjske veze == * [http://dmoz.org/Regional/Oceania/ Okeanija i Open direktori program] * -{[http://travel.nationalgeographic.com/travel/continents/australia-oceania/ "Australia and Oceania"] from [http://travel.nationalgeographic.com/ National Geographic]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081003132349/http://travel.nationalgeographic.com/ |date=2008-10-03 }}}- {{Kontinent}} {{Authority control}} [[Kategorija:Oceanija]] [[Kategorija:Kontinenti]] [[Kategorija:Tihi ocean]] [[Kategorija:Južni ocean]] [[Kategorija:Indijski ocean]] llkr75ahwcqa2yd5lvy0ma6h1nexr8b 42587998 42587987 2026-05-05T09:14:18Z Slashslasher 132821 Poništena izmjena [[Special:Diff/42587987|42587987]] korisnika [[Special:Contributions/~2026-27314-18|~2026-27314-18]] ([[User talk:~2026-27314-18|razgovor]]) 42587998 wikitext text/x-wiki {{Infokutija kontinent | Kontinent = Australija i Okeanija | Slika =Oceania (orthographic projection).svg | Površina =8.525.989&nbsp;{{translit|km²}} | stanovnika = | država = {{Collapsible list | title = 15 ([[List of sovereign states and dependent territories in Oceania|spisak]]) | {{zastava|Australija}} |{{zastava|Fidži}} |{{zastava|Indonezija}} <br />{{nbsp|8}}{{zastava|Zapadna Papua}} i {{nbsp|8}}{{zastava|Papua (provincija)}} |{{zastava|Kiribati}} |{{zastava|Maršalska Ostrva}} |{{zastava|Mikronezija}} |{{zastava|Nauru}} |{{zastava|Novi Zeland}} |{{zastava|Palau}} |{{zastava|Papua Nova Gvineja}} |{{zastava|Samoa}} |{{zastava|Solomonova Ostrva}} |{{zastava|Tonga}} |{{zastava|Tuvalu}} |{{zastava|Vanuatu}}}} {{Collapsible list | title = [[Pridružena zavisna država|Pridružene]] (2) ([[List of sovereign states and dependent territories in Oceania#Non-United Nations member states|sp.]]) |{{flag|Kukova Ostrva}} |{{flag|Nijue}}}} {{Collapsible list | title = [[Zavisna teritorija|Eksterne]] (21) ([[List of sovereign states and dependent territories in Oceania#Non-sovereign territories|sp.]]) | [[Američka Samoa]] |[[Ostrva Ašmor i Kartije]] |[[Bejker (atol)|Bejker]] |[[Ostrvo Kliperton]] |[[Božićno Ostrvo]] |[[Kokosova Ostrva]] |[[Ostrva Koralnog mora]] |[[Francuska Polinezija]] |[[Gvam]] | [[Hauland (ostrvo)|Hauland]] | [[Džarvis]] | [[Atol Džonston]] |[[Kingmen]] |[[Midvej]] |[[Nova Kaledonija]] |[[Ostrvo Norfok]] |[[Severna Marijanska Ostrva]] |[[Ostrva Pitkern]] |[[Tokelau]] |[[Vejk]] |[[Valis i Futuna]]}} {{Collapsible list | title = [[Zavisna teritorija|Interne]] (4) ([[List of sovereign states and dependent territories in Oceania#Non-sovereign territories|sp.]]) | [[Uskršnje ostrvo]] |[[Havaji]], Sjedinjene Države| [[Ostrva Huan Fernandez]] |[[Palmira (atol)|Palmira]]}} | Regioni = }} [[Datoteka:Oceania.jpg|mini|200p|Karta '''Australije i Okeanije'''.]] [[Datoteka:Pacific Culture Areas.jpg|mini|200p|Kulturne zone Okeanije - Polinezija, Melanezija i Mikronezija]] '''Okeanija''' je ime koje se koristi za nekoliko grupa ostrva koja se nalaze u [[Tihi okean|Tihom okeanu]]. Termin Okeanija smislio je francuski istraživač [[Žil Dimon d'Irvil]].<ref>Douglas & Ballard (2008) ''Foreign bodies: Oceania and the science of race 1750–1940''</ref> Grupe ostrva se grubo mogu podeliti na: [[Polinezija|Polineziju]] (uključuje [[Novi Zeland]]), [[Melanezija|Melaneziju]] (uključuje [[Papua Nova Gvineja|Novu Gvineju]]), [[Mikronezija|Mikroneziju]] i [[Australija (kontinent)|Australiju]] (sa [[Tasmanija|Tasmanijom]] i drugim okolnim ostrvima). Australija se najčešće izdvaja kao zaseban kontinent i tada se ova geografska celina naziva '''Australija i Okeanija'''.<ref>BSЭ, statья «Okeaniя».</ref> U Okeaniju se ponekad svrstava i [[Malajski arhipelag]]. Okeanija se prostire preko ogromne oblasti [[Tihi okean|Tihog okeana]] ili Pacifika i sastoji se od „velikog ostrva” [[Australija|Australije]] (koja je kontinent za sebe), [[Novi Zeland|Novog Zelanda]], [[Papua Nova Gvineja|Papue Nove Gvineje]] i hiljada malih pacifičkih ostrva. Prostirući se na [[Istočna hemisfera|istočnoj]] i [[Zapadna hemisfera|zapadnoj hemisferi]], Australija i Okeanija pokriva površinu od 8.525.989&nbsp;{{translit|km²}} i ima populaciju od oko 40 miliona. Smeštena na jugoistoku [[Azija-Pacifik|Azijsko-Pacifičkog]] regiona, Okeanija je najmanja kontinentalna grupacija u pogledu [[Spisak država i teritorija po površini|kopnene površine]] i druga najmanja po veličini [[List of continents by population|populacije]] nakon [[Antarktik]]a. Veliki deo Australije čine žarke, suve pustinje i travnate nizije koje se nazivaju ''autbek'' ili zabačene oblasti. Najveći broj ljudi živi u manjim i većim gradovima u blizini obala, naročito južne obale. Nasuprot tome, Papua Nova Gvineja je zemlja visokih planina i gustih prašuma. Mnoga domorodačka plemena žive u planinskim dolinama tako izdvojeno da su tek nedavno došla u vezu sa spoljnim svetom. Novi Zeland se sastoji od dva ostrva, severnog, koje je toplo i vulkansko, i južnog, na kome je svežije i ima planina i šuma. Travnate nizije su plodne i pogodne za poljoprivredu. Zbog udaljenosti Novog Zelanda, kao i Papue Nove Gvineje i Australije, na tom prostoru žive životinje koje se ne sreću nigde na svetu. Pacifička ostrva su proizvod vulkana koji su bili aktivni ispod površine okeana. Neka ostrva, na primer [[Havaji]], još imaju aktivne vulkane. Ostrva su grupisana u države. Neke su nezavisne, a neka su, kao [[Nova Kaledonija]], kolonije [[Evropa|evropskih]] zemalja ili [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. Mnoga pacifička ostrva veoma su lepa, s bujnim rastinjem i toplom klimom. Turisti ih stoga rado posećuju, a zbog obilja plodne zemlje pogodna su za uzgajanje useva. Ostrva na geografskim ekstremima Okeanije su [[Boninska ostrva]], politički integralni deo [[Japan]]a; [[Havaji]], država [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]]; [[ostrvo Kliperton]] i posedu Francuske; [[ostrva Huan Fernandez]] koja pripadaju [[Čile]]u; [[Campbell Islands|Kambelova ostrva]] koja pripadaju Novom Zelandu; i [[Kokosova Ostrva]] koja su deo [[Australija|Australije]]. Okeanija ima raznovrsnu mešavinu ekonomija od [[Razvijena zemlja|visoko razvijenih]] i globalno konkurentnih [[market economy|finansijskih tržišta]] Australije i Novog Zelanda, koje se visoko rangiraju u pogledu [[quality of life|kvaliteta života]] i [[Pokazatelj humanog razvoja|indeksa ljudskog razvoja]],<ref>{{cite web|url=http://www.worldaudit.org/countries/australia.htm|title=Australia: World Audit Democracy Profile|work=WorldAudit.org|accessdate=5. 1. 2008.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20071213032213/http://www.worldaudit.org/countries/australia.htm|archivedate=13. 12. 2007|url-status=dead|df=}}</ref><ref>{{cite web|title=Rankings on Economic Freedom|url=http://www.heritage.org/index/ranking|publisher=''[[The Heritage Foundation]]''|accessdate=30. 11. 2016.|year=2016|archive-date=16. 09. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170916153902/http://www.heritage.org/index/ranking|url-status=}}</ref> do znatno [[least developed countries|manje]] razvijenih ekonomija zemalja kao što su [[Kiribati]] i [[Tuvalu]],<ref>{{cite web |title = Kiribati: 2011 Article IV Consultation-Staff Report, Informational Annexes, Debt Sustainability Analysis, Public Information Notice on the Executive Board Discussion, and Statement by the Executive Director for Kiribati |url = https://www.imf.org/external/pubs/cat/longres.aspx?sk=24871.0 |publisher = International Monetary Fund Country Report No. 11/113 |date = 24. 5. 2011. |accessdate = 10. 9. 2011. }}</ref> dok su isto tako obuhvaćene [[Zemlja u razvoju|ekonomije srednje veličine]] pacifičkih ostrva kao što su [[Palau]], [[Fidži]] i [[Tonga]].<ref>{{cite web |url= http://www.undp.org/content/undp/en/home/presscenter/pressreleases/2011/11/03/2011-human-development-report-pacific-islands-progress-jeopardized-by-inequalities-and-environmental-threats.html./ |title= 2011 Human Development Report: Pacific Islands’ progress jeopardized by inequalities and environmental threats |access-date= 21. 02. 2018 |archive-date= 21. 12. 2017 |archive-url= https://web.archive.org/web/20171221025948/http://www.undp.org/content/undp/en/home/presscenter/pressreleases/2011/11/03/2011-human-development-report-pacific-islands-progress-jeopardized-by-inequalities-and-environmental-threats.html./ |url-status= dead }}</ref> Najveća i najnaseljenija [[List of sovereign states and dependent territories in Oceania|zemlja Okeanije]] je Australija, pri čemu je [[Sidnej]] najveći grad Okeanije i Australije.<ref>{{cite web|url=http://www.dfat.gov.au/aib/island_continent.html |title=Archived copy |accessdate = 30. 8. 2010. |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20030820155859/http://www.dfat.gov.au/aib/island_continent.html |archivedate = 20. 8. 2003. |df= }}</ref> Prvi naseljenici Australije, Nove Gvineje, i velikih ostrva su pristigli pre oko [[Upper Paleolithic|50.000 i 30.000]] godina. Okeaniju su počeli da istražuju [[Exploration of the Pacific|Evropljani]] od 16. veka. [[Portuguese navigators|Portugalski navigatori]] su između 1512. i 1526. dosegli do [[Tanimbar Islands|Tanimbarskih ostrva]], dela [[Caroline Islands|Karolinskih ostrva]] i zapadne [[Papua Nova Gvineja|Papua Nove Gvineje]]. Na njegovom prvom putovanju u 18. veku, [[Džejms Kuk]], koji je kasnije osnovao [[Hawaiian Islands|Havajska ostrva]], otišao je na [[Tahiti|Tahite]] i sledio je [[Eastern Australia|istočnu obalu Australije]] prvi put. [[Military history of Oceania#World War II|Pacifički front]] je bio veoma aktivan tokom [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]], uglavnom između [[United States home front during World War II|Sjedinjenih Država]] i njihovog saveznika [[Australia in World War II|Australije]], i [[Japansko carstvo|Japana]].<ref>{{cite web|title=Secret Instructions to Captain Cook, 30 June 1768|publisher=[[National Archives of Australia]]|url=http://www.foundingdocs.gov.au/resources/transcripts/nsw1_doc_1768.pdf|accessdate = 3. 9. 2011. }}</ref> Prispeće [[Europeans in Oceania|evropskih naseljenika]] je dovelo do znatne promene socijalnog i političkog pejzaža Okeanije. U [[Novi vijek|bližoj prošlosti]] je bilo puno rasprava o [[Flags of Oceania|nacionalnim zastavama]] i želji dela Okeanaca da pokažu svoj prepoznatljiv i individualistički [[Nacionalni identitet|identitet]].<ref>Dimensions of Australian Society, Ian McAllister –. {{page|year=1994|id=|pages=333}}</ref> [[rock art|Kamena umetnost]] [[Australijski starosedeoci|australijskih Aboridžina]] je najduža kontinuirano praktikovana umetnička tradicija na svetu.<ref>"Oceanic art", The [[Columbia Encyclopedia]], Sixth Edition 2006.</ref> [[Puncak Jaya|Pankak Džaja]] na Papui se obično smatra najvišim vrhom u Okeaniji.<ref>MacKay (1864, 1885) ''Elements of Modern Geography''. str. 283</ref> Većina zemalja Okeanije ima [[Parlamentarni sistem|parlamentarni]] [[Predstavnička demokratija|predstavničko demokratski]] [[višepartijski sistem]], a [[turizam]] je najvažniji izvor prihoda nacija [[Pacific Islands|Tihookeanskih ostrva]].<ref>{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=ZUpmpeJz-8gC&dq=Samoan+politics+matai+1991 |title=New Politics in the South pacific |first= Jean |last=Drage |pages=162 |year=1994 |publisher=Institute of Pacific Studies, University of the South Pacific|isbn=9789820201156 |accessdate = 11. 4. 2010. }}</ref> == Definicije == Termin je skovao geograf [[Conrad Malte-Brun|Konrad Malte-Brun]] iz reči -{''Océanie''}- oko 1812.<ref name="OED">{{OED|Oceania}}</ref> Reč -{''Océanie''}- je [[Francuski jezik|francuskog]] porekla, a izvedena je iz [[Latinski jezik|latinske]] reči {{wikt-lang|la|oceanus}}, i stoga iz [[Grčki jezik|grčke]] reči {{wikt-lang|grc|ὠκεανός}} (-{''ōkeanós''}-), okean. Domoroci i naseljenici ovog regiona se nazivaju Okeancima.{{sfn|Adler|1986|p=66}} Termin ''Okeanija'' se koristi, zato što za razliku od drugih kontinentalnih grupacija, ovde je okean to što povezuje nacije.<ref>{{harvnb|Lyons|2006|pp=30}}</ref> * Biogeografski, kao sinonim za [[Notogea|Australazijsku ekozonu]] i Pacifičku ekozonu (Melanezija, Polinezija, i Mikronezija), sa Novim Zelandom koji formira jugozapadni ugao [[Polynesian Triangle|Polinezijskog trougla]]. Novi Zeland se isto tako može smatrati delom Australazije, mada je tradicionalno bio deo Polinezije.<ref name="Udvardy 1975">Udvardy. 1975. ''A classification of the biogeographical provinces of the world''</ref> * Kao [[ekozona]], [[Oceania Ecozone|Okeanija]] obuhvata celokupnu [[Mikronezija|Mikroneziju]], [[Fidži]], i sve delove Polinezije izuzev Novog Zelanda. Novi Zeland, zajedno sa [[Nova Gvineja|Novom Gvinejom]] i obližnjim ostrvima, delom [[Filipini|Filipinskih ostrva]], [[Australija|Australijom]], [[Solomonova Ostrva|Solomonovim Ostrvima]], [[Vanuatu]]om, i [[Nova Kaledonija|Novom Kaledonijom]], sačinjava zasebnu [[Notogea|Australazijsku ekozonu]].<ref name="Philip's E.A.E.P Atlas">{{Cite book| url=https://books.google.com/?id=14kIKhpAcUYC&printsec=frontcover#v=onepage&q&f=false|title= Philip's E.A.E.P Atlas|year=2003|isbn=9789966251251|last=Son|first=George Philip| accessdate = 8. 3. 2014.|pages=79}}</ref> * U geopolitičkoj koncepciji koju koriste [[Makrogeografski regioni OUN|Ujedinjene nacije]], [[Međunarodni olimpijski komitet]], i mnogi atlasi, Okeanija obuhvata [[Australija|Australiju]] i nacije Pacifika istočno od Papua Nove Gvineje, ali ne i [[Indonesian New Guinea|Indonezijsku Novu Gvineju]].<ref name="Lewis 1997 32">{{cite book|last=Lewis|first=Martin W. |authorlink= |last2=Wigen|first2=Kären E. |title=The Myth of Continents: a Critique of Metageography |url=https://archive.org/details/mythcontinentscr00lewi|year=1997|publisher=University of California Press |location=Berkeley |chapter= |quote= Interestingly enough, the answer [from a scholar who sought to calculate the number of continents] conformed almost precisely to the conventional list: North America, South America, Europe, Asia, Oceania (Australia plus New Zealand), Africa, and Antarctica.|isbn=978-0-520-20742-4|pages=[https://archive.org/details/mythcontinentscr00lewi/page/n24 32]}}</ref> == Historija == {{Main article|Istorija Okeanije}} === Australija === {{Main article|Praistorija Australije|istorija australijskih domorodaca}} [[Datoteka:Native Encampment by Skinner Prout, from Australia (1876, vol II).jpg|mini|desno|200p|Gravura iz 19. veka australijskog domorodačkog kampa]] [[Australijski starosedeoci]] su prvobitni stanovnici Australijskog kontinenta i okolnih ostrva, koji su migrirali iz Afrike i Azije pre oko 70.000 godina<ref>{{cite journal|url=http://science.sciencemag.org/content/334/6052/94|title=An Aboriginal Australian Genome Reveals Separate Human Dispersals into Asia|first=Morten|last=Rasmussen|first2=Xiaosen|last2=Guo|first3=Yong|last3=Wang|first4=Kirk E. |last4=Lohmueller|first5=Simon|last5=Rasmussen|first6=Anders|last6=Albrechtsen|first7=Line|last7=Skotte|first8=Stinus|last8=Lindgreen|first9=Mait|last9=Metspalu|first10=Thibaut|last10=Jombart|first11=Toomas|last11=Kivisild|first12=Weiwei|last12=Zhai|first13=Anders|last13=Eriksson|first14=Andrea|last14=Manica|first15=Ludovic|last15=Orlando|first16=Francisco M. De La|last16=Vega|first17=Silvana|last17=Tridico|first18=Ene|last18=Metspalu|first19=Kasper|last19=Nielsen|first20=María C.|last20=Ávila-Arcos|first21=J. Víctor|last21=Moreno-Mayar|first22=Craig|last22=Muller|first23=Joe|last23=Dortch|first24=M. Thomas P.|last24=Gilbert|first25=Ole|last25=Lund|first26=Agata|last26=Wesolowska|first27=Monika|last27=Karmin|first28=Lucy A.|last28=Weinert|first29=Bo|last29=Wang|first30=Jun|last30=Li|first31=Shuaishuai|last31=Tai|first32=Fei|last32=Xiao|first33=Tsunehiko|last33=Hanihara|first34=George van|last34=Driem|first35=Aashish R.|last35=Jha|first36=François-Xavier|last36=Ricaut|first37=Peter de|last37=Knijff|first38=Andrea B.|last38=Migliano|first39=Irene Gallego|last39=Romero|first40=Karsten|last40=Kristiansen|first41=David M.|last41=Lambert|first42=Søren|last42=Brunak|first43=Peter|last43=Forster|first44=Bernd|last44=Brinkmann|first45=Olaf|last45=Nehlich|first46=Michael|last46=Bunce|first47=Michael|last47=Richards|first48=Ramneek|last48=Gupta|first49=Carlos D.|last49=Bustamante|first50=Anders|last50=Krogh|first51=Robert A.|last51=Foley|first52=Marta M.|last52=Lahr|first53=Francois|last53=Balloux|first54=Thomas|last54=Sicheritz-Pontén |first55=Richard|last55=Villems |first56=Rasmus|last56=Nielsen |first57=Jun|last57=Wang|first58=Eske|last58=Willerslev|date = 7. 10. 2011. |publisher=|journal=Science |volume=334|issue=6052|via=www.sciencemag.org|doi=10.1126/science.1211177|pmid=21940856|pmc=3991479|bibcode=2011Sci...334...94R|pages=94–98}}</ref> i dospeli do Australije pre oko 50.000 godina.<ref name="illumina.com">{{cite journal |url= http://www.illumina.com/documents/icommunity/article_2012_04_Aboriginal_Genome.pdf |title= Sequencing Uncovers a 9,000 Mile Walkabout; A lock of hair and the HiSeq 2000 system identify a human migration wave that took more than 3,000 generations and 10,000 years to complete |journal= Community Newletter |year= 2012 |last= Rasmussen |first= Morten |author2= Eske Willerslev |access-date= 21. 02. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20181121085215/https://www.illumina.com/documents/icommunity/article_2012_04_Aboriginal_Genome.pdf |archive-date= 21. 11. 2018 |url-status= dead }}</ref> Smatra se da su oni bili deo jedne od najranijih [[Teorije o poreklu čoveka|ljudskih migracija iz Afrike]].<ref name="BBSRC">[http://www3.imperial.ac.uk/newsandeventspggrp/imperialcollege/newssummary/news_23-9-2011-10-41-8 "Aboriginal Australians descend from the first humans to leave Africa, DNA sequence reveals"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006103055/http://www3.imperial.ac.uk/newsandeventspggrp/imperialcollege/newssummary/news_23-9-2011-10-41-8 |date=2014-10-06 }}, ''Biotechnology and Biological Sciences Research Council (BBSRC)''.</ref> Mada su oni verovatno migrirali do Australije kroz jugoistočnu Aziju, oni nisu u znatnoj meri srodni sa bilo kojom poznatom azijskom ili polinežanskom populacijom.<ref>{{cite web |url=http://australia.gov.au/about-australia/our-country |title=About Australia:Our Country |publisher=Australian Government |quote=Australia's first inhabitants, the Aboriginal people, are believed to have migrated from some unknown point in Asia to Australia between 50,000 and 60,000 years ago. |access-date=21. 02. 2018 |archive-date=27. 02. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120227080043/http://australia.gov.au/about-australia/our-country |url-status= }}</ref> Postoji evidencija za postojanje genetičke i lingvističke razmene između Australijanaca na dalekom severu i Austronezijskih naroda današnje [[Nova Gvineja|Nove Gvineje]] i obližnjih ostrva, mada to može da bude rezultat nedavne trgovine i [[Interracial marriage|mešovitih brakova]].<ref>[[Jared Diamond]]. (1997). ''[[Guns, Germs, and Steel]]''. Random House. London. str. 314–316</ref> Australijski starosedeoci su dosegli [[Tasmanija|Tasmaniju]] pre oko 40.000 godina migracijom preko [[land bridge|kopnenog mosta]] sa kontinenta, koji je postojao tokom zadnjeg [[Ledeno doba|ledenog doba]].<ref>Mulvaney, J. and Kamminga, J., (1999), ''Prehistory of Australia''. Smithsonian Institution Press, Washington.</ref> Smatra se da je do prve [[Early human migrations|rane ljudske migracije]] u Australiju došlo kad je ta kopnena masa formirala deo [[Australija (kontinent)|Sahulskog kontinenta]], povezanog sa ostrvom Nova Gvineja putem kopnenog mosta.<ref>Lourandos, H., ''Continent of Hunter-Gatherers: New Perspectives in Australian Prehistory'' (Cambridge University Press) (1997). str. 81.</ref> [[Ostrvljani Toresovog moreuza]] su domoroci sa [[Ostrva Toresovog moreuza]], koja su locirana na najsevernijem delu [[Kvinslend]]a u blizini [[Papua Nova Gvineja|Papua Nove Gvineje]].<ref name="uow2004">[http://media.uow.edu.au/news/2004/0917a/index.html "When did Australia's earliest inhabitants arrive?"], ''University of Wollongong'', 2004. Retrieved 6 June 2008.</ref> Najraniji ljudski ostaci pronađeni u Australiji su oni od [[Lake Mungo remains|Mungo ljudi]], koji su datirani na pre oko 40.000 godina.<ref name = "pmid4570638">{{cite journal|doi = 10.1038/240046a0|vauthors=Barbetti M, Allen H |title=Prehistoric man at Lake Mungo, Australia, by 32,000 years BP|url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_1972-11-03_240_5375/page/46|journal = Nature|volume =240 |issue =5375 |year=1972|pmid = 4570638|bibcode=1972Natur.240...46B |pages=46–48}}</ref> === Melanezija === [[Datoteka:Melanesians.jpg|thumb|right|200p|Distribucija Melanežana]] {{Main article|Istorija Nove Gvineje}} Originalni naseljenici grupe ostrva koja se u današnje vreme zovu [[Melanezija]] su verovatno bili preci današnjih naroda koji govore [[Papuan languages|papuanske]] jezike. Postoje indikacije da su oni migrirajući iz jugoistočne Azije prvo nastanili ta ostrva koja su daleko na istoku, kao što su glavna [[Solomonska Ostrva]], uključujući [[Makira|Makiru]], a moguće je da su obitavali i na manjim ostrvima dalje na istoku.<ref>{{cite journal |last=Dunn|first=Michael|last2=Terrill|first2=Angela|last3=Reesink|first3=Ger|last4=Foley|first4=Robert A. |last5=Levinson|first5=Stephen C. |year=2005| title=Structural Phylogenetics and the Reconstruction of Ancient Language History|url=https://archive.org/details/sim_science_2005-09-23_309_5743/page/2072| journal=Science| volume=309| doi=10.1126/science.1114615| pmid=16179483| issue=5743 | bibcode=2005Sci...309.2072D|pages=2072–2075}}</ref> Duž severne obale Nove Gvineje i na ostrvima severno i istočno od Nove Gvineje, [[Austronesian peoples|Austronezijski narodi]], koji su migrirali u tu oblast pre nešto više od 3.000 godina, došli su u kontakt sa postojećim populacijama naroda koji govore papuanski. U kasnom 20. veku, deo naučne zajednice smatra da je postojao dug period interakcija, što je dovelo do mnoštva kompleksnih promena u pogledu genetike, jezika, i kulture među tim narodima.<ref>{{cite book|last=Spriggs|first=Matthew|year=1997|title=The Island Melanesians|url=https://archive.org/details/islandmelanesian0000spri|publisher=Blackwell|isbn=978-0-631-16727-3|pages=}}</ref> == Države Australije i Okeanije == {| class=wikitable |- style="background:#ececec;" ! Država ! Glavni grad ! Državno uređenje ! Gustina naseljenosti (po km²) ! Površina (km²) ! Stanovnika (2002-07-01 pribl.) |- | {{zas|Australija}} [[Australija]] | [[Kanbera]] | [[Savezna republika|Federalna republika]] | style="text-align:right;"| 2,5 | style="text-align:right;"| 7.686.850 | style="text-align:right;"| 19.546.792 |- | {{zas|Vanuatu}} [[Vanuatu]] | [[Port Vila]] | [[Republika]] | style="text-align:right;"| 16 | style="text-align:right;"| 12.200 | style="text-align:right;"| 196.178 |- | {{zas|Kiribati}} [[Kiribati]] | [[Južna Tarava]] | Republika | style="text-align:right;"| 119 | style="text-align:right;"| 811 | style="text-align:right;"| 96.335 |- | {{zas|Maršalska Ostrva}} [[Maršalska Ostrva]] | [[Madžuro]] | [[Parlamentarni sistem|Parlamentarna demokratija]] | style="text-align:right;"| 407 | style="text-align:right;"| 181 | style="text-align:right;"| 73.630 |- | {{zas|Federalne Države Mikronezije}} [[Savezne Države Mikronezije|Mikronezija]] | [[Palikir]] | Federalna republika | style="text-align:right;"| 194 | style="text-align:right;"| 702 | style="text-align:right;"| 135.869 |- | {{zas|Nauru}} [[Nauru]] | Jaren | Republika | style="text-align:right;"| 587 | style="text-align:right;"| 21 | style="text-align:right;"| 12.329 |- | {{zas|Novi Zeland}} [[Novi Zeland]] | [[Velington]] | Parlamentarna demokratija | style="text-align:right;"| 15 | style="text-align:right;"| 268.680 | style="text-align:right;"| 3.908.037 |- | {{zas|Palau}} [[Palau]] | [[Ngerulmud]] | Republika | style="text-align:right;"| 42 | style="text-align:right;"| 458 | style="text-align:right;"| 19.409 |- | {{zas|Papua Nova Gvineja}} [[Papua Nova Gvineja]] | [[Port Morsbi|Port Morzbi]] | [[Ustavna monarhija]] | style="text-align:right;"| 11 | style="text-align:right;"| 462.840 | style="text-align:right;"| 5.172.033 |- | {{zas|Samoa}} [[Samoa]] | [[Apija]] | [[Ustavna monarhija|Parlamentarna monarhija]] | style="text-align:right;"| 61 | style="text-align:right;"| 2.944 | style="text-align:right;"| 178.631 |- | {{zas|Solomonova Ostrva}} [[Solomonova Ostrva]] | [[Honijara]] | Parlamentarna monarhija | style="text-align:right;"| 17 | style="text-align:right;"| 28.450 | style="text-align:right;"| 494.786 |- | {{zas|Tonga}} [[Tonga]] | [[Nukualofa]] | Ustavna monarhija | style="text-align:right;"| 142 | style="text-align:right;"| 748 | style="text-align:right;"| 106.137 |- | {{zas|Tuvalu}} [[Tuvalu]] | [[Funafuti]] | Parlamentarna monarhija | style="text-align:right;"| 429 | style="text-align:right;"| 26 | style="text-align:right;"| 11.146 |- | {{zas|Fidži}} [[Fidži]] | [[Suva]] | Republika | style="text-align:right;"| 47 | style="text-align:right;"| 18.270 | style="text-align:right;"| 856.346 |} {| class=wikitable |- style="background:#ececec;" ! Zavisne teritorije ! Gustina naseljenosti (po km²) ! Površina (km²) ! Stanovnika (2002-07-01 pribl.) |- | [[Američka Samoa]] (SAD) | style="text-align:right;"| 345 | style="text-align:right;"| 199 | style="text-align:right;"| 68.688 |- | [[Valis i Futuna]] (Fr.) | style="text-align:right;"| 57 | style="text-align:right;"| 274 | style="text-align:right;"| 15.585 |- | [[Gvam]] (SAD) | style="text-align:right;"| 293 | style="text-align:right;"| 549 | style="text-align:right;"| 160.796 |- | [[Kokosova ostrva]] (Aus) | style="text-align:right;"| 45 | style="text-align:right;"| 14 | style="text-align:right;"| 632 |- | [[Kukova ostrva]] (N. Z.) | style="text-align:right;"| 87 | style="text-align:right;"| 240 | style="text-align:right;"| 20.811 |- | [[Nijue]] (N. Z.) | style="text-align:right;"| 8,2 | style="text-align:right;"| 260 | style="text-align:right;"| 2.134 |- | [[Nova Kaledonija]] (Fr.) | style="text-align:right;"| 11 | style="text-align:right;"| 19.060 | style="text-align:right;"| 207.858 |- | [[Norfok (ostrvo)|Ostrvo Norfok]] (Aus.) | style="text-align:right;"| 53 | style="text-align:right;"| 35 | style="text-align:right;"| 1.866 |- | [[Ostrva Pitkern]] (UK) | style="text-align:right;"| 1,0 | style="text-align:right;"| 47 | style="text-align:right;"| 47 |- | [[Severna Marijanska ostrva]] (SAD) | style="text-align:right;"| 162 | style="text-align:right;"| 477 | style="text-align:right;"| 77.311 |- | [[Tokelau]] (N. Z.) | style="text-align:right;"| 143 | style="text-align:right;"| 10 | style="text-align:right;"| 1.431 |- | [[Uskršnje ostrvo]] (Čile) | style="text-align:right;"| 23,1 | style="text-align:right;"| 164 | style="text-align:right;"| 3.791 |- | [[Francuska Polinezija]] (Fr.) | style="text-align:right;"| 62 | style="text-align:right;"| 4.167 | style="text-align:right;"| 257.847 |} == Karta == {{Image label begin|image=Map of Oceania-Pacific wide.svg|width={{{width|1200}}}}} {{Image label|x=0.65875|y=0.015|scale={{{width|1200}}}|text=[[tihi okean|<span style="font-style: italic; color: #48A3B5;">Severni Tihi Okean</span>]]}} {{Image label|x=0.62|y=0.34|scale={{{width|1200}}}|text=[[tihi okean|<span style="font-style: italic; color: #48A3B5;">Južni Tihi Okean</span>]]}} {{Image label|x=0.18|y=0.24|scale={{{width|1200}}}|text=[[Australija]]}} {{Image label|x=0.39|y=0.30|scale={{{width|1200}}}|text=[[Novi Zeland|Novi<br />Zeland]]}} {{Image label|x=0.45|y=0.32|scale={{{width|1200}}}|text=[[Čatamska ostrva|Čatam]]}} {{Image label|x=0.54|y=0.005|scale={{{width|1200}}}|text=[[Havaji]]}} {{Image label|x=0.39|y=0.005|scale={{{width|1200}}}|text=[[Vejk]]}} {{Image label|x=0.26|y=0.08|scale={{{width|1200}}}|text=[[Savezne Države Mikronezije|FD Mikronezija]]}} {{Image label|x=0.195|y=0.081|scale={{{width|1200}}}|text=[[Palau]]}} {{Image label|x=0.26|y=0.125|scale={{{width|1200}}}|text=[[Papua Nova Gvineja|Papua Nova<br />Gvineja]]}} {{Image label|x=0.11|y=0.11|scale={{{width|1200}}}|text=[[Indonezija]]}} {{Image label|x=0.79|y=0.24|scale={{{width|1200}}}|text=[[Uskršnje ostrvo|Uskršnje<br />ostrvo]]}} {{Image label|x=0.61|y=0.18|scale={{{width|1200}}}|text=[[Francuska Polinezija|Francuska<br />Polinezija]]}} {{Image label|x=0.52|y=0.18|scale={{{width|1200}}}|text=[[Kukova Ostrva|Kukova<br />ostrva]]}} {{Image label|x=0.335|y=0.206|scale={{{width|1200}}}|text=[[Nova Kaledonija]]}} {{Image label|x=0.42625|y=0.19125|scale={{{width|1200}}}|text=[[Fidži]]}} {{Image label|x=0.41|y=0.145|scale={{{width|1200}}}|text=[[Tuvalu]]}} {{Image label|x=0.4675|y=0.1275|scale={{{width|1200}}}|text=[[Kiribati]]}} {{Image label|x=0.34|y=0.145|scale={{{width|1200}}}|text=[[Solomonova Ostrva|Solomonova<br />Ostrva]]}} {{Image label|x=0.47|y=0.15|scale={{{width|1200}}}|text=[[Tokelau]]}} {{Image label|x=0.37|y=0.055|scale={{{width|1200}}}|text=[[Maršalska Ostrva|Maršalska<br />Ostrva]]}} {{Image label|x=0.36|y=0.12|scale={{{width|1200}}}|text=[[Nauru]]}} {{Image label|x=0.865|y=0.096|scale={{{width|1200}}}|text=[[Galapagos]]}} {{Image label|x=0.345|y=0.178|scale={{{width|1200}}}|text=[[Vanuatu]]}} {{Image label|x=0.46|y=0.195|scale={{{width|1200}}}|text=[[Tonga]]}} {{Image label|x=0.69625|y=0.22125|scale={{{width|1200}}}|text=[[Ostrva Pitkern|Pitkern]]}} {{Image label|x=0.26875|y=0.055|scale={{{width|1200}}}|text=[[Gvam]]}} {{Image label|x=0.36875|y=0.2525|scale={{{width|1200}}}|text=[[Norfok (ostrvo)|Norfok]]}} {{Image label|x=0.25|y=0.02|scale={{{width|1200}}}|text=[[Severna Marijanska ostrva|Severna<br />Marijana]]}} {{Image label|x=0.46375|y=0.165|scale={{{width|1200}}}|text=[[Samoa]]}} {{Image label|x=0.49|y=0.17|scale={{{width|1200}}}|text=[[Američka Samoa|AS]]}} {{Image label|x=0.4425|y=0.16875|scale={{{width|1200}}}|text=[[Valis i Futuna|VF]]}} {{Image label|x=0.489|y=0.202|scale={{{width|1200}}}|text=[[Nijue]]}} {{Image label|x=0.00625|y=0.13875|scale={{{width|1200}}}|text=[[Kokosova Ostrva|KO]]}} {{Image label|x=0.055|y=0.14625|scale={{{width|1200}}}|text=[[Božićno Ostrvo|BO]]}} {{Image label end}} == Reference == {{reflist|30em}} == Literatura == {{refbegin|30em}} * {{Cite book | ref=harv|last=Lyons|first=Paul|title=American Pacificism: Oceania in the U.S. Imagination| url=https://archive.org/details/americanpacifici00lyon|year=2006|pages=[https://archive.org/details/americanpacifici00lyon/page/n42 30]}} * {{Cite book| ref=harv| url=https://books.google.com/?id=14kIKhpAcUYC&printsec=frontcover#v=onepage&q&f=false|title= Philip's E.A.E.P Atlas|year=2003|isbn=9789966251251|last=Son|first=George Philip| accessdate = 8. 3. 2014.|pages=79}} * {{Cite book | ref=harv|last=Adler|first=Jacob|title=The fantastic life of Walter Murray Gibson: Hawaii's minister of everything| url=https://archive.org/details/fantasticlifeofw0000adle|year=1986|pages=[https://archive.org/details/fantasticlifeofw0000adle/page/66 66]}} * {{Cite book| ref=harv|url=https://books.google.com/books?id=ZUpmpeJz-8gC&dq=Samoan+politics+matai+1991 |title=New Politics in the South pacific |first= Jean |last=Drage |pages=162 |year=1994 |publisher=Institute of Pacific Studies, University of the South Pacific|isbn=9789820201156 |accessdate = 11. 4. 2010. }} * [[Frank Harary]] & Per Hage (1991) ''Exchange in Oceania: A Graph Theoretic Analysis'', Oxford Studies in Social and Cultural Anthropology, [[Oxford University Press]]. * Frank Harary & Per Hage (2007) ''Island Networks: Communication, Kinship, and Classification Structures in Oceania'', Structural Analysis in the Social Sciences, [[Cambridge University Press]]. {{refend}} == Vanjske veze == * [http://dmoz.org/Regional/Oceania/ Okeanija i Open direktori program] * -{[http://travel.nationalgeographic.com/travel/continents/australia-oceania/ "Australia and Oceania"] from [http://travel.nationalgeographic.com/ National Geographic]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081003132349/http://travel.nationalgeographic.com/ |date=2008-10-03 }}}- {{Kontinent}} {{Authority control}} [[Kategorija:Oceanija]] [[Kategorija:Kontinenti]] [[Kategorija:Tihi ocean]] [[Kategorija:Južni ocean]] [[Kategorija:Indijski ocean]] olmm8r50tyurh15413oml3ub6k70htc Hladni rat 0 3200 42587545 42582526 2026-05-04T21:08:42Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42587545 wikitext text/x-wiki {{multiple image | align = right | direction = vertical | width = 250 | image1 = John_F._Kennedy,_Nikita_Khruchchev_1961.jpg | caption1 = Američki predsjednik [[John F. Kennedy]] i sovjetski vođa [[Nikita Hruščov]] na samitu u [[Beč]]u, [[4. lipnja]] [[1961.]] godine. | image2 = Berlin_Wall_1979_02.jpg | caption2 = Fotografija [[Berlinski zid|Berlinskog zida]] pred [[Brandenburška vrata|Brandenburškim vratima]]. Zid je izgrađen [[1961.]] godine kako bi spriječio bijeg stanovnika [[DDR|Istočne Njemačke]] i zaustavio potencijalno katastrofalne ekonomske migracije. Zid je bio simbol Hladnoga rata i njegovo rušenje [[1989.]] je najavilo njegov kraj. | image3 = Jawaharlal Nehru, Nasser and Tito at the Conference of Non-Aligned Nations held in Belgrade.jpg | caption3 = [[Pokret nesvrstanih]], čije su glavne ličnosti dugo godina bili [[Gamal Abdel Nasser]], [[Josip Broz Tito]] i [[Džavaharlal Nehru]], predstavljao je "treći put" u periodu snažnih blokovskih podjela. | image4 = Redwing_Dakota.jpg | caption4 = Tokom Hladnog rata, [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]] su provele oko 1,054 službenih [[Testiranje nuklearnog oružja|nuklearnih testova]], između [[1945.]] i [[1992.]] godine. [[Sovjetski Savez]] ih je službeno proveo oko 715, u periodu od [[1949.]] do [[1990.]] godine. | image5 = Sputnik_asm.jpg | caption5 = Sovjetski Savez je [[4. listopada]] [[1957.]] godine u [[Zemlja (planet)|Zemljinu]] orbitu lansirao prvi svjetski [[umjetni satelit]]: ''[[Sputnjik 1]]''. }} '''Hladni rat''' je naziv za period vojnih i političkih tenzija nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] između zemalja [[Istočni blok|Istočnog]] ([[Sovjetski Savez]] i njegovi saveznici) i [[Zapadni blok|Zapadnog bloka]] ([[Sjedinjene Države]], [[NATO]] i ostali saveznici). Historičari danas nisu potpuno složni oko točnog trajanja Hladnog rata, mada se kao početak najčešće uzimaju [[1945.]] ili [[1947.]] godina (kada je donesena [[Trumanova doktrina]] o ograničavanju sovjetskog ekspanzionizma), a kao kraj [[1991.]] godina, kada se [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspao]] [[Sovjetski Savez]]. Termin "hladni" se koristi zato što dvije sukobljene strane nikada nisu povele oružani sukob velikih razmjera, međutim su (in)direktno sudjelovale u cijeloj seriji manjih i većih regionalnih sukoba, koji se nazivaju [[Rat preko posrednika|surogat ratovima]]. Hladni rat je formalno dokinuo savezništvo protiv [[Treći Reich|Trećeg Reicha]] iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], tako da su [[Sovjetski Savez]] i [[Sjedinjene Države]] postale dvije sukobljene velesile s dijametralno suprotnim političkim i ekonomskim načelima. Sovjetski Savez je bio [[marksizam-lenjinizam|marksističko-lenjinistička]], jednopartijska država na čelu s [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Komunističkom partijom]] i prisutnom tajnom policijom, a koju je u prvim godinama vodio diktator ([[Staljin]]), a kasnije mala skupina političkih moćnika ([[Politbiro]]). Sve do posljednjih godina Hladnoga rata, partija je u Sovjetskom Savezu kontrolirala gotovo sve aspekte javnog života, uključujući medije, vojsku, gospodarstvo i organizacije. Uz to je izvršavala indirektnu kontrolu u ostalim zemljama Istočnog bloka i uvelike financirala komunističke partije diljem svijeta; ponekad joj je konkurencija bila [[NR Kina]], a posebice nakon [[Kinesko-sovjetski raskol|Kinesko-sovjetskog raskola]] iz [[1960-e|60-ih]] godina. Opozicija sustavu bio je Zapadni blok, kojeg su dominantno sačinjavale [[kapitalizam|kapitalističke]] zemlje s razvijenom [[demokracija|demokracijom]], slobodnim medijima i nezavisnim organizacijama. S godinama se isprofilirala i treća strana, [[Pokret nesvrstanih]], kojoj su pripadale neutralne zemlje čiji je cilj bilo održavanje dobrih odnosa s obama stranama. Iako se dvije velesile nikada nisu direktno sukobile, bile su izrazito dobro naoružane i spremne za mogući, totalni nuklearni svjetski rat. Postojale su nuklearne strategije čiji je cilj bilo obeshrabrivanje suprotne strane od napada, s obzirom da je postojala prijetnja da će napadač, u slučaju nuklearnog napada, biti potpuno uništen; ta je strategija poznata kao [[osigurano uzajamno uništenje]]. Osim preko [[utrka u nuklearnom naoružanju|ekstenzivnog razvoja nuklearnog oružja]] i jačanja vojnih snaga, dvije sukobljene strane su težnju za dominacijom izražavale kroz razne surogat sukobe diljem svijeta, [[psihološko ratovanje]], kampanje masovne propagande i [[špijunaža|špijunažu]], rivalstvo u sportu i tehnološkim natjecanjima poput [[svemirska utrka|svemirske utrke]]. [[Hladni rat (1947–1953)|Prva faza Hladnog rata]] započela je u prve dvije godine nakon završetka Drugog svjetskog rata [[1945.]] godine. Sovjetski Savez je konsolidirao svoj utjecaj u zemljama Istočnog bloka, dok su Sjedinjene Države započele globalnu politiku [[Zadržavanje|zadržavanja]] kako bi osporili sovjetsku moć, davale su vojnu i financijsku pomoć europskim zemljama (primjerice, podrška antikomunistima u [[Grčki građanski rat|Grčkom građanskom ratu]]) te su formirale [[NATO]] savez. [[Berlinska blokada]] (1948–49) je bila prva velika kriza Hladnoga rata. Pobjedom komunista u [[Kineski građanski rat|Kineskom građanskom ratu]] i izbijanjem [[Korejski rat|Korejskog rata]] (1950–53), sukob se proširio. Sovjetski Savez i Sjedinjene Države su se natjecale oko dominacije u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] te u zemljama [[Afrika|Afrike]] i [[Azija|Azije]] koje su prolazile kroz proces [[dekolonizacija|dekolonizacije]]. Sovjeti su, u međuvremenu, tenkovima ugušili [[Mađarska revolucija 1956.|Mađarsku revoluciju]] iz [[1956.]] godine. Širenje i eskalacija sukoba doveli su do novih kriznih situacija diljem svijeta, poput [[Sueska kriza|Sueske krize]] ([[1956.]]), [[Berlinska kriza 1961.|Berlinske krize]] ([[1961.]]) i [[Kubanska raketna kriza|Kubanske raketne krize]] ([[1962.]]). Nakon potonje, Hladni rat je ušao u [[Hladni rat (1962–1979)|novu fazu]] u kojoj je svijet vidio [[Kinesko-sovjetski raskol]], koji je zakomplicirao odnose u komunističkom svijetu, ali i sve veću autonomiju američkih saveznika, poput [[Francuska|Francuske]]. Sovjeti su [[1968.]] godine, ponovno tenkovima, ugušili [[Praško proljeće]], pokušaj liberalizacije komunizma u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]], dok je od Amerike podržavani [[Južni Vijetnam]] teško poražen u [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]] (1955–75), što je bio fijasko koji je zahtijevao promjenu politike u Sjedinjenim Državama. Do [[1970-e|70-ih]] godina, obje su strane pokazale interes za prilagodbe s ciljem stvaranja stabilnijeg i predvidljivijeg međunarodnog sustava, što je dovelo do primjene politike [[detant]]a, [[Pregovori o ograničenju strateškog naoružanja|pregovora o ograničenju strateškog naoružanja]] (SALT) i [[Nixonov posjet Kini 1972.|ostvaranje odnosa]] između Sjedinjenih Država i NR Kine s ciljem kontriranja Sovjetskom Savezu. Početkom [[Sovjetsko-afganistanski rat|Sovjetsko-afganistanskog rata]] [[1979.]] godine, politika detanta je krahirala. [[Hladni rat (1979–1985)|Rane 80-e]] dovele su do nove eskalacije odnosa tokom koje su Sovjeti oborili [[Korean Air Lines let 007|KAL-ov let 007]], a NATO organzirao vojne vježbe [[Able Archer 83]] ([[1983.]]). Sjedinjene Države su pojačale [[Reaganova doktrina|diplomatski, vojni i ekonomski pritisak]] na Sovjetski Savez i to u periodu kada je komunistička velesila već patila od [[Period stagnacije|ekonomske stagnacije]]. [[Hladni rat (1985–1991)|Sredinom 80-ih]], novopostavljeni sovjetski vođa, [[Mihail Gorbačov]], predstavio je liberalne reforme znane kao ''[[glasnost]]'' i ''[[perestrojka]]'' te zaključio sovjetski rat u [[Afganistan]]u. Istovremeno, diljem [[Istočna Europa|Istočne Europe]] dolazi do pojačanih zahtjeva za autonomijom, posebice u [[Poljska|Poljskoj]]. Gorbačov je, s druge strane, odbio slati [[Crvena armija|Crvenu armiju]] u zemlje [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]], kao što je Sovjetski Savez radio u prošlosti. Posljedica toga bio je [[Jesen naroda|val revolucija]] u kojima su mirno svrgnuti komunistički sistemi u Istočnoj Europi; jedini izuzetak bila je [[Rumunjska revolucija]]. Komunistička partija Sovjetskog Saveza je ubrzo izgubila političku moć te je ubrzo i zabranjena nakon [[Augustovski puč|neuspjelog puča]] u kolovozu [[1991.]] godine. Sve to dovelo je do formalnog [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]] u prosincu [[1991.]] godine, što je izazvalo domino efekt i dovelo do pada komunizma u zemljama poput [[Mongolija|Mongolije]], [[Kambodža|Kambodže]] i [[Južni Jemen|Južnog Jemena]]. Hladni rat i sva događanja iz tog perioda ostavili su neizbrisivu ostavštinu. Na njega se često referiralo u [[Kultura tokom Hladnog rata|popularnoj kulturi]], posebice u špijunski orijentiranim djelima (poput globalno popularnog serijala o tajnom agentu [[James Bond|Jamesu Bondu]]) i onima koja su tematizirala nuklearno ratovanje. == Nastanak termina == {{main|Hladni rat (termin)}} {{Multiple image|direction=horizontal|align=right|image1=George Orwell press photo.jpg|image2=Bernardbaruch.jpg|width1=191|width2=205|footer=I dok je pisac [[George Orwell]] (lijevo) zaslužan za opći termin "hladni rat", američki politički savjetnik [[Bernard Baruch]] (desno) prvi je primijenio taj termin u kontekstu u kojem se koristi danas.}} Po završetku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[engleska|engleski]] pisac [[George Orwell]], koji se proslavio antiutopijskim romanom ''[[Nineteen Eighty-Four|1984.]]'' i satiričnim romanom ''[[Animal Farm|Životinjska farma]]'', u svom eseju "You and the Atomic Bomb" ([[srpskohrvatski|sh.]] "Vi i atomska bomba"), objavljenom [[19. listopada]] [[1945.]] godine u ''[[Tribune (časopis)|Tribuneu]]'', koristi termin ''hladni rat'' u općem smislu. Razmišljajući o svijetu koji živi u sjeni prijetnje od nuklearnog rata, Orwell se referirao na ideju o polariziranom svijetu američkog teoretičara [[James Burnham|Jamesa Burnhama]], pišući: {{izdvojeni citat|Gledajući na svijet u cjelini, smjer u kojem idemo desetljećima ne vodi prema anarhiji, nego prema ponovnom nametanju ropstva.... Teorija Jamesa Burnhama je bila jako aktualna, ali samo mali broj ljudi je dosad razmatrao njezine ideološke implikacije — to jest, kakav bi pogled na svijet, kakva uvjerenja i kakva društvena struktura bi vjerojatno prevladali u državi koja bi u startu bila neosvojiva i u permanentnom stanju "'''hladnog rata'''" sa svojim susjedima.|[[George Orwell]], "You and the Atomic Bomb"<ref>Orwell, "[http://orwell.ru/library/articles/ABomb/english/e_abomb You and the Atomic Bomb]", ''Tribune'', 19. listopada 1945.</ref>}} Dana [[10. ožujka]] [[1946.]], Orwell je u ''The Observeru'' napisao: "''nakon moskovske konferencije prošlog prosinca, Rusija je započela voditi 'hladni rat' protiv Britanije i Britanskog Imperija''".<ref>Orwell, George, ''The Observer'', 10. 3. 1946.</ref> Prvo korištenje ovog termina s ciljem opisivanja specifičnog, poslijeratnog geopolitičkog sukoba između [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] i [[SAD|Sjedinjenih Država]] dogodilo se [[16. travnja]] [[1947.]] godine u govoru [[Bernard Baruch|Bernarda Barucha]], utjecajnog savjetnika [[Demokratska stranka (SAD)|demokratskih]] predsjednika.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=54}}</ref> U govori, kojeg je napisao novinar [[Herbert Bayard Swope]],<ref>{{cite news|first=William|last=Safire|authorlink=William Safire|url=http://www.nytimes.com/2006/10/01/opinion/01iht-edsafire.2988871.html|title=Islamofascism Anyone?|work=The New York Times|date=1 October 2006}}</ref> Baruch govori: "''Nemojmo se zavaravati: nalazimo se usred hladnog rata''".<ref>{{cite web|author1=History.com Staff|title=This Day on History - April 16, 1947: Bernard Baruch coins the term “Cold War”|url=http://www.history.com/this-day-in-history/bernard-baruch-coins-the-term-cold-war|publisher=A+E Networks|accessdate=23. 8. 2016|date=2009}}</ref> [[Kolumna|Kolumnist]] [[Walter Lippmann]] je popularizirao termin svojom knjigom, ''The Cold War''; kada je [[1947.]] godine upitan za izvor termina, Lippman je rekao da ga je preuzeo iz francuskog termina, ''la guerre froide'', koji je nastao tokom [[1930-e|30-ih]] godina.<ref>[[Strobe Talbott]], ''The Great Experiment: The Story of Ancient Empires, Modern States, and the Quest for a Global Nation'' (2009) p.441 n.3; Lippmann's own book is {{cite book|url=https://books.google.com/?id=Ydc3AAAAIAAJ&q=walter+lippmann+cold+war&dq=walter+lippmann+cold+war|author=Lippmann, Walter|title=The Cold War|publisher=Harper|year=1947}}</ref> == Pozadina == {{main|Korijeni Hladnog rata}} [[File:Wladiwostok Parade 1918.jpg|280px|thumb|left|Savezničke trupe u [[Vladivostok]]u u kolovozu [[1918.]] godine, tokom [[Saveznička intervencija u Ruskom građanskom ratu|savezničke intervencije]] u [[Ruski građanski rat|Ruskom građanskom ratu]].]] Postoji nesloga među historičarima oko točnog početka Hladnog rata. I dok većina njih tvrdi da je isti započeo u periodu neposredno nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], određena skupina tvrdi kako je isti započeo još [[1917.]] godine, kada su [[boljševici]] u [[Oktobarska revolucija|Oktobarskoj revoluciji]] preuzeli vlast u [[Rusija|Rusiji]].<ref name="Gaddis"/> Vođa revolucije, [[Vladimir Lenjin]], izjavio je kako je novonastali [[Sovjetski Savez]] okružen "neprijateljskim, kapitalističkim okruženjem", a diplomaciju je smatrao oružjem koje bi Sovjetski Savez trebao koristiti da bi stvarao podjele među svojim neprijateljima, što je započelo s osnivanjem [[Komunistička internacionala|Kominterne]], koja je pozivala na revolucije diljem svijeta.<ref name="Palmieri34">{{Harvnb|Palmieri|1989|p=62}}</ref> Njegov nasljednik, [[Josif Staljin]], smatrao je Sovjetski Savez "socijalističkim otokom", tvrdeći da se on mora pobrinuti da se "postojeće kapitalističko okruženje zamijeni socijalističkim okruženjem".<ref name="tucker46">{{Harvnb|Tucker|1992|p=46}}</ref> Brojni događaji prije izbijanja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] demonstrirali su veliku količinu uzajamnog nepovjerenja između Zapda i Sovjetskog Saveza, a to se nije odnosilo samo na ideološku opoziciju koju je [[komunizam]] predstavljao u odnosu na [[kapitalizam]].<ref name = "Halliday">{{Harvnb|Halliday|2001|p=2e}}</ref> Primjeri toga su podrška Zapada antisovjetskim [[Bijela armija|bjelogardejcima]] u [[Ruski građanski rat|Ruskom građanskom ratu]],<ref name = "Gaddis">{{Harvnb|Gaddis|1990|p=57}}</ref> sovjetsko financiranje [[Opći štrajk u Ujedinjenom Kraljevstvu 1926.|britanskog općeg štrajka]] iz [[1926.]] godine, što je dovelo do britanskog raskida odnosa sa Sovjetima,<ref name="tucker74">{{Harvnb|Tucker|1992|p=74}}</ref> pa Staljinova objava iz [[1927.]] godine kako mirna koegzistencija s kapitalističkim silama "odlazi u prošlost",<ref name="tucker75">{{Harvnb|Tucker|1992|p=75}}</ref> urotničke optužbe iznesene tokom montiranog [[Šahtijski proces|Šahtijskog procesa]] iz [[1928.]] godine o navodnom britansko-francuskom planiranom puču,<ref name="tucker98">{{Harvnb|Tucker|1992|p=98}}</ref> odbijanje Sjedinjenih Država da priznaju Sovjetski Savez sve do [[1933.]] godine<ref name = "Lafeber 1993">{{Harvnb|LaFeber|1993|pp=194–197}}</ref> te [[Staljinizam|staljinistički]] organizirani montirani [[Moskovski procesi]] tokom [[Velika čistka|Velike čistke]], tokom kojih su izronile optužbe o špijunaži od strane Britanije, Francuske, Japana i Trećeg Reicha.<ref>{{cite book |author=Tim Tzouliadis| title=The Forsaken |year=2008|url=https://archive.org/details/forsakenamerican00tzou|publisher=The Penguin Press |isbn=978-1-59420-168-4}}</ref> Međutim, i Sovjetski Savez i Sjedinjene Države su se u međuratnom periodu uglavnom držali [[izolacionizam|izolacionističke]] politike.<ref>Heller, str. 19. "No, do [[1924.]] godine, Sovjetski Savez, sada pod vodstvom Josifa Staljina, napušta ovu politiku kako bi promovirao svjetsku revoluciju. Iscrpljena ratovima kako protiv unutarnjih, tako i vanjskih neprijatelja, sovjetska se vlada odlučila u bliskoj budućnosti koncentrirati na vlastitu ekonomsku obnovu i razvoj.&nbsp;(...) Sjedinjene Države su također bile izolacionistički nastrojene u međuratnom periodu."</ref> U kolovozu [[1939.]] godine, Sovjetski Savez i [[Treći Reich]] potpisuju zloglasni [[pakt Ribbentrop-Molotov]] o višegodišnjem, međusobnom nenapadanju, ali i o podjeli interesnih sfera na istoku Europe. Međutim, kada su Nijemci u lipnju [[1941.]] godine [[Operacija Barbarossa|napali Sovjetski Savez]], a [[Japan]] u prosincu iste godine [[Napad na Pearl Harbor|bombardirao luku Pearl Harbor]], Sovjetski Savez se pridružio [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]] i tako je nastao savez međusobne koristi. Britanija će ubrzo potpisati sporazum o formalnom formiranju saveza, dok će Sjedinjene Države dati neformalnu suglasnost. Tokom samog rata, Sjedinjene Države će pomagati i Britaniji i Sovjetima kroz svoj svoj [[Zakon o zajmu i najmu|program zajma i najma]].<ref>George C. Herring Jr., ''Aid to Russia, 1941–1946: Strategy, Diplomacy, the Origins of the Cold War'' (Columbia University Press, 1973).</ref> Ipak, Staljin je cijelo vrijeme bio sumnjičav, vjerujući kako su se Britanija i Amerika urotile kako bi prepustile njima većinski teret borbe protiv [[Adolf Hitler|Hitlera]] u Europi. Prema ovoj teoriji, zapadni saveznici su namjerno odugovlačili s otvaranjem drugog protunjemačkog fronta kako bi uskočili u posljednjem trenutku i imali presudan utjecaj u mirovnim sporazumima. Upravo je zbog toga, još za vrijeme rata, postojala snažno, mada latentno nepovjerenje između Saveznika.<ref>{{Harvnb|Gaddis|1990|pp=151–153}}</ref> == Kraj Drugog svjetskog rata (1945–47) == === Ratne konferencije o poslijeratnoj Europi === {{main|Teheranska konferencija|Konferencija u Jalti}} [[File:Yalta Conference 1945 Churchill, Stalin, Roosevelt.jpg|320px|thumb|"Velika trojka" na [[Konferencija u Jalti|konferenciji u Jalti]]: [[Winston Churchill]] ([[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]]), [[Franklin Delano Roosevelt]] ([[SAD]]) i [[Josif Staljin]] ([[SSSR]]).]] Saveznici se nisu mogli usuglasiti oko toga kako kako će izgladati poslijeratna [[Europa]] te gdje će se i kako povlačiti granice.<ref name="Gaddis13-23">{{Harvnb|Gaddis|2005|pp=13–23}}</ref> S druge strane, sve su strane dijelile slična mišljenja oko uspostave i održavanja poslijeratne sigurnosti.<ref name="Gaddis13-23" /> Zapadni saveznici su priželjkivali sigurnosni sustav koji je uključivao uspostavu demokratskih sustava na što većem području te bi dozvoljavao zemljama da mirno riješe međusobne sporove kroz međunarodne organizacije.<ref>{{Harvnb|Gaddis|1990|p=156}}</ref> S druge strane, Sovjeti su htjeli dominirati unutarnjom politikom susjednih zemalja.<ref name="Gaddis13-23" /><ref>{{Harvnb|Gaddis|1990|p=176}}</ref> Još za vrijeme rata, Staljin je formirao posebne kampove za obuku za komuniste iz različitih zemalja kako bi oni kasnije mogli uspostaviti tajnu policiju lojalnu [[Moskva|Moskvi]] čim [[Crvena armija]] preuzme kontrolu. Sovjetski agenti su ubzro preuzeli kontrolu nad medijima, a posebice radiom; ubrzo je došlo do maltretiranja i zabrane djelovanja svim građanskim institucijama, od omladinskih organizacija do škola, preko crkava pa sve do političke opozicije.<ref>[[Max Frankel]], "Stalin's Shadow," [http://www.nytimes.com/2012/11/25/books/review/iron-curtain-by-anne-applebaum.html?pagewanted=all&_r=0 ''New York Times'', 21. studenog 2012.], u kritici knjige Anne Applebaum, ''Iron Curtain: The Crushing of Eastern Europe, 1944–1956'' (2012), vidi uvod, tekst nakon reference 26 te poglavlja 3, 7, 8 i 9</ref> Staljin je također priželjkivao nastavak mira s Britanijom i Sjedinjenim Državama, nadajući se kako će se moći posvetiti internoj rekonstrukciji i ekonomskom rastu.<ref>Heller, str. 27. "Iz sovjetske perspektive, poslijeratni period mira i obnove bio je neprocjenjivo važan. Stoga, nastavak suradnje i mirnih odnosa s ratnim saveznicima, Sjedinjenim Državama i Velikom Britanijom, bio je izrazito poželjan."</ref> Zapadni saveznici su, pak, također bili podijeljeni oko svojih vizija poslijeratne Europe. [[Franklin Delano Roosevelt|Rooseveltovi]] ciljevi – vojna pobjeda u Europi i Aziji, realizacija globalne američke ekonomske nadmoći nad [[Britanski Imperij|Britanskim Imperijem]] i stvaranje svjetske mirovne organizacije – bili su globalniji od onih [[Winston Churchill|Churchillovih]], koji su se bazirali na uspostavu kontrole nad [[Mediteran]]om, opstanak Britanskog Imperija te nezavisnost srednjo- i istočnoeuropskih država, koje bi figurirale kao [[tampon država|tampon zona]] između Sovjeta i Britanije.<ref Name=Plokhy>{{Harvnb|Plokhy|2010|p=}}</ref> [[File:Map-Germany-1945.svg|220px|left|thumb|Poslijeratne [[Saveznička okupacija Njemačke|okupacijske zone u Njemačkoj]].]] Iz američke perspektive, Staljin se činio kao potencijalni saveznik u ostvarivanju njihovih ciljeva, dok su ga Britanci smatrali najvećom prijetnjom ostvarivanju svojih. Kako su Sovjeti već bili okupirali dobar dio srednje i istočne Europe, Staljin je imao ključnu prednost, što je dovelo do situacije da se Britanci i Amerikanci natječu za ostvarivanje prednosti. Razlike između Roosevelta i Churchilla dovele su do serije pojedinačnih sporazuma sa Sovjetima. Tako je, u listopadu [[1944.]] godine, Churchill otputovao u Moskvu i dogovorio podjelu [[Balkan]]a na interesne sfere, dok je u [[Jalta|Jalti]] Roosevelt potpisao identičan sporazum sa Staljinom po pitanju Azije te je odbio podržati Churchilla po pitanju [[Poljska|Poljske]] i reparacija.<ref Name=Plokhy/> Daljnji pregovori među Saveznicima o poslijeratnoj ravnoteži moći u Europi nastavljeni su na [[Konferencija u Jalti|konferenciji u Jalti]] u veljači [[1945.]], međutim Churchill, Roosevelt i Staljin ponovno nisu uspjeli postići čvrsti konsenzus oko situacije u poslijeratnoj Europi.<ref name="Gaddis21">{{Harvnb|Gaddis|2005|p=21}}</ref> U travnju [[1945.]], Roosevelt umire, a nasljeđuje ga [[Harry S. Truman]], dotadašnji potpredsjednik, koji nije vjerovao Staljinu te je odlučio potražiti savjet [[The Wise Men|elitne skupine]] vanjskopolitičkih intelektualaca. Konačno pronašavši čvrstog saveznika, Churchill je zajedno s Trumanom oštro prigovarao, između ostalog, sovjetskoj odluci da podrži [[Poljski komitet narodnog oslobođenja|Lublinsku vladu]] ispred [[Poljska vlada u egzilu|Poljske vlade u egzilu]] u [[London]]u, koja je već ranije prekinula sve odnose sa Sovjetima.<ref>{{Harvnb|Zubok|1996|p=94}}</ref> Nakon savezničke [[Kraj Drugog svjetskog rata u Europi|pobjede u Europi]], Sovjetski Savez je faktički izvršio okupaciju cijele srednje i istočne Europe,<ref name="Gaddis21" /> dok su snažne zapadne snage ostale stacionirane u zapadnoj Europi. U [[Saveznička okupacija Njemačke|od saveznika okupiranoj Njemačkoj]], četiri velesile ([[Francuska]], [[Sjedinjene Države]], [[Sovjetski Savez]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]) uspostavile su okupacijske zone i dogovorile labavu podjelu vlasti na četiri dijela.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=22}}</ref> [[Konferencija Ujedinjenih nacija o međunarodnoj organizaciji|Savezička konferencija u San Franciscu]] iz [[1945.]] godine dovela je do formiranja međunarodne organizacije [[UN|Ujedinjenih nacija]], zadužene za svjetski mir, međutim [[Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija|Vijeće sigurnosti]] je ubrzo ostalo bez realnog utjecaja zbog prava članica na korištenje veta.<ref>{{Harvnb|Bourantonis|1996|p=130}}</ref> Sve je to, dakako, dovelo do toga da Ujedinjene nacije u jednom periodu postanu tek neaktivni forum za razmjenu polemičke retorike, na kojeg su Sovjeti gledali isključivo kao na propagandnu tribinu.<ref>{{Harvnb|Garthoff|1994|p=401}}</ref> === Potsdamska konferencija i kapitulacija Japana === {{main|Potsdamska konferencija|Kapitulacija Japana}} [[File:Potsdam conference 1945-8.jpg|thumb|280px|Posljednji sastav "Velike trojke" na [[Potsdamska konferencija|Potsdamskoj konferenciji]]: [[Clement Attlee]] ([[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]]), [[Harry S. Truman]] ([[SAD]]) i [[Josif Staljin]] ([[SSSR]]). Sovjetski lider je bio jedini član "Velike trojke" koji je kontinuirano sudjelovao na svim konferencijama.]] Velika trojka ponovno se sastala u srpnju [[1945.]] godine, nakon njemačke kapitulacije, u [[Potsdam]]u; Truman i Staljin su ostali za cijelog trajanja konferencije, dok je Churchilla usred iste zamijenio [[Clement Attlee]], koji je u međuvremenu postao novi britanski premijer. Na toj su se konferenciji konačno iskristalizirale ozbiljne razlike u gledištima oko budućnosti Njemačke te ostatka srednje i istočne Europe.<ref name = "Byrd">{{cite encyclopedia|author=Byrd, Peter|editor1=McLean, Iain |editor2=McMillan, Alistair |encyclopedia=The concise Oxford dictionary of politics|title=Cold War (entire chapter)|url=https://books.google.com/?id=xLbEHQAACAAJ|accessdate=16. 6. 2008|year=2003|publisher=Oxford University Press|isbn=0-19-280276-3|ref=harv}}</ref> Uz sve to, rastući animozitet među sudionicima i ratoborni tonovi poslužili su kao dokaz njihovih međusobnih sumnji u neprijateljske namjere onih drugih i povod za još snažnije zauzimanje svojih stavova.<ref>Alan Wood, p. 62</ref> Na ovoj je konferenciji Truman informirao Staljina kako Sjedinjene Države posjeduju [[atomska bomba|novo, moćno oružje]].<ref name="Gaddis25" /> Staljin je, doduše, itekako bio svjestan da Amerikanci rade atomsku bombu te je, kako je i sovjetski program bio u punom pogonu, mirno reagirao na te vijesti. Čak je rekao da je zadovoljan tim vijestima te kako se nada da će bomba biti upotrebljena protiv [[Japan]]a.<ref name="Gaddis25">{{Harvnb|Gaddis|2005|pp=25–26}}</ref> Tjedan dana nakon konferencije, Sjedinjene Države su [[Atomsko bombardiranje Hiroshime i Nagasakija|bacile atomsku bombu]] na japanske gradove [[Hiroshima|Hiroshimu]] i [[Nagasaki]]; Japan je ubrzo kapitulirao. Nedugo nakon bombardiranja, Staljin se žalio američkim dužnosnicima jer je Truman Sovjetima ponudio malo realnog utjecaja u [[Okupacija Japana|okupiranom Japanu]].<ref>{{Harvnb|LaFeber|2002|p=28}}</ref> === Nastanak Istočnog bloka === {{main|Istočni blok}} [[File:EasternBloc BorderChange38-48.svg|left|thumb|Poslijeratne promjene u Europi i formiranje Istočnog bloka, odnosno prikaz ''[[Željezna zavjesa|željezne zavjese]]''.]] Još za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Sovjetski Savez je postavio temelje za nastanak [[Istočni blok|Istočnog bloka]] tako što je izvršio invaziju, a onda i aneksiju nekoliko nezavisnih država (ili dijelova istih) u formi [[Sovjetske socijalističke republike|sovjetskih socijalističkih republika]]; sve je to bilo u skladu s kontroverznim [[Pakt Ribbentrop-Molotov|paktom Ribbentrop-Molotov]]. Među navedene države spadaju [[Poljska]] (koja je postala dio [[Sovjetska okupacija poljskih zemalja (1939–1941)|dvaju SSR-ova]]),<ref name="stalinswars43">{{Harvnb|Roberts|2006|p=43}}</ref> [[Latvija]] (koja je postala [[Latvijska SSR]]),<ref name="wettig20">{{Harvnb|Wettig|2008|p=21}}</ref><ref name="senn">[[Alfred E. Senn|Senn, Alfred Erich]], ''Lithuania 1940 : revolution from above'', Amsterdam, New York, Rodopi, 2007 {{ISBN|978-90-420-2225-6}}</ref> [[Litva]] (koja je postala [[Litvanska SSR]]),<ref name="wettig20"/><ref name="senn"/> [[Estonija]] (koja je postala [[Estonska SSR]]),<ref name="wettig20"/><ref name="senn"/> dio istočne [[Finska|Finske]] (koji je postao [[Karelo-Finska SSR]]) te istočna [[Rumunjska]] (koja je postala [[Moldavska SSR]]).<ref name="stalinswars55">{{Harvnb|Roberts|2006|p=55}}</ref><ref name="shirer794">{{Harvnb|Shirer|1990|p=794}}</ref> Srednjo- i istočnoeuropske države oslobođene od [[Nacizam|nacista]] i okupirane od strane sovjetskih trupa kasnije su pretvorene u [[satelitska država|satelitske države]],<ref name = "Schmitz" /> poput [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]],<ref name="wettig96">{{Harvnb|Wettig|2008|pp=96–100}}</ref> [[Narodna Republika Poljska|Narodne Republike Poljske]], [[Narodna Republika Bugarska|Narodne Republike Bugarske]], [[Narodna Republika Mađarska|Mađarske Narodne Republike]],<ref name="dijk">van Dijk, Ruud, ''Encyclopedia of the Cold War, Volume 1'', p. 200. Taylor & Francis, 2008. {{ISBN|0-415-97515-8}}</ref> [[Čehoslovačka Socijalistička Republika|Čehoslovačke Socijalističke Republike]],<ref>{{Harvnb|Grenville|2005|pp=370–71}}</ref> [[Narodna Republika Rumunjska|Narodne Republike Rumunjske]] i [[Narodna Republika Albanija|Narodne Republike Albanije]].<ref name="cook17">{{Harvnb|Cook|2001|p=17}}</ref> Prosovjetski režimi koji su se razvili u ovim zemljama nisu sami replicirali sovjetsko [[planska ekonomija|komandno gospodarstvo]], već su usvojile i brutalne metode koje su primjenjivali Staljin i njegova tajna policija kako bi ugušili stvarne i potencijalne protivnike.<ref name="roht83">{{Harvnb|Roht-Arriaza|1995|p=83}}</ref> U Aziji, [[Crvena armija]] je pregazila [[Mandžurija|Mandžuriju]] u posljednjem mjesecu rata, a ubrzo je i preuzela dobar dio [[Koreja|Koreje]], sjeverno od 38. paralele.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=40}}</ref> U sklopu konsolidacije Staljinove moći u Istočnom bloku, [[NKVD]], pod vodstvom [[Lavrentij Berija|Lavrentija Berije]], nadzirao je osnivanje prosovjetske tajne policije u zemljama Bloka, a čiji je cilj bilo gušenje antikomunističke opozicije.<ref name="Gaddis 2005, p. 34"/> Kada bi se u zemljama Bloka pojavio ikakav trag mogućeg zahtjeva za većom autonomijom, Staljin se s tim osobama obračunavao kao i sa svojim predratnim oponentima: bili bi uklonjeni s vlasti, bilo bi im suđeno, a nakon čega bi bili zatvoreni ili, pak, pogubljeni;<ref name="Gaddis 2005, p. 100">{{Harvnb|Gaddis|2005|p=100}}</ref> najeklatantniji primjer ovoga je bugarski vođa [[Georgij Dimitrov]]. U ovom je periodu ponovno izabrani britanski premijer, [[Winston Churchill]], imao bojazan kako Sovjetski Savez, a sve zbog velikog broja sovjetskih trupa stacioniranih diljem Europe nakon rata i percepcije o nepouzdanosti Josifa Staljina, predstavlja ozbiljnu opasnost [[Zapadna Europa|Zapadnoj Europi]].<ref name="Telegraph">Fenton, Ben.{{cite web|url=http://webarchiveproject.org/26299/ |title="The secret strategy to launch attack on Red Army" |accessdate=12. 4. 2016|deadurl=bot: unknown |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080528222149/http://webarchiveproject.org/26299/ |archivedate=28. 5. 2008}}, telegraph.co.uk, 1. 10. 1998. Pristupljeno 23. 7. 2008.</ref> === Pripreme za "novi rat" === {{main|Članak X|Željezna zavjesa|Govor nade}} [[File:Čížov (Zaisa) - preserved part of Iron curtain.JPG|280px|thumb|Sačuvani ostaci ''[[željezna zavjesa|željezne zavjese]]'' na teritoriju današnje [[češka|Češke]].]] U jeku rastućih tenzija, u veljači [[1946.]] godine, zamjenik [[SAD|američkog]] ambasadora u [[Moskva|Moskvi]], [[George F. Kennan]], poslao je iz sovjetskog glavnog grada "[[Članak X|Dugi telegram]]" u kojem je oštro kritizirao sovjetsku politiku i odbacio svaku mogućnost [[mirna koegzistencija|mirne koegzistencije]], smatrajući kako su odnosi sa Sovjetskim Savezom "nesumnjivo najveći izazov s kojim se naša diplomacija ikad suočila i vjerojatno najveći s kojim će se ikada suočiti". Izvještaj o tobožnjoj prijetnju koju je sovjetski komunizam predstavljao američkom načinu života poslužio je Sjedinjenim Državama da jasno artikuliraju svoj snažno izraženi animozitet prema Sovjetima te je bio osnova za cjelokupnu američku politiku prema Sovjetskom Savezu za trajanja Hladnog rata.<ref>{{Harvnb|Schecter|2003|pp=152–154}}</ref> U rujnu iste godine, Sovjeti su naručili vlastitu inačicu telegtama, [[Nikolaj Vasiljevič Novikov|Novikovljev]] telegram, tobože poslan od strane tadašnjeg sovjetskog ambasadora u [[Washington, D.C.|Washingtonu]], a zapravo naručen i "koautoriziran" od strane [[Vjačeslav Molotov|Vjačeslava Molotova]], sovjetskog ministra vanjskih poslova. U istom tonu kao i onaj Kennanov, Novikovljev telegram je iznosio teške i prenapuhane optužbe protiv Sjedinjenih Država, optužujući ih da su monopolistički kapitalisti koji vojnom silom žele izazvati novi rat i ostvariti dominaciju u svijetu.<ref>{{Harvnb|Kydd|2005|p=107}}</ref> Dana [[6. rujna]] [[1946.]] godine, američki [[Državni tajnik SAD|državni tajnik]] [[James F. Byrnes]] je u [[Stuttgart]]u održao [[Govor nade|poznati govor]] u kojemu je javno obznanio da Sjedinjene Države odustaju od ranije predloženog [[Morgenthauov plan|Morgenthauovog plana]] (o podjeli i deindustrijalizaciji poslijeratne Njemačke) i upozorio Sovjete da Amerika namjerava zadržavi vojnu prisusnost na tlu Europe do daljnjega.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=30}}</ref> Da se ovdje radilo o jednom od prvih javnih napada i jednoj od prvih otvorenih eskalacija u odnosima Zapada i Istoka, potvrdio je i sam Byrnes mjesec dana kasnije, kada je rekao: "''Suština našeg programa bila je pridobiti njemački narod... bila je to bitka nas i Rusa za umove...''".<ref>{{cite web|url=http://www.daz.org/enJamesFByrnes.html|title=Southern Partnership: James F. Byrnes, Lucius D. Clay and Germany, 1945–1947|first=Curtis F|last=Morgan|accessdate=9. 6. 2008|publisher=James F. Byrnes Institute|archive-date=2008-07-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20080705193541/http://www.daz.org/enJamesFByrnes.html|dead-url=yes}}</ref> Vraćajući se natrag, samo par tjedana nakon Kennanovog telegrama, britanski premijer Churchill, inače jedan od najžešćih oponenata Sovjetskog Saveza, na sveučilištu u gradu [[Fulton, Missouri|Fultonu]], [[Missouri]], održao je svoj slavni govor "[[Mišićje mira]]", u kojem je prvi put upotrijebio termin ''[[željezna zavjesa]]'', koji će u narednim godinama postati jedan od najvažnijih političkih fenomena Hladnog rata.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=94}}</ref> U tom je govoru Churchill pozvao na angloameričku alijansu protiv Sovjeta, koje je optužio da su uspostavili "željeznu zavjesu" od "[[Szczecin]]a na [[Baltik]]u do [[Trst]]a na [[Jadran]]u". U periodu kada su posljedice Drugog svjetskog rata bile itekako prisutne u društvenoj svijesti, ovo su bili sve otvorenije naznake novog sukoba globalne prirode.<ref name = "Schmitz">{{cite encyclopedia|author=Schmitz, David F.|authorlink=David F. Schmitz|editor=Whiteclay Chambers, John|encyclopedia=The Oxford Companion to American Military History|title=Cold War (1945–91): Causes [entire chapter]|url=https://books.google.com/books?id=xtMKHgAACAAJ&dq=The+Oxford+Companion+to+American+Military+History|accessdate=16. 6. 2008|year=1999|publisher=Oxford University Press|isbn=0-19-507198-0|ref=harv}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.winstonchurchill.org/i4a/pages/index.cfm?pageid=711 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071015163941/http://winstonchurchill.org/i4a/pages/index.cfm?pageid=711 |archivedate=15 October 2007 |title=Churchill and&nbsp;... Politics: The True Meaning of the Iron Curtain Speech |author=Harriman, Pamela C. |authorlink=Pamela Harriman |accessdate=22. 6. 2008 |publisher=Winston Churchill Centre |date=Winter 1987–1988 |deadurl=yes |df=dmy }}</ref> == Početna faza Hladnog rata (1947–53) == {{main|Hladni rat (1947–1953)}} === Informbiro i raskol Tito–Staljin === {{main|Informbiro|Raskol Tito-Staljin}} {{multiple image | header = | header_align = center<!-- left/right/ --> | header_background = #CCCCFF |align=right |direction=horizontal |image2=Josip Broz Tito 1949.jpg |caption2=[[Josip Broz Tito]], vođa [[SFR Jugoslavija|SFR Jugoslavije]], bio je jedini čelnik iz Istočnog bloka koji se otvoreno i uspješno suprpostavio Staljinovom pokušaju realizacije potpune dominacije. |width2=143 |image1= JStalin Secretary general CCCP 1942.jpg |caption1=[[Josif Staljin]], vođa [[SSSR|Sovjetskog Saveza]], proglasio je Tita i Jugoslaviju izdajnicima komunističkih ideala nakon raskola [[1948.]] godine, što je dovelo do potpunog zahlađenja odnosa između dvaju komunističkih sila. |width1=141 }} U rujnu [[1947.]] godine, pod utjecajem [[SSSR|Sovjetskog Saveza]], u [[Poljska|Poljskoj]] dolazi do osnivanja [[Informbiro]]a, međunarodne organizacije zadužene za koordinaciju rada komunističkih i radničkih partija, čije je sjedište bilo u [[Beograd]]u. Ta nasljednica [[Kominterna|Kominterne]], čija je funkcija trebala biti koordinacija rada komunističkih partija, pretvorila se u platformu preko koje je Sovjetski Savez provodio ortodoksnost u međunarodnom komunističkom pokretu i jačao kontrolu nad svojim satelitima u Istočnom bloku.<ref name="Gaddis32" /> Ipak, cjelokupna ideja Informbiroa doživjela je gotovo sramotni udarac kada se [[SFRJ|jugoslavenski]] vođa [[Josip Broz Tito]] suprostavio Staljinovom pokušaju uspostave dominacije, što je dovelo do toga da je [[SFR Jugoslavija]] isključena iz Informbiroa [[1948.]] godine;<ref>{{Harvnb|Carabott|Sfikas|2004|p=66}}</ref> sjedište je tada preseljeno u [[Bukurešt]]. Potez kojeg su Sovjeti tumačili kao nelojalnost Jugoslavije komunističkim idealima, a u Jugoslaviji kao Titovo hrabro pokazivanje nacionlnog ponosa i suprostavljanje Staljinovoj hegemoniji, doveo je do drastičnog pogoršanja odnosa između dvaju komunističkih zemalja i približavanja Jugoslavije ideji nesvrstanosti. U pozadini priče svakako je stajao i konflikt između Jugoslavije i [[NR Bugarska|Bugarske]] oko utjecaja na Balkanu, a koji je Staljinu bio smetnja u realizaciji potpune dominacije nad Istočnim blokom;<ref>Jeronim Perović, "The Tito–Stalin Split: A Reassessment in Light of New Evidence." ''Journal of Cold War Studies'' (proljeće 2007.) 9#2 str. 32-63</ref><ref name="books.google.com">{{cite book|title=Outcast Europe: The Balkans, 1789-1989, from the Ottomans to Milošević|author=Gallagher, T.|date=2001|publisher=Routledge|isbn=9780415270892|url=https://books.google.co.uk/books?id=Tu2W_Pz_jjwC&pg=PA181|page=181|accessdate=13. 9. 2015}}</ref> u siječnju [[1948.]], prije [[raskol Tito-Staljin|raskola između Tita i Staljina]], Tito je bio pozvan u [[Moskva|Moskvu]] zajedno s [[Georgij Dimitrov|Georgijem Dimitrovim]], bugarskim vođom, međutim odbio je poziv i poslao [[Edvard Kardelj|Edvarda Kardelja]]. U međuvremenu je došlo do prekida odnosa, a Georgij Dimitrov je [[1949.]] godine naglo umro u [[Moskva|Moskvi]] pod još uvijek nerazjašnjenim okolnostima.<ref name="books.google.com"/><ref name="google">{{cite book|title=The History of Bulgaria|author=Chary, F.B.|date=2011|publisher=ABC-CLIO|isbn=9780313384479|url=https://books.google.co.uk/books?id=ME2wkYh-qAUC&pg=PA131|page=131|accessdate=13. 9. 2015}}</ref> Period rezolucije Informbiroa obilježit će jugoslavensku politiku u godinama nakon raskola [[1948.]], ali i balans snaga u Istočnom bloku, odnosno jačanje Jugoslavije kao nezavisne komunističke sile, što će kasnije biti potvrđeno kroz njezinu značajnu ulogu u [[Pokret nesvrstanih|Pokretu nesvrstanih]]. Odnosi sa Sovjetskim Savezom obnovljeni su [[1955.]] godine u jeku procesa [[destaljnizacija|destaljinizacije]], a godinu dana kasnije je Informbiro i službeno raspušten. === Zadržavanje i Trumanova doktrina === {{main|Zadržavanje|Trumanova doktrina}} [[File:Special Message to Congress on Greece and Turkey The Truman Doctrine.jpg|thumb|250px|left|Predsjednik [[Harry S. Truman]] se [[12. ožujka]] [[1947.]] godine obratio [[Kongres SAD|Kongresu]] s pozivom na dodjeljivanje financijske pomoći grčkim monarhistima i predstavio [[Trumanova doktrina|svoju doktrinu]] o zaustavljanju širenja komunizma.]] Istovremeno dok je Staljin jačao svoju vlast u [[Europa|Europi]], savjetnici [[Predsjednik SAD|američkog predsjednika]] [[Harry S. Truman|Harryja S. Trumana]] su ga, još tokom [[1947.]] godine, instruirali da poduzme konkretne korake protiv sovjetske ekspanzije, navodeći Staljinove tobožnje pokušaje (u jeku poslijeratnog kraha i konfuzije) da podrije Sjedinjene Države stvaranjem rivalstava među kapitalističkim silama, što bi moglo dovesti do novog rata.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=27}}</ref> Posebna žarišna točka u tom periodu bila je [[Grčka]], gdje se vodio žestoki [[Grčki građanski rat|građanski rat]] između prozapadnih monarhista, podržavanih od strane Sjedinjenih Država i [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]], i komunističkih pobunjenika, podržavanih od strane Sovjeta. U veljači [[1947.]], britanska je vlada objavila kako ne može više financijski pomagati monarhistima u građanskom ratu, što je dalo značajnu prednost komunistima. Američka reakcija na ovakav tijek događaja bila je politika [[Zadržavanje|zadržavanja]],<ref name="Gaddis28">{{Harvnb|Gaddis|2005|pp=28–29}}</ref> čiji je glavni cilj bio zaustavljanje širenja komunizma. U ožujku iste godine, Truman je održao govor u kojemu je pozvao na dodjelu ukupno [[Američki dolar|$]]400,000,000 ratne pomoći Grcima te je predstavio [[Trumanova doktrina|Trumanovu doktrinu]], koja je grčki rat predstavila kao sukob između slobodnih ljudi i totalitarnih režima.<ref name="Gaddis28" /> Iako je pobunjenicima u tom periodu pomagala i [[Josip Broz Tito|Titova]] [[SFRJ|Jugoslavija]],<ref name="Lafeber 1993" /> američka politika je optužila jedino i isključivo Sovjete da su se urotili protiv grčkih monarhista s ciljem [[Domino teorija|ekspanzije]] svog utjecaja.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=38}}</ref> Trumanova doktrina je označila prekretnicu u američkoj politici, a za posljedicu je imala ujedinjenje [[Republikanska stranka (SAD)|republikanaca]] i [[Demokratska stranka (SAD)|demokrata]] s ciljem vođenja zajedničke, dvostranačke obrambene i vanjske politike usmjerene na zadržavanje i [[Teorija odvraćanja|odvraćanje]], koja je doduše oslabila za vrijeme [[Vijetnamski rat|Vijetnamskog rata]], ali je ultimativno izdržala i nakon istog.<ref>{{Harvnb|Hahn|1993|p=6}}</ref><ref>{{Harvnb|Higgs|2006|p=137}}</ref> Umjerenjaci i konzervativci u Europi, kao i socijaldemokrati, pružili su praktički bezuvjetnu podršku zapadnom savezu,<ref>{{Harvnb|Moschonas|Elliott|2002|p=21}}</ref> dok su [[eurokomunizam|europski]] i [[Američki komunizam|američki]] komunisti, financirani od strane [[KGB]]-a i sudionici njegovih obvještajnih operacija, podržavali [[Moskva|Moskvu]], iako su se [[disidenti]] počeli pojavljivati već oko [[1956.]] godine.<ref>{{cite book| last=Andrew| first=Christopher | authorlink=Christopher Andrew (historičar)|author2=Mitrohin, Vasilij |title=The Sword and the Shield: The Mitrokhin Archive and the Secret History of the KGB| url=https://archive.org/details/swordshieldmitro0000andr_q5i4|publisher=[[Basic Books]]| year=2000|page=[https://archive.org/details/swordshieldmitro0000andr_q5i4/page/276 276]| authorlink2=Vasilij Mitrohin}}</ref> U kasnijim periodima, politika konsenzusa je naišla na kritike [[Opozicija američkoj intervenciji u Vijetnamskom ratu|oponenata američke intervencije u Vijetnamu]], [[Kampanja za nuklearno razoružanje|Kampanje za nuklearno razoružanje]] i [[Antinuklearni pokret|antinuklearnog pokreta]].<ref>{{Harvnb|Crocker|Hampson|Aall|2007|p=55}}</ref> === Marshallov plan i puč u Čehoslovačkoj === {{main|Marshallov plan|Zapadni blok|Čehoslovački puč 1948.}} [[File:Marshall Plan.png|250px|thumb|Mapa koja prikazuje odnos sredstava dodijeljenih pojedinim europskim zemljama u sklopu [[Marshallov plan|Marshallovog plana]].]] Ekonomska pitanja bila su izrazito bitna u početnoj fazi Hladnoga rata. Još početkom [[1947.]] godine, [[UK|Britanija]], [[Francuska]] i [[Sjedinjene Države]] pokušale su postići dogovor sa [[SSSR|Sovjetskim Savezom]] oko plana za ekonomski samodostatnu [[Njemačka|Njemačku]], koji bi uključivao i detaljnu papirologiju o industrijskim postrojenjima, dobrima i infrastrukturu već uklonjenoj od strane Sovjeta.<ref name="miller16">{{Harvnb|Miller|2000|p=16}}</ref> Plan je, naravno, propao. U lipnju iste godine, a sukladno ranije donesenoj [[Trumanova doktrina|Trumanovoj doktrini]], Sjedinjene Države su izglasale [[Marshallov plan]], plan financijske pomoći za sve europske zemlje koje su bile voljne sudjelovati, uključujući i Sovjetski Savez.<ref name="miller16"/> Idejni začetnik i tvorac plana bio je general [[George Marshall]], Trumanov [[Državni tajnik SAD|državni tajnik]], kojemu će [[1953.]] godine zbog tih napora biti uručena [[Nobelova nagrada za mir]]. Ovaj će program kasnije dovesti do osnivanja [[Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj|Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj]] (OECD). Glavni cilj Marshallovog plana bila je obnova demokratskih i ekonomskih sustava u Europi, ali i borba protiv presumiranih prijetnji balansu moći na kontinentu, poput komunističkih partija koje su kroz revolucije ili izbore dolazile na vlast u europskim državama.<ref>{{Harvnb|Gaddis|1990|p=186}}</ref> Plan je također navodio da europski prosperitet ovisi o ekonomskom oporavku Njemačke.<ref>{{cite news|url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,887417,00.html|title=Pas de Pagaille!|work=[[Time (časopis)|Time]]|date=28. 7. 1947|accessdate=2. 5. 2008|archive-date=2013-08-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20130828025646/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,887417,00.html|dead-url=yes}}</ref> Mjesec dana kasnije, Truman je potpisao [[Zakon o nacionalnoj sigurnosti (1947.)|Zakon o nacionalnoj sigurnosti]], osnovajući tako [[Ministarstvo obrane Sjedinjenih Američkih Država|Ministarstvo obrane]], [[CIA]]-ju i [[Vijeće za nacionalnu sigurnost Sjedinjenih Američkih Država|Vijeće za nacionalnu sigurnost]]. Ove će agencije i organizacije postati temeljma birokracija američke politike za vrijeme Hladnog rata.<ref name="Karabell" >{{Harvnb|Karabell|1999|p=916}}</ref> {{Multiple image|direction=vertical|align=left|image1=Gottwald & Stalin.jpg|image2=Demise ministru.jpg|width=250|caption1=Portreti [[Klement Gottwald|Klementa Gottwalda]], čelnika čehoslovačkih komunista, i [[Josif Staljin|Josifa Staljina]], na sastanku [[Komunistička partija Čehoslovačke|KP Čehoslovačke]] iz [[1947.]] godine. Njih su dvojica bili ključne osobe u provedbi i realizaciji [[Čehoslovački puč 1948.|državnog udara 1948.]] godine.|caption2=Ostavka nekomunističkih ministara u vladi Klementa Gottwalda u veljači [[1948.]] bio je jedan od ključnih događaja u padu demokratskog sustava u Čehoslovačkoj i uspostavi potpune komunističke kontrole.}} Sovjeti su, ipak, bili spektični; Staljin je vjerovao da bi ekonomska integracija sa Zapadom omogućila zemljama [[Istočni blok|Istočnog bloka]] da izmaknu sovjetskoj kontroli te da Sjedinjene Države pokušavaju kupiti prozapadni balans moći na kontinentu.<ref name="Gaddis32">{{Harvnb|Gaddis|2005|p=32}}</ref> Zbog toga je, dakle, spriječio zemlje Istočnog bloka da primaju ikakvu pomoć u sklopu Marshallovog plana.<ref name="Gaddis32" /> Naravno, ubrzo je došlo do razvoja sovjetske alternative američkom planu, koja je uključivala sovjetske subvencije i trgovinu sa srednjom i istočnom Europom, a koja je dobila naziv [[Molotovljev plan]], po Staljinovom ministru vanjskih poslova, mada je nakon institucionalizacije u siječnju [[1949.]] godine dobila naziv [[Savjet za uzajamnu ekonomsku pomoć]] (SEV).<ref name="Lafeber 1993" /> Također, Staljin se izrazito bojao ekonomski obnovljene Njemačke; njegova vizija poslijeratne Europe uključivala je Njemačku koja ni na koji način ne može biti prijetnja Sovjetskom Savezu.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|pp=105–106}}</ref> Početak [[1948.]] godine donio je prvu značajnu političku promjenu na europskom tlu. Naime, nakon niza izvještaja o jačanju "reakcionarskih elemenata", u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]], dotad jedinoj zemlji Istočnog bloka kojoj su Sovjeti dozvolili očuvanje demokratskih institucija,<ref name="wettig86">{{Harvnb|Wettig|2008|p=86}}</ref><ref>{{Harvnb|Patterson|1997|p=132}}</ref> domaći komunisti potpomognuti sovjetskim operativcima izvode [[Čehoslovački puč 1948.|državni udar]], svrgavaju demokratsku vladu [[Edvard Beneš|Edvarda Beneša]] i uspostavljaju [[Čehoslovačka Socijalistička Republika|komunističku vlast]] u zemlji, na čelu s [[Klement Gottwald|Klementom Gottwaldom]]. Javna brutalnost samoga puča, žrtva koje je bio i ugledni diplomat i političar [[Jan Masaryk]], koji je u ožujku iste godine umro pod sumnjivim okolnostima, šokirala je Zapad kao nijedan događaj do tada, izazvala kratkotraji val panike i razuvjerila čak i one malobrojne oponente Marshallovog plana o njegovoj nužnosti.<ref name="miller19">{{Harvnb|Miller|2000|p=19}}</ref> Politika Trumanove doktrina i Marshallovog plana dovela je do slanja milijardi dolara ekonomske i vojne pomoći zemljama Zapadne Europe, ali i [[Grčka|Grčkoj]] i [[Turska|Turskoj]] te [[Skandinavija|Skandinaviji]], koje su također bile obuhvaćene planom. Uz američku podršku, Grci će u narednoj godini [[Grčki građanski rat|poraziti komunističke pobunjenike]] u građanskom ratu.<ref name="Karabell" /> U [[Italija|Italiji]], [[Kršćanska demokracija (Italija)|Kršćanska demokracija]] [[Alcide De Gasperi|Alcidea De Gasperija]] uspjela je poraziti iznimno snažnu komunističko-socijalističku koaliciju na [[Opći izbori u Italiji 1948.|općim izborima 1948.]] godine.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=162}}</ref> Istovremeno, dolazi do naglašenog porasta špijunaže, [[Emigracija i bjegovi iz Istočnog bloka|bjegova iz Istočnog bloka]] i diplomatskih incidenata.<ref>{{Harvnb|Cowley|1996|p=157}}</ref> === Berlinska blokada i podjela Njemačke === {{Main|Berlinska blokada}} [[File:C-54 landing at Tempelhof.jpg|250px|thumb|Stanovnici [[Berlin]]a promatraju slijetanje američkog aviona [[Douglas C-54 Skymaster]] na [[Aerodrom Berlin-Tempelhof|aerodrom Tempelhof]] u jeku [[Berlinska blokada|blokade]].]] {{multiple image | align = right | direction = vertical | width = 250 | image1 = Flag of Germany.svg | caption1 = Prozapadna [[Zapadna Njemačka]] nastala je ujedinjenjem zapadnih okupacijskih zona, a bila je temeljena na demokratskom sustavu, višestranačju i slobodnim izborima te je bila nosioc ekonomske obnove poslijeratne Njemačke. Središte je bilo u [[Bonn]]u. | image2 = Flag of East Germany.svg | caption2 = Prosovjetska [[Istočna Njemačka]] nastala je na području sovjetske okupacijske zone i bila je jednopartijska, socijalistička država pod sovjetskom kontrolom. Iako je [[SED]] formalno kontrolirala situaciju, ovisnost o [[Moskva|Moskvi]] bila je gotovo potpuna. Središte je bilo u [[Istočni Berlin|Istočnom Berlinu]]. }} Kao što je bilo i za očekivati, [[Saveznička okupacija Njemačke|okupirana Njemačka]] se pokazala kao posebno opasna žarišna točka. Tenzije su eskalirale kada su, [[1. siječnja]] [[1947.]] godine, Britanija i Sjedinjene Države ujedinile svoje okupacijske zone u "[[Bizona|Bizonu]]", odnosno jedinstvenu zonu sastavljenu od dvaju prijašnjih, a koja će u travnju [[1949.]] postati "Trizona", kada je i francuska zona pripojena ovim dvjema.<ref name="miller13">{{Harvnb|Miller|2000|p=13}}</ref> U sklopu plana za ekonomsku obnovu Njemačke, početkom [[1948.]] godine, predstavnici nekolicine zapadnoeuropskih vlada i Sjedinjenih Država su objavili kako planiraju objediniti zapadne okupacijske zone u jedinstveni, savezni sistem.<ref name="miller18">{{Harvnb|Miller|2000|p=18}}</ref> Uz to, a sve sukladno [[Marshallov plan|Marshallovom planu]], započeli su proces reindustrijalizacije i obnove njemačke ekonomije, uključujući i uvođenje nove [[Njemačka marka|njemačke marke]], koja bi zamijenila staru, od Sovjeta devalviranu [[reichsmarka|reichsmarku]].<ref name="miller31">{{Harvnb|Miller|2000|p=31}}</ref> Ne gubeći vremena, Staljin je već [[24. lipnja]] [[1948.]] godine uveo [[Berlinska blokada|Berlinsku blokadu]], jednu od prvih velikih kriza Hladnoga rata, a koja je onemogućila dotok hrane, materijala i potrepština u [[Zapadni Berlin]] sve do [[12. svibnja]] [[1949.]] godine.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=33}}</ref> Ta je odluka izazvala promptnu reakciju zapadnih saveznika, među kojima su bili [[Sjedinjene Države]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Francuska]], [[Kanada]], [[Australija]], [[Novi Zeland]] i drugi, koji su ubrzo započeli masivni "berlinski zračni most", koji je omogućio opskrbu Zapadnog Berlina.<ref>{{Harvnb|Miller|2000|pp=65–70}}</ref> Sovjeti su započeli agresivnu propagandnu kampanju protiv takve politike. Komunisti iz [[Istočni Berlin|Istočnog Berlina]] su ponovno pokušali opstruirati općinske izbore (kao što su uradili [[1946.]] godine),<ref name="miller13"/> koji su održani [[5. prosinca]] [[1948.]] godine uz izlaznost od 86.3% i uvjerljivu pobjedu nekomunističkih kandidata.<ref>[[Henry Ashby Turner|Turner, Henry Ashby]], ''The Two Germanies Since 1945: East and West'', Yale University Press, 1987., {{ISBN|0-300-03865-8}}, str. 29</ref> Ti su izbori efektivno podijelili grad na istočni i zapadni dio. Oko 300,000 stanovnika Berlina je prosvjedovalo i zahtijevalo nastavak provedbe "zračnog mosta",<ref>Fritsch-Bournazel, Renata, ''Confronting the German Question: Germans on the East-West Divide'', Berg Publishers, 1990., {{ISBN|0-85496-684-6}}, str. 143</ref> a američki pilot [[Gail Halvorsen]] je pokrenuo [[Operacija Vittles|Operaciju ''Vittles'']], koja je uključivala transport slatkiša za njemačku djecu.<ref name="miller26">{{Harvnb|Miller|2000|p=26}}</ref> U svibnju [[1949.]] godine, Staljin se konačno povukao i prekinuo blokadu.<ref name="Gaddis 2005, p. 34">{{Harvnb|Gaddis|2005|p=34}}</ref><ref>{{Harvnb|Miller|2000|pp=180–81}}</ref> Takav rasplet događaja omogućio je Zapadu da provede ranije najavljeni plan, tako da je [[23. svibnja]] [[1949.]] godine formalno osnovana [[Savezna Republika Njemačka]] (Zapadna Njemačka), koja je nastala ujedinjenjem triju zapadnih okupacijskih zona i bila je izgrađena na demokratskim načelima; prvi kancelar postao je [[Konrad Adenauer]], dok je prvi predsjednik bio [[Theodor Heuss]]. Niti pola godine kasnije, kao reakciju na potez Zapada, Staljin je na teritoriju sovjetske okupacijske zone osnovao [[Istočna Njemačka|Njemačku Demokratsku Republiku]] (Istočna Njemačka), prosovjetsku, jednopartijsku [[Socijalistička država|socijalističku državu]]; prvi čelnik Istočne Njemačke bio je [[Wilhelm Pieck]], a prvi šef vlade [[Otto Grotewohl]]. Tako je, nakon prve velike krize i već ranije najavljenih poteza od strane velikih sila, poslijeratna Njemačka i formalno podijeljena između Zapadnog i Istočnog bloka. Međutim, to je bio samo početak krize na tom području. Doduše, Staljin je [[1952.]] godine [[Staljinova nota|opetovano predlagao plan za unifikaciju Zapadne i Istočne Njemačke u jednu državu]] s demokratski izabranom vladom i pod nadzorom [[UN|Ujedinjenih naroda]], ali samo pod uvjetom da nova Njemačka ne bude član nijednog zapadnog vojnog saveza. Iako je sovjetski vođa poslao ukupno četiri note, Zapad ih je sve odbio, a neki historičari danas sumnjaju u iskrenost samog prijedloga.<ref>Van Dijk, Rudd. [http://www.wilsoncenter.org/sites/default/files/ACFB54.pdf The 1952 Stalin Note Debate: Myth or Missed Opportunity for German Reunification?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190502194421/http://www.wilsoncenter.org/sites/default/files/ACFB54.pdf |date=2019-05-02 }} Woodrow Wilson International Center for Scholars. Cold War International History Project, Radni materijal 14. 5. 1996.</ref> === Počeci NATO-a i Radio Slobodna Europa === {{main|NATO|Radio Slobodna Europa|Mediji i propaganda u Istočnom bloku}} {{Multiple image|direction=vertical|align=left|image1=Truman signing North Atlantic Treaty.jpg|image2=Flag of NATO.svg|width=250|caption1=Predsjednik [[Harry S. Truman]] potpisuje [[Sjevernoatlantski ugovor]], kojim je osnovan i danas postojeći [[NATO]] savez, a koji je služio kao glavna obrambena uzdanica Zapada.|caption2=Zastava [[NATO]] pakta, koji danas predstavlja najznačajniji vojni savez na svijetu.}} Dana [[4. travnja]] [[1949.]] godine, [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Francuska]], [[Sjedinjene Države]], [[Kanada]] i još osam zapadnih sila potpisale su [[Sjevernoatlantski ugovor]], kojim je osnovana [[Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora]] (NATO).<ref name="Gaddis 2005, p. 34"/> U kolovozu iste godine, [[Sovjetski Savez]] detonirao je [[RDS-1|svoju prvu nuklearnu bombu]] nedaleko od [[Semej|Semipalatinska]], u tadašnjoj [[Kazaška SSR|Kazaškoj SSR]].<ref name="Lafeber 1993" /> Detonacija je iznenadila Zapad, koji nije očekivao tako brz razvoj sovjetskog nuklearnog oružja (Amerikanci su predviđali da takvo što neće biti do [[1953.]], a Britanci čak do [[1954.]]),<ref name="aldrich199807">{{cite journal | title=British Intelligence and the Anglo-American 'Special Relationship' during the Cold War | url=https://archive.org/details/sim_review-of-international-studies_1998-07_24_3/page/331 | last=Aldrich|first= Richard J. | journal=Review of International Studies |date=srpanj 1998 | volume=24 | issue=3 | pages=331–351 | jstor=20097530 | doi=10.1017/S0260210598003313 | issn=0260-2105}}</ref> tako da je predsjednik Truman u rujnu objavio kako postoje čvrsti dokazi o tome da su Sovjeti testirali nuklearno oružje;<ref name="Truman">{{cite web |url=http://www.trumanlibrary.org/chron/49chron2.htm |title=The Truman Administration During 1949: A Chronology |editor-first=Raymond H. |editor-last=Geselbracht |location=Harry S. Truman Library |accessdate=13. 8. 2016 |archive-date=2010-06-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100626220210/http://www.trumanlibrary.org/chron/49chron2.htm |dead-url=yes }}</ref> ova je izjava vrlo vjerojatno iznenadila Sovjete, koji su planirali dada pokus ostane tajan, a za posljedicu je imala pojačan pritisak za što brži završetak [[hidrogenska bomba|hidrogenske bombe]] i na Zapadu i na Istoku.<ref name="Truman" /> Sve se ovo, zanimljivo, događalo u jeku podjele Njemačke na Zapadnu i Istočnu, tako da je bilo evidentno da tenzije između dvaju sila ubrzano rastu.<ref name="Byrd" /><ref name="miller18"/><ref name="turner23">{{Harvnb|Turner|1987|p=23}}</ref><ref>Heike Bungert, "A New Perspective on French-American Relations during the Occupation of Germany, 1945–1948: Behind-the-Scenes Diplomatic Bargaining and the Zonal Merger." ''Diplomatic History'' (1994) 18#3 str: 333–352.</ref> Propagandna kampanja se u ovom periodu također zahuktavala. Situacija na [[Istočni blok|Istočnom bloku]] je bila takva da su [[Mediji i propaganda u Istočnom bloku|mediji zapravo bili organ države, potpuno ovisni o odlukama i informacijama koje su stizale iz vladajućih komunističkih partija]]. Radijske i televizijske organizacije bile su u vlasništvu države, dok su političke grupacije, a najčešće su to bile lokalne komunističke partije, kontrolirale tisak.<ref name="oneil15">{{cite book|last=O'Neil|first=Patrick|title=Post-communism and the Media in Eastern Europe|publisher=Routledge|year=1997|isbn=0-7146-4765-9|pages=15–25}}</ref> Sovjetska propaganda koristila je [[marksizam]] kako bi napadala [[kapitalizam]], pozivajući se na eksploataciju radnika i ratnohuškački imperijalizam kao inherentne odlike tog sustava.<ref>James Wood, str. 111</ref> S druge strane, najznačajniju, inicijalnu, zapadnu propagandu forsirali su [[BBC]] i ''[[Glas Amerike]]'' za područje središnje i istočne Europe,<ref>{{Harvnb|Puddington|2003|p=131}}</ref> međutim [[1949.]] godine došlo je do osnivanja [[Radio Slobodna Europa|Radija Slobodna Europa/Radija Sloboda]], propagandne medijske organizacije čiji je jedini cilj bilo mirno rušenje komunizma u Istočnom bloku.<ref name="Puddington9" /> Radio Slobodna Europa je ovaj cilj želio ostvariti tako što je bio surogat radio stanica, odnosno alternativa partijski i državno dominiranim medijima.<ref name="Puddington9">{{Harvnb|Puddington|2003|p=9}}</ref> Bio je to projekt nekih od najznačajnijih arhitekata rane američke hladnoratovske politike, posebice onih koji su vjerovali kako će Hladni rat na koncu postati politički, ne vojni sukob, poput [[George F. Kennan|Georgea F. Kennana]] i [[John Foster Dulles|Johna Fostera Dullesa]].<ref name="Puddington7">{{Harvnb|Puddington|2003|p=7}}</ref> Američki političari, među kojima su bili i Kennan i Dulles, uviđali su da je Hladni rat u svojoj biti sukob ideja.<ref name=Puddington7 /> Sjedinjene Države su, kroz djelovanje [[CIA]]-je, financirale cijelu seriju propagandnih projekata kako bi se borili protiv simpatija koje su različiti intelektualci u Europi i Trećem svijetu imali prema komunizmu.<ref>{{Harvnb|Puddington|2003|p=10}}</ref> CIA je također pokrenula i tajnu, domaću propagandnu akciju znanu kao [[Križarski pohod za slobodu]].<ref>{{cite book|last=Cummings|first=Richard H.|title=Radio Free Europe's "Crusade for freedom": Rallying Americans behind Cold War Broadcasting, 1950–1960|year=2010|publisher=McFarland & Co|location=Jefferson, N.C.|isbn=978-0-7864-4410-6|url=https://books.google.com/books?id=BO78hXsRebkC}}</ref> Početkom 50-ih godina, Sjedinjene Države su radile na ponovnom naoružanju Zapadne Njemačke te su, [[1955.]] godine, osigurale njezino primanje u [[NATO]].<ref name="Byrd" /> U svibnju [[1953.]] godine, [[Lavrentij Berija|Berija]], koji je tada imao visoku funkciju u vladi, ponovno je predlagao unifikaciju Njemačke u neutralnu državu, sukladno ranijoj [[Staljinova nota|Staljinovoj noti]], a sve kako bi spriječio neizbježno pristupanje Zapadne Njemačke NATO paktu.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=105}}</ref> === Kineski građanski rat i SEATO === {{main|Kineski građanski rat|Kineska revolucija (1949)|SEATO}} {{Multiple image|direction=vertical|align=right|image1=1945 Mao and Chiang.jpg|image2=1949 Mao and Stalin.jpg|width=250|caption2=Iako su [[Mao Zedong|Mao]] (lijevo) i [[Chiang Kai-shek]] (desno) bili saveznici u [[Drugi kinesko-japanski rat|ratu protiv Japana]] (gornja slika), prvi je nakon pobjede u [[Kineski građanski rat|građanskom ratu]] ekspresno pristao na ponudu o savezništvu koja je stigla iz [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] (donja slika).}} U isto vrijeme kada se Europa suočavala sa sve izraženijom blokovskom podjelom, krajnji istok [[Azija|Azije]] je postao novo krizno žarište. Iako su tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] sklopili savezništvo kako bi porazili [[Japan]], [[Mao Zedong]] i [[Chiang Kai-shek]] su još [[1946.]] godine nastavili [[Kineski građanski rat|građanski rat]], koji je bio započeo još [[1927.]] godine,<ref name="Nanchang">{{cite book |title = China at War: An Encyclopedia |year = 2012 |page = 295 |url = https://books.google.com/books?id=jhPyvsdymU8C&pg=PA295#v=onepage&q&f=false}}</ref> uz prekid [[1936.]] godine zbog rata s Japanom.<ref>{{cite web |url = http://www.britannica.com/EBchecked/topic/111803/China |title = China |publisher = Encyclopædia Britannica, Inc. |work = Encyclopædia Britannica |date = 15 November 2012}}</ref> Kada je sukob nastavljen nakon rata, radilo se o otvorenom konfliktu Maovih [[Komunistička partija Kine|komunista]] i Chiangovih [[Koumintang|nacionalista]] za prevlast na teritoriju [[Kina|Kine]]. Godine [[1949.]], Maova [[Narodnooslobodilačka armija Kine|Narodnooslobodilačka armija]] nanijela je odlučujuće poraze od Sjedinjenih Država podržavanoj vladi [[Kuomintang]]a te promptno, [[1. listopada]] [[1949.]] godine, proglasila osnivanje [[NR Kina|Narodne Republike Kine]]; shvativši značaj ovog poteza, [[Sovjetski Savez]] je brzo reagirao i sklopio savez s novom komunističkom državom.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=39}}</ref> Prema norveškom historičaru [[Odd Arne Westad|Oddu Arneu Westadu]], komunisti su pobijedili u građanskom ratu zato što su napravili manje vojnih pogrešaka od nacionalista i zato što je Chiang u svojoj potrazi za snažnom, centraliziranom upravom antagonizirao previše interesnih grupacija u Kini. Uz to, nacionalisti su pretrpjeli znatno više štete tokom [[Drugi kinesko-japanski rat|rata s Japanom]]. S druge strane, komunisti su vješto manipulirali različitim društvenim skupinama, poput seljaka, govoreći im točno ono što su oni htjeli čuti i skrivajući se iza fasade [[Kineski nacionalizam|kineskog nacionalizma]].<ref>{{Harvnb|Westad|2012|p=291}}</ref> Nakon vojnih poraza, Chiang i njegova vlada povlače se na otok [[Tajvan (otok)|Tajvan]], gdje uspostavljaju [[Republika Kina|Republiku Kinu]]. Suočena s [[Kineska revolucija (1949)|komunističkom revolucijom u Kini]] i [[Sovjetski atomski projekt|prekidom monopola nad atomskim oružjem]] tokom [[1949.]] godine, Trumanova administracija je započela brzu ekspanziju svoje politike [[Zadržavanje|zadržavanja]].<ref name="Lafeber 1993" /> U tajnom dokumentu iz [[1950.]] godine, znanom kao [[NSC-68]],<ref name="Gaddis 2005, p. 164">{{Harvnb|Gaddis|2005|p=164}}</ref> Vijeće za nacionalnu sigurnost je predložilo dodatno jačanje prozapadnih savezništava i učetverostručenje troškova obrane.<ref name="Lafeber 1993" /> Sjedinjene Države su tako, početkom 50-ih godina, započele s agresivnom primjenom politike zadržavanja na zemlje [[Azija|Azije]], [[Afrika|Afrike]] i [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]], s ciljem borbe protiv revolucionarnih pokreta, najčešće vođenih od strane komunističkih partija koje je financirao Sovjetski Savez, koji su se borili protiv obnove europskih kolonijalnih imperija diljem svijeta.<ref name="Gaddis 2005, p. 212">{{Harvnb|Gaddis|2005|p=212}}</ref> Istovremeno, Sjedinjene Države su formalizirale seriju sporazuma s [[Japan]]om, [[Australija|Australijom]], [[Novi Zeland|Novim Zelandom]], [[Tajland]]om i [[Filipini]]ma (među kojima se posebno ističu [[ANZUS]] iz [[1951.]] i [[SEATO]] iz [[1954.]]), koji su Amerikancima garantirali dugoročno korištenje brojnih vojnih baza.<ref name="Byrd" /> Zbog serije sporazuma nastalih u ovom periodu, isti se često naziva "[[paktomanija]]". === Korejski rat === {{main|Korejski rat}} [[File:Korean war 1950-1953.gif|thumb|left|Teritorijalne promjene za vrijeme [[Korejski rat|Korejskog rata]] u periodu od [[1950.]] godine do primirja [[1953.]] godine. Kao što je vidljivo, rana faza rata donijela je brojne teritorijalne promjene, dok tokom [[1951.]] godine nije došlo do stabilizacije.<br />{{bullet}}<span style="color:#d45444;">Snage Sjeverne Koreje i saveznika</span><br />{{bullet}}<span style="color:#4cd444">Snage Južne Koreje i Ujedinjenih nacija</span>]] Posljednja velika kriza u prvoj fazi Hladnog rata, a koja je ujedno bila direktna posljedica američke politike zadržavanja, bilo je izbijanje [[Korejski rat|Korejskog rata]] [[1950.]] godine. Naime, nakon pobjede nad [[Japan]]om i završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], na teritoriju [[Korejski poluotok|Korejskog poluotoka]] uspostavljena je [[Narodna Republika Koreja]], privremena uprava u kojoj su se za prevlast borili [[Sovjetski Savez]] i [[Sjedinjene Države]]. S obzirom na takav razvoj situacije, [[Ujedinjeni narodi]] su predložili podjelu uprave nad poluotokom na sovjetski sjever i američki jug, s granicom na [[38. paralela (sjever)|38. paraleli]]. Nakon uspostave privremenih vlada na podijeljenom poluotoku, godine [[1948.]] godine došlo je do proglašenja samostalnih država; [[Kim Il-sung]] je na sjeveru zemlje proglasio [[Sjeverna Koreja|Demokratsku Narodnu Republiku Koreju]] (Sjeverna Koreja), komunističku državu s izgrađenim [[kult ličnosti|kultom ličnosti]] oko "vječnog vođe", dok je na jugu poluotoka proglašena [[Južna Koreja|Republika Koreja]] (Južna Koreja), demokratska republika pod američkom zaštitom. No, za razliku od podjele Njemačke, [[podjela Koreje]] nije prošla bez posljedica. Niti dvije godine kasnije, Kimova [[Korejska narodna armija]] izvršila je [[Operacija Pokpoong|invaziju na Južnu Koreju]], posljedica koje je bio početak [[Korejski rat|Korejskog rata]].<ref name="Stokesbury1990">{{cite book |title=A Short History of the Korean War|url=https://archive.org/details/shorthistoryofko00unse|last=Stokesbury |first=James L|year=1990|publisher=Harper Perennial |location=New York|isbn=0-688-09513-5|page=[https://archive.org/details/shorthistoryofko00unse/page/14 14]}}</ref> Idejni začetnik invazije bio je glavni Kimov saveznik, [[Josif Staljin]], koji je "isplanirao, pripremio i inicirao" istu,<ref>[[David Dallin]], ''Soviet Foreign Policy After Stalin'' (J. B. Lippincott, 1961), str. 60.</ref> izradivši "detaljne [ratne] planove", koji su preneseni u [[Pjongjang]].<ref>Douglas J. Macdonald, "Communist Bloc Expansion in the Early Cold War," ''International Security'', zima 1995–6, str. 180.</ref><ref>John Lewis Gaddis, ''We Know Now: Rethinking Cold War History'' (Oxford University Press, 1997), str. 71.</ref><ref>Sergej N. Gončarov, John W. Lewis i Xue Litai, ''Uncertain Partners: Stalin, Mao and the Korean War'' (Stanford University Press, 1993),str. 213</ref><ref>William Stueck, ''The Korean War: An International History'' (Princeton University Press, 1995), str. 69.</ref> No, na Staljinovo iznenađenje,<ref name="Lafeber 1993" /> [[Ujedinjeni narodi]] su otvoreno podržali obranu Južne Koreje, iako su Sovjeti u tom periodu bojkotirali sjednice zato što je [[Tajvan]], namjesto [[NR Kina|NR Kine]], imao stalno mjesto u Vijeću.<ref>{{Harvnb|Malkasian|2001|p=16}}</ref> Ubrzo je došlo do formiranja [[Komanda Ujedinjenih nacija|zajedničke komande]] u kojoj su sudjelovali časnici iz [[Južna Koreja|Južne Koreje]], [[SAD|Sjedinjenih Država]], [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]], [[Turska|Turske]], [[Kanada|Kanade]], [[Kolumbija|Kolumbije]], [[Australija|Australije]], [[Francuska|Francuske]], [[Južnoafrička Republika|Južnoafričke Republike]], [[Filipini|Filipina]], [[Nizozemska|Nizozemske]], [[Belgija|Belgije]] i [[novi Zeland|Novog Zelanda]], a sve s ciljem zaustavljanja sjevernokorejske invazije.<ref>[[T. R. Fehrenbach|Fehrenbach, T. R.]], ''This Kind of War: The Classic Korean War History'', Brasseys, 2001, {{ISBN|1-57488-334-8}}, str. 305</ref> Na čelu zajedničke komande bio je proslavljeni američki general, [[Douglas MacArthur]]. Iako su do kraja ljeta [[1950.]] godine Kimove trupe rapidno osvojile gotovo cijeli poluotok, uključujući i [[Seoul]], poraz [[Bitka za Incheon|kod Incheona]] u rujnu iste godine označio je kraj sjevernokorejske dominacije i početak povlačenja (u jednom su trenutku i snage Ujedinjenih nacija imale kontrolu nad gotovo cijelim poluotokom). Sjeverna Koreja je, uz snažnu [[NR Kina|kinesku]] i pozadinsku [[SSSR|sovjetsku]] podršku, uspijevala donekle parirati Ujedinjenim nacijama do [[1952.]] godine, međutim ratnovanje je uzelo svoj danak i dvije azijske zemlje su već do kraja iste godine bile spremne okončati rat, međutim Staljin je inzistirao da se borbe nastave;<ref name = "Byrd" /> u međuvremenu je među snagama UN-a došlo do ozbiljnog raskola između generala MacArthura i predsjednika Trumana oko načina vođenja sukoba (MacArthur je predlagao žestoki napad na Kinu, što je Truman odbio, plašeći se da bi to moglo dovesti do otvorenog koflikta sa Sovjetima; Truman je kasnije čak tvrdio da je MacArthur predlagao korištenje nuklearnog oružja, što je ovaj kasnije demantirao), što je dovelo do toga da je Truman razriješio MacArthura s mjesta vrhovnog komandanta zajedničke komande. Situacija je ubrzo došla do mrtve točke, koja je potrajala sve do Staljinove smrti [[1953.]] godine, nakon koje su se planovi o prekidu vatre počeli ozbiljnije razmatrati.<ref name = "Byrd" /> Dana [[27. srpnja]] [[1953.]] godine, u selu [[P'anmunjŏm]]u, potpisan je [[Korejski sporazum o primirju|sporazum o prekidu vatre]], koji je faktički dokinuo Korejski rat, iako dvije strane nikada nisu formalno potpisale mirovni sporazum. Iako kratkotrajan i bez jasnih direktnih posljedica, Korejski sukob imao je dalekosežan utjecaj. Što se tiče Zapada, sukob je direktno utjecao na [[NATO]] da krene s razvijanjem vojne infrastrukture.<ref>{{Harvnb|Isby|Kamps|1985|pp=13–14}}</ref> Snažne podjele bile su i u javnosti na Zapadu, posebice u [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]], gdje je dobar dio javnosti bio protiv konflikta, bojeći se eskalacije rata s komunističkom Kinom te možebitnog nuklearnog rata. Britanski političari su se, stoga, zalagali za brzo razrješenje sukoba i ponovno ujedinjenje Koreje pod kontrolom Ujedinjenih nacija, uz odlazak svih stranih trupa s poluotoka.<ref>{{Cite book|last=Cotton|first=James|title=The Korean war in history|publisher=Manchester University Press ND|year=1989|page=[https://archive.org/details/koreanwarinhisto0000unse/page/100 100]|url=https://archive.org/details/koreanwarinhisto0000unse|id=|isbn=0-7190-2984-8}}</ref> Ovakva situacija imala je negativne posljedice na [[Odnosi Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Američkih Država|angloameričke odnose]]. S druge strane, Istok se našao u vrlo zanimljivoj situaciji s obzirom da je pred sam kraj rata umro Staljin, što je bio početak znakovitih promjena u politici Sovjetskog Saveza, ali i odnosima Istoka i Zapada. [[File:Kim Il Sung Portrait-3.jpg|thumb|250px|Sjevernokorejski diktator [[Kim Il-sung]] je zaslužan za nastanak i razvoj suvremene Sjeverne Koreje. Vođena njegovom ideologijom, ''[[Juche]]'', Sjeverna Koreja je danas najzatvorenija zemlja svijeta, a na njezinom čelu su i dalje Kimovi potomci.]] Što se same Koreje tiče, ona je nakon sporazuma o primirju ostala podijeljena na sjever i jug, uz granicu na 38. paraleli; uspostavljena je i posebna [[Korejska demilitarizirana zona|demilitarizirana zona]]. Sjevernom Korejom vladao je diktator [[Kim Il-sung]], koji je izgradio snažan [[kult ličnosti]] i osigurao da njegovi potomci nastavljaju voditi državu po dinastičkom sistemu i uz neograničenu moć;<ref>[[Don Oberdorfer|Oberdorfer, Don]], ''The Two Koreas: A Contemporary History'', Basic Books, 2001, {{ISBN|0-465-05162-6}}, str.&nbsp;10–11</ref><ref>[[No Kum-sok|No, Kum-Sok]] i J. Roger Osterholm, ''A MiG-15 to Freedom: Memoir of the Wartime North Korean Defector who First Delivered the Secret Fighter Jet to the Americans in 1953'', McFarland, 1996, {{ISBN|0-7864-0210-5}}</ref> držeći se Kimove ideologije, ''[[Juche]]'', Sjeverna Koreja je u prvim godinama Hladnog rata doživjela snažan gospodarski rast te je bila daleko ispred ratom opustošenog i gospodarski nerazvijenog juga, međutim zatvorenost prema svijetu i politika autarkije dovele su do gospodarske stagnacije u kasnijim desetljećima, posljedice koje će se osjećati godinama kasnije. S druge strane, na čelu [[Prva Korejska Republika|prve republike]] na jugu našao se [[I Seungman]], predsjednik koji je uživao veliku podršku Sjedinjenih Država i čiji je režim, iako autoritativan, bio znatno manje brutalan nego onaj na sjeveru, ali obojan korupcijom, koja će biti glavno razlog za njegovo svrgavanje [[1960.]] godine.<ref>{{cite book |last=Hastings |first=Max | authorlink = Max Hastings|title=The Korean War |publisher=Simon & Schuster |year=1988 |location=New York |pages=89–90 |url=https://books.google.com/books?id=wvOMegzEi3AC |isbn=0-671-66834-X}}</ref> Nakon tog incidenta, Južna Koreja je u roku od godine dana potpala pod vojnu diktaturu koja je, uz brojne promjene na vlasti i političku nestabilnost, opstala sve do kraja [[1980-e|80-ih]] godina, kada je u zemlju vraćeno višestranačje. == Kriza i eskalacija (1953–62) == {{main|Hladni rat (1953–1962)}} === Hruščov, Eisenhower i destaljinizacija === {{main|Destaljinizacija}} Godina [[1953.]] bila je prva značajna prekretnica u tijeku Hladnog rata, početak njegove druge faze, a sve zbog promjene u dinamici odnosa dvaju blokova izazvane promjenama na čelnim pozicijama u dvama velesilama.<ref name=autogenerated1>Karabell, str. 916</ref> Naime, u siječnju iste godine, [[Republikanska stranka (SAD)|republikanski]] kandidat i bivši general, [[Dwight D. Eisenhower]], zamijenio je Trumana na mjestu [[Predsjednik SAD|predsjednika Sjedinjenih Država]], što je dovelo do promjene u političkom pristupu Hladnom ratu. Naime, proračun za obranu se u posljednjih 18 mjeseci Trumanove administracije učetverostručio, što je Eisenhower smatrao pretjeranim te je želio smanjiti troškove obrane za jednu trećinu, a da pritom nastavi učinkovito voditi svoju zemlju u Hladnom ratu.<ref name="Lafeber 1993" /> [[File:Bundesarchiv Bild 183-B0628-0015-035, Nikita S. Chruschtschow.jpg|thumb|left|250px|Izašavši kao pobjednik u borbi za Staljinova nasljednika, [[Nikita Hruščov]] je napravio vrlo snažan, ali raznovrstan zaokret u sovjetskoj politici. Njegovi će potezi uvelike utjecati na razvoj politike Istočnog bloka, ali i na odnos sa Sjedinjenim Državama.]] S druge strane, u ožujku iste godine od posljedica teškog [[moždani udar|moždanog udara]] umire sovjetski vođa, [[Josif Staljin]]. Ovaj je događaj ostavio dubok trag na odnose unutar Istočnog bloka, ali i na sovjetsku političku scenu, koja se suočila s novom bitkom za vlast. Iako je Staljina nakratko naslijedio [[Georgij Maljenkov]], na koncu je u borbi za vlast pobijedio [[Nikita Hruščov]], koji je postupku eliminirao Maljenkova, [[Vjačeslav Molotov|Molotova]] i uspješno organizirao montirani proces i pogubljenje [[Lavrentij Berija|Lavrentija Berije]]. I iako se očekivalo da će Hruščov nastaviti sa Staljinovom politikom, dana [[25. veljače]] [[1956.]] godine, novokonsolidirani sovjetski vođa je iznenadio delegate na 20. kongresu [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|KP Sovjetskog Saveza]] održavši "tajni govor", u kojemu je [[O kultu ličnosti i njegovim posljedicama|popisao i denuncirao Staljinove zločine]].<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=107}}</ref> Bilo je to prvi put u sovjetskoj povijesti da je neki visoki partijski dužnosnik javno nazvao Staljina zločincem i osudio ga zbog toga, a što je naznačilo promjenu u smjeru sovjetske politike. Hruščov je inicirao dugotrajni i kompleksni proces [[destaljinizacija|destaljinizacije]], tvrdeći da je jedini način da se Sovjetski Savez reformira i napreduje tako da prizna i odrekne se pogrešaka učinjenih u prošlosti.<ref name = "Karabell" /> Ovakva je politika imala odraza na odnose kako u Istočnom bloku, tako i prema Zapadu. Zaokret u sovjetskoj politici bio je prilično evidentan. Tako je Hruščov [[18. studenog]] [[1956.]] godine, prilikom obraćanja zapadnim ambasadorima tokom domjenka u poljskoj ambasadi u [[Moskva|Moskvi]], izrekao svoju slavnu rečenicu, kojom je šokirao sve prisutne: "''Sviđalo se to vama ili na, povijest je na našoj strani. Pokopat ćemo vas!''"<ref>"[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,867329,00.html We Will Bury You!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130824033318/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,867329,00.html |date=2013-08-24 }}", ''[[Time (časopis)|Time]]'', 26. studenog 1956. Pristupljeno: 26. lipnja 2008.</ref> Kasnije je tvrdio kako nije referirao na nuklearni rat, već na povijesno predodređenu pobjedu komunizma nad kapitalizmom.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=84}}</ref> Istovremeno, Hruščov je rehabilitirao antistaljinističke političke zatvorenike, objavljivao romane [[Aleksandar Solženjicin|Aleksandra Solženjicima]] i drugih, tada, kontroverznih pisaca i obnavljao odnose sa [[SFRJ|SFR Jugoslavijom]], dok su tokom iste godine sovjetski tenkovi krvavo gušili [[Mađarska revolucija 1956.|antikomunistički ustanak u Mađarskoj]], a Hruščov [[Hruščovljevo lupanje cipelom|lupao cipelom]] u znak protesta na sastanku [[UN|Ujedinjenih nacija]] [[1960.]] godine. Tokom [[1961.]] godine, Hruščov je izjavio da će, iako su Sjedinjene Države trenutno ispred Sovjetskog Saveza, manjak stanova biti eliminiran, konzumeristička dobra postati suvišna i da će, kroz dva desetljeća, "izgradnja komunističkog društva" u Sovjetskom Savezu biti gotova "u glavnini".<ref>{{Harvnb|Tompson|1997|pp=237–239}}</ref> Kao odgovor na promjenu politike na Istoku, Eisenhowerov državni tajnik, [[John Foster Dulles]], inicirao je politiku "[[Novi pogled (politika)|Novog pogleda]]" na Trumanovo zadržavanje, smatrajući kako se Sjedinjene Države moraju više oslanjati na nuklearno oružje u konfrontaciji s neprijateljima.<ref name="Karabell" /> Dulles je predstavio i doktrinu "masovne osvete", prijeteći agresivnim američkim odgovorom na eventualnu sovjetsku agresiju. Nuklearna superiornost u tom trenutku omogućila je, primjerice, Eisenhoweru da lako riješi probleme oko sovjetske intervencije tokom [[Sueska kriza|Sueske krize]] [[1956.]] godine.<ref name="Lafeber 1993" /> Američki planovi za nuklearni rat krajem 50-ih godina uključivali su "sistemsko uništenje" čak 1,200 urbanih središta u Istočnom bloku i Kini, uključujući [[Moskva|Moskvu]], [[Istočni Berlin]] i [[Peking]], a glavni cilj napada bilo bi civilno stanovništvo.<ref>Eric Bradner (23. prosinca 2015.). [http://www.cnn.com/2015/12/23/politics/cold-war-u-s-nuclear-target-list/ Newly released documents reveal U.S. Cold War nuclear target list]. ''CNN.'' Pristupljeno: 27. prosinca 2015. Vidi i: [http://nsarchive.gwu.edu/nukevault/ebb538-Cold-War-Nuclear-Target-List-Declassified-First-Ever/ U.S. Cold War Nuclear Target Lists Declassified for First Time]. [[National Security Archive]]. 22. prosinca 2015.</ref> === Varšavski pakt i Mađarska revolucija === {{main|Varšavski pakt|Poznanjski jun|Poljski oktobar|Mađarska revolucija 1956.}} [[File:Warsaw Pact Logo.svg|220px|thumb|Nakon što je [[Narodna Socijalistička Republika Albanija|NSR Albanija]] napustila pakt [[1968.]], njezina je zastava uklonjena sa službenog grba te organizacije, čije je geslo bilo "Savez mira i socijalizma".]] Iako je Staljinova smrt [[1953.]] godine uvelike smanjila tenzije, situacija u [[Europa|Europi]] je i dalje bila vrlo napeta i zapravo se radilo o vrlo neugodnom primirju,<ref name="Palmowski">{{Harvnb|Palmowski|year=2004}}</ref> što se iskristaliziralo [[1955.]] godine. Naime, iako je [[Sovjetski Savez]] već do [[1949.]] godine bio sklopio pojedinačne sporazume o međusobnoj pomoći sa svim zemljama Istočnog bloka,<ref>Feldbrugge, str. 818</ref> te je godine došlo do sklapanja multilateralnog Sporazuma o prijateljstvu, suradnji i međusobnoj pomoći između osam zemalja Istočnog bloka ([[Albanija]] će [[1968.]] godine formalno napustiti pakt); sporazum će u povijest ući kao [[Varšavski pakt]].<ref name="Byrd" /> Varšavski pakt figurirao je, zapravo, kao alternativa [[NATO]] paktu, a nastao je kao posljedica odbijanja prijedloga za reunifikaciju Njemačke te ponovnog naoružavanja i primanja [[Zapadna Njemačka|Zapadne Njemačke]] u NATO; iako je formalno imao puno širi kontekst, Varšavski pakt je faktički djelovao, primarno, kao vojni savez. Zbog činjenice da je Sovjetski Savez već imao pojedinačne sporazume sa svim članicama pakta, Zapad je njegovo sklapanje smatrao suvišnim.<ref>The Warsaw Pact Reconsidered: International Relations in Eastern Europe, 1955–1969, Laurien Crump Routledge, str. 17, 11.02.2015</ref> No, tokom naredne godine, unatoč promjeni politike, Istočni blok je doživio snažan udarac, za kojeg su mnogi kasniji komentatori tvrdili da je napravio nepopravljivu štetu. Prvo je u lipnju [[1956.]] godine došlo do [[Poznanjski jun|nasilnog radničkog ustanka]] u [[Poljska|poljskom]] [[Poznań]]u, u kojem su ustanici tražili bolje uvjete za radnike u državi koja je i tri godine nakon njegove smrti, još uvijek provodila [[staljinizam|staljinističku]] politiku pod [[Bolesław Bierut|Bolesławom Bierutom]] i [[Edward Ochab|Edwardom Ochabom]], koji je tokom svog kratkotrajnog mandata odobrio nasilno gušenje ustanka u kojemu je stradao velik broj ljudi.<ref name="Paczkowski">{{pl icon}} [[Andrzej Paczkowski]], ''Pół wieku dziejów Polski'', Wydawnictwo Naukowe PWN, Warszawa 2005, {{ISBN|83-01-14487-4}}, str. 203</ref><ref name="Z perspektywy">{{pl icon}} [http://www.tnpolonia.com/poznan56.html ''"Z perspektywy historyka i w świetle dokumentów…"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160506121817/http://www.tnpolonia.com/poznan56.html |date=2016-05-06 }}'' – dr. Łukasz Jastrząb, intervju</ref> Ipak, bilo je evidentno kako je u Poljskoj proces poststaljinističkog "otapanja" bio u tijeku i kako su promjene neizbježne. [[Władysław Gomułka]] se ubrzo isprofilirao kao umjerenjak koji je uspješno ispregovarao sa Hruščovim brojne povlastice za Poljsku, iskoristivši situaciju u kojoj se Sovjetski Savez nalazio (destaljinizacija i opća osuda Staljina kao vođe) kako bi uveo brojne liberalne reforme u Poljskoj. Međutim, iako je staljinizam u Poljskoj došao do svog kraja, a [[Poljski oktobar|Gomułkine reforme]] su imale značajnog utjecaja, početkom 60-ih je upravo Gomułka zaustavio liberalizaciju i provodio znatno konzervativniju politiku, mada i dalje blažu od one svojih prethodnika. Međutim, Poljska nije bila tako znakovito krizno žarište, kao što je bila [[Mađarska]]. {{multiple image|align=left| perrow = 2/1/2 |total_width=350 | image1 = 1956 a budapesti Sztálin-szobor elgurult feje fortepan 93004.jpg |width1=8320|height1=5886 | image2 = II. János Pál pápa (Köztársaság) tér, a pártház ostromakor kivégzett védő holtteste. Fortepan 24462.jpg |width2=4674 |height2=2974 | image3 = II. János Pál pápa (Köztársaság) tér a Vay Ádám utca felől a Népszínház utca felé nézve. Fortepan 23577 cropped.jpg |width3=3600|height3=2700 | image4 = Károlyi kert, szemben a Magyar utca - Henszlmann Imre utca sarok. Fortepan 23592.jpg|width4=5433|height4=3724 | image5 = Szent István körút a Falk Miksa (Néphadsereg) utca felől a Honvéd utca felé nézve. A szovjet csapatok ideiglenes kivonulása 1956. október 31-én. Fortepan 24787.jpg|width5=4570|height5=3146 | footer = [[Mađarska revolucija 1956.]] ostavila je velik trag u Istočnom bloku i pokazala do kojih granica su velesile bile spremne ići kako bi sačuvale svoj politički utjecaj. S lijeva na desno, prema redovima:{{small|<br>{{bullet}} Ostatak [[Spomenik Staljinu (Budimpešta)|srušenog, devetmetarskog spomenika Staljinu]] u [[Budimpešta|Budimpešti]];<br>{{bullet}} Ubijeni stražar ispred središta Komunističke partije;<br>{{bullet}} Službene zastave mađarskih revolucionara na gradskim ulicama; iste su napravljene tako da je iz sredine izrezan komunistički grb;<br>{{bullet}} Grob poginuloj žrtvi revolucije u parku Karlovi vrtovi;<br>{{bullet}} Sovjetski [[T-34]] tenkovi na ulicama Budimpešte.}} }} Nakon rata, [[Mađarska]] je postala [[Mađarska Narodna Republika|komunistička zemlja]]<ref>{{Cite journal| title = 1949. évi XX. törvény. A Magyar Népköztársaság Alkotmánya.| trans-title = | journal = Magyar Közlöny| publisher = Állami Lapkiadó Nemzeti Vállalat | location = Budimpešta| volume = 4 | issue = 174 | page = 1361| language = mađarski| date = 20. 8. 1949}}</ref><ref>{{Cite journal| title = 1989. évi XXXI. törvény az Alkotmány módosításáról| journal = Magyar Közlöny| publisher = Pallas Lap- és Könyvkiadó Vállalat | location = Budimpešta| volume = 44 | issue = 74 | page = 1219| language = mađarski| date = 23. 10. 1989}}</ref> na čelu s [[Mátyás Rákosi|Mátyásom Rákosijem]], koji je bio zloglasni diktator, lojalan staljinist i advokat sovjetske politike.<ref name="Rao, B. V. 2006">Rao, B. V. (2006), ''History of Modern Europe Ad 1789-2002: A.D. 1789-2002'', Sterling Publishers Pvt. Ltd.</ref><ref>[http://www.britannica.com/eb/article-34819 Hungary :: The Revolution of 1956 – Britannica Online Encyclopedia<!-- Bot generated title -->]</ref><ref>{{cite news| url=https://www.theguardian.com/obituaries/story/0,,1960064,00.html | work=The Guardian | location=London | title=Gyorgy Litvan | date=30. 11. 2006 | accessdate=12. 5. 2010 | first=George | last=Gomori}}</ref> Međutim, po uzoru na svog mentora (čijim se "najboljim učenikom" sam prozvao), Rákosi je provodio represivnu politiku koja je Mađarsku dovela u ozbiljne probleme, kako društvene<ref>Johanna Granville, [https://www.academia.edu/23951275/The_First_Domino_International_Decision_making_during_the_Hungarian_Revolution_of_1956 ''The First Domino: International Decision Making During the Hungarian Crisis of 1956"''], Texas A & M University Press, 2004. {{ISBN|1-58544-298-4}}.</ref> tako i ekonomske,<ref name="Pető-Szakács 1985">Pető-Szakács: A hazai gazdaság négy évtizedének története 1945–1985. I. köt. Budapest, 1985, KJK</ref> a situacija se, dakako, pogoršala nakon [[Informbiro|rezolucije Informbiroa]] i [[Raskol Tito-Staljin|raskola između Tita i Staljina]]. Međutim, nakon što je Staljin umro, a Hruščov započeo s provođenjem destaljinizacije, Rákosi se ubrzo našao u nemilosti novog sovjetskog vodstva te je bio prisiljen podnijeti ostavku (službeno je napustio zemlju "zbog medicinskih razloga"); naslijedio ga je njegov zamjenik, [[Ernő Gerő]], koji je kratko vladao zemljom (tek par mjeseci) u periodu znanom kao Gerőv interregnum. Ponukani poljskim primjerom, Mađari su također htjeli uvesti liberalne reforme u dotadašnji staljinistički sistem i situacija je ubrzo eskalirala krajem listopada [[1956.]] godine, kada je došlo do [[Mađarska revolucija 1956.|revolucionarnog ustanka]].<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/november/4/newsid_2739000/2739039.stm|title=Soviet troops overrun Hungary|publisher=BBC News|date=4 November 1956|accessdate=11. 6. 2008}}</ref> Nedugo nakon prvih ispaljenih hitaca i znamenitog [[Spomenik Staljinu (Budimpešta)|rušenja devetmetarskog spomenika Staljinu]] u [[Budimpešta|Budimpešti]], situacija je eskalirala i ubrzo je došlo do pada vlade<ref>UN General Assembly ''Special Committee on the Problem of Hungary'' (1957) {{cite web|url= http://mek.oszk.hu/01200/01274/01274.pdf |title=Chapter II.F, para 65 (str. 22) }}&nbsp;{{small|(1.47&nbsp;MB)}}</ref> - Gerő i premijer [[András Hegedüs|Hegedüs]] pobjegli su u Sovjetski Savez, a na čelo države došli su reformist i jedan od vođa revolucije, [[Imre Nagy]], kao premijer, i [[János Kádár]], kao [[Mađarska socijalistička radnička partija|partijski]] čelnik.<ref>UN General Assembly ''Special Committee on the Problem of Hungary'' (1957) {{cite web|url= http://mek.oszk.hu/01200/01274/01274.pdf |title=Glava XII.B, para 565 (str. 174) }}&nbsp;{{small|(1.47&nbsp;MB)}}</ref> Ponukana narodnim zahtijevanjima,<ref>Video: [http://files.osa.ceu.hu/holdings/selection/rip/4/av/1956-44.html Revolt in Hungary] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20071117094223/http://files.osa.ceu.hu/holdings/selection/rip/4/av/1956-44.html |date=17. 11. 2007 }} {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20071117094223/http://files.osa.ceu.hu/holdings/selection/rip/4/av/1956-44.html |date=17. 11. 2007 }} Narator: [[Walter Cronkite]], producent: CBS (1956) – Fond 306, Audiovizualni materijali vezani uz Mađarsku revoluciju 1956., OSA Archivum, Budimpešta, Mađarska, ID: HU OSA 306-0-1:40 {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20071117094223/http://files.osa.ceu.hu/holdings/selection/rip/4/av/1956-44.html |date=17. 11. 2007 }}</ref> nova mađarska vlast je raspustila tajnu policiju, izrazila kako namjerava napustiti Varšavski pakt i ponovno organizirati slobodne izbore; unatoč odobravanju poljskih liberalnih reformi, Moskva nije bila spremna pristati na ovakve zahtjeve, koji su faktički značili dokidanje sovjetskog utjecaja u toj zemlji i bili su neupitno revolucionarni u povijestnom kontekstu. Nakon što je Nagyjeva vlada izgubila podršku Moskve, [[Sovjetska armija]] je u kratkom periodu izvršila vojnu invaziju na Mađarsku<ref name=troops>UN General Assembly ''Special Committee on the Problem of Hungary'' (1957) {{cite web|url= http://mek.oszk.hu/01200/01274/01274.pdf |title=Chapter IV. E (Logistical deployment of new Soviet troops), para 181 (str. 56) }}&nbsp;{{small|(1.47&nbsp;MB)}}</ref> i tako izazvala oštru kritiku međunarodne zajednice, ali bez konkretnih poteza.<ref>{{cite journal | author = Csaba Békés | title = The Hungarian Question on the UN Agenda: Secret Negotiations by the Western Great Powers 26 October–4 November 1956. (British Foreign Office Documents) | journal = Hungarian Quarterly | date = proljeće 2000 | url = http://www.rev.hu/portal/page/portal/rev/tanulmanyok/1956/hungquest | accessdate = 7. 12. 2008 | archive-date = 2011-07-16 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110716155414/http://www.rev.hu/portal/page/portal/rev/tanulmanyok/1956/hungquest }}</ref> U jeku progona revolucionara, tisuće Mađara je uhapšeno, zatvoreno i deportirano u Sovjetski Savez,<ref>{{cite web |title=Report by Soviet Deputy Interior Minister M. N. Holodkov to Interior Minister N. P. Dudorov (15. 11. 1956) |work=The 1956 Hungarian Revolution, A History in Documents |publisher=George Washington University: The National Security Archive |date=4. 11. 2002 |url=http://www.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB76/doc8.pdf |format=PDF |accessdate =2. 9. 2006}}</ref> a oko 200,000 Mađara je tokom općeg kaosa napustilo zemlju;<ref name="Cseresneyes">{{cite journal |last=Cseresnyés |first=Ferenc |title=The '56 Exodus to Austria |journal=The Hungarian Quarterly |volume=XL |issue=154 |pages=86–101 |publisher=Society of the Hungarian Quarterly |archiveurl=https://web.archive.org/web/20041127172402/http://www.hungarianquarterly.com/no154/086.html |url=http://www.hungarianquarterly.com/no154/086.html |archivedate=27. 11. 2004 |date=ljeto 1999 |accessdate=9. 10. 2006 |ref=harv |archive-date=2004-11-27 |access-date=2017-02-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20041127172402/http://www.hungarianquarterly.com/no154/086.html |url-status=dead }}</ref> Nagy i ostali revolucionarni vođe su, nakon tajnih i montiranih procesa, osuđeni za izdaju i pogubljeni u narednom periodu.<ref name="BBCJune16">[http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/16/ "Na današnji dan - 16. lipnja 1989.: Mađarska organizirala ponovni pogreb za palog heroja, Imru Nagyja"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090425235008/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/16/ |date=2009-04-25 }} British Broadcasting Corporation (BBC) izvještava o pogrebu Imrea Nagyja s punim počastima. Preuzeto: 13. listopada 2006.</ref> Revolucija je, tako, krvavo ugušena [[10. studenog]], nakon manje od mjesec dana, a na čelu zemlje ostao je Kádár, čiji će "[[gulaš komunizam]]" u naredim desetljećima ipak donijeti značajna poboljšanja, posebice na ekonomskom planu. {{multiple image|align=right| perrow = 2 |total_width=350 | image1 = Rákosi 1962. augusztus 21.jpg |width1=1956|height1=2430 | image2 = Gerő Ernő 1955.jpg |width2=1281 |height2=1536 | image3 = János Kádár 1962.jpg |width3=1380|height3=1908 | image4 = Nagy Imre igazolványkép.jpg|width4=479|height4=581 | footer = Ključne ličnosti [[Mađarska revolucija 1956.|Mađarske revolucije 1956.]], u smjeru kazaljke na satu: [[Mátyás Rákosi]], staljinistički diktator Mađarske smijenjen od strane Moskve; [[Ernő Gerő]], čelnik Mađarske tokom kratkog interregnuma; [[Imre Nagy]], mađarski premijer i jedan od vođa revolucije; i [[János Kádár]], postrevolucionarni čelnik Mađarske i reformator tamošnjeg komunizma. }} Mađarska revolucija i posljedična sovjetska vojna intervencija izazvala je značajne ideološke podjele među europskim komunistima, posebice na Zapadu, gdje su komunističke partije naglo gubile na članstvu jer su mnogi zapadni komunisti smatrali kako su Sovjeti brutalnom vojnom intervencijom izdali svoje ideale;<ref name=Lendvai196>{{cite book|last=Lendvai|first=Paul|authorlink=Paul Lendvai|title=One Day that Shook the Communist World: The 1956 Hungarian Uprising and Its Legacy|url=https://archive.org/details/onedaythatshookc0000lend|publisher=Princeton University Press|year=2008|page=[https://archive.org/details/onedaythatshookc0000lend/page/196 196]|isbn=0-691-13282-8}}</ref> značajni istupi dogodili su se u [[Italija|Italiji]], [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i [[Francuska|Francuskoj]], gdje su i [[Albert Camus]] (u otvorenom pismu, nakon kojega je raskinuo s komunizmom) i [[Jean-Paul Sartre]] (u posebnom članku, iako je i dalje ostao predani komunist)<ref>Sartre, Jean-Paul (1956), [http://www.humanite.presse.fr/journal/2005-06-21/2005-06-21-809020 L'intellectuel et les communistes français {{fr icon}}] Le Web de l'Humanite, 21. lipnja 2005. Preuzeto: 24. listopada 2006.</ref> oštro kritizirali intervenciju. Zapadne komunističke partije se nikada nisu oporavile od ovog udarca i nikada nisu povratile svoje članove, što je bio proces kojeg su već tada uočili različiti komentatori, među kojima je bio i jugoslavenski komunist i kasniji disident, [[Milovan Đilas]], koji je rekao: "''Rana koju je Mađarska revolucija nanijela komunizmu nikada neće moći potpuno zacijeliti.''"<ref name=Lendvai196/> Konsolidacija Hruščovljeve i Eisenhowerove vlasti u njihovim zemljama dovela je do nešto izraženijeg i otvorenijeg ideološkog sukoba krajem 50-ih i početkom 60-ih godina. U periodu od [[1957.]] do [[1961.]], Hruščov je nekoliko puta zaprijetio Americi nuklearnim uništenjem, pozivajući se na superiornost sovjetskih raketa i tvrdeći da bi one mogle potpuno izbrisati bilo koji europski ili američki grad. Međutim, isti taj Hruščov je otvoreno odbacio Staljinovu ideju o neizbježnosti rata i smatrao kako je "[[mirna koegzistencija]]" moguća i nužna.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=70}}</ref> Ovakav stav je uvelike promijenio staljinističku ideju o klasnoj borbi koja dovodi do neizbježnog sukoba u kojem komunizam pobjeđuje u globalnom ratu; sada, mirna koegzistencija bi dozvolila kapitalizmu da se sam uruši,<ref>{{Harvnb|Perlmutter|1997|p=145}}</ref> ali i dala Sovjetima vremena da se vojno ojačaju.<ref>{{Harvnb|Njolstad|2004|p=136}}</ref> Takva ideologija vladala je na Istoku sve do [[Mihail Gorbačov|Gorbačova]], čija je nova politika uvidjela kako je mirna koegzistencija kraj sam po sebi, a ne samo oblik klasne borbe.<ref>Breslauer, str. 72</ref> S druge strane, američka ideološka propaganda temeljila se na isticanju uspjeha liberalnog kapitalizma i jačanje američke pozicije u vanjskoj politici.<ref>Joshel, str. 128</ref> Ipak, kao što se dogodilo i na Istoku, čak je i ta politika postepeno popuštala do kraja 60-ih godina tako da je "borba za ljudske umove", o kojoj je [[John F. Kennedy|Kennedy]] govorio još [[1961.]], izmađu dvaju suprostavljenih sustava uglavnom bila završila, a Hladni rat je zapravo postao bojno polje geopolitičkih interesa, a ne ideologija.<ref>Rycroft, str. 7</ref> Najžešća opozicija ovakvom raspletu u američkoj politici bio je [[makartizam]] (znan i kao "Druga crvena pošast"), a koji je svoj vrhunac imao u prvoj polovici 50-ih godina. Radilo se zapravo o praksi "lova na vještice", odnosno snažnom antikomunističkom sentimentu koji se odražavao na različite aspekte i stvarao nezdrav animozitet među Amerikancima prema komunistima; njezin glavni proponent, po kojemu je i dobila ime, bio je republikanski senator iz [[Wisconsin]]a, [[Joseph McCarthy]]. Makartizam se ogledao kroz korištenje različitih taktika, ali mahom se radilo o demagoškim i propagandnim tehnikama te zastrašivanjem nepostojećim neprijateljima, ali i lažnim optuživanjima, osuđivanjem bez dokaza i sličnim tehnikama, čiji je krajnji cilj bilo stvaranje lažne slike o nepostojećoj komunističkoj prijetnji američkom načinu života.<ref name="authentichistory">{{cite web|title=The Cold War Home Front: McCarthyism|url=http://www.authentichistory.com/1946-1960/4-cwhomefront/1-mccarthyism/|website=AuthenticHistory.com|publisher=AuthenticHistory.com|accessdate=21. 5. 2016|ref=authentichistory}}</ref> Jedna od direktnih posljedica makartističke politike bio je i naglašeni progon (navodnih) simpatizera komunista u američkoj zabavnoj industriji te stvaranje zloglasne [[Holivudska crna lista|Holivudske crne liste]]. === Berlinski ultimatum i europske integracije === {{main|Berlinski ultimatum|U-2 incident iz 1960.|Europske integrcije}} [[File:Francis Gary Powers U2 at Moscow.jpg|thumb|320px|left|Kraj 50-ih godina donio je osjetno poboljšanje odnosa između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza. U srpnju [[1959.]] godine, potpredsjednik [[Richard Nixon|Nixon]] posjetio je Sovjetski Savez, a u rujnu iste godine, [[Nikita Hruščov]] posjetio je Sjedinjene Države, uz dogovoreni uzvratni posjet predsjednika [[Dwight Eisenhower|Eisenhowera]] Moskvi sljedeće godine. Ipak, sav napredak pao je u vodu nakon [[U-2 incident iz 1960.|incidenta s obaranjem američkog špijunskog aviona]] [[1960.]] iznad Sovjetskog Saveza, što je bio sramotan incident za Sjedinjene Države koji je osjetno pogoršao odnose. Na slici vidimo dijelove olupine oborenog aviona, izložene u [[Moskva|Moskvi]].]] U studenom [[1958.]], Njemačka je ponovno postala krizno žarište kada je Hruščov Zapadu dao [[ultimatum]] da u roku od šest mjeseci uklone svoje trupe iz okupacijskih sektora [[Zapadni Berlin|Zapadnog Berlina]] ili će pristupna i komunikacijska prava na zapadni dio predati u ruke [[DDR|Istočnoj Njemačkoj]], što je značilo da će Zapad moći pristupiti gradu samo ako istočnonjemačke vlasti to dozvole. Ultimatum je bio posljedica Hruščovljeve želje da [[Berlin]] pretvori u jedinstveni, nezavisni i demilitarizirani "slobodni grad"; Hruščov je, ranije, [[Mao Zedong]]u rekao kako je "''Berlin muda Zapada. Svaki put kada poželim da Zapad vrišti, samo stisnem Berlin''".<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=71}}</ref> [[NATO]] je sredinom prosinca formalno odbio ultimatum,<ref name=":0">{{Cite web|url=http://www.globalsecurity.org/military/ops/berlin.htm|title=Berlin Crisis|last=|first=|date=|website=GlobalSecurity.org|publisher=|accessdate=23. 9. 2016}}</ref> a Hruščov ga je formalno povukao u svibnju [[1959.]] godine, pristavši na zajedničku konferenciju četiriju sila o njemačkom pitanju u [[Ženeva|Ženevi]].<ref>Glees, str. 126–27</ref> Pregovori su tekli dobro i u rujnu iste godine, a nakon što je u srpnju [[Potpredsjednik SAD|američki potpredsjednik]] [[Richard Nixon]] posjetio [[Moskva|Moskvu]] (tokom posjeta se održala i slavna [[kuhinjska debata]], u kojoj su Nixon i Hruščov, usred montirane kuhinje na [[Američka nacionalna izložba|Američkoj izložbi]], žustro raspravljali o pogodnostima komunizma u odnosu na kapitalizam i ''vice versa''),{{sfn|UPI 1959 Year in Review}}{{sfn|Whitman|1971}} Hruščov je s obitelji (što je bilo neuobičajeno u to doba){{sfn|Taubman|2003|pp=421–22}} posjetio [[Sjedinjene Države]] i susreo se s Eisenhowerom, s kojim je imao vrlo iskren razgovor; iako je Hruščov posjetio cijelu seriju američkih gradova,{{sfn|Carlson|2009|p=63}} zanimljiva je anegdota kako mu je odlazak u [[Disneyland]] zabranjen iz sigurnosnih razloga, što je sovjetskog vođu jako naljutilo.{{sfn|Carlson|2009|pp=155–59}} Dvojica čelnika su otvoreno razgovarali o razoružanju i njemačkom problemu, zaključivši kako ultimatumi i sukobi nisu prihvatljivo rješenje.<ref name=":0" />{{sfn|Carlson|2009|pp=226–27}} Pregovori su za posljedicu imali planirani [[Pariz|pariški]] samit između Eisenhowera, Hruščova, [[Charles de Gaulle|de Gaullea]] i [[Harold Macmillan|Macmillana]], zakazan za svibanj [[1960.]] godine,<ref name="BBC 'On this Day' May 17th">{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/may/17/newsid_2512000/2512335.stm |title=1960: East-West summit in tatters after spy plane row |deadurl=no |accessdate=22. 5. 2013 |work=BBC News |date=17. 5. 1960}}</ref><ref name="Walter Cronkite: History Lessons">{{cite web |url=http://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=4653988 |title=Loss of Spy Plane Sabotaged 1960 Summit |deadurl=no |accessdate=22. 5. 2013}}</ref> međutim isti je propao i prije početka zbog [[U-2 incident iz 1960.|incidenta s obaranjem američkog špijunskog aviona U-2]] nedaleko od [[Sverdlovsk]]a, u sovjetskom zračnom prostoru.<ref>{{citation | url = http://vpk-news.ru/articles/8590 | title = Загадка первомая 1960 года – часть I | trans-title = Zagonetka Prvog maja 1960. – Dio I. | first = Boris | last = Samojlov | work = Военно-промышленный курьер (VPK) | language = ruski | issue = 4 (421) | date = 1. 2. 2012 | access-date = 21. 5. 2013 | archive-date = 2020-07-25 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200725025600/https://vpk-news.ru/articles/8590 | dead-url = yes }}</ref> [[CIA]]-jin pilot, [[Francis Gary Powers]], prelijetao je nad sovjetskim teritorijem kako s ciljem [[zračno izviđanje|izrade tajnih fotografija]], ali je oboren i uhapšen od strane Sovjeta. Iako su Amerikanci isprva planirali prikriti pravu namjenu Powersova leta, kasnije su morali priznati istinu, što je dovelo do otkazivanja samita i velike sramote za Sjedinjene Države,<ref name="us news">{{cite news |title= Presidential Lies and Deceptions |last= Walsh |first= Kenneth T. |date=6. 6. 2008 |publisher=US News and World Report |url=http://www.usnews.com/articles/news/politics/2008/06/06/presidential-lies-and-deceptions.html}}</ref> ali i osjetnog pogoršanja sovjetsko-američkih odnosa. Powers je osuđen na tri godine zatvora i sedam godina teškog rada zbog špijunaže, ali je na kraju pušten već [[1962.]] godine, nakon što su obje strane uspješno ispregovarale razmjenu zatvorenika, koja se odvila u [[Istočni Berlin|Istočnom Berlinu]]; Sovjeti su, u zamjenu za Powersa, dobili svog špijuna, [[Rudolf Abel|Rudolfa Abela]], u pregovorima koje je vodio odvjetnik [[James B. Donovan]].<ref name="Russian officer">{{cite web|last=Orlov |first=Alexander |url=https://www.cia.gov/csi/studies/winter98_99/art02.html |title=The U-2 Program: A Russian Officer Remembers |accessdate=8. 1. 2007 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060713154414/http://www.cia.gov/csi/studies/winter98_99/art02.html |archivedate=13. 7. 2006 |deadurl=no |df=dmy }}</ref> [[File:EC-EU-enlargement animation.gif|thumb|280px|Interaktivni prikaz širenja i razvoja [[Europske integracije|europskih integracija]] od početaka tokom 50-ih godina pa sve do suvremenog doba.]] Još jedan važan fenomen iz 50-ih godina bile su i [[europske integracije]], koje su zapravo bile direktan nusprodukt Hladnoga rata i proces kojeg su Truman i Eisenhower snažno promovirali, dok su kasniji američki čelnici izražavali određenu dozu skepse, bojeći se da bi ujedinjena Europa postala toliko snažan politički faktor da bi mogla voditi samostalnu politiku prema Sovjetima, nezavisnu od Amerike.<ref>Cameron, str. 156</ref> Ideja o integraciji započela je [[1951.]] godine, kada je [[Pariški ugovor (1951)|Pariškim ugovorom]] formulirano osnivanje [[Evropska zajednica za ugljen i čelik|Europske zajednice za ugljen i čelik]], koja je isprva brojila tek šest članica ([[Belgija]], [[Francuska]], [[Italija]], [[Luksemburg]], [[Nizozemska]] i [[Zapadna Njemačka]]) i bila je gospodarskog karaktera. [[Rimski ugovori]] iz [[1957.]] godine doveli su do osnivanja [[Evropska ekonomska zajednica|Europske ekonomske zajednice]] i [[Euratom]]a, što se smatra formalnim početkom kasnije [[EU|Europske unije]]. Iako isprva gospodarskog karaktera, različite europske organizacije dobivat će i na političkom, ali i mirotvornom značaju u kasnijim godinama Hladnog rata, posebice kada su započeli valovi proširenja prema ostalim zemljama Zapadne Europe. === Treći svijet === {{main|Dekolonizacija|Narodnooslobodilački ratovi|Državni udar u Iranu 1953.|Državni udar u Gvatemali 1954.|Kongoanska kriza|Operacija Cóndor}} Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], brojne zemlje [[Treći svijet|Trećeg svijeta]] bile su zahvaćene valom [[dekolonizacija|dekolonizacije]], što je u narednim godinama i desetljećima dovelo do kraha velikih kolonijalnih imperija, ali i rastućim brojem nacionalističkih pokreta, koji su za cilj imali veću nezavisnost pojedinih zemalja od velikih sila. Ove su pojavnosti bile posebno evidentne u [[Afrika|Africi]] (gdje se dekolonizacija odvijala u valovima kroz nekoliko desetljeća), [[Azija|Aziji]] (posebice [[Indokina|Indokini]] i srednjoj Aziji) te [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] (uz nešto izraženije pojave u [[Centralna Amerika|Centralnoj Americi]]).<ref name="Karabell" /> Promatrajući te procese, dvije velike sile nastojale su ili ojačati ili zaštititi svoje interese u tim interesnim zonama.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|pp=121–124}}</ref> additionally, the Soviets saw continuing losses by imperial powers as presaging the eventual victory of their ideology.<ref name="Edelheit, p. 382">Edelheit, p. 382</ref> S jedne strane, [[Sjedinjene Države]] su nacionalističke i dekolonizacijske pokrete automatski percipirale kao komuniste, ili pak komunističke simpatizere, neovisno o stvarnom stanju, dok su, s druge strane, [[SSSR|Sovjeti]] na te pokrete gledali kao na krah kapitalističke politike i dokaz pobjede komunizma, želeći to iskoristiti kako bi pojačali svoj utjecaj;<ref name="Edelheit, p. 382"/> obje strane su prodavale oružje po Trećem svijetu kako bi ostvarili jači utjecaj.<ref>{{cite book |last1=Towle |first1=Philip |title=The Oxford History of Modern War |url=https://archive.org/details/oxfordhistoryofm00town |chapter=Cold War |editors=Charles Townshend |publisher=Oxford University Press |year=2000 |location=New York, USA |page=[https://archive.org/details/oxfordhistoryofm00town/page/160 160] |isbn=0-19-285373-2}}</ref> Ipak, ostaje činjenica da je realnost u velikom broju slučajeva bila potpuno drugačija i da su mnogi pokreti bili potpuno nezavisni od dvaju velikih ideoloških blokova, tako da su intervencije potonjih dovele do cijele serije kriznih situacija u daljnjem tijeku Hladnoga rata. {{multiple image|align=left| perrow = 2/1/2 |total_width=350 | image1 = Declaration of State of Israel 1948.jpg|width1=1280|height1=870 | image2 = Indonesia declaration of independence 17 August 1945.jpg|width2=1600|height2=1066 | image3 = Victory in Battle of Dien Bien Phu.jpg|width3=405|height3=305 | image4 = Gandhi and Nehru 1942.jpg|width4=1200|height4=1276 | image5 = Mossadegh Trial 28 Amordad 1332.jpg|width5=232|height5=262 | footer = [[Azija]] je tokom cijelog Hladnog rata bilo jednog od glavnih kriznih žarišta i jedna od najvažnijih lokacija na kojima su dvije blokovsle velesile demonstrirale silu. Uz to, na tlu azijskog kontinenta odvijali su se događaji koji će uvelike utjecati na kasnije događaje u Hladnom ratu. S lijeva na desno, prema redovima:{{small|<br> {{bullet}} [[David Ben Gurion]], prvi premijer [[Izrael]]a, objavljuje [[Deklaracija o nezavisnosti Izraela|Izraelsku deklaraciju nezavisnosti]] u [[Tel Aviv]]u, [[14. svibnja]] [[1948.]] godine;<br> {{bullet}} [[Sukarno]] u pratnji [[Mohammad Hatta|Mohammada Hatte]] objavljuje [[Deklaracija o nezavisnosti Indonezije|nezavisnost Indonezije]] u [[Jakarta|Jakarti]], [[17. kolovoza]] [[1945.]] godine;<br> {{bullet}} Borci [[Việt Minh]]a polažu svoju zastavu na osvojeno središte francuskih trupa nakon pobjede u [[Bitka za Điện Biên Phủ|bitci za Điện Biên Phủ]];<br> {{bullet}} [[Džavaharlal Nehru]] i [[Mahatma Gandhi]] su bili glavni proponenti za nezavisnost [[Indija|Indije]] te su utjecali na njezinu, ali i svjetsku politiku u ranim fazama Hladnog rata;<br> {{bullet}} Svrgnuti [[iran]]ski premijer [[Mohamed Mosadek]] tokom suđenja na kojemu ga je [[Muhamed-Reza Pahlavi|Pahlavijev]] režim osudio prvo na zatvor, a onda i na doživotni kućni pritvor.}} }} Val dekolonizacije prvo je zahvatio [[Azija|Aziju]], još pred kraj 40-ih godina, i to specifično [[Britanski Imperij|britanske kolonije]], uz izuzetak [[Nizozemske Istočne Indije|Nizozemskih Istočnih Indija]] [[1949.]] godine. Pod utjecajem [[Mahatma Gandhi|Gandhijevog]] aktivizma i sukladno ranijim dogovorima s [[London]]om, [[Britanska Indija|Britanski Radž]] se tokom [[1947.]] godine raspao, pri čemu su, isprva u formi [[dominion]]a, a kasnije i kao nezavisne zemlje, nastale [[Indija]], [[Pakistan]] i [[Burma]]. Indija će pod vodstvom [[Džavaharlal Nehru|Džavaharlala Nehrua]] ubrzo nastaviti s provođenjem gandijevske politike, nakon što je ovoga u [[atentat]]u [[1948.]] godine ubio [[Nathuram Godse]], te će postati jedan od vodećih aktera u Trećem svijetu, posebice nakon Nehruova približavanja [[Josip Broz Tito|Titu]] i [[Gamal Abdel Nasser|Nasseru]] te formiranja [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]]. Tokom [[1948.]], [[Britanski mandat nad Palestinom|mandatna Palestina]] je rasformirana, a na njenom je mjestu uspostavljen [[Izrael]], što će biti glavni okidač za još uvijek aktualni [[Arapsko-izraelski sukob]], dok će iste godine kolonijalna vlast na [[Šri Lanka|Cejlonu]] također biti ukinuta. [[Nizozemske Istočne Indije]] rasformirane su [[1949.]] godine, iako su nacionalistički vođe [[Mohammad Hatta]] i [[Sukarno]] još [[1945.]] godine proglasili nezavisnost [[Indonezija|Indonezije]]. Na čelu s generalom Sukarnom, Indonezija je započela s provođenjem politike nesvrstanih te je bila jedna od inicijatora osnivanja [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]]; [[Bandunška konferencija]] iz [[1955.]] godine danas se smatra ključnim okidačem za nastanak tog pokreta, koji se zalagao za "treći put" i odbijao blokovsko svrstavanje.<ref name="Karabell" /><ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=126}}</ref> Osim Sukarna i već spomenutih Tita, Nassera i Nehrua, važnu ulogu imao je i [[Gana|ganski]] predsjednik [[Kwame Nkrumah]]. Iako je Pokret nesvrstanih po broju članica daleko premašivao oba bloka zajedno, njihov realni utjecaj na krojenje hladnoratovske politike bio je vrlo malen. Istovremeno dok su se ti temelji postavljali, Sukarnova politika nesvrstanosti naišla je na ozbiljne prijetnje unutar same Indonezije. Naime, [[1956.]] godine, dio regionalnih vlastodržaca je podigao ustanak, tražeći potpunu autonomiju od [[Jakarta|Jakarte]]. Nakon što su pokušaji mirenja propali, Sukarno je poduzeo poteze kako bi uklonio pobunjenike s pozicije. Ipak, u veljači [[1958.]] godine, disidentski vojni zapovjednici sa [[Sumatra|Sumatre]] (Ahmad Hussein) i [[Sulawesi]]ja (Ventje Sumual) proglasili su [[Revolucionarna vlada Republike Indonezije|Revolucionarnu vladu Republike Indonezije]], koja je za cilj imala svrgnuti legitimnu vladu u Jakarti. Pobunjenicima su se ubrzo pridružili i neki civilni vođe iz stranke [[Masyumi (politička stranka)|Masyumi]], među kojima je bio i [[Sjafruddin Prawiranegara]], koji su se oštro protivili rastućem utjecaju [[Komunistička partija Indonezije|KP Indonezije]]. S obzirom na antikomunistički karakter pobune, [[Sjedinjene Države]] su vidjele priliku te su, preko [[CIA]]-je, koja je igrala važnu ulogu u zakulisnim operacijama tokom Hladnog rata, slale oružuje pobunjenicima, mada je ta praksa zaključena već u travnju [[1958.]] godine, kada je američki pilot [[Allen Lawrence Pope]] oboren u bombardiranju [[Ambon, Indonezija|Ambona]], koji je bio pod vladinom kontrolom. Vlada je odgovorila tako što je pokrenula zračne i pomorske napade na pobunjeničke baze u [[Padang]]u i [[Manado|Manadu]]. Pobuna je efektivno ugušena do kraja [[1958.]] godine, a formalna predaja posljednjih pobunjenika dogodila se u kolovozu [[1961.]] godine.<ref>{{cite book|last=Roadnight |first=Andrew |title=United States Policy towards Indonesia in the Truman and Eisenhower Years |publisher=Palgrave Macmillan|year=2002 |location=New York |pages=|url=|isbn=0-333-79315-3}}</ref> Azija se pokazala kao izrazito krizno žarište u ovom periodu, mahom zato što su različite nacionalističke i nesvrstane grupacije bile trn u oku Zapadu. Sjedinjene Države su u ovom slučajevima često računale na pomoć CIA-je, koja je pokretala različite operacije s ciljem pružanja podrške njima sklonim grupacijama u zemljama Trećeg svijeta.<ref name="Karabell" /> Jedan od prvih takvih slučaja bio je [[Iran]], gdje je u travnju [[1951.]] godine za premijera postavljen demokratski izabrani kandidat [[Muhamed Mosadek]]. Mosadek je bio strogi zagovornik politike nesvrstanosti i proveo je cijelu seriju društveno-političkih reformi koje su modernizirale Iran i unaprijedile standard građana. Ipak, kada je, kao strogi protivnik bilo kakvog stranog utjecaja na iransku politiku, Mosadek nacionalizirao [[Anglo-perzijska naftna kompanija|Anglo-iransku naftnu kompaniju]] i odbio dozvoliti Britancima kontrolu nad iranskom naftom,<ref name="Milani Shah">{{cite book|last=Milani|first=Abbas|title=The Shah|url=https://books.google.com/books/about/The_Shah.html?id=8V1UhqWhKRwC|isbn=9780230115620|date=2011-01-04}}</ref> došlo je do ozbiljnog sukoba s [[UK|Britanijom]], koji je ubrzo eskalirao.<ref>Mary Ann Heiss u knjizi ''Mohammad Mosaddeq and the 1953 Coup in Iran'', str. 178–200</ref> Nedugo nakon što je [[Winston Churchill]] predsjedniku Eisenhoweru rekao da se Mosadek "ozbiljno okreće prema komunizmu",<ref>[[Mark J. Gasiorowski]] i Malcolm Byrne ''Mohammad Mosaddegh and the 1953 Coup in Iran'', Syracuse University Press, svibanj 2004. {{ISBN|0-8156-3018-2}}, p. 125.</ref><ref>{{cite journal|url=http://www.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB126/iran521120.pdf|format=PDF|title=United States policy regarding the current situation in Iran|publisher=George Washington University|date=20. 11. 1952|author=James S. Lay, Jr.|accessdate=7. 11. 2007|ref=harv}} Izjava o prijedlogu Vijeća za nacionalnu sigurnost</ref><ref>{{cite journal|url=http://www.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB126/iran530320.pdf|format=PDF|title=First Progress Report on Paragraph 5-1 of NSC 136/1, "U.S. Policy Regarding the Current Situation in Iran"|publisher=George Washington University|date=20. 3. 1953|accessdate=7. 11. 2007|ref=harv|author1=Walter B. Smith|authorlink1=Walter Bedell Smith}}</ref><ref>{{cite journal|url=http://www.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB126/iran530300.pdf|publisher=George Washington University|title=Measures which the United States Government Might Take in Support of a Successor Government to Mosaddegh|date=1953|format=PDF|accessdate=7. 11. 2007|ref=harv}}</ref> CIA je pokrenula [[Operacija Ajax|Operaciju ''Ajax'']] (u Britaniji znanu kao Operacija ''Boot''),<ref>''CLANDESTINE SERVICE HISTORY: OVERTHROW OF PREMIER MOSSADEQ OF IRAN'', ožujak 1954: str. iii.</ref><ref name="CN-IC-01">{{cite book|title=Ends of British Imperialism: The Scramble for Empire, Suez, and Decolonization|year=2007|publisher=I.B.Tauris|isbn=9781845113476|pages=775 of 1082|url=https://books.google.com/books?id=NQnpQNKeKKAC&pg=PA775&lpg=PA775}}</ref><ref name="FP 2013">{{Cite journal|title=CIA Admits It Was Behind Iran's Coup |first=Malcolm|last=Bryne |date=18. 8. 2013|journal=Foreign Policy |url=https://foreignpolicy.com/articles/2013/08/18/cia_admits_it_was_behind_irans_coup}}</ref><ref>CIA-jina povijest Iranskog puča iz 1953. sastoji se od sljedećih dokumenata: bilješke historičara, uvoda, dugog izvještaja što ga je napisao Dr. Donald N. Wilber i, u svojstvu dodataka, pet dokumenata o planiranju koje je priložio. Objavio ''New York Times'', 18. lipnja 2000. https://www.nytimes.com/library/world/mideast/041600iran-cia-index.html</ref> čiji je glavni cilj bilo svrgavanje Mosadeka i uspostava prozapadne vlasti. Pažljivo orkestrirani državni udar zaključen je nakon pet dana i to uspješnim svrgavanjem Mosadeka u kolovozu [[1953.]] godine, nakon čega je [[šah (titula)|šah]] [[Muhamed-Reza Pahlavi]] preuzeo potpunu kontrolu u državi i imenovao generala [[Fazlollah Zahedi|Fazlollaha Zahedija]] novim premijerom.<ref name="Afkhami2009">{{cite book|author=Gholam Reza Afkhami|title=The Life and Times of the Shah|url=https://books.google.com/books?id=pTVSPmyvtkAC&pg=PA161|date=12 January 2009|publisher=University of California Press|isbn=978-0-520-94216-5|page=161}}</ref><ref>{{cite book |last=Watson |first=Cynthia A. |title=U.S. National Security: A Reference Handbook |publisher=ABL-CLIO |year=2002 |location=Santa Barbara, California |page=118 |url=https://books.google.com/books?id=Nj2monE0y4cC |id=|isbn=978-1-57607-598-2}}</ref><ref>{{cite book|last=Parsa|first=Misagh|year=1989|title=Social Origins of the Iranian Revolution|url=https://archive.org/details/socialoriginsofi0000pars|publisher=Rutgers University Press|isbn=9780230115620|page=[https://archive.org/details/socialoriginsofi0000pars/page/160 160]}}</ref><ref>{{cite book|last=Samad|first=Yunas|last2=Sen|first2=Kasturi|year=2007|title=Islam in the European Union: Transnationalism, Youth and the War on Terror|url=https://archive.org/details/isbn_9780195472516|publisher=Oxford University Press|isbn=0195472519|page=[https://archive.org/details/isbn_9780195472516/page/86 86]}}</ref> Pahlavi je, kao prozapadni vladar,<ref>''U.S. foreign policy in perspective: clients, enemies and empire''. David Sylvan, Stephen Majeski, str. 121.</ref> ojačao ulogu monarha u odnosu na parlament i ojačao antikomunistički sentiment, što je ubrzo dovelo do zabrane djelovanja [[Tudeh (politička stranka)|stranke ''Tudeh'']] i progananja disidenata od strane [[SAVAK]]-a, šahove obavještajne i sigurnosne službe, formirane [[1957.]] godine. Ovaj događaj imao je dalekosežne političke posljedice i izazvao je oštre podjele među iranskim pukom, koje će u narednim desetljećima dovesti do nove krize. Posljednje krizno žarište na ovom kontinentu bila je [[Indokina]], gdje se još od [[1946.]] godine vodio [[Prvi indokineski rat|rat za nezavisnost]] nekoliko zemalja od dotadašnjeg kolonizatora, [[Francuska|Francuske]]. Iako su u sukobu sudjelovali i pobunjenici iz [[Laos]]a te [[Kambodža|Kambodže]], [[vijetnam]]ski [[Việt Minh]] je bio glavna okosnica u protufrancuskom ratu. I dok su [[Sjedinjene Države]] podržavale svog zapadnog saveznika, indokineski pobunjenici su uživali podršku [[Istočni blok|Istočnog bloka]]. Više od sedam godina gerliskog ratovanja i odlučujuća pobjeda [[Việt Minh]]a [[Bitka za Điện Biên Phủ|u bitci za Điện Biên Phủ]] [[1954.]] godine, prisilili su Francusku da pristane na pregovore o odricanju kontrole nad Indokinom. Mirovni sporazum potpisan je na [[Ženevska konferencija (1954.)|Ženevskoj konferenciji]] tokom iste godine, a osim formiranja [[Laos]]a i [[Kambodža|Kambodže]], [[Vijetnam]] je službeno lišen francuske kolonijalne uprave, mada je ostao podijeljen na [[Sjeverni Vijetnam|prosovjetski sjever]] i [[Južni Vijetnam|proamerički jug]] i to po [[17. paralela (sjever)|17. paraleli]]. Azija se pokazala kao strateški izrazito važno područje u početnoj fazi Hladnoga rata. I dok je Eisenhower sve do [[1961.]] godine slao financijsku pomoć Južnom Vijetnamu kako bi ojačao prozapadni režim i destabilizirao komunistički utjecaj,<ref name="Lafeber 1993"/> Hruščov je odlučio ojačati veze s nesvrstanim zemljama, posebice [[Indija|Indijom]].<ref name = "Lafeber 1993" /> {{multiple image|align=right| perrow = 4 |total_width=450 | image1 = Kwame Nkrumah 1961-03-08.jpg|width1=269|height1=349 | image2 = Anefo 910-9740 De Congolese2.jpg|width2=304|height2=440 | image3 = Stevan Kragujevic, Gamal Abdel Naser u Beogradu, 1962.jpg|width3=2155|height3=2818 | image4 = Ahmed Sékou Touré usgov-83-08641.jpg|width4=1588|height4=1846 | image5 = Léopold Senghor, Pic, 5.jpg|width5=2394|height5=3600 | image6 = Houphouet-Boigny.jpg|width6=209|height6=323 | image7 = Léon M'ba 1964.jpg|width7=1228|height7=1712 | image8 = Kenneth David Kaunda detail DF-SC-84-01864.jpg|width8=1090|height8=1200 | image9 = Julius Nyerere cropped.jpg|width9=307|height9=461 | image10 = Jomo Kenyatta 1966-06-15.jpg|width10=610|height10=760 | image11 = Sylvanus Olympio.jpg|width11=444|height11=516 | image12 = Portrait officiel Bourguiba.png|width12=340|height12=514 | footer = Najznačajnije ličnosti prve faze [[Dekolonizacija Afrike|dekolonizacije Afrike]] i njezine rane hladnoratovske povijesti. S lijeva na desno, po redovima:{{small|<br>[[Kwame Nkrumah]] ([[Gana|GAN]]), [[Patrice Lumumba]] ([[DR Kongo|KON]]), [[Gamal Abdel Nasser]] ([[Egipat|EGI]]), [[Ahmed Sékou Touré]] ([[Gvineja|GVI]]), [[Léopold Sédar Senghor]] ([[Senegal|SEN]]), [[Félix Houphouët-Boigny]] ([[Obala Bjelokosti|CIV]]), [[Léon M'ba]] ([[Gabon|GAB]]), [[Kenneth Kaunda]] ([[Zambija|ZAM]]), [[Julius Nyerere]] ([[Tanzanija|TAN]]), [[Jomo Kenyatta]] ([[Kenija|KEN]]), [[Sylvanus Olympio]] ([[Togo|TOG]]) i [[Habib Bourguiba]] ([[Tunis|TUN]]). }} }} [[Afrika]] je tokom [[Dekolonizacija Afrike|procesa dekolonizacije]] pokazala brojne specifičnosti, što zbog činjenice da je bila gotovo cijela podijeljena između velikog broja kolonijalnih sila (do [[1945.]] godine, tek je malen broj afričkih zemalja uživao samostalnost), što zbog činjenice da je proces stjecanja nezavisnosti bio dugotrajan i prilično turbulentan, tako da su neke zemlje morale prolaziti faze značajne političke nestabilnosti prije nego su konsolidirale situaciju. Do sredine 60-ih, velik broj afričkih zemalja stekao je nezavisnot, mada su mnoge prošle kroz nekoliko prijelaznih državnih uređenja prije nego su uspostavile stabilne režime, mada je čak i unutar takvih sustava politički kaos, izazvan čestim državnim udarima, bio gotovo svakodnevnica. Tako su, primjerice, [[Libija]] i [[Tunis]] prethodno prošle kroz kratkotrajno monarhijsko uređenje prije nego je došlo do uspostave republike, dok se slična situacija dogodila i u [[Egipat|Egiptu]], gdje su vojni časnici, predvođeni [[Muhammad Naguib|Naguibom]] i [[Gamal Abdel Nasser|Nasserom]], u [[Egipatska revolucija iz 1952.|revoluciji 1952.]] godine svrgnuli monarhiju (koja je postojala od [[1952.]] godine) i formirali republiku. Egipat će ubrzo postati jedna od predvodnica Pokreta nesvrstanih, a značajan utjecaj u pokretu imat će i [[Gana]] (koja je do [[1957.]] bila [[Zlatna Obala (britanska kolonija)|Zlatna Obala]]). Iako su krize u afričkoj politici bile uglavnom internog karaktera, barem u ranom razdoblju, [[Kongoanska kriza]] iz [[1960.]] godine imala je globalne razdoblje i čak je potaknula američku intervenciju. Naime, [[Belgija]] je [[1960.]] godine raspustila [[Belgijski Kongo|dotadašnju koloniju]], na čijem je mjestu formirana [[Kongo-Léopoldville|Republika Kongo]]. Prvi predsjednik nove države bio je proamerički političar [[Joseph Kasa-Vubu]], dok je premijer postao [[Patrice Lumumba]]. Nakon što je Belgija podržala [[secesionizam|secesioniste]] iz [[Država Katanga|Katange]] i [[Južni Kasaï|Južnog Kasaïja]], koje su predvodili [[Moïse Tshombe]] i [[Albert Kalonji]], došlo je do ozbiljne političke krize. Lumumba je upitio apel Sjedinjenim Državama i [[UN|Ujedinjenim nacijama]] za pomoć, a kada je odbijen, okrenuo se [[SSSR|Sovjetskom Savezu]]. Taj potez doveo je do raskola s Kasom-Vubuom i do još veće eskalacije ionako ozbiljne krize. U jeku međusobnih optužbi između premijera i predsjednika,<ref name="Schraeder 1994, 57">{{cite book |last=Schraeder |first=Peter J. |title=United States Foreign Policy Toward Africa: Incrementalism, Crisis, and Change |publisher=Cambridge University Press |year=1994 |location=Cambridge |page=57 |url=https://books.google.com/books?id=goKxyUia-7UC |id=|isbn=978-0-521-46677-6}}</ref> [[CIA]] je tajno intervenirala i pružila podršku pukovniku [[Joseph-Désiré Mobutu|Josephu-Désiréu Mobutuu]], koji je uz pomoć vojske preuzeo vlast u Kongu kao vojni diktator prozapadne afilijacije;<ref name="Schraeder 1994, 57"/> Lumumba je, u međuvremenu, bio uhapšen i strijeljan od strane pobunjenika u Katangi. Sjedinjene Države su posebno promatrale situaciju u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]], mahom zbog blizine tih zemalja njihovom teritoriju. Kada je početkom 50-ih godina [[Jacobo Árbenz Guzmán]] izabran za novog predsjednika [[Gvatemala|Gvatemale]], Sjedinjene Države su pomno pratile kapitalistički orijentiranu, reformsku politiku novog predsjednika. Ipak, kada se Árbenz Guzmán sukobio s američkom kompanijom [[United Fruit Company]] oko nacionalizacije, potonja je započela značajno lobiranje protiv njega,{{sfn|Schlesinger|Kinzer|1999|pp=72–77}}{{sfn|Schlesinger|Kinzer|1999|pp=90–97}} što je, konsekventno, dovelo do američke intervencije; dakako da je cjelokupna politička atmosfera Hladnoga rata kao i strah da su gvatemalsku vlast infiltrirali komunisti,{{sfn|Gaddis|1997|p=177}} doprinijela ovakvom raspletu, ali kriza s UFC-om je svakako bila okidač. Slično kao i u Iranu godinu ranije, [[CIA]] je [[1954.]] godine pokrenula [[Državni udar u Gvatemali 1954.|Operaciju ''PBSUCCESS'']], tokom koje je, u samo deset dana, Árbenz Guzmán svrgnut s vlasti,<ref>Stone, ''The Atlantic and Its Enemies'' (2010) str. 199, 256</ref> a na čelo zemlje je došla proamerička [[vojna hunta]] na čijem je čelu bio [[Carlos Castillo Armas]]. Castillo Armas je zaustavio zemljišnu reformu koju je inicirao njegov prethodnik, denacionalizirao [[United Fruit Company]], organizirao [[Nacionalni odbor za borbu protiv komunizma]] i donio [[Preventivni kazneni zakon protiv komunizma]], sve to na direktan zahtjev Sjedinjenih Država.<ref>{{cite book |last=Bulmer-Thomas |first=Victor | authorlink = Victor Bulmer-Thomas |title=The Political Economy of Central America since 1920 |publisher=Cambridge University Press |year=1987 |location=Cambridge |page=142 |url=https://books.google.com/books?id=zHE5AAAAIAAJ |isbn=978-0-521-34284-1}}</ref> Ostale zemlje Centralne Amerike nisu bila, barem globalno gledajući, krizna žarišta; dio njih je bio izložen stalnim političkim turbulencijama i čestim smjenama vlasti ([[Salvador]], [[Honduras]], [[Panama]]), [[obitelj Somoza]] je držala apsolutnu vlast u [[Nikaragva|Nikaragvi]] uz američku podršku, [[Britanski Honduras|Belize]] je i dalje bio pod britanskom upravom, a jedino je [[Kostarika]], pod [[José Figueres Ferrer|Joséom Figueresom Ferrerom]], ostvarila nekakav značajniji gospodarski i politički napredak. Svakako, sve su ove zemlje mahom provodile ili bile u skladu s američkom politikom, tako da značajnijih intervencija nije bilo. S druge strane, uvjerljiva pobjeda [[Cheddi Jagan|Cheddija Jagana]] i njegove [[Narodna progresivna stranka (Gvajana)|Narodne progresivne stranke]] (PPP) na kolonijalnim izborima u [[Britanska Gvajana|Britanskoj Gvajani]] posramila je kolonijalnu vlast u [[London]]u, koja je istoga ubrzo prisilila na ostavku, odbijajući priznati ustav još uvijek nezavisne zemlje.<ref name="Rose 2002, 167">{{cite book |last=Rose |first=Euclid A. |title=Dependency and Socialism in the Modern Caribbean: Superpower Intervention in Guyana, Jamaica, and Grenada, 1970–1985 |publisher=Lexington Books |year=2002 |location=Lanham |page=57 |url=https://books.google.com/books?id=KkPb3-krfQgC |isbn=978-0-7391-0448-4}}</ref> Kruna je na Jagana gledala kao na prosovjetskog komunista, što nije bila potpuna istina, te je ubrzo orkestrirala krah u PPP-u kako bi oslabila Jagana,<ref name="Mars & Young 2004, xviii">Mars, Perry & Alma H. Young (2004). [https://books.google.com/books?id=F4lJBFU-k1wC ''Caribbean Labor and Politics: Legacies of Cheddi Jagan and Michael Manley'']. Detroit: Wayne State University Press. str. xviii. {{ISBN|978-0-8143-3211-5}}.</ref> međutim ovaj je nanovo pobijedio na izborima [[1957.]] i [[1961.]] godine; službeni London je u to vrijeme ublažio svoj stav prema Jaganu, međutim na američki je zahtjev odlučio odgoditi priznanje nezavisnosti [[Gvajana|Gvajane]] do trenutka u kojem bi se pronašla umjerenija alternativa Jaganu.<ref>{{cite book |last=Palmer |first=Colin A. |title=Cheddi Jagan and the Politics of Power: British Guiana's Struggle for Independence |publisher=University of North Carolina Press |year=2010 |location=Chapel Hill |pages=247–248 |url=https://books.google.com/books?id=NHd1sxVg4XwC |isbn=978-0-8078-3416-9}}</ref> [[Južna Amerika]] je u ovom periodu bila, slično kao i većina Centralne, mala prijetnja za američku politiku, s tim da će se to u narednim desetljećima značajno promijeniti. === Kinesko–sovjetski raskol === {{main|Kinesko-sovjetski raskol}} {{Multiple image|direction=vertical|align=right|image1=Mao Tsé-toung, portrait en buste, assis, faisant face à Nikita Khrouchtchev, pendant la visite du chef russe 1958 à Pékin.jpg|image2=Sino-Soviet split (1980).png|width=320|caption1=Nekadašnji saveznici, [[Mao Zedong]] i [[Nikita Hruščov]] su se oštro sukobili oko nacionalnih interesa i ideoloških postavki, što je do [[1961.]] godine potpuno uništilo odnose njihovih zemalja. Mao je Hruščova nazvao "površnim skorojevićem", na što mu je ovaj uzvratio nazvavši ga "luđakom na tronu".|caption2=Jedna od glavnih posljedica raskola bila je i pojačana borba dvaju sila za prevlast u komunističkom svijetu, u kojoj su Sovjeti ipak bili osjetno uspješniji: {{small|{{legend|#dd0000|Sovjetski Savez i prosovjetske komunističke države}} {{legend|#FCC200|NR Kina i prokineske komunističke države}} {{legend|#000000|Neutralne komunističke države ([[Sjeverna Koreja]] i [[SFR Jugoslavija]])}} {{legend|#e0e0e0|Nekomunističke države}}}}}} Iako je [[Nikita Hruščov|Hruščovljev]] raskid sa [[Staljinizam|staljinizmom]] načelno bio dobar potez, taj događaj iz [[1956.]] godine imao je ozbiljne posljedice po sovjetske odnose s [[Mao Zedong|Maovom]] [[Kina|NR Kinom]]; Sovjetski Savez i NR Kina su u to vrijeme bile dvije najveće komunističke zemlje na svijetu. Sam raskol započeo je u trenutku kada je Mao otvoreno stao u Staljinovu obranu, suprostavivši se tako Hruščovu i njegovom procesu destaljinizacije. Kineski vođa je optužio sovjetskog kolegu da je izgubio svoj revolucionarni duh te ga je nazvao površnim skorojevićem,<ref name="Gaddis142" /> na što je ovaj Maoa opisao kao "luđaka na tronu",<ref>{{cite book|last=Kempe|first=Frederick|authorlink=Frederick Kempe |title=Berlin 1961|url=https://archive.org/details/berlin1961kenned0000kemp|year=2011|publisher=Penguin Group (USA)|isbn=0-399-15729-8|page=[https://archive.org/details/berlin1961kenned0000kemp/page/42 42]}}</ref> mahom se referirajući na njegov proratni stav prema Zapadnom bloku. Sam [[Kinesko-sovjetski raskol|raskol]] bio je posljedica dvaju velikih faktora, a to su bili nacionalni interesi obaju zemalja, ali i njihove različite interpretacije [[komunizam|komunističke ideologije]]. Ovo potonje se najbolje manifestiralo kroz doktrinu [[mirna koegzistencija|mirne koegzistencije]]; dok je Maova Kina, po uzoru na Staljina, imala proratni stav prema Zapadu, odbijajući mirnu egzistenciju kao revizionizam,<ref name="World History 2000. p. 769">''Chambers Dictionary of World History'', B.P. Lenman, T. Anderson editors, Chambers: Edinburgh:2000. str. 769.</ref> jedna od osnovnih postavki Hruščovljeve vlasti bila je upravo ta doktrina. Razlike su s vremenom postajale sve očitije tako da je do [[1961.]] godine, kada je raskol bio potpun, postalo jasno da se dvije zemlje ideološki ne mogu približiti; [[Komunistička partija Kine]] je Sovjete tada nazvala "revizionističkim izdajicama".<ref name="World History 2000. p. 769"/> Hruščov je u narednom periodu pokušao poboljšati odnose, međutim svaki njegov pokušaj je tvrdoglavo i bez razmišljanja odbijen od strane Kineza.<ref name="Gaddis142">{{Harvnb|Gaddis|2005|p=142}}</ref> Takav rasplet doveo je do oštrog propagandnog rata između dvaju sila,<ref>Lüthi, str. 273–276</ref> ali i zaoštrene borbe za globalnu prevlast unutar komunističkog svijeta,<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|pp=140–142}}</ref> u kojoj su Sovjeti ipak ostvarivali značajnu prednost. Također, raskol je za posljedicu imao zbližavanje Kine i Sjedinjenih Država tokom [[1970e|70-ih]] godina, a odnosi između Kine i Sovjeta su ostali loši sve do samoga kraja Hladnog rata. Historičar Lorenz M. Lüthi je situaciju opisao na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Kinesko-sovjetski raskol je bio jedan od ključnih događaja Hladnoga rata, jednako važan kao i izgradnja Berlinskog zida, Kubanska raketna kriza, drugi Vijetnamski rat i približavanje Kine i Sjedinjenih Država. Raskol je pomogao u određivanju generalnih okvira Drugog Hladnog rata, a posebno je utjecao na tijek drugog Vijetnamskog rata.|[[Lorenz M. Lüthi]], ''[[The Sino-Soviet Split: Cold War in the Communist World]]''<ref>{{cite book|author=Lorenz M. Lüthi|title=The Sino-Soviet Split: Cold War in the Communist World|url=https://books.google.com/books?id=dl4TRDxqexMC|year=2010|publisher=Princeton UP|page=1|isbn=1400837626}}</ref>}} === Svemirska utrka === {{main|Svemirska utrka}} Kao što je već rečeno, Hladni rat nije bio samo ideološko-političko-vojni sukob - bio je to sukob za prevlast u svim aspektima života, sukob dvaju velesila oko toga čiji će ''[[modus vivendi]]'' postati dominantan. Osim [[Utrka u nuklearnom naoružanju|utrke u nuklearnom naoružanju]],<ref name = "Byrd" /><ref>Lackey, str. 49</ref> dvije sile su se u početnoj fazi natjecale i u [[svemirska utrka|svemirskoj utrci]], koja je zapravo bila demonstracija sile dvaju blokova po pitanju letova u i istraživanja [[svemir]]a. {{multiple image|align=left| perrow = 2 |total_width=300 | image1 = Yuri Gagarin in Sweden, 1964 (cropped).jpg|width1=895|height1=1178 | image2 = German Titov.JPG|width2=728|height2=1000 | image4 = RIAN archive 612748 Valentina Tereshkova.jpg|width4=1014|height4=1024 | image3 = Aleksey Leonov ASTP - cropped.jpg|width3=2635|height3=3288 | footer = Pioniri sovjetskog svemirskog programa, u smjeru kazaljke na satu: [[Jurij Gagarin]], prvi čovjek u svemiru; [[German Titov]], drugi kozmonaut u svemiru; [[Valentina Tereškova]], prva žena u svemiru; i [[Aleksej Leonov]], prvi čovjek koji je hodao svemirom. }} Svemirska utrka formalno je započela [[2. kolovoza]] [[1955.]] godine, kada je Sovjetski Savez reagirao na američku objavu o slanju umjetnog satelita u svemir, koja je stigla četiri dana ranije, vlastitom objavom kako i oni namjeravaju lansirati umjetni satelit "u bliskoj budućnosti". Kako se ispostavilo, Sovjeti su bili brži u realizaciji svojih planova te su [[4. listopada]] [[1957.]] godine s [[Bajkonur|kozmodroma Bajkonur]] lansirali u svemir umjetni satelit ''[[Sputnjik 1]]'',<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/october/4/newsid_2685000/2685115.stm|title=Sputnik satellite blasts into space|publisher=BBC News|date=4. 10. 1957|accessdate=11. 6. 2008}}</ref> što je bio šok za Sjedinjene Države i doveo je do naglog ubrzanja svemirske utrke;<ref name="test">[http://www.americanheritage.com/articles/magazine/ah/2010/4/2010_4_88.shtml Walter A. McDougall]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} "Shooting the Moon," ''American Heritage'', Winter 2010.</ref><ref>Swenson, ''et al'', str. 71.</ref> ovaj događaj izazvao je i svojevrsnu [[Sputnjikova kriza|krizu i paniku]] u Sjedinjenim Državama zbog činjenice da su Sovjeti uspjeli u lansiranju umjetnog satelita, dok Amerikanci nisu (jedna od posljedica krize bilo je i osnivanje [[NASA]]-e).<ref name=":2">{{Cite web|url=http://www.astro.uiuc.edu/department/history.shtml |title=Some History of the Department of Astronomy|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070504130814/http://www.astro.uiuc.edu/department/history.shtml|archivedate=4. 5. 2007|website=University of Illinois at Urbana-Champaign}}</ref> Sovjeti su, doduše, bili generalno uspješniji u inicijalnoj fazi ove utrke. Nakon uspješnog slanja životinja u svemir, među kojima su naznačaniji psi [[Lajka]] te [[Belka i Strelka]], Sovjetski Savez je [[12. travnja]] [[1961.]] godine u letjelici ''[[Vostok 1]]'' u svemir poslao [[Jurij Gagarin|Jurija Gagarina]], koji je tako postao prvi čovjek u svemiru, što je bio novi šok za Amerikance.<ref name="HallGagarin">Hall (2001), str. 149–157</ref> Amerikanci su u međuvremenu uspjeli poslati [[Alan Shepard|Alana Sheparda]]<ref>Schefter (1999), str. 138–143</ref> i [[Gus Grissom|Gusa Grissoma]] u prvi suborbitalni let, međutim taj događaj nije imao velikog odjeka; već u kolovozu iste godine, [[German Titov]] je postao drugi Sovjet u svemiru. Tokom [[1963.]], Sovjetski Savez je u svemir poslao i prvu ženu, [[Valentina Terješkova|Valentinu Terješkovu]],<ref name="Hall194-218">Hall (2001), str. 194–218</ref> a početkom [[1965.]] godine i [[Aleksej Leonov|Alekseja Leonova]], koji je napustio kapsulu letjelice ''[[Voshod 2]]'' i 12 minuta šetao svemirom.<ref name="NYT650319">{{cite news| title = Russian Floats in Space for 10 Minutes; Leaves Orbiting Craft With a Lifeline; Moscow Says Moon Trip Is 'Target Now'| first = Henry| last = Tanner| url = https://www.nytimes.com/learning/general/onthisday/big/0318.html?scp=2&sq=Voskhod%202&st=cse| newspaper = [[The New York Times]]| location = New York| date = 19. 3. 1965| page = 1}}</ref> {{multiple image | align = right | direction = vertical | width = 250 | image1 = Apollo 11.jpg | caption1 = Posada [[Apollo 11|Apolla 11]], s lijeva na desno: [[Neil Armstrong]], [[Michael Collins (astronaut)|Michael Collins]] i [[Edwin Aldrin]]. | image2 = Buzz Aldrin and the U.S. flag on the Moon - GPN-2001-000012.jpg | caption2 = [[Edwin Aldrin|"Buzz" Aldrin]] i [[zastava SAD|američka zastava]] na [[Mjesec]]u, [[1969.]] godine. Fotografiju je izradio [[Neil Armstrong]]. }} Ipak, unatoč ranim sovjetskim uspjesima, vrhunac svemirske utrke uslijedio je [[20. srpnja]] [[1969.]] godine, kada su Amerikanci u [[Apollo 11|Apollu 11]] poslali prve ljude na [[Mjesec]]. Još nakon Gagarinova odlaska u svemir, američki predsjednik [[John F. Kennedy|Kennedy]] je svemursku utrku "preusmjerio" prema Mjesecu te je ubrzo uspio dobiti podršku za [[Apollo program|program Apollo]]; Kennedy je, ranije, čak predložio i zajednički sovjetsko-američki svemirski program, što je Hruščov bio inicijalno odbio.<ref name="spacedaily">{{cite web|last=Sietzen|first=Frank|title=Soviets Planned to Accept JFK's Joint Lunar Mission Offer|url=http://www.spacedaily.com/news/russia-97h.html|work="SpaceCast News Service" Washington DC -|date=2. 10. 1997|accessdate=1. 2. 2011|archive-date=2015-11-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20151105101720/http://www.spacedaily.com/news/russia-97h.html|url-status=dead}}</ref> Tokom [[1967.]] godine, velik broj zemalja potpisao je [[Sporazum o svemiru]] u okviru djelovanja [[UN|Ujedinjenih nacija]], kojim su definirana prava i obveze zemelja po pitanju svemira i njegova istraživanja. Iako Kennedy nije dočekao aktivniji razvoj lunarnog programa, krajem 60-ih su i Sovjeti i Amerikanci aktivno radili na programu slijetanja na Mjesec; sovjetski program je u jednoj fazi upao u ozbiljne probleme, što Amerikanci nisu znali.<ref name="Cadbury318-19">Cadbury (2006), str. 318–319</ref> Nakon nekoliko probnih letova i misija, letjelica [[Apollo 11]] je konačno trebala sletjeti na mjesec, što se i dogodilo [[20. srpnja]] [[1969.]] godine. Posadu Apolla 11 sačinjavali su [[Neil Armstrong]], [[Michael Collins (astronaut)|Michael Collins]] i [[Edwin Aldrin|Edwin "Buzz" Aldrin]], koji su tako u povijesnom trenutku postali prvi ljudi na [[Mjesec]]u.<ref>Chaikin (1994), str. 138</ref> Misija Apolla 11, koju je astronaut [[Frank Borman]] kasnije nazvao "samo još jednom bitkom Hladnog rata",<ref>{{cite web|title=To Boldly Go|author=Klesius, Michael|work=Air & Space|url=https://www.smithsonianmag.com/air-space-magazine/to-boldly-go-133005480/|accessdate=5. 11. 2022.|date=19. 12. 2008}}</ref> bila je uspjeh, međutim, kako se ispostavilo, i vrhunac svemirske utrke. S jedne strane, Amerikanci su odnijeli pobjedu u ovoj utrci i ostvarili svoj cilj,<ref>Schefter (1999), str. 288</ref> što je praktički dokinulo potrebu za daljnjim, revolucionarnim potezima, čega je [[NASA]] bila itekako svjesna;<ref>Hepplewhite, str. 186</ref> s druge strane, Sovjeti su bili svjesni svog poraza te su se odlučili koncentrirati na svemirske postaje. No, unatoč daljnjim napretcima u istraživanju svemira, sama svemirska utrka je nakon američkog slijetana na Mjesec ''da facto'' završila. === Kubanska revolucija i Zaljev svinja === {{main|Kubanska revolucija|Invazija u Zaljevu svinja}} [[File:CheyFidel.jpg|220px|thumb|left|[[Che Guevara]] i [[Fidel Castro]] na fotografiji [[Alberto Korda|Alberta Korde]] iz [[1961.]] godine. Njih su dvojica bili ključne ličnosti [[Kubanska revolucija|Kubanske revolucije]], njezini idejni začetnici i glavni realizatori, ali i vrlo bliski prijatelji i suradnici.]] Iako su Sjedinjene Države bile mahom uspješne u "tjeranju" komunizma od svoje interesne zone, krajem 50-ih godina, [[Kuba]] se pokazala kao žarište koje je komunizam dovelo, praktički, pred njihova vrata. Naime, Kubom je u tom periodu vladao [[Fulgencio Batista]], vojni diktator čija je vladavina postajala sve nepopularnija u narodu, mahom zbog njegovih veza s organiziranim kriminalom i dopuštanja Amerikancima da dominiraju kubanskim tržištem. Iako je [[Komunistička partija Kube]] inicijalno podržavala Batistu, [[Fidel Castro]], tada mladi odvjetnik i aktivist, već je [[1952.]] godine pokrenuo peticiju za njegovu smjenu; kada je shvatio da se Batista neće moći ukloniti legalnim sredstvima, Castro se odlučio za drugi put. Zajedno s bratom [[Raúl Castro|Raúlom]], Castro je organizirao revolucionarni ''[[Movimiento 26 de Julio]]'', koji je u srpnju [[1953.]] godine izveo iznenadni [[Kasarne Moncada|napad na kasarne Moncada]], koji je, doduše, završio neuspjehom, ali je potaknuo revolucionare na reorganizaciju pokreta u [[Meksiko|Meksiku]]. Uz braću Castro, pokret su predvodili ugledni revolucionar [[Che Guevara]] te [[Camilo Cienfuegos]]; nakon reorganizacije, pokret se odlučio za [[gerila|gerilsko ratovanje]], što se, na koncu, pokazalo uspješnim. Nakon nekoliko godina gerilskog ratovanja, tokom kojih je [[Dwight D. Eisenhower|Eisenhowerova]] administracija odbijala slati oružje Kubi, Batistina vlast postepeno je slabila i nakon kraha njegove velike ofenzive, Castro i revolucionari su krenuli u direktni napad i tokom [[1959.]] godine uspješno oborili Batistu s vlasti, uspostavivši tako komunistički režim vrlo blizu američkog teritorija.<ref>{{cite book |last=Blumberg |first=Arnold |title=Great Leaders, Great Tyrants?: Contemporary Views of World Rulers Who Made History |publisher=Greenwood Press |year=1995 |location=Westport, Connecticut |url=https://books.google.com/books?id=nofUu5tvJ18C |isbn=978-0-313-28751-0 |pages=23–24}}</ref> Iako su Amerikanci još neko vrijeme održavali diplomatske odnose s Castrovom Kubom, Eisenhower je namjerno napustio [[Washington, D.C.|Washington]] kako bi izbjegao susret s Castrom u travnju, tako da se ovaj sastao s potpredsjednikom [[Richard Nixon|Nixonom]].<ref>{{Cite book |last=Lechuga Hevia |first=Carlos |title=Cuba and the Missile Crisis |publisher=Ocean Press |year=2001 |location=Melbourne, Australia |page=142 |url=https://books.google.com/books?id=aKLrYxcDg2wC |isbn=978-1-876175-34-4}}</ref> Već u ožujku [[1960.]] godine, Castro je započeo pregovore o kupnji oružja sa zemljama Istočnog bloka.<ref>{{Harvnb|Dominguez|1989|p=22}}</ref> Castrovi potezi zabrinuli su Eisenhowera, koji je ubrzo, preko [[CIA]]-je, započeo s izradom plana za njegovo svrgavanje; netom prije napuštanja [[Bijela kuća|Bijele kuće]] u siječnju [[1961.]] godine, Eisenhower je prekinuo diplomatske odnose s Kubom. CIA je nastavila s izradom plana, a u travnju iste godine, novoizabrani predsjednik, [[John F. Kennedy]], odobrio je realizaciju plana, koji se zapravo sastojao od vojne [[Invazija u Zaljevu svinja|invazije u Zaljevu svinja]], koja je za cilj imala svrgavanje Castra, uz dodatnu pomoć kubanskih antirevolucionara. Unatoč inicijalnom uspjehu, jer invazija je iznenadila Kubance, američke snage su ubrzo ostale bez planirane podrške jer je Kennedy odustao od zračne potpore kada je svijet saznao za invaziju;<ref>{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/news/world-latin-america-13066561 |title=Archived copy |accessdate=17. 5. 2016|deadurl=no |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160213152510/http://www.bbc.co.uk/news/world-latin-america-13066561 |archivedate=13 February 2016 |df=dmy }}</ref> pod Castrovim vodstvom, kubanske snage su bez većih problema odbile invaziju, što je bio veliki neuspjeh za Amerikance. Ova pobjeda dodatno je učvrstila Castrovu poziciju i od njega učinila narodnog heroja, ali je bila i veliki udarac i nova javna sramota za Sjedinjene Države.<ref name="Smith 1998, 95">{{cite book |last=Smith |first=Joseph |title=The Cold War 1945–1991 |publisher=Blackwell |year=1998 |location=Oxford |page=95 |url=https://books.google.com/books?id=FnnF9NKMJdkC |isbn=978-0-631-19138-4}}</ref> Nakon ovoga, Castro je osjetno ojačao odnose sa Sovjetskim Savezom, koji se obvezao na dodatnu pomoć njegovu režimu,<ref name="Smith 1998, 95"/> na što Amerikanci nisu gledali blagonaklono. Iako se tako činilo, Kuba nije prestala biti krizno žrtište i ubrzo će upravo ona biti okosnica jedne od najvećih hladnoratovskih kriza. === Berlinska kriza iz 1961. === {{main|Berlinska kriza (1961.)|Berlinski zid|Emigracija i dezerterstvo iz Istočnog bloka}} {{Multiple image|direction=vertical|align=right|image1=Berlin Wall 1961-11-20.jpg|image2=East Berlin Death Strip seen from Axel Springer Building 1984.jpg|width=230|caption1=Fotografija izgradnje [[Berlinski zid|Berlinskog zida]], [[20. studenog]] [[1961.]] godine.|caption2=Fotografija Berlinskog zida iz [[1984.]] godine, koja prikazuje "pojas smrti", koji je onemogućavao prijelaz preko zida.}} Kao što je rečeno, [[Berlinska blokada]] i podjela Njemačke na [[Zapadna Njemačka|Zapadnu]] i [[Istočna Njemačka|Istočnu]] te [[Berlinski ultimatum]] iz [[1958.]] godine bili su tek uvod u u veliku krizu koja je taj grad i tu podijeljenu državu zahvatila tokom [[1961.]] godine; ipak, to je bila posljednja velika politička kriza koja je zadesila to područje i koja se, generalno, ticala poslijeratne sudbine podijeljene Njemačke. Nova kriza bila je vezana uz [[emigracija|emigraciju]], a bila je direktna posljedica proširenja [[Emigracija i dezerterstvo iz Istočnog bloka|restriktivne sovjetske emigracijske politike]] na ostale zemlje Istočnog bloka tokom ranih 50-ih godina.<ref name="dowty114">{{Harvnb|Dowty|1989|p=114}}</ref> Kako je [[Istočna Njemačka]] bila pod izrazito snažnim sovjetskim utjecajem zbog svoje specifične pozicije i situacije, ta se politika posebno odrazila na kontrolu kretanja ljudi iz [[Istočni Berlin|Istočnog]] u [[Zapadni Berlin]], odnosno iz Istočne u Zapadnu Njemačku. Ipak, upravo je Berlin bio krizna točka, odnosno "rupa" kroz koju je stotine tisuća stanovnika Istočne Njemačke godišnje bježalo s Istoka na Zapad, a sve zbog činjenice da su čak četiri strane vojske nadzirale kretanja u gradu.<ref name="harrison99">{{Harvnb|Harrison|2003|p=99}}</ref> Nakon što je Hruščov dao i povukao ultimatum, a kriza s avionom U-2 otkazala sastanak svjetskih vođa u [[Pariz]]u, Hruščov je u lipnju [[1961.]] godine na samitu u [[Beč]]u dao novi [[ultimatum]] [[John F. Kennedy|Kennedyju]],<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=114}}</ref> koji se, za razliku od svoga prethodnika, ipak ogradio od bilo kakvog konflikta; istovremeno, Istočna Njemačka prolazila je kroz masivni "[[odljev mozgova]]" i do [[1961.]] godine, gotovo je 20% stanovnika Istočne Njemačke emigriralo na Zapad.<ref name="dowty122">{{Harvnb|Dowty|1989|p=122}}</ref> Nakon što je ultimatum odbijen, vlasti Istočne Njemačke, na čijem je čelu bio [[Walter Ulbricht]], započele su s postavljanjem visoke bodljikave žice duž granice Istočnog i Zapadnog Berlina, što je bio samo preludij za izgradnju [[zid]]a. Iako su se radovi, kao i sakupljanje građevinskog materijala, odvijali u relativnoj tajnosti, većina tamošnjih stanovnika bila je svjesna tih zbivanja. Tokom lipnja [[1961.]] godine, Ulbricht je na međunarodnoj novinskoj konferenciji izjavio: "''Niemand hat die Absicht, eine Mauer zu errichten!''" ([[srpskohrvatski]]: "''Nitko nema namjeru graditi nikakav zid!"''); bio je to prvi put da se termin "zid" koristio u kontekstu ograđivanja i izoliranja Istočnog Berlina od ostatka grada. Nekoliko mjeseci kasnije, točnije [[12. kolovoza]] [[1961.]] godine, na vrtnoj zabavi čelnika Istočne Njemačke, Ulbricht je potpisao dokument kojim je odobrio izgradnju zida; do sljedećeg jutra, granica za Zapadni Berlin je zatvorena, a započela je izgradnja [[Berlinski zid|Berlinskog zida]].<ref name="pearson75">{{Harvnb|Pearson|1998|p=75}}</ref> Zid je u potpunosti ogradio Istočni Berlin i onemogućio normalan tranzit prema Zapadu, a između zida i stambenih kuća je ostavljen visoko osigurani "pojas smrti", gdje su istočnonjemački stražari strogo pazili na moguće dezertere. Kako je ova odluka direktno kršila ranije dogovore između velikih sila, Zapad nije blagonaklono gledao na ovaj potez, posebice jer je onemogućio slobodan tranzit kroz grada. Situacija je umalo eskalirala u listipadu [[1961.]] godine, kada su istočnonjemački granični časnici zaustavili američkog generala, koji je išao u teatar, na slavnom [[Checkpoint Charlie]]ju te su mu onemogućili prolazak. Amerikanci su tada uperili svoje tenkove prema Istočnom Berlinu, na što su Sovjeti uzvratili istom mjerom. Ipak, do izmjene vatre nije došlo i tenkovi su se ubrzo povukli. === Kubanska raketna kriza i Hruščovljev pad === {{main|Kubanski projekt|Kubanska raketna kriza}} [[File:U2 Image of Cuban Missile Crisis.jpg|thumb|left|270px|Zračna fotografija američkog [[U-2]] špijunskog aviona iz [[1962.]] godine, koja prikazuje sovjetske rakete na [[Kuba|Kubi]], što je bio okidač za [[Kubanska raketna kriza|raketnu krizu]].]] Nakon neuspjeha u [[Zaljev svinja|Zaljevu svinja]], Sjedinjene Države su nastavile svoje pokušaje da svrgnu [[Fidel Castro|Castra]] s vlasti na [[Kuba|Kubi]]. Kennedyjeva administracija je koristila različite metode, ovoga puta mahom subverzivne, kako bi ostvarila svoj cilj, a najviše nade se polagalo u tajni vladin plan, nazvan [[Kubanski projekt]] (ili [[Operacija Mongoose]]), kojeg je uz odobrenje predsjednika od [[1961.]] godine vodila i organizirala [[CIA]]. Ultimativni cilj ove operacije bilo je, dakle, svrgavanje Castra, međutim preko serije tajnih operacija i poticanja Castrovih protivnika na pobunu, za razliku od ranijeg pokušaja vojne invazije; američka vojna intervencija nije, doduše, bila isključena, ali samo u slučaju realne potrebe - ona više nije bila u primarnom fokusu. U veljači [[1962.]], [[Nikita Hruščov]], koji je u međuvremenu učvrstio odnose s Castrom, saznao je za ovaj američki plan kao i za još jedan od strane Kennedyja organizirani [[Pokušaji atentata na Fidela Castra|pokušaj atentata na Castra]] (navodno ih je bilo ukupno 638).<ref name="Zubok 1994, 158-159">Zubok, Vladislav M. (1994). "Unwrapping the Enigma: What Was Behind the Soviet Challenge in the 1960s?". In Diane B. Kunz (Ed.), ''[https://books.google.com/books?id=SiVTA31wrzEC The Diplomacy of the Crucial Decade: American Foreign Relations During the 1960s]''. New York: Columbia University Press. str.&nbsp;158–159. {{ISBN|978-0-231-08177-1}}.</ref><ref name=nydaily>Brown, Stephen Rex (26. studenog 2016.) [http://www.nydailynews.com/news/world/fidel-castro-survived-600-assassination-attempts-article-1.2888111 Fidel Castro survived over 600 assassination attempts, Cuban spy chief said]. ''NY Daily News''</ref><ref>Escalante Font, Fabián (2006). ''Executive Action: 634 Ways to Kill Fidel Castro''. Melbourne: Ocean Press. {{ISBN|1920888721}}.</ref> Svjesni rastućeg američkog utjecaja, kao i pretpostavljene američke prednosti u [[Utrka u nuklearnom naoružanju|utrci u nuklearnom naoružanju]], Sovjeti su izradili tajni plan, [[Operacija Andir|Operaciju Anadir]], kako bi uspostavili balans.<ref name="Zubok 1994, 158-159"/> Cilj plana bilo je slanje sovjetskih nuklearnih raketa na Kubu bez američkog znanja, međutim Sovjeti su bili informirani da Castro neće tako lako pristati na takav rasplet.<ref>{{cite web|last=Aleksejev|first=Aleksandar |title=Intervju |url=http://www.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB400/docs/Interview%20with%20Alekseev.pdf|accessdate=30. 3. 2013}}</ref> Nakon sastanka sa sovjetskim nuklearnim stručnjacima, Castro je na koncu ipak pristao na primanje nuklearnog oružja<ref name="gwu">{{cite web|url=http://www.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB393/ |title=The Soviet Cuban Missile Crisis: Castro, Mikoyan, Kennedy, Khruschev, and the Missiles of November |publisher=The national security archive |date=2012-10-10}}</ref> i konkretan plan s Hruščovim dogovoren je u svibnju [[1962.]] godine. Iako su sovjeti uspjeli transportirati dio oružja do Kube, Amerikanci su ubrzo saznali za taj plan te su hitro obavijestili Kennedyja, koji je razmatrao nekoliko mogućih solucija - od potpune pasivnosti, preko vojne invazije, do blokade otoka;<ref>{{cite book |last=Allison |first=Graham T.| authorlink=Graham T. Allison |author2=Zelikow, Philip D.| title=[[Essence of Decision|Essence of Decision: Explaining the Cuban Missile Crisis]] |publisher=Addison Wesley Longman |location=New York| pages=[https://archive.org/details/essenceofdecisio00alli_0/page/111 111]–116 |isbn=978-0-321-01349-1 |year=1999|edition=2.|origyear=1971}}</ref> na kraju se odlučio za potonju, uz slanje ultimatuma Sovjetima. {{Multiple image|direction=horizontal|align=right|image1=John F. Kennedy, White House photo portrait, looking up.jpg|image2=Fidel Castro 1950s.jpg|image3=Nikita Khrouchtchev NASA.jpg|width1=180|width2=155|width3=147|footer=Glavni akteri [[Kubanska raketna kriza|Kubanske raketne krize]], s lijeva na desno: [[John F. Kennedy]], predsjednik Sjedinjenih Država; [[Fidel Castro]], vođa Kube; i [[Nikita Hruščov]], vođa Sovjetskog Saveza. I dok će Kennedyju popularnost nakon krize osjetno porasti, Hruščov će u mirnom puču biti uklonjen s vlasti; Castro se i nakon krize, prilično zaštićen, zadržao na vlasti na Kubi, čiji su se odnosi sa Sovjetskim Savezom osjetno pogoršali.}} [[Kubanska raketna kriza]] postala je tako, do tada, najveća kriza Hladnoga rata i prvi otvoreni sukob s prijetnjom vojne eskalacije između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza. S obzirom da su u pitanju bile nuklearne sile, prijetnja je bila itekako velika, a svijet je bio bliže [[nuklearni rat|nuklearnom ratu]] nego ikada u svojoj povijesti.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=82}}</ref> Iako nitko nije povlačio konkretne poteze, obje strane bile su spremne na rat do uništenja, a Castro je čak, kasnije, priznao: "''Ja bih pristao na korištenje nuklearnog oružja... ionako smo uzeli zdravo za gotovo da će se ovo pretvoriti u nuklearni rat i da ćemo mi potpuno nestati.''"<ref>James G. Blight (2002), ''Cuba on the Brink: Castro, the Missile Crisis, and the Soviet Collapse'', Rowman & Littlefield, str. 252.</ref> Ipak, ni Hruščov ni Kennedy nisu bili apsolutno voljni pokrenuti takav sukob tako da su se, u jeku napetosti i neizvjesnosti, odvijali tajni pregovori u kojima je Hruščov Kennedyju ponudio potpuno povlačenje sovjetskih brodova, uz uvjet da se Amerikanci obvežu da neće izvršiti vojnu invaziju na Kubu, niti će podržati ikakvu invaziju od strane druge zemlje;<ref name=chrono28sep26oct>{{cite web|title=Chronology 1: September 28, 1962 to October 26, 1962|url=http://www.gwu.edu/~nsarchiv/nsa/cuba_mis_cri/620928_621025%20Chronology%201.pdf|work=The Cuban Missile Crisis, 1962|publisher=The National Security Archive|accessdate=9. 4. 2011}}</ref><ref>{{cite web|title=Department of State Telegram Transmitting Letter From Chairman Khrushchev to President Kennedy|url=http://microsites.jfklibrary.org/cmc/oct26/doc4.html|work=The Cuban Missile Crisis, October 1962|publisher=John F. Kennedy Presidential Library and Museum|accessdate=9. 4. 2011|date=26. 10. 1962}}</ref> uz to, tajno je dogovoreno da će Amerikanci ukloniti svoje oružje iz [[Italija|Italije]] i [[Turska|Turske]], ako Sovjeti uklone svoje iz Kube. Svjesni kako je to jedini način da izbjegnu potpunu katastrofu, vođe su pristali na ovaj dogovor i kriza je, tako, prekinuta, uz potpuno poštivanje javnih i tajnih stipulacija samog dogovora.<ref>{{cite book |last=Jones |first=Howard |title=Crucible of Power: A History of American Foreign Relations from 1945 |publisher=Rowman & Littlefield |year=2009 |location=Lanham |page=122 |url=https://books.google.com/books?id=WwEu5Yv9KiUC |isbn=978-0-7425-6454-1}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.gwu.edu/~nsarchiv/nsa/cuba_mis_cri/moment.htm|title=Anatomy of a Controversy:Anatoly F. Dobrynin's Meeting With Robert F. Kennedy, Saturday, 27 October 1962|date=1995|issue=5|author=Jim Hershberg|accessdate=29. 5. 2012}}</ref> Kubanska raketna kriza ostavila je velikog traga na buduća zbivanja. U kontekstu utrke u nuklearom naoružanju, kriza je izrodila prve napore za ograničavanje nuklearnog naoružanja i poboljšanje međunarodnih odnosa,<ref name="Palmowski" /> iako je prvi takav sporazum, [[Antarktički sporazum]], stupio na snagu još [[1961.]] godine.<ref>Odbor Nacionalno vijeća za istraživanje o antarktičkoj politici i nauci, str. 33</ref> Uz to, raketna kriza je dovela do uspostave [[Linija Moskva–Washington|direktne telefonske linije između Moskve i Washingtona]] (tzv. "crveni telefon"), s ciljem bržeg rješavanja eventualnih sporova kroz direktnu komunikaciju dvaju svjetskih vođa.<ref name=Stone>{{cite news |last1=Stone |first1=Webster |date=1988-09-18 |title=Moscow's Still Holding |url=https://www.nytimes.com/1988/09/18/magazine/moscow-s-still-holding.html?pagewanted=all&pagewanted=print |newspaper=[[New York Times]] |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171017094019/http://www.nytimes.com/1988/09/18/magazine/moscow-s-still-holding.html?pagewanted=all&pagewanted=print |archivedate=2017-10-17 |accessdate=28. 10. 2014 |dead-url=yes }}</ref> Kriza je, također, imala snažnog utjecaja i na sudbinu Kennedyja i Hruščova, čija je "humanost" ultimativno dovela do mirnog rješavanja krize.{{sfn|Kenney|2000|p=189}} I dok je Kennedyju popularnost rekordno porasla,{{sfn|Reeves|1993|p=425}} uz mišljenje kako su se Sjedinjene Države postavile čvrsto i hrabro riješile situaciju, Hruščov je bio na izlaznim vratima. Naime, Sjedinjene Države su bile "pobjednice" u ovoj krizi, pokazavši čvrstu volju i nespremnost na popuštanje zahtjevima s Istoka, što je bio ideološki ''boost'' koji je Zapadu bio itekako koristan; s druge strane, novi Hruščovljev "poraz" je od strane [[Politbiro]]a i službene Moskve gledan kao međunarodna sramota neviđenih razmjera i situacija u kojoj su se Sovjeti kukavički povukli iz problema kojeg su sami zakuhali (naravno, treba istaknuti kako je uklanjanje raketa iz Turske i Italije, pri čemu je Hruščov pokazao veliku smjelost, ostalo tajno čak i za Politbiro). Uz to, Castro je na ovakav rasplet gledao kao na sovjetsku izdaju, što je dovelo do osjetnog pogoršanja sovjetsko-kubanskih odnosa u narednom periodu, unatoč činjenici da je Hruščov isposlovao i osigurao zaštitu Kube od invazije Zapada. Kada se ovomu doda i sramota kojoj je Hruščov bio izložen nakon odobrenja izgradnje [[Berlinski zid|Berlinskog zida]] (kojeg se smatralo javnom sramotom cijelog komunizma),<ref name="Gaddis119" /> bilo je jasno da je njegovoj karijeri na čelu Sovjetskog Saveza došao kraj. Optužen za oholost i nesposobnost, uništavanje sovjetske poljoprivrede i dovođenje svijeta na rub nuklearnog rata,<ref name="Gaddis119" /> Hruščov je smijenjen u listopadu [[1964.]] godine u mirnom puču kojega je organizirao njegov nasljednik, [[Leonid Brežnjev]].{{sfn|Taubman|2003|p=615}}{{sfn|Taubman|2003|p=617}} Nakon što se vratio u Moskvu s putovanja, Hruščov je informiran o smjeni te je zamoljen da se ne opire, što je ovaj i prihvatio, osiguravši si tako, barem, mirno umirovljenje<ref name="Gaddis119">{{Harvnb|Gaddis|2005|pp=119–120}}</ref> dok su pučisti na čelu s Brežnjevom preuzeli vlast. == Sukobi u periodu detanta (1962–79) == {{main|Hladni rat (1962–1979)}} Tokom [[1960e|60-ih]] i [[1970e|70-ih]], sudionici Hladnoga rata nastojali su izgraditi novi, kompliciraniji sustav međunarodnih odnosa u kojem svijet više ne bi bio podijeljen na dva očito suprostavljena bloka.<ref name = "Karabell" /> Od kraja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[Zapadna Europa]] i [[Japan]] su se brzo oporavili od ratne destrukcije te su tokom 50-ih i 60-ih godina ostvarili značajan ekonomski rast ([[BDP]] ''per capita'' im se čak približio onom američkom), dok su gospodarstva zemalja Istočnog Bloka stagnirala.<ref name="Karabell" /><ref name="hardt16">{{Harvnb|Hardt|Kaufman|1995|p=16}}</ref> Zbog [[Naftna kriza iz 1973.|naftne krize iz 1973.]] godine, ali i rastućeg utjecaja različitih organizacija Trećeg svijeta poput [[OPEC]]-a i [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]], slabije zemlje uspjele su se izboriti za svoju nezavisnost te su se u velikom broju slučajeva pokazale potpuno otpore na pritiske s obaju strana.<ref name="Gaddis 2005, p. 212"/> U međuvremenu, službena [[Moskva]] morala se okrenuti prema domaćoj politici, mahom zbog duboko ukorijenjenih problema u sovjetskom gospodarstvu.<ref name = "Karabell" /> U ovom su periodu sovjetski vođe, poput [[Leonid Brežnjev|Leonida Brežnjeva]] i [[Aleksej Kosigin|Alekseja Kosigina]], prihvatili ideju [[detant]]a.<ref name = "Karabell" /> === Francuska napušta NATO === [[File:Bundesarchiv B 145 Bild-F010324-0002, Flughafen Köln-Bonn, Adenauer, de Gaulle-cropped.jpg|thumb|220px|left|Želeći veći utjecaj Francuske unutar [[NATO]] saveza, [[Charles de Gaulle]] se otvoreno usprotivio Sjedinjenim Državama i Ujedinjenom Kraljevstvu. Shvativši da dvije sile neće popustiti njegovi zahtjevima, de Gaulle je izazvao krizu tako što je povukao sve francuske trupe iz NATO-a i potjerao strane trupe s francuskog tla.]] Iako se tako nije činilo, [[NATO]] je vrlo rano u svojoj historiji suočio s ozbiljnom krizom, čiji je uzrok bila [[Francuska]].<ref>Garret Martin, "The 1967 withdrawal from NATO – a cornerstone of de Gaulle's grand strategy?" ''[[Journal of Transatlantic Studies]]'' (2011) 9#3 str. 232–243. {{doi|10.1080/14794012.2011.593819}}</ref> Naime, [[Charles de Gaulle]] se, otkako je [[1958.]] godine bio na čelu Francuske (prvo kao premijer, a onda i kao predsjednik), oštro protivio [[SAD|američkoj]] dominaciji u sklopu saveza, ali i onome što je on percipirao kao poseban odnos između Sjedinjenih Država i [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]]; uz to, de Gaulle se oštro protivio da francusku vojsku i nuklearno oružje prepusti na upravljanje NATO-u. Dana [[17. rujna]] [[1958.]], de Gaulle je poslao memorandum američkom predsjedniku [[Dwight D. Eisenhower|Eisenhoweru]] i britanskom premijeru [[Harold Macmillan|Macmillanu]], tražeći osnivanje tripartitnog direktorija u kojem bi Francuska bila jednaka sa Sjedinjenim Državama i Ujedinjenim Kraljevstvom, ali i širenje NATO-va djelovanja na geografske zone od francuskog interesa, primarno [[Francuski Alžir]], gdje je Francuska još od [[1954.]] godine bila suočena sa [[Alžirski rat|sukobom]] protiv alžirskih pobunjenika, koji su se borili za nezavisnost.<ref name=deGuaulle>{{cite book|last=Menon |first=Anand | authorlink = Anand Menon |title=France, NATO, and the limits of independence, 1981–97: the politics of ambivalence |publisher=Palgrave Macmillan|year=2000 |page=[https://archive.org/details/francenatolimits0000amen/page/10 11] |url=https://archive.org/details/francenatolimits0000amen|id=|isbn=0-312-22931-3}}</ref> Nezadovoljan odgovorom, de Gaulle je započeo na formiranju obrambenih snaga bez sudjelovanja NATO-a; naime, francuski predsjednik je želio, u slučaju da [[Istočna Njemačka]] napadne [[Zapadna Njemačka|Zapadnu]], imati prostor da sklopi samostalni mirovni sporazum s Istočnim blokom i izbjegne sudjelovanje u velikom ratu između NATO-a i Varšavskog pakta.<ref>{{cite news |url=http://www.cbsnews.com/2100-215_162-3334439.html |title=Not Enough NATO In Afghanistan |publisher=[[CBS News]] |date=22. 9. 2009 |accessdate=4. 9. 2013 |first=Alan |last=Dowd}}</ref> U veljači [[1959.]], de Gaulle je povukao francusku mediteransku flotu iz NATO-ve komande, a kasnije je zabranio stacioniranje stranog nuklearnog oružja na francuskom tlu. Iako je Francuska pokazala solidarnost tokom [[Kubanska raketna kriza|raketne krize]] [[1962.]] godine, de Gaulle je nastavio s izgradnjom nezavisne vojske tako što je i atlantsku te kanalsku flotu povukao iz NATO-ve kontrole.{{sfn|van der Eyden|2003|pp=104–106}} Cijela situacija svoj je vrhunac dosegla [[1966.]] godine, kada je de Gaulle u potpunosti povukao francuske trupe iz NATO-a i potjerao sve strane trupe s francuskog teritorija.<ref>Crawley str. 431</ref> Francuska je, doduše, ostala članica NATO-a i ostala je pri odluci o zajedničkoj obrani u slučaju napada Varšavskog pakta, međutim povlačenje francuskih trupa bio je velik udarac za Zapad i za NATO te jedna od većih kriza u odnosima među zemljama Zapadnog bloka; Francuska je u potpunosti obnovila svoje članstvo tek [[2009.]] godine. === Invazija Čehoslovačke === {{main|Praško proljeće|Invazija Varšavskog pakta na Čehoslovačku}} {{multiple image | align = right | direction = vertical | width = 250 | image1 = IICCR G539 Ceausescu Dubcek Svoboda.jpg | caption1 = [[Alexander Dubček]] (lijevo) i [[Ludvík Svoboda]] (u sredini) bili su glavni vođe i inicijatori reformskog pokreta znanog kao [[Praško proljeće]], koji je Čehoslovačkoj i svijetu trebao predstaviti "[[socijalizam s ljudskim licem]]". Na fotografiji iz kolovoza [[1968.]] je i rumunjski diktator [[Nicolae Ceaușescu]] (desno), koji je tokom istog mjeseca [[Ceaușescuov govor od 21. augusta 1968.|oštro osudio invaziju]]. | image2 = 10 Soviet Invasion of Czechoslovakia - Flickr - The Central Intelligence Agency.jpg | caption2 = Nenasilni otpor [[Invazija Varšavskog pakta na Čehoslovačku|vojnoj invaziji iz 1968.]] godine bio je masovan, dok su ispadi nasilja bili sporadični i izrazito rijetki. Na slici su prikazani čehoslovački pobunjenici kako vijore [[Zastava Čehoslovačke|državnu zastavu]] na ulici, pored gorućeg sovjetskog tenka. }} Nakon [[Mađarska|Mađarske]] [[1956.]] godine, [[Čehoslovačka]] je tokom [[1968.]] godine postala novo krizno žarište unutar [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]]. Sve je započelo u siječnju te godine, kada je na čelo Čehoslovačke došao [[Alexander Dubček]], slovački komunist koji je, uz podršku predsjednika [[Ludvík Svoboda|Ludvíka Svobode]], za cilj imao provesti brojne reforme s ciljem liberalizacije [[komunizam|komunističkog]] sustava u Čehoslovačkoj i davanja većih prava njezinim građanima; cijela ideja postala je poznata kao "[[socijalizam s ljudskim licem]]".<ref>{{cite web|publisher=Library of Congress|url=http://www.country-studies.com/czech-republic/the-prague-spring,-1968.html|title=The Prague Spring, 1968|accessdate=5. 1. 2008}}</ref> Njegov paket reformi, "[[Akcijski plan (1968.)|Akcijski plan]]", bio je početak događaja znanog kao [[Praško proljeće]], a koji je snažno utjecao na čehoslovačku svakodnevnicu. Dubček je uvelike ojačao [[sloboda medija|slobodu medija]], [[sloboda govora|slobodu govora]] i [[sloboda kretanja|slobodu kretanja]]. Uz to, provedene su i brojne upravne i gospodarske reforme, razgovaralo se o uvođenju višestranačja, ograničavanju djelovanja tajne policije,<ref>Ello (ur.), Paul (travanj 1968.). Kontrolni komitet Komunističke partije Čehoslovačke, "Akcijski plan Komunističke partije Čehoslovačke (Prag, travanj 1968.)", navedeno u djelu ''Dubcek's Blueprint for Freedom: His original documents leading to the invasion of Czechoslovakia.'' William Kimber & Co. 1968, str. 32, 54</ref><ref>{{cite web |last=Von Geldern |first=James |last2=Siegelbaum |first2=Lewis|publisher=Soviethistory.org|title=The Soviet-led Intervention in Czechoslovakia|url=http://soviethistory.org/index.php?action=L2&SubjectID=1968czechoslovakia&Year=1968|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090817200255/http://soviethistory.org/index.php?action=L2&SubjectID=1968czechoslovakia&Year=1968|archivedate=2009-08-17|accessdate=7. 3. 2008}}</ref> a čak i o mogućem povlačenju iz [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]].<ref name="Gaddis 2005, p. 150">{{Harvnb|Gaddis|2005|p=150}}</ref> Naravno, vlast u Moskvi, predvođena [[Leonid Brežnjev|Brežnjevom]], nije blagonaklono gledala na ovaj val liberalizacije, smatrajući kako je isti potencijalno opasan za cjelokupni komunistički sustav. Ubrzo su započeli pregovori između Čehoslovačke i ostalih zemalja Varšavskog pakta, koji su se ultimativno pokazali neuspješnima, što je značilo da je Sovjetski Savez morao pripremiti alternativni plan. Pred kraj kolovoza [[1968.]] godine, kao odgovor na Praško proljeće, Sovjetski Savez i druge zemlje Varšavskog pakta izvršavaju [[Invazija Varšavskog pakta na Čehoslovačku|vojnu invaziju Čehoslovačke]]; oko 250,000 trupa je inicijalno krenulo prema Čehoslovačkoj. Sovjete su podržale [[Narodna Republika Poljska|Poljska]], [[Narodna Republika Bugarska|Bugarska]] i [[Narodna Republika Mađarska|Mađarska]], dok se [[Istočna Njemačka]] povukla u posljednji trenutak; s druge strane, Čehoslovačkoj su podršku pružile [[SFR Jugoslavija]], [[Socijalistička Republika Rumunjska|Rumunjska]] (vidi [[Ceaușescuov govor od 21. augusta 1968.|Ceaușescuov govor iz 1968.]]) te [[Narodna Socijalistička Republika Albanija|Albanija]], koja je u znak protesta čak i napustila Varšavski pakt te godine. Invaziju su osudile i zapadne komunističke partije te [[NR Kina|Kina]].<ref name="Gaddis 2005, p. 154">{{Harvnb|Gaddis|2005|p=154}}</ref> Vojno nadmoćniji, Varšavski pakt je bio očiti pobjednik u ovom konfliktu, međutim vojna invazija je imala mnogo dalekosežnije posljedice kako u Čehoslovačkoj, tako i izvan nje. S jedne strane, u Čehoslovačkoj je potaknut val emigracije koji je na svom vrhuncu obuhvatio gotovo 300,000 ljudi,<ref>{{cite web |last=Čulík|first=Jan|authorlink=Jan Čulík |title=Den, kdy tanky zlikvidovaly české sny Pražského jara| url=http://www.britskelisty.cz/9808/19980821h.html| publisher=Britské Listy| accessdate=23. 1. 2008}}</ref> među kojima je bio i slavni pisac, [[Milan Kundera]], čije je djelo ''[[Nepodnošljiva lakoća postojanja]]'' inspirirano ovim događanjima. Uz to, došlo je i do enormnog vala nenasilnih protesta u Čehoslovačkoj, koji se ogledao kroz različite diverzantske aktivnosti (poput prebojavanja ili mijenjanja prometnih znakova) i kršenja pravila; nasilje je bilo tek sporadično i iznimno rijetko, a bilo je i nekoliko istaknutih slučajeva protestnog samospaljivanja, među kojima je najpoznatiji primjer [[Jan Palach|Jana Palacha]] iz [[1969.]] godine. Invazija je formalno okončana tek u travnju [[1969.]] godine, što je bilo osjetno više nego što su Sovjeti planirali. Dubček je smijenjen, a zemlja je ušla u period "[[Normalizacija (Čehoslovačka)|normalizacije]]", a što je zapravo bilo poništavanje svih Dubčekovih reformi i ponovna uspostava komunističke stege u Čehoslovačkoj; njegov nasljednik, [[Gustáv Husák]], osobno je predvodio postupak poništavanja reformi svog prethodnika. Unatoč neuspjelom pokušaju liberalizacije i činjenici da je Čehoslovačka sve do [[1989.]] godine ostala pod sovjetskom kontrolom, Praško proljeće je imalo velik utjecaj na daljnji rasplet događaja u komunističkom svijetu. === Brežnjevljeva doktrina === {{main|Brežnjevljeva doktrina}} [[File:Soviet Leader Leonid Brezhnev - Flickr - The Central Intelligence Agency.jpg|230px|thumb|left|[[Leonid Brežnjev]] je svojom [[Brežnjevljeva doktrina|doktrinom]] omogućio direktnu ugrozu suvereniteta drugih socijalističkih zemalja, međutim, kako se kasnije ispostavilo, izuzev čehoslovačkog slučaja, doktrina više neće biti direktno korištena.]] Dana [[26. rujna]] [[1968.]] godine, u sovjetskom časopisu ''[[Pravda (časopis)|Pravda]]'' izašao je članak naslova "Suverenitet i međunarodne obveze socijalističkih zemalja", u kojem je javnosti prvi put prezentirana politika koja će ubrzo dobiti naziv [[Brežnjevljeva doktrina]]. U svom govoru na 5. kongresu [[Poljska ujedinjena radnička partija|Poljske ujedinjene radničke partije]] u studenom iste godine, Brežnjev je osobno prezentirao svoju doktrinu, kazavši:<ref name="Gaddis 2005, p. 150"/> {{izdvojeni citat|Kada sile koje su neprijateljski orijentirane prema socijalizmu pokušaju okrenuti razvoj neke socijalističke zemlje prema kapitalizmu, to postaje problem ne samo te zemlje, već zajednički problem i briga svih socijalističkih zemalja.|[[Leonid Brežnjev]], [[13. studenog]] [[1968.]] godine}} Doktrina se suštinski sastojala od načela da [[Sovjetski Savez]] (formalno [[Varšavski pakt]]) ima pravo ugroziti [[suverenitet]] bilo koje socijalističke zemlje u kojoj je socijalizam ugrožen. Svoje korijene imala je u neuspjehu socijalističkih zemalja poput [[Narodna Republika Poljska|Poljske]], [[Narodna Republika Mađarska|Mađarske]] i [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]], koje su se suočavale s ozbiljnim siromaštvom i padom životnog standarda u odnosu na Zapad,<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=153}}</ref> međutim glavni okidač njezinog donošenja bila je [[Invazija Varšavskog pakta na Čehoslovačku|invazija Čehoslovačke]] nekoliko mjeseci ranije, koju je ova doktrina retroaktivno opravdavala. Poučen [[Mađarska revolucija 1956.|mađarskim incidentom]] i [[Praško proljeće|Praškim proljećem]], Brežnjev je shvatio da je nužna promjena u odnosu na politiku njegova prethodnika,<ref>{{Cite book|title=The Rise and Fall of the Brezhnev Doctrine in Soviet Foreign Policy|url=https://archive.org/details/risefallofbrezhn0000ouim|last=Ouimet|first=Matthew J.|publisher=The University of North Carolina Press|year=2003|isbn=0-8078-2740-1|location=Chapel Hill and London|pages=[https://archive.org/details/risefallofbrezhn0000ouim/page/60 60]–61}}</ref> a uz to si je i, barem fiktivno i nominalno, dao legitimitet za već provedenu, nelegitimnu vojnu invaziju suverene zemlje. Unatoč načelnoj snazi, Brežnjevljeva doktrina nije pretjerano zaživjela u praksi i njezina najdirektnija primjena ostala je upravo invazija Čehoslovačke, zbog koje je i donesena. Kasnije je korištena i kao opravdavanje za uplitanje u politiku [[Afganistan]]a tokom 70-ih godina, ali i za indirektne pritiske prema Poljskoj početkom 80-ih godina.<ref>{{Cite book|title=The Rise and Fall of the Brezhnev Doctrine in Soviet Foreign Policy|url=https://archive.org/details/risefallofbrezhn0000ouim|last=Ouimet|first=Matthew J.|publisher=The University of North Carolina Press|year=2003|isbn=0-8078-2740-1|location=Chapel Hill and London|pages=[https://archive.org/details/risefallofbrezhn0000ouim/page/88 88]–97}}</ref> Politika je službeno napuštena [[1989.]] godine, kada je [[Mihail Gorbačov]] odbio upotrijebiti vojsku kako bi spriječio slobodne izbore u Poljskoj,<ref>Hunt 2009, str. 945</ref> a naslijedila ju je "[[Sinatrina doktrina]]" (aluzija na pjesmu "[[My Way]]"), koja je socijalističkim zemljama omogućavala da same izaberu svoj put.<ref>LAT, "'Sinatra Doctrine' at Work in Warsaw Pact, Soviet Says", ''[[Los Angeles Times]]'', 1989-10-25.</ref> === Eskalacije u Trećem svijetu === {{main|Dominikanski građanski rat|Vijetnamski rat|Državni udar u Čileu 1973.|Državni udar u Argentini 1976.|Šestodnevni rat|Jomkipurski rat|Ogadenski rat|Angolski građanski rat|Indonezijska invazija Istočnog Timora|Paradoks stabilnosti i nestabilnosti}} [[File:Johnson Kosygin Glassboro Meeting.jpg|thumb|250px|I dok su i [[Sovjetski Savez]] ([[Brežnjevljeva doktrina]]) i [[Sjedinjene Države]] ([[Johnsonova doktrina]]) provodili vlastite hegemonističke politike u svojim interesnim zonama, [[Aleksej Kosigin]], sovjetski premijer, i [[Lyndon B. Johnson]], američki predsjednik, [[Sastanak u Glassborou|sastali]] su se u [[Glassboro, New Jersey|Glassborou]], [[New Jersey|NJ]], kako bi raspravljali o sovjetsko-američkim odnosima.]] Kao što je već ranije rečeno, [[Treći svijet]] je tokom kasnijeg perioda Hladnog rata postao još veće krizno žarište, ali i bojno polje na kojemu su nove administracije dvaju velesila demonstrirale svoju moć. Početkom 60-ih godina, [[Leonid Brežnjev]] je u [[SSSR|Sovjetskom Savezu]] još uvijek konsolidirao svoju moć, dok je [[atentat na Johna F. Kennedyja]] iz [[1963.]] godine donio neočekivanu promjenu vlasti u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]; iako je Kennedyjev nasljednik, [[Lyndon B. Johnson]], uživao snažnu podršku u jeku krize izazvane atentatom, demonstracija američke sile u zemljama Trećeg svijeta bila je imperativ za jačanje Johnsonove političke pozicije. S druge strane, Sovjetski Savez i Sjedinjene Države, s obzirom da su oboje posjedovali [[nuklearno oružje]] (ali i poučeni [[Kubanska raketna kriza|ranijom krizom]]), nisu bile sklone direktnom sukobu, tako da su svoju dominaciju i moć demonstrirale kroz indirektne sukobe, pri čemu se Treći svijet pokazao kao idalno bojno polje; ova politička doktrina poznata je kao [[paradoks stabilnosti i nestabilnosti]]. [[File:Humanitarian G.I.'s. Firefight where G.I. pushes little kid under jeep for protection, Santo Domingo, May 5., 1965 - NARA - 541806 (cropped).jpg|thumb|left|220px|Američka intervencija na [[Dominikanska Republika|Dominikanskoj Republici]] bila je preventivna radnja s ciljem sprečavanja ponovljenog kubanskog scenarija, ali i demonstracija sile. Na fotografiji, američki vojnici guraju dominikanskog dječaka pod džip kako bi ga zaštitili od pucnjave u [[Santo Domingo|Santo Domingu]] tokom [[1965.]] godine.]] Prva "meta" američke politike bila je, ovoga puta, [[Latinska Amerika]], posebice [[Južna Amerika|Južna]], što je bila promjena u odnosu na preokupaciju [[Centralna Amerika|centralnoameričkim]] političkim krizama tokom 50-ih godina. Početkom ožujka [[1964.]] godine, američki diplomat specijaliziran za Latinsku Ameriku, [[Thomas C. Mann]], održao je tajni govor pred visokim dužnosnicima u kojem je iznio okrive američke politike prema tom području, smatrajući kako Sjedinjene Države trebaju, prije svega, zaštititi svoje ekonomske i političke interese te pružiti podrušku čak i diktatorima koji su bili njihovi simpatizeri, a intervenirati samo u slučaju dolaska komunista na vlast u nekoj od zemalja. Nedugo nakon što je govor procurio i bio objavljen u ''[[New York Times]]u'', isti je nazvan "[[Mannova doktrina|Mannovom doktrinom]]".<ref name="LaFeberGoodNeighbor">Walter LaFeber, "Thomas C. Mann and the Devolution of Latin American Policy: From the Good Neighbor to Military Intervention". In ''Behind the Throne: Servants of Power to Imperial Presidents, 1898–1968'', ur. Thomas J. McCormick i Walter LaFeber. University of Wisconsin Press, 1993. {{ISBN|0-299-13740-6}}</ref> Prva primjena te politike uslijedila je nedugo nakon tajnoga sastanka, kada je Johnsonova administracija podržala [[Državni udar u Brazilu 1964.|desničarske pučiste u Brazilu]], koje su predvodili kasniji diktatori [[Humberto Castelo Branco]] i [[Artur da Costa e Silva]], prilikom svrgavanja ljevičarskog predsjednika [[João Goulart|Joãa Goularta]],<ref name=LaFeberGoodNeighbor /> a nedugo nakon toga i tokom intervencije na [[Dominikanska Republika|Dominikanskoj Republici]]. Karipska država je, nakon [[atentat]]a na diktatora [[Rafael Trujillo|Rafaela Trujilla]], ušla u period izrazite političke nestabilnosti, koju su obilježili konstantni sukobi među različitim frakcijama. Nakon što je konstitucionalistička frakcija [[1963.]] uspjela u dovođenju [[Juan Bosch|Juana Boscha]] na vlast, u zemlji je došlo do iniciranja brojnih socijaldemokratskih reformi, koje nisu bile po volji konzervativnim lojalistima, ali ni Sjedinjenim Državama. Bosch je svrgnut nakon samo nekoliko mjeseci, a konzervativci su na čelo zemlje postavili pravnika [[Donald Reid Cabral|Donalda Reida Cabrala]]. Nedugo nakon tog događaja, u travnju [[1965.]] godine, u zemlji je izbio [[Dominikanski građanski rat|građanski rat]] između lojalista i konstitucionalista; krajem travnja, Sjedinjene Države su poslale oko 22,000 svojih vojnika u pomoć lojalistima, navodeći opasnost od moguće reprize [[Kubanska revolucija|kubanske revolucije]] i uspostave nove komunističke vlasti na njima bliskom teritoriju.<ref name = "Lafeber 1993" /> Trupe su poslane s ciljem izvršavanja jednogodišnje invazije zemlje, u sklopu [[Operacija Power Pack|Operacije ''Power Pack'']], ali i uspješnog eliminiranja socijalističke prijetnje. U rujnu je na čelo zemlje, kao privremeni predsjednik, postavljen [[Héctor García-Godoy]], koji je tokom naredne godine prepustio vlast izabranom predsjedniku, konzervativcu [[Joaquín Balaguer|Joaquínu Balagueru]]; bivši predsjednik [[Juan Bosch]], koji nije vodio nikakvu kampanju, bio je drugi kandidat.<ref name="Itzigsohn 2000, 41-42">{{cite book |last=Itzigsohn |first=José |title=Developing Poverty: The State, Labor Market Deregulation, and the Informal Economy in Costa Rica and the Dominican Republic |publisher=Penn State University Press |year=2000 |location=University Park, Pennsylvania |pages=41–42 |url=https://books.google.com/books?id=b7Jo9GtxMEcC |isbn=978-0-271-02028-0}}</ref> Uspostava konzervativne diktature bila je još jedan uspjeh za Amerikance, ali je za posljedicu imala nasilne progone i maltretiranje Boschovih pristaša na tlu Dominikanske Republike.<ref name="Itzigsohn 2000, 41-42"/> Sjedinjene Države su ovom periodu pokazale izrazito strog stav prema Latinskoj Americi, iniciran "Mannovom doktrinom", a u potpunosti definiran kroz [[Johnsonova doktrina|Johnsonovu doktrinu]], koja je javnosti prezentirana s ciljem opravdavanja američke intervencije na Dominikanskoj Republici (u tom je kontekstu ona figurirala, za američku interesnu zonu, isto kao i [[Brežnjevljeva doktrina]] za komunistički svijet). Istovremeno, u [[Indonezija|Indoneziji]], ranijem kriznom žarištu, situacija je ponovno eskalirala kada je [[Sukarno]]va [[Vođena demokracija u Indoneziji|vođena demokracija]] naišla na ozbiljne probleme, posebice zbog Sukarovnih navodnih simpatija prema komunizmu. Nakon što je [[Pokret 30. septembra|Pokret 30. rujna]] tokom [[1965.]] godine izveo bijedno neuspješni pokušaj [[državni udar|puča]], general [[Suharto]] je, pod izlikom obračuna s pučistima, započeo masovnu kampanju progona komunista i komunističkih simpatizera tokom [[1965.]] i [[1966.]] godine, tokom koje je [[Indonezijski genocid|pobijeno između nekoliko stotina tisuća i par milijuna ljudi]].<ref name="Farid 2007">Farid, Hilmar (2007). "Mass Killings and Capitalist Expansion, 1965–1966". In Kuan-Hsing Chen & Chua Beng Huat (Ed.), ''[The Inter-Asia Cultural Studies Reader]''. London: Routledge. pp. 207–222. {{ISBN|0-415-43134-4}}.</ref> Suharto je iskoristio trenutak i tokom [[1967.]] godine uspio ukloniti Sukarna s vlasti, samo da bi tokom sljedeće godine formalno prisegnuo kao njegov nasljednik. Indonezija je tako ušla u [[Tranzicija prema Novom poretku|tranzicijski period]] prema "[[Novi poredak (Indonezija)|Novom poretku]]", koji će biti obilježen Suhartovom tridesetjednogodišnjom vladavinom. {{multiple image|align=right| perrow = 2/2 |total_width=420 | image1 = Bruce Crandall's UH-1D.jpg |width1=800|height1=557 | image2 = US-Huey-helicopter-spraying-Agent-Orange-in-Vietnam.jpg |width2=850|height2=579 | image3 = My Lai massacre.jpg |width3=714|height3=486 | image4 = CH-53 landing at Defense Attaché Office compound, Operation Frequent Wind.jpg|width4=616|height4=431 | footer = [[Vijetnamski rat]] je bio jedan od najvažijih vojnih sukoba Hladnoga rata i, kako se ispostavilo, velika sramota za [[SAD|Sjedinjene Države]]. Slike iz rata, u smjeru kazaljke na satu:{{small|<br>{{bullet}} Američke trupe tokom važne [[Bitka za la Drang|bitke za la Drang]];<br>{{bullet}} Američki helikopter posipa [[Agent Orange]] tokom Vijetnamskog rata;<br>{{bullet}} Američki vojnici pružaju zaštitu svojim helikopterima tokom [[Pad Saigona|evakuacije iz Saigona]];<br>{{bullet}} Ubijeni vijetnamski civili nakon zvjerskog [[Masakr u Mỹ Laiju|masakra u Mỹ Laiju]].}} }} Šezdesete u Aziji su bile obilježene i novom eskalacijom u [[Vijetnamski rat|vijetnamskom sukobu]], koja je [[1963.]] godine kulminirala [[Zajedničko ratovanje u Južnom Vijetnamu|povećanom američkom intervencijom]] na strani politički nestabilnog [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]], gdje je [[CIA]] krajem [[1963.]] godine pomogla u organiziranju [[Državni udar u Južnom Vijetnamu 1963.|puča]] u kojemu je [[Hapšenje i ubojstvo Ngôa Đìnha Diệma|svrgnut i ubijen]] južnovijetnamski predsjednik, [[Ngô Đình Diệm]]. Iako formalno samo saveznici Južnog Vijetnama u borbi protiv [[Hồ Chí Minh]]ovog [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] i pobunjeničkog [[Việt Cộng]]a na jugu, Amerikanci su ''de facto'' vodili ovaj rat, smatrajući to demonstracijom svoje sile i nastavkom zadržavanja širenja komunizma u svijetu. Ipak, unatoč nekoliko značajnijih operacija i borbi ([[Bitka za la Drang|la Drang]], [[operacija Cedar Falls|''Cedar Falls'']], [[Operacija Junction City|''Junction City'']], [[Bitka za Đắk Tô|Đắk Tô]]), primjeni [[Agent Orange|toksičnog herbicida]] (kako bi stali na kraj gerilskim metodama Vijetnamaca) i ratnim zločinima ([[Masakr u Mỹ Laiju|Mỹ Lai]]), Amerikanci nisu uspijevali ostvariti nikakvu značajniju prednost u ratu tako da su i Johnsonova i, kasnije, [[Richard Nixon|Nixonova]] administracija bili suočeni sa činjenicom sramotnog neuspjeha, ali i sve većom opozicijom u samim Sjedinjenim Državama. Godine [[1973.]], sjevernovijetnamski ministar vanjskih poslova, [[Lê Đức Thọ]], američki državni tajnik, [[Henry Kissinger]], i južnovijetnamski predsjednik, [[Nguyễn Văn Thiệu]], u [[Pariz]]u potpisuju [[Pariški mirovni sporazum|mirovni sporazum]] s kojim je [[Vijetnamski rat]] trebao biti okončan, međutim ratovanje je i dalje nastavljeno. Istovremeno, Nixon se [[1974.]] godine suočio s [[Afera Watergate|aferom Watergate]], koja je dovela do njegove ostavke, dok je njegov nasljednik, [[Gerald Ford]], imao ozbiljnih problema s demokratskim [[Kongres SAD|Kongresom]], koji se oštro protivio ratu. Sjedinjene Države su bile u sve većim problemima, a Sjeverni Vijetnam je sve više napredovao; sve je kulminiralo u travnju [[1975.]] godine, kada su komunističke snage [[Pad Saigona|oslobodile Saigon]],<ref>{{cite web|url=http://www.latimes.com/opinion/op-ed/la-oe-lam-vietnam-liberation-defeat-day-20150430-story.html|title=Is it Liberation Day or Defeat Day in Saigon?|author=Los Angeles Times|date=29 April 2015|work=latimes.com|accessdate=13. 2. 2016}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.foreignaffairs.com/reviews/capsule-review/1976-10-01/giai-phong-fall-and-liberation-saigon|title=Giai Phong! The Fall and Liberation of Saigon|work=Foreign Affairs|accessdate=13. 2. 2016}}</ref> glavni grad Južnog Vijetnama, tokom čega su Amerikanci izvršili masovnu evakuaciju svojih trupa u sklopu [[Operacija Frequent Wind|Operacije ''Frequent Wind'']].<ref>Dunham i Quinlan, str. 202.</ref> Sjeverni i Južni Vijetnam su se ubrzo ujedinili u jedinstvenu, [[Vijetnam|socijalističku državu]], a Sjedinjene Države su izvrgnute ruglu i sramoti zbog činjenice da su, kao supersila, pretrpjele sramotan poraz od strane jedne od najsiromašnijih zemalja svijeta.<ref name="Lafeber 1993" /> Poraz u Vijetnamu je, prema mnogima, bio najveći udarac američkoj hladnoratovskoj vanjskoj politici. [[File:Bridge Crossing.jpg|thumb|270px|left|[[Egipat]]ske trupe prelaze [[Sueski kanal]] tokom [[Jomkipurski rat|Jomkipurskog rata]] [[1973.]] godine. [[Izrael]] je od [[Šestodnevni rat|Šestodnevnog rata]] [[1967.]] godine pod okupacijom držao [[Sinaj]] i [[Golanska visoravan|Golansku visoravan]], oko kojih se vodio Jomkipurski rat. Iako je vojnu pobjedu odnio Izrael, obje strane su ostvarile političke beneficije, a ultimativna posljedica rata bio je [[sporazum iz Camp Davida]] iz [[1978.]] godine, kojeg su sklopili [[Jimmy Carter]], [[Anwar Sadat]] i [[Menahem Begin]], a doveo je do normalizacije odnosa između Egipta i Izraela.]] U istom periodu kada su Sjedinjene Države pojačale svoju prisutnost u Vijetnamu, [[Bliski istok]] je ponovo postao problematičan. Iako je [[Sueska kriza]] iz [[1956.]] prošla bez većih direktnih posljedica, rastući val arapskog nacionalizma, mahom pod [[Gamal Abdel Nasser|Nasserovim]] utjecajem, te novi sukobi arapskih zemalja s [[Izrael]]om, ponovno su potakli veći interes za tu regiju. [[Sovjetski Savez]] je u tom periodu slao enormnu vojnu i ekonomsku pomoć [[Egipat|Egiptu]] te je, unatoč nevoljkosti, osjećao obvezu da pomogne saveznicima tokom [[Šestodnevni rat|Šestodnevnog rata]] i [[Rat iscrpljivanja|Rata iscrpljivanja]] protiv prozapadnog [[Izrael]]a.<ref>Stone, p. 230</ref> Nasserov utjecaj i prosovjetske afilijacije dovele su, doduše, do nenasilnog konflikta između prozapadnih arapskih zemalja ([[Saudijska Arabija]], [[Libanon]], [[Jordan]], [[Sjeverni Jemen]], ...) i onih prosovjetskih ([[Egipat]], [[Južni Jemen]], [[Irak]], [[Alžir]], ...), znanog kao [[Arapski Hladni rat]], a koji je postepeno jenjavao nakon Nasserove smrti [[1970.]] godine; dobar primjer ovoga bila je podjela na [[Jemen]]a na [[Sjeverni Jemen|Sjeverni]] i [[Južni Jemen|Južni]], koja, unatoč samoj podjeli, nije funkcionirala ni približno rigorozno kao u [[Njemačka|Njemačkoj]] ili [[Koreja|Koreji]]. Sovjeti su, za vrijeme Nasserova mandata, uspjeli sklopiti sporazume s brojnim arapskim zemljama, poput [[Alžir]]a i [[Irak]]a;<ref name="Grenville & Wasserstein 1987, 701"/> iračko priklanjanje Sovjetima (u pitanju je bio petnaestogodišnji sporazum o prijateljstvu i suradnji) bilo je izrazito problematično za Amerikance, toliko da je historičar [[Charles R. H. Tripp]] rekao da je sporazum poremetio "od strane Amerike sponzorirani sigurnosni sustav uspostavljen u sklopu Hladnog rata na Bliskom istoku. Činilo se da je svaki neprijatelj režima u [[Bagdad]]u potencijalni saveznik Sjedinjenih Država".<ref name="Tripp">{{cite book|authorlink=Charles R. H. Tripp|last=Tripp|first=Charles R. H.|title=A History of Iraq |url=https://archive.org/details/historyofiraq0000trip_l9l3|publisher=[[Cambridge University Press]]|year=2002|isbn=978-0-521-87823-4|pp=xii, 211-214}}</ref> Sjedinjene Države su, kasnije, u tajnosti financijski pomagale [[Kurdi|kurdskom]] vođi [[Mustafa Barzani|Mustafi Barzaniju]] tokom [[Drugi iračko-kurdski rat|Drugog iračkog-kurdskog rata]], koji je zaključen iračkom pobjedom i doveo je do prisilnog premještanja stotina tisuća kurdskih civila.<ref name="Tripp" /> Međutim, kada je Nassera u Egiptu naslijedio [[Anwar Sadat]], činilo se kako je dotad najjači sovjetski saveznik na Bliskom istoku promijenio svoju politiku.<ref name="Grenville & Wasserstein 1987, 701">[[John Grenville|Grenville, J.A.S.]] i [[Bernard Wasserstein]] (1987). ''[https://books.google.com/books?id=RYyyAAAAIAAJ Treaties of the Twentieth Century: A History and Guide with Texts]'', Dio 2. London i New York: Methuen. {{ISBN|978-0-416-38080-4}}.</ref> Kada je [[1973.]] godine izbio [[Jomkipurski rat]], glasine o mogućoj sovjetskoj intervenciji na strani Egipta dovele su do masovne mobilizacije u Sjedinjenim Državama, koja nije htjela izgubiti ovako strateški važnog saveznika, a koja je gotovo zaprijetila postojećem [[detant]]u;<ref>Kumaraswamy, p. 127</ref> Jomkipurski rat je, na koncu, vođen bez direktnog uplitanja velikih sila. Značajan sovjetski utjecaj u ovom periodu bilo je i potpomaganje [[Palestina|Palestini]] u borbi protiv Izraela, mahom kroz pružanja podrške [[Jaser Arafat|Jaseru Arafatu]] i njegovom [[PLO]]-u.<ref>Friedman, p. 330</ref> Val dekolonizacije u [[Afrika|Africi]] nastavio se i u ovom periodu, s tim da se u zemljama koje su već ranije stekle nezavisnost političke turbulencije bile česte. Posebice u [[Zapadna Afrika|Zapadnoj Africi]], gdje je korupcija već bila poharala državne institucije, došlo je do serije uzastopnih vojnih udara u [[Gana|Gani]] i [[Burkina Faso|Burkini Faso]], dok su brojne druge afričke zemlje bile zahvaćene krvavim [[građanski rat|građanskim ratovima]]. Tako se od [[1967.]] do [[1970.]] godine u [[Nigerija|Nigeriji]] vodio [[Nigerijski građanski rat|građanski rat]] između države i samoproglašene, nepriznate [[Biafra|Republike Biafre]], koju je vodio vojni časnik [[C. Odumegwu Ojukwu]]. Istovremeno, britanska uprava u [[Rodezija|Rodeziji]] se raspadala u jeku vala dekolonizacije, međutim, dok je [[Sjeverna Rodezija]] bez većih poteškoća izvršila tranziciju prema nezavisnoj [[Zambiji]],<ref>Akt o nezavisnosti Zambije, 1964 (c. 65)</ref> situacija u [[Južna Rodezija|Južnoj Rodeziji]] bila je uvelike problematičnija, mahom zbog [[Rodezijski građanski rat|internog vojnog sukoba]] između kontroverznog premijera [[Ian Smith|Iana Smitha]] i nacionalističkih pobunjenika predvođenih [[Robert Mugabe|Robertom Mugabeom]] i [[Joshua Nkomo|Joshuom Nkomom]]; rat se uz desetke tisuća mrtvih protezao sve do [[1979.]], nakon čega je ukinuta nikad priznata vladavina bjelačke manjine u Rodeziji, koja je ubrzo nakon toga izvršila tranziciju prema nezavisnom [[Zimbabve]]u. Šezdesete godine dovele su i do uspješnog zaključenja [[Alžirski rat|borbe za nezavisnost]] u [[Alžir]]u ([[1962.]]), ali i nezavisnost [[Tanganjika|Tanganjike]] i [[Narodna Republika Zanzibar|Zanzibara]], koje će se [[1964.]] godine ujediniti u [[Tanzanija|Tanzaniju]], čiji će prvi predsjednik postati [[Julius Nyerere]].<ref>{{Cite web|url=http://www.wipo.int/wipolex/en/details.jsp?id=11127|title=United Republic of Tanzania; Union of Tanganyika and Zanzibar act, 1964|last=|first=|date=|website=|publisher=|access-date=}}</ref> Krajem [[1960e|60-ih]] godina, vojska u [[Somalija|Somaliji]], predvođena bivšim policajcem [[Siad Barre|Siadom Barreom]], izvela je državni udar i preuzela vlast u zemlji, koja je nakon toga reformirana kao [[Demokratska Republika Somalija]], socijalistička diktatura kojoj je bezuvjetnu podršku obećao [[Sovjetski Savez]]. {{multiple image|align=right| perrow = 1/4 |total_width=400 | image1 = Photograph of Secretary of State Henry A. Kissinger Using the Telephone in Deputy National Security Advisor Brent... - NARA - 186804.tif |width1=3000|height1=1973 | image2 = Juan Maria Bordaberry.jpg|width2=284|height2=320 | image3 = Salvador Allende Gossens-.jpg |width3=325|height3=421 | image4 = Augusto Pinochet foto oficial.jpg|width4=509|height4=708 | image5 = Jorge Rafael Videla 1976.PNG|width5=318|height5=419 | footer = Američki [[Državni tajnik SAD|Državni tajnik]] [[Henry Kissinger]] bio je glavni ideolog američke vanjske politike tokom velikog dijela Hladnoga rata i gotovo sve američke vojne intervencije u stranim zemljama bile su isplaniranje od strane njega, posebice one u Južnoj Americi. U donjem redu, s lijeva na desno, su: urugvajski predsjednik i pučist [[Juan María Bordaberry]]; svrgnuti, demokratski izabrani predsjednik Čilea, [[Salvador Allende]]; kasniji čileanski diktator, [[Augusto Pinochet]]; i argentinski diktator [[Jorge Rafael Videla]]. }} S dolaskom 70-ih godina, diljem Trećeg svijeta otvorila su se nova krizna žarišta. U [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] je došlo do sve intenzivnije primjene tajne [[Operacija Cóndor|Operacije ''Cóndor'']], koja je aktivirana još [[1968.]] godine, a službeno je pokrenuta [[1975.]] godine. Radilo se, zapravo, o seriji incidenata državnog terora te represije i ubojstava političkih oponenata i komunističkih simpatizera u južnoameričkim zemljama, koje su dobivale tajnu pomoć od [[SAD|Sjedinjenih Država]].<ref name="Industrial Repression">{{cite book|last1=McSherry|first1=J. Patrice|author-link1= J. Patrice McSherry|editor1=Esparza, Marcia |editor2=Henry R. Huttenbach|editor3=Daniel Feierstein|title=State Violence and Genocide in Latin America: The Cold War Years (Critical Terrorism Studies)|chapter=Chapter 5: "Industrial repression" and Operation Condor in Latin America |page=[https://books.google.com/books?id=acGNAgAAQBAJ&lpg=PP1&pg=PA107#v=onepage&q&f=false 107]|publisher=[[Routledge]]|year=2011|isbn=0415664578|url=https://www.routledge.com/State-Violence-and-Genocide-in-Latin-America-The-Cold-War-Years/Esparza-Huttenbach-Feierstein/p/book/9780415496377}}</ref><ref name="Greg Grandin">[[Greg Grandin]] (2011). ''[http://www.press.uchicago.edu/ucp/books/book/chicago/L/bo11643711.html The Last Colonial Massacre: Latin America in the Cold War].'' [[University of Chicago Press]]. [https://books.google.com/books?id=6FivSpNY2fkC&lpg=PP1&pg=PA75#v=onepage&q&f=false str. 75]. {{ISBN|9780226306902}}</ref><ref name="p. 223">Walter L. Hixson (2009). ''[http://yalepress.yale.edu/book.asp?isbn=9780300119121 The Myth of American Diplomacy: National Identity and U.S. Foreign Policy].'' [[Yale University Press]]. [https://books.google.com/books?id=DNId6HxkzQwC&lpg=PP1&pg=PA223#v=onepage&q&f=false str. 223]. {{ISBN|0300151314}}</ref> Mozak operacije bio je [[Henry Kissinger]],<ref>[[Greg Grandin]]. ''[https://books.google.com/books?id=a0hsCgAAQBAJ&lpg=PP1&pg=PA151#v=onepage&q&f=false Kissinger's Shadow: The Long Reach of America's Most Controversial Statesman]'' Metropolitan Books, 2015. str. 151. {{ISBN|1627794492}}</ref> a ista je naišla na snažnu podršku u [[Argentina|Argentini]], [[Brazil]]u, [[Bolivija|Boliviji]], [[Čile]]u, [[Paragvaj]]u i [[Urugvaj]]u. Suštinski, operacija se sastojala od američke podrške desničarskim vojnim diktaturama i pučevima, organiziranim s ciljem svrgavanja ili eliminacije ljevičarskih grupacija te uspostavom njima prijateljskih režima u zemljama koje su geopolitički bile izrazito važne.<ref>[http://www.clarin.com/suplementos/especiales/2006/03/24/l-01164353.htm "Los secretos de la guerra sucia continental de la dictadura" (The secrets of the continental dirty war of the dictators)], ''Clarin'', 24. ožujka 2006. {{es icon}}</ref> Tokom 70-ih su se dogodila tri značajna puča tokom kojih je ovakva politika bila prilično evidentna. U lipnju [[1973.]] godine, izabrani predsjednik [[Urugvaj]]a, [[Juan María Bordaberry]], usred značajne krize i gerilske aktivnosti ljevičarskih radikala [[Tupamaros]]a, uz pomoć vojske izvodi [[Državni udar u Urugvaju 1973.|državni udar]] i uvodi diktaturu. Iako je puč službeno izveden zbog suočavanja s Tupamarosima, novoformirana [[Građansko-vojna diktatura u Urugvaju|građansko-vojna diktatura]] nastavila je vladati zemljom sve do sredine 80-ih godina i to uz američku podršku;<ref name=estado>{{Cite book |last = Lessa |first = Alfonso |title = Estado de guerra - de la gestación del golpe del 73 a la caída de Bordaberry |year = 1996 |publisher = Editorial Fin de Siglo}}</ref> Bordaberry je svrgnut [[1976.]], a nakon nekoliko mjeseci [[Alberto Demicheli|Demichelijeve]] vlasti, državu je preuzeo diktator [[Aparicio Méndez]], koji je bio jedan od glavnih "operativaca" Operacije ''Cóndor''. U rujnu [[1973.]], u [[Čile]]u dolazi do sličnog incidenta kada vojska predvođena [[Augusto Pinochet|Augustom Pinochetom]], koji je također postao jedan od predvodnika Operacije ''Cóndor'', u [[Državni udar u Čileu 1973.|puču]] svrgava demokratski izabranog predsjednika, socijalista [[Salvador Allende|Salvadora Allendea]];<ref>[http://www.csmonitor.com/2006/1211/p00s01-woam.html "Controversial legacy of former Chilean dictator Augusto Pinochet ...Gen. Augusto Pinochet, who overthrew Chile's democratically elected Communist government in a 1973 coup ..."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080516194106/http://www.csmonitor.com/2006/1211/p00s01-woam.html |date=2008-05-16 }}, ''The Christian Science Monitor'', 11. prosinca 2006.</ref><ref>[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,907929,00.html "CHILE: The Bloody End of a Marxist Dream"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080925065855/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,907929,00.html |date=2008-09-25 }}, ''Time Magazine'', Citat: "....Allendeov pad je imao implikacije koje su sezale daleko izvan granica Čilea. On je bio prvi direktno izabrani marksistički čelnik u Latinskoj Americi..."</ref> Allende je [[1970.]] postao prvi demokratski izabrani predsjednik socijalističkog uvjerenja u Latinskoj Americi,<ref name="BBC Allende Profile 2003">{{cite news |title=Profile of Salvador Allende |date=2003-09-08|publisher=BBC |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/3089846.stm |accessdate=25. 1. 2011}}</ref> što je Sjedinjenim Državama bila direktna prijetnja. Kada je Allendeova politika počela ugrožavati američke interese, Nixon je pružio podršku Pinochetu i pučistima,<ref>{{cite web|url=http://www2.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB8/nsaebb8i.htm|title=Chile and the United States: Declassified Documents Relating to the Military Coup, September 11, 1973|author=Peter Kornbluh}}</ref><ref name="NSA-2000-9-19">{{cite web|author=Peter Kornbluh|url=http://www.gwu.edu/~nsarchiv/news/20000919/|title=CIA Acknowledges Ties to Pinochet's Repression: Report to Congress Reveals U.S. Accountability in Chile|work=Chile Documentation Project|publisher=National Security Archive|date=2000-09-19|access-date=2006-11-26| archiveurl= https://web.archive.org/web/20061128142216/http://www.gwu.edu/~nsarchiv/news/20000919/| archivedate= 2006-11-28<!--DASHBot-->| deadurl= no}}</ref><ref name="Winn 2010 239–275">{{cite encyclopedia|last=Winn|first=Peter|editor-first=Greg & Gilbert|editor-last=Grandin & Joseph|editor-link=|encyclopedia=|title=A Century of Revolution|language=|edition=|date=|year=2010|publisher=Duke University Press|volume=|location=|isbn=|pages=239–275}}</ref> koji su u jednodnevnom puču svrgnuli predsjednika i uspostavili vojnu diktaturu; Allende se tokom puča ubio,<ref>{{cite news|url=http://www.independent.co.uk/news/obituaries/hortensia-bussi-de-allende-widow-of-salvador-allende-who-helped-lead-opposition-to-chiles-military-dictatorship-1710766.html|work=The Independent|location=London|title=Hortensia Bussi De Allende: Widow of Salvador Allende who helped lead opposition to Chile's military dictatorship|first=Phil|last=Davison|date=2009-06-20|accessdate=20. 4. 2010}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.theguardian.com/theguardian/2009/sep/12/from-the-guardian-archive|work=The Guardian |location=London |title=From the archive: Allende 'dead' as generals seize power|first=Richard|last= Gott|date=12. 9. 2009|accessdate=20. 4. 2010}}</ref> mada njegova smrt i dalje ostaje kontroverzna tema. Pinochet je, uz pomoć [[Vojna hunta u Čileu (1973.)|vojne hunte]], vladao Čileom kao [[Vojna diktatura u Čileu (1973–1990)|diktator]] sve do [[1990.]] godine,<ref>[[Peter Kornbluh]] (11. 9. 2013). ''[[The Pinochet File: A Declassified Dossier on Atrocity and Accountability]]''. [[The New Press]]. {{ISBN|1595589120}} [https://books.google.com/books?id=WHYRBAAAQBAJ&lpg=PP1&pg=PR9#v=onepage&q&f=false str. ix]</ref><ref>Monte Reel i J.Y. Smith (11. prosinca 2006). [http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/12/10/AR2006121000302.html A Chilean Dictator's Dark Legacy]. ''[[The Washington Post]].'' Pristupljeno 20. ožujka 2015.</ref> prilikom čega se krvavo obračunavao s opozicijom i uvelike gušio ljudska prava. Posljednji značajni incident dogodio se [[1976.]] godine u [[Argentina|Argentini]], kada je vojni časnik [[Jorge Rafael Videla]], uz američku podršku, u [[Državni udar u Argentini 1976.|puču]] svrgnuo [[Isabel Perón]] i uspostavio vojnu diktaturu, što je bio obrazac koji se identično odvijao u svim incidentima. Isabel Perón, prva žena koja je postala predsjednica neke države, vladala je Argentinom od [[1974.]] godine, nakon smrti svog supruga, [[Juan Perón|Juana Peróna]], koji je obilježio argentinsku politiku nakon Drugog svjetskog rata. Međutim, za razliku od ranijih slučajeva, politička represija pod Isabel Perón je bila stvarnost u Argentini i prije samoga puča, tako da se ovdje nije radilo o ideološki uvjetovanom puču, već o ilegalnom modusu smjene vlasti; Sjedinjene Države su se tek naknadno uključile kao podrška, dok je sam puč bio organiziran i planiran interno.<ref>{{cite web |url=http://www.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB185/19760216%20Military%20Take%20Cognizance%20of%20Human%20Rights%20Issue%2000009FF0.pdf |date=1976-02-16 |title=Military Take Cognizance of Human Rights Issue |work=[[National Security Archive]]}}</ref> Videlina vojna hunta započela je "[[Proces nacionalne reorganizacije]]", što je bio službeni naziv diktature koja je provodila snažnu represiju u narednim godinama, sve do svog pada [[1983.]] godine, kada su organizirani demokratski izbori na kojima je pobijedio [[Raúl Alfonsín]]. Argentina je bila specifična i po tome što se u njoj od [[1974.]] godine pa sve do pada diktature vodio [[Prljavi rat]], odnosno organizirani državni terorizam koji se ogledao kroz snažnu represiju, eliminaciju političkih oponenata te organizirane nestanke i ubojstva argentinskih stanovnika. {{Multiple image|direction=vertical|align=left|image1=Thảm sát.jpg|image2=Skulls from the killing fields.jpg|width=250|caption1=Serija fotografija koja prikazuje žrtve [[Masakr u Ba Chúcu|masakra u Ba Chúcu]], [[18. travnja]] [[1978.]] godine. [[Pol Pot]]ovi [[Crveni Kmeri]] činili su zvjerske zločine prema pripadnicima vlastitog naroda i počinili jedan od najzloglasnijih [[genocid]]a u suvremenoj historiji.|caption2=Lubanje žrtava Pol Potova režima pronađene na "[[Kambodžanska polja smrti|poljima smrti]]". Ovi zločini bili su tema kritički hvaljenog i višestruko nagrađivanog filma [[The Killing Fields (film)|''Polja smrti'']] iz [[1984.]], sa [[Sam Waterston|Samom Waterstonom]] u glavnoj ulozi.}} Uz još uvijek aktivne ratove u [[Vijetnamski rat|Vijetnamu]] i [[Laoški građanski rat|Laosu]], Azija se krajem 60-ih i kroz dobar dio 70-ih suočila s dvama novim konfliktima, koji su imali značajnijeg odjeka i u svijetu. Prvi od njih bio je u [[Kambodža|Kambodži]], gdje se od [[1967.]] godine vodio žestoki [[Kambodžanski građanski rat|građanski rat]], između državnih vlasti i pobunjeničke, komunističke gerile, [[Crveni Kmeri|Crvenih Kmera]]. Situacija je eskalirala kada je u ožujku [[1970.]] godine parlament s vlasti uklonio [[Norodom Sihanouk|Norodoma Sihanouka]], nakon čega si je proamerički premijer [[Lon Nol]] dao izvanredne ovlasti i uveo diktaturu. [[Državni udar u Kambodži 1970.|Državnim udarom]] je ukinuta dotadađnja monarhija, a formirana je [[Kmerska Republika]], koja je nastavila voditi građanski rat protiv komunističke gerile. Tokom iste godine, snage [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] okupirale su dio vojnih baza u Kambodži, što je doprinijelo eskalaciji nasilja; dokumenti otkriveni u sovjetskim arhivima otkrili su kako je okupacija zapravo bila posljedica dogovora između Sjevernog Vijetnama i Crvenih Kmera, kojeg je ispregovarao [[Nuon Chea]].<ref>Dmitry Mosyakov, "The Khmer Rouge and the Vietnamese Communists: A History of Their Relations as Told in the Soviet Archives," u Susan E. Cook (ur.), ''Genocide in Cambodia and Rwanda'' (Yaleov Program studija genocida, monografija br. 1, 2004), str. 54ff. Dostupno na: www.yale.edu/gsp/publications/Mosyakov.doc "U travnju i svibnju 1970., velik broj sjevernovijetnamskih snaga ušao je u Kambodžu zbog poziva za pomoć kojeg je Vijetnamu uputio ne Pol Pot, već njegov zamjenik, Nuon Chea. Nguyễn Cơ Thạch se prisjeća: 'Nuon Chea je tražio pomoć i mi smo oslobodili pet kambodžanskih provincija u deset dana.'"</ref> Amerikanci i Južni Vijetnam su odgovorili [[Operacija Menu|bombardiranjem]] [[Kambodžanska kampanja|kopnenom invazijom]], međutim ostaje upitno koliki je bio doseg tih napada.<ref>[[David P. Chandler|Chandler, David]] 2000, ''Brother Number One: A Political Biography of Pol Pot'', Revised Edition, Chiang Mai, Thailand: Silkworm Books, str.&nbsp;96–7.</ref> Sve u svemu, Crveni Kmeri su postepeno napredovali te su, nakon pada [[Phnom Penh]]a u travnju [[1975.]] godine, u siječnju [[1976.]] godine proglasili osnivanje [[Demokratska Kampučija|Demokratske Kampučije]], komunističke diktature na čijem je čelu bio [[Pol Pot]]. Nakon dolaska na vlast, Pol Pot je započeo brutalnu kampanju tokom koje je na [[Kambodžanska polja smrti|poljima smrti]] pobijeno između jednog i tri milijuna stanovnika zemlje, koja je imala otprilike 8,000,000 ljudi;<ref name="Heuveline, Patrick 2001">Heuveline, Patrick (2001). "The Demographic Analysis of Mortality in Cambodia." U Forced Migration and Mortality, Holly E. Reed i Charles B. Keely (ur.) Washington, D.C.: National Academy Press. Heuveline sugerira brojku od 1.17–3.42 milijuna žrtava.</ref><ref name="Marek Sliwinski 1995">Marek Sliwinski, Le Génocide Khmer Rouge: Une Analyse Démographique (L'Harmattan, 1995).</ref><ref name="Banister, Judith 1993">Banister, Judith i Paige Johnson (1993). "After the Nightmare: The Population of Cambodia." U Genocide and Democracy in Cambodia: The Khmer Rouge, the United Nations and the International Community, Ben Kiernan (ur.). New Haven, Conn.: Yale University Southeast Asia Studies.</ref> velik broj stanovnika je, također, pobjegao ili je bio protjeran. Radilo se tu o zvjerskom [[genocid]]u nad vlastitim narodom, kojega je sociolog [[Martin Shaw (sociolog)|Martin Shaw]] nazvao "najjasnijim genocidom Hladnoga rata".<ref>''Theory of the Global State: Globality as Unfinished Revolution'', [[Martin Shaw (sociolog)|Martin Shaw]], [[Cambridge University Press]], 2000, str. 141, {{ISBN|978-0-521-59730-2}}</ref> Otpor Pol Potovom režimu je rastao i već je tokom [[1977.]] godine došlo do [[vijetnam]]ske invazije zemlje, koja je ubrzo prerasla u [[Kambodžansko-vijetnamski rat|novi rat]]; Vijetnam je imao podršku prebjega Crvenih Kmera, ali i prosovjetskog [[Ujedinjeni narodni front za spas Kampučije|Ujedinjenog narodnog fronta za spas Kampučije]], što ga je predvodio [[Heng Samrin]]. Iako je rat doveo do svrgavanja Pol Pota i njegovog režima, novoformirana zemlja će se boriti s međunarodnim priznanjem izvan sovjetske sfere utjecaja, unatoč činjenici da se Zapad oštro bunio protiv Pol Pota i njegovog zvjerskog režima, te će biti opstruirana od strane gerilaca smještenih uz granicu s [[Tajland]]om. Nakon uklanjanja Crvenih Kmera, nacionalna obnova Kambodže bit će iznimno teška, a Vijetnam će ubrzo biti izložen [[Kinesko-vijetnamski rat|kineskom napadu]], koji će biti zaključen tokom nekoliko mjeseci [[1979.]] godine.<ref name="MSloc">[http://journals.cambridge.org/action/displayFulltext?type=1&fid=86522&jid=SEA&volumeId=32&issueId=02&aid=86521&bodyId=&membershipNumber=&societyETOCSession= Slocomb M. "The K5 Gamble: National Defence and Nation Building under the People's Republic of Kampuchea." ''Journal of Southeast Asian Studies,'' 2001;32(02):195–210]</ref><ref name="hu-huong">hu-Huong, Nguyen (1992). Khmer Viet Relations and the Third Indochina Conflict. Jefferson: McFarland. {{ISBN|978-0-89950-717-0}}, str. 139-140</ref> Drugi veći incident zbio se [[1975.]] godine, kada je [[Suharto]]va [[Indonezija]] izvršila [[Indonezijska invazija Istočnog Timora|invaziju]] na [[Istočni Timor]]. Službeno pravdajući invaziju antikolonijalizmom, radilo se zapravo o vojnoj intervenciji protiv ljevičarske stranke [[FRETILIN]]-a, koja je pobijedila na izborima i čiji je čelnik, [[Francisco Xavier do Amaral]], postao predsjednik. Brojčano jača indonezijska vojska nije imala značajnijih problema i ubrzo je [[Indonezijska okupacija Istočnog Timora|okupirala Istočni Timor]], pripojivši ga svom teritoriju. {{Multiple image|direction=vertical|align=right|image1=Angola 1978.jpg|image2=Bundesarchiv Bild 183-1983-0303-423, Berlin, Margot Honecker, Samora Moises Machel.jpg|width=220|footer=Čelnici novonastalih socijalističkih republika, [[Angola|Angole]] i [[Mozambik]]a, uvelike su ovisili o stranim savezništvima u komunističkom svijetu, što je bio ključan faktor u njihovoj borbi protiv pobunjenika u dvama građanskim ratovima. Na slici gore, angolski predsjednik [[Agostinho Neto]] sastaje se s poljskim predstavnicima, dok je na slici dolje mozambikanski predsjednik [[Samora Machel]] u društvu [[Margot Honecker]], suruge [[DDR|istočnonjemačkog]] čelnika [[Erich Honecker|Ericha Honeckera]].}} Događaji na Istočnom Timoru bili su usko povezani s tadašnjim događanjima u [[Portugal]]u, koja će imati i značajan utjecaj na [[Afrika|Afriku]]. Naime, [[Portugal]] je [[1974.]] godine pogodila [[Revolucija karanfila]], kojom je svrgnuta diktatorska ''[[Estado Novo]]'', čiji je vođa od [[1932.]] do [[1968.]] godine bio diktator [[António de Oliveira Salazar]]; državu su u vrijeme revolucije vodili premijer [[Marcelo Caetano]] i predsjednik [[Américo Tomás]]. Međutim, svrgavanje diktatorskog režima u Portugalu bilo je izrazito važno i za dotadašnje kolonije, s obzirom da je je nova vlast u Portugalu dokinula [[Portugalski kolonijalni rat|kolonijalni rat]], koji se vodio još od [[1961.]] godine, i priznala nezavisnost tadašnjih kolonija. Iako je tim procesom bio zahvaćen i [[Istočni Timor]], on je imao puno većeg odjeka u [[Afrika|Africi]], gdje su tri nove zemlje ovim procesom stekle nezavisnost. Situacija je najblaža bila u [[Gvineja-Bisao|Gvineji-Bisao]], dotadašnjoj [[Portugalska Gvineja|Portugalskoj Gvineji]], koja je još [[1973.]] godine jednoglasno proglasila nezavisnost, priznatu naredne godine.<ref>[https://web.archive.org/web/20130208105230/http://diplomaticandconsular.com/index.php?option=com_content&view=article&id=377&catid=123&Itemid=29&act=cp Ambasada Republike Gvineje-Bisau – Profil države]. Diplomaticandconsular.com (12. travnja 2012.). Pristupljeno 22. lipnja 2013.</ref> Na čelo države došao je [[Luís Cabral]], koji je, međutim svrgnut u puču [[1980.]] godine, čiji je predvodnik bio [[João Bernardo Vieira]]; upravo će Vieira imati najznačajniju ulogu u razvoju politike Gvineje-Bisao u narednom periodu. S druge strane, situacija u [[Portugalska Zapadna Afrika|Portugalskoj Zapadnoj Africi]] i [[Portugalski Mozambik|Portugalskom Mozambiku]] bila je osjetno ozbiljnija. Naime, i [[Angolski rat za nezavisnost|Angola]] i [[Mozambikanski rat za nezavisnost|Mozambik]] su mnogo prije nezavisnosti vodile svoje ratove za nezavisnost. Kada je ta nezavisnost konačno priznata, došlo je do internog sukoba koji je i u [[Angolski građanski rat|Angoli]] i u [[Mozambikanski građanski rat|Mozambiku]] rezultirao krvavim i višegodišnjim građanskim ratovima. No, dok je u [[Mozambik]]u, gdje je uspostavljena prosovjetska [[Narodna Republika Mozambik|socijalistička republika]], [[FRELIMO]] samostalno predvodio borbu protiv kolonijalnog imperija, pa je bilo i očekivano da će taj pokret, kojega je predvodio [[Samora Machel]], preuzeti vlast, u [[Angola|Angoli]] su kasnije zaraćene strane zajednički vodile borbu protiv Portugala; na koncu je komunistička [[MPLA]], koju je predvodio [[Agostinho Neto]], preuzela kontrolu u državi i također uspostavila prosovjetsku [[Narodna Republika Angola|socijalističku republiku]], što je izazvalo revolt isključenih grupacija; dvije novoproglašene socijalističke republike bile su izrazito bliske.<ref>[http://www.country-data.com/cgi-bin/query/r-648.html Angola: Komunističke države]</ref> Ti građanski ratovi vodili su se kroz dug vremenski period, uključivali su intervencije stranih sila (značajnu participaciju u imala je [[apartheid]]ska [[Južnoafrička Republika|Južna Afrika]], ali i Kuba u Angoli)<ref name="Erlich 2008, 84-86"/> nanijele su velik udarac novonastalim državama, a njihova rezolucija uslijedila je tek po završetku Hladnoga rata. Širenje socijalizma po Africi nastavilo se tokom 70-ih godina, kada je radikalna vojna skupina [[Derg]] u državnom udaru [[1974.]] godine [[Etiopsko Carstvo|dokinula monarhiju]] i uspostavila vojno-socijalističku vladu, koju je od [[1977.]] do [[1987.]] godine vodio [[Mengistu Haile Mariam]].<ref name="Erlich 2008, 84-86">{{cite book |last=Erlich |first=Reese | authorlink= Reese Erlich|title=Dateline Havana: The Real Story of U.S. Policy and the Future of Cuba |publisher=PoliPoint Press |year=2008 |location=Sausalito, California |pages=84–86 |url=https://books.google.com/books?id=7q3ibcq_vxQC |isbn=978-0-9815769-7-8}}</ref> Dotadašnji car, [[Haile Selassie]], svrgnut je s vlasti te je nedugo zatim i preminuo.<ref name="Erlich 2008, 84-86"/> Privremena vojna vlada socijalističke Etiopije izgradila je dobre odnose sa [[Kuba|Kubom]] i [[SSSR|Sovjetskim Savezom]],<ref name="Erlich 2008, 84-86"/> ali ne i sa susjednom [[Somalija|Somalijom]], koja je također uživala sovjetsku podršku. Kada je [[1977.]] godine između Somalije i Etiopije izbio [[Ogadenski rat]], Sovjeti i Kuba su povukli potporu Barreu i stali uz Derg;<ref name="Erlich 2008, 84-86"/> Barre se tada okrenuo [[Safari klub]]u, skupini proameričkih obavještajnih službi iz arapskih zemalja, za pomoć oko oružja.<ref>Bronson, ''Thicker than Oil'' (2006), str. 134. "Potaknute Saudijskom Arabijom, članice Safari kluba pistupile su somalskom predsjedniku Siadu Barreu i ponudile da će mu poslati potrebno oružje ako on prestane primati rusku pomoć. Barre je pristao. Egipat je tada Somaliji prodao svoje neželjeno sovjetsko oružje u vrijednosti $75,000,000, s tim da je isplatu obavila Saudijska Arabija."</ref><ref>Miglietta, ''American Alliance Policy'' (2002), str. 78. "Američka vojna dobra osigurali su Egipat i Iran, koji su poslali viškove iz svojih skladišta. Govori se da su američki M-48 tenkovi prodani Iranu poslani u Somaliju preko Omana."</ref> Ipak, podrška koju je i dobio nije bila dovoljna, tako da je Derg nakon manje od godinu dana borbe odnio pobjedu i zadržao upravu nad [[Ogaden|spornom regijom]]. Derg je nastavio vladati Etiopijom do usvajanja ustava [[1987.]] godine, kada je formirana kratkotrajna [[Narodna Demokratska Republika Etiopija|NDR Etiopija]], koja je [[1991.]] godine zahvaćena oštrim [[Etiopski građanski rat|građanskim ratom]], koji će dovesti do pada socijalističkog režima. Bili su ovo posljednji, veliki incidenti u Trećem svijetu tokom Hladnoga rata. I dok će se situacije na većini kontinenata u narednom periodu smirivati, neka krizna žarišta, poput [[Afrika|Afrike]] i [[Bliski Istok|Bliskog Istoka]], zadržat će to svojstvo i u narednom periodu, a neka čak i nakon završetka Hladnoga rata. === Zbližavanje Kine i Sjedinjenih Država === {{main|Nixonov posjet Kini 1972.}} [[File:President_Nixon_meets_with_China%27s_Communist_Party_Leader,_Mao_Tse-_Tung,_02-29-1972_-_NARA_-_194759.tif|thumb|left|250px|[[Mao Zedong]] i američki predsjednik [[Richard Nixon]], tokom posjeta potonjeg NR Kini.]] Vrhunac [[Kinesko-sovjetski raskol|kinesko-sovjetskog raskola]] zbio se tokom [[1969.]] godine, kada je došlo do [[Kinesko-sovjetski granični sukob|sedmomjesečnog oružanog sukoba na granici]] dvaju zemalja; sukob, doduše, nije bio velikih razmjera i završio je [[Status quo ante bellum|bez ikakvih teritorijalnih promjena]], s tim da je formalno zaključen tek [[2004.]] godine, kada su Kina i [[Rusija]] sklopile granični sporazum. Međutim, američki predsjednik [[Richard Nixon]] je odlučio iskoristiti zategnute odnose i sukob među komunističkim silama kako bi balans moći okrenuo u korist Zapada;<ref>[[Robert Dallek|Dallek, Robert]] (2007), p. 144.</ref> Kinezi su, s druge strane, također željeli poboljšati odnose sa Sjedinjenim Državama kako bi ostvarili premoć nad Sovjetskim Savezom. U srpnju [[1971.]], Kissinger je, tokom puta u [[Pakistan]], tajno posjetio [[Peking]] i dogovorio posjet američkog predsjednika Nixona, koji se službeno dogodio u veljači [[1972.]] godine.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|pp=149–152}}</ref> Nixon je tokom sedam dana posjetio nekoliko kineskih gradova i [[Kineski zid]], a sastao se i s [[Mao Zedong]]om i [[Zhou Enlai]]jem. U vrijeme kada je Nixon posjetio Kinu, Sovjeti su bili izjednačeni sa Sjedinjenim Državama u nuklearnoj utrci, a [[Vijetnamski rat]] je bio toliki problem da je uvelike umanjio američki utjecaj u Trećem svijetu i pogoršao odnose sa zapadnim saveznicima,<ref>Buchanan, pp. 168–169</ref> što ilustrira koliko je ovaj posjet bio značajan za američku vanjsku politiku. Mao i Nixon su raspravljali o brojnim pitanjima, među kojima će biti i status [[Tajvan]]a (Amerikanci će do [[1979.]] godine nastaviti priznavati Tajvan, međutim po uspostavi punih diplomatskih odnosa s NR Kinom, Tajvan je izgubio američku podršku), a jedna od najvažnijih posljedica susreta bio je [[šangajski communiqué]], koji će služiti kao temelj svih kasnijih vanjskopolitičkih odnosa Kine i Sjedinjenih Država. === Nixon, Brežnjev i detant === {{main|Detant|Ostpolitik|Pregovori o ograničenju strateškog naoružanja|Vladivostoški sastanak o kontroli oružja|Helsinški dogovor|OSCE}} [[File:Bundesarchiv B 145 Bild-F031406-0017, Erfurt, Treffen Willy Brandt mit Willi Stoph.jpg|thumb|250px|Susret [[Willy Brandt|Willyja Brandta]] i [[Willi Stoph|Willija Stopha]] u [[Erfurt]]u [[1970.]] godine bio je prvi susret čelnika Zapadne i Istočne Njemačke od podjele, a bio je prekretnica u provođenju Brandtove "[[Ostpolitik]]", koja je dovela do normalizacije odnosa između Istoka i Zapada.]] Nakon svog posjeta Kini, Nixon se sastao s brojnim sovjetskim dužnosnicima, među kojima je bio i [[Leonid Brežnjev]], u [[Moskva|Moskvi]].<ref name="bbc-nb">{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/may/22/newsid_4373000/4373149.stm|title=President Nixon arrives in Moscow|publisher=BBC News|date=22. 5. 1972|accessdate=10. 6. 2008}}</ref> Sastanci su, zapravo, bili [[pregovori o ograničenju strateškog naoružanja]], koji su rezultirali dvama značajnim sporazumima o ograničavanju naoružanja: [[SALT I]], što je bio prvi detaljni sporazuom o ograničavanju potpisan između dvaju velesila, i [[ABM sporazum|ABM]], koji je zabranio izradu sustava dizajniranih za presretanje nadolazećih projektila. Cilj ovih sporazuma bilo je ograničavanje izrade skupih antibalističkih projektila i nuklearnog oružja.<ref name="Karabell" /> Nixon i Brežnjev su nakon sastanaka proglasili novi period "mirne koegzistencije" i uspostavili revolucionarnu politiku [[detant]]a između dvaju velesila. Brežnjev je, u međuvremenu, nastojao oživjeti sovjetsku ekonomiju, koja je bila u značajnim problemima zbog velikih vojnih izdataka. U periodu od [[1972.]] do [[1974.]], dvije velesile su dogovorile bolju ekonomsku suradnju,<ref name="Lafeber 1993" /> uključujući i sporazume o pojačanoj trgovini. Nakon tih značajnih susreta, detant je zamijenio dotadašnju neprijateljsku politiku dvaju zemalja i omogućio da dvije zemlje zajednički opstaju.<ref>Robert S. Litwak, ''Détente and the Nixon doctrine: American foreign policy and the pursuit of stability, 1969-1976'' (Cambridge UP, 1986).</ref> Ovi događaji su se savršeno poklopili s kancelarskim mandatom [[Willy Brandt|Willyja Brandta]] u [[Zapadna Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]], čija je "[[Ostpolitik]]" dovela do normalizacije odonsa u podijeljenoj Njemačkoj;<ref name="Gaddis 2005, p. 154"/> Brandt se [[1970.]] godine u [[Erfurt]]u bio susreo s istočnonjemačkim kolegom, [[Willi Stoph|Willijem Stophom]], što je bio prvi službeni susret čelnika Zapadne i Istočne Njemačke. Europa je, prativši razvoj događanja u svijetu, također radila na vlastitoj stabilizaciji, tako da je u ovom periodu postignut [[Helsinški dogovor]] ([[1975.]]), koji je za posljedicu imao formiranje [[OSCE]]-ja.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=188}}</ref> === Pogoršanje odnosa krajem 70-ih === {{main|Iranska revolucija|Nikaragvanska revolucija}} [[File:Imam Khomeini in Mehrabad.jpg|250px|thumb|Povratak [[Ruholah Homeini|imama Homeinija]] u [[Iran]] nakon 14 godina dogodio se usred [[Iranska revolucija|Iranske revolucije]] u kojoj je svrgnuta dinastija Pahlavi i nakon koje je došlo do uspostave republike.]] Iako se činilo da je [[detant]] doveo do značajnog poboljšanja u odnosima između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza, situacija je bila daleko od idealne. Tokom 70-ih godina, [[KGB]] je pod vodstvom [[Jurij Andropov|Jurija Andropova]] nastavljao s progonom istaknutih sovjetskih intelektualaca koji su bili kritični prema režimu, a među kojima su bili i nobelovci [[Aleksandar Solženjicin]] i [[Andrej Saharov]].<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=186}}</ref> Također, a sve unatoč detantu, dvije velesile nastavile su međusobnu konfrontaciju kroz konflikte u Trećem svijetu, kao što je ranije rečeno, a što je najevidentnije bilo na primjerima [[Bliski Istok|Bliskog Istoka]], [[Čile]]a, [[Etiopija|Etiopije]] i [[Angola|Angole]].<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=178}}</ref> Iako je predsjednik [[Jimmy Carter]] [[1979.]] godine potpisivanjem sporazuma [[SALT II]] nastojao nametnuti nova ograničenja,<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/18/newsid_4508000/4508409.stm|title=Leaders agree arms reduction treaty|publisher=BBC News|date=18. 6. 2008|accessdate=10. 6. 2008}}</ref> njegov je trud uvelike umanjem zbog brojnih kriznih situacija u toku te godine. Najveća od njih dogodila se u [[Iran]]u, kada je proamerički režim [[Šah (titula)|šaha]] [[Muhamed-Reza Pahlavi|Muhameda-Reze Pahlavija]] svrgnut u [[Iranska revolucija|Iranskoj revoluciji]] koju je predvodio konzervativni [[Ruholah Homeini]]; nakon revolucije došlo je do uspostave [[Iran|islamske republike]], čiji su odnosi sa Sjedinjenim Državama u startu bili vrlo napeti. Istovremeno, [[KGB]] je pružio značajnu pomoć ljevičarskim [[Sandinistički front nacionalnog oslobođenja|sandinistima]] u [[Nikaragva|Nikaragvi]],<ref>[[Christopher Andrew (historičar)|Christopher Andrew]] i [[Vasilij Mitrohin]], ''The KGB and the World: The Mitrokhin Archive II'' (Penguin, 2006), str. 41, 120–1.</ref> što je dovelo do rušenja proameričkog diktatora [[Anastasio Somoza Debayle|Anastasija Somoze]] u toj zemlji i dolaska na vlast prosovjetske vojne hunte, na čijem je čelu bio [[Daniel Ortega]]; situacija u Nikaragvi se, doduše, nije smirila i ostala je turbulentna i tokom narednih godina. Posljednji veći incident desio se u prosincu [[1979.]], kada je Carter oštro reagirao na početak [[Afgansko-sovjetski rat|sovjetske intervencije u Afganistanu]] te godine.<ref name="Lafeber 1993" /> == "Drugi Hladni rat" (1979–85) == {{main|Hladni rat (1979–1985)}} Termin "Drugi Hladni rat" odnosi se na nagli rast hladnoratovskih tenzija i sukoba koji je zabilježen krajem 70-ih i početkom 80-ih godina. Tenzije između dvaju velesila naglo su porasle, a obje su strane postale naglašeno militarističke.<ref name="Halliday" /> Profesor historije [[John Patrick Diggins]] rekao je: "''Reagan je učinio sve kako bi vodio drugi Hladni rat, podržavajući pritom kontraustanke u Trećem svijetu.''";<ref>{{cite book|author=John P. Diggins|authorlink=John Patrick Diggins|title=Ronald Reagan: Fate, Freedom, And the Making of History|url=https://books.google.com/books?id=N-bQtjYcy0AC&pg=PA267|year=2007|publisher=W. W. Norton |page=267|isbn=978-0-393-06022-5}}</ref> akademik [[Michael Cox (akademik)|Michael Cox]] je također rekao: "''Intenzitet ovog 'drugog' Hladnog rata bio je toliko jak, koliko je njegovo trajanje bilo kratko.''"<ref>{{cite book|author=Michael Cox|authorlink=Michael Cox (academic)|title=Beyond the Cold War: Superpowers at the Crossroads|url=https://books.google.com/books?id=cUsOYWpQZbAC&pg=PR18|year=1990|publisher=University Press of America|page=18|isbn=978-0-8191-7865-7}}</ref> === Sovjetski rat u Afganistanu === {{main|Sukob u Afganistanu|Afganistansko-sovjetski rat}} [[File:SovietafghanwarTanksHelicopters.jpg|thumb|left|250px|Sovjetski [[helikopter]]i u borbi protiv kopnenih snaga [[mudžahedini|mudžahedina]] tokom [[1984.]] godine.]] Ono što je za [[Sjedinjene Države]] bio [[Vijetnam]], to će krajem 70-ih i tokom 80-ih godina [[Afganistan]] biti za [[Sovjetski Savez]]. Za razliku od susjednih zemalja, [[Afganistan]] sve do kraja 70-ih nije bio toliko značajan u hladnoratovskim odnosima snaga, međutim, kada je [[1978.]] godine u [[Saur revolucija|Saur revoluciji]], [[Narodna demokratska stranka Afganistana]] preuzela vlast u toj zemlji i uspostavila [[Demokratska Republika Afganistan|sovjetski satelitski režim]], situacija se drastično pogoršala. Samo nekoliko mjeseci nakon revolucije, protivnici komunističkog režima podigli su ustanak na istoku zemlje, koji se ubrzo pretvorio u [[Sukob u Afganistanu|iscrpljujući građanski rat]] kojeg su pobunjeni [[mudžahedini]] vodili protiv vladinih snaga diljem Afganistana. Afganistan se tako, u samo nekoliko mjeseci, pretvorio u bojno polje koje je neplanski poslužilo kao još jedan [[surogat rat]] između dvaju velesila; Sovjeti su poslali tisuće vojnih savjetnika članovima vlade DR Afganistana,<ref name="hussain">{{Harvnb|Hussain|2005|pp=108–109}}</ref> dok su mudžahedini dobili vojnu obuku i oružje iz [[Pakistan]]a i [[Kina|Kine]],<ref>{{Harvnb|Starr|2004|pp=157–158}}</ref><ref name=Warren>{{Harvnb|Warren|1992}}</ref> ali i milijarde dolara te oružje od [[SAD|Sjedinjenih Država]], [[UK|Ujedinejnog Kraljevstva]] i [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]].<ref name=Warren/> Problem je bio dodatno pogoršan internim sukobom u vladi DR Afganistana između dominantnog [[Halk (partija)|Halk]]a i umjerenog [[Parčam]]a, koji je rezultirao smjenom Parčamovih ministara i hapešnjem stranci lojalnih časnika pod izgovorom o postojanju lažnog plana za državni udar. Do sredine [[1979.]] godine, Sjedinjene Države su aktivirale tajni plan pružanja pomoći mudžahedinima.<ref>{{Harvnb|Meher|2004|pp=68–69, 94}}</ref> [[File:1980 USSR stamp Olympic mascot.jpg|220px|thumb|Medvjedić [[Miša (maskota)|Miša]] bio je maskota [[Olimpijada 1980|Olimpiskih igara 1980.]] godine u [[Moskva|Moskvi]], prvih [[Olimpijada|igara]] održanih u nekoj socijalističkoj zemlji. Igre su, osim po tome, ostale upamćene i po bojkotu zapadnih zemalja, kojega je inicirao [[Jimmy Carter]] kao reakciju na [[Afganistansko-sovjetski rat|sovjetsku intervenciju u Afganistanu]].]] U rujnu [[1979.]] godine, halkist [[Nur Muhammad Taraki]], tadašnji čelnik DR Afganistana, ubijen je u atentatu organiziranom od strane stranačkog kolege [[Hafizullah Amin|Hafizullaha Amina]], koji je preuzeo vlast u zemlji. Međutim, nakon što nije uspio pridobiti povjerenje Moskve, sam Amin je ubijen u atentatu već u prosincu iste godine, nakon čega je uspostavljena parčamistička vlada na čelu s [[Babrak Karmal|Babrakom Karmalom]]; od strane Sovjeta formirana vlada uključivala je članove obavju sukobljenih frakcija. Sovjeti su ubrzo poslali i svoje trupe u državu kako bi pomogli u stabilizaciji Karmalovog režima, međutim bili su uvjereni kako će oni morati odraživati tek manjinu vojnih operacija. Međutim, direktna posljedica toga bila je da se Sovjetski Savez direktno umiješao u sukob koji je dotad bio nacionalnog karaktera.<ref>{{Harvnb|Kalinovsky|2011|pp=25–28}}</ref> I dok su Sovjeti neuspješno ratovali u Afganistanu, gdje će na koncu doživjeti sramotu ravnoj onoj američkoj u Vijetnamu, Sjedinjene Države su odlučile reagirati. [[Jimmy Carter]] je na sovjetsku intervenciju reagirao povlačenjem sporazuma [[SALT II]] iz [[Senat SAD|Senata]], nametanjem embarga na izvoz žita i tehnologije u Sovjetski Savez te traženjem osjetnog povećanja vojnog budžeta; sovjetsku intervenciju opisao je kao "najozbiljniju prijetnju miru nakon Drugog svjetskog rata".<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=211}}</ref> Ovakva politika imala je za posljedicu i [[Bojkot Olimpijade 1980.|bojkot]] [[Olimpijada 1980|Olimpijskih igara 1980.]] u [[Moskva|Moskvi]] od strane velikog broja zapadnih zemalja, a što je, zauzvrat, dovelo [[Bojkot Olimpijade 1984.|bojkota]] [[Olimpijada 1984|Olimpijskih igara 1984.]] u [[Los Angeles]]u od strane većine zemalja Varšavskog pakta. === Reagan i Thatcherova === {{main|Reaganova doktrina|Tačerizam}} U siječnju [[1977.]] godine, bivši guverner [[Kalifornija|Kalifornije]] i neuspjeli kandidat na [[Republikanska stranka (SAD)|republinskim predizborima]] tokom [[1976.]] godine, [[Ronald Reagan]], dao je svoje mišljenje o Hladnom ratu u razgovoru s kolegom [[Richard V. Allen|Richardom V. Allenom]], rekavši: "''Moja ideja o američkoj politici prema Sovjetskom Savezu je jednostavna, neki bi rekli i pojednostavljena. Radi se o ovome: Mi pobjeđujemo, a oni gube. Što kažete na to?''"<ref>{{cite web|last=Allen |first=Richard V.| authorlink = Richard V. Allen |url=http://www.hoover.org/publications/hoover-digest/article/7398 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110501052925/http://www.hoover.org/publications/hoover-digest/article/7398 |archivedate=2011-05-01 |title=The Man Who Won the Cold War |publisher=Hoover.org |accessdate=3. 11. 2011}}</ref> Tri godine kasnije, Reagan je uvjerljivo pobijedio [[Jimmy Carter|Jimmyja Cartera]] na izborima i postao novi [[predsjednik SAD|predsjednik Sjedinjenih Država]], uz obećanje da će povećati vojni budžet i suprostaviti se Sovjetima bilo gdje. Godinu dana ranije, nakon što je laburističkoj vladi [[James Callaghan|Jamesa Callaghana]] izglasano nepovjerenje, konzervativci su pobijedili na izborima u [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]], a na čelo vlade je prvi put došla žena, "Željezna lady" [[Margaret Thatcher]]. Ideološki bliski, Reagan i Thatcherova su brzo našli zajednički jezik te su javno odbacili Sovjetski Savez i njegovu ideologiju. Reagan je Sovjetski Savez nazvao "[[Carstvo zla|carstvom zla]]" i predvidio da će komunizam završiti na "[[smetlište historije|smetlištu historije]]".<ref name="Gaddis 2005, p. 197">{{Harvnb|Gaddis|2005|p=197}}</ref> [[File:Thatcher Reagan Camp David sofa 1984.jpg|thumb|left|300px|[[Ronald Reagan]] i [[Margaret Thatcher]], ovdje na sastanku u [[Camp David]]u tokom [[1984.]] godine, formirali su snažnu antikomunističku politiku tokom 80-ih godina, koja je dovela do novog zaoštravanja odnosa sa Sovjetskim Savezom.]] Do [[1985.]] godine, Reaganov antikomunistički stav se formirao u politiku koja je postala poznata kao [[Reaganova doktrina]], koja je, uz još uvijek aktualno zadržavanje, bila usmjerena prema još snažnijem rušenju postojećih komunističkih sustava.<ref name="Graebner, Burns & Siracusa 2008, 76">Graebner, Norman A., Richard Dean Burns i Joseph M. Siracusa (2008). ''[https://books.google.com/books?id=r71u_AgE7iYC Reagan, Bush, Gorbachev: Revisiting the End of the Cold War].'' Westport, Connecticut: Greenwood Press. str. 76. {{ISBN|978-0-313-35241-6}}.</ref> Osim što je nastavio s Carterovom politikom pružanja pomoći islamskim protivnicima Sovjetskog Saveza i komunističke DR Afganistan, Reagan je preko [[CIA]]-je istu proširio i na podržananje islamističkih pokreta u [[Sovjetska Središnja Azija|sovjetskoj Središnjoj Aziji]].<ref name="Singh 1995, 130">Singh, Bilveer (1995). "Jemaah Islamiyah". U Wilson John & Swati Parashar (ur.) ''[https://books.google.com/books?id=cAE-bxSXayMC Terrorism in Southeast Asia: Implications for South Asia]''. Singapore and Delhi: ORF-Pearson-Longman. str. 130. {{ISBN|978-81-297-0998-1}}.</ref> Uz to, CIA je pružila podrušku antikomunistima u Pakistanu da treniraju muslimane diljem svijeta kako bi se borili u [[džihad]]u protiv Sovjetskog Saveza.<ref name="Singh 1995, 130"/> === Poljska ''Solidarnost'' i izvanredno stanje === {{main|Solidarnost (sindikat)|Izvanredno stanje u Poljskoj|Sovjetska reakcija na krizu u Poljskoj (1980–1981)}} U listopadu [[1978.]] godine, kardinali su nakon preuranjene smrti [[Ivan Pavao I.|Albina Lucianija]], za novog [[Papa|papu]] izabrali Poljaka Karola Wojtyłu, koji je uzeo ime [[Ivan Pavao II.]]; bio je to prvi ikad izabrani slavenski papa, a njegova će moralna doktrina poslužiti kao temelj za [[antikomunizam|antikomunistički]], religiozni i nacionalistički pokret u Poljskoj, koji će značajan zamah dobiti nakon papina posjeta rodnoj zemlji u lipnju [[1979.]] godine. [[File:Solidarity August 1980 gate of Gdańsk Shipyard.jpg|thumb|220px|Sindikalist [[Lech Wałęsa]], predvodnik [[Solidarnost (sindikat)|Solidarnosti]], drži govor tokom štrajka radnika u [[Brodogradilište u Gdańsku|Lenjinovom brodogradilištu]] u [[Gdańsk]]u, kolovoz [[1980.]] godine. Ovaj će štrajk imati dalekosežne posljedice za Poljsku u narednim godinama.]] [[Narodna Republika Poljska]] je u tom periodu prolazila kroz značajnu krizu, čiji su uzroci osim političke bili i ekonomske prirode - krah nacionalnog gospodarstva, stagniranje plaća i povećanje cijena hrane. Najveći bunt zbog ovakve situacije dolazio je, interesantno, iz redova radničkog pokreta i ilegalnih sindikata. Nakon serije prosvjeda [[1976.]] godine, situacija se donekle smirila do [[1980.]], kada je sindikalna aktivistica [[Anna Walentynowicz]] dobila otkaz u [[Brodogradilište u Gdańsku|Lenjinovom brodogradilištu]] u [[Gdańsk]]u zbog sudjelovanja u radu ilegalnog sindikata, samo pet mjeseci prije umirovljenja. Takva odluka potaknula je reakciju radnika, koji su ubrzo organizirali štrajk. Nakon pregovora i potpisivanja [[Dogovor iz Gdańska|dogovora s vlastima]], štrajk je prekinut, a u Poljskoj se pojavio novi, veliki sindikat [[Solidarnost (sindikat)|Solidarnost]], koji je formalno registriran u studenom iste godine.<ref name="Encyclopedia">{{pl icon}} [http://encyklopedia.pwn.pl/haslo/3977446/solidarnosc.html Solidarność, wielopłaszczyznowy ruch na rzecz demokratyzacji i głębokich reform ustrojowych PRL] Preuzeto 7. lipnja 2011.</ref> Na čelu pokreta bio je inženjer [[Lech Wałęsa]], a svoje ideološke osnove, a ujedno i naziv, isti je izvlačio iz papine enciklike ''[[Sollicitudo rei socialis]]'', koja se bavila [[solidarnost (katolička teologija)|solidarnošću]] kao teološkim konceptom. Djelovanje Solidarnosti nastavilo se i izvan radničke sfere, tako da je sindikat ubrzo organizirao snažan antisovjetski pokret koji je prijetio stabilnosti tadašnjeg komunističkog režima. General [[Wojciech Jaruzelski]] i [[Vojno vijeće narodnog spasa]] uveli su [[Izvanredno stanje u Poljskoj|izvanredno stanje]] kako bi pokušali ugušiti političku opoziciju, tokom koje je tisuće ljudi uhapšeno, a oko stotinjak i ubijeno. [[CIA]] je pružala podršku sindikalistima, dok je Reagan Poljskoj nametnuo sankcije nakon uvođenja izvanrednog stanja.<ref name="Gaddis219" /> Dok se Poljska borila s opozicijom unutar zemlje, u [[Moskva|Moskvi]] je formirana posebna komisija s ciljem donošenja odluke o reakciji na poljsku krizu; komisiju su sačinjavali ideolog [[Mihail Suslov]], šef [[KGB]]-a, [[Jurij Andropov]], ministar vanjskih poslova, [[Andrej Gromiko]], i ministar obrane, [[Dmitrij Ustinov]]. Prisjetivši se krize iz [[1970.]] godine u istoj zemlji, ali i razmatrajući potencijalne sankcije koje bi uništile sovjetsko gospodarstvo, komisija je, a posebno Suslov, bila nevoljka intervenirati u Poljskoj;<ref name="Gaddis219">{{Harvnb|Gaddis|2005|pp=219–222}}</ref> s druge strane, istočnonjemački i čehoslovački čelnici, [[Erich Honecker]] i [[Gustáv Husák]], bili su proponenti vojne intervencije, pri čemu su imali podršku već ostarjelog [[Leonid Brežnjev|Brežnjeva]], tako da je za prosinac [[1980.]] godine organizirana zajednička vojna akcija, Sojuz-80, koja je trebala u Poljskoj učiniti isto što su Sovjeti ranije učinili u Mađarskoj i Čehoslovačkoj.<ref name="mastny">[[Vojtech Mastny]]. [http://wilsoncenter.org/topics/pubs/ACFB35.PDF The Soviet Non-Invasion of Poland in 1980/81 and the End of the Cold War] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100620223330/http://wilsoncenter.org/topics/pubs/ACFB35.PDF |date=2010-06-20 }}, Radni dokument br. 23, [[Cold War International History Project]], Washington, D.C., rujan 1998., objavljeno i u časopisu ''[[Europe-Asia Studies]]'', vol. 51, br. 2 (ožujak 1999), str. 189–211.</ref> Akcija, ipak, nikada nije aktivirana jer su Sovjeti odlučili podržati Jaruzelskog u uvođenju izvanrednog stanja, što je bio prvi put u historiji Hladnog rata da Sovjetski Savez nije vojno intervenirao pri direktnoj ugrozi jednog od svojih satelitskih režima;<ref name="mastny"/><ref name="kramer">[http://wilsoncenter.org/topics/pubs/ACF56F.PDF Soviet deliberations during the Polish Crisis, 1980–1981] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100620225230/http://wilsoncenter.org/topics/pubs/ACF56F.PDF |date=2010-06-20 }}. Uredio, preveo i uvod napisao Mark Kramer. Posebni radni dokument br. 1, [[Cold War International History Project]], Washington, D.C., travanj 1999.</ref> bio je to efektivni kraj [[Brežnjevljeva doktrina|Brežnjevljeve doktrine]].<ref>Wilfried Lotth, "Moscow, Prague and Warsaw: Overcoming the Brezhnev Doctrine", ''[[Cold War History (časopis)|Cold War History]]'' 1, br. 2 (2001): 103–118.</ref> [[File:00595309(Andropov&Jaruzelski).jpeg|thumb|left|300px|[[Jurij Andropov]] (lijevo) i [[Wojciech Jaruzelski]] (desno) na sastanku [[1982.]] godine. Ne želeći vojno intervenirati, sovjetske vlasti su pružile svesrdnu podršku generalu Jaruzelskom i poduprle njegovu odluku o uvođenju [[Izvanredno stanje u Poljskoj|izvanrednog stanja]] u [[Poljska|Poljskoj]].]] I dok je Brežnjevljev nasljednik, [[Jurij Andropov]], pružio podršku Jaruzelskom, izvanredno stanje u Poljskoj ukinuto je već [[1983.]] godine, mada dobar dio političkih zatvorenika nije bio pušten sve do opće amnestije tri godine kasnije. === Vojni i ekonomski problemi u Sovjetskom Savezu i Sjedinjenim Državama === {{main|Period stagnacije|Strateška obrambena inicijativa}} Tokom godina Hladnoga rata, Moskva je izgradila vojsku koja je crpila gotovo 25% sovjetskog [[Bruto društveni proizvod|BDP]]-a i to nauštrb konzumerističkih dobara i investicija u civilnim sektorima.<ref name="LaFeber 2002, p. 332">{{Harvnb|LaFeber|2002|p=332}}</ref> Sovjetsko trošenje na [[utrka u naoružanju|utrku u naoružanju]] i ostale hladnoratovske obveze je i uzrokovalo i pogoršalo duboko ukorijenjene strukturalne probleme u sovjetskom sustavu,<ref>{{cite book |last1=Towle |first1=Philip |title=The Oxford History of Modern War |page=159}}</ref> koji su doveli do najmanje jednog desetljeća [[Period stagnacije|ekonomske stagnacije]] tokom kasnih Brežnjevljevih godina. [[File:U.S. girl Samantha Smith in Artek cropped.jpg|thumb|220px|Američka osnovnoškolka [[Samantha Smith]] poslala je [[1982.]] godine pismo novom sovjetskom vođi, [[Jurij Andropov|Juriju Andropovu]], u kojem je izrazila svoj strah od nuklearnog rata. Andropov joj je odgovorio, naglašavajući kako nijedan čovjek u Sovjetskom Savezu ne želi rat i kako oni čine sve kako bi se izbjegao taj scenarij, te ju je čak i pozvao u Sovjetski Savez; posjet je realiziran sljedeće godine.]] Sovjetska ulaganja u obrambeni sektor nisu bila uvjetovana vojnom nužnošću, već interesima [[Nomenklatura (komunizam)|masivne državne i partijske birokracije]], koja je ovisila o tom sektoru zbog vlastitih ciljeva i privilegija.<ref>{{Harvnb|LaFeber|2002|p=335}}</ref> [[Oružane snage Sovjetskog Saveza]] su postale vodeće u svijetu u po broju i tipovima oružja koje su posjedovale, broju trupa i po čistoj veličini svoje vojno-industrijske infrastrukture.<ref name="Odom">{{Harvnb|Odom|2000|p=1}}</ref> Ipak, te su kvantitativne prednosti često bile samo krinka koja je skrivala ona područja u kojima su vojske Istočnog bloka osjetno zaostajale za Zapadom.<ref>{{Harvnb|LaFeber|2002|p=340}}</ref> Do početka 80-ih godina, Sovjetski Savez je izgradio vojsku i arsenal koji je nadmašivao onaj Sjedinjenih Država. Ubrzo nakon sovjetske invazije [[Afganistan]]a, predsjednik Carter je započeo na masivno jačanje američke vojske. Taj se proces dodatno pojačao tokom Reaganove administracije, kada je su vojni troškovi sa 5.3% BDP-a iz [[1981.]] godine skočili na 6.5% tokom [[1986.]] godine,<ref>{{cite book|editor1-last=Carliner|editor1-first=Geoffrey |editor2-last=Alesina |editor2-first=Alberto |title=Politics and Economics in the Eighties |publisher=University of Chicago Press |year=1991 |page=6 |isbn=0-226-01281-6}}</ref> što je bilo najveće mirnodopsko jačanje vojske u američkoj historiji.<ref>{{cite news|work=The Boston Globe|publisher=Boston.com|accessdate=28. 5. 2014|date=29. 3. 2006|title=Caspar W. Weinberger, 88; Architect of Massive Pentagon Buildup|url=http://www.boston.com/news/globe/obituaries/articles/2006/03/29/caspar_w_weinberger_88_architect_of_massive_pentagon_buildup/|author=[[Mark Feeney|Feeney, Mark]]}}</ref> Tenzije su ponovno narasle početkom 80-ih, kada je Reagan obnovio od strane Cartera otkazani [[B-1 Lancer]] program, proizveo [[LGM-118 Peacekeeper]] rakete,<ref>{{cite web|url=https://fas.org/nuke/guide/usa/icbm/lgm-118.htm|title=LGM-118A Peacekeeper|accessdate=10. 4. 2007|date=15. 8. 2000|publisher=Federation of American Scientists|archive-date=2007-04-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20070415175256/http://www.fas.org/nuke/guide/usa/icbm/lgm-118.htm}}</ref> postavio američke projektile u Europi i najavio eksperimentalnu [[Strateško obrambena inicijativa|strateško obrambenu inicijativu]], koju su mediji nazvali "''Star Wars''", obrambeni program koji je za cilj imao uništavanje projektila usred leta.<ref name="ShieldSpace?">Lakoff, str. 263</ref> Potaknut pozadinskim poratsom tenzija na relaciji Sjedinjene Države-Sovjetski Savez, ali i postavljanjem sovjetskih [[SS-20 Saber|RSD-10]] balističkih projektila usmjerenih prema Zapadnoj Europi, [[NATO]] je na Carterov poticaj odlučio rasporediti [[MGM-31 Pershing]] rakete po Europi, ponajviše Zapadnoj Njemačkoj.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=202}}</ref> Taj čin bi značio da je NATO imao rakete koje su u manje od 10 minuta mogle pogoditi Moskvu.<ref>Garthoff, str. 88</ref> Nakon što je Reagan jačao vojsku, Sovjeti nisu odgovorili na isti način zbog velikih troškova koji su,<ref>{{cite news|url= https://www.theatlantic.com/past/politics/foreign/reagrus.htm|title=Reagan and the Russians|date=1994|work=The Atlantic|author=[[Richard Ned Lebow|Lebow, Richard Ned]] i [[Janice Gross Stein]]|accessdate=28. 5. 2010}}</ref> zajedno s neučinkovitom [[Plansko gospodarstvo|planskom ekonomijom]] i [[Kolektivizacija u Sovjetskom Savezu|kolektiviziranom poljoprivredom]], bili prevelik teret za sovjetsku ekonomiju.<ref name="Gaidar, Yegor"/> Istovremeno je [[Saudijska Arabija]] povećala proizvodnju nafte,<ref>{{cite web|url=http://www.iet.ru/files/persona/gaidar/un_en.htm|title=Public Expectations and Trust towards the Government: Post-Revolution Stabilization and its Discontents|accessdate=15. 3. 2008|author=Gaidar, Yegor|authorlink=Yegor Gaidar |publisher=The Institute for the Economy in Transition}}</ref> iako su i druge zemlje, koje nisu bile članice [[OPEC]]-a, učinile isto.<ref name="EIA">"[http://www.eia.doe.gov/emeu/international/contents.html Službene energetske statistike Sjedinjenih Država]", EIA&nbsp;— IEDA. Preuzeto 4. srpnja 2008.</ref> Ovi događaji doveli su do [[Naftna kriza 1980-ih|naftne krize]] koja je uvelike pogodila Sovjetski Savez, čiji je najunosniji izvozni proizvod bila upravo nafta.<ref name="LaFeber 2002, p. 332"/><ref name="Gaidar, Yegor"/> Problemi s komandnim gospodarstvom,<ref name="hardt1">{{Harvnb|Hardt|Kaufman|1995|p=1}}</ref> krah cijena nafte i veliki vojni troškovi doveli su do velike stagnacije u sovjetskoj ekonomiji.<ref name="Gaidar, Yegor">Gaidar 2007, str. 190–205</ref> Dana [[1. rujna]] [[1983.]] godine, Sovjetski Savez je srušio [[Korean Air Lines let 007]], [[Boeing 747]] s 269 ljudi, među kojima je bio i kongresnik [[Larry McDonald]], nakon što je ovaj ušao u sovjetski zračni prostor nedaleko od zapadne obale [[Sahalin]]a, u blizini [[Moneron (otok)|otoka Monerona]]; Reagan je ovaj čin opisao kao "masakr", a uzrokovao je novo pogoršavanje odnosa i još jednu veliku hladnoratovsku krizu. Incident je za posljedicu imao i porast antisovjetskog sentimenta, što je Reaganu omogućilo sticanje velike podrške za jačanje vojske, što je politika koja je ostala na snazi sve do kasnijih sporazuma između Reagana i [[Mihail Gorbačov|Gorbačova]].<ref name="DoernerFive">{{cite news |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,926169-5,00.html |title=Atrocity in the skies |work=Time |date=12. 9. 1983 |accessdate=8. 6. 2008 |first1=Strobe |last1=Talbott |first2=Jerry |last2=Hannifin |first3=Ed |last3=Magnuson |first4=William R. |last4=Doerner |first5=Joseph J. |last5=Kane |archive-date=2013-05-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130521063516/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,926169-5,00.html |dead-url=yes }}</ref> U studenom [[1983.]] godine, [[NATO]] je organizirao vojnu vježbu [[Able Archer 83]], realnu situaciju koordiniranog nuklearnog napada, koja je bila gotovo jednako opasna kao i [[Kubanska raketna kriza]], a sovjetsko se vodstvo bojalo kako bi nuklearni napad mogao biti neizbježan.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=228}}</ref> S druge strane, Reagan je imao problem pridobiti podršku javnosti za strane intervencije, s obzirom na skepsu koja je vladala još od [[Vijetnamski rat|Vijetnama]].<ref name="LaFeber323">{{Harvnb|LaFeber|2002|p=323}}</ref> Kako bi ipak djelovali, Reagan i njegova administracija su naglašeno koristili brze i jeftine operacije kako bi intervenirale u stranim zemljama.<ref name="LaFeber323" /> Tokom 80-ih godina, Reaganova administracija je intervenirala u [[Libanonski građanski rat|Libanonskom građanskom ratu]], [[Operacija Urgent Fury|izvršila invaziju]] [[Grenada|Grenade]] (u kojoj je svrgnula od strane [[Kuba|Kube]] podržavanog [[Hudson Austin|Hudsona Austina]], koji je formirao vojnu vlast nakon ubojstva premijera [[Maurice Bishop|Mauricea Bishopa]]), [[Operacija El Dorado Canyon|bombardirala]] [[Libija|Libiju]] (pri čemu je došlo do ozbiljnih problema s [[Muammar Gaddafi|Gaddafijem]]) i pružila podršku centralnoameričkim [[Contras|kontrašima]], antikomunističkim revolucionarima koji su htjeli svrhnuti prosovjetsku [[sandinisti]]čku vlast u [[Nikaragva|Nikaragvi]].<ref name="Gaddis 2005, p. 212"/> I dok je javnost podržala intervencije na Grenadi i u Libiji, pružanje podrške kontrašima bilo je [[Iran-Kontra afera|izrazito kontroverzno]].<ref name="Reagan">{{cite book|author=Reagan, Ronald|editor=[[Eric Foner|Foner, Eric]] |editor2=[[John A. Garraty|Garraty, John Arthur]]|title=The Reader's companion to American history|url=https://books.google.com/?id=KrWDw-_devcC|accessdate=16. 6. 2008|year=1991|publisher=Houghton Mifflin Books|isbn=0-395-51372-3}}</ref> Sovjeti su, istovremeno, trpjeli velike troškove zbog vlastitih intervencija. Iako je Brežnjev bio uvjeren da će [[Afgansko-sovjetski rat|intervencija u Afganistanu]] biti kratka, muslimanski gerilci, koji su uživali veliku stranu podršku, pružali su žestoki otpor invaziji.<ref name="LaFeber314">{{Harvnb|LaFeber|2002|p=314}}</ref> Moskva je u Afganistan poslala gotovo 100,000 trupa kako bi podržale satelitski režim u [[Kabul]]u, što je dovelo do toga da je sukob u medijima prozvan "sovjetskim Vijetnamom".<ref name="LaFeber314" /> == Posljednje godine (1985–91) == {{main|Hladni rat (1985–1991)}} === Gorbačovljeve reforme === {{main|Glasnost|Perestrojka}} [[File:RIAN archive 850809 General Secretary of the CPSU CC M. Gorbachev (crop).jpg|250px|thumb|left|[[Mihail Gorbačov]] je po dolasku na vlast [[1985.]] godine započeo seriju reformi koje će uvelike modernizirati [[Sovjetski Savez]], ali ultimetivno dovesti do njegova kraha. ''[[Perestrojka]]'' je reformirala sovjetsko gospodarstvo, dok je ''[[glasnost]]'' povećala slobodu medija i transparentnost rada državnih institucija.]] Nakon što je [[1984.]], nakon samo dvije godine na vlasti, preminuo [[Jurij Andropov]], a [[1985.]] godine i [[Konstantin Černjenko]], koji je vlast obnašao nešto više od godine dana, na čelo [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] došao ja, za njihove kriterije, prilično mladi [[Mihail Gorbačov]], koji je u vrijeme preuzimanja čelne pozicije imao nešto više od 50 godina.<ref name="Gaddis 2005, p. 197"/> Gorbačova je po dolasku na vlast dočekala stagnirajuća ekonomija i drastičan pad prihoda u stranim valutama, što je bila direktna posljedica kraha cijene nafte u svijetu.<ref name="LaFeber331" /> Shvativši težinu situacije koja je započela još za vrijeme Brežnjeva, Gorbačov je odlučio istražiti ju kako bi mogao provesti mjere koje bi oživjele propadajuće gospodarstvo Sovjetskog Saveza.<ref name="LaFeber331">{{Harvnb|LaFeber|2002|pp=331–333}}</ref> Inicijalne mjere, poput one o suzbijanju [[alkoholizam|alkoholizma]], pokazale su se prilično neefikasnima, dapače, gotovo devastirajućima, što je dovelo do zaključka da su potrebne dublje, strukturalne promjene kako bi se oživjelo sovjetsko gospodarstvo. U lipnju [[1987.]] godine, Mihail Gorbačov je najavio ''[[perestrojka|perestrojku]]'' ([[srpskohrvatski|sh.]] restrukturiranje), paket ekonomskih reformi koji je za cilj imao provođenje temeljitih promjena u sovjetskom gospodarstvu.<ref name="Gaddis231">{{Harvnb|Gaddis|2005|pp=231–233}}</ref> ''Perestrojka'' je dovela do olakšica u sustavu [[Proizvodna kvota|proizvodnih kvota]], omogućila je privatno vlasništvo nad gospodarskim subjektima te otvorila put stranim investicijama. Krajnji rezultat ovih mjera trebalo je biti preusmjeravanje državnih resursa s velikih hladnoratovskih vojnih troškova na produktivnija područja u civilnom sektoru.<ref name="Gaddis231" /> Međutim, ''perestrojka'' je bila samo dio značajnih reformi koje je Gorbačov inicirao. Naime, unatoč izvornoj skepsi Zapada, novi sovjetski vođa je istinski bio posvećen rješavanju sovjetskih gospodarskih problema, pri čemu je utkra u naoružanju sa Zapadom uvelike zanemarena.<ref name="Palmowski" /><ref name="LaFeber2002">{{Harvnb|LaFeber|2002|pp=300–340}}</ref> Isto vremeno kada i ''perestrojku'', Gorbačov je predstavio i ''[[glasnost]]'' ([[srpskohrvatski|sh.]] otvorenost), politiku koja je povećala slobodu medija i transparentnost rada državnih institucija;<ref>{{Harvnb|Gibbs|1999|p=7}}</ref> osim zbog same reformske ideje, ''glasnost'' je djelomično bila motivirana i Gorbačovljevom željom da se izbori protiv stranačke opozicije njegovim reformama. Glavni cilj ''glasnosti'' bilo je smanjivanje korumpiranosti vrha [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Komunističke partije]] i kontrola nad zloporabom moći od strane [[Centralni komitet Komunističke partije Sovjetskog Saveza|Centralnog komiteta]].<ref>{{Harvnb|Gibbs|1999|p=33}}</ref> Uz to, ''glasnost'' je dovela i do veće otvorenosti sovjetskih građana prema Zapadu, posebice [[SAD|Sjedinjenim Državama]], što je dodatno ubrzalo novoobnovljeni [[detant]] između dvaju sila.<ref>{{Harvnb|Gibbs|1999|p=61}}</ref> === Zatopljenje odnosa === {{main|Sastanak u Reykjavíku|INF sporazum|START I|Sporazum o konačnom dogovoru po pitanju Njemačke}} {{multiple image|align=right| perrow = 2 |total_width=400 | image1 = Reagan Gorbachev negotiate outside Reykjavik Summit.jpg|width1=750|height1=518 | image2 = ReaganBerlinWall.jpg|width2=2846|height2=2009 | image3 = Thefalloftheberlinwall1989.JPG|width3=661|height3=498 | image4 = George Bush and Mikhail Gorbachev sign the START 1991.jpg|width4=600|height4=399 | image5 = Tiananmen 1989.jpg|width5=1600|height5=1039 | image6 = RIAN archive 644460 First stage in the Soviet troop withdrawal from Afghanistan.jpg|width6=1024|height6=674 | footer = Unatoč kratkom vremenskom periodu, druga polovica 80-ih bila je prepuna događanja koja će imati presudan značaj za okončanje Hladnog rata. S lijeva na desno, prema redovima:{{small|<br>{{bullet}} Iako je sam po sebi bio neuspjeh, [[Sastanak u Reykjavíku|sastanak]] između [[Ronald Reagan|Reagana]] i [[Mihail Gorbačov|Gorbačova]] u kući [[Höfði]] u [[Reykjavík]]u imat će značajan utjecaj na kasnije susrete;<br>{{bullet}} Govorom "[[Srušite ovaj zid!]]" iz [[1987.]] godine, Reagan je izvršio dodatni pritisak na Gorbačova da prihvati ideju o [[Reunifikacija Njemačke|reunifikaciji Njemačke]];<br>{{bullet}} Njemački narod okuplja se na [[Berlinski zid|Berlinskom zidu]], nekoliko dana prije njegova rušenja;<br>{{bullet}} Iako je njegova izrada trajala gotovo 10 godina, [[START I]] pokazao se kao izrazito važan sporazum u pogledu daljnjeg ograničavanja naoružanja;<br>{{bullet}} Kinez privremeno blokira put tenkovima, koji su dan ranije prisilno uklonili [[Protesti na trgu Tiananmen|prosvjednike s trga Tiananmen]], u jednoj od najikonskijih fotografija ovog događaja.;<br>{{bullet}} Sovjetske trupe [[Sovjetsko povlačenje iz Afganistana|napuštaju Afganistan]] tokom [[1989.]] godine, nakon višegodišnjeg rata koji je gotovo uništio sovjetsku ekonomiju.}} }} Kao odgovor na političke i vojne koncesije što ih je [[Kremlj]] uradio nakon dolaska Gorbačova na vlast, Reagan je pristao ponovo pokrenuti razgovore o ekonomskim pitanjima, kao i o usporavanju utrke u naoružanju.<ref name="Gaddis229">{{Harvnb|Gaddis|2005|pp=229–230}}</ref> Prvi sastanak dvojice čelnika održan je [[1985.]] godine u [[Ženeva|Ženevi]], u [[Švicarska|Švicarskoj]].<ref name="Gaddis229" /> U jednoj fazi sastanka, njih su se dvojica, u pratnji prevoditelja, neformalno dogovorili kako će smanjiti svoje nuklearne arsenale za čak 50%.<ref>[http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/november/21/newsid_2549000/2549897.stm 1985: "Superpowers aim for 'safer world'"], BBC News, 21. studenog 1985. Preuzeto 4. srpnja 2008.</ref> [[Sastanak u Reykjavíku|Drugi sastanak]] dogodio se u listopadu [[1986.]] godine u [[Reykjavík]]u, na [[Island]]u. Razgovori su tekli iznimno dobro sve dok se kao tema nije otvorila Reaganova [[strateška obrambena inicijativa]], čije je ukidanje Gorbačov zahtijevao; Reagan je odbio.<ref>{{cite news|url=https://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=940DE0DA1F3BF93AA15756C0A96E948260|title=Toward the Summit; Previous Reagan-Gorbachev Summits|work=The New York Times|accessdate=21. 6. 2008|date=29. 5. 1988}}</ref> Sastanak je propao, međutim nova runda razgovora tokom [[1987.]] dovela je do velikog napretka u vidu potpisivanja [[INF sporazum]]a. INF je propisivao uklanjanje svih zemljanih nuklearnih balističkih i krstarećih projektila s dometom između 500 i 5,500 kilometara, kao i njihove infrastrukture.<ref name="fas">{{cite web|url=https://fas.org/nuke/control/inf/index.html|title=Intermediate-Range Nuclear Forces|accessdate=21. 6. 2008|publisher=Federation of American Scientists|archive-date=2008-07-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20080724134840/http://www.fas.org/nuke/control/inf/index.html|url-status=dead}}</ref> Tenzije između Istoka i Zapada su naglo padale od sredine prema kraju 80-ih godina, a kulminirale su posljednjim susretom u [[Moskva|Moskvi]] [[1989.]] godine, gdje su Gorbačov i [[George H.W. Bush]], Reaganov nasljednik, potpisali [[START I]] sporazum o ograničavanju naoružanja.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=255}}</ref> Sovjeti su tokom naredne godine shvatili da subvencije za naftu i troškovi održavanja velikog broja trupa predstavljaju crne rupe za sovjetsku ekonomiju.<ref name="Shearman76"/> Uz to, sigurnosne prednosti održavanja tampon zone u Europi postale su irelevantne tako da je Moskva [[Sinatrina doktrina|službeno objavila]] kako nema namjeru petljati se u unutarnje odnose svojih saveznika u Centralnoj i Istočnoj Europi.<ref name="Gaddis248">{{Harvnb|Gaddis|2005|p=248}}</ref> Tokom [[1989.]], [[Sovjetsko povlačenje iz Afganistana|sovjetske trupe povukle su se iz Afganistana]],<ref name="Gaddis 2005, pp. 235–236">{{Harvnb|Gaddis|2005|pp=235–236}}</ref> a Gorbačov je ubrzo [[Sporazum o konačnom dogovoru po pitanju Njemačke|pristao]] i na [[Reunifikacija Njemačke|reunifikaciju Njemačke]],<ref name="Shearman76">{{Harvnb|Shearman|1995|p=76}}</ref> shvativši kako bi išta drugo dovelo do scenarija sličnog onom na [[Protesti na trgu Tiananmen|trgu Tiananmen]] u [[NR Kina|Kini]],<ref>{{Harvnb|Shearman|1995|p=74}}</ref> gdje su studentski prosvjedi pretvoreni u masakr od strane države. Iako je reunifikacija Njemačke još i ranije postajala sve aktualnija tema, pritisak se u jeku poboljšanih odnosa dodatno povećao nakon Reaganovog govore u [[Berlin]]u tokom [[1987.]] godine, gdje je pozvao Gorbačova da "[[Srušute ovaj zid!|sruši [ovaj] zid]]". Rušenje [[Berlinski zid|Berlinskog zida]], koje je označilo simboličnu reunifikaciju, dogodilo se tokom [[1989.]] godine, a nakon istoga je Gorbačovljeva ideja o "[[Zajednički europski dom|zajedničkom europskom domu]]" postala sve aktualnijom.<ref>{{cite web|url=http://www.ena.lu/?doc=11160 |title=Address given by Mikhail Gorbachev to the Council of Europe |publisher=[[European NAvigator|Centre Virtuel de la Connaissance sur l'Europe]] |date=6. 7. 1989 |accessdate=11. 2. 2007 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070927220033/http://www.ena.lu/?doc=11160 |archivedate=2007-09-27 }}</ref> Dana [[3. prosinca]] [[1989.]], Gorbačov i Bush su na [[Sastanak na Malti|malteškom sastanku]] službeno objavili kako je Hladni rat završen,<ref>[http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/december/3/newsid_4119000/4119950.stm Malta summit ends Cold War], BBC News, 3. prosinca 1989. Preuzeto 11. lipnja 2008.</ref> mada je njegov faktički kraj uslijedio par godina kasnije. Dvije sile su tokom naredne godine bili saveznice u [[Zaljevski rat|Zaljevskom ratu]].<ref>Goodby, str. 26</ref> === Jesen naroda === {{main|Jesen naroda}} Kao što je rečeno, krajem 80-ih godina, [[Sovjetski Savez]] je, u jeku zatopljenja hladnoratovskih odnosa, osjetno promijenio politiku prema zemljama [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]]. Isti je zbog toga bio na rubu propasti, a komunistički čelnici Centralne i Istočne Europe su bez sovjetske vojne podrške počeli gubiti na snazi.<ref name="Gaddis 2005, pp. 235–236"/> Nije to, dakako, bilo ništa novo, s obzirom da je opozicija postojala još od početka Hladnoga rata, međutim sada su okolnosti bile tako posložene da je rušenje komunizma u tim zemljama bila izgledna budućnost. Tzv. [[grassroots inicijative|''grassroots'' inicijative]], poput [[Solidarnost (sindikat)|Solidarnosti]] u [[Poljska|Poljskoj]], počele su dobivati na snazi u svojim matičnim zemljama. [[File:Proclamation of the Republic of Hungary.jpg|thumb|left|220px|Iako je komunistička vlast u [[Narodna Republika Mađarska|Mađarskoj]] bila jedna od najrigoroznijih u Varšavskom paktu, tranzicija prema demokraciji u toj zemlji izvedena je brzo i nenasilno, uz rehabilitaciju svih sudionika [[Mađarska revolucija 1956.|revolucije iz 1956.]] godine.]] Komunističke vlasti u [[Mađarska Narodna Republika|Mađarskoj]] i [[Narodna Republika Poljska|Poljskoj]] bile su prve koje su dogovorile organiziranje slobodnih izbora. Pod pritiskom Solidarnosti, komunističke vlasti u Poljskoj su početkom [[1989.]] godine organizirale [[Poljski razgovori za okruglim stolom|seriju formalnih razgovora]] s opozicijskim strankama, koji su dovele do organiziranja [[Parlamentarni izbori u Poljskoj 1989.|prvih višestranačkih i djelomično slobodnih izbora]] u toj zemlji od dolaska komunista na vlast. Iako su komunisti [[Wojciech Jaruzelski|Jaruzelskog]] osvojili tijesnu većinu, Solidarnost je ta koja je uspjela sastaviti koaliciju i organizirati vladu, na čijem je čelu bio [[Tadeusz Mazowiecki]]. [[Ugovorni Sejm]] je u prosincu iste godine formalno promijenio ustav i vratio [[demokracija|demokraciju]] u zemlji, što je bila priprema za predsjedničke (naime, na čelu demokratske Poljske je, formalno, još uvijek bio Jaruzelski) i parlamentarne izbore. Nakon što je krajem [[1990.]] godine [[Lech Wałęsa]] postao prvi predsjednik postkomunističke Poljske,<ref name = "PWN_historia">{{Citation | language = pl | contribution-url = http://encyklopedia.pwn.pl/haslo.php?id=4575043 | contribution = Polska. Historia | title = [[Internetowa encyklopedia PWN]] | trans_title = PWN Internet Encyklopedia | accessdate = 11. 7. 2005 | archive-date = 2006-10-01 | archive-url = https://web.archive.org/web/20061001084717/http://encyklopedia.pwn.pl/haslo.php?id=4575043 | dead-url = yes }}.</ref> sljedeće godine organizirani su [[Parlamentarni izbori u Poljskoj 1991.|prvi potpuno slobodni parlamentarni izbori]], na kojima je sudjelovalo više od stotinu stranaka; formirana je koalicijska vlada na čijem je čelu bio [[Jan Olszewski]]. Poljska je tako uspješno izvršila tranziciju prema demokraciji, a sljedeća zemlja bila je Mađarska. Iako su Mađari uspjeli ostvariti određeni gospodarski napredak i ograničene političke slobode, stvarne promjene dogodile su se tek nakon što je [[János Kádár]] uklonjen s vlasti.<ref>{{cite news| url=https://www.nytimes.com/1988/05/23/world/hungarian-party-replaces-kadar-with-his-premier.html?scp=135&sq=Hungary&st=nyt&gwh=E283E53C9144CEB5DC839A7740A35E80 | work=The New York Times | first=Henry | last=Kamm | title=Hungarian Party replace Kadar with his premier | date= 1988-05-23}}</ref> Novi generalni sekretar postao je [[Károly Grósz]], a ubrzo nakon njega je za premijera imenovan [[Miklós Németh]]. Parlament je ubrzo izglasao "demokratski paket" zakona, koji su uvelike modernizirali zemlju,<ref>{{cite news| url = https://www.nytimes.com/1989/01/12/world/hungary-eases-dissent-curbs.html?scp=432&sq=Hungary&st=nyt&gwh=92733275AEC8E1D4866E0147173B702E | work=The New York Times | title=Hungary Eases Dissent Curbs | date=1989-01-12}}</ref> a došlo je i do rehabilitacije sudionika [[Mađarska revolucija 1956.|revolucije 1956.]], među njima i [[Imre Nagy|Imrea Nagyja]].<ref>{{cite news | url=https://www.nytimes.com/1989/01/29/world/hungary-in-turnabout-declares-56-rebellion-a-popular-uprising.html?scp=461&sq=Hungary&st=nyt&gwh=4FAE12DBE2835A0221C2EB3EBE50910D | work=The New York Times | title=Hungary, in Turnabout, Declares '56 Rebellion a Popular Uprising | date= 1989-01-29}}</ref><ref>{{cite news| url=https://www.nytimes.com/1989/06/01/world/hungarian-party-assails-nagy-s-execution.html?scp=654&sq=Hungary&st=nyt&gwh=AB4FDDAFE5F0111C9B81EEA7B377A93F | work=The New York Times | title = Hungarian Party Assails Nagy's Execution | date=1989-06-01}}</ref><ref>{{cite news| url = https://www.nytimes.com/1989/06/17/world/hungarian-who-led-56-revolt-is-buried-as-a-hero.html?scp=678&sq=Hungary&st=nyt&gwh=1CA5680B13F144C9AD6C2CA30484B16C | work=The New York Times | first=Henry | last=Kamm | title=Hungarian Who Led '56 Revolt Is Buried as a Hero | date=1989-06-17}}</ref> Po uzoru na Poljsku, komunističke vlasti su ubrzo organizirale [[Mađarski pregovori za okruglim stolom|pregovore s opozicijom]], koji su doveli do [[Parlamentarni izbori u Mađarskoj 1990.|slobodnih izbora]] o užujku [[1990.]] godine, na kojima je za premijera izabran [[József Antall]]. Tranzicija prema demokraciji je tako izvedena prilično mirno, a do ljeta [[1991.]] godine, posljednje sovjetske trupe, koje su tamo boravile od kraja Drugog svjetskog rata, napustile su zemlju. [[File:Prague November89 - Wenceslas Monument.jpg|thumb|350px|Prosvjednici na [[Prag|praškom]] trgu [[Václavské náměstí]] tokom [[Baršunasta revolucija|Baršunaste revolucije]] [[1989.]] godine. Mirni [[raspad Čehoslovačke]] ostat će zabilježen u hladnoratovskoj historiji kao jedan od najbenignijih primjera rušenja nekog komunističkog sustava u Europi.]] Druga skupina zemalja obuhvaća [[Istočna Njemačka|Istočnu Njemačku]] i [[ČSSR|Čehoslovačku]], gdje su masovni narodni prosvjedi svrgnuli komunističku garnituru. Nakon što je Mađarska, u jeku demokratizacije, uklonila bodljikave žice sa svoje granice, došlo je do nastanka velike rupe u "[[Željezna zavjesa|željeznoj zavjesi]]", što je potaknulo novi val emigracije iz Istočne Njemačke i Čehoslovačke.<ref>{{Citation | last = Stokes | first = G | title = The Walls Came Tumbling Down | page = 131 | publisher = [[Oxford University Press]] | year = 1993}}.</ref> Uz to, u Istočnoj Njemačkoj je [[4. rujna]] [[1989.]] godine došlo do prvog u nizu [[Montagsdemonstrationen|masovnih prosvjeda]] koji su se održavali svakog ponedjeljka, a započeli su [[Leipzig]]u, odakle su se spontano širili prema ostalim gradovima. Broj prosvjednika je s vremenom rastao, na što je [[Erich Honecker]] reagirao zakulisnom mobilizacijom koja je najavljivala masakr poput onog na Tiananmenu u Kini.<ref name = "Pritchard">{{cite book|title=Reconstructing education: East German schools and universities after unification| first = Rosalind MO | last = Pritchard|page =10}}</ref><ref>{{cite book|title=History of Germany, 1918–2000: the divided nation| first =Mary | last = Fulbrook|page = 256}}</ref> Odgovor države odgođen je nakon Gorbačovljeva posjeta Honeckeru, međutim istočnonjemački vođa je odbio popustiti te je čekao, nadajući se da će Moskva intervenirati sukladno odredbama Varšavskog pakta. Kada je u Moskvi došlo do službene [[Sinatrina doktrina|promjene politike]], SED je smijenio Honeckera i postavio [[Egon Krenz|Egona Krenza]] na čelnu poziciju; ipak, prosvjedi nisu jenjavali. U međuvremenu je došlo do rušenja Berlinskog zida i bilo je očito kako će "[[Die Wende|Preokret]]", odnosno [[Mirna revolucija]], biti uspješna. Krajem [[1989.]], [[Willi Stoph]] i njegova vlada podnose ostavku, a na novi premijer postaje umjerenjak [[Hans Modrow]]. Ubrzo dolazi do razgovora s opozicijom po uzoru na one u Poljskoj i Mađarskoj, a sve je kulminiralo višestranačkim izborima na kojima su komunisti doživjeli težak poraz. Izabrani premijer, [[Lothar de Maizière]], ubrzo je postavio platformu za [[Reunifikacija Njemačke|reunifikaciju Istoka i Zapada]], što je formalizirano krajem [[1990.]] godine. Slična situacija odvijala se i u Čehoslovačkoj, gdje je iskra koja je potaknula masovne prosvjede bilo policijsko gušenje mirnog studentskog prosvjeda u studenom [[1989.]] godine. Narod se okupljao u narednim danima, a sve je kulminiralo kada se u [[Prag]]u skupilo čak 800,000 ljudi.<ref>{{Citation | url = http://www.denik.cz/z_domova/demonstrace-na-letne-pred-25-lety-urychlily-kapitulaci-komunistu-20141123.html | title = Demonstrace na letne pred 25 lety urychlily kapitulaci komunistu | language = cs| place = [[Czhec|CZ]] | newspaper = Denik}}.</ref> Cjelokupni vrh Komunističke partije podnio je ostavku, a ubrzo je partija, potaknuta događanjima u ostalim komunističkim zemljama, objavila kako će ukinuti jednopartijski sustav i odreći se vlasti u zemlji; predsjednik [[Gustáv Husák]] imenovao je većinski nekomunističku vladu, nakon čega je podnio ostavku. Na čelo zemlje došli su [[Alexander Dubček]], kao predsjednik parlamenta, te [[Václav Havel]], kao predsjednik, a u lipnju [[1990.]] godine je došlo i do organiziranja demokratskih izbora. Iako će [[raspad Čehoslovačke|raskid]] biti formaliziran tek [[1993.]] godine, [[Baršunasta revolucija]] je, isto kao i ona mirna u Istočnoj Njemačkoj, nenasilno dovela do pada komunističkog sustava u toj zemlji. [[File:Nicolae Ceaușescu.jpg|thumb|left|220px|Vladajući zemljom kao diktator od [[1965.]] godine, [[Nicolae Ceaușescu]] je osiromašio Rumunjsku i uništio njezino gospodarstvo, odnijevši tako indirektno velik broj ljudskih života. Nakon hapšenja, suđeno mu je za genocid i sabotažu rumunjske ekonomije, nakon čega ga je strjeljački vod i pogubio. Bio je to jedini slučaj da je komunistički čelnik pogubljen prilikom rušenja sistema.]] Posljednju skupinu bivših sovjetskih saveznica u kojima je došlo do kraha komunizma čine [[Narodna Republika Bugarska|Bugarska]] i [[Socijalistička Republika Rumunjska|Rumunjska]], gdje je rušenje komunizma izazvalo najviše poteškoća. U Bugarskoj je još od [[1954.]] godine na čelu zemlje bio [[Todor Živkov]], neosporivi komunistički vođa i konzervativac koji se oštro protivio Gorbačovljevim reformama u Sovjetskom Savezu. Kada su krajem [[1989.]] godine u [[Sofija|Sofiji]] izbili prosvjedi, Živkov je naredio njihovo gušenje, samo da bi ga Politbiro nakon toga smijenio u potezu koji je dobio odobrenje iz Moskve. Na čelo zemlje došao je osjetno liberalniji [[Petar Mladenov]], koji je proveo seriju reformi koje su oslabile komunističku stegu u zemlji. To je dovelo do nove serije prosvjeda koji su za cilj imali potpuno ukidanje komunističkog režima. Mladenov je ubrzo pristao na ustupke i nakon što su održani razgovoru po uzoru na poljski model, u lipnju [[1990.]] godine održani su parlamentarni izbori, na kojima su pobijedili [[Bugarska socijalistička partija|socijalisti]] (formalno nasljednici [[Bugarska komunistička partija|komunističke partije]]). Ipak, socijalistička vlada nije se dugo zadržala tako da su već tokom [[1991.]] godine održani novi izbori, na kojima je pobijedio [[Savez demokratskih sila]]; NR Bugarska je, u međuvremenu, službeno raspuštena u studenom [[1990.]] godine. Najveća kriza tokom Jeseni naroda zbila se u Rumunjskoj, koja je bila jedina zemlja u kojoj je komunistički režim svrgnut u [[Rumunjska revolucija|nasilnoj revoluciji]].<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=247}}</ref> [[Nicolae Ceauşescu]], koji je zemljom vladao od [[1965.]] godine, u studenom [[1989.]] godine izabran je na novi, petogodišnji mandat čelnika [[Rumunjska komunitička partija|komunističke partije]], što je bio znak da se rumunjski diktator planira snažno oduprijeti valu antikomunizma koji je zahvatio Europu. Međutim, dok je on boravio na službenom posjetu [[Iran]]u, došlo je do masovnih demonstracija. Po svom povratku, Ceauşescu je pokušao organizirati skup podrške, međutim dogodilo se da da je izviždan od strane okupljene mase. Iako je vojska isprva podržala državni vrh i krenula na prosvjednike, kontroverzna smrt ministra obrane [[Vasile Milea|Vasilea Milee]] dovela je do toga da se vojska pridružila prosvjednicima.<ref>{{cite book|last =Cornel|first =Ban|title=Sovereign Debt, Austerity, and Regime Change: The Case of Nicolae Ceausescu’s Romania|date= studeni 2012|publisher= East European Politics & Societies|page=34|url= http://0-web.a.ebscohost.com.libraries.colorado.edu/ehost/detail/detail?sid=b54ec8d0-8831-43ba-93d1-3f55b98fb916%40sessionmgr4002&vid=0&hid=4112&bdata=JnNpdGU9ZWhvc3QtbGl2ZQ%3d%3d#db=aph&AN=83866105 |accessdate=23. 2. 2015}}</ref> Nakon što su tenkovi i narod došli do prostorija Centralnog komiteta, Ceauşescu i njegova supruga [[Elena Ceauşescu|Elena]] pobjegli su iz [[Bukurešt]]a u helikopteru, samo da bi nekoliko dana kasnije bili uhapšeni kao bjegunci. Ceauşescuovi su izvedeni pred prijeki vojni sud i osuđeni na smrt te pogubljeni [[25. prosinca]] [[1989.]] godine; bio je to posljednji čin jedine nasilne revolucije tokom Jeseni naroda. Na čelo zemlje je privremeno došao [[Front narodnog spasa (Rumunjska)|Front narodnog spasa]] na čelu s [[Ion Iliescu|Ionom Iliescuom]], a ubrzo su organizirani i slobodni izbori, na kojima je FNS odnio uvjerljivu pobjedu. Rumunjska revolucija odnijela je ukupno 1,104 života. Osim zemlje Varšavskog pakta, [[Jesen naroda]] zahvatila je i [[SFR Jugoslavija|SFR Jugoslaviju]] te [[Narodna Socijalistička Republika Albanija|Albaniju]]. [[Raspad Jugoslavije]] pokazao se kao izrazito problematičan proces tokom kojeg je došlo do nekoliko žestokih oružanih sukoba, dok je u Albaniji tranzicija iz komunizma prema demokraciji izvršena uz poneke probleme; nakon smrti [[Enver Hoxha|Envera Hohxe]] [[1985.]] godine, njegov nasljednik [[Ramiz Alia]] postepeno je uvodio reforme te je u ožujku [[1991.]] godine organizirao demokratske izbore, na kojima su komunisti pobijedili, samo da bi u ožujku [[1992.]] godine bili smijenjeni na sljedećim izborima, kada je i kompletirana tranzicija prema demokraciji. === "Baltički put" === {{main|Raspjevana revolucija|Baltički put}} [[File:BaltskýŘetěz.jpg|300px|thumb|Dio "[[Baltički put|Baltičkog puta]]", preko 600 kilometara dugog ljudskog lanca koji je povezivao sve tri baltičke zemlje tokom [[1989.]] godine. Bio je ovo najdirektniji oblik nenasilnog prosvjeda u tim zemljama, a nevoljkost Moskve da reagira omogućit će baltičkim zemljama da u kratkom periodu realiziraju svoju nezavisnost.]] Kao što je bilo i za očekivati, Gorbačovljeve reforme imale su velik odjek na liberalizaciju komunističkih sustava i njihovo eventualno rušenje u zemljama Varšavskog pakta, međutim ''glasnost'' je snažno utjecala i na sovjetsku unutarnju politiku, oslabivši veze koje su držale sovjetske republike zajedno.<ref name="Gaddis248" /> Sloboda medija koja je došla s ''glasnosti'' omogućila je otvaranje "nacionalnih pitanja" diljem Sovjetskog Saveza, a ista su dovela, i tu u jeku kada je [[raspad Sovjetskog Saveza]] bio praktički izvjestan, toga da se Moskva morala odreći monopola na centraliziranu vlast kojega je držala više od sedamdeset godina.<ref>{{Harvnb|Sakwa|1999|p=460}}</ref> "Nacionalna pitanja" najprije su se odrazila u [[Baltičke zemlje|baltičkim zemljama]],<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=253}}</ref> koje su kroz "[[Raspjevana revolucija|Raspjevanu revoliciju]]" isticale svoje zahtjeve.<ref>{{cite book | last=Thomson | first=Clare | title=The Singing Revolution: A Political Journey through the Baltic States | location=London | publisher=Joseph | year=1992 | isbn=0-7181-3459-1 }}</ref><ref>{{cite journal | last=Ginkel | first=John |date=rujan 2002 | title=Identity Construction in Latvia's "Singing Revolution": Why inter-ethnic conflict failed to occur | url=https://archive.org/details/sim_nationalities-papers_2002-09_30_3/page/403 | journal=Nationalities Papers | volume=30| issue=3| pages=403–433 | doi=10.1080/0090599022000011697}}</ref> Termin je tokom [[1988.]] godine skovao [[Estonija|estonski]] umjetnik i aktivist [[Heinz Valk]], koji ga je iskoristio kako bi opisao masovna, raspjevana okupljanja koja su se još od [[1987.]] godine događala u [[Tallinn]]u.<ref>[https://books.google.com/books?id=nI73PdnqQlcC&pg ''Between Utopia and Disillusionment''', autor Henri Vogt; str. 26] {{ISBN|1-57181-895-2}}</ref> Fenomen se menifesitrao i u [[Latvija|Latviji]] i [[Litva|Litvi]], a na repertoaru bi mahom bile protesne i domoljubne pjesme. Radilo se, zapravo, o formi nenasilnog protesta, a koji će kulminirati [[1989.]] godine sastavljanjem "[[Baltički put|Baltičkog puta]]" [[23. kolovoza]] te godine. "Baltički put" bio je zapravo 675.5 [[kilometar]]a dug ljudski lanac koji se protezao kroz sve tri baltičke zemlje, a bio je prvi direktni i jasni, ali i dalje nenasilni, oblik protesta za nezavisnost tih zemalja. Iako je službena Moskva reagirala snažnom retorikom,<ref name=drei>{{cite book | title=Latvia in Transition |first=Juris |last=Dreifelds |url=https://books.google.com/?id=0d9svpuxozkC&pg=PA34#v=onepage&f=false | publisher=Cambridge University Press |year=1996 |pages=34–35 | isbn=0-521-55537-X}}</ref> nikakvi konkretni potezi nisu poduzeti, iako se liberalnost "Sinatrine doktrine" nije direktno primjenjivala na same sovjetske republike (Moskva je i dalje željela zadržati cjelovitost Sovjetskog Saveza); iskoristivši ovaj prosvjed, nevoljkost Moskve da reagira i revolucionarni val koji je zahvatio cijelu Europu, baltičke zemlje će u samo nekoliko mjeseci nakon "Baltičkog puta" započeti s realizacijom svoje nezavisnosti, što će biti i formalni početak raspada Sovjetskog Saveza. === Raspad Sovjetskog Saveza === {{Main|Januarska događanja|Barikade (Latvija)|Augustovski puč|Raspad Sovjetskog Saveza|Zajednica nezavisnih država}} [[File:Boris Yeltsin 22 August 1991-1.jpg|thumb|320px|left|Čelnik [[Ruska SFSR|Ruske SFSR]] i kasniji prvi predsjednik [[Rusija|Ruske Federacije]], [[Boris Jeljcin]], slavi pobjedu demokracije na samom kraju [[Augustovski puč|Kolovoškog puča]]. Taj će puč biti udarac od kojega se [[Sovjetski Savez]] neće oporaviti.]] I dok se Gorbačovljeva "[[Sinatrina doktrina]]" bez problema primjenjivala u zemljama Varšavskog pakta, popustljiv stav se nije odnosio i na sovjetske republike, unatoč nenasilnim prosvjedima diljem [[Baltičke zemlje|Baltika]], gdje su tri sovjetske republike već započele s poduzimanjem konkretnih poteza prema nezavisnosti. U [[Litva|Litvi]] je početkom siječnja [[1990.]] godine došlo do [[Januarska događanja|incidenta]], kada je sovjetska vojska po Gorbačovljevom naređenju vojno intervenirala u [[Vilnius]]u kako bi ugušila prosvjednike, pri čemu je 14 civila ubijeno, a njih 702 ozlijeđeno.<ref name=bbc-onthisday>{{cite web|title=On This Day 13 January, 1991: Bloodshed at Lithuanian TV station|publisher=[[BBC News]]|url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/january/13/newsid_4059000/4059959.stm|accessdate=13. 9. 2011}}</ref> Shvativši da bi ih mogla očekivati ista sudbina, ljudi su u [[Latvija|Latviji]] započeli s izgradnjom [[Barikade (Latvija)|barikada]] u glavnim gradskim središtima s ciljem sprječavanja sovjetske vojne intervencije; sovjetska vojska je na koncu intervenirala tokom druge polovice siječnja, pri čemu je ubijeno šestero ljudi. Ovi incidenti su uvelike umanjili sovjetski ugled na međunarodnoj sceni, a američki predsjednik [[George H.W. Bush|Bush]] je čak neformalno zaprijetio zamrzavanjem ekonomskih odnosa ukoliko se nasilje nastavi.<ref>Goldgeier, str. 27</ref> Situacija se nije smirivala, a nakon još jednog oružanog incidenta u [[Litva|Litvi]] tokom srpnja [[1991.]] godine, kriza u Sovjetskom Savezu dosegla je svoj vrhunac kada je skupina konzervativnih reformirsta [[19. kolovoza]] iste godine [[Augustovski puč|pokušala preuzeti kontrolu nad državom]] od Gorbačova, koji je ranije najavio reforme s ciljem decentralizacije državne vlasti. Gorbačov je zadržan u kućnom pritvotu na [[Krim]]u, a pučisti su nastojali preuzeti vlast i spriječiti reforme. Iako je dio naroda podržao puč, kritična masa bila je protiv i ubrzo je došlo do masovnih demonstracija; građani [[Moskva|Moskve]] su izašli pred tenkove, a među predvodnicima je bio tadašnji čelnik [[Ruska SFSR|Ruske SFSR]], [[Boris Jeljcin]]. Loše organiziran i suočen s izostankom podrške naroda, puč je ultimativno krahirao nakon samo tri dana; Gorbačov je vraćen na vlast, mada s osjetno manje moći nego ranije, a Sovjetski Savez je pretrpio, kako se ispostavilo, udarac od kojega se nije mogao oporaviti. [[File:USSR Map timeline.gif|300px|thumb|Interaktivna mapa s prikazom najvažnijih događaja tokom [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]].]] Samo nekoliko dana nakon puča, Gorbačov je raspustio Centralni komitet, a pet dana kasnije, Vrhovni sovjet je suspendirao svu aktivnost na sovjetskom teritoriju, što je značio efektivni kraj komunističke vlasti u zemlji. [[Raspad Sovjetskog Saveza]] odvijao se enormnom brzinom, pri čemu je od kolovoza do prosinca [[1991.]] godine čak deset zemalja proglasilo nezavisnost; Gorbačov je ostao bez efektivne vlasti izvan Moskve, a čak je i tu bio suočen s otporom u liku Borisa Jeljcina, koji je započeo preuzimanje vlasti u Rusiji. Dana [[21. prosinca]] [[1991.]] godine, kreirana je [[Zajednica nezavisnih država]], formalno nasljednica Sovjetskog Saveza, mada faktički, prema riječima ruskih dužnosnika, samo sredstvo koje je imalo "dozvoliti civilizirani razvod" među sovjetskim republikama; ZND je imala formu labave [[konfederacija|konfederacije]].<ref>[http://rferl.org/featuresarticle/2006/12/14b6b499-9eb2-4dee-b96c-784ec918969a.html Soviet Leaders Recall 'Inevitable' Breakup Of Soviet Union], [[Radio Slobodna Europa]], 8. prosinca 2006. Preuzeto 20. svibnja 2008.</ref> Samo nekoliko dana kasnije, [[26. prosinca]], [[Sovjetski Savez]] je i formalno raspušten.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|pp=256–257}}</ref> Američki predsjednik Bush tom je prilikom izjavio: "''Najveća stvar koja se dogodila u svijetu za mog života, za naših života, je ova: milošću Božjom, Amerika je pobijedila u Hladnom ratu.''"<ref>Navedeno u djelu: Stephen E., Ambrose & Douglas G., Brinkley, ''Rise to Globalism: American Foreign Policy since 1938'', (New York: Penguin Books, 1997), str XVI.</ref> == Posljedice == {{main|Posljedice Hladnog rata|Zamrznuti sukob|Postsovjetske države|Postsovjetski sukobi|Jugoslavenski ratovi}} [[File:Spetsnaz troopers during the 1992 Tajik war.jpg|320px|thumb|left|Vojnici [[Specnaz]]a tokom [[Tadžikistanski građanski rat|Tadžikistanskog građanskog rata]] [[1992.]] godine. Građanski rat u Tadžikistanu bio je samo jedan od brojnih sukoba u postsovjetskim državama.]] Nakon [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]], novonastala [[Ruska Federacija]] je drastično smanjila troškove vojske, a restrukturiranje ekonomije dovelo je do toga da su milijuni ljudi izgubili svoje poslove.<ref name="Aslund">Åslund, str. 49</ref> Kapitalističke reforme kroz koje je gospodarstvo prolazilo rezultirale su, tokom ranih 90-ih, snažnom [[recesija|recesijom]], čije su se posljedice u Rusiji osjetile jače nego one [[Velika depresija|Velike depresije]] u [[SAD|Sjedinjenim Državama]] i [[Weimarska Republika|Njemačkoj]].<ref name="Nolan">Nolan, str. 17–18</ref> Unatoč formalnom i faktičkom završetku, Hladni rat i danas ima snažan utjecaj na međunarodne odnose. Nakon njegovoga završetka, [[Sjedinjene Države]] su dugo godina držale monopol na svjetskoj političkoj sceni kao jedina preostala [[velesila]],<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/country_profiles/1217752.stm "Country profile: United States of America"]. [[BBC News]]. Preuzeto 11. ožujka 2007.</ref><ref>Nye, str. 157</ref><ref>{{Harvnb|Blum|2006|p=87}}</ref> mada se tokom godina koje su uslijedile postepeno uspostavljao balans. Sjedinjene Države su iskoristile krah Istočnoga bloka i sklopile vojna savezništva s čak 50 zemalja te stacionirale čak 526,000 svojih vojnika diljem svijeta.<ref name=Frontline>{{cite web |title=U.S. Military Deployment 1969 to the present |publisher=[[PBS]] |date=2004-10-26 | url = http://www.pbs.org/wgbh/pages/frontline/shows/pentagon/maps/5.html |accessdate=30. 11. 2010}}</ref> S druge strane, zemlje Istočnoga bloka su, većinom, mnogo teže podnijele krah komunističkog sustava i velik dio njih je prošao kroz tranzicijski period koji je ostavio velikog traga na gospodarstvu, ali i političkim sustavima. [[Postsovjetske države]] se nisu uspjele potpuno distancirati od hladnoratovskog etatizma, tako da su mnoge od njih tek formalno razvile [[demokracija|demokratske]] sustave, u kojima je faktičku vlast izvršavala jedna osoba (''p.e.'' [[Aleksandar Lukašenko]] u [[Bjelorusija|Bjelorusiji]], [[Islam Karimov]] u [[Uzbekistan]]u), a dio njih je prošao i kroz interne sukobe kako bi se posthladnoratovska vlast uopće konsolidirala; ovdje se posebno ističu [[Tadžikistan]] (gdje se pet godina vodio [[Tadžikistanski građanski rat|građanski rat]]), [[Gruzija]] (koja je također prošla kroz [[Gruzijski građanski rat|građanski rat]], ali i granične konflikte) te [[Rusija]] (gdje je centralna vlast u dva navrata ratovala protiv pobunjenika u [[Čečenija|Čečeniji]]). Značajne posljedice dogodile su se i na području [[SFRJ|bivše SFR Jugoslavije]], gdje su se također vodili [[Jugoslavenski ratovi|brojni konflikti]]. Iako se dvije hladnoratovske velesile nikada nisu direktno sukobile, Hladni rat je odnio na milijune žrtava, što profesionalnih vojnika, što civilnih žrtava koje su stradale kroz brojne [[surogat rat]]ove, pri čemu se posebno ističe jugoistočna Azija.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=266}}</ref> Doduše, većina surogat ratova i sličnih lokalnih sukoba je završena zajedno s Hladnim ratom; nakon završetka globalnog sukoba, broj lokalnih, međudržavnih i etničkih sukoba je drastično opao.<ref name="Marshall">Monty G. Marshall i Ted Gurr, {{cite web |url=http://www.systemicpeace.org/PC2005.pdf |archivedate=2008-06-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080624210152/http://www.systemicpeace.org/PC2005.pdf |title=Peace and Conflict |deadurl=yes |accessdate=1. 6. 2016 }}, Center for Systemic Peace (2006). Preuzeto 14. lipnja 2008. {{cite web |url=http://www.systemicpeace.org/PC2005.pdf |archivedate=2008-06-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080624210152/http://www.systemicpeace.org/PC2005.pdf |title=Peace and Conflict |deadurl=yes |accessdate=1. 6. 2016}}</ref> Ipak, u konačnici, posljedice Hladnoga rata nisu još uvijek u potpunosti izbrisane, što nije niti lako postići, mahom zato što su mnoge tenzije nastale kao sredstva hladnoratovskih sukoba u zemljama Trećeg svijeta i danas aktualne. Što se europskih zemalja tiče, uz spomenutu tranziciju u brojnim zemljama na istoku kontinenta, zemlje centralne Europe su prelaskom na kapitalizam doživjele značajan ekonomski uspon; s druge strane, neke zemlje Trećeg svijeta, poput [[Afganistan]]a, toliko su destabilizirane tokom Hladnog rata i to kao kolateralne žrtve, da se u njima razvila [[propala država]].<ref name="Halliday" /> === Popularna kultura === {{main|Kultura tokom Hladnog rata}} {{multiple image | direction=vertical | width=220 | header= | image1=Dr. Strangelove - Group Captain Lionel Mandrake.png|caption1={{center|Satnik Mandrake}} | image2=Dr. Strangelove - President Merkin Muffley.png|caption2={{center|Predsjednik Merkin Muffley}} | image3=Dr. Strangelove.png|caption3={{center|Dr. Strangelove}} ---- [[Peter Sellers]] je u Kubrickovom filmu ''[[Dr. Strangelove]]'' tumačio čak tri različita lika, što je ostalo zabilježeno u historiji kinematografije, isto kao i sam film, koji ostaje jedan od najupečatljivijih hladnoratovskih filmova, poznat i po tome što je bio prekretnica u karijeri [[Stanley Kubrick|Stanleyja Kubricka]]. }} Iako u sjeni političkih konflikata i naglašene propagande, [[kultura tokom Hladnog rata]] manifestirala se kroz sva umjetnička područja i zaslužna je za nastanak nekih od najznačajnijih popkulturnih fenomena suvremenog doba. Iako je pluralitet tema bio izražen, dvije najdominantnije bile su [[nuklearni rat]] i [[špijunaža]]. Špijunaža je bila posebno česta tema u književnosti; romani i priče [[Ian Fleming|Iana Fleminga]] o slavnom tajnom agentu [[James Bond|Jamesu Bondu]] često su, kao negativce, sadržavali sovjetske agente (mada to nije preneseno i na filmsko platno, gdje su isti uglavnom bili sporedni negativci), dok se temom špijunaže ekstenzivno bavio i britanski pisac [[John le Carré]], posebice u romanu ''[[The Spy Who Came in from the Cold]]'', ali i u romanima o [[George Smiley|Georgeu Smileyju]] i njegovom sovjetskom rivalu, [[Karla (lik)|Karli]]; sovjetski pandan Jamesu Bondu bio je agent [[Stierlitz]], koji se pojavljivao u djelima [[Julijan Semjonov|Julijana Semjonova]]. Značajan književni trag u sklopu hladnoratovske tematike ostavili su i [[Kurt Vonnegut]], [[Frederick Forsyth]] i [[Tom Clancy]], adaptacije čijih se djela (''p.e.'' ''[[The Hunt for Red October (film)|Lov na Crveni oktobar]]'') koriste u sklopu kurikuluma na fakultetima, na kolegijima u kojima se uči o Hladnom ratu.<ref>{{cite journal |url=http://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/15512169.2013.835561 |title=Movies to the Rescue: Keeping the Cold War Relevant for Twenty-First-Century Students |author=Gokcek, Gigi & Howard, Alison |journal=Journal of Political Science Education |year=2013 |volume=9 |issue=4 |page=436 |doi=10.1080/15512169.2013.835561|last2=Howard}}</ref> S obzirom na to da je u ovom periodu došlo do masovnog širenja filmske i televizijske kulture, nije neobično da su audiovizualni materijali bili jedna od okosnica hladnoratovske kulture.<ref>Anthony Shaw i Denise Youngblood, ''Cinematic Cold War: The American and Soviet struggle for hearts and minds'' (University Press of Kansas, 2010), poglavlje 1.</ref> Međutim, osim očito propagandnih uradaka s obaju strana, brojni su filmovi tematizirali različite hladnoratovske teme, pristupajući im pri tom na raznovrsne načine, od didaktičke serioznosti pa do očite satire. [[Stanley Kubrick|Kubrickov]] ''[[Dr. Strangelove or: How I Learned to Stop Worrying and Love the Bomb|Dr. Strangelove]]'', koji satirizira hladnoratovske odnose i strah od nuklearnog rata, ostao je jedan od najupečatljivijih filmova iz ovog perioda, slično kao i ''[[The Third Man]]'' [[Carol Reed|Carola Reeda]], kultni ''[[film noir]]'' koji tematizira hladnoratovsku problematiku. Surogat ratovi prikazani su kroz kultrne ratne filmove ''[[Full Metal Jacket]]'' Stanleyja Kubricka i ''[[Apocalypse Now]]'' [[Francis Ford Coppola|Francisa Forda Coppole]], dok jedna od najpoznatijih komedija o ovoj tematici ostaje film ''[[The Russians Are Coming, the Russians Are Coming]]''. Hladni rat kao propagandno sredstvo korišten je u filmu ''[[Rocky IV]]'', gdje se [[Rocky Balboa|naslovni junak]] bori protiv iznimno snažnog sovjetskog boksača, [[Ivan Drago|Ivana Drage]]. Tema je bila prisutna i u brojnim televizijskim serijama, među kojima su ''[[The A-Team]]'', ''[[Danger Man]]'', ''[[MacGyver]]'' i ''[[The Man from U.N.C.L.E.]]'' == Historiografija == {{main|Historiografija Hladnog rata}} Čim je termin "Hladni rat" stekao popularnost kako bi se opisale poslijeratne tenzije između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza, interpretacija njegovih korijena i tijeka bila je izvor žustre debate među historičarima, politolozima i novinarima.<ref name="Nashel">{{cite encyclopedia|author=Nashel, Jonathan|editor=Whiteclay Chambers, John|encyclopedia=The Oxford Companion to American Military History|title=Cold War (1945–91): Changing Interpretations (cijelo poglavlje)|url=https://books.google.com/books?id=xtMKHgAACAAJ&dq=The+Oxford+Companion+to+American+Military+History|accessdate=16. 6. 2008|year=1999|publisher=Oxford University Press|isbn=0-19-507198-0|ref=harv}}</ref> Konkretno, historičari su se žustro sukobljavali oko toga tko je zapravo kriv za krah odnosa između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza nakon Drugog svjetskog rata te oko toga da li je konflikt između dvije velesile bio neminovan, ili se mogao izbjeći.<ref name="Brinkley">Brinkley, str. 798–799</ref> Nesuglasice su postojale i oko same definicije Hladnoga rata, izvora samog konflikta te kako raspetljati šablone akcija i reakcija između dvaju strana.<ref name="Halliday" /> Iako su objašnjenja o uzrocima sukoba u akademskim raspravama izrazito kompleksna i raznovrsna, postoji nekoliko jasno određenih idejnih struja po tom pitanju. Historičari uglavnom govore o tri glavne struje u pristupu Hladnom ratu: "ortodoksnim" izvještajima, "revizionizmu" i "postrevizionizmu".<ref name="Calhoun">{{cite book|author=Calhoun, Craig|authorlink=Craig Calhoun|title=Cold War|url=https://books.google.com/books?id=SvSZHgAACAAJ&dq=Dictionary+of+the+Social+Sciences|work=Dictionary of the Social Sciences|year=2002|publisher=Oxford University Press|isbn=0-19-512371-9|ref=harv}}</ref> "Ortodoksna" struja uzroke konflikta vidi u Sovjetskom Savezu i njegovoj daljnjoj ekspanziji po Europi.<ref name="Calhoun" /> "Revizionisti" veći teret krivnje za izbijanje sukoba prebacuju na Sjedinjene Države, optužujući ih za pokušaj izoliranja i sukobljavanja sa Sovjetima još i prije kraja Drugog svjetskog rata.<ref name="Calhoun" /> "Postervizionisti" u svom pristupu nastoje pronaći balans.<ref name="Calhoun" /> Većina historiografije o Hladnom ratu kombinira dvije, čak i sve tri, navedene struje.<ref name="Byrd" /> == Povezano == {{main|Pregled Hladnog rata}} {{div col|colwidth=25em}} * [[Američka špijunaža u Sovjetskom Savezu]] * [[Cold War (TV serija)|''Cold War'' (TV serija)]] * [[Dunavska konferencija iz 1948.]] * [[Ekonomska ekspanzija nakon Drugog svjetskog rata]] * [[Hladni rat II]] * [[Kronologija događaja Hladnog rata]] * [[Kultura tokom Hladnog rata]] * [[Makartizam]] * [[Osigurano uzajamno uništenje]] * [[SFR Jugoslavija u Hladnom ratu]] * [[Sovjetska špijunaža u Sjedinjenim Državama]] * [[Sovjetski Imperij]] * [[Spisak članaka povezanih uz Sovjetski Savez]] * [[Spisak susreta između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza]] * [[Treći svjetski rat]] {{div col end}} == Reference == <div style="height: 355px; overflow: auto; padding: 3px;text-align: left; border: 1px solid #000000;"> {{reflist|20em}} </div> == Literatura == {{refbegin|30em}} * {{cite book| last=Applebaum| first=Anne| authorlink=Anne Applebaum| title=Iron Curtain: The Crushing of Eastern Europe, 1944–1956| url=https://archive.org/details/ironcurtaincrush00appl_0| publisher=Doubleday| year=2012| isbn=0-385-51569-3}} * Bronson, Rachel. ''Thicker than Oil: Oil:America's Uneasy Partnership with Saudi Arabia''. Oxford University Press, 2006. {{ISBN|978-0-19-516743-6}} * {{Cite book |last= Cadbury |first= Deborah |title= Space Race: The Epic Battle Between America and the Soviet Union for Dominance of Space |url= https://archive.org/details/spaceraceepicbat00cadb |year= 2006 |publisher= Harper Collins Publishers |location= New York |isbn= 978-0-06-084553-7 }} * ''The Cambridge History of the Cold War'' (3 toma, 2010) [http://universitypublishingonline.org/cambridge/histories/subject_title_list.jsf?subjectCode=15&heading=Warfare&tSort=title+closed&aSort=author+default_list&ySort=year+default_list online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160820160141/http://universitypublishingonline.org/cambridge/histories/subject_title_list.jsf?subjectCode=15&heading=Warfare&tSort=title+closed&aSort=author+default_list&ySort=year+default_list |date=2016-08-20 }} * {{cite book| last = Carlson| first = Peter| year = 2009| title = [[K Blows Top]]: A Cold War Comic Interlude Starring Nikita Khrushchev, America's Most Unlikely Tourist| publisher = PublicAffairs| isbn = 978-1-58648-497-2}} * {{Cite book | last =Chaikin | first = Andrew |title= A Man on the Moon: The Triumphant Story of the Apollo Space Program |url= |year=1994|publisher= [[Penguin Books]]|location= New York|isbn= 0140272011}} * Davis, Simon i Smith, Joseph, ''The A to Z of the Cold War'' (Scarecrow, 2005), enciklopedija fokusirana na vojne aspekte * {{cite book| last=Dominguez| first=Jorge I.| authorlink=Jorge I. Domínguez| title=To Make a World Safe for Revolution: Cuba's Foreign Policy| url=https://archive.org/details/tomakeworldsafef0000domi| publisher=Harvard University Press| year=1989| isbn=978-0-674-89325-2}} *{{cite book |last=Dunham |first=George R. |last2=Quinlan |first2=David A. |title=U.S. Marines in Vietnam: The Bitter End, 1973–1975 |url=https://archive.org/details/usmarinesinvietn00geor |publisher=History and Museums Division, Headquarters, U.S. Marine Corps |year=1990 }} * {{cite book|title=Russian Image on the Western Screen: Trends, Stereotypes, Myths, Illusions|last=Fedorov|first=Aleksandar|year=2011|publisher=Lambert Academic Publishing, |isbn=978-3-8433-9330-0}} * Frankel, Benjamin, ''The Cold War 1945-1991. Vol. 2, Leaders and other important figures in the Soviet Union, Eastern Europe, China, and the Third World'' (1992), 379 stranica biografija * {{cite book| last=Friedman| first=Norman| authorlink=Norman Friedman| title=The Fifty-Year War: Conflict and Strategy in the Cold War| url=https://archive.org/details/fiftyyearwarconf0000frie| publisher=Naval Institute Press| year=2007| isbn=1-59114-287-3}} * {{cite book|title=Russia, the Soviet Union and the United States. An Interpretative History|url=https://archive.org/details/russiasovietunio00gadd|last=Gaddis|first=John Lewis|authorlink=John Lewis Gaddis|year=1990|publisher=McGraw-Hill|isbn=0-07-557258-3|ref=harv}} * {{cite book|title=We Now Know: Rethinking Cold War History|url=https://archive.org/details/wenowknowrethink0000gadd|author=Gaddis, John Lewis|year=1997|publisher=Oxford University Press|isbn=0-19-878070-2}} * {{cite book|title=The Cold War: A New History|url=https://archive.org/details/coldwarnewhistor00gadd|last=Gaddis|first=John Lewis|year=2005|publisher=Penguin Press|isbn=1-59420-062-9|ref=harv}} * {{cite book|last=Garthoff|first=Raymond|authorlink=Raymond L. Garthoff |title=Détente and Confrontation: American-Soviet Relations from Nixon to Reagan|url=https://archive.org/details/detenteconfronta0000gart|year=1994|publisher=Brookings Institution Press|isbn=0-8157-3041-1|ref=harv}} * {{cite book|last=Gilbert|first=Martin|title=Routledge Atlas of Russian History|url=https://archive.org/details/routledgeatlasof0000gilb_g3j0|year=2007|publisher=Routledge|isbn=978-0-415-39483-3|ref=harv}} * {{cite book|title= The Rocket Men: Vostok & Voskhod, The First Soviet Manned Spaceflights|last= Hall|first= Rex|author2= David J. Shayler|year= 2001|publisher= [[Springer Science+Business Media|Springer–Praxis Books]]|location= New York|isbn= 1-85233-391-X|url= https://books.google.com/?id=zndYLKa26wAC&printsec=frontcover&dq=isbn=185233391X&cd=1#v=onepage&q}} * [[Fred Halliday|Halliday, Fred]], ''The Making of the Second Cold War'' (1983, Verso, London). * Haslam, Jonathan, ''Russia's Cold War: From the October Revolution to the Fall of the Wall'' (Yale University Press; 2011) 512 str. * Heller, Henry (2006), ''The Cold War and the New Imperialism: A Global History, 1945–2005.'' New York: Monthly Review Press. {{ISBN|1-58367-139-0}} * {{cite book |title= The Space Shuttle Decision: NASA's Search for a Reusable Space Vehicle |last= Hepplewhite |first= T.A. |edition= |year= 1999 |publisher= NASA |location= Washington, DC |isbn= |url= http://history.nasa.gov/SP-4221/sp4221.htm }} * [[David E. Hoffman|Hoffman, David E.]] ''[[The Dead Hand: The Untold Story of the Cold War Arms Race and Its Dangerous Legacy]]'' (2010) * House, Jonathan, ''A Military History of the Cold War, 1944–1962'' (2012) * Hunt, Lynn, "The Making of the West: Peoples and Cultures." Bedford/St. Martin's, Boston i London. 2009. * Immerman, Richard H. i Goode, Petra (ur.), ''The Oxford Handbook of the Cold War'' (2013) [https://www.amazon.com/dp/0199236968/ izvadak] * Judge, Edward H., ''The Cold War: A Global History With Documents'' (2012) * {{cite book| last=Kalinovski| first=Artemij M.| title=A Long Goodbye: The Soviet Withdrawal from Afghanistan| url=https://archive.org/details/longgoodbyesovie0000kali| publisher=Harvard University Press| year=2011| isbn=978-0-674-05866-8}} * {{cite book| last = Kenney| first = Charles| year = 2000| title = John F. Kennedy: The Presidential Portfolio| url = https://archive.org/details/johnfkennedypre00kenn| publisher = PublicAffairs| isbn = 978-1-891620-36-2| ref = harv}} * {{cite book|last=Kinsella|first=Warren|authorlink=Warren Kinsella|title=Unholy Alliances|url=https://archive.org/details/unholyalliancest0000kins|publisher=Lester Publishing|year=1992|isbn=1895555248|ref=harv}} * {{cite book|last=LaFeber|first=Walter|authorlink=Walter LaFeber|title=America, Russia, and the Cold War, 1945–1992|url=https://archive.org/details/americarussiacol0000lafe_u5l4|publisher=McGraw-Hill|year=1993|isbn=0-07-035853-2|ref=harv}} * {{cite book|last=LaFeber| first=Walter|title=America, Russia, and the Cold War, 1945–2002|url=https://archive.org/details/americarussiacol0000lafe_v6a4|publisher=McGraw-Hill |year=2002|isbn=0-07-284903-7|ref=harv}} * {{cite book|last=Leffler|first=Melvyn|authorlink=Melvyn P. Leffler|title=A Preponderance of Power: National Security, the Truman Administration, and the Cold War|url=https://archive.org/details/preponderanceofp0000leff|publisher=Stanford University Press|year=1992|isbn=0-8047-2218-8|ref=harv}} * Leffler, Melvyn P. i [[Odd Arne Westad|Westad, Odd Arne]] (ur.), ''The Cambridge History of the Cold War'' (3 toma, 2010) 2,000 str.; zbirka eseja * {{cite book|last=Lewkowicz| first=Nicolas| title=The German Question and the International Order, 1943–48|url=https://archive.org/details/germanquestionin0000lewk|publisher=Palgrave Macmillan| year=2010|isbn=978-0-230-24812-0|ref=harv}} * {{cite book|author=[[Geir Lundestad|Lundestad, Geir]]|title=East, West, North, South: Major Developments in International Politics since 1945|year=2005|publisher=Oxford University Press|isbn=1-4129-0748-9}} * {{cite book| last=Lüthi| first=Lorenz M.| title=The Sino-Soviet Split: Cold War in the Communist World|publisher=Princeton University Press| year=2008|isbn=0-691-13590-8}} * {{cite book|last=Malkasian|first=Carter|title=The Korean War: Essential Histories|url=https://archive.org/details/koreanwar0000malk|publisher=Osprey Publishing|year=2001|isbn=1-84176-282-2|ref=harv}} * [[Vojtech Mastny|Mastny, Vojtech]]. ''The Cold War and Soviet Insecurity: The Stalin Years'' (1996) [http://quod.lib.umich.edu/cgi/t/text/text-idx?c=acls;cc=acls;view=toc;idno=heb00281.0001.001 online izdanje] * {{cite book|last=McMahon|first=Robert|authorlink=Robert J. McMahon|title=The Cold War: A Very Short Introduction|publisher=Oxford University Press|isbn=0-19-280178-3|year=2003}} * {{cite book| last=Meher| first=Jagmohan| title=America's Afghanistan War: The Success that Failed|publisher=Gyan Books| year=2004|isbn=81-7835-262-1}} * Miglietta, John P., ''American Alliance Policy in the Middle East, 1945–1992: Iran, Israel, and Saudi Arabia''. Lanham, MD: Lexington Books, 2002. {{ISBN|978-0-7391-0304-3}} * {{cite book|last=Miller|first=Roger Gene|title=To Save a City: The Berlin Airlift, 1948–1949|url=https://archive.org/details/tosavecityberlin0000mill_b0n4|publisher=Texas A&M University Press|year=2000|isbn=0-89096-967-1|ref=harv}} * {{cite book|last=Njølstad|first=Olav| authorlink=Olav Njølstad |title=The Last Decade of the Cold War|publisher=Routledge| year=2004|isbn=0-7146-8371-X|ref=harv}} * {{cite book|last=Nolan|first=Peter|authorlink=Peter Nolan|title=China's Rise, Russia's Fall|url=https://archive.org/details/chinasriserussia0000nola|year=1995|publisher=St. Martin's Press|isbn=0-312-12714-6}} * {{cite book|last=Pearson|first=Raymond|title=The Rise and Fall of the Soviet Empire|url=https://archive.org/details/risefallofsoviet0000pear|publisher=Macmillan|year=1998|isbn=0-312-17407-1|ref=harv}} * {{cite book| last=Porter| first=Bruce| author2=Karsh, Efraim| title=The USSR in Third World Conflicts: Soviet Arms and Diplomacy in Local Wars| url=https://archive.org/details/ussrinthirdworld0000port_d7u1| publisher=Cambridge University Press| year=1984| isbn=0-521-31064-4}} * {{cite book|last=Puddington|first=Arch| title=Broadcasting Freedom: The Cold War Triumph of Radio Free Europe and Radio Liberty|publisher=University Press of Kentucky|year=2003|isbn=0-8131-9045-2|ref=harv}} * {{cite book| last = Reeves| first = Richard| authorlink = Richard Reeves (američki pisac)| year = 1993| title = President Kennedy: Profile of Power| url = https://archive.org/details/presidentkennedy00reev_0| publisher = Simon & Schuster| location = New York| isbn = 978-0-671-64879-4| ref = harv}} * {{cite book|last=Roberts|first=Geoffrey|authorlink=Geoffrey Roberts|title=Stalin's Wars: From World War to Cold War, 1939–1953|url=https://archive.org/details/stalinswarsfromw0000robe|publisher=Yale University Press|year=2006|isbn=0-300-11204-1|ref=harv}} * {{cite book |title= The Race: The uncensored story of how America beat Russia to the Moon |last= Schefter |first= James |year= 1999 |publisher= [[Doubleday (izdavačka kuća)|Doubleday]] |location= New York |isbn= 0-385-49253-7 |url= https://books.google.com/?id=Y7m6edRkG2EC&dq=isbn%3A0385492537 }} * {{cite book|ref=harv|last1=Schlesinger|first1=Stephen|last2=Kinzer|first2=Stephen|author2-link=Stephen Kinzer|title=Bitter Fruit: The Story of the American Coup in Guatemala|url=https://archive.org/details/bitterfruitstory0000schl|year=1999|publisher=David Rockefeller Center series on Latin American studies, Harvard University|isbn=978-0-674-01930-0}} * {{cite book|last=Service|first=Robert|authorlink=Robert Service|title=The End of the Cold War: 1985-1991|url=https://archive.org/details/endofcoldwar19850000serv|publisher=Macmillan|year=2015|isbn=978-1-61039-499-4|ref=harv}} * {{cite book|last=Starr|first=S. Frederick|authorlink=S. Frederick Starr|title=Xinjiang: China's Muslim Borderland |publisher=M E Sharpe Inc |year=2004 |isbn=0765613182|ref=harv}} * {{cite book|last=Stone|first=Norman|authorlink=Norman Stone|title=The Atlantic and Its Enemies: A History of the Cold War|url=https://archive.org/details/atlanticitsenemi0000ston_z5m0|publisher=Basic Books Press|year=2010|isbn=0-465-02043-7}} * {{Cite book |last1=Swenson |first1=Loyd S. |authorlink1= |last2=Grimwood |first2=James M. |last3=Alexander |first3=Charles C. |year=1966 |title=This New Ocean: A History of Project Mercury |url=https://archive.org/details/thisnewoceanhist0000swen |location=Washington, DC |publisher=National Aeronautics and Space Administration |isbn= |oclc=569889 }} * {{cite book|last=Taubman|first=William|authorlink=William Taubman|title=[[Khrushchev: The Man and His Era]]|year=2003|publisher=W. W. Norton & Company|isbn=0-393-32484-2|ref=harv|editor-link=Khrushchev: The Man and His Era}}; Pulitzerova nagrada * [[Spencer C. Tucker|Tucker, Spencer]] (ur.), ''Encyclopedia of the Cold War: A Political, Social, and Military History'' (5 tomova, 2008.) * {{citation| publisher = United Press International| year = 1959| title = 1959 Year in Review; Nixon visits Russia| url = http://www.upi.com/Audio/Year_in_Review/Events-of-1959/Nixon-visits-Russia/12295509433704-7/| accessdate = 31. 12. 2011| ref = {{sfnRef|UPI 1959 Year in Review}}}} * {{cite book |last= van der Eyden |first= Ton |title= Public management of society: rediscovering French institutional engineering in the European context |volume= 1 |publisher= IOS Press |year= 2003 |isbn= 1-58603-291-7 |url= https://books.google.com/books?id=QJyHlwgWnGQC&pg=PA104 |ref= harv }} * [[Martin Walker (novinar)|Walker, Martin]], ''The Cold War: A History'' (1995), britanska perspektiva * {{cite book|last=Westad|first=Odd Arne|title=Restless Empire: China and the World Since 1750|url=https://archive.org/details/restlessempirech0000west|publisher=Basic Books|year=2012|isbn=0-4650-2936-1|ref=harv}} * {{cite book|last=Wettig|first=Gerhard|title=Stalin and the Cold War in Europe|publisher=Rowman & Littlefield|year=2008|isbn=0-7425-5542-9|ref=harv}} * {{cite book| last = Whitman| first = Alden| title = Khrushchev's human dimensions brought him to power and to his downfall| periodical = The New York Times| date = 12. 9. 1971| url = http://select.nytimes.com/gst/abstract.html?res=F30B1FF7355B137A93C0A81782D85F458785F9| accessdate = 25. 9. 2009}} * {{cite book|author=Wilson, James Graham|title=The Triumph of Improvisation: Gorbachev's Adaptability, Reagan's Engagement, and the End of the Cold War|url=http://www.cornellpress.cornell.edu/book/?GCOI=80140100037580|location=Ithaca|publisher=Cornell University Press|year=2014|isbn=0801452295}} * {{cite book|last=Zubok|first=Vladislav|author2=Pleshakov, Constantine|title=Inside the Kremlin's Cold War: From Stalin to Khrushchev|url=https://archive.org/details/insidekremlinsco00zubo|publisher=Harvard University Press|year=1996|isbn=0-674-45531-2|ref=harv}} * Zubok, Vladislav M., ''A Failed Empire: The Soviet Union in the Cold War from Stalin to Gorbachev'' (2008.) === Historiografija i memoari === * Hopkins, Michael F. "Continuing Debate and New Approaches in Cold War History," ''Historical Journal'', prosinac 2007., vol. 50, br. 4, str. 913–934, * Isaac, Joel, and Duncan Bell (ur.) ''Uncertain Empire: American History and the Idea of the Cold War'' (2012) * Johnston, Gordon. "Revisiting the cultural Cold War," ''Social History,'' kolovoz 2010., vol. 35, br. 3, str. 290–307 * Kirkendall, Andrew J. [https://networks.h-net.org/system/files/contributed-files/e119.pdf "Cold War Latin America: The State of the Field"], ''H-Diplo Essay No. 119: An H-Diplo State of the Field Essay'' (studeni 2014.) * Nuti, Leopoldo, et al., (ur.) ''Europe and the End of the Cold War: A Reappraisal'' (2012) * Wiener, Jon. ''How We Forgot the Cold War: A Historical Journey across America'' (2012) === Primarni izvori === * {{cite book| author=[[Christopher Andrew (historičar)|Andrew, Christopher]]|author2=Mitrohin, Vasilij |authorlink2=Vasilij Mitrohin | title=The Sword and the Shield: The Mitrokhin Archive and the Secret History of the KGB|publisher=Basic Books| year=2000|isbn=0-585-41828-4}} * {{cite book|author=Cardona, Luis|title= Cold War KFA|publisher=Routledge|year=2007|ref=harv}} * {{cite book|last=Dobrinin|first=Anatolij|authorlink=Anatolij Dobrinin|title=In Confidence: Moscow's Ambassador to Six Cold War Presidents|url=https://archive.org/details/inconfidencemosc0000dobr_d2k5|publisher=University of Washington Press|year=2001|isbn=0-295-98081-8|ref=harv}} * [[Jussi Hanhimäki|Hanhimäki, Jussi]] i Odd Arne Westad (ur.) ''The Cold War: A History in Documents and Eyewitness Accounts'' (Oxford University Press, 2003). {{ISBN|0-19-927280-8}}. * {{cite book|author=Sakwa, Richard|authorlink=Richard Sakwa|title=The Rise and Fall of the Soviet Union, 1917–1991|url=https://archive.org/details/risefallofsoviet0000sakw|publisher=Routledge|year=1999|isbn=0-415-12290-2|ref=harv}} * [http://www.jfklibrary.org/Events-and-Awards/Forums.aspx?f=2009 "Predsjedništvo u nuklearnom dobu"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130618021017/http://www.jfklibrary.org/Events-and-Awards/Forums.aspx?f=2009 |date=2013-06-18 }}, konferencija i forum na [[Predsjednikčka biblioteka i muzej Johna F. Kennedyja|JFK Library]], Boston, 12. listopada 2009. Četiri panela: "Utrka u izradi bombe i odluka o njezinom korištenju", "Kubanska raketna kriza i prvi sporazum o zabrani nuklearnog testiranja", "Hladni rat i utrka u nuklearnom naoružanju" i "Nuklearno oružje, terorizam i predsjetništvo". ([https://web.archive.org/web/20130117035929/http://www.jfklibrary.org/Events-and-Awards/~/media/assets/Education%20and%20Public%20Programs/Forum%20Transcripts/Cold%20War%20and%20Nuclear%20Arms%20Race.pdf transkript panela "Hladni rat i utrka u nuklearnom naoružanju"]) {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Cold War}} ;Arhivi * [https://web.archive.org/web/20081222065026/http://www.cybertrn.demon.co.uk/ Arhiv materijala britanske civilne zaštite] * [http://repository.library.georgetown.edu/handle/10822/552679 Posthladnoratovska svjetska ekonomija] na projektu [http://repository.library.georgetown.edu/handle/10822/552494 Dean Peter Krogh Foreign Affairs Digital Archives] * [http://www.conelrad.com/ CONELRAD] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200729202943/http://www.conelrad.com/ |date=2020-07-29 }} * [http://www.cbc.ca/archives/categories/war-conflict/cold-war/cold-war-culture-the-nuclear-fear-of-the-1950s-and-1960s/topic---cold-war-culture-the-nuclear-fear-of-the-1950s-and-1960s.html CBC Digital Archives{{spaced ndash}}Kultura Hladnog rata: Nuklearni strah 1950ih i 1960ih] * [http://www.wilsoncenter.org/program/cold-war-international-history-project CWIHP] * [https://web.archive.org/web/20080918203432/http://coldwarfiles.org/ ''The Cold War Files''] * [http://eisenhower.archives.gov/research/online_documents/aerial_intelligence.html Online dostupni dokumenti o zračnoj špijunaži tokom Hladnog rata, Predsjednička biblioteka Dwighta D. Eisenhowera] * [https://persuasivemaps.library.cornell.edu/browse-subject Izabrati vrijednost "Communism & Cold War" za pregledavanje mapa u periodu 1933-1982 na projektu Persuasive Cartography, The PJ Mode Collection], [[Cornell University Library]] ;Bibliografije * [http://alsos.wlu.edu/qsearch.aspx?browse=issues/Arms+Race Anotirana bibliografija za utrku u naoružanju na projektu Alsos Digital Library] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060203121815/http://alsos.wlu.edu/qsearch.aspx?browse=issues%2FArms+Race |date=2006-02-03 }} ;Vijesti * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/themes/world_politics/cold_war/default.stm Video i audio reportaže iz perioda Hladnog rata] ;Edukativni izvori * [https://web.archive.org/web/20080503183113/http://www.nps.gov/history/nr/twhp/wwwlps/lessons/128mimi/ ''Minuteman Missile National Historic Site: Protecting a Legacy of the Cold War'', plan predavanja u sklopu projekta National Park Service Teaching with Historic Places (TwHP)] * [http://www2.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/ ''Electronic Briefing Books''] u Arhivi nacionalne sigurnosti, Univerzitet Georgea Washintgona {{Hladni rat}} {{Osobe Hladnoga rata}} {{Normativna kontrola}} {{Izabran}} [[Kategorija:Hladni rat| ]] [[Kategorija:20. vijek]] [[Kategorija:Najnovije doba]] [[Kategorija:Ratovi]] tqknaw7wk1j6qs43gie7a4y6gpmusga Sjeverna Makedonija 0 3294 42587888 42558313 2026-05-05T03:02:29Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Severna Makedonija]] → [[Kategorija:Sjeverna Makedonija]] 42587888 wikitext text/x-wiki {{preusmjerava|Makedonija}} {{Infokutija zemlja |domaće_ime = Република Северна Македонија {{Simboli jezika|mk|makedonski}} <br />''Republika e Maqedonisë së Veriut'' {{Simboli jezika|alb|albanski}} |konvencionalno_dugo_ime = Republika Severna Makedonija |ime_genitiv = Severne Makedonije |državna_himna = ''[[Denes nad Makedonija|Denes nad Makedonija/Sot për Maqedoninë]]''<br /><small>([[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]: "''Danas nad Makedonijom''"</small> |slika_zastave = Flag_of_Macedonia.svg |slika_grba = Coat of arms of North Macedonia.svg |slika_karte = Europe location MKD.png |map_caption = {{map caption |region=na [[Evropi|evropskom kontinentu]] |legend=European location legend en.png}} |[[Skoplje|Skopje]] |latd=42 |latm=0 |latNS=N |longd=21 |longm=26 |longEW=E |glavni_grad = [[Skoplje|Skopje]] | službeni_jezici = [[makedonski jezik|makedonski]] (prvi službeni i nacionalni jezik) <br /> [[albanski jezik|albanski]] (drugi službeni jezik) |najveći_grad = glavni_grad |tip_vlade = [[Parlamentarna republika]] |vođa_titula1 = [[Predsjednik Republike Makedonije|Predsjednik]] |vođa_ime1 = [[Gordana Siljanovska-Davkova]] (Гордана Силјановска-Давкова) |vođa_titula2 = [[Premijer Republike Makedonije|Premijer]] |vođa_ime2 = [[Hristijan Mickoski]] (Христијан Мицкоски) |suverenitet_tip = [[Historija Makedonije|Nezavisnost od]] |suverenitet_napomena = [[Jugoslavija]] |uspostava_događaj4 = |uspostava_datum4 = |uspostava_događaj5 = [[Historija Republike Makedonije|Nezavisnost proglašena]] |uspostava_datum5 = 8. septembar 1991. |uspostava_događaj6 = [[Historija Republike Makedonije|Službeno priznata]] |uspostava_datum6 = 8. april 1993. |uspostava_događaj7 = |uspostava_datum7 = |uspostava_događaj8 = |uspostava_datum8 = |uspostava_događaj9 = |uspstava_datum9 = |pristupEUdatum = |EUmjesta = |površina_km2 = 25.713 |površina_sq_mi = 9.779 <!--Do not remove per [[WP:MOSNUM]]--> |površina_rang = 148. |površina_magnituda = 1 E10 |postotak_voda = 1,9% |stanovništvo_proc. = 2,114.550 |stanovništvo_proc_godina = 2009 |stanovništvo_proc_rang = 142. |popis_stanovništva = 1,832.696 |popis_stanovništva_godina = 2021 |stanovništvo_gustina_km2 = 80,1 |stanovništvo_gustina_sq_mi = 207,5 <!--Do not remove per [[WP:MOSNUM]]--> |stanovništvo_gustina_rang = 116. |GDP_PPP_godina = 2019 |GDP_PPP = 33,822 mrld. $ |GDP_PPP_per_capita = 9.157 $<ref name=imf2/> |GDP_PPP_per_capita_rang = |GDP_nominal = 16,253 mrld. $<ref name=imf2/> |GDP_nominal_godina = 2019 |GDP_nominal_per_capita = 12.383 $<ref name=imf2/> |HDI_year = 2019 |HDI = 0.774 |HDI_rang = |HDI_kategorija = <font color="#009900">visok</font> |Gini = 30.7 |Gini_year = 2019 |Gini_kategorija = <font color="#009900">nizak</font> |valuta = [[Makedonski denar]] |valuta_kod = MKD |vremenska_zona = [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] |utc_nadom = +1 |time_zone_DST = [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] |utc_nadom_DST = +2 |vozi_na = desna |cctld = [[.mk]] |pozivni_broj = 389 |ISO_3166-1_alpha2 = EE |ISO_3166-1_alpha3 = |ISO_3166-1_numeric = ? |alt_sport_kod = MK |vozilo_kod = MK |avion_kod = MK |demonim = [[Demografija Sjeverne Makedonije|Makedonci]] }} '''Severna Makedonija''' ([[makedonski jezik|mak.]] Северна Македонија [[međunarodni fonetski alfabet|[ˈsɛvɛrna makɛˈdɔnija]]], [[albanski jezik|alb.]] Maqedonia e Veriut [[međunarodni fonetski alfabet|[macɛdɔˈnia ɛ vɛɾiˈut]]]; službeno '''Republika Severna Makedonija''', mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut; do 2019. '''Makedonija'''), država u [[jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]], između [[Kosovo|Kosova]] (duljina granice 159&nbsp;km) i [[Srbija|Srbije]] (62&nbsp;km) na severu, [[Bugarska|Bugarske]] na istoku (148&nbsp;km), [[Grčka|Grčke]] na jugu (246&nbsp;km) i [[Albanija|Albanije]] na zapadu (151&nbsp;km); obuhvata 25 713&nbsp;km². Glavni grad je [[Skoplje]]. Od sticanja nezavisnosti vođen je [[spor oko imena Makedonije|spor oko imena]] sa susednom Grčkom, koji je 2018. godine rešen [[Prespanski sporazum|Prespanskim sporazumom]]. == Geografija == === Položaj === [[Datoteka:R.o.Macedonia topography.svg|thumb|200px|Fizička mapa Severne Makedonije]] Severna Makedonija je država na [[Balkan|Balkanskom poluostrvu]]. Zauzima površinu od 25.713&nbsp;km². Ukupna dužina granica iznosi 766&nbsp;km. Država se graniči sa [[Srbija|Srbijom]] na severu (221&nbsp;km, od toga 159&nbsp;km sa [[Srbijo]]m), na zapadu sa [[Albanija|Albanijom]] (151&nbsp;km), na jugu sa [[Grčka|Grčkom]] (246&nbsp;km) i na istoku sa [[Bugarska|Bugarskom]] (148&nbsp;km). Severna Makedonija se nalazi u gornjem i srednjem [[Povardarje|Povardarju]], između Šarskih - pindskih i Rodopskih planina. Nalazi se u široj geografskoj regiji [[Makedonija (region)|Makedoniji]]. === Reljef === [[Datoteka:Šar Mountain, Macedonia.jpg|thumb|left|250px|thumb|Šar planina]] U Severnoj Makedoniji se izdvajaju 3 reljefne celine: Zapadna Severna Makedonija, središnji deo ili [[Povardarje]] i Istočna Severna Makedonija. Zapadni deo čini mlado nabrano Šarsko - pindske planine građene od paleozojskih škriljaca i mezozojskih krečnjaka ([[Baba planina (Makedonija)|Baba]], [[Šar planina]], [[Planina Korab|Korab]], [[Jakupica]], [[Nidže]]). Između planina nalaze se duboke doline [[Crni Drim|Crnog Drima]] i više planinskih [[kotlina]]: [[Polog (Severna Makedonija)|Polog]], [[Debarska kotlina]], [[Ohridska kotlina]], [[Prespanska kotlina]] i [[Bitoljsko-prilepsko polje|Pelagonija]]. Pološka i Prespanska kotlina su najveće. Središnji deo ili [[Povardarje]] tektonski je labilan prostor ispunjen jezerima i rekama. Naslage potiču iz [[paleozoik]]a i iz [[mezozoik]]a i [[tercijar]]a. Tu se nalazi niz kotlina, međusobno povezanih [[klisura]]ma: [[Skopska kotlina]], [[Veleška kotlina]], [[Tikveš]], [[Gevgelija|Đevđelijska kotlina]]. Istočna Severna Makedonija niža je od Zapadne. Obuhvata istočne pritoke reke [[Vardar]], kotline se nalaze na visini oko 250 m, a nastale su [[erozija|erozijom]] [[eol]]skih sedimenata iz [[neogen]]a. Okružuje je visokoplaninski pojas. Na istoku su to [[Osogovo|Osogovske planine]], [[Vlahina planina]], [[Plačkovica]], [[Ogražden]], a na zapadu Istočne Severne Makedonije to su [[Kožuv]], [[Kozjak (planina u Severnoj Makedoniji)|Kozjak]], [[Dren planina]] i [[Jakupica]]. Usamljena uzvišenja građena su od [[granit]]a, kristalastih [[škriljavac]]a i [[magmat]]a. Između njih prostiru se kotline ispunjene tercijarnim jezerskim talozima: [[Strumička kotlina]], [[Kumanovska kotlina]] i [[Ovče pole]]. === Klima, tlo, vegetacija === U Severnoj Makedoniji vlada submediteranska klima koju odlikuju vruća i suva leta i hladne i vlažne zime. Srednje godišnje temperature opadaju od severa prema jugu zemlje. Srednja godišnja količina padavina je u planinama oko 1.000 - 1.500&nbsp;mm, a u zavetrinskim kotlinama 600 – 700&nbsp;mm. Najplodnija su glinasto - ilovasta tla u nižim delovima kotlina. U brdsko - planinskim delovima prevladavaju kamenjari i rankeri ([[humus]]na šumska tla). Što se vegetacije tiče, u nižim delovima prevladavaju [[hrast]] medunac, obični [[grab (razvrstavanje)|grab]] i [[hrast cer|cer]], dok u višim delovima nalazimo [[bukva|bukvu]] i bukovo-[[jela|jelove]] šume. Takođe nalazimo i zimzeleno sredozemno rastinje. === Hidrografija === [[Datoteka:Ohrid-Lake.jpg|thumb|250px|Ohridsko jezero]] Najvažnije reke su: [[Vardar]], [[Treska]], [[Crna Reka (Trgovište)|Crna Reka]], [[Pčinja]], [[Bregalnica]], [[Strumica]] i [[Crni Drim]]. Najveći deo Severne Makedonije je u slivu [[Egejsko more|Egejskog mora]] preko reke [[Vardar]], dugačka 388&nbsp;km (od toga 301&nbsp;km u Severnoj Makedoniji), koji predstavlja najvažniji rečni tok i žilu-kucavicu zemlje. Manji, zapadni deo je u slivu [[Jadransko more|Jadranskog mora]] preko reke [[Crni Drim]] i njegovih pritoka, dok [[Binačka Morava]] pripada [[Crno more|Crnomorskom slivu]]. Severna Makedonija ima 3 značajna prirodna [[jezero|jezera]] - [[Ohridsko jezero|Ohridsko]], [[Prespansko jezero|Prespansko]] i [[Dojransko jezero|Dojransko]]. Posebno je značajno i turistički posećeno [[Ohridsko jezero]], jedno od najstarijih jezera na Zemlji, u njemu žive endemski primerci, [[pastrmka ohridska|ohridska pastrmka]], belvica (Salmothymus ohridanus), [[jegulje|jegulja]], i više tipova [[rak|račića]], [[puževi|puževa]] i [[školjke|školjki]], bistrina vode i njena prozirnost je do 50 metara. [[Dojransko jezero]] je međugranično sa [[Grčka|Grčkom]], sa kojom danas postoji spor zbog preteranog korišćenja jezerske vode za navodnjavanje severne [[Grčka|Grčke]]. == Historija == {{Glavni članak|Istorija Severne Makedonije}} === Stari vek === {{main|Pajonija|Antička Makedonija}} [[Datoteka:Stobi.jpg|thumb|left|250px|Ruševine antičkog grada Stobi u današnjoj Makedoniji.]] U [[stari vijek|starom veku]], najveći deo teritorije Severne Makedonije je bila u sastavu kraljevine [[Pajonija|Pajonije]], koju su naseljavali Pajonci, narod [[tračani|tračkog]] porekla, kao i u sastavu [[Ilirija|Ilirije]] i [[Dardanci|Dardanije]], koji su naseljavala [[iliri|ilirska]] plemena. Sedište ove države je bilo prvo u [[Vilazora|Vilazori]] (današnji [[Veles (grad)|Veles]]), a kasnije u [[Stobi]]ju. Najjužniji pojas današnje Severne Makedonije zauzimala je [[makedonija (antička)|antička Makedonija]]. [[Antički Makedonci]] su bili stari balkanski narod, koji je govorio jedan nedovoljno poznat jezik. Prvi značajni kralj antičkih Makedonaca je bio Filip II Makedonski. Godine [[336. pne.]] Filip II Makedonski je pokorio gornju Makedoniju, južnu Pajoniju i [[antička Grčka|starogrčke]] polise. Filipov sin [[Aleksandar Veliki]] je osvojio i uključio u svoju državu ostatak regiona, stigavši na severu čak do [[Dunav]]a. Na istoku Aleksandar je porazio [[Ahemenidska Monarhija|Persijsko carstvo]], pa se njegova imperija protezala od Dunava i [[Jonsko more|Jonskog mora]] do [[Egipat|Egipta]] i [[Indija|Indije]]. Posle njegove smrti 323. pne., usled sukoba [[dijadosi|Aleksandrovih generala]], ova ogromna država se raspala na tri dela. Makedonijom je zavladali kraljevi iz dinastije [[Antipatridi|Antipatrida]], ali njihova vladavina nije dugo potrajala zbog sukoba sa rivalskom dinastijom [[Antigonidi|Antigonida]]. [[Datoteka:Heraclea Lyncestis.jpg|Antički grad [[Herakleja Linkestis|Herakleja]] koju je osnovao Filip II Makedonski|thumb|right|250px]] [[280. pne.|280. godine pne.]] [[Gali]] pod [[Breno]]m su [[Galska invazija Balkanskog poluostrva|opustošili]] državu Pajonaca, koje su ugrožavali i Dardanci. Panonija se kasnije oporavila, ali ju je 217. pne. makedonski kralj [[Filip V od Makedonije|Filip V Makedonski]] uključio u [[Makedonsko kraljevstvo]]. Makedonsko savezništvo sa [[Kartaga|Kartaginom]] i prodor [[Antički Rim|rimske države]] na istok je dovelo do tri [[Makedonski ratovi|Makedonska rata]] (215. pne.-168. pne.). Da bi se osigurao od Rimljana, Filip V je pojačao fortifikacije u Skoplju i Uskani (današnje [[Kičevo]]), a sa juga je imao okupiranu Grčku. Međutim, grčki polisi i Rimljani su se udružili i pod pritiskom Rimljana morao se povući iz Grčke i postaviti odbranu u klisuri Tempi. Ipak, u dobi vladavina njegovog sina, [[Perzej od Makedonije|Perseja V]], Rimljani su ušli sa juga i pobedili Perseja u [[bitka kod Pidne|bici kod Pidne]], posle koje je Makedonsko kraljevstvo u celosti potpalo pod rimsku vlast, a poslednji kralj Makedonije Persej V je odveden kao rob u Rim. Pod [[Antički Rim|rimskom]] vlašću ova oblast je podeljena između dve rimske provincije; veći deo je bio deo u okviru provincije [[Makedonija (provincija)|Makedonije]], dok je najseverniji deo bio uključen u sastav [[Gornja Mezija|Gornje Mezije]]. Posle podele Rimskog carstva 395. na [[Bizantsko Carstvo|Istočno]] i [[Zapadno Rimsko carstvo|Zapadno rimsko carstvo]], Makedonija je postala deo Istočnog rimskog carstva. === Srednji vek === [[Datoteka:Св Наум.JPG|thumb|left|200px|[[Crkva svetog Nauma]] kod Ohrida]] Južni Sloveni su se naselili na teritoriju regije [[Makedonija (region)|Makedonije]] u 6. veku. Sloveni su učestovali u nekoliko pohoda na Vizantiju, sami ili u savezu sa [[Avari]]ma i [[Prabugari]]ma. Oko 680. godine grupa Prabugara, koje je predvodio kan [[Kuber]] se naselila u Pelagoniji i pokrenula pohode u oblast Soluna. Krajem 7. veka vizantijski car [[Justinijan II]] je organizovao masovni pohod protiv Slovena na grčkom poluostrvu, u kojem je zarobio veliki broj Slovena i preselio ih u [[Kapadokija|Kapadokiju]]. Do vladavine [[Konstans II|Konstansa II]] (koji je takođe organizovao pohode protiv Slovena), značajan broj makedonskih Slovena je zarobljen i preseljen u centralni deo [[Mala Azija|Male Azije]]. Za vreme vladavine bugarskog cara [[Presijan|Presijana I]], Makedonija je 837. postala deo [[Prvo bugarsko carstvo|Prvog bugarskog carstva]]. U ovom periodu su među Slovenima delovali braća [[Ćirilo]] i [[Metodije]], poreklom iz Soluna, koji su tvorci [[glagoljica|glagoljice]] i [[staroslavenski jezik|starocrkvenoslovenskog jezika]] i čijim radom je veliki broj Slovena pokršten. Njihovi učenici [[Sveti Kliment Ohridski|Kliment]] i Naum su u [[Ohrid]]u osnovali jak kulturni centar. U 10. veku u Makedoniji se pojavilo [[bogumili|bogumilsko]] učenje, kao odgovor na potčinjavajući [[feudalizam|feudalni]] crkveno-ekonomski sistem. Ono se brzo se proširilo po celoj Evropi. [[Datoteka:Ohrid in Macedonia3.jpg|thumb|250px|[[Samuilova tvrđava]] u Ohridu]] Prvo bugarsko carstvo je 968. napala i pokorila [[Kijevska Rusija]], ali je vizantijski car [[Jovan I Cimiskije]] 971. godine uspeo da od Kijevske Rusije preotme istočne delove Prvog bugarskog carstva. U međuvremenu, u zapadnom delu Prvog bugarskog carstva izbio je ustanak četvorice braće ''komitopula'' (Davida, Arona, Mojsija i [[Samuilo|Samuila]]) protiv Vizantije. Braća su 976. pokrenule novu veliku kampanju protiv Vizantije. Samuilo je iste godine ostao sam u borbi protiv Vizantije, tokom koje je uspeo da stvori moćno carstvo koje se protezalo od Jadranskog do Crnog mora i od Dunava do Tesalije. Samuilova država je postojala do 1018. nakon čega je ponovo dospela pod vlast Vizantije. Slovenski ustanci su nastavili da izbijaju na mahove, često uz pomoć srpskih kneževina na severu. Svaku privremenu nezavisnost koju su ustanici uspevali da steknu Vizantija je obično brzo gušiča. Ovaj period su obeležili ratovi [[Normani|Normana]] i Vizantije. Normani su krenuli u napad sa svojih teritorija u južnoj [[Italija|Italiji]] i privremeno su zavladali malim teritorijama na severozapadnoj obali. Međutim sa krajem 12. veka, neuzastavljivo slabljenje Vizantije je pružilo okolnim državama da na duže vreme drže Makedoniju. Početkom 13. veka obnovljeno [[Drugo bugarsko carstvo|Bugarsko carstvo]] je zavladalo ovom oblašću. Zbog unutrašnjih problema carstvo nije dugo trajalo, a region je u drugoj polovini 13. veka ponovo došao pod kontrolu obnovljene Vizantije. Od kraja 13. Makedonija je postala deo srpske kraljevine, a Skoplje je 1346. postalo prestonica [[Dušan Nemanjić|Dušanovog]] carstva. U Skoplju je objavljen i [[Dušanov zakonik]]. Posle smrti cara Dušana, slabi naslednik i borbe za moć su još jednom podelile Balkansko poluostrvo, što se poklopilo na prodorom [[Otomansko Carstvo|Osmanlija]] u Evropu. Oblašću Makedonije upravljali su braća [[Vukašin Mrnjavčević|Vukašin]] i [[Uglješa Mrnjavčević]], koji su pokušali da zaustave Turke u [[bitka na Marici|Maričkoj bici]] [[1371]]. Posle njihovog poraza, Vukašinov sin [[Kraljević Marko|Marko Mrnjavčević]] i braća [[Dejanovići]] su postali turski vazali. === Pod otomanskim carstvom === Region [[Makedonija (region)|Makedonije]] je pod otomanskom vlašću ostala više od pet vijekova. Krajem 19. vijeka, sa slabljenjem Otomanskog Imperija i stvaranjem novih nacionalnih država na [[Balkan]]u, postavilo se pitanje sudbine Makedonije, odnosno došlo je do postupnog stvaranja nacionalne svijesti kod lokalnog slavenskog stanovništva koje se počinje izjašnjavati kao [[Bugari]]. Godine [[1893]]. je tako osnovana [[Unutrašnja makedonska revolucionarna organizacija]] (VMRO), organizacija čiji je cilj bio autonomija ili priključenje Makedonije Bugarskoj. Članovi VMRO su 1903. digli [[ilindanski ustanak|ilindenski ustanak]], koji je, prije nego što je ugušen, doveo do stvaranja kratkotrajne [[Kruševska republika|Kruševske republike]]. Osim Bugarske, za Makedoniju su bile zainteresirane i Srbija i Grčka. Te tri države su godine [[1912]]. započele [[prvi balkanski rat]] kojim je konačno prestala otomanska vlast, ali su se međusobno posvađale oko granica, što je godinu dana kasnije dovelo do [[drugi balkanski rat|drugog balkanskog rata]] u kome su se protiv Bugarske udružile Srbija i Grčka. Rezultat tog rata je bio podjela Makedonije na tri oblasti - [[Egejska Makedonija]] je pripala Grčkoj, Vardarska Makedonija je pripala [[Srbija|Srbiji]], a ostatak ili [[Pirinska Makedonija]] Bugarskoj. Makedoniju je Bugarska okupirala za vrijeme prvi svjetski rat|prvog svjetskog rata, ali ju je nakon rata morala napustiti. Nakon rata su ustanovljene granice koje danas odgovaraju granicama Severne Makedonije, a koja sadrži najveći dio Vardarske Makedonije. [[Datoteka:Vardar003.png|thumb|right|250px|Vardar]] Severna Makedonija je pod srpskom, a kasnije vlašću [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine SHS]] službeno smatrana ''[[Stara Srbija|Starom]]'' ili Južnom Srbijom, a stanovništvo podvrgavano srbizaciji i negaciji vlastitog nacionalnog identiteta. Nakon [[aprilski rat|aprilskog rata]] je podijeljena između pro-italijanske [[Albanija|Albanije]] i [[Bugarska|Bugarske]]. Severna Makedonija se kao posebna nacija službeno pojavila za vrijeme [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] kada je Titov partizanski pokret prihvatio koncept Jugoslavije kao federacije ravnopravnih nacionalnih država, uključujući i Severnu Makedoniju. Ona je [[2. 8.|2.8.]] [[1944]]. proglašena državom na zasjedanju [[Antifašističko sobranje narodnog oslobođenja Makedonije|ASNOM]]-a, te je pod nazivom Narodna Republika Makedonija, a kasnije [[Socijalistička Republika Makedonija]] bila [[socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenske federacije]] sve do njenog [[Raspada SFRJ|raspada]] [[1991]]. godine. Za razliku do drugih republika SFRJ, Makedonija, koja je nezavisnost proglasila [[17. 11.|17.11.]] [[1991]]. i bila međunarodno priznata 1992. godine, nije bila direktno ili indirektno zahvaćena ratnim sukobima. Međutim, njenu privredu je teško pogodio gubitak tržišta, a izvor tenzija je bio spor s Grčkom oko imena, odnosno tenzije s [[albanci|albanskom]] manjinom koje su 2001. godine dovele do kratkotrajnog oružanog sukoba. Godine 2018. je spor oko imena rešen [[Prespanski sporazum|Prespanskim sporazumom]] kojim je, u zamenu za olakšanje ulaska u [[EU]] i [[NATO]], pristala promeniti ime u Severna Makedonija. == Demografija == ''Glavni članak: [[Demografija Severne Makedonije]]'' [[Datoteka:Republic of Macedonia Demo.png|thumb|200px|Broj stanovnika Severne Makedonije od 1992. do 2003. (u hiljadama)]] [[Datoteka:Macedonia ethnic2002 03.png|thumb|200px|Etnički sastav Severne Makedonije po opštinama 2002. godine]] Prema popisu stanovništva iz [[2003]]. broj stanovnika Severne Makedonije se neznatno smanjio zbog iseljavanja i iznosio je 2.022.547. Etnički sastav je bio sledeći: {| |style="vertical-align: top"| {| border="1" cellpadding="4" cellspacing="0" class="toccolours" style="float: right; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #7f7f7f; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 95%;" |- | style="background:beige;" | | style="background:beige;" align="center" | Broj | style="background:beige;" align="center" | % |- | style="background:beige;" | [[Makedonci]] | align="right"|1.297.981 | align="right"|64,18 |- | style="background:beige;" | [[Albanci]] | align="right"|509.083 | align="right"|25,17 |- | style="background:beige;" | [[Turci]] | align="right"|77.959 | align="right"|3,85 |- | style="background:beige;" | [[Romi]] | align="right"|53.879 | align="right"|2,66 |- | style="background:beige;" | [[Srbi]] | align="right"|35.939 | align="right"|1,78 |- | style="background:beige;" | [[Vlasi (Balkan)|Vlasi]] | align="right"|9.695 | align="right"|0,48 |- | style="background:beige;" | ostali | align="right"|38.011 | align="right"|1,88 |- | style="background:#c1c1c1;" | '''UKUPNO''' | style="background:#c1c1c1;" align="right"| '''2.022.547''' | style="background:#c1c1c1;" align="right"| 100 |} |style="vertical-align: top"| <center> {{bar box |width=300px |title=Stanovništvo Severne Makedonije po etničkoj pripadnosti |titlebar=#ddd |bars= {{bar percent|Makedonci|#f7f701||64.18}} {{bar percent|Albanci|#ff7e40||25.17}} {{bar percent|Turci|#00ff02||3.85}} {{bar percent|Romi|#d5d5aa||2.66}} {{bar percent|Srbi|#f20000||1.78}} {{bar percent|Vlasi|#ffb997||0.48}} {{bar percent|ostali|#804000||1.88}} }} </center> |} === Veroispovest === [[pravoslavlje|pravoslavci]] (64,7%), [[muslimani]] (33,3%), znatno manje ostale [[хришћанин|hrišćanske]] verske grupe (0,37%), uglavnom [[katolička crkva|rimokatolici]], i [[jevreji]]. Po ovim podacima Severna Makedonija je zemlja sa najvećom [[muslimani|muslimanskom]] manjinom u celoj [[Evropa|Evropi]] (posle većinski muslimanskih zemalja). [[spisak gradova u Republici Makedoniji|'''Veliki gradovi''']] su: [[Skoplje]], [[Bitola|Bitolj]], [[Prilep]], [[Kumanovo]], [[Tetovo]]. U "[[Grad Skoplje|Velikom Skoplju]]" živi više od 1/4 stanovništva zemlje, što su vezi sa malom gustinom naseljenosti u odnosu na susedne zemlje govori o velikoj usresređenosti makedonskog stanovništva u velikim gradovima. === Jezik === Službeni jezici su [[makedonski jezik|makedonski]] i [[albanski jezik|albanski]]. Jezici koje govori više od 20% stanovništva lokalne samouprave su takođe službeni i uvek uz [[makedonski jezik|makedonski]] i [[albanski jezik|albanski]]. U pojedinim opštinama gde 20% stanovništva koristi neki drugi jezik, taj drugi jezik je u službenoj upotrebi (npr. [[turski jezik|turski]], [[srpski jezik|srpski]], [[romski jezik|romski]], [[bosanski jezik|bosanski]] ili [[vlaški jezik (Srbija)|vlaški jezik]]). Pravo zvanične upotrebe jezika na [[opština|opštinskom]] nivou imaju sve manjinske grupe sa više od 20% u udelu stanovništva te opštine. == Politika == {{Glavni članak|Politika Severne Makedonije}} ''Oblik vladavine:'' republika; ''Glasačko pravo:'' 18 godina; ''Nacionalni praznik:'' [[8. 9.|8. septembar]]. == Upravna podela == [[Datoteka:MSR.png|thumb|300px|Podela Severne Makedonije na oblasti]] Glavne strane: [[Statističke oblasti Severne Makedonije]], [[Opštine Severne Makedonije]] Severnomakedonske statističke [[regija|oblasti]] ili regioni postoje isključivo zakonskih i statističkih razloga. Oblasti su: * [[Skoplje|Grad Skoplje]] * [[Pelagonijska oblast (Severna Makedonija)|Pelagonijska oblast]] * [[Pološka oblast (Severna Makedonija)|Pološka oblast]] * [[Istočna oblast (Severna Makedonija)|Istočna oblast]] * [[Jugoistočna oblast (Severna Makedonija)|Jugoistočna oblast]] * [[Severoistočna oblast (Severna Makedonija)|Severoistočna oblast]] * [[Jugozapadna oblast (Severna Makedonija)|Jugozapadna oblast]] * [[Vardarska oblast (Severna Makedonija)|Vardarska oblast]] Oblasti se dalje dele na [[opština|opštine]]. Po izdvajanju iz [[Jugoslavija|Jugoslavije]] Severna Makedonija se sastojala od 34 opštine, da bi se [[1996]]. godine njihov broj povećao na 123. Novim sistemom iz avgusta [[2004]]. godine broj opština je smanjen na 85. == Privreda == {{Glavni članak|Ekonomija Severne Makedonije}} Od industrija najviše se ističu prehrambena i [[duhan|duvanska]] industrija, proizvodnja gvožđa i [[čelik]]a. Nacionalna valuta je [[Makedonski denar]]: 1 denar = 100 dena. === Saobraćaj === {{Glavni članak|Saobraćaj u Severnoj Makedoniji}} [[Datoteka:Skopje Train Station from Mount Vodno.JPG|thumb|250px|Železnička stanica u Skoplju]] Severna Makedonija je po svom položaju kontinentalna zemlja u sredini Balkanskog poluostrva, pa su i glavne saobraćajne veze u zemlji one povezuju različite delove poluostrva (transbalkanske veze). Posebno je važna veza sever-jug Vardarskom udolinom, koja povezuje Grčku sa ostatkom Evrope. Ukupna dužina železničke mreže u Severnoj Makedoniji je 699&nbsp;km. Najvažnija železnička linija je pruga na liniji granica sa Srbijom - Kumanovo - Skoplje - Veles - Đevđelija - granica sa Grčkom. Od 2001. godine gradi se pruga Beljakovci - granica sa Bugarskom, čime će se dobiti neposredna veza Skoplje - Sofija. Najvažnije železničko čvorište u zemlji je Skoplje, a ostala dva su Veles i Kumanovo. == Kultura == {{Glavni članak|Kultura Severne Makedonije}} [[Datoteka:Church of St John of Kanevo closeup.JPG|thumb|Crkva Sv. Jovan Bogoslov Kaneo]] Grad [[Ohrid]] je severnomakedonski i pravoslavni [[Jeruzalem|Jerusalim]], muzej na otvorenom, kulturna baština se proteže od praistorije do današnjih dana, u njemu je osnovan i delovao je prvi Sveslovenski univerzitet osnovan od [[Sveti Kliment Ohridski|vv. Klimenta Ohridskog]] i Sv. Nauma Ohridskog. [[freska|Freske]] i [[ikona|ikone]] u mnogim [[crkva (zgrada)|crkvama]] i [[manastir]]ima u Ohridu i Severnoj Makedoniji su jedinstvene u svetu. Reka Radika i njen kanjon je ekološka sredina, priroda je neponovljiva, a manastir Sv. Jovan Bigorski je jedan od najlepših manastira na [[Balkan]]u, raspolaže sa jedinstvenim [[oltar]]om u svetu izrađenom dubokim [[duborez]]om. == Politika == ''Glavni članak: [[Institucije Severne Makedonije]]'' ''Oblik vladavine:'' republika; ''Glasačko pravo:'' 18 godina; ''Nacionalni praznik:'' [[8. 9.|8. septembar]]. === Administrativna podjela === * [[Opštine Severne Makedonije]] == Ekonomija == ''Glavni članak: [[Ekonomija Severne Makedonije]]'' Prehrambena, duvanska industrija, proizvodnja gvožđa i čelika; ''Valuta:'' 1 denar = 100 dena. == Povezano == * Himna ''[[Denes nad Makedonija]]'' (kompozicija: Todor Skalovski, tekst: Vlado Maleski) * [[Popis gradova u Severnoj Makedoniji]] == Reference == {{reflist}} == Literatura == * O problemu državnog imena za koriščenje u Ujedinjenim nacijama i drugim globalnim organizacijama sistema UN vidi: * Izjava Ambasadora Robin O' Neal za MIA-u 2013. [http://www.mia.mk/en/Inside/RenderSingleNews/61/105947751]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * Izjava Predsednika Makedonije Đ. Ivanova u UN-u 2012. [http://gadebate.un.org/67/former-yugoslav-republic-macedonia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120930021130/http://gadebate.un.org/67/former-yugoslav-republic-macedonia |date=2012-09-30 }} == Vanjske veze == {{Commonscat|Република Македонија}} {{div col|cols=4}} * [http://www.dnevnik.com.mk/ Dnevnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051106013713/http://www.dnevnik.com.mk/ |date=2005-11-06 }} * [http://www.utrinski.com.mk/ Utrinski vesnik] * [http://www.mtv.com.mk/ Makedonska Radio Televizija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140706183546/http://mtv.com.mk/ |date=2014-07-06 }} * [http://www.sitel.com.mk/ Sitel Televizija] * [http://www.time.mk/ Time.mk] * [http://www.vest.mk/ Vest] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110606053630/http://www.vest.mk/ |date=2011-06-06 }} * [http://www.slvesnik.com.mk/ Službeni vesnik] * [http://www.abv.mk/company.aspx?id=35930/ Makedonski Biznis]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.mbs.com.mk/ Makedonski Biznis Servis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161002021540/http://mbs.com.mk/ |date=2016-10-02 }} * [http://www.vecer.com.mk/ Večer OnLine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130910121340/http://www.vecer.com.mk/ |date=2013-09-10 }} * [http://www.novamakedonija.com.mk/ Nova Makedonija] * [http://daily.mk/ Daily.mk] * [http://24vesti.mk/‎ 24 VESTI] * [http://denesen.mk/ Denešen vesnik] * [http://ednevnik.edu.mk/ E-Dnevnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131103074413/http://ednevnik.edu.mk/ |date=2013-11-03 }} * [http://www.den.com.mk/ Dneven Vesnik Den] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130922104741/http://www.den.com.mk/ |date=2013-09-22 }} * [http://www.tocka.com.mk/ Tocka.com.mk] * [http://www.telegraf.mk/ Telegraf.mk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131127052350/http://www.telegraf.mk/ |date=2013-11-27 }} * [http://www.makfax.com.mk/ Makfax.com.mk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100605161418/http://www.makfax.com.mk/ |date=2010-06-05 }} * [http://www.sport.com.mk/ Makedonski Sport] * [http://ekipa.mk/ sportski e-vesnik] * [http://www.a1on.mk/ A1ON] * [http://www.supersport.com.mk/ SuperSport] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130915140905/http://www.supersport.com.mk/ |date=2013-09-15 }} * [http://on.net.mk/sportal Sportal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130907103231/http://on.net.mk/sportal |date=2013-09-07 }} * [http://sportclub.mk/ Sport Klub] * [http://sportway.mk/ Sportway] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131019183125/http://sportway.mk/ |date=2013-10-19 }} * [http://www.sportskoradio903.com.mk/ sportskoradio903.com.mk] * [http://www.orkasport.com.mk/ Orka Sport] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131023172155/http://orkasport.com.mk/ |date=2013-10-23 }} * [http://kurir.mk/ Kurir] * [http://hitportal.com.mk/ Hit Portal] * [http://www.antenna5.com.mk/ Radio Antenna 5] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120314013329/http://www.antenna5.com.mk/ |date=2012-03-14 }} {{div col end}} {{Evropa}} {{Slovenske države}} [[Kategorija:Sjeverna Makedonija| ]] [[Kategorija:Države u Evropi]] [[Kategorija:Balkan]] c6wmmzqnetb2no0seyjbm0az4lrmcs2 Hidroelektrana 0 3958 42587455 42587403 2026-05-04T14:56:57Z Edgar Allan Poe 29250 Vraćene izmjene korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2026-27138-68|~2026-27138-68]] ([[User talk:~2026-27138-68|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] 42432077 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Hydroelectric dam.svg|thumb|Shema hidroelektrane]] '''Hidroelektrane''' ili '''hidroelektrične centrale''' su [[elektrana|elektrane]] koje pomoću [[vodna turbina|vodnih turbina]] pretvaraju [[potencijalna energija|potencijalnu energiju]] [[voda|vode]] u [[kinetička energija|kinetičku]] i [[mehanička energija|mehaničku]], koja se dalje koristi za obrtanje [[električni generator|električnog generatora]]. [[Turbina]] se sastoji uglavnom od jednog provodnog dijela koji vodi daje dovoljno veliku [[brzina|brzinu]] i preko jednog obrtnog [[kotač]]a oduzima [[energija|energiju]] od vode. == Vrste turbina u Hidroelektrana == Prema količini vode i visini vodenog pada, koji koriste, razlikuju se: * hidroelektrane s visokim padovima i relativno malom količinom vode, * hidroelektrane sa srednjim i niskim padovima i * hidroelektrane s niskim padovima i relativno velikom količinom vode. Za visoke padove (preko 200 [[metar]]a) primjenjuju se takozvane [[Peltonova turbina|Peltonove turbine]] kod kojih se potencijalna energija vode u provodnom dijelu potpuno pretvara u kinetičku, i u obliku vodenog mlaza pokreće lopatice turbine pretvarajući kinetičku energiju u mehaničku. Za srednje padove (do 200 metara) koriste se takozvane [[Francisova turbina|Francisove turbine]], kod kojih provodni dio s lopaticama okružuje kotač. U provodnom dijelu ovih turbina potencijalna se energija vode samo djelomično pretvara u kinetičku tako da s određenim [[pretlak]]om dospijeva u obrtno kolo (kotač) i njemu predaje svoju energiju. Za niske padove (do približno 40 metara) koriste se takozvane [[Kaplanova turbina|Kaplanove turbine]] koje rade slično kao i Francisove turbine, s tim da je broj lopatica daleko manji. == Snaga dobivena u hidroelektranama == Ovisno o veličini hidroelektrane, odnosno [[obujam|volumnom]] [[protok]]u [[rijeka (vodotok)|rijeke]], [[snaga]] hidroelektrane se izračunava pomoću [[formula|formule]]: ''P=q ρghk'' Gdje je: P-dobivena snaga struje i [[električna energija]] (električna snaga), [[Vat|W]]; q-[[volumni protok]] vode, [[kubni metar u sekundi|m<sup>3</sup>/s]]; ρ-[[gustoća]] vode (uzima se približna vrijednost 1000 [[kilogram po metru kubnom|kg/m<sup>3</sup>]]); g-[[ubrzanje]] [[gravitacija|sile teže]](gravitacijske sile), 9.81 [[metar u sekundi na kvadrat|m/s<sup>2</sup>]]; h-visina vodenog stupca, tj. dubina vodenog [[bazen]]a; k- koeficijent djelovanja hidroelektrane koji poprima vrijednosti između 0 i 1; Koeficijent ''k'' ovisi isključivo o vrsti turbina ugrađenih u hidroelektrane. Što su turbine veće i modernije koeficijent, ''k'' se približava vrijednosti 1. == Uloga hidroelektrana u suvremenom svijetu == [[Datoteka:Cijev hidrocentrale 2009.jpg|thumb|300px|Cijev [[Hidroelektrana Velebit|Reverzibilne HE Velebit]]]] Električna energija predstavlja jedan od ''najčišćih'' oblika energije. Mogućnosti dobivanja električne energije su raznovrsni. Najprihvatljiviji su načini dobivanja iz [[obnovljivi izvori energije|obnovljivih izvora energije]], kao što su hidroelektrane, [[vjetroelektrana|vjetroelektrane]] te [[solarne termalne elektrane|solarne elektrane]]. Od obnovljivih izvora energije hidroelektrane su najraširenije. Njihov udio među obnovljivim izvorima energije je oko 88[[postotak|%]] (podatak za [[2005]]. godinu). To je posljedica više čimbenika. Za razliku od [[vjetar|vjetra]] ili [[sunce|sunca]], čiji intenzitet je nepredvidljiv te ovisi o [[meteorologija|meteorološkim]] prilikama, voda, odnosno njen volumni protok, je puno stabilniji i stalniji tokom [[godina|godine]]. To znači da je i opskrba električnom energijom pouzdanija. Također, vrlo zanimljiva skupina hidroelektrana su [[reverzibilne hidroelektrane]], koje omogućavaju dva režima rada, te kao takve su vrlo isplative i poželjne za izgradnju. Procjenjuje se da je 2005. godine 20% ukupne [[svijet|svjetske]] potrošnje električne energije bilo opskrbljeno upravo energijom iz hidroelektrana, što je približno 816 GW. == Prednosti hidroelektrana == [[Datoteka:Hoovernewbridge.jpg|Hoover-ova brana|thumb|left]] Ključna prednost obnovljivih izvora energije, pa tako i hidroelektrana, je smanjena ili u potpunosti eliminirana emisija [[staklenički plinovi|stakleničkih plinova]]. Glavni razlog tomu je što ne koriste [[fosilna goriva]] kao pokretač turbine, odnosno električnog generatora. Time električna energija nastala u hidroelektranama postaje rentabilnija, te neovisna o cijeni i ponudi fosilnih goriva na [[tržište|tržištu]]. Hidroelektrane također imaju predviđen dulji životni vijek nego elektrane na fosilna goriva. Ono što je bitno, u razmatranju hidroelektrana s [[gospodarstvo|ekonomskog]] aspekta, jest da današnje, moderne, hidroelektrane zahtijevaju vrlo malen broj osoblja, zbog velikog stupnja [[automatizacija|automatiziranosti]]. Nadalje, [[cijena]] [[investicija|investicije]] u izgradnju hidroelektrane se povrati u razdoblju do desetak godina. Emisija stakleničkih plinova je u potpunosti eliminirana, ako se isključivo promatra samo proces proizvodnje električne energije. Isto se ne može reći za cijelu hidroelektranu, kao [[sistem]] sačinjen od [[brana|brane]], turbine i električnog generatora te hidro akumulacijskog [[jezero|jezera]]. Međutim, zanimljiva je studija koja je provedene u suradnji Paul Scherrer Institut-a i Sveučilišta u [[Stuttgart]]u. Ona je pokazala da su, među svim izvorima energije, hidroelektrane najmanji proizvođači stakleničkih plinova. Slijede redom vjetroelektrane, [[nuklearna elektrana|nuklearne elektrane]], energija dobivena [[fotovoltaici|foto naponskim ćelijama]]. Važno je napomenuti da je ta studija rađena za klimatske prilike u [[Europa|Europi]] te se može primijeniti i na područja [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] i [[Sjeverna Azija|Sjeverne Azije]]. Hidro-akumulacijska jezera hidroelektrana mogu osim svoje primarne funkcije imati još nekoliko pozitivnih aspekata. Svojom veličinom mogu privlačiti turiste, te se na njihovoj površini mogu odvijati razni vodeni [[sport]]ovi. Također velike brane mogu igrati značajnu ulogu u [[navodnjavanje|navodnjavanju]], te u regulaciji toka rijeka. == Nedostaci hidroelektrana == [[Datoteka:Dreischluchtendamm hauptwall 2006.jpg|thumb|Brana [[Hidroelektrana Tri Klanjca|hidroelektrane Tri Klanjca]]]] Ključni dio hidroelektrane je njena brana. Urušavanje brane može dovesti do velikih katastrofa za cijeli [[ekosistem]] nizvodno od brane. Sama kvaliteta gradnje, [[konstrukcija|konstrukcije]] i održavanje brane nije dovoljna garancija da je brana osigurana od oštećivanja. Brane su vrlo primamljiv cilj tijekom [[vojska|vojnih]] operacija, [[terorizam|terorističkih]] činova i tomu sličnih situacija. Također jedan primjer koji svjedoči opasnosti [[čovjek|ljudskim]] životima je hidroelektrana [[Brana tri kanjona]] (''eng.'' Three Gorges Dam) u [[Kina|Kini]]. Brana tri kanjona je najveća hidroelektrana na svijetu. Naime, hidroelektrana se nalazi na rijeci [[Jangce]]. To je najveće [[Kina|Kineska]] rijeka i shodno tomu je i rijeka najbogatija vodom, što opravdava izgradnju hidroelektrane na njoj. Međutim, vodeni bazen, tj. hidro akumulacijsko jezero te brane, je toliko veliko da svojom težinom opterećuje [[zemljina kora|zemljinu koru]]. Ako se uzme u obzir da je to područje [[geologija|geološki]] nestabilno, tj. da se nalazi na spoju [[litosferne ploče|litosfernih ploča]], jasno je da postoji opravdani rizik od [[potres]]a. Dok znanstvenici strahuju od potresa i urušavanja brane, političari tvrde da takav [[rizik]] ne postoji. Rijeka svojim tokom nosi vodeni materijal u obliku [[pijesak|pijeska]] i [[mulj]]a. To s vremenom dovodi do [[talog|taloženja]] toga [[materijal]]a u vodenom bazenu, a posljedica toga je smanjivanje dubine vodenog bazena. Zahvaljujući tome, vodeni bazen gubi svoju ulogu. Akumulaciju vodene mase tijekom [[kiša|kišnih]] razdoblja, a korištenja iste tijekom suhih razdoblja godine. To se može izbjeći gradnjom raznoraznih [[kanal]]a koji imaju ulogu premosnice, te se tako odvodi taj [[sediment]]. Rezultat je da svaka hidroelektrana ima svoj životni vijek, nakon kojeg postaje neekonomična. Također uočeni, negativni, aspekt prilikom gradnje brana je nužnost uništavanja gospodarskih, [[kultura|kulturoloških]] i [[priroda|prirodnih]] dobara. Prilikom punjenja hidro akumulacijskog jezera dolazi do nužnog potapanja svega onoga što se našlo ispod površine samoga jezera. [[Fauna]] toga područja je primorana na preseljenje, također kao i ljudi. Što se [[flora|flore]] tiče, situacija je malo drugačija, prvenstveno u [[tropi|tropskim]] područjima. U tim područjima, gdje je [[temperatura]] viša, prilikom truljenja, raspadanja, biljnih ostataka zarobljenih pod vodom, u anaerobnim uvjetima, dolazi do stvaranja stakleničkih plinova. U prvom redu nastaju [[ugljični dioksid]],(CO<sub>2</sub>) i [[metan]]. Stvaranje ugljičnog dioksida zapravo nije zabrinjavajuće. On je ionako već kružio u atmosferi te ga je bilje tokom svoga rasta, u procesu [[fotosinteza|fotosinteze]] ugradilo u svoje [[tkivo]]. To nije novooslobođeni CO<sub>2</sub>, kao što nastaje prilikom izgaranja fosilnih goriva. Zanimljivo je kazati da je emisija CO<sub>2</sub>, oslobođena u hidro akumulacijskim jezerima, veća nego u elektranama u kojima izgara fosilno gorivo, ukoliko prije punjenja bazena vodom [[šuma]] nije bila porušena i očišćena. Puno veći problem je stvaranje metana, koji odlazeći u [[atmosfera|atmosferu]] pridonosi [[efekt staklenika|efektu staklenika]]. == Države s najvećom proizvodnjom hidro-električne energije == Kada se promatra količina hidro-energije, tj. električne energije proizvedene u hidroelektranama, tijekom nekog perioda, valja razlikovati dva pojma. Nominalnu snagu koju ta hidroelektrana može ostvariti kada bi cijeli promatrani period radila punim kapacitetom, te stvarnu proizvedenu snagu u promatranom periodu. Omjer godišnje, stvarno proizvedene, snage te instalirane snage je faktor kapacitivnosti. Instalirana snaga je zbroj svih generatora neke [[država|države]] kada bi radili pri nominalnoj snazi tijekom cijele godine. U tablici se nalaze podaci o godišnjoj proizvodnji električne energije koju je objavio ''BP Statistical Review –Full Report 2009'' {|border='1' !Država !Godišnja proizvodnja hidro-električne energije ([[TWh]]) !Instalirana snaga (GW) !Faktor kapacitivnosti !Postotak od ukupne proizvodnje el. energ. |- ![[Kina]] !585.2 !171.52 !0.37 !17.18 |- ![[Kanada]] !369.5 !88.974 !0.59 !61.12 |- ![[Brazil]] !363.8 !69.080 !0.56 !85.56 |- ![[Sjedinjene Američke Države|SAD]] !250.6 !79.511 !0.42 !5.74 |- ![[Rusija]] !167.0 !45.000 !0.42 !17.64 |- ![[Norveška]] !140.5 !27.528 !0.49 !98.25 |- ![[Indija]] !115.6 !33.600 !0.43 !15.80 |- ![[Venecuela]] !86.8 !- !- !67.17 |- ![[Japan]] !69.2 !27.229 !0.37 !7.21 |- ![[Švedska]] !65.5 !16.209 !0.46 !44.34 |- ![[Paragvaj]] (2006.) !64.0 !- !- !- |- ![[Francuska]] !64.4 !25.335 !0.25 !11.23 |} Jedine zemlje koje većinu električne energije osiguravaju pomoću hidroelektrana su Brazil, Paragvaj, Kanada, Norveška, [[Švicarska]] i Venecuela. Međutim, Paragvaj ne samo da proizvodi dovoljno električne energije, putem hidroelektrana, za domaće potrebe, već on i [[izvoz]]i svoju električnu energiju Brazilu i [[Argentina|Argentini]]. == Poveznice == * [[Male hidroelektrane]] * [[Velike hidroelektrane]] * [[Reverzibilne hidroelektrane]] * [[Hidroenergija]] * [[Francis turbina]] == Vanjske veze == {{Commonscat|Hydroelectric power plants}} * [http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/default.aspx Hidroelektrane u Hrvatskoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160625235638/http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/default.aspx |date=2016-06-25 }} [[Kategorija:Hidroelektrane| ]] [[Kategorija:Elektrane]] [[Kategorija:Hidrotehnika|Elektrane]] [[Kategorija:Građevine]] kbbev1j0qfl4eacv1uxnhxd01l6oue0 Ratno zrakoplovstvo 0 4870 42587762 40842673 2026-05-05T02:33:42Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Ratna avijacija]] → [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo]] 42587762 wikitext text/x-wiki {{Ratovanje}} '''Ratna avijacija''' (ratno zrakoplovstvo ili vazduhoplovstvo) je [[Vidovi vojske|vid]] [[Oružane snage|oružanih snaga]] namijenjen za borbeno djelovanje u ili iz zračnog prostora. Sastoji se od zrakoplova i njihovog letačkog i neletačkog osoblja, različitih institucija, instalacija te njihovog pripadajućeg osoblja. Ratno zrakoplovstvo se relativno kasno profiliralo kao posebni vid oružanih snaga. Ispočetka je bilo rod [[Kopnena vojska|kopnene vojske]] (gdje se kao takvo zadržalo u manjem broju država), odnosno [[Ratna mornarica|ratne mornarice]] gdje još uvijek postoji kao [[mornaričko zrakoplovstvo]]. Dana [[1. 4.]] [[1918]]. [[UK|Velika Britanija]] je objedinila obje komponente u posebni vid oružanih snaga poznat pod nazivom [[Royal Air Force]], a kasnije su istim primjerom krenule mnoge druge države. == Veze == * [[Vidovi oružanih snaga]] {{Commonscat|Air force}} [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo| ]] [[Kategorija:Avijacija]] [[Kategorija:Vidovi oružanih snaga|Avijacija]] q7qkz2cm6uetrmr3l9lgb9tkqtmhlcq 42587773 42587762 2026-05-05T02:35:15Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Ratna avijacija]] na [[Ratno zrakoplovstvo]] preko preusmjerenja 42587762 wikitext text/x-wiki {{Ratovanje}} '''Ratna avijacija''' (ratno zrakoplovstvo ili vazduhoplovstvo) je [[Vidovi vojske|vid]] [[Oružane snage|oružanih snaga]] namijenjen za borbeno djelovanje u ili iz zračnog prostora. Sastoji se od zrakoplova i njihovog letačkog i neletačkog osoblja, različitih institucija, instalacija te njihovog pripadajućeg osoblja. Ratno zrakoplovstvo se relativno kasno profiliralo kao posebni vid oružanih snaga. Ispočetka je bilo rod [[Kopnena vojska|kopnene vojske]] (gdje se kao takvo zadržalo u manjem broju država), odnosno [[Ratna mornarica|ratne mornarice]] gdje još uvijek postoji kao [[mornaričko zrakoplovstvo]]. Dana [[1. 4.]] [[1918]]. [[UK|Velika Britanija]] je objedinila obje komponente u posebni vid oružanih snaga poznat pod nazivom [[Royal Air Force]], a kasnije su istim primjerom krenule mnoge druge države. == Veze == * [[Vidovi oružanih snaga]] {{Commonscat|Air force}} [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo| ]] [[Kategorija:Avijacija]] [[Kategorija:Vidovi oružanih snaga|Avijacija]] q7qkz2cm6uetrmr3l9lgb9tkqtmhlcq Gorontalo 0 6807 42587423 40674577 2026-05-04T12:21:28Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42587423 wikitext text/x-wiki Gorontalo je naziv koji se odnosi na: * [[Indonezija|indonežansku]] [[Gorontalo (provincija)|provinciju]] na otoku [[Sulawesi]]; * [[Gorontalo (okrug)|okrug (kneževinu)]] unutar provincije Gorontalo; * [[Gorontalo (grad)|grad Gorontalo]] na otoku Sulawesi; * [[Gorontalo (narod)|etničku grupu]] koja živi u provinciji Gorontalo. * [[Gorontalo Famliy Portal|Independen]] http://www.gorontalofamily.org{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{Razvrstavanje}} hnc5wv5nfyzaczkmeqd92vrv1416g81 Republika Srpska 0 8439 42587529 42553030 2026-05-04T19:47:15Z Acoacoaco998 340644 better 42587529 wikitext text/x-wiki {{Redirect|Srpska|druge upotrebe|Srpska (razvrstavanje)}} </div>{{Infokutija naselje|ime=Република Српска <br> Republika Srpska|sjedište=[[Istočno Sarajevo]] (de fakto [[Banja Luka]])|sjedište_vrsta=Glavni grad|blank_info="Jezici srpskog hrvatskog i bošnjačkog naroda" {{Efn|[[Ustav Republike Srpske]] izbjegava navesti imena jezika, te navodi "jezik Srba."|group=α}}|blank_name=Službeni jezici|slika_zastava=Flag of the Republika Srpska.svg|prazan_grb_vrsta=Amblem|slika_prazan_grb=Seal of the Republika Srpska.svg|slika_mapa=Republika Srpska in Bosnia and Herzegovina.svg|himna=[[Moja Republika]]|vođa_ime=''upražnjeno''|vođa_titula=[[Predsjednik vlade]]|vođa_ime1=''upražnjeno''|vođa_titula1=[[Predsjednik]]|tip_naselja=Entitet|blank1_name=Etničke grupe|blank1_info=[[Srbi]]: 81,5% <br>[[Bošnjaci]]: 14,0% <br>[[Hrvati]]: 2,4%|površina=24.641,72|stanovništvo=1228423|stanovništvo_godina=2013.|blank2_name=Valuta|blank2_info=[[Konvertibilna marka]]|iso_kod=3166-2:BA-SRP|vremenska_zona=[[CET]]|vremenska_zona_DST=[[CEST]]|utc_pomak=+1|utc_pomak_DST=+2}} '''Republika Srpska''' jedan je od dva entiteta koji sačinjavaju Bosnu i Hercegovinu. Drugi entitet je [[Federacija Bosne i Hercegovine]]. Glavni grad Republike Srpske je [[Sarajevo]],<ref>[http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%A3%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2_%D0%A0%D0%B5%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B5_%D0%A1%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B5_%E2%80%94_%D0%9F%D1%80%D0%B5%D1%87%D0%B8%D1%88%D1%9B%D0%B5%D0%BD%D0%B8_%D1%82%D0%B5%D0%BA%D1%81%D1%82_%28%D0%A3%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8_%D1%81%D1%83%D0%B4%29 Устав Републике Српске — Пречишћени текст (Уставни суд)], Члан 9: Главни град Републике је Сарајево.</ref><ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A3%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2_%D0%A0%D0%B5%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B5_%D0%A1%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B5_%E2%80%94_%D0%9F%D1%80%D0%B5%D1%87%D0%B8%D1%88%D1%9B%D0%B5%D0%BD%D0%B8_%D1%82%D0%B5%D0%BA%D1%81%D1%82_%281996%29 Ustav Republike Srpske — Prečišćeni tekst (1996)], Član 9: "Glavni grad Republike je Sarajevo".</ref><ref>[http://www.slobodnaevropa.org/content/rs_propale_ustavne_promjene_o_banjaluci_kao_glavnom_gradu/24562746.html Propale ustavne promjene o Banjaluci kao glavnom gradu RS]</ref> a [[Banja Luka]] je najveći privredni, politički i administrativni centar, sjedište [[Vlada Republike Srpske|Vlade]] i [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne Skupštine]].<ref>{{Cite web |title=Географија (predsjednikrs.net) |url=http://predsjednikrs.net/index.php?option=com_content&view=article&id=109&Itemid=157&lang=rs |access-date=2012-04-09 |archive-date=2012-05-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120522003940/http://predsjednikrs.net/index.php?option=com_content&view=article&id=109&Itemid=157&lang=rs }}</ref><ref>[http://www.esrpska.com/ContentPage.aspx?kat_id=aed2359a-02f3-46a7-b04c-11954411c8c4&podkat_id=39b00c65-e801-4921-857c-516c55d5841d&page_id=6 Република Српска (esrpska.com)]</ref> Republika Srpska je proglašena [[9. 1.]] [[1992]]. godine, ali je tokom čitavog [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] bila nelegalna tvorevina, u skladu sa mišljenjem [[Arbitražna komisija Mirovne konferencije o Jugoslaviji|Međunarodne arbitražne komisije o Jugoslaviji]], i međunarodnim priznanjem [[Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]]. Postojanje Republike Srpske priznato je 1. članom dejtonskog [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustava Bosne i Hercegovine]] iz [[1995]]. godine, u kojem se navodi: “Republika BiH nastavlja svoje legalno postojanja pod zvaničnim imenom BiH kao država po međunarodnom pravu sastavljena od dva entiteta – FBiH i RS.” Po [[Daytonski sporazum|Dejtonskom sporazumu]], ona je jedan od dva [[biće|entiteta]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i zauzima 49% teritorije BiH. == Historija == {{main|Istorija Republike Srpske|SAO Bosanska Krajina|SAO Semberija|SAO Romanija|SAO Hercegovina|SAO Severna Bosna|Republika Srpska (1992-1995)|Rat u Bosni i Hercegovini|Dejtonski sporazum}} [[Datoteka:Srpske autonomne oblasti u Bosni i Hercegovini.png|thumb|left|200px| Samoproklamovane "[[Srpska autonomna oblast|srpske autonomne oblasti]]" od 1991. do 1992., nastale u pobuni protiv vlasti Bosne i Hercegovine.]] Republika Srpska je formirana [[9. 1.]] [[1992]]. pod nazivom '''Srpska Republika Bosna i Hercegovina''', od strane predstavnika [[Srbi|srpske]] nacionalnosti u organima vlasti tadašnje [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]], još uvijek formalno u sastavu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]. Već ranije, tokom [[Raspad SFRJ|raspada SFRJ]], na područjima sa srpskom većinom su se formirali paralelni organi vlasti, uključujući i ''srpske autonomne oblasti'' i opštine i druge entitete, sa ciljem ujedinjenja u [[Velika Srbija|Savez srpskih država]].<ref>[http://www.e-novine.com/feljton/36593-Karadi-proglasio-privatnu-dravu.html Karadžić proglasio privatnu državu]</ref> [[Narodna skupština Republike Srpske|Skupština bosanskohercegovačkih Srba]], formirana [[24. 10.]] [[1991]]., je [[28. 2.]] 1992. donijela Ustav Srpske republike Bosne i Hercegovine. Republika bi se sastojala ne samo od svih područja gdje su Srbi bili većina, nego takođe i od ''„mjesta gdje je srpski narod manjina zbog [[progon Srba u Drugom svetskom ratu|genocida nad njim]] tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]“''<ref>{{Cite web |title=Optužnica protiv Slobodana Miloševića |url=http://www.bhdani.com/arhiva/235/cinjenice.shtml |access-date=2012-04-05 |archivedate=2007-12-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071227184824/http://www.bhdani.com/arhiva/235/cinjenice.shtml |deadurl=yes }}</ref>, odnosno obuhvaćala bi teritorije sledećih 70 opština (u podebljanim Srbi nisu činili većinu): [[Banja Luka|Banjaluka]], '''[[Bihać]]''', [[Bijeljina]], [[Bileća]], [[Kozarska Dubica|Bosanska Dubica]], [[Gradiška|Bosanska Gradiška]], '''[[Bosanska Krupa]]''', '''[[Brod (Bosna i Hercegovina)|Bosanski Brod]]''', [[Novi Grad|Bosanski Novi]], [[Bosanski Petrovac]], '''[[Šamac|Bosanski Šamac]]''', [[Bosansko Grahovo]], '''[[Bratunac]]''', '''[[Brčko]]''', '''[[Bugojno]]''', [[Čajniče]], '''[[Čapljina]]''', [[Čelinac]], [[Derventa]], '''[[Doboj]]''', '''[[Donji Vakuf]]''', [[Drvar]], '''[[Foča]]''', [[Gacko]], [[Glamoč]], [[Han Pijesak|Han-Pijesak]], [[Ilijaš]], '''[[Jajce]]''', [[Kalinovik]], '''[[Kladanj]]''', [[Ključ (grad)|Ključ]], '''[[Konjic]]''', [[Kotor-Varoš]], [[Laktaši]], '''[[Livno]]''', [[Lopare]], [[Ljubinje]], [[Milići]], [[Modriča]], '''[[Mostar]]''', [[Mrkonjić Grad|Mrkonjić-Grad]], [[Nevesinje]], '''[[Olovo]]''', [[Petrovo]], '''[[Prijedor]]''', [[Prnjavor]], [[Stanari]], '''[[Rogatica]]''', [[Rudo, Bosna i Hercegovina|Rudo]], [[Pale]], [[Skender Vakuf / Kneževo|Skender Vakuf]], [[Sokolac]], [[Srbac]], '''[[Srebrenica]]''', '''[[Srebrenik]]''', '''[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari grad Sarajevo]]''', '''[[Stolac]]''', [[Šekovići]], [[Šipovo]], [[Teslić]], [[Trebinje]], '''[[Tuzla]]''', [[Ugljevik]], '''[[Višegrad]]''', '''[[Vlasenica]]''', '''[[Vogošća]]''', '''[[Zavidovići]]''', '''[[Zvornik]]''', '''[[Žepče]]'''.<ref>{{Cite web |title=Mediji i rat: Kako je “Politika” izveštavala 1992. godine (2) |url=http://www.e-novine.com/feljton/36155-Genocid-moe-pone.html |access-date=2010-03-29 |archivedate=2013-06-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130606110330/http://www.e-novine.com/feljton/36155-Genocid-moe-pone.html |deadurl=yes }}</ref> Istom odlukom je Republika proglašena dijelom [[Krnja Jugoslavija|jugoslovenske federalne države]]. Nakon provedenog referenduma Bosna i Hercegovina [[5. 4.]] [[1992]]. proglašave nezavisnost, Srpska Republika Bosna i Hercegovina proglašava [[7. 4.]] [[1992]]. godine odvajanje od Bosne i Hercegovine i ostanak u Jugoslaviji. [[Arbitražna komisija Mirovne konferencije o Jugoslaviji|Međunarodna arbitražna komisija o Jugoslaviji]] je dala [[pravo|pravno]] mišljenje da samo [[republika|republike]] SFRJ imaju pravo na proglašenje [[nezavisnost]]i nakon referenduma, a da narodi nemaju pravo na [[samoopredjeljenje|samoodređenje]], čime je želja srpskog naroda za [[Velika Srbija|zajedničkom državom]] pred međunarodnom zajednicom proglašena nelegalnom. {{Multiple image | align = left | direction = horizontal | image1 = Evstafiev-Radovan Karadzic 3MAR94.jpg | width1 = 157 | image2 = Evstafiev-ratko-mladic-1993-w.jpg | width2 = 150 | footer = [[Radovan Karadžić]], prvi predsednik Republike Srpske, i [[Ratko Mladić]], prvi načelnik generalštaba VRS. }} [[12. 5.]] [[1992]]. godine, na 16. sjednici [[Narodna skupština Republike Srpske|Skupštine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini]], [[Radovan Karadžić]] je objavio šest "strategijskih ciljeva" srpskog naroda u Bosni i Hercegovini:<ref>[http://www.un.org/icty/cases-e/cis/mladic/cis-karadzicmladic.pdf The Prosecutor v. Radovan Karadžić and Ratko Mladić]</ref> # Uspostaviti državne granice koje bi odvojili srpski narod od druga dva naroda. # Uspostaviti koridor između [[Semberija|Semberije]] i [[Bosanska Krajina|Bosanske Krajine]], jer nema "[[Velika Srbija|Saveza srpskih zemalja]]" bez toga.<ref>[http://www.scribd.com/doc/76617894/16-SJEDNICA-NARODNE-SKUP%C5%A0TINE-REPUBLIKE-SRPSKE-12-maj-1992-latinica 16. SJEDNICA NARODNE SKUPŠTINE REPUBLIKE SRPSKE]</ref> # Uspostaviti koridor u [[Podrinje|Podrinju]], što znači ukinuti stanje [[Drina|Drine]] kao granicu srpskih država. # Uspostaviti granicu na [[Una|Uni]] i [[Neretva|Neretvi]]. # Podijeliti [[Sarajevo]] u srpske i bošnjačke dijelove, te uspostaviti sposobne državne vlasti u oba djela. # Osigurati pristup [[Jadransko more|Jadranskom moru]]. Tokom iste sjednice, skupština bosanskih Srba je uspostavila Vojsku Republike Srpske (VRS) i izabrala [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]] da bude zapovjednik drugog vojnog distrikta Jugoslavenske armije, kasnije glavnog štaba vojske Republike Srpske. Na toj istoj sjednici, na kojoj se raspravljalo o stvaranju "Srpske Republike Bosne i Hercegovine", general Ratko Mladić je rekao Skupštini da neće biti moguće odvojiti Srbe od nesrba tako što će nesrbi sami otići sa te teritorije. Upozorio je da svaki pokušaj u tom smislu znači [[genocid]].<ref>{{Cite web |title=DODATNE ČINJENICE |url=http://www.bhdani.com/arhiva/235/cinjenice.shtml |access-date=2012-04-05 |archivedate=2007-12-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071227184824/http://www.bhdani.com/arhiva/235/cinjenice.shtml |deadurl=yes }}</ref><ref>{{Cite web |title=Šta otkriva transkript iz 12. maja 1992.; Mladić: Plan stvaranja Republike Srpske je genocid |url=http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/72563-sta-otkriva-transkript-sastanka-odrzanog-12-maja-92-mladic-plan-stvaranja-republike-srpske-je-genocid.html |access-date=2012-04-05 |archivedate=2012-04-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120420012809/http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/72563-sta-otkriva-transkript-sastanka-odrzanog-12-maja-92-mladic-plan-stvaranja-republike-srpske-je-genocid.html |deadurl=yes }}</ref> Ime samoproglašene republike je promijenjeno u Republika Srpska [[12. 8.]] [[1992]]. [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rat u BiH]] je bio počeo nekoliko dana prije proglašenja nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Na početku rata su bosanskosrpske snage potpomognute s JNA stekle nadzor nad oko 60-70 % teritorija predratne BiH. Politički dogovor velikih sila podržan od strane Miloševića i Tuđmana o podjeli Bosne i Hercegovine na Republiku Srpsku i Federaciju Bosnu i Hercegovinu u odnosu 49 % naprema 51 % je postignut [[1994]]., ali do njegove vojne provedbe dolazi tek u ljeto [[1995]]. godine kada bosanskosrpske snage eliminiraju bošnjačke "zaštićene zone" u istočnoj Bosni i kada [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatske vojska]] zajedno s vojskom Bosne i Hercegovine zauzima zapadne dijelove države. Nakon primirja su započeli pregovori u [[Dejton (razvrstavanje)|Daytonu]] koji su [[21. 11.]] 1995. doveli do potpisivanja [[Dejtonski mirovni sporazum|Daytonskog mirovnog sporazuma]].Njime je Republika Srpska međunarodno priznata kao jedan od dva entiteta koji čine Bosnu i Hercegovinu (drugi entitet je Federacija Bosne i Hercegovine). Republika Srpska obuhvata 49% teritorije Bosne i Hercegovine, a Federacija Bosne i Hercegovine 51%. Arbitražnom odlukom o statusu Brčkog, te uspostavljanjem [[Brčko distrikt|Distrikta Brčko]] BiH [[2000]]. godine, posjed teritorije oba entiteta je smanjen za otprilike 0.5 - 1.0 %. Tokom proteklih godina, neke ingerencije Republike Srpske izričito definisane dejtonskim ustavom i njegovim aneksima prenesene su na nivo Bosne i Hercegovine (carinska i granična služba, vojska, pravosuđe - osnivanjem Suda BiH i Visokog sudskog i tužilačkog savjeta itd.). == Demografija == Po podacima Republičkog zavoda za statistiku broj stanovnika Republike Srpske je u porastu[1]. Po njihovim procenama u RS je: * 2001. godine živjelo 1.447.477 stanovnika * 2002. - 1.455.446 stanovnika * 2003 - 1.463.465 stanovnika * 2004. - 1.471.529 stanovnika i * 2005. 1.479.634 stanovnika == Opštine i gradovi == Republika Srpska se sastoji iz 62 opštine i dva grada, [[Banja Luka|Banje Luke]] i [[Istočno Sarajevo|Istočnog Sarajeva]] (čine ga opštine: [[Istočni Stari Grad]], [[Istočna Ilidža]], [[Istočno Novo Sarajevo]], [[Pale (Republika Srpska)|Pale]], [[Sokolac]] i [[Trnovo (Republika Srpska)|Trnovo]]. Grad [[Brčko]] (38.479) nalazi se u [[Brčko distrikt|Distriktu Brčko]], koji je pod zajedničkom upravom Republike Srpske i [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Mnogi gradovi Republike Srpske su u vrijeme civilnog rata u Bosni i Hercegovini dobili prefikse izvedene od pridjeva ''srpski'': Srpski Brod ([[Brod (Bosna i Hercegovina)|Brod]]), Srbinje ([[Foča]]), Srpsko Sarajevo ([[Istočno Sarajevo]]), itd. Kasnije su mnogim od ovih gradova vraćena stara imena ili su dobili nova imena bez prefiksa ''srpski''. Primjera radi, današnji Brod se prije rata zvao Bosanski Brod, da bi mu tokom rata ime bilo promijenjeno u Srpski Brod, a danas se zove samo Brod. [[Datoteka:Banja luka panorama.jpg|thumb|desno|260px|[[Banja Luka]], administrativni centar i najveći grad Republike Srpske.]] {| class="wikitable" |- style="background:#ccc; text-align:center;" |colspan=6| '''Osnovni podaci o opštinama Srpske''' |- style="background:#ccc; text-align:center;" ! Ime opštine!! Sedište opštine!!broj naselja !! Površina (km²)!!broj stan.1996. !! broj stan.2004. |- | style="text-align:left;"| [[Banja Luka|Grad Banja Luka]] | style="text-align:right;"| [[Banja Luka]] | style="text-align:right;"|54 | style="text-align:right;"|1.225,05 | style="text-align:right;"|217.968 | style="text-align:right;"|224.647 |- style="background:#efefef;" | style="text-align:left;"| [[Opština Berkovići]] | style="text-align:right;"| [[Berkovići]] | style="text-align:right;"|21 | style="text-align:right;"|241,27 | style="text-align:right;"|2.660 | style="text-align:right;"|2.799 |- | style="text-align:left;"| [[Opština Bijeljina]] | style="text-align:right;"| [[Bijeljina]] | style="text-align:right;"|61 | style="text-align:right;"|724,69 | style="text-align:right;"|104.831 | style="text-align:right;"|109.211 |- style="background:#efefef;" | style="text-align:left;"| [[Opština Bileća]] | style="text-align:right;"| [[Bileća]] | style="text-align:right;"|61 | style="text-align:right;"|632,35 | style="text-align:right;"|11.864 | style="text-align:right;"|12.282 |- | style="text-align:left;"| [[Opština Bosanska Kostajnica]] | style="text-align:right;"| [[Bosanska Kostajnica]] | style="text-align:right;"|12 | style="text-align:right;"|85,11 | style="text-align:right;"|7.467 | style="text-align:right;"|7.874 |- style="background:#efefef;" | style="text-align:left;"| [[Opština Brod]] | style="text-align:right;"| [[Brod (Bosna i Hercegovina)|Bosanski Brod]] | style="text-align:right;"|23 | style="text-align:right;"|228,46 | style="text-align:right;"|13.035 | style="text-align:right;"|20.424 |- | style="text-align:left;"| [[Opština Bratunac]] | style="text-align:right;"| [[Bratunac]] | style="text-align:right;"|50 | style="text-align:right;"|291,71 | style="text-align:right;"|18.762 | style="text-align:right;"|23.006 |- style="background:#efefef;" | style="text-align:left;"| [[Opština Višegrad]] | style="text-align:right;"| [[Višegrad]] | style="text-align:right;"|163 | style="text-align:right;"|448,93 | style="text-align:right;"|17.822 | style="text-align:right;"|19.419 |- | style="text-align:left;"| [[Opština Vlasenica]] | style="text-align:right;"| [[Vlasenica]] | style="text-align:right;"|37 | style="text-align:right;"|225,20 | style="text-align:right;"|19.328 | style="text-align:right;"|20.437 |- style="background:#efefef;" | style="text-align:left;"| [[Opština Vukosavlje]] | style="text-align:right;"| [[Opština Vukosavlje|Vukosavlje]] | style="text-align:right;"|13 | style="text-align:right;"|86,83 | style="text-align:right;"|1.761 | style="text-align:right;"|5.454 |- | style="text-align:left;"| [[Opština Gacko]] | style="text-align:right;"| [[Gacko]] | style="text-align:right;"|71 | style="text-align:right;"|735,89 | style="text-align:right;"|9.951 | style="text-align:right;"|10.300 |- style="background:#efefef;" | style="text-align:left;"| [[Opština Gradiška]] | style="text-align:right;"| [[Gradiška]] | style="text-align:right;"|68 | style="text-align:right;"|762,06 | style="text-align:right;"|59.494 | style="text-align:right;"|61.440 |- | style="text-align:left;"| [[Opština Derventa]] | style="text-align:right;"| [[Derventa]] | style="text-align:right;"|57 | style="text-align:right;"|516,41 | style="text-align:right;"|37.140 | style="text-align:right;"|42.747 |- style="background:#efefef;" | style="text-align:left;"| [[Doboj|Opština Doboj]] | style="text-align:right;"| [[Doboj]] | style="text-align:right;"|82 | style="text-align:right;"|808,85 | style="text-align:right;"|76.550 | style="text-align:right;"|80.464 |- | style="text-align:left;"| [[Opština Donji Žabar]] | style="text-align:right;"| [[Donji Žabar]] | style="text-align:right;"|5 | style="text-align:right;"|49,80 | style="text-align:right;"|8,654 | style="text-align:right;"|10,834 |- style="background:#efefef;" | style="text-align:left;"| [[Opština Zvornik]] | style="text-align:right;"| [[Zvornik]] | style="text-align:right;"|61 | style="text-align:right;"|371,96 | style="text-align:right;"|43.718 | style="text-align:right;"|51.688 |- | style="text-align:left;"| [[Opština Istočni Drvar]] | style="text-align:right;"| [[Potoci (Istočni Drvar)|Potoci]] | style="text-align:right;"|3 | style="text-align:right;"|66,17 | style="text-align:right;"|3 | style="text-align:right;"|62 |- style="background:#efefef;" | style="text-align:left;"| [[Opština Istočni Mostar]] | style="text-align:right;"| [[Zijemlje]] | style="text-align:right;"|3 | style="text-align:right;"|85,72 | style="text-align:right;"|326 | style="text-align:right;"|794 |- | style="text-align:left;"| [[Opština Istočni Stari Grad]]* | style="text-align:right;"| [[Gornje Biosko]] | style="text-align:right;"|19 | style="text-align:right;"|83,39 | style="text-align:right;"|3.050 | style="text-align:right;"|3.185 |- style="background:#efefef;" | style="text-align:left;"| [[Opština Jezero (Republika Srpska)|Opština Jezero]] | style="text-align:right;"| [[Jezero (BiH)|Jezero]] | style="text-align:right;"|12 | style="text-align:right;"|29,21 | style="text-align:right;"|533 | style="text-align:right;"|1.316 |- | style="text-align:left;"| [[Opština Kalinovik]] | style="text-align:right;"| [[Kalinovik]] | style="text-align:right;"|68 | style="text-align:right;"|678,93 | style="text-align:right;"|4.614 | style="text-align:right;"|4.871 |- style="background:#efefef;" | style="text-align:left;"| [[Istočna Ilidža|Opština Istočna Ilidža]]* | style="text-align:right;"| [[Sarajevo]] | style="text-align:right;"|5 | style="text-align:right;"|27,50 | style="text-align:right;"|16.190 | style="text-align:right;"|16.754 |- | style="text-align:left;"| [[Opština Kneževo]] | style="text-align:right;"| [[Skender Vakuf / Kneževo|Kneževo]] | style="text-align:right;"|20 | style="text-align:right;"|318,93 | style="text-align:right;"|11.793 | style="text-align:right;"|12.278 |- style="background:#efefef;" | style="text-align:left;"| [[Opština Kozarska Dubica]] | style="text-align:right;"| [[Kozarska Dubica]] | style="text-align:right;"|61 | style="text-align:right;"|497,92 | style="text-align:right;"|33.289 | style="text-align:right;"|34.916 |- | style="text-align:left;"| [[Opština Kotor Varoš]] | style="text-align:right;"| [[Kotor-Varoš|Kotor Varoš]] | style="text-align:right;"|43 | style="text-align:right;"|545,49 | style="text-align:right;"|16.129 | style="text-align:right;"|20.025 |- style="background:#efefef;" | style="text-align:left;"| [[Opština Krupa na Uni]] | style="text-align:right;"| [[Donji Dubovik (Višegrad)|Donji Dubovik]] | style="text-align:right;"|9 | style="text-align:right;"|104,43 | style="text-align:right;"|1.615 | style="text-align:right;"|1.949 |- | style="text-align:left;"| [[Opština Kupres (Republika Srpska)|Opština Kupres]] | style="text-align:right;"| [[Novo Selo (Kupres)|Novo Selo]] | style="text-align:right;"|5 | style="text-align:right;"|35,04 | style="text-align:right;"|5 | style="text-align:right;"|483 |- style="background:#efefef;" | style="text-align:left;"| [[Laktaši|Opština Laktaši]] | style="text-align:right;"| [[Laktaši]] | style="text-align:right;"|37 | style="text-align:right;"|388,17 | style="text-align:right;"|39.196 | style="text-align:right;"|40.311 |- | style="text-align:left;"| [[Opština Lopare]] | style="text-align:right;"| [[Lopare]] | style="text-align:right;"|35 | style="text-align:right;"|283,87 | style="text-align:right;"|16.047 | style="text-align:right;"|16.983 |- style="background:#efefef;" | style="text-align:left;"| [[Istočno Novo Sarajevo|Opština Istočno Novo Sarajevo]]* | style="text-align:right;"| [[Lukavica (Istočno Novo Sarajevo)|Lukavica]] | style="text-align:right;"|8 | style="text-align:right;"|38,13 | style="text-align:right;"|8.807 | style="text-align:right;"|9.129 |- | style="text-align:left;"| [[Opština Ljubinje]] | style="text-align:right;"| [[Ljubinje]] | style="text-align:right;"|21 | style="text-align:right;"|321,97 | style="text-align:right;"|4.085 | style="text-align:right;"|4.258 |- style="background:#efefef;" | style="text-align:left;"| [[Opština Milići]] | style="text-align:right;"| [[Opština Milići|Milići]] | style="text-align:right;"|55 | style="text-align:right;"|266,99 | style="text-align:right;"|9.659 | style="text-align:right;"|10.214 |- | style="text-align:left;"| [[Opština Modriča]] | style="text-align:right;"| [[Modriča]] | style="text-align:right;"|23 | style="text-align:right;"|314,22 | style="text-align:right;"|27.111 | style="text-align:right;"|28.581 |- style="background:#efefef;" | style="text-align:left;"| [[Mrkonjić Grad|Opština Mrkonjić Grad]] | style="text-align:right;"| [[Mrkonjić Grad]] | style="text-align:right;"|38 | style="text-align:right;"|638.19 | style="text-align:right;"|16.088 | style="text-align:right;"|20.004 |- | style="text-align:left;"| [[Opština Nevesinje]] | style="text-align:right;"| [[Nevesinje]] | style="text-align:right;"|57 | style="text-align:right;"|873,97 | style="text-align:right;"|18.260 | style="text-align:right;"|18.955 |- style="background:#efefef;" | style="text-align:left;"| [[Opština Novi Grad]] | style="text-align:right;"| [[Novi Grad]] | style="text-align:right;"|48 | style="text-align:right;"|483,22 | style="text-align:right;"|28.502 | style="text-align:right;"|31.144 |- | style="text-align:left;"| [[Opština Novo Goražde]] | style="text-align:right;"| [[Kopaci]] | style="text-align:right;"|70 | style="text-align:right;"|118,66 | style="text-align:right;"|2.453 | style="text-align:right;"|3.095 |- style="background:#efefef;" | style="text-align:left;"| [[Opština Osmaci]] | style="text-align:right;"| [[Osmaci]] | style="text-align:right;"|16 | style="text-align:right;"|71,35 | style="text-align:right;"|4.529 | style="text-align:right;"|4.807 |- style="background:#efefef;" | style="text-align:left;"| [[Opština Oštra Luka]] | style="text-align:right;"| [[Oštra Luka]] | style="text-align:right;"|24 | style="text-align:right;"|204,65 | style="text-align:right;"|2.463 | style="text-align:right;"|3.319 |- | style="text-align:left;"| [[Opština Pale]]* | style="text-align:right;"| [[Pale]] | style="text-align:right;"|63 | style="text-align:right;"|491,93 | style="text-align:right;"|26.046 | style="text-align:right;"|26.959 |- style="background:#efefef;" | style="text-align:left;"| [[Opština Pelagićevo]] | style="text-align:right;"| [[Pelagićevo]] | style="text-align:right;"|11 | style="text-align:right;"|124,47 | style="text-align:right;"|4.824 | style="text-align:right;"|6.435 |- | style="text-align:left;"| [[Opština Petrovac (Bosna i Hercegovina)|Opština Petrovac]] | style="text-align:right;"| [[Drinić]] | style="text-align:right;"|6 | style="text-align:right;"|146,20 | style="text-align:right;"|0 | style="text-align:right;"|189 |- style="background:#efefef;" | style="text-align:left;"| [[Opština Petrovo]] | style="text-align:right;"| [[Petrovo]] | style="text-align:right;"|8 | style="text-align:right;"|106,31 | style="text-align:right;"|11.478 | style="text-align:right;"|12.044 |- | style="text-align:left;"| [[Opština Prijedor]] | style="text-align:right;"| [[Prijedor]] | style="text-align:right;"|71 | style="text-align:right;"|842,75 | style="text-align:right;"|90.002 | style="text-align:right;"|98.570 |- style="background:#efefef;" | style="text-align:left;"| [[Opština Prnjavor]] | style="text-align:right;"| [[Prnjavor]] | style="text-align:right;"|63 | style="text-align:right;"|629,96 | style="text-align:right;"|48.292 | style="text-align:right;"|49.821 |- | style="text-align:left;"| [[Opština Ribnik]] | style="text-align:right;"| [[Gornji Ribnik (Ribnik)|Gornji Ribnik]] | style="text-align:right;"|28 | style="text-align:right;"|501,96 | style="text-align:right;"|7.881 | style="text-align:right;"|9.008 |- style="background:#efefef;" | style="text-align:left;"| [[Opština Rogatica]] | style="text-align:right;"| [[Rogatica]] | style="text-align:right;"|118 | style="text-align:right;"|636,42 | style="text-align:right;"|12.383 | style="text-align:right;"|14.850 |- | style="text-align:left;"| [[Opština Rudo]] | style="text-align:right;"| [[Rudo, Bosna i Hercegovina|Rudo]] | style="text-align:right;"|89 | style="text-align:right;"|343,53 | style="text-align:right;"|8.807 | style="text-align:right;"|9.801 |- style="background:#efefef;" | style="text-align:left;"| [[Opština Sokolac]]* | style="text-align:right;"| [[Sokolac]] | style="text-align:right;"|94 | style="text-align:right;"|722,53 | style="text-align:right;"|16.858 | style="text-align:right;"|17.449 |- | style="text-align:left;"| [[Opština Srbac]] | style="text-align:right;"| [[Srbac]] | style="text-align:right;"|39 | style="text-align:right;"|452,73 | style="text-align:right;"|24.044 | style="text-align:right;"|24.739 |- style="background:#efefef;" | style="text-align:left;"| [[Opština Srebrenica]] | style="text-align:right;"| [[Srebrenica]] | style="text-align:right;"|81 | style="text-align:right;"|533,32 | style="text-align:right;"|16.305 | style="text-align:right;"|21.879 |- | style="text-align:left;"| [[Opština Teslić]] | style="text-align:right;"| [[Teslić]] | style="text-align:right;"|57 | style="text-align:right;"|819,49 | style="text-align:right;"|43.345 | style="text-align:right;"|49.021 |- style="background:#efefef;" | style="text-align:left;"| [[Opština Trebinje]] | style="text-align:right;"| [[Trebinje]] | style="text-align:right;"|141 | style="text-align:right;"|889,60 | style="text-align:right;"|30.086 | style="text-align:right;"|31.299 |- | style="text-align:left;"| [[Opština Trnovo (Republika Srpska)|Opština Trnovo]]* | style="text-align:right;"| [[Trnovo (Republika Srpska)|Trnovo]] | style="text-align:right;"|24 | style="text-align:right;"|113,56 | style="text-align:right;"|1.645 | style="text-align:right;"|2.594 |- style="background:#efefef;" | style="text-align:left;"| [[Opština Ugljevik]] | style="text-align:right;"| [[Ugljevik]] | style="text-align:right;"|24 | style="text-align:right;"|173,37 | style="text-align:right;"|16.142 | style="text-align:right;"|17.005 |- | style="text-align:left;"| [[Opština Foča]] | style="text-align:right;"| [[Foča]] | style="text-align:right;"|101 | style="text-align:right;"|1.114,06 | style="text-align:right;"|22.229 | style="text-align:right;"|25.489 |- | style="text-align:left;"| [[Opština Han Pijesak]] | style="text-align:right;"| [[Han Pijesak]] | style="text-align:right;"|26 | style="text-align:right;"|326,75 | style="text-align:right;"|4.740 | style="text-align:right;"|4.902 |- style="background:#efefef;" | style="text-align:left;"| [[Opština Čajniče]] | style="text-align:right;"| [[Čajniče]] | style="text-align:right;"|36 | style="text-align:right;"|274,60 | style="text-align:right;"|4.237 | style="text-align:right;"|5.311 |- | style="text-align:left;"| [[Opština Čelinac]] | style="text-align:right;"| [[Čelinac]] | style="text-align:right;"|30 | style="text-align:right;"|362,09 | style="text-align:right;"|16.980 | style="text-align:right;"|17.536 |- style="background:#efefef;" | style="text-align:left;"| [[Opština Šamac]] | style="text-align:right;"| [[Šamac]] | style="text-align:right;"|20 | style="text-align:right;"|185,15 | style="text-align:right;"|22.110 | style="text-align:right;"|23.339 |- | style="text-align:left;"| [[Opština Šekovići]] | style="text-align:right;"| [[Šekovići]] | style="text-align:right;"|38 | style="text-align:right;"|218,79 | style="text-align:right;"|9.612 | style="text-align:right;"|10.167 |- style="background:#efefef;" | style="text-align:left;"| [[Opština Šipovo]] | style="text-align:right;"| [[Šipovo]] | style="text-align:right;"|43 | style="text-align:right;"|550,52 | style="text-align:right;"|7.973 | style="text-align:right;"|10.585 |- style="background:#ccc;" | style="text-align:left;"| '''Republika Srpska''' | style="text-align:right;"|'''[[Banja Luka]]''' | style="text-align:right;"|'''2.731''' | style="text-align:right;"|'''24.467,79''' | style="text-align:right;"|'''1.355.885''' | style="text-align:right;"|'''1.471.529''' |- style="background:#ccc; text-align:center;" |colspan=6| <small>*Opštine koje čine [[Istočno Sarajevo|Grad Istočno Sarajevo]]</small> |} == Ekonomija == Posljedice rata ostavile su teško nasljeđe za ekonomiju Republike Srpske kao i čitave Bosne i Hercegovine. Ukupne ratne štete u BiH cijene se sa 100 mlrd USD, od čega oko jedne trećine otpada na Republiku Srpsku. Ekonomski oporavak Bosne i Hercegovine i Republike Srpske nakon 1995. godine ide veoma sporo. To se vidi posebno preko kretanja BDP per capita. U 2002. godini u čitavoj BiH ovaj indikator se procenjuje sa 1200-1300 USD, dok je na početku 1992. on iznosio cca 2200 USD. Uz ovo, procjenjuje se da BDP per capita u Republici Srpskoj zaostaje iza prosjeka BiH za 20%. BDP je u 2005. godini u cijeloj RS iznosio 5.251.162.000 konvertibilnih maraka[ == Turizam == Na prostoru sjevera i istoka Bosne i Hercegovine nalazi se Republika Srpska. Iako teritorijalno nevelikoj, Republici Srpskoj pripadaju bogati, ali razuđeni prirodni resursi. Oni predstavljaju njenu osobenost i veliku prednost budući da se klimatske zone protežu od mediteranske na jugu Hercegovine, do umjereno-kontinentalne koja preovlađuje u sjevernim dijelovima. Znamenitosti prirodnog bogatstva Republike Srpske bi svakako bile njene alpske planine, Zelengora, Treskavica, Jahorina, Romanija, potom Grmeč, Kozara, Ozren i mnoge druge, sa ogromnim šumskim i lovnim bogatstvom. U njenim podnožjima prostrle su se pitome i plodne ravnice žitne Posavine i Semberije, Lijevče polja i lagano zatalasanih Potkozarja i Podgrmeča, kao i predjeli hercegovačkog krasa, prošaranog plodnim kraškim poljima. Vodotoci moćnih rijeka Une, Sane, Vrbasa, Ukrine, Drine i Tare, zasigurno najbistrijih rijeka na čitavom Balkanu, bogati su svakovrsnom ribom. == Geografija == [[Datoteka:Bih dayton sh.png|thumb|280px|Granice Republike Srpske nakon Dejtonskog sporazuma]] [[Datoteka:Map Bih entities lat.png|thumb|280px|Republika Srpska (roze) i Brčko distrikt (zeleno)]] Granice Republike Srpske su određene međunarodno priznatom granicom prema [[Srbija|Srbiji]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] i međunarodno priznatom međuentitetskom granicom prema [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]]. I jedna i druga je uspostavljena bez poštovanja osnovnih principa razgraničenja među narodima (etnički, istorijski, prirodno-geografski, funkcionalno-ekonomski, vojnostrateški i dr). U odnosu na površinu svoje teritorije Republika Srpska ima nesrazmjerno duge i nepravilne granice. One su jako izdužene i izlomljene praveći na pojedinim mjestima uske pojaseve (tzv. „džepove“) kojima se vežu srpski prostori. Takav najuži i najosetljiviji pojas je, do izdvajanja u zaseban distrikt, bio onaj oko grada [[Brčko]] čija je širina svega 5 -{km}-. Ukupna dužina granice Republike Srpske iznosi oko 2170 -{km}-, od čega na međuentitetsku granicu otpada 1080 -{km}-. Ako bi teritorija Republike Srpske sa površinom koju ima bila u obliku kruga, ukupna dužina njenih granica bi onda iznosila svega 561 -{km}-. To znači da je koeficijent razuđenosti granice 3,6 što je rijetkost u svijetu, i jedino bi se mogla porediti sa [[Čile]]om. Republika Srpska ima atipičan oblik državne teritorije čiji je sjeverni dio izdužen u pravcu zapad-istok, a istočni u pravcu sjever-jug. Ovakav neobičan oblik predstavlja otežavajuću okolnost unutrašnje komunikacije i ekonomske integracije međusobno udaljenih zapadnih i južnih dijelova Republike. Teritorija Republike Srpske nalazi se između 42°33' i 45°16' sjeverne [[geografska širina|geografske širine]] i 16°11' i 19°37' istočne [[geografska dužina|geografske dužine]]. Zauzima manji dio jedinstvenog srpskog etničkog prostora zapadno od [[Drina|Drine]], odnosno zahvata sjeverni i istočni dio geoprostora Bosne i Harcegovine. Jedan dio prostora Bosne i Hercegovine koji su pretežno naseljavali Srbi je prema [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskom sporazumu]] ostao izvan Republike Srpske - dio [[Bosanska Krajina|Bosanske Krajine]], [[Ozren (Bosna i Hercegovina)|Ozrena]], [[Posavina|Posavine]] i [[Hercegovina|Hercegovine]], dijelovi [[Podrinje|Podrinja]], sarajevske kotline, te dio [[Jadransko primorje|Jadranskog primorja]]. Republika Srpska ima površinu od 25.053 -{km}-² ili oko 49% teritorije Bosne i Hercegovine na kojoj živi 1.439.673 stanovnika. Republika Srpska spada u grupu kontitentalnih zemalja - nema izlaz na more, što je karaktiristika zemalja sa nepovoljnim geografskim položajem. Međutim, za opstanak i razvoj neke zemlje nije odlučujuće to da li ima ili nema izlaz na more (npr. [[Češka Republika|Češka]], [[Švajcarska]], [[Austrija]] i dr). Republika Srpska je smještena na kontaktu dviju velikih prirodno-geografskih i društveno-ekonomskih regionalnih cjelina - [[panonska nizija|panonske]] i [[sredozemno more|mediteranske]]. U saobraćajno-geografskom smislu ovakav njen položaj ima poseban značaj, jer je prosjecaju vitalne komunikacione veze. To se prvenstveno odnosi na meridijanski pravac koji međusobno povezanim riječnim dolinama [[Bosna (rijeka)|Bosne]] i [[Neretva|Neretve]], presijecajući [[Dinarske planine|dinarski planinski kompleks]] povezuje [[Srednja Evropa|srednjoevropsku]] i [[sredozemno more|mediteransku]] makroregiju. Ništa manjeg značaja nije niti uporedni pravac koji povezuje Republiku Srpsku sa [[balkan|centralnobalkanskim]] i [[Zapadna Evropa|zapadnoevropskim]] prostorom. U tom pogledu je neophodno istaći važnost izlaza Republike Srpske na rijeku [[Sava|Savu]] kojom se veže na evropsku riječnu saobraćajnicu [[Kanal Rajna – Majna – Dunav|Rajna-Majna-Dunav]]. Dakle, prostor Republike Srpske predstavlja sponu [[Panonska nizija|panonskog]] i [[Jadransko more|jadranskog]] basena sa jedne strane, i zapadne Evrope i centralnog [[Balkan]]a, s druge strane. Tako determinisan njen [[geopolitički položaj|položaj u geopolitičkom smislu]] ima dvojak karakter – u mirnodopskim prilikama on je pozitivan, dok u ratnim uslovima, naročito ako se ima u vidu izduženost i izlomljenost granica on postaje izuzetno nepovoljan. Prirodne odlike Republike Srpske su veoma složene, što je rezultat njene pripadnosti različitim prirodnogeografskim cjelinama i njihovoj [[geomorfologija|geomorfološkoj]] evoluciji. U geomorfološkom izgledu na prostoru Republike Srpske se smjenjuju različiti oblici. U sjevernom peripanonskom dijelu brežuljkasti tereni izgrađeni od [[kenozoik|kenozojskih]] naslaga postepeno se spuštaju u ravničarske prostore sa [[aluvijalna ravan|aluvijalnim zaravnima]] i riječnim terasama koji ujedno čini i najplodniji dio Republike Srpske. Na tom prostoru izdižu se samo nekoliko usamljenih planina – [[Kozara]], [[Prosara]], [[Motajica]], [[Vučijak]], [[Ozren (Bosna i Hercegovina)|Ozren]] i [[Trebovac]], te krajnji sjeveroistočni ogranci [[Majevica|Majevice]]. Prema jugu ravničarski prostor preko brežuljkastog terena prelazi u planinsko područje koje zauzima i najveći dio površine Republike Srpske. === Klima === Republika Srpske se nalazi u sjevernom umjerenom pojasu, i mogu se izdvojiti tri klimatska podneblja. * Sredozemni, sa varijantama klasične i izmijenjene [[mediteranska klima|sredozemne klime]]. * Planinski, koji obilježava obilje snijega zimi, i prijatna i svježa ljeta. * Kontinentalni, sa varijantama [[vlažna kontinentalna klima|umjereno-kontinentalne]] i [[Kontinentalna klima|kontinentalne klime]]. Različiti [[klima]]tski uticaji koji se osjećaju na prostoru Republike Srpske su rezultat prirodnih elementa i zakonitosti opšte cirkulacije [[vazdušna masa|vazdušnih masa]] na širem prostoru. Sjeverni peripanonski dio pripada umjereno kontinentalnom klimatskom pojasu u kome se osjeća i panonski (stepski) klimatski uticaj sa sjevera. Ljeta su topla, a zime većinom umjereno hladne, sa prosječnom godišnjom temperaturom iznad 10 °-{C}-. Padavine su uglavnom ravnomjerno raspoređene, a najveće količine se izlučuju kada su i najpotrebnije poljoprivrednim kulturama (maj-jun). Količina padavina po pravilu opada idući od zapada (1500 -{mm}-) prema istoku (700 -{mm}-) zbog uticaja zapadnih vazdušnih strujanja. Planinska i planinsko-kotlinska (pretplaninska) varijanta klimatskog uticaja osjeća se na najvećem dijelu Republike Srpske. Prostrani planinski masivi imaju [[planinska klima|planinsku klimu]] čije su odlike svježa i kratka ljeta, a duge hladne i snežne zime. [[Snijeg|Snježne padavine]] su obilne i dugo se zadržavaju, a visina padavina je iznad 1200 -{mm}-. Za razliku od planinske klime ovih prostora, brežuljkasta područja, te kotline i doline imaju nešto blažu klimu – [[planinsko-kotlinska klima|planinsko-kotlinsku]]. Glavne njene odlike su umjereno topla ljeta i dosta hladne zime, sa prosječnom godišnjom temperaturom ispod 10°-{C}-, i visinom padavina od 700-1000 -{mm}-. Južni dio Republike Srpske, odnosno prostor [[Hercegovina|Hercegovine]] (Humine) ima [[izmenjena jadranska klima|izmijenjenu varijantu jadranske klime]], dok se prostor [[Rudina]] odlikuje prelaznom varijantom između klime Humina i planinske klime. Klima Humina se odlukuje oslabljenim uticajem sa mora, pa su ljeta vrlo topla a zime dosta blage. Prosječna godišnja temperatura se kreće od 11 °-{C}- do 14 °-{C}-. Raspored padavina je nepovoljan, pošto [[kiša|kiše]] najviše padaju u jesen i u zimu a najmanje u ljeto, kada se javljaju i kraći sušni periodi. Kišne padavine dominiraju nad snježnim. Za razliku od ovakvih klimatskih odlika hercegovačkih humina, klimu Rudina uglavnom karakterišu niže ljetne temperature i znatne zimske snježne padavine. === Hidrografija === Sa [[hidrologija|hidrološkog]] aspekta, prostor Republike Srpske se može označiti kao relativno bogat površinskom i podzemnom hidrološkom mrežom. Svi glavni [[rijeka (vodotok)|riječni tokovi]] hidrološki pripadaju slivu [[Crno more|Crnog mora]]. Okosnica crnomorskog sliva je tok rijeke [[Sava|Save]] koji je nisko položen, te mu dotiču svi veći riječki tokovi – [[Una]] sa [[Sana (rijeka)|Sanom]], [[Vrbas (rijeka)|Vrbas]], [[Ukrina]], [[Bosna (rijeka)|Bosna]] i [[Drina]]. Sve one imaju kompozitni karakter riječnih dolina sa velikim padovima, te raspolažu značajnim [[hidroelektrana|hidroenergetskim]] potencijalom. U tom pogledu je posebno značajna Drina koja ima najrazvijeniji hidrološki sistem i ogroman hidroenergetski potencijal koji je još uvek nedovoljno valorizovan. I ostali riječni tokovi imaju veliki privredni značaj, mada uglavnom samo svojim donjim i srednjim tokovima pripadaju Republici Srpskoj. Izuzetak je Ukrina koja ima manji tok i teče po brdima između donjih tokova Vrbasa i Bosne. Hidrografsku riječnu mrežu Republike Srpske upotpunuje najveća i najznačajnija rijeka istočne Hercegovine – [[Trebišnjica]], čiji je hidrografski potencijal gotovo u potpunosti valorizovan. Ona, kao i gotovo sva podzemna [[kras (geomorfologija)|karstna]] hidrografska mreža pripada [[Jadransko more|jadranskom]] slivu. Rijeke Srpske, pored hidroenergetskog potencijala, svojim kvalitetom predstavljaju značajnu komponentu turističke privrede. To se posebno odnosi na planinske tokove koji su veoma čisti i bogati riječnom ribom. Pored bogatstva u riječnim tokovima, na prostoru Republike Srpske nalaze se brojni izvori i [[vrelo (hidrologija)|vrela]] koja su uglavnom pukotinskog i kontaktnog karaktera, a na brojnim [[rasjed]]ima (npr. Savski rov) javljaju se značajni termomineralni izvori koji imaju ogroman [[banja|banjsko]]-[[turizam|turistički]] značaj, te [[akumulaciono jezero|akumulaciona]] i prirodna, uglavnom [[cirkno jezero|cirkovna]] [[jezero|jezera]]. {{Jezera Republike Srpske}} === Vegetacija === [[Datoteka:Perucica Sutjeska.JPG|Prašuma Perućica u Nacionalnom parku Sutjeska.|thumb|250px]] Vegetacija Republike Srpske se odlukuje velikom raznolikošću, što je najvećim dijelom posljedica klimatskih uslova. Poseban značaj ima [[šuma|šumski]] kompleks, a među najrasprostranjenije spada područje klimazonalne vegetacije [[hrast]]ovih šuma. Na sjeveru, uz obalu rijeke [[Sava|Save]] i njenih većih pritoka nalazi se pojas [[lužnjak|hrasta lužnjaka]] koji je mjestimično isprekidan šumama [[hrast kitnjak|hrasta kitnjaka]] i običnog [[grab (biljka)|graba]]. Prostorno, ovaj pojas se nastavlja na šumski pojas u [[Slavonija|Slavoniji]] poznat pod nazivom „slavonske hrastove šume“. Južnije, na brežuljkastim i uzdignutijim prostorima, nalazi se šumska zajednica hrasta kitnjaka i običnog graba, a mjestimično su se razvile i [[bukva|bukove šume]] pretplaninskog pojasa. S obzirom na to da je ovo panonsko i pretplaninsko biljnogeografsko područje koje je ujedno i najgušće naseljeno poljoprivrednim stanovništvom, zbog toga su i šumske zajednice svedene na manje površine. Manji lokaliteti hrasta kitnjaka i običnog graba susreću se i u dolini [[Neretvica|Neretvice]] u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]]. Uski pojas gornjeg [[Podrinje|Podrinja]] i niska Hercegovina odlukuje se klimazovalnom vegetacijom hrasta medunca i crnog [[jasen]]a, a u srednjem toku [[Drina|Drine]] i okolini [[Foča|Foče]] i [[Višegrad]]a nalazi se uski pojas hrasta sladuna i [[cer (biljka)|cera]]. Znatan dio prostora Republike Srpske nalazi se pod bukovom šumom, a na višim planinskim područjima razvile su se mješovite šumske zajednice bukve, [[jela|jele]] i [[smreča|smreče]]. Kao glavni pratioci bukovih šuma jesu [[javor]], [[brest|brijest]], [[beli jasen|bijeli jasen]] i druge vrste. Pojas bukovih šuma zauzima preddinarsko i [[dinarske planine|dinarsko]] biljnogeografsko područje. Nešto su raširenije u istočnim nego u zapadnim dijelovima Srpske. Unutar šumskih vegetacionih područja, posebno na brdsko-planinskim prostorima, znatne površine su obrasle trapnom vegetacijom (livade i pašnjaci) i one su posebno značajne za razvoj [[stočarstvo|stočarstva]]. Vegetacija Republike Srpske je veoma interesantna i sa aspekta značajnih endemskih vrsta što potvrđuje i prisustvo [[Pančićeva omorika|Pančićeve omorike]] u dolini [[Drina|Drine]] (prašuma [[Perućica (Jezero)|Perućica]] kod [[Foča|Foče]]). === Nacionalni parkovi === U Republici Srpskoj zvanično postoje dva [[Nacionalni park|nacionalna parka]]: * [[Nacionalni park Kozara]] * [[Nacionalni park Sutjeska]] == Politika == {{Main|Politika Republike Srpske}} [[Datoteka:Visit of Milorad Dodik to the EC (cropped).jpg|mini|230x230piksel|[[Predsjednik Republike Srpske]] [[Milorad Dodik]]]] Republika Srpska ima [[Sporazum o specijalnim paralelnim vezama|specijalne paralelne odnose]] sa [[Srbija|Srbijom]]. Politika vlade Republike Srpske je očuvanje statusa "samostalne Republike Srpske u dejtonskoj Bosni i Hercegovini".<ref>[http://www.voanews.com/serbian/news/Republika-Srpska-anniversary-01-09-136963553.html Godišnjica nastanka Republike Srpske]</ref> Politiku vlade Republike Srpske često kritikuju zbog odbijanja učešća u državi kojoj formalno pripada.<ref>[http://www.6yka.com/novost/20636/republika-srpska-u-politici-zorana-dindica Republika Srpska u politici Zorana Đinđića]</ref> === Političke institucije === {{Main|Institucije Republike Srpske|Institucije Bosne i Hercegovine}} {{proširiti}} === Političke partije === * [[Savez nezavisnih socijaldemokrata (Republika Srpska, Bosna i Hercegovina)|Savez Nezavisnih Socijaldemokrata]] * [[Srpska demokratska stranka (BiH)|Srpska Demokratska Stranka]] * [[Socijalistička partija Republike Srpske|Socialistička partija]] * [[Partija demokratskog progresa]] == Napomene == {{notelist}} == Izvori == {{izvori|2}} == Povezano == * [[Bosna i Hercegovina]] * [[Odnosi Srbije i Bosne i Hercegovine]] * [[Politika Republike Srpske]] == Vanjske veze == {{Commonscat|Republika Srpska}} * [http://www.vladars.net/ Vlada Republike Srpske] * [https://www.predsjednikrs.rs Predsjednik Republike Srpske] {{Administrativna podjela BiH}} {{Slavenske države}} [[Kategorija:Republika Srpska| ]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Administrativna podjela Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 1992.]] nx4gcf3dm4mb36ie2c91gym6t7vqsxz Asemanovo jevanđelje 0 8560 42587889 41858616 2026-05-05T03:02:32Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Severna Makedonija]] → [[Kategorija:Sjeverna Makedonija]] 42587889 wikitext text/x-wiki '''Asemanovo jevandjelje''' je [[Staroslavenski jezik|staroslovenski]] pisani spomenik iz [[11. vijek|11. veka]] kojeg je od slovenskih kaludjera kupio J.S.Aseman, bibliotekar [[Vatikanska biblioteka|Vatikanske biblioteke]], gde se i danas nalazi. == Vanjske veze == * [http://www.tajnatakniga.com.mk/UK-002asemanovo%20evangelie.htm The Secret Book] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051217011243/http://www.tajnatakniga.com.mk/UK-002asemanovo%20evangelie.htm |date=2005-12-17 }} [[Kategorija:Glagoljica]] [[Kategorija:Sjeverna Makedonija]] 19k7lca96a6h5az5at92gkc11smmf7o .mk 0 8601 42587894 42465133 2026-05-05T03:02:48Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Severna Makedonija]] → [[Kategorija:Sjeverna Makedonija]] 42587894 wikitext text/x-wiki {{Infobox Top level domain| name=.mk| background=#CCF| image=[[Datoteka:MARNet Macedonian logo.png|.mk]]| introduced=[[1993]]| type=[[Najviši Internet domen državnih kodova]]| status=Aktivan| registry=''MARNet''| sponsor=Ministarstvo inostranih poslova - [[Republika Makedonija]]| intendeduse=Entiteti povezani sa [[Republika Makedonija|Republikom Makedonijom]]| actualuse=Ima upotrebu u Makedoniji| restrictions=| structure=Imena su uobičajeno na trećem nivou ispod imena kao što su ''.com.mk'' i ''.org.mk'', ali postoje neka drugostepena imena| document=| disputepolicy=| website=[http://dns.marnet.net.mk/ ''MARnet'']|}} '''.mk''' je [[najviši Internet domen]] [[državni kod|državnih kodova]] ([[najviši Internet domen državnih kodova|ccTLD]]) za [[Republika Makedonija|Republiku Severnu Makedoniju]]. Administriran je od strane Makedonske akademske istraživačke mreže (''MARNET''). Sekundarni domeni i koji imaju pravo na registrovanje su: * org.mk - neprofitne organizacije, strane ambasade, političke partije... * com.mk - trgovski društva... * gov.mk - državni organi [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. * net.mk - organizacije koje daju mrežne usluge trećim licima. * inf.mk - domeni od posebnog značaja za Republiku Makedoniju. * name.mk - fizička lica, državljani Makedonije i strana fizička lica sa matičnim brojem za strance. == Vanjske veze == * {{en}} [http://www.iana.org/root-whois/mk.htm IANA informacije o .mk domenu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080821144938/http://www.iana.org/root-whois/mk.htm |date=2008-08-21 }} * {{Mk}} [http://dns.marnet.net.mk Makedonska akademska istraživačka mreža] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050616000610/http://dns.marnet.net.mk/ |date=2005-06-16 }} {{Domeni}} [[Kategorija:Najviši Internet domeni državnih kodova|mk]] [[Kategorija:Sjeverna Makedonija|mk]] [[sv:Toppdomän#M]] d8gvfra1s2nvwfly6ubraiprr3jmw3r Hronologija života 0 9155 42587558 42510439 2026-05-04T22:53:04Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42587558 wikitext text/x-wiki :''Za historiju evolucijske biologije, v. [[Historija evolucijske misli]].'' [[Datoteka:The Earth seen from Apollo 17.jpg|right|160px]] Ova '''kronologija evolucije života''' pokazuje sve važne događaje u razvoju [[život]]a na planeti [[Zemlja|Zemlji]]. Za kontekst, v. članke [[biologija]], [[evolucija]], [[geološka kronologija]] i [[historija Zemlje]]. Datumi se temelje na naučnim dokazima. Tablica koristi skraćenice "[[Megaanum|MYA]] " za "prije xx miliona godina" i "[[milenijum|kYA]]" za "prije xx tisuća godina." U [[biologija|biologiji]], '''evolucija''' je proces u kojem populacije organizama stječu i prenose nove [[karakteristike (biologija)|karakteristike]] s generacije na generaciju. Taj proces kroz duge periode objašnjava porijeklo [[specijacija|nove vrste]] i, konačno, veliku raznolikost biloškog svijeta. Moderne vrste su srodne jedna drugoj kroz [[zajednički predak|zajedničkog pretka]], te produkti evolucije i specijacije kroz milijarde godina. {{clear}} {| class="wikitable" |- ! Datum ! Događaj |- valign="top" | align="RIGHT" nowrap | 4600 MYA | Planeta [[Zemlja]] se [[Teorija akrecije|formira]] od [[akrecijski disk]] koji se okretao oko mladog [[Sunce|Sunca]]. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 4100 MYA | Površina zemlje se dovoljno ohladila da [[Zemljina kora|kora]] postane tvde. Formiraju se [[atmosfera]] i [[oceani]]<ref>"<cite>Međutim, kada se Zemlja dovoljno ohladila, oblaci su se počeli formirati u atmosferi i Zemlja je ušla u novu fazu razvoja.</cite>" [http://www.oceansonline.com/ocean_form.htm How the Oceans Formed] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050205150011/http://www.oceansonline.com/ocean_form.htm |date=2005-02-05 }} (URL od [[9.1.]], [[2005]])</ref>. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 4000 MYA | [[Porijeklo života|Pojavljuje se život]], vjerojatno od [[Hipoteza o svjetskoj RNA|samoreproducirajućih]] molekula [[RNA]]. Kopiranje i reproduciranje tih molekula zahtijeva resurse kao što su energija, prostor i manji građevinski bllovi, koji su uskoro postali oskudni, što je dovelo do natjecanja. [[Prirodna selekcija]] je pogodovala onim molekulama koje su bile efikasnije u replikaciji. Mokekule DNK su nakon toga preuzetle ulogu glavnih replikatora. Uskoro su razvile vanjsku membranu koja je stvorila stabilnu fizičku i kemijsku okolinu pogodnu za vlastitu replikaciju - rađanje proto-stanica. Atmosfera u to doba nije sadržavala slobodni [[kisik]]. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 3900 MYA | [[Kasno teško bombardiranje]]: vrhunac [[meteorski udar|udara]] na Zemlju, [[Mjesec]], [[Mars]] i [[Venera (planet)|Veneru]] od strane [[asteroid]]a i [[komet]]a ([[planetezimal]]a); ovo konstantni [[poremećaj]]i su možda potakli dalju evoluciju života (V. [[Panspermija]]). Smatra se da su ti udari uzrokovali višestruko prokuhavanje oceana; usprkos tome život se nastavio <ref>"<cite> U periodu od prije 4,5 do 3,8 milijardi godina, nijedno mjesto u solarnom sistemu nije bilo sigurno od velikog broja asteroida i kometa preostalih nakon formiranja planeta. Sleep i Zahnle računaju da je Zemlja bila učestalo pogađana objektima dužine 500 kilometara</cite>" [http://news-service.stanford.edu/news/1998/december2/marsunder122.html Geophysicist Sleep: Martian underground may have harbored early life] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091010044437/http://news-service.stanford.edu/news/1998/december2/marsunder122.html |date=2009-10-10 }} (URL accessed on [[January 9]], [[2005]])</ref>. [[Stanica (biologija)|Stanice]] nalik na [[prokariote]] se prvi put pojavljuju. Ti prvi organizmi su [[kemoautotrofi]]: oni koriste [[karbon dioksid]] kao izvor [[ugljik]]a i [[oksidacija|oksidiraju]] anorganske materijale kako bi dobili energiju. Kasnije prokariote evoluiraju u organizme sposobne za [[glikoliza|glikolizu]], niz kemijskih reakcija koje oslobađaju energiju iz organskih molekula kao što je [[glukoza]]. Glikoliza stvara molekule [[Adenozin trifosfat|ATP]] kao kratkotrajnu energetsku valutu koja se koristi u skoro svim organizmima do današnjeg dana. To je doba u kome živi [[posljednji univerzalni predak]]; nastaje razdvajanje na [[bakterije]] i [[arheja|arheje]]. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 3500 MYA | Bakterije razvijaju primitivne oblike [[fotosinteza|fotosinteze]] koji na početku ne stvaraju [[kisik]]. Ovi organizmi stvaraju [[Adenozin trifosfat|ATP]] koristeći [[protonski gradijent]], mehanizam koji se dan-danas koristi u skoro svim organizmima. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 3000 MYA | Evoluiraju fotosinteske [[cijanobakterije]]; one koriste vodu kao [[redukcija (kemija)|reduktant]], te stvaraju kisik kao sporedni proizvod. Kisik ispočetka oksidira željezo u oceanima, stvaraju željeznu rudaču. Razina kisika potom počinje rasti u atmosferi, djelujući kao otrov za mnoge bakterije. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 2500 MYA | Neke bakterije evolucijom stječu sposobnost da efikasnije koriste kisik kako bi se koristili energiju iz organskih molekula poput glukoze. Gotovo svi organizmi koji koriste kisik se služe istim nizom reakcija - [[ciklus limunske kiseline|ciklusom limunske kiseline]] i [[oksidativna fosforilacija|oksidativnom fosforilacijom]]. Efekt "nagle ledare" <ref>Walker, Gabrielle, (2003) "Snowball Earth: The Story of the Great Global Catastrophe that Spawned Life as we know it" Bloomsbury {{ISBN|0747654337}}</ref> rezultira u [[huronij]]skoj glacijaciji (2.500 million-2.100 mya)<ref>John, Brian (Ed)(1979) "The Winters of the World: Earth under the Ice Ages" Jacaranda Press {{ISBN|0-470-26844-1}}</ref>. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 2100 MYA | Pojavljuju se složenije stanice: [[eukariote]], koje sadrže razne [[organele]]. Njihovi najbliži srodnici su vjerojatno [[arheja|arheje]]. Većina organela koje su vjerojatno nastale od simbiotskih bakterija: [[mitochondrij|mitohondriji]], koji koriste kisik kako bi izvukli energiju iz organskih molekula i sliče današnjim [[rikecija]]ma, te vrlo česti [[kloroplast]]i, koji preuzimaju energiju iz svjetla te sintetiziraju organske molekule su nastali iz cijanobakterija i sličnih oblika. Ovo je primjer [[koevolucija|koevolucije]]. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 1200 MYA | [[Seksualna reprodukcija#Porijeklo reprodukcije|Seksualna reprodukcija]] evoluira i ubrzava opću evoluciju<ref>"'Eksperimente vezane uz seks bilo je prilično teško izvesti,' kaže Goddard. 'U eksperimentu, netko mora sve ostalo držati konstantnim, izuzev onoga što nas zanima. To znači da se ne može koristiti nijedan viši organizam, jer oni imaju spol pomoću koga se reproduciraju, i stoga ne mogu poslužiti kao aseksualna kontrolna grupa.'<br />Goddard i kolege su se umjesto toga okrenuli jednostaničnim organizmima, plijesni, kako bi dokazali kako seks omogućuje populacijama da se brže adaptiraju novim prilikama nego aseksualne populacije.<cite></cite>" [http://news.nationalgeographic.com/news/2005/03/0330_050330_sexevolution.html Sex Speeds Up Evolution, Study Finds] (URL od [[9.1.]], [[2005]])</ref>. Dok većina života postoji u oceanima i jezerima, neke cijanobakterije su možda već živjele u tlu u to vrijeme. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 1000 MYA | Pojavljuju se [[višestanični organizmi]]: ispočetka kolonijalne [[alge]]i kasnije, [[morske trave]], koje žive u oecanima.<ref>"<cite> Što je, onda, bilo to što je predstavljalo selektivnu prednost u evoluciji višestaničnih organizama?</cite>" [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?db=Books&rid=cell.section.61 From Single Cells to Multicellular Organisms] (URL od [[9.1.]], [[2005]])</ref> |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 1000-750 MYA | Prvi poznati superkontinent, [[Rodinija]], se stvara, a potom razbija. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 950-780 MYA | [[Sturtij]]sko [[ledeno doba]]. Ovo je doba višestrukih gotovo globalnih glacijacija s periodima koji su oscilirali od [[Snježna grudva Zemlja|snježne grudve Zemlje]] do [[efekt staklenika|stakleničke Zemlje]]. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 900 MYA | Imna 481 dana od po 18 sati u godini. [[Rotacija]] Zemlje se otada usporila. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 750-580 MYA | Prema hipotezi o [[Snježna gruda Zemlja|snježnoj grudi Zemlji]], [[prakambrij]]sko [[kriogenij|varangijsko]] ledeno doba je tako oštro da su se svi Zemljini oceani potpuno smrzli; ostali su tekući jedino u tropima. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 600 MYA | Spužve ([[Porifera]]), meduze ([[Cnidaria]]), pljosnati crvi ([[Platyhelminthes]]) i druge višestanične [[životinje]] se pojavljuju u oceanima. Cnidaria i [[Ctenophora]] su neke od najstarijih stvorenja sa [[živac|živcima]]; oni su u obliku jednostavne mreže, bez [[mozak|mozga]] i [[centralni nervni sistem|centralnog nervnog sistema]]. Formira se [[ozonski omotač]], dozvolivši tako prve izlaske na kopno. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 600-540 MYA | Drugi superkontinent, [[Pannotia]], se formira i nestaje. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 565-525 MYA | [[Kambrijska eksplozija]], brzi niz evolucijskih promjena, stvara sve moderne planove tijela za ([[Phylum (biologija)|phyle]]) modernih [[životinja]]. Uzrok ove velike ekspanzije raznolikosti života je još uvijek predmet nazčne rasprave. [[Arthropoda]], predstavljeni u mnoštvu [[trilobiti|trilobita]], su dominantni phylum. ''[[Pikaia]]'', a mali plivač iz phyluma [[svitkovci|svitkovaca]], je mogući predak današnjeg čovjeka. ''[[Anomalocaris]]'' je grabežljivac dug do 2 metra čiji danas živući potomak može biti ''[[Pycnogonid]]'', ili morski pauk <ref>"<cite>Evolucijska podloga organizacije mnogih životinjskih tijela je segmentalna—mi smo napravljeni od prstenova istovjetne tvari, koji se ponavljuju duž cijelog našeg tijela</cite>" [http://pharyngula.org/index/weblog/comments/pycnogonid_tagmosis Pycnogonid tagmosis and echoes of the Cambrian] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071113062853/http://pharyngula.org/index/weblog/comments/pycnogonid_tagmosis |date=2007-11-13 }} <br /> "<cite>Pycnogonidi su primitivni chelicerati srodni krpeljima i crvićima, te preživljavaju kao grabežljivci i strvinar. Ovaj, Haliestes dasos, je najstariji poznati morski pauk.</cite>" [http://pharyngula.org/index/weblog/comments/haliestes_dasos_a_sea_spider/ Haliestes dasos, a sea spider] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071217110053/http://pharyngula.org/index/weblog/comments/haliestes_dasos_a_sea_spider/ |date=2007-12-17 }} <br />"<cite>Ukoliko ste bili trilobit ili neka druga mala kambrijska životinja, niste htjeli vidjeti OVO kako dolazi</cite>" [http://www.trilobites.info/anohome.html The Anomalocaris Homepage (animation)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060823155425/http://www.trilobites.info/anohome.html |date=2006-08-23 }}</ref>. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 530 MYA | Prvi tragovi nogu na zemlji <ref>"<cite>Najstariji fosili tragovi nogu pronađeni na zemlji ukazuju da su životinje pretekle blijke u bijegu iz pra-mora. Životinje nalik na stonogu, veličine današnjeg jastoga, napravile su tragove izranjajući iz oceana i putujući preko pješčanih dina prije 530 miliona godina. Prijašnji fosili su bili ukazivali da životinje su životinje napravile taj korak 40 miliona godina kasnije.</cite>" [http://www.innovations-report.com/print/print_en01.php3?id=9641&ctyp=1 Oldest fossil footprints on land]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 505 MYA | Pojavljuju se prvi [[kralježnjaci]]: [[ostrakodermi]], ribe bez čeljusti srodne današnjim [[paklara]]ma i [[sljepulja]]ma. ''[[Haikouichthys]]'' i ''[[Myllokunmingia]]'' su primjeri tih besčeljusnih riba, isto kao i [[Agnatha]]. (V. također [[prahistorijske ribe]]). |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 488 MYA | [[Kambrijsko-ordovicijsko masovno izumiranje|Prvo]] od sedam velikih [[masovno izumiranje|izumiranja]] u [[Geološka kronologija|geološkom dobu]] se događa za vrijeme kambrijsko-ordovicijske tranzicije. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 475 MYA | Prve primitivne [[biljke]] dolaze na kopno<ref>"<cite>Najstariji fosili ukazuju na evoluciju ne-vaskularnih biljaka u sredini ili pred kraj ordovicijskog perioda(~450-440 m.y.a.) na temelju fosiliziranih spora</cite>" [http://www.clas.ufl.edu/users/pciesiel/gly3150/plant.html Transition of plants to land] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060303100654/http://www.clas.ufl.edu/users/pciesiel/gly3150/plant.html |date=2006-03-03 }}</ref>, nakon što su evoluirale od zelenih algi<ref>"<cite>Kopnene biljke su evoluirale od algi, točnije zelenih algi, na što ukazuju određene biokemijske karakteristike</cite>" [http://scitec.uwichill.edu.bb/bcs/bl14apl/conq.htm The first land plants] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180101065904/http://scitec.uwichill.edu.bb/bcs/bl14apl/conq.htm |date=2018-01-01 }}</ref> i žive u blizini obale jezera. Prate ih [[gljiva|gljive]], i vrlo je vjerojatno da su živjeli [[simbioza|simbiotski]] ; [[lišajevi]] su primjer takve simbioze. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 450 MYA | [[Člankonošci]], čiji egzoskeleton drži tijelo i sprečava gubitak vode<ref>"<cite>Voštana epiderma paučnjaka i insekata sprečava gubitak vode i štiti od desikacije</cite>" [http://www.nhc.ed.ac.uk/index.php?page=24.25.312.330 Natural history collection: arthropoda]</ref>, su prve [[životinje]] koje se sele na kopno<ref>"<cite>Stotinama miliona godina su životinje obitavale samo u oceanima. Fosilni tragovi ukazuju da prije nekih 400 milona godina životinja zvana eurypterid napustila vodu da bi hodala po zemlji. Možda je bježala od neprijatelja, možda je tražila laki plijen, a možda tražila sigurno mjesto za lijeganje jaja.</cite>" [http://www.pbs.org/kcet/shapeoflife/episodes/conquerors.html The shape of life. The conquerors. PBS] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130607141839/http://www.pbs.org/kcet/shapeoflife/episodes/conquerors.html |date=2013-06-07 }}</ref>. Među prvima su [[Myriapoda]] ([[millipede]]s i [[centipede]]), koje su kasnije pratili [[pauci]] i [[škorpion]]i. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 450-440 MYA | Dva [[Ordovicijsko-silurska masovna izumiranja]]. Zajedno predstavljaju drugo masovno izumiranje u historiji. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 400 MYA | [[Insekti|Prvi insekti]] su bez krila: [[Lepisma saccharina]], [[collembola]], [[archaeognatha]]. Pojavljuju se prvi morski psi<ref>"<cite>Preci morskih pasa se mogu pronaći 200 miliona prije pojave prvog poznatog dinosaura.</cite> [http://www.elasmo-research.org/education/evolution/evol_s_predator.htm Introduction to shark evolution, geologic time and age determination]</ref>. Pojavljuje se prvi ''[[celakant]]''; za ovaj red životinja se vjerovalo da nema živućih pripadnika sve dok primjerci nisu otkriveni godine 1938. Za njega se često govori da je [[živi fosil]]. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 375 MYA | ''[[Tiktaalik]]'' je rod [[sarcopterygii|sarkopterigijski]] (glatkorepih) riba iz kasnog devona koji je imao mnoge tetrapodske karakteristike. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 370 MYA | ''[[Cladoselache]]'', [[morski pas]], je brzi grabežljnivac <ref>"<cite>Cladoselache je predstavljao čudnu vrstu među drvenim morskim psima. 1,2 metra dug stanovnik kasnih devonijskih mora (oko 370 miliona godina), imao je čudnu kombinaciju drevnih i izvedenih karakteristika.</cite> [http://www.elasmo-research.org/education/evolution/ancient.htm Ancient sharks]</ref>. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 365 MYA | [[Kasno devonijsko izumiranje]] je treće masovno izumiranje. [[Insekti]] su evoluirali na kopnu i slatkim vodama iz [[Myriapoda|stonoga]]. Neke slatkovodne glatkorepe [[ribe]] ([[Sarcopterygii]]) razvijaju noge i evoluiraju u [[tetrapoda]]. Ovo se događa u vodi; [[Tetrapoda|tetrapods]] ([[Ichthyostega]] , [[Acanthostega]] i ''[[Pederpes finneyae]]'') potom koriste noge kako bi se pomaknule na kopno, vjerojatno u lovu na insekte. Razvijaju se [[pluća]] i [[riblji mjehur]]. Današnji [[vodozemci]] su zadržali mnoge karakteristike nekadašnjih tetrapoda. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 360 MYA | Biljke evoluiraju [[sjeme]], strukturu koja štiti biljni embrio i omogućava biljkama da se brzo šire na kopnu. Stvaranje [[krater Woodleigh|kratera Woodleigh]] (100&nbsp;km širokog) i [[Siljan (jezero)|Siljanskog prstena]] (40&nbsp;km širokog, kraj [[Dalecarlia|Dalecarlije]] u [[Švedska|Švedskoj]]). |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 360-286 MYA | Zlatno doba morskih pasa<ref>"<cite>Morski psi su prošli kroz niz evolucijskih eksperimenata od svojih prapočetaka. Kroz stotine miliona godina, morske pse je tetstirao niz nepredvidljivih i često nasilnih promjena okoline.</cite>" [http://www.elasmo-research.org/education/evolution/golden_age.htm A Golden Age of Sharks]</ref>. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 350-250 MYA | [[Karoo]]sko [[ledeno doba]], počinje u ranom [[karbonifer]]u i završava u kasnom [[permij]]u. Dva posebna perioda u kojima je većina [[Gondwanaland]]a bila pod ledom koji se širio iz Afrike i Južne Amerike, a kasnije imao središte u Indiji i Australiji, su uzrokovana [[polarni pomak|polarnim pomakom]] |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 300 MYA | Superkontinent [[Pangea]] se stvara te će trajati slijedećih 120 miliona godina; ovo je posljednje vrijeme kada će svi Zemljini kontinenti biti jedan. Evolucija [[amniotsko jaje|amniotskog jaja]] dovodi do uspona [[Amniota]], [[reptil]]a, koji se razmnožavaju na kopnu. Insekti počinju letjeti, i uključuju niz raznovrsnih redova (npr. [[Palaeodictyoptera]], [[Megasecoptera]], [[Diaphanopterodea]] i [[Protorthoptera]]) vilinkonjici ([[Odonata]]) koji sliče na mnoge današnje insekte. Prostrane [[šume]] [[Lycopodiophyta]] ([[lycopods]]), [[Equisetophyta|horsetails]] i [[Cyatheales]] pokrivaju zemlju; njihovo truljenje će s vremenom stvoriti [[ugljen]] i [[petrolej|naftu]]. [[Golosjemenjače]] postaju sve raznolikije. Prve koje će se pojaviti su palmolike [[cikade]]. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 280 MYA | [[Protodonata]] [[vilinkonjic]] ''[[Meganeura|Meganeura monyi]]'' je među najvećim insektima koji je ikada živio, sa rasponom krila od 70&nbsp;cm. Kralježnjaci uključuju mnoge [[Temnospondyli|temnospondilske]], [[Anthracosauria|antrahosaurske]], i [[Lepospondyli|lepospodnilske]] vodozemce i rane [[Anapsida|anapsidske]] i [[Synapsida|sinapsidske]] (npr. ''[[Edaphosaurus]]'') reptile. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 256 MYA | ''[[Diictodon]]'', ''[[Cistecephalus]]'', ''[[Dicynodon]]'', ''[[Lycaenops]]'', ''[[Dinogorgon]]'' i ''[[Procynosuchus]]'' su neki od mnogih [[Therapsida|reptila nalik na sisavce]] čiji su tragovi pronađeni u Južnoj Africi i Rusiji. [[Pareiasaur]]i su bili veliki i nespretni biljožderi. Prve [[Archosauriformes]]. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 250 MYA | [[Permsko-trijasko masovno izumiranje]] briše skoro 90% svih životinjskih vrsta; ovo četvrto po redu [[masovno izumiranje]] je najgore u historiji. ''[[Lystrosaurus]]'' je obični biljožder koji preživljava izumiranje. [[Archosauria|Arhosauri]] se počinju odvajati od ostalih reptila. [[Teleostei|Teleosti]] evoluiraju od [[Actinopterygii]] (zrakorepih riba) i postupno postaju dominatna grupa među ribama. Kisik čini 10% atmosfere, odnosno na trećini svoje nekadašnje razine, pa životinje sa sistemom disanja nalik na današnje [[ptice]] dobro napreduju. Neke spore bakterije Bacillus rod 2-9-3 (''Sali bacillus marismortui'') su uhvaćene u kristalima soli - halitu u New Mexicu. Godine 2000. su reanimirane te su brzo razmnožile. Trenutno čine najstariji živući organizam. {{Citation needed}} |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 220 MYA | [[Klima]] je vrlo suha, i organizmi koji se mogu prilagoditi suši napreduju: [[Archosauria|arhosauri]] i [[golosjemenjače]]. [[Archosauria|Archosauri]] se granaju u [[krokodil]]e, [[dinosaur]]e i [[pterosaur]]e. Od [[sinapsid]]a dolaze prvi preci [[sisavac]]a, [[terapsidi]], točnije [[eucinodonti]]. Ispočetka su mali i slični rovkama. Svi sisavci imaju mliječne žlijezde kojima hrane mlade, te konstatnu tjelesnu temperaturu. Isto tako, par [[autozom]]a dobija gen [[SRY]] (izveden iz SOX3 gena [[X kromozom]]a) kako bi postao [[Y kromozom]], koji se s vremenom počeo smanjivati u dužini. Golosjemenjače (uglavnom [[crnogorica]]) su dominantne kopnene biljke. Biljožderi će bitno narasti za vrijeme dominacije golosjemenjača, jer su im potrebna velika crijeva kako bi mogli probaviti lošu hranu koju nude golosjemenjače. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 208-144 MYA | Druga velika dominacija [[morski psi|morskih pasa]]<ref>"<cite>Druga velika radijacija morskih pasa se dogodila za jurskog perioda, od prije 208 do prije 144 miliona godina. U to doba, pterosauri su vladali nebom, a prve ptice polijetale u zrak.</cite>" [http://www.elasmo-research.org/education/evolution/origin_modern.htm The Origin of Modern Sharks] (URL od [[9.1.]], [[2005]])</ref>. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 200 MYA | [[Trijasko-jursko masovno izumiranje|Peto masovno izumiranje]] označava prijelaz iz trijasa u juru. Morski reptili uključuju [[ihtiosaur]]e i [[pleziosaur]]e. [[Amoniti]] i [[školjkaši]] cvjetaju. Dinosauri preživljavaju izumiranje i rastu do ogromnih veličina, ali [[thecodont]]i, ili "šupljozubi" reptili, izumiru. Evouilraju modenrni vodozemci: [[Lissamphibia]]; uključujući [[Anura]] (žabe), [[Urodela]] (daždevnjake) i [[Caecilia]]. [[Geminiviridae]], raznolika grupa [[virus]]a, se mogu datirati u ovo doba i ranije<ref>"<cite>Virusi skoro svih klasa organizama—životinja, biljaka, gljiva i bakterija/arheja— vjerojatno su evoluirali sa svojim domaćinima u morima, s obzirom da se većina evolucija života na ovom planetu dogodila upravo tamo. To znači da su virusi vjerojatno izašli iz mora zajedno sa svojim različitim domaćinima, kroz učestale valove kolonizacije kopnene okoline.</cite>" [http://www.mcb.uct.ac.za/tutorial/virorig.html Origins of Viruses] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090509094459/http://www.mcb.uct.ac.za/tutorial/virorig.html |date=2009-05-09 }} (URL od [[9.1.]], [[2005]])</ref>. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 180 MYA | Superkontinent [[Pangea]] se počinje raspadati na nekoliko kopnenih masa. Najveća je [[Gondwana]], sastavljena od kopna koje danas čini [[Antarktik]], [[Australija|Australiju]], [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]], [[Afrika|Afriku]], i [[Indija|Indiju]]. Antarktika je još uvijek zemlja šuma. [[Sjeverna Amerika]] i [[Eurazija]] su još spojene u sjeverni superkontinent - [[Laurazija|Lauraziju]]. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 164 MYA |Najstariji plivajući sisavac, [[Castorocauda lutrasimilis]], predstavlja prethodnika modernih sisavaca kao što su [[čudnovati kljunaš]] i [[echidna]]. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 160 MYA | 3 metra dug, ''[[Guanlong wucaii]]'' - ili ''zmaj s krijestom od pet boja'' iz provincije Xinjiang u sjeverozapadnoj Kini je najstariji poznati tiranosaur. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 150 MYA | Veliki [[dinosaur]]i su česti i raznoliki - ''[[Brachiosaurus]]'', ''[[Apatosaurus]]'', ''[[Stegosaurus]]'', ''[[Allosaurus]]'', zajedno s manjim oblicima kao ''[[Ornitholestes]]'' i ''[[Othneilia]]''. [[Ptice]] evoluiraju od [[Theropoda|teropodskih]] dinosaura. ''[[Archaeopteryx]]'' je predak ptica, s kandžama i perjem, ali bez kljuna. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 135 MYA | Novi dinosauri ''[[Iguanodon]]'', ''[[Hylaeosaurus]]'', itd., se pojavljuju nakon izumiranja jurskih oblika. ''[[Microraptor|Microraptor gui]]'', a 77&nbsp;cm dug dinosaur iz Liaoninga u sjeveroistočnoj Kini, ima pticolika pernata krila na četiri uda. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 133 MYA | ''[[Jeholornis prima]]'', primitivna ptica iz formacije Jiufotang u sjeveroistočnoj Kini jede sjemenje. Ova ptica ima velika, snažna krila, ali i dugi, koštani rep, poput većine dinosaura. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 130 MYA | [[Kritosjemenjače]] razvijaju [[cvijeće]], strukture koje privlače insekte i ostale životinje koje će širiti [[pelud]]. Ova novina kritosjemejnača predstavlja naglu eksploziju životinjske evolucije i [[koevolucija|koevolucije]]. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 128 MYA | Rani [[tiranosaur]] je ''[[Dilong paradoxus]]'' iz provincije Lioning u Kini. Ima perje i malo tijelo dužine 1,5 m. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 125 MYA | ''[[Eomaia scansoria]]'', je [[eutheria|placentalni sisavac]], od koga će kasnije nastati moderni placentalni sisavci. Izgleda poput modernog miša, penje se na gmrlje u [[Liaoning]]u u [[Kina|Kini]]. ''[[Psittacosaurus]]'' s kljunom nalik na papagaja je predak kasnijih rogatih dinosaura. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 123 MYA | ''[[Sinornithosaurus|Sinornithosaurus millenii]]'' je dinosaur iz Liaoninga u Kini koji ima primitivno perje koje se ne koristi za let. Ostali dinosauri s perjem su ''[[Sinosauropteryx]]'' (najprimitivnije perje, jednostavnih cijevnih oblika) i ''[[Changchanornis]]''. Zajednički predak im je ''[[Archaeopteryx]]''. Ostali dinosauri su ''[[Polacanthus]]'' (oklopljeni biljožder) i ''[[Eotyrannus]]'' (rani [[tiranosaur]]). |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 110 MYA | ''[[Sarcosuchus|Sarcosuchus imperator]]'', osam kubnih tona, 12 m duga, glava 2 m duga, je najveći krokodil. Grabežljivi dinosauri uključuju "[[Dromaeosauridae|raptora]]" ''[[Deinonychus]]a'' i poluvodenog [[Spinosauridae|spinosaura]] s jedrolim leđima, dok biljožderi uključuju najvišeg poznatog sauropoda ''[[Sauroposeidon|Sauroposeidon protelesa]]'', isto kao i iguanodonta s bubuljastim nosom ''[[Altirhinus]]'' (pretka hadrosaura) i [[Nodosauridae|oklopljenog]] ''[[Sauropelta]]''. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 100 MYA | Veliki teropodski dinosauri ''[[Carcharodontosaurus]]'' i ''[[Giganotosaurus]]'' su čak veći od ''[[tiranosaur]]a''. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 88 MYA | Raspad [[Indo-Madagaskar|Indo-Malagaške]] kopnene mase. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 80 MYA | Mnoge vrste [[Titanosauridae|sauropoda]], [[Hadrosauridae|hadrosaura]], [[Ceratopsidae|rogatih]] i [[Theropod|grabežljivih]] dinosaura; polovica svih poznatih vrsta su iz posljdnjih 30 MY [[mezozoik]]a, odmah nakon razvitka kritosjemenjača. [[Indija]] se počinje kretati prema [[Eurazija|Euraziji]]. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 75 MYA | ''[[Oviraptor]]'' je bio jedan od najpticolikijih dinosaura koji nije bio ptica. Posljednji zajednički predak ljudi i miševa<ref>"<cite>Usporedba dva genoma pokazjje da oboje imaju 30.000 gena, te dijele većinu njih—ljudski genom dijeli 99% gena s miševima. Ljudi i miševi su se razdvojili prije 75 miliona godina, prekasno za mnoge evolucionarne razlike da se akumuliraju.</cite>" [http://www.txtwriter.com/Backgrounders/Compgenomes/compgenomes1.html Comparing genomes] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120301071702/http://www.txtwriter.com/Backgrounders/Compgenomes/compgenomes1.html |date=2012-03-01 }} <br /> "<cite> Njihov zaključak: iako su ljudski i mišji genom prilično slični, preraspodjele genoma su se odvijale češće nego što se to misli, što objašnajva evolucijske razlike ljudi i miševa u odnosu na zajedničkog pretka starog 75 miliona godina.</cite>" [http://www.hindu.com/thehindu/seta/2002/12/19/stories/2002121900070200.htm The Hindu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101114053946/http://hindu.com/thehindu/seta/2002/12/19/stories/2002121900070200.htm |date=2010-11-14 }}<br />"<cite>Miševi imaju mnogo više olfaktornih gena u usporedbi s ljudima. Miris je daleko važniji miševima, pogotovo kod seksa i parenja; također imaju daleko više gena vezanih uz reprodukciju (kao [[afrodizin]], koji stimulira parenje kod mužjaka) i imunitet</cite>" [http://sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2002/12/05/MN153329.DTL&type=science San Francisco Chronicle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101114053946/http://hindu.com/thehindu/seta/2002/12/19/stories/2002121900070200.htm |date=2010-11-14 }}</ref>. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 65 MYA | [[Kredsko-tercijarno masovno izumiranje]] (šesto masovno izumiranje) briše polovicu svih životinjskih vrste uključujući sve dinosaure osiim ptica, vjerojatno zbog zahlađenja klime izazvanog velikim udarom asteroida: [[iridijum]]ski prašak iz asteroida je stvorio talog po cijeloj Zemlji. Stvaranje [[Krater Chicxulub|kratera Chicxulub]] (promjera 170&nbsp;km, danas napola potopljenog u more kraj [[Yucatan]]a u [[Meksiko|Meksiku]]). Bez prisustva velikih dnevnih dinosaura, [[sisavci]]s mogu povećati raznolikosti i veličinu. Neki će se vratiti u more ([[kit]]ovi, [[sirenia]], [[tuljan]]i) a neki će poletjeti ([[šišmiš]]i). Grupa malih, noćnih, šumskih sisavaca koji se hrane insektima zvana [[Archonta]] grana se u ono što će postati [[primati]], šumske rovke i šišmiši. Primati imaju binokularnu viziju i prste za hvatanje, karakteristike koje im pomažu da skaču s grane na granu. Jedan primjer proto-primata je ''[[Plesiadapis]]'' koji je izumro prije 45 miliona godina. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 60 MYA | ''[[Creodont]]'', mesožder u sjevernoj hemisferi i izumro prije 5,2 miliona godina,je mogući predak [[miacid]]a. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 55 MYA | [[Australija]] se razdvaja od [[Antarktika|Antarktike]]. Proto-primati se prvi put pojavljuju u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]], [[Azija|Aziji]] i [[Evropa|Evropi]]. Jedan primjer je ''[[Carpolestes simpsoni]]'' u [[Clarks Fork Yellowstone River|bazenu Clarks Fork]] u [[Wyoming]]u. Imao je prste za hvatanje, ali ne i pogled unaprijed. Drugi (najstariji?) euprimat ''[[Teilhardina asiatica]]'' ([[Hunan]], Kina) je veličine miša, dnevna životinja i s malim očima. [[Kratkoperajasti Mako pas|Mako psine]] su vjerojatni preci [[Velika bijela psina|velikih bijelih psina]] <ref>"<cite>Htio bih u potpunosti oboriti mit da je velika bijela psina nastala od megalodona. Da li je pravi način da se napiše ovaj rad, objavi u naučnom listu i suoči s mišljenjem kolega—da? Da li je to što radim—ne.......jer mislim da se ne mogu "poraziti" tako ukorijenjena mišljenja poput onih (na objema stranama)</cite>" [http://www.megalodonteeth.com/articles/article2.html Origin of the Modern Great White Shark] (URL od [[9.1.]], [[2005]])<br /> "<cite>'Većina naučnika tvrdi da je velika bijela psina vjerojatno evoluirala od linije megalodona, koja je postojala od prije dvadeset do dva miliona godina. To su bile ogromne psine, dužine autobusa i sa 15 cm dugim zubima,' objašnjava Ciampaglio. 'Međutim, naša istraživanja, bazirana na fosilnim ostacima nekoliko stotina zuba morskih pasa, pokazuje da velika bijela psina dijeli više sličnosti sa mako psinom.'</cite>"[http://www.sciencedaily.com/releases/2005/05/050502144430.htm Great White Shark Evolution Debate] (URL accessed on [[January 9]], [[2005]])<br /> "<cite>.. većina paleontologa se slaže [..] da megalodon nije direktni predak današnje velike bijele psine, odnosno da je prije stric ili strina.</cite>" [http://www.elasmo-research.org/education/evolution/origin_megalodon.htm The Origin of Megalodon] (URL od [[9.1.]], [[2005]])</ref>. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 50 MYA | [[Evolucija konja]] počinje s [[Hyracotherium]]om: veličine lisice s dugim noktima umjesto kopitima. Predatk [[kit]]ova (što uključuje [[delfin]]e), ''[[Ambulocetus|Ambulocetus natans]]'' (Pakistan) vjerojatno hoda po kopnu kao moderni morski lav i pliva poput modernih vidri. Ima stopala koja mu daju dodatnu snagu kod plivanja, a još uvijek može čuti ušima. ''[[Pezosiren portelli]]'', predak modernih [[manati]]ja, hoda poput nilskog konja i pliva kao vidra. [[Miacid]]i uključuju ''[[Miacis]]a'', petokandžastog pretka svih pasa, mačaka, medvjeda, rakuna, lisica, hijena, šakala i civitki; to je mesožder nalik na lasicu koji se penje po drveću. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 48.5 MYA | ''[[Gastornis geiselensis]]'' (Evropa, SAD), 1,75 m visoka ptica-mesožder, je glavni grabežljivac |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 46.5 MYA | ''[[Rodhocetus]]'', predak kita, potomak ''[[Ambulocetus]]a'', više ne treba piti običnu vodu. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 43 MYA | Najraniji [[slon]], ''[[Moeritherium]]'' ([[Egipat]]): 1m dug, veličine krupne [[svinja|svinje]], jede meke, slasne biljke. Ima dug nos, ali ne i [[surla|surlu]] ili [[kljove]]. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 40 MYA | Red primata se dijele u pod-redove [[Strepsirrhini]] (lemuri) i [[Haplorrhini]] (majmuni); potonji su dnevni biljožderi. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 37 MYA | ''[[Basilosaurus]]'', 20 m dug, zmijolik predak [[kit]]ova, ima zakrljžale udove. Čuje zvukove kroz srednje uho pomoću vibracija donje čeljusti. U egipatskoj '[[Dolina kitova|dolini kitova]]', koja će kasnije postati pustinjom Wadi Hitan, postoji mnoštvo ''Basilosaurus isisa'' koji moraju dići glavu iz vode kako bi disali. Rani preci [[Strepsirrhini|strepsirrhines]] primata se pojavljuju u egipatskoj pustinji, ''[[Biretia fayumensis]]'' i ''[[Biretia megalopsis]]''.<ref>"<cite>Istraživači su pronašli fosilizirane ostatke dvije prethodno nepoznate vrste primata koje su prije 37 miliona godina živjeli u današnjoj egipatskoj pustinji.</cite>" "<cite>Otkriće, kažu istraživači, je dokaz kako je zajednički predak živi antropoida nastao u Africi te da su antropoidi bili živjeli u sada razdvojenoj afričko-arapskoj kopnenoj masi prije najmanje 45 miliona godina.</cite>" [http://news.nationalgeographic.com/news/2005/10/1017_051017_egyptprimates.html New Primate Fossils Support "Out of Africa" Theory] (URL od [[9.1.]], [[2005]])</ref>. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 35 MYA | [[Poaceae|Trave]] evoluiraju među [[kritosjemenjače|kritosjemenjačama]]. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 30 MYA | [[Haplorrhini]] (podred) se razdvaja u infraredove [[Platyrrhini]] (majmuni Novog svijeta) i [[Catarrhini]] (primati Starog svijeta). Majmuni Novog svijeta imaju [[prehenzilni rep|prehenzilne repove]] i migriraju u [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]]. [[Uskonosci|Catarrhines]] ostaju u [[Afrika|Africi]] kako se dva kontinenta razdvajaju. Jedan od predaka Catarrhines mogao bi biti ''[[Aegyptopithecus]]''. Mužjaci majmuna Novog svijeta su daltonisti. Haplorrhines: ''[[Bugtipithecus inexpectans]]'', ''[[Phileosimias kamali]]'' i ''[[Phileosimias brahuiorum]]'', slični današnjim lemurima, žive u kišnim šumama [[Brda Bugti]] u centralnom [[Pakistan]]u. Predak svih mačaka, 9&nbsp;kg težak ''[[Proailurus]]'', živi u šumama [[Evropa|Evrope]], izumire prije 20 miliona godina. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 27.5 MYA | ''[[Indrikoterij]]'', rođak nosoroga, 4,5 m visok, najviši sisavac, živi u [[Mongolija|Mongoliji]]. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 27 MYA | ''[[Phorusrhacos longissimus]]'' (ptica užasa) 2,5 m visoka u [[Amerika|Americi]]. Izumrla prije 15.000 godina. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 25 MYA | [[Catarrhini]] mužjaci stječu osjet za boje, ali gube sposobnost prepoznavanja feromona<ref>"<cite> Jednom kad su ljudi mogli vidjeti u boji, vizualna inspekcija potencijalnog partnera je mogla donijeti daleko korisnije informacije na udaljenosti od mirisa. Kao rezultat prirodne selekcije, primati s osjetom boje su razvili nervne sisteme s većim nagalaskom na izgled kao faktor u izboru partnera. Prema Zhangovom mišljenju stoga ne predstavlja nikakvu slučajnost da su ljudski mužjaci dobivši osjet boje izgubili sposobnost reakcije na feromone</cite>" [http://www.futurepundit.com/archives/001412.html Evolution Of Color Eyesight Led To Loss Of Pheromone Response] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170228194637/http://www.futurepundit.com/archives/001412.html |date=2017-02-28 }} (URL od [[9.1.]], [[2005]])</ref>. Catarrhini se razdvajaju u 2 superporodice, majmune Starog svijeta ([[Cercopithecoidea]]) i majmune ([[Hominoidea]]). Primati Starog svijeta nemaju [[prehenzilni rep]] (npr. [[babun]]); neki uopće nemaju rep. Svi hominidi su bez repa. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 22 MYA | Indija se sudara s Azijom, stvarajući [[Himalaja|Himalaju]] i [[Tibetska visorovan|Tibetsku visoravan]]. Odsječena od vlage, [[Centralna Azija]] postaje pustinjom. Pojava ''[[deinotherium]]a'', drevnog slona, izumrlog prije 2 miliona godina. Životinja koja je nalik na mješavinu psa, medvjeda i rakuna je zorni medvjed (''[[Ursavus elmensis]]''), predak svih današnjih medvjeda. Ima veličinu lisice, lovi na vrhovima drveća, a dijetu podržava i dijelovima bilja i insektima. Prva grupa, ''[[Ailuropodinae]]'', se oslanja na biljnu hranu, razvija vlastitu hranu od koje će do danas preživjeti jedino velika panda (''[[Ailuropoda melanoleuca]]''). |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 21 MYA | Stvorenje nalik na [[mungos]]a na splavu od bilja uspijeva doći iz Afrike na Madagaskar. Postaje predak svih tamošnjih sisavaca-mesoždera. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 20 MYA | [[Afrička ploča]] se sudara s [[Azija|Azijom]]. ''[[Cynodictis]]'', predak pasa, ima skraćenu petu kandžu koja će postati karakteristikom modernih pasa. Izgleda poput modernih [[civetka|civetki]] i ima stopala i prste za trčanje. Dvije superporodice grabežljivaca (canines i felines) su u ovom dobu već različiti. ''[[Gomphotherium]]'', drevni slon. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 19 MYA | ''[[Megatherium|Megatherium americanum]]'' (divovski ljenjivac dug 6m). Izumro prije 8000 godina. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 16 MYA | ''[[Squalodon]]'' pokazuje ranu eholokaciju kitova. ''[[Megalodon]]'' je divovski morski pas veličine autobusa<ref>"<cite>"'S dužinom od 15 metara i masom od 52 tone, više od zalogaja bi bilo poztrebno da se zadovolji megalodon.'"</cite>" [http://www.elasmo-research.org/education/evolution/origin_megalodon.htm The Origin of Megalodon] (URL od [[9.1.]], [[2005]])</ref>; dugo vlada i iznenada nestaje oko 1,6 MYA. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 15 MYA | Čovjekoliki majmuni iz Afrike migriraju u Euraziju kako bi postali [[gibon]]i ([[niži majmnuni]]) i [[orangutan]]i. [[Čovjek|ljudski]] preci se granaju od predaka gibona. Orangutani, gorille i čimapnze su [[veliki majmuni]]. Ljudi su [[hominin]]i. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 13 MYA | Preci [[čovjek]]a se odvajaju od predaka [[orangutan]]a. Rođak orangutana: ''[[Lufengpithecus chiangmuanensis]]'' (Sjeverni Tajland). ''[[Pierolapithecus catalaunicus]]'', Španija, mogući zajednički predak čovjekolikih majmuna i ljudi. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 10 MYA | [[Klima]] počinje postajati suha; [[savana|savane]] i [[livada|livade]] počinju istiskivati [[šume]]. [[Majmuni]] se šire, a [[veliki majmuni]] su u padu. Preci [[čovjek]]a se počinju odvajati od predaka [[gorila]]. Ovo je zenit [[konj]]a koji se šire [[Sjeverna hemisfera|sjevernom hemisferom]]. Nakon 10 MYA se suočavaju s konkurencijom [[Artiodactyla|artiodaktila]]. [[Tomarctus]], predak pasa, je psolika životinja. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 7 MYA | Najveći primat ''[[Gigantopithecus]]'' je visok 2 m i živi u Kini (''[[Gigantopithecus blacki]]''), Vijetnamu i sjevernoj Indiji (''[[Gigantopithecus bilaspurensis]]''). Izumro prije 300.000 godina. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 5.6 MYA | Isušivanje [[Mediteran|Sredozemnog mora]] ([[Mesinska kriza saliniteta|Mesinski događaj]]). |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 5 MYA | Erupcije vulkana stvaraju mali komad kopna koji će spojiti Sjevernu i Južnu Ameriku. Sisavci iz Sjeverne Amerike prodiru u Južnu i izazivaju izumiranje tamošnjih sisavaca. Preci [[čovjeka]] se razdvajaju od predaka [[čimpanze]]. Posljednji zajednički predak ''[[Sahelanthropus tchadensis]]'' ([[Čad]], [[Sahara]], zapadno od Doline Rasjeda). Najstariji u ljudskoj grani je ''[[Orrorin tugenensis]]'' (Milenijski čovjek, Kenija). Čimpanze i ljudi dijele 98% DNK: biokemijske sličnosti su tako velike da se hemoglobinske molekule razlikuju samo po jednoj aminokiselini. Jedna grupa čimpanza može imati više genetske raznolikosti nego svih šest [[milijarda|milijardi]] ljudi koji danas žive, zahvaljujući kasnijem [[Efekt grlića boce|efektu grlića]] na ljudsku lozu. I čimpanze i ljudi imaju larinks koji se razmješta tokom prve dvije godine života na točku između farinksa i pluća, ukazujući da su i zajednički preci imali tu karakteristiku, preteču govora. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 4,8 MYA | ''[[Ardipithecus]]'', [[Hominini|hominimski]] rod veličine [[čimpanze]], hoda uspravno |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 3,7 MYA | Neki ''[[Australopithecus afarensis]]'' ostavlja [http://www.ntz.info/gen/b00128.html#03281 trag] na vulkanskom pijesku u Laetoli, Kenija (Sjeverna Tanzanija). |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 3,5 MYA | Orangutani se dijele na bornejske (''[[Pongo pygmaeus]]'') i sumatranske (''[[Pongo abelii]]'') pod-vrste. [[Velika bijela psina]] se pojavljuje. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 3 MYA | Bipedalni [[australopitecini]] (rani [[hominini]]) evoluiraju u savanama [[Afrika|Afrike]] dok ih lovi ''[[Dinofelis]]''. Vrste uključuju ''[[Australopithecus africanus]]'', ''[[Australopithecus bosei]]''. Ostali rodovi uključuju ''[[Kenyanthropus platyops]]''. [[Gorile]] izumiru južno od [[Rijeka Kongo|rijeke Kongo]]. [[Sjeverna Amerika|Sjeverna]] i [[Južna Amerika]] se spajaju, dozvoljavajući migraciju životinja. Moderni konji, ''[[Equidae|Equus]]'' se prvi put pojavljuju. ''[[Deinotherium]]'' (4 m visok), je divovski rođak slona, s kljovama koje idu nadolje iz donje čeljusti. |- valign="TOP"; | align="RIGHT" nowrap | 2,5 MYA | ''[[Smilodon]]'' ([[sabljozuba mačka]]) se pojavljuje. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 2,2 MYA | Gorile se dijele na zapadnonizinske (''Gorilla gorilla'') i istočne (''[[planinski gorila|Gorilla beringei]]'') pod-vrste. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 2 MYA | ''[[Homo habilis]]'' (spretni čovjek) koristi primitivni kameni alat (rezače) u Tanzaniji. Vjerojatno živi s ''[[Paranthropus robustus|Paranrhropusom robustusom]]''. Pojava [[Brocina oblast|Brocine oblasti]] (oblasti za govor u ljudskom mozgu). Vrsta ''homo'' su mesožderi dok ''Paranthropus'' jede bilje i termite. Neke čimapnze (''Pan troglodytes'') u južnom dijelu [[rijeka Kongo|rijeke Kongo]] se granaju kako bi stvorili [[Bonobo]]e (''Pan paniscus''/pigmejske čimpanze). Bonoboi žive u matrijarhalnom društvu. Sabljozuba mačka se kreće iz Sjeverne u Južnu Ameriku. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 1,8 MYA | ''[[Homo erectus]]'' evoluira u [[Afrika|Africi]] i migrira na druge kontinente, pretežno [[Azija|Južnu Aziju]]. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 1,75 MYA | Dmanisi čovjek/''[[Homo georgicus]]'' (Gruzija), s malim mozgom je došao iz Afrike, s karakteristikama ''Homo erectusa'' i ''Homo habilisa''. Primjerak je proveo posljednje godine života sa samo jednim zubom, što ukazuje da je ovisio o milosrđu drugih ljudi kako bi uspio preživjeti. [[Gliptodont]], pasanac veličine današnje Volkswagen "Bube", živi u južnom Peruu. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 1,6 MYA | Najveći tobolčari: Pojava divovskom kratkolicog klokana (''[[Procoptodon goliah]]'') u Australiji, izumrlog prije 40,000 godina. 2–3 m visok i težak 200–300&nbsp;kg, to je najveći poznat klokan. Vombatoliki ''[[Diprotodon optatum]]'', 2.800&nbsp;kg, 3 m dug, u Australiji, izumro prije 45.000 godina. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 1,5 MYA | Tobolčarski lav (''[[Thylacoleo carnifex]]'' ili Leo) pojavljuje se u Australiji i izumire prije 46.000 godina. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 1 MYA | Rod ''[[Canis]]'' (kojoti, šakali, vukovi, dingoi, obični psi) razvija se od ''[[Tomarctus]]''a. Siva lisica, ''[[Urocyon cinereogenteus]]'' je najprimitivniji canid koji danas živi. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 800 kYA | [[Sivi vuk]] (''Canis lupus'') se seli u arktičku Sjevernu Ameriku. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 780 kYA | Zemljin posljednji [[geomagnetski zaokret]]. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 700 kYA | Zajednički genetski predak ljudi i neandertalaca. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 500 kYA | ''Homo erectus'' (Choukoutien, Kina) s drvenim ugljenom kontrolira vatru, iako možda nije znao kako je napraviti. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 400 kYA | Istočne gorile (''[[planinska gorila|Gorilla beringei]]'') se razdvajaju u istočnonizinske (''G. beringei graueri'') i planinske (''G. beringei beringei'') pod-vrste. Divovski jelen ''[[Megaloceros giganteus]]'', Irska; rogovi imaju raspon od 3,6 m i više, izumro prije 9,5 kYA. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 355 kYA | Tri 1,5 m visoka ''[[Homo heidelbergensis]]a'' se spuštaju niz vulkan [[Roccamonfina]] u južnoj Italiji, ostavivši najstarije ljudske otiske nogu, napravljene prije nego što je vulkanski pepeo očvrsnuo. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 250 kYA | [[Polarni medvjed]] evoluira od izolirane populacije [[smeđi medvjed|smeđih medvjeda]] na visokim geografskim širinama. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 195 kYA | [[Omo ostaci|Omo1, Omo2]] (Etiopija, rijeka Omo) su najstariji poznati ostaci ''[[Homo sapiens]]a''. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 160 kYA | ''Homo sapiens'' (''[[Homo sapiens idaltu]]'') u Etiopiji, kraj rijeke Awash i sela Herto, prakticira grobne rituale i komada nilske konje. Njihovi mrtvi su kasnije prekriveni vulkanskim stijenama. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 150 kYA | [[Mitohondrijska Eva]] živi u Africi. Ona je posljednji zajednički predak svih mitohondrijskih loza danas živućih ljudi. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 130 kYA | ''[[Homo neanderthalensis]]'' (Neandertalac) evoluira iz ''Homo heidelbergensisa'' i živi u [[Evropa|Evropi]] i [[Bliski istok|Bliskom istoku]], pokapa mrtve i brine se o bolesnima. Ima [[Hijoid|hijoidsku kost]] (prije 60.000 godina, pećina Kebara, Izrael), korištenu za govor kod modernih ljudi. (Danas se ljudi koriste s oko 6000 živih jezika). Koristi koplje, vjerojatno za probadanje umjesto bacanja. [[FOXP2]] [[gen]] se pojavljuje (povezan s razvojem [[govor]]a). |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 100 kYA | Prvi u anatomskom smislu moderni ljudi (''[[Homo sapiens]]'') se pojavljuju u [[Afrika|Africi]] u ovo doba ili nešto ranije; dolaze od ''Homo heidelbergensisa''. ''Homo sapiens'' (ljudi) žive u Južnoj Africi (Ušće rijeke Klasies) i Palestini (Qafzeh i Skhul), vjerojatno u blizini neandertalaca. Moderni ljudi ulaze u Aziju kroz dvije rute: sjeverno kroz Bliski Istok, i južno iz Etiopije preko Crvenog mora i južne Arabije. (V. [[Hipoteza jedinstvenog porijekla]]). Mutacija izaziva promjenu boje kože kako bi se apsorbirala optimalna količina UV zraka na različitim geografskim širinama. Počinje stvaranje modernih "rasa". Afričke populacije ostaju 'raznolikije' po genetskom materijalu od svih drugih ljudi, jer je samo dio njih (a s time i dio njihove raznolikosti) napustio Afriku. Na primjer, [[Mitohondrijski DNK|mtDNA]] pokazuje da je osoba engleskog porijekla genetski sličnija osobi japanskog porijekla nego dvije osobe iz afričke populacije. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 82,5 kYA | Ljudi u Zairu love ribu koristeći oštra koplja napravljena od životinjskih kostiju. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 80 kYA | Ljudi prave koštane harpune u Katandi, Demokratska republika Kongo. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 74 kYA | Supervulkanska [[Teorija katastrofe Toba|erupcija u Tobi]], na Sumatri, u Indoneziji izaziva da populacija ''Homo sapiensa'' spadne na 2.000 primjeraka. Šest godina bez ljeta slijdi ledeno doba od 1,000 godina. 5 m vulkanskog pepela prekriva Indiju i Pakistan. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 70 kYA | Posljednje [[ledeno doba]], [[Wisconsinska glacijacija]], počinje. Ljudi u [[pećina Blombos|pećini Blombos]] u Južnoj Africi prave alat od kostiju, te pokazuju tragove simboličko mišljenja kroz slikanje okerom. Također skupljaju i buše školjke kako bi napravili ogrlice. [[Divovski dabar]]s (''Castoroides ohioensis'', Toronto, Kanada) najveći glodavac, dužina oko 2,5 m, izumire prije 10.000 godina. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 60 kYA | [[Y-kromozomski Adam]] živi u Africi. On je posljednji muškarac od koga potječu svi današnji muškarci s kromozomom Y. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 50 kYA | Moderni ljudi se šire iz današnje Azije u [[Australija|Australiju]] (kako bi postali [[Australski Aboridžini]]) i Evropi. Napredovanje duž obala je brže nego apredovanje u unutrašnjosti. Dlakavi nosorog (''[[Coelodonta antiquus]]'') u Britaniji. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 40 kYA | [[Kromanjonci|Kromanjonski]] ljudi slikaju i love [[mamut]]e u Francuskoj. Imaju izvanredne kognitivne sposobnosti koje odgovaraju današnjim ljudima, što im omogućava da postanu grabežljivci/lovci na vrhu hranidbenog lanca. Istrebljenje divovskih tobolčara u Australiji, vjerojatno zbog ljudi, rezultira nedostatkom domaćih životinja, što će kasnije biti razlogom da tamošnji domoroci žive primitivnim načinom života u usporedbi s ostatkom svijeta. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 32 kYA | Prva skulptura pronašena u Vogelherdu u Njemačkoj. Prva svirala (od ptičje kosti) pronađena u Francuskoj. Kameni alat pronađen u Kota Tampanu u Maleziji. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 30 kYA | Moderni ljudi ulaze u Sjevernu Ameriku iz [[Sibir]]a na različite načine, neki od kasnijih valova preko kopnenog mosta u Berinškom prolazu, ali raniji valovi su vjerojatno išli preko [[Aleutski otoci|Aleutskih otoka]]. Barem dva od najranijih valova su imali malo ili nimalo genetskih potomaka u doba kada su Evropljani stigli u Ameriku preko [[Atlantik]]a. Ljudi dopiru do Solomonskih otoka. Ljudi naseljuju Japan. Lukovi i strijele se koriste na [[livada]]ma [[Sahara|Sahare]]. Keramički prikazi životinja pronađeni u Moravskoj (Češka Republika). |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 28 kYA | Najstarija poznata slika: u Kamenom skloništu Apollo 11 <ref>"<cite>Ovo je kamenje pronađeno u vezi s drvenim ugljenom koji datira između 19.000 i 26,000 godina (Wendt 1974, 1976). Granična pećina u Kwazuluu je pokazala gravirane kosti i drvo koje datira između 35.000 i 37.500 godina (Butzer et al 1979); a 20.000 izrezbareni kamen je pronađen u pećini Matupi u Zairu (Van Noten 1977).<cite>" [http://www.oubliette.zetnet.co.uk/Six.html Introduction to upper palaeolithic art] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050122065218/http://www.oubliette.zetnet.co.uk/Six.html |date=2005-01-22 }} (URL od [[9.1.]], [[2005]])</ref>., u Namibiji. 20&nbsp;cm dug, 3&nbsp;cm širok predmet u pećini Hohle Fels Cave blizu Ulma u Švapskoj Juri Uu Njemačkoj je najstariji umjetnički prokaz penisa<ref>"<cite>20 cm dug, 3 cm širok kameni predmet, kome je starost određena na oko 28.000 godina, bio je pokopan u slavnoj pećini Hohle Fels kraj Ulma u švapskoj Juri. </cite>" [http://news.bbc.co.uk/1/hi/sci/tech/4713323.stm Ancient phallus unearthed in cave] (URL od [[9.1.]], [[2005]])</ref>. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 27 kYA | ''Neanderthalci'' izumiru, ostavivši ''Homo sapiensa'' i ''Homo floresiensisa'' kao jedine žive predstavnike roda ''[[Čovjek (rod)|Homo]]''. U Češkoj pronađen tekstil, odnosno glina. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 25 kYA | Bacači koplja za lov na životinje napravljeni od kostiju [[mamut]]a (Poljska). |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 23 kYA | [[Willendorfska Venera]], mali kip ženske figure, pronađen na paleolitskom nalazištui kraj austrijskog Willendorfa, datira iz ove ere. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 20 kYA | Ljudi ostavljaju tragove ruku i nogu na Tibetanskoj visoravni. Uljne svijeće napravljene od životinjske masti i školjaka pronađene u pećinama Grotte de la Mouthe u Francuskoj. Koštane igle korištene za šivanje životinjskih koža. ([[Shandingdongski čovjek]], Kina). [[Mikrolit]]ska kultura (Sjeverna Kina). Kosti [[mamut]]a korištene za gradnju kuća (Rusija). |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 18 kYA | ''[[Homo floresiensis]]'' je postojao u Liang Bua vapnenačkoj pećini na otoku Flores u Indoneziji. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 15 kYA | [[Wisconsinska glacijacija|Posljednje ledeno doba]] završava. Razina mora širom svijeta raste, plavi mnoge obalne oblasti, i dijeli kopno od novih otoka. Japan se dijeli od azijskog kopna. Sibir se odvaja od Aljaske. Tasmanija se odvaja od Australija. Stvaraju se Javanski otoci. Sarawak, Malezija i Indonezija se razdvajaju. [[Pećinske slike]] u [[Lascaux]]u i [[Altamira|Altamiri]] su stvorene. Sjedilačka društva lovaca-sakupljača se pretvaraju u [[Natufijska kultura|Natufijsku kulturu]] [[Bliski istok|Bliskog istoka]] - preteču kasnijih poljoprivrednih društava. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 14 kYA | [[Holocensko masovno izumiranje|Izumiranje megafaune]] započinje (i traje do naših dana), prilikom čega je nestalo 100 vrsta krupnih sisavaca, vjerojatno zbog djelovanja ljudi. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 11,5 kYA | Izumiranje [[sabljozuba mačka|sabljozubog]] (''[[Smilodon]]a''). |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | [[9. milenijum pne.|11 kYA]] | [[Svjetska populacija|Ljudska populacija]] doseže 5 miliona. Izumiranje ''[[Homo floresiensis]]a''. Izumiranje [[mamut]]a. [[Canis familiaris|Pripitomljeni psi]] (prve pripitomljnene životinje) iz podvrste [[Sivi vuk|sivog vuka]] (''Canis lupus pallipes''). Svi današnji moderni psi (5 glavnih grupa, oko 400 pasmina) pripadaju jednoj podvrsti ''[[Canis lupus familiaris]]''. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 10 kYA | Ljudi u [[Plodni polumjesec|Plodnom polumjesecu]] [[Bliski istok|Bliskog istoka]] razvijaju [[poljoprivreda]]. [[Domestikacija|Domestikacija bilja]] započinje s uzgojem [[Neolitski žitarica|neolitskih žitarica]]. Ovaj proces proizvodnje hrane, uz kasnije [[pripitomljavanje]] životinja je uzrokovao nagli porast [[Svjetska populacije|ljudske populacije]] koji traje do danas. U [[Jerihon]]u (moderni Izrael) osnovano naselje s oko 19.000 stanovnika. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | [[8. milenijum pne.|10 kYA]] | [[Sahara]] je zelena s rijekama, jezerima, stokom, krokodilima i [[monsun]]ima. Japanska [[Jomon]] kultura lovaca-sakupljača stvara prvo svjetsko grnčarstvo. Ljudi dosežu [[Ognjena zemlja|Ognjenu zemlju]] na dnu [[Južna Amerika|Južne Amerike]], posljednju kontinentalnu oblast nastanjenu ljudima (osim [[Antarktika|Antarktike]]). |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | [[6. milenijum pr.n.e|8 kYA]] | Obična (krušna) pšenica ''[[Obična pšenica|Triticum aestivum]]'' nastaje u jugozapadnoj Aziji zahvaljujući hibridizaciji [[divlja pšenica|divlje pšenice]] sa sortom, ''[[Aegilops|Aegilops tauschii]]''. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | 6,5 kYA | Dvije vrste [[riža|riže]] su domesticirane: azijska ''[[Riža|Oryza sativa]]'' i afrička ''[[Riža|Oryza glaberrima]]''. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | [[1. milenijum pne.|3 kYA]] | Ljudi počinju koristiti [[Željezno doba|željezni alat]]. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | [[1|AD 1]] | [[Svjetska populacija|Ljudska populacija]] doseže 150 miliona. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | [[1835|AD 1835]] | [[Svjetska populacija|Ljudska populacija]] doseže 1 milijardu. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | [[1961|AD 1961]] | [[Jurij Gagarin|Prvi čovjek u svemiru]]. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | [[1969|AD 1969]] | Ljudi [[Projekt Apollo|šeću po mjesecu]]. |- valign="TOP" | align="RIGHT" nowrap | [[{{CURRENTYEAR}}|AD {{CURRENTYEAR}}]] | [[Svjetska populacija|Ljudska populacija]] se približava brojci od 6,5 milijardi<ref>An [[Američki biro za popis stanovništva]] u svakom trenutku procjenjuje broj danas živih ljudi na Zemlji. [http://www.census.gov/cgi-bin/ipc/popclockw United States census bureau]</ref>. [[Holocensko masovno izumiranje]] se nastavlja s time da je stopa izumiranja dramatično narasla u posljednjih 50 godina. Većina biologa vjeruje<ref>The American Museum of Natural History [http://www.amnh.org/museum/press/feature/biofact.html National Survey Reveals Biodiversity Crisis] (URL od [[23.2.]], [[2006]])</ref> da smo ovog trenutka na početku nevjerojatno ubrzanog antropogenog masovnog izumiranja. [[E.O. Wilson]] s Harvarda, u knjizi ''Budućnost života'' (2002), predviđa da će nastavak ljudskog uništavanja biosfere dovesti da polovica svih živih vrsta nestane u slijedećih 100 godina. |} == Povezano == * [[Masovna izumiranja]] * [[Fosili i geološka kronologija]] * [[Geološka kronologija]] * [[Lista arheoloških perioda]] * [[Lista prahistorijskih sisavaca]] * [[Prahistorijski život]] * [[Period (geologija)]] - lista geoloških perioda * [[Kronologija ljudske evolucije]] * [[Historija Zemlje]] == Literatura == <div style="font-size: 95%;"> <references/> </div> == Vanjske veze == * [http://www.ucmp.berkeley.edu Berkeley Evolution] * [http://tolweb.org/tree Tolweb - Tree of Life] * [http://www.talkorigins.org/origins/geo_timeline.html A more compact timeline] * [http://www.palaeos.com Palaeos - The Trace of Life on Earth] * [http://sci.waikato.ac.nz/evolution/plantEvolution.shtml University of Waikato - Sequence of Plant Evolution] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120728225355/http://sci.waikato.ac.nz/evolution/plantEvolution.shtml |date=2012-07-28 }} * [http://sci.waikato.ac.nz/evolution/AnimalEvolution.shtml University of Waikato - Sequence of Animal Evolution] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160627175302/http://sci.waikato.ac.nz/evolution/AnimalEvolution.shtml |date=2016-06-27 }} {{evolution}} <!-- Categorization --> [[Kategorija:Evolucija]] q2dcytuuqf32j97gvraoqgkf4w240zf Denes nad Makedonija 0 12621 42587890 42493271 2026-05-05T03:02:35Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Severna Makedonija]] → [[Kategorija:Sjeverna Makedonija]] 42587890 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Himna |ime = Denes nad Makedonija<br />(Денес Над Македонија) |transcription = |prijevod = Danas nad Makedonijom |ime2 = |prijevod2 = |ime3 = |prijevod3 = |slika = |veličina = |alt = |opis = |prefix = Državna |država = {{flag|Severna Makedonija}} |pisac = [[Vlado Maleski]] |tekst_datum = [[1941|1941.]] |kompozitor = [[Todor Skalovski]] |glazba_datum = [[1943|1943.]] |usvojena = [[11. 8.|11. kolovoza]] [[1992|1992.]] |ukinuta = |ime_datoteke = |naslov = }} '''Denes nad Makedonija''' (''Danas nad Makedonijom'') je nacionalna himna [[Severna Makedonija|Severne Makedonije]] koju je napisao [[Vlado Maleski]], a komponovao [[Todor Skalovski]] [[1943]]. godine. Pesma je bila vrlo popularna na makedonskom nacionalnom području u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], a kada je nakon njenog raspada Makedonija postala nezavisna država, [[1992]]. godine ''Denes nad Makedonija'' je uzeta za himnu. == Stihovi == {| cellpadding=10 | width=50% | '''Na [[makedonski jezik|makedonskom (ćirilica)]]:''' Денес над Македонија се раѓа<br /> Ново сонце на слободата! <br /> Македонците се борат<br /> За своите правдини! <br /> Македонците се борат<br /> За своите правдини! <br /> Од ново сега знамето се вее <br /> На Крушевската република! <br /> Гоце Делчев, Питу Гули, <br /> Даме Груев, Сандански! <br /> Горите Македонски шумно пеат<br /> Нови песни, нови весници! <br /> Македонија слободна, <br /> слободна живее! <br /> | width=50% | '''Na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom (latinica)]]:''' Danas nad Makedonijom se rađa<br /> novo sunce slobode!<br /> Makedonci se bore<br /> za svoja prava!<br /> Makedonci se bore<br /> za svoja prava!<br /> Ponovo se sada zastava vije,<br /> zastava [[Kruševska repubilka|Kruševske republike]]!<br /> [[Goce Delčev]], [[Pitu Guli]],<br /> [[Dame Gruev]], [[Sandanski]].<br /> Makedonske šume šumno pevaju<br /> nove pesme, nove vesti!<br /> Makedonija slobodna,<br /> slobodna živi!<br /> |} == Vanjske veze == * [http://www.national-anthems.net/countries/alfabet.php?name=macedonia&OK=Search himna „Denes nad Makedonija” u ''stream'' i ''MP3'' formatu]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{Državne himne Evrope}} [[Kategorija:Državne himne]] [[Kategorija:Sjeverna Makedonija]] dkz3l0pfbxkyjxkhx8vft6tzsml2o43 Hidrologija 0 15087 42587530 42025303 2026-05-04T20:06:14Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42587530 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Land ocean ice cloud 1024.jpg|mini|250px|Voda pokriva 70% Zemljine površine.]] '''Hidrologija''' ([[grčki jezik|grčki]]: Yδρoλoγια, Yδωρ+Λoγos, ''Hydrologia'', "nauka o vodi"), nauka o [[voda|vodi]], njenim fizikalnim svojstvima i pojavljivanju u prirodi. Ona označava zajedno i [[hidrološki ciklus]] i [[vodna bogatstva]]. Područja hidrologije uključuju [[hidrometeorologija|hidrometeorologiju]], [[hidrologija površinskih voda|površinsku hidrologiju]] i [[hidrogeologija|hidrogeologiju]], gdje voda igra središnju ulogu. [[Okeanografija]] i [[meteorologija]] nisu uključene u ova područja jer je voda tek jedan od mnogih važnih aspekata. Hidrološko istraživanje korisno je ne samo što nam omogućuje bolje razumijevanje svijeta u kojem živimo, nego i zato što nam dopušta uvid u područja znanosti koja se bave okolinom. == Historija == Hidrologija je bila predmet istraživanja hiljadama godina. [[Nil]] je primjerice pregrađen oko 4000. pne. radi poboljšavanja poljoprivredne produktivnosti prijašnje neplodne zemlje. [[Mezopotamija|Mezopotamski]] gradovi su bili zaštićeni od poplava visokim zemljanim zidovima. [[Antička Grčka|Grci]] i [[Antički Rim|Rimljani]] su gradili [[akvadukt]]e, a [[Historija Kine|Kinezi]] sustave za navodnjavanje i radove za nadziranje poplava. [[Vitruvije|Marko Vitruvije]] je u prvom vijeku pne. napisao filozofsku teoriju hidrološkog ciklusa u kojem oborine koje padnu u planinama prodiru kroz Zemljinu površinu te u nizinama oblikuju rijeke i izvore. Usvajanjem znanstvenijeg pristupa, [[Leonardo da Vinci]] i [[Bernard Palissy]] došli su nezavisno jedan od drugoga do preciznog prikaza hidrološkog ciklusa. Hidrološke varijable nisu se kvantitativno određivale sve do 17. vijeka. U pionire moderne hidrološke znanosti ubrajaju se [[Pierre Perrault]], [[Edme Mariotte]] i [[Edmund Halley]]. Mjerenjem oborina i viška vode te određivanjem otjecajnog područja, Perrault je pokazao da je kiša dovoljna na račun toka [[Seine]]. Marriotte je povezao mjerenja brzine i riječnog presjeka da prikupi nanose također u Seini. Halley je pokazao da je isparivanje iz [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]] dovoljno na račun otjecanja rijeka koje utječu u more. Napredak u 18. vijeku postignut je zahvaljujući Bernoullijevom piezometru i [[Bernoullijeva jednadžba|Bernoullijevoj jednadžbi]], [[Pitotova cijev|Pitotovoj cijevi]] i Chezyjevoj formuli. U 19. vijeku razvija se podzemna hidrologija uključujući [[Darcyjev zakon]], Dupuit-Thiemovu formulu istjecanja i Hagen-Poiseuilleovu jednadžbu kapilarnog toka. U 20. vijeku racionalne analize su počele zamijenjivati empirizam dok istodobno vladine agencije pokreću vlastite hidrološke istraživačke programe. Od posebne važnosti bili su Shermanov hidrografski uređaj, Hortonova teorija infiltracije i Theisova [[akviferni test|jednadžba]] koja opisuje hidrauliku izvora. Od [[1950]]. hidrologiji se pristupa na većoj teoretskoj bazi nego u povijesti omogućenoj ponajprije napretkom u fizikalnom razumijevanju hidroloških procesa i pojavom računala. == Hidrološki ciklus == ''Glavni članak: [[Hidrološki ciklus]]'' Središnja tema hidrologije je kretanje vode na Zemlji koje se odvija na različite načine i u različitim mjerama. Najjasnija takva slika sadržana je u isparivanju vode iz oceana koja onda stvara oblake. Ti se oblaci kreću iznad kopna i proizvode kišu, koja teče niz rijeke natrag u ocean zatvarajući ciklus. == Hidrološka mjerenja == Kretanje vode na Zemlji može se mjeriti na brojne načine. Ta je informacija jednako važna i za određivanje vodnih bogatstava i za razumijevanje procesa upletenih u hidrološki ciklus. Sljedeći popis je popis uređaja koje koriste hidrolozi i za mjerenje čega se koriste. * [[Kišomjer]] - kiša i snijeg * [[Tokomjer]] - riječni tok (vidi: [[riječni protok]]) * [[Radar]] - svojstva oblaka * [[Piezometer]] - pritisak i dubina podzemne vode (vidi: [[akviferni test]]) * [[Tensiometar]] - [[vlažnost tla]] * [[umjetni satelit|Satelit]] * [[Disdrometar]] - karakteristike oborina * [[Vremensko-područni reflektometar]] - [[vlažnost tla]] * [[Omčasti psihrometar]] - vlažnost * [[Infiltrometar]] - infiltracija == Hidrološko predviđanje == Promatranja hidroloških procesa koristi se za predviđanje budućih kretanja i količina vode. === Statistička hidrologija === Analiziranjem [[statistika|statističkih]] svojstava hidroloških zapisa, kao što su oborine ili riječni tok, hidrolozi mogu procijeniti buduće hidrološke pojave. To ipak pretpostavlja da karakteristike procesa ostaju nepromijenjene. Vidi: [[povratni period]]. === Hidrološko modeliranje === S razumijevanjem kako promjene u okolini utječu na kretanje vode, hidrolozi mogu također stvoriti modele za predviđanje kako će se te promjene odvijati u budućnosti. == Hidrološki transport == Kretanje vode je značajno sredstvo kojim se drugi materijali poput tla ili zagađivača transportiraju s jednog mjesta na drugo. Vidi: [[erozija]], [[zagađenje]]. == Primjene hidrologije == * Ublažavanje i predviđanje [[poplava]], [[klizište|klizišta]] i rizika od [[suša|suše]]; * Dizajniranje shema za [[navodnjavanje]] te upravljanje [[poljoprivreda|poljoprivrednom]] produktivnošću; * Osiguravanje [[pitka voda|pitke vode]]; * Dizajniranje [[brane|brana]] radi [[vodna opskrba|opskrbe vodom]] ili stvaranja [[hidroelektricitet|hidroelektrične struje]]; * Dizajniranje [[mostovi|mostova]]; * Predviđanje [[geomorfologija|geomorfoloških]] promjena poput [[erozija|erozije]] i [[sedimentacija|sedimentacije]]. * Određivanje učinaka prirodne i antropogene promjene okoline na [[vodna bogatstva]]. * Određivanje rizika [[zagađenje|zagađenja]] transportom i uspostavljanje smjernica okolinske politike. == Povezano == * [[bunarska voda]] * [[hidrauličko inženjerstvo]] * [[hidrograf]] * [[hidroinformatika]] * [[hijetograf]] * [[industrija vode]] * [[izlučivanje vode]] * [[hemijska hidrologija]] * [[limnologija]] * [[otjecajni sustav]] * [[podzemna voda]] * [[razina podzemne vode]] * [[razvodnica]] * [[rijeka (vodotok)|rijeka]] * [[slatka voda]] * [[struja (voda)]] * [[virtualna voda]] * [[vlažnost tla]] == Vanjske veze == {{Commonscat|Hydrology}} * [http://www.meteologos.rs/ MeteoLogos - svet meteorologije]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.cig.ensmp.fr/~hubert/glu/aglo.htm Međunarodni rječnik hidrologije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060516022544/http://www.cig.ensmp.fr/~hubert/glu/aglo.htm |date=2006-05-16 }}. {{Nauke o Zemlji-lat}} [[Kategorija:Nauke o Zemlji]] [[Kategorija:Hidrologija| ]] 90zayoyzq9edh46457nxhi0eu6gmcc6 Hebrejski kalendar 0 15147 42587517 42552640 2026-05-04T18:22:55Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42587517 wikitext text/x-wiki {{Kalendari}} '''Hebrejski kalendar''' ({{lang-he|הלוח העברי}}) ili '''židovski kalendar''' je godišnji [[kalendar]] koji se koristi u [[judaizam|judaizmu]]. On određuje dane [[židovski praznik|židovskih praznika]], prikladne dijelove [[Tora|Tore]] za javna čitanja, ''[[Yahrzeit]]e'' (datume žalovanja za preminulim članovima rodbine), i specifične dnevne [[psalm]]e koji se čitaju. Takođe je u zvaničnoj upotrebi u državi [[Izrael]]. Koristile su se dva najvažnija oblika kalendara: opservacijski oblik koji se koristio prije [[Opsada Jeruzalema (70)|uništenja]] [[Drugi hram|Drugom hrama]] godine 70. n.e., i temeljen na promatranju mjesečevih mijena, te oblik zasnovan na pravilima koga je prvi opisao [[Majmonid]] 1178. godine, a koji je usvojen u prijelaznom periodu između 70. i 1178. godine. "Moderni" oblik je [[lunisolarni kalendar]] temeljen na pravilima, sličan [[Kineski kalendar|kineskom kalendaru]], koji mjeri mjesece definirane prema mjesečevim ciklusima kao i godine mjerene u sunčevim ciklusima, te različit od čisto lunarnog [[Islamski kalendar|islamskog kalendara]] i gotovo čisto solarnog [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskog kalendara]]. S obzirom na oko 11 dana razlike između dvanaest lunarnih mjeseci i jedne [[solarna godina|solarne godine]], kalendar se ponavlja u metoničkim [[Metonički ciklus|19-godišnjim ciklusima od 235 lunarnih mjeseci]], s dodatnim lunarnim mjesecom koji se dodaje svake dvije ili tri godine, odnosno sedam puta svakih 19 godina. Kako se hebrejski kalendar razvio u oblasti istočno od [[Sredozemno more|Mediterana]], reference na godišnja doba se odnose na vrijeme i klimu [[Sjeverna hemisfera|sjeverne hemisfere]]. Od 14. septembra/rujna [[2015]]. (tj. večeri 13. 9.) do večeri 2. oktobra/listopada [[2016]]. teče '''5776'''. godina A.M. == Struktura == Jevrejski kalendar je [[lunisolarni kalendar]], ili "fiksna lunarna godina"; sastoji se od 12 [[lunarni mesec|lunarnih meseci]] od 29 ili 30 dana; [[interkalacija|interkalarni]] lunarni mesec (trinaesti) se dodaje 7 puta u svakih 19 godina (svakih dve ili tri godine), kako bi se 12 lunarnih meseci sinhronizovalo sa, nešto dužom, [[solarna godina|solarnom godinom]]. Svaki jevrejski lunarni mesec počinje sa [[mladi Mesec|mladim Mesecom]]; prvobitno je morao biti opažen srp mladog Meseca, o čemu su svedočili očevici, ali se vreme mladog Meseca sada određuje matematički. Istovremeno teče sedmični ciklus, što odgovara sedmodnevnom periodu iz [[Knjiga Postanja|Knjige Postanja]], u kojem je stvoren svet. Imena sedmičnih dana su, kao i u priči iz Postanja, jednostavno broj dana unutar sedmice, pri čemu je [[Šabat]] (''Shabbat'' - [[subota]]) sedmi dan. Jevrejski dani teku od jednog zalaska Sunca do drugog, što znači da [[standardno vreme]] i [[časovna zona]] nemaju mesta u hebrejskom kalendaru. Dvanaest redovnih meseci su: [[Nisan]] (30 dana), [[Iyar|Ijar]] (''Iyar'', 29 dana), [[Sivan]] (30 dana), [[Tammuz|Tamuz]] (''Tammuz'', 29 dana), [[Av]] (30 dana), [[Elul]] (29 dana), [[Tishrei|Tišri]] (''Tishrei'', 30 dana), [[Cheshvan|Hešvan]] (''Cheshvan'', 29 ili 30 dana), [[Kislev]] (29 ili 30 dana), [[Tevet]] (29 dana), [[Shevat|Ševat]] (''Shevat'', 30 dana) i [[Adar]] (29 dana). U prestupnim godinama postoji još i mesec Adar I (30 dana), koji se umeće posle Ševata, pa se redovni mesec Adar označava kao "Adar II". Prvi mesec godine je nisan. Petnaesti dan nisana je početak praznika [[Pesah]] (''Pesach'', ili Pasha), što bi odgovaralo punom Mesecu u kalendarskom mesecu nisan. Pesah je prolećni festival, povezan sa žetvom ječma, pa je umetan interkalarni mesec kako bi se to održalo . Najkasnije od 12. stoleća to je određivano matematički, ali tradicija drži da pre toga 1. nisan nije počinjao ako [[ječam]] nije bio zreo (moglo je biti posmatrano i voće na drveću, a i sama ravnodnevica); u protivnom bi bio umetan interkalarni, trinaesti, mesec.<ref>Ječam je morao "klasati" (biti zreo) kako bi se po Zakonu mogli ponuditi klasovi kao prvi plodovi. {{cite book |title=Secrets of Time |last=Jones |first=Stephen |year=1996}} Ovim je takođe pretpostavljeno da ciklus počiva na godišnjim dobima severne hemisfere.</ref> Iako Biblija označava ovaj mesec (ne nazivajući ga Nisan) kao prvi mesec godine, praznik početka godine [[Roš Ašana]] (''Rosh Hashanah'', "Glava godine", odn. "Početak godine") se u stvari slavi na početku sedmog meseca, koji se danas zove Tišri, pa većina Jevreja danas vidi Tišri kao ''de facto'' početak godine. Mada se u [[Tora|Tori]] pominje ovaj praznik, nije bio smatran za početak godine, već više kao praznik za refleksiju i sećanje. == Izvori i istorija == Tora (''Torah'') sadrži nekoliko [[613 Mitzvot|zapovesti]] u vezi održavanja kalendara i lunarnog ciklusa. === Dan === Dan je najmanja jedinica hebrejskog kalendara. Uglavljen je po uzoru na priču iz Postanja i nema fiksnu dužinu. Na osnovu iskaza "...bi veče i bi jutro...", hebrejski dan teče od zalaska Sunca (početak "večeri") do sledećeg zalaska. U ovoj shemi nema časovnika, pa se koristi građansko vreme. Mada građansko vreme uključuje lokalno usvojene konvencije, poput časovnih zona i [[letnje vreme|letnjeg vremena]], njima u hebrejskom sistemu nema mesta. Građansko vreme se koristi samo kao referentna tačka - u izrazima kao: "Šabat počinje u toliko-i-toliko sati". Stalna progresija zalaska Sunca oko planete i sezonske promene dovode do postepenih promena vremena od dana do dana, koje potiču od vidljivih astronomskih pojava (zalazak Sunca) a ne ljudskih zakona i konvencija. Umesto konvencije [[međunarodna datumska linija|međunarodne datumske linije]] koristi se [[jerusalim]]ski [[antimeridijan]] - 35° 13’ istočno od [[početni meridijan|početnog meridijana]]. === Sedmice === Hebrejski kalendar sledi sedmodnevni nedeljni/tjedni ciklus, koji teče istovremeno ali nezavisno od mesečnog i godišnjeg ciklusa. Imena dana su jednostavno redni broj dana u sedmici. Na hebrejskom ova imena mogu biti skraćena upotrebom [[hebrejski brojevi|numeričke vrednosti]] hebrejskih slova, npr. יום א׳ (''Dan 1.'', ili Jom Rišon ({{lang-he|יום ראשון}}): :Jom Rišon (''Yom Rishon'' (יום ראשון), skr. יום א׳ = "prvi dan" = Ned(j)elja :Jom Šeni (''Yom Sheni'') (יום שני), skr. יום ב׳ = "drugi dan" = Poned(j)eljak :Jom Šliši (''Yom Shlishi'') (יום שלישי), skr. יום ג׳ = "treći dan" = Utorak :Jom Revi'i (''Yom Reviʻi'') (יום רבעי), skr. יום ד׳ = "četvrti dan" = Sr(ij)eda :Jom Hamiši (''Yom Chamishi'') (יום חמישי), skr. יום ה׳ = "peti dan" = Četvrtak :Jom Šiši (''Yom Shishi'') (יום ששי), skr. יום ו׳ = "šesti dan" = Petak :Jom Šabat (''Yom Shabbat'') (יום שבת ili češće שבת - ''Shabbat''), skr. יום ש׳ = "Dan Sabata (Dan odmora)" = Subota Imena dana su takođe nazvana po uzoru na priču iz Postanja: "... i bi veče i bi jutro, dan jedan" [[Šabat]] ima posebno mesto u sedmičnom ciklusu. Ima više posebnih pravila u vezi s njim, o kojima se raspravlja u istoimenom [[talmud]]skom traktatu. Reč "Šabat" na hebrejskom (שַׁבָּת) takođe može značiti "(talmudska) sedmica",<ref>Npr. prema [http://milon.morfix.co.il/default.aspx?q=שבת Morfix מילון מורפיקס, Morfix Dictionary]{{Dead link|date=February 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, koji počiva na rečniku [[Rav Milim]] profesora [[Yaakov Choeka]]. Ali reč sa značenjem netalmudske sedmice je שָׁבוּע ''(shavuʻa)'', prema istom "מילון מורפיקס".</ref> tako da u ritualnoj liturgiji fraza kao "Yom Reviʻi bəShabbat" znači "četvrti dan u sedmici".<ref>Npr. kada govorimo o dnevnom psalmu koji se recituje u jutarnjoj molitvi [[Šaharit]].</ref> === Značaj lunarnih meseci === Biblija (Brojevi 10:10) naglašava značaj mladog Meseca (tj. novog meseca) a time i lunarnih meseci, "...trubićete u trube u dane veselja, na praznike svoje, ''na nov mesec'', prinosićete žrtve svoje paljenice i žrtve svoje zahvalnice..." (prevod dr. [[Lujo Bakotić]], podvukao prir.). Slično stoji u Brojevima 28:11: "Početkom meseca svojih prinosićete Gospodu na žrtvu paljenicu...". U svom delu ''[[Mishneh Torah]]'' iz [[1178]], [[Maimonides]] uključuje poglavlje "Posvećivanje novog Meseca", u kojem razmatra kalendarska pravila i njihovu osnovu po Svetom pismu. On primećuje: <blockquote>Za koliko solarna godina prevazilazi lunarnu godinu? Za oko 11 dana. Zato, kada god se ovaj višak nagomila na oko 30 dana, ili malo više ili manje, dodaje se jedan mesec i učinjeno je da se ta godina sastoji od 13 meseci i ovo je tzv. embolizmička (prestupna) godina. Jer se godina ne može sastojati od 12 meseci i toliko-i-toliko dana, jer je rečeno: svih meseci u godini (Brojevi 28:14), što ukazuje da bi smo trebali računati godinu po mesecima a ne po danima"<ref name = "tcjmwz">[https://web.archive.org/web/20100621084628/http://personal.stevens.edu/~msenator/hand0.pdf Sanctification of the New Moon.] Translated from the Hebrew by Solomon Gandz; supplemented, introduced, and edited by Julian Obermann; with an astronomical commentary by Otto Neugebauer. Yale Judaica Series, Volume 11, New Haven: Yale University Press, 1956</ref></blockquote> === Meseci === [[Datoteka:Beit alfa01.jpg|250px|thumb|right|Mozaički pod s prikazom zodijaka u sinagogi iz 6. veka, [[Beit Alfa]], Izrael.]] Biblijske reference na prethebrejski kalendar uključuju deset meseci koji su identifikovani brojem a ne imenom. U delovima Tore koji se bave [[Noje]]m (konkretno Postanje 7:11, 8:4-5 i 8:13-14), implicirano je da su meseci dugi trideset dana.<ref>Kaže se da je potop počeo 17-og dana 2-og meseca, da je voda opadala posle 150 dana i da se Arka zaustavila 17-og dana 7-og meseca na [[Ararat]]u - što daje interval od 150 dana i pet meseci, tj. 30 dana po mesecu</ref> Ne ukazuje se na ukupan broj meseci u godišnjem ciklusu. U delovima [[Hebrejska biblija|Hebrejske biblije]] (''Tanakh'') pre Vavilonskog izgnanstva su imenovana samo četiri meseca: ''Aviv'' ("proleće", što je verovatno prvobitno značilo "zrenje ječma"; prvi mesec, današnji Nisan), ''[[Ziv]]'' (ili Zif - I Kraljevi 6:1 - "svetlost"; drugi mesec, današnji Ijar), ''[[Ethanim]]'' ("snažno", u množini, verovatno se odnosile na jake kiše; sedmi mesec, današnji Tišri), pominje se u Prvoj Knjizi o kraljevima 6:38, kao i ''[[Bul]]'' (ili Vul, osmi mesec, danas Marhešvan). Sva ova imena su [[Kanan]]itska, barem dva su [[Fenikija|feničanska]] (severnokananitska). Prema [[Knjiga izlaska|Knjizi izlaska]] (Egzodus), prva zapovest koju je jevrejski narod dobio kao nacija, bilo je da odrede mladi Mesec/novi mesec: Izl. 12:2 tvrdi: "Ovaj mesec biće za vas prvi mesec, biće za vas prvi mesec u godini". Ponavljanje zakona 16:1 pominje konkretan mesec: "Drži mesec klasja i svetkuj Pashu u slavu Gospoda, jer te je meseca klasja Gospod, Bog tvoj, izveo iz Egipta, noću". Tokom Vavilonskog ropstva, koje je počelo [[586. pne.]], Židovi su prihvatili [[Babilon|vavilonska]] imena za mesece, koji su još u upotrebi. [[Babilonski kalendar]] je takođe bio lunisolarni kalendar, poreklom iz starog [[Sumer]]a. Hebrejska imena meseci i romanizovana transliteracija se može donekle razlikovati, kao što važi za כסלו / Kislev ili חשוון / ''Mar''heshvan: ovde navedene hebrejske reči su one koje se često mogu videti, npr. u novinama. Nazivi iz ovog kalendara se mogu sresti i u [[arapska imena kalendarskih meseci|arapskim]] i [[turski kalendar|turskim]] nazivima za neke mesece gregorijanskog kalendara. {| class="wikitable" |+ '''Hebrejska imena meseci s njihovim babilonskim analozima''' ! Br. ! Hebrejski ! [[Tiberijska vokalizacija|Tiberijski]] ! [[Hebrejska Akademija|Akademija]] ! Uobičajeno/drugo ! Dužina,<br />dana ! Babilonski ! Praznici/Značajni dani ! Primedbe |- | 1 ||align=right| נִיסָן || Nīsān || [[Nisan]] || Nissan || 30 || ''Nisanu'' || [[Pasha]] || ''Aviv'' i Nisan u Starom zavetu. |- | 2 ||align=right| אִיָּר / אייר || ʼIyyār || Iyyar || [[Iyar]] || 29 || ''Ayaru'' || [[Lag B'Omer]] ili [[Lag LaOmer]] || ''Ziv'' u S.Z. |- | 3 ||align=right| סִיוָן / סיוון || Sīwān || Siwan || [[Sivan]] || 30 || ''Simanu'' || [[Šavuot]] || |- | 4 ||align=right| תַּמּוּז || Tammūz || [[Tammuz]] || Tamuz || 29 || ''Du'uzu'' || [[17-ti Tamuza]] || |- | 5 ||align=right| אָב || ʼĀ<small>ḇ</small> || [[Av]] || Ab || 30 || ''Abu'' || [[Tisha B'Av]]<br />[[Tu B'Av]] || |- | 6 ||align=right| אֱלוּל || ʼĔlūl || [[Elul]] || Elul || 29 || ''Ululu'' || || |- | 7 ||align=right| תִּשׁרִי || Tišrī || Tishri || [[Tishrei]] || 30 || ''Tashritu'' || [[Roš Ašana]]<br />[[Jom Kipur]]<br />[[Sukot]]<br />[[Šmini Aceret]]<br />[[Simhat Tora]] || ''Eitanim'' u S.Z. Današnji 1. mesec |- | 8 ||align=right| מַרְחֶשְׁוָן / מרחשוון || Mar<small>ḥ</small>ešwān || Mar<small>ẖ</small>eshwan || [[Marcheshvan]] || 29 ili 30 || ''Arakhsamna'' || || Često skraćeno u Hešvan. ''Bul'' u S.Z. |- | 9 ||align=right| כִּסְלֵו / כסלוו || Kislēw || Kislew || [[Kislev]], Chisleu || 30 ili 29 || ''Kislimu'' || [[Hanuka]] || Piše se i ''Chislev''. |- | 10 ||align=right| טֵבֵת || Ṭē<small>ḇ</small>ē<small>ṯ</small> || Tebeth || [[Tevet]] || 29 || ''Tebetu'' || [[Deseti Teveta]] || |- | 11 ||align=right| שְׁבָט || Šə<small>ḇ</small>ā<small>ṭ</small> || [[Shevat]] || Shvat, Shebat || 30 || ''Shabatu'' || [[Tu B'Shevat]] || |- | 12<sup>*</sup> ||align=right| אֲדָר א׳ || ʼĂ<small>ḏ</small>ār || [[Adar I]]<sup>*</sup> || || 30 || ''Adaru'' || [[Purim]] (neprestupne godine) || rowspan="2"|<sup>*</sup>Samo u prestupnim godinama. |- | 12 / 13<sup>*</sup> ||align=right| אדר / אדר ב׳ || || [[Adar]] / [[Adar II]]<sup>*</sup> || || 29 || || [[Purim]] |} Sažeto rečeno, u kratkoj, ''chaser'' (haser), godini, Kislev i Hešvan oba imaju 29 dana. U redovnoj, ''kesidran'' godini, Kislev ima 29 a Hešvan 30 dana. U punoj, ''maleh'' (male), godini, Kislev i Hešvan oba imaju 30 dana. Postoje još i kalendarska pravila kojima se obezbeđuje da Roš Ašana ne pada u nedelju, sredu ili petak. Ovim se osigurava da [[Jom Kipur]] (''Yom Kippur'', deseti dan meseca Tišri) nije odmah uz Šabat (subotu), što bi moglo stvoriti praktične teškoće, i da [[Ošana Raba]] (''Hoshana Rabbah'', sedmi dan festivala Sukot i 21. dan meseca Tišri) nije na Šabat, u kojem bi slučaju neke ceremonije bile izgubljene na godinu dana. === Prestupni meseci === Usled različite dužine trajanja 12 lunarnih meseci i jedne solarne godine, čisto lunarni kalendarski ciklus bi doveo do razilaska meseci hebrejskog kalendara i Sunčevog ciklusa. Međutim, Tora zahteva da se neki festivali dogode tokom određenih [[godišnje doba|godišnjih doba]]. Ovo implicira da je korišćen neki sistem usklađivanja lunarnih meseci sa solarnom godinom, odn. godišnjim dobima. Biblija direktno ne pominje dodavanje nekog "embolizmičkog" ili prestupnog meseca koji bi sprečio odstupanje kalendarske godine. Da li će embolizmički mesec biti objavljen nakon "poslednjeg meseca" (Adar), navodno je zavisilo od tog da li je ječam zreo. Može se primetiti da u Bibliji ime prvog meseca "Aviv" doslovno znači "proleće" (uporedi ime grada [[Tel Aviv]], koje znači "brdo proleća"), ali je u početku verovatno značilo "zrenje ječma". Znači, ako je Adar bio završen a ječam još nije zreo, bio bi umetnut još jedan mesec. Međutim, po nekim tradicijama, objava meseca Aviva je, osim zrelosti ječma potrebnog za ceremoniju prvih plodova, takođe mogla biti odložena u zavisnosti od stanja puteva kojima bi porodice dolazile u Jerusalim radi Pashe, odgovarajućeg broja jaganjaca za žrtvovanje u [[Hram]]u. Po kodifikovanim pravilima, hebrejski kalendar je zasnovan na [[Metonski ciklus|Metonskom ciklusu]] od 19 godina, među kojima je 12 običnih godina (od 12 meseci) i 7 prestupnih godina (od 13 meseci). Prestupne godine u ciklusu su 3, 6, 8, 11, 14, 17, i 19. po redu. Devetnaesta godina Metonskog ciklusa (nema 0. godine) je godina deljiva sa 19 bez ostatka. Na isti način, ostatak pri istom deljenju ukazuje na godinu u Metonovom ciklusu (od 1. do 18. godine). Npr. 5769. hebrejska (2008-09 n.e.); 5769 mod 19 = (ostatak) 12, pa se radi o običnoj godini. U prestupnim godinama se pre Nisana dodaje mesec Adar II (ili Adar [[Bet]] - "drugi Adar", takođe i Adar Šeni) i ima 29 dana. Adar I (Adar [[Aleph]] - "prvi Adar") se u prestupnim godinama zapravo smatra dodatnim mesecom i ima 30 dana, umesto uobičajenih 29. Iz ovog razloga, tokom prestupne godine, praznici iz Adara (npr. [[Purim]]) se obeležavaju u Adaru II, umesto Adaru I. === Nova godina === [[Datoteka:Liten askenasisk sjofar 5380.jpg|right|thumb|250px|[[Šofar]] napravljen od ovnujskog roga kojim se oglašavalo za Roš Ašanu, početak jevrejske građanske godine.]] Hebrejska godina ima četiri različite početne tačke prema [[Mišna|Mišni]] (Roš Ašana 1:1): Najčešće se pod "Novom godinom" misli na prvi dan meseca Tišri, kada se obeležava formalni novogodišnji festival Roš Ašana ("glava godine") (u Ezekielu 40:1 se koristi fraza "početak godine"). Ovo je početak građanske godine i tačka od koje napreduje broj godine. Neke poljoprivredne radnje se takođe označavaju od ovog datuma.<ref>Videti [[Maaser Rishon]], [[Maaser Sheni]], [[Maaser Ani]].</ref> Međutim, ''prvi mesec'' godine, kako je propisano u Izlasku 12:2, je Nisan. To znači da građanska nova godina zapravo počinje u sedmom mesecu godine. Mesec Elul je nova godina za računanje životinjskih davanja ([[ma'aser]]). ''[[Tu Bishvat]]'' ("15. Ševata") označava novu godinu za drveće (i ratarska davanja). Ovo može biti odraz kontroverze u Talmudu u vezi pitanja da li je svet stvoren u Tišriju ili Nisanu. Odlučeno je da je to bio Tišri, što se sada odražava u molitvama na Roš Ašanu.<ref>''The Code of Maimonides (Mishneh Torah), Book Three, Treatise Eight: Sanctification of the New Moon''. Translated by Solomon Gandz. Yale Judaica Series Volume XI, Yale University Press, New Haven, Conn., 1956.</ref> Nekim ljudima je nerazumljivo kako godina može imati više početnih tačaka. Ovo se može uporediti sa današnjim različitim datumima za početak kalendarske godine, poreske ili [[fiskalna godina|fiskalne godine]], [[akademska godina|akademske godine]], religijskih ciklusa itd. === Epoha === [[Datoteka:Creation of Light Detail 2.png|right|thumb|250px|Tradicionalnao se smatra da je referentna tačka hebrejskog kalendara bila oko godinu dana ''pre'' nastanka sveta po Knjizi Postanja.]] Hebrejski kalendar [[kalendarska era|odbrojava godine]] u obliku ''[[anno mundi]]'' ("u godini sveta"), skraćeno AM. Zanimljivo da "godina 1." ''nije'' [[Postanje]], već oko jednu godinu pre Postanja. Zbog ovoga se mladi Mesec prvog meseca (Tišri) te godine zove ''molad tohu'' ("[srednji] mladi Mesec haosa" ili "ničega"). [[Epoha]] (referentni datum/datum) hebrejskog kalendara, 1.Tišri 1. AM odgovara ponedeljku, 7. oktobra/listopada [[3761. pne.]] po [[proleptički julijanski kalendar|proleptičkom julijanskom kalendaru]] (ekvivalentni tabularni datum, sa istim periodom obdanice), što je oko godinu dana ''pre'' tradicionalnog jevrejskog [[datiranje postanja|dana Postanja]] 25. Elul 1. AM na osnovu ''[[Seder Olam Rabbah]]'' rabina [[Yossi ben Halafta]]-e, mudraca iz 2. stoleća n.e.<ref>Manjina postavlja Postanje na 25. Adar AM 1, šest meseci ranije ili šest meseci posle moderne epohe.</ref> Tako, broj hebrejske godine dobijamo ako dodamo 3760 pre Roš Ašane ili 3761 posle nje, u julijanskoj ili gregorijanskoj godini, na broj iste godine, posle 1. n.e. Za ranije godine može biti neslaganja (zbog "[[Nedostajuće godine (hebrejski kalendar)|Nedostajućih godina]]"). Roš Ašana, 1. Tišri '''5770''' AM odgovara 19. septembru/rujna 2009. === Karaitsko tumačenje === Mnogi [[Karaiti]] (malobrojni pokret koji ne priznaje Talmud, već samo hebrejsku Bibliju), naročito oni van Izraela, su tokom nekoliko vekova sledili izračunati rabinski kalendar, koji je, pogodnosti radi, koristila većina Jevreja. Međutim, u skorijim godinama, mnogi Karaiti su odlučili da opet slede osmatrački metod. Karaiti takođe koriste lunarni mesec i solarnu godinu, ali se karaitski kalendar razlikuje od rabinskog na dva načina: u određivanju prvog dana meseca (Roš Hodeš) i određivanju prvog meseca godine (zvanog aviv), meseca u kome je Pasha. Karaiti smatraju da početak meseca može biti izračunat, ali se potvrđuje prvim opažanjem mladog Meseca u Izraelu. Ovo može dovesti do razlike od najviše jednog dana, ako je nemoguće opaziti Mesec. Taj dan se obično nadoknadi u sledećem mesecu. Umetanje prestupnog meseca (Adar II) se određuje posmatranjem dozrevanja ječma u Izraelu, a ne korišćenjem izračunatog fiksnog kalendara kao u [[rabinski judaizam|rabinskom judaizmu]]. Ne primenjuju se četiri pravila odlaganja, jer njih nema u Tanahu (hebrejskoj Bibliji) Ovo povremeno dovodi do toga da su Karaiti jedan mesec ispred Jevreja koji koriste rabinski kalendar. "Izgubljeni" mesec će biti nadoknađen u sledećem ciklusu, kada će Karaiti imati prestupni mesec a ostali Jevreji ne. == Prelaz na izračunati kalendar == === Osmatrački principi === [[Datoteka:To the trumpeting place.jpg|right|thumb|200px|Kamen (2,43 × 1 m) sa [[hebrejski jezik|hebrejskim]] natpisom "Trubačkom mestu", za koji se veruje da je bio deo Drugog hrama.]] U vreme [[drugi hram|Drugog hrama]] (oko 518. pne. - [[70]] n.e.), hebrejski kalendar je funkcionisao na osmatračkoj bazi. O početku svakog lunarnog meseca se odlučivalo na osnovu svedočenja dva očevica pred [[Sinedrion]]om (''Sanhedrin''), da su o zalasku Sunca videli srp mladog Meseca. Patrijarh [[Gamaliel II]] (oko 100.) bi zatražio od svedoka da iz zbirke crteža, koji su prikazivali srp u raznim orijentacijama, od kojih su samo neke bile moguće u nekom mesecu, da izabere izgled opaženog meseca. Navodno su ova osmatranja bila poređena sa Sanedrinovim proračunima, pa ako je od proteklog mladog Meseca prošlo 30 dana, svedocima se odmah poverovalo. Navodno je početak svakog hebrejskog meseca bio oglašavan naseljima Izraela i dalje, vatrama paljenim na planinama, ali su kasnije slani glasnici, nakon što su Samaritanci i Betusijanci počeli paliti lažne vatre. Nemogućnost glasnika da stignu do svih zajednica van Izraela pre Vrlo Svetih dana (Sukota i Pashe, koji su 15. dana u svojim mesecima), navelo je udaljenije zajednice da festivale koji se pominju u Svetom pismu slave dva dana umesto jedan, usled neizvesnosti da li je prethodni mesec trajao 29 ili 30 dana. === Prelazni period === == Tačnost == === Sezonsko odstupanje === Srednja godina hebrejskog kalendara ima 365,2468 dana (365 dana, 5 sati, 55 minuta i 25+<sup>25</sup>/<sub>57</sub> sekundi) odn. interval molada/mesec × 235 meseci u 19-godišnjem ciklusu, podeljeno sa 19. Savremena [[tropska godina]] (severne) prolećne ravnodnevice ima oko 365,2424 dana, što znači da je hebrejski kalendar nešto duži od ove godine. Zbog ovoga hebrejski kalendar odstupa jedan dan svakih oko 224 godine. U odnosu na srednju [[gregorijanski kalendar|gregorijansku]] godinu (dužine 365,2425 dana odn. 365 dana 5 sati 49 minuta and 12 sekundi), hebrejski kalendar odstupa jedan dan svakih oko 231 godinu. Uticaj ovog razlike se vidi u odstupanju dana Pashe od prolećnog punog Meseca (prvog punog Meseca posle prolećne ravnodnevice): {| class="wikitable" style="left" |- align=center |+ Poređenje prolećnog punog Meseca<br />i datuma Pashe - 2001–2020<ref>Source: [[World Council of Churches]], 1997 - [http://www.oikoumene.org/index.php?id=2677 Towards a common date of Easter].</ref> <br /> <small>Po gregorijanskom datumu</small> |- ! Godina || Astronomski <br /> prolećni <br /> pun Mesec || Pasha* |- |- ! 2001 | 8. april/travanj || 8. april/travanj |- ! 2002 | 28. mart/ožujak || 28. mart/ožujak |- ! 2003 | 16. april/travanj || 17. april/travanj |- ! 2004 | 5. april/travanj || 6. april/travanj |- ! 2005 | '''25. mart/ožujak''' || '''24. april/travanj''' |- ! 2006 | 13. april/travanj || 13. april/travanj |- ! 2007 | 2. april/travanj || 3. april/travanj |- ! 2008 | '''21. mart/ožujak''' || '''20. april/travanj''' |- ! 2009 | 9. april/travanj || 9. april/travanj |- ! 2010 | 30. mart/ožujak || 30. mart/ožujak |- ! 2011 | 18. april/travanj || 19. april/travanj |- ! 2012 | 6. april/travanj || 7. april/travanj |- ! 2013 | 27. mart/ožujak || 26. mart/ožujak |- ! 2014 | 15. april/travanj || 15. april/travanj |- ! 2015 | 4. april/travanj || 4. april/travanj |- ! 2016 | '''23. mart/ožujak''' || '''23. april/travanj''' |- ! 2017 | 11. april/travanj || 11. april/travanj |- ! 2018 | 31. mart/ožujak || 31. mart/ožujak |- ! 2019 | '''21. mart/ožujak''' || '''20. april/travanj''' |- ! 2020 | 8. april/travanj || 9. april/travanj |- |} <small>*Primedba: Pasha počinje o zalasku Sunca prethodnog dana.</small> === Intervali molada === Vrednost intervala molada (konjunkcije Sunca i Meseca) od "29-12-793" je uzet iz Ptolomejevog [[Almagest]]a (2.v. n.e.) i iznosi 29,530594 dana. Ovo je najbliže moguće ispravnoj vrednosti od 29,530589 dana, za vrednost zaokruženu na cele delove (<sup>1</sup>/<sub>18</sub> minuta). To znači da je interval molada duži za oko 0,6 sekundi. Drugačije rečeno, ako se za molad uzme da je vreme srednje konjunkcije na nekom referentnom meridijanu, onda taj meridijan klizi polako na istok. Ako to kliženje pratimo do polovine 4. v. n.e., što je tradicionalni, mada verovatno netačan, datum uvođenja fiksnog kalendara, onda se nalazi da odgovara longitudi na pola puta između [[Nil]]a i kraja [[Eufrat]]a. Međutim, današnji trenuci molada odgovaraju [[srednje sunčevo vreme|srednjem sunčevom vremenu]] trenutaka lunarne konjunkcije blizu meridijana [[Kandahar]]a u Afganistanu, više od 30° istočnije od Jerusalima. Takođe, razlika između intervala molada i srednjeg sinodičkog meseca se sve brže akumulira, jer je s. s. mesec sve kraći usled [[plimski efekti|plimskih efekata]]. Mereno jednolikom skalom , npr. [[atomski sat|atomskim satom]], s. s. mesec se produžava, ali pošto plime još više usporavaju Zemljinu rotaciju, s. s. mesec se skraćuje u odnosu na srednje sunčevo vreme. == Povezano == * [[Gezerski kalendar]] == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Hebrew calendar}} * [http://elkind.net/calendar/ Perpetual Hebrew / Civil Calendar] * [http://www.angelfire.com/pa2/passover/jewish-calendar-hebrew.html Jewish Calendar] Details various Jewish points-of-view about the history of the Jewish calendar/Hebrew calendar. Includes several charts. * [https://web.archive.org/web/20091026233649/http://geocities.com/Athens/1584/ Hebrew Calendar Science and Myth] gives complete rules of the Hebrew calendar and a lot more. * [http://individual.utoronto.ca/kalendis/hebrew/molad.htm The Molad of the Hebrew calendar] * [http://www.abcog.org/saadia.htm The Jewish Controversy about Calendar Postponements] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210307075423/http://www.abcog.org/saadia.htm |date=2021-03-07 }} * [http://www.chabad.org/calendar/ Jewish Calendar with Zmanim - Halachic times and date converter] chabad.org * [http://www-spof.gsfc.nasa.gov/stargaze/Sjewcale.htm Jewish calendar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200618001657/http://www-spof.gsfc.nasa.gov/stargaze/Sjewcale.htm |date=2020-06-18 }} scientific explanation at the [[NASA]] web site * [http://www.kehillaton.com/en/articles_aspects_of_judaic_calendar.asp Article] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121028183947/http://www.kehillaton.com/en/articles_aspects_of_judaic_calendar.asp |date=2012-10-28 }} on Judaic Calendar with reference to seasonal prayers, Mar Shmuel and Rav Adda year calculations and comparisons with Julian and Gregorian calendars * [http://jewishencyclopedia.com/view.jsp?artid=44&letter=C&search=Year%20of%20Creation Jewish Encyclopedia: Calendar] * [http://www.karaite-korner.org/holiday_dates.shtml Karaite Holidays] For the current year, including alternates depending upon whether or not abib might be found * [http://www.cgate.co.il/calendar/calendar_diaspora.asp Hebrew Calendar ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061202225942/http://www.cgate.co.il/calendar/calendar_diaspora.asp |date=2006-12-02 }} Dates and Holydays (Diaspora or Israel) ;Konverzija datuma * [http://www.gassner.co.il/jewish-calendar Jewish Calendar for Outlook]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} - A solution for incorporating Jewish dates and holidays into [[Microsoft Office Outlook]]. * [http://kaluach.org/ Kaluach - Hebrew/civil calendars] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050919014237/http://kaluach.org/ |date=2005-09-19 }} * [http://www.hebcal.com/converter/ Hebcal Hebrew Date Converter] * [http://www.abdicate.net/cal.aspx Jewish/Gregorian/Julian Perpetual Calendar Converter] - Also contains a full year view for the Hebrew Calendar. * [https://web.archive.org/web/20071125180434/http://www.geocities.com/DafAWeek/HebCal.html Sample VB.Net and Javascript code to convert the Hebrew Date to the Gregorian Date] * [http://www.chabad.org/calendar/1000year.asp?AID=6225 Use this powerful tool to convert any regular calendar date to its corresponding Jewish-calendar date, or vice versa.] * [http://www.diagnosis2012.co.uk/conv.htm Gregorian-Mayan-Julian-Islamic-Persian-Hebrew Calendar Converter] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Hebrejski kalendar| ]] [[Kategorija:Posebni kalendari]] [[Kategorija:Judaizam]] [[Kategorija:Jevrejska kultura]] [[Kategorija:Izraelska kultura]] po5xt3cx62n0k4rgqv1lrj4ucpzup4i Makedonski denar 0 19860 42587893 42559919 2026-05-05T03:02:45Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Severna Makedonija]] → [[Kategorija:Sjeverna Makedonija]] 42587893 wikitext text/x-wiki {{Ostale upotrebe|Denar (razvrstavanje)}} {{Infobox valuta |ime_valute =Makedonski denar |izvorno_ime =Македонски денар |slika_1 = |opis_1 =Novčanica od 5000 makedonskih dinara |slika_2 = |opis_2 =Kovanica: 2 dinara iz [[2001]]. godine |iso_kod =MKD |korisnik_država =[[Makedonija]] |stopa_inflacije =0 % |izvor_datum_inf =[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2092.html The World Factbook]<br />[[2005]]. |najmanja_jedinica =deni |oznaka = |kovanice =50 deni, 1, 2, 5 dinara |novčanice =10, 50, 100, 500, 1000, 5000 dinara |oznaka = |nacionalna_banka =Народна банка на Република Македонија |web_banka =www.nbrm.gov.mk/ |tiskara = |web_tiskara = |kovnica = |web_kovnica = }} '''Makedonski denar''' je službena valuta [[Makedonija|Republike Makedonije]]. Uveden je [[26. 4.|26. travnja]] [[1992]] i tada je bio ekvivalent [[jugoslavenski dinar|jugoslavenskom dinaru]] iz [[1990]]. godine. U [[maj|svibnju]] [[1993]]. u promet je puštena nova verzija '''denara''' koji je vrijedio kao 100 starih denara. Pogledaj još: [[spisak valuta]] {{Valute Europe}} {{Commonscat|Money of the Republic of Macedonia}} [[Kategorija:Valute]] [[Kategorija:Sjeverna Makedonija]] kznktkw5gm1flxcjs56zbaor0jmam93 1986. 0 23512 42587554 42580816 2026-05-04T22:36:24Z Alekol 2231 /* Događaji */ 42587554 wikitext text/x-wiki {{Year dab|1986}} {{godina nav}} {{Godina u drugim kalendarima|1986}} Godina '''1986''' bila je [[redovna godina koja počinje u srijedu]] (link pokazuje kalendar). * Međunarodna godina mira (UN) __NOTOC__ <center> {| style="border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;" align=center class=radius | '''1986''': <br /> [[1986#Januar/Siječanj|<1>]] • [[1986#Februar/Veljača|<2>]] • [[1986#Mart/Ožujak|<3>]] • [[1986#April/Travanj|<4>]] • [[1986#Maj/Svibanj|<5>]] • [[1986#Jun/Juni/Lipanj|<6>]] <br /> [[1986#Jul/Juli/Srpanj|<7>]] • [[1986#Avgust/August/Kolovoz|<8>]] • [[1986#Septembar/Rujan|<9>]] • [[1986#Oktobar/Listopad|<10>]] • [[1986#Novembar/Studeni|<11>]] • [[1986#Decembar/Prosinac|<12>]] <br /> [[1986#Rođenja|Rođenja]] • [[1986#Smrti|Smrti]] |}</center> == Događaji == === Januar/Siječanj === [[Datoteka:EC12-1986 European Community map.svg|mini|left|150px|[[Evropska zajednica]] 1986-90]] * [[1. 1.]] - {{flagicon|Evropa}} [[Španija]] i [[Portugal]] se priključuju [[Evropska zajednica|Evropskoj zajednici]] (današnja [[Evropska unija]]). * [[6. 1.]] - [[Franjo Komarica]] novi pomoćni banjolučki biskup. * 6. 1. - [[Liberija]] dobila novi ustav umesto prvog iz 1847. [[Datoteka:Сиви дом.jpg|120px|mini|lijevo|"[[Sivi dom]]"]] * [[12. 1.]] - Prikazana prva od 12 epizoda serije "[[Sivi dom]]". * [[13. 1.|13]] - [[24. 1.]] - Pokušaj državnog udara se pretvara u kratak ali krvav građanski rat u [[Južni Jemen|Južnom Jemenu]]. * [[14. 1.]] - [[Vinicio Cerezo]] je novi predsednik [[Gvatemala|Gvatemale]] - prvi civil i demokratski izabrani predsednik od 1966, ali nasilje i [[Gvatemalski građanski rat|građanski rat]] se ipak nastavljaju. * [[15. 1.]] - [[Libanski građanski rat]], puč u hrišćanskim Libanskim snagama: nakon što je prošlog meseca potpisao Trojni sporazum sa šiitima i druzima, [[Elie Hobeika]] napadnut od [[Samir Geagea|Samira Geagee]] i preds. [[Amine Gemayel|Amina Gemayela]], sklanja se u Siriju. * [[16. 1.]] - Član Predsedništva SFRJ [[Branko Mikulić]] imenovan za mandatara [[Savezno izvršno vijeće|Saveznog izvršnog veća]]. * 16. 1. - Gorbačovljeva deklaracija predlaže ukidanje sveg nuklearnog oružja u tri faze do 2000 - neprihvatljivo za NATO zbog ogromne istočne prednosti u konvencionalnom naoružanju. * [[januar]] - Beogradski okružni sud odustao od optužnice protiv [[Gordan Jovanović|Gordana Jovanovića]] i [[Vladimir Mijanović|Vladimira Mijanovića]] (dvojica od "[[Beogradska šestorica|Beogradske šestorice]]"). * januar - Uhapšen sociolog [[Tomaž Mastnak]] zbog "povrede ugleda" mandatora vlade [[Branko Mikulić|Branka Mikulića]]. * januar - Peticija 212 beogradskih intelektalaca poslata saveznoj i republičkoj skupštini protiv "genocida nad Srbima" na Kosovu i drakonskog kažnjavanja mladih Albanaca, poziv na duboke društvene i političke promene. * 17. 1. - [[Mali]] i [[Burkina Faso]] postigli mir nakon Rata za pojas Agacher - normalizacija odnosa tokom godine, a Međunarodni sud u decembru podelio spornu teritoriju napola. * [[19. 1.]] - Počinje širenje [[(c)Brain]]-a, prvog [[Kompjuterski virus|virusa]] za [[MS-DOS]]. * [[20. 1.]] - [[Margaret Thatcher]] i [[François Mitterrand]] objavili u Lillu da će biti izgrađen [[Eurotunel|tunel ispod Lamanša]] (ugovor potpisan u Canterburyjy 12. 2., odrađeno 1987-93, saobraćaj od 1994). * [[24. 1.]] - [[Voyager 2]] u najbližem prilazu [[Uran (planeta)|Uranu]]. * [[25. 1.]] - Gerilska armija [[Yoweri Museveni|Yowerija Musevenija]] preuzela vlast nad [[Uganda|Ugandom]] posle petogodišnje borbe (položio zakletvu [[29. 1.]], još uvek je na vlasti 2017). [[Datoteka:Challenger explosion.jpg|thumb|180px|left|''Challenger'']] * [[28. 1.]] - [[Space Shuttle]] ''Challenger'' se raspao 73 sekunde od lansiranja, gine 7 astronauta. * Početkom godine u [[Bugarska|bugarskim]] diskotekama dozvoljena [[muzika]] samo iz socijalističkih zemalja, a zabranjena romska i ona sa Zapada, uključujući i Jugoslaviju. === Februar/Veljača === * [[1. 2.]] - Najgore snežne padavine na jugu Francuske i u Austriji za nekoliko decenija, treća najveća poplava u Veneciji od početka stoleća. * 1. 2. - Skinuti katanci sa kapije džamije [[Babri Masjid]] u [[Ayodhya|Ayodhyi]], severna Indija, i dozvoljen pristup hinduistima na ovo legendarno mesto [[Rama (hinduizam)|Raminog]] rođenja. Spor će kulminirati 1992. rušenjem džamije. * [[3. 2.]] - Grafički studio ''[[Pixar]]'' se osamostalio, glavni deoničar je [[Steve Jobs]]. * [[4. 2.]] - Umro [[Branko Pešić]], potpredsednik Predsedništva [[SR Srbija|SR Srbije]] i bivši gradonačelnik [[Beograd]]a. * [[7. 2.]] - [[Jean-Claude Duvalier]] ("Baby Doc") pobegao sa [[Haiti]]ja posle 15 godina svoje i 28 godina [[François Duvalier|porodične]] vladavine. General [[Henri Namphy]] se nalazi na čelu prelazne vlade (do 1988) a u zemlji ubrzo dolazi do nereda i pljački. [[Datoteka:Corazon Aquino 1986.jpg|mini|150px|[[Corazon Aquino]]]] * 7. 2. - Vanredni predsednički izbori na [[Filipini]]ma: prema izbornoj komisiji pobeđuje autoritarni predsednik [[Ferdinand Marcos]] a prema opoziciji [[Corazon Aquino]] - dolazi do protesta i revolucije. * [[9. 2.]] - [[Halejeva kometa]] u [[perihel]]u, najbližoj tački Suncu, tokom druge posete Sunčevom sistemu u 20. veku. * 9. 2. - SFRJ uputila protestnu notu Švajcarskoj zbog proterivanja sekretara bernske ambasade i optužila je da pruža gostoprimstvo antijugoslovenskim teroristima. * [[11. 2.]] - [[Iračko-iranski rat]]: Operacija Zora 8, [[Prva bitka za Fao]], Iranci zauzimaju poluostrvo [[Fao]] na čelu Persijskog zaliva, Iračani imaju velike gubitke u protivnapadima sledećih mesec dana. * 11. 12. - Razmena zapadnih i istočnih špijuna na mostu Glienicke, oslobođen je sovjetski disident Anatolij Ščaranski, koji odlazi u Izrael i uzima ime [[Natan Šaranski]]. * [[12. 2.]] - Američke vlasti izručile Jugoslaviji [[Andrija Artuković|Andriju Artukovića]] (proglašen ratnim zločincem [[1946]]). * 13/[[14. 2.]] - [[Čadsko-libijski konflikt]]: počinje francuska [[operacija Épervier]] protiv libijskog nadiranja u [[Čad]]u (traje do 2014. kada je zamenjena operacijom Barkhane). * [[16. 2.]] - Francuski avion gađao libijsku bazu Uadi Dum na severu [[Čad]]a. * 16. 2. - Kod Novog Zelanda potonuo sovjetski putnički brod "Mihail Ljermontov" uz pogibiju jednog člana posade. * [[17. 2.]] i [[28. 2.]] - U Luksemburgu odn. Hagu potpisan [[Jedinstveni europski akt]] kojim je određeno stvaranje [[jedinstveno tržište|jedinstvenog tržišta]] do 31. 12. [[1992]] - stupa na snagu 1. 7. [[1987]] (→ [[Delorova komisija]]). [[Datoteka:RP1357 p103 Mir base block.svg|mini|200px|DOS-7, bazni blok stanice [[Mir (svemirska stanica)|Mir]]]] * [[19. 2.]] - [[SSSR]] lansira bazni blok svemirske stanice ''[[Mir (svemirska stanica)|Mir]]'' - moduli se dodaju do 1996. a stanica radi do 2001. * [[20. 2.]] - [[Silvio Berlusconi]] kupio [[A.C. Milan]]. * [[25. 2.]] - Revolucija narodne snage: na [[Filipini]]ma zbačen [[Ferdinand Marcos]] posle 20 godina autoritarne vlasti. Corazon Aquino je predsednica do 1992, prva žena predsednik u Aziji. * 25. 2. - Egipatski redarstvenici, nezadovoljni plaćom, pale hotele u blizini Piramida. * [[25. 2.]] - [[6. 3.]] - [[XXVII kongres KPSS]], generalni sekretar [[Mihail Gorbačov]] govori o [[glasnost]]i i [[Perestrojka|perestrojci]], izrazio je želju za povlačenjem iz Afganistana. Sekretar moskovske partije [[Boris Jeljcin]] prvi put privukao pažnju. * [[26. 2.]] - Grupa od 106 Srba sa Kosova dolazi u Skupštinu Jugoslavije (predvode ih Boško Budimirović i [[Miroslav Šolević]]). * 26 - 27. 2. - Stražar KPD Zenica Mile Matić, paranoidni šizofreničar, ubio devetoro ljudi između Doboja, Zenice i Donje Koprivne. * [[27. 2.]] - U [[Brazil]]u uveden antiinflacioni ''Plan Cruzado'', zamrznute cene i plate, uvedena valuta cruzado umesto cruzeira - privremen uspeh. * krajem februara - Slučaj zamene beba u srebreničkom porodilištu 1983: mala M. koja je živela sa porodicom H. dodeljena porodici M., u kojoj ostaje i devojčica N. jer veštačenje nije utvrdilo da ona pripada porodici H. Na veštačenje u Zagreb je poslato još pet parova koji su dobili devojčice u Srebrenici novembra 1983. [[Datoteka:Olof Palme 1974 (cropped).jpg|mini|150px|left|† [[Olof Palme]]]] * [[28. 2.]] - [[Švedska|Švedski]] premijer [[Olof Palme]] ubijen dok se vraćao iz bioskopa (proglašen mrtvim malo iza ponoći). * [[28. 2.]] - [[19. 4.]] - [[Afgansko-sovjetski rat]]: Druga bitka za bazu Zhawar: afganske i sovjetske snage uspevaju da uz velike gubitke nakratko zauzmu mudžahedinsku bazu u Zhawaru, prov. [[Paktijska pokrajina|Paktija]], blizu pakistanske granice. === Mart/Ožujak === [[Datoteka:Lspn comet halley.jpg|mini|180px|[[Halleyeva kometa]]]] * [[mart]] (od januara?) - Peticija preko 200 srpskih intelektualaca Skupštini u kojima se osuđuju "genocidne" namere prema Srbima i ostalim ne-Albancima na Kosovu i traži čvršći stav prema separatistima . * [[3. 3.]] - Objavljen prvi rad koji opisuje [[Mikroskopija atomskim silama|mikroskopiju atomskim silama]]. * [[4. 3.]] - Svetski jevrejski kongres optužuje bivšeg generalnog sekretara [[Kurt Waldheim|Kurta Waldheima]] za umešanost u ratne zločine. * [[6. 3.]] - Počelo emitovanje Jutarnjeg programa na TV Beograd. * 6. 3. - "[[Vjesnik]]" optužuje Kurta Valdhajma (bivšeg genseka [[UN]], sada kandidata za predsednika [[Austrija|Austrije]]) za učešće u operacijama protiv partizana, za šta je odlikovan Redom krune kralja Zvonimira<ref>[http://www.upi.com/Archives/1986/03/06/Newspaper-Waldheim-received-high-Nazi-award/4069510469200/ Newspaper: Waldheim received high Nazi award]. upi.com Archives March 6, 1986</ref>. * [[8. 3.]] - [[Datoteka:Handball pictogram.svg|25px]] Završeno svetsko [[rukomet]]no prvenstvo u Švajcarskoj - Jugoslavija je prvak. * [[10. 3.]] - [[Vojislav Šešelj]] pušten iz zatvora posle nepune dve godine. * [[12. 3.]] - Referendum o ostanku Španije u NATO-u: 56,9% je za (Katalonija i Baskija su bile protiv). * [[13. 3.]] - Okružno javno tužilaštvo u [[Gnjilane|Gnjilanu]] smatra da nije dokazano da je [[Đorđe Martinović]] nasilno povređen [[1985]]. * 13. 3. - Incident u Crnom moru: pozivajući se na pravo nevinog prolaza, američki razarač i krstarica ušli u sovjetske vode kod Krima. * 13. 3. - U Parizu otvoren ''[[Cité des Sciences et de l'Industrie]]'', najveći muzej nauke u Evropi. * [[14. 3.]] - ''[[Microsoft]]'' izlazi na berzu, što od trojice pravi milijardere a od 12.000 zaposlenih milionere. * [[16.3.|16.]] - [[23. 3.]] - U [[Francuska|Francuskoj]] održani [[Parlamentarni izbori u Francuskoj 1986|parlamentarni izbori]] na kojima tijesnu većinu u [[Nacionalna skupština (Francuska)|Nacionalnoj skupštini]] osvaja desnica; s obzirom da [[Socijalistička partija (Francuska)|socijalističkom]] predsjedniku [[Francois Mitterand|Mitterandu]] mandat ističe tek 1988. godine, temeljem izbora nastaje prva [[kohabitacija (politika)|kohabitacija]] u historiji [[Peta francuska republika|Pete republike]]. [[Nacionalni front (Francuska)|Nacionalni front]] ušao u parlament zahvaljujući proporcionalnom sistemu. * [[17. 3.]] - Osnovana navijačka skupina [[Bad Blue Boys]]. * [[23. 3.]] - Američka [[Šesta flota SAD|Šesta flota]] počinje manevre u [[Zaliv Sidra|zalivu Sidra]], kojeg Libija smatra u celosti svojom akvatorijom - dolazi do razmene vatre 24-25. * [[24. 3.]] - Peticija [[Odbor za odbranu slobode misli i izražavanja|Odbora za odbranu slobode misli i izražavanja]] između ostalog traži ukidanje člana 133 Krivičnog zakona ("širenje neprijateljske propagande" i "lažno predstavljanje stanja u Jugoslaviji"). * 24. 3. - [[58. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[Out of Africa (film)|Out of Africa]]'' ("Moja Afrika"), ukupno sedam nagrada od 11 nominacija, ''[[Witness (film, 1985)|Witness]]'' tri od osam, ''[[The Color Purple (film)|The Color Purple]]'' ništa od 11, u užem izboru za najbolji strani film bio "[[Otac na službenom putu]]". * 24. 3. - Švedska firma [[Bofors]] i indijska vlada potpisali ugovor za 410 haubica od 155mm za 285 miliona dolara - iz toga će se izroditi [[afera Bofors|afera]] koja nije razrešena ni u 21. veku. * [[26. 3.]] - Članak u ''[[New York Times]]''-u optužuje [[Kurt Valdhajm|Kurta Valdhajma]] za umešanost u zločine na Balkanu tokom Drugog svetskog rata. I "[[Večernje novosti]]" objavljuju da je Jugoslavija [[1947]]. tražila Valdhajma kao ratnog zločinca. * [[31. 3.]] - Mexicana Flight 940: avion udario u planinu u Meksiku, 167 mrtvih. * 31. 3. - Požar u palati [[Hampton Court Palace|Hampton Court]]. * mart-april - Niz protestnih večeri u Udruženju književnika Srbije povodom zatvaranja novosadskog profesora Dragoljuba Petrovića, ali Kosovo glavna tema. === April/Travanj === [[Datoteka:Stevan Kragujevic, Ivan Stambolic, maj 1986.JPG|mini|120px|[[Ivan Stambolić]] prelazi u maju sa čela CK SKS na čelo Predsedništva SRS]] * [[1. 4.]] - Sektorski incident: jedna komunistička frakcija pokušava da pokrene pobunu u [[Nepal]]u. * [[2. 4.]] - Predsednik predsedništva SFRJ [[Radovan Vlajković]] stigao u posetu Pekingu, nakon Severne Koreje. * 2. 4. - TWA Flight 840: u avionu iz SAD, iznad Grčke eksplodirala bomba, četvoro putnika izletelo iz letelice. * [[3. 4.]] - Finale FIBA Evropskog kupa šampiona u Budimpešti: [[Cibona]] - [[Žalgiris]] 94:82, Cibona je odbranila titulu. * 3. 4. - [[IBM]] predstavio [[IBM PC Convertible|PC Convertible]], prvi [[laptop]] računar te firme, naslednik [[IBM Portable Personal Computer|IBM Portabla]], koristi novi format [[flopi disk]]a od 3,5 inča - slabo se prodaje. * [[4. 4.]] - Hapšenje [[Kosta Bulatović|Koste Bulatovića]] i Radoja Spasića zbog peticije "2016" (započete prethodne jeseni) izaziva masovno okupljanje Srba u [[Kosovo Polje|Kosovu Polju]] (Bulatović pušten sutradan). * [[5. 4.]] - Bomba u berlinskoj diskoteci ''La Belle'' koju često posećuju američki vojnici - 3 mrtvih i 230 ranjenih (od čega 2 odn. 79 vojnika), SAD smatra Libiju odgovornom za ovo. * 5. 4. - [[Jean Michel Jarre]] održao koncert ''Rendez-vous Houston'' sa 1 - 1,5 miliona gledalaca. * [[6. 4.]] - Predsednik [[Spisak predsednika Srbije|Predsedništva]] SR Srbije, [[Ivan Stambolić]], posetio Kosovo Polje i Prištinu, gde je razgovarao sa kosovskim Srbima i pokrajinskim vlastima. * [[7. 4.]] - Par stotina kosovskih Srba zbog nacionalnih problema na [[Kosovo|Kosovu]] došlo u Beograd, gde ih je primio član [[Predsedništvo SFRJ|saveznog predsedništva]], [[Lazar Mojsov]]: žale se na diskriminaciju i neefikasnost sistema. * 12. 4. - 10. 5. - [[Datoteka:Emblem of Yugoslavia (1963–1992).svg|25px]] Završetak izbornih aktivnosti u SFRJ, započetih zimus u [[OOUR]]-ima i mesnim zajednicama: izbori delegata za Veće opština, Veće udruženog rada i Društveno-političko veće po skupštinama republika i pokrajina; izbori delegata za [[Savezno vijeće SFRJ|Savezno veće]] [[Skupština SFRJ|Skupštine SFRJ]]; konstituisanje skupština republika i pokrajina; izbori delegacija za Veće republika i pokrajina Skupštine SFRJ.<ref>"Izborni kalendar", Borba, 11. jan. 1986, str. 7</ref><ref>[http://www.upi.com/Archives/1986/04/05/UPI-NewsFeatureNEWLNNew-leaders-new-hopes-in-Yugoslav-elections/1433513061200/ UPI NewsFeature;NEWLN:New leaders, new hopes in Yugoslav elections]. upi.com Archives April 5, 1986</ref> Ovo su poslednji jednostranački izbori po republikama (u SR Srbiji i 1989.) i poslednji uopšte za federaciju. * [[13. 4.]] - Papa [[Ivan Pavao II.]] posjetio Veliku rimsku sinagogu. * [[14. 4.]] - U Zagrebu počelo suđenje [[Andrija Artuković|Andriji Artukoviću]]. * 14. 4. - U [[bangladeš]]kom distriktu Gopalganj padao grad/tuča od 1&nbsp;kg - 92 mrtvih. [[Datoteka:RonaldReaganLibya1986.jpg|mini|240px|[[Ronald Reagan|Reagan]] na brifingu tijekom [[Operacija Kanjon El Dorado|bombardiranja Libije]]]] * [[15. 4.]] - [[Operacija Kanjon El Dorado]]: američki avioni bombarduju [[Libija|Libiju]] (odmazda za bombu u ''La Belle''). * april - Sastanak kosovskog SK - [[Fadilj Hodža]] nije kandidovan za CK SKJ, [[Azem Vlasi]] na čelu pokrajinske partije. * [[17. 4.]] - Afera Hindawi - trudnoj Irkinji pre ukrcavanja u [[El Al]]-ov avion u Londonu pronađena bomba, koju je navodno podmetnuo njen verenik Jordanac. * [[20. 4.]] - Šri Lanka: pukla brana Kantale, između 120 i 180 poginulih. * 24. 4. - Po troškovima života za poslovne ljude u dolarima, najjeftiniji gradovi na svetu su [[Asunción]], [[Caracas]] i Beograd<ref>[http://www.upi.com/Archives/1986/04/24/Survey-shows-Tokyo-worlds-most-expensive-city/2845514702800/ Survey shows Tokyo world's most expensive city]. upi.com Archives April 24, 1986</ref>. * 24. 4. - Film ''[["Crocodile" Dundee]]'' prikazan u Australiji. * [[25. 4.]] - [[Mswati III]] je novi kralj [[Svazilend]]a. [[Datoteka:View of Chernobyl taken from Pripyat zoomed.JPG|mini|280px|Pogled na Černobiljsku elektranu iz Pripjata]] [[Datoteka:Chornobyl radiation map.jpg|mini|Područje radijacije oko Černobilja]] * [[26. 4.]] - '''[[Černobilska katastrofa]]''' u Ukrajinskoj SSR, tragovi radijacije pronađeni u "skoro svakoj zemlji severne hemisfere". Kasnije u Jugoslaviji: gubici za poljoprivredu, protesti protiv nuklearne energije. * [[28. 4.]] - Radijacija detektovana u Švedskoj. * 28. 4. - [[Metaloplastika]] ([[Šabac]]) odbranila evropsku rukometašku titulu. === Maj/Svibanj === * [[1. 5.]] - Predstavljen prijedlog za novčanicu od 10.000 dinara (lik Vuka Karadžića, ljubičasta nijansa) koja nije izdata. * [[2. 5.]] - U Japanu prvi put emitovan TV-šou ''[[Takeshi's Castle]]'' * [[2. 5.]] - [[13. 10.]] - [[Expo 86]] u [[Vancouver]]u: "Transport i komunikacija: Svet u pokretu - Svet u dodiru". * [[3. 5.]] - [[Pesma Evrovizije 1986.|Pesma Evrovizije]] u [[Bergen]]u, Norveška: prva je [[Sandra Kim]] (13) iz Belgije, [[Doris Dragović]] ("Željo moja") je 11. * 3. 5. - China Airlines Flight 334: tajvanski pilot prebegao sa teretnim avionom u NR Kinu - razgovori o povratku aviona i ostatka posade se smatraju prekretnicom u odnosima dva entiteta. * [[4. 5.]] - [[Mohammad Najibullah]] je novi generalni sekretar CK [[Narodna demokratska partija Afganistana|Narodne demokratske partije Afganistana]] (do [[1992]]) umesto [[Babrak Karmal|Babraka Karmala]], koji do novembra ostaje šef države. [[Datoteka:Sinan Hasani.png|mini|120px|[[Sinan Hasani]]]] * maj - Vojnik [[Bojan Plut]] pobegao iz ljubljanske kasarne sa automatskom puškom i municijom - tokom potere ubio dvojicu milicionera, na kraju izvršio samoubistvo. * [[7. 5.]] - [[Bukurešt]]anska [[Steaua]] osvaja u Sevilji evropski Kup šampiona, pobedom na penale nad Barselonom - [[Helmut Duckadam|Duckadam]] je odbranio sva četiri udarca. * [[12. 5.]] - Zabranjen uvoz hrane u Evropsku zajednicu iz istočne Evrope i Jugoslavije. * [[14. 5.]] - [[Andrija Artuković]], ministar unutarnjih poslova [[NDH]], osuđen u Zagrebu na smrt za ratne zločine. * 14. 5. - Svetski jevrejski kongres objavljuje dokumenta da je poručnik [[Kurt Waldheim]] povezan sa represalijama u Jugoslaviji oktobra [[1944]] (ali nije dokazano njegovo učešće). * 14. 5. - Finale [[Kup Maršala Tita|Kupa Maršala Tita]]: [[FK Velež]] - [[NK Dinamo Zagreb]] 3:1. * [[15. 5.]] - Rotacija u [[Predsedništvo SFRJ|predsedništvu SFRJ]], na čelu je [[Sinan Hasani]] nakon [[Radovan Vlajković|Radovana Vlajkovića]], potpredsednik [[Lazar Mojsov]] (početak dužnosti sutradan). * 15. 5. - Prvi sastanak novog delegatskog sastava [[Skupština SFRJ|Skupštine SFRJ]], četvrtog po [[Ustav SFRJ 1974|ovom sistemu]]; izabrani su funkcioneri, sa jednogodišnjim mandatom (poslednja savezna skupština). * [[16. 5.]] - [[Branko Mikulić]] je izabran za [[Spisak predsednika vlada Jugoslavije#Druga Jugoslavija, FNRJ i SFRJ, 1945-91|predsjednika]] [[Savezno izvršno vijeće|Saveznog izvršnog vijeća]], poslije [[Milka Planinc|Milke Planinc]] (do 1988/89). [[Datoteka:Branko Mikulić.jpg|mini|150px|[[Branko Mikulić]], predsjednik SIV 1986-89]] * [[maj]] - Osuđeno 46 kosovskih Albanaca za dela neprijateljske propagande i članstvo u nelegalnoj organizaciji. * maj - [[Milan Kučan]] na čelu [[SK Slovenije]]. * maj - Organizovan "Fond solidarnosti", prva svejugoslovenska nezavisna organizacija, čiji je cilj pomoć onima čija je "egzistencija ugrožena zbog kritičkih pogleda i socijalnog aktivizma".<ref>[http://www.upi.com/Archives/1987/10/29/A-solidarity-fund-threatens-Yugoslavias-control-over-intellectualsUPI-NewsFeature/9549562482000/ A 'solidarity fund' threatens Yugoslavia's control over intellectualsUPI NewsFeature]. upi.com Archives Oct. 29, 1987</ref> * [[16. 5.]] - U SAD prikazan film ''[[Top Gun]]'', najunosniji film ove godine. Istog dana u Kanu prikazana "[[Misija (film)|Misija]]", koja dobija [[Zlatna palma|Zlatnu palmu]]. * [[18. 5.]] - Na proslavi 800-godišnjice [[Studenica|Studenice]], Kosta Bulatović traži promenu Ustava i ukidanje pokrajine Kosovo. * [[23. 5.]] - [[Somalija|Somalski]] predsednik [[Siad Barre]] teško povređen u saobraćajnoj nesreći - nedoumice oko njegovog mogućeg nasledstva dovode do pojačane represije i [[Somalski građanski rat|građanskog rata]], naročito od 1988. * [[25. 5.]] - [[Dan mladosti]] pod sloganom "Probudi se, nešto se dešava, tvoja se sudbina rešava" (stihovi [[Duško Trifunović|Duška Trifunovića]]). * 25. 5. - ''Hands Across America'': oko 6,5 miliona ljudi pravi živi lanac preko SAD. * [[27. 5.]] - Feribot ''Shamia'' potonuo u Bangladešu, procenjeno 600 mrtvih. * [[28. 5.]] - Argentinci potopili tajvansku ribaricu ''Chian-der 3'' blizu britanske Zone totalne ekskluzije oko Folklanda. [[Datoteka:Centralna proslava 8 vekova manastira Studenica, 18-maj-1986 - Patrijarh German - 03.jpg|mini|240px|Sa proslave 800 godina Studenice]] * [[28. 5.]] - Na X Kongresu [[SK Srbije]], [[Slobodan Milošević]] izabran za predsednika Predsedništva CK SK Srbije. * [[29. 5.]] - [[Zastava Evropske Unije|Zastava Evrope]], ranije obeležje Saveta Evrope, prvi put istaknuta u Briselu ispred sedišta Evropske komisije. * [[31. 5.]] - [[29. 6.]] - [[Datoteka:Football pictogram.svg|25px]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svetsko prvenstvo u fudbalu]] održano u Meksiku - dobija Argentina, Jugoslavija se nije plasirala. * maj - jun - Bitka za Mehran, Operacija Karbala 1: Iračani u maju po treći put zauzeli iranski grad, Iranci ga povratili u junu. === Jun/Juni/Lipanj === * 3 - 4. 6. - Kongres Saveza književnika Jugoslavije u [[Maribor]]u: [[Miodrag Bulatović]], kandidat iz Srbije za predsednika saveza, blokiran je glasovima delegacija iz SL, HR, CG i KS. Raspadanje ulazi i u institucije civilnog društva.<ref> Jović 2003, 429</ref> * [[8. 6.]] - [[Kurt Waldheim]] izabran za predsednika Austrije, uprkos optužbama za učešće u ratnim zločinima u Jugoslaviji i Grčkoj za vreme Drugog svetskog rata. Kancelar [[Fred Sinowatz]] daje ostavku, naslediće ga [[Franz Vranitzky]] (do 1997). * [[12. 6.]] - Vanredno stanje u celoj Južnoj Africi. * 12 - 14. 6. - Dvanaesti kongres [[Savez socijalističke omladine Jugoslavije|SSOJ]]: odbačeni su svi slovenački predlozi (ukidanje smrtne kazne, čl. 133 KZ tj. "verbalnog delikta" i Štafeta mladosti te uvođenje civilnog vojnog roka) - pokazatelj opasnosti od postajanja manjinom u eventualno centralizovanom sistemu.<ref> Jović 2003, 445</ref> * [[14. 6.]] - Poslednje kolo [[Prvenstvo Jugoslavije u fudbalu 1985/86.|fudbalskog prvenstva Jugoslavije]], obeleženo mnogim nameštanjima<ref>[http://www.mozzartsport.com/vesti/premotavanje-afera-sajber-tri-decenije-kasnije-ko-je-profitirao-a-ko-je-ostecen-da-li-je-iko-bio-posten/105248 PREMOTAVANJE: Afera Šajber, tri decenije kasnije – ko je profitirao, a ko je oštećen? Da li je iko bio pošten?]. mozzartsport.com 11.05.2015</ref>: Sarajevo-Crvena Zvezda 0:4, Partizan-Željezničar 4:0, Vojvodina-Dinamo Zg. 1:7... - Partizan postaje prvak na osnovu bolje gol-razlike. * [[jun]] - Odbor za odbranu slobode misli i izražavanja protestuje zbog preterane represije nad kosovskim Albancima, jer se time "namerno stvaraju mučenici". [[Datoteka:Maradona scoring england 1986.jpg|mini|230px|Maradona postiže "Gol stoleća"]] * [[17. 6.]] - [[Portland Trail Blazers]] draftovali [[Dražen Petrović|Dražena Petrovića]], pridružiće im se 1989, nakon Reala. [[Boston Celtics]] draftovali zvezdu iz koledža [[Len Bias|Lena Biasa]], ali on umire dva dana kasnije od predoziranja kokainom. * [[18. 6.]] - Pobuna zatvorenika optuženih da su pripadnici [[Sendero Luminoso]] u tri zatvora oko Lime u Peruu - u sutrašnjoj vojnoj intervenciji ubijeno je oko 250 zatvorenika.<ref>[https://pages.uoregon.edu/caguirre/Aguirre_Punishment%20and%20Extermination.pdf Punishment and Extermination: The Massacre of Political Prisoners in Lima, Peru, June 1986]. Carlos Aguirre pages.uoregon.edu </ref> * 18. 6. - [[Volkswagen Group|Volkswagen]] kupio španski [[SEAT]]. * [[20. 6.]] - Srbi najavljuju masovno iseljavanje sa Kosova, više hiljada ih kreće prema Beogradu, ali milicija ih zaustavlja kod [[Kosovo Polje|Kosova Polja]]. * 20. 6. - Predsedništvo [[Fudbalski savez Jugoslavije|FSJ]] na čelu sa [[Slavko Šajber]]om donosi odluku da se poništi poslednje kolo prvenstva 1985/86 i da se u sledećoj sezoni oduzme šest bodova timovima navodno povezanim sa nameštanjem utakmica. Crvena Zvezda postaje prvak umesto Partizana, koji nije želeo odigrati novu utakmicu - ali posle odluke Ustavnog suda sledeće godine, Partizanu će biti vraćena titula. * [[22. 6.]] - Četvrtfinale Mondijala, Argentina - Engleska 2:1 - [[Diego Maradona]] dao oba gola, "Božjom rukom" u 51. minutu i "Gol stoleća" u 55. * 22. 6. - Slovenački sociolog [[Dimitrij Rupel]] u intervjuu časopisu "Duga" (deo polemike sa [[Ljubomir Tadić|Ljubomirom Tadićem]] o centralizovanosti Jugoslavije) implicitno odbacuje srpska prava na Kosovo - burne reakcije. * 22. 6. - Izbori u Španiji: [[Felipe González|Gonzálezovi]] socijalisti gube nekoliko mesta, ali zadržavaju apsolutnu većinu. * [[24. 6.]] - U SFRJ uvedene nove antiinflacione mere, deo cena na ledu, dinar devalviran sa 371 na 409 za dolar, bankarske i finansijske regulacije... (životni standard pao oko 45% u prošlih šest godina, zvanična stopa inflacije 84%, najviša u Evropi, milion nezaposlenih, 20 milijardi dolara duga)<ref>[http://www.upi.com/Archives/1986/06/24/Yugoslavia-tries-to-lower-inflation/6792519969600/ Yugoslavia tries to lower inflation]. upi.com Archives June 24, 1986</ref>. * [[25.6.|25]] - [[28. 6.]] - XIII Kongres [[SKJ]] u "sumornom" raspoloženju; podmlađen sastav Centralnog komiteta (127 novih članova od 165) i predsedništvo partije (17 novih od 23). Indirektno se kritikuje i Titov period zaduživanja<ref>[http://www.upi.com/Archives/1986/06/25/Communist-officials-criticize-Tito-condemn-terrorism/8851520056000/ Communist officials criticize Tito, condemn terrorism]. upi.com Archives June 25, 1986</ref>. * 25 - [[30. 6.]] - Sastanak ministara [[OPEC]]-a na [[Brioni]]ma - nisu uspeli postići sporazum o smanjenju proizvodnje. * [[27. 6.]] - [[Međunarodni sud pravde]] presudio u slučaju ''Nicaragua v. United States'' u korist Nikaragve: SAD prekršile međunarodno pravo podrškom za [[kontraši|kontraše]], miniranjem luka, trgovačkim embargom i dr. * [[28. 6.]] - [[Milanko Renovica]] novi jednogodišnji predsednik Predsedništva CK [[SKJ]] nakon [[Vidoje Žarković|Vidoja Žarkovića]]. * [[29. 6.]] - Finale Mondijala: Argentina - Zapadna Nemačka 3:2. === Jul/Juli/Srpanj === * [[2. 7.]] - Slučaj Quemados: vojnici spalili žive dvojicu mladih protivnika Pinocheta. * [[3. 7.]] - [[Iran-Kontra afera]]: jedan teretni Boeing sa 23 tone američke vojne opreme za iransko vazduhoplovstvo navodno poleteo iz [[Rijeka (grad)|Rijeke]]. * [[4. 7.]] - [[Run–D.M.C.]] izdali obradu pesme ''[[Walk This Way]]'', za koju se smatra da je uvela [[hip hop]] u mejnstrim. * [[5. 7.|5]] - [[20. 7.]] - U Moskvi se održavaju [[Igre dobre volje (1986)|Igre dobre volje]] na kojima učestvuju i američki sportisti. * [[5. 7.|5]] - [[20. 7.]] - [[Datoteka:Basketball pictogram.svg|25px]] [[Svjetsko prvenstvo u košarci - Španjolska 1986.]]: SAD 1, SSSR 2, Jugoslavija 3; [[Dražen Petrović]] je MVP. Polufinale 17. jula: SSSR - Jugoslavija 91:90 nakon produžetaka. * [[7. 7.]] - U SSSR uhapšen dvostruki agent [[Dmitrij Poljakov]] (streljan 1988). * [[10. 7.]] - Pred kraj prelaznog roka, [[Dragan Stojković]] Piksi prelazi iz niškog Radničkog u [[FK Crvena Zvezda]] a [[Milko Đurovski]] iz Zvezde u Partizan. * [[14. 7.]] - [[ETA]]-ina auto-bomba ubila 12 pripadnika Civilne garde na Plaza República Dominicana u [[Madrid]]u. * [[jul]] - Dr [[Marko Veselica]] pušten iz zatvora poslije pet godina. * jul - Savezni i republički organi nadziru istrage i presude u konfliktima između Albanaca i ostalih, Albancima uskraćeno pravo da kupuju imovinu od Srba i Crnogoraca (?). * jul - Cena [[nafta|nafte]] u SAD pala u jednom trenutku ispod 10 dolara, sa 23 dolara prošlog decembra (sa 51 na 22 dolara u ekvivalentima iz 2016). Problem za sovjetski budžet. * [[17. 7.]] - [[Miodrag Milić]] započinje odsluženje zatvorske kazne (1,5 godina), jedini od [[Beogradska šestorica|Beogradske šestorice]]. * [[17. 7.|17]] - [[25. 7.]] - 33. [[Pulski filmski festival]]: [[Velika zlatna arena za najbolji film|Velika zlatna arena]] za film "[[Srećna nova '49]]"<ref>[http://arhiv.pulafilmfestival.hr/33-pulski-filmski-festival/ 33. Pulski filmski festival] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210512011057/http://arhiv.pulafilmfestival.hr/33-pulski-filmski-festival/ |date=2021-05-12 }}. arhiv.pulafilmfestival.hr</ref>. * [[23. 7.]] - Venčali se princ Andrew, vojvoda od Yorka i Sarah Ferguson (rastavili se 1992). * [[24. 7.]] - Proglašeni novi članovi Predsedništva SFRJ: [[Hamdija Pozderac]] (iz SR BiH, zamena za Mikulića) i [[Milanko Renovica]] (po funkciji šefa SKJ). * [[27. 7.]] - Amerikanac [[Greg LeMond]] pobedio prvi od tri puta na [[Tour de France]], prvi pobednik van Evrope. * [[28. 7.]] - Gorbačovljev govor u Vladivostoku: izlaže azijsku agendu, naročito u vezi Kine. Najavljuje redukciju snaga u Afganistanu - šest pukova odlazi u oktobru. * Spoljna trgovina Jugoslavije u prvih sedam meseci 1986: uvoz 6,7 milijardi dolara, izvoz 5,6 milijardi. === Avgust/August/Kolovoz === * [[6. 8.]] - Otvoren jugoslovenski deo pruge Titograd-Skadar, jedine železničke veze Albanije sa ostatkom sveta. * [[10. 8.]] - Prva trka Formule-1 na [[Hungaroring]]u i u nekoj zemlji istočnog bloka. * [[20. 8.]] - Radnik pošte u [[Edmond, Oklahoma]] upucao 20 kolega, 14 smrtno, pre nego što se i sam ubio. * [[21. 8.]] - Katastrofa na [[jezero Nyos|jezeru Nyos]] u [[Kamerun]]u: oslobođeni [[ugljen-dioksid]] ubio 1.700 ljudi. * [[23. 8.]] - [[Datoteka:Water polo pictogram.svg|25px]] U [[Madrid]]u završeno svetsko prvenstvo u [[vaterpolo|vaterpolu]], Jugoslavija osvojila prvu titulu pobedivši Italiju 12:11 u zadnjoj sekundi četvrtog produžetka ([[Igor Milanović]]). * 26/27. 8. - Velike eksplozije u skladištu oružja nadomak Kabula. * 30/[[31. 8.]] - Jak zemljotres u Vranči u Rumuniji osetio se i u susednim zemljama. * [[31. 8.]] - Sovjetski putnički brod "Admiral Nahimov" se sudario sa teretnjakom kod Novorosijska u Crnom moru i potonuo - 423 mrtvih (objavljeno posle pet dana). * 31. 8. - Teretnjak ''Khian Sea'' kreće iz [[Filadelfija|Filadelfije]], SAD, sa 14.000 tona toksičnog tereta - sledećih 16 meseci neće naći mesto istovara (pristajali i u Jugoslaviji). * avgust - U okviru reklamne turističke kampanje ''[[Slovenija, moja dežela]]'' snima se video spot ''Gostje prihajajo'' - slogan kampanje, ranije usvojeni lipov list kao simbol (1984) i prizori ovog spota, zapaženog i u ostatku zemlje, smatraju se inicijacijom osećanja za nezavisnost u [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Sloveniji]]. === Septembar/Rujan === * [[1. 9.]] - Zvaničan početak teretnog saobraćaja na pruzi [[Titograd]]-[[Skadar]] (putnički nikada nije uspostavljen). * 1 - 6. 9. - Osmi samit [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]] u [[Harare]]u. * [[5. 9.]] - Pan Am Flight 73: [[Abu Nidal]]ovi teroristi oteli avion u Karačiju, poginulo 20 putnika. * [[6. 9.]] - [[Abu Nidal]]ovi teroristi ubili 22 Jevrejina u istanbulskoj sinagogi Neve Šalom. * [[7. 9.]] - [[Desmond Tutu]] postaje prvi crni [[Anglikanska zajednica|anglikanski]] biskup u [[Južna Afrika|Južnoj Africi]]. [[Datoteka:Prva postava Crvene jabuke.jpg|mini|180px|Prva postava "[[Crvena jabuka (bend)|Crvene jabuke]]"]] * 7. 9. - Čileanski diktator [[Augusto Pinochet]] preživeo atentat u organizaciji [[Patriotski front Manuel Rodríguez|Patriotskog fronta Manuel Rodríguez]] (FPMR), poginula petorica telohranitelja. * [[8. 9.]] - Prva emisija ''[[The Oprah Winfrey Show]]'', emituje se do 2011. * 8. 9. - Bugarska atletičarka [[Jordanka Donkova]] postavila u Ljubljani jedan od svojih svetskih rekorda na 100 metara sa preponama (12,26 sekundi). * [[9. 9.]] - [[Compaq]] uvodi ''Compaq Deskpro 386'', prvi personalni kompjuter sa 32-bitnim [[Intel]]ovim procesorom [[Intel 80386|80386]]; najjeftiniji model košta 6.499 dolara (ekvivalent 18.065 u 2024). * [[11. 9.]] - U [[Poljska Narodna Republika|Poljskoj]] pušteno 225 političkih zatvorenika, krajem meseca amnestija. * [[13. 9.]] - Zemljotres pogađa grčku [[Kalamata|Kalamatu]], 20 mrtvih i velika razaranja. * 13. 9. - Sindikat danskih pomoraca objavio da su izraelski trgovci prevozili oružje za Iran<ref>[http://www.upi.com/Archives/1986/09/13/Danes-say-Israel-ships-weapons-to-Iran/1847526968000/ Danes say Israel ships weapons to Iran]. upi.com Archives Sept. 13, 1986</ref>. * 13. 9. - [[Jörg Haider]] dolazi na čelo [[Slobodarska stranka Austrije|Slobodarske stranke Austrije]] umesto vicekancelara Norberta Stegera - to izaziva vanredne izbore. * [[14. 9.]] - [[Rat protiv droge]]: prva dama SAD [[Nancy Reagan]] se obraća naciji, pokreće kampanju ''[[Just Say No]]''. * 14 - [[22. 9.]] - Bitka u ulici Ryesgade: ulične tuče između skvotera i policije u [[Kopenhagen]]u. * [[15. 9.]] - Počinje [[Urugvajska runda]] međunarodnih trgovačkih pregovora u okviru [[GATT]]-a - traje do 1994. i vodi osnivanju [[Svetska trgovinska organizacija|Svetske trgovinske organizacije]] * septembar - U [[DR Afganistan|Afganistanu]] osnovana Komisija nacionalnog kompromisa s ciljem kontakta između vlade i pobunjenika. * [[17. 9.]] - Bomba u pariskoj ulici Rennes ispred robne kuće Tati - sedam mrtvih, pripisano Hezbolahu i libanskim grupama. * [[18. 9.]] - Tri člana grupe [[Crvena jabuka (bend)|Crvena jabuka]] doživeli saobraćajnu nesreću kod [[Jablanica (BiH)|Jablanice]] - fatalnu za [[Dražen Ričl|Dražena Ričla]] († 1. 10.) i [[Aljoša Buha|Aljošu Buhu]]. [[Datoteka:Zgrada SANU u Knez Mihailovoj 02.JPG|mini|240px|Zgrada [[SANU]]]] * [[24.9.|24]] - [[25. 9.]] - Beogradske ''[[Večernje novosti]]'' objavljuju nacrt '''[[Memorandum SANU|Memoranduma SANU]]'''. * [[25. 9.]] - [[Operacija Ciklon]]: u Afganistanu prvi put upotrebljen "[[FIM-92 Stinger|stinger]]" - oboren jedan sovjetski [[Mil Mi-24]], što se obično smatra prekretnicom rata. === Oktobar/Listopad === * [[1. 10.]] - Predsednik SAD Regan potpisao ''Goldwater–Nichols Act'' - važne promene u departmanu odbrane. * [[2. 10.]] - Počele su sankcije [[SAD]] protiv [[apartheid]]a u [[Južnoafrička Republika|Južnoj Africi]]. * [[3. 10.]] - Eksplozija na sovjetskoj podmornici [[K-219]] u Atlantiku, tone tri dana kasnije. * [[5. 10.]] - Islamizacija Pakistana pod [[Muhammad Zia-ul-Haq|Zia-ul-Haqom]]: donesen zakon o blasfemiji. * [[8. 10.]] - Američki državljanin Petar Ivezaj osuđen u Titogradu na sedam godina zatvora zbog "neprijateljskih aktivnosti" (demonstracije u SAD 1982), neki kongresmeni traže zabranu trgovine sa Jugoslavijom zbog ovakvih slučajeva<ref>[http://www.upi.com/Archives/1986/10/08/A-judge-sentenced-a-naturalized-American-citizen-to-seven/4819529128000/ A judge sentenced a naturalized American citizen to seven...]. upi.com Archives Oct. 8, 1986</ref> - Ivezaj oslobođen i vraća se u SAD već 16-og. * [[9. 10.]] - U SAD pokrenuta ''[[Fox Broadcasting Company]]'', prvi uspešan konkurent tri velike TV mreže. * [[10. 10.]] - Zemljotres u [[El Salvador]]u, 1.500 mrtvih. * [[11. 10.|11]] - [[12. 10.]] - [[Samit u Rejkjaviku]], drugi sastanak Regana i Gorbačova - Gorbačov predložio eliminisanje sveg nuklearnog oružja u roku od deset godina, pod uslovom da istraživanje za [[Strateška obrambena inicijativa|SDI]] bude ograničeno na laboratorije, što je Regan odbio. * [[12. 10.]] - Otvoren civilni aerodrom u [[Niš]]u ("Car Konstantin"). * oktobar - Kongres slovenačkih novinara: iz statuta izbačena odredba o privrženosti marksizmu-lenjinizmu. * [[17. 10.]] - [[Beograd]] ne uspeva da dobije [[Olimpijada 1992|Olimpijske igre 1992.]] - u prva dva kruga glasanja su ispali [[Amsterdam]] i [[Birmingham]], a Beograd je imao više glasova i od [[Brisbane]]-a. U trećem i odlučujućem krugu najviše glasova ima [[Barcelona]], zatim [[Pariz]], Brizbejn pa Beograd. * [[19. 10.]] - Prvi predsednik [[Mozambik]]a [[Samora Machel]] poginuo u avionskoj nesreći. Naslediće ga [[Joaquim Chissano]] (do 2005). * [[21. 10.]] - {{flag|Maršalovi Otoci}} postaju suverena država u slobodnoj asocijaciji sa SAD. * 21. 10. - SAD naredile proterivanje 55 sovjetskih diplomata - u martu su zatražili da se za 170 ljudi smanji broj personala u sovjetskoj, ukrajinskoj i beloruskoj misiji pri UN, koje smatraju žarištem špijuna. * [[24. 10.]] - U [[New York Times]]-u objavljen članak "Srbi žale svoju sudbinu u jugoslovenskoj federaciji": svi od domaćica do akademika se žale na ekonomski i politički položaj svog naroda<ref>Binder, David (October 24, 1986). [http://www.nytimes.com/1986/10/24/world/serbs-bewail-their-lot-in-the-yugoslav-federation.html Serbs Bewail Their Lot in the Yugoslav Federation]. '' New York Times''</ref>. * [[26. 10.]] - Posle 41 godine gradnje, posvećena crkva [[Hallgrímskirkja]] ("Hallgrímurova crkva") u [[Reykjavik]]u. * [[27. 10.]] - "Big Bang" na [[London Stock Exchange|londonskoj berzi]]: promena pravila, deregulacija, uvod u elektronsko poslovanje. * 27. 10. - [[Rat protiv droge]] u SAD: stupio na snagu Zakon protiv zloupotrebe droge, naročito je oštar za korisnike [[crack]]a (obično crnci), za razliku od korisnika [[kokain]]a (obično bogati belci). * 27. 10. - Prvi verski susret u [[Assisi]]ju. * jesen - Specijalni broj "Nove revije", sa prilozima za slovenački nacionalni program, koji se priprema od 1985, spreman je za štampu, što je odloženo do januara zbog negativnih reakcija na Memorandum SANU. Promene ustava su prihvatljive samo u pravcu veće samostalnosti Slovenije, ideal je nezavisnost.<ref> Jović 2003, 432</ref> === Novembar/Studeni === * [[1. 11.]] - Požar u [[Sandoz]]ovom skladištu agrohemikalija kod Bazela izaziva ekološku katastrofu u [[Rajna|Rajni]] (spekulacije o umešanosti [[KGB]]-a). * 1. 11. - Izašao prvi broj [[Politika (novine)|Politikinog]] magazina "Ana" (ugašen 2008. godine) * [[2. 11.]] - Grupa Islamski džihad u Bejrutu oslobodila jednog američkog taoca. * [[3. 11.]] - [[Iran-Kontra afera]]: jedan libanski magazin objavljuje da su Amerikanci tajno prodavali oružje Iranu, u zamenu za oslobađanje sedam američkih talaca u Libanu. * 3. 11. - {{flagicon|Mikronezija}} [[Savezne Države Mikronezije]] postaju suverene u [[Sporazum o slobodnom udruživanju|Sporazumu o slobodnom udruživanju]] sa SAD. * [[4. 11.]] - Kongresni izbori u SAD: demokrati dobili većinu u Senatu i povećali je u Predstavničkom domu. Među novim senatorima su [[John McCain]], [[Harry Reid]] i [[Tom Daschle]]. * 4. 11. - [[Sjeverni Marijanski Otoci]] postaju [[komonvelt (ostrvsko područje SAD)|komonvelt SAD]] (najjužniji otok [[Guam]] je od ranije zasebna teritorija SAD). * [[6. 11.]] - Civilni [[Boeing CH-47 Chinook]] pao u more kod [[Shetland]]a - sa 45 mrtvih, to je najgora civilna helikopterska nesreća. * [[10. 11.]] - U [[Frankfurt]]u ubijen [[Ljubomir Magaš]] - Ljuba Zemunac. * [[11. 11.]] - [[Sperry Corporation|Sperry]] i [[Burroughs Corporation|Burroughs]] se ujedinili u [[Unisys]]. * [[14. 11.]] - Sudar voza i autobusa kod [[Aleksa Šantić (Sombor)|Alekse Šantića]] blizu Sombora - devet mrtvih. U somborskoj stanici šinobus udario u lokomotivu, ima pet teže povređenih. * [[17. 11.]] - U Parizu ubijen direktor Renaulta Georges Besse, leva radikalna organizacija ''Action Directe'' preuzima odgovornost ali poriče na suđenju. [[Datoteka:Lloyd's building from Leadenhall Street.jpg|mini|160px|[[Lloyd's building]]]] * [[18. 11.]] - U Londonu otvorena inovativna [[Lloyd's building]], nazvana i ''the Inside-Out Building'' - već 2011. stavljena na listu zgrada od istorijskog ili arhitektonskog značaja. * [[20. 11.]] - Protesti u [[Kraljevo|Kraljevu]] zbog [[fenol]]a i teških metala u [[Ibar|Ibru]] (vodosnabdevanje otežano od [[1984]]). * [[22. 11.]] - [[Mike Tyson]] (20) osvojio svoju prvu titulu, u organizaciji WBC. * [[23. 11.]] - Vanredni izbori u Austriji: [[Socijaldemokratska partija Austrije|socijaldemokrati]] gube mesta ali ostaju najveća partija, u januaru će formirati veliku koaliciju sa [[Austrijska narodna stranka|narodnjacima]]. * [[24. 11.]] - [[Babrak Karmal]] smenjen s položaja predsednika Prezidijuma Revolucionarnog veća Afganistana, dobija stan i daču u Moskvi. Novi ustav Afganistana, usvojen 29. 11., ukinuo apsolutni veto šefa države. * 24. 11. - Bankrot ''McLean Industries'' [[Malcom McLean|Malcoma McLeana]], vlasnika ''[[United States Lines]]'' - dug 1,2 milijarde dolara, dotad najveći bankrot u američkoj istoriji. Ekspanzija flote štedljivim ali sporim brodovima se pokazala neekonomičnom u vreme jeftine nafte. * [[25. 11.]] - Jak zemljotres u [[knin]]sko-[[Bosansko Grahovo|grahovskom]] području, ima materijalne štete i povređenih. * 25. 11. - Državni tužilac SAD objavljuje da je profit od prodaje oružja Iranu bio nelegalno usmeravan nikaragvanskim kontrašima ([[Oliver North|Northova]] ideja). Savetnik za nacionalnu sigurnost [[John Poindexter]] daje ostavku. * 25. 11. - Zvanično otvoren [[Most kralja Fahda]]: niz mostova i uzdignutih puteva dužine 25&nbsp;km povezuje [[Saudi Arabija|Saudi Arabiju]] i [[Bahrein]]. * [[26. 11.]] - Afera [[Iran-Kontra afera|Iran-Kontra]]: predsednik Regan objavljuje stvaranje komisije, nazvana Towerova komisija, koja će ispitati skandal i poriče svoju umešanost. * [[28. 11.]] - Održana zvanična proslava otvorenja [[visoko|visočke]] dvorane utakmicom između [[RK Bosna (Visoko)]] i [[RK Borac (Banja Luka)]]. === Decembar/Prosinac === [[Datoteka:Main hall of the Musée d'Orsay, Paris 13 June 2015.jpg|mini|200px|''[[Musée d'Orsay]]'', Glavna dvorana]] * [[1. 12.]] - U Parizu otvoren ''[[Musée d'Orsay]]'' s najvećom kolekcijom impresionista i postimpresionista. * [[5. 12.]] - [[Narodna banka Jugoslavije]] će zbog visoke inflacije povući sitne kovanice iz opticaja i uvesti veću novčanicu. * 5. 12. - U kineskom gradu Hefeiu počinju studentske demonstracije zbog inflacije i korupcije, šire se i u neke druge gradove, traju do polovine januara - generalni sekretar KPK [[Hu Yaobang]] će biti smenjen zbog "liberalnog" stava. * [[6. 12.]] - Afera Malik Oussekine: student uhapšen u Parizu tokom protesta zbog predložene reforme univerziteta i ograničenja imigracije, umro u pritvoru - pojačani protesti i napuštanje predloga. * [[7. 12.]] - Razoran zemljotres u bugarskoj [[Stražica (Bugarska)|Stražici]]. * [[8. 12.]] - Šef SKS Slobodan Milošević u Kragujevcu: Srbija ne traži da bude više republika od drugih ali ni manje; za izlazak iz krize su potrebni promena Ustava i Zakona o odruženom radu. * ca. 13. 12. - "Naci žur" ili "bal crnih košulja"<ref>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19870131|page:7 "Borba", 31. jan. 1987, str. 7]</ref> kod [[Isidora Bjelica|Isidore Bjelice]] u Sarajevu izaziva kontroverze. * [[14. 12.|14]] - [[23. 12.]] - Eksperimentalni avion [[Rutan Voyager]] obleteo svet bez zaustavljanja i dopunjavanja. * 15 - [[18. 12.]] - Na VI kongresu KP Vijetnama pokrenuta politika ''[[Đổi mới]]'' ("Obnova") unošenja tržišnih principa umesto komandne ekonomije. * decembar - U službi je [[LGM-118 Peacekeeper]], ranije poznata kao MX, američka interkontinentalna balistička raketa s više bojevih glava (do 2005). * [[16. 12.]] - Zemljotres kod [[Novi Vinodolski|Novog Vinodolskog]], manja materijalna šteta. * 16. 12. - Smenjen Prvi sekretar KP Kazahstana Dinmuhamed Kunajev i zamenjen Genadijem Kolbinom, čovekom van republike - to izaziva trodnevne proteste "[[Želtoksan]]" sa ljudskim žrtvama. * [[18. 12.]] - Osnovana Grupa iz Rija, od 2010. [[Zajednica latinoameričkih i karipskih država]]. * [[19. 12.]] - Sovjetskom disidentu [[Andrej Saharov|Andreju Saharovu]] dozvoljen povratak u Moskvu posle šestogodišnjeg unutrašnjeg egzila u [[Nižnji Novgorod|Gorki]]. * 19. 12. - Prikazan film ''[[Platoon (film)|Platoon]]''. * [[20. 12.]] - Otvorena je nova [[brana Marib]] u Jemenu, nedaleko od stare. * [[23. 12.]] - Predsedništvo SFRJ odbilo molbu za pomilovanje Andrije Artukovića. * [[24. 12.]] - Presedan: ljubljanski nadbiskup [[Alojzij Šuštar]] poželeo srećan Božić preko radija, a predsednik republičkog Socijalističkog saveza [[Jože Smole]] juče čestitao vernicima preko televizije<ref>[http://www.upi.com/Archives/1987/01/07/Newspapers-break-precedent-print-Christmas-message/4291536994000/ Newspapers break precedent, print Christmas message]. upi.com Archives Jan. 7, 1987</ref>. U splitskom brodogradilištu pored mesnog obroka nude i ribu (još 1983. je 47% anketiranih želelo posni obrok za blagdan).<ref>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19861229|page:4 "Borba", 29. dec. 1986, str. 4]</ref> * 24. 12. - U Argentini donesen zakon br. 23492, poznatiji kao ''Ley de Punto Final'', jer se njima stavlja tačka na istragu i procesuiranje za političko nasilje u [[Proces nacionalne reorganizacije|vreme diktature]] (opozvan 2003). * [[31. 12.]] - Nezadovoljni zaposlenici podmetnuli požar u hotel Dupont Plaza u [[San Juan]]u na Portoriku, 96 mrtvih. === Kroz godinu === * Prosečna kupovna moć Jugoslovena se vratila u [[1968]]. ("Večernje novosti") * "Finansijski kolaps" u Crnoj Gori, Makedoniji i na Kosovu: prezaduženost nerazvijenih.<ref>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19861213|page:5 "Borba", 13. dec. 1986, str. 5]</ref> * U SFRJ je bilo 927 štrajkova sa 93.794 sudionika.<ref> Jović 2003, 405</ref> * Izgrađene [[UNITIC poslovno upravne zgrade]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. * '' Yugo America Inc.'' prodao 35.959 automobila Yugo GV ove godine u SAD, prvobitni cilj od 60.000 nije dostignut jer je bilo potrebno napraviti 170 izmena<ref>[http://www.upi.com/Archives/1987/01/06/Yugo-says-1986-sales-hampered-by-availability/1797536907600/ Yugo says 1986 sales hampered by availability]. upi.com Archives Jan. 6, 1987</ref>. * Finansijske usluge su pretekle proizvodnju po udelu u BDP Sjedinjenih Država - ekonomski i populaciono depresirani bivši industrijski krajevi se nazivaju ''[[Rust Belt]]''. == 1986. u temama == * [[Televizija]]. TV serije: "[[Sivi dom]]" (snim. 1984-85), "Noć punog meseca", "Frka", "Odlazak ratnika, povratak maršala", "Smešne i druge priče", "16 puta Bojan", "Daj mi krila jedan krug" (snim. 1985), "Znamenite žene srpske prošlosti" (TV Beograd); "Dosije", "Putovanje u Vučjak" 1986-87 (TV Zagreb); "Misija majora Atertona", "Mak i Zak", "Vrijeme prošlo - vrijeme sadašnje", "Znak" (TV Sarajevo). * Neki [[Popis jugoslavenskih filmova|domaći filmovi]]: "[[Šmeker (film)|Šmeker]]", "[[Majstor i Šampita]]", "[[Crna Marija]]", "[[Sekula i njegove žene]]", "[[Lepota poroka]]", "[[Dobrovoljci (film)|Dobrovoljci]]", "[[Lijepe žene prolaze kroz grad]]", "[[Srećna nova ‘49]]", "[[Posljednji skretničar uzanog kolosjeka]]", "[[Večernja zvona]]", "[[Obećana zemlja (1986)|Obećana zemljа]]", "[[Od zlata jabuka (film)|Od zlata jabuka]]" (→ [[:Kategorija:Filmovi 1986.]]). * Neki domaći muzički/glazbeni albumi<ref>[https://www.discogs.com/search/?format_exact=LP&format_exact=Album&year=1986&decade=1980&country_exact=Yugoslavia Explore Yugoslavia LP Album from 1986 on Discogs]. discogs.com (pristup. 5. 7. 2016.)</ref>: ** Pop/rock: <small>[[Riblja čorba]]</small>: "Osmi nervni slom"; <small>[[Bijelo dugme]]</small>: "Pljuni i zapjevaj, moja Jugoslavijo"; <small>[[Električni orgazam]]</small>: "Distorzija"; <small>[[Disciplina kičme]]</small>: "Svi za mnom!"; <small>[[Ekatarina Velika]]</small>: "S’ vetrom uz lice"; <small>[[Bajaga i instruktori]]</small>: "Jahači magle"; <small>[[Kerber (muzička grupa)|Kerber]]</small>: "Seobe"; <small>[[Merlin]]</small>: "Teško meni sa tobom (a još teže bez tebe)"; <small>[[Osmi putnik (sastav)|Osmi putnik]]</small>: "Ulična molitva"; <small>[[Crvena jabuka]]</small>: "Crvena jabuka"; <small>[[Đavoli (glazbeni sastav)|Đavoli]]</small>: "Ljubav i moda"; <small>[[Plavi orkestar]]</small>: "Smrt fašizmu"; <small>[[Leb i sol]]</small>: "Zvučni zid"; <small>[[Đorđe Balašević]]</small>: "Bezdan"; <small>[[Galija (muzička grupa)|Galija]]</small>: "Digni ruku"; <small>[[Tonny Montano]]</small>: "Tonny Montano"; <small>[[Poslednja igra leptira]]</small>: "Grudi moje balkanske"; <small>[[Neki to vole vruće (bend)|Neki to vole vruće]]</small>: "Jeans generacija"; <small>[[Zana Nimani]]</small>: "Noćas pevam samo tebi"; <small>[[Jakarta (muzička grupa)|Jakarta]]</small>: "Bomba u grudima"; ** Zabavni: <small>[[Hari Mata Hari]]</small>: "Ne bi te odbranila ni cijela Jugoslavija"; <small>[[Boris Novković]]</small>: "Kuda idu izgubljene djevojke"; <small>[[Magazin (grupa)|Magazin]]</small>: "Put putujem"; [[Novi fosili]]: "Za dobra stara vremena"; <small>[[Neda Ukraden]]</small>: "Šaj, šaj"; <small>[[Doris Dragović]]</small>: "Željo moja"; ** Folk: <small>[[Nervozni poštar]]</small>: "Zapamti, ja sam gazda"; <small>[[Dragana Mirković]]</small>: "Spasi me samoće"; <small>[[Miroslav Ilić]]</small>: "Tebi"; <small>[[Lepa Brena]] & Slatki greh</small>: "Voli me, voli" i "Uske pantalone"; <small>[[Halid Muslimović]]</small>: "Mama ne da da te diram"; <small>[[Ljubiša Stojanović Louis|Louis]]</small>: "Srcem i dušom"; <small>[[Ljuba Aličić]]</small>: "Samo ona može u život da me vrati"; <small>[[Dobrivoje Topalović]]</small>: "Crno vino"; <small>[[Zorica Marković]]</small>: "Otrove moj"; <small>[[Rade Jorović]]</small>: "Tiha voda ruši stene"; <small>[[Halid Bešlić]]</small>: "Otrov" i "Zajedno smo jači". ** Debitantski albumi (ne mora biti početak karijere): Osmi putnik, Tonny Montano, Crvena jabuka, [[Tutti Frutti Band]], Boris Novković, Đavoli, [[Mira Kosovka]], [[Dragan Kojić Keba]], [[Suzana Perović]], [[Kaliopi]], [[Van Gogh (muzički sastav)|Van Gogh]]... (→ [[:Kategorija:Albumi 1986.]]) * Neka vozila uvedena 1986: <gallery> Opel Omega A front 20090430.jpg|[[Opel Omega]] (Evropski auto godine '87) Audi 80 B3 front 20081201.jpg|[[Audi 80]] B3 ALEKO M-2141S (front view).jpg|[[Moskvič-2141 Aleko]] 1992 Jeep YJ.JPG|[[Jeep Wrangler]] YJ Citroen AX rear 20080320.jpg|[[Citroën AX]] Ford Escort MK4 front 20081215.jpg|[[Ford Escort]] 4. gen. 1989 FIAT Panda.jpg|[[Fiat Panda]] facelift </gallery> == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1986.}} === Januar/Siječanj &ndash; Mart/Ožujak === * [[2. 1.]] - [[Asa Akira]], glumica, model * 2. 1. - [[Igor Marenić]], jedriličar * [[3. 1.]] - [[Nikola Peković]], crnogorski košarkaš * [[6. 1.]] - [[Irina Šejk]], ruski model * [[19. 1.]] - [[Šime Fantela]], jedriličar * [[24. 1.]] - [[Mischa Barton]], britansko-američka filmska i TV glumica * [[29. 1.]] - [[Simon Vukčević]], crnogorski fudbaler * [[30. 1.]] - [[Anita Berisha]], glumica, TV voditeljica * [[5. 2.]] - [[Vedran Ćorluka]], hrvatski nogometaš * [[10. 2.]] - [[Viktor Troicki]], srpski teniser * [[11. 2.]] - [[Gabriel Boric]], predsjednik Čilea * [[24. 2.]] - [[Aleksandar Ivović]], crnogorski vaterpolista * [[28. 2.]] - [[Đorđe Terzin]], srpski politikolog i socijalni radnik * [[7. 3.]] - [[Natko Zrnčić-Dim]], hrvatski alpski skijaš * [[14. 3.]] - [[Jamie Bell]], glumac * [[17. 3.]] - [[Edin Džeko]], bosanskohercegovački nogometaš * [[18. 3.]] - [[Lykke Li]], švedska kantautorka * [[28. 3.]] - [[Lady Gaga]], američka muzičarka * [[29. 3.]] - [[Petra Cicvarić]], hrvatska glumica * [[30. 3.]] - [[Sergio Ramos]], fudbaler === April/Travanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[1. 4.]] - [[Dejan Borovnjak]], srpski košarkaš * [[3. 4.]] - [[Amanda Bynes]], glumica, modni kreator * [[9. 4.]] - [[Lejla Hot]], pevačica * [[18. 4.]] - [[Jakov Gojun]], hrvatski rukometaš * [[22. 4.]] - [[Amber Heard]], glumica, model * [[27. 4.]] - [[Elena Risteska]], makedonska pevačica * 27. 4. - [[Dinara Safina]], teniserka * [[13. 5.]] - [[Alexander Rybak]], pevač, pobednik Evrovizije * [[16. 5.]] - [[Megan Fox]], glumica, model * [[21. 5.]] - [[Mario Mandžukić]], hrvatski nogometaš * [[25. 5.]] - [[Geraint Thomas]], velški biciklista * [[30. 5.]] - [[Claudia Beni]], hrvatska pjevačica * [[3. 6.]] - [[Rafael Nadal]], teniser * [[11. 6.]] - [[Shia LaBeouf]], američki glumac * [[13. 6.]] - [[Ashley Olsen]] i [[Mary-Kate Olsen]], glumice, TV osobe * 13. 6. - [[Tonči Stipanović]], jedriličar * [[15. 6.]] - [[Stoya]], glumica * [[16. 6.]] - [[Žarko Šešum]], rukometaš * [[18. 6.]] - [[Ante Rukavina]], hrvatski nogometaš * 18. 6. - [[Richard Gasquet]], teniser * [[24. 6.]] - [[Bojana Stamenov]], pevačica === Jul/Srpanj &ndash; Septembar/Rujan === * [[2. 7.]] - [[Lindsay Lohan]], glumica, pevačica * [[25. 7.]] - [[Hulk (fudbaler)|Hulk]], brazilski fudbaler * [[21. 8.]] - [[Usain Bolt]], atletičar * [[27. 8.]] - [[Sebastian Kurz]], kancelar Austrije * [[28. 8.]] - [[Gilad Šalit]], izraelski vojnik, talac * [[30. 8.]] - [[Anesa Kajtazović]], američka političarka * [[1. 9.]] - [[Gaël Monfils]], teniser * [[2. 9.]] - [[Stevan Fedi]], crnogorski pevač * [[11. 9.]] - [[Uroš Tripković]], srpski košarkaš * [[15. 9.]] - [[Sanja Jovanović]], hrvatska plivačica === Oktobar/Listopad &ndash; Decembar/Prosinac === * [[5. 10.]] - [[Novica Veličković]], srpski košarkaš * [[23. 10.]] - [[Jovanka Radičević]], crnogorska rukometašica * [[24. 10.]] - [[Drake (muzičar)|Drake]], kanadski muzičar * [[8. 11.]] - [[Aaron Swartz]], programer, internet aktivista († [[2013]]) * [[11. 11.]] - [[Soraja Vučelić]], foto-model * [[22. 11.]] - [[Oscar Pistorius]], atletičar * 22. 11. - [[Zorana Arunović]], sportistkinja u streljaštvu * [[24. 11.]] - [[Mirza Čardaklija]], bosanskohercegovački pjesnik * [[1. 12.]] - [[Andrew Tate]], influenser * [[7. 12.]] - [[Jakov Milatović]], predsjednik Crne Gore * [[28. 12.]] - [[Ana Jelušić]], hrvatska skijašica * [[30. 12.]] - [[Ellie Goulding]], kantautorka, multiinstrumentalista == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1986.}} === Januar/Siječanj &ndash; Februar/Veljača === * [[4. 1.]] - [[Christopher Isherwood]], engleski pisac (* [[1904]]) * 4. 1. - [[Radovan Zogović]], književnik, kritičar i prevodilac (* [[1907]]) * 4. 1. - [[Phil Lynott]], frontmen ''Thin Lizzy'' (* [[1949]]) * [[12. 1.]] - [[Hinko Bauer]], arhitekt (* 1908) * [[14. 1.]] - [[Donna Reed]], glumica (* [[1921]]) * [[16. 1.]] - [[Stjepan Šulek]], skladatelj, ravnatelj (* [[1914]]) * [[18. 1.]] - [[Stana Đurić Klajn]], srpska muzikologinja (* [[1908]]) * [[23. 1.]] - [[Joseph Beuys]], njemački umjetnik (* [[1921]]) * [[24. 1.]] - [[L. Ron Hubbard]], SF pisac, osnivač sajentologije (* [[1911]]) * [[28. 1.]] - Sedam astronauta šatla ''Challenger''. * [[4. 2.]] - [[Branko Pešić]], bivši gradonačelnik Beograda (* [[1922]]) * [[6. 2.]] - [[Minoru Yamasaki]], američki arhitekta (* [[1912]]) * [[11. 2.]] - [[Frank Herbert]], SF pisac (* [[1920]]) * [[18. 2.]] - [[Stana Đurić-Klajn]], srpska muzikologinja (* 1905, '08) * [[19. 2.]] - [[André Leroi-Gourhan]], arheolog, paleoantropolog (* [[1911]]) * [[28. 2.]] - [[Olof Palme]], premijer Švedske (* [[1927]]) === Mart/Ožujak &ndash; April/Travanj === * [[4. 3.]] - [[Ding Ling]], književnica (* [[1904]]) * [[6. 3.]] - [[Georgia O'Keeffe]], umetnica (* [[1887]]) * [[14. 3.]] - [[Branko Pavlović]], profesor filozofije na FF BU (* [[1928]]) * 14. 3. - [[Mihailo Vukdragović]], kompozitor, dirigent, rektor MU u Bg. (* [[1900]]) * [[17. 3.]] - [[John Bagot Glubb]], britanski i jordanski general (* [[1897]]) * [[22. 3.]] - [[Andrej Frušić]], episkop sremski (* [[1916]]) * [[25. 3.]] - [[Jaroslav Šidak]], povjesničar (* [[1903]]) * [[29. 3.]] - [[Lavoslav Glesinger]], neuropsihijatar (* [[1901]]) * [[30. 3.]] - [[James Cagney]], američki glumac (* [[1899]].) * 30. 3. - [[Drago Đurović]], vajar, slikar, pedagog (* [[1923]]) * [[11. 4.]] - Božidar Đorđević, srpski kardiolog (* [[1910]]) * [[14. 4.]] - [[Simone de Beauvoir]], francuska književnica (* [[1908]].) * [[15. 4.]] - [[Jean Genet]], književnik, aktivista (* [[1910]]) * 15. 4. - [[Rade Jovanović (kantautor)|Rade Jovanović]], tekstopisac, kompozitor folk muzike (* [[1928]]) * [[17. 4.]] - [[Marcel Dassault]], proizvođač aviona (* [[1892]]) * [[22. 4.]] - [[Mircea Eliade]], istoričar religije, pisac (* [[1907]]) * [[23. 4.]] - [[Otto Preminger]], filmski režiser (* [[1906]]) * [[24. 4.]] - [[Antun Bonifačić]], hrvatski emigrantski novinar i političar (* [[1901.]]) * 24. 4. - [[Wallis Simpson]], vojvotkinja od Windsora (* [[1896]]) === Maj/Svibanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[4. 5.]] - [[Branko Belan]], hrvatski filmski režiser, teoretičar filma, filmski i televizijski kritičar, romanopisac i novelist (* [[1912]]) * [[9. 5.]] - [[Tenzing Norgay]], nepalski šerpa (* [[1914]]) * [[15. 5.]] - [[Elio de Angelis]], vozač F1 (* [[1958]]) * [[23. 5.]] - Aleksandar Aca Trandafilović, narodni pevač (* [[1936]]) * 23. 5. - [[Altiero Spinelli]], evropski federalista (* [[1907]]) * 23. 5. - [[Sterling Hayden]], glumac (* [[1916]]) * [[24. 5.]] - [[Yakima Canutt]], kaskader, redatelj druge ekipe (* [[1895]]) * [[26. 5.]] - [[Gian-Carlo Coppola]], filmski producent, Francis Fordov sin (* [[1963]]) * [[30. 5.]] - [[Perry Ellis]], modni kreator (* [[1940]]) * [[13. 6.]]. - [[Benny Goodman]], američki džez muzičar (* [[1909]].) * [[14. 6.]] - [[Jorge Luis Borges]], argentinski pisac (* [[1899]].) * 14. 6. - [[Dimitrije Bogdanović]], srpski istoričar (* [[1930]]) * [[19. 6.]] - [[Coluche]], francuski komičar, glumac (* [[1944]]) * [[24. 6.]] - [[Miroslav Antić]], srpski pesnik (* [[1932]]) === Jul/Srpanj &ndash; Avgust/Kolovoz === * [[14. 7.]] - [[Raymond Loewy]], industrijski dizajner (* [[1893]]) * [[18. 7.]] - [[Stanley Rous]], bivši predsednik FIFA (* [[1895]]) * [[23. 7.]] - [[Marko Čelebonović]], slikar (* [[1902]]) * [[25. 7.]] - [[Vincente Minnelli]], filmski i pozorišni režiser (* [[1903]]) * [[26. 7.]] - [[W. Averell Harriman]], američki političar i diplomata (* [[1891]]) * [[5. 8.]] - [[Himzo Polovina]], pjevač sevdalinki (* [[1927]]) * [[8. 8.]] - [[Gordana Kosanović]], srpska glumica (* [[1953]]) * [[10. 8.]] - [[Chuck McKinley]], teniser (* [[1941]]) * [[22. 8.]] - [[Celâl Bayar]], bivši predsednik Turske (* [[1883]]) * [[27. 8.]] - [[Dragutin Mitić]], hrvatski tenisač (* [[1917]]) * [[31. 8.]] - [[Henry Moore]], skulptor (* [[1898]]) * 31. 8. - [[Urho Kekkonen]], bivši predsednik Finske (* [[1900]]) === Septembar/Rujan &ndash; Oktobar/Listopad === * [[6. 9.]] - [[Dragan Jeremić]], kritičar, filozof, estetičar (* [[1925]]) * [[10. 9.]] - [[Ivan Krajačić]], učesnik Španskog rata i NOB, društveno-politički radnik, narodni heroj (* [[1906]]) * [[12. 9.]] - [[Jacques Henri Lartigue]], fotograf, slikar (* [[1894]]) * [[16. 9.]] - [[Jaša Romano]], veterinar (* [[1908]]) * [[18. 9.]] - [[Aljoša Buha]], basist u [[Crvena jabuka (bend)|Crvenoj jabuci]] (* [[1962]].) * [[25. 9.]] - [[Marija Čudina]], hrvatska pjesnikinja (* [[1937]].) * [[30. 9.]] - [[Franz Burda]], nemački izdavač (* [[1903]]) * [[1. 10.]] - [[Dražen Ričl]] Zijo, gitarist i osnivač Crvene jabuke (* [[1962.]]) * [[3. 10.]] - [[Danilo Lekić]] Španac, borac, general-pukovnik JNA, diplomata, narodni heroj (* [[1913]]) * [[14. 10.]] - [[Stanoje Janković]], operski pevač - bariton (* [[1905]]) * [[19. 10.]] - [[Karlo Bulić]], hrvatski glumac (* [[1910]]) * [[31. 10.]] - [[Robert S. Mulliken]], fizičar, hemičar, nobelovac (* [[1896]]) === Novembar/Studeni &ndash; Decembar/Prosinac === * [[6. 11.]] - [[Nikanor Iličić]], episkop bački (* [[1906]]) * [[8. 11.]] - [[Vjačeslav Molotov]], sovjetski političar (* [[1890]]) * 8. 11. - [[Artur London]], bivši čehoslovački političar (* [[1915]]) * [[10. 11.]] - [[Ljubomir Magaš]], Ljuba Zemunac, beogradski kriminalac (* [[1948]]) * [[12. 11.]] - [[Erich Koch]], bivši rajhskomesar Ukrajine (* [[1896]]) * [[13. 11.]] - [[Dimitrije Vučenov]], književnik, kritičar, prevodilac (* [[1911]]) * nov. - [[Borivoje Jovanović (glumac)|Borivoje Jovanović]], glumac (* [[1918]]) * [[18. 11.]] - [[Gia Carangi]], supermodel (* [[1960]]) * [[19. 11.]] - [[Kosta Nađ]], učesnik Španskog rata i NOB, general armije JNA, narodni heroj i nosilac Ordena slobode (* [[1911]]) * [[23. 11.]] - [[Josip Hamm]], hrvatski filolog, lingvist i slavist (* [[1905]]) * [[29. 11.]] - [[Cary Grant]], američki filmski glumac (* [[1904]].) * [[15. 12.]] - [[Omraam Mikael Ajvanov]], duhovni učitelj iz Bugarske (* 1900) * [[17. 12.]] - [[Ante Raštegorac]], učesnik NOB, d-p. radnik, narodni heroj (* [[1923]]) * [[19. 12.]] - [[Zdenka Sertić]], hrvatska slikarica (* [[1899]].) * [[21. 12.]] - [[Ivo Vitić]], hrvatski arhitekt (* [[1917]].) * [[24. 12.]] - [[Milojko Ćišić]], elektroenergetičar (* [[1920]]) * [[29. 12.]] - [[Andrej Tarkovski]], sovjetski režiser (* [[1932]]) * 29. 12. - [[Harold Macmillan]], bivši britanski premijer (* [[1894]]) === Kroz godinu === * [[Jovo Mijatović]], travar sa Romanije (* [[1886]]) * [[Zvonimir Furtinger]], novinar, književnik (* [[1912]]) * [[Muhamed Hadžijahić]], historičar (* 1918) == Nobelova nagrada za 1986. godinu == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Ernst Ruska]] (fundamentalan rad u [[elektronska optika|elektronskoj optici]] i za projekt prvog [[Elektronski mikroskop|elektronskog mikroskopa]]), [[Gerd Binnig]] i [[Heinrich Rohrer]] (projekt [[Skenirajući tunelski mikroskop|skenirajućeg tunelskog mikroskopa]]) * [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Dudley R. Herschbach]], [[Yuan T. Lee]] i [[John C. Polanyi]] (doprinos u vezi dinamike hemijskih elementarnih procesa) * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Stanley Cohen]] i [[Rita Levi-Montalcini]] (otkriće [[faktor rasta|faktora rasta]]) * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Wole Soyinka]] (koji u širokoj kulturalnoj perspektivi i s poetskim prizvucima stvara dramu egzistencije) * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Elie Wiesel]] (svedok Holokausta, borac protiv ravnodušnosti) * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[James M. Buchanan]] (razvoj ugovornih i ustavnih osnova za [[teorija javnog izbora|teoriju ekonomskog i političkog donošenja odluka]]) == Povezano == * [[Kronologija raspada SFRJ]] == Literatura == * [http://www.yurope.com/nasa-borba/arhiva/Apr97/2404/2404_26.HTM Covek koji je "polozio ispit" (Naša Borba)] (ima i Kalendar kosovskih događaja) * Collier's Year Book 1987 (Microsoft Encarta 2004) * [http://books.google.com/books?id=mLvmtKtUsIcC&printsec=frontcover&dq=Violations+of+the+Helsinki+accords,+Yugoslavia&cd=1#v=onepage&q&f=false ''Violations of the Helsinki accords, Yugoslavia'' (Google Books)] == Vanjske veze == * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-8-19.shtml Controversy Over Kosovar Petitions]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Louis Zanga, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-8-23.shtml Kosovar Official Attacks Serbian Hard-Liners]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Louis Zanga, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-8-3.shtml League of Communists of Yugoslavia (LCY)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307070312/http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-8-3.shtml |date=2016-03-07 }}, Slobodan Stanković, Open Society Archives - Radio Free Europe * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/13-13-127.shtml Eastern Europe, China, and the World Communist Movement in 1986] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160310022735/http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/13-13-127.shtml |date=2016-03-10 }}, Vladimir V. Kusin, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/4-3-68.shtml The New Strong Men Of Kosovo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728062945/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/4-3-68.shtml |date=2011-07-28 }}, Louis Zanga, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/119-1-113.shtml Religious Trends in Eastern Europe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728062928/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/119-1-113.shtml |date=2011-07-28 }}, OSA-RFE == Reference == {{reflist}} {{commonscat|1986}} [[Kategorija:Godine]] h4e9f0rfl094lhy6flsgty7526pucjw 42587557 42587554 2026-05-04T22:38:18Z Alekol 2231 /* Reference */ 42587557 wikitext text/x-wiki {{Year dab|1986}} {{godina nav}} {{Godina u drugim kalendarima|1986}} Godina '''1986''' bila je [[redovna godina koja počinje u srijedu]] (link pokazuje kalendar). * Međunarodna godina mira (UN) __NOTOC__ <center> {| style="border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;" align=center class=radius | '''1986''': <br /> [[1986#Januar/Siječanj|<1>]] • [[1986#Februar/Veljača|<2>]] • [[1986#Mart/Ožujak|<3>]] • [[1986#April/Travanj|<4>]] • [[1986#Maj/Svibanj|<5>]] • [[1986#Jun/Juni/Lipanj|<6>]] <br /> [[1986#Jul/Juli/Srpanj|<7>]] • [[1986#Avgust/August/Kolovoz|<8>]] • [[1986#Septembar/Rujan|<9>]] • [[1986#Oktobar/Listopad|<10>]] • [[1986#Novembar/Studeni|<11>]] • [[1986#Decembar/Prosinac|<12>]] <br /> [[1986#Rođenja|Rođenja]] • [[1986#Smrti|Smrti]] |}</center> == Događaji == === Januar/Siječanj === [[Datoteka:EC12-1986 European Community map.svg|mini|left|150px|[[Evropska zajednica]] 1986-90]] * [[1. 1.]] - {{flagicon|Evropa}} [[Španija]] i [[Portugal]] se priključuju [[Evropska zajednica|Evropskoj zajednici]] (današnja [[Evropska unija]]). * [[6. 1.]] - [[Franjo Komarica]] novi pomoćni banjolučki biskup. * 6. 1. - [[Liberija]] dobila novi ustav umesto prvog iz 1847. [[Datoteka:Сиви дом.jpg|120px|mini|lijevo|"[[Sivi dom]]"]] * [[12. 1.]] - Prikazana prva od 12 epizoda serije "[[Sivi dom]]". * [[13. 1.|13]] - [[24. 1.]] - Pokušaj državnog udara se pretvara u kratak ali krvav građanski rat u [[Južni Jemen|Južnom Jemenu]]. * [[14. 1.]] - [[Vinicio Cerezo]] je novi predsednik [[Gvatemala|Gvatemale]] - prvi civil i demokratski izabrani predsednik od 1966, ali nasilje i [[Gvatemalski građanski rat|građanski rat]] se ipak nastavljaju. * [[15. 1.]] - [[Libanski građanski rat]], puč u hrišćanskim Libanskim snagama: nakon što je prošlog meseca potpisao Trojni sporazum sa šiitima i druzima, [[Elie Hobeika]] napadnut od [[Samir Geagea|Samira Geagee]] i preds. [[Amine Gemayel|Amina Gemayela]], sklanja se u Siriju. * [[16. 1.]] - Član Predsedništva SFRJ [[Branko Mikulić]] imenovan za mandatara [[Savezno izvršno vijeće|Saveznog izvršnog veća]]. * 16. 1. - Gorbačovljeva deklaracija predlaže ukidanje sveg nuklearnog oružja u tri faze do 2000 - neprihvatljivo za NATO zbog ogromne istočne prednosti u konvencionalnom naoružanju. * [[januar]] - Beogradski okružni sud odustao od optužnice protiv [[Gordan Jovanović|Gordana Jovanovića]] i [[Vladimir Mijanović|Vladimira Mijanovića]] (dvojica od "[[Beogradska šestorica|Beogradske šestorice]]"). * januar - Uhapšen sociolog [[Tomaž Mastnak]] zbog "povrede ugleda" mandatora vlade [[Branko Mikulić|Branka Mikulića]]. * januar - Peticija 212 beogradskih intelektalaca poslata saveznoj i republičkoj skupštini protiv "genocida nad Srbima" na Kosovu i drakonskog kažnjavanja mladih Albanaca, poziv na duboke društvene i političke promene. * 17. 1. - [[Mali]] i [[Burkina Faso]] postigli mir nakon Rata za pojas Agacher - normalizacija odnosa tokom godine, a Međunarodni sud u decembru podelio spornu teritoriju napola. * [[19. 1.]] - Počinje širenje [[(c)Brain]]-a, prvog [[Kompjuterski virus|virusa]] za [[MS-DOS]]. * [[20. 1.]] - [[Margaret Thatcher]] i [[François Mitterrand]] objavili u Lillu da će biti izgrađen [[Eurotunel|tunel ispod Lamanša]] (ugovor potpisan u Canterburyjy 12. 2., odrađeno 1987-93, saobraćaj od 1994). * [[24. 1.]] - [[Voyager 2]] u najbližem prilazu [[Uran (planeta)|Uranu]]. * [[25. 1.]] - Gerilska armija [[Yoweri Museveni|Yowerija Musevenija]] preuzela vlast nad [[Uganda|Ugandom]] posle petogodišnje borbe (položio zakletvu [[29. 1.]], još uvek je na vlasti 2017). [[Datoteka:Challenger explosion.jpg|thumb|180px|left|''Challenger'']] * [[28. 1.]] - [[Space Shuttle]] ''Challenger'' se raspao 73 sekunde od lansiranja, gine 7 astronauta. * Početkom godine u [[Bugarska|bugarskim]] diskotekama dozvoljena [[muzika]] samo iz socijalističkih zemalja, a zabranjena romska i ona sa Zapada, uključujući i Jugoslaviju. === Februar/Veljača === * [[1. 2.]] - Najgore snežne padavine na jugu Francuske i u Austriji za nekoliko decenija, treća najveća poplava u Veneciji od početka stoleća. * 1. 2. - Skinuti katanci sa kapije džamije [[Babri Masjid]] u [[Ayodhya|Ayodhyi]], severna Indija, i dozvoljen pristup hinduistima na ovo legendarno mesto [[Rama (hinduizam)|Raminog]] rođenja. Spor će kulminirati 1992. rušenjem džamije. * [[3. 2.]] - Grafički studio ''[[Pixar]]'' se osamostalio, glavni deoničar je [[Steve Jobs]]. * [[4. 2.]] - Umro [[Branko Pešić]], potpredsednik Predsedništva [[SR Srbija|SR Srbije]] i bivši gradonačelnik [[Beograd]]a. * [[7. 2.]] - [[Jean-Claude Duvalier]] ("Baby Doc") pobegao sa [[Haiti]]ja posle 15 godina svoje i 28 godina [[François Duvalier|porodične]] vladavine. General [[Henri Namphy]] se nalazi na čelu prelazne vlade (do 1988) a u zemlji ubrzo dolazi do nereda i pljački. [[Datoteka:Corazon Aquino 1986.jpg|mini|150px|[[Corazon Aquino]]]] * 7. 2. - Vanredni predsednički izbori na [[Filipini]]ma: prema izbornoj komisiji pobeđuje autoritarni predsednik [[Ferdinand Marcos]] a prema opoziciji [[Corazon Aquino]] - dolazi do protesta i revolucije. * [[9. 2.]] - [[Halejeva kometa]] u [[perihel]]u, najbližoj tački Suncu, tokom druge posete Sunčevom sistemu u 20. veku. * 9. 2. - SFRJ uputila protestnu notu Švajcarskoj zbog proterivanja sekretara bernske ambasade i optužila je da pruža gostoprimstvo antijugoslovenskim teroristima. * [[11. 2.]] - [[Iračko-iranski rat]]: Operacija Zora 8, [[Prva bitka za Fao]], Iranci zauzimaju poluostrvo [[Fao]] na čelu Persijskog zaliva, Iračani imaju velike gubitke u protivnapadima sledećih mesec dana. * 11. 12. - Razmena zapadnih i istočnih špijuna na mostu Glienicke, oslobođen je sovjetski disident Anatolij Ščaranski, koji odlazi u Izrael i uzima ime [[Natan Šaranski]]. * [[12. 2.]] - Američke vlasti izručile Jugoslaviji [[Andrija Artuković|Andriju Artukovića]] (proglašen ratnim zločincem [[1946]]). * 13/[[14. 2.]] - [[Čadsko-libijski konflikt]]: počinje francuska [[operacija Épervier]] protiv libijskog nadiranja u [[Čad]]u (traje do 2014. kada je zamenjena operacijom Barkhane). * [[16. 2.]] - Francuski avion gađao libijsku bazu Uadi Dum na severu [[Čad]]a. * 16. 2. - Kod Novog Zelanda potonuo sovjetski putnički brod "Mihail Ljermontov" uz pogibiju jednog člana posade. * [[17. 2.]] i [[28. 2.]] - U Luksemburgu odn. Hagu potpisan [[Jedinstveni europski akt]] kojim je određeno stvaranje [[jedinstveno tržište|jedinstvenog tržišta]] do 31. 12. [[1992]] - stupa na snagu 1. 7. [[1987]] (→ [[Delorova komisija]]). [[Datoteka:RP1357 p103 Mir base block.svg|mini|200px|DOS-7, bazni blok stanice [[Mir (svemirska stanica)|Mir]]]] * [[19. 2.]] - [[SSSR]] lansira bazni blok svemirske stanice ''[[Mir (svemirska stanica)|Mir]]'' - moduli se dodaju do 1996. a stanica radi do 2001. * [[20. 2.]] - [[Silvio Berlusconi]] kupio [[A.C. Milan]]. * [[25. 2.]] - Revolucija narodne snage: na [[Filipini]]ma zbačen [[Ferdinand Marcos]] posle 20 godina autoritarne vlasti. Corazon Aquino je predsednica do 1992, prva žena predsednik u Aziji. * 25. 2. - Egipatski redarstvenici, nezadovoljni plaćom, pale hotele u blizini Piramida. * [[25. 2.]] - [[6. 3.]] - [[XXVII kongres KPSS]], generalni sekretar [[Mihail Gorbačov]] govori o [[glasnost]]i i [[Perestrojka|perestrojci]], izrazio je želju za povlačenjem iz Afganistana. Sekretar moskovske partije [[Boris Jeljcin]] prvi put privukao pažnju. * [[26. 2.]] - Grupa od 106 Srba sa Kosova dolazi u Skupštinu Jugoslavije (predvode ih Boško Budimirović i [[Miroslav Šolević]]). * 26 - 27. 2. - Stražar KPD Zenica Mile Matić, paranoidni šizofreničar, ubio devetoro ljudi između Doboja, Zenice i Donje Koprivne. * [[27. 2.]] - U [[Brazil]]u uveden antiinflacioni ''Plan Cruzado'', zamrznute cene i plate, uvedena valuta cruzado umesto cruzeira - privremen uspeh. * krajem februara - Slučaj zamene beba u srebreničkom porodilištu 1983: mala M. koja je živela sa porodicom H. dodeljena porodici M., u kojoj ostaje i devojčica N. jer veštačenje nije utvrdilo da ona pripada porodici H. Na veštačenje u Zagreb je poslato još pet parova koji su dobili devojčice u Srebrenici novembra 1983. [[Datoteka:Olof Palme 1974 (cropped).jpg|mini|150px|left|† [[Olof Palme]]]] * [[28. 2.]] - [[Švedska|Švedski]] premijer [[Olof Palme]] ubijen dok se vraćao iz bioskopa (proglašen mrtvim malo iza ponoći). * [[28. 2.]] - [[19. 4.]] - [[Afgansko-sovjetski rat]]: Druga bitka za bazu Zhawar: afganske i sovjetske snage uspevaju da uz velike gubitke nakratko zauzmu mudžahedinsku bazu u Zhawaru, prov. [[Paktijska pokrajina|Paktija]], blizu pakistanske granice. === Mart/Ožujak === [[Datoteka:Lspn comet halley.jpg|mini|180px|[[Halleyeva kometa]]]] * [[mart]] (od januara?) - Peticija preko 200 srpskih intelektualaca Skupštini u kojima se osuđuju "genocidne" namere prema Srbima i ostalim ne-Albancima na Kosovu i traži čvršći stav prema separatistima . * [[3. 3.]] - Objavljen prvi rad koji opisuje [[Mikroskopija atomskim silama|mikroskopiju atomskim silama]]. * [[4. 3.]] - Svetski jevrejski kongres optužuje bivšeg generalnog sekretara [[Kurt Waldheim|Kurta Waldheima]] za umešanost u ratne zločine. * [[6. 3.]] - Počelo emitovanje Jutarnjeg programa na TV Beograd. * 6. 3. - "[[Vjesnik]]" optužuje Kurta Valdhajma (bivšeg genseka [[UN]], sada kandidata za predsednika [[Austrija|Austrije]]) za učešće u operacijama protiv partizana, za šta je odlikovan Redom krune kralja Zvonimira<ref>[http://www.upi.com/Archives/1986/03/06/Newspaper-Waldheim-received-high-Nazi-award/4069510469200/ Newspaper: Waldheim received high Nazi award]. upi.com Archives March 6, 1986</ref>. * [[8. 3.]] - [[Datoteka:Handball pictogram.svg|25px]] Završeno svetsko [[rukomet]]no prvenstvo u Švajcarskoj - Jugoslavija je prvak. * [[10. 3.]] - [[Vojislav Šešelj]] pušten iz zatvora posle nepune dve godine. * [[12. 3.]] - Referendum o ostanku Španije u NATO-u: 56,9% je za (Katalonija i Baskija su bile protiv). * [[13. 3.]] - Okružno javno tužilaštvo u [[Gnjilane|Gnjilanu]] smatra da nije dokazano da je [[Đorđe Martinović]] nasilno povređen [[1985]]. * 13. 3. - Incident u Crnom moru: pozivajući se na pravo nevinog prolaza, američki razarač i krstarica ušli u sovjetske vode kod Krima. * 13. 3. - U Parizu otvoren ''[[Cité des Sciences et de l'Industrie]]'', najveći muzej nauke u Evropi. * [[14. 3.]] - ''[[Microsoft]]'' izlazi na berzu, što od trojice pravi milijardere a od 12.000 zaposlenih milionere. * [[16.3.|16.]] - [[23. 3.]] - U [[Francuska|Francuskoj]] održani [[Parlamentarni izbori u Francuskoj 1986|parlamentarni izbori]] na kojima tijesnu većinu u [[Nacionalna skupština (Francuska)|Nacionalnoj skupštini]] osvaja desnica; s obzirom da [[Socijalistička partija (Francuska)|socijalističkom]] predsjedniku [[Francois Mitterand|Mitterandu]] mandat ističe tek 1988. godine, temeljem izbora nastaje prva [[kohabitacija (politika)|kohabitacija]] u historiji [[Peta francuska republika|Pete republike]]. [[Nacionalni front (Francuska)|Nacionalni front]] ušao u parlament zahvaljujući proporcionalnom sistemu. * [[17. 3.]] - Osnovana navijačka skupina [[Bad Blue Boys]]. * [[23. 3.]] - Američka [[Šesta flota SAD|Šesta flota]] počinje manevre u [[Zaliv Sidra|zalivu Sidra]], kojeg Libija smatra u celosti svojom akvatorijom - dolazi do razmene vatre 24-25. * [[24. 3.]] - Peticija [[Odbor za odbranu slobode misli i izražavanja|Odbora za odbranu slobode misli i izražavanja]] između ostalog traži ukidanje člana 133 Krivičnog zakona ("širenje neprijateljske propagande" i "lažno predstavljanje stanja u Jugoslaviji"). * 24. 3. - [[58. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[Out of Africa (film)|Out of Africa]]'' ("Moja Afrika"), ukupno sedam nagrada od 11 nominacija, ''[[Witness (film, 1985)|Witness]]'' tri od osam, ''[[The Color Purple (film)|The Color Purple]]'' ništa od 11, u užem izboru za najbolji strani film bio "[[Otac na službenom putu]]". * 24. 3. - Švedska firma [[Bofors]] i indijska vlada potpisali ugovor za 410 haubica od 155mm za 285 miliona dolara - iz toga će se izroditi [[afera Bofors|afera]] koja nije razrešena ni u 21. veku. * [[26. 3.]] - Članak u ''[[New York Times]]''-u optužuje [[Kurt Valdhajm|Kurta Valdhajma]] za umešanost u zločine na Balkanu tokom Drugog svetskog rata. I "[[Večernje novosti]]" objavljuju da je Jugoslavija [[1947]]. tražila Valdhajma kao ratnog zločinca. * [[31. 3.]] - Mexicana Flight 940: avion udario u planinu u Meksiku, 167 mrtvih. * 31. 3. - Požar u palati [[Hampton Court Palace|Hampton Court]]. * mart-april - Niz protestnih večeri u Udruženju književnika Srbije povodom zatvaranja novosadskog profesora Dragoljuba Petrovića, ali Kosovo glavna tema. === April/Travanj === [[Datoteka:Stevan Kragujevic, Ivan Stambolic, maj 1986.JPG|mini|120px|[[Ivan Stambolić]] prelazi u maju sa čela CK SKS na čelo Predsedništva SRS]] * [[1. 4.]] - Sektorski incident: jedna komunistička frakcija pokušava da pokrene pobunu u [[Nepal]]u. * [[2. 4.]] - Predsednik predsedništva SFRJ [[Radovan Vlajković]] stigao u posetu Pekingu, nakon Severne Koreje. * 2. 4. - TWA Flight 840: u avionu iz SAD, iznad Grčke eksplodirala bomba, četvoro putnika izletelo iz letelice. * [[3. 4.]] - Finale FIBA Evropskog kupa šampiona u Budimpešti: [[Cibona]] - [[Žalgiris]] 94:82, Cibona je odbranila titulu. * 3. 4. - [[IBM]] predstavio [[IBM PC Convertible|PC Convertible]], prvi [[laptop]] računar te firme, naslednik [[IBM Portable Personal Computer|IBM Portabla]], koristi novi format [[flopi disk]]a od 3,5 inča - slabo se prodaje. * [[4. 4.]] - Hapšenje [[Kosta Bulatović|Koste Bulatovića]] i Radoja Spasića zbog peticije "2016" (započete prethodne jeseni) izaziva masovno okupljanje Srba u [[Kosovo Polje|Kosovu Polju]] (Bulatović pušten sutradan). * [[5. 4.]] - Bomba u berlinskoj diskoteci ''La Belle'' koju često posećuju američki vojnici - 3 mrtvih i 230 ranjenih (od čega 2 odn. 79 vojnika), SAD smatra Libiju odgovornom za ovo. * 5. 4. - [[Jean Michel Jarre]] održao koncert ''Rendez-vous Houston'' sa 1 - 1,5 miliona gledalaca. * [[6. 4.]] - Predsednik [[Spisak predsednika Srbije|Predsedništva]] SR Srbije, [[Ivan Stambolić]], posetio Kosovo Polje i Prištinu, gde je razgovarao sa kosovskim Srbima i pokrajinskim vlastima. * [[7. 4.]] - Par stotina kosovskih Srba zbog nacionalnih problema na [[Kosovo|Kosovu]] došlo u Beograd, gde ih je primio član [[Predsedništvo SFRJ|saveznog predsedništva]], [[Lazar Mojsov]]: žale se na diskriminaciju i neefikasnost sistema. * 12. 4. - 10. 5. - [[Datoteka:Emblem of Yugoslavia (1963–1992).svg|25px]] Završetak izbornih aktivnosti u SFRJ, započetih zimus u [[OOUR]]-ima i mesnim zajednicama: izbori delegata za Veće opština, Veće udruženog rada i Društveno-političko veće po skupštinama republika i pokrajina; izbori delegata za [[Savezno vijeće SFRJ|Savezno veće]] [[Skupština SFRJ|Skupštine SFRJ]]; konstituisanje skupština republika i pokrajina; izbori delegacija za Veće republika i pokrajina Skupštine SFRJ.<ref>"Izborni kalendar", Borba, 11. jan. 1986, str. 7</ref><ref>[http://www.upi.com/Archives/1986/04/05/UPI-NewsFeatureNEWLNNew-leaders-new-hopes-in-Yugoslav-elections/1433513061200/ UPI NewsFeature;NEWLN:New leaders, new hopes in Yugoslav elections]. upi.com Archives April 5, 1986</ref> Ovo su poslednji jednostranački izbori po republikama (u SR Srbiji i 1989.) i poslednji uopšte za federaciju. * [[13. 4.]] - Papa [[Ivan Pavao II.]] posjetio Veliku rimsku sinagogu. * [[14. 4.]] - U Zagrebu počelo suđenje [[Andrija Artuković|Andriji Artukoviću]]. * 14. 4. - U [[bangladeš]]kom distriktu Gopalganj padao grad/tuča od 1&nbsp;kg - 92 mrtvih. [[Datoteka:RonaldReaganLibya1986.jpg|mini|240px|[[Ronald Reagan|Reagan]] na brifingu tijekom [[Operacija Kanjon El Dorado|bombardiranja Libije]]]] * [[15. 4.]] - [[Operacija Kanjon El Dorado]]: američki avioni bombarduju [[Libija|Libiju]] (odmazda za bombu u ''La Belle''). * april - Sastanak kosovskog SK - [[Fadilj Hodža]] nije kandidovan za CK SKJ, [[Azem Vlasi]] na čelu pokrajinske partije. * [[17. 4.]] - Afera Hindawi - trudnoj Irkinji pre ukrcavanja u [[El Al]]-ov avion u Londonu pronađena bomba, koju je navodno podmetnuo njen verenik Jordanac. * [[20. 4.]] - Šri Lanka: pukla brana Kantale, između 120 i 180 poginulih. * 24. 4. - Po troškovima života za poslovne ljude u dolarima, najjeftiniji gradovi na svetu su [[Asunción]], [[Caracas]] i Beograd<ref>[http://www.upi.com/Archives/1986/04/24/Survey-shows-Tokyo-worlds-most-expensive-city/2845514702800/ Survey shows Tokyo world's most expensive city]. upi.com Archives April 24, 1986</ref>. * 24. 4. - Film ''[["Crocodile" Dundee]]'' prikazan u Australiji. * [[25. 4.]] - [[Mswati III]] je novi kralj [[Svazilend]]a. [[Datoteka:View of Chernobyl taken from Pripyat zoomed.JPG|mini|280px|Pogled na Černobiljsku elektranu iz Pripjata]] [[Datoteka:Chornobyl radiation map.jpg|mini|Područje radijacije oko Černobilja]] * [[26. 4.]] - '''[[Černobilska katastrofa]]''' u Ukrajinskoj SSR, tragovi radijacije pronađeni u "skoro svakoj zemlji severne hemisfere". Kasnije u Jugoslaviji: gubici za poljoprivredu, protesti protiv nuklearne energije. * [[28. 4.]] - Radijacija detektovana u Švedskoj. * 28. 4. - [[Metaloplastika]] ([[Šabac]]) odbranila evropsku rukometašku titulu. === Maj/Svibanj === * [[1. 5.]] - Predstavljen prijedlog za novčanicu od 10.000 dinara (lik Vuka Karadžića, ljubičasta nijansa) koja nije izdata. * [[2. 5.]] - U Japanu prvi put emitovan TV-šou ''[[Takeshi's Castle]]'' * [[2. 5.]] - [[13. 10.]] - [[Expo 86]] u [[Vancouver]]u: "Transport i komunikacija: Svet u pokretu - Svet u dodiru". * [[3. 5.]] - [[Pesma Evrovizije 1986.|Pesma Evrovizije]] u [[Bergen]]u, Norveška: prva je [[Sandra Kim]] (13) iz Belgije, [[Doris Dragović]] ("Željo moja") je 11. * 3. 5. - China Airlines Flight 334: tajvanski pilot prebegao sa teretnim avionom u NR Kinu - razgovori o povratku aviona i ostatka posade se smatraju prekretnicom u odnosima dva entiteta. * [[4. 5.]] - [[Mohammad Najibullah]] je novi generalni sekretar CK [[Narodna demokratska partija Afganistana|Narodne demokratske partije Afganistana]] (do [[1992]]) umesto [[Babrak Karmal|Babraka Karmala]], koji do novembra ostaje šef države. [[Datoteka:Sinan Hasani.png|mini|120px|[[Sinan Hasani]]]] * maj - Vojnik [[Bojan Plut]] pobegao iz ljubljanske kasarne sa automatskom puškom i municijom - tokom potere ubio dvojicu milicionera, na kraju izvršio samoubistvo. * [[7. 5.]] - [[Bukurešt]]anska [[Steaua]] osvaja u Sevilji evropski Kup šampiona, pobedom na penale nad Barselonom - [[Helmut Duckadam|Duckadam]] je odbranio sva četiri udarca. * [[12. 5.]] - Zabranjen uvoz hrane u Evropsku zajednicu iz istočne Evrope i Jugoslavije. * [[14. 5.]] - [[Andrija Artuković]], ministar unutarnjih poslova [[NDH]], osuđen u Zagrebu na smrt za ratne zločine. * 14. 5. - Svetski jevrejski kongres objavljuje dokumenta da je poručnik [[Kurt Waldheim]] povezan sa represalijama u Jugoslaviji oktobra [[1944]] (ali nije dokazano njegovo učešće). * 14. 5. - Finale [[Kup Maršala Tita|Kupa Maršala Tita]]: [[FK Velež]] - [[NK Dinamo Zagreb]] 3:1. * [[15. 5.]] - Rotacija u [[Predsedništvo SFRJ|predsedništvu SFRJ]], na čelu je [[Sinan Hasani]] nakon [[Radovan Vlajković|Radovana Vlajkovića]], potpredsednik [[Lazar Mojsov]] (početak dužnosti sutradan). * 15. 5. - Prvi sastanak novog delegatskog sastava [[Skupština SFRJ|Skupštine SFRJ]], četvrtog po [[Ustav SFRJ 1974|ovom sistemu]]; izabrani su funkcioneri, sa jednogodišnjim mandatom (poslednja savezna skupština). * [[16. 5.]] - [[Branko Mikulić]] je izabran za [[Spisak predsednika vlada Jugoslavije#Druga Jugoslavija, FNRJ i SFRJ, 1945-91|predsjednika]] [[Savezno izvršno vijeće|Saveznog izvršnog vijeća]], poslije [[Milka Planinc|Milke Planinc]] (do 1988/89). [[Datoteka:Branko Mikulić.jpg|mini|150px|[[Branko Mikulić]], predsjednik SIV 1986-89]] * [[maj]] - Osuđeno 46 kosovskih Albanaca za dela neprijateljske propagande i članstvo u nelegalnoj organizaciji. * maj - [[Milan Kučan]] na čelu [[SK Slovenije]]. * maj - Organizovan "Fond solidarnosti", prva svejugoslovenska nezavisna organizacija, čiji je cilj pomoć onima čija je "egzistencija ugrožena zbog kritičkih pogleda i socijalnog aktivizma".<ref>[http://www.upi.com/Archives/1987/10/29/A-solidarity-fund-threatens-Yugoslavias-control-over-intellectualsUPI-NewsFeature/9549562482000/ A 'solidarity fund' threatens Yugoslavia's control over intellectualsUPI NewsFeature]. upi.com Archives Oct. 29, 1987</ref> * [[16. 5.]] - U SAD prikazan film ''[[Top Gun]]'', najunosniji film ove godine. Istog dana u Kanu prikazana "[[Misija (film)|Misija]]", koja dobija [[Zlatna palma|Zlatnu palmu]]. * [[18. 5.]] - Na proslavi 800-godišnjice [[Studenica|Studenice]], Kosta Bulatović traži promenu Ustava i ukidanje pokrajine Kosovo. * [[23. 5.]] - [[Somalija|Somalski]] predsednik [[Siad Barre]] teško povređen u saobraćajnoj nesreći - nedoumice oko njegovog mogućeg nasledstva dovode do pojačane represije i [[Somalski građanski rat|građanskog rata]], naročito od 1988. * [[25. 5.]] - [[Dan mladosti]] pod sloganom "Probudi se, nešto se dešava, tvoja se sudbina rešava" (stihovi [[Duško Trifunović|Duška Trifunovića]]). * 25. 5. - ''Hands Across America'': oko 6,5 miliona ljudi pravi živi lanac preko SAD. * [[27. 5.]] - Feribot ''Shamia'' potonuo u Bangladešu, procenjeno 600 mrtvih. * [[28. 5.]] - Argentinci potopili tajvansku ribaricu ''Chian-der 3'' blizu britanske Zone totalne ekskluzije oko Folklanda. [[Datoteka:Centralna proslava 8 vekova manastira Studenica, 18-maj-1986 - Patrijarh German - 03.jpg|mini|240px|Sa proslave 800 godina Studenice]] * [[28. 5.]] - Na X Kongresu [[SK Srbije]], [[Slobodan Milošević]] izabran za predsednika Predsedništva CK SK Srbije. * [[29. 5.]] - [[Zastava Evropske Unije|Zastava Evrope]], ranije obeležje Saveta Evrope, prvi put istaknuta u Briselu ispred sedišta Evropske komisije. * [[31. 5.]] - [[29. 6.]] - [[Datoteka:Football pictogram.svg|25px]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svetsko prvenstvo u fudbalu]] održano u Meksiku - dobija Argentina, Jugoslavija se nije plasirala. * maj - jun - Bitka za Mehran, Operacija Karbala 1: Iračani u maju po treći put zauzeli iranski grad, Iranci ga povratili u junu. === Jun/Juni/Lipanj === * 3 - 4. 6. - Kongres Saveza književnika Jugoslavije u [[Maribor]]u: [[Miodrag Bulatović]], kandidat iz Srbije za predsednika saveza, blokiran je glasovima delegacija iz SL, HR, CG i KS. Raspadanje ulazi i u institucije civilnog društva.<ref> Jović 2003, 429</ref> * [[8. 6.]] - [[Kurt Waldheim]] izabran za predsednika Austrije, uprkos optužbama za učešće u ratnim zločinima u Jugoslaviji i Grčkoj za vreme Drugog svetskog rata. Kancelar [[Fred Sinowatz]] daje ostavku, naslediće ga [[Franz Vranitzky]] (do 1997). * [[12. 6.]] - Vanredno stanje u celoj Južnoj Africi. * 12 - 14. 6. - Dvanaesti kongres [[Savez socijalističke omladine Jugoslavije|SSOJ]]: odbačeni su svi slovenački predlozi (ukidanje smrtne kazne, čl. 133 KZ tj. "verbalnog delikta" i Štafeta mladosti te uvođenje civilnog vojnog roka) - pokazatelj opasnosti od postajanja manjinom u eventualno centralizovanom sistemu.<ref> Jović 2003, 445</ref> * [[14. 6.]] - Poslednje kolo [[Prvenstvo Jugoslavije u fudbalu 1985/86.|fudbalskog prvenstva Jugoslavije]], obeleženo mnogim nameštanjima<ref>[http://www.mozzartsport.com/vesti/premotavanje-afera-sajber-tri-decenije-kasnije-ko-je-profitirao-a-ko-je-ostecen-da-li-je-iko-bio-posten/105248 PREMOTAVANJE: Afera Šajber, tri decenije kasnije – ko je profitirao, a ko je oštećen? Da li je iko bio pošten?]. mozzartsport.com 11.05.2015</ref>: Sarajevo-Crvena Zvezda 0:4, Partizan-Željezničar 4:0, Vojvodina-Dinamo Zg. 1:7... - Partizan postaje prvak na osnovu bolje gol-razlike. * [[jun]] - Odbor za odbranu slobode misli i izražavanja protestuje zbog preterane represije nad kosovskim Albancima, jer se time "namerno stvaraju mučenici". [[Datoteka:Maradona scoring england 1986.jpg|mini|230px|Maradona postiže "Gol stoleća"]] * [[17. 6.]] - [[Portland Trail Blazers]] draftovali [[Dražen Petrović|Dražena Petrovića]], pridružiće im se 1989, nakon Reala. [[Boston Celtics]] draftovali zvezdu iz koledža [[Len Bias|Lena Biasa]], ali on umire dva dana kasnije od predoziranja kokainom. * [[18. 6.]] - Pobuna zatvorenika optuženih da su pripadnici [[Sendero Luminoso]] u tri zatvora oko Lime u Peruu - u sutrašnjoj vojnoj intervenciji ubijeno je oko 250 zatvorenika.<ref>[https://pages.uoregon.edu/caguirre/Aguirre_Punishment%20and%20Extermination.pdf Punishment and Extermination: The Massacre of Political Prisoners in Lima, Peru, June 1986]. Carlos Aguirre pages.uoregon.edu </ref> * 18. 6. - [[Volkswagen Group|Volkswagen]] kupio španski [[SEAT]]. * [[20. 6.]] - Srbi najavljuju masovno iseljavanje sa Kosova, više hiljada ih kreće prema Beogradu, ali milicija ih zaustavlja kod [[Kosovo Polje|Kosova Polja]]. * 20. 6. - Predsedništvo [[Fudbalski savez Jugoslavije|FSJ]] na čelu sa [[Slavko Šajber]]om donosi odluku da se poništi poslednje kolo prvenstva 1985/86 i da se u sledećoj sezoni oduzme šest bodova timovima navodno povezanim sa nameštanjem utakmica. Crvena Zvezda postaje prvak umesto Partizana, koji nije želeo odigrati novu utakmicu - ali posle odluke Ustavnog suda sledeće godine, Partizanu će biti vraćena titula. * [[22. 6.]] - Četvrtfinale Mondijala, Argentina - Engleska 2:1 - [[Diego Maradona]] dao oba gola, "Božjom rukom" u 51. minutu i "Gol stoleća" u 55. * 22. 6. - Slovenački sociolog [[Dimitrij Rupel]] u intervjuu časopisu "Duga" (deo polemike sa [[Ljubomir Tadić|Ljubomirom Tadićem]] o centralizovanosti Jugoslavije) implicitno odbacuje srpska prava na Kosovo - burne reakcije. * 22. 6. - Izbori u Španiji: [[Felipe González|Gonzálezovi]] socijalisti gube nekoliko mesta, ali zadržavaju apsolutnu većinu. * [[24. 6.]] - U SFRJ uvedene nove antiinflacione mere, deo cena na ledu, dinar devalviran sa 371 na 409 za dolar, bankarske i finansijske regulacije... (životni standard pao oko 45% u prošlih šest godina, zvanična stopa inflacije 84%, najviša u Evropi, milion nezaposlenih, 20 milijardi dolara duga)<ref>[http://www.upi.com/Archives/1986/06/24/Yugoslavia-tries-to-lower-inflation/6792519969600/ Yugoslavia tries to lower inflation]. upi.com Archives June 24, 1986</ref>. * [[25.6.|25]] - [[28. 6.]] - XIII Kongres [[SKJ]] u "sumornom" raspoloženju; podmlađen sastav Centralnog komiteta (127 novih članova od 165) i predsedništvo partije (17 novih od 23). Indirektno se kritikuje i Titov period zaduživanja<ref>[http://www.upi.com/Archives/1986/06/25/Communist-officials-criticize-Tito-condemn-terrorism/8851520056000/ Communist officials criticize Tito, condemn terrorism]. upi.com Archives June 25, 1986</ref>. * 25 - [[30. 6.]] - Sastanak ministara [[OPEC]]-a na [[Brioni]]ma - nisu uspeli postići sporazum o smanjenju proizvodnje. * [[27. 6.]] - [[Međunarodni sud pravde]] presudio u slučaju ''Nicaragua v. United States'' u korist Nikaragve: SAD prekršile međunarodno pravo podrškom za [[kontraši|kontraše]], miniranjem luka, trgovačkim embargom i dr. * [[28. 6.]] - [[Milanko Renovica]] novi jednogodišnji predsednik Predsedništva CK [[SKJ]] nakon [[Vidoje Žarković|Vidoja Žarkovića]]. * [[29. 6.]] - Finale Mondijala: Argentina - Zapadna Nemačka 3:2. === Jul/Juli/Srpanj === * [[2. 7.]] - Slučaj Quemados: vojnici spalili žive dvojicu mladih protivnika Pinocheta. * [[3. 7.]] - [[Iran-Kontra afera]]: jedan teretni Boeing sa 23 tone američke vojne opreme za iransko vazduhoplovstvo navodno poleteo iz [[Rijeka (grad)|Rijeke]]. * [[4. 7.]] - [[Run–D.M.C.]] izdali obradu pesme ''[[Walk This Way]]'', za koju se smatra da je uvela [[hip hop]] u mejnstrim. * [[5. 7.|5]] - [[20. 7.]] - U Moskvi se održavaju [[Igre dobre volje (1986)|Igre dobre volje]] na kojima učestvuju i američki sportisti. * [[5. 7.|5]] - [[20. 7.]] - [[Datoteka:Basketball pictogram.svg|25px]] [[Svjetsko prvenstvo u košarci - Španjolska 1986.]]: SAD 1, SSSR 2, Jugoslavija 3; [[Dražen Petrović]] je MVP. Polufinale 17. jula: SSSR - Jugoslavija 91:90 nakon produžetaka. * [[7. 7.]] - U SSSR uhapšen dvostruki agent [[Dmitrij Poljakov]] (streljan 1988). * [[10. 7.]] - Pred kraj prelaznog roka, [[Dragan Stojković]] Piksi prelazi iz niškog Radničkog u [[FK Crvena Zvezda]] a [[Milko Đurovski]] iz Zvezde u Partizan. * [[14. 7.]] - [[ETA]]-ina auto-bomba ubila 12 pripadnika Civilne garde na Plaza República Dominicana u [[Madrid]]u. * [[jul]] - Dr [[Marko Veselica]] pušten iz zatvora poslije pet godina. * jul - Savezni i republički organi nadziru istrage i presude u konfliktima između Albanaca i ostalih, Albancima uskraćeno pravo da kupuju imovinu od Srba i Crnogoraca (?). * jul - Cena [[nafta|nafte]] u SAD pala u jednom trenutku ispod 10 dolara, sa 23 dolara prošlog decembra (sa 51 na 22 dolara u ekvivalentima iz 2016). Problem za sovjetski budžet. * [[17. 7.]] - [[Miodrag Milić]] započinje odsluženje zatvorske kazne (1,5 godina), jedini od [[Beogradska šestorica|Beogradske šestorice]]. * [[17. 7.|17]] - [[25. 7.]] - 33. [[Pulski filmski festival]]: [[Velika zlatna arena za najbolji film|Velika zlatna arena]] za film "[[Srećna nova '49]]"<ref>[http://arhiv.pulafilmfestival.hr/33-pulski-filmski-festival/ 33. Pulski filmski festival] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210512011057/http://arhiv.pulafilmfestival.hr/33-pulski-filmski-festival/ |date=2021-05-12 }}. arhiv.pulafilmfestival.hr</ref>. * [[23. 7.]] - Venčali se princ Andrew, vojvoda od Yorka i Sarah Ferguson (rastavili se 1992). * [[24. 7.]] - Proglašeni novi članovi Predsedništva SFRJ: [[Hamdija Pozderac]] (iz SR BiH, zamena za Mikulića) i [[Milanko Renovica]] (po funkciji šefa SKJ). * [[27. 7.]] - Amerikanac [[Greg LeMond]] pobedio prvi od tri puta na [[Tour de France]], prvi pobednik van Evrope. * [[28. 7.]] - Gorbačovljev govor u Vladivostoku: izlaže azijsku agendu, naročito u vezi Kine. Najavljuje redukciju snaga u Afganistanu - šest pukova odlazi u oktobru. * Spoljna trgovina Jugoslavije u prvih sedam meseci 1986: uvoz 6,7 milijardi dolara, izvoz 5,6 milijardi. === Avgust/August/Kolovoz === * [[6. 8.]] - Otvoren jugoslovenski deo pruge Titograd-Skadar, jedine železničke veze Albanije sa ostatkom sveta. * [[10. 8.]] - Prva trka Formule-1 na [[Hungaroring]]u i u nekoj zemlji istočnog bloka. * [[20. 8.]] - Radnik pošte u [[Edmond, Oklahoma]] upucao 20 kolega, 14 smrtno, pre nego što se i sam ubio. * [[21. 8.]] - Katastrofa na [[jezero Nyos|jezeru Nyos]] u [[Kamerun]]u: oslobođeni [[ugljen-dioksid]] ubio 1.700 ljudi. * [[23. 8.]] - [[Datoteka:Water polo pictogram.svg|25px]] U [[Madrid]]u završeno svetsko prvenstvo u [[vaterpolo|vaterpolu]], Jugoslavija osvojila prvu titulu pobedivši Italiju 12:11 u zadnjoj sekundi četvrtog produžetka ([[Igor Milanović]]). * 26/27. 8. - Velike eksplozije u skladištu oružja nadomak Kabula. * 30/[[31. 8.]] - Jak zemljotres u Vranči u Rumuniji osetio se i u susednim zemljama. * [[31. 8.]] - Sovjetski putnički brod "Admiral Nahimov" se sudario sa teretnjakom kod Novorosijska u Crnom moru i potonuo - 423 mrtvih (objavljeno posle pet dana). * 31. 8. - Teretnjak ''Khian Sea'' kreće iz [[Filadelfija|Filadelfije]], SAD, sa 14.000 tona toksičnog tereta - sledećih 16 meseci neće naći mesto istovara (pristajali i u Jugoslaviji). * avgust - U okviru reklamne turističke kampanje ''[[Slovenija, moja dežela]]'' snima se video spot ''Gostje prihajajo'' - slogan kampanje, ranije usvojeni lipov list kao simbol (1984) i prizori ovog spota, zapaženog i u ostatku zemlje, smatraju se inicijacijom osećanja za nezavisnost u [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Sloveniji]]. === Septembar/Rujan === * [[1. 9.]] - Zvaničan početak teretnog saobraćaja na pruzi [[Titograd]]-[[Skadar]] (putnički nikada nije uspostavljen). * 1 - 6. 9. - Osmi samit [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]] u [[Harare]]u. * [[5. 9.]] - Pan Am Flight 73: [[Abu Nidal]]ovi teroristi oteli avion u Karačiju, poginulo 20 putnika. * [[6. 9.]] - [[Abu Nidal]]ovi teroristi ubili 22 Jevrejina u istanbulskoj sinagogi Neve Šalom. * [[7. 9.]] - [[Desmond Tutu]] postaje prvi crni [[Anglikanska zajednica|anglikanski]] biskup u [[Južna Afrika|Južnoj Africi]]. [[Datoteka:Prva postava Crvene jabuke.jpg|mini|180px|Prva postava "[[Crvena jabuka (bend)|Crvene jabuke]]"]] * 7. 9. - Čileanski diktator [[Augusto Pinochet]] preživeo atentat u organizaciji [[Patriotski front Manuel Rodríguez|Patriotskog fronta Manuel Rodríguez]] (FPMR), poginula petorica telohranitelja. * [[8. 9.]] - Prva emisija ''[[The Oprah Winfrey Show]]'', emituje se do 2011. * 8. 9. - Bugarska atletičarka [[Jordanka Donkova]] postavila u Ljubljani jedan od svojih svetskih rekorda na 100 metara sa preponama (12,26 sekundi). * [[9. 9.]] - [[Compaq]] uvodi ''Compaq Deskpro 386'', prvi personalni kompjuter sa 32-bitnim [[Intel]]ovim procesorom [[Intel 80386|80386]]; najjeftiniji model košta 6.499 dolara (ekvivalent 18.065 u 2024). * [[11. 9.]] - U [[Poljska Narodna Republika|Poljskoj]] pušteno 225 političkih zatvorenika, krajem meseca amnestija. * [[13. 9.]] - Zemljotres pogađa grčku [[Kalamata|Kalamatu]], 20 mrtvih i velika razaranja. * 13. 9. - Sindikat danskih pomoraca objavio da su izraelski trgovci prevozili oružje za Iran<ref>[http://www.upi.com/Archives/1986/09/13/Danes-say-Israel-ships-weapons-to-Iran/1847526968000/ Danes say Israel ships weapons to Iran]. upi.com Archives Sept. 13, 1986</ref>. * 13. 9. - [[Jörg Haider]] dolazi na čelo [[Slobodarska stranka Austrije|Slobodarske stranke Austrije]] umesto vicekancelara Norberta Stegera - to izaziva vanredne izbore. * [[14. 9.]] - [[Rat protiv droge]]: prva dama SAD [[Nancy Reagan]] se obraća naciji, pokreće kampanju ''[[Just Say No]]''. * 14 - [[22. 9.]] - Bitka u ulici Ryesgade: ulične tuče između skvotera i policije u [[Kopenhagen]]u. * [[15. 9.]] - Počinje [[Urugvajska runda]] međunarodnih trgovačkih pregovora u okviru [[GATT]]-a - traje do 1994. i vodi osnivanju [[Svetska trgovinska organizacija|Svetske trgovinske organizacije]] * septembar - U [[DR Afganistan|Afganistanu]] osnovana Komisija nacionalnog kompromisa s ciljem kontakta između vlade i pobunjenika. * [[17. 9.]] - Bomba u pariskoj ulici Rennes ispred robne kuće Tati - sedam mrtvih, pripisano Hezbolahu i libanskim grupama. * [[18. 9.]] - Tri člana grupe [[Crvena jabuka (bend)|Crvena jabuka]] doživeli saobraćajnu nesreću kod [[Jablanica (BiH)|Jablanice]] - fatalnu za [[Dražen Ričl|Dražena Ričla]] († 1. 10.) i [[Aljoša Buha|Aljošu Buhu]]. [[Datoteka:Zgrada SANU u Knez Mihailovoj 02.JPG|mini|240px|Zgrada [[SANU]]]] * [[24.9.|24]] - [[25. 9.]] - Beogradske ''[[Večernje novosti]]'' objavljuju nacrt '''[[Memorandum SANU|Memoranduma SANU]]'''. * [[25. 9.]] - [[Operacija Ciklon]]: u Afganistanu prvi put upotrebljen "[[FIM-92 Stinger|stinger]]" - oboren jedan sovjetski [[Mil Mi-24]], što se obično smatra prekretnicom rata. === Oktobar/Listopad === * [[1. 10.]] - Predsednik SAD Regan potpisao ''Goldwater–Nichols Act'' - važne promene u departmanu odbrane. * [[2. 10.]] - Počele su sankcije [[SAD]] protiv [[apartheid]]a u [[Južnoafrička Republika|Južnoj Africi]]. * [[3. 10.]] - Eksplozija na sovjetskoj podmornici [[K-219]] u Atlantiku, tone tri dana kasnije. * [[5. 10.]] - Islamizacija Pakistana pod [[Muhammad Zia-ul-Haq|Zia-ul-Haqom]]: donesen zakon o blasfemiji. * [[8. 10.]] - Američki državljanin Petar Ivezaj osuđen u Titogradu na sedam godina zatvora zbog "neprijateljskih aktivnosti" (demonstracije u SAD 1982), neki kongresmeni traže zabranu trgovine sa Jugoslavijom zbog ovakvih slučajeva<ref>[http://www.upi.com/Archives/1986/10/08/A-judge-sentenced-a-naturalized-American-citizen-to-seven/4819529128000/ A judge sentenced a naturalized American citizen to seven...]. upi.com Archives Oct. 8, 1986</ref> - Ivezaj oslobođen i vraća se u SAD već 16-og. * [[9. 10.]] - U SAD pokrenuta ''[[Fox Broadcasting Company]]'', prvi uspešan konkurent tri velike TV mreže. * [[10. 10.]] - Zemljotres u [[El Salvador]]u, 1.500 mrtvih. * [[11. 10.|11]] - [[12. 10.]] - [[Samit u Rejkjaviku]], drugi sastanak Regana i Gorbačova - Gorbačov predložio eliminisanje sveg nuklearnog oružja u roku od deset godina, pod uslovom da istraživanje za [[Strateška obrambena inicijativa|SDI]] bude ograničeno na laboratorije, što je Regan odbio. * [[12. 10.]] - Otvoren civilni aerodrom u [[Niš]]u ("Car Konstantin"). * oktobar - Kongres slovenačkih novinara: iz statuta izbačena odredba o privrženosti marksizmu-lenjinizmu. * [[17. 10.]] - [[Beograd]] ne uspeva da dobije [[Olimpijada 1992|Olimpijske igre 1992.]] - u prva dva kruga glasanja su ispali [[Amsterdam]] i [[Birmingham]], a Beograd je imao više glasova i od [[Brisbane]]-a. U trećem i odlučujućem krugu najviše glasova ima [[Barcelona]], zatim [[Pariz]], Brizbejn pa Beograd. * [[19. 10.]] - Prvi predsednik [[Mozambik]]a [[Samora Machel]] poginuo u avionskoj nesreći. Naslediće ga [[Joaquim Chissano]] (do 2005). * [[21. 10.]] - {{flag|Maršalovi Otoci}} postaju suverena država u slobodnoj asocijaciji sa SAD. * 21. 10. - SAD naredile proterivanje 55 sovjetskih diplomata - u martu su zatražili da se za 170 ljudi smanji broj personala u sovjetskoj, ukrajinskoj i beloruskoj misiji pri UN, koje smatraju žarištem špijuna. * [[24. 10.]] - U [[New York Times]]-u objavljen članak "Srbi žale svoju sudbinu u jugoslovenskoj federaciji": svi od domaćica do akademika se žale na ekonomski i politički položaj svog naroda<ref>Binder, David (October 24, 1986). [http://www.nytimes.com/1986/10/24/world/serbs-bewail-their-lot-in-the-yugoslav-federation.html Serbs Bewail Their Lot in the Yugoslav Federation]. '' New York Times''</ref>. * [[26. 10.]] - Posle 41 godine gradnje, posvećena crkva [[Hallgrímskirkja]] ("Hallgrímurova crkva") u [[Reykjavik]]u. * [[27. 10.]] - "Big Bang" na [[London Stock Exchange|londonskoj berzi]]: promena pravila, deregulacija, uvod u elektronsko poslovanje. * 27. 10. - [[Rat protiv droge]] u SAD: stupio na snagu Zakon protiv zloupotrebe droge, naročito je oštar za korisnike [[crack]]a (obično crnci), za razliku od korisnika [[kokain]]a (obično bogati belci). * 27. 10. - Prvi verski susret u [[Assisi]]ju. * jesen - Specijalni broj "Nove revije", sa prilozima za slovenački nacionalni program, koji se priprema od 1985, spreman je za štampu, što je odloženo do januara zbog negativnih reakcija na Memorandum SANU. Promene ustava su prihvatljive samo u pravcu veće samostalnosti Slovenije, ideal je nezavisnost.<ref> Jović 2003, 432</ref> === Novembar/Studeni === * [[1. 11.]] - Požar u [[Sandoz]]ovom skladištu agrohemikalija kod Bazela izaziva ekološku katastrofu u [[Rajna|Rajni]] (spekulacije o umešanosti [[KGB]]-a). * 1. 11. - Izašao prvi broj [[Politika (novine)|Politikinog]] magazina "Ana" (ugašen 2008. godine) * [[2. 11.]] - Grupa Islamski džihad u Bejrutu oslobodila jednog američkog taoca. * [[3. 11.]] - [[Iran-Kontra afera]]: jedan libanski magazin objavljuje da su Amerikanci tajno prodavali oružje Iranu, u zamenu za oslobađanje sedam američkih talaca u Libanu. * 3. 11. - {{flagicon|Mikronezija}} [[Savezne Države Mikronezije]] postaju suverene u [[Sporazum o slobodnom udruživanju|Sporazumu o slobodnom udruživanju]] sa SAD. * [[4. 11.]] - Kongresni izbori u SAD: demokrati dobili većinu u Senatu i povećali je u Predstavničkom domu. Među novim senatorima su [[John McCain]], [[Harry Reid]] i [[Tom Daschle]]. * 4. 11. - [[Sjeverni Marijanski Otoci]] postaju [[komonvelt (ostrvsko područje SAD)|komonvelt SAD]] (najjužniji otok [[Guam]] je od ranije zasebna teritorija SAD). * [[6. 11.]] - Civilni [[Boeing CH-47 Chinook]] pao u more kod [[Shetland]]a - sa 45 mrtvih, to je najgora civilna helikopterska nesreća. * [[10. 11.]] - U [[Frankfurt]]u ubijen [[Ljubomir Magaš]] - Ljuba Zemunac. * [[11. 11.]] - [[Sperry Corporation|Sperry]] i [[Burroughs Corporation|Burroughs]] se ujedinili u [[Unisys]]. * [[14. 11.]] - Sudar voza i autobusa kod [[Aleksa Šantić (Sombor)|Alekse Šantića]] blizu Sombora - devet mrtvih. U somborskoj stanici šinobus udario u lokomotivu, ima pet teže povređenih. * [[17. 11.]] - U Parizu ubijen direktor Renaulta Georges Besse, leva radikalna organizacija ''Action Directe'' preuzima odgovornost ali poriče na suđenju. [[Datoteka:Lloyd's building from Leadenhall Street.jpg|mini|160px|[[Lloyd's building]]]] * [[18. 11.]] - U Londonu otvorena inovativna [[Lloyd's building]], nazvana i ''the Inside-Out Building'' - već 2011. stavljena na listu zgrada od istorijskog ili arhitektonskog značaja. * [[20. 11.]] - Protesti u [[Kraljevo|Kraljevu]] zbog [[fenol]]a i teških metala u [[Ibar|Ibru]] (vodosnabdevanje otežano od [[1984]]). * [[22. 11.]] - [[Mike Tyson]] (20) osvojio svoju prvu titulu, u organizaciji WBC. * [[23. 11.]] - Vanredni izbori u Austriji: [[Socijaldemokratska partija Austrije|socijaldemokrati]] gube mesta ali ostaju najveća partija, u januaru će formirati veliku koaliciju sa [[Austrijska narodna stranka|narodnjacima]]. * [[24. 11.]] - [[Babrak Karmal]] smenjen s položaja predsednika Prezidijuma Revolucionarnog veća Afganistana, dobija stan i daču u Moskvi. Novi ustav Afganistana, usvojen 29. 11., ukinuo apsolutni veto šefa države. * 24. 11. - Bankrot ''McLean Industries'' [[Malcom McLean|Malcoma McLeana]], vlasnika ''[[United States Lines]]'' - dug 1,2 milijarde dolara, dotad najveći bankrot u američkoj istoriji. Ekspanzija flote štedljivim ali sporim brodovima se pokazala neekonomičnom u vreme jeftine nafte. * [[25. 11.]] - Jak zemljotres u [[knin]]sko-[[Bosansko Grahovo|grahovskom]] području, ima materijalne štete i povređenih. * 25. 11. - Državni tužilac SAD objavljuje da je profit od prodaje oružja Iranu bio nelegalno usmeravan nikaragvanskim kontrašima ([[Oliver North|Northova]] ideja). Savetnik za nacionalnu sigurnost [[John Poindexter]] daje ostavku. * 25. 11. - Zvanično otvoren [[Most kralja Fahda]]: niz mostova i uzdignutih puteva dužine 25&nbsp;km povezuje [[Saudi Arabija|Saudi Arabiju]] i [[Bahrein]]. * [[26. 11.]] - Afera [[Iran-Kontra afera|Iran-Kontra]]: predsednik Regan objavljuje stvaranje komisije, nazvana Towerova komisija, koja će ispitati skandal i poriče svoju umešanost. * [[28. 11.]] - Održana zvanična proslava otvorenja [[visoko|visočke]] dvorane utakmicom između [[RK Bosna (Visoko)]] i [[RK Borac (Banja Luka)]]. === Decembar/Prosinac === [[Datoteka:Main hall of the Musée d'Orsay, Paris 13 June 2015.jpg|mini|200px|''[[Musée d'Orsay]]'', Glavna dvorana]] * [[1. 12.]] - U Parizu otvoren ''[[Musée d'Orsay]]'' s najvećom kolekcijom impresionista i postimpresionista. * [[5. 12.]] - [[Narodna banka Jugoslavije]] će zbog visoke inflacije povući sitne kovanice iz opticaja i uvesti veću novčanicu. * 5. 12. - U kineskom gradu Hefeiu počinju studentske demonstracije zbog inflacije i korupcije, šire se i u neke druge gradove, traju do polovine januara - generalni sekretar KPK [[Hu Yaobang]] će biti smenjen zbog "liberalnog" stava. * [[6. 12.]] - Afera Malik Oussekine: student uhapšen u Parizu tokom protesta zbog predložene reforme univerziteta i ograničenja imigracije, umro u pritvoru - pojačani protesti i napuštanje predloga. * [[7. 12.]] - Razoran zemljotres u bugarskoj [[Stražica (Bugarska)|Stražici]]. * [[8. 12.]] - Šef SKS Slobodan Milošević u Kragujevcu: Srbija ne traži da bude više republika od drugih ali ni manje; za izlazak iz krize su potrebni promena Ustava i Zakona o odruženom radu. * ca. 13. 12. - "Naci žur" ili "bal crnih košulja"<ref>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19870131|page:7 "Borba", 31. jan. 1987, str. 7]</ref> kod [[Isidora Bjelica|Isidore Bjelice]] u Sarajevu izaziva kontroverze. * [[14. 12.|14]] - [[23. 12.]] - Eksperimentalni avion [[Rutan Voyager]] obleteo svet bez zaustavljanja i dopunjavanja. * 15 - [[18. 12.]] - Na VI kongresu KP Vijetnama pokrenuta politika ''[[Đổi mới]]'' ("Obnova") unošenja tržišnih principa umesto komandne ekonomije. * decembar - U službi je [[LGM-118 Peacekeeper]], ranije poznata kao MX, američka interkontinentalna balistička raketa s više bojevih glava (do 2005). * [[16. 12.]] - Zemljotres kod [[Novi Vinodolski|Novog Vinodolskog]], manja materijalna šteta. * 16. 12. - Smenjen Prvi sekretar KP Kazahstana Dinmuhamed Kunajev i zamenjen Genadijem Kolbinom, čovekom van republike - to izaziva trodnevne proteste "[[Želtoksan]]" sa ljudskim žrtvama. * [[18. 12.]] - Osnovana Grupa iz Rija, od 2010. [[Zajednica latinoameričkih i karipskih država]]. * [[19. 12.]] - Sovjetskom disidentu [[Andrej Saharov|Andreju Saharovu]] dozvoljen povratak u Moskvu posle šestogodišnjeg unutrašnjeg egzila u [[Nižnji Novgorod|Gorki]]. * 19. 12. - Prikazan film ''[[Platoon (film)|Platoon]]''. * [[20. 12.]] - Otvorena je nova [[brana Marib]] u Jemenu, nedaleko od stare. * [[23. 12.]] - Predsedništvo SFRJ odbilo molbu za pomilovanje Andrije Artukovića. * [[24. 12.]] - Presedan: ljubljanski nadbiskup [[Alojzij Šuštar]] poželeo srećan Božić preko radija, a predsednik republičkog Socijalističkog saveza [[Jože Smole]] juče čestitao vernicima preko televizije<ref>[http://www.upi.com/Archives/1987/01/07/Newspapers-break-precedent-print-Christmas-message/4291536994000/ Newspapers break precedent, print Christmas message]. upi.com Archives Jan. 7, 1987</ref>. U splitskom brodogradilištu pored mesnog obroka nude i ribu (još 1983. je 47% anketiranih želelo posni obrok za blagdan).<ref>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19861229|page:4 "Borba", 29. dec. 1986, str. 4]</ref> * 24. 12. - U Argentini donesen zakon br. 23492, poznatiji kao ''Ley de Punto Final'', jer se njima stavlja tačka na istragu i procesuiranje za političko nasilje u [[Proces nacionalne reorganizacije|vreme diktature]] (opozvan 2003). * [[31. 12.]] - Nezadovoljni zaposlenici podmetnuli požar u hotel Dupont Plaza u [[San Juan]]u na Portoriku, 96 mrtvih. === Kroz godinu === * Prosečna kupovna moć Jugoslovena se vratila u [[1968]]. ("Večernje novosti") * "Finansijski kolaps" u Crnoj Gori, Makedoniji i na Kosovu: prezaduženost nerazvijenih.<ref>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19861213|page:5 "Borba", 13. dec. 1986, str. 5]</ref> * U SFRJ je bilo 927 štrajkova sa 93.794 sudionika.<ref> Jović 2003, 405</ref> * Izgrađene [[UNITIC poslovno upravne zgrade]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. * '' Yugo America Inc.'' prodao 35.959 automobila Yugo GV ove godine u SAD, prvobitni cilj od 60.000 nije dostignut jer je bilo potrebno napraviti 170 izmena<ref>[http://www.upi.com/Archives/1987/01/06/Yugo-says-1986-sales-hampered-by-availability/1797536907600/ Yugo says 1986 sales hampered by availability]. upi.com Archives Jan. 6, 1987</ref>. * Finansijske usluge su pretekle proizvodnju po udelu u BDP Sjedinjenih Država - ekonomski i populaciono depresirani bivši industrijski krajevi se nazivaju ''[[Rust Belt]]''. == 1986. u temama == * [[Televizija]]. TV serije: "[[Sivi dom]]" (snim. 1984-85), "Noć punog meseca", "Frka", "Odlazak ratnika, povratak maršala", "Smešne i druge priče", "16 puta Bojan", "Daj mi krila jedan krug" (snim. 1985), "Znamenite žene srpske prošlosti" (TV Beograd); "Dosije", "Putovanje u Vučjak" 1986-87 (TV Zagreb); "Misija majora Atertona", "Mak i Zak", "Vrijeme prošlo - vrijeme sadašnje", "Znak" (TV Sarajevo). * Neki [[Popis jugoslavenskih filmova|domaći filmovi]]: "[[Šmeker (film)|Šmeker]]", "[[Majstor i Šampita]]", "[[Crna Marija]]", "[[Sekula i njegove žene]]", "[[Lepota poroka]]", "[[Dobrovoljci (film)|Dobrovoljci]]", "[[Lijepe žene prolaze kroz grad]]", "[[Srećna nova ‘49]]", "[[Posljednji skretničar uzanog kolosjeka]]", "[[Večernja zvona]]", "[[Obećana zemlja (1986)|Obećana zemljа]]", "[[Od zlata jabuka (film)|Od zlata jabuka]]" (→ [[:Kategorija:Filmovi 1986.]]). * Neki domaći muzički/glazbeni albumi<ref>[https://www.discogs.com/search/?format_exact=LP&format_exact=Album&year=1986&decade=1980&country_exact=Yugoslavia Explore Yugoslavia LP Album from 1986 on Discogs]. discogs.com (pristup. 5. 7. 2016.)</ref>: ** Pop/rock: <small>[[Riblja čorba]]</small>: "Osmi nervni slom"; <small>[[Bijelo dugme]]</small>: "Pljuni i zapjevaj, moja Jugoslavijo"; <small>[[Električni orgazam]]</small>: "Distorzija"; <small>[[Disciplina kičme]]</small>: "Svi za mnom!"; <small>[[Ekatarina Velika]]</small>: "S’ vetrom uz lice"; <small>[[Bajaga i instruktori]]</small>: "Jahači magle"; <small>[[Kerber (muzička grupa)|Kerber]]</small>: "Seobe"; <small>[[Merlin]]</small>: "Teško meni sa tobom (a još teže bez tebe)"; <small>[[Osmi putnik (sastav)|Osmi putnik]]</small>: "Ulična molitva"; <small>[[Crvena jabuka]]</small>: "Crvena jabuka"; <small>[[Đavoli (glazbeni sastav)|Đavoli]]</small>: "Ljubav i moda"; <small>[[Plavi orkestar]]</small>: "Smrt fašizmu"; <small>[[Leb i sol]]</small>: "Zvučni zid"; <small>[[Đorđe Balašević]]</small>: "Bezdan"; <small>[[Galija (muzička grupa)|Galija]]</small>: "Digni ruku"; <small>[[Tonny Montano]]</small>: "Tonny Montano"; <small>[[Poslednja igra leptira]]</small>: "Grudi moje balkanske"; <small>[[Neki to vole vruće (bend)|Neki to vole vruće]]</small>: "Jeans generacija"; <small>[[Zana Nimani]]</small>: "Noćas pevam samo tebi"; <small>[[Jakarta (muzička grupa)|Jakarta]]</small>: "Bomba u grudima"; ** Zabavni: <small>[[Hari Mata Hari]]</small>: "Ne bi te odbranila ni cijela Jugoslavija"; <small>[[Boris Novković]]</small>: "Kuda idu izgubljene djevojke"; <small>[[Magazin (grupa)|Magazin]]</small>: "Put putujem"; [[Novi fosili]]: "Za dobra stara vremena"; <small>[[Neda Ukraden]]</small>: "Šaj, šaj"; <small>[[Doris Dragović]]</small>: "Željo moja"; ** Folk: <small>[[Nervozni poštar]]</small>: "Zapamti, ja sam gazda"; <small>[[Dragana Mirković]]</small>: "Spasi me samoće"; <small>[[Miroslav Ilić]]</small>: "Tebi"; <small>[[Lepa Brena]] & Slatki greh</small>: "Voli me, voli" i "Uske pantalone"; <small>[[Halid Muslimović]]</small>: "Mama ne da da te diram"; <small>[[Ljubiša Stojanović Louis|Louis]]</small>: "Srcem i dušom"; <small>[[Ljuba Aličić]]</small>: "Samo ona može u život da me vrati"; <small>[[Dobrivoje Topalović]]</small>: "Crno vino"; <small>[[Zorica Marković]]</small>: "Otrove moj"; <small>[[Rade Jorović]]</small>: "Tiha voda ruši stene"; <small>[[Halid Bešlić]]</small>: "Otrov" i "Zajedno smo jači". ** Debitantski albumi (ne mora biti početak karijere): Osmi putnik, Tonny Montano, Crvena jabuka, [[Tutti Frutti Band]], Boris Novković, Đavoli, [[Mira Kosovka]], [[Dragan Kojić Keba]], [[Suzana Perović]], [[Kaliopi]], [[Van Gogh (muzički sastav)|Van Gogh]]... (→ [[:Kategorija:Albumi 1986.]]) * Neka vozila uvedena 1986: <gallery> Opel Omega A front 20090430.jpg|[[Opel Omega]] (Evropski auto godine '87) Audi 80 B3 front 20081201.jpg|[[Audi 80]] B3 ALEKO M-2141S (front view).jpg|[[Moskvič-2141 Aleko]] 1992 Jeep YJ.JPG|[[Jeep Wrangler]] YJ Citroen AX rear 20080320.jpg|[[Citroën AX]] Ford Escort MK4 front 20081215.jpg|[[Ford Escort]] 4. gen. 1989 FIAT Panda.jpg|[[Fiat Panda]] facelift </gallery> == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1986.}} === Januar/Siječanj &ndash; Mart/Ožujak === * [[2. 1.]] - [[Asa Akira]], glumica, model * 2. 1. - [[Igor Marenić]], jedriličar * [[3. 1.]] - [[Nikola Peković]], crnogorski košarkaš * [[6. 1.]] - [[Irina Šejk]], ruski model * [[19. 1.]] - [[Šime Fantela]], jedriličar * [[24. 1.]] - [[Mischa Barton]], britansko-američka filmska i TV glumica * [[29. 1.]] - [[Simon Vukčević]], crnogorski fudbaler * [[30. 1.]] - [[Anita Berisha]], glumica, TV voditeljica * [[5. 2.]] - [[Vedran Ćorluka]], hrvatski nogometaš * [[10. 2.]] - [[Viktor Troicki]], srpski teniser * [[11. 2.]] - [[Gabriel Boric]], predsjednik Čilea * [[24. 2.]] - [[Aleksandar Ivović]], crnogorski vaterpolista * [[28. 2.]] - [[Đorđe Terzin]], srpski politikolog i socijalni radnik * [[7. 3.]] - [[Natko Zrnčić-Dim]], hrvatski alpski skijaš * [[14. 3.]] - [[Jamie Bell]], glumac * [[17. 3.]] - [[Edin Džeko]], bosanskohercegovački nogometaš * [[18. 3.]] - [[Lykke Li]], švedska kantautorka * [[28. 3.]] - [[Lady Gaga]], američka muzičarka * [[29. 3.]] - [[Petra Cicvarić]], hrvatska glumica * [[30. 3.]] - [[Sergio Ramos]], fudbaler === April/Travanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[1. 4.]] - [[Dejan Borovnjak]], srpski košarkaš * [[3. 4.]] - [[Amanda Bynes]], glumica, modni kreator * [[9. 4.]] - [[Lejla Hot]], pevačica * [[18. 4.]] - [[Jakov Gojun]], hrvatski rukometaš * [[22. 4.]] - [[Amber Heard]], glumica, model * [[27. 4.]] - [[Elena Risteska]], makedonska pevačica * 27. 4. - [[Dinara Safina]], teniserka * [[13. 5.]] - [[Alexander Rybak]], pevač, pobednik Evrovizije * [[16. 5.]] - [[Megan Fox]], glumica, model * [[21. 5.]] - [[Mario Mandžukić]], hrvatski nogometaš * [[25. 5.]] - [[Geraint Thomas]], velški biciklista * [[30. 5.]] - [[Claudia Beni]], hrvatska pjevačica * [[3. 6.]] - [[Rafael Nadal]], teniser * [[11. 6.]] - [[Shia LaBeouf]], američki glumac * [[13. 6.]] - [[Ashley Olsen]] i [[Mary-Kate Olsen]], glumice, TV osobe * 13. 6. - [[Tonči Stipanović]], jedriličar * [[15. 6.]] - [[Stoya]], glumica * [[16. 6.]] - [[Žarko Šešum]], rukometaš * [[18. 6.]] - [[Ante Rukavina]], hrvatski nogometaš * 18. 6. - [[Richard Gasquet]], teniser * [[24. 6.]] - [[Bojana Stamenov]], pevačica === Jul/Srpanj &ndash; Septembar/Rujan === * [[2. 7.]] - [[Lindsay Lohan]], glumica, pevačica * [[25. 7.]] - [[Hulk (fudbaler)|Hulk]], brazilski fudbaler * [[21. 8.]] - [[Usain Bolt]], atletičar * [[27. 8.]] - [[Sebastian Kurz]], kancelar Austrije * [[28. 8.]] - [[Gilad Šalit]], izraelski vojnik, talac * [[30. 8.]] - [[Anesa Kajtazović]], američka političarka * [[1. 9.]] - [[Gaël Monfils]], teniser * [[2. 9.]] - [[Stevan Fedi]], crnogorski pevač * [[11. 9.]] - [[Uroš Tripković]], srpski košarkaš * [[15. 9.]] - [[Sanja Jovanović]], hrvatska plivačica === Oktobar/Listopad &ndash; Decembar/Prosinac === * [[5. 10.]] - [[Novica Veličković]], srpski košarkaš * [[23. 10.]] - [[Jovanka Radičević]], crnogorska rukometašica * [[24. 10.]] - [[Drake (muzičar)|Drake]], kanadski muzičar * [[8. 11.]] - [[Aaron Swartz]], programer, internet aktivista († [[2013]]) * [[11. 11.]] - [[Soraja Vučelić]], foto-model * [[22. 11.]] - [[Oscar Pistorius]], atletičar * 22. 11. - [[Zorana Arunović]], sportistkinja u streljaštvu * [[24. 11.]] - [[Mirza Čardaklija]], bosanskohercegovački pjesnik * [[1. 12.]] - [[Andrew Tate]], influenser * [[7. 12.]] - [[Jakov Milatović]], predsjednik Crne Gore * [[28. 12.]] - [[Ana Jelušić]], hrvatska skijašica * [[30. 12.]] - [[Ellie Goulding]], kantautorka, multiinstrumentalista == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1986.}} === Januar/Siječanj &ndash; Februar/Veljača === * [[4. 1.]] - [[Christopher Isherwood]], engleski pisac (* [[1904]]) * 4. 1. - [[Radovan Zogović]], književnik, kritičar i prevodilac (* [[1907]]) * 4. 1. - [[Phil Lynott]], frontmen ''Thin Lizzy'' (* [[1949]]) * [[12. 1.]] - [[Hinko Bauer]], arhitekt (* 1908) * [[14. 1.]] - [[Donna Reed]], glumica (* [[1921]]) * [[16. 1.]] - [[Stjepan Šulek]], skladatelj, ravnatelj (* [[1914]]) * [[18. 1.]] - [[Stana Đurić Klajn]], srpska muzikologinja (* [[1908]]) * [[23. 1.]] - [[Joseph Beuys]], njemački umjetnik (* [[1921]]) * [[24. 1.]] - [[L. Ron Hubbard]], SF pisac, osnivač sajentologije (* [[1911]]) * [[28. 1.]] - Sedam astronauta šatla ''Challenger''. * [[4. 2.]] - [[Branko Pešić]], bivši gradonačelnik Beograda (* [[1922]]) * [[6. 2.]] - [[Minoru Yamasaki]], američki arhitekta (* [[1912]]) * [[11. 2.]] - [[Frank Herbert]], SF pisac (* [[1920]]) * [[18. 2.]] - [[Stana Đurić-Klajn]], srpska muzikologinja (* 1905, '08) * [[19. 2.]] - [[André Leroi-Gourhan]], arheolog, paleoantropolog (* [[1911]]) * [[28. 2.]] - [[Olof Palme]], premijer Švedske (* [[1927]]) === Mart/Ožujak &ndash; April/Travanj === * [[4. 3.]] - [[Ding Ling]], književnica (* [[1904]]) * [[6. 3.]] - [[Georgia O'Keeffe]], umetnica (* [[1887]]) * [[14. 3.]] - [[Branko Pavlović]], profesor filozofije na FF BU (* [[1928]]) * 14. 3. - [[Mihailo Vukdragović]], kompozitor, dirigent, rektor MU u Bg. (* [[1900]]) * [[17. 3.]] - [[John Bagot Glubb]], britanski i jordanski general (* [[1897]]) * [[22. 3.]] - [[Andrej Frušić]], episkop sremski (* [[1916]]) * [[25. 3.]] - [[Jaroslav Šidak]], povjesničar (* [[1903]]) * [[29. 3.]] - [[Lavoslav Glesinger]], neuropsihijatar (* [[1901]]) * [[30. 3.]] - [[James Cagney]], američki glumac (* [[1899]].) * 30. 3. - [[Drago Đurović]], vajar, slikar, pedagog (* [[1923]]) * [[11. 4.]] - Božidar Đorđević, srpski kardiolog (* [[1910]]) * [[14. 4.]] - [[Simone de Beauvoir]], francuska književnica (* [[1908]].) * [[15. 4.]] - [[Jean Genet]], književnik, aktivista (* [[1910]]) * 15. 4. - [[Rade Jovanović (kantautor)|Rade Jovanović]], tekstopisac, kompozitor folk muzike (* [[1928]]) * [[17. 4.]] - [[Marcel Dassault]], proizvođač aviona (* [[1892]]) * [[22. 4.]] - [[Mircea Eliade]], istoričar religije, pisac (* [[1907]]) * [[23. 4.]] - [[Otto Preminger]], filmski režiser (* [[1906]]) * [[24. 4.]] - [[Antun Bonifačić]], hrvatski emigrantski novinar i političar (* [[1901.]]) * 24. 4. - [[Wallis Simpson]], vojvotkinja od Windsora (* [[1896]]) === Maj/Svibanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[4. 5.]] - [[Branko Belan]], hrvatski filmski režiser, teoretičar filma, filmski i televizijski kritičar, romanopisac i novelist (* [[1912]]) * [[9. 5.]] - [[Tenzing Norgay]], nepalski šerpa (* [[1914]]) * [[15. 5.]] - [[Elio de Angelis]], vozač F1 (* [[1958]]) * [[23. 5.]] - Aleksandar Aca Trandafilović, narodni pevač (* [[1936]]) * 23. 5. - [[Altiero Spinelli]], evropski federalista (* [[1907]]) * 23. 5. - [[Sterling Hayden]], glumac (* [[1916]]) * [[24. 5.]] - [[Yakima Canutt]], kaskader, redatelj druge ekipe (* [[1895]]) * [[26. 5.]] - [[Gian-Carlo Coppola]], filmski producent, Francis Fordov sin (* [[1963]]) * [[30. 5.]] - [[Perry Ellis]], modni kreator (* [[1940]]) * [[13. 6.]]. - [[Benny Goodman]], američki džez muzičar (* [[1909]].) * [[14. 6.]] - [[Jorge Luis Borges]], argentinski pisac (* [[1899]].) * 14. 6. - [[Dimitrije Bogdanović]], srpski istoričar (* [[1930]]) * [[19. 6.]] - [[Coluche]], francuski komičar, glumac (* [[1944]]) * [[24. 6.]] - [[Miroslav Antić]], srpski pesnik (* [[1932]]) === Jul/Srpanj &ndash; Avgust/Kolovoz === * [[14. 7.]] - [[Raymond Loewy]], industrijski dizajner (* [[1893]]) * [[18. 7.]] - [[Stanley Rous]], bivši predsednik FIFA (* [[1895]]) * [[23. 7.]] - [[Marko Čelebonović]], slikar (* [[1902]]) * [[25. 7.]] - [[Vincente Minnelli]], filmski i pozorišni režiser (* [[1903]]) * [[26. 7.]] - [[W. Averell Harriman]], američki političar i diplomata (* [[1891]]) * [[5. 8.]] - [[Himzo Polovina]], pjevač sevdalinki (* [[1927]]) * [[8. 8.]] - [[Gordana Kosanović]], srpska glumica (* [[1953]]) * [[10. 8.]] - [[Chuck McKinley]], teniser (* [[1941]]) * [[22. 8.]] - [[Celâl Bayar]], bivši predsednik Turske (* [[1883]]) * [[27. 8.]] - [[Dragutin Mitić]], hrvatski tenisač (* [[1917]]) * [[31. 8.]] - [[Henry Moore]], skulptor (* [[1898]]) * 31. 8. - [[Urho Kekkonen]], bivši predsednik Finske (* [[1900]]) === Septembar/Rujan &ndash; Oktobar/Listopad === * [[6. 9.]] - [[Dragan Jeremić]], kritičar, filozof, estetičar (* [[1925]]) * [[10. 9.]] - [[Ivan Krajačić]], učesnik Španskog rata i NOB, društveno-politički radnik, narodni heroj (* [[1906]]) * [[12. 9.]] - [[Jacques Henri Lartigue]], fotograf, slikar (* [[1894]]) * [[16. 9.]] - [[Jaša Romano]], veterinar (* [[1908]]) * [[18. 9.]] - [[Aljoša Buha]], basist u [[Crvena jabuka (bend)|Crvenoj jabuci]] (* [[1962]].) * [[25. 9.]] - [[Marija Čudina]], hrvatska pjesnikinja (* [[1937]].) * [[30. 9.]] - [[Franz Burda]], nemački izdavač (* [[1903]]) * [[1. 10.]] - [[Dražen Ričl]] Zijo, gitarist i osnivač Crvene jabuke (* [[1962.]]) * [[3. 10.]] - [[Danilo Lekić]] Španac, borac, general-pukovnik JNA, diplomata, narodni heroj (* [[1913]]) * [[14. 10.]] - [[Stanoje Janković]], operski pevač - bariton (* [[1905]]) * [[19. 10.]] - [[Karlo Bulić]], hrvatski glumac (* [[1910]]) * [[31. 10.]] - [[Robert S. Mulliken]], fizičar, hemičar, nobelovac (* [[1896]]) === Novembar/Studeni &ndash; Decembar/Prosinac === * [[6. 11.]] - [[Nikanor Iličić]], episkop bački (* [[1906]]) * [[8. 11.]] - [[Vjačeslav Molotov]], sovjetski političar (* [[1890]]) * 8. 11. - [[Artur London]], bivši čehoslovački političar (* [[1915]]) * [[10. 11.]] - [[Ljubomir Magaš]], Ljuba Zemunac, beogradski kriminalac (* [[1948]]) * [[12. 11.]] - [[Erich Koch]], bivši rajhskomesar Ukrajine (* [[1896]]) * [[13. 11.]] - [[Dimitrije Vučenov]], književnik, kritičar, prevodilac (* [[1911]]) * nov. - [[Borivoje Jovanović (glumac)|Borivoje Jovanović]], glumac (* [[1918]]) * [[18. 11.]] - [[Gia Carangi]], supermodel (* [[1960]]) * [[19. 11.]] - [[Kosta Nađ]], učesnik Španskog rata i NOB, general armije JNA, narodni heroj i nosilac Ordena slobode (* [[1911]]) * [[23. 11.]] - [[Josip Hamm]], hrvatski filolog, lingvist i slavist (* [[1905]]) * [[29. 11.]] - [[Cary Grant]], američki filmski glumac (* [[1904]].) * [[15. 12.]] - [[Omraam Mikael Ajvanov]], duhovni učitelj iz Bugarske (* 1900) * [[17. 12.]] - [[Ante Raštegorac]], učesnik NOB, d-p. radnik, narodni heroj (* [[1923]]) * [[19. 12.]] - [[Zdenka Sertić]], hrvatska slikarica (* [[1899]].) * [[21. 12.]] - [[Ivo Vitić]], hrvatski arhitekt (* [[1917]].) * [[24. 12.]] - [[Milojko Ćišić]], elektroenergetičar (* [[1920]]) * [[29. 12.]] - [[Andrej Tarkovski]], sovjetski režiser (* [[1932]]) * 29. 12. - [[Harold Macmillan]], bivši britanski premijer (* [[1894]]) === Kroz godinu === * [[Jovo Mijatović]], travar sa Romanije (* [[1886]]) * [[Zvonimir Furtinger]], novinar, književnik (* [[1912]]) * [[Muhamed Hadžijahić]], historičar (* 1918) == Nobelova nagrada za 1986. godinu == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Ernst Ruska]] (fundamentalan rad u [[elektronska optika|elektronskoj optici]] i za projekt prvog [[Elektronski mikroskop|elektronskog mikroskopa]]), [[Gerd Binnig]] i [[Heinrich Rohrer]] (projekt [[Skenirajući tunelski mikroskop|skenirajućeg tunelskog mikroskopa]]) * [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Dudley R. Herschbach]], [[Yuan T. Lee]] i [[John C. Polanyi]] (doprinos u vezi dinamike hemijskih elementarnih procesa) * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Stanley Cohen]] i [[Rita Levi-Montalcini]] (otkriće [[faktor rasta|faktora rasta]]) * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Wole Soyinka]] (koji u širokoj kulturalnoj perspektivi i s poetskim prizvucima stvara dramu egzistencije) * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Elie Wiesel]] (svedok Holokausta, borac protiv ravnodušnosti) * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[James M. Buchanan]] (razvoj ugovornih i ustavnih osnova za [[teorija javnog izbora|teoriju ekonomskog i političkog donošenja odluka]]) == Povezano == * [[Kronologija raspada SFRJ]] == Literatura == * [http://www.yurope.com/nasa-borba/arhiva/Apr97/2404/2404_26.HTM Covek koji je "polozio ispit" (Naša Borba)] (ima i Kalendar kosovskih događaja) * Collier's Year Book 1987 (Microsoft Encarta 2004) * [http://books.google.com/books?id=mLvmtKtUsIcC&printsec=frontcover&dq=Violations+of+the+Helsinki+accords,+Yugoslavia&cd=1#v=onepage&q&f=false ''Violations of the Helsinki accords, Yugoslavia'' (Google Books)] == Vanjske veze == * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-8-19.shtml Controversy Over Kosovar Petitions]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Louis Zanga, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-8-23.shtml Kosovar Official Attacks Serbian Hard-Liners]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Louis Zanga, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-8-3.shtml League of Communists of Yugoslavia (LCY)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307070312/http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-8-3.shtml |date=2016-03-07 }}, Slobodan Stanković, Open Society Archives - Radio Free Europe * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/13-13-127.shtml Eastern Europe, China, and the World Communist Movement in 1986] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160310022735/http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/13-13-127.shtml |date=2016-03-10 }}, Vladimir V. Kusin, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/4-3-68.shtml The New Strong Men Of Kosovo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728062945/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/4-3-68.shtml |date=2011-07-28 }}, Louis Zanga, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/119-1-113.shtml Religious Trends in Eastern Europe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728062928/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/119-1-113.shtml |date=2011-07-28 }}, OSA-RFE == Reference == {{reflist}} ;Literatura * Jović, Dejan. ''Jugoslavija Država koja je odumrla''. Prometej Zagreb 2003 {{commonscat|1986}} [[Kategorija:Godine]] d70vwssek6bcmqd30tkfazi4u95hhhc 42587559 42587557 2026-05-04T22:53:33Z Alekol 2231 /* April/Travanj */ 42587559 wikitext text/x-wiki {{Year dab|1986}} {{godina nav}} {{Godina u drugim kalendarima|1986}} Godina '''1986''' bila je [[redovna godina koja počinje u srijedu]] (link pokazuje kalendar). * Međunarodna godina mira (UN) __NOTOC__ <center> {| style="border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;" align=center class=radius | '''1986''': <br /> [[1986#Januar/Siječanj|<1>]] • [[1986#Februar/Veljača|<2>]] • [[1986#Mart/Ožujak|<3>]] • [[1986#April/Travanj|<4>]] • [[1986#Maj/Svibanj|<5>]] • [[1986#Jun/Juni/Lipanj|<6>]] <br /> [[1986#Jul/Juli/Srpanj|<7>]] • [[1986#Avgust/August/Kolovoz|<8>]] • [[1986#Septembar/Rujan|<9>]] • [[1986#Oktobar/Listopad|<10>]] • [[1986#Novembar/Studeni|<11>]] • [[1986#Decembar/Prosinac|<12>]] <br /> [[1986#Rođenja|Rođenja]] • [[1986#Smrti|Smrti]] |}</center> == Događaji == === Januar/Siječanj === [[Datoteka:EC12-1986 European Community map.svg|mini|left|150px|[[Evropska zajednica]] 1986-90]] * [[1. 1.]] - {{flagicon|Evropa}} [[Španija]] i [[Portugal]] se priključuju [[Evropska zajednica|Evropskoj zajednici]] (današnja [[Evropska unija]]). * [[6. 1.]] - [[Franjo Komarica]] novi pomoćni banjolučki biskup. * 6. 1. - [[Liberija]] dobila novi ustav umesto prvog iz 1847. [[Datoteka:Сиви дом.jpg|120px|mini|lijevo|"[[Sivi dom]]"]] * [[12. 1.]] - Prikazana prva od 12 epizoda serije "[[Sivi dom]]". * [[13. 1.|13]] - [[24. 1.]] - Pokušaj državnog udara se pretvara u kratak ali krvav građanski rat u [[Južni Jemen|Južnom Jemenu]]. * [[14. 1.]] - [[Vinicio Cerezo]] je novi predsednik [[Gvatemala|Gvatemale]] - prvi civil i demokratski izabrani predsednik od 1966, ali nasilje i [[Gvatemalski građanski rat|građanski rat]] se ipak nastavljaju. * [[15. 1.]] - [[Libanski građanski rat]], puč u hrišćanskim Libanskim snagama: nakon što je prošlog meseca potpisao Trojni sporazum sa šiitima i druzima, [[Elie Hobeika]] napadnut od [[Samir Geagea|Samira Geagee]] i preds. [[Amine Gemayel|Amina Gemayela]], sklanja se u Siriju. * [[16. 1.]] - Član Predsedništva SFRJ [[Branko Mikulić]] imenovan za mandatara [[Savezno izvršno vijeće|Saveznog izvršnog veća]]. * 16. 1. - Gorbačovljeva deklaracija predlaže ukidanje sveg nuklearnog oružja u tri faze do 2000 - neprihvatljivo za NATO zbog ogromne istočne prednosti u konvencionalnom naoružanju. * [[januar]] - Beogradski okružni sud odustao od optužnice protiv [[Gordan Jovanović|Gordana Jovanovića]] i [[Vladimir Mijanović|Vladimira Mijanovića]] (dvojica od "[[Beogradska šestorica|Beogradske šestorice]]"). * januar - Uhapšen sociolog [[Tomaž Mastnak]] zbog "povrede ugleda" mandatora vlade [[Branko Mikulić|Branka Mikulića]]. * januar - Peticija 212 beogradskih intelektalaca poslata saveznoj i republičkoj skupštini protiv "genocida nad Srbima" na Kosovu i drakonskog kažnjavanja mladih Albanaca, poziv na duboke društvene i političke promene. * 17. 1. - [[Mali]] i [[Burkina Faso]] postigli mir nakon Rata za pojas Agacher - normalizacija odnosa tokom godine, a Međunarodni sud u decembru podelio spornu teritoriju napola. * [[19. 1.]] - Počinje širenje [[(c)Brain]]-a, prvog [[Kompjuterski virus|virusa]] za [[MS-DOS]]. * [[20. 1.]] - [[Margaret Thatcher]] i [[François Mitterrand]] objavili u Lillu da će biti izgrađen [[Eurotunel|tunel ispod Lamanša]] (ugovor potpisan u Canterburyjy 12. 2., odrađeno 1987-93, saobraćaj od 1994). * [[24. 1.]] - [[Voyager 2]] u najbližem prilazu [[Uran (planeta)|Uranu]]. * [[25. 1.]] - Gerilska armija [[Yoweri Museveni|Yowerija Musevenija]] preuzela vlast nad [[Uganda|Ugandom]] posle petogodišnje borbe (položio zakletvu [[29. 1.]], još uvek je na vlasti 2017). [[Datoteka:Challenger explosion.jpg|thumb|180px|left|''Challenger'']] * [[28. 1.]] - [[Space Shuttle]] ''Challenger'' se raspao 73 sekunde od lansiranja, gine 7 astronauta. * Početkom godine u [[Bugarska|bugarskim]] diskotekama dozvoljena [[muzika]] samo iz socijalističkih zemalja, a zabranjena romska i ona sa Zapada, uključujući i Jugoslaviju. === Februar/Veljača === * [[1. 2.]] - Najgore snežne padavine na jugu Francuske i u Austriji za nekoliko decenija, treća najveća poplava u Veneciji od početka stoleća. * 1. 2. - Skinuti katanci sa kapije džamije [[Babri Masjid]] u [[Ayodhya|Ayodhyi]], severna Indija, i dozvoljen pristup hinduistima na ovo legendarno mesto [[Rama (hinduizam)|Raminog]] rođenja. Spor će kulminirati 1992. rušenjem džamije. * [[3. 2.]] - Grafički studio ''[[Pixar]]'' se osamostalio, glavni deoničar je [[Steve Jobs]]. * [[4. 2.]] - Umro [[Branko Pešić]], potpredsednik Predsedništva [[SR Srbija|SR Srbije]] i bivši gradonačelnik [[Beograd]]a. * [[7. 2.]] - [[Jean-Claude Duvalier]] ("Baby Doc") pobegao sa [[Haiti]]ja posle 15 godina svoje i 28 godina [[François Duvalier|porodične]] vladavine. General [[Henri Namphy]] se nalazi na čelu prelazne vlade (do 1988) a u zemlji ubrzo dolazi do nereda i pljački. [[Datoteka:Corazon Aquino 1986.jpg|mini|150px|[[Corazon Aquino]]]] * 7. 2. - Vanredni predsednički izbori na [[Filipini]]ma: prema izbornoj komisiji pobeđuje autoritarni predsednik [[Ferdinand Marcos]] a prema opoziciji [[Corazon Aquino]] - dolazi do protesta i revolucije. * [[9. 2.]] - [[Halejeva kometa]] u [[perihel]]u, najbližoj tački Suncu, tokom druge posete Sunčevom sistemu u 20. veku. * 9. 2. - SFRJ uputila protestnu notu Švajcarskoj zbog proterivanja sekretara bernske ambasade i optužila je da pruža gostoprimstvo antijugoslovenskim teroristima. * [[11. 2.]] - [[Iračko-iranski rat]]: Operacija Zora 8, [[Prva bitka za Fao]], Iranci zauzimaju poluostrvo [[Fao]] na čelu Persijskog zaliva, Iračani imaju velike gubitke u protivnapadima sledećih mesec dana. * 11. 12. - Razmena zapadnih i istočnih špijuna na mostu Glienicke, oslobođen je sovjetski disident Anatolij Ščaranski, koji odlazi u Izrael i uzima ime [[Natan Šaranski]]. * [[12. 2.]] - Američke vlasti izručile Jugoslaviji [[Andrija Artuković|Andriju Artukovića]] (proglašen ratnim zločincem [[1946]]). * 13/[[14. 2.]] - [[Čadsko-libijski konflikt]]: počinje francuska [[operacija Épervier]] protiv libijskog nadiranja u [[Čad]]u (traje do 2014. kada je zamenjena operacijom Barkhane). * [[16. 2.]] - Francuski avion gađao libijsku bazu Uadi Dum na severu [[Čad]]a. * 16. 2. - Kod Novog Zelanda potonuo sovjetski putnički brod "Mihail Ljermontov" uz pogibiju jednog člana posade. * [[17. 2.]] i [[28. 2.]] - U Luksemburgu odn. Hagu potpisan [[Jedinstveni europski akt]] kojim je određeno stvaranje [[jedinstveno tržište|jedinstvenog tržišta]] do 31. 12. [[1992]] - stupa na snagu 1. 7. [[1987]] (→ [[Delorova komisija]]). [[Datoteka:RP1357 p103 Mir base block.svg|mini|200px|DOS-7, bazni blok stanice [[Mir (svemirska stanica)|Mir]]]] * [[19. 2.]] - [[SSSR]] lansira bazni blok svemirske stanice ''[[Mir (svemirska stanica)|Mir]]'' - moduli se dodaju do 1996. a stanica radi do 2001. * [[20. 2.]] - [[Silvio Berlusconi]] kupio [[A.C. Milan]]. * [[25. 2.]] - Revolucija narodne snage: na [[Filipini]]ma zbačen [[Ferdinand Marcos]] posle 20 godina autoritarne vlasti. Corazon Aquino je predsednica do 1992, prva žena predsednik u Aziji. * 25. 2. - Egipatski redarstvenici, nezadovoljni plaćom, pale hotele u blizini Piramida. * [[25. 2.]] - [[6. 3.]] - [[XXVII kongres KPSS]], generalni sekretar [[Mihail Gorbačov]] govori o [[glasnost]]i i [[Perestrojka|perestrojci]], izrazio je želju za povlačenjem iz Afganistana. Sekretar moskovske partije [[Boris Jeljcin]] prvi put privukao pažnju. * [[26. 2.]] - Grupa od 106 Srba sa Kosova dolazi u Skupštinu Jugoslavije (predvode ih Boško Budimirović i [[Miroslav Šolević]]). * 26 - 27. 2. - Stražar KPD Zenica Mile Matić, paranoidni šizofreničar, ubio devetoro ljudi između Doboja, Zenice i Donje Koprivne. * [[27. 2.]] - U [[Brazil]]u uveden antiinflacioni ''Plan Cruzado'', zamrznute cene i plate, uvedena valuta cruzado umesto cruzeira - privremen uspeh. * krajem februara - Slučaj zamene beba u srebreničkom porodilištu 1983: mala M. koja je živela sa porodicom H. dodeljena porodici M., u kojoj ostaje i devojčica N. jer veštačenje nije utvrdilo da ona pripada porodici H. Na veštačenje u Zagreb je poslato još pet parova koji su dobili devojčice u Srebrenici novembra 1983. [[Datoteka:Olof Palme 1974 (cropped).jpg|mini|150px|left|† [[Olof Palme]]]] * [[28. 2.]] - [[Švedska|Švedski]] premijer [[Olof Palme]] ubijen dok se vraćao iz bioskopa (proglašen mrtvim malo iza ponoći). * [[28. 2.]] - [[19. 4.]] - [[Afgansko-sovjetski rat]]: Druga bitka za bazu Zhawar: afganske i sovjetske snage uspevaju da uz velike gubitke nakratko zauzmu mudžahedinsku bazu u Zhawaru, prov. [[Paktijska pokrajina|Paktija]], blizu pakistanske granice. === Mart/Ožujak === [[Datoteka:Lspn comet halley.jpg|mini|180px|[[Halleyeva kometa]]]] * [[mart]] (od januara?) - Peticija preko 200 srpskih intelektualaca Skupštini u kojima se osuđuju "genocidne" namere prema Srbima i ostalim ne-Albancima na Kosovu i traži čvršći stav prema separatistima . * [[3. 3.]] - Objavljen prvi rad koji opisuje [[Mikroskopija atomskim silama|mikroskopiju atomskim silama]]. * [[4. 3.]] - Svetski jevrejski kongres optužuje bivšeg generalnog sekretara [[Kurt Waldheim|Kurta Waldheima]] za umešanost u ratne zločine. * [[6. 3.]] - Počelo emitovanje Jutarnjeg programa na TV Beograd. * 6. 3. - "[[Vjesnik]]" optužuje Kurta Valdhajma (bivšeg genseka [[UN]], sada kandidata za predsednika [[Austrija|Austrije]]) za učešće u operacijama protiv partizana, za šta je odlikovan Redom krune kralja Zvonimira<ref>[http://www.upi.com/Archives/1986/03/06/Newspaper-Waldheim-received-high-Nazi-award/4069510469200/ Newspaper: Waldheim received high Nazi award]. upi.com Archives March 6, 1986</ref>. * [[8. 3.]] - [[Datoteka:Handball pictogram.svg|25px]] Završeno svetsko [[rukomet]]no prvenstvo u Švajcarskoj - Jugoslavija je prvak. * [[10. 3.]] - [[Vojislav Šešelj]] pušten iz zatvora posle nepune dve godine. * [[12. 3.]] - Referendum o ostanku Španije u NATO-u: 56,9% je za (Katalonija i Baskija su bile protiv). * [[13. 3.]] - Okružno javno tužilaštvo u [[Gnjilane|Gnjilanu]] smatra da nije dokazano da je [[Đorđe Martinović]] nasilno povređen [[1985]]. * 13. 3. - Incident u Crnom moru: pozivajući se na pravo nevinog prolaza, američki razarač i krstarica ušli u sovjetske vode kod Krima. * 13. 3. - U Parizu otvoren ''[[Cité des Sciences et de l'Industrie]]'', najveći muzej nauke u Evropi. * [[14. 3.]] - ''[[Microsoft]]'' izlazi na berzu, što od trojice pravi milijardere a od 12.000 zaposlenih milionere. * [[16.3.|16.]] - [[23. 3.]] - U [[Francuska|Francuskoj]] održani [[Parlamentarni izbori u Francuskoj 1986|parlamentarni izbori]] na kojima tijesnu većinu u [[Nacionalna skupština (Francuska)|Nacionalnoj skupštini]] osvaja desnica; s obzirom da [[Socijalistička partija (Francuska)|socijalističkom]] predsjedniku [[Francois Mitterand|Mitterandu]] mandat ističe tek 1988. godine, temeljem izbora nastaje prva [[kohabitacija (politika)|kohabitacija]] u historiji [[Peta francuska republika|Pete republike]]. [[Nacionalni front (Francuska)|Nacionalni front]] ušao u parlament zahvaljujući proporcionalnom sistemu. * [[17. 3.]] - Osnovana navijačka skupina [[Bad Blue Boys]]. * [[23. 3.]] - Američka [[Šesta flota SAD|Šesta flota]] počinje manevre u [[Zaliv Sidra|zalivu Sidra]], kojeg Libija smatra u celosti svojom akvatorijom - dolazi do razmene vatre 24-25. * [[24. 3.]] - Peticija [[Odbor za odbranu slobode misli i izražavanja|Odbora za odbranu slobode misli i izražavanja]] između ostalog traži ukidanje člana 133 Krivičnog zakona ("širenje neprijateljske propagande" i "lažno predstavljanje stanja u Jugoslaviji"). * 24. 3. - [[58. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[Out of Africa (film)|Out of Africa]]'' ("Moja Afrika"), ukupno sedam nagrada od 11 nominacija, ''[[Witness (film, 1985)|Witness]]'' tri od osam, ''[[The Color Purple (film)|The Color Purple]]'' ništa od 11, u užem izboru za najbolji strani film bio "[[Otac na službenom putu]]". * 24. 3. - Švedska firma [[Bofors]] i indijska vlada potpisali ugovor za 410 haubica od 155mm za 285 miliona dolara - iz toga će se izroditi [[afera Bofors|afera]] koja nije razrešena ni u 21. veku. * [[26. 3.]] - Članak u ''[[New York Times]]''-u optužuje [[Kurt Valdhajm|Kurta Valdhajma]] za umešanost u zločine na Balkanu tokom Drugog svetskog rata. I "[[Večernje novosti]]" objavljuju da je Jugoslavija [[1947]]. tražila Valdhajma kao ratnog zločinca. * [[31. 3.]] - Mexicana Flight 940: avion udario u planinu u Meksiku, 167 mrtvih. * 31. 3. - Požar u palati [[Hampton Court Palace|Hampton Court]]. * mart-april - Niz protestnih večeri u Udruženju književnika Srbije povodom zatvaranja novosadskog profesora Dragoljuba Petrovića, ali Kosovo glavna tema. === April/Travanj === [[Datoteka:Stevan Kragujevic, Ivan Stambolic, maj 1986.JPG|mini|120px|[[Ivan Stambolić]] prelazi u maju sa čela CK SKS na čelo Predsedništva SRS]] * [[1. 4.]] - Sektorski incident: jedna komunistička frakcija pokušava da pokrene pobunu u [[Nepal]]u. * [[2. 4.]] - Predsednik predsedništva SFRJ [[Radovan Vlajković]] stigao u posetu Pekingu, nakon Severne Koreje. * 2. 4. - TWA Flight 840: u avionu iz SAD, iznad Grčke eksplodirala bomba, četvoro putnika izletelo iz letelice. * [[3. 4.]] - Finale FIBA Evropskog kupa šampiona u Budimpešti: [[Cibona]] - [[Žalgiris]] 94:82, Cibona je odbranila titulu. * 3. 4. - [[IBM]] predstavio [[IBM PC Convertible|PC Convertible]], prvi [[laptop]] računar te firme, naslednik [[IBM Portable Personal Computer|IBM Portabla]], koristi novi format [[flopi disk]]a od 3,5 inča - slabo se prodaje. * [[4. 4.]] - Hapšenje [[Kosta Bulatović|Koste Bulatovića]] i Radoja Spasića zbog peticije "2016" (započete prethodne jeseni) izaziva masovno okupljanje Srba u [[Kosovo Polje|Kosovu Polju]] (Bulatović pušten sutradan). * [[5. 4.]] - Bomba u berlinskoj diskoteci ''La Belle'' koju često posećuju američki vojnici - 3 mrtvih i 230 ranjenih (od čega 2 odn. 79 vojnika), SAD smatra Libiju odgovornom za ovo. * 5. 4. - [[Jean Michel Jarre]] održao koncert ''Rendez-vous Houston'' sa 1 - 1,5 miliona gledalaca. * [[6. 4.]] - Predsednik [[Spisak predsednika Srbije|Predsedništva]] SR Srbije, [[Ivan Stambolić]], posetio Kosovo Polje i Prištinu, gde je razgovarao sa kosovskim Srbima i pokrajinskim vlastima. * [[7. 4.]] - Par stotina kosovskih Srba zbog nacionalnih problema na [[Kosovo|Kosovu]] došlo u Beograd, gde ih je primio član [[Predsedništvo SFRJ|saveznog predsedništva]], [[Lazar Mojsov]]: žale se na diskriminaciju i neefikasnost sistema. * 12. 4. - 10. 5. - [[Datoteka:Emblem of Yugoslavia (1963–1992).svg|25px]] Završetak izbornih aktivnosti u SFRJ, započetih zimus u [[OOUR]]-ima i mesnim zajednicama: izbori delegata za Veće opština, Veće udruženog rada i Društveno-političko veće po skupštinama republika i pokrajina; izbori delegata za [[Savezno vijeće SFRJ|Savezno veće]] [[Skupština SFRJ|Skupštine SFRJ]]; konstituisanje skupština republika i pokrajina; izbori delegacija za Veće republika i pokrajina Skupštine SFRJ.<ref>"Izborni kalendar", Borba, 11. jan. 1986, str. 7</ref><ref>[http://www.upi.com/Archives/1986/04/05/UPI-NewsFeatureNEWLNNew-leaders-new-hopes-in-Yugoslav-elections/1433513061200/ UPI NewsFeature;NEWLN:New leaders, new hopes in Yugoslav elections]. upi.com Archives April 5, 1986</ref> Ovo su poslednji jednostranački izbori po republikama (u SR Srbiji i 1989.) i poslednji uopšte za federaciju. * [[13. 4.]] - Papa [[Ivan Pavao II.]] posjetio Veliku rimsku sinagogu. * [[14. 4.]] - U Zagrebu počelo suđenje [[Andrija Artuković|Andriji Artukoviću]]. * 14. 4. - U [[bangladeš]]kom distriktu Gopalganj padao grad/tuča od 1&nbsp;kg - 92 mrtvih. [[Datoteka:RonaldReaganLibya1986.jpg|mini|240px|[[Ronald Reagan|Reagan]] na brifingu tijekom [[Operacija Kanjon El Dorado|bombardiranja Libije]]]] * [[15. 4.]] - [[Operacija Kanjon El Dorado]]: američki avioni bombarduju [[Libija|Libiju]] (odmazda za bombu u ''La Belle''). * april - Sastanak kosovskog SK - [[Fadilj Hodža]] nije kandidovan za CK SKJ, [[Azem Vlasi]] na čelu pokrajinske partije. * [[17. 4.]] - Afera Hindawi - trudnoj Irkinji pre ukrcavanja u [[El Al]]-ov avion u Londonu pronađena bomba, koju je navodno podmetnuo njen verenik Jordanac. * [[20. 4.]] - Završen 10. kongres [[SK Slovenije]]: predsedsnik CK SKS je [[Milan Kučan]] (do 1989). * 20. 4. - Šri Lanka: pukla brana Kantale, između 120 i 180 poginulih. * 24. 4. - Po troškovima života za poslovne ljude u dolarima, najjeftiniji gradovi na svetu su [[Asunción]], [[Caracas]] i Beograd<ref>[http://www.upi.com/Archives/1986/04/24/Survey-shows-Tokyo-worlds-most-expensive-city/2845514702800/ Survey shows Tokyo world's most expensive city]. upi.com Archives April 24, 1986</ref>. * 24. 4. - Film ''[["Crocodile" Dundee]]'' prikazan u Australiji. * [[25. 4.]] - [[Mswati III]] je novi kralj [[Svazilend]]a. [[Datoteka:View of Chernobyl taken from Pripyat zoomed.JPG|mini|280px|Pogled na Černobiljsku elektranu iz Pripjata]] [[Datoteka:Chornobyl radiation map.jpg|mini|Područje radijacije oko Černobilja]] * [[26. 4.]] - '''[[Černobilska katastrofa]]''' u Ukrajinskoj SSR, tragovi radijacije pronađeni u "skoro svakoj zemlji severne hemisfere". Kasnije u Jugoslaviji: gubici za poljoprivredu, protesti protiv nuklearne energije. * [[28. 4.]] - Radijacija detektovana u Švedskoj. * 28. 4. - [[Metaloplastika]] ([[Šabac]]) odbranila evropsku rukometašku titulu. === Maj/Svibanj === * [[1. 5.]] - Predstavljen prijedlog za novčanicu od 10.000 dinara (lik Vuka Karadžića, ljubičasta nijansa) koja nije izdata. * [[2. 5.]] - U Japanu prvi put emitovan TV-šou ''[[Takeshi's Castle]]'' * [[2. 5.]] - [[13. 10.]] - [[Expo 86]] u [[Vancouver]]u: "Transport i komunikacija: Svet u pokretu - Svet u dodiru". * [[3. 5.]] - [[Pesma Evrovizije 1986.|Pesma Evrovizije]] u [[Bergen]]u, Norveška: prva je [[Sandra Kim]] (13) iz Belgije, [[Doris Dragović]] ("Željo moja") je 11. * 3. 5. - China Airlines Flight 334: tajvanski pilot prebegao sa teretnim avionom u NR Kinu - razgovori o povratku aviona i ostatka posade se smatraju prekretnicom u odnosima dva entiteta. * [[4. 5.]] - [[Mohammad Najibullah]] je novi generalni sekretar CK [[Narodna demokratska partija Afganistana|Narodne demokratske partije Afganistana]] (do [[1992]]) umesto [[Babrak Karmal|Babraka Karmala]], koji do novembra ostaje šef države. [[Datoteka:Sinan Hasani.png|mini|120px|[[Sinan Hasani]]]] * maj - Vojnik [[Bojan Plut]] pobegao iz ljubljanske kasarne sa automatskom puškom i municijom - tokom potere ubio dvojicu milicionera, na kraju izvršio samoubistvo. * [[7. 5.]] - [[Bukurešt]]anska [[Steaua]] osvaja u Sevilji evropski Kup šampiona, pobedom na penale nad Barselonom - [[Helmut Duckadam|Duckadam]] je odbranio sva četiri udarca. * [[12. 5.]] - Zabranjen uvoz hrane u Evropsku zajednicu iz istočne Evrope i Jugoslavije. * [[14. 5.]] - [[Andrija Artuković]], ministar unutarnjih poslova [[NDH]], osuđen u Zagrebu na smrt za ratne zločine. * 14. 5. - Svetski jevrejski kongres objavljuje dokumenta da je poručnik [[Kurt Waldheim]] povezan sa represalijama u Jugoslaviji oktobra [[1944]] (ali nije dokazano njegovo učešće). * 14. 5. - Finale [[Kup Maršala Tita|Kupa Maršala Tita]]: [[FK Velež]] - [[NK Dinamo Zagreb]] 3:1. * [[15. 5.]] - Rotacija u [[Predsedništvo SFRJ|predsedništvu SFRJ]], na čelu je [[Sinan Hasani]] nakon [[Radovan Vlajković|Radovana Vlajkovića]], potpredsednik [[Lazar Mojsov]] (početak dužnosti sutradan). * 15. 5. - Prvi sastanak novog delegatskog sastava [[Skupština SFRJ|Skupštine SFRJ]], četvrtog po [[Ustav SFRJ 1974|ovom sistemu]]; izabrani su funkcioneri, sa jednogodišnjim mandatom (poslednja savezna skupština). * [[16. 5.]] - [[Branko Mikulić]] je izabran za [[Spisak predsednika vlada Jugoslavije#Druga Jugoslavija, FNRJ i SFRJ, 1945-91|predsjednika]] [[Savezno izvršno vijeće|Saveznog izvršnog vijeća]], poslije [[Milka Planinc|Milke Planinc]] (do 1988/89). [[Datoteka:Branko Mikulić.jpg|mini|150px|[[Branko Mikulić]], predsjednik SIV 1986-89]] * [[maj]] - Osuđeno 46 kosovskih Albanaca za dela neprijateljske propagande i članstvo u nelegalnoj organizaciji. * maj - [[Milan Kučan]] na čelu [[SK Slovenije]]. * maj - Organizovan "Fond solidarnosti", prva svejugoslovenska nezavisna organizacija, čiji je cilj pomoć onima čija je "egzistencija ugrožena zbog kritičkih pogleda i socijalnog aktivizma".<ref>[http://www.upi.com/Archives/1987/10/29/A-solidarity-fund-threatens-Yugoslavias-control-over-intellectualsUPI-NewsFeature/9549562482000/ A 'solidarity fund' threatens Yugoslavia's control over intellectualsUPI NewsFeature]. upi.com Archives Oct. 29, 1987</ref> * [[16. 5.]] - U SAD prikazan film ''[[Top Gun]]'', najunosniji film ove godine. Istog dana u Kanu prikazana "[[Misija (film)|Misija]]", koja dobija [[Zlatna palma|Zlatnu palmu]]. * [[18. 5.]] - Na proslavi 800-godišnjice [[Studenica|Studenice]], Kosta Bulatović traži promenu Ustava i ukidanje pokrajine Kosovo. * [[23. 5.]] - [[Somalija|Somalski]] predsednik [[Siad Barre]] teško povređen u saobraćajnoj nesreći - nedoumice oko njegovog mogućeg nasledstva dovode do pojačane represije i [[Somalski građanski rat|građanskog rata]], naročito od 1988. * [[25. 5.]] - [[Dan mladosti]] pod sloganom "Probudi se, nešto se dešava, tvoja se sudbina rešava" (stihovi [[Duško Trifunović|Duška Trifunovića]]). * 25. 5. - ''Hands Across America'': oko 6,5 miliona ljudi pravi živi lanac preko SAD. * [[27. 5.]] - Feribot ''Shamia'' potonuo u Bangladešu, procenjeno 600 mrtvih. * [[28. 5.]] - Argentinci potopili tajvansku ribaricu ''Chian-der 3'' blizu britanske Zone totalne ekskluzije oko Folklanda. [[Datoteka:Centralna proslava 8 vekova manastira Studenica, 18-maj-1986 - Patrijarh German - 03.jpg|mini|240px|Sa proslave 800 godina Studenice]] * [[28. 5.]] - Na X Kongresu [[SK Srbije]], [[Slobodan Milošević]] izabran za predsednika Predsedništva CK SK Srbije. * [[29. 5.]] - [[Zastava Evropske Unije|Zastava Evrope]], ranije obeležje Saveta Evrope, prvi put istaknuta u Briselu ispred sedišta Evropske komisije. * [[31. 5.]] - [[29. 6.]] - [[Datoteka:Football pictogram.svg|25px]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svetsko prvenstvo u fudbalu]] održano u Meksiku - dobija Argentina, Jugoslavija se nije plasirala. * maj - jun - Bitka za Mehran, Operacija Karbala 1: Iračani u maju po treći put zauzeli iranski grad, Iranci ga povratili u junu. === Jun/Juni/Lipanj === * 3 - 4. 6. - Kongres Saveza književnika Jugoslavije u [[Maribor]]u: [[Miodrag Bulatović]], kandidat iz Srbije za predsednika saveza, blokiran je glasovima delegacija iz SL, HR, CG i KS. Raspadanje ulazi i u institucije civilnog društva.<ref> Jović 2003, 429</ref> * [[8. 6.]] - [[Kurt Waldheim]] izabran za predsednika Austrije, uprkos optužbama za učešće u ratnim zločinima u Jugoslaviji i Grčkoj za vreme Drugog svetskog rata. Kancelar [[Fred Sinowatz]] daje ostavku, naslediće ga [[Franz Vranitzky]] (do 1997). * [[12. 6.]] - Vanredno stanje u celoj Južnoj Africi. * 12 - 14. 6. - Dvanaesti kongres [[Savez socijalističke omladine Jugoslavije|SSOJ]]: odbačeni su svi slovenački predlozi (ukidanje smrtne kazne, čl. 133 KZ tj. "verbalnog delikta" i Štafeta mladosti te uvođenje civilnog vojnog roka) - pokazatelj opasnosti od postajanja manjinom u eventualno centralizovanom sistemu.<ref> Jović 2003, 445</ref> * [[14. 6.]] - Poslednje kolo [[Prvenstvo Jugoslavije u fudbalu 1985/86.|fudbalskog prvenstva Jugoslavije]], obeleženo mnogim nameštanjima<ref>[http://www.mozzartsport.com/vesti/premotavanje-afera-sajber-tri-decenije-kasnije-ko-je-profitirao-a-ko-je-ostecen-da-li-je-iko-bio-posten/105248 PREMOTAVANJE: Afera Šajber, tri decenije kasnije – ko je profitirao, a ko je oštećen? Da li je iko bio pošten?]. mozzartsport.com 11.05.2015</ref>: Sarajevo-Crvena Zvezda 0:4, Partizan-Željezničar 4:0, Vojvodina-Dinamo Zg. 1:7... - Partizan postaje prvak na osnovu bolje gol-razlike. * [[jun]] - Odbor za odbranu slobode misli i izražavanja protestuje zbog preterane represije nad kosovskim Albancima, jer se time "namerno stvaraju mučenici". [[Datoteka:Maradona scoring england 1986.jpg|mini|230px|Maradona postiže "Gol stoleća"]] * [[17. 6.]] - [[Portland Trail Blazers]] draftovali [[Dražen Petrović|Dražena Petrovića]], pridružiće im se 1989, nakon Reala. [[Boston Celtics]] draftovali zvezdu iz koledža [[Len Bias|Lena Biasa]], ali on umire dva dana kasnije od predoziranja kokainom. * [[18. 6.]] - Pobuna zatvorenika optuženih da su pripadnici [[Sendero Luminoso]] u tri zatvora oko Lime u Peruu - u sutrašnjoj vojnoj intervenciji ubijeno je oko 250 zatvorenika.<ref>[https://pages.uoregon.edu/caguirre/Aguirre_Punishment%20and%20Extermination.pdf Punishment and Extermination: The Massacre of Political Prisoners in Lima, Peru, June 1986]. Carlos Aguirre pages.uoregon.edu </ref> * 18. 6. - [[Volkswagen Group|Volkswagen]] kupio španski [[SEAT]]. * [[20. 6.]] - Srbi najavljuju masovno iseljavanje sa Kosova, više hiljada ih kreće prema Beogradu, ali milicija ih zaustavlja kod [[Kosovo Polje|Kosova Polja]]. * 20. 6. - Predsedništvo [[Fudbalski savez Jugoslavije|FSJ]] na čelu sa [[Slavko Šajber]]om donosi odluku da se poništi poslednje kolo prvenstva 1985/86 i da se u sledećoj sezoni oduzme šest bodova timovima navodno povezanim sa nameštanjem utakmica. Crvena Zvezda postaje prvak umesto Partizana, koji nije želeo odigrati novu utakmicu - ali posle odluke Ustavnog suda sledeće godine, Partizanu će biti vraćena titula. * [[22. 6.]] - Četvrtfinale Mondijala, Argentina - Engleska 2:1 - [[Diego Maradona]] dao oba gola, "Božjom rukom" u 51. minutu i "Gol stoleća" u 55. * 22. 6. - Slovenački sociolog [[Dimitrij Rupel]] u intervjuu časopisu "Duga" (deo polemike sa [[Ljubomir Tadić|Ljubomirom Tadićem]] o centralizovanosti Jugoslavije) implicitno odbacuje srpska prava na Kosovo - burne reakcije. * 22. 6. - Izbori u Španiji: [[Felipe González|Gonzálezovi]] socijalisti gube nekoliko mesta, ali zadržavaju apsolutnu većinu. * [[24. 6.]] - U SFRJ uvedene nove antiinflacione mere, deo cena na ledu, dinar devalviran sa 371 na 409 za dolar, bankarske i finansijske regulacije... (životni standard pao oko 45% u prošlih šest godina, zvanična stopa inflacije 84%, najviša u Evropi, milion nezaposlenih, 20 milijardi dolara duga)<ref>[http://www.upi.com/Archives/1986/06/24/Yugoslavia-tries-to-lower-inflation/6792519969600/ Yugoslavia tries to lower inflation]. upi.com Archives June 24, 1986</ref>. * [[25.6.|25]] - [[28. 6.]] - XIII Kongres [[SKJ]] u "sumornom" raspoloženju; podmlađen sastav Centralnog komiteta (127 novih članova od 165) i predsedništvo partije (17 novih od 23). Indirektno se kritikuje i Titov period zaduživanja<ref>[http://www.upi.com/Archives/1986/06/25/Communist-officials-criticize-Tito-condemn-terrorism/8851520056000/ Communist officials criticize Tito, condemn terrorism]. upi.com Archives June 25, 1986</ref>. * 25 - [[30. 6.]] - Sastanak ministara [[OPEC]]-a na [[Brioni]]ma - nisu uspeli postići sporazum o smanjenju proizvodnje. * [[27. 6.]] - [[Međunarodni sud pravde]] presudio u slučaju ''Nicaragua v. United States'' u korist Nikaragve: SAD prekršile međunarodno pravo podrškom za [[kontraši|kontraše]], miniranjem luka, trgovačkim embargom i dr. * [[28. 6.]] - [[Milanko Renovica]] novi jednogodišnji predsednik Predsedništva CK [[SKJ]] nakon [[Vidoje Žarković|Vidoja Žarkovića]]. * [[29. 6.]] - Finale Mondijala: Argentina - Zapadna Nemačka 3:2. === Jul/Juli/Srpanj === * [[2. 7.]] - Slučaj Quemados: vojnici spalili žive dvojicu mladih protivnika Pinocheta. * [[3. 7.]] - [[Iran-Kontra afera]]: jedan teretni Boeing sa 23 tone američke vojne opreme za iransko vazduhoplovstvo navodno poleteo iz [[Rijeka (grad)|Rijeke]]. * [[4. 7.]] - [[Run–D.M.C.]] izdali obradu pesme ''[[Walk This Way]]'', za koju se smatra da je uvela [[hip hop]] u mejnstrim. * [[5. 7.|5]] - [[20. 7.]] - U Moskvi se održavaju [[Igre dobre volje (1986)|Igre dobre volje]] na kojima učestvuju i američki sportisti. * [[5. 7.|5]] - [[20. 7.]] - [[Datoteka:Basketball pictogram.svg|25px]] [[Svjetsko prvenstvo u košarci - Španjolska 1986.]]: SAD 1, SSSR 2, Jugoslavija 3; [[Dražen Petrović]] je MVP. Polufinale 17. jula: SSSR - Jugoslavija 91:90 nakon produžetaka. * [[7. 7.]] - U SSSR uhapšen dvostruki agent [[Dmitrij Poljakov]] (streljan 1988). * [[10. 7.]] - Pred kraj prelaznog roka, [[Dragan Stojković]] Piksi prelazi iz niškog Radničkog u [[FK Crvena Zvezda]] a [[Milko Đurovski]] iz Zvezde u Partizan. * [[14. 7.]] - [[ETA]]-ina auto-bomba ubila 12 pripadnika Civilne garde na Plaza República Dominicana u [[Madrid]]u. * [[jul]] - Dr [[Marko Veselica]] pušten iz zatvora poslije pet godina. * jul - Savezni i republički organi nadziru istrage i presude u konfliktima između Albanaca i ostalih, Albancima uskraćeno pravo da kupuju imovinu od Srba i Crnogoraca (?). * jul - Cena [[nafta|nafte]] u SAD pala u jednom trenutku ispod 10 dolara, sa 23 dolara prošlog decembra (sa 51 na 22 dolara u ekvivalentima iz 2016). Problem za sovjetski budžet. * [[17. 7.]] - [[Miodrag Milić]] započinje odsluženje zatvorske kazne (1,5 godina), jedini od [[Beogradska šestorica|Beogradske šestorice]]. * [[17. 7.|17]] - [[25. 7.]] - 33. [[Pulski filmski festival]]: [[Velika zlatna arena za najbolji film|Velika zlatna arena]] za film "[[Srećna nova '49]]"<ref>[http://arhiv.pulafilmfestival.hr/33-pulski-filmski-festival/ 33. Pulski filmski festival] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210512011057/http://arhiv.pulafilmfestival.hr/33-pulski-filmski-festival/ |date=2021-05-12 }}. arhiv.pulafilmfestival.hr</ref>. * [[23. 7.]] - Venčali se princ Andrew, vojvoda od Yorka i Sarah Ferguson (rastavili se 1992). * [[24. 7.]] - Proglašeni novi članovi Predsedništva SFRJ: [[Hamdija Pozderac]] (iz SR BiH, zamena za Mikulića) i [[Milanko Renovica]] (po funkciji šefa SKJ). * [[27. 7.]] - Amerikanac [[Greg LeMond]] pobedio prvi od tri puta na [[Tour de France]], prvi pobednik van Evrope. * [[28. 7.]] - Gorbačovljev govor u Vladivostoku: izlaže azijsku agendu, naročito u vezi Kine. Najavljuje redukciju snaga u Afganistanu - šest pukova odlazi u oktobru. * Spoljna trgovina Jugoslavije u prvih sedam meseci 1986: uvoz 6,7 milijardi dolara, izvoz 5,6 milijardi. === Avgust/August/Kolovoz === * [[6. 8.]] - Otvoren jugoslovenski deo pruge Titograd-Skadar, jedine železničke veze Albanije sa ostatkom sveta. * [[10. 8.]] - Prva trka Formule-1 na [[Hungaroring]]u i u nekoj zemlji istočnog bloka. * [[20. 8.]] - Radnik pošte u [[Edmond, Oklahoma]] upucao 20 kolega, 14 smrtno, pre nego što se i sam ubio. * [[21. 8.]] - Katastrofa na [[jezero Nyos|jezeru Nyos]] u [[Kamerun]]u: oslobođeni [[ugljen-dioksid]] ubio 1.700 ljudi. * [[23. 8.]] - [[Datoteka:Water polo pictogram.svg|25px]] U [[Madrid]]u završeno svetsko prvenstvo u [[vaterpolo|vaterpolu]], Jugoslavija osvojila prvu titulu pobedivši Italiju 12:11 u zadnjoj sekundi četvrtog produžetka ([[Igor Milanović]]). * 26/27. 8. - Velike eksplozije u skladištu oružja nadomak Kabula. * 30/[[31. 8.]] - Jak zemljotres u Vranči u Rumuniji osetio se i u susednim zemljama. * [[31. 8.]] - Sovjetski putnički brod "Admiral Nahimov" se sudario sa teretnjakom kod Novorosijska u Crnom moru i potonuo - 423 mrtvih (objavljeno posle pet dana). * 31. 8. - Teretnjak ''Khian Sea'' kreće iz [[Filadelfija|Filadelfije]], SAD, sa 14.000 tona toksičnog tereta - sledećih 16 meseci neće naći mesto istovara (pristajali i u Jugoslaviji). * avgust - U okviru reklamne turističke kampanje ''[[Slovenija, moja dežela]]'' snima se video spot ''Gostje prihajajo'' - slogan kampanje, ranije usvojeni lipov list kao simbol (1984) i prizori ovog spota, zapaženog i u ostatku zemlje, smatraju se inicijacijom osećanja za nezavisnost u [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Sloveniji]]. === Septembar/Rujan === * [[1. 9.]] - Zvaničan početak teretnog saobraćaja na pruzi [[Titograd]]-[[Skadar]] (putnički nikada nije uspostavljen). * 1 - 6. 9. - Osmi samit [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]] u [[Harare]]u. * [[5. 9.]] - Pan Am Flight 73: [[Abu Nidal]]ovi teroristi oteli avion u Karačiju, poginulo 20 putnika. * [[6. 9.]] - [[Abu Nidal]]ovi teroristi ubili 22 Jevrejina u istanbulskoj sinagogi Neve Šalom. * [[7. 9.]] - [[Desmond Tutu]] postaje prvi crni [[Anglikanska zajednica|anglikanski]] biskup u [[Južna Afrika|Južnoj Africi]]. [[Datoteka:Prva postava Crvene jabuke.jpg|mini|180px|Prva postava "[[Crvena jabuka (bend)|Crvene jabuke]]"]] * 7. 9. - Čileanski diktator [[Augusto Pinochet]] preživeo atentat u organizaciji [[Patriotski front Manuel Rodríguez|Patriotskog fronta Manuel Rodríguez]] (FPMR), poginula petorica telohranitelja. * [[8. 9.]] - Prva emisija ''[[The Oprah Winfrey Show]]'', emituje se do 2011. * 8. 9. - Bugarska atletičarka [[Jordanka Donkova]] postavila u Ljubljani jedan od svojih svetskih rekorda na 100 metara sa preponama (12,26 sekundi). * [[9. 9.]] - [[Compaq]] uvodi ''Compaq Deskpro 386'', prvi personalni kompjuter sa 32-bitnim [[Intel]]ovim procesorom [[Intel 80386|80386]]; najjeftiniji model košta 6.499 dolara (ekvivalent 18.065 u 2024). * [[11. 9.]] - U [[Poljska Narodna Republika|Poljskoj]] pušteno 225 političkih zatvorenika, krajem meseca amnestija. * [[13. 9.]] - Zemljotres pogađa grčku [[Kalamata|Kalamatu]], 20 mrtvih i velika razaranja. * 13. 9. - Sindikat danskih pomoraca objavio da su izraelski trgovci prevozili oružje za Iran<ref>[http://www.upi.com/Archives/1986/09/13/Danes-say-Israel-ships-weapons-to-Iran/1847526968000/ Danes say Israel ships weapons to Iran]. upi.com Archives Sept. 13, 1986</ref>. * 13. 9. - [[Jörg Haider]] dolazi na čelo [[Slobodarska stranka Austrije|Slobodarske stranke Austrije]] umesto vicekancelara Norberta Stegera - to izaziva vanredne izbore. * [[14. 9.]] - [[Rat protiv droge]]: prva dama SAD [[Nancy Reagan]] se obraća naciji, pokreće kampanju ''[[Just Say No]]''. * 14 - [[22. 9.]] - Bitka u ulici Ryesgade: ulične tuče između skvotera i policije u [[Kopenhagen]]u. * [[15. 9.]] - Počinje [[Urugvajska runda]] međunarodnih trgovačkih pregovora u okviru [[GATT]]-a - traje do 1994. i vodi osnivanju [[Svetska trgovinska organizacija|Svetske trgovinske organizacije]] * septembar - U [[DR Afganistan|Afganistanu]] osnovana Komisija nacionalnog kompromisa s ciljem kontakta između vlade i pobunjenika. * [[17. 9.]] - Bomba u pariskoj ulici Rennes ispred robne kuće Tati - sedam mrtvih, pripisano Hezbolahu i libanskim grupama. * [[18. 9.]] - Tri člana grupe [[Crvena jabuka (bend)|Crvena jabuka]] doživeli saobraćajnu nesreću kod [[Jablanica (BiH)|Jablanice]] - fatalnu za [[Dražen Ričl|Dražena Ričla]] († 1. 10.) i [[Aljoša Buha|Aljošu Buhu]]. [[Datoteka:Zgrada SANU u Knez Mihailovoj 02.JPG|mini|240px|Zgrada [[SANU]]]] * [[24.9.|24]] - [[25. 9.]] - Beogradske ''[[Večernje novosti]]'' objavljuju nacrt '''[[Memorandum SANU|Memoranduma SANU]]'''. * [[25. 9.]] - [[Operacija Ciklon]]: u Afganistanu prvi put upotrebljen "[[FIM-92 Stinger|stinger]]" - oboren jedan sovjetski [[Mil Mi-24]], što se obično smatra prekretnicom rata. === Oktobar/Listopad === * [[1. 10.]] - Predsednik SAD Regan potpisao ''Goldwater–Nichols Act'' - važne promene u departmanu odbrane. * [[2. 10.]] - Počele su sankcije [[SAD]] protiv [[apartheid]]a u [[Južnoafrička Republika|Južnoj Africi]]. * [[3. 10.]] - Eksplozija na sovjetskoj podmornici [[K-219]] u Atlantiku, tone tri dana kasnije. * [[5. 10.]] - Islamizacija Pakistana pod [[Muhammad Zia-ul-Haq|Zia-ul-Haqom]]: donesen zakon o blasfemiji. * [[8. 10.]] - Američki državljanin Petar Ivezaj osuđen u Titogradu na sedam godina zatvora zbog "neprijateljskih aktivnosti" (demonstracije u SAD 1982), neki kongresmeni traže zabranu trgovine sa Jugoslavijom zbog ovakvih slučajeva<ref>[http://www.upi.com/Archives/1986/10/08/A-judge-sentenced-a-naturalized-American-citizen-to-seven/4819529128000/ A judge sentenced a naturalized American citizen to seven...]. upi.com Archives Oct. 8, 1986</ref> - Ivezaj oslobođen i vraća se u SAD već 16-og. * [[9. 10.]] - U SAD pokrenuta ''[[Fox Broadcasting Company]]'', prvi uspešan konkurent tri velike TV mreže. * [[10. 10.]] - Zemljotres u [[El Salvador]]u, 1.500 mrtvih. * [[11. 10.|11]] - [[12. 10.]] - [[Samit u Rejkjaviku]], drugi sastanak Regana i Gorbačova - Gorbačov predložio eliminisanje sveg nuklearnog oružja u roku od deset godina, pod uslovom da istraživanje za [[Strateška obrambena inicijativa|SDI]] bude ograničeno na laboratorije, što je Regan odbio. * [[12. 10.]] - Otvoren civilni aerodrom u [[Niš]]u ("Car Konstantin"). * oktobar - Kongres slovenačkih novinara: iz statuta izbačena odredba o privrženosti marksizmu-lenjinizmu. * [[17. 10.]] - [[Beograd]] ne uspeva da dobije [[Olimpijada 1992|Olimpijske igre 1992.]] - u prva dva kruga glasanja su ispali [[Amsterdam]] i [[Birmingham]], a Beograd je imao više glasova i od [[Brisbane]]-a. U trećem i odlučujućem krugu najviše glasova ima [[Barcelona]], zatim [[Pariz]], Brizbejn pa Beograd. * [[19. 10.]] - Prvi predsednik [[Mozambik]]a [[Samora Machel]] poginuo u avionskoj nesreći. Naslediće ga [[Joaquim Chissano]] (do 2005). * [[21. 10.]] - {{flag|Maršalovi Otoci}} postaju suverena država u slobodnoj asocijaciji sa SAD. * 21. 10. - SAD naredile proterivanje 55 sovjetskih diplomata - u martu su zatražili da se za 170 ljudi smanji broj personala u sovjetskoj, ukrajinskoj i beloruskoj misiji pri UN, koje smatraju žarištem špijuna. * [[24. 10.]] - U [[New York Times]]-u objavljen članak "Srbi žale svoju sudbinu u jugoslovenskoj federaciji": svi od domaćica do akademika se žale na ekonomski i politički položaj svog naroda<ref>Binder, David (October 24, 1986). [http://www.nytimes.com/1986/10/24/world/serbs-bewail-their-lot-in-the-yugoslav-federation.html Serbs Bewail Their Lot in the Yugoslav Federation]. '' New York Times''</ref>. * [[26. 10.]] - Posle 41 godine gradnje, posvećena crkva [[Hallgrímskirkja]] ("Hallgrímurova crkva") u [[Reykjavik]]u. * [[27. 10.]] - "Big Bang" na [[London Stock Exchange|londonskoj berzi]]: promena pravila, deregulacija, uvod u elektronsko poslovanje. * 27. 10. - [[Rat protiv droge]] u SAD: stupio na snagu Zakon protiv zloupotrebe droge, naročito je oštar za korisnike [[crack]]a (obično crnci), za razliku od korisnika [[kokain]]a (obično bogati belci). * 27. 10. - Prvi verski susret u [[Assisi]]ju. * jesen - Specijalni broj "Nove revije", sa prilozima za slovenački nacionalni program, koji se priprema od 1985, spreman je za štampu, što je odloženo do januara zbog negativnih reakcija na Memorandum SANU. Promene ustava su prihvatljive samo u pravcu veće samostalnosti Slovenije, ideal je nezavisnost.<ref> Jović 2003, 432</ref> === Novembar/Studeni === * [[1. 11.]] - Požar u [[Sandoz]]ovom skladištu agrohemikalija kod Bazela izaziva ekološku katastrofu u [[Rajna|Rajni]] (spekulacije o umešanosti [[KGB]]-a). * 1. 11. - Izašao prvi broj [[Politika (novine)|Politikinog]] magazina "Ana" (ugašen 2008. godine) * [[2. 11.]] - Grupa Islamski džihad u Bejrutu oslobodila jednog američkog taoca. * [[3. 11.]] - [[Iran-Kontra afera]]: jedan libanski magazin objavljuje da su Amerikanci tajno prodavali oružje Iranu, u zamenu za oslobađanje sedam američkih talaca u Libanu. * 3. 11. - {{flagicon|Mikronezija}} [[Savezne Države Mikronezije]] postaju suverene u [[Sporazum o slobodnom udruživanju|Sporazumu o slobodnom udruživanju]] sa SAD. * [[4. 11.]] - Kongresni izbori u SAD: demokrati dobili većinu u Senatu i povećali je u Predstavničkom domu. Među novim senatorima su [[John McCain]], [[Harry Reid]] i [[Tom Daschle]]. * 4. 11. - [[Sjeverni Marijanski Otoci]] postaju [[komonvelt (ostrvsko područje SAD)|komonvelt SAD]] (najjužniji otok [[Guam]] je od ranije zasebna teritorija SAD). * [[6. 11.]] - Civilni [[Boeing CH-47 Chinook]] pao u more kod [[Shetland]]a - sa 45 mrtvih, to je najgora civilna helikopterska nesreća. * [[10. 11.]] - U [[Frankfurt]]u ubijen [[Ljubomir Magaš]] - Ljuba Zemunac. * [[11. 11.]] - [[Sperry Corporation|Sperry]] i [[Burroughs Corporation|Burroughs]] se ujedinili u [[Unisys]]. * [[14. 11.]] - Sudar voza i autobusa kod [[Aleksa Šantić (Sombor)|Alekse Šantića]] blizu Sombora - devet mrtvih. U somborskoj stanici šinobus udario u lokomotivu, ima pet teže povređenih. * [[17. 11.]] - U Parizu ubijen direktor Renaulta Georges Besse, leva radikalna organizacija ''Action Directe'' preuzima odgovornost ali poriče na suđenju. [[Datoteka:Lloyd's building from Leadenhall Street.jpg|mini|160px|[[Lloyd's building]]]] * [[18. 11.]] - U Londonu otvorena inovativna [[Lloyd's building]], nazvana i ''the Inside-Out Building'' - već 2011. stavljena na listu zgrada od istorijskog ili arhitektonskog značaja. * [[20. 11.]] - Protesti u [[Kraljevo|Kraljevu]] zbog [[fenol]]a i teških metala u [[Ibar|Ibru]] (vodosnabdevanje otežano od [[1984]]). * [[22. 11.]] - [[Mike Tyson]] (20) osvojio svoju prvu titulu, u organizaciji WBC. * [[23. 11.]] - Vanredni izbori u Austriji: [[Socijaldemokratska partija Austrije|socijaldemokrati]] gube mesta ali ostaju najveća partija, u januaru će formirati veliku koaliciju sa [[Austrijska narodna stranka|narodnjacima]]. * [[24. 11.]] - [[Babrak Karmal]] smenjen s položaja predsednika Prezidijuma Revolucionarnog veća Afganistana, dobija stan i daču u Moskvi. Novi ustav Afganistana, usvojen 29. 11., ukinuo apsolutni veto šefa države. * 24. 11. - Bankrot ''McLean Industries'' [[Malcom McLean|Malcoma McLeana]], vlasnika ''[[United States Lines]]'' - dug 1,2 milijarde dolara, dotad najveći bankrot u američkoj istoriji. Ekspanzija flote štedljivim ali sporim brodovima se pokazala neekonomičnom u vreme jeftine nafte. * [[25. 11.]] - Jak zemljotres u [[knin]]sko-[[Bosansko Grahovo|grahovskom]] području, ima materijalne štete i povređenih. * 25. 11. - Državni tužilac SAD objavljuje da je profit od prodaje oružja Iranu bio nelegalno usmeravan nikaragvanskim kontrašima ([[Oliver North|Northova]] ideja). Savetnik za nacionalnu sigurnost [[John Poindexter]] daje ostavku. * 25. 11. - Zvanično otvoren [[Most kralja Fahda]]: niz mostova i uzdignutih puteva dužine 25&nbsp;km povezuje [[Saudi Arabija|Saudi Arabiju]] i [[Bahrein]]. * [[26. 11.]] - Afera [[Iran-Kontra afera|Iran-Kontra]]: predsednik Regan objavljuje stvaranje komisije, nazvana Towerova komisija, koja će ispitati skandal i poriče svoju umešanost. * [[28. 11.]] - Održana zvanična proslava otvorenja [[visoko|visočke]] dvorane utakmicom između [[RK Bosna (Visoko)]] i [[RK Borac (Banja Luka)]]. === Decembar/Prosinac === [[Datoteka:Main hall of the Musée d'Orsay, Paris 13 June 2015.jpg|mini|200px|''[[Musée d'Orsay]]'', Glavna dvorana]] * [[1. 12.]] - U Parizu otvoren ''[[Musée d'Orsay]]'' s najvećom kolekcijom impresionista i postimpresionista. * [[5. 12.]] - [[Narodna banka Jugoslavije]] će zbog visoke inflacije povući sitne kovanice iz opticaja i uvesti veću novčanicu. * 5. 12. - U kineskom gradu Hefeiu počinju studentske demonstracije zbog inflacije i korupcije, šire se i u neke druge gradove, traju do polovine januara - generalni sekretar KPK [[Hu Yaobang]] će biti smenjen zbog "liberalnog" stava. * [[6. 12.]] - Afera Malik Oussekine: student uhapšen u Parizu tokom protesta zbog predložene reforme univerziteta i ograničenja imigracije, umro u pritvoru - pojačani protesti i napuštanje predloga. * [[7. 12.]] - Razoran zemljotres u bugarskoj [[Stražica (Bugarska)|Stražici]]. * [[8. 12.]] - Šef SKS Slobodan Milošević u Kragujevcu: Srbija ne traži da bude više republika od drugih ali ni manje; za izlazak iz krize su potrebni promena Ustava i Zakona o odruženom radu. * ca. 13. 12. - "Naci žur" ili "bal crnih košulja"<ref>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19870131|page:7 "Borba", 31. jan. 1987, str. 7]</ref> kod [[Isidora Bjelica|Isidore Bjelice]] u Sarajevu izaziva kontroverze. * [[14. 12.|14]] - [[23. 12.]] - Eksperimentalni avion [[Rutan Voyager]] obleteo svet bez zaustavljanja i dopunjavanja. * 15 - [[18. 12.]] - Na VI kongresu KP Vijetnama pokrenuta politika ''[[Đổi mới]]'' ("Obnova") unošenja tržišnih principa umesto komandne ekonomije. * decembar - U službi je [[LGM-118 Peacekeeper]], ranije poznata kao MX, američka interkontinentalna balistička raketa s više bojevih glava (do 2005). * [[16. 12.]] - Zemljotres kod [[Novi Vinodolski|Novog Vinodolskog]], manja materijalna šteta. * 16. 12. - Smenjen Prvi sekretar KP Kazahstana Dinmuhamed Kunajev i zamenjen Genadijem Kolbinom, čovekom van republike - to izaziva trodnevne proteste "[[Želtoksan]]" sa ljudskim žrtvama. * [[18. 12.]] - Osnovana Grupa iz Rija, od 2010. [[Zajednica latinoameričkih i karipskih država]]. * [[19. 12.]] - Sovjetskom disidentu [[Andrej Saharov|Andreju Saharovu]] dozvoljen povratak u Moskvu posle šestogodišnjeg unutrašnjeg egzila u [[Nižnji Novgorod|Gorki]]. * 19. 12. - Prikazan film ''[[Platoon (film)|Platoon]]''. * [[20. 12.]] - Otvorena je nova [[brana Marib]] u Jemenu, nedaleko od stare. * [[23. 12.]] - Predsedništvo SFRJ odbilo molbu za pomilovanje Andrije Artukovića. * [[24. 12.]] - Presedan: ljubljanski nadbiskup [[Alojzij Šuštar]] poželeo srećan Božić preko radija, a predsednik republičkog Socijalističkog saveza [[Jože Smole]] juče čestitao vernicima preko televizije<ref>[http://www.upi.com/Archives/1987/01/07/Newspapers-break-precedent-print-Christmas-message/4291536994000/ Newspapers break precedent, print Christmas message]. upi.com Archives Jan. 7, 1987</ref>. U splitskom brodogradilištu pored mesnog obroka nude i ribu (još 1983. je 47% anketiranih želelo posni obrok za blagdan).<ref>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19861229|page:4 "Borba", 29. dec. 1986, str. 4]</ref> * 24. 12. - U Argentini donesen zakon br. 23492, poznatiji kao ''Ley de Punto Final'', jer se njima stavlja tačka na istragu i procesuiranje za političko nasilje u [[Proces nacionalne reorganizacije|vreme diktature]] (opozvan 2003). * [[31. 12.]] - Nezadovoljni zaposlenici podmetnuli požar u hotel Dupont Plaza u [[San Juan]]u na Portoriku, 96 mrtvih. === Kroz godinu === * Prosečna kupovna moć Jugoslovena se vratila u [[1968]]. ("Večernje novosti") * "Finansijski kolaps" u Crnoj Gori, Makedoniji i na Kosovu: prezaduženost nerazvijenih.<ref>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19861213|page:5 "Borba", 13. dec. 1986, str. 5]</ref> * U SFRJ je bilo 927 štrajkova sa 93.794 sudionika.<ref> Jović 2003, 405</ref> * Izgrađene [[UNITIC poslovno upravne zgrade]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. * '' Yugo America Inc.'' prodao 35.959 automobila Yugo GV ove godine u SAD, prvobitni cilj od 60.000 nije dostignut jer je bilo potrebno napraviti 170 izmena<ref>[http://www.upi.com/Archives/1987/01/06/Yugo-says-1986-sales-hampered-by-availability/1797536907600/ Yugo says 1986 sales hampered by availability]. upi.com Archives Jan. 6, 1987</ref>. * Finansijske usluge su pretekle proizvodnju po udelu u BDP Sjedinjenih Država - ekonomski i populaciono depresirani bivši industrijski krajevi se nazivaju ''[[Rust Belt]]''. == 1986. u temama == * [[Televizija]]. TV serije: "[[Sivi dom]]" (snim. 1984-85), "Noć punog meseca", "Frka", "Odlazak ratnika, povratak maršala", "Smešne i druge priče", "16 puta Bojan", "Daj mi krila jedan krug" (snim. 1985), "Znamenite žene srpske prošlosti" (TV Beograd); "Dosije", "Putovanje u Vučjak" 1986-87 (TV Zagreb); "Misija majora Atertona", "Mak i Zak", "Vrijeme prošlo - vrijeme sadašnje", "Znak" (TV Sarajevo). * Neki [[Popis jugoslavenskih filmova|domaći filmovi]]: "[[Šmeker (film)|Šmeker]]", "[[Majstor i Šampita]]", "[[Crna Marija]]", "[[Sekula i njegove žene]]", "[[Lepota poroka]]", "[[Dobrovoljci (film)|Dobrovoljci]]", "[[Lijepe žene prolaze kroz grad]]", "[[Srećna nova ‘49]]", "[[Posljednji skretničar uzanog kolosjeka]]", "[[Večernja zvona]]", "[[Obećana zemlja (1986)|Obećana zemljа]]", "[[Od zlata jabuka (film)|Od zlata jabuka]]" (→ [[:Kategorija:Filmovi 1986.]]). * Neki domaći muzički/glazbeni albumi<ref>[https://www.discogs.com/search/?format_exact=LP&format_exact=Album&year=1986&decade=1980&country_exact=Yugoslavia Explore Yugoslavia LP Album from 1986 on Discogs]. discogs.com (pristup. 5. 7. 2016.)</ref>: ** Pop/rock: <small>[[Riblja čorba]]</small>: "Osmi nervni slom"; <small>[[Bijelo dugme]]</small>: "Pljuni i zapjevaj, moja Jugoslavijo"; <small>[[Električni orgazam]]</small>: "Distorzija"; <small>[[Disciplina kičme]]</small>: "Svi za mnom!"; <small>[[Ekatarina Velika]]</small>: "S’ vetrom uz lice"; <small>[[Bajaga i instruktori]]</small>: "Jahači magle"; <small>[[Kerber (muzička grupa)|Kerber]]</small>: "Seobe"; <small>[[Merlin]]</small>: "Teško meni sa tobom (a još teže bez tebe)"; <small>[[Osmi putnik (sastav)|Osmi putnik]]</small>: "Ulična molitva"; <small>[[Crvena jabuka]]</small>: "Crvena jabuka"; <small>[[Đavoli (glazbeni sastav)|Đavoli]]</small>: "Ljubav i moda"; <small>[[Plavi orkestar]]</small>: "Smrt fašizmu"; <small>[[Leb i sol]]</small>: "Zvučni zid"; <small>[[Đorđe Balašević]]</small>: "Bezdan"; <small>[[Galija (muzička grupa)|Galija]]</small>: "Digni ruku"; <small>[[Tonny Montano]]</small>: "Tonny Montano"; <small>[[Poslednja igra leptira]]</small>: "Grudi moje balkanske"; <small>[[Neki to vole vruće (bend)|Neki to vole vruće]]</small>: "Jeans generacija"; <small>[[Zana Nimani]]</small>: "Noćas pevam samo tebi"; <small>[[Jakarta (muzička grupa)|Jakarta]]</small>: "Bomba u grudima"; ** Zabavni: <small>[[Hari Mata Hari]]</small>: "Ne bi te odbranila ni cijela Jugoslavija"; <small>[[Boris Novković]]</small>: "Kuda idu izgubljene djevojke"; <small>[[Magazin (grupa)|Magazin]]</small>: "Put putujem"; [[Novi fosili]]: "Za dobra stara vremena"; <small>[[Neda Ukraden]]</small>: "Šaj, šaj"; <small>[[Doris Dragović]]</small>: "Željo moja"; ** Folk: <small>[[Nervozni poštar]]</small>: "Zapamti, ja sam gazda"; <small>[[Dragana Mirković]]</small>: "Spasi me samoće"; <small>[[Miroslav Ilić]]</small>: "Tebi"; <small>[[Lepa Brena]] & Slatki greh</small>: "Voli me, voli" i "Uske pantalone"; <small>[[Halid Muslimović]]</small>: "Mama ne da da te diram"; <small>[[Ljubiša Stojanović Louis|Louis]]</small>: "Srcem i dušom"; <small>[[Ljuba Aličić]]</small>: "Samo ona može u život da me vrati"; <small>[[Dobrivoje Topalović]]</small>: "Crno vino"; <small>[[Zorica Marković]]</small>: "Otrove moj"; <small>[[Rade Jorović]]</small>: "Tiha voda ruši stene"; <small>[[Halid Bešlić]]</small>: "Otrov" i "Zajedno smo jači". ** Debitantski albumi (ne mora biti početak karijere): Osmi putnik, Tonny Montano, Crvena jabuka, [[Tutti Frutti Band]], Boris Novković, Đavoli, [[Mira Kosovka]], [[Dragan Kojić Keba]], [[Suzana Perović]], [[Kaliopi]], [[Van Gogh (muzički sastav)|Van Gogh]]... (→ [[:Kategorija:Albumi 1986.]]) * Neka vozila uvedena 1986: <gallery> Opel Omega A front 20090430.jpg|[[Opel Omega]] (Evropski auto godine '87) Audi 80 B3 front 20081201.jpg|[[Audi 80]] B3 ALEKO M-2141S (front view).jpg|[[Moskvič-2141 Aleko]] 1992 Jeep YJ.JPG|[[Jeep Wrangler]] YJ Citroen AX rear 20080320.jpg|[[Citroën AX]] Ford Escort MK4 front 20081215.jpg|[[Ford Escort]] 4. gen. 1989 FIAT Panda.jpg|[[Fiat Panda]] facelift </gallery> == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1986.}} === Januar/Siječanj &ndash; Mart/Ožujak === * [[2. 1.]] - [[Asa Akira]], glumica, model * 2. 1. - [[Igor Marenić]], jedriličar * [[3. 1.]] - [[Nikola Peković]], crnogorski košarkaš * [[6. 1.]] - [[Irina Šejk]], ruski model * [[19. 1.]] - [[Šime Fantela]], jedriličar * [[24. 1.]] - [[Mischa Barton]], britansko-američka filmska i TV glumica * [[29. 1.]] - [[Simon Vukčević]], crnogorski fudbaler * [[30. 1.]] - [[Anita Berisha]], glumica, TV voditeljica * [[5. 2.]] - [[Vedran Ćorluka]], hrvatski nogometaš * [[10. 2.]] - [[Viktor Troicki]], srpski teniser * [[11. 2.]] - [[Gabriel Boric]], predsjednik Čilea * [[24. 2.]] - [[Aleksandar Ivović]], crnogorski vaterpolista * [[28. 2.]] - [[Đorđe Terzin]], srpski politikolog i socijalni radnik * [[7. 3.]] - [[Natko Zrnčić-Dim]], hrvatski alpski skijaš * [[14. 3.]] - [[Jamie Bell]], glumac * [[17. 3.]] - [[Edin Džeko]], bosanskohercegovački nogometaš * [[18. 3.]] - [[Lykke Li]], švedska kantautorka * [[28. 3.]] - [[Lady Gaga]], američka muzičarka * [[29. 3.]] - [[Petra Cicvarić]], hrvatska glumica * [[30. 3.]] - [[Sergio Ramos]], fudbaler === April/Travanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[1. 4.]] - [[Dejan Borovnjak]], srpski košarkaš * [[3. 4.]] - [[Amanda Bynes]], glumica, modni kreator * [[9. 4.]] - [[Lejla Hot]], pevačica * [[18. 4.]] - [[Jakov Gojun]], hrvatski rukometaš * [[22. 4.]] - [[Amber Heard]], glumica, model * [[27. 4.]] - [[Elena Risteska]], makedonska pevačica * 27. 4. - [[Dinara Safina]], teniserka * [[13. 5.]] - [[Alexander Rybak]], pevač, pobednik Evrovizije * [[16. 5.]] - [[Megan Fox]], glumica, model * [[21. 5.]] - [[Mario Mandžukić]], hrvatski nogometaš * [[25. 5.]] - [[Geraint Thomas]], velški biciklista * [[30. 5.]] - [[Claudia Beni]], hrvatska pjevačica * [[3. 6.]] - [[Rafael Nadal]], teniser * [[11. 6.]] - [[Shia LaBeouf]], američki glumac * [[13. 6.]] - [[Ashley Olsen]] i [[Mary-Kate Olsen]], glumice, TV osobe * 13. 6. - [[Tonči Stipanović]], jedriličar * [[15. 6.]] - [[Stoya]], glumica * [[16. 6.]] - [[Žarko Šešum]], rukometaš * [[18. 6.]] - [[Ante Rukavina]], hrvatski nogometaš * 18. 6. - [[Richard Gasquet]], teniser * [[24. 6.]] - [[Bojana Stamenov]], pevačica === Jul/Srpanj &ndash; Septembar/Rujan === * [[2. 7.]] - [[Lindsay Lohan]], glumica, pevačica * [[25. 7.]] - [[Hulk (fudbaler)|Hulk]], brazilski fudbaler * [[21. 8.]] - [[Usain Bolt]], atletičar * [[27. 8.]] - [[Sebastian Kurz]], kancelar Austrije * [[28. 8.]] - [[Gilad Šalit]], izraelski vojnik, talac * [[30. 8.]] - [[Anesa Kajtazović]], američka političarka * [[1. 9.]] - [[Gaël Monfils]], teniser * [[2. 9.]] - [[Stevan Fedi]], crnogorski pevač * [[11. 9.]] - [[Uroš Tripković]], srpski košarkaš * [[15. 9.]] - [[Sanja Jovanović]], hrvatska plivačica === Oktobar/Listopad &ndash; Decembar/Prosinac === * [[5. 10.]] - [[Novica Veličković]], srpski košarkaš * [[23. 10.]] - [[Jovanka Radičević]], crnogorska rukometašica * [[24. 10.]] - [[Drake (muzičar)|Drake]], kanadski muzičar * [[8. 11.]] - [[Aaron Swartz]], programer, internet aktivista († [[2013]]) * [[11. 11.]] - [[Soraja Vučelić]], foto-model * [[22. 11.]] - [[Oscar Pistorius]], atletičar * 22. 11. - [[Zorana Arunović]], sportistkinja u streljaštvu * [[24. 11.]] - [[Mirza Čardaklija]], bosanskohercegovački pjesnik * [[1. 12.]] - [[Andrew Tate]], influenser * [[7. 12.]] - [[Jakov Milatović]], predsjednik Crne Gore * [[28. 12.]] - [[Ana Jelušić]], hrvatska skijašica * [[30. 12.]] - [[Ellie Goulding]], kantautorka, multiinstrumentalista == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1986.}} === Januar/Siječanj &ndash; Februar/Veljača === * [[4. 1.]] - [[Christopher Isherwood]], engleski pisac (* [[1904]]) * 4. 1. - [[Radovan Zogović]], književnik, kritičar i prevodilac (* [[1907]]) * 4. 1. - [[Phil Lynott]], frontmen ''Thin Lizzy'' (* [[1949]]) * [[12. 1.]] - [[Hinko Bauer]], arhitekt (* 1908) * [[14. 1.]] - [[Donna Reed]], glumica (* [[1921]]) * [[16. 1.]] - [[Stjepan Šulek]], skladatelj, ravnatelj (* [[1914]]) * [[18. 1.]] - [[Stana Đurić Klajn]], srpska muzikologinja (* [[1908]]) * [[23. 1.]] - [[Joseph Beuys]], njemački umjetnik (* [[1921]]) * [[24. 1.]] - [[L. Ron Hubbard]], SF pisac, osnivač sajentologije (* [[1911]]) * [[28. 1.]] - Sedam astronauta šatla ''Challenger''. * [[4. 2.]] - [[Branko Pešić]], bivši gradonačelnik Beograda (* [[1922]]) * [[6. 2.]] - [[Minoru Yamasaki]], američki arhitekta (* [[1912]]) * [[11. 2.]] - [[Frank Herbert]], SF pisac (* [[1920]]) * [[18. 2.]] - [[Stana Đurić-Klajn]], srpska muzikologinja (* 1905, '08) * [[19. 2.]] - [[André Leroi-Gourhan]], arheolog, paleoantropolog (* [[1911]]) * [[28. 2.]] - [[Olof Palme]], premijer Švedske (* [[1927]]) === Mart/Ožujak &ndash; April/Travanj === * [[4. 3.]] - [[Ding Ling]], književnica (* [[1904]]) * [[6. 3.]] - [[Georgia O'Keeffe]], umetnica (* [[1887]]) * [[14. 3.]] - [[Branko Pavlović]], profesor filozofije na FF BU (* [[1928]]) * 14. 3. - [[Mihailo Vukdragović]], kompozitor, dirigent, rektor MU u Bg. (* [[1900]]) * [[17. 3.]] - [[John Bagot Glubb]], britanski i jordanski general (* [[1897]]) * [[22. 3.]] - [[Andrej Frušić]], episkop sremski (* [[1916]]) * [[25. 3.]] - [[Jaroslav Šidak]], povjesničar (* [[1903]]) * [[29. 3.]] - [[Lavoslav Glesinger]], neuropsihijatar (* [[1901]]) * [[30. 3.]] - [[James Cagney]], američki glumac (* [[1899]].) * 30. 3. - [[Drago Đurović]], vajar, slikar, pedagog (* [[1923]]) * [[11. 4.]] - Božidar Đorđević, srpski kardiolog (* [[1910]]) * [[14. 4.]] - [[Simone de Beauvoir]], francuska književnica (* [[1908]].) * [[15. 4.]] - [[Jean Genet]], književnik, aktivista (* [[1910]]) * 15. 4. - [[Rade Jovanović (kantautor)|Rade Jovanović]], tekstopisac, kompozitor folk muzike (* [[1928]]) * [[17. 4.]] - [[Marcel Dassault]], proizvođač aviona (* [[1892]]) * [[22. 4.]] - [[Mircea Eliade]], istoričar religije, pisac (* [[1907]]) * [[23. 4.]] - [[Otto Preminger]], filmski režiser (* [[1906]]) * [[24. 4.]] - [[Antun Bonifačić]], hrvatski emigrantski novinar i političar (* [[1901.]]) * 24. 4. - [[Wallis Simpson]], vojvotkinja od Windsora (* [[1896]]) === Maj/Svibanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[4. 5.]] - [[Branko Belan]], hrvatski filmski režiser, teoretičar filma, filmski i televizijski kritičar, romanopisac i novelist (* [[1912]]) * [[9. 5.]] - [[Tenzing Norgay]], nepalski šerpa (* [[1914]]) * [[15. 5.]] - [[Elio de Angelis]], vozač F1 (* [[1958]]) * [[23. 5.]] - Aleksandar Aca Trandafilović, narodni pevač (* [[1936]]) * 23. 5. - [[Altiero Spinelli]], evropski federalista (* [[1907]]) * 23. 5. - [[Sterling Hayden]], glumac (* [[1916]]) * [[24. 5.]] - [[Yakima Canutt]], kaskader, redatelj druge ekipe (* [[1895]]) * [[26. 5.]] - [[Gian-Carlo Coppola]], filmski producent, Francis Fordov sin (* [[1963]]) * [[30. 5.]] - [[Perry Ellis]], modni kreator (* [[1940]]) * [[13. 6.]]. - [[Benny Goodman]], američki džez muzičar (* [[1909]].) * [[14. 6.]] - [[Jorge Luis Borges]], argentinski pisac (* [[1899]].) * 14. 6. - [[Dimitrije Bogdanović]], srpski istoričar (* [[1930]]) * [[19. 6.]] - [[Coluche]], francuski komičar, glumac (* [[1944]]) * [[24. 6.]] - [[Miroslav Antić]], srpski pesnik (* [[1932]]) === Jul/Srpanj &ndash; Avgust/Kolovoz === * [[14. 7.]] - [[Raymond Loewy]], industrijski dizajner (* [[1893]]) * [[18. 7.]] - [[Stanley Rous]], bivši predsednik FIFA (* [[1895]]) * [[23. 7.]] - [[Marko Čelebonović]], slikar (* [[1902]]) * [[25. 7.]] - [[Vincente Minnelli]], filmski i pozorišni režiser (* [[1903]]) * [[26. 7.]] - [[W. Averell Harriman]], američki političar i diplomata (* [[1891]]) * [[5. 8.]] - [[Himzo Polovina]], pjevač sevdalinki (* [[1927]]) * [[8. 8.]] - [[Gordana Kosanović]], srpska glumica (* [[1953]]) * [[10. 8.]] - [[Chuck McKinley]], teniser (* [[1941]]) * [[22. 8.]] - [[Celâl Bayar]], bivši predsednik Turske (* [[1883]]) * [[27. 8.]] - [[Dragutin Mitić]], hrvatski tenisač (* [[1917]]) * [[31. 8.]] - [[Henry Moore]], skulptor (* [[1898]]) * 31. 8. - [[Urho Kekkonen]], bivši predsednik Finske (* [[1900]]) === Septembar/Rujan &ndash; Oktobar/Listopad === * [[6. 9.]] - [[Dragan Jeremić]], kritičar, filozof, estetičar (* [[1925]]) * [[10. 9.]] - [[Ivan Krajačić]], učesnik Španskog rata i NOB, društveno-politički radnik, narodni heroj (* [[1906]]) * [[12. 9.]] - [[Jacques Henri Lartigue]], fotograf, slikar (* [[1894]]) * [[16. 9.]] - [[Jaša Romano]], veterinar (* [[1908]]) * [[18. 9.]] - [[Aljoša Buha]], basist u [[Crvena jabuka (bend)|Crvenoj jabuci]] (* [[1962]].) * [[25. 9.]] - [[Marija Čudina]], hrvatska pjesnikinja (* [[1937]].) * [[30. 9.]] - [[Franz Burda]], nemački izdavač (* [[1903]]) * [[1. 10.]] - [[Dražen Ričl]] Zijo, gitarist i osnivač Crvene jabuke (* [[1962.]]) * [[3. 10.]] - [[Danilo Lekić]] Španac, borac, general-pukovnik JNA, diplomata, narodni heroj (* [[1913]]) * [[14. 10.]] - [[Stanoje Janković]], operski pevač - bariton (* [[1905]]) * [[19. 10.]] - [[Karlo Bulić]], hrvatski glumac (* [[1910]]) * [[31. 10.]] - [[Robert S. Mulliken]], fizičar, hemičar, nobelovac (* [[1896]]) === Novembar/Studeni &ndash; Decembar/Prosinac === * [[6. 11.]] - [[Nikanor Iličić]], episkop bački (* [[1906]]) * [[8. 11.]] - [[Vjačeslav Molotov]], sovjetski političar (* [[1890]]) * 8. 11. - [[Artur London]], bivši čehoslovački političar (* [[1915]]) * [[10. 11.]] - [[Ljubomir Magaš]], Ljuba Zemunac, beogradski kriminalac (* [[1948]]) * [[12. 11.]] - [[Erich Koch]], bivši rajhskomesar Ukrajine (* [[1896]]) * [[13. 11.]] - [[Dimitrije Vučenov]], književnik, kritičar, prevodilac (* [[1911]]) * nov. - [[Borivoje Jovanović (glumac)|Borivoje Jovanović]], glumac (* [[1918]]) * [[18. 11.]] - [[Gia Carangi]], supermodel (* [[1960]]) * [[19. 11.]] - [[Kosta Nađ]], učesnik Španskog rata i NOB, general armije JNA, narodni heroj i nosilac Ordena slobode (* [[1911]]) * [[23. 11.]] - [[Josip Hamm]], hrvatski filolog, lingvist i slavist (* [[1905]]) * [[29. 11.]] - [[Cary Grant]], američki filmski glumac (* [[1904]].) * [[15. 12.]] - [[Omraam Mikael Ajvanov]], duhovni učitelj iz Bugarske (* 1900) * [[17. 12.]] - [[Ante Raštegorac]], učesnik NOB, d-p. radnik, narodni heroj (* [[1923]]) * [[19. 12.]] - [[Zdenka Sertić]], hrvatska slikarica (* [[1899]].) * [[21. 12.]] - [[Ivo Vitić]], hrvatski arhitekt (* [[1917]].) * [[24. 12.]] - [[Milojko Ćišić]], elektroenergetičar (* [[1920]]) * [[29. 12.]] - [[Andrej Tarkovski]], sovjetski režiser (* [[1932]]) * 29. 12. - [[Harold Macmillan]], bivši britanski premijer (* [[1894]]) === Kroz godinu === * [[Jovo Mijatović]], travar sa Romanije (* [[1886]]) * [[Zvonimir Furtinger]], novinar, književnik (* [[1912]]) * [[Muhamed Hadžijahić]], historičar (* 1918) == Nobelova nagrada za 1986. godinu == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Ernst Ruska]] (fundamentalan rad u [[elektronska optika|elektronskoj optici]] i za projekt prvog [[Elektronski mikroskop|elektronskog mikroskopa]]), [[Gerd Binnig]] i [[Heinrich Rohrer]] (projekt [[Skenirajući tunelski mikroskop|skenirajućeg tunelskog mikroskopa]]) * [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Dudley R. Herschbach]], [[Yuan T. Lee]] i [[John C. Polanyi]] (doprinos u vezi dinamike hemijskih elementarnih procesa) * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Stanley Cohen]] i [[Rita Levi-Montalcini]] (otkriće [[faktor rasta|faktora rasta]]) * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Wole Soyinka]] (koji u širokoj kulturalnoj perspektivi i s poetskim prizvucima stvara dramu egzistencije) * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Elie Wiesel]] (svedok Holokausta, borac protiv ravnodušnosti) * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[James M. Buchanan]] (razvoj ugovornih i ustavnih osnova za [[teorija javnog izbora|teoriju ekonomskog i političkog donošenja odluka]]) == Povezano == * [[Kronologija raspada SFRJ]] == Literatura == * [http://www.yurope.com/nasa-borba/arhiva/Apr97/2404/2404_26.HTM Covek koji je "polozio ispit" (Naša Borba)] (ima i Kalendar kosovskih događaja) * Collier's Year Book 1987 (Microsoft Encarta 2004) * [http://books.google.com/books?id=mLvmtKtUsIcC&printsec=frontcover&dq=Violations+of+the+Helsinki+accords,+Yugoslavia&cd=1#v=onepage&q&f=false ''Violations of the Helsinki accords, Yugoslavia'' (Google Books)] == Vanjske veze == * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-8-19.shtml Controversy Over Kosovar Petitions]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Louis Zanga, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-8-23.shtml Kosovar Official Attacks Serbian Hard-Liners]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Louis Zanga, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-8-3.shtml League of Communists of Yugoslavia (LCY)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307070312/http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-8-3.shtml |date=2016-03-07 }}, Slobodan Stanković, Open Society Archives - Radio Free Europe * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/13-13-127.shtml Eastern Europe, China, and the World Communist Movement in 1986] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160310022735/http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/13-13-127.shtml |date=2016-03-10 }}, Vladimir V. Kusin, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/4-3-68.shtml The New Strong Men Of Kosovo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728062945/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/4-3-68.shtml |date=2011-07-28 }}, Louis Zanga, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/119-1-113.shtml Religious Trends in Eastern Europe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728062928/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/119-1-113.shtml |date=2011-07-28 }}, OSA-RFE == Reference == {{reflist}} ;Literatura * Jović, Dejan. ''Jugoslavija Država koja je odumrla''. Prometej Zagreb 2003 {{commonscat|1986}} [[Kategorija:Godine]] 6eqms8macs3fqv93e3be1flveiesfd9 42587560 42587559 2026-05-04T22:58:00Z Alekol 2231 /* Maj/Svibanj */ 42587560 wikitext text/x-wiki {{Year dab|1986}} {{godina nav}} {{Godina u drugim kalendarima|1986}} Godina '''1986''' bila je [[redovna godina koja počinje u srijedu]] (link pokazuje kalendar). * Međunarodna godina mira (UN) __NOTOC__ <center> {| style="border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;" align=center class=radius | '''1986''': <br /> [[1986#Januar/Siječanj|<1>]] • [[1986#Februar/Veljača|<2>]] • [[1986#Mart/Ožujak|<3>]] • [[1986#April/Travanj|<4>]] • [[1986#Maj/Svibanj|<5>]] • [[1986#Jun/Juni/Lipanj|<6>]] <br /> [[1986#Jul/Juli/Srpanj|<7>]] • [[1986#Avgust/August/Kolovoz|<8>]] • [[1986#Septembar/Rujan|<9>]] • [[1986#Oktobar/Listopad|<10>]] • [[1986#Novembar/Studeni|<11>]] • [[1986#Decembar/Prosinac|<12>]] <br /> [[1986#Rođenja|Rođenja]] • [[1986#Smrti|Smrti]] |}</center> == Događaji == === Januar/Siječanj === [[Datoteka:EC12-1986 European Community map.svg|mini|left|150px|[[Evropska zajednica]] 1986-90]] * [[1. 1.]] - {{flagicon|Evropa}} [[Španija]] i [[Portugal]] se priključuju [[Evropska zajednica|Evropskoj zajednici]] (današnja [[Evropska unija]]). * [[6. 1.]] - [[Franjo Komarica]] novi pomoćni banjolučki biskup. * 6. 1. - [[Liberija]] dobila novi ustav umesto prvog iz 1847. [[Datoteka:Сиви дом.jpg|120px|mini|lijevo|"[[Sivi dom]]"]] * [[12. 1.]] - Prikazana prva od 12 epizoda serije "[[Sivi dom]]". * [[13. 1.|13]] - [[24. 1.]] - Pokušaj državnog udara se pretvara u kratak ali krvav građanski rat u [[Južni Jemen|Južnom Jemenu]]. * [[14. 1.]] - [[Vinicio Cerezo]] je novi predsednik [[Gvatemala|Gvatemale]] - prvi civil i demokratski izabrani predsednik od 1966, ali nasilje i [[Gvatemalski građanski rat|građanski rat]] se ipak nastavljaju. * [[15. 1.]] - [[Libanski građanski rat]], puč u hrišćanskim Libanskim snagama: nakon što je prošlog meseca potpisao Trojni sporazum sa šiitima i druzima, [[Elie Hobeika]] napadnut od [[Samir Geagea|Samira Geagee]] i preds. [[Amine Gemayel|Amina Gemayela]], sklanja se u Siriju. * [[16. 1.]] - Član Predsedništva SFRJ [[Branko Mikulić]] imenovan za mandatara [[Savezno izvršno vijeće|Saveznog izvršnog veća]]. * 16. 1. - Gorbačovljeva deklaracija predlaže ukidanje sveg nuklearnog oružja u tri faze do 2000 - neprihvatljivo za NATO zbog ogromne istočne prednosti u konvencionalnom naoružanju. * [[januar]] - Beogradski okružni sud odustao od optužnice protiv [[Gordan Jovanović|Gordana Jovanovića]] i [[Vladimir Mijanović|Vladimira Mijanovića]] (dvojica od "[[Beogradska šestorica|Beogradske šestorice]]"). * januar - Uhapšen sociolog [[Tomaž Mastnak]] zbog "povrede ugleda" mandatora vlade [[Branko Mikulić|Branka Mikulića]]. * januar - Peticija 212 beogradskih intelektalaca poslata saveznoj i republičkoj skupštini protiv "genocida nad Srbima" na Kosovu i drakonskog kažnjavanja mladih Albanaca, poziv na duboke društvene i političke promene. * 17. 1. - [[Mali]] i [[Burkina Faso]] postigli mir nakon Rata za pojas Agacher - normalizacija odnosa tokom godine, a Međunarodni sud u decembru podelio spornu teritoriju napola. * [[19. 1.]] - Počinje širenje [[(c)Brain]]-a, prvog [[Kompjuterski virus|virusa]] za [[MS-DOS]]. * [[20. 1.]] - [[Margaret Thatcher]] i [[François Mitterrand]] objavili u Lillu da će biti izgrađen [[Eurotunel|tunel ispod Lamanša]] (ugovor potpisan u Canterburyjy 12. 2., odrađeno 1987-93, saobraćaj od 1994). * [[24. 1.]] - [[Voyager 2]] u najbližem prilazu [[Uran (planeta)|Uranu]]. * [[25. 1.]] - Gerilska armija [[Yoweri Museveni|Yowerija Musevenija]] preuzela vlast nad [[Uganda|Ugandom]] posle petogodišnje borbe (položio zakletvu [[29. 1.]], još uvek je na vlasti 2017). [[Datoteka:Challenger explosion.jpg|thumb|180px|left|''Challenger'']] * [[28. 1.]] - [[Space Shuttle]] ''Challenger'' se raspao 73 sekunde od lansiranja, gine 7 astronauta. * Početkom godine u [[Bugarska|bugarskim]] diskotekama dozvoljena [[muzika]] samo iz socijalističkih zemalja, a zabranjena romska i ona sa Zapada, uključujući i Jugoslaviju. === Februar/Veljača === * [[1. 2.]] - Najgore snežne padavine na jugu Francuske i u Austriji za nekoliko decenija, treća najveća poplava u Veneciji od početka stoleća. * 1. 2. - Skinuti katanci sa kapije džamije [[Babri Masjid]] u [[Ayodhya|Ayodhyi]], severna Indija, i dozvoljen pristup hinduistima na ovo legendarno mesto [[Rama (hinduizam)|Raminog]] rođenja. Spor će kulminirati 1992. rušenjem džamije. * [[3. 2.]] - Grafički studio ''[[Pixar]]'' se osamostalio, glavni deoničar je [[Steve Jobs]]. * [[4. 2.]] - Umro [[Branko Pešić]], potpredsednik Predsedništva [[SR Srbija|SR Srbije]] i bivši gradonačelnik [[Beograd]]a. * [[7. 2.]] - [[Jean-Claude Duvalier]] ("Baby Doc") pobegao sa [[Haiti]]ja posle 15 godina svoje i 28 godina [[François Duvalier|porodične]] vladavine. General [[Henri Namphy]] se nalazi na čelu prelazne vlade (do 1988) a u zemlji ubrzo dolazi do nereda i pljački. [[Datoteka:Corazon Aquino 1986.jpg|mini|150px|[[Corazon Aquino]]]] * 7. 2. - Vanredni predsednički izbori na [[Filipini]]ma: prema izbornoj komisiji pobeđuje autoritarni predsednik [[Ferdinand Marcos]] a prema opoziciji [[Corazon Aquino]] - dolazi do protesta i revolucije. * [[9. 2.]] - [[Halejeva kometa]] u [[perihel]]u, najbližoj tački Suncu, tokom druge posete Sunčevom sistemu u 20. veku. * 9. 2. - SFRJ uputila protestnu notu Švajcarskoj zbog proterivanja sekretara bernske ambasade i optužila je da pruža gostoprimstvo antijugoslovenskim teroristima. * [[11. 2.]] - [[Iračko-iranski rat]]: Operacija Zora 8, [[Prva bitka za Fao]], Iranci zauzimaju poluostrvo [[Fao]] na čelu Persijskog zaliva, Iračani imaju velike gubitke u protivnapadima sledećih mesec dana. * 11. 12. - Razmena zapadnih i istočnih špijuna na mostu Glienicke, oslobođen je sovjetski disident Anatolij Ščaranski, koji odlazi u Izrael i uzima ime [[Natan Šaranski]]. * [[12. 2.]] - Američke vlasti izručile Jugoslaviji [[Andrija Artuković|Andriju Artukovića]] (proglašen ratnim zločincem [[1946]]). * 13/[[14. 2.]] - [[Čadsko-libijski konflikt]]: počinje francuska [[operacija Épervier]] protiv libijskog nadiranja u [[Čad]]u (traje do 2014. kada je zamenjena operacijom Barkhane). * [[16. 2.]] - Francuski avion gađao libijsku bazu Uadi Dum na severu [[Čad]]a. * 16. 2. - Kod Novog Zelanda potonuo sovjetski putnički brod "Mihail Ljermontov" uz pogibiju jednog člana posade. * [[17. 2.]] i [[28. 2.]] - U Luksemburgu odn. Hagu potpisan [[Jedinstveni europski akt]] kojim je određeno stvaranje [[jedinstveno tržište|jedinstvenog tržišta]] do 31. 12. [[1992]] - stupa na snagu 1. 7. [[1987]] (→ [[Delorova komisija]]). [[Datoteka:RP1357 p103 Mir base block.svg|mini|200px|DOS-7, bazni blok stanice [[Mir (svemirska stanica)|Mir]]]] * [[19. 2.]] - [[SSSR]] lansira bazni blok svemirske stanice ''[[Mir (svemirska stanica)|Mir]]'' - moduli se dodaju do 1996. a stanica radi do 2001. * [[20. 2.]] - [[Silvio Berlusconi]] kupio [[A.C. Milan]]. * [[25. 2.]] - Revolucija narodne snage: na [[Filipini]]ma zbačen [[Ferdinand Marcos]] posle 20 godina autoritarne vlasti. Corazon Aquino je predsednica do 1992, prva žena predsednik u Aziji. * 25. 2. - Egipatski redarstvenici, nezadovoljni plaćom, pale hotele u blizini Piramida. * [[25. 2.]] - [[6. 3.]] - [[XXVII kongres KPSS]], generalni sekretar [[Mihail Gorbačov]] govori o [[glasnost]]i i [[Perestrojka|perestrojci]], izrazio je želju za povlačenjem iz Afganistana. Sekretar moskovske partije [[Boris Jeljcin]] prvi put privukao pažnju. * [[26. 2.]] - Grupa od 106 Srba sa Kosova dolazi u Skupštinu Jugoslavije (predvode ih Boško Budimirović i [[Miroslav Šolević]]). * 26 - 27. 2. - Stražar KPD Zenica Mile Matić, paranoidni šizofreničar, ubio devetoro ljudi između Doboja, Zenice i Donje Koprivne. * [[27. 2.]] - U [[Brazil]]u uveden antiinflacioni ''Plan Cruzado'', zamrznute cene i plate, uvedena valuta cruzado umesto cruzeira - privremen uspeh. * krajem februara - Slučaj zamene beba u srebreničkom porodilištu 1983: mala M. koja je živela sa porodicom H. dodeljena porodici M., u kojoj ostaje i devojčica N. jer veštačenje nije utvrdilo da ona pripada porodici H. Na veštačenje u Zagreb je poslato još pet parova koji su dobili devojčice u Srebrenici novembra 1983. [[Datoteka:Olof Palme 1974 (cropped).jpg|mini|150px|left|† [[Olof Palme]]]] * [[28. 2.]] - [[Švedska|Švedski]] premijer [[Olof Palme]] ubijen dok se vraćao iz bioskopa (proglašen mrtvim malo iza ponoći). * [[28. 2.]] - [[19. 4.]] - [[Afgansko-sovjetski rat]]: Druga bitka za bazu Zhawar: afganske i sovjetske snage uspevaju da uz velike gubitke nakratko zauzmu mudžahedinsku bazu u Zhawaru, prov. [[Paktijska pokrajina|Paktija]], blizu pakistanske granice. === Mart/Ožujak === [[Datoteka:Lspn comet halley.jpg|mini|180px|[[Halleyeva kometa]]]] * [[mart]] (od januara?) - Peticija preko 200 srpskih intelektualaca Skupštini u kojima se osuđuju "genocidne" namere prema Srbima i ostalim ne-Albancima na Kosovu i traži čvršći stav prema separatistima . * [[3. 3.]] - Objavljen prvi rad koji opisuje [[Mikroskopija atomskim silama|mikroskopiju atomskim silama]]. * [[4. 3.]] - Svetski jevrejski kongres optužuje bivšeg generalnog sekretara [[Kurt Waldheim|Kurta Waldheima]] za umešanost u ratne zločine. * [[6. 3.]] - Počelo emitovanje Jutarnjeg programa na TV Beograd. * 6. 3. - "[[Vjesnik]]" optužuje Kurta Valdhajma (bivšeg genseka [[UN]], sada kandidata za predsednika [[Austrija|Austrije]]) za učešće u operacijama protiv partizana, za šta je odlikovan Redom krune kralja Zvonimira<ref>[http://www.upi.com/Archives/1986/03/06/Newspaper-Waldheim-received-high-Nazi-award/4069510469200/ Newspaper: Waldheim received high Nazi award]. upi.com Archives March 6, 1986</ref>. * [[8. 3.]] - [[Datoteka:Handball pictogram.svg|25px]] Završeno svetsko [[rukomet]]no prvenstvo u Švajcarskoj - Jugoslavija je prvak. * [[10. 3.]] - [[Vojislav Šešelj]] pušten iz zatvora posle nepune dve godine. * [[12. 3.]] - Referendum o ostanku Španije u NATO-u: 56,9% je za (Katalonija i Baskija su bile protiv). * [[13. 3.]] - Okružno javno tužilaštvo u [[Gnjilane|Gnjilanu]] smatra da nije dokazano da je [[Đorđe Martinović]] nasilno povređen [[1985]]. * 13. 3. - Incident u Crnom moru: pozivajući se na pravo nevinog prolaza, američki razarač i krstarica ušli u sovjetske vode kod Krima. * 13. 3. - U Parizu otvoren ''[[Cité des Sciences et de l'Industrie]]'', najveći muzej nauke u Evropi. * [[14. 3.]] - ''[[Microsoft]]'' izlazi na berzu, što od trojice pravi milijardere a od 12.000 zaposlenih milionere. * [[16.3.|16.]] - [[23. 3.]] - U [[Francuska|Francuskoj]] održani [[Parlamentarni izbori u Francuskoj 1986|parlamentarni izbori]] na kojima tijesnu većinu u [[Nacionalna skupština (Francuska)|Nacionalnoj skupštini]] osvaja desnica; s obzirom da [[Socijalistička partija (Francuska)|socijalističkom]] predsjedniku [[Francois Mitterand|Mitterandu]] mandat ističe tek 1988. godine, temeljem izbora nastaje prva [[kohabitacija (politika)|kohabitacija]] u historiji [[Peta francuska republika|Pete republike]]. [[Nacionalni front (Francuska)|Nacionalni front]] ušao u parlament zahvaljujući proporcionalnom sistemu. * [[17. 3.]] - Osnovana navijačka skupina [[Bad Blue Boys]]. * [[23. 3.]] - Američka [[Šesta flota SAD|Šesta flota]] počinje manevre u [[Zaliv Sidra|zalivu Sidra]], kojeg Libija smatra u celosti svojom akvatorijom - dolazi do razmene vatre 24-25. * [[24. 3.]] - Peticija [[Odbor za odbranu slobode misli i izražavanja|Odbora za odbranu slobode misli i izražavanja]] između ostalog traži ukidanje člana 133 Krivičnog zakona ("širenje neprijateljske propagande" i "lažno predstavljanje stanja u Jugoslaviji"). * 24. 3. - [[58. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[Out of Africa (film)|Out of Africa]]'' ("Moja Afrika"), ukupno sedam nagrada od 11 nominacija, ''[[Witness (film, 1985)|Witness]]'' tri od osam, ''[[The Color Purple (film)|The Color Purple]]'' ništa od 11, u užem izboru za najbolji strani film bio "[[Otac na službenom putu]]". * 24. 3. - Švedska firma [[Bofors]] i indijska vlada potpisali ugovor za 410 haubica od 155mm za 285 miliona dolara - iz toga će se izroditi [[afera Bofors|afera]] koja nije razrešena ni u 21. veku. * [[26. 3.]] - Članak u ''[[New York Times]]''-u optužuje [[Kurt Valdhajm|Kurta Valdhajma]] za umešanost u zločine na Balkanu tokom Drugog svetskog rata. I "[[Večernje novosti]]" objavljuju da je Jugoslavija [[1947]]. tražila Valdhajma kao ratnog zločinca. * [[31. 3.]] - Mexicana Flight 940: avion udario u planinu u Meksiku, 167 mrtvih. * 31. 3. - Požar u palati [[Hampton Court Palace|Hampton Court]]. * mart-april - Niz protestnih večeri u Udruženju književnika Srbije povodom zatvaranja novosadskog profesora Dragoljuba Petrovića, ali Kosovo glavna tema. === April/Travanj === [[Datoteka:Stevan Kragujevic, Ivan Stambolic, maj 1986.JPG|mini|120px|[[Ivan Stambolić]] prelazi u maju sa čela CK SKS na čelo Predsedništva SRS]] * [[1. 4.]] - Sektorski incident: jedna komunistička frakcija pokušava da pokrene pobunu u [[Nepal]]u. * [[2. 4.]] - Predsednik predsedništva SFRJ [[Radovan Vlajković]] stigao u posetu Pekingu, nakon Severne Koreje. * 2. 4. - TWA Flight 840: u avionu iz SAD, iznad Grčke eksplodirala bomba, četvoro putnika izletelo iz letelice. * [[3. 4.]] - Finale FIBA Evropskog kupa šampiona u Budimpešti: [[Cibona]] - [[Žalgiris]] 94:82, Cibona je odbranila titulu. * 3. 4. - [[IBM]] predstavio [[IBM PC Convertible|PC Convertible]], prvi [[laptop]] računar te firme, naslednik [[IBM Portable Personal Computer|IBM Portabla]], koristi novi format [[flopi disk]]a od 3,5 inča - slabo se prodaje. * [[4. 4.]] - Hapšenje [[Kosta Bulatović|Koste Bulatovića]] i Radoja Spasića zbog peticije "2016" (započete prethodne jeseni) izaziva masovno okupljanje Srba u [[Kosovo Polje|Kosovu Polju]] (Bulatović pušten sutradan). * [[5. 4.]] - Bomba u berlinskoj diskoteci ''La Belle'' koju često posećuju američki vojnici - 3 mrtvih i 230 ranjenih (od čega 2 odn. 79 vojnika), SAD smatra Libiju odgovornom za ovo. * 5. 4. - [[Jean Michel Jarre]] održao koncert ''Rendez-vous Houston'' sa 1 - 1,5 miliona gledalaca. * [[6. 4.]] - Predsednik [[Spisak predsednika Srbije|Predsedništva]] SR Srbije, [[Ivan Stambolić]], posetio Kosovo Polje i Prištinu, gde je razgovarao sa kosovskim Srbima i pokrajinskim vlastima. * [[7. 4.]] - Par stotina kosovskih Srba zbog nacionalnih problema na [[Kosovo|Kosovu]] došlo u Beograd, gde ih je primio član [[Predsedništvo SFRJ|saveznog predsedništva]], [[Lazar Mojsov]]: žale se na diskriminaciju i neefikasnost sistema. * 12. 4. - 10. 5. - [[Datoteka:Emblem of Yugoslavia (1963–1992).svg|25px]] Završetak izbornih aktivnosti u SFRJ, započetih zimus u [[OOUR]]-ima i mesnim zajednicama: izbori delegata za Veće opština, Veće udruženog rada i Društveno-političko veće po skupštinama republika i pokrajina; izbori delegata za [[Savezno vijeće SFRJ|Savezno veće]] [[Skupština SFRJ|Skupštine SFRJ]]; konstituisanje skupština republika i pokrajina; izbori delegacija za Veće republika i pokrajina Skupštine SFRJ.<ref>"Izborni kalendar", Borba, 11. jan. 1986, str. 7</ref><ref>[http://www.upi.com/Archives/1986/04/05/UPI-NewsFeatureNEWLNNew-leaders-new-hopes-in-Yugoslav-elections/1433513061200/ UPI NewsFeature;NEWLN:New leaders, new hopes in Yugoslav elections]. upi.com Archives April 5, 1986</ref> Ovo su poslednji jednostranački izbori po republikama (u SR Srbiji i 1989.) i poslednji uopšte za federaciju. * [[13. 4.]] - Papa [[Ivan Pavao II.]] posjetio Veliku rimsku sinagogu. * [[14. 4.]] - U Zagrebu počelo suđenje [[Andrija Artuković|Andriji Artukoviću]]. * 14. 4. - U [[bangladeš]]kom distriktu Gopalganj padao grad/tuča od 1&nbsp;kg - 92 mrtvih. [[Datoteka:RonaldReaganLibya1986.jpg|mini|240px|[[Ronald Reagan|Reagan]] na brifingu tijekom [[Operacija Kanjon El Dorado|bombardiranja Libije]]]] * [[15. 4.]] - [[Operacija Kanjon El Dorado]]: američki avioni bombarduju [[Libija|Libiju]] (odmazda za bombu u ''La Belle''). * april - Sastanak kosovskog SK - [[Fadilj Hodža]] nije kandidovan za CK SKJ, [[Azem Vlasi]] na čelu pokrajinske partije. * [[17. 4.]] - Afera Hindawi - trudnoj Irkinji pre ukrcavanja u [[El Al]]-ov avion u Londonu pronađena bomba, koju je navodno podmetnuo njen verenik Jordanac. * [[20. 4.]] - Završen 10. kongres [[SK Slovenije]]: predsedsnik CK SKS je [[Milan Kučan]] (do 1989). * 20. 4. - Šri Lanka: pukla brana Kantale, između 120 i 180 poginulih. * 24. 4. - Po troškovima života za poslovne ljude u dolarima, najjeftiniji gradovi na svetu su [[Asunción]], [[Caracas]] i Beograd<ref>[http://www.upi.com/Archives/1986/04/24/Survey-shows-Tokyo-worlds-most-expensive-city/2845514702800/ Survey shows Tokyo world's most expensive city]. upi.com Archives April 24, 1986</ref>. * 24. 4. - Film ''[["Crocodile" Dundee]]'' prikazan u Australiji. * [[25. 4.]] - [[Mswati III]] je novi kralj [[Svazilend]]a. [[Datoteka:View of Chernobyl taken from Pripyat zoomed.JPG|mini|280px|Pogled na Černobiljsku elektranu iz Pripjata]] [[Datoteka:Chornobyl radiation map.jpg|mini|Područje radijacije oko Černobilja]] * [[26. 4.]] - '''[[Černobilska katastrofa]]''' u Ukrajinskoj SSR, tragovi radijacije pronađeni u "skoro svakoj zemlji severne hemisfere". Kasnije u Jugoslaviji: gubici za poljoprivredu, protesti protiv nuklearne energije. * [[28. 4.]] - Radijacija detektovana u Švedskoj. * 28. 4. - [[Metaloplastika]] ([[Šabac]]) odbranila evropsku rukometašku titulu. === Maj/Svibanj === * [[1. 5.]] - Predstavljen prijedlog za novčanicu od 10.000 dinara (lik Vuka Karadžića, ljubičasta nijansa) koja nije izdata. * 1 - 4. 5. - Vojnik [[Bojan Plut]] pobegao iz ljubljanske kasarne sa automatskom puškom i municijom - tokom potere ubio dvojicu milicionera, izvršio samoubistvo između Zaboka i Zagreba.<ref>"Begunac se ubio", Borba, 6. maj 1986, str. 16</ref> * [[2. 5.]] - U Japanu prvi put emitovan TV-šou ''[[Takeshi's Castle]]'' * [[2. 5.]] - [[13. 10.]] - [[Expo 86]] u [[Vancouver]]u: "Transport i komunikacija: Svet u pokretu - Svet u dodiru". * [[3. 5.]] - [[Pesma Evrovizije 1986.|Pesma Evrovizije]] u [[Bergen]]u, Norveška: prva je [[Sandra Kim]] (13) iz Belgije, [[Doris Dragović]] ("Željo moja") je 11. * 3. 5. - China Airlines Flight 334: tajvanski pilot prebegao sa teretnim avionom u NR Kinu - razgovori o povratku aviona i ostatka posade se smatraju prekretnicom u odnosima dva entiteta. * [[4. 5.]] - [[Mohammad Najibullah]] je novi generalni sekretar CK [[Narodna demokratska partija Afganistana|Narodne demokratske partije Afganistana]] (do [[1992]]) umesto [[Babrak Karmal|Babraka Karmala]], koji do novembra ostaje šef države. [[Datoteka:Sinan Hasani.png|mini|120px|[[Sinan Hasani]]]] * [[7. 5.]] - [[Bukurešt]]anska [[Steaua]] osvaja u Sevilji evropski Kup šampiona, pobedom na penale nad Barselonom - [[Helmut Duckadam|Duckadam]] je odbranio sva četiri udarca. * [[12. 5.]] - Zabranjen uvoz hrane u Evropsku zajednicu iz istočne Evrope i Jugoslavije. * [[14. 5.]] - [[Andrija Artuković]], ministar unutarnjih poslova [[NDH]], osuđen u Zagrebu na smrt za ratne zločine. * 14. 5. - Svetski jevrejski kongres objavljuje dokumenta da je poručnik [[Kurt Waldheim]] povezan sa represalijama u Jugoslaviji oktobra [[1944]] (ali nije dokazano njegovo učešće). * 14. 5. - Finale [[Kup Maršala Tita|Kupa Maršala Tita]]: [[FK Velež]] - [[NK Dinamo Zagreb]] 3:1. * [[15. 5.]] - Rotacija u [[Predsedništvo SFRJ|predsedništvu SFRJ]], na čelu je [[Sinan Hasani]] nakon [[Radovan Vlajković|Radovana Vlajkovića]], potpredsednik [[Lazar Mojsov]] (početak dužnosti sutradan). * 15. 5. - Prvi sastanak novog delegatskog sastava [[Skupština SFRJ|Skupštine SFRJ]], četvrtog po [[Ustav SFRJ 1974|ovom sistemu]]; izabrani su funkcioneri, sa jednogodišnjim mandatom (poslednja savezna skupština). * [[16. 5.]] - [[Branko Mikulić]] je izabran za [[Spisak predsednika vlada Jugoslavije#Druga Jugoslavija, FNRJ i SFRJ, 1945-91|predsjednika]] [[Savezno izvršno vijeće|Saveznog izvršnog vijeća]], poslije [[Milka Planinc|Milke Planinc]] (do 1988/89). [[Datoteka:Branko Mikulić.jpg|mini|150px|[[Branko Mikulić]], predsjednik SIV 1986-89]] * [[maj]] - Osuđeno 46 kosovskih Albanaca za dela neprijateljske propagande i članstvo u nelegalnoj organizaciji. * maj - Organizovan "Fond solidarnosti", prva svejugoslovenska nezavisna organizacija, čiji je cilj pomoć onima čija je "egzistencija ugrožena zbog kritičkih pogleda i socijalnog aktivizma".<ref>[http://www.upi.com/Archives/1987/10/29/A-solidarity-fund-threatens-Yugoslavias-control-over-intellectualsUPI-NewsFeature/9549562482000/ A 'solidarity fund' threatens Yugoslavia's control over intellectualsUPI NewsFeature]. upi.com Archives Oct. 29, 1987</ref> * [[16. 5.]] - U SAD prikazan film ''[[Top Gun]]'', najunosniji film ove godine. Istog dana u Kanu prikazana "[[Misija (film)|Misija]]", koja dobija [[Zlatna palma|Zlatnu palmu]]. * [[18. 5.]] - Na proslavi 800-godišnjice [[Studenica|Studenice]], Kosta Bulatović traži promenu Ustava i ukidanje pokrajine Kosovo. * [[23. 5.]] - [[Somalija|Somalski]] predsednik [[Siad Barre]] teško povređen u saobraćajnoj nesreći - nedoumice oko njegovog mogućeg nasledstva dovode do pojačane represije i [[Somalski građanski rat|građanskog rata]], naročito od 1988. * [[25. 5.]] - [[Dan mladosti]] pod sloganom "Probudi se, nešto se dešava, tvoja se sudbina rešava" (stihovi [[Duško Trifunović|Duška Trifunovića]]). * 25. 5. - ''Hands Across America'': oko 6,5 miliona ljudi pravi živi lanac preko SAD. * [[27. 5.]] - Feribot ''Shamia'' potonuo u Bangladešu, procenjeno 600 mrtvih. * [[28. 5.]] - Argentinci potopili tajvansku ribaricu ''Chian-der 3'' blizu britanske Zone totalne ekskluzije oko Folklanda. [[Datoteka:Centralna proslava 8 vekova manastira Studenica, 18-maj-1986 - Patrijarh German - 03.jpg|mini|240px|Sa proslave 800 godina Studenice]] * [[28. 5.]] - Na X Kongresu [[SK Srbije]], [[Slobodan Milošević]] izabran za predsednika Predsedništva CK SK Srbije (do 1989; zatim na čelu Srbije do 1997. i SRJ do 2000.). * [[29. 5.]] - [[Zastava Evropske Unije|Zastava Evrope]], ranije obeležje Saveta Evrope, prvi put istaknuta u Briselu ispred sedišta Evropske komisije. * [[31. 5.]] - [[29. 6.]] - [[Datoteka:Football pictogram.svg|25px]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svetsko prvenstvo u fudbalu]] održano u Meksiku - dobija Argentina, Jugoslavija se nije plasirala. * maj - jun - Bitka za Mehran, Operacija Karbala 1: Iračani u maju po treći put zauzeli iranski grad, Iranci ga povratili u junu. === Jun/Juni/Lipanj === * 3 - 4. 6. - Kongres Saveza književnika Jugoslavije u [[Maribor]]u: [[Miodrag Bulatović]], kandidat iz Srbije za predsednika saveza, blokiran je glasovima delegacija iz SL, HR, CG i KS. Raspadanje ulazi i u institucije civilnog društva.<ref> Jović 2003, 429</ref> * [[8. 6.]] - [[Kurt Waldheim]] izabran za predsednika Austrije, uprkos optužbama za učešće u ratnim zločinima u Jugoslaviji i Grčkoj za vreme Drugog svetskog rata. Kancelar [[Fred Sinowatz]] daje ostavku, naslediće ga [[Franz Vranitzky]] (do 1997). * [[12. 6.]] - Vanredno stanje u celoj Južnoj Africi. * 12 - 14. 6. - Dvanaesti kongres [[Savez socijalističke omladine Jugoslavije|SSOJ]]: odbačeni su svi slovenački predlozi (ukidanje smrtne kazne, čl. 133 KZ tj. "verbalnog delikta" i Štafeta mladosti te uvođenje civilnog vojnog roka) - pokazatelj opasnosti od postajanja manjinom u eventualno centralizovanom sistemu.<ref> Jović 2003, 445</ref> * [[14. 6.]] - Poslednje kolo [[Prvenstvo Jugoslavije u fudbalu 1985/86.|fudbalskog prvenstva Jugoslavije]], obeleženo mnogim nameštanjima<ref>[http://www.mozzartsport.com/vesti/premotavanje-afera-sajber-tri-decenije-kasnije-ko-je-profitirao-a-ko-je-ostecen-da-li-je-iko-bio-posten/105248 PREMOTAVANJE: Afera Šajber, tri decenije kasnije – ko je profitirao, a ko je oštećen? Da li je iko bio pošten?]. mozzartsport.com 11.05.2015</ref>: Sarajevo-Crvena Zvezda 0:4, Partizan-Željezničar 4:0, Vojvodina-Dinamo Zg. 1:7... - Partizan postaje prvak na osnovu bolje gol-razlike. * [[jun]] - Odbor za odbranu slobode misli i izražavanja protestuje zbog preterane represije nad kosovskim Albancima, jer se time "namerno stvaraju mučenici". [[Datoteka:Maradona scoring england 1986.jpg|mini|230px|Maradona postiže "Gol stoleća"]] * [[17. 6.]] - [[Portland Trail Blazers]] draftovali [[Dražen Petrović|Dražena Petrovića]], pridružiće im se 1989, nakon Reala. [[Boston Celtics]] draftovali zvezdu iz koledža [[Len Bias|Lena Biasa]], ali on umire dva dana kasnije od predoziranja kokainom. * [[18. 6.]] - Pobuna zatvorenika optuženih da su pripadnici [[Sendero Luminoso]] u tri zatvora oko Lime u Peruu - u sutrašnjoj vojnoj intervenciji ubijeno je oko 250 zatvorenika.<ref>[https://pages.uoregon.edu/caguirre/Aguirre_Punishment%20and%20Extermination.pdf Punishment and Extermination: The Massacre of Political Prisoners in Lima, Peru, June 1986]. Carlos Aguirre pages.uoregon.edu </ref> * 18. 6. - [[Volkswagen Group|Volkswagen]] kupio španski [[SEAT]]. * [[20. 6.]] - Srbi najavljuju masovno iseljavanje sa Kosova, više hiljada ih kreće prema Beogradu, ali milicija ih zaustavlja kod [[Kosovo Polje|Kosova Polja]]. * 20. 6. - Predsedništvo [[Fudbalski savez Jugoslavije|FSJ]] na čelu sa [[Slavko Šajber]]om donosi odluku da se poništi poslednje kolo prvenstva 1985/86 i da se u sledećoj sezoni oduzme šest bodova timovima navodno povezanim sa nameštanjem utakmica. Crvena Zvezda postaje prvak umesto Partizana, koji nije želeo odigrati novu utakmicu - ali posle odluke Ustavnog suda sledeće godine, Partizanu će biti vraćena titula. * [[22. 6.]] - Četvrtfinale Mondijala, Argentina - Engleska 2:1 - [[Diego Maradona]] dao oba gola, "Božjom rukom" u 51. minutu i "Gol stoleća" u 55. * 22. 6. - Slovenački sociolog [[Dimitrij Rupel]] u intervjuu časopisu "Duga" (deo polemike sa [[Ljubomir Tadić|Ljubomirom Tadićem]] o centralizovanosti Jugoslavije) implicitno odbacuje srpska prava na Kosovo - burne reakcije. * 22. 6. - Izbori u Španiji: [[Felipe González|Gonzálezovi]] socijalisti gube nekoliko mesta, ali zadržavaju apsolutnu većinu. * [[24. 6.]] - U SFRJ uvedene nove antiinflacione mere, deo cena na ledu, dinar devalviran sa 371 na 409 za dolar, bankarske i finansijske regulacije... (životni standard pao oko 45% u prošlih šest godina, zvanična stopa inflacije 84%, najviša u Evropi, milion nezaposlenih, 20 milijardi dolara duga)<ref>[http://www.upi.com/Archives/1986/06/24/Yugoslavia-tries-to-lower-inflation/6792519969600/ Yugoslavia tries to lower inflation]. upi.com Archives June 24, 1986</ref>. * [[25.6.|25]] - [[28. 6.]] - XIII Kongres [[SKJ]] u "sumornom" raspoloženju; podmlađen sastav Centralnog komiteta (127 novih članova od 165) i predsedništvo partije (17 novih od 23). Indirektno se kritikuje i Titov period zaduživanja<ref>[http://www.upi.com/Archives/1986/06/25/Communist-officials-criticize-Tito-condemn-terrorism/8851520056000/ Communist officials criticize Tito, condemn terrorism]. upi.com Archives June 25, 1986</ref>. * 25 - [[30. 6.]] - Sastanak ministara [[OPEC]]-a na [[Brioni]]ma - nisu uspeli postići sporazum o smanjenju proizvodnje. * [[27. 6.]] - [[Međunarodni sud pravde]] presudio u slučaju ''Nicaragua v. United States'' u korist Nikaragve: SAD prekršile međunarodno pravo podrškom za [[kontraši|kontraše]], miniranjem luka, trgovačkim embargom i dr. * [[28. 6.]] - [[Milanko Renovica]] novi jednogodišnji predsednik Predsedništva CK [[SKJ]] nakon [[Vidoje Žarković|Vidoja Žarkovića]]. * [[29. 6.]] - Finale Mondijala: Argentina - Zapadna Nemačka 3:2. === Jul/Juli/Srpanj === * [[2. 7.]] - Slučaj Quemados: vojnici spalili žive dvojicu mladih protivnika Pinocheta. * [[3. 7.]] - [[Iran-Kontra afera]]: jedan teretni Boeing sa 23 tone američke vojne opreme za iransko vazduhoplovstvo navodno poleteo iz [[Rijeka (grad)|Rijeke]]. * [[4. 7.]] - [[Run–D.M.C.]] izdali obradu pesme ''[[Walk This Way]]'', za koju se smatra da je uvela [[hip hop]] u mejnstrim. * [[5. 7.|5]] - [[20. 7.]] - U Moskvi se održavaju [[Igre dobre volje (1986)|Igre dobre volje]] na kojima učestvuju i američki sportisti. * [[5. 7.|5]] - [[20. 7.]] - [[Datoteka:Basketball pictogram.svg|25px]] [[Svjetsko prvenstvo u košarci - Španjolska 1986.]]: SAD 1, SSSR 2, Jugoslavija 3; [[Dražen Petrović]] je MVP. Polufinale 17. jula: SSSR - Jugoslavija 91:90 nakon produžetaka. * [[7. 7.]] - U SSSR uhapšen dvostruki agent [[Dmitrij Poljakov]] (streljan 1988). * [[10. 7.]] - Pred kraj prelaznog roka, [[Dragan Stojković]] Piksi prelazi iz niškog Radničkog u [[FK Crvena Zvezda]] a [[Milko Đurovski]] iz Zvezde u Partizan. * [[14. 7.]] - [[ETA]]-ina auto-bomba ubila 12 pripadnika Civilne garde na Plaza República Dominicana u [[Madrid]]u. * [[jul]] - Dr [[Marko Veselica]] pušten iz zatvora poslije pet godina. * jul - Savezni i republički organi nadziru istrage i presude u konfliktima između Albanaca i ostalih, Albancima uskraćeno pravo da kupuju imovinu od Srba i Crnogoraca (?). * jul - Cena [[nafta|nafte]] u SAD pala u jednom trenutku ispod 10 dolara, sa 23 dolara prošlog decembra (sa 51 na 22 dolara u ekvivalentima iz 2016). Problem za sovjetski budžet. * [[17. 7.]] - [[Miodrag Milić]] započinje odsluženje zatvorske kazne (1,5 godina), jedini od [[Beogradska šestorica|Beogradske šestorice]]. * [[17. 7.|17]] - [[25. 7.]] - 33. [[Pulski filmski festival]]: [[Velika zlatna arena za najbolji film|Velika zlatna arena]] za film "[[Srećna nova '49]]"<ref>[http://arhiv.pulafilmfestival.hr/33-pulski-filmski-festival/ 33. Pulski filmski festival] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210512011057/http://arhiv.pulafilmfestival.hr/33-pulski-filmski-festival/ |date=2021-05-12 }}. arhiv.pulafilmfestival.hr</ref>. * [[23. 7.]] - Venčali se princ Andrew, vojvoda od Yorka i Sarah Ferguson (rastavili se 1992). * [[24. 7.]] - Proglašeni novi članovi Predsedništva SFRJ: [[Hamdija Pozderac]] (iz SR BiH, zamena za Mikulića) i [[Milanko Renovica]] (po funkciji šefa SKJ). * [[27. 7.]] - Amerikanac [[Greg LeMond]] pobedio prvi od tri puta na [[Tour de France]], prvi pobednik van Evrope. * [[28. 7.]] - Gorbačovljev govor u Vladivostoku: izlaže azijsku agendu, naročito u vezi Kine. Najavljuje redukciju snaga u Afganistanu - šest pukova odlazi u oktobru. * Spoljna trgovina Jugoslavije u prvih sedam meseci 1986: uvoz 6,7 milijardi dolara, izvoz 5,6 milijardi. === Avgust/August/Kolovoz === * [[6. 8.]] - Otvoren jugoslovenski deo pruge Titograd-Skadar, jedine železničke veze Albanije sa ostatkom sveta. * [[10. 8.]] - Prva trka Formule-1 na [[Hungaroring]]u i u nekoj zemlji istočnog bloka. * [[20. 8.]] - Radnik pošte u [[Edmond, Oklahoma]] upucao 20 kolega, 14 smrtno, pre nego što se i sam ubio. * [[21. 8.]] - Katastrofa na [[jezero Nyos|jezeru Nyos]] u [[Kamerun]]u: oslobođeni [[ugljen-dioksid]] ubio 1.700 ljudi. * [[23. 8.]] - [[Datoteka:Water polo pictogram.svg|25px]] U [[Madrid]]u završeno svetsko prvenstvo u [[vaterpolo|vaterpolu]], Jugoslavija osvojila prvu titulu pobedivši Italiju 12:11 u zadnjoj sekundi četvrtog produžetka ([[Igor Milanović]]). * 26/27. 8. - Velike eksplozije u skladištu oružja nadomak Kabula. * 30/[[31. 8.]] - Jak zemljotres u Vranči u Rumuniji osetio se i u susednim zemljama. * [[31. 8.]] - Sovjetski putnički brod "Admiral Nahimov" se sudario sa teretnjakom kod Novorosijska u Crnom moru i potonuo - 423 mrtvih (objavljeno posle pet dana). * 31. 8. - Teretnjak ''Khian Sea'' kreće iz [[Filadelfija|Filadelfije]], SAD, sa 14.000 tona toksičnog tereta - sledećih 16 meseci neće naći mesto istovara (pristajali i u Jugoslaviji). * avgust - U okviru reklamne turističke kampanje ''[[Slovenija, moja dežela]]'' snima se video spot ''Gostje prihajajo'' - slogan kampanje, ranije usvojeni lipov list kao simbol (1984) i prizori ovog spota, zapaženog i u ostatku zemlje, smatraju se inicijacijom osećanja za nezavisnost u [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Sloveniji]]. === Septembar/Rujan === * [[1. 9.]] - Zvaničan početak teretnog saobraćaja na pruzi [[Titograd]]-[[Skadar]] (putnički nikada nije uspostavljen). * 1 - 6. 9. - Osmi samit [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]] u [[Harare]]u. * [[5. 9.]] - Pan Am Flight 73: [[Abu Nidal]]ovi teroristi oteli avion u Karačiju, poginulo 20 putnika. * [[6. 9.]] - [[Abu Nidal]]ovi teroristi ubili 22 Jevrejina u istanbulskoj sinagogi Neve Šalom. * [[7. 9.]] - [[Desmond Tutu]] postaje prvi crni [[Anglikanska zajednica|anglikanski]] biskup u [[Južna Afrika|Južnoj Africi]]. [[Datoteka:Prva postava Crvene jabuke.jpg|mini|180px|Prva postava "[[Crvena jabuka (bend)|Crvene jabuke]]"]] * 7. 9. - Čileanski diktator [[Augusto Pinochet]] preživeo atentat u organizaciji [[Patriotski front Manuel Rodríguez|Patriotskog fronta Manuel Rodríguez]] (FPMR), poginula petorica telohranitelja. * [[8. 9.]] - Prva emisija ''[[The Oprah Winfrey Show]]'', emituje se do 2011. * 8. 9. - Bugarska atletičarka [[Jordanka Donkova]] postavila u Ljubljani jedan od svojih svetskih rekorda na 100 metara sa preponama (12,26 sekundi). * [[9. 9.]] - [[Compaq]] uvodi ''Compaq Deskpro 386'', prvi personalni kompjuter sa 32-bitnim [[Intel]]ovim procesorom [[Intel 80386|80386]]; najjeftiniji model košta 6.499 dolara (ekvivalent 18.065 u 2024). * [[11. 9.]] - U [[Poljska Narodna Republika|Poljskoj]] pušteno 225 političkih zatvorenika, krajem meseca amnestija. * [[13. 9.]] - Zemljotres pogađa grčku [[Kalamata|Kalamatu]], 20 mrtvih i velika razaranja. * 13. 9. - Sindikat danskih pomoraca objavio da su izraelski trgovci prevozili oružje za Iran<ref>[http://www.upi.com/Archives/1986/09/13/Danes-say-Israel-ships-weapons-to-Iran/1847526968000/ Danes say Israel ships weapons to Iran]. upi.com Archives Sept. 13, 1986</ref>. * 13. 9. - [[Jörg Haider]] dolazi na čelo [[Slobodarska stranka Austrije|Slobodarske stranke Austrije]] umesto vicekancelara Norberta Stegera - to izaziva vanredne izbore. * [[14. 9.]] - [[Rat protiv droge]]: prva dama SAD [[Nancy Reagan]] se obraća naciji, pokreće kampanju ''[[Just Say No]]''. * 14 - [[22. 9.]] - Bitka u ulici Ryesgade: ulične tuče između skvotera i policije u [[Kopenhagen]]u. * [[15. 9.]] - Počinje [[Urugvajska runda]] međunarodnih trgovačkih pregovora u okviru [[GATT]]-a - traje do 1994. i vodi osnivanju [[Svetska trgovinska organizacija|Svetske trgovinske organizacije]] * septembar - U [[DR Afganistan|Afganistanu]] osnovana Komisija nacionalnog kompromisa s ciljem kontakta između vlade i pobunjenika. * [[17. 9.]] - Bomba u pariskoj ulici Rennes ispred robne kuće Tati - sedam mrtvih, pripisano Hezbolahu i libanskim grupama. * [[18. 9.]] - Tri člana grupe [[Crvena jabuka (bend)|Crvena jabuka]] doživeli saobraćajnu nesreću kod [[Jablanica (BiH)|Jablanice]] - fatalnu za [[Dražen Ričl|Dražena Ričla]] († 1. 10.) i [[Aljoša Buha|Aljošu Buhu]]. [[Datoteka:Zgrada SANU u Knez Mihailovoj 02.JPG|mini|240px|Zgrada [[SANU]]]] * [[24.9.|24]] - [[25. 9.]] - Beogradske ''[[Večernje novosti]]'' objavljuju nacrt '''[[Memorandum SANU|Memoranduma SANU]]'''. * [[25. 9.]] - [[Operacija Ciklon]]: u Afganistanu prvi put upotrebljen "[[FIM-92 Stinger|stinger]]" - oboren jedan sovjetski [[Mil Mi-24]], što se obično smatra prekretnicom rata. === Oktobar/Listopad === * [[1. 10.]] - Predsednik SAD Regan potpisao ''Goldwater–Nichols Act'' - važne promene u departmanu odbrane. * [[2. 10.]] - Počele su sankcije [[SAD]] protiv [[apartheid]]a u [[Južnoafrička Republika|Južnoj Africi]]. * [[3. 10.]] - Eksplozija na sovjetskoj podmornici [[K-219]] u Atlantiku, tone tri dana kasnije. * [[5. 10.]] - Islamizacija Pakistana pod [[Muhammad Zia-ul-Haq|Zia-ul-Haqom]]: donesen zakon o blasfemiji. * [[8. 10.]] - Američki državljanin Petar Ivezaj osuđen u Titogradu na sedam godina zatvora zbog "neprijateljskih aktivnosti" (demonstracije u SAD 1982), neki kongresmeni traže zabranu trgovine sa Jugoslavijom zbog ovakvih slučajeva<ref>[http://www.upi.com/Archives/1986/10/08/A-judge-sentenced-a-naturalized-American-citizen-to-seven/4819529128000/ A judge sentenced a naturalized American citizen to seven...]. upi.com Archives Oct. 8, 1986</ref> - Ivezaj oslobođen i vraća se u SAD već 16-og. * [[9. 10.]] - U SAD pokrenuta ''[[Fox Broadcasting Company]]'', prvi uspešan konkurent tri velike TV mreže. * [[10. 10.]] - Zemljotres u [[El Salvador]]u, 1.500 mrtvih. * [[11. 10.|11]] - [[12. 10.]] - [[Samit u Rejkjaviku]], drugi sastanak Regana i Gorbačova - Gorbačov predložio eliminisanje sveg nuklearnog oružja u roku od deset godina, pod uslovom da istraživanje za [[Strateška obrambena inicijativa|SDI]] bude ograničeno na laboratorije, što je Regan odbio. * [[12. 10.]] - Otvoren civilni aerodrom u [[Niš]]u ("Car Konstantin"). * oktobar - Kongres slovenačkih novinara: iz statuta izbačena odredba o privrženosti marksizmu-lenjinizmu. * [[17. 10.]] - [[Beograd]] ne uspeva da dobije [[Olimpijada 1992|Olimpijske igre 1992.]] - u prva dva kruga glasanja su ispali [[Amsterdam]] i [[Birmingham]], a Beograd je imao više glasova i od [[Brisbane]]-a. U trećem i odlučujućem krugu najviše glasova ima [[Barcelona]], zatim [[Pariz]], Brizbejn pa Beograd. * [[19. 10.]] - Prvi predsednik [[Mozambik]]a [[Samora Machel]] poginuo u avionskoj nesreći. Naslediće ga [[Joaquim Chissano]] (do 2005). * [[21. 10.]] - {{flag|Maršalovi Otoci}} postaju suverena država u slobodnoj asocijaciji sa SAD. * 21. 10. - SAD naredile proterivanje 55 sovjetskih diplomata - u martu su zatražili da se za 170 ljudi smanji broj personala u sovjetskoj, ukrajinskoj i beloruskoj misiji pri UN, koje smatraju žarištem špijuna. * [[24. 10.]] - U [[New York Times]]-u objavljen članak "Srbi žale svoju sudbinu u jugoslovenskoj federaciji": svi od domaćica do akademika se žale na ekonomski i politički položaj svog naroda<ref>Binder, David (October 24, 1986). [http://www.nytimes.com/1986/10/24/world/serbs-bewail-their-lot-in-the-yugoslav-federation.html Serbs Bewail Their Lot in the Yugoslav Federation]. '' New York Times''</ref>. * [[26. 10.]] - Posle 41 godine gradnje, posvećena crkva [[Hallgrímskirkja]] ("Hallgrímurova crkva") u [[Reykjavik]]u. * [[27. 10.]] - "Big Bang" na [[London Stock Exchange|londonskoj berzi]]: promena pravila, deregulacija, uvod u elektronsko poslovanje. * 27. 10. - [[Rat protiv droge]] u SAD: stupio na snagu Zakon protiv zloupotrebe droge, naročito je oštar za korisnike [[crack]]a (obično crnci), za razliku od korisnika [[kokain]]a (obično bogati belci). * 27. 10. - Prvi verski susret u [[Assisi]]ju. * jesen - Specijalni broj "Nove revije", sa prilozima za slovenački nacionalni program, koji se priprema od 1985, spreman je za štampu, što je odloženo do januara zbog negativnih reakcija na Memorandum SANU. Promene ustava su prihvatljive samo u pravcu veće samostalnosti Slovenije, ideal je nezavisnost.<ref> Jović 2003, 432</ref> === Novembar/Studeni === * [[1. 11.]] - Požar u [[Sandoz]]ovom skladištu agrohemikalija kod Bazela izaziva ekološku katastrofu u [[Rajna|Rajni]] (spekulacije o umešanosti [[KGB]]-a). * 1. 11. - Izašao prvi broj [[Politika (novine)|Politikinog]] magazina "Ana" (ugašen 2008. godine) * [[2. 11.]] - Grupa Islamski džihad u Bejrutu oslobodila jednog američkog taoca. * [[3. 11.]] - [[Iran-Kontra afera]]: jedan libanski magazin objavljuje da su Amerikanci tajno prodavali oružje Iranu, u zamenu za oslobađanje sedam američkih talaca u Libanu. * 3. 11. - {{flagicon|Mikronezija}} [[Savezne Države Mikronezije]] postaju suverene u [[Sporazum o slobodnom udruživanju|Sporazumu o slobodnom udruživanju]] sa SAD. * [[4. 11.]] - Kongresni izbori u SAD: demokrati dobili većinu u Senatu i povećali je u Predstavničkom domu. Među novim senatorima su [[John McCain]], [[Harry Reid]] i [[Tom Daschle]]. * 4. 11. - [[Sjeverni Marijanski Otoci]] postaju [[komonvelt (ostrvsko područje SAD)|komonvelt SAD]] (najjužniji otok [[Guam]] je od ranije zasebna teritorija SAD). * [[6. 11.]] - Civilni [[Boeing CH-47 Chinook]] pao u more kod [[Shetland]]a - sa 45 mrtvih, to je najgora civilna helikopterska nesreća. * [[10. 11.]] - U [[Frankfurt]]u ubijen [[Ljubomir Magaš]] - Ljuba Zemunac. * [[11. 11.]] - [[Sperry Corporation|Sperry]] i [[Burroughs Corporation|Burroughs]] se ujedinili u [[Unisys]]. * [[14. 11.]] - Sudar voza i autobusa kod [[Aleksa Šantić (Sombor)|Alekse Šantića]] blizu Sombora - devet mrtvih. U somborskoj stanici šinobus udario u lokomotivu, ima pet teže povređenih. * [[17. 11.]] - U Parizu ubijen direktor Renaulta Georges Besse, leva radikalna organizacija ''Action Directe'' preuzima odgovornost ali poriče na suđenju. [[Datoteka:Lloyd's building from Leadenhall Street.jpg|mini|160px|[[Lloyd's building]]]] * [[18. 11.]] - U Londonu otvorena inovativna [[Lloyd's building]], nazvana i ''the Inside-Out Building'' - već 2011. stavljena na listu zgrada od istorijskog ili arhitektonskog značaja. * [[20. 11.]] - Protesti u [[Kraljevo|Kraljevu]] zbog [[fenol]]a i teških metala u [[Ibar|Ibru]] (vodosnabdevanje otežano od [[1984]]). * [[22. 11.]] - [[Mike Tyson]] (20) osvojio svoju prvu titulu, u organizaciji WBC. * [[23. 11.]] - Vanredni izbori u Austriji: [[Socijaldemokratska partija Austrije|socijaldemokrati]] gube mesta ali ostaju najveća partija, u januaru će formirati veliku koaliciju sa [[Austrijska narodna stranka|narodnjacima]]. * [[24. 11.]] - [[Babrak Karmal]] smenjen s položaja predsednika Prezidijuma Revolucionarnog veća Afganistana, dobija stan i daču u Moskvi. Novi ustav Afganistana, usvojen 29. 11., ukinuo apsolutni veto šefa države. * 24. 11. - Bankrot ''McLean Industries'' [[Malcom McLean|Malcoma McLeana]], vlasnika ''[[United States Lines]]'' - dug 1,2 milijarde dolara, dotad najveći bankrot u američkoj istoriji. Ekspanzija flote štedljivim ali sporim brodovima se pokazala neekonomičnom u vreme jeftine nafte. * [[25. 11.]] - Jak zemljotres u [[knin]]sko-[[Bosansko Grahovo|grahovskom]] području, ima materijalne štete i povređenih. * 25. 11. - Državni tužilac SAD objavljuje da je profit od prodaje oružja Iranu bio nelegalno usmeravan nikaragvanskim kontrašima ([[Oliver North|Northova]] ideja). Savetnik za nacionalnu sigurnost [[John Poindexter]] daje ostavku. * 25. 11. - Zvanično otvoren [[Most kralja Fahda]]: niz mostova i uzdignutih puteva dužine 25&nbsp;km povezuje [[Saudi Arabija|Saudi Arabiju]] i [[Bahrein]]. * [[26. 11.]] - Afera [[Iran-Kontra afera|Iran-Kontra]]: predsednik Regan objavljuje stvaranje komisije, nazvana Towerova komisija, koja će ispitati skandal i poriče svoju umešanost. * [[28. 11.]] - Održana zvanična proslava otvorenja [[visoko|visočke]] dvorane utakmicom između [[RK Bosna (Visoko)]] i [[RK Borac (Banja Luka)]]. === Decembar/Prosinac === [[Datoteka:Main hall of the Musée d'Orsay, Paris 13 June 2015.jpg|mini|200px|''[[Musée d'Orsay]]'', Glavna dvorana]] * [[1. 12.]] - U Parizu otvoren ''[[Musée d'Orsay]]'' s najvećom kolekcijom impresionista i postimpresionista. * [[5. 12.]] - [[Narodna banka Jugoslavije]] će zbog visoke inflacije povući sitne kovanice iz opticaja i uvesti veću novčanicu. * 5. 12. - U kineskom gradu Hefeiu počinju studentske demonstracije zbog inflacije i korupcije, šire se i u neke druge gradove, traju do polovine januara - generalni sekretar KPK [[Hu Yaobang]] će biti smenjen zbog "liberalnog" stava. * [[6. 12.]] - Afera Malik Oussekine: student uhapšen u Parizu tokom protesta zbog predložene reforme univerziteta i ograničenja imigracije, umro u pritvoru - pojačani protesti i napuštanje predloga. * [[7. 12.]] - Razoran zemljotres u bugarskoj [[Stražica (Bugarska)|Stražici]]. * [[8. 12.]] - Šef SKS Slobodan Milošević u Kragujevcu: Srbija ne traži da bude više republika od drugih ali ni manje; za izlazak iz krize su potrebni promena Ustava i Zakona o odruženom radu. * ca. 13. 12. - "Naci žur" ili "bal crnih košulja"<ref>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19870131|page:7 "Borba", 31. jan. 1987, str. 7]</ref> kod [[Isidora Bjelica|Isidore Bjelice]] u Sarajevu izaziva kontroverze. * [[14. 12.|14]] - [[23. 12.]] - Eksperimentalni avion [[Rutan Voyager]] obleteo svet bez zaustavljanja i dopunjavanja. * 15 - [[18. 12.]] - Na VI kongresu KP Vijetnama pokrenuta politika ''[[Đổi mới]]'' ("Obnova") unošenja tržišnih principa umesto komandne ekonomije. * decembar - U službi je [[LGM-118 Peacekeeper]], ranije poznata kao MX, američka interkontinentalna balistička raketa s više bojevih glava (do 2005). * [[16. 12.]] - Zemljotres kod [[Novi Vinodolski|Novog Vinodolskog]], manja materijalna šteta. * 16. 12. - Smenjen Prvi sekretar KP Kazahstana Dinmuhamed Kunajev i zamenjen Genadijem Kolbinom, čovekom van republike - to izaziva trodnevne proteste "[[Želtoksan]]" sa ljudskim žrtvama. * [[18. 12.]] - Osnovana Grupa iz Rija, od 2010. [[Zajednica latinoameričkih i karipskih država]]. * [[19. 12.]] - Sovjetskom disidentu [[Andrej Saharov|Andreju Saharovu]] dozvoljen povratak u Moskvu posle šestogodišnjeg unutrašnjeg egzila u [[Nižnji Novgorod|Gorki]]. * 19. 12. - Prikazan film ''[[Platoon (film)|Platoon]]''. * [[20. 12.]] - Otvorena je nova [[brana Marib]] u Jemenu, nedaleko od stare. * [[23. 12.]] - Predsedništvo SFRJ odbilo molbu za pomilovanje Andrije Artukovića. * [[24. 12.]] - Presedan: ljubljanski nadbiskup [[Alojzij Šuštar]] poželeo srećan Božić preko radija, a predsednik republičkog Socijalističkog saveza [[Jože Smole]] juče čestitao vernicima preko televizije<ref>[http://www.upi.com/Archives/1987/01/07/Newspapers-break-precedent-print-Christmas-message/4291536994000/ Newspapers break precedent, print Christmas message]. upi.com Archives Jan. 7, 1987</ref>. U splitskom brodogradilištu pored mesnog obroka nude i ribu (još 1983. je 47% anketiranih želelo posni obrok za blagdan).<ref>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19861229|page:4 "Borba", 29. dec. 1986, str. 4]</ref> * 24. 12. - U Argentini donesen zakon br. 23492, poznatiji kao ''Ley de Punto Final'', jer se njima stavlja tačka na istragu i procesuiranje za političko nasilje u [[Proces nacionalne reorganizacije|vreme diktature]] (opozvan 2003). * [[31. 12.]] - Nezadovoljni zaposlenici podmetnuli požar u hotel Dupont Plaza u [[San Juan]]u na Portoriku, 96 mrtvih. === Kroz godinu === * Prosečna kupovna moć Jugoslovena se vratila u [[1968]]. ("Večernje novosti") * "Finansijski kolaps" u Crnoj Gori, Makedoniji i na Kosovu: prezaduženost nerazvijenih.<ref>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19861213|page:5 "Borba", 13. dec. 1986, str. 5]</ref> * U SFRJ je bilo 927 štrajkova sa 93.794 sudionika.<ref> Jović 2003, 405</ref> * Izgrađene [[UNITIC poslovno upravne zgrade]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. * '' Yugo America Inc.'' prodao 35.959 automobila Yugo GV ove godine u SAD, prvobitni cilj od 60.000 nije dostignut jer je bilo potrebno napraviti 170 izmena<ref>[http://www.upi.com/Archives/1987/01/06/Yugo-says-1986-sales-hampered-by-availability/1797536907600/ Yugo says 1986 sales hampered by availability]. upi.com Archives Jan. 6, 1987</ref>. * Finansijske usluge su pretekle proizvodnju po udelu u BDP Sjedinjenih Država - ekonomski i populaciono depresirani bivši industrijski krajevi se nazivaju ''[[Rust Belt]]''. == 1986. u temama == * [[Televizija]]. TV serije: "[[Sivi dom]]" (snim. 1984-85), "Noć punog meseca", "Frka", "Odlazak ratnika, povratak maršala", "Smešne i druge priče", "16 puta Bojan", "Daj mi krila jedan krug" (snim. 1985), "Znamenite žene srpske prošlosti" (TV Beograd); "Dosije", "Putovanje u Vučjak" 1986-87 (TV Zagreb); "Misija majora Atertona", "Mak i Zak", "Vrijeme prošlo - vrijeme sadašnje", "Znak" (TV Sarajevo). * Neki [[Popis jugoslavenskih filmova|domaći filmovi]]: "[[Šmeker (film)|Šmeker]]", "[[Majstor i Šampita]]", "[[Crna Marija]]", "[[Sekula i njegove žene]]", "[[Lepota poroka]]", "[[Dobrovoljci (film)|Dobrovoljci]]", "[[Lijepe žene prolaze kroz grad]]", "[[Srećna nova ‘49]]", "[[Posljednji skretničar uzanog kolosjeka]]", "[[Večernja zvona]]", "[[Obećana zemlja (1986)|Obećana zemljа]]", "[[Od zlata jabuka (film)|Od zlata jabuka]]" (→ [[:Kategorija:Filmovi 1986.]]). * Neki domaći muzički/glazbeni albumi<ref>[https://www.discogs.com/search/?format_exact=LP&format_exact=Album&year=1986&decade=1980&country_exact=Yugoslavia Explore Yugoslavia LP Album from 1986 on Discogs]. discogs.com (pristup. 5. 7. 2016.)</ref>: ** Pop/rock: <small>[[Riblja čorba]]</small>: "Osmi nervni slom"; <small>[[Bijelo dugme]]</small>: "Pljuni i zapjevaj, moja Jugoslavijo"; <small>[[Električni orgazam]]</small>: "Distorzija"; <small>[[Disciplina kičme]]</small>: "Svi za mnom!"; <small>[[Ekatarina Velika]]</small>: "S’ vetrom uz lice"; <small>[[Bajaga i instruktori]]</small>: "Jahači magle"; <small>[[Kerber (muzička grupa)|Kerber]]</small>: "Seobe"; <small>[[Merlin]]</small>: "Teško meni sa tobom (a još teže bez tebe)"; <small>[[Osmi putnik (sastav)|Osmi putnik]]</small>: "Ulična molitva"; <small>[[Crvena jabuka]]</small>: "Crvena jabuka"; <small>[[Đavoli (glazbeni sastav)|Đavoli]]</small>: "Ljubav i moda"; <small>[[Plavi orkestar]]</small>: "Smrt fašizmu"; <small>[[Leb i sol]]</small>: "Zvučni zid"; <small>[[Đorđe Balašević]]</small>: "Bezdan"; <small>[[Galija (muzička grupa)|Galija]]</small>: "Digni ruku"; <small>[[Tonny Montano]]</small>: "Tonny Montano"; <small>[[Poslednja igra leptira]]</small>: "Grudi moje balkanske"; <small>[[Neki to vole vruće (bend)|Neki to vole vruće]]</small>: "Jeans generacija"; <small>[[Zana Nimani]]</small>: "Noćas pevam samo tebi"; <small>[[Jakarta (muzička grupa)|Jakarta]]</small>: "Bomba u grudima"; ** Zabavni: <small>[[Hari Mata Hari]]</small>: "Ne bi te odbranila ni cijela Jugoslavija"; <small>[[Boris Novković]]</small>: "Kuda idu izgubljene djevojke"; <small>[[Magazin (grupa)|Magazin]]</small>: "Put putujem"; [[Novi fosili]]: "Za dobra stara vremena"; <small>[[Neda Ukraden]]</small>: "Šaj, šaj"; <small>[[Doris Dragović]]</small>: "Željo moja"; ** Folk: <small>[[Nervozni poštar]]</small>: "Zapamti, ja sam gazda"; <small>[[Dragana Mirković]]</small>: "Spasi me samoće"; <small>[[Miroslav Ilić]]</small>: "Tebi"; <small>[[Lepa Brena]] & Slatki greh</small>: "Voli me, voli" i "Uske pantalone"; <small>[[Halid Muslimović]]</small>: "Mama ne da da te diram"; <small>[[Ljubiša Stojanović Louis|Louis]]</small>: "Srcem i dušom"; <small>[[Ljuba Aličić]]</small>: "Samo ona može u život da me vrati"; <small>[[Dobrivoje Topalović]]</small>: "Crno vino"; <small>[[Zorica Marković]]</small>: "Otrove moj"; <small>[[Rade Jorović]]</small>: "Tiha voda ruši stene"; <small>[[Halid Bešlić]]</small>: "Otrov" i "Zajedno smo jači". ** Debitantski albumi (ne mora biti početak karijere): Osmi putnik, Tonny Montano, Crvena jabuka, [[Tutti Frutti Band]], Boris Novković, Đavoli, [[Mira Kosovka]], [[Dragan Kojić Keba]], [[Suzana Perović]], [[Kaliopi]], [[Van Gogh (muzički sastav)|Van Gogh]]... (→ [[:Kategorija:Albumi 1986.]]) * Neka vozila uvedena 1986: <gallery> Opel Omega A front 20090430.jpg|[[Opel Omega]] (Evropski auto godine '87) Audi 80 B3 front 20081201.jpg|[[Audi 80]] B3 ALEKO M-2141S (front view).jpg|[[Moskvič-2141 Aleko]] 1992 Jeep YJ.JPG|[[Jeep Wrangler]] YJ Citroen AX rear 20080320.jpg|[[Citroën AX]] Ford Escort MK4 front 20081215.jpg|[[Ford Escort]] 4. gen. 1989 FIAT Panda.jpg|[[Fiat Panda]] facelift </gallery> == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1986.}} === Januar/Siječanj &ndash; Mart/Ožujak === * [[2. 1.]] - [[Asa Akira]], glumica, model * 2. 1. - [[Igor Marenić]], jedriličar * [[3. 1.]] - [[Nikola Peković]], crnogorski košarkaš * [[6. 1.]] - [[Irina Šejk]], ruski model * [[19. 1.]] - [[Šime Fantela]], jedriličar * [[24. 1.]] - [[Mischa Barton]], britansko-američka filmska i TV glumica * [[29. 1.]] - [[Simon Vukčević]], crnogorski fudbaler * [[30. 1.]] - [[Anita Berisha]], glumica, TV voditeljica * [[5. 2.]] - [[Vedran Ćorluka]], hrvatski nogometaš * [[10. 2.]] - [[Viktor Troicki]], srpski teniser * [[11. 2.]] - [[Gabriel Boric]], predsjednik Čilea * [[24. 2.]] - [[Aleksandar Ivović]], crnogorski vaterpolista * [[28. 2.]] - [[Đorđe Terzin]], srpski politikolog i socijalni radnik * [[7. 3.]] - [[Natko Zrnčić-Dim]], hrvatski alpski skijaš * [[14. 3.]] - [[Jamie Bell]], glumac * [[17. 3.]] - [[Edin Džeko]], bosanskohercegovački nogometaš * [[18. 3.]] - [[Lykke Li]], švedska kantautorka * [[28. 3.]] - [[Lady Gaga]], američka muzičarka * [[29. 3.]] - [[Petra Cicvarić]], hrvatska glumica * [[30. 3.]] - [[Sergio Ramos]], fudbaler === April/Travanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[1. 4.]] - [[Dejan Borovnjak]], srpski košarkaš * [[3. 4.]] - [[Amanda Bynes]], glumica, modni kreator * [[9. 4.]] - [[Lejla Hot]], pevačica * [[18. 4.]] - [[Jakov Gojun]], hrvatski rukometaš * [[22. 4.]] - [[Amber Heard]], glumica, model * [[27. 4.]] - [[Elena Risteska]], makedonska pevačica * 27. 4. - [[Dinara Safina]], teniserka * [[13. 5.]] - [[Alexander Rybak]], pevač, pobednik Evrovizije * [[16. 5.]] - [[Megan Fox]], glumica, model * [[21. 5.]] - [[Mario Mandžukić]], hrvatski nogometaš * [[25. 5.]] - [[Geraint Thomas]], velški biciklista * [[30. 5.]] - [[Claudia Beni]], hrvatska pjevačica * [[3. 6.]] - [[Rafael Nadal]], teniser * [[11. 6.]] - [[Shia LaBeouf]], američki glumac * [[13. 6.]] - [[Ashley Olsen]] i [[Mary-Kate Olsen]], glumice, TV osobe * 13. 6. - [[Tonči Stipanović]], jedriličar * [[15. 6.]] - [[Stoya]], glumica * [[16. 6.]] - [[Žarko Šešum]], rukometaš * [[18. 6.]] - [[Ante Rukavina]], hrvatski nogometaš * 18. 6. - [[Richard Gasquet]], teniser * [[24. 6.]] - [[Bojana Stamenov]], pevačica === Jul/Srpanj &ndash; Septembar/Rujan === * [[2. 7.]] - [[Lindsay Lohan]], glumica, pevačica * [[25. 7.]] - [[Hulk (fudbaler)|Hulk]], brazilski fudbaler * [[21. 8.]] - [[Usain Bolt]], atletičar * [[27. 8.]] - [[Sebastian Kurz]], kancelar Austrije * [[28. 8.]] - [[Gilad Šalit]], izraelski vojnik, talac * [[30. 8.]] - [[Anesa Kajtazović]], američka političarka * [[1. 9.]] - [[Gaël Monfils]], teniser * [[2. 9.]] - [[Stevan Fedi]], crnogorski pevač * [[11. 9.]] - [[Uroš Tripković]], srpski košarkaš * [[15. 9.]] - [[Sanja Jovanović]], hrvatska plivačica === Oktobar/Listopad &ndash; Decembar/Prosinac === * [[5. 10.]] - [[Novica Veličković]], srpski košarkaš * [[23. 10.]] - [[Jovanka Radičević]], crnogorska rukometašica * [[24. 10.]] - [[Drake (muzičar)|Drake]], kanadski muzičar * [[8. 11.]] - [[Aaron Swartz]], programer, internet aktivista († [[2013]]) * [[11. 11.]] - [[Soraja Vučelić]], foto-model * [[22. 11.]] - [[Oscar Pistorius]], atletičar * 22. 11. - [[Zorana Arunović]], sportistkinja u streljaštvu * [[24. 11.]] - [[Mirza Čardaklija]], bosanskohercegovački pjesnik * [[1. 12.]] - [[Andrew Tate]], influenser * [[7. 12.]] - [[Jakov Milatović]], predsjednik Crne Gore * [[28. 12.]] - [[Ana Jelušić]], hrvatska skijašica * [[30. 12.]] - [[Ellie Goulding]], kantautorka, multiinstrumentalista == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1986.}} === Januar/Siječanj &ndash; Februar/Veljača === * [[4. 1.]] - [[Christopher Isherwood]], engleski pisac (* [[1904]]) * 4. 1. - [[Radovan Zogović]], književnik, kritičar i prevodilac (* [[1907]]) * 4. 1. - [[Phil Lynott]], frontmen ''Thin Lizzy'' (* [[1949]]) * [[12. 1.]] - [[Hinko Bauer]], arhitekt (* 1908) * [[14. 1.]] - [[Donna Reed]], glumica (* [[1921]]) * [[16. 1.]] - [[Stjepan Šulek]], skladatelj, ravnatelj (* [[1914]]) * [[18. 1.]] - [[Stana Đurić Klajn]], srpska muzikologinja (* [[1908]]) * [[23. 1.]] - [[Joseph Beuys]], njemački umjetnik (* [[1921]]) * [[24. 1.]] - [[L. Ron Hubbard]], SF pisac, osnivač sajentologije (* [[1911]]) * [[28. 1.]] - Sedam astronauta šatla ''Challenger''. * [[4. 2.]] - [[Branko Pešić]], bivši gradonačelnik Beograda (* [[1922]]) * [[6. 2.]] - [[Minoru Yamasaki]], američki arhitekta (* [[1912]]) * [[11. 2.]] - [[Frank Herbert]], SF pisac (* [[1920]]) * [[18. 2.]] - [[Stana Đurić-Klajn]], srpska muzikologinja (* 1905, '08) * [[19. 2.]] - [[André Leroi-Gourhan]], arheolog, paleoantropolog (* [[1911]]) * [[28. 2.]] - [[Olof Palme]], premijer Švedske (* [[1927]]) === Mart/Ožujak &ndash; April/Travanj === * [[4. 3.]] - [[Ding Ling]], književnica (* [[1904]]) * [[6. 3.]] - [[Georgia O'Keeffe]], umetnica (* [[1887]]) * [[14. 3.]] - [[Branko Pavlović]], profesor filozofije na FF BU (* [[1928]]) * 14. 3. - [[Mihailo Vukdragović]], kompozitor, dirigent, rektor MU u Bg. (* [[1900]]) * [[17. 3.]] - [[John Bagot Glubb]], britanski i jordanski general (* [[1897]]) * [[22. 3.]] - [[Andrej Frušić]], episkop sremski (* [[1916]]) * [[25. 3.]] - [[Jaroslav Šidak]], povjesničar (* [[1903]]) * [[29. 3.]] - [[Lavoslav Glesinger]], neuropsihijatar (* [[1901]]) * [[30. 3.]] - [[James Cagney]], američki glumac (* [[1899]].) * 30. 3. - [[Drago Đurović]], vajar, slikar, pedagog (* [[1923]]) * [[11. 4.]] - Božidar Đorđević, srpski kardiolog (* [[1910]]) * [[14. 4.]] - [[Simone de Beauvoir]], francuska književnica (* [[1908]].) * [[15. 4.]] - [[Jean Genet]], književnik, aktivista (* [[1910]]) * 15. 4. - [[Rade Jovanović (kantautor)|Rade Jovanović]], tekstopisac, kompozitor folk muzike (* [[1928]]) * [[17. 4.]] - [[Marcel Dassault]], proizvođač aviona (* [[1892]]) * [[22. 4.]] - [[Mircea Eliade]], istoričar religije, pisac (* [[1907]]) * [[23. 4.]] - [[Otto Preminger]], filmski režiser (* [[1906]]) * [[24. 4.]] - [[Antun Bonifačić]], hrvatski emigrantski novinar i političar (* [[1901.]]) * 24. 4. - [[Wallis Simpson]], vojvotkinja od Windsora (* [[1896]]) === Maj/Svibanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[4. 5.]] - [[Branko Belan]], hrvatski filmski režiser, teoretičar filma, filmski i televizijski kritičar, romanopisac i novelist (* [[1912]]) * [[9. 5.]] - [[Tenzing Norgay]], nepalski šerpa (* [[1914]]) * [[15. 5.]] - [[Elio de Angelis]], vozač F1 (* [[1958]]) * [[23. 5.]] - Aleksandar Aca Trandafilović, narodni pevač (* [[1936]]) * 23. 5. - [[Altiero Spinelli]], evropski federalista (* [[1907]]) * 23. 5. - [[Sterling Hayden]], glumac (* [[1916]]) * [[24. 5.]] - [[Yakima Canutt]], kaskader, redatelj druge ekipe (* [[1895]]) * [[26. 5.]] - [[Gian-Carlo Coppola]], filmski producent, Francis Fordov sin (* [[1963]]) * [[30. 5.]] - [[Perry Ellis]], modni kreator (* [[1940]]) * [[13. 6.]]. - [[Benny Goodman]], američki džez muzičar (* [[1909]].) * [[14. 6.]] - [[Jorge Luis Borges]], argentinski pisac (* [[1899]].) * 14. 6. - [[Dimitrije Bogdanović]], srpski istoričar (* [[1930]]) * [[19. 6.]] - [[Coluche]], francuski komičar, glumac (* [[1944]]) * [[24. 6.]] - [[Miroslav Antić]], srpski pesnik (* [[1932]]) === Jul/Srpanj &ndash; Avgust/Kolovoz === * [[14. 7.]] - [[Raymond Loewy]], industrijski dizajner (* [[1893]]) * [[18. 7.]] - [[Stanley Rous]], bivši predsednik FIFA (* [[1895]]) * [[23. 7.]] - [[Marko Čelebonović]], slikar (* [[1902]]) * [[25. 7.]] - [[Vincente Minnelli]], filmski i pozorišni režiser (* [[1903]]) * [[26. 7.]] - [[W. Averell Harriman]], američki političar i diplomata (* [[1891]]) * [[5. 8.]] - [[Himzo Polovina]], pjevač sevdalinki (* [[1927]]) * [[8. 8.]] - [[Gordana Kosanović]], srpska glumica (* [[1953]]) * [[10. 8.]] - [[Chuck McKinley]], teniser (* [[1941]]) * [[22. 8.]] - [[Celâl Bayar]], bivši predsednik Turske (* [[1883]]) * [[27. 8.]] - [[Dragutin Mitić]], hrvatski tenisač (* [[1917]]) * [[31. 8.]] - [[Henry Moore]], skulptor (* [[1898]]) * 31. 8. - [[Urho Kekkonen]], bivši predsednik Finske (* [[1900]]) === Septembar/Rujan &ndash; Oktobar/Listopad === * [[6. 9.]] - [[Dragan Jeremić]], kritičar, filozof, estetičar (* [[1925]]) * [[10. 9.]] - [[Ivan Krajačić]], učesnik Španskog rata i NOB, društveno-politički radnik, narodni heroj (* [[1906]]) * [[12. 9.]] - [[Jacques Henri Lartigue]], fotograf, slikar (* [[1894]]) * [[16. 9.]] - [[Jaša Romano]], veterinar (* [[1908]]) * [[18. 9.]] - [[Aljoša Buha]], basist u [[Crvena jabuka (bend)|Crvenoj jabuci]] (* [[1962]].) * [[25. 9.]] - [[Marija Čudina]], hrvatska pjesnikinja (* [[1937]].) * [[30. 9.]] - [[Franz Burda]], nemački izdavač (* [[1903]]) * [[1. 10.]] - [[Dražen Ričl]] Zijo, gitarist i osnivač Crvene jabuke (* [[1962.]]) * [[3. 10.]] - [[Danilo Lekić]] Španac, borac, general-pukovnik JNA, diplomata, narodni heroj (* [[1913]]) * [[14. 10.]] - [[Stanoje Janković]], operski pevač - bariton (* [[1905]]) * [[19. 10.]] - [[Karlo Bulić]], hrvatski glumac (* [[1910]]) * [[31. 10.]] - [[Robert S. Mulliken]], fizičar, hemičar, nobelovac (* [[1896]]) === Novembar/Studeni &ndash; Decembar/Prosinac === * [[6. 11.]] - [[Nikanor Iličić]], episkop bački (* [[1906]]) * [[8. 11.]] - [[Vjačeslav Molotov]], sovjetski političar (* [[1890]]) * 8. 11. - [[Artur London]], bivši čehoslovački političar (* [[1915]]) * [[10. 11.]] - [[Ljubomir Magaš]], Ljuba Zemunac, beogradski kriminalac (* [[1948]]) * [[12. 11.]] - [[Erich Koch]], bivši rajhskomesar Ukrajine (* [[1896]]) * [[13. 11.]] - [[Dimitrije Vučenov]], književnik, kritičar, prevodilac (* [[1911]]) * nov. - [[Borivoje Jovanović (glumac)|Borivoje Jovanović]], glumac (* [[1918]]) * [[18. 11.]] - [[Gia Carangi]], supermodel (* [[1960]]) * [[19. 11.]] - [[Kosta Nađ]], učesnik Španskog rata i NOB, general armije JNA, narodni heroj i nosilac Ordena slobode (* [[1911]]) * [[23. 11.]] - [[Josip Hamm]], hrvatski filolog, lingvist i slavist (* [[1905]]) * [[29. 11.]] - [[Cary Grant]], američki filmski glumac (* [[1904]].) * [[15. 12.]] - [[Omraam Mikael Ajvanov]], duhovni učitelj iz Bugarske (* 1900) * [[17. 12.]] - [[Ante Raštegorac]], učesnik NOB, d-p. radnik, narodni heroj (* [[1923]]) * [[19. 12.]] - [[Zdenka Sertić]], hrvatska slikarica (* [[1899]].) * [[21. 12.]] - [[Ivo Vitić]], hrvatski arhitekt (* [[1917]].) * [[24. 12.]] - [[Milojko Ćišić]], elektroenergetičar (* [[1920]]) * [[29. 12.]] - [[Andrej Tarkovski]], sovjetski režiser (* [[1932]]) * 29. 12. - [[Harold Macmillan]], bivši britanski premijer (* [[1894]]) === Kroz godinu === * [[Jovo Mijatović]], travar sa Romanije (* [[1886]]) * [[Zvonimir Furtinger]], novinar, književnik (* [[1912]]) * [[Muhamed Hadžijahić]], historičar (* 1918) == Nobelova nagrada za 1986. godinu == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Ernst Ruska]] (fundamentalan rad u [[elektronska optika|elektronskoj optici]] i za projekt prvog [[Elektronski mikroskop|elektronskog mikroskopa]]), [[Gerd Binnig]] i [[Heinrich Rohrer]] (projekt [[Skenirajući tunelski mikroskop|skenirajućeg tunelskog mikroskopa]]) * [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Dudley R. Herschbach]], [[Yuan T. Lee]] i [[John C. Polanyi]] (doprinos u vezi dinamike hemijskih elementarnih procesa) * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Stanley Cohen]] i [[Rita Levi-Montalcini]] (otkriće [[faktor rasta|faktora rasta]]) * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Wole Soyinka]] (koji u širokoj kulturalnoj perspektivi i s poetskim prizvucima stvara dramu egzistencije) * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Elie Wiesel]] (svedok Holokausta, borac protiv ravnodušnosti) * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[James M. Buchanan]] (razvoj ugovornih i ustavnih osnova za [[teorija javnog izbora|teoriju ekonomskog i političkog donošenja odluka]]) == Povezano == * [[Kronologija raspada SFRJ]] == Literatura == * [http://www.yurope.com/nasa-borba/arhiva/Apr97/2404/2404_26.HTM Covek koji je "polozio ispit" (Naša Borba)] (ima i Kalendar kosovskih događaja) * Collier's Year Book 1987 (Microsoft Encarta 2004) * [http://books.google.com/books?id=mLvmtKtUsIcC&printsec=frontcover&dq=Violations+of+the+Helsinki+accords,+Yugoslavia&cd=1#v=onepage&q&f=false ''Violations of the Helsinki accords, Yugoslavia'' (Google Books)] == Vanjske veze == * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-8-19.shtml Controversy Over Kosovar Petitions]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Louis Zanga, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-8-23.shtml Kosovar Official Attacks Serbian Hard-Liners]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Louis Zanga, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-8-3.shtml League of Communists of Yugoslavia (LCY)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307070312/http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-8-3.shtml |date=2016-03-07 }}, Slobodan Stanković, Open Society Archives - Radio Free Europe * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/13-13-127.shtml Eastern Europe, China, and the World Communist Movement in 1986] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160310022735/http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/13-13-127.shtml |date=2016-03-10 }}, Vladimir V. Kusin, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/4-3-68.shtml The New Strong Men Of Kosovo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728062945/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/4-3-68.shtml |date=2011-07-28 }}, Louis Zanga, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/119-1-113.shtml Religious Trends in Eastern Europe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728062928/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/119-1-113.shtml |date=2011-07-28 }}, OSA-RFE == Reference == {{reflist}} ;Literatura * Jović, Dejan. ''Jugoslavija Država koja je odumrla''. Prometej Zagreb 2003 {{commonscat|1986}} [[Kategorija:Godine]] 6bpdmj2x2j8102t92dbcc68epqdttf4 42587561 42587560 2026-05-04T23:00:06Z Alekol 2231 /* Jun/Juni/Lipanj */ 42587561 wikitext text/x-wiki {{Year dab|1986}} {{godina nav}} {{Godina u drugim kalendarima|1986}} Godina '''1986''' bila je [[redovna godina koja počinje u srijedu]] (link pokazuje kalendar). * Međunarodna godina mira (UN) __NOTOC__ <center> {| style="border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;" align=center class=radius | '''1986''': <br /> [[1986#Januar/Siječanj|<1>]] • [[1986#Februar/Veljača|<2>]] • [[1986#Mart/Ožujak|<3>]] • [[1986#April/Travanj|<4>]] • [[1986#Maj/Svibanj|<5>]] • [[1986#Jun/Juni/Lipanj|<6>]] <br /> [[1986#Jul/Juli/Srpanj|<7>]] • [[1986#Avgust/August/Kolovoz|<8>]] • [[1986#Septembar/Rujan|<9>]] • [[1986#Oktobar/Listopad|<10>]] • [[1986#Novembar/Studeni|<11>]] • [[1986#Decembar/Prosinac|<12>]] <br /> [[1986#Rođenja|Rođenja]] • [[1986#Smrti|Smrti]] |}</center> == Događaji == === Januar/Siječanj === [[Datoteka:EC12-1986 European Community map.svg|mini|left|150px|[[Evropska zajednica]] 1986-90]] * [[1. 1.]] - {{flagicon|Evropa}} [[Španija]] i [[Portugal]] se priključuju [[Evropska zajednica|Evropskoj zajednici]] (današnja [[Evropska unija]]). * [[6. 1.]] - [[Franjo Komarica]] novi pomoćni banjolučki biskup. * 6. 1. - [[Liberija]] dobila novi ustav umesto prvog iz 1847. [[Datoteka:Сиви дом.jpg|120px|mini|lijevo|"[[Sivi dom]]"]] * [[12. 1.]] - Prikazana prva od 12 epizoda serije "[[Sivi dom]]". * [[13. 1.|13]] - [[24. 1.]] - Pokušaj državnog udara se pretvara u kratak ali krvav građanski rat u [[Južni Jemen|Južnom Jemenu]]. * [[14. 1.]] - [[Vinicio Cerezo]] je novi predsednik [[Gvatemala|Gvatemale]] - prvi civil i demokratski izabrani predsednik od 1966, ali nasilje i [[Gvatemalski građanski rat|građanski rat]] se ipak nastavljaju. * [[15. 1.]] - [[Libanski građanski rat]], puč u hrišćanskim Libanskim snagama: nakon što je prošlog meseca potpisao Trojni sporazum sa šiitima i druzima, [[Elie Hobeika]] napadnut od [[Samir Geagea|Samira Geagee]] i preds. [[Amine Gemayel|Amina Gemayela]], sklanja se u Siriju. * [[16. 1.]] - Član Predsedništva SFRJ [[Branko Mikulić]] imenovan za mandatara [[Savezno izvršno vijeće|Saveznog izvršnog veća]]. * 16. 1. - Gorbačovljeva deklaracija predlaže ukidanje sveg nuklearnog oružja u tri faze do 2000 - neprihvatljivo za NATO zbog ogromne istočne prednosti u konvencionalnom naoružanju. * [[januar]] - Beogradski okružni sud odustao od optužnice protiv [[Gordan Jovanović|Gordana Jovanovića]] i [[Vladimir Mijanović|Vladimira Mijanovića]] (dvojica od "[[Beogradska šestorica|Beogradske šestorice]]"). * januar - Uhapšen sociolog [[Tomaž Mastnak]] zbog "povrede ugleda" mandatora vlade [[Branko Mikulić|Branka Mikulića]]. * januar - Peticija 212 beogradskih intelektalaca poslata saveznoj i republičkoj skupštini protiv "genocida nad Srbima" na Kosovu i drakonskog kažnjavanja mladih Albanaca, poziv na duboke društvene i političke promene. * 17. 1. - [[Mali]] i [[Burkina Faso]] postigli mir nakon Rata za pojas Agacher - normalizacija odnosa tokom godine, a Međunarodni sud u decembru podelio spornu teritoriju napola. * [[19. 1.]] - Počinje širenje [[(c)Brain]]-a, prvog [[Kompjuterski virus|virusa]] za [[MS-DOS]]. * [[20. 1.]] - [[Margaret Thatcher]] i [[François Mitterrand]] objavili u Lillu da će biti izgrađen [[Eurotunel|tunel ispod Lamanša]] (ugovor potpisan u Canterburyjy 12. 2., odrađeno 1987-93, saobraćaj od 1994). * [[24. 1.]] - [[Voyager 2]] u najbližem prilazu [[Uran (planeta)|Uranu]]. * [[25. 1.]] - Gerilska armija [[Yoweri Museveni|Yowerija Musevenija]] preuzela vlast nad [[Uganda|Ugandom]] posle petogodišnje borbe (položio zakletvu [[29. 1.]], još uvek je na vlasti 2017). [[Datoteka:Challenger explosion.jpg|thumb|180px|left|''Challenger'']] * [[28. 1.]] - [[Space Shuttle]] ''Challenger'' se raspao 73 sekunde od lansiranja, gine 7 astronauta. * Početkom godine u [[Bugarska|bugarskim]] diskotekama dozvoljena [[muzika]] samo iz socijalističkih zemalja, a zabranjena romska i ona sa Zapada, uključujući i Jugoslaviju. === Februar/Veljača === * [[1. 2.]] - Najgore snežne padavine na jugu Francuske i u Austriji za nekoliko decenija, treća najveća poplava u Veneciji od početka stoleća. * 1. 2. - Skinuti katanci sa kapije džamije [[Babri Masjid]] u [[Ayodhya|Ayodhyi]], severna Indija, i dozvoljen pristup hinduistima na ovo legendarno mesto [[Rama (hinduizam)|Raminog]] rođenja. Spor će kulminirati 1992. rušenjem džamije. * [[3. 2.]] - Grafički studio ''[[Pixar]]'' se osamostalio, glavni deoničar je [[Steve Jobs]]. * [[4. 2.]] - Umro [[Branko Pešić]], potpredsednik Predsedništva [[SR Srbija|SR Srbije]] i bivši gradonačelnik [[Beograd]]a. * [[7. 2.]] - [[Jean-Claude Duvalier]] ("Baby Doc") pobegao sa [[Haiti]]ja posle 15 godina svoje i 28 godina [[François Duvalier|porodične]] vladavine. General [[Henri Namphy]] se nalazi na čelu prelazne vlade (do 1988) a u zemlji ubrzo dolazi do nereda i pljački. [[Datoteka:Corazon Aquino 1986.jpg|mini|150px|[[Corazon Aquino]]]] * 7. 2. - Vanredni predsednički izbori na [[Filipini]]ma: prema izbornoj komisiji pobeđuje autoritarni predsednik [[Ferdinand Marcos]] a prema opoziciji [[Corazon Aquino]] - dolazi do protesta i revolucije. * [[9. 2.]] - [[Halejeva kometa]] u [[perihel]]u, najbližoj tački Suncu, tokom druge posete Sunčevom sistemu u 20. veku. * 9. 2. - SFRJ uputila protestnu notu Švajcarskoj zbog proterivanja sekretara bernske ambasade i optužila je da pruža gostoprimstvo antijugoslovenskim teroristima. * [[11. 2.]] - [[Iračko-iranski rat]]: Operacija Zora 8, [[Prva bitka za Fao]], Iranci zauzimaju poluostrvo [[Fao]] na čelu Persijskog zaliva, Iračani imaju velike gubitke u protivnapadima sledećih mesec dana. * 11. 12. - Razmena zapadnih i istočnih špijuna na mostu Glienicke, oslobođen je sovjetski disident Anatolij Ščaranski, koji odlazi u Izrael i uzima ime [[Natan Šaranski]]. * [[12. 2.]] - Američke vlasti izručile Jugoslaviji [[Andrija Artuković|Andriju Artukovića]] (proglašen ratnim zločincem [[1946]]). * 13/[[14. 2.]] - [[Čadsko-libijski konflikt]]: počinje francuska [[operacija Épervier]] protiv libijskog nadiranja u [[Čad]]u (traje do 2014. kada je zamenjena operacijom Barkhane). * [[16. 2.]] - Francuski avion gađao libijsku bazu Uadi Dum na severu [[Čad]]a. * 16. 2. - Kod Novog Zelanda potonuo sovjetski putnički brod "Mihail Ljermontov" uz pogibiju jednog člana posade. * [[17. 2.]] i [[28. 2.]] - U Luksemburgu odn. Hagu potpisan [[Jedinstveni europski akt]] kojim je određeno stvaranje [[jedinstveno tržište|jedinstvenog tržišta]] do 31. 12. [[1992]] - stupa na snagu 1. 7. [[1987]] (→ [[Delorova komisija]]). [[Datoteka:RP1357 p103 Mir base block.svg|mini|200px|DOS-7, bazni blok stanice [[Mir (svemirska stanica)|Mir]]]] * [[19. 2.]] - [[SSSR]] lansira bazni blok svemirske stanice ''[[Mir (svemirska stanica)|Mir]]'' - moduli se dodaju do 1996. a stanica radi do 2001. * [[20. 2.]] - [[Silvio Berlusconi]] kupio [[A.C. Milan]]. * [[25. 2.]] - Revolucija narodne snage: na [[Filipini]]ma zbačen [[Ferdinand Marcos]] posle 20 godina autoritarne vlasti. Corazon Aquino je predsednica do 1992, prva žena predsednik u Aziji. * 25. 2. - Egipatski redarstvenici, nezadovoljni plaćom, pale hotele u blizini Piramida. * [[25. 2.]] - [[6. 3.]] - [[XXVII kongres KPSS]], generalni sekretar [[Mihail Gorbačov]] govori o [[glasnost]]i i [[Perestrojka|perestrojci]], izrazio je želju za povlačenjem iz Afganistana. Sekretar moskovske partije [[Boris Jeljcin]] prvi put privukao pažnju. * [[26. 2.]] - Grupa od 106 Srba sa Kosova dolazi u Skupštinu Jugoslavije (predvode ih Boško Budimirović i [[Miroslav Šolević]]). * 26 - 27. 2. - Stražar KPD Zenica Mile Matić, paranoidni šizofreničar, ubio devetoro ljudi između Doboja, Zenice i Donje Koprivne. * [[27. 2.]] - U [[Brazil]]u uveden antiinflacioni ''Plan Cruzado'', zamrznute cene i plate, uvedena valuta cruzado umesto cruzeira - privremen uspeh. * krajem februara - Slučaj zamene beba u srebreničkom porodilištu 1983: mala M. koja je živela sa porodicom H. dodeljena porodici M., u kojoj ostaje i devojčica N. jer veštačenje nije utvrdilo da ona pripada porodici H. Na veštačenje u Zagreb je poslato još pet parova koji su dobili devojčice u Srebrenici novembra 1983. [[Datoteka:Olof Palme 1974 (cropped).jpg|mini|150px|left|† [[Olof Palme]]]] * [[28. 2.]] - [[Švedska|Švedski]] premijer [[Olof Palme]] ubijen dok se vraćao iz bioskopa (proglašen mrtvim malo iza ponoći). * [[28. 2.]] - [[19. 4.]] - [[Afgansko-sovjetski rat]]: Druga bitka za bazu Zhawar: afganske i sovjetske snage uspevaju da uz velike gubitke nakratko zauzmu mudžahedinsku bazu u Zhawaru, prov. [[Paktijska pokrajina|Paktija]], blizu pakistanske granice. === Mart/Ožujak === [[Datoteka:Lspn comet halley.jpg|mini|180px|[[Halleyeva kometa]]]] * [[mart]] (od januara?) - Peticija preko 200 srpskih intelektualaca Skupštini u kojima se osuđuju "genocidne" namere prema Srbima i ostalim ne-Albancima na Kosovu i traži čvršći stav prema separatistima . * [[3. 3.]] - Objavljen prvi rad koji opisuje [[Mikroskopija atomskim silama|mikroskopiju atomskim silama]]. * [[4. 3.]] - Svetski jevrejski kongres optužuje bivšeg generalnog sekretara [[Kurt Waldheim|Kurta Waldheima]] za umešanost u ratne zločine. * [[6. 3.]] - Počelo emitovanje Jutarnjeg programa na TV Beograd. * 6. 3. - "[[Vjesnik]]" optužuje Kurta Valdhajma (bivšeg genseka [[UN]], sada kandidata za predsednika [[Austrija|Austrije]]) za učešće u operacijama protiv partizana, za šta je odlikovan Redom krune kralja Zvonimira<ref>[http://www.upi.com/Archives/1986/03/06/Newspaper-Waldheim-received-high-Nazi-award/4069510469200/ Newspaper: Waldheim received high Nazi award]. upi.com Archives March 6, 1986</ref>. * [[8. 3.]] - [[Datoteka:Handball pictogram.svg|25px]] Završeno svetsko [[rukomet]]no prvenstvo u Švajcarskoj - Jugoslavija je prvak. * [[10. 3.]] - [[Vojislav Šešelj]] pušten iz zatvora posle nepune dve godine. * [[12. 3.]] - Referendum o ostanku Španije u NATO-u: 56,9% je za (Katalonija i Baskija su bile protiv). * [[13. 3.]] - Okružno javno tužilaštvo u [[Gnjilane|Gnjilanu]] smatra da nije dokazano da je [[Đorđe Martinović]] nasilno povređen [[1985]]. * 13. 3. - Incident u Crnom moru: pozivajući se na pravo nevinog prolaza, američki razarač i krstarica ušli u sovjetske vode kod Krima. * 13. 3. - U Parizu otvoren ''[[Cité des Sciences et de l'Industrie]]'', najveći muzej nauke u Evropi. * [[14. 3.]] - ''[[Microsoft]]'' izlazi na berzu, što od trojice pravi milijardere a od 12.000 zaposlenih milionere. * [[16.3.|16.]] - [[23. 3.]] - U [[Francuska|Francuskoj]] održani [[Parlamentarni izbori u Francuskoj 1986|parlamentarni izbori]] na kojima tijesnu većinu u [[Nacionalna skupština (Francuska)|Nacionalnoj skupštini]] osvaja desnica; s obzirom da [[Socijalistička partija (Francuska)|socijalističkom]] predsjedniku [[Francois Mitterand|Mitterandu]] mandat ističe tek 1988. godine, temeljem izbora nastaje prva [[kohabitacija (politika)|kohabitacija]] u historiji [[Peta francuska republika|Pete republike]]. [[Nacionalni front (Francuska)|Nacionalni front]] ušao u parlament zahvaljujući proporcionalnom sistemu. * [[17. 3.]] - Osnovana navijačka skupina [[Bad Blue Boys]]. * [[23. 3.]] - Američka [[Šesta flota SAD|Šesta flota]] počinje manevre u [[Zaliv Sidra|zalivu Sidra]], kojeg Libija smatra u celosti svojom akvatorijom - dolazi do razmene vatre 24-25. * [[24. 3.]] - Peticija [[Odbor za odbranu slobode misli i izražavanja|Odbora za odbranu slobode misli i izražavanja]] između ostalog traži ukidanje člana 133 Krivičnog zakona ("širenje neprijateljske propagande" i "lažno predstavljanje stanja u Jugoslaviji"). * 24. 3. - [[58. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[Out of Africa (film)|Out of Africa]]'' ("Moja Afrika"), ukupno sedam nagrada od 11 nominacija, ''[[Witness (film, 1985)|Witness]]'' tri od osam, ''[[The Color Purple (film)|The Color Purple]]'' ništa od 11, u užem izboru za najbolji strani film bio "[[Otac na službenom putu]]". * 24. 3. - Švedska firma [[Bofors]] i indijska vlada potpisali ugovor za 410 haubica od 155mm za 285 miliona dolara - iz toga će se izroditi [[afera Bofors|afera]] koja nije razrešena ni u 21. veku. * [[26. 3.]] - Članak u ''[[New York Times]]''-u optužuje [[Kurt Valdhajm|Kurta Valdhajma]] za umešanost u zločine na Balkanu tokom Drugog svetskog rata. I "[[Večernje novosti]]" objavljuju da je Jugoslavija [[1947]]. tražila Valdhajma kao ratnog zločinca. * [[31. 3.]] - Mexicana Flight 940: avion udario u planinu u Meksiku, 167 mrtvih. * 31. 3. - Požar u palati [[Hampton Court Palace|Hampton Court]]. * mart-april - Niz protestnih večeri u Udruženju književnika Srbije povodom zatvaranja novosadskog profesora Dragoljuba Petrovića, ali Kosovo glavna tema. === April/Travanj === [[Datoteka:Stevan Kragujevic, Ivan Stambolic, maj 1986.JPG|mini|120px|[[Ivan Stambolić]] prelazi u maju sa čela CK SKS na čelo Predsedništva SRS]] * [[1. 4.]] - Sektorski incident: jedna komunistička frakcija pokušava da pokrene pobunu u [[Nepal]]u. * [[2. 4.]] - Predsednik predsedništva SFRJ [[Radovan Vlajković]] stigao u posetu Pekingu, nakon Severne Koreje. * 2. 4. - TWA Flight 840: u avionu iz SAD, iznad Grčke eksplodirala bomba, četvoro putnika izletelo iz letelice. * [[3. 4.]] - Finale FIBA Evropskog kupa šampiona u Budimpešti: [[Cibona]] - [[Žalgiris]] 94:82, Cibona je odbranila titulu. * 3. 4. - [[IBM]] predstavio [[IBM PC Convertible|PC Convertible]], prvi [[laptop]] računar te firme, naslednik [[IBM Portable Personal Computer|IBM Portabla]], koristi novi format [[flopi disk]]a od 3,5 inča - slabo se prodaje. * [[4. 4.]] - Hapšenje [[Kosta Bulatović|Koste Bulatovića]] i Radoja Spasića zbog peticije "2016" (započete prethodne jeseni) izaziva masovno okupljanje Srba u [[Kosovo Polje|Kosovu Polju]] (Bulatović pušten sutradan). * [[5. 4.]] - Bomba u berlinskoj diskoteci ''La Belle'' koju često posećuju američki vojnici - 3 mrtvih i 230 ranjenih (od čega 2 odn. 79 vojnika), SAD smatra Libiju odgovornom za ovo. * 5. 4. - [[Jean Michel Jarre]] održao koncert ''Rendez-vous Houston'' sa 1 - 1,5 miliona gledalaca. * [[6. 4.]] - Predsednik [[Spisak predsednika Srbije|Predsedništva]] SR Srbije, [[Ivan Stambolić]], posetio Kosovo Polje i Prištinu, gde je razgovarao sa kosovskim Srbima i pokrajinskim vlastima. * [[7. 4.]] - Par stotina kosovskih Srba zbog nacionalnih problema na [[Kosovo|Kosovu]] došlo u Beograd, gde ih je primio član [[Predsedništvo SFRJ|saveznog predsedništva]], [[Lazar Mojsov]]: žale se na diskriminaciju i neefikasnost sistema. * 12. 4. - 10. 5. - [[Datoteka:Emblem of Yugoslavia (1963–1992).svg|25px]] Završetak izbornih aktivnosti u SFRJ, započetih zimus u [[OOUR]]-ima i mesnim zajednicama: izbori delegata za Veće opština, Veće udruženog rada i Društveno-političko veće po skupštinama republika i pokrajina; izbori delegata za [[Savezno vijeće SFRJ|Savezno veće]] [[Skupština SFRJ|Skupštine SFRJ]]; konstituisanje skupština republika i pokrajina; izbori delegacija za Veće republika i pokrajina Skupštine SFRJ.<ref>"Izborni kalendar", Borba, 11. jan. 1986, str. 7</ref><ref>[http://www.upi.com/Archives/1986/04/05/UPI-NewsFeatureNEWLNNew-leaders-new-hopes-in-Yugoslav-elections/1433513061200/ UPI NewsFeature;NEWLN:New leaders, new hopes in Yugoslav elections]. upi.com Archives April 5, 1986</ref> Ovo su poslednji jednostranački izbori po republikama (u SR Srbiji i 1989.) i poslednji uopšte za federaciju. * [[13. 4.]] - Papa [[Ivan Pavao II.]] posjetio Veliku rimsku sinagogu. * [[14. 4.]] - U Zagrebu počelo suđenje [[Andrija Artuković|Andriji Artukoviću]]. * 14. 4. - U [[bangladeš]]kom distriktu Gopalganj padao grad/tuča od 1&nbsp;kg - 92 mrtvih. [[Datoteka:RonaldReaganLibya1986.jpg|mini|240px|[[Ronald Reagan|Reagan]] na brifingu tijekom [[Operacija Kanjon El Dorado|bombardiranja Libije]]]] * [[15. 4.]] - [[Operacija Kanjon El Dorado]]: američki avioni bombarduju [[Libija|Libiju]] (odmazda za bombu u ''La Belle''). * april - Sastanak kosovskog SK - [[Fadilj Hodža]] nije kandidovan za CK SKJ, [[Azem Vlasi]] na čelu pokrajinske partije. * [[17. 4.]] - Afera Hindawi - trudnoj Irkinji pre ukrcavanja u [[El Al]]-ov avion u Londonu pronađena bomba, koju je navodno podmetnuo njen verenik Jordanac. * [[20. 4.]] - Završen 10. kongres [[SK Slovenije]]: predsedsnik CK SKS je [[Milan Kučan]] (do 1989). * 20. 4. - Šri Lanka: pukla brana Kantale, između 120 i 180 poginulih. * 24. 4. - Po troškovima života za poslovne ljude u dolarima, najjeftiniji gradovi na svetu su [[Asunción]], [[Caracas]] i Beograd<ref>[http://www.upi.com/Archives/1986/04/24/Survey-shows-Tokyo-worlds-most-expensive-city/2845514702800/ Survey shows Tokyo world's most expensive city]. upi.com Archives April 24, 1986</ref>. * 24. 4. - Film ''[["Crocodile" Dundee]]'' prikazan u Australiji. * [[25. 4.]] - [[Mswati III]] je novi kralj [[Svazilend]]a. [[Datoteka:View of Chernobyl taken from Pripyat zoomed.JPG|mini|280px|Pogled na Černobiljsku elektranu iz Pripjata]] [[Datoteka:Chornobyl radiation map.jpg|mini|Područje radijacije oko Černobilja]] * [[26. 4.]] - '''[[Černobilska katastrofa]]''' u Ukrajinskoj SSR, tragovi radijacije pronađeni u "skoro svakoj zemlji severne hemisfere". Kasnije u Jugoslaviji: gubici za poljoprivredu, protesti protiv nuklearne energije. * [[28. 4.]] - Radijacija detektovana u Švedskoj. * 28. 4. - [[Metaloplastika]] ([[Šabac]]) odbranila evropsku rukometašku titulu. === Maj/Svibanj === * [[1. 5.]] - Predstavljen prijedlog za novčanicu od 10.000 dinara (lik Vuka Karadžića, ljubičasta nijansa) koja nije izdata. * 1 - 4. 5. - Vojnik [[Bojan Plut]] pobegao iz ljubljanske kasarne sa automatskom puškom i municijom - tokom potere ubio dvojicu milicionera, izvršio samoubistvo između Zaboka i Zagreba.<ref>"Begunac se ubio", Borba, 6. maj 1986, str. 16</ref> * [[2. 5.]] - U Japanu prvi put emitovan TV-šou ''[[Takeshi's Castle]]'' * [[2. 5.]] - [[13. 10.]] - [[Expo 86]] u [[Vancouver]]u: "Transport i komunikacija: Svet u pokretu - Svet u dodiru". * [[3. 5.]] - [[Pesma Evrovizije 1986.|Pesma Evrovizije]] u [[Bergen]]u, Norveška: prva je [[Sandra Kim]] (13) iz Belgije, [[Doris Dragović]] ("Željo moja") je 11. * 3. 5. - China Airlines Flight 334: tajvanski pilot prebegao sa teretnim avionom u NR Kinu - razgovori o povratku aviona i ostatka posade se smatraju prekretnicom u odnosima dva entiteta. * [[4. 5.]] - [[Mohammad Najibullah]] je novi generalni sekretar CK [[Narodna demokratska partija Afganistana|Narodne demokratske partije Afganistana]] (do [[1992]]) umesto [[Babrak Karmal|Babraka Karmala]], koji do novembra ostaje šef države. [[Datoteka:Sinan Hasani.png|mini|120px|[[Sinan Hasani]]]] * [[7. 5.]] - [[Bukurešt]]anska [[Steaua]] osvaja u Sevilji evropski Kup šampiona, pobedom na penale nad Barselonom - [[Helmut Duckadam|Duckadam]] je odbranio sva četiri udarca. * [[12. 5.]] - Zabranjen uvoz hrane u Evropsku zajednicu iz istočne Evrope i Jugoslavije. * [[14. 5.]] - [[Andrija Artuković]], ministar unutarnjih poslova [[NDH]], osuđen u Zagrebu na smrt za ratne zločine. * 14. 5. - Svetski jevrejski kongres objavljuje dokumenta da je poručnik [[Kurt Waldheim]] povezan sa represalijama u Jugoslaviji oktobra [[1944]] (ali nije dokazano njegovo učešće). * 14. 5. - Finale [[Kup Maršala Tita|Kupa Maršala Tita]]: [[FK Velež]] - [[NK Dinamo Zagreb]] 3:1. * [[15. 5.]] - Rotacija u [[Predsedništvo SFRJ|predsedništvu SFRJ]], na čelu je [[Sinan Hasani]] nakon [[Radovan Vlajković|Radovana Vlajkovića]], potpredsednik [[Lazar Mojsov]] (početak dužnosti sutradan). * 15. 5. - Prvi sastanak novog delegatskog sastava [[Skupština SFRJ|Skupštine SFRJ]], četvrtog po [[Ustav SFRJ 1974|ovom sistemu]]; izabrani su funkcioneri, sa jednogodišnjim mandatom (poslednja savezna skupština). * [[16. 5.]] - [[Branko Mikulić]] je izabran za [[Spisak predsednika vlada Jugoslavije#Druga Jugoslavija, FNRJ i SFRJ, 1945-91|predsjednika]] [[Savezno izvršno vijeće|Saveznog izvršnog vijeća]], poslije [[Milka Planinc|Milke Planinc]] (do 1988/89). [[Datoteka:Branko Mikulić.jpg|mini|150px|[[Branko Mikulić]], predsjednik SIV 1986-89]] * [[maj]] - Osuđeno 46 kosovskih Albanaca za dela neprijateljske propagande i članstvo u nelegalnoj organizaciji. * maj - Organizovan "Fond solidarnosti", prva svejugoslovenska nezavisna organizacija, čiji je cilj pomoć onima čija je "egzistencija ugrožena zbog kritičkih pogleda i socijalnog aktivizma".<ref>[http://www.upi.com/Archives/1987/10/29/A-solidarity-fund-threatens-Yugoslavias-control-over-intellectualsUPI-NewsFeature/9549562482000/ A 'solidarity fund' threatens Yugoslavia's control over intellectualsUPI NewsFeature]. upi.com Archives Oct. 29, 1987</ref> * [[16. 5.]] - U SAD prikazan film ''[[Top Gun]]'', najunosniji film ove godine. Istog dana u Kanu prikazana "[[Misija (film)|Misija]]", koja dobija [[Zlatna palma|Zlatnu palmu]]. * [[18. 5.]] - Na proslavi 800-godišnjice [[Studenica|Studenice]], Kosta Bulatović traži promenu Ustava i ukidanje pokrajine Kosovo. * [[23. 5.]] - [[Somalija|Somalski]] predsednik [[Siad Barre]] teško povređen u saobraćajnoj nesreći - nedoumice oko njegovog mogućeg nasledstva dovode do pojačane represije i [[Somalski građanski rat|građanskog rata]], naročito od 1988. * [[25. 5.]] - [[Dan mladosti]] pod sloganom "Probudi se, nešto se dešava, tvoja se sudbina rešava" (stihovi [[Duško Trifunović|Duška Trifunovića]]). * 25. 5. - ''Hands Across America'': oko 6,5 miliona ljudi pravi živi lanac preko SAD. * [[27. 5.]] - Feribot ''Shamia'' potonuo u Bangladešu, procenjeno 600 mrtvih. * [[28. 5.]] - Argentinci potopili tajvansku ribaricu ''Chian-der 3'' blizu britanske Zone totalne ekskluzije oko Folklanda. [[Datoteka:Centralna proslava 8 vekova manastira Studenica, 18-maj-1986 - Patrijarh German - 03.jpg|mini|240px|Sa proslave 800 godina Studenice]] * [[28. 5.]] - Na X Kongresu [[SK Srbije]], [[Slobodan Milošević]] izabran za predsednika Predsedništva CK SK Srbije (do 1989; zatim na čelu Srbije do 1997. i SRJ do 2000.). * [[29. 5.]] - [[Zastava Evropske Unije|Zastava Evrope]], ranije obeležje Saveta Evrope, prvi put istaknuta u Briselu ispred sedišta Evropske komisije. * [[31. 5.]] - [[29. 6.]] - [[Datoteka:Football pictogram.svg|25px]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svetsko prvenstvo u fudbalu]] održano u Meksiku - dobija Argentina, Jugoslavija se nije plasirala. * maj - jun - Bitka za Mehran, Operacija Karbala 1: Iračani u maju po treći put zauzeli iranski grad, Iranci ga povratili u junu. === Jun/Juni/Lipanj === * 3 - 4. 6. - Kongres Saveza književnika Jugoslavije u [[Maribor]]u: [[Miodrag Bulatović]], kandidat iz Srbije za predsednika saveza, blokiran je glasovima delegacija iz SL, HR, CG i KS. Raspadanje ulazi i u institucije civilnog društva.<ref> Jović 2003, 429</ref> * [[8. 6.]] - [[Kurt Waldheim]] izabran za predsednika Austrije, uprkos optužbama za učešće u ratnim zločinima u Jugoslaviji i Grčkoj za vreme Drugog svetskog rata. Kancelar [[Fred Sinowatz]] daje ostavku, naslediće ga [[Franz Vranitzky]] (do 1997). * [[12. 6.]] - Vanredno stanje u celoj Južnoj Africi. * 12 - 14. 6. - Dvanaesti kongres [[Savez socijalističke omladine Jugoslavije|SSOJ]]: odbačeni su svi slovenački predlozi (ukidanje smrtne kazne, čl. 133 KZ tj. "verbalnog delikta" i Štafete mladosti te uvođenje civilnog vojnog roka) - pokazatelj opasnosti od postajanja manjinom u eventualno centralizovanom sistemu.<ref> Jović 2003, 445</ref> * [[14. 6.]] - Poslednje kolo [[Prvenstvo Jugoslavije u fudbalu 1985/86.|fudbalskog prvenstva Jugoslavije]], obeleženo mnogim nameštanjima<ref>[http://www.mozzartsport.com/vesti/premotavanje-afera-sajber-tri-decenije-kasnije-ko-je-profitirao-a-ko-je-ostecen-da-li-je-iko-bio-posten/105248 PREMOTAVANJE: Afera Šajber, tri decenije kasnije – ko je profitirao, a ko je oštećen? Da li je iko bio pošten?]. mozzartsport.com 11.05.2015</ref>: Sarajevo-Crvena Zvezda 0:4, Partizan-Željezničar 4:0, Vojvodina-Dinamo Zg. 1:7... - Partizan postaje prvak na osnovu bolje gol-razlike. * [[jun]] - Odbor za odbranu slobode misli i izražavanja protestuje zbog preterane represije nad kosovskim Albancima, jer se time "namerno stvaraju mučenici". [[Datoteka:Maradona scoring england 1986.jpg|mini|230px|Maradona postiže "Gol stoleća"]] * [[17. 6.]] - [[Portland Trail Blazers]] draftovali [[Dražen Petrović|Dražena Petrovića]], pridružiće im se 1989, nakon Reala. [[Boston Celtics]] draftovali zvezdu iz koledža [[Len Bias|Lena Biasa]], ali on umire dva dana kasnije od predoziranja kokainom. * [[18. 6.]] - Pobuna zatvorenika optuženih da su pripadnici [[Sendero Luminoso]] u tri zatvora oko Lime u Peruu - u sutrašnjoj vojnoj intervenciji ubijeno je oko 250 zatvorenika.<ref>[https://pages.uoregon.edu/caguirre/Aguirre_Punishment%20and%20Extermination.pdf Punishment and Extermination: The Massacre of Political Prisoners in Lima, Peru, June 1986]. Carlos Aguirre pages.uoregon.edu </ref> * 18. 6. - [[Volkswagen Group|Volkswagen]] kupio španski [[SEAT]]. * [[20. 6.]] - Srbi najavljuju masovno iseljavanje sa Kosova, više hiljada ih kreće prema Beogradu, ali milicija ih zaustavlja kod [[Kosovo Polje|Kosova Polja]]. * 20. 6. - Predsedništvo [[Fudbalski savez Jugoslavije|FSJ]] na čelu sa [[Slavko Šajber]]om donosi odluku da se poništi poslednje kolo prvenstva 1985/86 i da se u sledećoj sezoni oduzme šest bodova timovima navodno povezanim sa nameštanjem utakmica. Crvena Zvezda postaje prvak umesto Partizana, koji nije želeo odigrati novu utakmicu - ali posle odluke Ustavnog suda sledeće godine, Partizanu će biti vraćena titula. * [[22. 6.]] - Četvrtfinale Mondijala, Argentina - Engleska 2:1 - [[Diego Maradona]] dao oba gola, "Božjom rukom" u 51. minutu i "Gol stoleća" u 55. * 22. 6. - Slovenački sociolog [[Dimitrij Rupel]] u intervjuu časopisu "Duga" (deo polemike sa [[Ljubomir Tadić|Ljubomirom Tadićem]] o centralizovanosti Jugoslavije) implicitno odbacuje srpska prava na Kosovo - burne reakcije. * 22. 6. - Izbori u Španiji: [[Felipe González|Gonzálezovi]] socijalisti gube nekoliko mesta, ali zadržavaju apsolutnu većinu. * [[24. 6.]] - U SFRJ uvedene nove antiinflacione mere, deo cena na ledu, dinar devalviran sa 371 na 409 za dolar, bankarske i finansijske regulacije... (životni standard pao oko 45% u prošlih šest godina, zvanična stopa inflacije 84%, najviša u Evropi, milion nezaposlenih, 20 milijardi dolara duga)<ref>[http://www.upi.com/Archives/1986/06/24/Yugoslavia-tries-to-lower-inflation/6792519969600/ Yugoslavia tries to lower inflation]. upi.com Archives June 24, 1986</ref>. * [[25.6.|25]] - [[28. 6.]] - XIII Kongres [[SKJ]] u "sumornom" raspoloženju; podmlađen sastav Centralnog komiteta (127 novih članova od 165) i predsedništvo partije (17 novih od 23). Indirektno se kritikuje i Titov period zaduživanja<ref>[http://www.upi.com/Archives/1986/06/25/Communist-officials-criticize-Tito-condemn-terrorism/8851520056000/ Communist officials criticize Tito, condemn terrorism]. upi.com Archives June 25, 1986</ref>. * 25 - [[30. 6.]] - Sastanak ministara [[OPEC]]-a na [[Brioni]]ma - nisu uspeli postići sporazum o smanjenju proizvodnje. * [[27. 6.]] - [[Međunarodni sud pravde]] presudio u slučaju ''Nicaragua v. United States'' u korist Nikaragve: SAD prekršile međunarodno pravo podrškom za [[kontraši|kontraše]], miniranjem luka, trgovačkim embargom i dr. * [[28. 6.]] - [[Milanko Renovica]] novi jednogodišnji predsednik Predsedništva CK [[SKJ]] nakon [[Vidoje Žarković|Vidoja Žarkovića]]. * [[29. 6.]] - Finale Mondijala: Argentina - Zapadna Nemačka 3:2. === Jul/Juli/Srpanj === * [[2. 7.]] - Slučaj Quemados: vojnici spalili žive dvojicu mladih protivnika Pinocheta. * [[3. 7.]] - [[Iran-Kontra afera]]: jedan teretni Boeing sa 23 tone američke vojne opreme za iransko vazduhoplovstvo navodno poleteo iz [[Rijeka (grad)|Rijeke]]. * [[4. 7.]] - [[Run–D.M.C.]] izdali obradu pesme ''[[Walk This Way]]'', za koju se smatra da je uvela [[hip hop]] u mejnstrim. * [[5. 7.|5]] - [[20. 7.]] - U Moskvi se održavaju [[Igre dobre volje (1986)|Igre dobre volje]] na kojima učestvuju i američki sportisti. * [[5. 7.|5]] - [[20. 7.]] - [[Datoteka:Basketball pictogram.svg|25px]] [[Svjetsko prvenstvo u košarci - Španjolska 1986.]]: SAD 1, SSSR 2, Jugoslavija 3; [[Dražen Petrović]] je MVP. Polufinale 17. jula: SSSR - Jugoslavija 91:90 nakon produžetaka. * [[7. 7.]] - U SSSR uhapšen dvostruki agent [[Dmitrij Poljakov]] (streljan 1988). * [[10. 7.]] - Pred kraj prelaznog roka, [[Dragan Stojković]] Piksi prelazi iz niškog Radničkog u [[FK Crvena Zvezda]] a [[Milko Đurovski]] iz Zvezde u Partizan. * [[14. 7.]] - [[ETA]]-ina auto-bomba ubila 12 pripadnika Civilne garde na Plaza República Dominicana u [[Madrid]]u. * [[jul]] - Dr [[Marko Veselica]] pušten iz zatvora poslije pet godina. * jul - Savezni i republički organi nadziru istrage i presude u konfliktima između Albanaca i ostalih, Albancima uskraćeno pravo da kupuju imovinu od Srba i Crnogoraca (?). * jul - Cena [[nafta|nafte]] u SAD pala u jednom trenutku ispod 10 dolara, sa 23 dolara prošlog decembra (sa 51 na 22 dolara u ekvivalentima iz 2016). Problem za sovjetski budžet. * [[17. 7.]] - [[Miodrag Milić]] započinje odsluženje zatvorske kazne (1,5 godina), jedini od [[Beogradska šestorica|Beogradske šestorice]]. * [[17. 7.|17]] - [[25. 7.]] - 33. [[Pulski filmski festival]]: [[Velika zlatna arena za najbolji film|Velika zlatna arena]] za film "[[Srećna nova '49]]"<ref>[http://arhiv.pulafilmfestival.hr/33-pulski-filmski-festival/ 33. Pulski filmski festival] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210512011057/http://arhiv.pulafilmfestival.hr/33-pulski-filmski-festival/ |date=2021-05-12 }}. arhiv.pulafilmfestival.hr</ref>. * [[23. 7.]] - Venčali se princ Andrew, vojvoda od Yorka i Sarah Ferguson (rastavili se 1992). * [[24. 7.]] - Proglašeni novi članovi Predsedništva SFRJ: [[Hamdija Pozderac]] (iz SR BiH, zamena za Mikulića) i [[Milanko Renovica]] (po funkciji šefa SKJ). * [[27. 7.]] - Amerikanac [[Greg LeMond]] pobedio prvi od tri puta na [[Tour de France]], prvi pobednik van Evrope. * [[28. 7.]] - Gorbačovljev govor u Vladivostoku: izlaže azijsku agendu, naročito u vezi Kine. Najavljuje redukciju snaga u Afganistanu - šest pukova odlazi u oktobru. * Spoljna trgovina Jugoslavije u prvih sedam meseci 1986: uvoz 6,7 milijardi dolara, izvoz 5,6 milijardi. === Avgust/August/Kolovoz === * [[6. 8.]] - Otvoren jugoslovenski deo pruge Titograd-Skadar, jedine železničke veze Albanije sa ostatkom sveta. * [[10. 8.]] - Prva trka Formule-1 na [[Hungaroring]]u i u nekoj zemlji istočnog bloka. * [[20. 8.]] - Radnik pošte u [[Edmond, Oklahoma]] upucao 20 kolega, 14 smrtno, pre nego što se i sam ubio. * [[21. 8.]] - Katastrofa na [[jezero Nyos|jezeru Nyos]] u [[Kamerun]]u: oslobođeni [[ugljen-dioksid]] ubio 1.700 ljudi. * [[23. 8.]] - [[Datoteka:Water polo pictogram.svg|25px]] U [[Madrid]]u završeno svetsko prvenstvo u [[vaterpolo|vaterpolu]], Jugoslavija osvojila prvu titulu pobedivši Italiju 12:11 u zadnjoj sekundi četvrtog produžetka ([[Igor Milanović]]). * 26/27. 8. - Velike eksplozije u skladištu oružja nadomak Kabula. * 30/[[31. 8.]] - Jak zemljotres u Vranči u Rumuniji osetio se i u susednim zemljama. * [[31. 8.]] - Sovjetski putnički brod "Admiral Nahimov" se sudario sa teretnjakom kod Novorosijska u Crnom moru i potonuo - 423 mrtvih (objavljeno posle pet dana). * 31. 8. - Teretnjak ''Khian Sea'' kreće iz [[Filadelfija|Filadelfije]], SAD, sa 14.000 tona toksičnog tereta - sledećih 16 meseci neće naći mesto istovara (pristajali i u Jugoslaviji). * avgust - U okviru reklamne turističke kampanje ''[[Slovenija, moja dežela]]'' snima se video spot ''Gostje prihajajo'' - slogan kampanje, ranije usvojeni lipov list kao simbol (1984) i prizori ovog spota, zapaženog i u ostatku zemlje, smatraju se inicijacijom osećanja za nezavisnost u [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Sloveniji]]. === Septembar/Rujan === * [[1. 9.]] - Zvaničan početak teretnog saobraćaja na pruzi [[Titograd]]-[[Skadar]] (putnički nikada nije uspostavljen). * 1 - 6. 9. - Osmi samit [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]] u [[Harare]]u. * [[5. 9.]] - Pan Am Flight 73: [[Abu Nidal]]ovi teroristi oteli avion u Karačiju, poginulo 20 putnika. * [[6. 9.]] - [[Abu Nidal]]ovi teroristi ubili 22 Jevrejina u istanbulskoj sinagogi Neve Šalom. * [[7. 9.]] - [[Desmond Tutu]] postaje prvi crni [[Anglikanska zajednica|anglikanski]] biskup u [[Južna Afrika|Južnoj Africi]]. [[Datoteka:Prva postava Crvene jabuke.jpg|mini|180px|Prva postava "[[Crvena jabuka (bend)|Crvene jabuke]]"]] * 7. 9. - Čileanski diktator [[Augusto Pinochet]] preživeo atentat u organizaciji [[Patriotski front Manuel Rodríguez|Patriotskog fronta Manuel Rodríguez]] (FPMR), poginula petorica telohranitelja. * [[8. 9.]] - Prva emisija ''[[The Oprah Winfrey Show]]'', emituje se do 2011. * 8. 9. - Bugarska atletičarka [[Jordanka Donkova]] postavila u Ljubljani jedan od svojih svetskih rekorda na 100 metara sa preponama (12,26 sekundi). * [[9. 9.]] - [[Compaq]] uvodi ''Compaq Deskpro 386'', prvi personalni kompjuter sa 32-bitnim [[Intel]]ovim procesorom [[Intel 80386|80386]]; najjeftiniji model košta 6.499 dolara (ekvivalent 18.065 u 2024). * [[11. 9.]] - U [[Poljska Narodna Republika|Poljskoj]] pušteno 225 političkih zatvorenika, krajem meseca amnestija. * [[13. 9.]] - Zemljotres pogađa grčku [[Kalamata|Kalamatu]], 20 mrtvih i velika razaranja. * 13. 9. - Sindikat danskih pomoraca objavio da su izraelski trgovci prevozili oružje za Iran<ref>[http://www.upi.com/Archives/1986/09/13/Danes-say-Israel-ships-weapons-to-Iran/1847526968000/ Danes say Israel ships weapons to Iran]. upi.com Archives Sept. 13, 1986</ref>. * 13. 9. - [[Jörg Haider]] dolazi na čelo [[Slobodarska stranka Austrije|Slobodarske stranke Austrije]] umesto vicekancelara Norberta Stegera - to izaziva vanredne izbore. * [[14. 9.]] - [[Rat protiv droge]]: prva dama SAD [[Nancy Reagan]] se obraća naciji, pokreće kampanju ''[[Just Say No]]''. * 14 - [[22. 9.]] - Bitka u ulici Ryesgade: ulične tuče između skvotera i policije u [[Kopenhagen]]u. * [[15. 9.]] - Počinje [[Urugvajska runda]] međunarodnih trgovačkih pregovora u okviru [[GATT]]-a - traje do 1994. i vodi osnivanju [[Svetska trgovinska organizacija|Svetske trgovinske organizacije]] * septembar - U [[DR Afganistan|Afganistanu]] osnovana Komisija nacionalnog kompromisa s ciljem kontakta između vlade i pobunjenika. * [[17. 9.]] - Bomba u pariskoj ulici Rennes ispred robne kuće Tati - sedam mrtvih, pripisano Hezbolahu i libanskim grupama. * [[18. 9.]] - Tri člana grupe [[Crvena jabuka (bend)|Crvena jabuka]] doživeli saobraćajnu nesreću kod [[Jablanica (BiH)|Jablanice]] - fatalnu za [[Dražen Ričl|Dražena Ričla]] († 1. 10.) i [[Aljoša Buha|Aljošu Buhu]]. [[Datoteka:Zgrada SANU u Knez Mihailovoj 02.JPG|mini|240px|Zgrada [[SANU]]]] * [[24.9.|24]] - [[25. 9.]] - Beogradske ''[[Večernje novosti]]'' objavljuju nacrt '''[[Memorandum SANU|Memoranduma SANU]]'''. * [[25. 9.]] - [[Operacija Ciklon]]: u Afganistanu prvi put upotrebljen "[[FIM-92 Stinger|stinger]]" - oboren jedan sovjetski [[Mil Mi-24]], što se obično smatra prekretnicom rata. === Oktobar/Listopad === * [[1. 10.]] - Predsednik SAD Regan potpisao ''Goldwater–Nichols Act'' - važne promene u departmanu odbrane. * [[2. 10.]] - Počele su sankcije [[SAD]] protiv [[apartheid]]a u [[Južnoafrička Republika|Južnoj Africi]]. * [[3. 10.]] - Eksplozija na sovjetskoj podmornici [[K-219]] u Atlantiku, tone tri dana kasnije. * [[5. 10.]] - Islamizacija Pakistana pod [[Muhammad Zia-ul-Haq|Zia-ul-Haqom]]: donesen zakon o blasfemiji. * [[8. 10.]] - Američki državljanin Petar Ivezaj osuđen u Titogradu na sedam godina zatvora zbog "neprijateljskih aktivnosti" (demonstracije u SAD 1982), neki kongresmeni traže zabranu trgovine sa Jugoslavijom zbog ovakvih slučajeva<ref>[http://www.upi.com/Archives/1986/10/08/A-judge-sentenced-a-naturalized-American-citizen-to-seven/4819529128000/ A judge sentenced a naturalized American citizen to seven...]. upi.com Archives Oct. 8, 1986</ref> - Ivezaj oslobođen i vraća se u SAD već 16-og. * [[9. 10.]] - U SAD pokrenuta ''[[Fox Broadcasting Company]]'', prvi uspešan konkurent tri velike TV mreže. * [[10. 10.]] - Zemljotres u [[El Salvador]]u, 1.500 mrtvih. * [[11. 10.|11]] - [[12. 10.]] - [[Samit u Rejkjaviku]], drugi sastanak Regana i Gorbačova - Gorbačov predložio eliminisanje sveg nuklearnog oružja u roku od deset godina, pod uslovom da istraživanje za [[Strateška obrambena inicijativa|SDI]] bude ograničeno na laboratorije, što je Regan odbio. * [[12. 10.]] - Otvoren civilni aerodrom u [[Niš]]u ("Car Konstantin"). * oktobar - Kongres slovenačkih novinara: iz statuta izbačena odredba o privrženosti marksizmu-lenjinizmu. * [[17. 10.]] - [[Beograd]] ne uspeva da dobije [[Olimpijada 1992|Olimpijske igre 1992.]] - u prva dva kruga glasanja su ispali [[Amsterdam]] i [[Birmingham]], a Beograd je imao više glasova i od [[Brisbane]]-a. U trećem i odlučujućem krugu najviše glasova ima [[Barcelona]], zatim [[Pariz]], Brizbejn pa Beograd. * [[19. 10.]] - Prvi predsednik [[Mozambik]]a [[Samora Machel]] poginuo u avionskoj nesreći. Naslediće ga [[Joaquim Chissano]] (do 2005). * [[21. 10.]] - {{flag|Maršalovi Otoci}} postaju suverena država u slobodnoj asocijaciji sa SAD. * 21. 10. - SAD naredile proterivanje 55 sovjetskih diplomata - u martu su zatražili da se za 170 ljudi smanji broj personala u sovjetskoj, ukrajinskoj i beloruskoj misiji pri UN, koje smatraju žarištem špijuna. * [[24. 10.]] - U [[New York Times]]-u objavljen članak "Srbi žale svoju sudbinu u jugoslovenskoj federaciji": svi od domaćica do akademika se žale na ekonomski i politički položaj svog naroda<ref>Binder, David (October 24, 1986). [http://www.nytimes.com/1986/10/24/world/serbs-bewail-their-lot-in-the-yugoslav-federation.html Serbs Bewail Their Lot in the Yugoslav Federation]. '' New York Times''</ref>. * [[26. 10.]] - Posle 41 godine gradnje, posvećena crkva [[Hallgrímskirkja]] ("Hallgrímurova crkva") u [[Reykjavik]]u. * [[27. 10.]] - "Big Bang" na [[London Stock Exchange|londonskoj berzi]]: promena pravila, deregulacija, uvod u elektronsko poslovanje. * 27. 10. - [[Rat protiv droge]] u SAD: stupio na snagu Zakon protiv zloupotrebe droge, naročito je oštar za korisnike [[crack]]a (obično crnci), za razliku od korisnika [[kokain]]a (obično bogati belci). * 27. 10. - Prvi verski susret u [[Assisi]]ju. * jesen - Specijalni broj "Nove revije", sa prilozima za slovenački nacionalni program, koji se priprema od 1985, spreman je za štampu, što je odloženo do januara zbog negativnih reakcija na Memorandum SANU. Promene ustava su prihvatljive samo u pravcu veće samostalnosti Slovenije, ideal je nezavisnost.<ref> Jović 2003, 432</ref> === Novembar/Studeni === * [[1. 11.]] - Požar u [[Sandoz]]ovom skladištu agrohemikalija kod Bazela izaziva ekološku katastrofu u [[Rajna|Rajni]] (spekulacije o umešanosti [[KGB]]-a). * 1. 11. - Izašao prvi broj [[Politika (novine)|Politikinog]] magazina "Ana" (ugašen 2008. godine) * [[2. 11.]] - Grupa Islamski džihad u Bejrutu oslobodila jednog američkog taoca. * [[3. 11.]] - [[Iran-Kontra afera]]: jedan libanski magazin objavljuje da su Amerikanci tajno prodavali oružje Iranu, u zamenu za oslobađanje sedam američkih talaca u Libanu. * 3. 11. - {{flagicon|Mikronezija}} [[Savezne Države Mikronezije]] postaju suverene u [[Sporazum o slobodnom udruživanju|Sporazumu o slobodnom udruživanju]] sa SAD. * [[4. 11.]] - Kongresni izbori u SAD: demokrati dobili većinu u Senatu i povećali je u Predstavničkom domu. Među novim senatorima su [[John McCain]], [[Harry Reid]] i [[Tom Daschle]]. * 4. 11. - [[Sjeverni Marijanski Otoci]] postaju [[komonvelt (ostrvsko područje SAD)|komonvelt SAD]] (najjužniji otok [[Guam]] je od ranije zasebna teritorija SAD). * [[6. 11.]] - Civilni [[Boeing CH-47 Chinook]] pao u more kod [[Shetland]]a - sa 45 mrtvih, to je najgora civilna helikopterska nesreća. * [[10. 11.]] - U [[Frankfurt]]u ubijen [[Ljubomir Magaš]] - Ljuba Zemunac. * [[11. 11.]] - [[Sperry Corporation|Sperry]] i [[Burroughs Corporation|Burroughs]] se ujedinili u [[Unisys]]. * [[14. 11.]] - Sudar voza i autobusa kod [[Aleksa Šantić (Sombor)|Alekse Šantića]] blizu Sombora - devet mrtvih. U somborskoj stanici šinobus udario u lokomotivu, ima pet teže povređenih. * [[17. 11.]] - U Parizu ubijen direktor Renaulta Georges Besse, leva radikalna organizacija ''Action Directe'' preuzima odgovornost ali poriče na suđenju. [[Datoteka:Lloyd's building from Leadenhall Street.jpg|mini|160px|[[Lloyd's building]]]] * [[18. 11.]] - U Londonu otvorena inovativna [[Lloyd's building]], nazvana i ''the Inside-Out Building'' - već 2011. stavljena na listu zgrada od istorijskog ili arhitektonskog značaja. * [[20. 11.]] - Protesti u [[Kraljevo|Kraljevu]] zbog [[fenol]]a i teških metala u [[Ibar|Ibru]] (vodosnabdevanje otežano od [[1984]]). * [[22. 11.]] - [[Mike Tyson]] (20) osvojio svoju prvu titulu, u organizaciji WBC. * [[23. 11.]] - Vanredni izbori u Austriji: [[Socijaldemokratska partija Austrije|socijaldemokrati]] gube mesta ali ostaju najveća partija, u januaru će formirati veliku koaliciju sa [[Austrijska narodna stranka|narodnjacima]]. * [[24. 11.]] - [[Babrak Karmal]] smenjen s položaja predsednika Prezidijuma Revolucionarnog veća Afganistana, dobija stan i daču u Moskvi. Novi ustav Afganistana, usvojen 29. 11., ukinuo apsolutni veto šefa države. * 24. 11. - Bankrot ''McLean Industries'' [[Malcom McLean|Malcoma McLeana]], vlasnika ''[[United States Lines]]'' - dug 1,2 milijarde dolara, dotad najveći bankrot u američkoj istoriji. Ekspanzija flote štedljivim ali sporim brodovima se pokazala neekonomičnom u vreme jeftine nafte. * [[25. 11.]] - Jak zemljotres u [[knin]]sko-[[Bosansko Grahovo|grahovskom]] području, ima materijalne štete i povređenih. * 25. 11. - Državni tužilac SAD objavljuje da je profit od prodaje oružja Iranu bio nelegalno usmeravan nikaragvanskim kontrašima ([[Oliver North|Northova]] ideja). Savetnik za nacionalnu sigurnost [[John Poindexter]] daje ostavku. * 25. 11. - Zvanično otvoren [[Most kralja Fahda]]: niz mostova i uzdignutih puteva dužine 25&nbsp;km povezuje [[Saudi Arabija|Saudi Arabiju]] i [[Bahrein]]. * [[26. 11.]] - Afera [[Iran-Kontra afera|Iran-Kontra]]: predsednik Regan objavljuje stvaranje komisije, nazvana Towerova komisija, koja će ispitati skandal i poriče svoju umešanost. * [[28. 11.]] - Održana zvanična proslava otvorenja [[visoko|visočke]] dvorane utakmicom između [[RK Bosna (Visoko)]] i [[RK Borac (Banja Luka)]]. === Decembar/Prosinac === [[Datoteka:Main hall of the Musée d'Orsay, Paris 13 June 2015.jpg|mini|200px|''[[Musée d'Orsay]]'', Glavna dvorana]] * [[1. 12.]] - U Parizu otvoren ''[[Musée d'Orsay]]'' s najvećom kolekcijom impresionista i postimpresionista. * [[5. 12.]] - [[Narodna banka Jugoslavije]] će zbog visoke inflacije povući sitne kovanice iz opticaja i uvesti veću novčanicu. * 5. 12. - U kineskom gradu Hefeiu počinju studentske demonstracije zbog inflacije i korupcije, šire se i u neke druge gradove, traju do polovine januara - generalni sekretar KPK [[Hu Yaobang]] će biti smenjen zbog "liberalnog" stava. * [[6. 12.]] - Afera Malik Oussekine: student uhapšen u Parizu tokom protesta zbog predložene reforme univerziteta i ograničenja imigracije, umro u pritvoru - pojačani protesti i napuštanje predloga. * [[7. 12.]] - Razoran zemljotres u bugarskoj [[Stražica (Bugarska)|Stražici]]. * [[8. 12.]] - Šef SKS Slobodan Milošević u Kragujevcu: Srbija ne traži da bude više republika od drugih ali ni manje; za izlazak iz krize su potrebni promena Ustava i Zakona o odruženom radu. * ca. 13. 12. - "Naci žur" ili "bal crnih košulja"<ref>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19870131|page:7 "Borba", 31. jan. 1987, str. 7]</ref> kod [[Isidora Bjelica|Isidore Bjelice]] u Sarajevu izaziva kontroverze. * [[14. 12.|14]] - [[23. 12.]] - Eksperimentalni avion [[Rutan Voyager]] obleteo svet bez zaustavljanja i dopunjavanja. * 15 - [[18. 12.]] - Na VI kongresu KP Vijetnama pokrenuta politika ''[[Đổi mới]]'' ("Obnova") unošenja tržišnih principa umesto komandne ekonomije. * decembar - U službi je [[LGM-118 Peacekeeper]], ranije poznata kao MX, američka interkontinentalna balistička raketa s više bojevih glava (do 2005). * [[16. 12.]] - Zemljotres kod [[Novi Vinodolski|Novog Vinodolskog]], manja materijalna šteta. * 16. 12. - Smenjen Prvi sekretar KP Kazahstana Dinmuhamed Kunajev i zamenjen Genadijem Kolbinom, čovekom van republike - to izaziva trodnevne proteste "[[Želtoksan]]" sa ljudskim žrtvama. * [[18. 12.]] - Osnovana Grupa iz Rija, od 2010. [[Zajednica latinoameričkih i karipskih država]]. * [[19. 12.]] - Sovjetskom disidentu [[Andrej Saharov|Andreju Saharovu]] dozvoljen povratak u Moskvu posle šestogodišnjeg unutrašnjeg egzila u [[Nižnji Novgorod|Gorki]]. * 19. 12. - Prikazan film ''[[Platoon (film)|Platoon]]''. * [[20. 12.]] - Otvorena je nova [[brana Marib]] u Jemenu, nedaleko od stare. * [[23. 12.]] - Predsedništvo SFRJ odbilo molbu za pomilovanje Andrije Artukovića. * [[24. 12.]] - Presedan: ljubljanski nadbiskup [[Alojzij Šuštar]] poželeo srećan Božić preko radija, a predsednik republičkog Socijalističkog saveza [[Jože Smole]] juče čestitao vernicima preko televizije<ref>[http://www.upi.com/Archives/1987/01/07/Newspapers-break-precedent-print-Christmas-message/4291536994000/ Newspapers break precedent, print Christmas message]. upi.com Archives Jan. 7, 1987</ref>. U splitskom brodogradilištu pored mesnog obroka nude i ribu (još 1983. je 47% anketiranih želelo posni obrok za blagdan).<ref>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19861229|page:4 "Borba", 29. dec. 1986, str. 4]</ref> * 24. 12. - U Argentini donesen zakon br. 23492, poznatiji kao ''Ley de Punto Final'', jer se njima stavlja tačka na istragu i procesuiranje za političko nasilje u [[Proces nacionalne reorganizacije|vreme diktature]] (opozvan 2003). * [[31. 12.]] - Nezadovoljni zaposlenici podmetnuli požar u hotel Dupont Plaza u [[San Juan]]u na Portoriku, 96 mrtvih. === Kroz godinu === * Prosečna kupovna moć Jugoslovena se vratila u [[1968]]. ("Večernje novosti") * "Finansijski kolaps" u Crnoj Gori, Makedoniji i na Kosovu: prezaduženost nerazvijenih.<ref>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19861213|page:5 "Borba", 13. dec. 1986, str. 5]</ref> * U SFRJ je bilo 927 štrajkova sa 93.794 sudionika.<ref> Jović 2003, 405</ref> * Izgrađene [[UNITIC poslovno upravne zgrade]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. * '' Yugo America Inc.'' prodao 35.959 automobila Yugo GV ove godine u SAD, prvobitni cilj od 60.000 nije dostignut jer je bilo potrebno napraviti 170 izmena<ref>[http://www.upi.com/Archives/1987/01/06/Yugo-says-1986-sales-hampered-by-availability/1797536907600/ Yugo says 1986 sales hampered by availability]. upi.com Archives Jan. 6, 1987</ref>. * Finansijske usluge su pretekle proizvodnju po udelu u BDP Sjedinjenih Država - ekonomski i populaciono depresirani bivši industrijski krajevi se nazivaju ''[[Rust Belt]]''. == 1986. u temama == * [[Televizija]]. TV serije: "[[Sivi dom]]" (snim. 1984-85), "Noć punog meseca", "Frka", "Odlazak ratnika, povratak maršala", "Smešne i druge priče", "16 puta Bojan", "Daj mi krila jedan krug" (snim. 1985), "Znamenite žene srpske prošlosti" (TV Beograd); "Dosije", "Putovanje u Vučjak" 1986-87 (TV Zagreb); "Misija majora Atertona", "Mak i Zak", "Vrijeme prošlo - vrijeme sadašnje", "Znak" (TV Sarajevo). * Neki [[Popis jugoslavenskih filmova|domaći filmovi]]: "[[Šmeker (film)|Šmeker]]", "[[Majstor i Šampita]]", "[[Crna Marija]]", "[[Sekula i njegove žene]]", "[[Lepota poroka]]", "[[Dobrovoljci (film)|Dobrovoljci]]", "[[Lijepe žene prolaze kroz grad]]", "[[Srećna nova ‘49]]", "[[Posljednji skretničar uzanog kolosjeka]]", "[[Večernja zvona]]", "[[Obećana zemlja (1986)|Obećana zemljа]]", "[[Od zlata jabuka (film)|Od zlata jabuka]]" (→ [[:Kategorija:Filmovi 1986.]]). * Neki domaći muzički/glazbeni albumi<ref>[https://www.discogs.com/search/?format_exact=LP&format_exact=Album&year=1986&decade=1980&country_exact=Yugoslavia Explore Yugoslavia LP Album from 1986 on Discogs]. discogs.com (pristup. 5. 7. 2016.)</ref>: ** Pop/rock: <small>[[Riblja čorba]]</small>: "Osmi nervni slom"; <small>[[Bijelo dugme]]</small>: "Pljuni i zapjevaj, moja Jugoslavijo"; <small>[[Električni orgazam]]</small>: "Distorzija"; <small>[[Disciplina kičme]]</small>: "Svi za mnom!"; <small>[[Ekatarina Velika]]</small>: "S’ vetrom uz lice"; <small>[[Bajaga i instruktori]]</small>: "Jahači magle"; <small>[[Kerber (muzička grupa)|Kerber]]</small>: "Seobe"; <small>[[Merlin]]</small>: "Teško meni sa tobom (a još teže bez tebe)"; <small>[[Osmi putnik (sastav)|Osmi putnik]]</small>: "Ulična molitva"; <small>[[Crvena jabuka]]</small>: "Crvena jabuka"; <small>[[Đavoli (glazbeni sastav)|Đavoli]]</small>: "Ljubav i moda"; <small>[[Plavi orkestar]]</small>: "Smrt fašizmu"; <small>[[Leb i sol]]</small>: "Zvučni zid"; <small>[[Đorđe Balašević]]</small>: "Bezdan"; <small>[[Galija (muzička grupa)|Galija]]</small>: "Digni ruku"; <small>[[Tonny Montano]]</small>: "Tonny Montano"; <small>[[Poslednja igra leptira]]</small>: "Grudi moje balkanske"; <small>[[Neki to vole vruće (bend)|Neki to vole vruće]]</small>: "Jeans generacija"; <small>[[Zana Nimani]]</small>: "Noćas pevam samo tebi"; <small>[[Jakarta (muzička grupa)|Jakarta]]</small>: "Bomba u grudima"; ** Zabavni: <small>[[Hari Mata Hari]]</small>: "Ne bi te odbranila ni cijela Jugoslavija"; <small>[[Boris Novković]]</small>: "Kuda idu izgubljene djevojke"; <small>[[Magazin (grupa)|Magazin]]</small>: "Put putujem"; [[Novi fosili]]: "Za dobra stara vremena"; <small>[[Neda Ukraden]]</small>: "Šaj, šaj"; <small>[[Doris Dragović]]</small>: "Željo moja"; ** Folk: <small>[[Nervozni poštar]]</small>: "Zapamti, ja sam gazda"; <small>[[Dragana Mirković]]</small>: "Spasi me samoće"; <small>[[Miroslav Ilić]]</small>: "Tebi"; <small>[[Lepa Brena]] & Slatki greh</small>: "Voli me, voli" i "Uske pantalone"; <small>[[Halid Muslimović]]</small>: "Mama ne da da te diram"; <small>[[Ljubiša Stojanović Louis|Louis]]</small>: "Srcem i dušom"; <small>[[Ljuba Aličić]]</small>: "Samo ona može u život da me vrati"; <small>[[Dobrivoje Topalović]]</small>: "Crno vino"; <small>[[Zorica Marković]]</small>: "Otrove moj"; <small>[[Rade Jorović]]</small>: "Tiha voda ruši stene"; <small>[[Halid Bešlić]]</small>: "Otrov" i "Zajedno smo jači". ** Debitantski albumi (ne mora biti početak karijere): Osmi putnik, Tonny Montano, Crvena jabuka, [[Tutti Frutti Band]], Boris Novković, Đavoli, [[Mira Kosovka]], [[Dragan Kojić Keba]], [[Suzana Perović]], [[Kaliopi]], [[Van Gogh (muzički sastav)|Van Gogh]]... (→ [[:Kategorija:Albumi 1986.]]) * Neka vozila uvedena 1986: <gallery> Opel Omega A front 20090430.jpg|[[Opel Omega]] (Evropski auto godine '87) Audi 80 B3 front 20081201.jpg|[[Audi 80]] B3 ALEKO M-2141S (front view).jpg|[[Moskvič-2141 Aleko]] 1992 Jeep YJ.JPG|[[Jeep Wrangler]] YJ Citroen AX rear 20080320.jpg|[[Citroën AX]] Ford Escort MK4 front 20081215.jpg|[[Ford Escort]] 4. gen. 1989 FIAT Panda.jpg|[[Fiat Panda]] facelift </gallery> == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1986.}} === Januar/Siječanj &ndash; Mart/Ožujak === * [[2. 1.]] - [[Asa Akira]], glumica, model * 2. 1. - [[Igor Marenić]], jedriličar * [[3. 1.]] - [[Nikola Peković]], crnogorski košarkaš * [[6. 1.]] - [[Irina Šejk]], ruski model * [[19. 1.]] - [[Šime Fantela]], jedriličar * [[24. 1.]] - [[Mischa Barton]], britansko-američka filmska i TV glumica * [[29. 1.]] - [[Simon Vukčević]], crnogorski fudbaler * [[30. 1.]] - [[Anita Berisha]], glumica, TV voditeljica * [[5. 2.]] - [[Vedran Ćorluka]], hrvatski nogometaš * [[10. 2.]] - [[Viktor Troicki]], srpski teniser * [[11. 2.]] - [[Gabriel Boric]], predsjednik Čilea * [[24. 2.]] - [[Aleksandar Ivović]], crnogorski vaterpolista * [[28. 2.]] - [[Đorđe Terzin]], srpski politikolog i socijalni radnik * [[7. 3.]] - [[Natko Zrnčić-Dim]], hrvatski alpski skijaš * [[14. 3.]] - [[Jamie Bell]], glumac * [[17. 3.]] - [[Edin Džeko]], bosanskohercegovački nogometaš * [[18. 3.]] - [[Lykke Li]], švedska kantautorka * [[28. 3.]] - [[Lady Gaga]], američka muzičarka * [[29. 3.]] - [[Petra Cicvarić]], hrvatska glumica * [[30. 3.]] - [[Sergio Ramos]], fudbaler === April/Travanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[1. 4.]] - [[Dejan Borovnjak]], srpski košarkaš * [[3. 4.]] - [[Amanda Bynes]], glumica, modni kreator * [[9. 4.]] - [[Lejla Hot]], pevačica * [[18. 4.]] - [[Jakov Gojun]], hrvatski rukometaš * [[22. 4.]] - [[Amber Heard]], glumica, model * [[27. 4.]] - [[Elena Risteska]], makedonska pevačica * 27. 4. - [[Dinara Safina]], teniserka * [[13. 5.]] - [[Alexander Rybak]], pevač, pobednik Evrovizije * [[16. 5.]] - [[Megan Fox]], glumica, model * [[21. 5.]] - [[Mario Mandžukić]], hrvatski nogometaš * [[25. 5.]] - [[Geraint Thomas]], velški biciklista * [[30. 5.]] - [[Claudia Beni]], hrvatska pjevačica * [[3. 6.]] - [[Rafael Nadal]], teniser * [[11. 6.]] - [[Shia LaBeouf]], američki glumac * [[13. 6.]] - [[Ashley Olsen]] i [[Mary-Kate Olsen]], glumice, TV osobe * 13. 6. - [[Tonči Stipanović]], jedriličar * [[15. 6.]] - [[Stoya]], glumica * [[16. 6.]] - [[Žarko Šešum]], rukometaš * [[18. 6.]] - [[Ante Rukavina]], hrvatski nogometaš * 18. 6. - [[Richard Gasquet]], teniser * [[24. 6.]] - [[Bojana Stamenov]], pevačica === Jul/Srpanj &ndash; Septembar/Rujan === * [[2. 7.]] - [[Lindsay Lohan]], glumica, pevačica * [[25. 7.]] - [[Hulk (fudbaler)|Hulk]], brazilski fudbaler * [[21. 8.]] - [[Usain Bolt]], atletičar * [[27. 8.]] - [[Sebastian Kurz]], kancelar Austrije * [[28. 8.]] - [[Gilad Šalit]], izraelski vojnik, talac * [[30. 8.]] - [[Anesa Kajtazović]], američka političarka * [[1. 9.]] - [[Gaël Monfils]], teniser * [[2. 9.]] - [[Stevan Fedi]], crnogorski pevač * [[11. 9.]] - [[Uroš Tripković]], srpski košarkaš * [[15. 9.]] - [[Sanja Jovanović]], hrvatska plivačica === Oktobar/Listopad &ndash; Decembar/Prosinac === * [[5. 10.]] - [[Novica Veličković]], srpski košarkaš * [[23. 10.]] - [[Jovanka Radičević]], crnogorska rukometašica * [[24. 10.]] - [[Drake (muzičar)|Drake]], kanadski muzičar * [[8. 11.]] - [[Aaron Swartz]], programer, internet aktivista († [[2013]]) * [[11. 11.]] - [[Soraja Vučelić]], foto-model * [[22. 11.]] - [[Oscar Pistorius]], atletičar * 22. 11. - [[Zorana Arunović]], sportistkinja u streljaštvu * [[24. 11.]] - [[Mirza Čardaklija]], bosanskohercegovački pjesnik * [[1. 12.]] - [[Andrew Tate]], influenser * [[7. 12.]] - [[Jakov Milatović]], predsjednik Crne Gore * [[28. 12.]] - [[Ana Jelušić]], hrvatska skijašica * [[30. 12.]] - [[Ellie Goulding]], kantautorka, multiinstrumentalista == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1986.}} === Januar/Siječanj &ndash; Februar/Veljača === * [[4. 1.]] - [[Christopher Isherwood]], engleski pisac (* [[1904]]) * 4. 1. - [[Radovan Zogović]], književnik, kritičar i prevodilac (* [[1907]]) * 4. 1. - [[Phil Lynott]], frontmen ''Thin Lizzy'' (* [[1949]]) * [[12. 1.]] - [[Hinko Bauer]], arhitekt (* 1908) * [[14. 1.]] - [[Donna Reed]], glumica (* [[1921]]) * [[16. 1.]] - [[Stjepan Šulek]], skladatelj, ravnatelj (* [[1914]]) * [[18. 1.]] - [[Stana Đurić Klajn]], srpska muzikologinja (* [[1908]]) * [[23. 1.]] - [[Joseph Beuys]], njemački umjetnik (* [[1921]]) * [[24. 1.]] - [[L. Ron Hubbard]], SF pisac, osnivač sajentologije (* [[1911]]) * [[28. 1.]] - Sedam astronauta šatla ''Challenger''. * [[4. 2.]] - [[Branko Pešić]], bivši gradonačelnik Beograda (* [[1922]]) * [[6. 2.]] - [[Minoru Yamasaki]], američki arhitekta (* [[1912]]) * [[11. 2.]] - [[Frank Herbert]], SF pisac (* [[1920]]) * [[18. 2.]] - [[Stana Đurić-Klajn]], srpska muzikologinja (* 1905, '08) * [[19. 2.]] - [[André Leroi-Gourhan]], arheolog, paleoantropolog (* [[1911]]) * [[28. 2.]] - [[Olof Palme]], premijer Švedske (* [[1927]]) === Mart/Ožujak &ndash; April/Travanj === * [[4. 3.]] - [[Ding Ling]], književnica (* [[1904]]) * [[6. 3.]] - [[Georgia O'Keeffe]], umetnica (* [[1887]]) * [[14. 3.]] - [[Branko Pavlović]], profesor filozofije na FF BU (* [[1928]]) * 14. 3. - [[Mihailo Vukdragović]], kompozitor, dirigent, rektor MU u Bg. (* [[1900]]) * [[17. 3.]] - [[John Bagot Glubb]], britanski i jordanski general (* [[1897]]) * [[22. 3.]] - [[Andrej Frušić]], episkop sremski (* [[1916]]) * [[25. 3.]] - [[Jaroslav Šidak]], povjesničar (* [[1903]]) * [[29. 3.]] - [[Lavoslav Glesinger]], neuropsihijatar (* [[1901]]) * [[30. 3.]] - [[James Cagney]], američki glumac (* [[1899]].) * 30. 3. - [[Drago Đurović]], vajar, slikar, pedagog (* [[1923]]) * [[11. 4.]] - Božidar Đorđević, srpski kardiolog (* [[1910]]) * [[14. 4.]] - [[Simone de Beauvoir]], francuska književnica (* [[1908]].) * [[15. 4.]] - [[Jean Genet]], književnik, aktivista (* [[1910]]) * 15. 4. - [[Rade Jovanović (kantautor)|Rade Jovanović]], tekstopisac, kompozitor folk muzike (* [[1928]]) * [[17. 4.]] - [[Marcel Dassault]], proizvođač aviona (* [[1892]]) * [[22. 4.]] - [[Mircea Eliade]], istoričar religije, pisac (* [[1907]]) * [[23. 4.]] - [[Otto Preminger]], filmski režiser (* [[1906]]) * [[24. 4.]] - [[Antun Bonifačić]], hrvatski emigrantski novinar i političar (* [[1901.]]) * 24. 4. - [[Wallis Simpson]], vojvotkinja od Windsora (* [[1896]]) === Maj/Svibanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[4. 5.]] - [[Branko Belan]], hrvatski filmski režiser, teoretičar filma, filmski i televizijski kritičar, romanopisac i novelist (* [[1912]]) * [[9. 5.]] - [[Tenzing Norgay]], nepalski šerpa (* [[1914]]) * [[15. 5.]] - [[Elio de Angelis]], vozač F1 (* [[1958]]) * [[23. 5.]] - Aleksandar Aca Trandafilović, narodni pevač (* [[1936]]) * 23. 5. - [[Altiero Spinelli]], evropski federalista (* [[1907]]) * 23. 5. - [[Sterling Hayden]], glumac (* [[1916]]) * [[24. 5.]] - [[Yakima Canutt]], kaskader, redatelj druge ekipe (* [[1895]]) * [[26. 5.]] - [[Gian-Carlo Coppola]], filmski producent, Francis Fordov sin (* [[1963]]) * [[30. 5.]] - [[Perry Ellis]], modni kreator (* [[1940]]) * [[13. 6.]]. - [[Benny Goodman]], američki džez muzičar (* [[1909]].) * [[14. 6.]] - [[Jorge Luis Borges]], argentinski pisac (* [[1899]].) * 14. 6. - [[Dimitrije Bogdanović]], srpski istoričar (* [[1930]]) * [[19. 6.]] - [[Coluche]], francuski komičar, glumac (* [[1944]]) * [[24. 6.]] - [[Miroslav Antić]], srpski pesnik (* [[1932]]) === Jul/Srpanj &ndash; Avgust/Kolovoz === * [[14. 7.]] - [[Raymond Loewy]], industrijski dizajner (* [[1893]]) * [[18. 7.]] - [[Stanley Rous]], bivši predsednik FIFA (* [[1895]]) * [[23. 7.]] - [[Marko Čelebonović]], slikar (* [[1902]]) * [[25. 7.]] - [[Vincente Minnelli]], filmski i pozorišni režiser (* [[1903]]) * [[26. 7.]] - [[W. Averell Harriman]], američki političar i diplomata (* [[1891]]) * [[5. 8.]] - [[Himzo Polovina]], pjevač sevdalinki (* [[1927]]) * [[8. 8.]] - [[Gordana Kosanović]], srpska glumica (* [[1953]]) * [[10. 8.]] - [[Chuck McKinley]], teniser (* [[1941]]) * [[22. 8.]] - [[Celâl Bayar]], bivši predsednik Turske (* [[1883]]) * [[27. 8.]] - [[Dragutin Mitić]], hrvatski tenisač (* [[1917]]) * [[31. 8.]] - [[Henry Moore]], skulptor (* [[1898]]) * 31. 8. - [[Urho Kekkonen]], bivši predsednik Finske (* [[1900]]) === Septembar/Rujan &ndash; Oktobar/Listopad === * [[6. 9.]] - [[Dragan Jeremić]], kritičar, filozof, estetičar (* [[1925]]) * [[10. 9.]] - [[Ivan Krajačić]], učesnik Španskog rata i NOB, društveno-politički radnik, narodni heroj (* [[1906]]) * [[12. 9.]] - [[Jacques Henri Lartigue]], fotograf, slikar (* [[1894]]) * [[16. 9.]] - [[Jaša Romano]], veterinar (* [[1908]]) * [[18. 9.]] - [[Aljoša Buha]], basist u [[Crvena jabuka (bend)|Crvenoj jabuci]] (* [[1962]].) * [[25. 9.]] - [[Marija Čudina]], hrvatska pjesnikinja (* [[1937]].) * [[30. 9.]] - [[Franz Burda]], nemački izdavač (* [[1903]]) * [[1. 10.]] - [[Dražen Ričl]] Zijo, gitarist i osnivač Crvene jabuke (* [[1962.]]) * [[3. 10.]] - [[Danilo Lekić]] Španac, borac, general-pukovnik JNA, diplomata, narodni heroj (* [[1913]]) * [[14. 10.]] - [[Stanoje Janković]], operski pevač - bariton (* [[1905]]) * [[19. 10.]] - [[Karlo Bulić]], hrvatski glumac (* [[1910]]) * [[31. 10.]] - [[Robert S. Mulliken]], fizičar, hemičar, nobelovac (* [[1896]]) === Novembar/Studeni &ndash; Decembar/Prosinac === * [[6. 11.]] - [[Nikanor Iličić]], episkop bački (* [[1906]]) * [[8. 11.]] - [[Vjačeslav Molotov]], sovjetski političar (* [[1890]]) * 8. 11. - [[Artur London]], bivši čehoslovački političar (* [[1915]]) * [[10. 11.]] - [[Ljubomir Magaš]], Ljuba Zemunac, beogradski kriminalac (* [[1948]]) * [[12. 11.]] - [[Erich Koch]], bivši rajhskomesar Ukrajine (* [[1896]]) * [[13. 11.]] - [[Dimitrije Vučenov]], književnik, kritičar, prevodilac (* [[1911]]) * nov. - [[Borivoje Jovanović (glumac)|Borivoje Jovanović]], glumac (* [[1918]]) * [[18. 11.]] - [[Gia Carangi]], supermodel (* [[1960]]) * [[19. 11.]] - [[Kosta Nađ]], učesnik Španskog rata i NOB, general armije JNA, narodni heroj i nosilac Ordena slobode (* [[1911]]) * [[23. 11.]] - [[Josip Hamm]], hrvatski filolog, lingvist i slavist (* [[1905]]) * [[29. 11.]] - [[Cary Grant]], američki filmski glumac (* [[1904]].) * [[15. 12.]] - [[Omraam Mikael Ajvanov]], duhovni učitelj iz Bugarske (* 1900) * [[17. 12.]] - [[Ante Raštegorac]], učesnik NOB, d-p. radnik, narodni heroj (* [[1923]]) * [[19. 12.]] - [[Zdenka Sertić]], hrvatska slikarica (* [[1899]].) * [[21. 12.]] - [[Ivo Vitić]], hrvatski arhitekt (* [[1917]].) * [[24. 12.]] - [[Milojko Ćišić]], elektroenergetičar (* [[1920]]) * [[29. 12.]] - [[Andrej Tarkovski]], sovjetski režiser (* [[1932]]) * 29. 12. - [[Harold Macmillan]], bivši britanski premijer (* [[1894]]) === Kroz godinu === * [[Jovo Mijatović]], travar sa Romanije (* [[1886]]) * [[Zvonimir Furtinger]], novinar, književnik (* [[1912]]) * [[Muhamed Hadžijahić]], historičar (* 1918) == Nobelova nagrada za 1986. godinu == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Ernst Ruska]] (fundamentalan rad u [[elektronska optika|elektronskoj optici]] i za projekt prvog [[Elektronski mikroskop|elektronskog mikroskopa]]), [[Gerd Binnig]] i [[Heinrich Rohrer]] (projekt [[Skenirajući tunelski mikroskop|skenirajućeg tunelskog mikroskopa]]) * [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Dudley R. Herschbach]], [[Yuan T. Lee]] i [[John C. Polanyi]] (doprinos u vezi dinamike hemijskih elementarnih procesa) * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Stanley Cohen]] i [[Rita Levi-Montalcini]] (otkriće [[faktor rasta|faktora rasta]]) * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Wole Soyinka]] (koji u širokoj kulturalnoj perspektivi i s poetskim prizvucima stvara dramu egzistencije) * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Elie Wiesel]] (svedok Holokausta, borac protiv ravnodušnosti) * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[James M. Buchanan]] (razvoj ugovornih i ustavnih osnova za [[teorija javnog izbora|teoriju ekonomskog i političkog donošenja odluka]]) == Povezano == * [[Kronologija raspada SFRJ]] == Literatura == * [http://www.yurope.com/nasa-borba/arhiva/Apr97/2404/2404_26.HTM Covek koji je "polozio ispit" (Naša Borba)] (ima i Kalendar kosovskih događaja) * Collier's Year Book 1987 (Microsoft Encarta 2004) * [http://books.google.com/books?id=mLvmtKtUsIcC&printsec=frontcover&dq=Violations+of+the+Helsinki+accords,+Yugoslavia&cd=1#v=onepage&q&f=false ''Violations of the Helsinki accords, Yugoslavia'' (Google Books)] == Vanjske veze == * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-8-19.shtml Controversy Over Kosovar Petitions]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Louis Zanga, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-8-23.shtml Kosovar Official Attacks Serbian Hard-Liners]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Louis Zanga, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-8-3.shtml League of Communists of Yugoslavia (LCY)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307070312/http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-8-3.shtml |date=2016-03-07 }}, Slobodan Stanković, Open Society Archives - Radio Free Europe * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/13-13-127.shtml Eastern Europe, China, and the World Communist Movement in 1986] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160310022735/http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/13-13-127.shtml |date=2016-03-10 }}, Vladimir V. Kusin, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/4-3-68.shtml The New Strong Men Of Kosovo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728062945/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/4-3-68.shtml |date=2011-07-28 }}, Louis Zanga, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/119-1-113.shtml Religious Trends in Eastern Europe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728062928/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/119-1-113.shtml |date=2011-07-28 }}, OSA-RFE == Reference == {{reflist}} ;Literatura * Jović, Dejan. ''Jugoslavija Država koja je odumrla''. Prometej Zagreb 2003 {{commonscat|1986}} [[Kategorija:Godine]] renjuy0ld69f72fn9k80c0mk99rx3fs 1985. 0 23612 42587556 42584822 2026-05-04T22:37:48Z Alekol 2231 /* Reference */ 42587556 wikitext text/x-wiki {{Year dab|1985}} {{godina nav}} {{Godina u drugim kalendarima|1985}} Godina '''1985''' bila je [[redovna godina koja počinje u utorak]] (link pokazuje kalendar). * Međunarodna godina mladosti (UN) __NOTOC__ <center> {| style="border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;" align=center class=radius | '''1985''': <br /> [[1985#Januar/Siječanj|<1>]] • [[1985#Februar/Veljača|<2>]] • [[1985#Mart/Ožujak|<3>]] • [[1985#April/Travanj|<4>]] • [[1985#Maj/Svibanj|<5>]] • [[1985#Jun/Lipanj|<6>]] <br /> [[1985#Jul/Juli/Srpanj|<7>]] • [[1985#Avgust/August/Kolovoz|<8>]] • [[1985#Septembar/Rujan|<9>]] • [[1985#Oktobar/Listopad|<10>]] • [[1985#Novembar/Studeni|<11>]] • [[1985#Decembar/Prosinac|<12>]] <br /> [[1985#Rođenja|Rođenja]] • [[1985#Smrti|Smrti]] |}</center> == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - Kreiran [[DNS]] (''Domain Name System'') na [[Internet]]u. * 1. 1. - Danski [[Grenland]] se povukao iz [[Evropska zajednica|Evropske zajednice]]. * 1. 1. - Ukinuto ograničenje za putovanje iz Jugoslavije (odgovarajući depozit u banci). * [[4. 1.|4]] - [[19. 1.]] - Talas sibirske hladnoće pogađa Evropu, sneg na Azurnoj obali i u Rimu, pola metra u Beogradu<ref>[http://www.upi.com/Archives/1985/01/06/Below-zero-Siberian-winds-sent-shivers-across-Europe-Sunday-prompting/5367473835600/ Below-zero Siberian winds sent shivers across Europe Sunday, prompting...]. upi.com Archives Jan. 6, 1985</ref>, 444 mrtvih u Evropi, 42 u Jugoslaviji<ref>[http://www.upi.com/Archives/1985/01/09/Record-cold-hits-Mediterranean-sunspots/4490474094800/ Record cold hits Mediterranean sunspots]. upi.com Archives Jan. 9, 1985</ref><ref>[http://www.upi.com/Archives/1985/01/19/The-Siberian-cold-wave-that-plunged-Europe-into-one/8741474958800/ The Siberian cold wave that plunged Europe into one...]. upi.com Archives Jan. 19, 1985</ref>. U [[Socijalistička Republika Rumunija|Rumuniji]] uvedena zabrana upotrebe privatnih automobila (do 26. 3.). [[Datoteka:Bundesarchiv B 145 Bild-F078267-0023, Bonn, Ministerpräsidenten mit EU-Kommissar Delors-CROPPED.jpg|mini|130px|left|[[Jacques Delors]]]] * [[6. 1.]] - [[Jacques Delors]] novi predsednik Evropske komisije (do 1995). * 6. 1. - Sestre Draženka i Šima Čuljak upale u kanjon rijeke [[Lištica (rijeka)|Lištice]] nedaleko od [[Mostar]]a i spašene tek poslije tjedan dana - zbog promrzlina, obema su amputirane obe noge. * [[7. 1.]] - [[George P. Shultz|George Shultz]] i [[Andrej Gromiko]] se sastali u Ženevi nakon 14 meseci zastoja u razgorovorima o redukciji arsenala. * [[8. 1.]] - Švedska izjavila da je kupila dve mini-podmornice od Jugoslavije. * [[13. 1.]] - Prilikom pada voza u provaliju kod Awasha, oko 250 kilometara istočno od glavnog grada [[Etiopija|Etiopije]] Adis Abebe, poginulo je 428 putnika, a 370 je povređeno. * [[14. 1.]] - [[Hun Sen]] dolazi na čelo vlade [[Narodna Republika Kampućija|NR Kampućije]] - premijer [[Kambodža|Kambodže]] do 2023. * [[15. 1.]] - [[Brazil]]ski Kongres za predsjednika bira [[Tancredo Neves|Tancreda Nevesa]] i time formalno završava 21-godišnji period [[Vojna diktatura u Brazilu|vojne diktature u Brazilu]]. * [[januar]] - Jugoslavija optužuje [[Rumunija|Rumuniju]] da prekomerno koristi [[Đerdap]]sku akumulaciju, u vreme veoma niskog vodostaja [[Dunav]]a. * januar - Dobro posećena konferencija "Slovenačka nacija i kultura" u organizaciji društva književnika - suverenitet nacije će se braniti po svaku cenu. * [[20. 1.|20]] - [[22. 1.]] - Polarni vrtlog u Severnoj Americi šalje ledeni vazduh čak do Floride, gde je stradalo 90% citrusa. Druga inauguracija [[Ronald Reagan|Ronalda Reagana]] održana u Rotundi Kapitola umesto napolju. * [[23. 1.]] - Zbog nedostatka dokaza, odustalo se od suđenja prevodiocu [[Pavluško Imširović|Pavlušku Imširoviću]], jednom od [[Beogradska šestorica|Beogradske šestorice]]. On objavljuje štrajk glađu u znak solidarnosti sa ostalima; još trojici (Milić, Olujić, Nikolić) optužbe snižene iz "zavere" u "neprijateljsku propagandu". * [[24. 1.]] - Jugoslovenska i šrilankanska posada teretnjaka ''Frusa'', registrovanog na Gibraltaru, pobunila se na Bermudima jer nije plaćena i dobija trulu hranu i malo vode. * 24. 1. - Na pruzi Beograd-Bar, voz naleteo na odron blizu stanice Zlatibor - sedam mrtvih u iskakanju iz šina. * januar - [[NIN-ova nagrada]] za 1984. dodeljena je [[Milorad Pavić|Miloradu Paviću]] za "[[Hazarski rečnik]]".<ref>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19850115|page:7 "Borba", 15. jan. 1985, str. 7]</ref> * [[30. 1.]] - Sudija u Los Angelesu presudio da je [[Andrija Artuković]] sposoban da se brani u procesu za ekstradiciju u Jugoslaviju. * januar - Troškovi života u SFRJ skočili za 10,5% u poređenju sa prošlim mesecom, 57% u odnosu na prošli januar. === Februar/Veljača === <!-- {|style="float:left; margin: 0 0 1em 1em;" |__TOC__ |} --> * [[4. 2.]] - Trojica beogradskih intelektualaca - sociolog [[Milan Nikolić]], radio-tehničar [[Dragomir Olujić]] i [[Miodrag Milić]] - osuđeni na jednu do dve godine zatvora zbog "širenja neprijateljske propagande" (relativno blago, samo će Milić biti u zatvoru). * [[9.2.|9]] - [[10. 2.]] - U [[Sarajevo|Sarajevu]] šampionat u ženskom brzom klizanju (''Allround Speed Skating''), sve tri medalje uzimaju klizačice iz [[Istočna Nemačka|Istočne Nemačke]]. * [[12. 2.]] - Uhapšen [[Vladimir Šeks]], advokat [[Vladimir Mijanović|Vladimira Mijanovića]], jednog od Beogradske šestorice. Štrajkuje glađu, odslužiće 7-mesečnu kaznu. * februar - [[Novi Zeland|Novozelandska]] vlada, koja smatra svoje vode beznuklearnom zonom, odbija dozvolu pristajanja američkom razaraču ''USS Buchanan'' - SAD suspenduju svoje obaveze iz ugovora [[ANZUS]]. * [[16. 2.]] - [[Južnolibanonski sukob (1982–2000)|Južnolibanonski sukob]]: [[Izrael]] počinje povlačenje trupa iz [[Liban]]a - povlače se iz [[Sidon]]a ali ostaju na jugu. * 16. 2. - Objavljivanjem programa, obznanjeno postojanje šiitske radikalne grupe [[Hezbolah]] u Libanu. * [[19. 2.]] - Na beogradskom Konjarniku ubijen kriminalac [[Ranko Rubežić]] - ovo se smatra prvom "sačekušom". * 19. 2. - Prva epizoda ''[[EastEnders]]'' na [[BBC One]]. * 19. 2. - Iberia Airlines Flight 610: avion udario u antenu na brdu kod [[Bilbao]]a, 148 mrtvih. * [[20. 2.]] - U [[Irska|Irskoj]] je, i pored žestokog protivljenja rimokatoličke crkve, legalizovana prodaja [[kontracepcija|kontraceptivnih]] sredstava. * [[26. 2.]] - Jugoslavija i MMF dogovorile novi jednogodišnji stand-by kredit od 300 miliona dolara (u zamenu za ekonomska prilagođavanja u zemlji). * [[28. 2.]] - [[Privremena IRA]] izvela minobacački napad na stanicu Kraljevskog redarstva u [[Newry]]ju u [[Severna Irska|Severnoj Irskoj]] - poginulo devet policajaca. === Mart/Ožujak === [[Datoteka:Mikhail Gorbachev 1987.jpg|thumb|200px|[[Mihail Gorbačov]]]] * [[1. 3.]] - [[Julio María Sanguinetti]] je novi predsednik [[Urugvaj]]a (1985-90 i 1995-2000), čime je posle 12 godina okončana vojno-civilna diktatura. * [[3. 3.]] - Zemljotres u [[Čile]]u blizu [[Valparaíso|Valparaísa]] [[Magnituda zemljotresa|M]] 8.0 - 177 mrtvih, milion bez krova. * 3. 3. - Završava se rudarski štrajk u V. Britaniji, skoro godinu dana nakon početka - poraz rudara i opadanje industrije uglja. * 3. 3. - ABC prikazao prvu epizodu serije ''[[Moonlighting]]'' - 67 epizoda u pet sezona. * [[4. 3.]] - [[Pul nesvrstanih novinskih agencija]]: preko 40 delegacija se sastalo u Beogradu. * [[5. 3.]] - Sud u [[Los Angeles]]u odlučio da [[Andrija Artuković]] bude izručen Jugoslaviji, gde je optužen za ratne zločine u vreme [[NDH]] - odloženo za 60 dana kako bi optužnica bila dopunjena masovnim ubistvom (priloženo 11. 4.). * [[7. 3.]] - U SAD izdata pesma ''[[We Are the World]]'' za pomoć gladnima u [[Etiopija|Etiopiji]]. * [[8. 3.]] - Auto-bomba ubila 80 ljudi u [[Bejrut]]u - meta je bio klerik [[Mohammad Hussein Fadlallah]], osumnjičena [[CIA]]. * [[9. 3.]] - Na železničkoj stanici [[Bunovo (Sofijska oblast)|Bunovo]], pruga Sofija-Burgas, eksplodirala bomba koja je odnela sedam života, uključujući decu - za ovo će 1988. biti osuđena trojica iz Turskog nacionalno-oslobodilačkog pokreta (→ [[:bg:Атентат на гара Буново|bg]]). Prošlog decembra u Bugarskoj je pokrenuta brutalna kampanja bugarizacije imena [[Turci u Bugarskoj|domaćih Turaka]]. * [[10. 3.|10]] - [[20. 3.]] - [[Iračko-iranski rat]], Operacija Badr: Iranci u jakoj ofanzivi nakratko zauzeli deo autoputa Bagdad-Basra, Iračani gađaju iranske gradove. * [[11. 3.]] - [[Mihail Gorbačov]] postaje generalni sekretar [[KPSS]] i de facto vođa [[SSSR|Sovjetskog Saveza]], dan nakon smrti [[Konstantin Černjenko|Konstantina Černjenka]]. Gorbačov je četvrti lider SSSR u 28 meseci (do 1991). * 11. 3. - Egipćani, braća Al Fajed, postali većinski vlasnici čuvene londonske robne kuće "[[Harrods]]". * [[15. 3.]] - Potpredsednik [[Jose Sarney]] preuzima dužnost šefa [[brazil]]ske države zbog bolesti izabranog predsjednika [[Tancredo Neves|Nevesa]] - ovaj umire [[21. 4.]]. * [[16. 3.]] - U [[Bejrut]]u otet američki novinar [[Terry A. Anderson]] - u zatočeništvu ostaje do decembra [[1991]]. * mart - Objavljen [[Manifest GNU]] [[Richard Stallman|Richarda Stallmana]]. * [[17. 3.]] - [[16. 9.]] - [[Expo '85]] u [[Tsukuba|Tsukubi]], tema izložbe je "Staništa i okruženja - nauka i tehnologija za čoveka u kući". * [[21. 3.]] - Masakr u Langi u Južnoj Africi, na 25. godišnjicu Sharpevilleskog masakra, policija ubila 20 ljudi. * [[22. 3.]] - [[Bečka konvencija o zaštiti ozonskog omotača]] (na snazi od 1988). * [[24. 3.]] - Požar u hotelu "Kardial" u [[Banja Vrućica|banji Vrućica]], četvoro mrtvih. * 24. 3. - Eksplozija plina u [[Karlovac|karlovačkom]] hotelu "Park", poginula kuharica. * 24. 3. - Američki oficir [[Arthur D. Nicholson]], član Misije vojnih veza, ubijen od sovjetskog stražara kod baze u [[Ludwigslust]]u u Istočnoj Nemačkoj. * [[25. 3.]] - [[57. dodjela Oscara]]: najbolji film je "[[Amadeus (film)|Amadeus]]", ukupno osam nagrada od 11 nominacija, ''[[A Passage to India (film)|A Passage to India]]'' dve od 11, ''[[The Killing Fields (film)|The Killing Fields]]'' tri od sedam. * [[29. 3.]] - [[Nicolae Ceaușescu]] dobio od skupštine još jedan petogodišnji mandat šefa države. * [[30. 3.]] - ''Caso Degollados'' ("Slučaj preklanih") u Pinočeovom [[Čile]]u: pronađena tela trojice ubijenih članova Komunističke partije - dolazi do istrage i smena. * [[31. 3.]] - Gen. [[John William Vessey Jr.]], šef američkog združenog generalštaba, stigao iz Rumunije u posetu Jugoslaviji. * 31. 3. - U Njujorku održana prva ''[[WrestleMania]]'', događaj [[Profesionalno hrvanje|profesionalnog hrvanja]]. * mart - Godišnja inflacija u SFRJ 70,4% (skok sa 65,2% u februaru); u poslednje četiri godine troškovi života porasli oko 340%. === April/Travanj === * [[3. 4.]] - Finale FIBA Evropskog kupa šampiona u Pireju: [[Cibona]] - Real Madrid 87:78, prva od dve Cibonine titule zaredom. * [[4. 4.]] - Emitovan britanski TV film ''[[Max Headroom: 20 Minutes into the Future]]'', lik Max Headroom je prvi "kompjuterski generisani TV voditelj" (u stvari glumac sa prostetikom), kasnije i američka serija ''Max Headroom'' 1987-88. * [[6. 4.]] - Nakon sudara s kamionom, autobus "Parkova" iz [[Mostar]]a pao u [[Jablaničko jezero]] - poginulo 37 od 45 putnika (dan žalosti 8. aprila). * 6. 4. - Predsednik [[Sudan]]a [[Gaafar Nimeiry]] zbačen u vojnom udaru, sledi maršal [[Abdel Rahman Swar al-Dahab]] do izbora sledeće godine. * [[7. 4.]] - ''[[Wham!]]'' je prva zapadna grupa koja nastupa u NR Kini. * [[11. 4.]] - Umro [[Enver Hodža]], koji je vladao [[Albanija|Albanijom]] od [[1944]]. Nasleđuje ga [[Ramiz Alia]] (do 1991). * [[12. 4.]] - Bomba pripisana Organizaciji Islamskog Džihada eksplodirala u restoranu ''El Descanso'' kod Madrida, koju često posećuje američko vojno osoblje - 18 mrtvih (sve Španci). * 12. 4. - Prva sinhronizacija [[HE Đerdap 2]] na [[Dunav]]u, snaga 270 MW. * [[15. 4.]] - [[Libanski građanski rat]]: šiitski Amal, Druzi i još neki napali sunitski naseristički pokret Al-Mourabitoun, razbijen je za nedelju dana. * [[april]] - [[MMF]] odobrio zajam od 300 miliona dolara Jugoslaviji i reprogram dugova. Prekinuti pregovori o dugovima sa komercijalnim zajmodavcima. * april - XVII sednica CK SKJ - "ofanziva" protiv programa premijerke Planinc<ref name="Boarov">{{Cite web |title=The Curse of Dead Programs |url=http://www.scc.rutgers.edu/serbian_digest/29/t29-2.htm |access-date=2010-06-02 |archive-date=2006-07-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060713192127/http://www.scc.rutgers.edu/serbian_digest/29/t29-2.htm |dead-url=yes }}</ref>. * april - Agent CIA [[Aldrich Ames]] počeo dostavljati informacije Sovjetima (uhapšen 1994). * [[18.4.|18]] - [[20. 4.]] - IX kongres Saveza književnika Jugoslavije u Novom Sadu - međunacionalna prepucavanja (npr. [[Miodrag Bulatović]] i [[Ciril Zlobec]]). Zlobec je novi predsedavajući. [[Datoteka:Hram zidovi pre 1984.jpg|mini|Zidovi Hrama Svetog Save pre nastavka gradnje]] * [[20. 4.]] - Deda i tri unuka se udavili kada je njihov automobil sleteo u Dunav kod Kladova. * [[21. 4.]] - [[RK Metaloplastika]] pobedila madridski Atletiko i osvojila evropski Kup šampiona u [[rukomet]]u, prva od dve titule zaredom. * [[22. 4.]] - Alpinist Borut Bergant stradao na Himalajima. * [[23. 4.]] - [[Coca-Cola]] uvela novu formulu ''New Coke'' - povučena posle tri meseca zbog izrazito negativnog odziva. * 23. 4. - Slučaj Shah Bano u Indiji: Vrhovni sud podržao pravo žene na alimentaciju, što izaziva proteste muslimana koji to smatraju protivnim šerijatu. * [[24. 4.]] - [[FK Željezničar]] - [[Videoton FC]] 2:1 - Videoton ide u finale Kupa UEFA jer je u [[Stolni Biograd|Sekešfehervaru]] pobijedio 3:1 a u Sarajevu dao gol u posljednjim minutama. * 24. 4. - Sneg pao na planinama u Jugoslaviji, drugde kiša i jak vetar. * [[26. 4.]] - [[Varšavski pakt]] produžen za 20 godina. * [[30. 4.]] - [[Patrijarh srpski German]] osvetio [[Hram svetog Save]], u prisustvu svih srpskih arhijereja, položivši povelju o nastavku radova u novim istorijskim prilikama. === Maj/Svibanj === * [[1. 5.]] - [[Đorđe Martinović]] iz [[Gnjilane|Gnjilana]] na Kosovu se našao kod lekara sa razbijenom flašom u [[anus]]u. On menja iskaze, organi posle višemesečne istrage ne ustanovljuju da li je povreda rezultat silovanja ili samonaneta. "Slučaj Martinović" za Srbe postaje simbol njihovog stradanja na Kosovu i nesposobnosti vlasti da ih zaštiti. * 1. 5. - Federalni sudija u Los Angelesu presudio da Andrija Artuković treba biti izručen SFRJ, zbog ubistva hiljada ljudi u Drugom svetskom ratu. * 1. 5. - SAD uvele trgovački embargo Nikaragvi (čiji je predsednik [[Daniel Ortega]] u poseti SFRJ, tokom turneje po istočnoj Evropi). Međunarodni sud pravde će sledeće godine presuditi da je embargo protivpravan, ali traje do 1990. * [[4. 5.]] - [[Pesma Evrovizije 1985.|Pesma Evrovizije]] u [[Göteborg]]u: pobedili ''Bobbysocks!'' iz Norveške, Jugoslavija ne učestvuje zbog petogodišnjice Titove smrti (trebali su učestvovati [[Zorica Kondža]] i [[Josip Genda]] sa "Pokorom"). * 4. 5. - Nigerija posle više od godinu dana otvorila granice sa Beninom, Nigerom, Čadom i Kamerunom jer želi da ubrza proterivanje 700.000 stranaca. * [[5. 5.]] - [[Ronald Reagan]] i [[Helmut Kohl]] na kontroverznoj pogrebnoj službi na groblju [[Bitburg]] na kome je sahranjeno i 59 elitnih [[SS]]-ovaca. * [[6. 5.]] - Sudar autobusa i kamiona kod [[Vladičin Han|Vladičinog Hana]], 10 mrtvih. * [[8. 5.]] - Govor saveznog predsednika Nemačke [[Richard von Weizsäcker|Richarda von Weizsäckera]] povodom 40. godišnjice kraja rata u Evropi: za Nemce to nije bio dan poraza već oslobođenja. * [[9. 5.]] - U [[Beograd]]u održana vojna [[Parada 85]], povodom 40. godišnjice od pobede nad fašizmom. * [[10. 5.]] - U Zagrebu osuđena 11-člana grupa hrvatskih separatista optužena za planiranje terorističkih aktivnosti, Stjepan Deglin osuđen na 20 godina. * 10/[[11. 5.]] - Zemljotres u [[kopaonik|kopaoničkom]] kraju, [[magnituda zemljotresa|M]] 5.2, ima materijalne štete. * [[11. 5.]] - Požar na drvenoj tribini fudbalskog stadiona u [[Bradford]]u, Engleska, 56 mrtvih. * [[12. 5.]] - Liturgija u zidinama Hrama Svetog Save u Beogradu, kojoj unutar i u okolini prisustvuje veliki broj ljudi - izgradnja ponovo kreće u avgustu. * [[13. 5.]] - Policija u [[Filadelfija|Filadelfiji]], SAD, ubacila eksplozivnu napravu u sedište crnog pokreta MOVE - 11 mrtvih u požaru, uništen 61 stan. * 13. 5. - [[Dire Straits]] su izdali album ''[[Brothers in Arms (album)|Brothers in Arms]]'' - prodat u preko 30 miliona primeraka, prvi preko milion CD-ova. [[Datoteka:Radovan Vlajković.jpg|mini|150px|[[Radovan Vlajković]] (1964)]] * [[15. 5.]] - Rotacija u [[Predsedništvo SFRJ|Predsedništvu]]: [[Radovan Vlajković]] umesto [[Veselin Đuranović|Veselina Đuranovića]]. [[Datoteka:Ozonloch.jpg|mini|180px|[[Ozonska rupa]]]] * [[16. 5.]] - Britanski naučnici obznanili otkriće [[ozonska rupa|ozonske rupe]] nad [[Antarktik]]om - šok za naučnu zajednicu jer je pad ozona mnogo veći od očekivanog; za dve godine će biti potpisan [[Montrealski protokol]] (na snazi od 1989). * [[18. 5.]] - Još jedan potres na Kopaoniku, od 4,7 - klizišta odsekla komunikacije do sela. Od zemljotresa 1980 zabeleženo 8.000 podrhtavanja<ref>[http://www.upi.com/Archives/1985/05/19/Quake-slides-leave-mountain-villages-isolated/3721485323200/ Quake, slides leave mountain villages isolated]. upi.com Archives May 19, 1985</ref>. * [[19. 5.]] - Incident 19. maja - došlo do nereda nakon što je [[Hong Kong]] u Pekingu eliminisao [[Kina|Kinu]] iz kvalifikacija za Mundijal 1986; napadani stranci, među kojima i diplomata iz Jugoslavije. * 19. 5. - Počinje Logorski rat unutar [[Libanski građanski rat|Libanskog građanskog rata]]: izbijaju borbe između pokreta Amal i palestinskih milicija u izbegličkim logorima u Bejrutu. * 19. 5. - Uhapšen američki mornarički oficir [[John Anthony Walker]] koji je špijunirao za Sovjete od 1968. U američkim medijima ova godina je prozvana "Godina špijuna" (→ [[:en:1985: The Year of the Spy|en]]). * [[20. 5.]] - Film „[[Otac na službenom putu]]“ jugoslovenskog režisera [[Emir Kusturica|Emira Kusturice]] osvojio je „[[Zlatna palma|Zlatnu palmu]]“ na 38. međunarodnom [[Kanski festival|festivalu u Kanu]]. * 20. 5. - Emitovanje počinje [[Radio y Televisión Martí|Radio Martí]] (od 1990. i televizija), američki program usmeren prema Kubi. * [[22. 5.]] - U eksploziji automobila-bombe u jednom predgrađu Bejruta poginulo 60, povređeno 190 ljudi. * 22. 5. - Prikazan film ''[[Rambo: First Blood Part II]]''. * [[23. 5.]] - Skupština [[SANU]] odlučila da osnuje komisiju za sastavljanje dokumenta o stanju u Jugoslaviji (→ [[Memorandum SANU]]). Ivan Stambolić je prethodno pozvao srpsku inteligenciju da se konstruktivno uključi u debatu o političkim problemima zemlje.<ref> Jović 2003, 363</ref> * 23. 5. - Tanjug javlja da će [[bezolovni benzin]] biti dostupan sledećeg leta na Jadranu i glavnim saobraćajnicama, proizvodi ga riječka rafinerija. * 23. 5. - Objavljeno da je ribar Stojan Bečić ulovio ajkulu ([[Golema psina|golemu psinu]]) od šest metara kod [[Volosko]]g. * [[25. 5.]] - Tropska oluja pogodila [[Bangladeš]], oko 11.000 mrtvih. * [[28. 5.]] - [[Amnesty International]] pozvao jugoslovensku vladu da prekine s hapšenjima za nenasilnu političku aktivnost<ref>[http://www.upi.com/Archives/1985/05/28/Yugoslavia-urged-to-halt-non-violent-political-arrests/3513486100800/ Yugoslavia urged to halt non-violent political arrests]. upi.com Archives May 28, 1985</ref>. * [[29. 5.]] - [[Tragedija na Heyselu]] - sukob između suparničkih navijača Juventusa i Liverpoola na finalu fudbalskog Kupa evropskih prvaka završava se smrću 38 osoba - engleskim klubovima zabranjeno učešće u takmičenjima UEFA do 1990-91. * [[31. 5.]] - [[Milka Planinc]], predsednica [[SIV]]-a, u poseti [[SAD]]. * 31. 5. - [[Gvatemala]] dobija novi, demokratski, ustav koji omogućava povratak vlasti u civilne ruke - ali [[gvatemalski građanski rat|građanski rat]] se nastavlja. === Jun/Juni/Lipanj === * [[2. 6.]] - Izbori u Grčkoj, [[PASOK]] [[Andreas Papandreu|Andreasa Papandreua]] zadržao većinu. * [[4. 6.]] - Zapadnonemački kancelar [[Helmut Kohl]] stigao u posetu SFRJ. * [[5. 6.]] - U fabrici [[Tvornica Automobila Sarajevo|TAS]] Vogošća proizveden prvi [[Volkswagen Golf|Golf]] II.<ref>[https://autoblog.rs/blog/auto/istorija/2020/06/09/pre-35-godina-iz-fabrike-tas-u-vogosci-izasao-prvi-golf-ii Pre 35 godina iz fabrike TAS u Vogošći izašao prvi Golf II]. autoblog.rs</ref> * [[6. 6.]] - [[Izrael]] je posle trogodišnje okupacije povukao veći deo snaga iz [[Liban]]a, ali je zadržao granični pojas unutar te zemlje. Graničnu zonu kontroliše njihova saveznica [[Južnolibanska armija]] (do 2000, kada su se povukle i sve izraelske jedinice). * 6. 6. - U Brazilu ekshumirano telo [[Josef Mengele|Josefa Mengelea]] - utopio se 1979. * [[12. 6.]] - Španija i Portugal potpisali pristupanje Evropskoj zajednici (od Nove godine). * [[13. 6.]] - Pokrenut koncept [[Evropski glavni grad kulture|Evropskog glavnog grada kulture]], prvi je [[Atena]], po ideji [[Melina Merkuri|Meline Merkuri]] i [[Jack Lang|Jacka Langa]]. * [[14. 6.]] - Potpisan [[Schengenski sporazum]] među pet europskih zemalja: [[Belgija]], [[Francuska]], [[Njemačka]], [[Luksemburg]] i [[Nizozemska]]. * 14. 6. - TWA Flight 847: Hezbolah i Islamski džihad oteli avion ubrzo nakon poletanja iz Atine, talačka kriza traje do kraja meseca. * [[15. 6.]] - U Beogradu održan veliki koncert za pomoć gladnima u Africi ([[YU rok misija]] i pesma "Za milion godina"). * 15. 6. - U Tokiju osnovan [[Studio Ghibli]], najpoznatiji po [[anime]] dugometražnim filmovima. * 15. 6. - [[Argentina|Argentinski]] ministar finansija Juan Vital Sourrouille uvodi Plan Austral: peso je zamenjen australom po kursu 1000:1, zamrznute cene i plate, prekinuto štampanje novca - inflacija je privremeno oborena. * jun - [[Udruženje književnika Srbije]]: situacija na Kosovu je uporediva sa "najstrašnijim iskustvima iz Drugog svetskog rata". Nakon "slučaja Martinović", kritička inteligencija je fokusirana na srpske nacionalne interese.<ref name="Jovic355"> Jović 2003, 355</ref> * jun - Dvojica albanskih dizača tegova prebegli tokom turneje u Jugoslaviji. * jun - [[Vatikan]] zatražio da se ne ohrabruju hodočašća u [[Međugorje]], dok lokalne crkvene vlasti ne prouče situaciju. * jun - Naslovnica ''[[National Geographic]]'' - ''Afghan Girl'' ([[Šarbat Gula]]). * jun? - [[Prvenstvo Jugoslavije u fudbalu 1984/85.|Prvak]] Jugoslavije u fudbalu: [[FK Sarajevo]], u Kup UEFA idu Hajduk, Partizan i Vardar, C. Zvezda u Kup kupova. * [[16. 6.]] - [[Afgansko-sovjetski rat]]: poslednja, deveta [[Pandžširske ofenzive|Pandžširska ofenziva]], sovjetska odmazda za uništenje afganskog garnizona u Pešguru. Ovo je bila najkrvavija godina rata. * [[17. 6.]] - U SAD pokrenut ''[[Discovery Channel]]''. * [[23. 6.]] - [[Air India let 182]] raznet bombom u vazduhu južno od Irske, poginulo 329 osoba. Istog dana eksplodirala bomba u prtljagu na tokijskom aerodromu Narita, namenjena drugom indijskom avionu - počinitelji su teroristi siki. * [[25. 6.]] - [[Vidoje Žarković]] novi jednogodišnji predsednik Predsedništva CK [[SKJ]] nakon [[Ali Šukrija|Ali Šukrije]]. * [[jun]] - [[Inflacija]] u Jugoslaviji 70-75%. * jun? - Meksikanac [[Roberto Salinas Price]] objavio knjigu "Homerova slepa publika" u kojoj tvrdi da je [[Troja]] bila u [[Gabela|Gabeli]]. Srpskohrvatski prevod objavljen u septembru, kada je Price posetio Beograd i Čapljinu. === Jul/Juli/Srpanj === * [[2. 7.]] - Sin Andrije Artukovića tužio američku vladu za kršenje ustavnih prava njegovog oca, traži 10 miliona dolara odštete. * 2. 7. - [[Eduard Ševarnadze]] je novi ministar inostranih poslova SSSR (do 1990/91) umesto [[Andrej Gromiko|Andreja Gromika]] koji kasnije tokom meseca postaje predsednik Prezidijuma Vrhovnog sovjeta (do 1988). * [[4. 7.|4]] - [[5. 7.]] - U Đakovu se održava crkvena proslava 1100-godišnjice [[Metodij Solunski|Metodijeve]] smrti; vatikanski državni sekretar, kardinal [[Agostino Casaroli]] je u poseti Hrvatskoj. U Čehoslovačkoj se manifestacije održavaju u [[Velehrad]]u, masovno okupljanje dobija antirežimski karakter. * [[jul]] - Milka Planinc u poseti [[SSSR]]. [[Datoteka:Back-to-the-future-logo.svg|mini|''[[Back to the Future]]'']] * [[3. 7.]] - Premijera filma ''[[Back to the Future]]'' u SAD - najunosniji film ove godine, na prvom mestu 11 od prvih 12 sedmica. * [[7. 7.]] - [[Boris Becker]] (17) pobedio na [[Wimbledonski teniski turnir|Wimbledonu]]. * [[9. 7.]] - Predsjedništvo CK SKJ razmatra ostvarivanje Platforme o Kosovu, prvi put od 1981. Debatu je inicirao preds. CK SKS [[Ivan Stambolić]], jer je Kosovo opet sigurnosno pitanje<ref> Jović 2003, 353</ref> (prošireno Predsedništvo raspravlja 23. 7.). Izveštaj Kučanove radne grupe ovog meseca podržava glavne srpske zahteve na Kosovu, jer nije ispunjeno pravo srpskog naroda, kao i drugih u SFRJ, na vlastitu državu jer ustavni principi da su pokrajine deo Srbije nisu uvek sprovođeni u praksi.<ref> Jović 2003, 358</ref> * 9. 7. - Skandal sa [[dietilen glikol]]om u austrijskom vinu: nemačko savezno ministarstvo zdravlja upozorilo da se ne kupuju vina iz te zemlje. * [[10. 7.]] - Francuski tajni agenti na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]] eksplozivom potapljaju [[Greenpeace]]ov brod ''[[Rainbow Warrior]]''. [[Datoteka:Live Aid at JFK Stadium, Philadelphia, PA.jpg|mini|200px|[[Live Aid]] (Philadelphia)]] * [[13. 7.]] - Rok koncerti pod nazivom „[[Live Aid]]“ u organizaciji pevača i humanitarnog radnika [[Bob Geldof|Boba Geldofa]] održani naporedo u [[London]]u i [[Filadelfija|Filadelfiji]]. Preko 60 miliona dolara je bilo prikupljeno. Televizijski prenos koncerta je pratilo oko 1,5 milijardi gledalaca širom sveta. * 13. 7. - Sovjetski [[Skok s motkom|skakač motkom]] [[Sergej Bubka]] prvi put u istoriji tog sporta preskočio šest metara u Parizu, čime je postigao i svetski rekord. * 13. 7. - [[George H. W. Bush]] bio osam sati v. d. predsednika SAD tokom operacije predsednika Regana. * [[jul]] - Četrdeset nealbanskih pisaca se u pismu Udruženju književnika Srbije žali na diskriminaciju u kosovskom udruženju. * [[18. 7.]] - Potpisan Društveni dogovor o jedinstvenom gorivnom ciklusu i tipu nuklearnih elektrana, nakon trogodišnjeg usaglašavanja: predviđa se da SFRJ do kraja veka ima dve nove nuklearke i dve u izgradnji, počevši od [[Prevlaka (Rugvica)|Prevlake]], na Savi kod Ivanić-grada (nakon nesreće u Černobilju 1986. uveden moratorijum). * [[19. 7.]] - Hleb u SFRJ poskupeo 35%, skok cena i ostale hrane i energije (godišnja inflacija u junu iznosila 76%). * 19. 7. - Pucanje dve brane u Val di Stava blizu [[Tesero, Trento|Tesera]] na severu Italije, 268 mrtvih, srušene 63 zgrade i osam mostova. * [[20. 7.]] - Vanredno stanje u 36 okruga Južne Afrike usled rasnih nemira. * 20. 7. - Britanski obaveštajci uspeli izvući puk. KGB [[Oleg Gordijevski|Olega Gordijevskog]] iz SSSR. * [[20. 7.|20]] - [[27. 7.]] - 32. [[Pulski filmski festival]]: [[Velika zlatna arena za najbolji film|Velika zlatna arena]] za film "[[Otac na službenom putu]]"<ref>[http://arhiv.pulafilmfestival.hr/32-pulski-filmski-festival/ 32. Pulski filmski festival]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. arhiv.pulafilmfestival.hr</ref>. * [[23. 7.]] - Firma [[Commodore International]] predstavila računar ''[[Amiga 1000]]'' (osn. konfiguracija sa monitorom $1595). [[Datoteka:Red Yugo GV in Junction Triangle, Toronto, Canada 2.jpg|mini|250px|[[Jugo]] u Americi (Kanadi)]] * 23. 7. - Krenuo prvi kontigent [[Jugo|Juga]] iz Kragujevca u Ameriku. * [[24. 7.]] - Pandžapski sporazum ili Sporazum Rajiv-Longowal: sporazum između indijske vlade i Sika - s obe strane ima osporavanja, Harcharan Singh Longowal ubijen nepunih mesec dana kasnije. * [[25. 7.]] - Objavljeno da [[Rock Hudson]] ima [[AIDS]] - umire početkom oktobra, a bolest dolazi u fokus javnosti. * [[27. 7.]] - Predsednik [[Uganda|Ugande]] [[Milton Obote]] oboren u vojnom udaru, slede [[Bazilio Olara-Okello]] i [[Tito Okello]], dok pobunjenički pokret [[Yoweri Museveni|Yowerija Musevenija]] ne uzme vlast sledećeg januara. * [[29. 7.]] - [[Alan Garcia]] inaugurisan za novog predsednika [[Peru]]a i s 36 godina postao najmlađi šef države na svetu (1985-1990 i 2006-2011). * [[30. 7.]] - Rezolucija CK SKJ u kojima se svojim članovima preti isključenjem ako odstupaju od politike CK (pokušaj ojačanja centralnog aparata u odnosu na republike i pokrajine). === Avgust/August/Kolovoz === * [[1. 8.]] - Puk. KGB Vitalij Jurčenko prebegao u Rimu na Zapad, ali u novembru odlazi u sovjetsku ambasadu u Vašingtonu. * [[2. 8.]] - Delta Air Lines Flight 191: avion pao zbog mikrobursta pred sletanje u Dallas, poginule 136 od 163 osobe u avionu i vozač na zemlji. * [[6. 8.]] - [[Víctor Paz Estenssoro]] po četvrti put predsednik [[Bolivija|Bolivije]] (do 1989); zemlja je u dužničkoj krizi i hiperinflaciji zbog čega se uvode neoliberalne reforme - Vrhovni dekret 21060 od 29. avgusta, savetodavac [[Jeffrey Sachs]]. * [[7. 8.]] - Vrhovni sud SR Srbije smanjio kazne disidentima: Milanu Nikoliću sa 18 na osam meseci, Miodragu Miliću sa 24 na 18 meseci, Dragomir Olujić oslobođen kazne (nisu bili u zatvoru). * 7. 8. - Novinari BBC štrajkuju zbog otkazivanja dokumentarca o IRA-i. [[Datoteka:JAT 737-300 (8543043385).jpg|mini|250px|YU-AND, prvi JAT-ov [[Boeing 737 Classic|Boeing 737-300]]]] * [[8. 8.]] - Prvi [[Boeing 737 Classic|Boeing 737-300]] sleće u Beograd - [[JAT]] je prva evropska kompanija koja je nabavila ovaj model<ref>[https://www.exyuaviation.com/2020/12/worlds-oldest-passenger-737-300-in.html World’s oldest passenger 737-300 in operation turns 35]. exyuaviation.com</ref> i koji će služiti do 2021. * [[12. 8.]] - Japan Airlines Flight 123: u avionskoj nesreći „Boinga 747“ japanske kompanije „Jal“, na planini Osutaka blizu [[Tokio|Tokija]] preživelo četvoro od 524 putnika i članova posade - najgora nesreća sa jednim avionom. * [[14. 8.]] - [[Oružani konflikt u Peruu]] &mdash; Masakr u Accomarci: vojska ubila 69 seljana * [[15. 8.]] - [[Južna Afrika|Južnoafrički]] predsednik [[P. W. Botha]] drži "Rubikonski govor": ne želi da menja [[apartheid]], neće pustiti [[Nelson Mandela|Mandelu]] - ovo vodi pojačanoj izolaciji zemlje i pogoršanoj ekonomiji. * [[avgust]] - Zatvorska kazna [[Vojislav Šešelj|Vojislavu Šešelju]] skraćena sa 4 godine na 22 meseca (uhapšen [[1984]], biće pušten [[1986]].). * avgust - U SAD stigla prva pošiljka od 500 automobila [[Jugo]]<ref>[http://www.upi.com/Archives/1985/11/21/More-Yugos-arrive-for-US-sale/1923501397200/ More Yugos arrive for U.S. sale]. upi.com Archives Nov. 21, 1985</ref>. * avgust - Sovjetski Savez zaključio ribarski sporazum sa [[Kiribati]]ma, što izaziva sumnju da Sovjeti žele bazu u južnom Pacifiku. * ca. 16. 8. - Požari oko Dubrovnika i na Korčuli, petoro mrtvih, oštećene instalacije na Ćilipima<ref>[http://www.upi.com/Archives/1985/08/17/Rescue-workers-recovered-four-charred-bodies-Saturday-raising-the/9062493099200/ Rescue workers recovered four charred bodies Saturday, raising the...]. upi.com Archives Aug. 17, 1985</ref>. * [[17. 8.]] - U eksploziji automobila-bombe u hrišćanskom delu Bejruta poginulo je 60 i povređeno sto ljudi. * [[20. 8.]] - [[Iran-Kontra afera]]: isporučena prva pošiljka oružja Iranu (antitenkovske rakete) u zamenu za puštanje talaca iz Libana; profit od prodaje američkog oružja namenjen [[kontraši]]ma u Nikaragvi, protivno Bolandovom amandmanu. Isporuke traju do oktobra 1986. a javnosti su otkrivene sledećeg meseca. * [[22. 8.]] - Objavljeno da je otkriveno deset slučajeva [[AIDS]]-a tokom testiranja osoba s rizičnim ponašanjem u [[Zagreb]]u. * 22. 8. - British Airtours Flight 28M: motor se zapalio tokom poletanja u Manchesteru, 55 od 137 se nije uspelo evakuisati na vreme. * [[25. 8.]] - U avionskom udesu poginula [[Samantha Smith]] (13), koja se proslavila time što je napisala pismo [[Jurij Andropov|Juriju Andropovu]], koji ju je zatim pozvao u posetu [[SSSR]], čime je postala "ambasador dobre volje" između SAD i SSSR. * [[27. 8.]] - Predsednik [[Nigerija|Nigerije]] gen. [[Muhammadu Buhari]] zbačen u vojnom udaru, sledi gen. [[Ibrahim Babangida]] (do 1993, a Buhari će se vratiti kao demokratski izabran predsednik 2015). * avgust, krajem - Sovjetski glumac [[Oleg Vidov]] stigao u SAD (od 1983. do prošlog maja je živeo u Jugoslaviji). * [[31. 8.]] - U Los Angelesu uhvaćen serijski ubica [[Richard Ramirez]]. === Septembar/Rujan === * [[1. 9.]] - Američko-francuska ekspedicija locirala ''[[Titanic]]''. * [[3. 9.]] - U saobraćajnoj nesreći na putu Beograd - Novi Sad, poginuo [[Dragan Mance]] (23), fudbaler [[FK Partizan|Partizana]] i idol [[Grobari|Grobara]]. * 3. 9. - U Mostaru osuđena šestočlana grupa optužena za pripadanje četničkoj emigraciji, Risto Radović tri i po godine zatvora. * [[4. 9.]] - Pobunjenici oborili putnički avion An-26 kod [[Kandahar]]a, 52 mrtvih. * ca. 5. 9. - Amerikanci čekaju u redu da kupe Jugo<ref>[http://www.upi.com/Archives/1985/09/05/Florida-likes-Yugo-even-those-who-havent-seen-it/1980494740800/ Florida likes Yugo, even those who haven't seen it]. upi.com Archives Sept. 5, 1985</ref>. Po ceni od $ 3.990, to je najjeftiniji auto na tržištu. * [[13. 9.]] - U Japanu izdata platformska video igrica ''[[Super Mario Bros.]]''. * 13. 9. - [[Manuel Noriega|Norijegin]] protivnik [[Hugo Spadafora]] brutalno ubijen u Panami. * [[septembar]] - Dogovoren reprogram dugova Jugoslavije komercijalnim zajmodavcima. * [[17. 9.]] - [[Steve Jobs]] prinuđen na ostavku u [[Apple Inc.]] - Macintosh se slabo prodaje jer je skuplji od PC klonova (vratiće se u firmu 1997). * [[19. 9.]] - U [[potres u Meksiku 1985.|snažnom potresu]] od 8.1 u [[Mexico City]]u poginulo 12.000 ljudi, a ozlijeđeno njih 40.000. * 19. 9. - [[Dee Snider]], pevač grupe ''[[Twisted Sister]]'', svedoči pred Senatom SAD nakon što je par njihovih pesama pomenuto prilikom saslušanja - komitet ''[[Parents Music Resource Center]]'' želi da pojača roditeljsku kontrolu nad muzikom koju deca slušaju. * [[21. 9.]] - Princ [[Aleksandar II Karađorđević]] se u Londonu oženio sa [[Katarina Batis|Katarinom Batis]] iz Atine. * 21. 9. - Prva razmena poseta razdvojenih porodica [[Severna Koreja|Severne]] i [[Južna Koreja|Južne Koreje]] od 1945, sledeći put tek 2000. * [[22. 9.]] - Francuski premijer [[Laurent Fabius]] priznao da su francuski tajni agenti, na osnovu naređenja vlade, potopili u Novom Zelandu brod „[[Rainbow Warrior (1955)|Dugin ratnik]]“ organizacije „[[Greenpeace|Grinpis]]“ - organizacija je vodila kampanju protiv francuskih nuklearnih proba. * 22. 9. - [[Sporazum iz Plaze]]: vlade SAD, Japana, Zapadne Nemačke, Francuske i Velike Britanije dogovorile da će spustiti kurs dolara putem intervencije na valutnim tržištima - dolar je apresirao 50% tokom 1980-85, opašće 51% prema jenu tokom 1985-87. * [[23. 9.]] - Napuljski novinar Giancarlo Siani ubijen od Camorre. * [[27. 9.]] - [[Nikolaj Riškov]] je novi predsednik Saveta ministara SSSR umesto [[Nikolaj Tihonov|Nikolaja Tihonova]] (do 1991), * [[28. 9.]] - Rasni neredi u londonskom [[Brixton]]u, nakon što je policija upucala ženu u njenoj kući. * 28. 9. - Jak zemljotres u području [[Demir Kapija]] - [[Negotino]], ima materijalne štete i nekoliko povređenih. === Oktobar/Listopad === * [[1. 10.]] - Operacija Drvena noga - Izraelci uništili sedište [[PLO]]-a u [[Tunis]]u, poginulo do 60 Palestinaca i veći broj Tunižana. * [[2. 10.]] - Gen. sek. [[Mihail Gorbačov]] u prvoj inostranoj poseti, u Parizu: ostavlja dobar utisak, predlaže prepolovljenje nuklearnog arsenala. * ca. 2. 10. - Nizak vodostaj reka usled suše (Sava, Kupa, Velika Morava...).<ref>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19851003|page:1 "Borba", 3. okt. 1985]</ref> * [[3. 10.]] - [[Space Shuttle Atlantis]] poleteo na prvu misiju - ukupno 33 do 2011. * 3. 10. - U Granadi potpisana [[Konvencija o zaštiti arhitektonskog nasleđa Evrope]]. * [[4. 10.]] - [[Richard Stallman]] osniva [[Fondacija za slobodni softver|Fondaciju za slobodni softver]], neprofitnu organizaciju da bi pružala logističku, pravnu i finansijsku podršku projektu [[GNU]]. [[Datoteka:Achille39.jpg|mini|200px|''Achille Lauro'']] * [[7. 10.]] - Palestinci su oteli putnički brod ''[[Achille Lauro]]'' kako bi ucjenom oslobodili 50 zatvorenika iz izraelskih zatvora. Ubijen jedan Amerikanac, invalid. * [[9. 10.]] - Otmičari sa Akile Laura su se predali egipatskim vlastima koje su im odobrile da odlete u Tunis. * 9. 10. - "[[Jugo]]" zvanično predstavljen američkom tržištu u Njujorku. * [[10. 10.]] - Četiri američka lovca, sa nosača USS Saratoga, presrela su egipatski avion sa otmičarima italijanskog putničkog broda „Akile Lauro“ i primorali ga da sleti na Siciliju, gde su otmičari uhapšeni. U avionu je bio i lider [[Palestinski oslobodilački front|Palestinskog oslobodilačkog fronta]] [[Abu Abas]], * [[12. 10.]] - Italijani pustili Abu Abasa da ode u Jugoslaviju. Pošto ona ima diplomatske odnose sa [[PLO]], odbila je američke zahteve za njegovom ekstradicijom, tako da on odlazi dva dana kasnije (u [[Južni Jemen]] pa [[Irak]]) - jugoslovenska vlada je objasnila da je Abas putem pregovora sa otmičarima sprečio veću tragediju<ref>[http://www.upi.com/Archives/1985/10/13/The-government-officially-silent-on-a-US-extradition-request/1617498024000/ The government, officially silent on a U.S. extradition request,...]. upi.com Archives Oct. 13, 1985</ref><ref>[http://www.upi.com/Archives/1985/10/17/Yugoslavia-formally-rejected-a-US-request-for-extradition-of/7571498369600/ Yugoslavia formally rejected a U.S. request for extradition of...]. upi.com Archives Oct. 17, 1985</ref>. * 12. 10. - Američki nosač aviona ''[[USS Saratoga (CV-3)|USS Saratoga]]'' u poseti Dubrovniku. * ca. 15. 10. - Kod Makarske i Dubrovnika izgorelo 3.000 hektara borove šume, maslinjaka i makije. * [[15. 10.]] - U Strasbourgu potpisana [[Evropska povelja o lokalnoj samoupravi]]. * [[oktobar]] - Sastavljena [[Peticija 2016]] građana Kosova i Metohije<ref>[http://www.yurope.com/nasa-borba/arhiva/Apr97/2404/2404_26.HTM Članak iz Naše Borbe u kome je prenet tekst peticije]</ref> * oktobar - [[Milka Planinc]] nameravala dati ostavku zbog osporavanja ekonomskog programa<ref>{{Cite web |title=Od Novog vala do nove države - Ekonomska kriza i pokušaji stabilizacije |url=http://povijest.net/sadrzaj/hrvatska/sr-hrvatska/747-od-novog-vala-do-nove-drzave-2.html |access-date=2010-06-02 |archive-date=2010-01-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100113120540/http://povijest.net/sadrzaj/hrvatska/sr-hrvatska/747-od-novog-vala-do-nove-drzave-2.html |dead-url=yes }}</ref>. Ona je ove godine faktički suspendirana,<ref> Jović 2003, 237</ref> (privatno je) podnijela ostavku ali ostaje kao neka vrsta vršitelja dužnosti do sljedeće godine.<ref> Jović 2003, 243</ref> * [[17. 10.]] - Italijanski premijer [[Bettino Craxi]] daje ostavku zbog krize sa otmicom Achile Lauro - predsednik Cossiga prvo daje novi mandat Craxiju, zatim 31. 10. odbija ostavku i nalaže glasanje o poverenju. * [[22. 10.]] - Predstavljen [[James Baker|Bakerov]] plan za pomoć visoko zaduženim srednje razvijenim zemljama - nije bilo konsenzusa oko toga koje zemlje bi bile uključene. * [[24. 10.]] - Štrajk žena na [[Island]]u. * [[26. 10.]] - [[Split]] dobio organizaciju [[Europsko prvenstvo u atletici 1990.|Europskog prvenstva u atletici 1990.]] (pobeđen Helsinki sa 116 prema 92 glasa). * 27. 10. - Predsednik CK SKS Ivan Stambolić govori u Valjevu:<ref>"Providne podvale nacionalista", Borba, 28. okt. 1985, str. 3</ref> "iznenađujući" antinacionalistički govor, šalje u ovo doba upozorenje SANU, Udruženju književnika i medijima da se neće dozvoliti okupljanje nacionalista i da oni žive od državnog novca - to mu neće biti zaboravljeno, kritička inteligencija ga smatra "izdajnikom srpskih interesa".<ref> Jović 2003, 352</ref> === Novembar/Studeni === * [[6. 11.]] - Socijaldemokrata [[Aníbal Cavaco Silva]] postaje premijer Portugala (do 1995, predsednik Republike 2006-2016). * 6. 11. - Kolumbijski [[Pokret 19. april]] (M-19) zauzeo Palatu pravde u Bogoti i uzeo Vrhovni sud za taoce - u napadu vojske zatim gine preko 100 ljudi, uključujući komandante M-19 i polovinu sudija. * [[9. 11.]] - [[Gari Kasparov]] (22) postao [[šah]]ovski prvak sveta, pobedivši [[Anatolij Karpov|Anatolija Karpova]] sa 13:11. [[Datoteka:Armerodisaster.png|mini|left|200px|Katastrofa u Armeru]] * [[13. 11.]] - Erupcija vulkana [[Nevado del Ruiz]] u [[Kolumbija|Kolumbiji]] izaziva smrt 23.000 ljudi u gradu [[Armero]]. * [[15. 11.]] - Umro predsjednik Predsjedništva SR Hrvatske [[Pero Car]], nasljediće ga [[Ema Derossi-Bjelajac]]. * 15. 11. - Potpisan [[Anglo-irski sporazum]]: Republika Irska će dobiti savetodavnu ulogu u vladi Severne Irske - protestantski lojalisti su uglavnom nezadovoljni. * [[novembar]] - Otpuštena dva producenta na zagrebačkom Omladinskom radiju ([[Radio 101]]), "nemi" protest na Trgu Republike ([[Trg bana Jelačića]]). * novembar - Zagrebački omladinski časopis "[[Polet]]" je "prisiljen zaustaviti svoje kritički inspirirane interpretacije hrvatske i jugoslavnske zbilje", smanjena mu je naklada.<ref> Jović 2003, 324</ref> * novembar - Počinju protesti protiv režima [[Jean-Claude Duvalier]]a na [[Haiti]]ju - na studente je pucano ali pokret raste dok Duvalier ne pobegne iz zemlje sledećeg februara. * [[16. 11.]] - Sastanak slovenačkih i srpskih opozicionih intelektulaca, iz Odbora za zaštitu sloboda umetničkog izražavanja odn. urednika "Nove revije", u [[ljubljana|ljubljanskoj]] kafani "Mrak": Ćosić je "šokiran", Slovenci žele u Europu a ne Jugoslaviju, poručuju da bi i Srbi trebali odbaciti "svaki internacionalizam i univerzalizam".<ref> Jović 2003, 427</ref> ** Urednici "Nove revije", [[Niko Grafenauer]] i [[Dimitrij Rupel]], pozvali su ove godine saradnike da napišu priloge za poseban broj o slovenačkom nacionalnom pitanju (objavljen u januaru 1987, odloženo zbog reakcija na Memorandum SANU).<ref> Jović 2003, 432</ref> [[Datoteka:Reagan and Gorbachev (1985).jpg|mini|150px|[[Ženevski samit (1985)|Ženevski samit]]]] * [[18. 11.]] - Posle 30 godina završena proizvodnja [[Zastava 750|Zastave 750]] - Fiće. * 18. 11. - Završena je zgrada banke HSBC u Hong Kongu (zvanično otvorena sledećeg aprila), tada najskuplja zgrada na svetu, od oko 668 miliona dolara. * [[19. 11.|19]] - [[20. 11.]] - [[Ženevski samit (1985)|Ženevski samit]] je prvi sastanak američkog predsjednika [[Ronald Reagan|Reagana]] i sovjetskog sekretara [[Mihail Gorbačov|Gorbačova]] - glavna tema je kontrola naoružanja. * [[20. 11.]] - [[Microsoft]] izdaje [[Windows 1.0]]. * [[23. 11.]] - [[Abu Nidal]]ova organizacija otela avion EgyptAir Flight 648 - u napadu egipatskih trupa na Malti poginulo 60 ljudi (bio je to isti avion kojim su leteli otmičari sa Achile Lauro prošlog meseca, a bio je otiman i 1976). * [[25. 11.]] - Južnoafričke specijalne snage oborile [[Aeroflot]]ov kargo avion iznad [[Angola|Angole]] - 21 mrtvi. * [[27. 11.]] - [[TE Ugljevik]] kod [[Bijeljina|Bijeljine]] u redovnom pogonu, snaga 279 MW. * 27. 11. - Prikazan film ''[[Rocky IV]]'' (sa sovjetskim oponentom). === Decembar/Prosinac === * [[4. 12.]] - Australian Open: [[Slobodan Živojinović]] pobedio [[John McEnroe|Johna McEnroea]] u četvrtfinalu. * [[6. 12.]] - Jugoslovenska i austrijska policija uhapsile četvoročlanu grupu Jugoslovena zbog kidnapovanja i krijumčarenja dece za džeparenje i prošnju u Italiji<ref>[http://www.upi.com/Archives/1985/12/08/Four-arrested-in-child-smuggling-ring/4366502866000/ Four arrested in child-smuggling ring]. upi.com Archives Dec. 8, 1985</ref>. Nekoliko dana kasnije policija pretražuje Napulj i okolinu za "decom robovima" iz Jugoslavije. Nagađa se da je 10.000 romske dece prodato u Italiju od 1975<ref>[http://www.upi.com/Archives/1986/01/05/Child-slavery-in-the-20th-century/2997505285200/ Child slavery in the 20th century]. upi.com Archives Jan. 5, 1986</ref>. * [[8. 12.]] - Osnovana [[Južnoazijska asocijacija za regionalnu saradnju]] (SAARC). [[Datoteka:5000-Yugoslav-dinar-1985 09.jpg|mini|250px|Novčanica od 5.000 dinara ("pola miliona" starih)]] * [[9. 12.]] - Novčanica od 5.000 dinara sa Titom ušla u opticaj - nisu se svi slagali sa stavljanjem Tita na novčanicu, s obzirom na inflaciju. Prosečna plata je 40.000 dinara ili 133 dolara<ref>[http://www.upi.com/Archives/1985/12/09/Foreign-News-Briefs/3422502952400/ Foreign News Briefs]. upi.com Archives Dec. 9, 1985</ref> (ekvivalent 298 dolara iz 2016). Ovo je prva novčanica sa novim dizajnom. * 9. 12. - "Naftni kontrašok": [[Saudi Arabija]] napušta politiku odbrane cene nafte, uvećava proizvodnju, što dovodi do pada cene sa 23 na 10 dolara sledećeg leta. * 9. 12. - Suđenje huntama u [[Argentina|Argentini]]: bivši predsednik general [[Jorge Rafael Videla]] i njegov sledbenik, član vojne hunte, admiral Emilio Masera, osuđeni na doživotnu robiju zbog učešća u ratu protiv gradske gerile i političkih protivnika, tokom kojeg je nestalo 9.000 ljudi. * 9. 12. - Generalna skupština Ujedinjenih nacija jednoglasno prihvatila rezoluciju kojom se svi akti [[terorizam|terorizma]] osuđuju kao kriminal. * [[12. 12.]] - Arrow Air Flight 1285: avion sa američkim vojnicima pao na Njufaundlendu, 256 mrtvih. * [[13. 12.]] - Marijana Keča (9) silovana i zadavljena u Kanjiži - počinilac Laslo Egete streljan 1988<ref>[https://www.blic.rs/vesti/tema-dana/sramota-je-jevtovica-kazniti-zatvorom/nrplvc6 Sramota je Jevtovića kazniti zatvorom]. blic.rs 27.07.2005.</ref>. * decembar - Počelo potpisivanje Peticije 2016 (po broju prvobitnih potpisnika) među Srbima i Crnogorcima na [[Kosovo|Kosovu]]. Njome se traži zaštita njihovih osnovnih građanskih prava. ** Traži se povratak iseljenih Srba, ukidanje zastave albanske narodnosti, rehabilitaciju političara koji su ukazivali na kosovski problem ([[Dobrica Ćosić]]), primenu srpskog zakona o jeziku, smenu "velikoalbanskih šovinista" i "srpskih oportunista", deportaciju "260.000 albanskih imigranata" (zvanična cifra je manje od 1.400), poništenje kupoprodajnih ugovora između albanskih kupaca i srpskih prodavaca. Peticiju je podržalo oko 200 srpskih intelektualaca, uključujući 35 akademika.<ref name="Jovic355" /> * [[16. 12.]] - [[John Gotti]] postaje šef mafijaške familije Gambino nakon ubistva Castellana i Bilottija u New Yorku. * [[17. 12.]] - [[George P. Shultz]], državni sekretar SAD, u poseti Beogradu tokom evropske turneje, nezadovoljan jugoslovenskim stavom u vezi Abu Abasa u oktobru, lupao šakom u sto tokom sastanka sa sekretarom inostranih poslova [[Raif Dizdarević|R. Dizdarevićem]]<ref>[http://www.upi.com/Archives/1985/12/17/Red-faced-Shultz-pounds-table-in-outburst/2968503643600/ Red-faced Shultz pounds table in outburst]. upi.com Archives Dec. 17, 1985</ref>. * [[18. 12.]] - Jugoslavija potpisala sporazum o refinansiranju dugova sa komercijalnim bankama vredan 3,8 milijardi dolara<ref>[http://www.upi.com/Archives/1985/12/18/Yugoslavia-signs-38-billion-multi-year-refinancing/6149503730000/ Yugoslavia signs $3.8 billion multi-year refinancing]. upi.com Archives Dec. 18, 1985</ref>. * [[21. 12.]] - Bokser [[Slobodan Kačar]] osvojio IBF titulu, pobedom na poene nad Amerikancem Eddie Mustafa Muhammadom u italijanskom Pezaru. * [[25. 12.|25]] - [[30. 12.]] - Oružani sukob između [[Mali]]ja i [[Burkina Faso|Burkine Faso]] oko pojasa Agacher. * [[26. 12.]] - Uhapšena 94 kosovska Albanca, optuženi da pripadaju tajnoj separatističkoj grupi. * [[27. 12.]] - [[Napadi na aerodrome u Rimu i Beču]], prilikom kojih teroristi [[Abu Nidal]]a ubijaju 18, a ranjavaju 120 ljudi. * 27. 12. - U [[Ruanda|Ruandi]] ubijena primatologinja [[Dian Fossey]]. * 27. 12. - Savezna skupština usvojila zakon po kome su svi predmeti koje je Tito stekao kao šef države društveno vlasništvo, nakon što je Jovanka Broz zatražila svoj deo<ref>[http://www.upi.com/Archives/1985/12/29/Foreign-News-Briefs/7990504680400/ Foreign News Briefs]. upi.com Archives Dec. 29, 1985</ref>. * [[28. 12.]] - Trojni sporazum u Libanu između šiita, druza i hrišćana ([[Nabih Berri]], [[Walid Jumblat]] i [[Elie Hobeika]]), kojim bi Sirija dobila veliki uticaj u zemlji - Hobeika je sledećeg meseca zbačen zbog ovoga. * krajem godine - Zajednička sednica Savezne vlade i Predsedništva - na "ledu" antiinflacioni program i Milka Planinc<ref name="Boarov"/> === Kroz godinu === * [[Svjetsko stanovništvo]]: 4.830.979.000. * [[Demografija Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Demografija SFRJ]]: procenjeno 23.121.383 stanovnika; 146,9 razvoda na 1.000 brakova je najviša cifra u istoriji zemlje; stopa plodnosti od ove godine stalno ispod 2,1. * Pad povjerenja u sistem i Partiju: 50% mladih u SFRJ ne želi postati član SKJ, prema 9% 1974. (Slovenija 32→88%, Hrvatska 13→70%, Vojvodina 4→54%, Srbija 6→40%).<ref> Jović 2003, 326</ref> * Otkriven [[bakminsterfuleren]] ([[ugljenik|C]]<sub>60</sub>). * Knjige: ** [[Veselin Đuretić]]: "Saveznici i jugoslovenska ratna drama" ** [[Danko Popović]]: "Knjiga o Milutinu" (roman) ** [[Dobrica Ćosić]]: "Grešnik" (prvi deo trilogije "Vreme zla"). ** [[Dimitrije Bogdanović]]: "Knjiga o Kosovu" (istorijska studija) * Privremeno zaustavljena gradnja [[Zagrebačka džamija|Zagrebačke džamije]]; nije data dozvola za podizanje pravoslavne crkve u [[Split]]u. * Početak gradnje velike Sveučilišne bolnice u Zagrebu, koja nikada neće biti završena. * [[Rudolf Bruči]] napisao operu u tri čina [[Gilgameš (opera)]] povodom 125. godišnjice [[Srpsko narodno pozorište|Srpskog narodnog pozorišta]]. * [[Monika Seleš]] sa 11 godina osvaja juniorski turnir Orange Bowl na Floridi. * Na Savetu Evropske unije u Milanu je donesena odluka da se 9. maj svake godine obeležava kao [[Dan Evropske unije]] * [[Amfilohije Radović]] izabran je za episkopa banatskog sa sedištem u [[Vršac|Vršcu]]. * U [[Socijalistička Republika Rumunija|Rumuniji]] zimska temperatura u stanovima ograničena na 12&nbsp;°C. * Pokrenuta [[EUREKA]], evropska međuvladina organizacija za finansiranje i koordinaciju istraživanja i razvoja. * [[Sony]] lansirao format [[Video8]] a [[Panasonic]], [[RCA]] i [[Hitachi]] prave [[kamkorder]]e sa punim [[VHS]] formatom. == 1985. u temama == * [[Televizija]]. TV serije: "Erićijada", "Ljubavne priče", "Razbibriga" (TV Beograd); "Hajdučki gaj" (TV Zagreb); "Brisani prostor", "Priče iz fabrike" (TV Sarajevo). * Neki [[Popis jugoslavenskih filmova|domaći filmovi]]: "[[Otac na službenom putu]]", "[[Bal na vodi (film, 1985)|Bal na vodi]]", "[[Nije lako sa muškarcima]]", "[[Ćao, inspektore]]", "[[Život je lep (1985)|Život je lep]]", "[[Jagode u grlu]]", "[[Tajvanska kanasta]]", "[[Držanje za vazduh]]", "[[Šest dana juna]]", "[[Žikina dinastija]]", "[[Za sreću je potrebno troje]]", "[[Horvatov izbor]]" (→ [[:Kategorija:Filmovi 1985.]]). * Neki domaći muzički/glazbeni albumi<ref>[https://www.discogs.com/search/?format_exact=LP&format_exact=Album&year=1985&decade=1980&country_exact=Yugoslavia Explore Yugoslavia LP Album from 1985 on Discogs]. discogs.com (pristup. 27. 6. 2016.)</ref>: ** Pop/rock: <small>[[Riblja čorba]]</small>: "Istina"; <small>[[Ekatarina Velika]]</small>: "Ekatarina Velika"; <small>[[Atomsko sklonište]]</small>: "Jednom u životu"; <small>[[Merlin]]</small>: "Kokuzna vremena"; <small>[[Parni valjak]]</small>: "Pokreni se!" i "Parni valjak" (kompilacija); <small>[[Prljavo kazalište]]</small>: "Zlatne godine"; <small>[[Haustor]]</small>: "Bolero"; <small>[[Plavi orkestar]]</small>: "Soldatski bal"; <small>[[Elvis J. Kurtović & His Meteors]]</small>: "Da bog da crk'o rok'n'rol"; <small>[[Zabranjeno pušenje]]</small>: "Dok čekaš sabah sa šejtanom"; <small>[[Vatreni poljubac]]</small>: "Iz inata"; <small>[[Divlje jagode (bend)|Divlje jagode]]</small>: "Vatra"; <small>[[Denis & Denis]]</small>: "Ja sam lažljiva"; <small>[[Partibrejkers]]</small>: "Partibrejkers I"; <small>[[Bajaga i instruktori]]</small>: "Sa druge strane jastuka"; <small>[[Film (glazbeni sastav)|Film]]</small>: "Signali u noći"; <small>[[Oliver Mandić]]</small>: "Dođe mi da vrisnem tvoje ime"; <small>[[Poslednja igra leptira]]</small>: "Opet ploča - Srce od meda"; <small>[[Videosex]]</small>: "Lacrimae Christi"; <small>[[Alisa (grupa)|Alisa]]</small>: "Alisa"; <small>[[Neki to vole vruće (bend)|Neki to vole vruće]]</small>: "Neki to vole vruće"; <small>[[Kerber (muzička grupa)|Kerber]]</small>: "Ratne igre"; <small>[[Dorian Gray (sastav)|Dorian Gray]]</small>: "Za tvoje oči"; <small>[[Laibach]]</small> (pet albuma) ** Zabavni: <small>[[Đorđe Balašević]]</small>: "003"; <small>[[Neda Ukraden]]</small>: "Hoću tebe"; <small>[[Magazin (grupa)|Magazin]]</small>: "Piši mi"; <small>[[Mišo Kovač]]</small>: "Ostala si uvijek ista"; ** Folk: <small>[[Halid Bešlić]]</small>: "Zbogom noći, zbogom zore"; <small>[[Miroslav Ilić]]</small>: "Zoveš me na vino"; <small>[[Mile Kitić]]</small>: "Ja neću ljepšu"; <small>[[Biljana Jevtić]]</small>: "Evo ti srce na dlanu"; <small>[[Nada Topčagić]]</small>: "Želim te, želim"; <small>[[Šaban Šaulić]]</small>: "Kafanska noć"; <small>[[Kemal Malovčić]]</small>: "Okreće se kolo sreće"; <small>[[Snežana Đurišić]]</small>: "Kako je bilo lepo/Pričaj mi pričaj"; <small>[[Radiša Urošević]]</small>: "Ej, suzo moja"; <small>[[Merima Njegomir]]</small>: "Opilo nas vino"; <small>[[Miloš Bojanić]]</small>: "Tako, tako, samo tako"; <small>[[Halid Muslimović]]</small>: "Učini bar jedan pogrešan korak"; ** Debitantski albumi (ne mora biti početak karijere): Merlin, Plavi orkestar, [[Hari Mata Hari]], [[Nervozni poštar]], Partibrejkers, Alisa, Neki to vole vruće, [[Ana Bekuta]], [[Radoslav Rodić Roki]], [[Stefan Milenković]]... (→ [[:Kategorija:Albumi 1985.]]) * Neka vozila uvedena 1985: <gallery> Ford Scorpio front 20070801.jpg|[[Ford Scorpio]] (Evropski auto godine '86) " 15 - ITALY - Parked automobiles out of Museo Storico Alfa Romeo Milan - in this pics Alfa 75.jpg|[[Alfa Romeo 75]] Fiat Croma front 20071102.jpg|[[Fiat Croma]] 1988 Peugeot 309 XL (6858743438).jpg|[[Peugeot 309]] </gallery> == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1985.}} === Januar/Siječanj &ndash; Mart/Ožujak === * [[2. 1.]] - [[Ivan Dodig]], tenisač * [[3. 1.]] - [[Damir Džombić]], bosanskohercegovački nogometaš * [[7. 1.]] - [[Lewis Hamilton]], vozač F1 * [[28. 1.]] - [[Slavica Ćukteraš]], srpska folk pevačica * [[29. 1.]] - [[Athina Onassis]] Roussel de Miranda, naslednica i sportska jahačica * [[2. 2.]] - [[Mario Grgurović]], hrvatski nogometaš * [[5. 2.]] - [[Cristiano Ronaldo]], portugalski fudbaler * [[16.2.]] - [[Bojana Knezevic]], srpski likovni umetnik i kreativni direktor * [[19. 2.]] - [[Kosta Perović]], srpski košarkaš. * [[28. 2.]] - [[Jelena Janković]], srpska teniserka * [[1. 3.]] - [[Luiza Bouharaoua]], hrvatska književnica * [[3. 3.]] - [[Tatjana Đorđević]] Cica, rok pevačica * [[12. 3.]] - [[Mirela Topčić - Miralem]], Miss-BiH [[2002]] * 12. 3. - [[Stromae]], belgijsko-ruandski muzičar * [[17. 3.]] - [[Stanija Dobrojević]], model, TV osoba * [[20. 3.]] - [[Tanja Savić]], pevačica * [[26. 3.]] - [[Keira Knightley]], glumica * [[28. 3.]] - [[Stanislas Wawrinka]], švajcarski teniser === April/Travanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[3. 4.]] - [[Leona Lewis]], pevačica * [[17. 4.]] - [[Jo-Wilfried Tsonga]], francuski tenisač * [[20. 4.]] - [[Pavo Marković]], hrvatski vaterpolist * [[28. 4.]] - [[Neda Parmać]], hrvatska pjevačica * [[2. 5.]] - [[Lily Allen]], pevačica * [[7. 5.]] - [[Milan Purović]], crnogorski fudbaler * [[20. 5.]] - [[Chris Froome]], biciklista * [[4. 6.]] - [[Lukas Podolski]], fudbaler * 4. 6. - [[Bar Refaeli]], model * [[10. 6.]] - [[Andy Schleck]], luksemburški biciklista * [[11. 6.]] - [[Ivan Bubalo]], bosanskohercegovački nogometaš * [[12. 6.]] - [[Blake Ross]], kokreator ''Mozilla Firefox'' * 12. 6. - [[Kendra Wilkinson]], model, TV osoba * [[17. 6.]] - [[Marcos Baghdatis]], kiparski teniser * [[20. 6.]] - [[Darko Miličić]], srpski košarkaš * [[21. 6.]] - [[Lana Del Rey]], kantautorka * [[24. 6.]] - [[Zana Novaković]], bosanskohercegovačka skijašica * [[27. 6.]] - [[Svetlana Kuznjecova]], teniserka * 27. 6. - [[Nico Rosberg]], vozač F1 * [[29. 6.]] - [[Damir Bičanić]], rukometaš * 29. 6. - [[Nikola Rokvić]], pevač * [[30. 6.]] - [[Michael Phelps]], američki plivač === Jul/Srpanj &ndash; Septembar/Rujan === * [[28. 7.]] - [[Brižitka Molnar]], odbojkašica * [[2. 8.]] - [[Ilija Bozoljac]], teniser * [[4. 8.]] - [[Lidija Bačić]], hrvatska pjevačica * [[27. 8.]] - [[Nikica Jelavić]], nogometaš * [[31. 8.]] - [[Muhamed ibn Salman]], krunski princ Saudi Arabije * [[9. 9.]] - [[Luka Modrić]], hrvatski nogometaš * [[12. 9.]] - [[Davor Štefanek]], srpski rvač * [[17. 9.]] - [[Tomáš Berdych]], češki teniser * 17. 9. - [[Aleksandar Ovečkin]], hokejaš * [[28. 9.]] - [[Bojan Jambrošić]], hrvatski pjevač * [[29. 9.]] - [[Dani Pedrosa]], motociklista === Oktobar/Listopad &ndash; Decembar/Prosinac === * [[1. 10.]] - [[Emerald Fennell]], glumica, rediteljka * [[8. 10.]] - [[Bruno Mars]], kantautor, muzičar * [[10. 10.]] - [[Marina and the Diamonds]], velška kantautorka * [[11. 10.]] - [[Michelle Trachtenberg]], glumica († [[2025]]) * [[24. 10.]] - [[Wayne Rooney]], engleski fudbaler * 24. 10. - [[Andro Švrljuga]], hrvatski nogometaš * [[25. 10.]] - [[Ciara]], američka pevačica * [[10. 11.]] - [[Aleksandar Kolarov]], fudbaler * [[11. 11.]] - [[Nina Seničar]], manekenka * [[21. 11.]] - [[Carly Rae Jepsen]], kantautorka * [[30. 11.]] - [[Kaley Cuoco]], glumica * [[1. 12.]] - [[Janelle Monáe]], američka kantautorka * [[3. 12.]] - [[Amanda Seyfried]], glumica * [[25. 12.]] - [[Dritan Abazović]], crnogorski premijer * [[26. 12.]] - [[Marija Jovanović]], crnogorska rukometašica === Kroz godinu === * [[Anđela Bešlić]], žrtva zločina († [[2002]]) == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1985.}} === Januar/Siječanj &ndash; Februar/Veljača === * [[4. 1.]] - [[Lovro Matačić]], dirigent (* [[1899]]) * [[5. 1.]] - [[Franjo Punčec]], tenisač (* [[1913]]) * [[18. 1.]] - [[Wilfrid Brambell]], irski glumac (* [[1912]]) * 18. 1. - [[Mahmoud Mohammed Taha]], sudanski religijski mislilac (* 1909) * [[19. 1.]] - [[Stipe Ugarković]], učesnik NOB, društveno-politički radnik (* [[1910]]) * [[26. 1.]] - [[Marija Lompar]], učesnica NOB, sanitetski pukovnik JNA (* [[1915]]) * [[11. 2.]] - [[Henry Hathaway]], filmski režiser (* [[1898]]) * [[15. 2.]] - [[Filip Bajković]], društveno-politički radnik NR Crne Gore, narodni heroj (* [[1910]]) * [[19. 2.]] - [[Ranko Rubežić]], beogradski kriminalac (* [[1951]]) * [[21. 2.]] - [[Louis Hayward]], britanski glumac (* [[1909]]) * [[22. 2.]] - [[Efrem Zimbalist]], violinista (* 1890) * [[27. 2.]] - [[Ernest Dubac]], hrvatski nogometaš (* [[1914.]]) * 27. 2. - [[Marko Vego]], profesor, povjesničar (* [[1907]]) === Mart/Ožujak &ndash; April/Travanj === * [[10. 3.]] - [[Konstantin Černjenko]], šef sovjetske partije i države (* [[1911]]) * 10. 3. - [[Israel Regardie]], okultista (* [[1907]]) * [[16. 3.]] - [[Milutin Tine Živković]], srpski harmonikaš (* [[1918]]) * [[28. 3.]] - [[Marc Chagall]], ruski slikar židovskog podrijetla (* [[1887]].) * [[11. 4.]] - [[Enver Hoxha]], prvi sekretar Partije rada Albanije (* [[1908]]) * [[21. 4.]] - [[Tancredo Neves]], izabrani predsednik Brazila (* [[1910]]) === Maj/Svibanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[5. 5.]] - [[Juraj Jurjević]], hrvatski književnik (* [[1910]].) * [[6. 5.]] - [[Julie Vega]], filipinska dečja zvezda (* [[1968]]) * [[8. 5.]] - [[Theodore Sturgeon]], SF i horor pisac (* [[1918]]) * [[9. 5.]] - [[Edmond O'Brien]], glumac (* [[1915]]) * 9. 5. - [[Mate Staničić]], general-potpukovnik JNA, narodni heroj (* [[1920]]) * [[12. 5.]] - [[Jean Dubuffet]], likovni umetnik (* [[1901]]) * [[15. 5.]] - [[Jackie Curtis]], američka glumica (* [[1947]]) * [[25. 5.]] - [[Ante Abramović]], slikar (* [[1903]]) * [[26. 5.]] - Nikola Jančić, operski pevač (* [[1913]]) * [[18. 6.]] - [[Miloš Pavlović (fotograf)]] (* [[1910]]) * [[20. 6.]] - [[Dragan Šajnović]], violinista (* [[1907]]) * [[21. 6.]] - [[Matija Vuković]], srpski vajar (* [[1925]]) === Jul/Srpanj &ndash; Avgust/Kolovoz === * [[9. 7.]] - [[Milo Cipra]], skladatelj (* [[1906]]) * 9. 7. - [[Budimir Nešić]], psiholog, književnik (* [[1937]]) * 9. 7. - [[Charlotte (Luksemburg)|Charlotte]], bivša velika vojvotkinja Luksemburga (* [[1896]]) * jul - [[Miroslav Popović]], književnik (* 1926) * [[16. 7.]] - [[Heinrich Böll]], književnik, nobelovac (* [[1917]]) * [[18. 7.]] - [[Milan Kovačević (novinar)|Milan Kovačević]], novinar i putopisac ("Karavan") (* [[1915]]) * [[21. 7.]] - [[Zoran Radmilović]], srpski glumac. (* [[1933]].) * 21. 7. - [[Aleksandar Vučo]], srpski književnik. (* [[1897]].) * [[26. 7.]] - [[Milan Šijački]], ravnogorski emigrant (* [[1903]]) * [[6. 8.]] - [[Karl Diebitsch]], nacistički dizajner (* [[1899]]) * [[7. 8.]] - [[Pavao Anđelić]], historičar, arheolog (* [[1920]]) * [[8. 8.]] - [[Louise Brooks]], američka glumica (* [[1906]]) * [[13. 8.]] - [[Slobodan Aligrudić]], srpski glumac (* [[1934]]) * [[16. 8.]] - [[Ahmed Tuzlić]], filolog (* [[1906]]) * [[25. 8.]] - [[Samantha Smith]], mirovna aktivistkinja (* [[1972]]) === Septembar/Rujan &ndash; Oktobar/Listopad === * [[3. 9.]] - [[Dragan Mance]], fudbaler Partizana i idol Grobara. (* [[1962]].) * [[16. 9.]] - [[Aleksandar Rukavina]], vajar i slikar (* [[1934]]) * [[19. 9.]] - [[Italo Calvino]], književnik (* [[1923]]) * [[22. 9.]] - [[Axel Springer]], nemački izdavač (* [[1912]]) * [[30. 9.]] - [[Simone Signoret]], glumica (* [[1921]]) * [[2. 10.]] - [[Rock Hudson]], američki filmski i televizijski glumac (* [[1925]].) * [[10. 10.]] - [[Yul Brynner]], američki filmski glumac (* [[1920]].) * 10. 10. - [[Orson Welles]], američki redatelj, glumac, scenarist i producent (* [[1915]].) * [[24. 10.]] - [[László Bíró]], pronalazač hemijske olovke (* [[1899]]) * [[27. 10.]] - [[Branko Špoljar]], glumac (* [[1914]]) * [[29. 10.]] - [[Pavle Stefanović]], muzički kritičar i pisac (* [[1901]]) === Novembar/Studeni &ndash; Decembar/Prosinac === * [[4. 11.]] - [[Dragoljub Aleksić]], akrobata, filmski pionir (* [[1910]]) * [[9. 11.]] - [[Marie-Georges Pascal]], glumica (* [[1946]]) * [[15. 11.]] - [[Pero Car]], društveno-politički radnik SR Hrvatske, narodni heroj (* [[1920]]) * [[17. 11.]] - [[Lon Nol]], bivši predsednik kmerske Kambodže (* [[1913]]) * [[21. 11.]] - [[Ivo Serdar]], hrvatski glumac (* [[1933]].) * 21. 11. - [[Kristian Kreković]], slikar, arhitekt (* [[1901]]) * [[27. 11.]] - [[Fernand Braudel]], istoričar (* [[1902]]) * [[6. 12.]] - [[Vladimir Smirnov]] Volođa, general-potpukovnik JNA (* [[1899]]) * [[7. 12.]] - [[Robert Graves]], engleski pisac (* [[1895]].) * [[12. 12.]] - [[Anne Baxter]], glumica (* [[1923]]) * [[22. 12.]] - [[Dušan Egić]], general-potpukovnik JNA, narodni heroj (* [[1916]]) * [[26. 12.]] - [[Dian Fossey]], primatologinja (* [[1932]]) * [[27. 12.]] - [[Jean Rondeau]], vozač i konstruktor trkačkih automobila (* [[1946]]) * [[28. 12.]] - [[Ivo Vinski]], ekonomist, profesor (* [[1915]]) * [[29. 12.]] - [[Borislav Blagojević]], bivši rektor Beogradskog univerziteta (* [[1911]]) * [[31. 12.]] - [[Ricky Nelson]], glumac, pevač (* [[1940]]) === Kroz godinu === * [[Nikola Kečanin]], vajar (* 1913) * [[Milan Mučibabić]], književnik, novinar (* 1922) * [[Mahmut Bajraktarević]], matematičar, akademik (* [[1909]]) == Nobelova nagrada za 1985. godinu == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Klaus von Klitzing]] (otkriće [[kvantni Hallov efekt|kvantizovanog Hallovog efekta]]) * [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Herbert A. Hauptman]] i [[Jerome Karle]] (izuzetna dostignuća u razvoju [[direktne metode (kristalografija)|direktnih metoda]] za određivanje [[Kristalna struktura|kristalnih struktura]]) * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Michael S. Brown]] i [[Joseph L. Goldstein]] (otkrića u vezi regulacije metabolizma [[holesterol]]a) * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Claude Simon]] (koji u svom romanu kombinuje pesničku i slikarsku kreativnost sa produbljenom svesti o vremenu u prikazu ljudskog stanja) * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Međunarodni liječnici za prevenciju nuklearnog rata]] (IPPNW) * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[Franco Modigliani]] (pionirske analize štednje i finansijskih tržišta) == Reference == * {{reflist}} ;Literatura * ''Collier's Year Book'' za 1985 (Microsoft Encarta 2004) * Jović, Dejan. ''Jugoslavija Država koja je odumrla''. Prometej Zagreb 2003 * [http://books.google.com/books?id=mLvmtKtUsIcC&printsec=frontcover&dq=Violations+of+the+Helsinki+accords,+Yugoslavia&cd=1#v=onepage&q&f=false ''Violations of the Helsinki accords, Yugoslavia'' (Google Books)] == Vanjske veze == * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-2-82.shtml The Belgrade Trial: Consequences Beyond the Courtroom]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Andrejević, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/4-2-50.shtml Albanian Ethnic Study Focuses On Kosovo]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Louis Zanga, Open Society Archives - Radio Free Europe * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/4-2-23.shtml Tirana Returns Kosovar Escapees To Yugoslavia]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, L.Zanga, OSA-RFE {{commonscat|1985}} [[Kategorija:1985.]] 4pnn6e7px3bycl880si9foud4a6h50w 1926. 0 23789 42587505 42587201 2026-05-04T17:45:57Z Alekol 2231 /* Jun/Juni/Lipanj */ 42587505 wikitext text/x-wiki {{Godina}} {{godina u drugim kalendarima|1926}} Godina '''1926''' ('''[[Rimski brojevi|MCMXXVI]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u petak]]. __NOTOC__ <center> {| style="border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;" align=center class=radius | '''1926''': <br /> [[1926#Januar/Siječanj|1]] • [[1926#Februar/Veljača|2]] • [[1926#Mart/Ožujak|3]] • [[1926#April/Travanj|4]] • [[1926#Maj/Svibanj|5]] • [[1926#Jun/Juni/Lipanj|6]] • [[1926#Jul/Juli/Srpanj|7]] • [[1926#Avgust/August/Kolovoz|8]] • [[1926#Septembar/Rujan|9]] • [[1926#Oktobar/Listopad|10]] • [[1926#Novembar/Studeni|11]] • [[1926#Decembar/Prosinac|12]] <br /> [[1926#Rođenja|Rođenja]] • [[1926#Smrti|Smrti]] |}</center> == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - Odredba o vožnji desnom stranom je proširena na celu KSHS.<ref>"Dnevne vesti - Drž' desno!", Politika, 27. dec. 1925, str. 7</ref> * 1. 1. - U Kraljevini SHS osnovana Državna rečna plovidba<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1936/01/01?pageIndex=00015 "Politika", 1. jan. 1936]</ref> (umesto brodarskog sindikata). * 1. 1. - Stoletna poplava [[Rajna|Rajne]] plavi [[Köln]]; u ovo vreme su i velike poplave u Holandiji, Belgiji, Francuskoj. * [[3. 1.]] - Grčki premijer general [[Teodoros Pangalos (general)|Teodoros Pangalos]] uzima diktatorska ovlašćenja. * 3. 1. - Beogradski protojerej osuđuje u propovedi nedavna predavanja [[Branislav Petronijević|Brane Petronijevića]] zbog [[darvinizam|darvinističkih]] učenja koja je izneo, citirajući pritom i zakon države [[Tennessee]] kojim se zabranjuje predavanje te teorije<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/1/4?pageIndex=00004 "Politika", 4. januar 1926, str. 4]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs (pristup. 30.9.2015.)</ref> (→ [[Scopesov proces]]). * [[4. 1.]] - Rumunski parlament ratifikovao odricanje princa [[Carol II (Rumunija)|Carola II]] od nasleđivanja prestola, krunski princ postaje njegov 4-godišnji sin [[Mihai I (Rumunija)|Mihai I]] (Carol II će se ipak vratiti u zemlju i biti kralj 1930-40). * 4. 1. - [[Andrej Ljapčev]] novi premijer Bugarske (do [[1931]]) nakon [[Aleksandar Cankov|Aleksandra Cankova]]. * 4. 1. - U [[Budimpešta|Budimpešti]] uhapšeni princ [[Ludwig zu Windisch-Grätz]] i društvo, pod optužbom da su falsifikovali francuske franke u jednom državnom institutu - međunarodna afera (Windisch-Grätz je u maju osuđen na četiri robije<ref>"Presuda mađarskim falsifikatorima", Politika, 27. maj 1926, str. 6</ref>). * [[6. 1.]] - Osnovana nemačka avio-kompanija ''Deutsche Luft Hansa'' (1926-45; ime i znak će 1953. preuzeti ''[[Lufthansa]]'', mada nema pravne veze). * [[8. 1.]] - [[Datoteka:Flag of the Kingdom of Hejaz and Nejd.svg|border|25px|Zastava Hidžaza i Nadžda]] [[Ibn Saud]], sultan [[Sultanat Nadžd|Nadžda]], proglašen je u [[Meka|Meki]] i za kralja [[Kraljevina Hidžaz|Hidžaza]], kojeg je [[Saudijsko osvajanje Hidžaza|osvojio prošlog meseca]]. Iz [[Kraljevina Hidžaz i Nadžd|Kraljevine Hidžaz i Nadžd]] 1932. nastaje [[Saudijska Arabija]]. * 8. 1. - [[Bảo Đại]] postaje poslednji car Vijetnama (car 1926-45, šef države 1949-55). * [[10. 1.]] - [[Hernando Siles Reyes]] novi predsednik [[Bolivija|Bolivije]] (do 1930). * {{circa}} 13. 1. - Izveštava se o "hajci na Srbe" u egejskoj Makedoniji.<ref>"Hajka na Srbe u Grčkoj", Politika, 14. jan. 1926, str. 5</ref> * [[14. 1.]] - Praizvedba [[Ivo Tijardović|Tijardovićeve]] operete "[[Mala Floramye]]" u Splitu. * [[15. 1.]] - [[Košava]] do 30 m/s u Beogradu, TT veze prekinute, uključujući antene bežične stanice u Rakovici, materijalna šteta, potopljeno više plovila na Savi i Dunavu. Na pruzi Paraćin-Zaječar tri vagona izbačena iz koloseka. * [[16. 1.]] - [[BBC]]-jeva [[radio drama]] [[Ronald Knox|Ronalda Knoxa]] sa simuliranom radničkom revolucijom izaziva paniku u Londonu. * januar - [[Erwin Schrödinger]] objavljuje rad u kome je predstavio [[Schrödinger jednačina|Schrödingerovu jednačinu]]. * januar - Hapšenje više vođa komunista i radničkog pokreta u Beogradu.<ref>"Hapšenja komunista", Politika, 21. jan. 1926, str. 4</ref> * januar - Snijeg u Rijeci i Sušaku, kao i u Veneciji i Rimu. * 17. 1. - Ministarstvo prosvete (Radić) penzionisalo devet profesora Zagrebačkog sveučilišta, većinom članova Samostalne demokratske stranke. * [[18. 1.]] - Premijera "[[Oklopnjača Potemkin|Oklopnjače Potemkin]]" u Moskvi. * [[19. 1.]] - Anarhistička banda ''Los Errantes'', na čelu sa [[Buenaventura Durruti|Buenaventurom Durrutijem]], opljačkala je poslednju banku u Latinskoj Americi, u Argentini, nakon čega beže u Francusku. * [[20. 1.]] - Nemački kancelar [[Hans Luther]] je formirao svoj drugi kabinet, pošto su nacionalisti iz DNVP napustili njegovu vladu zbog [[Ugovori iz Locarna|Ugovora iz Locarna]] (do maja). * [[21. 1.]] - Otvorena Sennarska, ili Makwarska, brana na [[Plavi Nil|Plavom Nilu]]<ref>Ilustrovani list; 1926, br. 6, str. 14</ref> u [[Anglo-Egipatski Sudan|Anglo-Egipatskom Sudanu]], dugačka preko 3.000 m, najviše visine 40 m. * [[26. 1.]] - Engleski pronalazač [[John Logie Baird]] demonstrirao [[mehanička televizija|mehaničku televiziju]] u Londonu – pet slika u sekundi, žive slike sa valerima. * [[28. 1.]] - Japan u periodu [[Taishō demokratija|Taishō demokratije]]: umro je premijer [[Katō Takaaki]], naslediće ga [[Wakatsuki Reijirō]] (do 1927. i 1931). * [[31. 1.]] - Britanske i belgijske trupe napustile [[Keln]]. === Februar/Veljača === * januar/februar - Stjepan Radić u poseti Bosni, Dubrovniku, Hercegovini, Dalmaciji. Kaže da vodi predizbornu kampanju, mnoge izjave izazivaju negodovanje među srpskim političarima; sporno je i otpuštanje Đorđevića, direktora škole u Dubrovniku.<ref>Politika, 6. feb. 1926, str. 1 i 3</ref> [[Datoteka:Zgrada Narodne banke Srbije, Beograd.JPG|mini|200px|[[Zgrada Narodne banke Srbije u Ulici kralja Petra|Zgrada Narodne banke]] u Beogradu, proširena 1922-25]] * [[1. 2.]] - Razmenjene ratifikacije Angorskog ugovora o miru i prijateljstvu između KSHS i Turske (na snazi 16. 2.). * [[3. 2.]] - [[Češki jezik]] ("čehoslovački") zvanični je jezik u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] - mnogi će zvaničnici i službenici koji ga ne govore izgubiti posao. * 3. 2. - [[Francisco Franco]] postaje general sa 33 godine, valjda najmlađi u Evropi (istakao se u [[Rifski rat|Rifskom ratu]] u Maroku). * [[5. 2.]] - U Letoniji napadnut voz sa sovjetskim diplomatskim kuririma - Teodor Nete ubijen braneći diplomatsku torbu. * [[6. 2.]] - Ukradena lobanja iz [[Pancho Villa|Pancho Villinog]] groba. * [[8. 2.]] - Pošto se Radić 2-og u Dubrovniku založio za federalizam, slovenački lider [[Anton Korošec]] daje izjavu u skupštini u istom smeru, tj. za široku samoupravu ujedinjene Slovenije (trenutno je podeljena na Ljubljansku i Mariborsku oblast); ističe da su [[Slovenci]] poseban narod i da se zbog (pretežno srpskog) centralizma osećaju kao državljani drugog reda.<ref>"Federalizam g. Koršca", Politika, 9. feb. 1926, str. 3</ref> * 8. 2. - Prikazan ''Torrent'', prvi američki film [[Greta Garbo|Grete Garbo]]. * [[10. 2.]] - [[Gdynia]] je dobila gradska prava - njena luka, poljska alternativa za onu u [[Slobodni Grad Danzig|Slobodnom Gradu Danzigu]], još uvek se gradi. * [[11. 2.]] - U [[Ruska SFSR|Ruskoj SFSR]] [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], Kara-Kirgiska Autonomna Oblast preuređena u Kirgisku Autonomnu Socijalističku Sovjetsku Republiku (od 1936. [[Kirgiska Sovjetska Socijalistička Republika|Kirgiska SSR]]). * [[12. 2.]] - Sovjetskom gradu Novonikolajevsk ime je promenjeno u [[Novosibirsk]]. * [[14. 2.]] - [[Bamberška konferencija]] lidera [[Nacistička stranka|nacističke stranke]]: umirena disidentska severna frakcija ([[Gregor Strasser]]), [[Hitler]]ov [[Nacionalsocijalistički program|Program u 25 tačaka]] je nepromenljiv ali najvažniji je ''[[Führerprinzip]]''. * februar - U Nemačkoj prikazan najstariji sačuvani dugometražni crtani film, ''[[Die Abenteuer des Prinzen Achmed]]''. * [[15. 2.]] - Patrijarh Dimitrije osvetio proširenu [[Zgrada Narodne banke Srbije u Ulici kralja Petra|zgradu Narodne banke]] u Beogradu. * 15. 2. - Papski nuncije monsinjor Pelegrineti ulaže protestnu notu povodom optužbe St. Radića da je agitovao za klerikalce u Dalmaciji.<ref>"Monsenjer Pelegrineti protestuje", Politika, 16. feb. 1926, str. 2</ref> * [[17. 2.]] - [[Ataturkove reforme]]: u Turskoj je izglasan građanski zakonik, po uzoru na švajcarski, zamena za [[šerijat]]. * [[19. 2.]] - Mlada Alisa Rozenbaum, poznata kao [[Ayn Rand]], stigla je iz Lenjingrada u Njujork. * 19. 2. - Iz Grčke, pod vojnom vlašću gen. Pangalosa, javlja se da je osujećen prevrat na čelu sa gen. Kondilisom;<ref>"Neuspeli prevrat u Grčkoj", Politika, 20. feb. 1926, str. 4</ref> njegov osumnjičeni saučesnik gen. Plastiras je narednih dana zatečen u Skoplju. * [[22. 2.]] - Članak u beogradskim "Novostima" povezao premijerovog sina Radu Pašića sa korupcijskim skandalom. * [[25. 2.]] - Zločin uvrede Veličanstva: žena u Skoplju osuđena na tri godine zatvora za uvredu kralja tokom svađe sa mužem, po njegovoj tužbi;<ref>"Žena osuđena za uvredu Kralja", Politika, 26. feb. 1926, str. 5</ref> u martu je potvrđena presuda jednom čoveku iz Starog Sivca na 10 godina jer je u tri maha izvršio isti zločin.<ref>"Za uvredu Veličanstva", Politika, 20. mart 1926, str. 4</ref> * [[26. 2.]] - Preds. [[Calvin Coolidge|Coolidge]] je potpisao zakon o prihodima kojim su u SAD smanjeni porezi, naročito bogatima. * 26. 2. - Maharadža Indora, Tukodži Rao III, prinuđen je na abdikaciju pošto je bio umešan u ubistvo čoveka kome je prebegla njegova kurtizana Mumtaz Begum. === Mart/Ožujak === [[Datoteka:Goddard and Rocket.jpg|mini|180px|[[Robert H. Goddard]] sa raketom]] * 5/6. 3. - Oluja u Splitu: potonulo nekoliko brodova, polomljeno nekoliko stotina borova na Marjanu, odneseni neki krovovi; kod Mravinaca prevrnut uskotračni voz.<ref>"Velika nepogoda kod Splita", Politika, 8. mart 1926, str. 5</ref> * [[6. 3.]] - Izgoreo [[Kraljevski Šekspirov teatar]] u Stratfordu. * [[7. 3.]] - Demonstracija bežičnog telefonskog saobraćaja između Londona i Njujorka, na 50. godišnjicu [[Alexander Graham Bell|Bellovog]] patenta (komercijalno od sledećeg januara). * [[10. 3.]] - U Albaniji ubijen sandžački odmetnik [[Jusuf Mehoniqi]] (Mehonić) - za pravoslavce razbojnik, za muslimane junak<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1926/03/13?pageIndex=00006 "Politika", 13. mart 1926, str. 6]. digitalna.nb.rs (pristup. 11.11.2015.)</ref> (na njegovom grobu stoji datum 12. mart<ref>[http://sandzakpress.net/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka Jusuf Mehonić – Junak koji nije prihvatio okupaciju Sandžaka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304200941/http://sandzakpress.net/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka |date=2016-03-04 }}. sandzakpress.net (pristup. 11.11.2015.)</ref>, neki zločini iz 1918-22. koji su pripisivani njemu i Huseinu Boškoviću počinila je jedna druga banda<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1936/05/19?pageIndex=00011 "Politika", 19. maj 1936]</ref>). * 10. 3. - Izašao je prvi broj ''[[Amazing Stories]]'', datiran sa April 1926 - prvi časopis posvećen [[Naučna fantastika|naučnoj fantastici]]. * [[12. 3.]] - [[Anti-Fengtianski rat]] u Kini: sukob japanskih snaga i frakcije [[Guominjun]] kod [[tvrđave Taku|tvrđava Taku]] - zemlje [[Bokserski protokol|Bokserskog protokola]] tri dana kasnije ultimativno traže od pekinške vlade rušenje tvrđava. * [[14. 3.]] - [[Emiliano Chamorro Vargas]] ponovo predsednik [[Nikaragva|Nikaragve]] nakon što je prethodnik zbačen u državnom udaru - nema podršku SAD, liberali u maju pokreću [[Nikaragvanski građanski rat (1926–27)|građanski rat]] a Vargas daje ostavku u novembru. * 14. 3. - Železnička nesreća na El Virilli u Kostarici: poginulo 385 hodočasnika. * [[16. 3.]] - [[Robert H. Goddard]] u Masačusetsu lansirao prvu [[raketa sa tečnim gorivom|raketu sa tečnim gorivom]]. * [[18. 3.]] - [[Masakr 18. marta]] u Pekingu: antiimperijalističke demonstracije i okršaj sa vojnom policijom - 47 mrtvih. * 18. 3. - Osnovna moderna [[Atinska akademija (moderna)|Atinska akademija]] * [[20. 3.]] - Početak suđenja po tužbi [[Dragiša Stojadinović|Dragiše Stojadinovića]] protiv [[Rade Pašić]]a za klevetu, na koju mu je takođe odgovorio optužbom da je umešan u aferu kojom je država oštećena za 13 miliona dinara.<ref>"D. Stojadinović - R. N. Pašić", Politika, 21. mart 1926, str. 4</ref> (Rade Pašić odgovara kontraoptužbama preko štampe, i D. S. i njegovog tasta [[Ljubomir Jovanović|Ljube Jovanovića]]<ref>"G. Rad. N. Pašić optužuje g. Ljubu Jovanovića", Politika, 23. mart 1926.</ref>, tako da dolazi i do sukoba u radikalnoj stranci). * 20. 3. - Kantonski puč (Zhongshanov incident, Incident 20. marta): [[Chiang Kai-shek]] izveo čistku nepouzdanih komunističkih elemenata u Nacionalističkoj armiji. * [[23. 3.]] - [[Éamon de Valera]] se otcepio od [[Sinn Féin]]a, osnovaće [[Fianna Fáil]] (/fiana fojl/ - "ratnici Irske"). Mada se protivi Anglo-irskom ugovoru iz 1921, želi da učestvuje u skupštini i iznutra republikanizuje [[Irska Slobodna Država|Irsku Slobodnu Državu]] koja je britanski dominion. * 23. 3. - Izašao prvi tom [[Velika sovjetska enciklopedija|Velike sovjetske enciklopedije]] (prvo izdanje, sa 65 tomova, završeno 1947). * [[30. 3.]] - Skupština KSHS je usvojila budžet za 1926. i '27; vlada je zatim odložila njen rad do maja, dok [[Stjepan Radić]], opozicija i Ljuba Jovanović traže da Skupština nastavi rad u aprilu - dolazi do krize vlade. === April/Travanj === * [[3. 4.]] - U [[Kraljevina Italija|Italiji]] je osnovana ''[[Opera Nazionale Balilla]]'', fašistička organizacija za decu i mlade (od 1937. ''[[Gioventù Italiana del Littorio]]''). * 3. 4. - Nakon prošlogodišnje Julske revolucije u [[Ekvador]]u, vojska daje predsedništvo civilu, [[Isidro Ayora|Isidru Ayori]], ranijem rektoru univerziteta (do 1931). * [[4. 4.]] - [[Nikola Pašić]], predsednik ministarskog saveta, dao ostavku pod pritiskom zbog korupcijskih skandala - time se okončava njegova premijerska karijera. * [[7. 4.]] - Neuspeli atentat na Musolinija u Rimu, [[Violet Gibson]] mu okrznula nos - sledeće noći napadi na antifašiste. [[Datoteka:Nikola uzunovic.jpg|mini|150px|[[Nikola Uzunović]], premijer KSHS 1926-27]] * [[8. 4.]] - [[Nikola Uzunović]] novi predsednik vlade (takođe [[Narodna radikalna stranka|radikal]]), i dalje koalicija sa [[HSS]]-om. * [[9. 4.]] - Pobuna [[solun]]skog garnizona protiv Pangalosa - brzo ugušena. * [[11. 4.]] - [[Stjepan Radić]] drži govor u [[Pakrac]]u, između ostalog spočitava ministru saobraćaja [[Krsta Miletić|Krsti Miletiću]] "4000 tone ugljena" koji se "kradu svakog meseca" u Zagrebu. * 11. 4. - Grčki diktator Pangalos pobedio sa 93% na predsedničkim izborima s malim odzivom. * [[12. 4.]] - Ministar Miletić daje ostavku uz obrazloženje, misleći na Radića: "ne želim da budem više u prilici da sa ovakom jednom bitangom i vucibatinom sedim za jednim istim stolom"<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/4/13?pageIndex=00001 "Politika", 13. april 1926, str. 1]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs</ref> - kriza vlade. * [[15. 4.]] - Uzunović dao ostavku i odmah formirao novu vladu, bez Radića (ostala dvojica članova HSS, Šuperina i Nikić). Radić novu vladu naziva neparlamentarnom, neustavnom i "nedonoščetom korupcije".<ref>"'Državni udar'", Politika, 19. apr. 1926</ref> Na to se 22-og odgovara objavljivanjem dokumenata u smislu da su Maček, Predavec i Košutić bili uključeni u korupciju.<ref>"Korupcija i vođstvo H.S.S.", Politika, 22. apr. 1926</ref> U toku je i afera Standard Oil: Mirko Pečar, šef kabineta ministra trgovine Ivana Krajača, optužen je da je uzimao novac od te kompanije. * 15. 4. - Prodor vode u rudniku ugljena Mostar, osam poginulih (svi leševi pronađeni 18/19. 5., nakon ispumpavanja vode). * 15. 4. - Sovjetski Savez anektirao arktički arhipelag [[Zemlja Franje Josifa]]. * [[17. 4.]] - Mandžurski gospodar rata [[Zhang Zuolin]] zauzeo Peking od frakcije Guominjun i stavio pod kontrolu [[Beiyanška vlada|Beiyanšku vladu]]. [[Duan Qirui]] odlazi 20-tog, * [[20. 4.]] - Potpisan Mellon–Berengerov sporazum o otplati francuskog duga SAD: znatno smanjen iznos, laki uslovi ali nepopularan u Francuskoj (ratifikovan 1929, većina duga zbog Depresije nije ni otplaćena). * 20. 4. - Grčke izbeglice su osnovale Svesolunski atletski klub Konstantinopoljaca - [[P.A.O.K. (muški fudbal)|PAOK]]. * [[21. 4.]] (8. ševal 1344. AH) - [[Uništavanje ranoislamskog nasleđa u Saudi Arabiji]]: po naređenju [[Ibn Saud]]a srušeni mauzoleji na groblju [[Al-Baqi']] u [[Medina|Medini]] - Dan tuge za neke muslimane. * 21. 4. - Vojvoda i vojvotkinja od Yorka su dobili kćerku [[Elizabeta II|Elizabetu]] (kraljica 1952-2022). * [[24. 4.]] - [[Berlinski ugovor (1926)|Berlinski ugovor]] između Nemačke i SSSR: neutralnost jedne prema drugoj zemlji u slučaju napada treće. Smatra se pojačanjem Rapalskog ugovora iz 1922. i dopunom Ugovora iz Locarna. * 24. 4. - U Parizu potpisana Konvencija o saobraćaju motornih vozila, kojom je predviđena Međunarodna vozačka dozvola (''permis de conduire international''). [[Datoteka:Pahlavi Crown.jpg|150px|mini|Kruna Pahlavija]] * [[25. 4.]] - Sednica Glavnog odbora radikalne stranke, povodom spora Jovanović–Pašić (Jovanović je kritikovao Pašića u pismu objavljenom 21/22. 4.<ref>"Pismo g. Lj. Jovanovića", Politika, 22. apr. 1926, str. 5</ref>): Pašić tvrdi da "galama protivu korupcije" treba da pokrije federalističke i autonomističke tendencije; smatra da je jugoslovenstvo utopističko, nešto što je "izmislila Austrija"; protivi se federalizmu i davanju "druge uprave" Hrvatima i Slovencima.<ref>"Govor g. Pašića", Politika, 26. apr. 1926, str. 2</ref> * 25. 4. - [[Reza-šah Pahlavi]] krunisan za šaha Persije (Irana). Njegov šestogodišnji sin [[Muhamed-Reza Pahlavi|Muhamed-Reza]] je juče proglašen za krunskog princa (šah 1941-79). * 25. 4. - U Milanu je praizvedena [[Giacomo Puccini|Puccinijeva]] opera [[Turandot]] (on je umro 1924). * [[26. 4.]] - [[Ljubomir Jovanović|Ljuba Jovanović]] isključen iz radikalne stranke; vlada u sukobu sa Pašićem. * [[29. 4.]] - Obnovljena "R-R" koalicija, [[HSS|radićevci]] dobijaju još tri ministarstva ([[Pavle Radić]], Krajač i Pucelj). * proleće - [[Ujedinjena opozicija (SSSR)|Ujedinjena opozicija]] Staljinu: [[Grigorij Zinovjev]] i [[Lav Kamenjev]] se približili [[Lav Trocki|Lavu Trockom]]. === Maj/Svibanj === * april/maj? - Rijeka [[Lika (rijeka)|Lika]] se izljeva zbog jakih kiša, poplavljen [[Gospić]].<ref>Ilustrovani list, 1926 - br. 19</ref> * [[1. 5.]] - U Velikoj Britaniji počinje rudarski štrajk (traje do novembra). * 1. 5. (Velika subota) - U [[Strumica|Strumici]] bačena bomba u hotelu "Srpski kralj", jedan poginuo; napadač u bekstvu ubio vojnika.<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/5/4?pageIndex=00004 "Politika", 4. maj 1926, str. 4]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs</ref> * ca. 1. 5. - Srpsko-arbanaška banka je u Albaniji dobila koncesiju za rudu bakra u [[Puka|Puki]] - prva koncesija KSHS u inostranstvu.<ref>"Naša prva koncesija u inostranstvu", Politika, 4. maj 1926, str. 4</ref> * [[2. 5.]] - Počinje [[Nikaragvanski građanski rat (1926–27)]] između liberala i konzervativne vlade, kojoj pomaže SAD: liberalni emigranti su se iskrcali u [[Bluefields]]u na karipskoj obali. Američki marinci stižu 7-og. * 2. 5. - U Indiji je ubijen Rudraprajaški leopard, koji je za osam goodina pojeo 125 ljudi. * [[4.12.|4]] - [[13. 5.]] - Generalni štrajk u Velikoj Britaniji, kao podrška rudarskom štrajku, vlada uvela vanredno stanje. * 5. 5. - U Washingtonu postignut sporazum o dugovima KSHS, 62.850.000 dolara. * [[8. 5.]] - Prikazan je film ''The Black Pirate'' sa [[Douglas Fairbanks|Douglasom Fairbanksom]], u ranoj verziji [[Technicolor]]a. * [[9. 5.]] - [[Sirijska revolucija (1925)|Sirijska pobuna]]: francuska mornarica bombarduje [[Damask]] zbog [[druzi|druskih]] nemira. * 9. 5. - [[Richard E. Byrd]] i [[Floyd Bennett]] navodno preleteli avionom preko Severnog pola - pozdravljeni kao heroji ali kasnije se ispostavilo da su se okrenuli 240&nbsp;km ranije. * [[12. 5.]] - [[Roald Amundsen]] preleteo [[Severni pol]] vazdušnim brodom ''Norge''. * 12. 5. - Nemački kancelar [[Hans Luther]] daje ostavku nakon gubitka poverenja u Rajhstagu, na čelo vlade se vraća [[Wilhelm Marx]] (do 1928). * ≤ 12. 5.? - Utakmica Građanski - Juventus u Zagrebu: došlo je do tuče između publike i gostiju; nogometni savez je naredio postavljanje bodljikave žice prema gledalištu.<ref>"Publika iza bodljikave žice", Politika, 14. maj 1926, str. 8</ref> [[File:Józef Piłsudski (SPRA).jpg|mini|110px|[[Józef Piłsudski|Piłsudski]]]] * 12- [[14. 5.]] - [[Majski prevrat (Poljska)|Majski prevrat]] u [[Druga poljska republika|Poljskoj]], poginulo 379 vojnika i civila. Maršal [[Józef Piłsudski]] je vlast iza kulisa do smrti [[1935]], odn. pokret ''[[Sanacja]]'' ("Sanacija", "Ozdravljenje"). * [[13. 5.]] - Rade N. Pašić je osuđen na 15 meseci zatvora i 131.150 dinara za uvredu i klevetu Dragiše Stojadinovića. * [[14.5.|14]] - [[22. 5.]] - [[Bečki kongres KPJ|Treći kongres KPJ]] u Beču - za balkansku federaciju radničko-seljačkih republika, na čelu partije [[Sima Marković]], rad je blokiran [[Sukob leve i desne frakcije u KPJ|frakcijama]]. * [[15. 5.]] - Započelo emitiranje [[radio Zagreb]]a, prve [[radio]] postaje u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koja kasnije postaje sastavnim dijelom [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]]-a. * 15. 5. - Predsednik vlade Uzunović je podneo ostavku, pošto su radićevci stali na stranu opozicije povodom interpelacije o korupciji, ali je Kralj nije usvojio (koalicija obnovljena 17-tog). Ljuba Jovanović se sa 11 članova izdvojio iz radikalnog kluba. * [[16. 5.]] - Opštinski izbori u Dalmaciji, prvi od 1912. * 16. 5. - Ibrahim Heski na čelu tri kurdska plemena započinje Prvu araratsku pobunu u Turskoj - za mesec dana moraju pobeći u Iran. * maj - ''[[Louis Armstrong]] and His Hot Five'' su izdali pjesmu ''Heebie Jeebies'', koja ih proslavlja. [[Datoteka:Библиотека некада.jpeg|mini|220px|[[Univerzitetska biblioteka Svetozar Marković|Univerzitetska biblioteka]] u Beogradu]] * [[18. 5.]] - Nestanak evangelistkinje [[Aimee Semple McPherson]] sa plaže u Los Angelesu - prvo se mislilo da se utopila, kasnije se pojavila rekavši da je bila oteta, što je postalo tema spora. * [[21. 5.]] - Veliki župan splitske oblasti poništio komunističke mandate sa poslednjih opštinskih izbora, jer bi oni i radićevci imali većinu u gradu Splitu. * [[23. 5.]] - Govor Stjepana Radića u Staroj Pazovi, uz velike mere obezbeđenja zbog glasina o orjunaškim i radikalskim planovima; pred tribinom uhapšen jedan orjunaš sa eksplozivnom napravom<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/5/24#page/1/mode/1up "Politika", 24. maj 1926.]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, str. 2-4. digitalna.nb.rs</ref>. * 23. 5. - Kongres rezervnih oficira i ratnika u Zagrebu. Položeni venci na grobove Ante Starčevića u Šestinama i Zrinskog i Frankopana u Stolnoj crkvi.<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_77A524AED6CE4DEFD5566E639CCA40C7/1926/b022?fullscreen#page/32/mode/1up Ilustrovani list, 1926 - br. 22], digitalna.nb.rs</ref> * 23. 5. - Država Veliki Liban, u okviru Francuskog Mandata za Siriju i Liban, dobija prvi ustav i postaje Libanska Republika (proglašava nezavinost 1943). * [[24. 5.]] - Otvorena [[Univerzitetska biblioteka Svetozar Marković|Univerzitetska biblioteka]] u [[Beograd]]u (građena [[1921]]-[[1924|24]], od [[1946]]. U. B. "Svetozar Marković"). * [[25. 5.]] - U Parizu je ubijen [[Simon Petljura]], nacionalistički lider Ukrajine u izgnanstvu, atentator je pesnik i anarhista [[Sholom Schwartzbard]]. Nasleđuje ga Andrej Livicki, koji živi u Varšavi a posle rata u Nemačkoj. * 25. 5. - Nevreme uveče u Sremskim Karlovcima i [[Sremska Kamenica|Sremskoj Kamenici]], gde je stradala jedna petočlana porodica. * [[26. 5.]] - Kraj [[Rifski rat|Rifskog rata]] i [[Rifska Republika|Rifske Republike]]: [[Abd el-Krim]] se predao Francuzima, čime je završen rat Španaca i Francuza protiv pobunjenika u Maroku. Abd el-Krim je do 1947. u progonstvu na [[Réunion]]u. * 27. 5.? - [[Kraljevina Rumunija|Rumunska]] vlada uvodi opsadno stanje u [[Južna Dobrudža|južnoj Dobrudži]] usled aktivnosti bugarskih komita (ili 7. 7.). * [[28. 5.]] - [[Portugalska revolucija (1926)|Portugalska revolucija]]: general [[Manuel Gomes da Costa]] izvodi puč kojim je okončana [[Prva Portugalska Republika]] - slede ''Ditadura Militar'' i ''Ditadura Nacional'' (1928-33), uvod u ''[[Estado Novo (Portugal)|Estado Novo]]'' ([[1933]]-[[1974]]). * [[30. 5.]] - Ustanovljena tradicionalna konjička trka "Memorijal Vladislava Ribnikara". === Jun/Juni/Lipanj === * [[1. 6.]] - Veliko nevreme iznad Kosmaja i Kolubare. * [[4. 6.]] - [[Ignacy Mościcki]] postaje predsednik Poljske (do [[1939]]). * [[5. 6.]] - Kraj [[Mosulsko pitanje|Mosulskog pitanja]]: u Ankari potpisan ugovor između Britanaca, [[Britanski mandat nad Mezopotamijom|Iraka]] i [[Turska|Turske]] - [[Mosul]] pripada Iraku. * [[9. 6.]] - Skupština KSHS je ratifikovala ugovor o trgovini i plovidbi sa Italijom. * [[10. 6.]] - U Štipu izrečene presude za Kadrifakovski pokolj iz 1923: dve smrtne presude, dve na 20 godina u okovu i jedna na pet godina. * 10. 6. - Ugovor o prijateljstvu [[Kraljevina Rumunija|Rumunije]] i [[Treća Francuska Republika|Francuske]]. * [[14. 6.]] - [[Prva Brazilska Republika|Brazil]] napustio [[Društvo naroda]], pošto nije dobio stalno mesto u savetu. * [[16. 6.]] - Nekada uticajni fašista [[Aurelio Padovani]] poginuo u Napulju sa još osmoro ljudi, kada se srušio balkon sa kog se obraćao okupljenima. * [[20. 6.]] - Referendum u Nemačkoj o eksproprijaciji vladarskih domova: uz odziv 39%, za je 96% - bilo je potrebno 50% izbornog tela. * [[24. 6.]] - ''Sanjuanada'': pokušaj zbacivanja španskog diktatora [[Miguel Primo de Rivera|Primo de Rivere]]. * [[27. 6.]] - [[Čehoslovačka|Čehoslovački]] predsednik [[Tomaš Masarik]] odlikovao [[Beograd]] [[Čehoslovački ratni krst|Ordenom Ratnog krsta]] (ovim ordenom su odlikovani i Kragujevac i Šabac<ref>"Odlikovanje Kragujevca", Politika, 3. jun 1926, str. 6</ref>). [[Datoteka:Mercedes benz logo 1926.png|110px|mini|Logo [[Mercedes-Benz]]]] * [[28. 6.]] - Fuzijom ''Benz & Cie.'' i ''Daimler-Motoren-Gesellschaft'' nastaje ''Daimler-Benz AG'', čije će sve fabrike koristiti brend ''[[Mercedes-Benz]]''. * 28. 6. - Afera King–Byng u Kanadi, ustavna kriza: premijer [[William Lyon Mackenzie King|W.L.M. King]] je dao ostavku nakon što je generalni guverner Byng odbio raspustiti parlament. Za premijera je postavljen konzervativac Arthur Meighen, ali nakon što je izgubio poverenje 2. 7., skupština je ipak raspuštena i raspisani su izbori. <!-- Ahmed Zogu: obnovio rad Kosovskog komiteta, suspendovan potpis trgovačke konvencije, šalje Cena-bega za poslanika - Polit 1926-06-10-7 --> === Jul/Juli/Srpanj === [[Datoteka:Chine 1925-1926.png|200px|mini|Klike, tj. Gospodari rata u Kini]] * [[2. 7.]] - Na drugom nacističkom saboru u Vajmaru, Velikonemački omladinski pokret promenio ime u Hitlerov omladinski savez nemačke radničke omladine ([[Hitlerjugend]]). * [[3. 7.]] - U Bitolju ubijen [[Spasoje Hadži-Popović]], direktor novina "Južna zvezda", organizator je VMRO-ovac [[Krste Ljondev]] (''Кръсте Льондев''). * [[9. 7.]] - General [[Óscar Carmona]], lider najkonzervativnijeg krila portugalskih revolucionara, izvodi puč i imenuje se za predsednika (ostaje na toj poziciji do [[1951]], kasnije kao figura). * 9. 7. - [[Kuomintang]] na čelu sa [[Chiang Kai-shek]]om zvanično počinje [[Severna ekspedicija|Severnu ekspediciju]], vojnu kampanju za ujedinjenje Kine (do 1928). Već 11-tog je zauzet [[Changsha]], na teritoriji [[Wu Peifu]]a, "Maršala od žada" (koji je zauzet borbama kod Pekinga). * 9. 7. - Pretpremijera [[Rudolf Valentino|Valentinovog]] filma ''[[The Son of the Sheik]]'' (masovno prikazivanje od septembra). * [[10. 7.]] - Veći upad Makedonaca iz Bugarske u Kraljevinu SHS - prvi u nizu.<ref name="Indi">[http://www.indiana.edu/~league/1926.htm Chronology 1926] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200402163103/http://www.indiana.edu/~league/1926.htm |date=2020-04-02 }}, Indiana University, League of Nations Timeline</ref>. * 10. 7. - Munja izazvala požar u arsenalu Picatinny u Nju Džersiju - eksplozija nekoliko hiljada tona eksploziva u naredna 2-3 dana. * [[12. 7.]] - Nikola Nikić, odmetnik iz HSS osnovao novi poslanički klub sa nekoliko pristalica. * jul - Velike poplave Dunava, Save i drugih reka. * [[16. 7.]] - Valutna kriza u Francuskoj: 206,4 [[Francuski franak|franka]] za funtu odn. 42,49 za dolar. [[Aristide Briand|Briandova]] vlada pada sutradan, [[Édouard Herriot]] se vraća na nekoliko dana (20. jula 49,22 franka za dolar). [[Datoteka:Burial of Felix Edmundovich Dzerzhinsky in Moscow (1926).jpg|mini|Nosači kovčega na sahrani [[Feliks Dzeržinski|Dzeržinskog]]: [[Aleksej Rikov|Rikov]], [[Genrih Jagoda|Jagoda]], [[Mihail Kalinjin|Kalinjin]], [[Lav Trocki|Trocki]], [[Lav Kamenjev|Kamenjev]], [[Staljin]], [[Mihail Tomski|Tomski]], [[Nikolaj Buharin|Buharin]]]] * [[20. 7.]] - Umro je [[Feliks Dzeržinski]], šef sovjetske tajne policije [[OGPU]], nasleđuje ga [[Vjačeslav Menžinski]] (do svoje smrti 1934, zamenik [[Genrih Jagoda]] vodi posao od kasnih '20-tih). * [[23. 7.]] - [[Grigorij Zinovjev]] isključen iz Politbiroa nakon kampanje Staljinovih pristalica; ubrzo ukinuta funkcija predsednika [[Kominterna|Kominterne]], tako da ostaje i bez tog položaja. * 23. 7. - [[Fox Film]] kupio zvučni sistem ''[[Movietone]]''. * 23. 7. - [[Raymond Poincaré]] po treći put premijer Francuske (do 1929), preduzima mere za stabilizaciju franka. * [[30. 7.]] - Delegati iz Britanije, Francuske, Grčke, Italije i Kraljevine SHS potpisali ugovor o granicama Albanije.<ref name="Indi"/> * [[31. 7.]] - U Meksiku stupa na snagu Zakon za reformu Krivičnog zakona, poznatiji kao [[Callesov zakon]], kojim se vrlo represivno sprovodi separacija crkve i države - posledica je [[Kristeroski rat]] (do 1929). === Avgust/August/Kolovoz === * [[5. 8.]] - Osnovan Državni arhiv u Novom Sadu, današnji Arhiv Vojvodine. * [[6. 8.]] - Amerikanka [[Gertrude Ederle]] je prva žena koja je preplivala [[Lamanš]], za rekordnih 14 h i 34 min. * 6. 8. - [[Warner Bros.]]-ovim filmom ''[[Don Juan (film, 1926)|Don Juan]]'' predstavljen zvučni sistem ''[[Vitaphone]]'' (muzika i zvučni efekti). * [[11. 8.]] - Kolektivna nota Grčke, Rumunije i Kraljevine SHS Bugarskoj, u kojoj se zahteva kraj makedonskih upada. [[Datoteka:Rudolph Valentino funeral 1926.jpg|mini|200px|Sahrana [[Rudolph Valentino|Rudolpha Valentina]]]] * 11. 8. - Otvorena srpska knjižara u Episkopskom dvoru u [[Temišvar]]u (do [[1946]]). * [[15. 8.]] - Opštinski izbori u Srbiji i Crnoj Gori, u Beogradu pobeđuju demokrate na čelu sa [[Kosta Kumanudi|Kostom Kumanudijem]] (gradonačelnik do 1929). * [[17. 8.]] - Sporazum Grčke i Kraljevine SHS o slobodnoj zoni u [[solun]]skoj luci<ref name="Indi"/>, kao i ugovor o prijateljstvu. * [[18. 8.]] - Mussolini najavio kontroverznu meru revalvacije [[Talijanska lira|lire]] (''[[Quota 90]]''): 90 lira za britansku funtu umesto 150. * [[22. 8.]] - General [[Georgios Kondilis]] oborio grčkog diktatora gen. [[Teodoros Pangalos (general)|Pangalosa]], postaje premijer do decembra; admiral [[Pavlos Kunduriotis]] je ponovo predsednik (do 1929). * [[23. 8.]] - [[Rudolph Valentino]] (31) umro je u New Yorku, obožavateljke u histeriji (sahranjen 7. 9. u Hollywoodu). * [[25. 8.]] - Prikazan je film ''[[Beau Geste (film, 1926)|Beau Geste]]'', po [[Beau Geste|istoimenom romanu]]. * [[29. 8.]] - Kod Lenjingrada potonuo parobrod "Burevestnik" sa 404 osobe, zvanično 65 mrtvih. === Septembar/Rujan === * [[5. 9.]] - Valentinov film ''[[The Son of the Sheik]]'' počinje s nacionalnim prikazivanjem (voz s njegovim telom sutra stiže u Los Angeles). * 5. 9. - Wanhsienski incident ([[Wanzhou]] na Yangzeu): sukob Britanaca sa snagama generala [[Yang Sen (1884–1977)|Yang Sena]] oko brodova koje su ovi zarobili, Kinezi tvrde da su bile hiljade žrtava u gradu. * 6. 9. - Severna ekspedicija: Kuomintangove snage zauzimaju Hankou (danas deo Wuhana). * [[6.9.|6]] - [[25. 9.]] - Sedmo redovno zasedanje [[Društvo naroda|Društva naroda]], predsedavajući je ministar inostranih poslova KSHS [[Momčilo Ninčić]] (do sledećeg zasedanja [[1927]])<ref>[http://www.indiana.edu/~league/7thassemb.htm Seventh Ordinary Session of the Assembly]</ref>. * [[8. 9.]] - [[Vajmarska Republika|Nemačka]] primljena u [[Društvo naroda]]. * 8. 9. - Kačaci kod [[Vučitrn]]a pucali na automobil poglavara sreza - on je ranjen a njegova kćerka je poginula<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/9/10?pageIndex=00004 "Politika", 10. septembar 1926, str. 4]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs</ref>. * [[9. 9.]] - Vojna pobuna pristalica bivšeg diktatora Pangalosa u Atini - brzo ugušena. * [[11. 9.]] - Anarhista [[Gino Lucetti]] bacio bombu na Mussolinijeva kola u Rimu. * [[12. 9.]] - Plebiscit u Španiji podržava Primo de Riverinu politiku. * [[16. 9.]] - Stupili na snagu [[Ugovori iz Locarna]] * [[16. 9.]] - Ugovor o prijateljstvu [[Kraljevina Rumunija|Rumunije]] i [[Kraljevina Italija|Italije]]. * [[17. 9.]] - Pakt prijateljstva Jugoslavije i Poljske<ref>Vladimir Ćorović, Istorija Srba</ref>. * [[18. 9.]] - Veliki uragan pogađa [[Majami]], nekoliko stotina mrtvih i ogromna materijalna šteta. * [[19. 9.]] - U Milanu je otvoren [[Stadion San Siro]] (od 1980. Giuseppe Meazza). * [[20. 9.]] - Banda severne strane napala [[Al Capone]]a: njegov restoran u [[Cicero, Illinois]] zasut kišom metaka, ali on je nepovređen. * [[23. 9.]] - [[Gene Tunney]] pobedio [[Jack Dempsey|Jacka Dempseya]] u Filadelfiji i postao prvak sveta u teškoj kategoriji (do 1928). * [[25. 9.]] - Ford uvodi 8-časovni radni dan i petodnevnu radnu sedmicu. * 25. 9. - U Ženevi, pod okriljem Drušva naroda, potpisana Konvencija o ropstvu (na snazi 1927, dopunjena 1956/57 UN-ovom Dopunskom konvencijom o ukidanju ropstva). * [[28. 9.]] - Potpisan Sovjetsko-litvanski ugovor o nenapadanju: potvrda mirovnog ugovora iz 1920; SSSR priznaje [[Vilnius]] kao litavski, mada je u poljskim rukama, a Litva se neće udruživati u antisovjetske saveze (ugovor produžavan do prekršaja 1940). * [[29. 9.]] - Katastrofa u rudniku Pabst u [[Ironwood, Michigan]]: 43 zarobljena rudara su izvučena nakon pet dana. * [[30. 9.]] - U Luksemburgu osnovan Međunarodni sporazum o čeliku, predsednik [[Émile Mayrisch]]. === Oktobar/Listopad === [[Datoteka:Belgrade 02.JPG|mini|[[Zeleni venac]] u Beogradu]] * [[1. 10.]] - Otvorena beogradska pijaca Zeleni venac. Nakon što je ove godine zatvorena Velika pijaca (danas Studentski trg), otvorene su još i Kalenić guvno i Jovanova pijaca<ref>[http://www.bgpijace.rs/article.php?id=28 Gradske pijace, O nama, Istorijat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190621114733/http://www.bgpijace.rs/article.php?id=28 |date=2019-06-21 }}. bgpijace.rs (pristup. 29.9.2015.)</ref>. * 3 - 6. 10. - U Beču održan prvi kongres Panevropske unije (inicijativa [[Richard von Coudenhove-Kalergi|Richarda von Coudenhove-Kalergija]]). * [[7. 10.]] - Formalni osnutak sinkretističke vjere [[kaodaizam]] (zvanično Veliki put treće ere iskupljenja) u Vijetnamu. * [[11. 10.]] - Ubijen je [[Hymie Weiss]], lider čikaške Bande Severne strane * [[14. 10.]] - U Engleskoj objavljena knjiga [[Winnie Pooh]]. * oktobar? - Norveški inženjer [[Erik Rotheim]] je prijavio patent za [[Aerosol-boca|aerosol-bocu]] (Amerikanci su je usavršili i masovno koristili od '40-tih). * oktobar - Kurdski poglavica Simko Šikak diže pobunu u Iranu - ubrzo je poražen, beži u Irak. * [[20. 10.]] - Na Kubi gine 650 ljudi od uragana. * 20. 10. - Kršćanski socijalist [[Ignaz Seipel]] ponovno je austrijski kancelar (do 1929). * [[23. 10.]] - Na XV partijskoj konferenciji [[Lav Trocki]] i [[Lav Kamenjev]] izbačeni iz Politbiroa [[SKP(b)]] - poraz [[Ujedinjena opozicija (SSSR)|Ujedinjene opozicije]] Staljinu. * [[31. 10.]] - Mladi anarhista [[Anteo Zamboni]] (15) pucao na Mussolinija i promašio - na mestu je linčovan a režim će ovo upotrebiti za eliminaciju opozicije. * 31. 10. - Obilježena prva [[Svetkovina Krista Kralja]] (papin odgovor na nacionalizam i sekularizam). === Novembar/Studeni === * [[5. 11.]] - Zabranjena [[Komunistička partija Italije]] i druge opozicione partije, ukinuta sloboda štampe; [[Antonio Gramsci]] uhapšen tri dana kasnije (u zatvoru je praktično do smrti 1937). * [[7. 11.]] - [[Stjepan Radić]] u [[Ogulin]]u govori oštro o stanju u Italiji i o Musoliniju, premijer Uzunović se navodno izvinjava<ref>[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,722761,00.html YUGOSLAVIA: Foul Means] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110131222021/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,722761,00.html |date=2011-01-31 }}, ''Time'' magazin od 22. nov. 1926</ref>. * [[11. 11.]] - U SAD uveden sistem numerisanih magistrala, među kojima je najčuveniji [[Ruta SAD 66|Route 66]] od Čikaga do [[Santa Monica, California|Santa Monike]] u Kaliforniji. * [[12. 11.]] - [[Komunistička partija Indonezije|Komunistička partija]] diže pobunu u nekoliko gradova [[Nizozemske Istočne Indije]], ubrzo ugušeno. * [[13.11.|13]] - [[16. 11.]] - Indijski književnik [[Rabindranat Tagor]] u poseti Jugoslaviji (Zagreb i Beograd). * [[14. 11.]] - Prvi broj lista "Filmske novine". * 14. 11. - Adolfo Díaz je novi predsednik Nikaragve, podržavaju ga SAD - ali Juan Bautista Sacasa stiže 1. 12. u [[Puerto Cabezas]] i proglašava rivalsku vladu, koju podržava Meksiko. * [[15. 11.]] - Na sedmoj [[Imperijalna konferencija|Imperijalnoj konferenciji]] usvojena Balfourova deklaracija da su [[dominion]]i i Ujedinjeno Kraljevstvo autonomni i jednaki unutar [[Britanska Imperija|Britanske Imperije]] (→ [[Komonvelt nacija|Komonvelt]]). * 15. 11. - Osnovana radio-mreža [[NBC]]. * 15. 11. - [[Washington Luís]] novi predsednik Brazila (do 1930), [[Getúlio Vargas]] ministar finansija (do 1927). * studeni - Plenum CK [[KPJ]], za političkog sekretara izabran [[Đuro Cvijić]]. * novembar - Novi Zakon o braku, porodici i starateljstvu u KSHS: olakšan razvod, priznat nevenčani brak, ustanovljena zajednička imovina supružnika. * [[18. 11.]] - Izmirenje među radikalima u KSHS. * 18. 11. - Tokom turneje po Bosni, povorku [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]] u [[Breza (BiH)|Brezi]] gađali kamenjem, jajima i balegom (navodno radikali). * [[20.11.|20]] - [[26. 11.]] - Pobuna u severnoj [[Albanija|Albaniji]]<ref name="Indi"/>. * [[27. 11.]] - Zaključen Prvi Tiranski ugovor: praktično italijanski protektorat nad Albanijom (objavljen [[1. 12.]]). * [[29. 11.]] - [[Stjepan Radić]] u "Domu" optužuje za saučesništvo u korupciji Nikolu Pašića i ministre u njegovoj vladi, Velizara Jankovića i [[Milan Stojadinović|Milana Stojadinovića]] (afera oko popravke lokomotiva i vagona u Češkoj, u koju je umešan Rade Pašić, sin bivšeg premijera). === Decembar/Prosinac === * [[2. 12.]] - Severni gospodari rata u Kini, na čelu sa [[Zhang Zuolin]]om, osnivaju Armiju nacionalne pacifikacije, ili ''Ankuochun'', vojnu granu [[Beiyanška vlada|Beiyanške vlade]], protiv Kuomintanga koji vodi Severnu ekspediciju. * [[3.12.|3]] - [[14. 12.]] - Nestanak [[Agatha Christie|Agathe Christie]] i velika potraga. * [[4. 12.]] - U [[Dessau]]u otvorena zgrada škole [[Bauhaus]]. * [[6. 12.]] - Ministar inostranih poslova Ninčić dao ostavku - posledica italijansko-albanskog ugovora. * [[7. 12.]] - Ostavka [[Nikola Uzunović|Uzunovićeve]] vlade. * [[9. 12.]] - Kuomintangove snage ušle bez otpora u [[Fuzhou]]. [[Datoteka:Nikola Pasic cropped.jpg|thumb|100px|† [[Nikola Pašić]]]] * [[10. 12.]] - Umro [[Nikola Pašić]], lider Narodne radikalne stranke, jedan od najznačajnijih srpskih i jugoslovenskih političara i državnika (sahrana [[12. 12.]]). * [[11. 12.]] - Objavljen drugi tom Hitlerovog ''[[Mein Kampf]]''-a: Nemci treba da se ujedine i naoružaju, sklopiti savez sa Italijom i Britanijom i eliminisati Francusku, a glavni cilj je životni prostor (''[[Lebensraum]]'') na istoku (SSSR). * [[12. 12.]] - Električni [[Tramvajski promet u Osijeku|tramvaj u Osijeku]]. * [[17. 12.]] - [[Vojni puč u Litvaniji (1926)|Vojni puč u Litvaniji]] ruši demokratski izabranu vladu i dovodi konzervativce, vlast uzima [[Antanas Smetona]] i zadržava je do sovjetske okupacije [[1940]]. * 17. 12. - Nemački kancelar Wilhelm Marx gubi glasanje o poverenju, nakon što su otkriveni tajni odnosi [[Reichswehr]]a i SSSR (sledećeg meseca formira novu vladu). * 17. 12. - Prvi svesavezni popis stanovništva u SSSR: nešto preko 147 miliona; etnički Rusi manje od 78, Ukrajinci preko 31 milion. * [[21. 12.]] - Uzunović vratio mandat, a kralj ga dao [[Ljubomir Davidović|Ljubi Davidoviću]] za formiranje šire koalicije. Radikali ga odbijaju, pa se mandat opet vraća Uzunoviću. * [[24. 12.]] - Treća Uzunovićeva vlada, opet koalicija radikala i HSS ([[Anton Korošec|Korošcevi]] klerikalci odustali u zadnjem trenutku). * [[25. 12.]] - Umro japanski car [[Yoshihito, car Taishō|Yoshihito]], nasleđuje ga sin [[Hirohito]], koji je bio regent od 1921. Njegova [[Japanska era|era]] se naziva ''Shōwa'', "Prosvećeni mir", traje do [[1989]]. === Kroz godinu === * Osnovana Hrvatska pravaška revolucionarna omladina. * Uredbom povećane takse cirkusima u KSHS, što artiste stavlja u "očajan položaj".<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1939/12/24#page/14/mode/1up Vreme, 24. dec. 1939, str. 15]. digitalna.nb.rs</ref> * Prinosi žita i železnički transport u SSSR prevazišli nivo pre Prvog svetskog rata. * [[Stephen Herbert Langdon]] započeo iskopavanja u iračkom lokalitetu [[Jemdet Nasr]] gde su pronađene tablice sa proto[[Klinasto pismo|klinastim pismom]] ([[31. vijek pne.]]). * [[Gilbert N. Lewis]] predložio naziv "[[foton]]" za najmanju jedinicu radijantne energije. * Norvežanin [[Erik Rotheim]] prijavio patent za aerosolni sprej. == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1926.}} === Januar/Siječanj &ndash; Februar/Veljača === * [[1. 1.]] - [[Tihomir Vlaškalić]], društveno-politički radnik SR Srbije i SFRJ († [[1993]]) * [[1. 1.]] - [[Claudio Villa]], italijanski pjevač († [[1987]].) * [[2. 1.]] - [[Zaharije Trnavčević]], TV novinar i urednik, političar († [[2016]]) * [[3. 1.]] - [[George Martin]], muzički producent, "peti ''Beatle''" († [[2016]]) * 3. 1. - [[Felicitas Kuhn]], austrijska ilustratorica († [[2022]]) * [[15. 1.]] - [[Maria Schell]], austrijska glumica († [[2005]]) * [[17. 1.]] - [[Dobroslav Ćulafić]], društveno-politički radnik SR CG i SFRJ († [[2011]]) * [[27. 1.]] - [[Ingrid Thulin]], glumica († [[2004]]) * [[2. 2.]] - [[Danilo Nikolić]], srpski književnik († [[2016]]) * 2. 2. - [[Valéry Giscard d'Estaing]], predsednik Francuske († [[2020]]) * [[8. 2.]] - [[Neal Cassady]], pisac († [[1968]]) * 8. 2. - [[Radmila Savićević]], glumica († [[2001]]) * [[9. 2.]] - [[Josip Vrhovec]], društveno-politički radnik SRH i SFRJ († [[2006]]) * [[11. 2.]] - [[Leslie Nielsen]], glumac, komičar († [[2010]]) * [[16. 2.]] - [[John Schlesinger]], filmski režiser († [[2003]]) * [[24. 2.]] - [[Nikola Karaklajić]], novinar, šahista, prvi YU disk-džokej († [[2008]]) * [[28. 2.]] - [[Svetlana Alilujeva]], Staljinova kćerka († [[2011]]) === Mart/Ožujak &ndash; April/Travanj === * [[2. 3.]] - [[Stevan Vračar]], prof. Pravnog fak. u Bg. († [[2007]]) * [[4. 3.]] - [[Stjepan Zaninović]], filmski reditelj i scenarista († [[1997]]) * [[6. 3.]] - [[Branko Pleša]], glumac, režiser († [[2001]]) * 6. 3. - [[Andrzej Wajda]], režiser († [[2016]]) * 6. 3. - [[Alan Greenspan]], predsednik Federalne rezerve SAD * [[13. 3.]] - [[Miloš Gvozdenović Gvozden]], slikar, pedagog († [[2006]]) * [[16. 3.]] - [[Jerry Lewis]], glumac, komičar († [[2017]]) * [[17. 3.]] - [[Siegfried Lenz]], njemački pisac († [[2014]]) * [[24. 3.]] - [[Dario Fo]], glumac, umetnik, nobelovac za književnost († [[2016]]) * [[30. 3.]] - [[Ingvar Kamprad]], osnivač ''IKEA''-e († [[2018]]) * [[2. 4.]] - [[Jack Brabham]], vozač F1 († [[2014]]) * 2. 4. - [[Milan Puzić]], glumac († [[1994]]) * [[3. 4.]] - [[Gus Grissom]], astronaut († [[1967]]) * [[4. 4.]] - [[Borka Vučić]], bankarka († [[2009]]) * [[5. 4.]] - [[Roger Corman]], filmski režiser, producent († [[2024]]) * [[6. 4.]] - [[Ian Paisley]], alsterski političar († [[2014]]) * [[8. 4.]] - [[Dimitrije Lazarov Raša]], narodni heroj († [[1948]]) * [[9. 4.]] - [[Hugh Hefner]], osnivač ''Playboy''-a († [[2017]]) * [[11. 4.]] - [[Vera Belogrlić]], glumica i TV reditelj († [[2015]]) * [[12. 4.]] - Dragoslav Lompar, novinar i urednik RTB († [[1986]]) * [[15. 4.]] - [[Pavle Ugrinov]], (Vasilije Popović), srpski književnik, dramaturg, reditelj († [[2007]]) * [[21. 4.]] - [[Elizabeta II.]], kraljica Ujedinjenog Kraljevstva († [[2022]]) * 21. 4. - [[Savo Jovanović Sirogojno]], bombaš, narodni heroj († [[1944]]) * [[28. 4.]] - [[Harper Lee]], književnica († [[2016]]) === Maj/Svibanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[3. 5.]] - [[Ema Derossi-Bjelajac]], predsjednica Predsjedništva SR Hrvatske († [[2020]]) * [[6. 5.]] - [[Branka Mitić]], glumica († [[2012]]) * 6. 5. - [[Slobodan Perović (glumac)]] († [[1978]]) * [[8. 5.]] - [[David Attenborough]], TV voditelj * [[17. 5.]] - [[Vane Marinović]], književnik († [[1999]]) * [[23. 5.]] - [[Zoran Gluščević]], književnik i kritičar († [[2006]]) * [[26. 5.]] - [[Miles Davis]], džez muzičar († [[1991]]) * [[1. 6.]] - [[Marilyn Monroe]], američka glumica († [[1962]].) * [[3. 6.]] - [[Allen Ginsberg]], pesnik († [[1997]]) * [[11. 6.]] - [[Ante Vican]], glumac († [[2014]]) * [[18. 6.]] - [[Allan Sandage]], astronom († [[2010]]) * [[21. 6.]] - [[Krešo Novosel]], književnik, TV urednik († [[2008]]) * [[26. 6.]] - [[Olga Ban]], narodni heroj († [[1943]]) * [[28. 6.]] - [[Mel Brooks]], glumac, komičar, režiser, producent... * [[29. 6.]] - [[Stipan Marušić]], društveno-politički radnik SAPV, SRSr i SFRJ († [[1974]]) === Jul/Srpanj &ndash; Avgust/Kolovoz === * [[3. 7.]] - [[Predrag Heruc]], učesnik NOB († [[1945]]) * [[4. 7.]] - [[Alfredo Di Stéfano]], argentinski i španski fudbaler († [[2014]]) * [[10. 7.]] - [[Pavle Vuisić]], srpski glumac († [[1988]]) * 10. 7. - [[Fred Gwynne]], glumac († [[1993]]) * [[14. 7.]] - [[Harry Dean Stanton]], glumac († [[2017]]) * [[20. 7.]] - [[Ilija Ivezić]], glumac († [[2016]]) * [[24. 7.]] - [[Ankica Tuđman]], prva dama Hrvatske († [[2022]]) * [[28. 7.]] - [[Vlasta Velisavljević]], glumac († [[2021]]) * [[2. 8.]] - [[Jug Grizelj]], novinar († [[1991]]) * [[3. 8.]] - [[Tony Bennett]], pevač († [[2023]]) * [[4. 8.]] - [[Nada Šakić]], rođ. Tambić, čuvarka u Staroj Gradiški († [[2011]]) * [[13. 8.]] - [[Fidel Castro]], revolucionar, predsednik Kube († [[2016]]) * [[14. 8.]] - [[René Goscinny]], crtač stripa († [[1977]]) * [[17. 8.]] - [[Jiang Zemin]], predsednik NR Kine († [[2022]]) * [[18. 8.]] - [[Ilija Gligorijević]], arhitekta († [[2007]]) === Septembar/Rujan &ndash; Oktobar/Listopad === * [[8. 9.]] - [[Sergio Pininfarina]], dizajner automobila († [[2012]]) * [[15. 9.]] - [[Jean-Pierre Serre]], matematičar * [[23. 9.]] - [[John Coltrane]], džez saksofonista († [[1967]]) * [[26. 9.]] - [[Stevan Karamata]], geolog († [[2015]]) * [[6. 10.]] - [[Petar Omčikus]], slikar i akademik († [[2019]]) * [[10. 10.]] - [[Mladen Oljača]], književnik († [[1994]]) * [[12. 10.]] - [[Milovan Vidak]], slikar († [[2003]]) * [[15. 10.]] - [[Michel Foucault]], filozof, istoričar ideja († [[1984]].) * [[18. 10.]] - [[Chuck Berry]], rock kantautor i gitarista († [[2017]]) * 18. 10. - [[Klaus Kinski]], glumac († [[1991]]) * [[29. 10.]] - [[Necmettin Erbakan]], premijer Turske († [[2011]]) * [[31. 10.]] - [[Jimmy Savile]], TV i radio osoba († [[2011]]) === Novembar/Studeni &ndash; Decembar/Prosinac === * [[7. 11.]] - [[Joan Sutherland]], operska pevačica, sopran († [[2010]]) * [[8. 11.]] - [[Mile Latas Mićo]], partizan, samouki dirigent * [[13. 11.]] - [[Zvonimir Červenko]], general HV († [[2001]]) * [[16. 11.]] - [[Miko Tripalo]], hrvatski političar († [[1995]].) * [[23. 11.]] - [[Sathya Sai Baba]], indijski duhovni vođa († [[2011]].) * [[30. 11.]] - [[Richard Crenna]], glumac († [[2003]]) * [[8. 12.]] - [[Stevo Žigon]], glumac († [[2005]]) * [[9. 12.]] - [[Raif Dizdarević]], predsjednik Predsjedništva SFRJ * [[13. 12.]] - [[Nikola Janković]], vajar, akademik SANU († [[2017]]) * [[19. 12.]] - [[Nikola Dekleva]], lekar i naučnik († [[2003]]) * [[20. 12.]] - [[Geoffrey Howe]], britanski političar († [[2015]]) * [[22. 12.]] - [[Hajrudin Krvavac]], filmski režiser († [[1992]]) === Kroz godinu === * [[Boško Buha]], bombaš, narodni heroj († [[1943]]) * [[Milja Marin]], partizanka, "Kozarčanka" († [[2007]]) * [[Enes Čengić]], novinar, publicista († [[1995]]) == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1926.}} === Januar/Siječanj &ndash; Mart/Ožujak === * [[4. 1.]] - [[Margherita di Savoia]], italijanska kraljica majka (* [[1851]]) * [[21. 1.]] - [[Camillo Golgi]], lekar, biolog, nobelovac (* [[1843]]) * [[28. 1]] - [[Ernest Troubridge]], britanski admiral, bivši šef misije u Srbiji (* [[1862]]) * [[30. 1.]] - [[Barbara La Marr]], glumica (* [[1896]]) * [[2. 2.]] - [[Vladimir Suhomlinov]], bivši ruski ministar rata (* [[1848]]) * [[14. 2.]] - [[John Jacob Bausch]], optičar, suosnivač ''Bausch & Lomb'' (* [[1830]]) * [[21. 2.]] - [[Heike Kamerlingh Onnes]], fizičar, nobelovac (* [[1853]]) * [[24. 2.]] - [[Anđelija Lazarević]], slikarka i književnica (* [[1885]]) * 24. 2. - [[Ivan Lorković]], hrvatski političar (* [[1876]]) * [[1. 3.]] - [[Dragutin Ilić]], srpski književnik (* [[1858]]) * [[9. 3.]] - [[Mikao Usui]], osnivač terapije ''reiki'' (* [[1865]]) * [[17. 3.]] - [[Aleksej Brusilov]], ruski carski general (* [[1853]]) * [[28. 3.]] - Philippe od Orléansa, pretendent na francusko prijestolje, kao Philippe VIII (* [[1869]]) * 29. 3. - Jovan Aničić, hajduk u okolini Požege i Arilja<ref>"Pogibija hajduka Aničića", Politika, 30. mart 1926, str. 5</ref> * 29. 3.? - Sibin Vukašinović, hajduk u okolini Prizrena<ref>"Samoubistvo hajduka Sibina", Politika, 31. mart 1926, str. 8</ref> === April/Travanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[4. 4.]] - [[August Thyssen]], industrijalac (* [[1842]]) * [[7. 4.]] - [[Giovanni Amendola]], italijanski novinar, antifašista (* [[1882]]) * [[17. 4.]] - [[Hermann Bollé]], arhitekt u Zagrebu (* [[1845]]) * [[24. 4.]] - [[Sunjong od Koreje|Sunjong]], poslednji vladar Koreje (* [[1874]]) * [[25. 4.]] - [[Savo Nakićenović]], sveštenik, geograf, istoričar i etnolog (* [[1882]]) * [[30. 4.]] - [[Bessie Coleman]], prva crnkinja pilot u SAD (* [[1892]]) * [[14. 5.]] - [[Jovan Miodragović]], prof. Učiteljske škole u Beogradu (* [[1853]]) * [[16. 5.]] - [[Mehmed VI]], poslednji osmanski sultan (* [[1861]]) * maj - [[Franjo Vulč]], član KPJ (* [[1891]]) * [[25. 5.]] - [[Simon Petljura]], ukrajinski novinar i političar (* [[1879]]) * [[9. 6.]] - [[Janko Ibler]], hrvatski publicist i književni kritičar (* [[1862]].) * [[10. 6.]] - [[Antoni Gaudí]], arhitekta (* [[1852]]) * [[14. 6.]] - [[Branko Vodnik]], hrvatski književnik i povjesničar (* [[1879]].) * 14. 6. - [[Mary Cassatt]], slikarica (* [[1844]]) === Jul/Srpanj &ndash; Septembar/Rujan === * [[2. 7.]] - [[Émile Coué]], psiholog, popularizator autosugestije (* [[1857]]) * [[12. 7.]] - [[Gertrude Bell]], spisateljica, arheologinja, administratorka, špijun (* [[1868]]) * [[18. 7.]] - [[Leopold Lojka]], šofer Franca Ferdinanda (* 1885-6) * [[20. 7.]] - [[Feliks Dzeržinski]], osnivač sovjetske tajne policije Čeka (* [[1877]]) * [[26. 7.]] - [[Krste Petkov Misirkov]], filolog (* [[1874]]) * [[23. 8.]] - [[Rudolph Valentino]], američki filmski glumac (* [[1895]].) * [[26. 8.]] - [[Ugyen Wangchuck]], kralj Butana (* [[1862]]) * [[5. 9.]] - [[Karl Harrer]], novinar, suosnivač DAP, prethodnice NSDAP (* [[1890]]) * [[14. 9.]] - [[John Louis Emil Dreyer]], astronom (* [[1852]]) * [[15. 9.]] - [[Rudolf Eucken]], filozof, nobelovac za književnost (* [[1846]]) * [[21. 9.]] - [[Léon Charles Thévenin]], telegrafski inženjer (* [[1857]]) * [[24. 9.]] - [[Jovan Jugović]], vojni pilot (* [[1886]]) === Oktobar/Listopad &ndash; Decembar/Prosinac === * [[7. 10.]] - [[Emil Kraepelin]], pionir moderne psihijatrije (* [[1856]]) * [[11. 10.]] - [[Hymie Weiss]], gangster (* [[1898]]) * [[19. 10.]] - [[Victor Babeș]], bakteriolog (* [[1854]]) * [[20. 10.]] - [[Eugene V. Debs]], američki sindikalni lider (* [[1855]]) * [[31. 10.]] - [[Harry Houdini]], američki iluzionist i eskapist (* [[1874]].) * 31. 10. - [[Anteo Zamboni]], anarhista (* [[1911]]) * [[3. 11.]] - [[Annie Oakley]], strijelkinja (* [[1860]]) * [[5. 11.]] - [[Draga Ljočić]], prva žena lekar u Srbiji (* [[1855]]) * [[26. 11.]] - [[John Browning]], projektant oružja (* [[1855]]) * [[4. 12.]] - [[Ivana Kobilca]], slovenska slikarica (* [[1861]]) * [[5. 12.]] - [[Claude Monet]], francuski slikar (* [[1840]].) * [[10. 12.]] - [[Nikola Pašić]], višestruki premijer Srbije i KSHS (* [[1845]]) * [[17. 12.]] - [[Lars Magnus Ericsson]], osnivač ''Ericsson''-a (* [[1846]]) * [[25. 12.]] - [[Joshihito, car Taishō]], japanski vladar (* [[1879]]) * [[29. 12.]] - [[Rainer Maria Rilke]], pesnik (* [[1875]]) === Kroz godinu === * [[Milica Avirović]], glumica (* [[1898]]) * [[Paulina Matijević]], dobrotvorka (* 1856, 1861?) == Nobelova nagrada za 1926. godinu == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Jean Baptiste Perrin]] (rad na diskontinalnoj strukturi materije, naročito za otkriće [[sedimentaciona ravnoteža|sedimentacione ravnoteže]]) * [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Theodor Svedberg]] (rad na disperznim sistemima) * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Johannes Fibiger]] (otkriće [[Gongylonema neoplasticum|Spiroptera carcinoma]]) * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Grazia Deledda]] (idealistički nadahnuti zapisi koji s plastičnom jasnoćom oslikavaju život na njenom rodnom ostrvu i s dubinom i simpatijom se bave sa ljudskim problemima uopšte) * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Aristide Briand]] i [[Gustav Stresemann]] (potpisnici [[Ugovori iz Locarna|Ugovorâ iz Locarna]]) == Reference == {{reference}} {{commonscat|1926}} [[Kategorija:1926.]] fzratpenv25i05nez069e17ywyft0q4 Zračne snage Sjedinjenih Američkih Država 0 24060 42587655 42551245 2026-05-05T00:37:25Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Ratna avijacija po državama]] → [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] 42587655 wikitext text/x-wiki '''Američka ratna avijacija''' ([[engleski]] ''United States Air Force'', USAF) je komponenta [[oružane snage SAD|američkih oružanih snaga]] zadužena za zračni rat te jedna od sedam [[Uniformirane službe SAD|uniformiranih službi]] pod komandom američke vlade. Prethodno su bile dio [[Vojska SAD|Vojske SAD]], a kao poseban vid oružanuh snaga su formirane [[18.9.]] [[1947]].<ref>80 P.L. 235, 61 Stat. 495 (1947); Air Force Link, (2006)''[https://web.archive.org/web/20080709030729/http://www.af.mil/factsheets/factsheet.asp?id=2 Factsheets: The U.S. Air Force]''. preuzeto 7.4. 2006.</ref> USAF je trenutno najveće i tehnološki najnaprednije ratno zrakoplovstvo na svijetu s oko 6057 letjelica s ljudskom posadom u službi (4273 USAF; 1313 Zračna nacionalna garda; i 400 u Rezervi Ratnog zrakoplovstva); oko 160 [[bespilotna borbena letjelica|bespilotnih borbenih letjelica]], 2161 [[krstareći projektil|krstarećih projektila zrak-zemlja]] te oko 1900 [[interkontinentalni balistički projektil|interkontinentalnih balističkih projektilas]];<ref name =USAFsize/> a [[30.9.]] [[2005]]. je imalo 351.800 pripadnika u [[aktivna služba|aktivnoj službi]] te 122.750 Odabranoj i pojedinačno spremnoj rezervi, te oko 106.800 u Zračnoj nacionalnoj gardi. Još oko 14.000 pripadnika je bilo u Stalnoj rezervi, a Ratno zrakoplovstvo je upošljavalo i 166.730 civila.<ref name="USAFsize">{{cite web| last = | first = | authorlink = | coauthors = | year = | url = http://www.afa.org/magazine/may2006/0506structure.pdf| title = 2006 USAF Almanac: USAF Personnel Strength| format = | work = | publisher = ''AIR FORCE Magazine''| accessdate = 20 Jan| accessyear = 2007| archive-date = 2007-07-10| archive-url = https://web.archive.org/web/20070710022528/http://www.afa.org/magazine/may2006/0506structure.pdf| dead-url = yes}}</ref> USAF trenutno planira veliku redukciju snaga (engleski ''Reduction-in-Force'', RIF). Zbog ograničenja budžeta, USAF će smanjiti broj aktivnih pripadnika za 40.000 do godine 2011, s time da će polovica od tog broja otići do kraja fiskalne godine 2007. Oko 35.000 položaja u aktivnoj službi, odnosno jedan ciklus regrutiranja i umirovljenja, će biti eliminiran kroz pet godina.<ref>Air Force Print News, (2006). ''[https://archive.today/20120720031712/http://www.af.mil/news/story.asp?id=123021367 Force shaping necessary for AF budgetary management]''. preuzeto 8.6. 2006.</ref> Trenutni broj aktivnih pripadnika je otprilike 70% broja koga je USAF imao na kraju prvog [[Zaljevski rat|zaljevskog rata]] godine 1991.<ref name="downsize">{{cite web| last = | first = | authorlink = | coauthors = | year = | url = http://www.afa.org/magazine/may2006/0506structure.pdf| title = 2006 USAF Almanac: USAF Personnel Strength| format = | work = | publisher = ''AIR FORCE Magazine''| accessdate = 20 Jan| accessyear = 2007| archive-date = 2007-07-10| archive-url = https://web.archive.org/web/20070710022528/http://www.afa.org/magazine/may2006/0506structure.pdf| dead-url = yes}} 1991 510,000; 2006 352,000</ref> Prema [[Zakon o nacionalnoj sigurnosti 1947|Zakonu o nacionalnoj sigurnosti 1947. godine]] (61 Stat. 502) kojim je osnovano Ratno zrakoplovstvo, "Općenito će Zračne snage uključivati [[avijacija|avijacijske]] snage koje uključuju i [[borba|borbene]] kao i pomoćne, odnosno druge vrste aparata. Bit će organizirane, obučavane i opremljenje prvenstveno za hitne i stalne ofenzivne i defenzivne zračne operacije. Zračne snage će biti odgovorne za pripremu zračnih snaga nužnih ua vođenje rata, osim onih koji su drukčije određenih, i, u skladu s integriranim mobilizacijskim planovima, ta ekspanziju mirnodopksih komponenti Zračnih snaga kako bi se ispunile ratne poterbe." Službena misija USAF-a danas je "omogućiti suverene opcije za obranu Sjedinjenih Američkih Država i njenih globalnih interesa — letjeti i boriti se u zraku, svemiru i cyberspaceu".<ref>Air Force Link, (2005). ''[https://archive.today/20120604151229/http://www.af.mil/news/story.asp?storyID=123013440 Air Force releases new mission statement]''. preuzeto 8.12. 2005.</ref> Sve američke borbene letjelice nisu pod nadležnošću USAF-a. [[Vojska SAD]] koristi vlastite helikoptere, uglavnom za podršku u kopnenim operacijama. [[RM SAD|Mornarica]] je odgovorna za letjelice koje operiraju iz svojih [[nosač aviona|nosača aviona]] i [[Mornarička zrakoplovna stanica|mornaričkih zrakoplovnih stanica]], a [[Marinski zbor SAD|Marinski zbor]] ima vlastite borbene i transportne letjelice. [[Obalna straža SAD|Obalna straža]] takošer održava transportne i letjelice za potragu i spašavanje, koje se mogu koristi u borbene i policijske svrhe. Svi vidovi američkih oružanih snaga posjeduju helikoptere. Ratno zrakoplovstvo vodi [[Ministarstvo ratnog zrakoplovstva SAD|Ministarstvo ratnog zrakoplovstva]] na čijem je čelu [[Sekretar za ratno zrakoplovstvo SAD|sekretar za ratno zrakoplovstvo]] koji vodi amdinistrativna pitanja. Ministarstvo ratnog zrakoplovstva je odjel [[Ministarstvo obrane SAD|Ministarstvaobrane]] kojeg vodi [[sekretar za obranu SAD]]. Najviši oficir u odjelu je [[Načelnik štaba Ratnog zrakoplovstva SAD|načelnik štaba Ratnog zrakoplovstva]]. == Činovi i naramenice == === Oficiri === {| style="border:1px solid #8888aa; background-color:#f7f8ff; padding:5px; font-size:95%; margin: 0px 12px 12px 0px;" |- align=center |- bgcolor="#CCCCCC" align=center !'''Dohodovni razred'''||Posebni ¹ <br />''neaktivan rang'' ||O-10||O-9||O-8||O-7||O-6||O-5||O-4||O-3||O-2||O-1 |- align=center ||Oznaka || [[Datoteka:US-O11 insignia.svg|55px]] || [[Datoteka:US-O10 insignia.svg|128px]] || [[Datoteka:US-O9 insignia.svg|96px]] || [[Datoteka:US-O8 insignia.svg|64px]] || [[Datoteka:US-O7 insignia.svg|32px]] || [[Datoteka:US-O6 insignia.svg|50px]] || [[Datoteka:US-O5 insignia.svg|30px]] || [[Datoteka:US-O4 insignia.svg|30px]] || [[Datoteka:US-O3 insignia.svg|28px]] || [[Datoteka:US-O2_insignia.svg|10px]] || [[Datoteka:US-O1_insignia.svg|10px]] |- align=center ||Čin || ''General of the Air Force'' || ''General'' || ''Lieutenant General'' || ''Major General'' || ''Brigadier General'' || ''Colonel'' || ''Lieutenant Colonel'' || ''Major'' || ''Captain'' || ''First Lieutenant'' || ''Second Lieutenant'' |- align=center ||Kratica||GOAF||Gen||Lt Gen||Maj Gen||Brig Gen||Col||Lt Col||Maj||Capt||1st Lt||2nd Lt |- align=center ||NATO kôd||OF-10||OF-9||OF-8||OF-7||OF-6||OF-5||OF-4||OF-3||OF-2||colspan="2"|OF-1 |- |colspan=5| * ¹ Počasni/Ratni čin. |} === Podoficiri === {| style="border:1px solid #8888aa; background-color:#f7f8ff; padding:5px; font-size:95%; margin: 0px 12px 12px 0px;" |- bgcolor="#CCCCCC" align=center !'''Razred'''||colspan=4|E-9||colspan=2|E-8||colspan=2|E-7||E-6||E-5||E-4||E-3||E-2||E-1 |- align=center ||Oznaka || [[Datoteka:E9d_USAF_CMSAF.svg|50px]] || [[Datoteka:E9c USAF CCMS.svg|50px]] || [[Datoteka:E9b USAF 1STSGT3.svg|50px]] || [[Datoteka:E9a USAF CMSGT.svg|50px]] || [[Datoteka:E8b USAF 1STSGT2.svg|50px]] || [[Datoteka:E8a USAF SMSGT.svg|50px]] || [[Datoteka:E7b USAF 1STSGT1.svg|50px]] || [[Datoteka:E7a USAF MSGT.svg|50px]] || [[Datoteka:E6 USAF TSGT.svg|50px]] || [[Datoteka:E5 USAF SSGT.svg|50px]] || [[Datoteka:E4 USAF SAM.svg|50px]] || [[Datoteka:E3 USAF AM1.svg|50px]] || [[Datoteka:E2 USAF AM.svg|50px]] || ''bez oznake'' |- align=center ||Čin || ''Chief Master Sergeant of the Air Force'' || ''Command Chief Master Sergeant'' |colspan=2| ''Chief Master Sergeant''<sup>1</sup> |colspan=2| ''Senior Master Sergeant''<sup>1</sup> |colspan=2| ''Master Sergeant''<sup>1</sup> || ''Technical Sergeant'' || ''Staff Sergeant'' || ''Senior Airman'' || ''Airman First Class'' || ''Airman'' || ''Airman Basic'' |- align=center ||Kratica||CMSAF||CCM||colspan=2|CMSgt||colspan=2|SMSgt||colspan=2|MSgt||TSgt||SSgt||SrA||A1C||Amn||AB |- align=center |NATO kôd||OR-9||OR-9||colspan=2|OR-9||colspan=2|OR-8||colspan=2|OR-7||OR-6||OR-5||OR-4||OR-3||OR-2||OR-1 |- |colspan=15| * <sup>1</sup> Ratno zrakoplovstvo nema odvojen rang ''First Sergeant''; umjesto toga dužnost je označena oznakom u obliku dijamanta u gornjem polju. |} == Vojne baze USAF-a == [[Datoteka:Major United States Air Force Facilities around the gloabe.jpg|450px|Karta glavnih baza USAF]] === USA (dio) === * Andrews Air Force Base, Maryland * Barksdale Air Force Base, Louisiana * Castle Air Force Base, California * Davis-Monthan Air Force Base, Arizona * Dyess Air Force Base, Texas * Edwards Air Force Base, California * Eglin Air Force Base]], Florida * Ellsworth Air Force Base, South Dakota * Elmendorf Air Force Base, Alaska * Hickam Air Force Base, Hawaii * Holloman Air Force Base, New Mexico * Langley Air Force Base, Virginia * Luke Air Force Base, Arizona * MacDill Air Force Base, Florida * Minot Air Force Base, North Dakota * Mountain Home Air Force Base, Idaho * Nellis Air Force Base, Nevada * Offutt Air Force Base, Nebraska * Peterson Air Force Base, Colorado * Pope Air Force Base, North Carolina * Randolph Air Force Base, Texas * Schriever Air Force Base, California * Scott Air Force Base, Illinois * Sheppard Air Force Base, Texas * Tinker Air Force Base, Oklahoma * Tyndall Air Force Base, Florida * Vandenberg Air Force Base, California * Whiteman Air Force Base, Missouri * Wright-Patterson Air Force Base, Ohio === Van USA (dio) === * Andersen Air Force Base, Guam * Aviano Air Base, Italija * Clark Air Base (1903-1991), Filipini * Incirlik Air Base, Turska * Kadena Air Base, Japan * Kunsan Air Base, Južna Korea * Misawa Air Base, Japan * Thule Air Base, Grenland * Osan Air Base, Južna Korea * Yokota Air Base, Japan == Literatura i bilješke == {{Reflist}} Bilješke vezane uz prethodnicu USAF-a u američkoj kopnenoj vojsci se navode u relevantnom članku. == Vanjske veze == {{Commonscat|United States Air Force}} * [http://www.af.mil/ Official USAF website] * [http://www.airforce.com/ Official USAF Recruiting site] * [http://www.dosomethingamazing.com/ DoSomethingAmazing.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100922110753/http://www.dosomethingamazing.com/ |date=2010-09-22 }} Official USAF media-based recruiting site * [http://www.airforcehistory.hq.af.mil/ USAF History Support Office] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061028045711/https://www.airforcehistory.hq.af.mil/ |date=2006-10-28 }} * [http://www.au.af.mil/au/afhra/ Air Force Historical Research Agency] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110228061551/http://www.au.af.mil/au/afhra/ |date=2011-02-28 }} * [http://www.nationalmuseum.af.mil/ National Museum of the United States Air Force] * [http://www.militaryavenue.com/AirForce/1/InstallationSelect.aspx Base Guides and Community Information] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080808010055/http://militaryavenue.com/AirForce/1/InstallationSelect.aspx |date=2008-08-08 }} {{Oružane snage SAD}} [[Kategorija:Američka ratna avijacija| ]] [[Kategorija:Oružane snage SAD|Avijacija]] [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] d903dkzql1fgsf04rlnxevixk73rlkk 42587704 42587655 2026-05-05T02:23:49Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Američka ratna avijacija]] → [[Kategorija:Američko ratno zrakoplovstvo]] 42587704 wikitext text/x-wiki '''Američka ratna avijacija''' ([[engleski]] ''United States Air Force'', USAF) je komponenta [[oružane snage SAD|američkih oružanih snaga]] zadužena za zračni rat te jedna od sedam [[Uniformirane službe SAD|uniformiranih službi]] pod komandom američke vlade. Prethodno su bile dio [[Vojska SAD|Vojske SAD]], a kao poseban vid oružanuh snaga su formirane [[18.9.]] [[1947]].<ref>80 P.L. 235, 61 Stat. 495 (1947); Air Force Link, (2006)''[https://web.archive.org/web/20080709030729/http://www.af.mil/factsheets/factsheet.asp?id=2 Factsheets: The U.S. Air Force]''. preuzeto 7.4. 2006.</ref> USAF je trenutno najveće i tehnološki najnaprednije ratno zrakoplovstvo na svijetu s oko 6057 letjelica s ljudskom posadom u službi (4273 USAF; 1313 Zračna nacionalna garda; i 400 u Rezervi Ratnog zrakoplovstva); oko 160 [[bespilotna borbena letjelica|bespilotnih borbenih letjelica]], 2161 [[krstareći projektil|krstarećih projektila zrak-zemlja]] te oko 1900 [[interkontinentalni balistički projektil|interkontinentalnih balističkih projektilas]];<ref name =USAFsize/> a [[30.9.]] [[2005]]. je imalo 351.800 pripadnika u [[aktivna služba|aktivnoj službi]] te 122.750 Odabranoj i pojedinačno spremnoj rezervi, te oko 106.800 u Zračnoj nacionalnoj gardi. Još oko 14.000 pripadnika je bilo u Stalnoj rezervi, a Ratno zrakoplovstvo je upošljavalo i 166.730 civila.<ref name="USAFsize">{{cite web| last = | first = | authorlink = | coauthors = | year = | url = http://www.afa.org/magazine/may2006/0506structure.pdf| title = 2006 USAF Almanac: USAF Personnel Strength| format = | work = | publisher = ''AIR FORCE Magazine''| accessdate = 20 Jan| accessyear = 2007| archive-date = 2007-07-10| archive-url = https://web.archive.org/web/20070710022528/http://www.afa.org/magazine/may2006/0506structure.pdf| dead-url = yes}}</ref> USAF trenutno planira veliku redukciju snaga (engleski ''Reduction-in-Force'', RIF). Zbog ograničenja budžeta, USAF će smanjiti broj aktivnih pripadnika za 40.000 do godine 2011, s time da će polovica od tog broja otići do kraja fiskalne godine 2007. Oko 35.000 položaja u aktivnoj službi, odnosno jedan ciklus regrutiranja i umirovljenja, će biti eliminiran kroz pet godina.<ref>Air Force Print News, (2006). ''[https://archive.today/20120720031712/http://www.af.mil/news/story.asp?id=123021367 Force shaping necessary for AF budgetary management]''. preuzeto 8.6. 2006.</ref> Trenutni broj aktivnih pripadnika je otprilike 70% broja koga je USAF imao na kraju prvog [[Zaljevski rat|zaljevskog rata]] godine 1991.<ref name="downsize">{{cite web| last = | first = | authorlink = | coauthors = | year = | url = http://www.afa.org/magazine/may2006/0506structure.pdf| title = 2006 USAF Almanac: USAF Personnel Strength| format = | work = | publisher = ''AIR FORCE Magazine''| accessdate = 20 Jan| accessyear = 2007| archive-date = 2007-07-10| archive-url = https://web.archive.org/web/20070710022528/http://www.afa.org/magazine/may2006/0506structure.pdf| dead-url = yes}} 1991 510,000; 2006 352,000</ref> Prema [[Zakon o nacionalnoj sigurnosti 1947|Zakonu o nacionalnoj sigurnosti 1947. godine]] (61 Stat. 502) kojim je osnovano Ratno zrakoplovstvo, "Općenito će Zračne snage uključivati [[avijacija|avijacijske]] snage koje uključuju i [[borba|borbene]] kao i pomoćne, odnosno druge vrste aparata. Bit će organizirane, obučavane i opremljenje prvenstveno za hitne i stalne ofenzivne i defenzivne zračne operacije. Zračne snage će biti odgovorne za pripremu zračnih snaga nužnih ua vođenje rata, osim onih koji su drukčije određenih, i, u skladu s integriranim mobilizacijskim planovima, ta ekspanziju mirnodopksih komponenti Zračnih snaga kako bi se ispunile ratne poterbe." Službena misija USAF-a danas je "omogućiti suverene opcije za obranu Sjedinjenih Američkih Država i njenih globalnih interesa — letjeti i boriti se u zraku, svemiru i cyberspaceu".<ref>Air Force Link, (2005). ''[https://archive.today/20120604151229/http://www.af.mil/news/story.asp?storyID=123013440 Air Force releases new mission statement]''. preuzeto 8.12. 2005.</ref> Sve američke borbene letjelice nisu pod nadležnošću USAF-a. [[Vojska SAD]] koristi vlastite helikoptere, uglavnom za podršku u kopnenim operacijama. [[RM SAD|Mornarica]] je odgovorna za letjelice koje operiraju iz svojih [[nosač aviona|nosača aviona]] i [[Mornarička zrakoplovna stanica|mornaričkih zrakoplovnih stanica]], a [[Marinski zbor SAD|Marinski zbor]] ima vlastite borbene i transportne letjelice. [[Obalna straža SAD|Obalna straža]] takošer održava transportne i letjelice za potragu i spašavanje, koje se mogu koristi u borbene i policijske svrhe. Svi vidovi američkih oružanih snaga posjeduju helikoptere. Ratno zrakoplovstvo vodi [[Ministarstvo ratnog zrakoplovstva SAD|Ministarstvo ratnog zrakoplovstva]] na čijem je čelu [[Sekretar za ratno zrakoplovstvo SAD|sekretar za ratno zrakoplovstvo]] koji vodi amdinistrativna pitanja. Ministarstvo ratnog zrakoplovstva je odjel [[Ministarstvo obrane SAD|Ministarstvaobrane]] kojeg vodi [[sekretar za obranu SAD]]. Najviši oficir u odjelu je [[Načelnik štaba Ratnog zrakoplovstva SAD|načelnik štaba Ratnog zrakoplovstva]]. == Činovi i naramenice == === Oficiri === {| style="border:1px solid #8888aa; background-color:#f7f8ff; padding:5px; font-size:95%; margin: 0px 12px 12px 0px;" |- align=center |- bgcolor="#CCCCCC" align=center !'''Dohodovni razred'''||Posebni ¹ <br />''neaktivan rang'' ||O-10||O-9||O-8||O-7||O-6||O-5||O-4||O-3||O-2||O-1 |- align=center ||Oznaka || [[Datoteka:US-O11 insignia.svg|55px]] || [[Datoteka:US-O10 insignia.svg|128px]] || [[Datoteka:US-O9 insignia.svg|96px]] || [[Datoteka:US-O8 insignia.svg|64px]] || [[Datoteka:US-O7 insignia.svg|32px]] || [[Datoteka:US-O6 insignia.svg|50px]] || [[Datoteka:US-O5 insignia.svg|30px]] || [[Datoteka:US-O4 insignia.svg|30px]] || [[Datoteka:US-O3 insignia.svg|28px]] || [[Datoteka:US-O2_insignia.svg|10px]] || [[Datoteka:US-O1_insignia.svg|10px]] |- align=center ||Čin || ''General of the Air Force'' || ''General'' || ''Lieutenant General'' || ''Major General'' || ''Brigadier General'' || ''Colonel'' || ''Lieutenant Colonel'' || ''Major'' || ''Captain'' || ''First Lieutenant'' || ''Second Lieutenant'' |- align=center ||Kratica||GOAF||Gen||Lt Gen||Maj Gen||Brig Gen||Col||Lt Col||Maj||Capt||1st Lt||2nd Lt |- align=center ||NATO kôd||OF-10||OF-9||OF-8||OF-7||OF-6||OF-5||OF-4||OF-3||OF-2||colspan="2"|OF-1 |- |colspan=5| * ¹ Počasni/Ratni čin. |} === Podoficiri === {| style="border:1px solid #8888aa; background-color:#f7f8ff; padding:5px; font-size:95%; margin: 0px 12px 12px 0px;" |- bgcolor="#CCCCCC" align=center !'''Razred'''||colspan=4|E-9||colspan=2|E-8||colspan=2|E-7||E-6||E-5||E-4||E-3||E-2||E-1 |- align=center ||Oznaka || [[Datoteka:E9d_USAF_CMSAF.svg|50px]] || [[Datoteka:E9c USAF CCMS.svg|50px]] || [[Datoteka:E9b USAF 1STSGT3.svg|50px]] || [[Datoteka:E9a USAF CMSGT.svg|50px]] || [[Datoteka:E8b USAF 1STSGT2.svg|50px]] || [[Datoteka:E8a USAF SMSGT.svg|50px]] || [[Datoteka:E7b USAF 1STSGT1.svg|50px]] || [[Datoteka:E7a USAF MSGT.svg|50px]] || [[Datoteka:E6 USAF TSGT.svg|50px]] || [[Datoteka:E5 USAF SSGT.svg|50px]] || [[Datoteka:E4 USAF SAM.svg|50px]] || [[Datoteka:E3 USAF AM1.svg|50px]] || [[Datoteka:E2 USAF AM.svg|50px]] || ''bez oznake'' |- align=center ||Čin || ''Chief Master Sergeant of the Air Force'' || ''Command Chief Master Sergeant'' |colspan=2| ''Chief Master Sergeant''<sup>1</sup> |colspan=2| ''Senior Master Sergeant''<sup>1</sup> |colspan=2| ''Master Sergeant''<sup>1</sup> || ''Technical Sergeant'' || ''Staff Sergeant'' || ''Senior Airman'' || ''Airman First Class'' || ''Airman'' || ''Airman Basic'' |- align=center ||Kratica||CMSAF||CCM||colspan=2|CMSgt||colspan=2|SMSgt||colspan=2|MSgt||TSgt||SSgt||SrA||A1C||Amn||AB |- align=center |NATO kôd||OR-9||OR-9||colspan=2|OR-9||colspan=2|OR-8||colspan=2|OR-7||OR-6||OR-5||OR-4||OR-3||OR-2||OR-1 |- |colspan=15| * <sup>1</sup> Ratno zrakoplovstvo nema odvojen rang ''First Sergeant''; umjesto toga dužnost je označena oznakom u obliku dijamanta u gornjem polju. |} == Vojne baze USAF-a == [[Datoteka:Major United States Air Force Facilities around the gloabe.jpg|450px|Karta glavnih baza USAF]] === USA (dio) === * Andrews Air Force Base, Maryland * Barksdale Air Force Base, Louisiana * Castle Air Force Base, California * Davis-Monthan Air Force Base, Arizona * Dyess Air Force Base, Texas * Edwards Air Force Base, California * Eglin Air Force Base]], Florida * Ellsworth Air Force Base, South Dakota * Elmendorf Air Force Base, Alaska * Hickam Air Force Base, Hawaii * Holloman Air Force Base, New Mexico * Langley Air Force Base, Virginia * Luke Air Force Base, Arizona * MacDill Air Force Base, Florida * Minot Air Force Base, North Dakota * Mountain Home Air Force Base, Idaho * Nellis Air Force Base, Nevada * Offutt Air Force Base, Nebraska * Peterson Air Force Base, Colorado * Pope Air Force Base, North Carolina * Randolph Air Force Base, Texas * Schriever Air Force Base, California * Scott Air Force Base, Illinois * Sheppard Air Force Base, Texas * Tinker Air Force Base, Oklahoma * Tyndall Air Force Base, Florida * Vandenberg Air Force Base, California * Whiteman Air Force Base, Missouri * Wright-Patterson Air Force Base, Ohio === Van USA (dio) === * Andersen Air Force Base, Guam * Aviano Air Base, Italija * Clark Air Base (1903-1991), Filipini * Incirlik Air Base, Turska * Kadena Air Base, Japan * Kunsan Air Base, Južna Korea * Misawa Air Base, Japan * Thule Air Base, Grenland * Osan Air Base, Južna Korea * Yokota Air Base, Japan == Literatura i bilješke == {{Reflist}} Bilješke vezane uz prethodnicu USAF-a u američkoj kopnenoj vojsci se navode u relevantnom članku. == Vanjske veze == {{Commonscat|United States Air Force}} * [http://www.af.mil/ Official USAF website] * [http://www.airforce.com/ Official USAF Recruiting site] * [http://www.dosomethingamazing.com/ DoSomethingAmazing.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100922110753/http://www.dosomethingamazing.com/ |date=2010-09-22 }} Official USAF media-based recruiting site * [http://www.airforcehistory.hq.af.mil/ USAF History Support Office] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061028045711/https://www.airforcehistory.hq.af.mil/ |date=2006-10-28 }} * [http://www.au.af.mil/au/afhra/ Air Force Historical Research Agency] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110228061551/http://www.au.af.mil/au/afhra/ |date=2011-02-28 }} * [http://www.nationalmuseum.af.mil/ National Museum of the United States Air Force] * [http://www.militaryavenue.com/AirForce/1/InstallationSelect.aspx Base Guides and Community Information] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080808010055/http://militaryavenue.com/AirForce/1/InstallationSelect.aspx |date=2008-08-08 }} {{Oružane snage SAD}} [[Kategorija:Američko ratno zrakoplovstvo| ]] [[Kategorija:Oružane snage SAD|Avijacija]] [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] hz0zwjhvkc4n2vf5llu6n8yx9t78k90 42587759 42587704 2026-05-05T02:32:57Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Ratno zrakoplovstvo Sjedinjenih Američkih Država]] na [[Zračne snage Sjedinjenih Američkih Država]] 42587704 wikitext text/x-wiki '''Američka ratna avijacija''' ([[engleski]] ''United States Air Force'', USAF) je komponenta [[oružane snage SAD|američkih oružanih snaga]] zadužena za zračni rat te jedna od sedam [[Uniformirane službe SAD|uniformiranih službi]] pod komandom američke vlade. Prethodno su bile dio [[Vojska SAD|Vojske SAD]], a kao poseban vid oružanuh snaga su formirane [[18.9.]] [[1947]].<ref>80 P.L. 235, 61 Stat. 495 (1947); Air Force Link, (2006)''[https://web.archive.org/web/20080709030729/http://www.af.mil/factsheets/factsheet.asp?id=2 Factsheets: The U.S. Air Force]''. preuzeto 7.4. 2006.</ref> USAF je trenutno najveće i tehnološki najnaprednije ratno zrakoplovstvo na svijetu s oko 6057 letjelica s ljudskom posadom u službi (4273 USAF; 1313 Zračna nacionalna garda; i 400 u Rezervi Ratnog zrakoplovstva); oko 160 [[bespilotna borbena letjelica|bespilotnih borbenih letjelica]], 2161 [[krstareći projektil|krstarećih projektila zrak-zemlja]] te oko 1900 [[interkontinentalni balistički projektil|interkontinentalnih balističkih projektilas]];<ref name =USAFsize/> a [[30.9.]] [[2005]]. je imalo 351.800 pripadnika u [[aktivna služba|aktivnoj službi]] te 122.750 Odabranoj i pojedinačno spremnoj rezervi, te oko 106.800 u Zračnoj nacionalnoj gardi. Još oko 14.000 pripadnika je bilo u Stalnoj rezervi, a Ratno zrakoplovstvo je upošljavalo i 166.730 civila.<ref name="USAFsize">{{cite web| last = | first = | authorlink = | coauthors = | year = | url = http://www.afa.org/magazine/may2006/0506structure.pdf| title = 2006 USAF Almanac: USAF Personnel Strength| format = | work = | publisher = ''AIR FORCE Magazine''| accessdate = 20 Jan| accessyear = 2007| archive-date = 2007-07-10| archive-url = https://web.archive.org/web/20070710022528/http://www.afa.org/magazine/may2006/0506structure.pdf| dead-url = yes}}</ref> USAF trenutno planira veliku redukciju snaga (engleski ''Reduction-in-Force'', RIF). Zbog ograničenja budžeta, USAF će smanjiti broj aktivnih pripadnika za 40.000 do godine 2011, s time da će polovica od tog broja otići do kraja fiskalne godine 2007. Oko 35.000 položaja u aktivnoj službi, odnosno jedan ciklus regrutiranja i umirovljenja, će biti eliminiran kroz pet godina.<ref>Air Force Print News, (2006). ''[https://archive.today/20120720031712/http://www.af.mil/news/story.asp?id=123021367 Force shaping necessary for AF budgetary management]''. preuzeto 8.6. 2006.</ref> Trenutni broj aktivnih pripadnika je otprilike 70% broja koga je USAF imao na kraju prvog [[Zaljevski rat|zaljevskog rata]] godine 1991.<ref name="downsize">{{cite web| last = | first = | authorlink = | coauthors = | year = | url = http://www.afa.org/magazine/may2006/0506structure.pdf| title = 2006 USAF Almanac: USAF Personnel Strength| format = | work = | publisher = ''AIR FORCE Magazine''| accessdate = 20 Jan| accessyear = 2007| archive-date = 2007-07-10| archive-url = https://web.archive.org/web/20070710022528/http://www.afa.org/magazine/may2006/0506structure.pdf| dead-url = yes}} 1991 510,000; 2006 352,000</ref> Prema [[Zakon o nacionalnoj sigurnosti 1947|Zakonu o nacionalnoj sigurnosti 1947. godine]] (61 Stat. 502) kojim je osnovano Ratno zrakoplovstvo, "Općenito će Zračne snage uključivati [[avijacija|avijacijske]] snage koje uključuju i [[borba|borbene]] kao i pomoćne, odnosno druge vrste aparata. Bit će organizirane, obučavane i opremljenje prvenstveno za hitne i stalne ofenzivne i defenzivne zračne operacije. Zračne snage će biti odgovorne za pripremu zračnih snaga nužnih ua vođenje rata, osim onih koji su drukčije određenih, i, u skladu s integriranim mobilizacijskim planovima, ta ekspanziju mirnodopksih komponenti Zračnih snaga kako bi se ispunile ratne poterbe." Službena misija USAF-a danas je "omogućiti suverene opcije za obranu Sjedinjenih Američkih Država i njenih globalnih interesa — letjeti i boriti se u zraku, svemiru i cyberspaceu".<ref>Air Force Link, (2005). ''[https://archive.today/20120604151229/http://www.af.mil/news/story.asp?storyID=123013440 Air Force releases new mission statement]''. preuzeto 8.12. 2005.</ref> Sve američke borbene letjelice nisu pod nadležnošću USAF-a. [[Vojska SAD]] koristi vlastite helikoptere, uglavnom za podršku u kopnenim operacijama. [[RM SAD|Mornarica]] je odgovorna za letjelice koje operiraju iz svojih [[nosač aviona|nosača aviona]] i [[Mornarička zrakoplovna stanica|mornaričkih zrakoplovnih stanica]], a [[Marinski zbor SAD|Marinski zbor]] ima vlastite borbene i transportne letjelice. [[Obalna straža SAD|Obalna straža]] takošer održava transportne i letjelice za potragu i spašavanje, koje se mogu koristi u borbene i policijske svrhe. Svi vidovi američkih oružanih snaga posjeduju helikoptere. Ratno zrakoplovstvo vodi [[Ministarstvo ratnog zrakoplovstva SAD|Ministarstvo ratnog zrakoplovstva]] na čijem je čelu [[Sekretar za ratno zrakoplovstvo SAD|sekretar za ratno zrakoplovstvo]] koji vodi amdinistrativna pitanja. Ministarstvo ratnog zrakoplovstva je odjel [[Ministarstvo obrane SAD|Ministarstvaobrane]] kojeg vodi [[sekretar za obranu SAD]]. Najviši oficir u odjelu je [[Načelnik štaba Ratnog zrakoplovstva SAD|načelnik štaba Ratnog zrakoplovstva]]. == Činovi i naramenice == === Oficiri === {| style="border:1px solid #8888aa; background-color:#f7f8ff; padding:5px; font-size:95%; margin: 0px 12px 12px 0px;" |- align=center |- bgcolor="#CCCCCC" align=center !'''Dohodovni razred'''||Posebni ¹ <br />''neaktivan rang'' ||O-10||O-9||O-8||O-7||O-6||O-5||O-4||O-3||O-2||O-1 |- align=center ||Oznaka || [[Datoteka:US-O11 insignia.svg|55px]] || [[Datoteka:US-O10 insignia.svg|128px]] || [[Datoteka:US-O9 insignia.svg|96px]] || [[Datoteka:US-O8 insignia.svg|64px]] || [[Datoteka:US-O7 insignia.svg|32px]] || [[Datoteka:US-O6 insignia.svg|50px]] || [[Datoteka:US-O5 insignia.svg|30px]] || [[Datoteka:US-O4 insignia.svg|30px]] || [[Datoteka:US-O3 insignia.svg|28px]] || [[Datoteka:US-O2_insignia.svg|10px]] || [[Datoteka:US-O1_insignia.svg|10px]] |- align=center ||Čin || ''General of the Air Force'' || ''General'' || ''Lieutenant General'' || ''Major General'' || ''Brigadier General'' || ''Colonel'' || ''Lieutenant Colonel'' || ''Major'' || ''Captain'' || ''First Lieutenant'' || ''Second Lieutenant'' |- align=center ||Kratica||GOAF||Gen||Lt Gen||Maj Gen||Brig Gen||Col||Lt Col||Maj||Capt||1st Lt||2nd Lt |- align=center ||NATO kôd||OF-10||OF-9||OF-8||OF-7||OF-6||OF-5||OF-4||OF-3||OF-2||colspan="2"|OF-1 |- |colspan=5| * ¹ Počasni/Ratni čin. |} === Podoficiri === {| style="border:1px solid #8888aa; background-color:#f7f8ff; padding:5px; font-size:95%; margin: 0px 12px 12px 0px;" |- bgcolor="#CCCCCC" align=center !'''Razred'''||colspan=4|E-9||colspan=2|E-8||colspan=2|E-7||E-6||E-5||E-4||E-3||E-2||E-1 |- align=center ||Oznaka || [[Datoteka:E9d_USAF_CMSAF.svg|50px]] || [[Datoteka:E9c USAF CCMS.svg|50px]] || [[Datoteka:E9b USAF 1STSGT3.svg|50px]] || [[Datoteka:E9a USAF CMSGT.svg|50px]] || [[Datoteka:E8b USAF 1STSGT2.svg|50px]] || [[Datoteka:E8a USAF SMSGT.svg|50px]] || [[Datoteka:E7b USAF 1STSGT1.svg|50px]] || [[Datoteka:E7a USAF MSGT.svg|50px]] || [[Datoteka:E6 USAF TSGT.svg|50px]] || [[Datoteka:E5 USAF SSGT.svg|50px]] || [[Datoteka:E4 USAF SAM.svg|50px]] || [[Datoteka:E3 USAF AM1.svg|50px]] || [[Datoteka:E2 USAF AM.svg|50px]] || ''bez oznake'' |- align=center ||Čin || ''Chief Master Sergeant of the Air Force'' || ''Command Chief Master Sergeant'' |colspan=2| ''Chief Master Sergeant''<sup>1</sup> |colspan=2| ''Senior Master Sergeant''<sup>1</sup> |colspan=2| ''Master Sergeant''<sup>1</sup> || ''Technical Sergeant'' || ''Staff Sergeant'' || ''Senior Airman'' || ''Airman First Class'' || ''Airman'' || ''Airman Basic'' |- align=center ||Kratica||CMSAF||CCM||colspan=2|CMSgt||colspan=2|SMSgt||colspan=2|MSgt||TSgt||SSgt||SrA||A1C||Amn||AB |- align=center |NATO kôd||OR-9||OR-9||colspan=2|OR-9||colspan=2|OR-8||colspan=2|OR-7||OR-6||OR-5||OR-4||OR-3||OR-2||OR-1 |- |colspan=15| * <sup>1</sup> Ratno zrakoplovstvo nema odvojen rang ''First Sergeant''; umjesto toga dužnost je označena oznakom u obliku dijamanta u gornjem polju. |} == Vojne baze USAF-a == [[Datoteka:Major United States Air Force Facilities around the gloabe.jpg|450px|Karta glavnih baza USAF]] === USA (dio) === * Andrews Air Force Base, Maryland * Barksdale Air Force Base, Louisiana * Castle Air Force Base, California * Davis-Monthan Air Force Base, Arizona * Dyess Air Force Base, Texas * Edwards Air Force Base, California * Eglin Air Force Base]], Florida * Ellsworth Air Force Base, South Dakota * Elmendorf Air Force Base, Alaska * Hickam Air Force Base, Hawaii * Holloman Air Force Base, New Mexico * Langley Air Force Base, Virginia * Luke Air Force Base, Arizona * MacDill Air Force Base, Florida * Minot Air Force Base, North Dakota * Mountain Home Air Force Base, Idaho * Nellis Air Force Base, Nevada * Offutt Air Force Base, Nebraska * Peterson Air Force Base, Colorado * Pope Air Force Base, North Carolina * Randolph Air Force Base, Texas * Schriever Air Force Base, California * Scott Air Force Base, Illinois * Sheppard Air Force Base, Texas * Tinker Air Force Base, Oklahoma * Tyndall Air Force Base, Florida * Vandenberg Air Force Base, California * Whiteman Air Force Base, Missouri * Wright-Patterson Air Force Base, Ohio === Van USA (dio) === * Andersen Air Force Base, Guam * Aviano Air Base, Italija * Clark Air Base (1903-1991), Filipini * Incirlik Air Base, Turska * Kadena Air Base, Japan * Kunsan Air Base, Južna Korea * Misawa Air Base, Japan * Thule Air Base, Grenland * Osan Air Base, Južna Korea * Yokota Air Base, Japan == Literatura i bilješke == {{Reflist}} Bilješke vezane uz prethodnicu USAF-a u američkoj kopnenoj vojsci se navode u relevantnom članku. == Vanjske veze == {{Commonscat|United States Air Force}} * [http://www.af.mil/ Official USAF website] * [http://www.airforce.com/ Official USAF Recruiting site] * [http://www.dosomethingamazing.com/ DoSomethingAmazing.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100922110753/http://www.dosomethingamazing.com/ |date=2010-09-22 }} Official USAF media-based recruiting site * [http://www.airforcehistory.hq.af.mil/ USAF History Support Office] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061028045711/https://www.airforcehistory.hq.af.mil/ |date=2006-10-28 }} * [http://www.au.af.mil/au/afhra/ Air Force Historical Research Agency] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110228061551/http://www.au.af.mil/au/afhra/ |date=2011-02-28 }} * [http://www.nationalmuseum.af.mil/ National Museum of the United States Air Force] * [http://www.militaryavenue.com/AirForce/1/InstallationSelect.aspx Base Guides and Community Information] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080808010055/http://militaryavenue.com/AirForce/1/InstallationSelect.aspx |date=2008-08-08 }} {{Oružane snage SAD}} [[Kategorija:Američko ratno zrakoplovstvo| ]] [[Kategorija:Oružane snage SAD|Avijacija]] [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] hz0zwjhvkc4n2vf5llu6n8yx9t78k90 Teamsters 0 25510 42587804 41329883 2026-05-05T02:45:43Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Saobraćaj u SAD]] → [[Kategorija:Saobraćaj u Sjedinjenim Američkim Državama]] 42587804 wikitext text/x-wiki '''Međunarodno bratstvo vozača kamiona''' ([[engleski jezik|engleski]]: ''International Brotherhood of Teamsters'', '''IBT'''), ranije nazvano pod nazivom '''Međunarodno bratstvo kočijaša, vozača, skladištara i pomagača Amerike''' je jedan od najvećih [[sindikat]]a u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]]. Naziv i znak sindikata pokazuju njegovo porijeklo kao [[strukovni sindikalizam|strukovnog sindikata]] prilikom osnivanja godine [[1903]]. Engleska riječ ''[[teamster]]'' je u prošlosti označava osobu koja je vozila ''tim'' (''team'') [[vol]]ova, odnosno vagone s [[domaći konj|konjskom]] zapregom, odnosno kolonu [[mula|mazgi]]. Za vodiče kolone mazgi se koristio izrat ''muleteer''. Sindikat je s vremenom narastao preko tih uskih strukovnih okvira zahvaljući razvoju auto-transporta, te organizirao "over-the-road" vozače na auto-cestama [http://www.roaddrivers.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070216021532/http://roaddrivers.org/ |date=2007-02-16 }}, vozače filmskih studija, skladištare i mljekare u [[1930-e|1930-ima]]. [[Jurisdikcija]] sindikata je dalje proširena nakon [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] kada su pod njegovo okrilje prešli tvornički, uslužni i radnici iz javnog sektora, pogotovo nakon što je sindikat izbačen iz [[AFL-CIO]] godine [[1957]]. U isto vrijeme Teamstersi su razvile bliske veze s organiziranim kriminalima, i to na nivou [[Međunarodno bratstvo (sindikat)|Međunarodnog bratstva]] kao i na lokalnim nivoima. Zbog prodora organiziranog kriminala u sindikalne poslove federalna vlada je godinama pokušavala uatvoriti [[Jimmy Hoffa|Jimmyja Hoffu]] i nasljednike, a godine 1988. je tužbom pokušala nametnuti federalni nadzor nad većim dijelom svakodnevnih djelovanja sindikata kao i internom izbornom procedurom. Ta je intervencija, zajedno s organiziranjem disidenata u sindikalnoj bazi, dovela do toga da godine 1991. [[Ron Carey (sindikalac)|Ron Carey]] postane generalni predsjednik. Godine [[1998]]. je, nakon skandala u kome je otkriveno nedopušteno raspolaganje sindikalnih fondova za kampanju za njegov reizbor [[1996]]. godine, sindikat preuzeo [[James P. Hoffa]], sin Jimmyja Hoffe. Godine [[2005]]. Teamstersi su se ponovno povukli iz [[AFL-CIO]] (kome su se bili pridružiili 1985), te su se umjesto toga sa sindikatom [[Service Employees International Union]] udružili kako bi formirali nezavisnu [[Federacija Promjena za pobjedu|Federaciju Promjene za pobjedu]]. == Vanjske veze == {{commonscat|Teamsters}} * [http://www.roaddrivers.org/ RoadDrivers.Org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070216021532/http://roaddrivers.org/ |date=2007-02-16 }} * [http://www.teamsters.org/ Teamsters Online] ** [http://www.teamster.org/05news/nr_050725_1.htm Statement by Teamster President James P. Hoffa of disaffilation from AFL-CIO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070308055349/http://www.teamster.org/05news/nr_050725_1.htm |date=2007-03-08 }} ** [http://www.teamster.org/05news/PDF/20050725disaffiliationltr2.pdf Letter from Teamster General President Hoffa to AFL-CIO General President Sweeney of intent of disaffiliation from AFL-CIO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080625032639/http://www.teamster.org/05news/PDF/20050725disaffiliationltr2.pdf |date=2008-06-25 }} * [http://development04.teamster.org/resources/members/teamstercenturya.htm Official history of the IBT] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060109054933/http://development04.teamster.org/resources/members/teamstercenturya.htm |date=2006-01-09 }} * [http://www.teamster.org/divisions/rail/rail.asp Teamsters Rail Conference] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070330181402/http://www.teamster.org/divisions/rail/rail.asp |date=2007-03-30 }} ** [http://www.bmwe.org/ Brotherhood of Maintenance of Way Employes] ** [http://www.ble.org/ Brotherhood of Locomotive Engineers and Trainmen] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061102125922/http://www.ble.org/ |date=2006-11-02 }} * [http://www.teamstersrail.ca/ Teamsters Canada Rail Conference] * [http://sanfrancisco.about.com/library/weekly/aa070101a.htm Teamsters' involvement in the City Front Federation strike in San Francisco in 1901] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050919192007/http://sanfrancisco.about.com/library/weekly/aa070101a.htm |date=2005-09-19 }} * [http://www.marxists.org/history/etol/document/usa/mpls01.htm 1934 Minneapolis Stike] Reprinted from ''Revolutionary History,'' Vol.2 No.1, Spring 1989. Marxist Internet Archive. Accessed April 3, 2004. * [http://struggle.net/ALC/TWITTU.htm Trotskyist Work in the Trade Unions, by Chris Knox] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070516225629/http://struggle.net/ALC/TWITTU.htm |date=2007-05-16 }} * [http://www.historylink.org/essays/output.cfm?file_id=2972 Profile of Dave Beck] * [http://www.americanmafia.com/Crime_And_Labor.html Report on organized crime influence in the Teamsters and other unions] * [http://www.tdu.org/Education/Reform_History/reform_history.html TDU history]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} [[Kategorija:Nastanci 1903.]] [[Kategorija:Sindikat]] [[Kategorija:Organizacije]] [[Kategorija:Saobraćaj u Sjedinjenim Američkim Državama]] nea4olr8mrkp99rzfe1p6blyrbz09f2 Aerodrom Željava 0 25925 42587637 42232846 2026-05-05T00:35:28Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Jugoslavenska ratna avijacija]] → [[Kategorija:Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana]] 42587637 wikitext text/x-wiki {{Infookvir aerodrom | ime = Vojni aerodrom Željava | izvorno ime = | slika =Zeljava3.jpg | slika-širina = | opis = Zapušteni ulaz u podzemni dio aerodroma | IATA = | ICAO = LYBI (u SFRJ) | vrsta = Vojni aerodrom | vlasnik = | operater = | grad = Bihać (BiH) i [[Ličko-senjska županija]] | lokacija = Željava | visina-f = 1099 | visina-m = 337 | koordinate = {{coord|44|50|11|N|15|45|29|E|type:airport_region:BA/HR_source:dewiki|display=title,inline}} | website = | metar-visina = | metar-staza = | staza1-broj = 14L / 32R | staza1-dužina-f = 8038 | staza1-dužina-m = 2450 | staza1-površina = asfalt | staza2-broj = 14R / 32L | staza2-dužina-f = 7874 | staza2-dužina-m = 2400 | staza2-površina = asfalt | staza3-broj = 26L | staza3-dužina-f = 7874 | staza3-dužina-m = 2400 | staza3-površina = asfalt | staza4-broj = 1 | staza4-dužina-f = 8530 | staza4-dužina-m = 2600 | staza4-površina = asfalt | staza5-broj = 26R | staza5-dužina-f = 7874 | staza5-dužina-m = 2400 | staza5-površina = asfalt | h1-broj = | h1-dužina-f = | h1-dužina-m = | h1-površina = | stat-god = | stat1-naziv = | stat1-podatak = | stat2-naziv = | stat2-podatak = | fusnota = }} '''Vojni aerodrom Željava''' (poznat i kao '''Objekat 505''') je nekadašnja baza [[JNA|Jugoslovenske Narodne Armije]], na granici [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Hrvatska|Hrvatske]], u blizini [[Bihać]]a. == Geografski položaj i administrativne karakteristike == Željava je selo u Hrvatskoj na samoj granici [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Nadmorska visina je 337 metara, odnosno 1099 stopa. Georeferentna pozicija prema tadašnjem vojnom kodu bila je PIAQ5454. To je selo sa pretežno srpskim stanovništvom. Susedno, južnije, hrvatsko selo [[Baljevac]] bilo je raseljeno pre gradnje aerodroma. Posle [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]], mnoga mesta na granicama novostvorenih republika nisu imala rešen granični status, tako da je pravi uvid u poziciju pojedinih mesta mogao da se učini samo uz pomoć knjiga iz katastarskih opština. Tako je po jednoj verziji granica između dveju republika išla samim hrbatom planine [[Plješevica]] (najviši vrh [[Gola Plješevica]], 1650 m) pa je kompletan aerodrom pripadao [[Bosna i Hercegovina|SR BiH]], odnosno opštini [[Bihać]], dok je radarska stanica na vrhu pripadala opštini [[Korenica|Titova Korenica]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Po drugoj verziji, sada zvaničnoj, [[radarska stanica]] na [[Plješevica|Plješevici]], podzemni deo i četiri piste pripadaju [[Republika Hrvatska|Republici Hrvatskoj]], opštini [[Korenica]] ([[Primorsko-goranska županija|županija Primorsko-goranska]]). Peta pista pripada opštini [[Bihać]] koja se nalazi u Prvom kantonu ([[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanskom]]) u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji]]. Samo selo nalazi se u severnom podnožju planine, a presečeno je i delom iseljeno pa je tu napravljen aerodrom, dok je jedan deo kuća bio u krugu aerodroma. Od kasarni put je vodio do objekta (baze) koji se zvao Klek. == Geostrateški i vojni značaj == Položaj objekta izabran je posle opsežnih studija pri čemu se vodilo najviše računa o njegovom geostrateškom značaju. Osnovni zahtev bio je da se mora nalaziti u našoj geostrateškoj osnovici; dovoljno daleko u dubini teritorije koja se može dugotrajno i uspešno braniti, a ravnomerno udaljen od najvažnijih i najunosnijih strateških ciljeva i objekata, kako u zemlji, tako i van nje. Prilikom izbora lokacije idejnim tvorcima i projektantima išlo je na ruku to što se upravo u tako projektovanom pojasu nalazilo nekoliko veoma povoljno situiranih planina. Izbor je pao na [[Plješevica|Plješevicu]] koja u ambijentu podseća na ogroman nosač aviona. Njen [[geomorfologija|geomorfološki sastav]] bio je idealan za takvu vrstu objekata, što je pak, s druge strane, pred graditelje postavilo veoma teške, ali i ostvarive zadatke i terenske radove što se kasnije i potvrdilo. Ukupna tadašnja vojno-politička i društvena situacija, kao i razvoj taktičkog i strateškog naoružanja i oružnih sistema u potpunosti su opravdavali ovakav izbor. Ogromno ratno iskustvo, provereni ljudski resursi i nesumnjivo veliko stručno znanje dali su za pravo projektantima i graditeljima da se poduhvate ogromnog stručnog, vojnog, a time i političkog izazova. [[Jugoslavija]] je imala veliko iskustvo u gradnji takvih objekata i njih je bilo širom zemlje (pet u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], tri u [[Slovenija|Sloveniji]], sedam u [[Srbija|Srbiji]], tri u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i dva u [[Makedonija|Makedoniji]]). Četrdesetak objekata strateške namene gradjenih sve do ’90. godina, koštali su tadašnju državu oko 90 milijardi US dolara. Procena kaže da bi, bez takvih vojnih ulaganja, [[Jugoslavija]] već oko 1970. godine mogla imati standard susedne, visoko razvijene, [[Austrija|Austrije]]. Trebalo je da objekat bude takav da služi u narednim decenijama bez većih prepravki i tako opravda ideju nastanka i ogromna sredstva (oko 4.000.000.000 US $ prema jednim, odnosno 8.500.000.000 US$ prema drugim izvorima). Uzimajući u obzir pravilno procenjene geostrateške karakteristike, veoma povoljnu logističku bazu, blizinu pomoćnih aerodroma, objekata i ostalih resursa, može se reći da je i vojni značaj objekta bio ogroman, kako u miru tako i u ratu. Sama planina predstavljala je idealnu prepreku bilo kakvom iznenadnom i razarajućem napadu, a njen položaj u [[taktika|taktičkom]] smislu omogućavao je korisniku taktičko iznenađenje: avioni su bezbedno poletali iz radarske senke planine, neprimećeni iz očekivanih pravaca osmatranja sa zapada. Taj položaj isključivao je iznenadni napad na objekat; u odnosu na severne i severoistočne pravce osmatranja situacija je bila još povoljnija jer je prostrana [[Panonska nizija]] onemogućavala bilo kakvo prikriveno prilaženje i dejstvo po objektu. == Projektni zadatak, izgradnja i taktičko-tehničke karaktertistike == Projektovanje, odnosno razrada osnovne ideje, konkretizuje se godine [[1954]]. posle odluke političkog i vojnog vrha o izgradnji. U delegaciji na čelu sa generalom Z. [[Ulepić]]em, koja je posetila [[Švedska|Švedsku]] da bi se upoznala sa njenim izvanrednim iskustvima u gradnji složenih, specificnih i netipčnih vojnih objekata, nalazio se i inžinjer [[Dragoslav Sobotka]]. Godinu dana kasnije komanda ratnog vazduhoplovstva formirala je komisiju koja je, razmotrivši taktičko-tehničke uslove, predložila izradu projektnog programa i projektne dokumentacije. Zadatak je predviđao smeštaj dve do tri pojačane [[eskadrila|eksadrile]] [[lovačka avijacija|lovačke avijacije]] sa svim pripadajućim i neophodnim pratećim prostorima. Glavni projekat proširen je zahtevom za izgradnjom još tri objekta koji bi služili za smeštaj [[LAP]] (lovačko-avijacijskog [[puk]]a), sastava tri do pet [[eskadrila]], komforno posedanje i rad u uslovima klasičnog i [[nuklearni rat|nuklearnog rata]], [[kontrola letenja|kontrolu letenja]] i [[meteorološka stanica|meteorološku stanicu]]. Izgradnja je bila uslovljena sastavom zemljišta, sa povoljnom [[morfologija|morfološkom slikom]] – prirodnim uvalama za ulaze i grebenima koji ih razdvajaju. U toku izgradnje angažovani su i [[speleologija|speleolozi]] radi premošćavanja prslina, pukotina i curkova vode. Najveći problem predstavljale su špilje koje su zahvatale ceo profil galerije po dubini, širini i visini. Aerodrom je gradjen do [[1968]]. godine kada je ubrzano, zbog ceške krize, pušten u rad. Na radovima je učestvovao, u najvecoj mogućoj tajnosti, veliki broj izvođaca i podizvođaca. Tokom narednih godina stalno je dorađivan i osavremenjivan, a građen je 12 godina. Taktičko-tehnicke osobine bile su impresivne: tri galerije za smeštaj 58 aviona međusobno su bile povezane u obliku slova M sa produženim srednjim krakom za reglament i dodatnom galerijom sa strane, svodastog oblika sa oporcima širine 15,40 metara pri dnu i visine u temenu oko 10 metara. Njihov slobodni profil podešen je prema dimenzijama aviona koje su date od strane investitora. Na prodorima galeija visina je povećavana za dva metra. Ostale prostorije raznih namena, kao i hodnici, bili su širine od tri do 12 metara. Ukupna dužina podzemnog tunela (galerija i pomoćnih prostorija) iznosila je 3500 metara. Galerije su bile dužine 400, 500 i 350 metara, svaka visine osam metara i širine 20 metara. Pored brojnih glavnih i pomoćnih prostorija za smeštaj i rad ljudstva, postojali su centar veze i operativni centri od kojih je jedan bio smešten iznad samih ulaza na visini 30 metara od tla kao osmatrački kontrolni toranj. Objekat je posedovao sopstvenu dizel-elektricnu centralu, skladište goriva i druge manje objekte. Spoljni deo objekta – aerodrom, sastojao se od pet pisti (dve poletno-sletne i tri poletne) i kasarne u blizini [[Ličko Petrovo selo|Ličkog Petrovog sela]], koja je, ujedno, bila i [[logistička baza]]. Baza je snabdevana kezorinom pomoću sopstvenog cevovoda iz vojnog skladišta na brdu [[Pokoj]] kod [[Bihać]]a; [[cevovod]] je bio dug preko deset kilometara i bio je kompletno inžinjerijski i borbeno obezbedjen. Avioni su se unutar objekta razmeštali elektoakomulatorskim tegljačima. Svako mesto za parkiranje imalo je svoj istakač za punjnje aviona. Predviđeni su životni i radni uslovi za namensko korišćenje objekta s punom autonomijom do 30 dana; električna, [[vodovod]]na i [[kanalizacija|kanalizaciona]] mreža, dve rezervne [[dizel]]-električne centrale (jedna od 1000 kVA a druga od 625 kVA), skladišta svih vrsta, te prostor za dekontaminaciju sredstava. Postojalo je 13 klima-komora sa specijalnio zašticenim ventilacionim šahtovima, koji su ujedno služili i kao rezervni izlazi na površinu terena. Postojali su i šahtovi za otpadni vazduh i za izduvne gasove agregata, akumulatorska stanica, [[ambulanta]9, spavaonice, protivpožarni sistem, itd. Prostorije u unutrašnjosti objekta bile su povezane s 56 teških pancirnih vrata. Konstruisan je i korišćen poseban razglasni sistem. Prvi put je kod nas primenjen ’’aqua sistem’’ za skladištenje mlaznog goriva na vodenim jastucima u pet cilindričnih čeličnih rezervoara, svaki kapaciteta po sto tona. Otvor za posmatranje iz kontrolnog tornja bio je takođe posebno obezbeđen. Teška armirano betonska vrata bila su smeštena u zasebnim nišama sa strane galerija i imala su ugrađene protivudarne ventile. Zatvarala su se ručno ili električnim putem. Klimatski uslovi bili su idealni, s tim što je temperatura iz praktičnih i ekonomskih razloga bila snižena na 18 stepeni C. Na vrhu planine nalazio se impresivan radarski položaj i meteorološka stanica, a radari su bili uvezani u jedinstven sistem [[VOJIN]] koji je delovao u sklopu [[RV]] i [[PVO]] [[JNA]]. == Formacijsko posedanje i upotreba objekta == Bazu je posedao 117. lap (lovacko-avijacijski puk) sa 124. i 125. eskadrilom, naoružan tada najsavremenijim avionima [[MiG-21]] različitih verzija i namena. Treća [[eskadrila]] bila je detaširana u [[Pula|Puli]] i služila je za obuku pilota. Oni bi po završenoj doobuci bili raspoređivani u elitne jedinice supersonične avijacije. Na Željavi je takođe bila bazirana 352. izviđacka eskadrila koja nije bila u sastavu 117. lap. Zbog svoje strateške namene bila je direktno potčinjena Komandi [[RV]] i [[PVO]]. Komanda puka i izviđačke eskadrile bila je smeštena u podzemnom delu objekta. Komandant 117. lap bio je po formaciji [[potpukovnik]] ili [[pukovnik]], a izviđačke eskadrile [[major]] ili [[potpukovnik]]. U sastavu aerodroma bila je [[Vazduhoplovna baza]] (ranga puka) koja je imala jedinice nižeg ranga; one su obavljale pozadinsko, odnosno logističko obezbedjenje i druge pomoćne i prateće poslove. Komanda baze i pripadajuće jedinice bile su smeštene u kasarni koja je bila udaljena dva do tri kilometra od pista. Za potrebe [[PVO]] (protiv-vazdušne odbrane) objekta kao samostalna jedinica bazirao se u kasarni puk lap. Komandant je po formaciji bio [[potpukovnik]] ili [[pukovnik]]. Kao samostalna jedinica u kasarni nalazio se i 51.bataljon [[VOJIN]]. Imao je u sastavu oko 120 starešina od kojih su neki po specijalnosti i činu bili viši od komandanta. Bataljon [[VOJIN]] je bazu koristio samo kao lokaciju, a u operativnom smislu bio je podređen komandi petog puka [[VOJIN]] u [[Zagreb]]u. Takođe je u objektu Klek imao svoj OC. U mirnodopskoj upotrebi koja se nije razlikovala od ratne, svi avioni su uvek bili pod zemljom. Kada je bio letački dan, izlazili su samo angažovani avioni i dežurni par koji je bio uvek spreman i naoružan za poletanje. Baza nije bila školskog tipa niti su se u njoj sticale specijalnosti i druga zvanja, već jedinica prve borbene linije. Napredovalo se u službi redovno ili vanredno, u skladu sa [[pravilo službe|PS]]. Međutim, baza je bila elitna u svakom smislu te reči i služba u njoj smatrana je čašću i veoma značajnim mestom u biografiji svakog ko je tamo bio. Samo najbolji su stizali na Željavu koja je, kao i Batajnica, bila aerodrom dežurnog tipa, sa 24-oro časovnim radom. Status pilota i osoblja nije se formalno razlikovo od ostalih kolega sa drugih aerodroma, a oznake su bile kao u ostalim jedinicama. Piloti su samo u letu imali svoj poseban identifikacioni broj i iskusan poznavalac situacije u vazduhu mogao je da po radio-saobraćaju zaključi koji avion je sa kog aerodroma. Svi pripadnici objekta stanovali su sa svojim porodicama u [[Bihać]]u gde je jedan gradski kvart (’’[[Harmani]]’’) bio napravljen za potrebe aerodroma. Svi pripadnici baze imali su odgovarajuće rešeno stambeno pitanje. Kao objekat i jedinice prve borbene linije bili su u prilici da svoj profesionalizam, stručnost i patriotizam proveravaju svakodnevno, a posebno u periodima međunarodnih kriza, kakve su bile 1968. godine (okupacija [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]]), krize u vezi sa [[Osimski sporazum|Osimskim sporazumima]] 1973. kao i u drugim prilikama. Kada se vojno-politička i bezbednosna situacija toliko pogoršala da je bilo očigledno da ce se aerodrom naći u beznadežnom okruženju, sa realnom opasnošću da padne u neželjene ruke i bude iskorišćen protiv onoga ko ga je do tada koristio, doneta je odluka da se on uništi. To je učinjeno 16. maja [[1992]]. godine u pet časova i 30 minuta, sa 58 tona eksploziva. Piste su minirane na rastojanju od 50 do 100 metara, često u cik-cak rasporedu. Rušenje objekta bilo je znak da se konačno urušava i čitava država jer je njegovo definitivno napuštanje i totalno uništenje značilo da se odustaje od postojece geostrateške osnovice, odnosno da dotadašnja država nepovratno menja svoj izgled. == Ratna dejstva u periodu 1991-1995. == U toku najveće krize, koja je prethodila ratnim sukobima, sa ovog aerodroma više puta je dejstovano. Tako su 17.VIII [[1991]]. godine dežurni avioni presreli helikoptere [[Hrvatska|hrvatskog]] [[MUP RH]] koji su krenuli na intervenciju u [[Knin]]. Kasnije, 7.X [[1991]]. godine borbeni avioni dejstvuju po [[televiyijski toranj|televizijskom tornju]] na [[Sljeme]]nu pored [[Zagreb]]a kao i po tadašnjem sedištu hrvatske vlade u zagrebačkom Gornjem gradu, poznatom kao ’’[[Banski dvori]]’’. Za javnost najpoznatiji incident dogodio se kada je pilot [[Emir Šišić]] oborio dva helikoptera [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]], u kojima su se nalazili [[Italijani]] i [[Francuzi]]. U ovom periodu aktivna je bila radarska stanica koja je bila u sastavu 51. bataljona [[VOJIN]]. Kada se [[JNA]] povukla, bataljon je premešten u [[Banja Luka|Banja Luku]]. Ljudstvo je ostalo oko šest meseci na [[Plješevica|Plješevici]] kako bi obučilo pripadnike [[VRSK]] i predalo im objekkat na stalnu upotebu. U tom cilju ljudstvo je iz [[Banja Luka|Banja Luke]] u policijskim uniformama (zbog ogranicenja po odredbama koji se pridržavao [[UNPROFOR]]) odlazilo na vrh. Posle zaključka da obučavano ljudstvo neće moći da obavlja efikasno svoje zadatke i da tome nisu dorasli, odlučeno je da radarska stanica ostane u sastavu 51. b. [[VOJIN]] na teriotiriji [[RSK]]. Sa vrha [[Gola]] borbeno je dejstvovano po [[Bihać]]u i okolini, a i obratno u manjoj meri. Radarski položaj bio je aktivan do avgusta 1995. godine kada su, pri povlačenju, vojnici [[VRSK]] uništili položaje i opremu. Kasarna u [[Ličko Petrovo selo|Ličkom Petrovom selu]] služila je [[VRSK]] i u njoj je redovno služen vojni rok. == Sadašnje stanje == Rušenjem i devastacijom objekta načinjena je neprocenjiva materijalna i velika ekološka šteta pa je svaka ideja o rekonstrukciji bilo kog obima ograničena nedostatkom potrebnih materijalnih sredstava. U neposrednoj blizini aerodroma nalazila se i linija razdvajanja pa je celo područje gusto minirano, a danas je pogodno za ilegalnu migraciju ljudi. Sama kasarna u [[Licko Petrovo selo|Lickom Petrovom selu]] je pod nadzorom [[HV]]. Najpre je (tokom [[2004]]./[[2005]].) bilo planirano otvaranja centra za [[alzilant|azilante]] pa se od te ideje odustalo, a sada (tokom [[2005]]./[[2006]].) aktuelni su planovi da ona uđe u sastav vojnog poligona ’’[[Eugen Kvarternik]]’’ kod [[Slunj]]a, kao i kasarna u [[Udbina|Udbini]]. Opština [[Bihać]] pokrenula je inicijativu da se pista na njenoj teritoriji iskoristi za otvaranje lokalnog aerodroma. 2007 nekolicina avanturista uputila se u Željavu i provjerila kako stvari stojer danas. Željava je u potpunosti srušena i nema dijela koji nije zahvatio plamen i eksplozije ==Galerija== <gallery> Datoteka:Željava, Dakota 1.jpg|Douglas C-47 na ulazu u bazu Datoteka:Željava, Runway 2.jpg|Pista 01 sa kraterima na lijevoj strani Datoteka:Željava, Runway 1.jpg|Pista14L, glavna pista za slijetanje, široka 45 metara Datoteka:Željava, Runway 3.jpg|Oštećenje na pisti 32L Datoteka:Željava, Entrance 1.jpg|EUlazi br.1 i br.2 u podzemni objekt Datoteka:Željava, Entrance 3.jpg|Ulaz br.2 Datoteka:Željava, Entrance 2.jpg|Ulaz br.2 iznutra Datoteka:Željava, Underground 2.jpg|Pancirn vrata br.2 Datoteka:Željava, Underground 1.jpg|Kružanje galerije br.2 (mehaničarska radionica - VTR) i galerije br.3 (124.LAE) Datoteka:Željava, Underground 3.jpg|Skladište bombi i raketa Datoteka:Željava, Underground 5.jpg|Križanje galerije br.3 (124.LAE) i galerije br.4 (352.IAE) Datoteka:Željava, Underground 4.jpg|Uništeni krijumčarski kamion u galeriji br.4 Datoteka:Željava, Underground 6.jpg|Hodnik prema komandnom centru "Zvijezda" Datoteka:Željava, Underground 7.jpg|Komandni centar "Zvijezda" Datoteka:Željava, Underground 9.jpg|Uništeni foto-laboratorij u "Zvijezdi" Datoteka:Željava, Underground 8.jpg|Galerija br.4, prema izlazu br.4 </gallery> == Reference == * [http://www.mycity.co.yu/Vojno-tehnicka-dostignuca/Enigma-JNA-Podzemni-Aerodrom-Zeljava.html Originalni autorski tekst na forumu MyCity] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070402165012/http://www.mycity.co.yu/Vojno-tehnicka-dostignuca/Enigma-JNA-Podzemni-Aerodrom-Zeljava.html |date=2007-04-02 }} == Vanjske veze == {{Commonscat|Željava Air Base}} * [http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/0562005/vijesti.asp Vesti na sajtu Hrvatskog Vojnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070430070628/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/0562005/vijesti.asp |date=2007-04-30 }} * [http://www.bihac.org/ Sajt opštine Bihać] * [http://www.kupoprodaja.com/zeljava reportaža sa posjeta Željavi 2007] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130125020149/http://www.kupoprodaja.com/zeljava/ |date=2013-01-25 }} * [http://www.naj-naj.info/zeljava Underground adventure 2007] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070429063418/http://www.naj-naj.info/zeljava/ |date=2007-04-29 }} [[Kategorija:Avijacijske baze]] [[Kategorija:Aerodromi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Aerodromi u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana]] 5kd9j6xhfmp8ht4uacxn7basn595696 42587689 42587637 2026-05-05T02:22:38Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana]] → [[Kategorija:Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]] 42587689 wikitext text/x-wiki {{Infookvir aerodrom | ime = Vojni aerodrom Željava | izvorno ime = | slika =Zeljava3.jpg | slika-širina = | opis = Zapušteni ulaz u podzemni dio aerodroma | IATA = | ICAO = LYBI (u SFRJ) | vrsta = Vojni aerodrom | vlasnik = | operater = | grad = Bihać (BiH) i [[Ličko-senjska županija]] | lokacija = Željava | visina-f = 1099 | visina-m = 337 | koordinate = {{coord|44|50|11|N|15|45|29|E|type:airport_region:BA/HR_source:dewiki|display=title,inline}} | website = | metar-visina = | metar-staza = | staza1-broj = 14L / 32R | staza1-dužina-f = 8038 | staza1-dužina-m = 2450 | staza1-površina = asfalt | staza2-broj = 14R / 32L | staza2-dužina-f = 7874 | staza2-dužina-m = 2400 | staza2-površina = asfalt | staza3-broj = 26L | staza3-dužina-f = 7874 | staza3-dužina-m = 2400 | staza3-površina = asfalt | staza4-broj = 1 | staza4-dužina-f = 8530 | staza4-dužina-m = 2600 | staza4-površina = asfalt | staza5-broj = 26R | staza5-dužina-f = 7874 | staza5-dužina-m = 2400 | staza5-površina = asfalt | h1-broj = | h1-dužina-f = | h1-dužina-m = | h1-površina = | stat-god = | stat1-naziv = | stat1-podatak = | stat2-naziv = | stat2-podatak = | fusnota = }} '''Vojni aerodrom Željava''' (poznat i kao '''Objekat 505''') je nekadašnja baza [[JNA|Jugoslovenske Narodne Armije]], na granici [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Hrvatska|Hrvatske]], u blizini [[Bihać]]a. == Geografski položaj i administrativne karakteristike == Željava je selo u Hrvatskoj na samoj granici [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Nadmorska visina je 337 metara, odnosno 1099 stopa. Georeferentna pozicija prema tadašnjem vojnom kodu bila je PIAQ5454. To je selo sa pretežno srpskim stanovništvom. Susedno, južnije, hrvatsko selo [[Baljevac]] bilo je raseljeno pre gradnje aerodroma. Posle [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]], mnoga mesta na granicama novostvorenih republika nisu imala rešen granični status, tako da je pravi uvid u poziciju pojedinih mesta mogao da se učini samo uz pomoć knjiga iz katastarskih opština. Tako je po jednoj verziji granica između dveju republika išla samim hrbatom planine [[Plješevica]] (najviši vrh [[Gola Plješevica]], 1650 m) pa je kompletan aerodrom pripadao [[Bosna i Hercegovina|SR BiH]], odnosno opštini [[Bihać]], dok je radarska stanica na vrhu pripadala opštini [[Korenica|Titova Korenica]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Po drugoj verziji, sada zvaničnoj, [[radarska stanica]] na [[Plješevica|Plješevici]], podzemni deo i četiri piste pripadaju [[Republika Hrvatska|Republici Hrvatskoj]], opštini [[Korenica]] ([[Primorsko-goranska županija|županija Primorsko-goranska]]). Peta pista pripada opštini [[Bihać]] koja se nalazi u Prvom kantonu ([[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanskom]]) u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji]]. Samo selo nalazi se u severnom podnožju planine, a presečeno je i delom iseljeno pa je tu napravljen aerodrom, dok je jedan deo kuća bio u krugu aerodroma. Od kasarni put je vodio do objekta (baze) koji se zvao Klek. == Geostrateški i vojni značaj == Položaj objekta izabran je posle opsežnih studija pri čemu se vodilo najviše računa o njegovom geostrateškom značaju. Osnovni zahtev bio je da se mora nalaziti u našoj geostrateškoj osnovici; dovoljno daleko u dubini teritorije koja se može dugotrajno i uspešno braniti, a ravnomerno udaljen od najvažnijih i najunosnijih strateških ciljeva i objekata, kako u zemlji, tako i van nje. Prilikom izbora lokacije idejnim tvorcima i projektantima išlo je na ruku to što se upravo u tako projektovanom pojasu nalazilo nekoliko veoma povoljno situiranih planina. Izbor je pao na [[Plješevica|Plješevicu]] koja u ambijentu podseća na ogroman nosač aviona. Njen [[geomorfologija|geomorfološki sastav]] bio je idealan za takvu vrstu objekata, što je pak, s druge strane, pred graditelje postavilo veoma teške, ali i ostvarive zadatke i terenske radove što se kasnije i potvrdilo. Ukupna tadašnja vojno-politička i društvena situacija, kao i razvoj taktičkog i strateškog naoružanja i oružnih sistema u potpunosti su opravdavali ovakav izbor. Ogromno ratno iskustvo, provereni ljudski resursi i nesumnjivo veliko stručno znanje dali su za pravo projektantima i graditeljima da se poduhvate ogromnog stručnog, vojnog, a time i političkog izazova. [[Jugoslavija]] je imala veliko iskustvo u gradnji takvih objekata i njih je bilo širom zemlje (pet u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], tri u [[Slovenija|Sloveniji]], sedam u [[Srbija|Srbiji]], tri u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i dva u [[Makedonija|Makedoniji]]). Četrdesetak objekata strateške namene gradjenih sve do ’90. godina, koštali su tadašnju državu oko 90 milijardi US dolara. Procena kaže da bi, bez takvih vojnih ulaganja, [[Jugoslavija]] već oko 1970. godine mogla imati standard susedne, visoko razvijene, [[Austrija|Austrije]]. Trebalo je da objekat bude takav da služi u narednim decenijama bez većih prepravki i tako opravda ideju nastanka i ogromna sredstva (oko 4.000.000.000 US $ prema jednim, odnosno 8.500.000.000 US$ prema drugim izvorima). Uzimajući u obzir pravilno procenjene geostrateške karakteristike, veoma povoljnu logističku bazu, blizinu pomoćnih aerodroma, objekata i ostalih resursa, može se reći da je i vojni značaj objekta bio ogroman, kako u miru tako i u ratu. Sama planina predstavljala je idealnu prepreku bilo kakvom iznenadnom i razarajućem napadu, a njen položaj u [[taktika|taktičkom]] smislu omogućavao je korisniku taktičko iznenađenje: avioni su bezbedno poletali iz radarske senke planine, neprimećeni iz očekivanih pravaca osmatranja sa zapada. Taj položaj isključivao je iznenadni napad na objekat; u odnosu na severne i severoistočne pravce osmatranja situacija je bila još povoljnija jer je prostrana [[Panonska nizija]] onemogućavala bilo kakvo prikriveno prilaženje i dejstvo po objektu. == Projektni zadatak, izgradnja i taktičko-tehničke karaktertistike == Projektovanje, odnosno razrada osnovne ideje, konkretizuje se godine [[1954]]. posle odluke političkog i vojnog vrha o izgradnji. U delegaciji na čelu sa generalom Z. [[Ulepić]]em, koja je posetila [[Švedska|Švedsku]] da bi se upoznala sa njenim izvanrednim iskustvima u gradnji složenih, specificnih i netipčnih vojnih objekata, nalazio se i inžinjer [[Dragoslav Sobotka]]. Godinu dana kasnije komanda ratnog vazduhoplovstva formirala je komisiju koja je, razmotrivši taktičko-tehničke uslove, predložila izradu projektnog programa i projektne dokumentacije. Zadatak je predviđao smeštaj dve do tri pojačane [[eskadrila|eksadrile]] [[lovačka avijacija|lovačke avijacije]] sa svim pripadajućim i neophodnim pratećim prostorima. Glavni projekat proširen je zahtevom za izgradnjom još tri objekta koji bi služili za smeštaj [[LAP]] (lovačko-avijacijskog [[puk]]a), sastava tri do pet [[eskadrila]], komforno posedanje i rad u uslovima klasičnog i [[nuklearni rat|nuklearnog rata]], [[kontrola letenja|kontrolu letenja]] i [[meteorološka stanica|meteorološku stanicu]]. Izgradnja je bila uslovljena sastavom zemljišta, sa povoljnom [[morfologija|morfološkom slikom]] – prirodnim uvalama za ulaze i grebenima koji ih razdvajaju. U toku izgradnje angažovani su i [[speleologija|speleolozi]] radi premošćavanja prslina, pukotina i curkova vode. Najveći problem predstavljale su špilje koje su zahvatale ceo profil galerije po dubini, širini i visini. Aerodrom je gradjen do [[1968]]. godine kada je ubrzano, zbog ceške krize, pušten u rad. Na radovima je učestvovao, u najvecoj mogućoj tajnosti, veliki broj izvođaca i podizvođaca. Tokom narednih godina stalno je dorađivan i osavremenjivan, a građen je 12 godina. Taktičko-tehnicke osobine bile su impresivne: tri galerije za smeštaj 58 aviona međusobno su bile povezane u obliku slova M sa produženim srednjim krakom za reglament i dodatnom galerijom sa strane, svodastog oblika sa oporcima širine 15,40 metara pri dnu i visine u temenu oko 10 metara. Njihov slobodni profil podešen je prema dimenzijama aviona koje su date od strane investitora. Na prodorima galeija visina je povećavana za dva metra. Ostale prostorije raznih namena, kao i hodnici, bili su širine od tri do 12 metara. Ukupna dužina podzemnog tunela (galerija i pomoćnih prostorija) iznosila je 3500 metara. Galerije su bile dužine 400, 500 i 350 metara, svaka visine osam metara i širine 20 metara. Pored brojnih glavnih i pomoćnih prostorija za smeštaj i rad ljudstva, postojali su centar veze i operativni centri od kojih je jedan bio smešten iznad samih ulaza na visini 30 metara od tla kao osmatrački kontrolni toranj. Objekat je posedovao sopstvenu dizel-elektricnu centralu, skladište goriva i druge manje objekte. Spoljni deo objekta – aerodrom, sastojao se od pet pisti (dve poletno-sletne i tri poletne) i kasarne u blizini [[Ličko Petrovo selo|Ličkog Petrovog sela]], koja je, ujedno, bila i [[logistička baza]]. Baza je snabdevana kezorinom pomoću sopstvenog cevovoda iz vojnog skladišta na brdu [[Pokoj]] kod [[Bihać]]a; [[cevovod]] je bio dug preko deset kilometara i bio je kompletno inžinjerijski i borbeno obezbedjen. Avioni su se unutar objekta razmeštali elektoakomulatorskim tegljačima. Svako mesto za parkiranje imalo je svoj istakač za punjnje aviona. Predviđeni su životni i radni uslovi za namensko korišćenje objekta s punom autonomijom do 30 dana; električna, [[vodovod]]na i [[kanalizacija|kanalizaciona]] mreža, dve rezervne [[dizel]]-električne centrale (jedna od 1000 kVA a druga od 625 kVA), skladišta svih vrsta, te prostor za dekontaminaciju sredstava. Postojalo je 13 klima-komora sa specijalnio zašticenim ventilacionim šahtovima, koji su ujedno služili i kao rezervni izlazi na površinu terena. Postojali su i šahtovi za otpadni vazduh i za izduvne gasove agregata, akumulatorska stanica, [[ambulanta]9, spavaonice, protivpožarni sistem, itd. Prostorije u unutrašnjosti objekta bile su povezane s 56 teških pancirnih vrata. Konstruisan je i korišćen poseban razglasni sistem. Prvi put je kod nas primenjen ’’aqua sistem’’ za skladištenje mlaznog goriva na vodenim jastucima u pet cilindričnih čeličnih rezervoara, svaki kapaciteta po sto tona. Otvor za posmatranje iz kontrolnog tornja bio je takođe posebno obezbeđen. Teška armirano betonska vrata bila su smeštena u zasebnim nišama sa strane galerija i imala su ugrađene protivudarne ventile. Zatvarala su se ručno ili električnim putem. Klimatski uslovi bili su idealni, s tim što je temperatura iz praktičnih i ekonomskih razloga bila snižena na 18 stepeni C. Na vrhu planine nalazio se impresivan radarski položaj i meteorološka stanica, a radari su bili uvezani u jedinstven sistem [[VOJIN]] koji je delovao u sklopu [[RV]] i [[PVO]] [[JNA]]. == Formacijsko posedanje i upotreba objekta == Bazu je posedao 117. lap (lovacko-avijacijski puk) sa 124. i 125. eskadrilom, naoružan tada najsavremenijim avionima [[MiG-21]] različitih verzija i namena. Treća [[eskadrila]] bila je detaširana u [[Pula|Puli]] i služila je za obuku pilota. Oni bi po završenoj doobuci bili raspoređivani u elitne jedinice supersonične avijacije. Na Željavi je takođe bila bazirana 352. izviđacka eskadrila koja nije bila u sastavu 117. lap. Zbog svoje strateške namene bila je direktno potčinjena Komandi [[RV]] i [[PVO]]. Komanda puka i izviđačke eskadrile bila je smeštena u podzemnom delu objekta. Komandant 117. lap bio je po formaciji [[potpukovnik]] ili [[pukovnik]], a izviđačke eskadrile [[major]] ili [[potpukovnik]]. U sastavu aerodroma bila je [[Vazduhoplovna baza]] (ranga puka) koja je imala jedinice nižeg ranga; one su obavljale pozadinsko, odnosno logističko obezbedjenje i druge pomoćne i prateće poslove. Komanda baze i pripadajuće jedinice bile su smeštene u kasarni koja je bila udaljena dva do tri kilometra od pista. Za potrebe [[PVO]] (protiv-vazdušne odbrane) objekta kao samostalna jedinica bazirao se u kasarni puk lap. Komandant je po formaciji bio [[potpukovnik]] ili [[pukovnik]]. Kao samostalna jedinica u kasarni nalazio se i 51.bataljon [[VOJIN]]. Imao je u sastavu oko 120 starešina od kojih su neki po specijalnosti i činu bili viši od komandanta. Bataljon [[VOJIN]] je bazu koristio samo kao lokaciju, a u operativnom smislu bio je podređen komandi petog puka [[VOJIN]] u [[Zagreb]]u. Takođe je u objektu Klek imao svoj OC. U mirnodopskoj upotrebi koja se nije razlikovala od ratne, svi avioni su uvek bili pod zemljom. Kada je bio letački dan, izlazili su samo angažovani avioni i dežurni par koji je bio uvek spreman i naoružan za poletanje. Baza nije bila školskog tipa niti su se u njoj sticale specijalnosti i druga zvanja, već jedinica prve borbene linije. Napredovalo se u službi redovno ili vanredno, u skladu sa [[pravilo službe|PS]]. Međutim, baza je bila elitna u svakom smislu te reči i služba u njoj smatrana je čašću i veoma značajnim mestom u biografiji svakog ko je tamo bio. Samo najbolji su stizali na Željavu koja je, kao i Batajnica, bila aerodrom dežurnog tipa, sa 24-oro časovnim radom. Status pilota i osoblja nije se formalno razlikovo od ostalih kolega sa drugih aerodroma, a oznake su bile kao u ostalim jedinicama. Piloti su samo u letu imali svoj poseban identifikacioni broj i iskusan poznavalac situacije u vazduhu mogao je da po radio-saobraćaju zaključi koji avion je sa kog aerodroma. Svi pripadnici objekta stanovali su sa svojim porodicama u [[Bihać]]u gde je jedan gradski kvart (’’[[Harmani]]’’) bio napravljen za potrebe aerodroma. Svi pripadnici baze imali su odgovarajuće rešeno stambeno pitanje. Kao objekat i jedinice prve borbene linije bili su u prilici da svoj profesionalizam, stručnost i patriotizam proveravaju svakodnevno, a posebno u periodima međunarodnih kriza, kakve su bile 1968. godine (okupacija [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]]), krize u vezi sa [[Osimski sporazum|Osimskim sporazumima]] 1973. kao i u drugim prilikama. Kada se vojno-politička i bezbednosna situacija toliko pogoršala da je bilo očigledno da ce se aerodrom naći u beznadežnom okruženju, sa realnom opasnošću da padne u neželjene ruke i bude iskorišćen protiv onoga ko ga je do tada koristio, doneta je odluka da se on uništi. To je učinjeno 16. maja [[1992]]. godine u pet časova i 30 minuta, sa 58 tona eksploziva. Piste su minirane na rastojanju od 50 do 100 metara, često u cik-cak rasporedu. Rušenje objekta bilo je znak da se konačno urušava i čitava država jer je njegovo definitivno napuštanje i totalno uništenje značilo da se odustaje od postojece geostrateške osnovice, odnosno da dotadašnja država nepovratno menja svoj izgled. == Ratna dejstva u periodu 1991-1995. == U toku najveće krize, koja je prethodila ratnim sukobima, sa ovog aerodroma više puta je dejstovano. Tako su 17.VIII [[1991]]. godine dežurni avioni presreli helikoptere [[Hrvatska|hrvatskog]] [[MUP RH]] koji su krenuli na intervenciju u [[Knin]]. Kasnije, 7.X [[1991]]. godine borbeni avioni dejstvuju po [[televiyijski toranj|televizijskom tornju]] na [[Sljeme]]nu pored [[Zagreb]]a kao i po tadašnjem sedištu hrvatske vlade u zagrebačkom Gornjem gradu, poznatom kao ’’[[Banski dvori]]’’. Za javnost najpoznatiji incident dogodio se kada je pilot [[Emir Šišić]] oborio dva helikoptera [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]], u kojima su se nalazili [[Italijani]] i [[Francuzi]]. U ovom periodu aktivna je bila radarska stanica koja je bila u sastavu 51. bataljona [[VOJIN]]. Kada se [[JNA]] povukla, bataljon je premešten u [[Banja Luka|Banja Luku]]. Ljudstvo je ostalo oko šest meseci na [[Plješevica|Plješevici]] kako bi obučilo pripadnike [[VRSK]] i predalo im objekkat na stalnu upotebu. U tom cilju ljudstvo je iz [[Banja Luka|Banja Luke]] u policijskim uniformama (zbog ogranicenja po odredbama koji se pridržavao [[UNPROFOR]]) odlazilo na vrh. Posle zaključka da obučavano ljudstvo neće moći da obavlja efikasno svoje zadatke i da tome nisu dorasli, odlučeno je da radarska stanica ostane u sastavu 51. b. [[VOJIN]] na teriotiriji [[RSK]]. Sa vrha [[Gola]] borbeno je dejstvovano po [[Bihać]]u i okolini, a i obratno u manjoj meri. Radarski položaj bio je aktivan do avgusta 1995. godine kada su, pri povlačenju, vojnici [[VRSK]] uništili položaje i opremu. Kasarna u [[Ličko Petrovo selo|Ličkom Petrovom selu]] služila je [[VRSK]] i u njoj je redovno služen vojni rok. == Sadašnje stanje == Rušenjem i devastacijom objekta načinjena je neprocenjiva materijalna i velika ekološka šteta pa je svaka ideja o rekonstrukciji bilo kog obima ograničena nedostatkom potrebnih materijalnih sredstava. U neposrednoj blizini aerodroma nalazila se i linija razdvajanja pa je celo područje gusto minirano, a danas je pogodno za ilegalnu migraciju ljudi. Sama kasarna u [[Licko Petrovo selo|Lickom Petrovom selu]] je pod nadzorom [[HV]]. Najpre je (tokom [[2004]]./[[2005]].) bilo planirano otvaranja centra za [[alzilant|azilante]] pa se od te ideje odustalo, a sada (tokom [[2005]]./[[2006]].) aktuelni su planovi da ona uđe u sastav vojnog poligona ’’[[Eugen Kvarternik]]’’ kod [[Slunj]]a, kao i kasarna u [[Udbina|Udbini]]. Opština [[Bihać]] pokrenula je inicijativu da se pista na njenoj teritoriji iskoristi za otvaranje lokalnog aerodroma. 2007 nekolicina avanturista uputila se u Željavu i provjerila kako stvari stojer danas. Željava je u potpunosti srušena i nema dijela koji nije zahvatio plamen i eksplozije ==Galerija== <gallery> Datoteka:Željava, Dakota 1.jpg|Douglas C-47 na ulazu u bazu Datoteka:Željava, Runway 2.jpg|Pista 01 sa kraterima na lijevoj strani Datoteka:Željava, Runway 1.jpg|Pista14L, glavna pista za slijetanje, široka 45 metara Datoteka:Željava, Runway 3.jpg|Oštećenje na pisti 32L Datoteka:Željava, Entrance 1.jpg|EUlazi br.1 i br.2 u podzemni objekt Datoteka:Željava, Entrance 3.jpg|Ulaz br.2 Datoteka:Željava, Entrance 2.jpg|Ulaz br.2 iznutra Datoteka:Željava, Underground 2.jpg|Pancirn vrata br.2 Datoteka:Željava, Underground 1.jpg|Kružanje galerije br.2 (mehaničarska radionica - VTR) i galerije br.3 (124.LAE) Datoteka:Željava, Underground 3.jpg|Skladište bombi i raketa Datoteka:Željava, Underground 5.jpg|Križanje galerije br.3 (124.LAE) i galerije br.4 (352.IAE) Datoteka:Željava, Underground 4.jpg|Uništeni krijumčarski kamion u galeriji br.4 Datoteka:Željava, Underground 6.jpg|Hodnik prema komandnom centru "Zvijezda" Datoteka:Željava, Underground 7.jpg|Komandni centar "Zvijezda" Datoteka:Željava, Underground 9.jpg|Uništeni foto-laboratorij u "Zvijezdi" Datoteka:Željava, Underground 8.jpg|Galerija br.4, prema izlazu br.4 </gallery> == Reference == * [http://www.mycity.co.yu/Vojno-tehnicka-dostignuca/Enigma-JNA-Podzemni-Aerodrom-Zeljava.html Originalni autorski tekst na forumu MyCity] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070402165012/http://www.mycity.co.yu/Vojno-tehnicka-dostignuca/Enigma-JNA-Podzemni-Aerodrom-Zeljava.html |date=2007-04-02 }} == Vanjske veze == {{Commonscat|Željava Air Base}} * [http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/0562005/vijesti.asp Vesti na sajtu Hrvatskog Vojnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070430070628/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/0562005/vijesti.asp |date=2007-04-30 }} * [http://www.bihac.org/ Sajt opštine Bihać] * [http://www.kupoprodaja.com/zeljava reportaža sa posjeta Željavi 2007] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130125020149/http://www.kupoprodaja.com/zeljava/ |date=2013-01-25 }} * [http://www.naj-naj.info/zeljava Underground adventure 2007] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070429063418/http://www.naj-naj.info/zeljava/ |date=2007-04-29 }} [[Kategorija:Avijacijske baze]] [[Kategorija:Aerodromi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Aerodromi u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]] m78orwn5ji5ybiud3fyemki1gpzxwhr 42587847 42587689 2026-05-05T02:53:25Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Avijacijske baze]] → [[Kategorija:Zrakoplovne baze]] 42587847 wikitext text/x-wiki {{Infookvir aerodrom | ime = Vojni aerodrom Željava | izvorno ime = | slika =Zeljava3.jpg | slika-širina = | opis = Zapušteni ulaz u podzemni dio aerodroma | IATA = | ICAO = LYBI (u SFRJ) | vrsta = Vojni aerodrom | vlasnik = | operater = | grad = Bihać (BiH) i [[Ličko-senjska županija]] | lokacija = Željava | visina-f = 1099 | visina-m = 337 | koordinate = {{coord|44|50|11|N|15|45|29|E|type:airport_region:BA/HR_source:dewiki|display=title,inline}} | website = | metar-visina = | metar-staza = | staza1-broj = 14L / 32R | staza1-dužina-f = 8038 | staza1-dužina-m = 2450 | staza1-površina = asfalt | staza2-broj = 14R / 32L | staza2-dužina-f = 7874 | staza2-dužina-m = 2400 | staza2-površina = asfalt | staza3-broj = 26L | staza3-dužina-f = 7874 | staza3-dužina-m = 2400 | staza3-površina = asfalt | staza4-broj = 1 | staza4-dužina-f = 8530 | staza4-dužina-m = 2600 | staza4-površina = asfalt | staza5-broj = 26R | staza5-dužina-f = 7874 | staza5-dužina-m = 2400 | staza5-površina = asfalt | h1-broj = | h1-dužina-f = | h1-dužina-m = | h1-površina = | stat-god = | stat1-naziv = | stat1-podatak = | stat2-naziv = | stat2-podatak = | fusnota = }} '''Vojni aerodrom Željava''' (poznat i kao '''Objekat 505''') je nekadašnja baza [[JNA|Jugoslovenske Narodne Armije]], na granici [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Hrvatska|Hrvatske]], u blizini [[Bihać]]a. == Geografski položaj i administrativne karakteristike == Željava je selo u Hrvatskoj na samoj granici [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Nadmorska visina je 337 metara, odnosno 1099 stopa. Georeferentna pozicija prema tadašnjem vojnom kodu bila je PIAQ5454. To je selo sa pretežno srpskim stanovništvom. Susedno, južnije, hrvatsko selo [[Baljevac]] bilo je raseljeno pre gradnje aerodroma. Posle [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]], mnoga mesta na granicama novostvorenih republika nisu imala rešen granični status, tako da je pravi uvid u poziciju pojedinih mesta mogao da se učini samo uz pomoć knjiga iz katastarskih opština. Tako je po jednoj verziji granica između dveju republika išla samim hrbatom planine [[Plješevica]] (najviši vrh [[Gola Plješevica]], 1650 m) pa je kompletan aerodrom pripadao [[Bosna i Hercegovina|SR BiH]], odnosno opštini [[Bihać]], dok je radarska stanica na vrhu pripadala opštini [[Korenica|Titova Korenica]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Po drugoj verziji, sada zvaničnoj, [[radarska stanica]] na [[Plješevica|Plješevici]], podzemni deo i četiri piste pripadaju [[Republika Hrvatska|Republici Hrvatskoj]], opštini [[Korenica]] ([[Primorsko-goranska županija|županija Primorsko-goranska]]). Peta pista pripada opštini [[Bihać]] koja se nalazi u Prvom kantonu ([[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanskom]]) u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji]]. Samo selo nalazi se u severnom podnožju planine, a presečeno je i delom iseljeno pa je tu napravljen aerodrom, dok je jedan deo kuća bio u krugu aerodroma. Od kasarni put je vodio do objekta (baze) koji se zvao Klek. == Geostrateški i vojni značaj == Položaj objekta izabran je posle opsežnih studija pri čemu se vodilo najviše računa o njegovom geostrateškom značaju. Osnovni zahtev bio je da se mora nalaziti u našoj geostrateškoj osnovici; dovoljno daleko u dubini teritorije koja se može dugotrajno i uspešno braniti, a ravnomerno udaljen od najvažnijih i najunosnijih strateških ciljeva i objekata, kako u zemlji, tako i van nje. Prilikom izbora lokacije idejnim tvorcima i projektantima išlo je na ruku to što se upravo u tako projektovanom pojasu nalazilo nekoliko veoma povoljno situiranih planina. Izbor je pao na [[Plješevica|Plješevicu]] koja u ambijentu podseća na ogroman nosač aviona. Njen [[geomorfologija|geomorfološki sastav]] bio je idealan za takvu vrstu objekata, što je pak, s druge strane, pred graditelje postavilo veoma teške, ali i ostvarive zadatke i terenske radove što se kasnije i potvrdilo. Ukupna tadašnja vojno-politička i društvena situacija, kao i razvoj taktičkog i strateškog naoružanja i oružnih sistema u potpunosti su opravdavali ovakav izbor. Ogromno ratno iskustvo, provereni ljudski resursi i nesumnjivo veliko stručno znanje dali su za pravo projektantima i graditeljima da se poduhvate ogromnog stručnog, vojnog, a time i političkog izazova. [[Jugoslavija]] je imala veliko iskustvo u gradnji takvih objekata i njih je bilo širom zemlje (pet u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], tri u [[Slovenija|Sloveniji]], sedam u [[Srbija|Srbiji]], tri u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i dva u [[Makedonija|Makedoniji]]). Četrdesetak objekata strateške namene gradjenih sve do ’90. godina, koštali su tadašnju državu oko 90 milijardi US dolara. Procena kaže da bi, bez takvih vojnih ulaganja, [[Jugoslavija]] već oko 1970. godine mogla imati standard susedne, visoko razvijene, [[Austrija|Austrije]]. Trebalo je da objekat bude takav da služi u narednim decenijama bez većih prepravki i tako opravda ideju nastanka i ogromna sredstva (oko 4.000.000.000 US $ prema jednim, odnosno 8.500.000.000 US$ prema drugim izvorima). Uzimajući u obzir pravilno procenjene geostrateške karakteristike, veoma povoljnu logističku bazu, blizinu pomoćnih aerodroma, objekata i ostalih resursa, može se reći da je i vojni značaj objekta bio ogroman, kako u miru tako i u ratu. Sama planina predstavljala je idealnu prepreku bilo kakvom iznenadnom i razarajućem napadu, a njen položaj u [[taktika|taktičkom]] smislu omogućavao je korisniku taktičko iznenađenje: avioni su bezbedno poletali iz radarske senke planine, neprimećeni iz očekivanih pravaca osmatranja sa zapada. Taj položaj isključivao je iznenadni napad na objekat; u odnosu na severne i severoistočne pravce osmatranja situacija je bila još povoljnija jer je prostrana [[Panonska nizija]] onemogućavala bilo kakvo prikriveno prilaženje i dejstvo po objektu. == Projektni zadatak, izgradnja i taktičko-tehničke karaktertistike == Projektovanje, odnosno razrada osnovne ideje, konkretizuje se godine [[1954]]. posle odluke političkog i vojnog vrha o izgradnji. U delegaciji na čelu sa generalom Z. [[Ulepić]]em, koja je posetila [[Švedska|Švedsku]] da bi se upoznala sa njenim izvanrednim iskustvima u gradnji složenih, specificnih i netipčnih vojnih objekata, nalazio se i inžinjer [[Dragoslav Sobotka]]. Godinu dana kasnije komanda ratnog vazduhoplovstva formirala je komisiju koja je, razmotrivši taktičko-tehničke uslove, predložila izradu projektnog programa i projektne dokumentacije. Zadatak je predviđao smeštaj dve do tri pojačane [[eskadrila|eksadrile]] [[lovačka avijacija|lovačke avijacije]] sa svim pripadajućim i neophodnim pratećim prostorima. Glavni projekat proširen je zahtevom za izgradnjom još tri objekta koji bi služili za smeštaj [[LAP]] (lovačko-avijacijskog [[puk]]a), sastava tri do pet [[eskadrila]], komforno posedanje i rad u uslovima klasičnog i [[nuklearni rat|nuklearnog rata]], [[kontrola letenja|kontrolu letenja]] i [[meteorološka stanica|meteorološku stanicu]]. Izgradnja je bila uslovljena sastavom zemljišta, sa povoljnom [[morfologija|morfološkom slikom]] – prirodnim uvalama za ulaze i grebenima koji ih razdvajaju. U toku izgradnje angažovani su i [[speleologija|speleolozi]] radi premošćavanja prslina, pukotina i curkova vode. Najveći problem predstavljale su špilje koje su zahvatale ceo profil galerije po dubini, širini i visini. Aerodrom je gradjen do [[1968]]. godine kada je ubrzano, zbog ceške krize, pušten u rad. Na radovima je učestvovao, u najvecoj mogućoj tajnosti, veliki broj izvođaca i podizvođaca. Tokom narednih godina stalno je dorađivan i osavremenjivan, a građen je 12 godina. Taktičko-tehnicke osobine bile su impresivne: tri galerije za smeštaj 58 aviona međusobno su bile povezane u obliku slova M sa produženim srednjim krakom za reglament i dodatnom galerijom sa strane, svodastog oblika sa oporcima širine 15,40 metara pri dnu i visine u temenu oko 10 metara. Njihov slobodni profil podešen je prema dimenzijama aviona koje su date od strane investitora. Na prodorima galeija visina je povećavana za dva metra. Ostale prostorije raznih namena, kao i hodnici, bili su širine od tri do 12 metara. Ukupna dužina podzemnog tunela (galerija i pomoćnih prostorija) iznosila je 3500 metara. Galerije su bile dužine 400, 500 i 350 metara, svaka visine osam metara i širine 20 metara. Pored brojnih glavnih i pomoćnih prostorija za smeštaj i rad ljudstva, postojali su centar veze i operativni centri od kojih je jedan bio smešten iznad samih ulaza na visini 30 metara od tla kao osmatrački kontrolni toranj. Objekat je posedovao sopstvenu dizel-elektricnu centralu, skladište goriva i druge manje objekte. Spoljni deo objekta – aerodrom, sastojao se od pet pisti (dve poletno-sletne i tri poletne) i kasarne u blizini [[Ličko Petrovo selo|Ličkog Petrovog sela]], koja je, ujedno, bila i [[logistička baza]]. Baza je snabdevana kezorinom pomoću sopstvenog cevovoda iz vojnog skladišta na brdu [[Pokoj]] kod [[Bihać]]a; [[cevovod]] je bio dug preko deset kilometara i bio je kompletno inžinjerijski i borbeno obezbedjen. Avioni su se unutar objekta razmeštali elektoakomulatorskim tegljačima. Svako mesto za parkiranje imalo je svoj istakač za punjnje aviona. Predviđeni su životni i radni uslovi za namensko korišćenje objekta s punom autonomijom do 30 dana; električna, [[vodovod]]na i [[kanalizacija|kanalizaciona]] mreža, dve rezervne [[dizel]]-električne centrale (jedna od 1000 kVA a druga od 625 kVA), skladišta svih vrsta, te prostor za dekontaminaciju sredstava. Postojalo je 13 klima-komora sa specijalnio zašticenim ventilacionim šahtovima, koji su ujedno služili i kao rezervni izlazi na površinu terena. Postojali su i šahtovi za otpadni vazduh i za izduvne gasove agregata, akumulatorska stanica, [[ambulanta]9, spavaonice, protivpožarni sistem, itd. Prostorije u unutrašnjosti objekta bile su povezane s 56 teških pancirnih vrata. Konstruisan je i korišćen poseban razglasni sistem. Prvi put je kod nas primenjen ’’aqua sistem’’ za skladištenje mlaznog goriva na vodenim jastucima u pet cilindričnih čeličnih rezervoara, svaki kapaciteta po sto tona. Otvor za posmatranje iz kontrolnog tornja bio je takođe posebno obezbeđen. Teška armirano betonska vrata bila su smeštena u zasebnim nišama sa strane galerija i imala su ugrađene protivudarne ventile. Zatvarala su se ručno ili električnim putem. Klimatski uslovi bili su idealni, s tim što je temperatura iz praktičnih i ekonomskih razloga bila snižena na 18 stepeni C. Na vrhu planine nalazio se impresivan radarski položaj i meteorološka stanica, a radari su bili uvezani u jedinstven sistem [[VOJIN]] koji je delovao u sklopu [[RV]] i [[PVO]] [[JNA]]. == Formacijsko posedanje i upotreba objekta == Bazu je posedao 117. lap (lovacko-avijacijski puk) sa 124. i 125. eskadrilom, naoružan tada najsavremenijim avionima [[MiG-21]] različitih verzija i namena. Treća [[eskadrila]] bila je detaširana u [[Pula|Puli]] i služila je za obuku pilota. Oni bi po završenoj doobuci bili raspoređivani u elitne jedinice supersonične avijacije. Na Željavi je takođe bila bazirana 352. izviđacka eskadrila koja nije bila u sastavu 117. lap. Zbog svoje strateške namene bila je direktno potčinjena Komandi [[RV]] i [[PVO]]. Komanda puka i izviđačke eskadrile bila je smeštena u podzemnom delu objekta. Komandant 117. lap bio je po formaciji [[potpukovnik]] ili [[pukovnik]], a izviđačke eskadrile [[major]] ili [[potpukovnik]]. U sastavu aerodroma bila je [[Vazduhoplovna baza]] (ranga puka) koja je imala jedinice nižeg ranga; one su obavljale pozadinsko, odnosno logističko obezbedjenje i druge pomoćne i prateće poslove. Komanda baze i pripadajuće jedinice bile su smeštene u kasarni koja je bila udaljena dva do tri kilometra od pista. Za potrebe [[PVO]] (protiv-vazdušne odbrane) objekta kao samostalna jedinica bazirao se u kasarni puk lap. Komandant je po formaciji bio [[potpukovnik]] ili [[pukovnik]]. Kao samostalna jedinica u kasarni nalazio se i 51.bataljon [[VOJIN]]. Imao je u sastavu oko 120 starešina od kojih su neki po specijalnosti i činu bili viši od komandanta. Bataljon [[VOJIN]] je bazu koristio samo kao lokaciju, a u operativnom smislu bio je podređen komandi petog puka [[VOJIN]] u [[Zagreb]]u. Takođe je u objektu Klek imao svoj OC. U mirnodopskoj upotrebi koja se nije razlikovala od ratne, svi avioni su uvek bili pod zemljom. Kada je bio letački dan, izlazili su samo angažovani avioni i dežurni par koji je bio uvek spreman i naoružan za poletanje. Baza nije bila školskog tipa niti su se u njoj sticale specijalnosti i druga zvanja, već jedinica prve borbene linije. Napredovalo se u službi redovno ili vanredno, u skladu sa [[pravilo službe|PS]]. Međutim, baza je bila elitna u svakom smislu te reči i služba u njoj smatrana je čašću i veoma značajnim mestom u biografiji svakog ko je tamo bio. Samo najbolji su stizali na Željavu koja je, kao i Batajnica, bila aerodrom dežurnog tipa, sa 24-oro časovnim radom. Status pilota i osoblja nije se formalno razlikovo od ostalih kolega sa drugih aerodroma, a oznake su bile kao u ostalim jedinicama. Piloti su samo u letu imali svoj poseban identifikacioni broj i iskusan poznavalac situacije u vazduhu mogao je da po radio-saobraćaju zaključi koji avion je sa kog aerodroma. Svi pripadnici objekta stanovali su sa svojim porodicama u [[Bihać]]u gde je jedan gradski kvart (’’[[Harmani]]’’) bio napravljen za potrebe aerodroma. Svi pripadnici baze imali su odgovarajuće rešeno stambeno pitanje. Kao objekat i jedinice prve borbene linije bili su u prilici da svoj profesionalizam, stručnost i patriotizam proveravaju svakodnevno, a posebno u periodima međunarodnih kriza, kakve su bile 1968. godine (okupacija [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]]), krize u vezi sa [[Osimski sporazum|Osimskim sporazumima]] 1973. kao i u drugim prilikama. Kada se vojno-politička i bezbednosna situacija toliko pogoršala da je bilo očigledno da ce se aerodrom naći u beznadežnom okruženju, sa realnom opasnošću da padne u neželjene ruke i bude iskorišćen protiv onoga ko ga je do tada koristio, doneta je odluka da se on uništi. To je učinjeno 16. maja [[1992]]. godine u pet časova i 30 minuta, sa 58 tona eksploziva. Piste su minirane na rastojanju od 50 do 100 metara, često u cik-cak rasporedu. Rušenje objekta bilo je znak da se konačno urušava i čitava država jer je njegovo definitivno napuštanje i totalno uništenje značilo da se odustaje od postojece geostrateške osnovice, odnosno da dotadašnja država nepovratno menja svoj izgled. == Ratna dejstva u periodu 1991-1995. == U toku najveće krize, koja je prethodila ratnim sukobima, sa ovog aerodroma više puta je dejstovano. Tako su 17.VIII [[1991]]. godine dežurni avioni presreli helikoptere [[Hrvatska|hrvatskog]] [[MUP RH]] koji su krenuli na intervenciju u [[Knin]]. Kasnije, 7.X [[1991]]. godine borbeni avioni dejstvuju po [[televiyijski toranj|televizijskom tornju]] na [[Sljeme]]nu pored [[Zagreb]]a kao i po tadašnjem sedištu hrvatske vlade u zagrebačkom Gornjem gradu, poznatom kao ’’[[Banski dvori]]’’. Za javnost najpoznatiji incident dogodio se kada je pilot [[Emir Šišić]] oborio dva helikoptera [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]], u kojima su se nalazili [[Italijani]] i [[Francuzi]]. U ovom periodu aktivna je bila radarska stanica koja je bila u sastavu 51. bataljona [[VOJIN]]. Kada se [[JNA]] povukla, bataljon je premešten u [[Banja Luka|Banja Luku]]. Ljudstvo je ostalo oko šest meseci na [[Plješevica|Plješevici]] kako bi obučilo pripadnike [[VRSK]] i predalo im objekkat na stalnu upotebu. U tom cilju ljudstvo je iz [[Banja Luka|Banja Luke]] u policijskim uniformama (zbog ogranicenja po odredbama koji se pridržavao [[UNPROFOR]]) odlazilo na vrh. Posle zaključka da obučavano ljudstvo neće moći da obavlja efikasno svoje zadatke i da tome nisu dorasli, odlučeno je da radarska stanica ostane u sastavu 51. b. [[VOJIN]] na teriotiriji [[RSK]]. Sa vrha [[Gola]] borbeno je dejstvovano po [[Bihać]]u i okolini, a i obratno u manjoj meri. Radarski položaj bio je aktivan do avgusta 1995. godine kada su, pri povlačenju, vojnici [[VRSK]] uništili položaje i opremu. Kasarna u [[Ličko Petrovo selo|Ličkom Petrovom selu]] služila je [[VRSK]] i u njoj je redovno služen vojni rok. == Sadašnje stanje == Rušenjem i devastacijom objekta načinjena je neprocenjiva materijalna i velika ekološka šteta pa je svaka ideja o rekonstrukciji bilo kog obima ograničena nedostatkom potrebnih materijalnih sredstava. U neposrednoj blizini aerodroma nalazila se i linija razdvajanja pa je celo područje gusto minirano, a danas je pogodno za ilegalnu migraciju ljudi. Sama kasarna u [[Licko Petrovo selo|Lickom Petrovom selu]] je pod nadzorom [[HV]]. Najpre je (tokom [[2004]]./[[2005]].) bilo planirano otvaranja centra za [[alzilant|azilante]] pa se od te ideje odustalo, a sada (tokom [[2005]]./[[2006]].) aktuelni su planovi da ona uđe u sastav vojnog poligona ’’[[Eugen Kvarternik]]’’ kod [[Slunj]]a, kao i kasarna u [[Udbina|Udbini]]. Opština [[Bihać]] pokrenula je inicijativu da se pista na njenoj teritoriji iskoristi za otvaranje lokalnog aerodroma. 2007 nekolicina avanturista uputila se u Željavu i provjerila kako stvari stojer danas. Željava je u potpunosti srušena i nema dijela koji nije zahvatio plamen i eksplozije ==Galerija== <gallery> Datoteka:Željava, Dakota 1.jpg|Douglas C-47 na ulazu u bazu Datoteka:Željava, Runway 2.jpg|Pista 01 sa kraterima na lijevoj strani Datoteka:Željava, Runway 1.jpg|Pista14L, glavna pista za slijetanje, široka 45 metara Datoteka:Željava, Runway 3.jpg|Oštećenje na pisti 32L Datoteka:Željava, Entrance 1.jpg|EUlazi br.1 i br.2 u podzemni objekt Datoteka:Željava, Entrance 3.jpg|Ulaz br.2 Datoteka:Željava, Entrance 2.jpg|Ulaz br.2 iznutra Datoteka:Željava, Underground 2.jpg|Pancirn vrata br.2 Datoteka:Željava, Underground 1.jpg|Kružanje galerije br.2 (mehaničarska radionica - VTR) i galerije br.3 (124.LAE) Datoteka:Željava, Underground 3.jpg|Skladište bombi i raketa Datoteka:Željava, Underground 5.jpg|Križanje galerije br.3 (124.LAE) i galerije br.4 (352.IAE) Datoteka:Željava, Underground 4.jpg|Uništeni krijumčarski kamion u galeriji br.4 Datoteka:Željava, Underground 6.jpg|Hodnik prema komandnom centru "Zvijezda" Datoteka:Željava, Underground 7.jpg|Komandni centar "Zvijezda" Datoteka:Željava, Underground 9.jpg|Uništeni foto-laboratorij u "Zvijezdi" Datoteka:Željava, Underground 8.jpg|Galerija br.4, prema izlazu br.4 </gallery> == Reference == * [http://www.mycity.co.yu/Vojno-tehnicka-dostignuca/Enigma-JNA-Podzemni-Aerodrom-Zeljava.html Originalni autorski tekst na forumu MyCity] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070402165012/http://www.mycity.co.yu/Vojno-tehnicka-dostignuca/Enigma-JNA-Podzemni-Aerodrom-Zeljava.html |date=2007-04-02 }} == Vanjske veze == {{Commonscat|Željava Air Base}} * [http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/0562005/vijesti.asp Vesti na sajtu Hrvatskog Vojnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070430070628/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/0562005/vijesti.asp |date=2007-04-30 }} * [http://www.bihac.org/ Sajt opštine Bihać] * [http://www.kupoprodaja.com/zeljava reportaža sa posjeta Željavi 2007] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130125020149/http://www.kupoprodaja.com/zeljava/ |date=2013-01-25 }} * [http://www.naj-naj.info/zeljava Underground adventure 2007] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070429063418/http://www.naj-naj.info/zeljava/ |date=2007-04-29 }} [[Kategorija:Zrakoplovne baze]] [[Kategorija:Aerodromi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Aerodromi u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]] i3jmdtw7mc46q338eml2jk3x680zid9 Goveđa spongiformna encefalopatija 0 26142 42587424 42559499 2026-05-04T12:31:22Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42587424 wikitext text/x-wiki '''Goveđa spongiformna encefalopatija''', poznata po [[Engleski jezik|engleskoj]] skraćenici BSE za ''Bovine spongiform encephalopathy'') kao i po daleko popularnijem nazivu "'''bolest ludih krava'''" ili '''''kravlje ludilo''''', je smrtonosna, [[neurodegenerativna bolest|neurodegenerativna]] bolest [[domaće govedo|goveda]], koja se širi infekcijom na način koji je iznenadio biologe koji su ga otkrili krajem [[20. vijek]]a. Iako nikada nije ubijala stoku u razmjerima drugih [[stoka|stočnih]] bolesti, kao što su [[slinavka i šap|slinavka]] i [[goveđa kuga]], BSE je izazvao veliku pažnju jer je izgledno da se može prenijeti na ljude; smatra se da je uzročnik [[Creutzfeldt-Jakobova bolesti|varijante Creutzfeld-Jakobove bolesti]] (vCJD), nekad zvane nova varijanta Creutzfeldt-Jakobove bolesti (nvCJD), bolesti koja uništava ljudski mozak. == Vanjske veze == {{Commonscat|Bovine spongiform encephalopathy}} '''Opći/vijesti''' * [http://science.howstuffworks.com/mad-cow-disease.htm HowStuffWorks] Craig C. Freudenrich, Ph.D. * [http://www.cmpharm.ucsf.edu/cohen/media/images/Scientifc_American.pdf Scientific American article] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100720123324/http://www.cmpharm.ucsf.edu/cohen/media/images/Scientifc_American.pdf |date=2010-07-20 }} * [http://www.evilmamacow.org/charity.php Mad Cow Disease Charity Donations] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070513054711/http://www.evilmamacow.org/charity.php |date=2007-05-13 }} Help support research on BSE and CJD '''Vladine stranice''' * [http://www.aphis.usda.gov/newsroom/hot_issues/bse/index.shtml APHIS - BSE Information] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070310193322/http://www.aphis.usda.gov/newsroom/hot_issues/bse/index.shtml |date=2007-03-10 }} - U.S. Department of Agriculture * [[Congressional Research Service]] (CRS): [http://digital.library.unt.edu/govdocs/crs/search.tkl?q=mad+cow+disease&search_crit=fulltext&search=Search&date1=Anytime&date2=Anytime&type=form Read Reports regarding Mad Cow Disease]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.inspection.gc.ca/english/anima/heasan/disemala/bseesb/bseesbfse.shtml Canadian BSE FAQs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050308102801/http://www.inspection.gc.ca/english/anima/heasan/disemala/bseesb/bseesbfse.shtml |date=2005-03-08 }} - Canadian Food Inspection Agency * [http://www.defra.gov.uk/animalh/bse/index.html BSE Homepage] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110110190342/http://www.defra.gov.uk/animalh/bse/index.html |date=2011-01-10 }} - Department for Environment, Food and Rural Affairs (UK) * [http://www.bseinquiry.gov.uk UK government inquiry into BSE from discovery to 1996] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20010203064300/http://bseinquiry.gov.uk/ |date=2001-02-03 }} * [http://www.cjd.ed.ac.uk/ UK Creutzfeldt-Jakob Disease Surveillance Unit] * [http://www.bseinquiry.gov.uk/files/ws/s476.pdf#search='David%20Osborne%20Hagger' British Medicines Control Agency statement] {{Webarchive|url=http://webarchive.nationalarchives.gov.uk/20080102164404/http://www.bseinquiry.gov.uk/files/ws/s476.pdf#search='David%20Osborne%20Hagger' |date=2008-01-02 }} PDF - (Excerpts cited above.) * [http://www.foodsafety.gov/%7Efsg/bse.html BSE Resources] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050207050621/http://www.foodsafety.gov/%7Efsg/bse.html |date=2005-02-07 }} - Food Safety.gov * [http://www.ers.usda.gov/features/bse/index.htm Impact of BSE on U.S. Economy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050207152251/http://www.ers.usda.gov/features/bse/index.htm |date=2005-02-07 }} - Economic Research Service * [http://www.state.ma.us/dph/cdc/factsheets/madcow.htm Mad Cow FAQs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040405003431/http://www.state.ma.us/dph/cdc/factsheets/madcow.htm |date=2004-04-05 }} - Massachusetts Public Health * [http://www.hc-sc.gc.ca/fn-an/securit/animal/bse-esb/index_e.html BSE (Mad Cow Disease)] - Health Canada * [http://a257.g.akamaitech.net/7/257/2422/10apr20061500/edocket.access.gpo.gov/cfr_2006/aprqtr/21cfr589.2000.htm List of prohibited substances in ruminant feed] - U.S. Code of Federal Regulations * [http://www.didgood.com/health/BSE/northamerica.html Bovine Spongiform Encephalopathy in North America] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070617220656/http://www.didgood.com/health/BSE/northamerica.html |date=2007-06-17 }} - enumeration of reported cattle incidents. '''Consumer/Health Groups''' * [http://www.organicconsumers.org/madcow.htm Mad Cow Disease News and Information] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070416033044/http://www.organicconsumers.org/madcow.htm |date=2007-04-16 }} - Organic Consumers Association * [http://pediatrics.about.com/cs/inthenews/a/madcow.htm Pediatrician's Evaluation of BSE Risk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050324004724/http://pediatrics.about.com/cs/inthenews/a/madcow.htm |date=2005-03-24 }}- About.com * [http://www.bna.com/webwatch/madcow.htm Mad Cow Information] - Bureau for National Affairs <!-- * [http://kidshealth.org/EhcServlet.jsp?id=83CDF2AE-1739-11D4-A2D1-00508B62BE1F&cachedate = 22. 12. 2003.%2B16%3A23%3A00.0&dn=ehc&lic=97&cat_id=20028&article_set=33955 Mad Cow Disease and Children's Health] - CJW Medical Center --> * [http://www.foodsafetynetwork.ca Mad Cow FAQs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201022151843/http://foodsafetynetwork.ca/ |date=2020-10-22 }} - Food Safety Network * [http://www.hbsef.org Human BSE Foundation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191209224054/https://www.hbsef.org/ |date=2019-12-09 }} - Charity Providing Support for Families of CJD Victims * [http://www.ific.org/publications/qa/bseqa.cfm BSE FAQs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040422042040/http://ific.org/publications/qa/bseqa.cfm |date=2004-04-22 }} - International Food Information Council <!-- 404'd - *[http://www.nmagriculture.org/mad%20cow%20frms.htm BSE Info Page] - New Mexico Agriculture --> * [http://www.i-pets.com/rpet2.html Pets and Mad Cow Disease] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050207191323/http://www.i-pets.com/rpet2.html |date=2005-02-07 }} - BSE Information for pet owners * [http://www.prwatch.org/books/madcow.html Mad Cow USA] - Center for Media and Democracy * [http://www.cspinet.org/foodsafety/saferbeef.html Choosing Safer Beef to Eat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080511163244/http://www.cspinet.org/foodsafety/saferbeef.html |date=2008-05-11 }} - [[Center for Science in the Public Interest]] * [http://www.consumersunion.org/pub/campaignnotinmyfood/003616.html#more Consumers Union says USDA cut in Mad Cow testing 90 percent - July 2006]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} '''Naučno-istraživačke stranice''' * [http://www.thelancet.com/search/results?search_searchuri=%2Fsearch%2Fadvanced&search_resulturi=%2Fsearch%2Fresults&search_preview=no&search_reqfirst=1&search_reqcount=20&search_submode=citation&update_search=no&search_mode=journal&search_cluster=thelancet&search_discipline=cluster&journal_picker=lancet&restrictterm_lancet=lancet&restrictname_lancet=lancet&restricttype_lancet=journal&restrictdesc_lancet=The+Lancet&restrictterm_laneur=&restrictname_laneur=laneur&restricttype_laneur=journal&restrictdesc_laneur=The+Lancet+Neurology&restrictterm_laninf=&restrictname_laninf=laninf&restricttype_laninf=journal&restrictdesc_laninf=The+Lancet+Infectious+Diseases&restrictterm_lanonc=&restrictname_lanonc=lanonc&restricttype_lanonc=journal&restrictdesc_lanonc=The+Lancet+Oncology&search_volume=368&search_issue=9552&search_startpage=2061&Submit=Search BSE and blood transfusion] (The Lancet - Vol. 368, Issue 9552, 09 December 2006, Pages 2061-2067) * [http://www.brianjford.com/wabse.htm 'BSE The Facts'] book site and links <!-- popups and hard to read site - *[http://www.bovine.nl BSE in Europe] - Statistics and news --> * [http://www.priondata.org/data/A_USBSE.html BSE update] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060804211437/http://www.priondata.org/data/A_USBSE.html |date=2006-08-04 }} - Prion Data News <!-- non-science/news article - from 2004 - *[http://www.sciencentral.com/articles/view.php3?article_id=218392155 Mad Cow and Safe Meat] - Science Central --> * [http://www.ext.nodak.edu/extpubs/ansci/beef/as1206w.htm Mad Cow Information] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041204173656/http://www.ext.nodak.edu/extpubs/ansci/beef/as1206w.htm |date=2004-12-04 }} - North Dakota State University * [http://www.iowabeefcenter.org/content/bsemain.htm BSE Information Center] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070405205737/http://www.iowabeefcenter.org/content/bsemain.htm |date=2007-04-05 }} - Iowa State University * [http://www.markpurdey.com/science_the_origins_of_bse.htm The Origins of BSE] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070220155439/http://www.markpurdey.com/science_the_origins_of_bse.htm |date=2007-02-20 }} - Mark Purdy '''Stočarske/mesarske stranice''' * [http://www.aamp.com/foodsafety/BSEnews.asp BSE News & Information] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050205135131/http://aamp.com/foodsafety/BSEnews.asp |date=2005-02-05 }} - American Association of Meat Processors <!-- *[http://www.meatscience.org/Pubs/BSE.htm BSE Resource Page]- American Meat Science Association --> * [http://www.afia.org Livestock Feed Industry News] - American Feed Industry Association * [http://www.info-cca.ca Daily BSE Updates] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121118043903/http://info-cca.ca/ |date=2012-11-18 }} - Canadian Cattlemen's Association <!-- 404'd link *[http://www.bsefacts.blogspot.com BSE: An American Cattle Producer's Perspective] --> * [http://www.purdeyenvironment.com/ BSE: environmental causation?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070303105443/http://www.purdeyenvironment.com/ |date=2007-03-03 }} '''Umjetničke stranice''' * [http://www.AlejandroFuentesOliva.com/ Mad Cow Desease Related Art] - Alejandro Fuentes Artwork * [http://www.charest-weinberg.com/gallery/dbw/exhibits/fuentes/photo_album.php?cid=13] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070630210943/http://www.charest-weinberg.com/gallery/dbw/exhibits/fuentes/photo_album.php?cid=13 |date=2007-06-30 }} - Gallery showing Mad Cows [[Kategorija:Neurologija]] [[Kategorija:Prioni]] [[Kategorija:Bolesti životinja]] [[Kategorija:Zarazne bolesti]] 4ualies2ibm33u6m5ieyauqef31c37c Aerodrom Franjo Tuđman Zagreb 0 26228 42587495 42413625 2026-05-04T15:35:23Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Zračna luka Franjo Tuđman]] na [[Aerodrom Franjo Tuđman Zagreb]] 42413625 wikitext text/x-wiki {{Airport frame}} {{Airport title|name=Zračna luka Franjo Tuđman}} {{Airport infobox | IATA = ZAG | ICAO = LDZA | image = [[Datoteka:Zagreb Airport (aerial).JPG|250px]] | type = Civilno vojni | run by = Međunarodna zračna luka Zagreb | closest town = Zagreb | elevation_ft = | elevation_m = 108 | coordinates = {{coor dms|45|44|35|N|16|04|08|E|type:airport}}| }} {{Runway title|name=Pista}} {{Runway | runway_angle = 05/23| | runway_length_f = 10.669|| | runway_length_m = 3.251| | runway_surface = [[asfalt]] }} {{Airport end frame}} '''Zračna luka Franjo Tuđman''' ([[IATA]]: '''ZAG''', [[ICAO]]: '''LDZA''') je glavni međunarodni aerodrom u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Na aerodromu su smještene tehničke baze [[Croatia Airlines]]a i eskadrila lovačkih aviona [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo|HRZ-a]]. Od 25. veljače 2016. nosi sadašnje ime.<ref>[https://vlada.gov.hr/sjednice/5-sjednica-vlade-republike-hrvatske-18468/18468 5. sjednica Vlade Republike Hrvatske]: [https://vlada.gov.hr/UserDocsImages//Sjednice/2016/5%20sjednica%20Vlade//5%20-%208.pdf 8. Prijedlog odluke o određivanju naziva zagrebačke zračne luke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305092336/https://vlada.gov.hr/UserDocsImages//Sjednice/2016/5%20sjednica%20Vlade//5%20-%208.pdf |date=2016-03-05 }}. Pristupljeno 25. veljače 2016.</ref> == Historija == Prvo letjelište u Zagrebu nastalo je 1909. u predgrađu Borongaju. Prva domaća redovna linija je sletjela na Aerodrom Borongaj 15. februara 1928. Aerodrom Zagreb je na sadašnjoj lokaciji (Pleso) otvoren 20. aprila 1962. godine i bio je tehnička baza [[Jat Ervejz|Jugoslovenskog Aerotransporta]]. == Aviokompanije i destinacije == * [[Aeroflot]] (Moskva-Šeremetjevo) * [[Air Serbia]] (Beograd) * [[Austrian]] (Beč) * [[Air France]] (Pariz-Charles de Gaulle) * [[Air Transat]] (Toronto) * [[British Airways]] (London-Heathrow) * [[Brussels Ailines]] (Bruxelles) * [[Croatia Airlines]] (Amsterdam, Beč, Bol, Bruxelles, Göteborg, Dubrovnik, London-Gatwick, London-Heathrow, München, Pariz-Charles de Gaulle, Pula, Rim, Sarajevo, Skoplje, Split, Tel Aviv, Frankfurt, Zadar, Zürich) * [[ČSA]] (Prag) * [[Eurowings]] (Berlin, Köln, Hamburg, Stuttgart) * [[Emirates]] (Dubai) * [[Eurowings]] (Berlin, Düsseldorf, Köln, Hamburg, Stuttgart) * [[Iberia]] (Madrid) * [[KLM]] (Amsterdam) * [[Korean Air]] (Seoul) * [[LOT Polish Airlines]] (Varšava) * [[Lufthansa]] (München, Frankfurt) * [[Qatar Airways]] (Doha) * [[Swiss]] (Zürich) * [[TAP Portugal]] (Bolonja, Lisabon) * [[Turkish Airlines]] (Istanbul) * [[Vueling]] (Barcelona) == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Zagreb Airport}} * [http://www.zagreb-airport.hr/ službeni website Zračne luke Franjo Tuđman] * [http://www.airliners.net/search/photo.search?aircraft_genericsearch=&airlinesearch=&countrysearch=-+Zagreb+-+Pleso+%28ZAG+%2F+LDZA%29&specialsearch=&daterange=&keywords=&range=&sort_order=&page_limit=15&thumbnails=&calccount=1148179&truecount=false&engine_version=6.0 Zračna luka Franjo Tuđman: slike] {{Zračne luke u Hrvatskoj}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Aerodromi u Hrvatskoj|Zagreb]] [[Kategorija:Promet u Zagrebu]] [[Kategorija:Građevine u Zagrebu]] 4sag78dhn9rt2ha7i06nw2if6dwosdw Zastava Sjeverne Makedonije 0 30431 42587900 42526818 2026-05-05T03:03:10Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Severna Makedonija]] → [[Kategorija:Sjeverna Makedonija]] 42587900 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Flag of Macedonia.svg|thumb|250px|right|Zastava Republike Severne Makedonije]] '''[[Zastava]] [[Severna Makedonija|Republike Severne Makedonije]]''' predstavlja uzdižuće žuto sunce sa osam zrakova na crvenoj pozadini. To sve simbolizuje „novo sunce slobode - novo sonce na slobodata“, opevanom i u makedonskoj himni „[[Denes nad Makedonija]]“: :''Danas na Makedonijom se rađa'' :''novo sunce slobode!'' :''Makedonci se bore'' :''za svoja prava!'' == Prethodne zastave == [[Datoteka:Flag of Macedonia (1992–1995).svg|thumb|250px|right|Zastava Republike Makedonije (1992–1995)]] * Do [[1995]], na zastavi se nalazilo [[Verginino sunce]], koje je zbog protesta zvanične [[Grčka|Grčke]] zamenjeno sadašnjim. [[Datoteka:Flag of North Macedonia (1946–1992).svg|thumb|250px|right|Zastava Socijalističke Republike Makedonije]] * Do [[1992]], zastava je bila crvena sa crvenom petokrakom u gornjem levom uglu. == Povezano == * [[Zastave Jugoslovenskih socijalističkih republika]] == Vanjske veze == * {{FOTW|id=mk|title=Zastava Republike Sjeverne Makedonije}} * [http://www.mymacedonia.net/links/flag.htm My Macedonia: Makedonska zastava] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081205042725/http://www.mymacedonia.net/links/flag.htm |date=2008-12-05 }} {{Zastave Evrope}} {{Commonscat|Flags of the Republic of Macedonia}} [[Kategorija:Državne zastave|Makedonija]] [[Kategorija:Sjeverna Makedonija]] [[Kategorija:Zastave Evrope]] h9wn6im31dmqrf190wnkf7cz2qcn63s Harriet Beecher Stowe 0 31830 42587504 42513424 2026-05-04T17:43:07Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42587504 wikitext text/x-wiki '''Harriet Elizabeth Beecher Stowe''' ([[14.6.]] [[1811]] – [[1.7.]] [[1896]].) bila je američka [[abolicionist]]kinja i spisateljica, čiji je roman ''[[Uncle Tom's Cabin]]'' (''Čiča Tomina koliba'') (1852) predstavljao napad na okrutnost robovlasništva; knjigu su pročitali milioni, a kasnije je adaptirana u kazališnu predstavu koja se prikazivala i u Britaniji. Taj je roman 1850-ih milionima Amerikanaca učinio važnim problem ropstva, predstavljajući snažan podstrek pokretu za njegovo ukidanje na Sjeveru. Na Jugu je, pak, njen roman izazvao bijes i podstrekao ekstremiste koji su se u svrhu očuvanja ropstva odlučili za secesiju. Njen utjecaj na historiju se često sažima u apokrifnoj izjavi koju je [[Abraham Lincoln]] navodno izrekao kada je sreo Stowe, "Znači, vi ste ženica čija je knjiga započela ovaj veliki rat!"<ref>Charles Edward Stowe, ''Harriet Beecher Stowe: The Story of Her Life.'' 1911. Page 203.</ref> <!--Харијета Бичер Стов (Hariet Beecher - Stowe), живела је неко време на једној плантажи у Кентакију и често долазила у додир с белим и црним људима. Тамо је упознала чича-Тому, његову децу и целу његову породицу. Тамо је својим очима видела црначке колибе и живот у њима. Први одломак романа, као дотада мало позната књижевница, Харијета је објавила 5 јуна 1851. године у малом вашингтонском седмичном листу, који се срчано борио против ропства.--> == Napomene == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.harrietbeecherstowecenter.org/ Harriet Beecher Stowe House & Center] — Stowe's adulthood home in Hartford, Connecticut * [http://www.stowesociety.org/ Harriet Beecher Stowe Society] — Scholarly organization dedicated to the study of the life and works of Harriet Beecher Stowe * [http://www.kirjasto.sci.fi/hbstowe.htm Brief biography at Kirjasto (Pegasos)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120113005326/http://www.kirjasto.sci.fi/hbstowe.htm |date=2012-01-13 }} * [http://onlinebooks.library.upenn.edu/webbin/book/search?author=Harriet+Beecher+Stowe&amode=words The Online Books Page (University of Pennsylvania)] * {{gutenberg author|id=Harriet_Beecher_Stowe|name=Harriet Beecher Stowe}} ** {{gutenberg|no=6702|name=Life of Harriet Beecher Stowe Compiled From Her Letters and Journals by Her Son Charles Edward Stowe}} * [http://Stowe.thefreelibrary.com/ Harriet Beecher Stowe's brief biography and works] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190109152312/https://stowe.thefreelibrary.com/ |date=2019-01-09 }} * [http://www.historyswomen.com/socialreformer/HarrietBeecherStowe.html History's Women: Harriet Beecher Stowe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110110195341/http://www.historyswomen.com/socialreformer/HarrietBeecherStowe.html |date=2011-01-10 }} * [http://anti-slaverysociety.addr.com/hus-utc.htm "Uncle Tom's Cabin: the book that ignited a nation"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110707083237/http://anti-slaverysociety.addr.com/hus-utc.htm |date=2011-07-07 }} {{Commonscat}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Stowe, Harriet Beecher}} [[Kategorija:Rođeni 1811.]] [[Kategorija:Umrli 1896.]] [[Kategorija:Američki pisci]] {{biog-stub}} 6cib1459im90apxcb1x11c4nmwv24wz Graham Greene 0 33814 42587428 42584115 2026-05-04T13:09:04Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42587428 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Henry Graham Greene | slika = Graham Greene angol író, 1975 Fortepan 84697.jpg | bgcolour = silver | imagesize = | caption = | pseudonym = | datum_rođenja = [[2. 10.|2.10.]] [[1904]]. | mjesto_rođenja = [[Berkhamsted]], [[Hertfordshire]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | datum_smrti = {{dda|1991|4|3|1904|10|2|df=y}} | mjesto_smrti = [[Vevey]], [[Švajcarska|Švicarska]] | zanimanje = [[Roman]]opisac, [[dramski pisac|dramatičar]], [[novela|novelist]] | nacionalnost =[[Ujedinjeno Kraljevstvo|britansko]] | period = 1932-1991 | žanr = | subject = | movement = | debut_works = | influences = | influenced = | signature = | website = | footnotes = }} '''Graham Greene''' (Berkhamsted, [[Engleska]] [[2. 10.|2. oktobar]] [[1904]]. – Vevey, [[Švajcarska|Švicarska]], [[3. 4.|3. april]] [[1991]].), engleski romanopisac i pripovjedač. Tijekom studija u [[Oxford]]u proživljava krizu moralnoga i religijskoga identiteta, što ga prvo dovodi u krugove radikalne ljevice, no u konačnici završava vjerskom konverzijom s protestantizma na katoličku vjeru. Temperamentalno kolerik, sklon avanturama, koketiranju s opasnošću i rubnim situacijama ljudskoga postojanja, Graham Greene je protagonist i kroničar egzistencijalnih, etičkih i spiritualnih kriza modernoga zapadnjaka. Na tragu svog velikog uzora [[Joseph Conrad|Conrada]], Greene je ostvario opus koji "pokriva" veći dio planete zemlje (Europu, Latinsku Ameriku, južnu Aziju, Afriku), opisao neuralgične točke suvremene civilizacije i drame dekolonizacije, prljave ratove obavještajnih službi, spiritualnu dramu vjernika (najčešće, no, ne isključivo) bijelaca u kolonijalnom miljeu, političke i ideološke progone, hladnoratovski sukob. Sam pisac dijeli svoje knjige na ozbiljnije, "[[romane]]", i laganije, "razonode" (entertainments), ali u obama vrstama razvija radnju koja obiluje izvanjskim i unutarnjim napetostima. Neke od značajki njegovih proznih narativnih djela su: dramatičan i "detektivski" zaplet, potjera i progon koje provode institucije sustava (policija, vojska, tajne službe), funkcionalan i dojmljiv stil kojim dominiraju grafički opisi brutalnih i grotesknih situacija, no bez baroknih retoričkih Conradovih ekscesa, te nužnost moralnog i spiritualnoga izbora u ekstremnim iskušenjima. Prije [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]] ostvario je remek djela hibridnoga žanra: "Brightonska stijena"/"Ubojica i slatkiš" ([[1938]].) o svijetu gangsterskih obračuna, "Moć i slava" ([[1940]].) o duhovnoj drami svećenika alkoholičara u atmosferi vjerskih progona u kaotičnom i totalitarnim tendencijama opsjednutom [[Meksiko|Meksiku]]. Poslijeratno doba karakterizira još nekoliko majstorskih ostvaraja: "Srž stvari" ([[1948]].), lociran u [[Afrika|Africi]], gdje se u ozračju "Greenelanda" (prljavština, kukci, vrelina, zarazne bolesti) odvija završna drama preljubnika, alkoholičara i samoubojice Scoobija; "Kraj veze" ([[1951]].), poluautobiografski ljubavni roman, nabijen vjerskom tematikom i postavljen u [[London]]u pod njemačkim bombama; špijunsko-politički "Mirni Amerikanac" ([[1956]].), o početcima američkoga intervencionizma u Indokini; "Treći čovjek" ([[1950]].), scenarij za glasoviti film režisera [[Carol Reed|Carola Reeda]]. Ponekad je kritika dovodila u pitanje iskrenost autorovih vjerskih uvjerenja, a još češće mu je, naprotiv, zamjerala dogmatičnost u tretiranju duhovnih tema. No, teško je reći kako esencijalno religijski pisac, od Bunyana do [[Fjodor Mihajlovič Dostojevski|Dostojevskog]] ili Bernanosa, može izbjeći takvoj vrsti prigovora. Greeneova djela nisu ideološki [[roman]]i s tezom, no u njima je implicite raspoznatljiv piščev stav. Tobožnji problem s Greeneom (i drugim piscima religijskoga habitusa) je u tom što je njihov nenametljiv stav teško prihvatljiv dijelu modernoga čitateljstva- koji bez prigovora akceptira izričite svjetonazorske iskaze drugih auktora koji su više u skladu s dezorijentiranošću ili sekularnim senzibilitetom prosječnoga čitatelja (npr. [[Franz Kafka|Kafka]] ili [[Marcel Proust|Proust]]). Njegov najbolji kasniji roman "Ljudski faktor" ([[1978]].) tematizira problem izdaje i vjernosti kroz lik glavnog junaka, prisiljenog na dvostruku špijunažu kako bi mu sovjetski objavještajci pomogli izbaviti voljenu ženu iz mučilišta južnoafričke policije. Neki od eseja su sakupljeni u zbirci "Izgubljeno djetinjstvo" ([[1953]].). Nefikcionalna proza o druženju s diktatorom Omarom Torrijosom, još jedno je svjedočanstvo njegova nekonvencionalnoga života. Posmrtno mu je objavljena i autobiografska proza "Moj svijet - dnevnik jednog sna", svojevrsni onirički dnevnik u kojem je taj autor, simbol autodestruktivnoga i raskoljenoga sebstva, objelodanio djetinje naivni i nevini svijet svojih snova. == Djela == * "Brightonska stijena" ili "Ubojica i slatkiš" 1938 * "Moć i slava", 1940 * "Srž stvari", 1948 * "Greeneland" * "Treći čovjek", 1950 * "Kraj veze", 1951 * "Izgubljeno djetinjstvo", 1953 * "Mirni Amerikanac", 1956 * "Ljudski faktor",1978 * "Moj prijatelj general", 1986 * "Moj svijet - dnevnik jednog sna", * "Kraj jedne ljubavne price" == Vanjske veze == {{Commonscat|Graham Greene (writer)}} * [http://www.litencyc.com/php/speople.php?rec=true&UID=1864 Graham Greene Writeup in the Literary Encyclopedia] * [http://www.kirjasto.sci.fi/greene.htm Biography at Authors' Calendar website] * [http://www.wiredforbooks.org/normansherry/ 1989 audio interview of Norman Sherry, biographer of Graham Greene, RealAudio] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051108200908/http://wiredforbooks.org/normansherry/ |date=2005-11-08 }} * [http://theparisreview.org/viewinterview.php/prmMID/5180 The Paris Review Interview] * [http://www.catholicauthors.com/greene.html CatholicAuthors] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080513225934/http://www.catholicauthors.com/greene.html |date=2008-05-13 }} Biography by Joseph Pearce * [http://www.findagrave.com/cgi-bin/fg.cgi?page=gr&GRid=5204 Find-A-Grave profile for Graham Greene] {{Graham Greene}} {{Lifetime|1904|1991|Greene, Graham}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Obavještajci]] [[Kategorija:Engleski pisci]] [[Kategorija:Alumni Univerziteta u Oksfordu]] [[Kategorija:Engleski novinari]] [[Kategorija:Engleski scenaristi]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Edgar]] bln7o0nohikyfhgg4z87vns6u2hu16i Šablon:Country data Kokosovi otoci 10 41073 42587447 42498550 2026-05-04T14:53:02Z Edgar Allan Poe 29250 42587447 wikitext text/x-wiki {{ {{{1<noinclude>|country showdata</noinclude>}}} | alias = Kokosovi otoci | flag alias =Flag of the Cocos (Keeling) Islands.svg | alt attribute = Flag of the Cocos (Keeling) Islands | name alias-football = Cocos Islands | size = {{{size|}}} | name = {{{name|}}} | altlink = {{{altlink|}}} | altvar = {{{altvar|}}} <noinclude> | redir1 = CCK | redir2 = Cocos | redir3 = Kokosova ostrva | redir4 = Keelingovi otoci | redir5 = Kilingova ostrva | redir6 = ostrva Kiling | redir7 = Kokosovi (Keelingovi) otoci | redir8 = Kokosova (Kilingova) ostrva | related1 = Australija </noinclude> }} 22jva9c88dnbsqms5w6b7urulen876b Bukkake 0 45043 42587442 42586788 2026-05-04T14:25:19Z Slashslasher 132821 Vraćena izmjena korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2026-26474-41|~2026-26474-41]] ([[User talk:~2026-26474-41|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:ImStevan|ImStevan]] 42491880 wikitext text/x-wiki Bukake je je seksualna praksa gde više muškaraca ejakulira na jednu osobu. <ref>{{cite book | last =Paul | first =Pamela | title =[[Pornified]]: How Pornography Is Damaging Our Lives, Our Relationships, and Our Families | publisher =Owl Books |date = 08. 08. 2006. | pages =61 | isbn = 978-0-8050-8132-9 0-8050-8132-1 }} </ref><ref>{{cite book | title= NEW PARTRIDGE DICT SLANG V1 | publisher =TF-ROUTL |date = 05. 12. 2005. | pages =288 | isbn = 978-0-415-25937-8 0-4152-5937-1 }} </ref><ref>{{cite book | title= The Illustrated Dictionary of Sex | publisher =Lotus Press |date = 30. 11. 2007. | pages =35 | isbn = 978-81-89093-59-4 8189093592 }} </ref><ref>{{cite book | title= La palabra y el hombre | publisher = Universidad Veracruzana |year=1957 }} </ref> Zahvaljujući razvoju pornografske industrije u svetu termin se sve šire koristi kako bi obuhvatio više osoba - muškog ili ženskog pola i ejakulaciju na bilo koji deo tela (ne samo na lice) ili u različite vrste sudova, a u cilju kasnije konzumacije tj. gutanja. == Etimologija == Bukake je poznati oblik japanskog glagola ''bukkakeru'' (打っ掛ける prskati vodom) i bukvalno znači "pljuskati". Složeni glagol može biti raščlanjen u dva glagola: ''butsu'' (ぶつ) i ''kakeru'' (掛ける). ''Butsu'' u bukvalnom prevodu znači udariti, ali pri ovakvoj upotrebi izgleda da predstavlja intenzivni prefiks kao u ''butamageru'' (ぶったまげる "potpuno zapanjen") ili ''butčigiri'' (ぶっちぎり "ubedljiva pobeda"). ''Kakeru'' u ovom kontekstu znači tuširati ili sipati. Reč ''bukake'' često se koristi u japanskom jeziku da bi se opisalo naglo sipanje vode koje dovodi do prskanja ili prosipanja. Zaista, bukake se u [[Japan]]u koristi da bi se opisao sud kojim se sos sipa preko knedli, kao što su bukake-udon i bukake-soba. Značajan faktor u razvoju bukake kao pornografske forme verovatno leži u obaveznoj cenzuri genitalija u Japanu. Kako režiseri nisu bili u prilici da prikažu penetraciju tražili su alternativne načine da prikažu seksualni odnos bez krženja japanskih zakona. Sperma nije podlegala obaveznoj cenzuri i ova rupa u zakonu omogućila je snimanje žestokih seksualnih scena. == Istorijat == Prema jednoj teoriji ''bukake'' vodi poreklo iz drevnog Japana u kojem su neverne žene bile izvrgnute javnom poniženju tako što bi bile vezane i svaki čovek iz grada bi ejakulirao po njima.<ref>''[http://abstracts.co.allenpress.com/pweb/sexo2005/document/50214 Bake a Cake? Exposing the Sexual Practice of Bukkake] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100126232807/http://abstracts.co.allenpress.com/pweb/sexo2005/document/50214 |date=2010-01-26 }}''. Hudson, Jeff; Doong, Nicholas. XVII World Congress of Sexology, Montreal, Canada.</ref> Međutim, ne postoje istorijski dokazi za upražnjavanje ovakvog običaja, a sumnja se da je čitavu priču izmislio jedan od dizajnera sajtova za odrasle.<ref>http://everything2.com/e2node/Bukkake</ref> Prvi zabeleženi i javno emitovani primer ''bukake'' u japanskoj pornografiji je bio film Poruka maskote (マスカットノート) u kojem je glavnu ulogu igrala [[Macuko Aiko]], a koji je prikazan u decembru [[1986]], iako je ovaj čin pre filma bio poznat jednostavno kao ''nihongo'' (顔射) ili "facijalna ejakulacija". Ipak, popularizacija novog izraza za ovaj seksualni akt pripisuje se režiseru filma [[Kazuhiko Macumoto|Kazuhiko Macumotu]].<ref>https://archive.today/20120525093840/www.wired.com/culture/lifestyle/news/2004/04/63009?currentPage=2</ref> == Sociološki aspekt == Neki [[feminizam|feministi]] opisali su buakake kao fetiš kulturu izvan seksa. Drugi su opisali bukake kao simbol grupnog silovanja čiji je jedini cilj da ponizi i degradira žene koje se tretiraju kao objekti <ref>{{cite journal |last = Franklin |first = Karen |authorlink = |coauthors = |title = Enacting Masculinity: Antigay Violence and Group Rape as Participatory Theater |journal = Journal of NSRC |volume = 1 |issue = 2 |pages = 25-40 |publisher = California State Press |month = April |year = 2004 |url = http://caliber.ucpress.net/doi/pdfplus/10.1525/srsp.2004.1.2.25 |doi = 10.1525/srsp.2004.1.2.25 <!--Retrieved from URL by DOI bot--> |id = |accessdate = 2007-01-26 |archive-date = 2011-01-08 |archive-url = https://web.archive.org/web/20110108035745/http://caliber.ucpress.net/doi/pdfplus/10.1525/srsp.2004.1.2.25 |dead-url = yes }}</ref> i da je upotreba ejakulacije deo ponižavajućeg rituala koji uglavnom ne podrazumeva da neki od ženskih aktera pri tom dožive orgazam.<ref>{{cite book | last = Moore | first = Lisa | authorlink = | coauthors = | title = Sperm Counts: Overcome by Man's Most Precious Fluid | publisher = [[NYU Press]] | date = 01. 07. 2007. | location = NY | pages = 256 | url = https://archive.org/details/isbn_9780814757185 | doi = | id = | isbn = 978-0814757185 }} </ref> == Povezano == * [[Facial]] == Izvori == {{Reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Bukkake}} * [http://www.hawaii.edu/PCSS/online_artcls/pornography/prngrphy_rape_jp.html "Pornography, Rape and Sex Crimes in Japan"], by Milton Diamond, Ayako Uchiyama. ''International Journal of Law and Psychiatry'' 22(1): 1–22. 1999. * [http://www.seekjapan.jp/article-1/744/The+(Almost)+Complete+Japanzine+Dictionary+of+Japan+Sex Dictionary of Japan Sex] {{Parafilije}} [[Kategorija:Bukkake| ]] [[Kategorija:Grupni seks]] [[Kategorija:Japanski seksualni izrazi]] 7conjzuam7944hg9npbpcpzttz26k77 Oblast 51 0 47982 42587706 42461095 2026-05-05T02:23:57Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Američka ratna avijacija]] → [[Kategorija:Američko ratno zrakoplovstvo]] 42587706 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Wfm area 51 landsat geocover 2000.jpg|thumb|right|150px|Vojna baza "Oblast 51"]] '''Oblast 51''' je nadimak za vojnu bazu smještenu u južnom dijelu zapadne [[Nevada|Nevade]] u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] (130 kilometara sjeverozapadno od [[Las Vegas]]a). Glavna svrha baze je razvijanje i testiranje eksperimentalnih vojnih [[zrakoplov]]a i [[Oružje|naoružanja]]<ref>[http://www.dreamlandresort.com/area51/dreamland_50years.html DREAMLAND: Fifty Years of Secret Flight Testing in Nevada] By Peter W. Merlin</ref><ref name="rich_groom_1977">Rich, p. 57, Rich describes Groom in 1977 as being "...a sprawling facility, bigger than some municipal airports, a test range for sensitive aviation projects"</ref> . Baza još koristi nazive ''Dreamland, Paradise Ranch<ref>Rich, p. 56 Rich writes "Kelly [Johnson, the U2's designer] had jokingly nicknamed this Godforsaken place Paradise Ranch, hoping to lure young and innocent flight crews"</ref>, Home Base, Watertown Strip, Groom Lake''<ref name="patton_names">Patton, p. 3, lists Paradise Ranch, Watertown, Groom Lake, and Home Base as nicknames</ref> a u novije vrijeme i ''Zračna luka Homey''<ref>[http://www.dailyaviator.com/?p=1498 Daily Aviator - Homey Airport] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804183748/http://www.dailyaviator.com/?p=1498 |date=2014-08-04 }}, article retrieved January 14, 2008.</ref>. Oblast je dio ''"Nellis"'' vojnih operacija a [[zračni prostor]] oko baze, ograničen za letenje (R-4808N<ref>[http://skyvector.com/#30-17-2-3294-3333 FAA aviation chart for the Groom area]</ref>), poznat je vojnim [[pilot]]ima pod nazivom "Kutija". Velika tajnosti oko ove baze čije postojanje je dugo negirala i američka vlada, dovela je do učestalih teorija od kojih je središnja ona o neidentificiranom letećem objektu ([[NLO]]) sakrivenom u bazi. == Projekti na Jezeru Groom == [[Datoteka:Wfm_x51_area51_warningsign.jpg|thumb|left|150px|Ulaz u "Oblast 51"]] Jezero Groom nije uobičajena zračna baza te se borbene jedinice u pravilu tamo ne razmještaju. Umjesto toga koristiti se tijekom razvoja, testiranja i obuke za nove tipove zrakoplova. Tek kada, nakon ispitivanja zrakoplov odori neka od institucija kao što su [[Ratno zrakoplovstvo SAD-a]] ili [[CIA]], on će biti predan na uporabu u operativnu zračnu bazu. Ipak, u bazi se nalaze i nekoliko zrakoplova projektiranih u bivšem [[Sovjetski Savez|SSSR]]-u koji služe za trening i analizu. Sovjetski špijunski sateliti fotografirali su [[Groom jezero]] tijekom [[Hladni rat|hladnog rata]], a kasnije su i civilni [[satelit]]i napravili [[Fotografija|fotografije]] baze i njene okolice. Iz slika se ipak mogu izvući samo skromni zaključci o bazi, njenoj [[Zračna luka#Uzletno-sletna staza|uzletno-sletnoj stazi]], hangarima i jezeru. === Historija === [[Datoteka:US Air Force U-2 (2139646280).jpg|thumb|right|100px|Lockheed U-2]] ==== Projekt Lockheed U-2 ==== Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] ''Groom jezero'' je korišteno za uvježbavanje bombardiranja i artiljerijskog gađanja. Nakon rata Oblast je napušteno sve do [[april|travnja]] [[1955]]. godine kada ga je lockheedov tim izabrao kao idealnu lokaciju za testiranje svojih nadolazećih [[Lockheed U-2|U-2]] špijunskih aviona<ref name="shadow">''Shadow Flights: America's Secret Air War Against the Soviet Union'', Curtis Peebles, 2000, Presidio Press, {{ISBN|0-89141-700-1}}.</ref>. Isušeni dio jezera korišten je kao idealna pista za upravljanje eksperimentalnih zrakoplova a planinski lanci koji okružuju dolinu štitili su bazu od neželjenih pogleda. Lockheed je na tom području improvizirao bazu, tada poznatu kao "Site II" ili "Ranch", koja se sastojala od nekoliko skloništa, radionica i prikolica za smještaj njegova malog tima. U samo tri mjeseca izrađena je pista dužine 1.500 metara<ref name="shadow" /> i već u [[jul|srpnju]] 1955. bila je spremna za uporabu. Prvi U-2 u bazu je s [[teretni avion|teretnim zrakoplovom]] [[Douglas C-124 Globemaster II]] iz [[Burbank]]a dostavljen [[24. 7.|24. srpnja]] [[1955]]. Lokidovi tehničari u bazu su sletjeli s [[Douglas DC-3|Douglasom DC-3]]<ref name="shadow" />. Prvi U-2 je iz baze poletio [[4. 8.|4. kolovoza]] 1955. a sredinom [[1956]]. počeli su pod vodstvom CIA-e prvi špijunski letovi nad tadašnjim [[Sovjetski Savez|Sovjetskim savezom]]. ==== Projekt SR-71 Blackbird ==== [[Datoteka:Lockheed_SR-71_Blackbird.jpg|thumb|right|100px|Lockheed [[SR-71 Blackbird]]]] Nakon što su u svibnju [[1960]]. vojne snage SSSR-a uspjele srušiti U-2, Lockheed je počeo raditi na njegovom nasljedniku kao dio [[OXCART]] CIA programa. Projekt je uključivao A-12- izviđački avion s velikom visinom leta i s brzinom od 3[[Brzina zvuka|Maha]] iz kojeg je kasnije razvijen slavni [[SR-71 Blackbird]]. Osobine SR-71 i zahtjevi za njegovo održavanje doveli su do velikog širenja objekata kao i piste na jezeru. Glavna pista produžena je na 2.600 m, broj ljudi u bazi naraslo je na preko 1.000 a prvi prototip A-12 poletio je [[1962]]. godine. Baza je dobila svoje spremnike za [[goriva|gorivo]] i [[kontrolni toranj]], uvelike je poboljšana sigurnost, zatvoren je mali civilni rudnik u slivu bazena jezera a šire Oblast doline je proglašeno ekskluzivnim vojnim Oblastm. U bazi su prvi put letjeli većina Blackbird inačica: A-12, neuspio prototip presretača YF-12 i osnovni model "Crne ptice" D-21. A-12 ostaje u bazi sve do [[1968]]. (SR-71 svoj prvi let ima u [[Palmdale]]u, [[Kalifornija]].) ==== Projekt ''Have Blue''/F-117 ==== [[Datoteka:F-117 Nighthawk Front.jpg|thumb|right|100px|Lockheed F-117 Nighthawk]] Nakon "Crne ptice", Oblast 51 je korišteno za razvijanje i usavršavanje ''Stealth'' tehnologije. Ova tehnologija je omogućila izradu [[zrakoplov]]a [[B-2 Spirit]] i [[F-117 Nighthawk]] koji su bili desetljećima ispred svog vremena. Iako su javonsti predstavljeni tek [[1988]]. godine oni su u Zoni 51 letjeli od 1977.<ref name="rich_haveblue"/> godine. Lokidov ''Have Blue'' prototip nevidljivog lovca (manji model F-117 Nighthawka) imao je prvi let u prosincu [[1977]].<ref name="rich_haveblue">Rich, pp. 56-60</ref> a ispitivanje raznih modela pod velikom tajnom je rađeno sve do sredine [[1981]]., kada je počela izrada prvih F-117. Uz dodatne letne testove usavršavan je [[radar]]ski sustav, testirano naoružanje te je vršena obuka za prve grupe [[Ratno zrakoplovstvo Sjedinjenih Država|USAF]] F-117 pilota. Nakon toga, pod još uvijek visoko klasificiranom tajnosti, F-117 se premješta u obližnju ''Zračnu luku Tonopah Test Range'' a na kraju u ''Bazu ratnog zrakoplovstva Holloman''. <includeonly> <!----Ovo se mora još malo srediti-------> === Slava + Teorije zavjere = Kraj? === Dok se svijet divio [[zrakoplov]]ima [[B-2 Spirit]] i [[F-117 Nighthawk]], a američka [[vlada]] "skakala od zadovoljstva" sa Oblastm 51, na javnu scenu dolazi Bob Lazar. U studenom 1989. godine, Bob Lazar se pojavio u posebnoj emisiji na lokalnoj [[TV]] postaji KLAS, sa [[novinar]]om Georgom Knappom. U toj je emisiji Bob Lazar tvrdio da je od 1988. do 1989. radio na [[NLO]]-oima u Području 51. Ovu su vijest, [[mediji]] raširili po cijelom [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u, a zatim i cijelom svijetu. Rezultat toga bilo je to da su na tisuće ljudi počeli dolaziti, i promatrati što se događa u toj vojnoj bazi koja "ne postoji". Upravo je ovo bio početak kraja za mnoge tajne Područja 51. == Sudska tužba, i priznavanje postojanja == U ljeto 1993. grupa radnika Područja 51 je podigla sudsku tužbu protiv Područja 51. Razlog tužbe je bila [[smrt]] jednog od radnika. U tužbi je stajalo kako je [[vlada]] svjesno dopustila paljenje [[otrov]]nih otpada u Području 51, što je dovelo do [[smrt]]i jednog, i oboljenju mnogih drugih radnika. Radnici su tražili da im [[vlada]] otkrije koji su [[otrov]] palili, kako bi se izloženi radnici mogli izlječiti. Iako je na početku suđenja poricala postojanje Područja 51, tvrdivši da bi i ''"samo priznanje postojanja, bilo opasnost za nacionalnu sigurnost"'', [[vlada]] je pod pritiskom ipak popustila. [[Vlada]] je priznala da vojna baza postoji, ali da se ne zove "Oblast 51". Tijekom suđenja, još je jedan radnik izgubio život, zbog trovanja. Konačna presuda je bila da ''"radnici nemaju pravo znati, čemu su bili izloženi".'' Kako bi spriječila dodatne tužbe, i povečala tajnovitost baze, američka [[vlada]] je donijela "Predsjedničku odluku 95-45"<ref>[http://frwebgate.access.gpo.gov/cgi-bin/getdoc.cgi?dbname=2001_cfr_3v1&docid=3CFRSep19 2000 Presidential Determination]</ref>. U odluci stoji da baza postoji, ali da za nju ne vrijede federalni [[zakon]]i. Drugim riječima, Oblast 51 je iznad [[zakon]]a. </includeonly> == Reference == {{reflist}} {{Commonscat|Area 51}} [[Kategorija:Američko ratno zrakoplovstvo]] [[Kategorija:Oružane snage SAD]] gaey1aetikmm0uq1udnypjojam4xwqe Grb Sjeverne Makedonije 0 48808 42587892 42526794 2026-05-05T03:02:42Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Severna Makedonija]] → [[Kategorija:Sjeverna Makedonija]] 42587892 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Coat of arms of North Macedonia.svg|thumb|right|200px|Grb republike Makedonije]] '''[[Grb]] [[Severna Makedonija|Republike Severne Makedonije]]''' je usvojen u Narodnoj skupštini [[Socijalistička Republika Makedonija|Narodne Republike Makedonije]] [[27. 7.|27. jula]] [[1946]]. godine, kasnije zamenjen Članom 8. Ustava [[Socijalistička Republika Makedonija|Socijalističke Republike Makedonije]]. Opis grba Severne Makedonije je sledeći: "Grb sačinjava venac od klasja [[žitarice|žita]], [[duhan|duvana]] i [[mak]]a, povezan trakom sa narodnim ornamentom. U centralnom prostoru nalaze se planine, reke, jezera i sunce; a gde se spajaju [[klas]]ovi u vrhu nalazi se crvena petokraka [[zvijezda|zvezda]]. Ovo predstavlja 'bogatstvo naše zemlje, borbu i slobodu". Nakon osamostaljenja Severne Makedonije ovaj grb je zadržan, ali su socijalistički simboli uklonjeni godine 2009. == Galerija == <gallery> File:Coat of arms of Macedonia (1944–1946).svg|1944–1946. File:Emblem of Macedonia (1946–2009).svg|1946–1991. File:Coat of arms of Macedonia (1946–2009).svg|1991–2009. </gallery> == Vanjske veze == {{Commonscat|Coats of arms of the Republic of Macedonia}} * [http://heraldry.mol.com.mk/ Heraldičko društvo Republike Makedonije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090105123520/http://heraldry.mol.com.mk/ |date=2009-01-05 }} {{Grbovi Evrope}} [[Kategorija:Sjeverna Makedonija]] [[Kategorija:Državni grbovi|Makedonija]] qm6c3arikyxk6obf8mlehh4azya0naw Hepatitis C 0 51098 42587527 42445901 2026-05-04T19:17:51Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42587527 wikitext text/x-wiki {{Infobox Bolest | Name = Hepatitis C | Image = HCV EM picture 2.png | Caption = Elektronska mikroskopija: virusa hepatitisa C promera = 50&nbsp;[[nanometar]]a | DiseasesDB = 5783 | ICD10 = {{ICD10|B|17|1|b|15}} Akutni hepatitis C, <br/> {{ICD10|B|18|2|b|15}} Kronični virusni hepatitis C | ICD9 = {{ICD9|070.70}},{{ICD9|070.4}}, {{ICD9|070.5}} | OMIM = 609532 | MedlinePlus = 000284 | eMedicineSubj = med | eMedicineTopic = 993 | eMedicine_mult = {{EMedicine2|ped|979}} | MeshID = D006526 }} '''Hepatitis C''' vrsta je upalne bolesti [[Jetra|jetre]] koju uzrokuje [[virus (biologija)|virus]], hepatitisa C ([[engleski jezik|engl.]] kratica ''HCV'').<ref name=Sherris>{{cite book | title = Sherris Medical Microbiology | url = https://archive.org/details/sherrismedicalmi0000unse_q1i3 | edition =4. izdanje | publisher =izdavač: McGraw Hill | year = 2004. | pages=str. 551.–552. | isbn = 0838585299 | editor = Ryan KJ, Ray CG (editors) }}</ref> Hepatitis C često nema simptoma, no kronična infekcija može dovesti do oštećenja jetrenoga tkiva, a nakon više godina i do [[Ciroza|ciroze]]. U nekim slučajevima kod oboljelih od ciroze dolazi do dodatnih komplikacija kao otkazivanja funkcije jetre ili [[Karcinom jetre|karcinoma jetre]], varikoziteta vena [[jednjak]]a i [[Želudac|želuca]], što može dovesti do [[smrt]]i od iskrvarenja.<ref name=Sherris/> Hepatitis C prvenstveno se dobiva putem zaražene [[krv]]i kao npr. intravenskom uporabom droga, nesterilnom medicinskom opremom te transfuzijom krvi. Procjenjuje se da je hepatitisom C diljem svijeta zaraženo 130–170 milijuna ljudi. Znanstvenici su se proučavanjem HCV-a počeli baviti 70-ih godina prošloga stoljeća, a njegovo su postojanje dokazali 1989. godine.<ref name="pmid19781804">{{cite journal |author=Houghton M |title=The long and winding road leading to the identification of the hepatitis C virus |journal=Journal of Hepatology |volume=svezak 51 |issue=broj 5 |pages=str. 939.–948. |year=2009 |month = November |pmid=19781804 |doi=10.1016/j.jhep.2009.08.004 |url=}}</ref> Nije poznato da taj virus izaziva oboljenje drugih živih bića. Standardni su lijekovi za liječenje zaraze HCV-om pegilirani [[interferon]] i [[ribavirin]]. Terapijom se postiže izlječenje kod 50-80 % ljudi. Kod oboljelih s komplikacijom ciroze ili raka jetre može se primijeniti transplantacija jetre nao način terapije, no bolest se obično ponovno javlja i nakon [[Presađivanje organa|transplantacije]].<ref name=NEJM2011>{{cite journal|last=Rosen|first=HR|title=Clinical practice. Chronic hepatitis C infection|journal=The New England Journal of Medicine|date = 2011-06-23|volume=364|issue=25|pages=str. 2429.–38.|pmid=21696309|url=http://www.casemedicine.com/ambulatory/Continuity%20Clinic/Clinic%20Articles/1)%20July/2)Week%20of%20July%2025th/chronic%20hep%20c.NEJM.pdf|doi=10.1056/NEJMcp1006613}}</ref> Protiv hepatitisa C ne postoji cjepivo. Pored hepatitis C virusa (HCV), postoje i drugi virusi koji mogu izazvati hepatitise, pa razlikujemo [[hepatitis A]], [[hepatitis B]], [[hepatitis D]], [[hepatitis E]] i [[hepatitis G]]. Svi se ovi [[hepatitis]]i razlikuju po putovima prijenosa, dužini [[inkubacija (medicina)|inkubacije]], težini [[bolest]]i, mogućnosti prelaska u kroničnu upalu tj. kronični hepatitis i razvoju teških komplikacija kao što su ciroza jetre i karcinom jetre. Među svim nabrojanim hepatitisima, upravo hepatitis C najčešće prelazi u kronični oblik s mogućnošću razvoja ciroze i [[karcinom]]a jetre. == Epidemiologija == [[Datoteka:HCV rasprostranjenost 1999.png|mini|400px|Zemljopisna rasprostranjenost hepatitisa C, 1999.]] Hepatitisom C zaraženo je 150 do 200 milijuna ljudi u cijelom svijetu i danas je vodeći uzrok transplantacija jetre, te je čest uzrok raka jetre. U pojedinim zemljama komorbidna zaraza HCV i [[kopnica|HIV bolesti]] je česta, dok je HIV bolest za sada u Hrvatskoj sporadična. Za Hrvatsku je procjena da je oko 1,7 % populacije zaraženo HCV virusom, što čini više od 75&nbsp;000 ljudi. Glavni put prijenosa hepatitisa C je putem zaražene krvi. Do uvođenja obveznog testiranja dobrovoljnih davatelja krvi (u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je to od [[1993]].), transfuzije krvi i krvnih derivata su bile glavni put prijenosa hepatitisa C koji se tada i nazivao "posttransfuzijski hepatitis". Danas je osnovni put prijenosa intravensko korištenje droga, korištenjem zajedničkih šprica i igala. Mogući put prijenosa je i korištenjem inficiranog pribora prilikom tetovaža ili piercinga. Pored ovih češćih načina prijenosa, HCV se rjeđe može prenijeti i spolnim odnosom te tijekom poroda sa zaražene majke na dijete (tzv. perinatalni put). U oko čak 30 % inficiranih ne može se sa sigurnošću utvrditi put prijenosa. == Znakovi i simptomi == === Akutni hepatitis C === Hepatitis C izaziva akutne simptome u svega 15 % slučajeva.<ref>{{cite journal|last=Maheshwari|first=A|coauthors=Ray, S, Thuluvath, PJ|title=Acute hepatitis C.|journal=Lancet|date = 2008-07-26 |volume=svezak 372|issue=broj 9635|pages=str. 321.–332.|pmid=18657711|doi=10.1016/S0140-6736(08)61116-2}}</ref> Simptomi su češće blagi i slabi, uključujući smanjenje apetita, umor, mučninu, bol u mišićima ili zglobovima te gubitak tjelesne težine.<ref name=AFP2010>{{cite journal|last=Wilkins|first=T|coauthors=Malcolm JK; Raina D; Schade RR |title=Hepatitis C: diagnosis and treatment|journal=American family physician|date = 2010-06-01 |volume=81|issue=11| pages=str. 1351.–7.|pmid=20521755|url=http://www.aafp.org/afp/2010/0601/p1351.pdf }}</ref> U rijetkim slučajevima akutne infekcije dolazi do pojave [[Žutica|žutice]].<ref name=Book2011p4>{{cite book|title=Chronic Hepatitis C Virus Advances in Treatment, Promise for the Future.|year=2011.|publisher=Springer Verlag|isbn=9781461411918|page=4|url=http://books.google.ca/books?id=6G7mff5DnBQC&pg=PA4}}</ref> Infekcija se bez liječenja rješava kod 10-50 % ljudi, a kod ženskih osoba mlađe dobi vjerojatnost spontanog izliječenja je češća nego kod opće populacije.<ref name=Book2011p4/> [[Inkubacija]] tj. period od ulaska virusa do pojave znakova bolesti, za hepatitis C iznosi prosječno oko 6 tjedana. U samo 25-30 % inficiranih HCV-om javljaju se simptomi bolesti. Oni su vrlo nespecifični i po njima se ne može zaključiti da se radi o upali jetre. U mnogim slučajevima osobe zaražene virusom hepatitisa C ne osjećaju se bolesnim, dok se druge osobe mogu osjećati kao da imaju slabiju [[Gripa|gripu]] koja ne zahtjeva liječenje. Zbog netipičnih znakova bolesti (umor, bolnost u gornjem dijelu trbuha, posebice s desne strane, mučnine, povraćanje, gubitak apetita, ponekad povišena tjelesna temperatura, bolovi u zglobovima) najveći broj oboljelih se otkrije posve slučajno, tijekom sistematskih pregleda, regrutacije, obrade nekih drugih bolesti i sličnog i to uglavnom u fazi kroničnog hepatitisa. Mokraća nekih osoba može postati tamna, bjeloočnice i koža mogu postati žuti ([[žutica]]). Simptomi [[hepatitis]]a mogu nestati nakon nekoliko tjedana, ali to ne treba značiti da je i zaraza također nestala. Upala jetre može se ustanoviti analizom krvi, mjereći dva jetrena enzima (ALT i AST). Povećanje broja ovih enzima pokazuje određenu fazu oštećenja jetre. Slučajevi akutnog hepatitisa C se vrlo rijetko otkrivaju. === Kronična infekcija === [[Datoteka:Hepatocellular carcinoma histopathology (1).jpg|mini|300px|[[Rak jetre]] uzrokovan hepatitisom C]] Kada upala jetre traje duže od šest mjeseci, bolest se naziva kroničnim hepatitisom C. Osamdeset posto ljudi izloženih virusu razvija kroničnu infekciju.<ref name=Lancet2011>{{cite journal|last=Nelson|first=PK|coauthors=Mathers BM, Cowie B, Hagan H, Des Jarlais D, Horyniak D, Degenhardt L |title=Global epidemiology of hepatitis B and hepatitis C in people who inject drugs: results of systematic reviews|journal=Lancet |date = 2011-08-13 |volume=378|issue=9791|pages=str. 571.–83.|pmid=21802134|doi=10.1016/S0140-6736(11)61097-0|pmc=3285467}}</ref> Kod većine se tijekom prvih desetljeća trajanja infekcije pojavljuju tek minimalni ili nikakvi simptomi,<ref name=Book2011>{{cite book|title=Chronic Hepatitis C Virus Advances in Treatment, Promise for the Future |year=2011.|publisher=Springer Verlag|isbn=9781461411918|pages=str. 103.–104.|url=http://books.google.ca/books?id=6G7mff5DnBQC&pg=PA104}}</ref> premda kronični hepatitis C može biti praćen umorom.<ref name=ID2010>{{cite book | last1 = Ray | first1 = Stuart C. | last2 = Thomas | first2 = David L. |editor1-first = Gerald L. | editor1-last = Mandell | editor2-first = John E. | editor2-last = Bennett | editor3-last = Dolin | editor3-first = Raphael |title=Mandell, Douglas, and Bennett's principles and practice of infectious diseases|year=2009.|publisher=Churchill Livingstone |location=Philadelphia, PA|isbn=978-0443068393|chapter=Chapter 154: Hepatitis C |edition=7th}}</ref> Kod dugogodišnjih je bolesnika hepatitis C primarni uzrok ciroze i karcinoma jetre.<ref name=NEJM2011/> Od ciroze obolijeva 10 % do 30 % ljudi koji su zaraženi dulje od 30 godina<ref name=NEJM2011/><ref name=AFP2010/> i češća je kod ljudi zaraženih i hepatitisom B ili [[HIV]]-om, [[Alkoholizam|alkoholičara]] te [[muškarac]]a.<ref name=AFP2010/> Oboljeli od ciroze imaju dvadeset puta veći rizik razvoja karcinoma jetre, a stopa iznosi 1-3 % na godinu.<ref name=NEJM2011/><ref name=AFP2010/> Kod alkoholičara taj je rizik 100 puta veći.<ref>{{cite journal|last=Mueller|first=S|coauthors=Millonig, G, Seitz, HK|title=Alcoholic liver disease and hepatitis C: a frequently underestimated combination.|journal=World journal of gastroenterology : WJG|date = 2009-07-28 |volume=svezak 15|issue=broj 28|pages=str. 3462.–3471.|pmid=19630099}}</ref> Hepatitis C uzrokuje cirozu jetre u 27 % slučajeva, a [[rak jetre]] u 25 % slučajeva.<ref name=World2007>{{cite journal|last=Alter|first=MJ|title=Epidemiology of hepatitis C virus infection.|journal=World journal of gastroenterology : WJG|date= 2007-05-07 |volume=svezak 13|issue=broj 17|pages=str. 2436.–2441.|pmid=17552026}}</ref> Ciroza jetre može dovesti do povišenja krvnoga tlaka u venama koje vode prema jetri, [[ascites]]a, modrica ili krvarenja, varikoziteta vena, posebice u [[Želudac|želudcu]] i [[jednjak]]u, [[Žutica|žutice]] te oštećenja [[Mozak|mozga]] ulijed hepatalne encefalopatije.<ref name=Tah2009>{{cite journal|last=Ozaras|first=R|coauthors=Tahan, V|title=Acute hepatitis C: prevention and treatment.|journal=Expert review of anti-infective therapy|date= 2009 |volume=svezak 7|issue=broj 3|pages=str. 351.–361.|pmid=19344247}}</ref> === Djelovanje na druge organe === Hepatitis C se u rjeđim slučajevima povezuje sa [[Sjögrenov sindrom|Sjögrenovim sindromom]] ([[autoimuna bolest]]), [[Trombocitopenija|trombocitopenijom]], lichen planusom, [[Šećerna bolest|dijabetesom]] i zločudnim novotvorinama limfnog sustava.<ref name=Extrahepatic>{{cite journal |author=Zignego AL, Ferri C, Pileri SA, Caini P, Bianchi FB |title=Extrahepatic manifestations of Hepatitis C Virus infection: a general overview and guidelines for a clinical approach |journal=Digestive and Liver Disease |volume=svezak 39 |issue=broj 1 |pages=str. 2.–17. |year=2007 |month= January |pmid=16884964 |doi=10.1016/j.dld.2006.06.008}}</ref><ref>{{cite journal|last=Louie|first=KS|coauthors=Micallef, JM, Pimenta, JM, Forssen, UM|title=Prevalence of thrombocytopenia among patients with chronic hepatitis C: a systematic review.|journal=Journal of viral hepatitis|date= 2011 |volume=svezak 18|issue=broj 1|pages=str. 1.–7.|pmid=20796208}}</ref> Trombocitopenija se javlja u 0,16-45,4 % pacjenata oboljelih od kroničnog hepatitisa C. Među oboljelima od hepatitisa C postoji korelacija s mješanom krioglobulinemijom, upalom krvnih žila malog i srednjeg promjera uzrokovanom taloženjem imunih kompleksa koji sadrže krioglobuline<ref>{{cite journal | last1 = Iannuzzella | first1 = F | last2 = Vaglio | first2 = A | last3 = Garini | first3 = G |title=Management of hepatitis C virus-related mixed cryoglobulinemia |journal=Am. J. Med. |volume=svezak 123 |issue=broj 5 |pages=str. 400.–408.|year=2010 |month= May |pmid=20399313 |doi=10.1016/j.amjmed.2009.09.038 |url=}}</ref>. == Virologija == Virus hepatitisa C malen je, obložen virus, koji se sastoji od jednostrukoga pozitivnog lanca ribonukleinske kiseline ([[RNK]]).<ref name=NEJM2011/> Pripada rodu ''hepacivirusa'' iz porodice ''Flaviviridae''.<ref name=ID2010/> Postoji sedam glavnih genotipova virusa HCV.<ref name=Nakano2011>{{cite journal |author=Nakano T, Lau GM, Lau GM, Sugiyama M, Mizokami M|title=An updated analysis of hepatitis C virus genotypes and subtypes based on the complete coding region |journal=Liver Int. |year=2011 |month = December |pmid=22142261 |doi=10.1111/j.1478-3231.2011.02684.x }}</ref> U [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]] genotip 1 uzročnik je u 70 % slučajeva, genotip 2 u 20 %, a svaki drugi genotip u 1 % slučajeva.<ref name=AFP2010/> Genotip 1 također je najčešći u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] i [[Europa|Europi]].<ref name=NEJM2011/> Kad cirkulira krvlju, veže se za receptore u jetrenom tkivu, smatra se da se veže uz receptore CD81 i SR-BI. Kako su te molekule nađene i drugdje po tjelu, nepoznato je po čemu je [[jetra]] specifična. Ovaj virus, kao i gotovo svi drugi RNK virusi, ima visok stupanj mutacija koje dovode do postojanja brojnih inačica kvazispecijesa. Zbog ovakve različitosti među hepatitis C virusima, ne postoji cjepivo protiv ove bolesti. Određivanje kojem genotipu HCV pripada bitno je zbog prognoze i odgovora na liječenje. Genotipovi 1 i 4 smatraju se rezistentnijim virusima. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] prevladavaju genotipovi 1 i 3, dok se drugi genotipovi javljaju daleko rjeđe. Iako [[hepatitis A]], [[hepatitis B]] i hepatitis C imaju slična imena (budući da svi uzrokuju bolest jetre) sami su virusi vrlo različiti. Za razliku od hepatitisa A i B, ne postoji [[cjepivo]] za hepatitis C. == Način prijenosa == Osnovni je način prenošenja u razvijenom svijetu intravenska uporaba droga. U zemljama u razvoju glavni su načini prenošenja transfuzija krvi i nedovoljno sterilizirani medicinski instrumenti<ref name=Mah2010>{{cite journal|last=Maheshwari|first=A|coauthors=Thuluvath, PJ|title=Management of acute hepatitis C.|journal=Clinics in liver disease|date= 2010 |volume=svezak 14|issue=broj 1|pages=str. 169.–176.; x|pmid=20123448}}</ref> Uzrok prenošenja u 20 % slučajeva i dalje ostaje nepoznat,<ref name=Pon2011>{{cite journal|last=Pondé|first=RA|coauthors=Mikhaĭlova, A|title=Hidden hazards of HCV transmission.|journal=Medical microbiology and immunology|date= 2011 |volume=svezak 200|issue=broj 1|pages=str. 7.–11.|pmid=20461405}}</ref> no u velikomu broju slučajeva vjerojatno je riječ o intravenskoj uporabi droga.<ref name=Book2011p4/> === Intravenska uporaba droga === U mnogim je dijelovima svijeta glavni uzrok zaraze hepatitisom C intravenska uporaba droga.<ref name=China2008>{{cite journal|last=Xia|first=X|coauthors=Luo, J, Bai, J, Yu, R|title=Epidemiology of HCV infection among injection drug users in China: systematic review and meta-analysis.|journal=Public health|date= 2008 |volume=svezak 122|issue=broj 10|pages=str. 990.–1003.|pmid=18486955|doi=10.1016/j.puhe.2008.01.014}}</ref> Pregled 77 zemalja pokazuje da je u njih 25 stopa pojavnosti hepatitisa C kod populacije intravenskih uživatelja droga između 60 % i 80 %, a tako je i u SAD-u<ref name=Lancet2011/> i Kini.<ref name=China2008/> U 12 zemalja te se stope penju i na više od 80 %.<ref name=Lancet2011/> Hepatitisom C zaraženo je čak deset milijuna intravenskih uživatelja droga, a najveći je ukupan broj zabilježen u [[Kina|Kini]] (1,6 milijuna), SAD-u (1,5 milijuna) i [[Rusija|Rusiji]] (1,3 milijuna).<ref name=Lancet2011/> Stope pojavnosti hepatitisa C među zatvorenicima u SAD-u deset do dvadeset su puta više nego u općoj populaciji, što se u studijama pripisuje visokoričnomu ponašanju, primjerice intravenskoj uporabi droga i tetoviranju nesterilnim priborom.<ref name=Jail2010>{{cite journal|last=Imperial|first=JC|title=Chronic hepatitis C in the state prison system: insights into the problems and possible solutions.|journal=Expert review of gastroenterology & hepatology|date= 2010 |volume=svezak 4|issue=broj 3|pages=str. 355.–364.|pmid=20528122}}</ref><ref>{{cite journal|last=Vescio|first=MF|coauthors=Longo, B, Babudieri, S, Starnini, G, Carbonara, S, Rezza, G, Monarca, R|title=Correlates of hepatitis C virus seropositivity in prison inmates: a meta-analysis.|journal=Journal of epidemiology and community health|date= 2008 |volume=svezak 62|issue=broj 4|pages=str. 305.–313.|pmid=18339822}}</ref> === Izloženost u zdravstvu === Drugi značajni oblik prijenosa zaraze je transfuzija krvi, krvnih pripravaka te transplantacija organa bez odgovarajućih probirnih pretraga na HCV.<ref name=AFP2010/> U SAD-u opći je probir uveden 1992. godine. Od tada se stopa infekcije smanjila s jedan na 200 jedinica krvi<ref name=Rosen2011>{{cite book|title=Rosen's emergency medicine: concepts and clinical practice 7th edition |last=Marx |first=John |authorlink=|coauthors=|year=2010|publisher=Mosby/Elsevier |location=Philadelphia, PA |isbn=9780323054720 |page=[https://archive.org/details/rosensemergencym0000unse/page/1154 1154] |url=https://archive.org/details/rosensemergencym0000unse}}</ref> na jedan na 10&nbsp;000 do 10&nbsp;000&nbsp;000 jedinica krvi<ref name=Book2011p4/><ref name=Pon2011/>. Minimalni se rizik zadržao zbog razdoblja od 11 do 70 dana od trenutka kada potencijalni davatelj krvi dobije hepatitis C pa do pozitivnoga nalaza krvne pretrage.<ref name=Pon2011/> U nekim se zemljama probir na hepatitis C još uvijek ne provodi zbog troška.<ref name=World2007/> Vjerojatnost da će osoba ozlijeđena ubodom igle osobe zaražene HCV-om oboljeti od hepatitisa C iznosi otprilike 1,8 %.<ref name=AFP2010/> Taj se rizik povećava u slučaju da je upotrijebljena igla šuplja, a ubodna rana duboka.<ref name=World2007/> Postoji i rizik izlaganja sluznice zaraženoj krvi, no on je nizak, dok rizika u slučaju izlaganja neoštećene kože krvi nema.<ref name=World2007/> Hepatitis C prenosi se i bolničkom opremom, u što se ubraja: ponovna uporaba igala i šprica, višekratna uporaba bočica za lijekove, vrećica s infuzijom i nesterilna kirurška oprema.<ref name=World2007/> Loši higijenski standardi u medicinskim i zubarskim ustanovama glavni su uzrok širenja HCV-a u [[Egipat|Egiptu]], kao zemlji s najvišom stopom zaraženosti u svijetu.<ref>{{cite web |url=http://www1.albawaba.com/en/news/highest-rates-hepatitis-c-virus-transmission-found-egypt |title=Highest Rates of Hepatitis C Virus Transmission Found in Egypt |publisher=Al Bawaba |date=2010-08-09 |accessdate=201008-27 |archive-date=2012-05-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120515221938/http://www.albawaba.com/news/highest-rates-hepatitis-c-virus-transmission-found-egypt |dead-url=yes }}</ref> === Spolni odnos === Nije poznato može li se hepatitis C prenositi spolnim odnosom.<ref name=Sex2010>{{cite journal|author=Tohme RA, Holmberg SD |title=Is sexual contact a major mode of hepatitis C virus transmission? |journal=Hepatology |volume=svezak 52|issue=broj 4|pages=str. 1497.–1505.|year=2010 |month=June |pmid=20635398 |doi=10.1002/hep.23808}}</ref> Premda postoji povezanost između visokorizične spolne aktivnosti i hepatitisa C, nije jasno leži li razlog prenošenja bolesti u prešućenom uživanju droga ili u rizičnome spolnom ponašanju.<ref name=AFP2010/> Dokazi idu u prilog nepostojanju rizika za heteroseksualne parove koji ne održavaju spolne odnose s drugim osobama.<ref name=Sex2010/> No postoji rizik od spolnih činova koje uključuju visoke razine ozljeda unutarnje ovojnice analnoga kanala, kao što je analna penetracija, ili do kojih dolazi u prisutnosti spolno prenosivih zaraza, uključujući [[HIV]] i genitalne čireve.<ref name=Sex2010/> Za sprječavanje prenošenja hepatitisa C kod ljudi koji imaju više partnera Vlada SAD-a preporučuje samo uporabu [[kondom]]a.<ref>{{cite web|title=Hepatitis C Group Education Class|url=http://www.hepatitis.va.gov/products/HCV-education-class-script.asp|work=United States Department of Veteran Affairs|access-date=2013-09-23|archive-date=2011-11-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20111109105344/http://www.hepatitis.va.gov/products/HCV-education-class-script.asp}}</ref> === Tetoviranje i piercing === Tetoviranje se povezuje s dva do tri puta većim rizikom zaraze hepatitisom C.<ref name=Tato2010>{{cite journal|last=Jafari|first=S|coauthors=Copes, R, Baharlou, S, Etminan, M, Buxton, J|title=Tattooing and the risk of transmission of hepatitis C: a systematic review and meta-analysis.|journal=International journal of infectious diseases : IJID : official publication of the International Society for Infectious Diseases|date= 2010 |volume=svezak 14|issue=broj 11|pages=str. 928.-940.|pmid=20678951|url=http://natap.org/2010/HCV/tatoohcv.pdf}}</ref> Tomu može biti uzrok nesterilna oprema ili nečistoća boja koje se koriste.<ref name=Tato2010/> Poseban su razlog za zabrinutost tetovaže i piercing izvedeni do sredine 80-ih godina prošloga stoljeća ili nestručno, budući da se u onim uvjetima nije mogla postići sterilnost. Također se čini da je kod većih tetovaža rizik viši.<ref name=Tato2010/> Rizik zaraze hepatitisom C posebno je visok među zatvorsokm populacijom, pošto gotovo polovina zatvorenika međusobno dijeli nesterilni pribor za tetoviranje.<ref name=Tato2010/> Rijetki su slučajevi izravne povezanosti infekcije HCV-om s tetoviranjem u profesionalnim salonima koji imaju odobrenje za rad.<ref>{{cite web|title=Hepatitis C|url=http://www.cdc.gov/hepatitis/HCV/PDFs/HepCGeneralFactSheet.pdf|work=Center for Disease Control and Prevention|accessdate = 2012-01-02}}</ref> === Dodir s krvlju === Na predmetima za osobnu higijenu kao što su britvice, [[Četkica za zube|četkice za zube]] i pribor za manikuru i pedikuru mogu ostati tragovi krvi, stoga zajednička uporaba tih predmeta povećava rizik izlaganja HCV-u.<ref name="pmid16907842">{{cite journal |author=Lock G, Dirscherl M, Obermeier F, ''et al.'' |title=Hepatitis C —contamination of toothbrushes: myth or reality? |journal=J. Viral Hepat. |volume=svezak 13 |issue=broj 9 |pages=str. 571.–573. |year=2006 |month=September |pmid=16907842|doi=10.1111/j.1365-2893.2006.00735.x |url=}}</ref><ref name=CDC12/> Potrebno je paziti na posjekotine i ranice, kao i druge oblike krvarenja.<ref name=CDC12/> HCV se ne prenosi običnim kontaktom, primjerice grljenjem, ljubljenjem, kao ni uporabom zajedničkoga pribora za jelo i kuhanje.<ref name=CDC12>{{cite web |url= http://www.cdc.gov/hepatitis/HCV/HCVfaq.htm#section2|title=Hepatitis C |work=FAQ – CDC Viral Hepatitis |accessdate= 2012-01-02}}</ref> === Prenošenje s majke na dijete === Prenošenje hepatitisa C sa zaražene majke na dijete događa se u manje od 10 % [[trudnoća]].<ref name=Preg10>{{cite journal|last=Lam|first=NC|coauthors=Gotsch, PB, Langan, RC|title=Caring for pregnant women and newborns with hepatitis B or C.|journal=American family physician|date= 2010-11-15|volume=svezak 82|issue=broj 10|pages=str. 1225.–1229|pmid=21121533}}</ref> Do prenošenja virusa može doći tijekom trudnoće, kao i prilikom poroda i ne postoje mjere suzbijanja toga rizika.<ref name=Pon2011/><ref name=Preg10/> Dulji porod povezuje se s povećanjem rizika prenošenja.<ref name=World2007/> Nema dokaza za prenošenje HCV-a dojenjem, ali zaražena bi majka trebala izbjegavati dojenje ako su joj bradavice ispucale ili ako krvare<ref>{{cite journal |author=Mast EE |title=Mother-to-infant hepatitis C virus transmission and breastfeeding |journal=Advances in Experimental Medicine and Biology|volume=svezak 554 |pages=str. 211.–216.|year=2004 |pmid=15384578}}</ref>, odnosno ako joj je razina virusa u krvi visoka.<ref name=Pon2011/> == Dijagnoza == [[Datoteka:Hepatitis C serology.png|minijatura|250px|Serološki profil infekcije hepatitisa C]] Dijagnostičke pretrage za hepatitis C uključuju: pretrage koje otkrivaju antitijela HCV-a, ELISA test, ''Western blot'' te kvantitative pretrage RNK HCV-a.<ref name=AFP2010/> Lančanom reakcijom polimeraze (engl. kratica PCR) RNK HCV-a može se otkriti već dva do tri tjedna po infekciji, dok je [[Protutijela|antitijelima]] potrebno znatno dulje vrijeme da se formiraju i otkriju.<ref name=Tah2009/> Infekcija virusom hepatitisa C koja na temelju prisutnosti njegove RNK traje dulje od šest mjeseci može se definirati kroničnim hepatitisom C.<ref name=Book2011/> Budući da kronične infekcije obično nemaju simptoma desetljećima,<ref name=Book2011/> klinički se najčešće otkrivaju putem pretraga funkcija jetre ili tijekom rutinskih probira visokorizičnih skupina ljudi. Pretragama nije moguće utvrditi je li riječ o akutnoj ili kroničnoj infekciji.<ref name=World2007/> === Krvne pretrage === Dijagnosticiranje hepatitisa C u pravilu počinje krvnim pretragama primjenom imunoenzimskog testa, radi utvrđivanja postojanja antitijela na HCV .<ref name=AFP2010/> Ako se pokaže test pozitivnim, izvodi se drugi test radi provjere imunoenzimskog testa i utvrđivanja težine bolesti.<ref name=AFP2010/> Rekombinantni imunoblot test (engl.: ''Recombinant Immunoblot Assay'') potvrđuje imunotest, a metodom lančane reakcije polimerazom RNK HCV-a potvrđuje se brojnost virusa.<ref name=AFP2010/> Ako se RNK ne otkrije lančanom reakcijom poimeraze, a imunoblot je pozitivan, osoba je prethodno imala infekciju koja se povukla bilo liječenjem ili spontano; ako je imunoblot negativan, smatra se da je imunoenzimski test pogriješio.<ref name=AFP2010/> Potrebno je šest do osam tjedana od infekcije da imunoenzimski testovi postanu pozitivni.<ref name=ID2010/> Razina jetrenih enzima u krvi je vrlo promjenjiva u početnoj fazi infekcije;<ref name=Book2011/> u prosjeku počinje rasti sedam tjedana nakon infekcije.<ref name=ID2010/> Razina jetrenih enzima nije razmjerna s ozbiljnošću bolesti.<ref name=ID2010/> === Biopsija === Biopsijom jetre moguće je utvrditi stupanj njenog oštećenja, ali postupak sobom nosi rizike.<ref name=NEJM2011/> Tipične promjene koje se otkrivaju biopsijom su limfociti u jetrenom tkivu, limfoidni folikuli u portalnoj trijadi, te promjene na [[Žučni vodovi|žučnim vodovima]].<ref name=NEJM2011/> Postoji niz krvnih testova kojima se nastoji utvrditi stupanj oštećenja kako bi se smanjila potreba za biopsijom.<ref name=NEJM2011/> === Probirne pretrage === Pretpostavlja se da je tek 5-50 % zaraženih osoba u Sjedinjenim Američkim Državama i [[Kanada|Kanadi]] svjesno je svoga stanja.<ref name=Tato2010/> Testiranje se preporučuje za osobe s visokim rizikom, uključujući osobe koje imaju [[Tetovaža|tetovažu]].<ref name=Tato2010/> Probir se također preporučuje kod osoba s povišenim jetrenim enzimima, jer je to često jedini znak kroničnog hepatitisa.<ref>{{cite journal|last=Senadhi|first=V|title=A paradigm shift in the outpatient approach to liver function tests.|journal=Southern medical journal|date= 2011 |volume=svezak 104|issue=broj 7|pages=str. 521.–525.|pmid=21886053}}</ref> Rutinski probir nad svim stanovništvom nije preporučen u Sjedinjenim Američkim Državama.<ref name=AFP2010/> == Rizične skupine == Osobe u slijedećim kategorijama izloženije su opasnosti od zaraze hepatitisom C: * [[Ovisnost|Ovisnici]] o drogama koji zajednički koriste injekcijske igle i šprice. Zaraženost u Hrvatskoj u kategoriji liječenih ovisnika ide i do 70 % * Osobe kojima se probija koža, kao što je kod tetoviranja i probijanja dijelova tijela nesteriliziranim priborom. * Osobe koje primaju transfuziju krvi, posebice prije mjeseca veljače [[1990]]. godine. * Zdravstveni radnici koji na poslu dolaze u dodir s krvi. * Pacijenti koji idu na dijalizu bubrega i osobe s [[Hemofilija|hemofilijom]]. Oko 25 posto osoba zaraženih hepatitisom C ne pripadaju ni jednoj gore navedenoj kategoriji. == Prevencija == Prema stanju u 2011., ne postoji cjepivo protiv hepatitisa C. Cjepiva su u razvoju, a neka su pokazala ohrabrujuće rezultate.<ref>{{cite journal|last=Halliday|first=J|coauthors=Klenerman, P, Barnes, E|title=Vaccination for hepatitis C virus: closing in on an evasive target.|journal=Expert review of vaccines|date=2011 |volume=svezak 10|issue=broj 5|pages=str. 65.–72.|pmid=21604986|doi=10.1586/erv.11.55}}</ref> Kombinacija preventivnih strategija, kao što su programi zamjene igala i liječenje zloporabe droga, smanjuje rizik od hepatitisa C u intravenoznih ovisnika za oko 75 %.<ref>{{cite journal|last=Hagan|first=H|coauthors=Pouget, ER, Des Jarlais, DC|title=A systematic review and meta-analysis of interventions to prevent hepatitis C virus infection in people who inject drugs.|journal=The Journal of infectious diseases|date= 2011-07-01|volume=svezak 204|issue=broj 1|pages=str. 74.–83.|pmid=21628661}}</ref> Probir darivatelja krvi važan je na nacionalnoj razini, kao što je to i pridržavanje univerzalnih mjera predostrožnosti u zdravstvenim ustanovama.<ref name=ID2010/> U zemljama u kojima postoji nedostatna opskrba sterilnim špricama, pružatelji zdravstvene skrbi radije daju lijekove oralno nego putem injekcija.<ref name=World2007/> Potreban je oprez i pridržavanje osnovnih [[higijena|higijenskih]] pravila kod svih invazivnih liječničkih ili stomatoloških zahvata. Medicinsko osoblje ima povećani rizik budući da često akcidentalno dolazi u dodir s [[krv]]lju, koja je glavni put transmisije bolesti. Bilo kakvu prolivenu krv treba obrisati s papirnatim ručnikom koji se odbacuje nakon uporabe, koriste pri tom rukavice. Sa zavojem ili flasterom potpuno pokriti bilo koje mjesto gdje se zaražena osoba porezala ili gdje ima ranu. Okrvavljene papirnate rupčiće, mjesečne uloške ili druge okrvavljene zavoje potrebno je staviti u plastičnu vrećicu prije nego što ih se odstrani. Iako za hepatitis C ne postoje mjere specifične profilakse ([[cjepivo]], serumi), prakticiranjem higijenskih mjera može se rizik zaražavanja ovim virusom svesti na zanemarivu razinu: * Koristiti sterilan pribor kod [[tetovaže]], [[piercing]]a ili intravenskog korištenja droga * Ne koristiti tuđe oštre predmete npr. britve, škarice, pribor za rezanje noktiju * Ne posuđivati svoju četkicu za zube * Koristiti [[kondom]]e prilikom spolnog odnosa Osoba zaražena hepatitisom ne smije: * Darovati krv ili druge tjelesne organe. * Koristiti iste injekcije s drugim osobama. * Koristiti iste osobne stvari s drugim osobama, kao što su četkice za zube ili žileti. == Liječenje == HCV uzrokuje kroničnu infekciju u 50-80 % zaraženih osoba, ali približno 40-80 % tih slučajeva rješava se liječenjem.<ref>{{cite journal|last=Torresi|first=J|coauthors=Johnson, D, Wedemeyer, H|title=Progress in the development of preventive and therapeutic vaccines for hepatitis C virus.|journal=Journal of hepatology|date= 2011 |volume=svezak 54|issue=broj 6|pages=str. 1273.–1285.|pmid=21236312|doi=10.1016/j.jhep.2010.09.040}}</ref><ref>{{cite journal|last=Ilyas|first=JA|coauthors=Vierling, JM|title=An overview of emerging therapies for the treatment of chronic hepatitis C.|journal=Clinics in liver disease|date= 2011 |volume=svezak 15|issue=broj 3|pages=str. 515.–536.|pmid=21867934}}</ref> U rijetkim slučajevima infekcija se može povući bez liječenja.<ref name=Book2011p4/> Ljudi s kroničnim hepatitisom C trebaju izbjegavati [[alkohol]] i lijekove toksične za jetru,<ref name=AFP2010/> te se trebaju cijepiti protiv hepatitisa A i hepatitisa B.<ref name=AFP2010/> Zaražene osobe s cirozom jetre potrebno je podvrgnuti [[Ultrazvuk|ultrazvučnim]] pregledima kako bi se na vrijeme uočila pojava raka jetre.<ref name=AFP2010/> === Lijekovi === Osobe s dokazanim patološkim promjenama jetre uzrokovanima infekcijom HCV-om moraju se podvrći liječenju.<ref name=AFP2010/> Trenutačna je terapija kombinacija pegiliranog interferona i antivirusnog lijeka ribavirina tijekom 24 ili 48 tjedana, ovisno o genotipu HCV-a.<ref name=AFP2010/> Poboljšanje se bilježi u 50-60 % liječenih osoba.<ref name=AFP2010/> Kombiniranje ili boceprevira ili telaprevira s ribavirinom i peginterferonom alfa poboljšava antivirusnu reakciju kod hepatitisa C genotipa 1.<ref name="pmid21828346">{{cite journal | author = Foote BS, Spooner LM, Belliveau PP | title = Boceprevir: a protease inhibitor for the treatment of chronic hepatitis C | journal = Ann Pharmacother | volume = svezak 45 | issue =broj 9 | pages =str. 1085.–93. | year = 2011 | month = September | pmid = 21828346 | doi = 10.1345/aph.1P744 }}</ref><ref name="pmid21558488">{{cite journal | author = Smith LS, Nelson M, Naik S, Woten J | title = Telaprevir: an NS3/4A protease inhibitor for the treatment of chronic hepatitis C | journal = Ann Pharmacother | volume =svezak 45 | issue =broj 5 | pages =str. 63.9–48. | year = 2011 | month = May | pmid = 21558488 | doi = 10.1345/aph.1P430 }}</ref><ref name="pmid21898493">{{cite journal | author = Ghany MG, Nelson DR, Strader DB, Thomas DL, Seeff LB | title = An update on treatment of genotype 1 chronic hepatitis C virus infection: 2011 practice guideline by the American Association for the Study of Liver Diseases | journal = Hepatology | volume =svezak 54 | issue =broj 4 | pages =str. 1433.–44. | year = 2011 | month = November | pmid = 21898493 | pmc = 3229841 | doi = 10.1002/hep.24641 | url = http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/hep.24641/pdf }}</ref> Tijekom farmakološke terapije uobičajene su nuspojave; polovica pacijenata osjeća simptome slične gripi, a kod jedne trećine bilježe se [[Emocije|emocionalni]] problemi.<ref name=AFP2010/> Liječenje je tijekom prvih šest mjeseci učinkovitije nego kad hepatitis C preraste u kroničnu bolest.<ref name=Tah2009/> Ako kod osobe nastupi nova infekcija koja se ne povuče nakon osam do dvanaest tjedana, preporučuje se liječenje pegiliranim interferonom u trajanju od 24 tjedna.<ref name=Tah2009/> U bolesnika s talasemijom (krvni poremećaj) ribavirin se pokazao učinkovitim, ali povećava potrebu za [[transfuzija]]ma.<ref>{{cite journal |author=Alavian SM, Tabatabaei SV |title=Treatment of chronic hepatitis C in polytransfused thalassaemic patients: a meta-analysis |journal=J. Viral Hepat.|volume=svezak 17 |issue=broj 4 |pages=str. 236.–244. |year=2010 |month= April |pmid=19638104|doi=10.1111/j.1365-2893.2009.01170.x }}</ref> Način liječenja kroničnog hepatitisa C u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] ovisi o genotipu. Za liječenje kroničnog hepatitisa C uzrokovanog genotipom 1 koristi se kombinacija pegiliranog interferona i ribavirina, dok se za druge genotipove (2 i 3) predviđa davanje ribavirina i konvencionalnog interferona koji se mora davati više puta tjedno. Liječenje traje 48 tjedana ili kraće alp se terapija pokaže nedjelotvornom. To se kod genotipa 1 ispituje 12 tjedana nakon početka liječenja, a za genotipove 2 i 3 nakon 24 tjedna. Ako je u to vrijeme kvalitativni HCV PCR negativan, liječenje se nastavlja do kraja, a prekida se ako je test pozitivan. Kod uvođenja terapije, bolesnici se hospitaliziraju kraće vrijeme (oko 10 dana) tijekom kojeg se prate nuspojave i bolesnik educira da samostalno daje injekcije interferona. === Nuspojave liječenja === Interferon je lijek s čitavim nizom mogućih nuspojava. Najčešće se javljaju simptomi nalik [[gripa|gripi]]: visoka temperatura, glavobolja, bolovi u zglobovima i mišićima. Ovim se simptomima može doskočiti uzimanjem tablete [[paracetamol]]a (npr. Panadon, Lupocet, Lekadol) pola sata prije injekcije. S vremenom se ovi simptomi smanjuju i potpuno nestaju. Osim ovih nuspojava interferona, može se javiti otežana koncentracija, gubitak [[kosa|kose]], poremećaj u broju krvnih stanica, [[depresija]]. Teže nuspojave se javljaju rijetko (u manje od 2 % liječenih): oštećenje [[Štitna žlijezda|štitne žlijezde]], depresija sa [[Samoubojstvo|suicidalnim]] mislima, [[Epilepsija|epileptički]] napadaji, akutno zatajivanje [[srce]] i bubrega, oštećenje [[sluh]]a. Doza interferona se zbog nuspojava može reducirati ili potpuno ukinuti (do 15 % liječenih). Ribavirin je lijek koji se dobro podnosi. Moguć je razvoj [[anemija|anemije]] koja zahtijeva prilagođavanje doze (smanjivanje) ili pak potpuno ukidanje ovog lijeka. Radi informacije potrebno je naglasiti da je razlika između interferona i peginterferona u tome što je kod peginterferona tehnološkom metodom molekuli interferona dodana molekula polietilen glikola, što ima za rezultat dužu učinkovitost i postojanosti lijeka u organizmu, a izravna je posljedica smanjenje broja potrebnih injektiranja. === Alternativne terapije === Zagovornici ove metode liječenja tvrde da je nekoliko [[Alternativna medicina|alternativnih terapija]] pokazalo određenu učinkovitost kod liječenja hepatitisa C, uključujući mlijeko [[Čičak|čička]] ([[silimarin]]), [[ginseng]], kao i [[koloidno srebro]].<ref name=NCCAM>[http://nccam.nih.gov/health/providers/digest/hepatitisC-science.htm?nav=cd Hepatitis C and CAM: What the Science Says] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130513220534/http://nccam.nih.gov/health/providers/digest/hepatitisC-science.htm?nav=cd |date=2013-05-13 }}. ''[[NCCAM]]'' ožujak 2011. (pristupljeno 7. ožujka 2011.)</ref> Međutim, ne postoje dokazi da ijedna alternativna terapija poboljšava ishod kod hepatitisa C, i nije dokazan ikakav utjecaj alternativnih terapija na virus.<ref name=NCCAM/><ref>{{cite journal|last=Liu|first=J|coauthors=Manheimer, E, Tsutani, K, Gluud, C|title=Medicinal herbs for hepatitis C virus infection: a Cochrane hepatobiliary systematic review of randomized trials.|journal=The American journal of gastroenterology|date= 2003 |volume=svezak 98|issue=broj 3|pages=str. 538.–544.|pmid=12650784}}</ref><ref>{{cite journal|last=Rambaldi|first=A|coauthors=Jacobs, BP, Gluud, C|title=Milk thistle for alcoholic and/or hepatitis B or C virus liver diseases.|journal=Cochrane database of systematic reviews (Online)|date= 2007-09-17 |issue=broj 4|pages=str. CD003620|pmid=17943794}}</ref> == Prognoza == Odgovor na liječenje ovisi o genotipu virusa. Trajno izliječenje bilježi se u oko 40-50 % osoba s HCV genotipom 1 uz 48 tjedana liječenja.<ref name=NEJM2011/> U osoba s HCV genotipovima 2 i 3, uz 24 tjedna liječenja trajni odgovor je 70-80 %.<ref name=NEJM2011/> Trajno odgovara na terapiju oko 65 % osoba s genotipom 4 nakon 48 tjedana liječenja. Dokazi za liječenje bolesti genotipa 6 trenutačno su oskudni, a oni koji postoje odnose se na 48 tjedana liječenja istim dozama kao i za bolest genotipa 1.<ref>{{cite journal |author=Fung J, Lai CL, Hung I, ''et al.'' |title=Chronic hepatitis C virus genotype 6 infection: response to pegylated interferon and ribavirin |journal=The Journal of Infectious Diseases |volume=svezak 198 |issue=broj 6|pages=str. 808.–812. |year=2008 |month = September |pmid=18657036 |doi=10.1086/591252}}</ref> === Ishod terapije === Uspjeh terapije se ogleda u činjenici da se virus HCV više ne može dokazati u krvi. Kaže se da je bolesnik aviremičan. To se utvrđuje kvalitativnim PCR-om koji je negativan. Drugi parametar koji se prati tijekom liječenja jesu vrijednosti transaminaza (ALT) koje postaju normalne u uspješnom liječenju. Ukoliko se tijekom liječenja ne postigne stanje [[avimerija|aviremije]], smatra se da se radi o rezistentnom virusu i bolesnika se označava kao non-respondera, tj. onog koji nije uspješno odgovorio na liječenje te je virus u krvi i dalje prisutan, a transaminaze mogu biti povišene. Bolesnici koji na kraju terapijskog protokola nemaju virus u krvi (kvalitativni HCV PCR negativan), a transaminaze su im normalne, prate se laboratorijski svakih 6 mjeseci. Tim se kontrolama utvrđuje trajnost virusološkog uspjeha liječenja koja se postiže u 50 % bolesnika s genotipom 1, a čak u 80 % s genotipom 2 i 3 liječenih kombiniranom terapijom. Ako bi se virus ponovno pojavio u krvi, radilo bi se o relapsu bolesti. == Epidemiologija == [[Datoteka:Hepatitis C world map - DALY - WHO2004.svg|minijatura|300px|[[Dobno standardizirana onesposobljenost]] za hepatitis C u 2004. na 100&nbsp;000 stanovnika {{Multicol}} {{legenda|#b3b3b3|nema podataka}} {{legenda|#ffff65|<10}} {{legenda|#fff200|10-15}} {{legenda|#ffdc00|15-20}} {{legenda|#ffc600|20-25}} {{legenda|#ffb000|25-30}} {{legenda|#ff9a00|30-35}} {{Multicol-break}} {{legenda|#ff8400|35-40}} {{legenda|#ff6e00|40-45}} {{legenda|#ff5800|45-50}} {{legenda|#ff4200|50-75}} {{legenda|#ff2c00|75–100}} {{legenda|#cb0000|>100}} {{Multicol-end}}]] Između 130 i 170 milijuna ljudi, ili približno 3 % svjetske populacije, oboljelo je od kroničnog hepatitisa C.<ref name=WHO2011>{{cite web | title=WHO Hepatitis C factsheet|url=http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs164/en/index.html | year=2011. |accessdate= 2011-17-13}}</ref> Stope su značajno porasle u [[20. stoljeće|20. stoljeću]] zbog kombinacije intravenskog uzimanja droge i davanja intravenskih lijekova ili nesterilizirane medicinske opreme.<ref name="World2007"/> U Sjedinjenim Američkim Državama od hepatitisa C boluje oko 2 % ukupne populacije,<ref name=AFP2010/> a godišnje se javlja od 35&nbsp;000 do 185&nbsp;000 novih slučajeva. U zapadnom su svijetu od [[1990-ih]] godina stope u padu, zbog poboljšanih probirnih pretraga krvi prije transfuzije.<ref name=Tah2009/> Godišnji broj smrtnih slučajeva od HCV-a u SAD-u kreće se od 8000 do 10&nbsp;000 ljudi. Očekivanja su da će se stopa smrtnosti povećati kako budu obolijevali i umirali ljudi zaraženi transfuzijom prije testiranja na HCV.<ref>{{cite book|last=Colacino|first=ed. by J. M.|title=Hepatitis prevention and treatment|year=2004.|publisher=Birkhäuser|location=Basel|isbn=9783764359560|pages=32|url=http://books.google.ca/books?id=KwSWN_QtVLUC&pg=PA32|coauthors=Heinz, B. A.}}</ref> Stope zaraženosti veće su u nekim zemljama [[Afrika|Afrike]] i [[Azija|Azije]]<ref>{{cite book|last=al.]|first=edited by Gary W. Brunette ... [et|title=CDC health information for international travel : the Yellow Book 2012|publisher=Oxford University|location=New York|isbn=9780199769018|pages=231|url=http://books.google.ca/books?id=597F4ZVu7eQC&pg=PT231}}</ref> s najvećim stopama zaraženosti u Egiptu (22 %), [[Pakistan]]u (4,8 %) i [[Kina|Kini]] (3,2 %).<ref name=WHO2011/> Visoka stopa u Egiptu povezana je s masovnom kampanjom liječenja shistosomijaze, koja je sada obustavljena, a koja se provodila korištenjem nepropisno steriliziranih staklenih šprica.<ref name=World2007/> == Historija == Sredinom 1970-ih, Harvey J. Alter, pročelnik Odjela za zarazne bolesti u Zavodu za transfuzijsku medicinu u ''National Institutes of Health'' i njegov istraživački tim dokazali su da većina slučajeva hepatitisa nakon transfuzije krvi nije bila uzrokovana virusima hepatitisa A ili B. Unatoč tom otkriću, međunarodni istraživački napori na izolaciji virusa nisu polučili uspjeh još sljedećih deset godina. Godine 1987., Michael Houghton, Qui-Lim Choo i George Kuo iz ''Chiron Corporation'', u suradnji s dr. D.W. Bradleyem iz ''Centers for Disease Control and Prevention'', iskoristili su novi pristup molekularnog kloniranja kako bi identificirali nepoznati organizam i razvili dijagnostički test.<ref name = Boyer>{{cite book | isbn = 9780792387602 | last = Boyer | first = JL | title = Liver cirrhosis and its development: proceedings of the Falk Symposium 115 | pages = [http://books.google.ca/books?id=n5P696E7T0wC&pg=PA344#v=onepage&q&f=false 344] | publisher = [[Springer Science+Business Media|Springer]] | year = 2001. }}</ref> Alter je 1988. potvrdio virus dokazavši njegovu prisutnost na panelu uzoraka hepatitisa koji nisu bili ni A ni B. U travnju 1989. otkriće HCV-a objavljeno je u dva članka u znanstvenom časopisu ''Science''.<ref name="choo">{{cite journal|author=Choo QL, Kuo G, Weiner AJ, Overby LR, Bradley DW, Houghton M |title=Isolation of a cDNA clone derived from a blood-borne non-A, non-B viral hepatitis genome |journal=Science |volume=svezak 244 |issue=broj 4902 |pages=str. 359.–362. |year=1989 |month = April |pmid=2523562 |doi=10.1126/science.2523562}}</ref><ref name="kuo">{{cite journal |author=Kuo G, Choo QL, Alter HJ, ''et al.'' |title=An assay for circulating antibodies to a major etiologic virus of human non-A, non-B hepatitis |journal=Science |volume=svezak 244 |issue=broj 4902 |pages=str. 362.–364. |year=1989 |month= April |pmid=2496467 |doi=10.1126/science.2496467}}</ref> Otkriće je dovelo do značajnih poboljšanja u dijagnostici i poboljšalo antivirusno liječenje.<ref name = Boyer/> Godine 2000. dr. Alter i Houghton primili su nagradu Lasker za medicinska klinička ispitivanja za "pionirski rad koji je doveo do otkrića virusa uzročnika hepatitisa C i razvoj metoda probira koje su u SAD smanjile rizik od hepatitisa povezanog s transfuzijom krvi s 30 % u 1970. na gotovo nulu u 2000."<ref>[https://web.archive.org/web/20080225184627/http://www.laskerfoundation.org/awards/library/2000clinical.shtml2000 Winners Albert Lasker Award for Clinical Medical Research], The Lasker Foundation. Pristupljeno 20. veljače 2008.</ref> Chiron je podnio nekoliko patentnih prijava u vezi s virusom i njegovom dijagnozom.<ref name="houghton">Houghton, M., Q.-L. Choo, and G. Kuo. ''NANBV Diagnostics and Vaccines.'' European Patent No. EP-0-3 18-216-A1. European Patent Office (filed 18 November 1988, published 31 May 1989).</ref> Konkurentska patentna prijava CDC-a povučena je 1990., nakon što je Chiron isplatio 1,9 milijuna dolara CDC-u i 337.500 dolara Bradleyu. Bradley je 1994. podigao tužbu protiv Chirona tražeći da se patent poništi i da on bude uključen kao supronalazač, te da mu se isplate odšteta i tantijemi. Povukao je tužbu 1998. nakon negativne odluke prizivnog suda.<ref>{{cite web|last=Wilken|first=Judge|title=United States Court of Appeals for the Federal Circuit|url=http://www.ll.georgetown.edu/federal/judicial/fed/opinions/96opinions/96-1536.html|work=United States Court of Appeals for the Federal Circuit|accessdate = 2012-01-11}}</ref> == Društvo i kultura == Svjetski savez za hepatitis koordinira [[Svjetski dan hepatitisa]], koji se obilježava svake godine [[28. srpnja]].<ref>{{cite journal|last=Eurosurveillance editorial|first=team|title=World Hepatitis Day 2011.|journal=Euro surveillance : bulletin europeen sur les maladies transmissibles = European communicable disease bulletin|date= 2011-07-28|volume=svezak 16|issue=broj 30|pmid=21813077}}</ref> Ekonomski teret hepatitisa C značajan je kako za pojedinca tako i za društvo. U Sjedinjenim Američkim Državama prosječni trošak bolesti tijekom životnog vijeka procijenjen je 2003. na 33.407 USD,<ref name=Cost2006>{{cite journal|last=Wong|first=JB|title=Hepatitis C: cost of illness and considerations for the economic evaluation of antiviral therapies.|journal=PharmacoEconomics|year=2006 |volume=svezak 24|issue=broj 7|pages= 661–672 |pmid=16802842}}</ref> dok je cijena transplantacije jetre od oko 200&nbsp;000 USD u 2011.<ref name=Cost2011/> U Kanadi je cijena antivirusne terapije 2003. iznosila 30&nbsp;000 CAD,<ref>{{cite web|title=Hepatitis C Prevention, Support and Research ProgramHealth Canada|url=http://www.phac-aspc.gc.ca/hepc/pubs/psrpmideval-ppsrevalinter/i_problem-eng.php|work=Public Health Agency of Canada|accessdate = 2012-01-10 |month=November |year=2003 }}</ref> dok je cijena u Sjedinjenim Američkim Državama 1998. bila između 9200 i 17.600 USD.<ref name=Cost2006/> U mnogim dijelovima svijeta ljudi si ne mogu priuštiti liječenje antivirusnim lijekovima jer nemaju zdravstveno osiguranje ili im osiguranje ne pokriva antivirusne lijekove.<ref>{{cite book|last=Zuckerman|first=edited by Howard Thomas, Stanley Lemon, Arie|title=Viral Hepatitis.|year=2008.|publisher=John Wiley & Sons|location=Oxford|isbn=9781405143882|pages=532|url=http://books.google.ca/books?id=nT2dauLXoYAC&pg=PA532|edition=3rd ed.}}</ref> == Istraživanja == Prema podatcima iz 2011., u tijeku razvoja bilo je oko sto lijekova za hepatitis C.<ref name=Cost2011>{{cite journal|last=El Khoury|first=A. C.|coauthors=Klimack, W. K., Wallace, C., Razavi, H.|title=Economic burden of hepatitis C-associated diseases in the United States|journal=Journal of Viral Hepatitis|date= 2011-12-01|doi=10.1111/j.1365-2893.2011.01563.x}}</ref> Među njima su cjepiva za hepatitis, imunomodulatori i inhibitori ciklofilina.<ref>{{cite journal|last=Ahn|first=J|coauthors=Flamm, SL|title=Hepatitis C therapy: other players in the game|journal=Clinics in liver disease|date= 2011 |volume=svezak 15|issue=broj 3|pages=str. 641.–656.|pmid=21867942|doi=10.1016/j.cld.2011.05.008}}</ref> Ovi potencijalno novi pristupi liječenju rezultat su boljeg razumijevanja virusa hepatitisa C.<ref>{{cite journal|last=Vermehren|first=J|coauthors=Sarrazin, C|title=New HCV therapies on the horizon.|journal=Clinical microbiology and infection : the official publication of the European Society of Clinical Microbiology and Infectious Diseases|date= 2011 |volume=svezak 17|issue=broj 2|pages=str. 122–134|pmid=21087349}}</ref> == Povezano == * [[Hepatitis]] * [[Svjetski dan hepatitisa]] <!-- == Preporuke za zdraviji život == * Izbjegavanje alkoholnih pića, budući da alkohol ubrzava razvoj [[Ciroza jetre |ciroze]]. * prehrana s hranom koja u sebi ima malo masnoće. * osoba se treba odmarati kada se osjeća umorno --> == Izvori == {{reflist|2}} == Vanjske veze == * [http://www.moravek.org/ovisnosti/hcv.htm FAQ - Što je Hepatitis C] * [http://www.abchepatitis.hr/ ABC Hepatitis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081022224744/http://www.abchepatitis.hr/ |date=2008-10-22 }} / [http://hepac05.7.forumer.com arhiva foruma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120118190205/http://hepac05.7.forumer.com/ |date=2012-01-18 }} * [http://hepatitis.16.forumer.com Hepatitis forum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120111160302/http://hepatitis.16.forumer.com/ |date=2012-01-11 }} * [http://www.hepatos.hr Hrvatska udruga liječenih i oboljelih od hepatitisa] * [http://www.cybermed.hr/index.php/pbl/portal_za_pacijente/centri_za_edukaciju/hepatitis_c Cybermed - hepatitis C] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060905141833/http://www.cybermed.hr/index.php/pbl/portal_za_pacijente/centri_za_edukaciju/hepatitis_c |date=2006-09-05 }} * [http://www.hepatitis.va.gov National Hepatitis C Program] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190807143258/https://www.hepatitis.va.gov/ |date=2019-08-07 }} U.S. Department of Veterans Affairs {{commonscat|Hepatitis C}} [[Kategorija:Virusne bolesti]] olajln2m56m3ieej7evcidb3duracjg Vazduhoplovna akademija (Beograd) 0 57498 42587867 42332399 2026-05-05T02:56:07Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Vazduhoplovstvo u Srbiji]] → [[Kategorija:Avijacija u Srbiji]] 42587867 wikitext text/x-wiki {{drugo značenje3|Vazduhoplovna akademija}} [[Datoteka:Vazduhoplovna akademija 2.jpg|thumb|300px|Vazduhoplovna akademija]] '''Vazduhoplovna akademija''' je [[beograd]]ska [[srednja škola]] osnovana [[1924]]. godine u beogradskom naselju [[Dorćol]]. Smatra se jednom od škola sa najdužom tradicijom na teritoriji grada Beograda. == Ime škole == U septembru [[2007]]. godine došlo je do promene imena škole iz Tehnička škola ''Petar Drapšin'' u Vazduhoplovna akademija. Spisak imena škole kroz istoriju: * Državna Srednja Tehnička Škola u Beogradu (1924 - 1947) * Industrijska srednja tehnička škola (1947 - 1948.) * Industrijska srednja tehnička škola „Petar Drapšin“ (1957 - 1975) * Srednja mašinska tehnička škola „Petar Drapšin“ (1975 - 1978) * Obrazovni centar „Petar Drapšin“ (1978 - 1988) * Tehnička škola „Petar Drapšin “ (1988 - 2005) * Vazduhoplovno - tehnička škola (od 2005 - 2007) * Vazduhoplovna Akademija (od 2007. godine) == Evropski potencijal == Počev od 2007. godine, Vazduhoplovna akademija je postala jedina akreditovana ustanova za školovanje [[zrakoplov|vazduhoplovnog]] osoblja u Jugoistočnoj Evropi. Svi učenici koji po završetku svog četvorogodišnjeg obrazovanja pri akademiji budu ispunjavali rigorozne uslove određene od strane evropskih institucija, imaće mogućnost da dobiju sertifikat o kompetentnosti validan u svim zemljama [[Evropska unija|Evropske unije]] i [[Bliski Istok|Bliskog istoka]]. == Smerovi obrazovanja == === Civilni smerovi === Trenutno u školi postoji šest sertifikovanih stručnih smerova: * Aviomehatroničar * Aviotehničar * Tehničar vazdušnog saobraćaja * Tehničar vazdušnog saobraćaja za spasavanje * Tehničar vazdušnog saobraćaja za bezbednost * Tehničar za bezbednost informaciono-komunikacionih sistema u vazdušnom saobraćaju === Vojni smerovi === Trenutno u školi postoje pet sertifikovanih vojnih smerova: * Avio-tehničar za vazduhoplov i motor * Avio-tehničar za elektro opremu vazduhoplova * Avio-tehničar za elektronsku opremu vazduhoplova * Mehatroničar za radarske sisteme * Mehatroničar za raketne sisteme == Učenici == Pored standardnog obrazovanja, učenici akademije mogu učestvovati u radu Školskog parlamenta škole, ''Budi muško'' projekta, maketarske sekcije, kluba mačevalaca i drugim aktivnostima. == Vanjske veze == * [http://www.airserbia.com/photo/list/23 Foto galerija na Ersrbiji] [[Kategorija:Obrazovanje u Beogradu]] [[Kategorija:Avijacija u Srbiji]] eraqcihzokvkf8dgmvzb26t2a1rgyu9 Kategorija:Historija Severne Makedonije 14 69840 42587907 41858634 2026-05-05T03:03:36Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Severna Makedonija]] → [[Kategorija:Sjeverna Makedonija]] 42587907 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|History of the Republic of Macedonia}} [[Kategorija:Sjeverna Makedonija]] [[Kategorija:Historija Balkana|Makedonija]] [[Kategorija:Historija Evrope|Makedonija]] [[Kategorija:Historija po državama|Makedonija]] 92onsd1vypwn2o2eobiljploh0fzthw NATO-ovo bombardiranje SR Jugoslavije 0 70653 42587966 42584254 2026-05-05T03:19:58Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[NATO-ovo bombardovanje SR Jugoslavije]] na [[NATO-ovo bombardiranje SR Jugoslavije]] 42584254 wikitext text/x-wiki {{Oružani sukob |naziv = Operacija Saveznička sila |dio = [[Rat na Kosovu|Rata na Kosovu]] |slika = [[File:Нато бомбе изазивале еколошку катастрофу у Новом Саду.jpeg|300px]] |opis slike = [[Novi Sad]] nakon bombardovanja naftne rafinerije |datum = [[24. 3.]] – [[10. 6.]] [[1999]]. {{small|(78 dana)}} |mjesto = [[Srbija]], [[Crna Gora]] |povod = [[Progon Albanaca sa Kosova 1999.|progon Albanaca sa Kosova]] |teritorij = |ishod = pobjeda [[NATO]]-a; povlačenje vojske [[SR Jugoslavija|SR Jugoslavije]] s [[Kosovo|Kosova]] |sukobljeni1 = [[Datoteka:Flag of NATO.svg|22px]] [[NATO]] |sukobljeni2 = [[Datoteka:Flag of FR Yugoslavia.svg|22px]] [[SR Jugoslavija]] |sukobljeni3 = |zapovjednik1 = [[Datoteka:Flag of NATO.svg|22px]] [[Wesley Clark]]<br />[[Datoteka:Flag of NATO.svg|22px]] [[Javier Solana]]<br />[[Datoteka:Flag of NATO.svg|22px]] [[Rupert Smith]]<br />[[Datoteka:Flag of United Kingdom.svg|22px]] [[Tony Blair]]<br />[[Datoteka:Flag of the United States.svg|22px]] [[Bill Clinton]]<br />[[Datoteka:Flag of France.svg|22px]] [[Jacques Chirac]] |zapovjednik2 = [[Datoteka:Flag of FR Yugoslavia.svg|22px]] [[Slobodan Milošević]]<br />[[Datoteka:Flag of FR Yugoslavia.svg|22px]] [[Dragoljub Ojdanić]]<br />[[Datoteka:Flag of FR Yugoslavia.svg|22px]] [[Nebojša Pavković]]<br />[[Datoteka:Flag of FR Yugoslavia.svg|22px]] [[Vlastimir Đorđević]]<br />[[Datoteka:Flag of FR Yugoslavia.svg|22px]] [[Svetozar Marjanović]] |zapovjednik3 = |jačina1 = Više od 1.031 [[Borbeni zrakoplovi|borbenih zrakoplova]] |jačina2 = 85.000-114.000 [[Vojska|vojnika]] <br /> 20.000 [[Policija|policajaca]] <br /> 15.000 dobrovoljaca |jačina3 = |posljedice1 = 2 poginulih vojnika <br /> 1 [[F-117|F-117A Nighthawk]] <br /> 1 [[F-16|F-16C Fighting Falcon]] <br /> oko 30 bezpilotnih letjelica |posljedice2 = '''Srbija'''<br />93 poginula vojnika SRJ<ref name="fond"/><br />'''Kosovo'''<br />174 poginulih vojnika SRJ<ref name="fond"/><br />'''Crna Gora'''<br />2 poginulih vojnika SRJ<ref name="fond"/><br />'''Ukupno'''<br />269 vojnika |posljedice3 = |bilješke = <center>'''Srbija'''<br />489–528 poginulih civila (procjena [[Human Rights Watch]]-a)<ref name="hrw2000">{{cite web|publisher=Human Rights Watch|url=http://www.hrw.org/sites/default/files/reports/natbm002.pdf|title=Civilian deaths in the NATO air campaign|date=veljača 2000|accessdate=7. srpnja 2013}}</ref><br />187 civila (procjena [[Fond za humanitarno pravo|Fonda za humanitarno pravo]])<ref name="fond"/></center><center>'''Kosovo'''<br />220 poginulih albanskih civila<br />46 poginulih srpskih i drugih nealbanskih civila<ref name="fond"/></center><center>'''Crna Gora'''<br />7 poginulih civila<ref name="fond">{{cite web|publisher=E-Novine|url=http://www.e-novine.com/srbija/vesti/61370-Koliko-bilo-poginulih-NATO-bombardovanju.html|title=Koliko je bilo poginulih u NATO bombardovanju|date=23. ožujka 2012|accessdate=7. srpnja 2013}}</ref></center> }} [[Organizacija Severnoatlantskog sporazuma]] (NATO) izvela je kampanju vazdušnog bombardovanja [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]] tokom [[Rat na Kosovu|rata na Kosovu]]. Vazdušni udari trajali su od 24. marta do 10. juna 1999. Tada je postignut sporazum koji je nalagao povlačenje jugoslovenskih oružanih snaga sa Kosova i uspostavljanje [[Privremena administrativna misija Ujedinjenih nacija na Kosovu|Privremene administrativne misije Ujedinjenih nacija]] (UNMIK). Službeni kodni naziv kampanje bio je '''Operacija Saveznička sila''' ({{Jez-eng|Operation Allied Force}}), dok su je [[Sjedinjene Američke Države]] nazivale '''Operacija Plemeniti nakovanj''' ({{Jez-eng|Operation Noble Anvil}}).<ref name="Towards a common European security and defense policy: the ways and means of making it a reality">{{cite book |title=Towards a common European security and defence policy: the ways and means of making it a reality |url=https://archive.org/details/towardscommoneur0000bonn |last=Bonnén |first=Preben |year=2003 |publisher=LIT Verlag Berlin-Hamburg-Münster |isbn=978-3-8258-6711-9 |page=[https://archive.org/details/towardscommoneur0000bonn/page/188 188] }}</ref> U Jugoslaviji je ime operacije pogrešno prevedeno kao '''Milosrdni anđeo'''.<ref name="RTS-2009">[[Radio-televizija Srbije|RTS]]: „[https://www.rts.rs/page/stories/sr/story/9/politika/52258/poreklo-imena-milosrdni-andjeo.html Poreklo imena ’Milosrdni anđeo’]” {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121102044701/http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/1/%D0%A1%D1%80%D0%B1%D0%B8%D1%98%D0%B0/52257/%D0%9F%D0%BE%D1%80%D0%B5%D0%BA%D0%BB%D0%BE+%D0%B8%D0%BC%D0%B5%D0%BD%D0%B0+%22%D0%9C%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D1%81%D1%80%D0%B4%D0%BD%D0%B8+%D0%B0%D0%BD%D1%92%D0%B5%D0%BE%22|date=2 November 2012}}, 26 March 2009</ref> NATO je izjavio da proterivanje Albanaca u susedne zemlje ima potencijal da destabilizuje region. Jugoslovenske postupke prethodno su osudile mnoge međuvladine organizacije, kao što su UN i NATO, ali i brojne [[Međunarodna nevladina organizacija|nevladine organizacije]].<ref>{{cite book|last=Jordan|first=Robert S.|title=International organizations: A comparative approach to the management of cooperation|url=https://archive.org/details/internationalorg0000jord|page=[https://archive.org/details/internationalorg0000jord/page/128 129]|year=2001|publisher=Greenwood Publishing Group|isbn=9780275965495}}</ref><ref>{{cite book|last=Yoshihara|first=Susan Fink|chapter=Kosovo|pages=[https://archive.org/details/flashpointsinwar00reve/page/67 67]–68|editor1-last=Reveron|editor1-first=Derek S.|editor2-last=Murer|editor2-first=Jeffrey Stevenson|title=Flashpoints in the War on Terrorism|chapter-url=https://archive.org/details/flashpointsinwar00reve|chapter-url-access=registration|year=2006|publisher=Routledge|isbn=9781135449315}}</ref> Odbijanje Jugoslavije da potpiše [[Pregovori u Rambujeu|sporazum iz Rambouilleta]] NATO je upotrebio kao opravdanje za primenu sile. Zemlje članice NATO-a pokušale su pridobiti ovlaštenje [[Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija|Saveta bezbednosti]] za vojni poduhvat. Međutim, usprotivile su im se [[Kina]] i [[Rusija]], koje su naznačile da će staviti [[Veto u Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija|veto]] na takvu meru. Stoga je NATO bez odobrenja Ujedinjenih nacija započeo kampanju navodeći da je to humanitarna intervencija. NATO je tom prilikom zanemario [[Povelja Ujedinjenih nacija|Povelju Ujedinjenih nacija]], koja zabranjuje primenu sile osim kada to odluči Savet bezbednosti ili kada je to potrebno radi samoodbrane od oružanog napada.<ref>{{Cite journal|last=O'Connell|first=Mary Ellen|year=2000|title=The UN, NATO, and International Law after Kosovo|url=https://archive.org/details/sim_human-rights-quarterly_2000-02_22_1/page/57|journal=Human Rights Quarterly|volume=22|issue=1|pages=57–89|doi=10.1353/hrq.2000.0012|issn=0275-0392|jstor=4489267|s2cid=146137597}}</ref> U NATO-ovom bombardovanju poginulo je približno 1.000 pripadnika jugoslovenskih snaga bezbednosti i između 489 i 528 civila. Uništeni su i oštećeni mostovi, industrijska postrojenja, bolnice, škole, spomenici kulture, privatna preduzeća, kasarne i vojni objekti. Ekonomski eksperti iz Grupe 17 procenili su štetu na približno 30 milijardi dolara. U danima nakon povlačenja jugoslovenske vojske Kosovo je napustilo više od 164.000 [[Srbi|Srba]] i 24.000 [[Romi|Roma]]. Mnogi od preostalih nealbanskih civila i Albanci koji su posmatrani kao kolaboracionisti bili su žrtve fizičkog [[Nasilje|nasilja]], [[otmica]] i [[Ubistvo|ubistava]].<ref>{{cite web|url=https://www.hrw.org/reports/1999/kosov2/|title=Abuses against Serbs and Roma in the new Kosovo|date=August 1999|publisher=[[Human Rights Watch]]|access-date=4 December 2016|archive-date=10 October 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171010200756/https://www.hrw.org/reports/1999/kosov2/|url-status=live}}</ref><ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=wkQ3I6GyClEC&pg=PA29|title=After Yugoslavia: Identities and Politics Within the Successor States|date=2012|page=30|isbn=9780230201316|last1=Hudson|first1=Robert|last2=Bowman|first2=Glenn}}</ref><ref name="Siobhán Wills 219">{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=QoqQ7kBrlSAC&pg=PA219|title=Protecting Civilians: The Obligations of Peacekeepers|date=26 February 2009|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-953387-9|page=219|author=Siobhán Wills|access-date=24 February 2013|archive-date=11 January 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230111171634/https://books.google.com/books?id=QoqQ7kBrlSAC&pg=PA219|url-status=live}}</ref> Posle [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|ratova u bivšoj Jugoslaviji]] Srbija je postala dom najvećem broju [[Izbjeglice|izbeglica]] i [[Interno raseljena lica|interno raseljenih lica]] u Evropi.<ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=el-YZHB8hzYC&pg=PP1|title=Shaping South East Europe's Security Community for the Twenty-First Century: Trust, Partnership, Integration|date=7 May 2013|publisher=[[Springer Science+Business Media|Springer]]|page=169|author=S. Cross, S. Kentera, R. Vukadinovic, R. Nation|access-date=31 January 2017|isbn=9781137010209|archive-date=11 January 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230111171651/https://books.google.com/books?id=el-YZHB8hzYC&pg=PP1|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.osce.org/serbia/24323?download=true|title=Serbia: Europe's largest proctracted refugee situation|year=2008|publisher=[[Organization for Security and Co-operation in Europe|OSCE]]|access-date=26 March 2019|archive-date=26 March 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170326082139/http://www.osce.org/serbia/24323?download=true|url-status=live}}</ref> Bombardovanje SR Jugoslavije bilo je drugo važnije vojno uplitanje NATO-a nakon [[NATO-ovo bombardovanje Republike Srpske|bombardovanja Republike Srpske]] (1995). Bio je to prvi put da je NATO primenio vojnu silu bez izričitog odobrenja Saveta bezbednosti, tj. bez međunarodnopravnog odobrenja,<ref>{{cite book|last1=Zyla|first1=Benjamin|title=The End of European Security Institutions?: The EU's Common Foreign and Security Policy and NATO After Brexit|date=2020|publisher=Springer|isbn=9783030421601|page=40|url=https://books.google.com/books?id=LkHVDwAAQBAJ&pg=PA40|access-date=22 July 2022|archive-date=22 July 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220722163930/https://books.google.com/books?id=LkHVDwAAQBAJ&pg=PA40|url-status=live}}</ref> što je pokrenulo debate o {{ill|Legitimitet NATO bombardovanja SRJ|sr||en|Legitimacy of the NATO bombing of Yugoslavia|lt=legitimnosti intervencije}}. == Međunarodne reakcije na rat na Kosovu == {{main|Kosovski rat|Ratni zločini u Kosovskom ratu}} [[Datoteka:Pentagon meeting March 15 1999, 990315-D-9880W-016.jpg|left|thumb|250px|[[Javier Solana]] (lijevo) i američki ministar obrane [[William Cohen]] (desno) sastali su se u [[Pentagon]]u [[15. ožujka]] [[1999]]. kako bi raspravljali o odgovoru NATO saveza na krizu na Kosovu]] [[15. lipnja]] [[1998]]. [[EU]] je proširila gospodarske [[sankcije]] protiv Beograda zbog srpskih operacija na Kosovu, uvodeći zabranu komercijalnih letova jugoslavenskih zračnih kompanija u svih 15 zemalja članica EU-a. Svrha je te zabrane, koja je objavljena na summitu čelnika EU-a u [[Cardiff]]u, pojačati gospodarski pritisak na Slobodana Miloševića, dok [[NATO]] istodobno jača vojni pritisak održavanjem zračnih vojnih vježbi iznad Albanije i Makedonije. Čelnici EU-a u svojoj su izjavi o Kosovu pozvali Miloševića da prekine vojne napade na civile, povuče svoje snage, dopusti pristup međunarodnim promatračima, omogući povratak izbjeglicama i počne politički dijalog s predstavnicima kosovskih Albanaca. Također su dodali kako su „učinjene pogreške na obje strane“. Trenutačan prekid nasilja zahtijevat će se i od kosovskih Albanaca, navodi se u izjavi.<ref name="stanje"/> „Strpljenje međunarodne zajednice prema Beogradu je pri kraju“, rekao je britanski ministar za obranu [[George Robertson]].<ref name="stanje"/> [[Albanija]] je osobito oštro reagirala na stanje: „''Duboko smo uvjereni da je genocid koji provode srpske vlasti na Kosovu posljedica institucionalizirane politike genocida i državnog terorizma koji se provodi pomoću vojnog, paravojnog i policijskog mehanizma protiv kosovskih Albanaca''“, izjavio je albanski ministar vanjskih poslova [[Paskal Milo]] na konferenciji UN-a. „Otpor koji pruža albansko stanovništvo u samoobrani od takve politike ne može se nazvati terorizmom“.<ref name="stanje"/> [[Japan]]ska je vlada također objavila da je odlučila zamrznuti srpsku i jugoslavensku imovinu u toj zemlji, kao dio međunarodnog pritiska na Beograd radi zaustavljanja nasilja na Kosovu. Japan je također zabranio davanje izvoznih kredita Jugoslaviji i izdavanje viza jugoslavenskim i srpskim duznosnicima koji sudjeluju u represiji na Kosovu.<ref name="stanje">{{cite web |title=Stanje na Kosovu |url=http://www.hrt.hr/arhiv/98/06/16/kosovo.html |publisher=[[HRT]] |date=1998-06-16 |accessdate=2010-05-28}}</ref> Milošević je pristao u ljeto 1998. ispuniti većinu zahtjeva koje su svjetske sile postavile kako bi se okončalo krvoproliće na Kosovu, ali je rekao da će svoje postrojbe povući iz te pokrajine samo nakon "prestanka terorizma". Njegova obećanja su objavljena u zajedničkom priopćenju s ruskim predsjednikom [[Boris Jeljcin|Borisom Jeljcinom]] nakon razgovora u [[Moskva|Moskvi]], međutim eskalacija nasilja na Kosovu i dalje se nastavila.<ref name="stanje"/> [[8. listopada]] [[1998]]., istodobno s vojnim pripremama, NATO savez je nastavio s pokušajem postizanja suglasnosti oko pravnog temelja za moguću intervenciju, jer unutar samog saveza postojala su različita stajališta glede tog problema. Jedna opcija bila je dobiti odobrenja [[UN]]-a za vojnu intervenciju, no nakon prijetnje [[Rusija|Rusije]], stalne članice Vijeća sigurnosti, da će sigurno staviti veto, glavne članice NATO-a odustale su od moguće nove rezolucije koja bi izričito odobrila uporabu sile, iako su je London i Pariz označili poželjnom. Francuska, SAD i Velika Britanija zaključile su da NATO smije intervenirati na Kosovu i bez nove rezolucije, a unatoč prvotnom protivljenju tom su se stajalištu ubrzo pridružile i Španjolska i Belgija. Njemačka, Italija, Danska i neke druge zemlje još su se pak neko vrijeme dvoumile oko odluke.<ref name="situacija"/> [[Datoteka:Deployed Fighting Falcon.jpg|left|mini|250px|NATO savez gomila [[borbeni zrakoplov|borbene zrakoplove]] tijekom eskalacije krize na Kosovu]] I dok se u NATO-u polako postizala jednoglasna podrška mogućoj intervenciji, u Beogradu je zavladala ratna psihoza: većina zemalja evakuirala je veći dio diplomatskoga osoblja i sve članove obitelji govori o strahu od srpske odmazde u slučaju NATO-ova napada.<ref name="situacija">{{cite news |title=Situacija u SR Jugoslaviji |url=http://www.hrt.hr/arhiv/98/10/08/HRT0010.html |publisher=[[HRT]] |date=1998-10-08 |accessdate=2010-05-28}}</ref> Treći sastanak [[Richard Holbrooke|Richarda Holbrookea]] s Miloševićem u tri uzastopna dana trajao je gotovo četiri sata. Izvori bliski pregovaračima objavili su ranije da Holbrooke nije ostvario napredak u pokušaju da uvjeri Miloševića da okonča kosovski sukob i započne mirovne pregovore s predstavnicima kosovskih Albanaca.<ref name="situacija"/> Istodobno, [[OESS]] je odbio poziv Beograda da pošalje misiju za utvrđivanje činjenica na Kosovo jer je u pozivu stajalo da se unaprijed mora „utvrditi pozitivna evolucija stanja na Kosovu“, a to je toj organizaciji bilo neprihvatljivo.<ref name="situacija"/> Miloševićeva Vlada ubrzo je naredila svim ministarstvima, javnim službama i ustanovama hitno poduzimanje najenergičnijih mjera za povećanje sigurnosti i obranu zemlje. U priopćenju objavljenom u Beogradu navodi se da vlada posebno zahtijeva od elektronskih medija da „ne preuzimaju strane programe, kojima se širi strah, panika i [[defetizam]] te negativno utječe na spremnost građana za obranu zemlje“. Vlada je najavila donošenje odgovarajućih uredaba, posebno za područje prometa, energetike, [[telekomunikacija]] i informiranja, i sankcioniranje svih oblika nezakonitog ponašanja.<ref name="situacija"/> Jugoslavenska vojska odlučila je premjestiti protubrodske rakete u tunele uzduž jugoslavenske obale, a premjestila je i protuzračne rakete i protuzračno topništvo. Učinkovitost nekih raketnih sustava SRJ je poboljšala uz pomoć ruske tehnologije. Vojni zrakoplovi [[MiG-29]] razmješteni po bunkerima širom zemlje kako bih se učinilo što težim metama.<ref name="situacija"/> Prema raznim izvorima, Sjevernoatlantski savez okupio je oko 430 borbenih zrakoplova, od kojih je 60 % američkih, kako bi se suprotstavio zračnim snagama Beograda u slučaju mogućega vojnog sukoba. Osim njih najveći broj zrakoplova dale su [[Francuska]], [[Velika Britanija]] i [[Njemačka]]. [[Nizozemska]] je dala 14 zrakoplova [[F-16 Fighting Falcon]], [[Belgija]] deset i [[Norveška]] osam, [[Španjolska]] četiri bombardera [[F18]] i jedan transportni zrakoplov, a [[Portugal]] tri F-16 i jednu fregatu. [[Danska]] je dala četiri F-16, a [[Kanada]] šest lovaca CF18.<ref name="situacija"/> Još 25. 2. 1999., [[Opća skupština Ujedinjenih naroda]] izglasala je novu rezoluciju, broj 53/164, koja se obazire na stanje na Kosovu: {{izdvojeni citat|Duboko zabrinuta zbog sustavnog teroriziranja etničkih Albanaca, što je demonstrirano u prethodnim izvještajima, između ostalog mučenjem etničkih Albanaca putem neselektivnog i rasprostranjenog granatiranja, masovnog raseljavanja civila, smaknuća i nezakonitog zatvaranja etničkih Albanaca, građana Savezne Republike Jugoslavije (Srbija i Crna Gora) od policije i vojske, te zabrinuta zbog izvještaja o nasilju sa strane naoružanih etničkih albanskih skupina usmjerenih protiv neboraca i nezakonito zatvaranje pojedinaca, ponajviše etničkih Srba, od tih skupina.|Opća skupština UN-a<ref>{{cite web| url=http://www.unhchr.ch/Huridocda/Huridoca.nsf/0/43922c88ddb2300180256745004b5f56?Opendocument | publisher=UNHCR| title=Situation of human rights in Kosovo - General Assembly Resolution 53/164| author=Opća skupština Ujedinjenih naroda| date=25. veljače 1999| accessdate=1. listopada 2012}}</ref>}} == NATO intervencija == [[Masakr u Račku]] je označio prekretnicu u ratu jer je Međunarodna zajednica izgubila strpljenje sa Miloševićevom politikom i odlučila vojno intervenirati kako bi se spriječila daljnja eskalacija nasilja na [[Balkan]]u. Clintonov Ministar obrane [[William Cohen]] je održao govor u kojem je izjavio da je ovo "''borba za pravdu nad predstojećim genocidom''"<ref>{{Cite web |url=http://www.defenselink.mil/transcripts/1999/t04091999_t407nato.html |title=Secretary Cohen's Press Conference at NATO Headquarters |access-date=2013-07-07 |archive-date=2010-11-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101128140358/http://www.defenselink.mil/transcripts/1999/t04091999_t407nato.html |url-status=dead }}</ref>. [[NATO]] dužnosnici su potom zaprijetili da će započeti vojnu intervenciju ako se se [[Vojska Jugoslavije]] ne povuče iz Kosova i dopusti da se mirovne snage rasporede tamo. [[Madeleine Albright]] je također snažno zagovarala dogovor i vršila pritisak na obje strane kako bi bio prihvaćen kompromis koji bi završio sukob.<ref name="albright">{{cite news |title=Madeleine Albright: Haunted by history |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/special_report/1999/03/99/kosovo_strikes/315053.stm |publisher=[[BBC]] |date=1999-04-09 |accessdate=2010-06-07}}</ref> [[Datoteka:Bombed building on ulica knez milosa.JPG|desno|mini|250px|[[MUP]] Srbije nakon bombardiranja]] [[Richard Holbrooke]] sastao se posljednji put sa Miloševićem u ožujku 1999. i ponudio mu zadnju šansu da prihvati ugovor u [[Rambouillet]]u, po kojem bi Kosovo dobilo natrag svoju autonomiju, OVK se razoružala a mirovne snage i NATO se rasporedili na to područje. Milošević je odbio, što je dovelo do [[NATO]]-ovog [[Bombardiranje SRJ 1999.|bombardiranja SRJ]], koje je trajalo 78 dana, od [[22. ožujka]] do [[11. lipnja]] 1999. [[Borbeni zrakoplovi]] većinom su agirali iz baza u [[Italija|Italiji]] i na Jadranskom moru. [[25. ožujka]] [[1999]]. NATO je ponovno, oko 3.00 sata ujutro, napao ciljeve u okolici Beograda. Jedan od glavnih ciljeva snažnog napada snaga NATO-a na šire područje Beograda jest zračna luka u Batajnici, priopćila je jugoslavenska Služba za promatranje i obavještavanje. Na udaru drugog vala zračnih napada su vojni ciljevi, javljaju beogradski mediji. Gađane su općine [[Voždovac]], [[Grocka]], područje [[Pančevo|Pančeva]], te ponovno tvornica zrakoplova Utva, zatim područje [[Kovina]] i [[Kačareva]], prenose beogradski mediji.<ref name="nato">{{cite news |title=Zračni napadi NATO-a na vojne ciljeve u SRJ – do 17:00 sati |url=http://www.hrt.hr/arhiv/99/03/25/HRT0006.html |publisher=[[HRT]] |date=1999-03-25 |accessdate=2010-05-28}}</ref> Zamjenik britanskoga premijera [[John Prescott]] izjavio je da će NATO nastaviti napade na ciljeve u Jugoslaviji: „''NATO je snažno udario i nastavit će snažno udarati sve dok ne postigne svoje vojne ciljeve. Ono što će se nakon toga dogoditi, zavisi od jugoslavenskoga predsjednika Miloševića.''“ <ref name="nato"/> Jedan je vojnik poginuo, a trojica su ranjena tijekom zračnog napada NATO-a 24. i [[25. ožujka]] na ciljeve u Crnoj Gori, javili su crnogorski mediji. Zrakoplovi NATO-a bombardirali su nekoliko vojnih ciljeva u Crnoj Gori: nekoliko bombi palo je na vojni aerodrom kod [[Podgorica|Podgorice]]. Zrakoplovi NATO-a gađali su jedan vojni objekt kod [[Danilovgrad]]a, udaljen dvadesetak kilometara od Podgorice. Prema neovisnim medijima, zrakoplovi NATO-a gađali su i vojne ciljeve između [[Bar]]a i Ulcinja i između [[Budva|Budve]] i [[Sutomor]]a. Pomoćnik ministra policije Crne Gore [[Vuk Bošković]] izjavio je da su snage NATO-a napale isključivo vojne ciljeve.<ref name="nato"/> Tijekom istih zračnih napada NATO-a, policija Srbije uhitila je u Beogradu nekoliko novinara, među kojima četiri novinara američke televizijske postaje [[CNN]]-a, objavio je CNN. Novinari drugih medija također su u zatočeništvu, ali im je rečeno da će ubrzo biti pušteni na slobodu, prenio je CNN. CNN i još dvije televizijske postaje objavile su jučer da im je srpska televizija odbila dopustiti da se koriste svojim tehničkim sredstvima za prijenos televizijskih izvješća. Policija je pustila 30-ak zapadnoeuropskih novinara uhićenih noć prije, [[24. ožujka]], a jedan je novinar zadržan u pritvoru, objavio je novinar australske televizije. TV-kamermani i fotografi pokušavali su snimiti zračne napade s krova hotela Hyatt kad su ih srpski policajci okružili i odveli u policijsku postaju u [[Novi Beograd|Novom Beogradu]]. Izvjestitelj australske televizije, [[Greg Wilesmith]] novinaru [[Reuters]]a telefonom je rekao kako je srpska policija nakon dvoipolsatnog ispitivanja pustila 30-ak zatočenih novinara, ali je u pritvoru zadržala jednog. Policija nije objasnila zašto su novinari uhićeni, rekao je Wilesmith.<ref name="nato"/> Sirene za zračnu opasnost ponovno su se oglasile ujutro 25. 3. u 9:35 sati u Beogradu i u [[Niš]]u. Prestanak zračne opasnosti tijekom noći označile su sirene jutros u 5,25. Građani su imali malo vremena da izađu iz skloništa i da se odmore. Centar za obavještavanje poziva građane da se ponovno vrate u [[sklonište|skloništa]] i da poštuju sve upute o ponašanju u slučaju zračnih napada. Ministar prosvjete [[Jovo Todorović]] donio je odluku o proljetnom odmoru za škole i fakultete koji će trajati do [[2. travnja]]. Istodobno, sankcije i sve veća izolacija počele su sve teže djelovati na Srbiju: Auto-moto savez Jugoslavije priopćio je 25. ožujka da se [[benzin|gorivo]] više ne može nabaviti u slobodnoj prodaji, već će se distribuirati prioritetnim vozilima po posebnom režimu.<ref name="nato"/> [[Datoteka:Novi Sad Petroleum Refinery Serbia 1999 Kosovo War.jpg|right|thumb|250px|[[Novi Sad]]: naftna rafinerija nakon NATO bombardiranja, [[22. travnja]] 1999.]] [[Datoteka:Нато авијација срушила Мост слободе на Дунаву у Новом Саду.jpeg|desno|mini|250px|Most Slobode u Novom Sadu uništen u NATO-vom bombardiranju.]] [[Datoteka:Nato flyer.jpg|right|thumb|250px|NATO-ov letak koji upozorava vojsku Srbije na povlačenje s Kosova]] [[26. ožujka]] NATO savez je nastavio sa zračnim udarima te gađao isključivo vojne ciljeve, objekte na vojnom uzletištu kod Podgorice, radarske sustave na Radovču, također kod Podgorice, skladište oružja kod Danilovgrada i vojarnu kod [[Ulcinje|Ulcinja]]. Javljeno je da su na meti snaga NATO-a bile i neke radarske instalacije kod [[Tivat|Tivta]]. Područje Kraljeva potreslo je dvadesetak eksplozija, a pogođen je objekt unutar vojarne u Nišu. Na Kosovu je odjeknulo petnaestak eksplozija, uglavnom sjeverno od Prištine. Dvije eksplozije odjeknule su u središtu [[Kosovska Mitrovica|Kosovske Mitrovice]], na sjeveru Kosova. NATO je projektilima i borbenim zrakoplovima napao vojne ciljeve diljem Jugoslavije, pogodivši zračne luke, [[vojarna|vojarne]] i središta zračne obrane. Velika vojarna u [[Uroševac|Uroševcu]] na jugu Kosova, koju vojska Jugoslavije koristi u vojnoj kampanji protiv kosovskih Albanaca, teško je bombardirana, navode očevici. Postoje Službena jugoslavenska novinska agencija [[Tanjug]] izvijestila je da su u drugom po veličini srpskom gradu, Nišu, pogođene zračna luka i vojarne. Ostale mete uključuju odašiljač srpske televizije na brdu [[Jastrebac]], 200&nbsp;km južno od Beograda, i vojno komunikacijsko središte na brdu [[Bukulja]], 70&nbsp;km jugozapadno od glavnoga grada.<ref name="nato2">{{cite news |title=Zračni napadi NATO-a na vojne ciljeve u SRJ – do 15:00 sati |url=http://www.hrt.hr/arhiv/99/03/26/HRT0005.html |publisher=[[HRT]] |date=1999-03-26 |accessdate=2010-05-28}}</ref> Ključna jugoslavenska baza specijalnih postrojbi u [[Hajvalija|Hajvaliji]] na Kosovu u potpunosti je uništena u zračnim napadima NATO-a s velikim brojem žrtava, doznaje se iz zapadnih vojnih izvora.<ref name="nato2"/> Glasnogovornik Pentagona [[Kenneth Bacon]] izjavio je: „''Sve više usredotočavat ćemo se na naš osnovni cilj, a to je umanjivanje sposobnosti jugoslavenskih snaga da napadaju i teroriziraju kosovske Albance''“. Savjetnik američkog predsjednika Billa Clintona za sigurnost [[Sandy Berger]] rekao je novinarima u Bijeloj kući da se srpska ofenziva na Kosovu malo pojačala i da je vojska Srbije izvela i nekoliko topničkih napada i na [[Albanija|Albaniju]].<ref name="nato2"/> Crnogorski predsjednik [[Milo Đukanović]] kritizirao je 24. ožuka „''politiku sukoba s cijelim svijetom''“ koju vodi jugoslavenski predsjednik Milošević. Đukanović je zatražio od Miloševića da prekine svoju politiku koja stvara nevine žrtve i prijeti opstanku zajedničke države Jugoslavije. Istodobno je pozvao međunarodnu zajednicu da se suzdrži od novih napada na Jugoslaviju jer problem Kosova nije moguće riješiti silom.<ref name="reakcije">{{cite news |title=Reakcije na zračne udare NATO-a na SRJ – do 17:00 sati |url=http://www.hrt.hr/arhiv/99/03/25/HRT0004.html |publisher=[[HRT]] |date=1999-03-25 |accessdate=2010-05-28}}</ref> [[Kina]] i Rusija pozvali su pak na prekid vojnih operacija NATO-a na Jugoslaviju.<ref name="reakcije"/> Tijekom 10 tjedana bombardiranja Srbije, NATO zrakoplovi izveli su 38,000 borbenih misija, većinom napadajući vojna postrojenja i skladišta oružja Srbije u gradovima Beograd, [[Niš]] i [[Novi Sad]]. Istodobno, srpska vojska pojačala je napade po Kosovu. Tako se [[25. ožujka]] odigrao [[Masakr u Velikoj Kruši]], u kojem je ubijeno 44 albanskih civila,<ref>[http://www.ess.uwe.ac.uk/Kosovo/Kosovo-Massacres4.htm KOSOVO HUMAN RIGHTS FLASH #18 EYEWITNESSES TELL OF MASSACRE OF FORTY ETHNIC ALBANIANS BY YUGOSLAV SECURITY FORCES], ess.uwe.ac.uk</ref>, 26. ožujka [[Masakr u Suvoj Reci]] u kojem je srpska policija smaknula 48 albanska civila, sve pripadnika obitelji Berisha<ref name="Radio Netherlands">[http://static.rnw.nl/migratie/www.rnw.nl/internationaljustice/tribunals/ICTY/090427-suva-reka-redirected Serbia war crimes court convicts ex-police of Suva Reka Massacre]; RNW International Justice Desk</ref> a [[28. ožujka]] dogodio [[Masakr u Izbici]], u kojem je ubijeno 120 Albanaca, navodno sve civili.<ref>[http://www.cnn.com/WORLD/europe/9905/19/massacre.02/index.html CNN: Massacre video matches mass grave evidence]</ref>. [[27. travnja]] dogodio se vjerojatno najveći pokolj, [[Pokolj u Meji|onaj u Meji]], u kojem je ubijeno preko 200 Albanaca.<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/332405.stm BBC World: Europe|Refugees speak of slaughter at Meja]</ref> [[Datoteka:Srusena televizija 2.JPG|lijevo|mini|250px|Televizija RTV nakon bombardiranja, 1999.]] [[Rusija]] se protivila vojnoj akciji, ali nije ništa poduzela kako bi stala na stranu Miloševića. Nakon odlaska [[OESS]]-a sa Kosova [[20. ožujka]], razina incidenata i samovoljnih ubijanja je dramatično porasla. Istog dana JNA i policija su ušle u selo [[Trnava]] ([[Podujevo]]) i počeli granatirati kuće. Dok su ljudi bježali, granata je pogodila traktor. [[Kotlina]], područje 6&nbsp;km jugozapadno od [[Kačanik]]a, je napadnuto [[24. ožujka]]: selo je prvo raketirano topništvom, a onda je JNA upala sa [[tenk]]ovima. Otprilike 500 žene i djece je poslano kamionom u Kačanik. 22 leševa je pronađeno u dva bunara. Navodno od tih 22 žrtava bilo 11 nenaoružanih OVK boraca u civilnoj odjeći.<ref name="OSCE">{{cite news |title=Kosovo – As seen, as told |url=http://www.osce.org/publications/odihr/1999/11/17755_511_en.pdf |publisher=[[OESS]] |date= |accessdate=2009-12-01 |archive-date=2010-08-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100821143626/http://www.osce.org/publications/odihr/1999/11/17755_511_en.pdf |dead-url=yes }}</ref> [[26. ožujka]] dva jugoslavenska [[MiG-29]] su poletjela iz Batajnice u potjeri za jednim NATO-vim borbenim zrakoplovom koji je iz Srbije letio u smjeru Bosne. Jednom kada su prešli granicu, u zasjedi su se pojavila dva američka [[F-15 Eagle|F-15]]. Oba MiG-a je oborio zapovjednik [[Jeff Hwang]]. Jedan Migov pilot, Slobodan Perić, izbjegao je jednu raketu, ali ga je druga pogodila. Ipak, na vrijeme je izletio iz aviona i padobranom se spustio na tlo, gdje je prošvercan natrag u Srbiju uz pomoć policije [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Drugi pilot, Zoran Radosavljević, nije uspio napustiti MiG na vrijeme te je poginuo.<ref name=artman>{{cite web |url=http://www.acig.org/artman/publish/article_380.shtml |title=Yugoslav & Serbian MiG-29s |publisher=Acig.org |date= |accessdate=2009-03-24 |archive-date=2014-02-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140214094718/http://www.acig.org/artman/publish/article_380.shtml }}</ref> Jedan od bizarnijih pokušaja Miloševića da izađe iz krize dogodio se [[12. travnja]], kada je jugoslavenski parlament prihvatio vladinu odluku o pristupanju Beograda Savezu Rusije i [[Bjelorusija|Bjelorusije]]. Milošević je istodobno poslao pismenu poslanicu predsjedniku [[Boris Jeljcin|Jeljcinu]], koju je Miloševićev brat u Moskvi, Borislav, predao ruskom Ministarstvu vanjskih poslova. U njoj se službeno traži primanje Jugoslavije u Savez Rusije i Bjelorusije. Ipak, Moskva nije pristala na ideju, naglasivši da bi se "prvo trebala razriješti situacija na Kosovu".<ref>[http://www.vjesnik.com/Html/1999/04/13/ntem.htm Rafinerija u Pančevu uništena, SRJ u savez s Rusijom?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100419074916/http://www.vjesnik.com/Html/1999/04/13/ntem.htm |date=2010-04-19 }}, [[Vjesnik]], [[13. travnja]] [[1999]]., preuzeto [[7. veljače]] [[2010]].</ref> [[23. travnja]] NATO raketa je pogodila zgradu [[Radiotelevizija Srbije|Radio televizije Srbije]] te na 24 sata prekinula emitiranje programa<ref>[http://mondediplo.com/2000/07/03kosovo Was the Serbian TV station really a legitimate target?, by Claudio Cordone and Avner Gidron]</ref><ref>[http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/1616461.stm BBC News | EUROPE | Nato challenged over Belgrade bombing]</ref>, navodno zbog propagandnih poruka Miloševićevog režima. Tom prilikom poginulo je šesnaestoro zaposlenih u RTS-u. [[7. svibnja]] dogodio se još jedan incident kada je NATO bombardirao [[Kina|kinesko]] [[veleposlanstvo]] u Beogradu, gdje su poginula tri kineska novinara, što je izazvao snažan prosvjed [[Peking]]a. NATO se ispričao, navevši da je za sve kriva zastarjela karta grada te da veleposlanstvo nije pogođeno namjerno<ref>{{cite web |url=https://www.cia.gov/news-information/speeches-testimony/1999/dci_speech_072299.html |title=DCI Statement on the Belgrade Chinese Embassy Bombing House Permanent Select Committee on Intelligence Open Hearing |accessdate=2006-10-04 |last=Tenet |first=George |authorlink=George Tenet |coauthors= |date=1999-07-22 |year= |month= |format=HTML |work= |publisher=Central Intelligence Agency |quote= |archive-date=2020-03-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200329191315/https://www.cia.gov/news-information/speeches-testimony/1999/dci_speech_072299.html |dead-url=yes }}</ref><ref>{{cite web |url=http://partners.nytimes.com/library/world/global/072399china-embassy.html |title=In a Fatal Error, C.I.A. Picked a Bombing Target Only Once: The Chinese Embassy |accessdate=2009-10-22 |last= Schmitt |first= Eric |date=1999-07-23|year=1999|month=07|format=HTML |work= |publisher=[[The New York Times]]|quote= }}</ref>. NATO je bombardirao zatvor Dubrava (grad [[Istok (Kosovo)|Istok]]) 19. svibnja, te još jednom 21. svibnja, zbog čega je poginulo oko 19 albanskih zatvorenika. Drugi su pak pokušali pobjeći usred kaosa. [[22. svibnja]], oko 1.000 zatvorenika je dovedeno u zatvorsko dvorište, gdje je na njih [[Masakr u zatvoru Dubrava|otvorena vatra od stražara]], u kojoj je ubijeno najmanje 70 zatvorenika.<ref>[http://books.google.com/books?id=1n8DrZg2rb8C&pg=PA244&lpg=PA244&dq=Dubrava+Prison+massacre&source=bl&ots=DDz3m5wShH&sig=ruQx6R7Ux4BTX4BAVDpmxdf8nfM&hl=en&ei=KrABS9ztJ5L44AbL79mEDA&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=9&ved=0CCsQ6AEwCA#v=onepage&q=Dubrava%20Prison%20massacre&f=false Under orders: war crimes in Kosovo]</ref> == Završetak intervencije == Nakon nekoliko tjedana vojne kampanje, Vojska Jugoslavije se i dalje odbijala povući sa Kosova, tako da je [[28. svibnja]] [[Tony Blair]] odletio u [[Washington]] te se savjetovao sa [[Bill Clinton|Billom Clintonom]] oko moguće kopnene ofenzive na Srbiju<ref>The Independent, 28. Mai 1999 [http://www.independent.co.uk/arts-entertainment/ever-so-carefully-mr-blair-clears-the-way-for-a-ground-invasion-1096289.html Ever so carefully, Mr Blair clears the way for a ground invasion]</ref>, iako je upozorio da bi trebalo mjesecima dok se skupi dovoljno vojnika za to. Iako su srpski vojnici postavili makete tenkova kako bi zavarali NATO, štete su ipak bile sve veće, pri kraju su se počele bombardirati i energetske stanice u Beogradu, tako da je Milošević na kraju prihvatio uvjet povlačenje Vojske Jugoslavije i ulazak [[KFOR]]-a na Kosovu. Time je [[11. lipnja]] službeno završila NATO-ova kampanja i rat. Oko 750,000 protjeranih Albanaca moglo se potom vratiti natrag na Kosovo, ali je oko 100,000 Srba od straha napustilo to područje<ref>{{cite news |title=Flashback to Kosovo's War |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/5165042.stm|publisher=[[BBC]] |date=2006-07-11 |accessdate=2009-09-20}}</ref>. Intervencijom [[NATO]] snaga, Vojska Jugoslavije se povukla iz Kosova, iako je ono ostalo dijelom Srbije. Međutim, 10 godina kasnije, Kosovo je proglasilo neovisnost, a [[Međunarodna reakcija na proglašenje neovisnosti Kosova|priznalo ga je 70-ak država UN-a]], što je i dalje predmetom raznih kontroverzi. === Kumanovski sporazum === {{Poseban članak|Vojno-tehnički sporazum u Kumanovu 1999.}} Kumanovski sporazum je vojno-tehnički sporazum između Međunarodnih bezbednosnih snaga ("[[KFOR]]") i vlada Savezne Republike [[Jugoslavija|Jugoslavije]] i Republike [[Srbija|Srbije]]. Strane ovog Sporazuma potvrđuju dokument koji je predsednik [[Martti Ahtisaari|Ahtisari]] podneo predsedniku [[Slobodan Milošević|Miloševiću]], a koji su odobrili Skupština [[Srbija|Srbije]] i Savezna vlada 3. juna [[1999]], koji uključuje razmeštanje na [[Kosovo|Kosovu]], pod pokroviteljstvom [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih nacija]], efikasnog međunarodnog civilnog i bezbednosnog prisustva. Strane dalje konstatuju da je [[Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija|Savet bezbednosti]] spreman da usvoji rezoluciju koja je u postupku, u vezi sa ovim prisustvima. Državni organi vlada Savezne Republike [[Jugoslavija|Jugoslavije]] i Republike [[Srbija|Srbije]] shvataju i saglasni su da međunarodne bezbednosne snage ("[[KFOR]]") budu raspoređene po usvajanju rezolucije Saveta bezbednosti [[Ujedinjeni narodi|UN]] iz tačke 1, da neometano funkcionišu u okviru [[Kosovo|Kosova]] i da budu ovlašćene da preduzimaju sve neophodne akcije u cilju uspostavljanja i održavanja bezbednog okruženja za sve građane [[Kosovo|Kosova]] kao i da na drugi način obavljaju svoju misiju. Oni su dalje saglasni da poštuju sve obaveze iz ovog Sporazuma i da olakšaju raspoređivanje i funkcionisanje ovih snaga. == Snage u sukobu == === NATO snage === {{Poseban članak|NATO snage u Operaciji Saveznička snaga}} U napadima na SR Jugoslaviju NATO snage koristile su oko hiljadu letelica (lovci, lovci-bombarderi, bombarderi, špijunski avioni itd.), odnosno skoro celi NATO (osim [[Island]]a i [[Luksemburg]]a - koji nemaju vazdušne snage, i [[Grčka|Grčke]], koja nije sudelovala iz političkih razloga. U spisak ne ulaze niti [[Mađarska]], [[Češka Republika|Češka]] i [[Poljska]] koje su se tek pridružile NATO-u i nisu još činile deo vojnog aparata). Najveće prisustvo imale su snage [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], ali su i ostale članice imale znatnu ulogu u kampanji. === Snage VJ === VJ (Vojska Jugoslavije) je posedovala uglavnom astarele avione od koih je većina bila na isteku resursa. U JRV postojala je samo jedna lovačka eskadrila (127.lae ili ''Vitezovi'') koja je bila opremljena modernijim avionima tipa [[Mikoyan MiG-29 'Fulcrum'|MiG-29]] koji su mogli da se suprodstave mnogobrojnim NATO avionima, ali su i oni bili u lošem stanju, jer su oni nabavljeni [[1987]], a od tada u njih nije uložen ni dinar za popravke, remont i modernizaciju. Pet aviona MiG-29 je oborno od strane brojčano jačeg protivnika, dok ih je 6 uništeno na zemlji. Ostale lovačke eskadrile, uglavnom opremljene mnogo starijim avionima [[MiG-21]] Bis nisu imale borbene letove jer su bili potpuno nemoćni protiv modernih aviona. Od svih, jedinice JRV i PVO su imale najveće gubitke. Procenjuje se da je otprilike do 100 vazduhoplova (većinom starih aviona tipa [[G-2 Galeb]] i [[MiG-21]] koji su bili postavljeni kao mamci NATO aviaciji) uništen na zemlji, kao i par njih u vazduhu. Uništeni su i avioni [[G-4 Super Galeb]], koji su bili u sastavu akro grupe ''Leteće Zvezde'' koji su pre nego što su uništeni veoma uspešno izveli jednu borbenu misiju. Takođe su uništeni i teže oštećeni mnogi aerodromi koje je JRV koristila. Jedinice PVO su zabeležile par uspeha oborivši [[F-117]], [[F-16]] kao i mnoge ne potvrđene avione. Jedinice KoV (Kopnene Vojske) su imale znatno manje gubitke, jer su po Kosovu postavljene lažne mete poput auta preko kojeg je stub od bandere (maketa tenka), lutaka iz butika obučenih u uniforme sa plastičnim cevima, gomile cepanica i guma koje podsećaju na tenk ili BVP, kao i mnogi drugi. == Posledice == === Civilne žrtve === {{glavni|NATO bombardovanje zgrade Radio-televizije Srbije|Bombardovanje Niša kasetnim bombama}} [[Datoteka:Kosovo uranium NATO bombing1999.png|thumb|250px|Lokacije na Kosovu i jugu Centralne Srbije na kojima je NATO avijacija koristila zabranjenu municiju sa osiromašenim uranijumom tokom bombardovanja 1999. godine]] Podaci Fonda za humanitarno pravo (FHP) i Fonda za humanitarno pravo Kosovo (FHP Kosovo) pokazuju da je u periodu od 24.03. do 10.06.1999. godine, u toku međunarodnog oružanog sukoba na Kosovu ubijeno, stradalo ili prisilno nestalo 9.401 osoba, od kojih je 758 (8%) stradalo od dejstva NATO.<ref name="fond"/> Najviše su stradali Albanci. Od ukupnog broja stradalih i nestalih u tom periodu, 6.511 su albanski civili. Među njima, 220 (3%) je stradalo od NATO bombi, a više od 6.200 (95%) od snaga VJ/MUP-a Republike Srbije. Ukupno 46 srpskih civila i drugih nealbanaca ubijeno je u napadima NATO snaga na Kosovu, a dodatnih 187 civila u Srbiji.<ref name="fond"/> S druge strane, Human Rights Watch spominje brojku od oko 500 poginulih civila u Srbiji.<ref name="hrw2000"/> Najviše poginulih bilo je u napadima na putnički voz kod Grdelice [[12. 4.|12. aprila]] (11), na kolonu albanskih izbeglica na Kosovu [[14. 4.|14. aprila]] (75), na zgradu RTS-a u Beogradu [[23. 4.|23. aprila]] (16), na [[Surdulica|Surdulicu]] [[28. 4.|28. aprila]] (16), na putnički autobus kod mesta [[Lužan]]i [[1. 5.|1. maja]] (23), na [[Niš]] kasetnim bombama [[7. 5.|7. maja]] (20), i na kraju najteži napad na civile, [[14. 5.|14. maja]] na drugu kolonu albanskih izbeglica kraj [[Prizren]]a, sa 87 mrtvih. Napad koji je dobio najveću medijsku pažnju bio je napad [[8. 5.|8. maja]] na ambasadu [[Narodna Republika Kina|Narodne Republike Kine]] u Beogradu, koji je izazvao veliku diplomatsku napetost između vlada te države i SAD-a. U tom su napadu ubijena tri kineska službenika ambasade. U Srbiji se do [[1999]]. registrovalo između 15.000 i 20.000 novih slučajeva kancera, da bi taj broj već [[2004]]. dostigao cifru od 30-000 novih bolesnika.{{nedostaje izvor}} (vidi [[Streljivo sa osiromašenim uranijem]]) === Vojni gubici === [[Datoteka:Predator uav.JPG|thumb|250px|desno|Srušena američka bespilotna letelica u muzeju vazduhoplovstva u Beogradu]] Fond za humanitarno pravo spominje sveukupno 269 poginulih vojnika tijekom NATO bombardiranja SRJ, od toga 174 (64%) na Kosovu.<ref name="fond"/> === Zvanični gubici Vojske Jugoslavije === Vojska Jugoslavije je imala najviše gubitaka u jedinicama Ratnog Vazduhoplovstva i Protivazdušne Odbrane (RV i PVO), Kopnena Vojska (KoV) je imala minimalne gubitke dok gubitci u Ratnoj Moranrici nisu zabeleženi. Mali broj uništene ratne tehnike od strane NATO je opravdan time jer je VJ koristila mamce tipa pokvarene ili zastarele tehnike, meta napravljenih od guma, automobila i olupina. Prema prvim podatcima NATO snaga na kosovu je uništeno 181 tenkova, 317 oklopnih transportera, 875 artiljerijskih oruđa i više od 600 vojnih vozila. Kasnije, 16. septembra 1999. godine objavljeni su podatci detaljne istrage da je na Kosmetu uništeno 93 tenkova, 153 oklopnih transportera, 389 artiljerijskih oruđa i 339 vojnih vozila. Pravi gubitci su zapisani dole. 317 Gubitci RV i PVO su: * 5 aviona MiG-29 oborena od strane NATO; * 6 aviona MiG-29 uništena na zemlji deljstvom NATO aviacije; * 7 aviona G-4 Super Galeb akor grupe "Leteće Zvezde" uništena na zemlji deljstvom NATO aviacije; * 2 aviona G-4t Super Galeb uništena na zemlji deljstvom NATO aviacije; * oko 12 aviona J-22 Orao uništena uglavnom na zemlji deljstvom NATO aviacije; * 16 aviona MiG-21 (u raznim verzijama) uništena na zemlji deljstvom NATO aviacije; * 3 aviona An-2 uništena na zemlji deljstvom NATO aviacije; * 3 helikoptera Mi-14 uništena na zemlji deljstvom NATO aviacije; * 3 helikoptera Ka-25 uništena na zemlji deljstvom NATO aviacije; * oko 20 aviona G-2 Galeb uništena na zemlji deljstvom NATO aviacije; * 5 aviona Utva 75 uništena na zemlji deljstvom NATO aviacije; * 2 helikoptera Mi-8 uništena na zemlji deljstvom NATO aviacije; * kao i nepoznat broj PVO naoružanja. Gubitci KoV su: * 9 tenkova M-84 uništena deljstvom NATO aviacije; * 5 tenkova T-55 uništena deljstvom NATO aviacije; * 8 oklopnih transportera uništena deljstvom NATO aviacije; * 12 samohodnih oruđa uništena deljstvom NATO aviacije; * 27 artiljerijskih oruđa uništena deljstvom NATO aviacije; * kao i manji broj vojinih vozila i ostale tehnike. ==== Zvanični gubici NATO-a ==== <!-- Tu su srušene letelice čiji je gubitak potvrdio NATO, čije su slike i dokazi prikazani i čije su obaranje saopštile većina svetskih medija --> Prema zvaničnim informacijama, gubici u redovima NATO bili su relativno niski, najviše zbog neispunjavanja pretnje kopnenom operacijom. Osim nekih prisilnih sletanja nekoliko oštećenih aviona [[F-15]], britanskog [[Herjer]]a i jednog [[A-10]] sa ranjenim pilotom u [[Sarajevo|Sarajevu]] i [[Skoplje|Skoplju]], gubici su sledeći: * [[27. 3.|27. marta]] Jugoslovenska [[PVO]] srušila [[sjedinjene Američke Države|američki]] "nevidljivi" bombarder [[F-117 Noćni soko]], što je prvo obaranje takvog aviona ''stelt'' tehnologije. Pilot spašen 6 sati nakon obaranja. (vidi [[Rušenje F-117 kod Buđanovaca]]). * [[26. 4.|26. aprila]] u [[Albanija|Albaniji]] pao američki helikopter [[AH-64 Apači]], tokom trenažne misije. Dvojica pilota povređena. * [[1. 5.|1. maja]] pao američki AV-8B [[Herjer]] usled mehaničkog kvara pri sletanju na nosač aviona. Pilot spašen. * [[2. 5.|2. maja]] američki [[F-16]] srušen zapadno od Beograda. Pilot spašen. * [[5. 5.|5. maja]] u Albaniji pao američki helikopter AH-64 Apači. Dvojica pilota poginula. Osim ovih gubitaka, treba dodati obaranja nekoliko desetina bespilotnih letelica (UAV) i krstarećih projektila. Jugoslovenske vlasti i mediji govorili su o obaranju više desetina NATO-ovih aviona i helikoptera, što nije nikad imalo bilo kakve zvanične potpore i verovatno je reč o obaranju bespilotnih letelica i krstarećih projektila. Ostaci srušenih aviona F-117, F-16, bespilotnih letelica i krstarećih projektila izloženi su u [[Muzej vazduhoplovstva u Beogradu|Muzeju vazduhoplovstva]] u [[Beograd]]u. ==== Nepotvrđeni gubici NATO-a ==== <!-- Tu su srušene letelice čiji je gubitak nije potvrdio NATO, čije su slike i dokazi nisu prikazani i čije obaranje nisu saopštili veći svetski mediji --> * [[26. 4.|26. aprila]] dva aviona tipa [[G-4 Super galeb]], poletela sa aerodroma Golubovci, preleteli granicu sa Albanijom i bombardovali šire područje aerodroma [[Rinas (aerodrom)|Rinas]] pored [[Tirane|Tirana]]. Tom prilikom uništeno i oštećeno 12 helikoptera tipa [[AH-64 Apači]]. == Povezano == * [[Kosovski rat]] * [[KFOR]] == Izvori == {{izvori|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|1999 NATO bombing of Yugoslavia‎}} * [http://www.thenausea.com/document2.html Destrukcija u Varvarinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110907051914/http://www.thenausea.com/document2.html |date=2011-09-07 }} * [http://www.aeronautics.ru/yugoslavia/index.htm Venik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060925001158/http://www.aeronautics.ru/yugoslavia/index.htm |date=2006-09-25 }} * [http://www.aeronautics.ru/rinasattack01.htm Ostali detalji u vezi napada VJ na aerodrom blizu Tirane] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20020225034820/http://www.aeronautics.ru/rinasattack01.htm |date=2002-02-25 }} * [http://home.snafu.de/veith/Texte/NATO-BRJ.pdf Precizne (veoma neutralne informacije) o gubicima obije strane] * [http://www.politika.rs/pogledi/Miroslav-Lazanski/t23323.lt.html Tekst o akciji "Letećih zvezda"] {{NATO bombardovanje SRJ}} {{Ratovi u Jugoslaviji}} [[Kategorija:NATO bombardovanje SRJ 1999.| ]] [[Kategorija:Historija Srbije]] [[Kategorija:Rat na Kosovu]] [[Kategorija:NATO]] [[Kategorija:Vojne operacije]] 6jvozaofu9ih0l7wxxko12ipyolff17 Kategorija:Geografija Makedonije 14 72038 42587905 41858632 2026-05-05T03:03:29Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Severna Makedonija]] → [[Kategorija:Sjeverna Makedonija]] 42587905 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|Geography of North Macedonia}} [[Kategorija:Sjeverna Makedonija]] [[Kategorija:Geografija Evrope po državama|Makedonija]] [[Kategorija:Geografija po državama|Makedonija]] llqyq9dn8i6ui2v652yaeoyw51u0869 Kategorija:Politika Makedonije 14 72930 42587912 41858639 2026-05-05T03:05:21Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Severna Makedonija]] → [[Kategorija:Sjeverna Makedonija]] 42587912 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|Politics of the Republic of Macedonia}} [[Kategorija:Sjeverna Makedonija]] [[Kategorija:Politika po državama|Makedonija]] [[Kategorija:Politika Evrope|Makedonija]] 3kk6wn6gwk80t5am5pri3yaugayya8g Lista radiostanica u Bosni i Hercegovini 0 73447 42587996 42580079 2026-05-05T08:57:48Z Daisyduck2003 234524 Pan radio sajt ne postoji 42587996 wikitext text/x-wiki {{čišćenje}} Ovo je '''lista [[radio]]-stanica u [[BiH|Bosni i Hercegovini]]'''. == Nacionalno pokrivanje == {| class="wikitable sortable" !Ime !Internet !Slušanje |- |[[Radiotelevizija Bosne i Hercegovine|BH radio 1]] |<center>[http://www.bhrt.ba/ sajt]</center> |<center>[mms://media.bih.net.ba/bhradio1 slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130127151020/http://media.bih.net.ba/bhradio1 |date=2013-01-27 }}</center> |- |BN Radio |<center>[http://www.radiobn.net/ sajt]</center> |<center>[http://stream.rtvbn.com:8522/listen.pls slušaj]</center> |- |Bobar Radio |<center>[http://www.radiobobar.com/ sajt]</center> |<center>[http://ns1.scwlan.net:9111/listen.pls slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110724055749/http://ns1.scwlan.net:9111/listen.pls |date=2011-07-24 }}</center> |- |Nes Radio |[https://www.nesradio.com Sajt] |[http://uzivo.nesradio.com/ Slušaj] |} == Regionalne stanice == {| class="wikitable sortable" !Region !Ime !Internet !Slušanje |- |[[Brčko Distrikt]] |Radio Brčko |<center>[http://www.radio-brcko.co.ba/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100305122037/http://www.radio-brcko.co.ba/ |date=2010-03-05 }}</center> |<center>[http://91.191.0.45:8000/ slušaj]</center> |- |-valign="top" |rowspan="3"|[[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija BiH]] |[[Radio-Televizija Federacije BiH|Radio FBiH]] |<center>[http://www.rtvfbih.ba/ sajt]</center> |<center>[http://radiotime.com/WebTuner.aspx?IgnoreStreams=1&StationId=37053& slušaj]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</center> |- |Radio Herceg-Bosne |<center>[http://www.rtv-hb.com/ sajt]</center> |<center>[http://www.rtv-hb.com/live.pls slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100815234954/http://www.rtv-hb.com/live.pls |date=2010-08-15 }}</center> |- |Radiopostaja Mir Međugorje |<center>[http://radio-medjugorje.com/ sajt]</center> |<center>[http://bravo856.server4you.de:23565/listen.pls slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091208014004/http://bravo856.server4you.de:23565/listen.pls |date=2009-12-08 }}</center> |- |[[Republika Srpska]] |[[Radio Televizija Republike Srpske|Radio Republike Srpske]] |<center>[http://www.rtrs.tv/ sajt]</center> |<center>[http://uzivo.rtrs.tv/arhiva/emitovanje/radio.php slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100127125037/http://uzivo.rtrs.tv/arhiva/emitovanje/radio.php |date=2010-01-27 }}</center> |} == Lokalne stanice == {| class="wikitable sortable mw-collapsible" !Mesto !Ime !Frekvencija ([[MHz]]) !Internet !Slušanje |- |-valign="top" |rowspan="10"|[[Banja Luka]] |BIG Radio 1 |<center>93,6</center> |<center>[http://www.bigradiobl.com/ sajt]</center> |<center>[http://india249.server4you.de:7400/listen.pls slušaj]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</center> |- |BIG Radio 2 |<center>91,5<br />93,6<br />97,5</center> |<center>[http://www.bigradiobl.com/ sajt]</center> |<center>[http://hotel331.server4you.de:9100/listen.pls slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100204073126/http://hotel331.server4you.de:9100/listen.pls |date=2010-02-04 }}</center> |- |BIG Radio 3 |<center>96,5</center> |<center>[http://www.bigradiobl.com/ sajt]</center> |<center>[http://india348.server4you.de:7500/listen.pls slušaj]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</center> |- |Hard Rock Radio |<center>102,7</center> |<center>[http://www.hardrockradiocafe.com/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090620084515/http://www.hardrockradiocafe.com/ |date=2009-06-20 }}</center> |<center></center> |- |[[Nes radio Banja Luka|Nes Radio]] |<center>87,7<br />88,4<br />89,7<br />95,5<br />99,3<br />106,4</center> |<center>[http://www.nesradio.com/ sajt]</center> |<center></center> |- |Gradski FM |<center>95,9</center> |<center>[http://www.gradski.com/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180805135512/http://gradski.com/ |date=2018-08-05 }}</center> |<center></center> |- |Radio Agape |<center>94,4</center> |<center></center> |<center>[http://ba.radiostanica.com/player.php?id=527 slušaj]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</center> |- |Kontakt radio |<center>99,3</center> |<center>[http://mojkontakt.com sajt]</center> |<center>[http://kontaktradio.com slušaj]</center> |- |[[Radio Uno Banja Luka|Radio Uno]] |<center>107,5</center> |<center>[http://www.unoradiobl.com/ sajt]</center> |<center>[http://titan.blic.net:8002/listen.pls slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110723025406/http://titan.blic.net:8002/listen.pls |date=2011-07-23 }}</center> |- |Vikom Radio |<center>89,6<br />91,1<br />105,3<br /></center> |<center>[http://www.vikom.tv/ sajt]</center> |<center>[http://www.vikom.tv/audio/listen.m3u slušaj]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</center> |- |-valign="top" |rowspan="3"|[[Bihać]] |Novi Radio Bihać |<center>101,6<br />105,8</center> |<center>[http://www.noviradiobihac.com/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190123010252/http://www.noviradiobihac.com/ |date=2019-01-23 }}</center> |<center>[http://media.bih.net.ba/noviradiobihac/noviradiobihac.asx slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110723143905/http://media.bih.net.ba/noviradiobihac/noviradiobihac.asx |date=2011-07-23 }}</center> |- |Radio Bihać |<center>92,3<br />94,7</center> |<center>[http://www.rtvbihac.ba/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120614063955/http://rtvbihac.ba/ |date=2012-06-14 }}</center> |<center>[http://media.bih.net.ba/radiobihac/radiobihac.asx slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110723143909/http://media.bih.net.ba/radiobihac/radiobihac.asx |date=2011-07-23 }}</center> |- |Radio Unsko-sanskog kantona |<center>89,9<br />90,9<br />96,2<br />99,5<br />105,1</center> |<center>[http://www.rtvusk.ba/ sajt]</center> |<center>[http://www.rtvusk.ba/web/modules/mod_ngs_shoutcast/singleplaylist.php?ip=195.222.33.217&port=8002&format=PLS slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100819000617/http://www.rtvusk.ba/web/modules/mod_ngs_shoutcast/singleplaylist.php?ip=195.222.33.217&port=8002&format=PLS |date=2010-08-19 }}</center> |- |-valign="top" | rowspan="6" |[[Bijeljina]] |Bobar Radio |<center>88,9<br />92,2<br />95,3<br />100,9<br />101,3<br />102,8<br />104,7<br />105,5<br />105,9</center> |<center>[http://www.radiobobar.com/ sajt]</center> | |- |Bobar Radio B2 |<center>107,7</center> |<center>[http://www.radiobobar.com/ sajt]</center> | |- |Daš Extra |<center>88,9</center> |<center>[http://www.dasextra.com/ sajt]</center> |<center>[http://79.143.173.18:5000/listen.pls slušaj]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</center> |- |SIM RADIO |<center>103,0</center> |<center>[https://simradio.net/ sajt]</center> |<center>[http://tv.stream-music.net:8602/listen.pls slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091001074419/http://tv.stream-music.net:8602/listen.pls |date=2009-10-01 }}</center> |- |Radio DAŠ |<center>103,5<br />105,5</center> |<center>[http://www.radiodas.com/ sajt]</center> |<center>[http://static.135.87.46.78.clients.your-server.de:5050/listen.pls slušaj]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</center> |- |Radio Slobomir |<center>88,4<br />89,8<br />96,3<br />98,3<br />101,8<br />102,6</center> |<center>[http://rtvslobomir.com/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140805031046/http://rtvslobomir.com/ |date=2014-08-05 }}</center> |<center>[http://176.9.110.46:9911/ slušaj]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</center> |- |[[Bijela]] |Obiteljski Radio Valentino |<center>88,0<br />92,4<br />93,2<br />93,7<br />94,3<br />95,2<br />95,6<br />97,8<br />97,9<br />98,4<br />99,7<br />102,9<br />104,1<br />105,3<br />105,5<br />106,7<br />107,2</center> |<center>[http://www.valentinobh.com/ sajt]</center> | |- |Bileća |Radio Padrino |89,1 | [https://www.radiopadrino.com sajt] |[https://www.radiopadrino.com sajt] |- |[[Bileća]] |Radio Bileća |<center>92,2</center> |<center></center> |<center></center> |- |[[Bosanska Krupa]] |Radio Bosanska Krupa |<center>97,5</center> |<center>[http://www.radiobk.ba/ sajt]</center> |<center>[mms://media.bih.net.ba/radiobosanskakrupa slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140625184506/http://media.bih.net.ba/radiobosanskakrupa |date=2014-06-25 }}</center> |- |[[Bratunac]] |UPSMedia Radio |<center>103,5</center> |<center>[https://www.upsmedia.ba sajt]</center> |<center>[http://s40.myradiostream.com:18874 slušaj]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</center> |- | rowspan="2" |[[Brčko]] |Radio Brčko |<center>92,8<br />94,8<br />105,0</center> |<center>[http://www.radio-brcko.co.ba/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100305122037/http://www.radio-brcko.co.ba/ |date=2010-03-05 }}</center> |<center>[http://91.191.0.45:8000/listen.pls slušaj]</center> |- |Hit Radio |<center>89,6<br />101,1</center> |<center>[http://www.rtvhit.com/ sajt]</center> |<center>[http://ns1.scwlan.net:8534/listen.pls slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110724055741/http://ns1.scwlan.net:8534/listen.pls |date=2011-07-24 }}</center> |- |[[Breza]] |Radio Breza |<center>100,1</center> |<center>[http://www.radiobreza.com/ sajt]</center> |<center></center> |- |[[Bugojno]] |Radio Bugojno |<center>101,0</center> |<center></center> |<center></center> |- |[[Busovača]] |Radio Busovača |<center>101,9</center> |<center>[http://www.radio-busovaca.com/ sajt]</center> |<center>[http://178.209.2.100:7010/listen.pls slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110827004450/http://178.209.2.100:7010/listen.pls |date=2011-08-27 }}</center> |- |[[Cazin]] |Radio Cazin |<center>89,9<br />98,8</center> |<center>[http://www.rtvcazin.ba/ sajt]</center> |<center>[mms://media.bih.net.ba//rtvcazin slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200423203250/http://media.bih.net.ba/rtvcazin |date=2020-04-23 }}</center> |- |[[Čapljina]] |Radio Postaja Čapljina |<center>91,3</center> |<center>[http://www.radio-capljina.com/ sajt]</center> |<center> |- |-valign="top" |rowspan="2"|[[Doboj]] |Radio Doboj |<center>96,3</center> |<center>[http://www.radio.doboj.net/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100217025938/http://www.radio.doboj.net/ |date=2010-02-17 }}</center> |<center></center> |- |Radio Džungla |<center>101,1<br />106,0</center> |<center>[http://www.dzungla.net/ sajt]</center> |<center>[http://mobile.ba:16000] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304124507/http://mobile.ba:16000/ |date=2016-03-04 }}</center> |- |[[Doboj Jug]] |Radio Zos |<center>107,0</center> |<center></center> |<center></center> |- |[[Donji Vakuf]] |Radio Donji Vakuf |<center>88,0</center> |<center>[http://www.radiodonjivakuf.com.ba/ sajt]</center> |<center>[http://69.4.225.73:8110/;listen.pls slušaj]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</center> |- |[[Drvar]] |Radio Drvar |<center>89,5<br />92,8<br />100,0</center> |<center></center> |<center></center> |- |[[Dubica]] |Dub Radio |<center>96,7</center> |<center>[http://www.dub-radio.com/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517034803/http://dub-radio.com/ |date=2014-05-17 }}</center> | |- |[[Foča]] |Radio Foča |<center>96,4</center> |<center></center> |<center></center> |- |Gacko |Radio Padrino |106,5 | [https://www.radiopadrino.com sajt] |[https://www.radiopadrino.com sajt] |- |[[Gacko]] |Radio Gacko |<center>90,0</center> |<center></center> |<center></center> |- |[[Goražde]] |Radio Goražde |<center>91,1<br />101,5</center> |<center>[http://www.rtvbpk.com/ sajt]</center> |<center>[http://s1.myradiostream.com:11874/listen.pls slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110826125016/http://s1.myradiostream.com:11874/listen.pls |date=2011-08-26 }}</center> |- |rowspan="2"|[[Gradačac]] |Radio Gradačac |<center>98,3</center> |<center></center> |<center></center> |- |Bet Fratelo Radio Gradačac |<center>99,9</center> |<center>[http://www.radiobet.eu// sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130724120541/http://www.radiobet.eu/ |date=2013-07-24 }}</center> |<center>[http://www.uzivoradio.com/bet-fratello-gradacac.html slušaj]</center> |- |[[Gračanica (BiH)|Gračanica]] |Radio Gračanica |<center>87,6<br />95,0</center> |<center>[http://www.bkc-gracanica.ba/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130521085241/http://www.bkc-gracanica.ba/ |date=2013-05-21 }}</center> |<center></center> |- |[[Grude]] |Radio Grude |<center>90,9<br />95,5</center> |<center>[http://www.radiogrude.net/ sajt]</center> |<center>[http://pa-hosting.de:8012/listen.pls slušaj]{{Dead link|date=February 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</center> |- |[[Ilijaš]] |Radio Ilijaš |<center>89,7<br />99.0<br />100,9<br />102,3</center> |<center>[http://www.radioilijas.ba/ sajt]</center> |<center>[http://u011.umbra.fastwebserver.de:42000/listen.pls slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110719002940/http://u011.umbra.fastwebserver.de:42000/listen.pls |date=2011-07-19 }}</center> |- |[[Jablanica]] |Radio Jablanica |<center>94,7</center> |<center></center> |<center></center> |- |[[Jajce]] |Radio Jajce |<center>92,0<br />99,2</center> |<center>[http://www.radiojajce.ba/ sajt]</center> |<center>[http://s1.iqstreaming.com/tunein.php/rtvjajce/playlist.pls slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110826125501/http://s1.iqstreaming.com/tunein.php/rtvjajce/playlist.pls |date=2011-08-26 }}</center> |- |[[Janja]] |Radio Janja |<center>104,2</center> |<center>[http://www.radio-janja.com/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130831201823/http://www.radio-janja.com/ |date=2013-08-31 }}</center> |<center>[http://static.135.87.46.78.clients.your-server.de:4040/listen.pls slušaj]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</center> |- |[[Jelah]] |Antena Radio |<center>88,7</center> |<center>[http://www.antena-radio.ba/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130813210256/http://www.antena-radio.ba/ |date=2013-08-13 }}</center> |<center>[http://pa-hosting.de:23601/listen.pls slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100428083747/http://pa-hosting.de:23601/listen.pls |date=2010-04-28 }}</center> |- |[[Kakanj]] |Radio Kakanj |<center>87,9</center> |<center>[http://www.radiokakanj.co.ba/ sajt]</center> |<center>[http://budo4.adriahost.com:8086/listen.pls slušaj]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</center> |- |[[Kalesija]] |Radio Feral |<center>100,4</center> |<center>[http://www.radio-feral.ba/ sajt]</center> |<center>[http://yp.shoutcast.com/sbin/tunein-station.pls?id=859505 slušaj]</center> |- |[[Kiseljak]] |Radio Postaja Kiseljak |<center>92,7<br />93,8<br />101,3<br />103,4</center> |<center>[http://www.tvkiss.net/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171009205339/http://www.tvkiss.net/ |date=2017-10-09 }}</center> | |- |[[Kladanj]] |Radio Kladanj |<center>98,6</center> |<center></center> |<center></center> |- |[[Ključ]] |Radio Ključ |<center>94,3</center> |<center>[http://www.kljuc.ba/radio.html sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100628170540/http://www.kljuc.ba/radio.html |date=2010-06-28 }}</center> |<center>[http://media.bih.net.ba/radiokljuc/radiokljuc.asx slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110723144046/http://media.bih.net.ba/radiokljuc/radiokljuc.asx |date=2011-07-23 }}</center> |- |[[Konjic]] |Radio Konjic |<center>92,0<br />92,3<br />95,0</center> |<center></center> |<center></center> |- |[[Kozarska Dubica]] |Radio Feniks |<center>94,7</center> |<center>[http://www.radiofeniks.com/ sajt]</center> |<center>[http://feniks.topstream.net:19304/listen.pls slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100312221951/http://feniks.topstream.net:19304/listen.pls |date=2010-03-12 }}</center> |- |[[Kupres]] |Radio Kupres |<center>89,7<br />90,5<br />107,3</center> |<center>[http://www.kupreskiradio.com/ sajt]</center> |<center>[http://web.archive.org/web/20100327012205/http://www.kupreskiradio.com/listen.pls slušaj]</center> |- |[[Laktaši]] |Radio Laktaši |<center>90,3</center> |<center></center> |<center></center> |- |-valign="top" |rowspan="2"|[[Livno]] |Radio Livno |<center>91,5<br />100,4<br />100,9</center> |<center>[http://www.radiolivno.info/ sajt]</center> |<center>[http://web.archive.org/web/20100827211235/http://radiolivno.info/listen.pls slušaj]</center> |- |Radio Mango |<center>93,3<br />97,6</center> |<center>[http://www.radiomango.eu sajt]</center> |<center>slušaj</center>www.radiomango.eu/player/ |- |[[Ljubuški]] |Radio Ljubuški |<center>99,4</center> |<center>[http://www.radioljubuski.ba/ sajt]</center> |<center></center> |- |[[Lukavac]] |Radio Lukavac |<center>96,7</center> |<center>[http://www.rtvlukavac.ba/ sajt]</center> |<center>[http://www.rtvlukavac.ba/index.php?option=com_banners&task=click&bid=1 slušaj]</center> |- |[[Maglaj]] |Radio Maglaj |<center>94,0</center> |<center></center> |<center></center> |- |[[Međugorje]] |Radio Mir Međugorje |<center>87,8<br />96,1<br />98,3<br />100,0<br />100,1<br />101,5<br />101,8<br />104,7<br />106,7<br />107,8</center> |<center>[http://radio-medjugorje.com/ sajt]</center> | |- |-valign="top" |rowspan="2"|[[Milići]] |Radio Birač |<center>87,7<br />90,8<br />93,2</center> |<center></center> |<center></center> |- |Radio Magic |<center>102,8<br />103,7</center> |<center>[http://www.facebook.com/pages/Milici-Bosnia-and-Herzegovina/Radio-Magic-Milici/35364312057?v=feed&story_fbid=163900912421&ref=mf sajt]</center> |<center>[http://yp.shoutcast.com/sbin/tunein-station.pls?id=689617 slušaj]</center> |- |-valign="top" |rowspan="2"|[[Mostar]] |Radio Oscar C |<center>88,5<br />91,2<br />93,4<br />103,4</center> |<center>[http://www.radioaktivan.ba/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190430144225/http://www.radioaktivan.ba/ |date=2019-04-30 }}</center> |<center></center> |- |Radio Dobre Vibracije |<center>96,2<br />106,3<br />106,8</center> |<center>[http://www.rdv.ba/ sajt]</center> |<center>[http://sc7.spacialnet.com:20548/listen.pls slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110427021657/http://sc7.spacialnet.com:20548/listen.pls |date=2011-04-27 }}</center> |- |Radio Gradska Mreža | |<center>88,6</center> |<center>[http://www.radiox.ba/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080803034944/http://www.radiox.ba/ |date=2008-08-03 }}</center> |- | |Običan Radio |<center>105,3<br />106,5</center> |<center>[http://www.obican.ba/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140901081139/http://www.obican.ba/ |date=2014-09-01 }}</center> |- | |Radio Herceg Bosne |<center>91,4<br />95,4<br />98,1<br />101,1<br />103,5<br />103,6<br />103,9<br />106,0<br />107,3<br />107,5</center> |<center>[http://www.rtv-hb.com/ sajt]</center> |- | |Radio Mostarska Panorama |<center>88,1</center> |<center>[http://www.glasmostara.ba/ sajt]</center> |- |[[Mrkonjić Grad]] |Šik Radio |<center>93,5</center> |<center></center> |<center></center> |- |[[Nevesinje]] |Radio Nevesinje |<center>96,3</center> |<center>[http://radionevesinje.com/ sajt]</center> |<center></center> |- |[[Novi Grad, Bosanska Krajina|Novi Grad]] |Radio Novi Grad |<center>93,3</center> |<center>[http://www.radionovigrad.com/ sajt]</center> |<center>[http://www.radionovigrad.com/radio.m3u slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160129175801/http://www.radionovigrad.com/radio.m3u |date=2016-01-29 }}</center> |- |[[Novi Travnik]] |Radio Postaja Novi Travnik |<center>98,3</center> |<center>[http://www.radio-nt.com/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070121031028/http://www.radio-nt.com/ |date=2007-01-21 }}</center> |<center>[http://radio-nt.com:7020/ slušaj]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</center> |- |[[Odžak]] |Radio Postaja Odžak |<center>92,5</center> |<center>[http://www.radio.odzak.ba/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100304123010/http://www.radio.odzak.ba/ |date=2010-03-04 }}</center> |<center>[http://p-mahala.com:55555/listen.pls slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090401194135/http://p-mahala.com:55555/listen.pls |date=2009-04-01 }}</center> |- | |Radio Preporod |<center>95,2</center> |<center>[http://www.radiopreporod.com/ sajt]</center> |<center>[http://station.voscast.com/4f96e9f672a04/ slušaj]</center> |- |[[Orašje]] |Radio Postaja Orašje |<center>88,0</center> |<center>[http://www.rpo88.com/ slušaj]</center> |<center>[http://www.rpo88.com/./modules/mod_ngs_shoutcast/singleplaylist.php?ip=212.39.119.230&port=8000&format=PLS slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111009151318/http://www.rpo88.com/modules/mod_ngs_shoutcast/singleplaylist.php?ip=212.39.119.230&port=8000&format=PLS |date=2011-10-09 }}</center> |- |[[Pale]] |Radio OSM |<center>93,6<br />95,5<br />103,5</center> |<center>[http://www.radio-osm.com/ sajt]</center> |<center>[http://u011.umbra.fastwebserver.de:8000/listen.pls slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110719002940/http://u011.umbra.fastwebserver.de:8000/listen.pls |date=2011-07-19 }}</center> |- |[[Posušje]] |Radio Plus |<center>90,3</center> |<center>[http://www.plus-radio.info/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140717020520/http://www.plus-radio.info/ |date=2014-07-17 }}</center> |<center></center> |- | |Radio Posušje |<center>102,9</center> |<center>[http://www.radioposusje.ba/ sajt]</center> |- |[[Prača]] |Radio Prača |<center>93,1<br />102,6</center> |<center></center> |<center>[http://media.bih.net.ba/radiopraca/radiopraca.asx sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110723144111/http://media.bih.net.ba/radiopraca/radiopraca.asx |date=2011-07-23 }}</center> |- |[[Prijedor]] |Esprit radio |<center>94,1</center> |<center>[http://www.espritradio.rs.ba/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100303052647/http://www.espritradio.rs.ba/ |date=2010-03-03 }}</center> |<center></center> |- | |Free Radio |<center>105,7</center> |<center>[http://www.freeradio.rs.ba/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100323083921/http://www.freeradio.rs.ba/ |date=2010-03-23 }}</center> |<center>[http://streaming.voxcom.hr:59000/stream.aac.m3u slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110721102824/http://streaming.voxcom.hr:59000/stream.aac.m3u |date=2011-07-21 }}</center> |- | |Radio Prijedor |<center>96,2<br />97,9<br />104,1</center> |<center>[http://radio.prijedor.com/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100704123123/http://radio.prijedor.com/ |date=2010-07-04 }}</center> |- |[[Prnjavor]] |Radio Ljubić |<center>88,9</center> |<center>[http://www.radioljubic.com/ sajt]</center> |<center>[http://alster225.server4you.de:23603/listen.pls slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110719083213/http://alster225.server4you.de:23603/listen.pls |date=2011-07-19 }}</center> |- | |Radio Prnjavor |<center>98,3<br />99,1<br />102,3</center> |<center></center> |- |[[Prozor-Rama]] |Radio Rama |<center>88,8</center> |<center>[http://www.radio-rama.com/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111229034733/http://www.radio-rama.com/ |date=2011-12-29 }}</center> |<center></center> |- |[[Sanski Most]] |Radio Sana |<center>103,7</center> |<center>[http://www.radiosana.ba/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090228190714/http://www.radiosana.ba/ |date=2009-02-28 }}</center> |<center>[http://media.bih.net.ba/radiosana/radiosana.asx slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110723144252/http://media.bih.net.ba/radiosana/radiosana.asx |date=2011-07-23 }}</center> |- |[[Sapna]] |Radio Glas Drine |<center>88,8<br />99,6<br />103,8<br />104,2<br />106,4 </center> |<center>[http://www.radioglasdrine.com/ sajt]</center> |<center>[http://india348.server4you.de:7100/listen.pls slušaj]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</center> |- |-valign="top" | rowspan="11" |[[Sarajevo]] |Radio Antena Sarajevo |<center>90,9</center> |<center>[http://www.antena.ba/ sajt]</center> | |- |Kalman Radio |<center>90,0<br />91,2<br />91,5<br />107,8 </center> |<center>[http://www.kalmanradio.ba/ sajt]</center> |<center>[http://yp.shoutcast.com/sbin/tunein-station.pls?id=266061 slušaj]</center> |- |Radio 202 |<center>93,1</center> |<center>[http://www.radio202.ba/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929093103/http://www.radio202.ba/page.asp?id=press |date=2007-09-29 }}</center> |<center>[http://radiotime.com/WebTuner.aspx?IgnoreStreams=1&StationId=71788& slušaj]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</center> |- |Radio 8 |<center>106,8</center> |<center>[http://www.radio8.ba/ sajt]</center> |<center>[http://media.bih.net.ba/Radio8/Radio8.asx slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110723144502/http://media.bih.net.ba/Radio8/Radio8.asx |date=2011-07-23 }}</center> |- |Radio ASK Ilidža |<center>89,9</center> |<center>[http://www.radioask.co.ba/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091210164049/http://www.radioask.co.ba/ |date=2009-12-10 }}</center> |<center></center> |- |Radio BA |<center>104,9</center> |<center>[http://www.radioba.ba/ sajt]</center> |<center>[http://my.abanet.us:10000/radioBa.m3u slušaj]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</center> |- |Radio BIR |<center>87,7<br />88,7<br />90,7<br />95,4<br />95,9<br />96,5<br />98,1<br />101,7</center> |<center>[http://www.bir.ba/ sajt]</center> |<center>[http://ba.radiostanica.com/player.php?id=1041 slušaj]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</center> |- |Radio M |<center>89,8<br />98,7<br />104,2<br />106,3</center> |<center>[http://www.radiom.net/ sajt]</center> |<center>[http://www.azstreaming.com/play/radio-stream-radio-m-98-7.asx slušaj]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</center> |- |Radio Sarajevo |<center>90,2</center> |<center>[http://www.radiosarajevo.ba/ sajt]</center> |<center>[http://www.radiosarajevo.ba/media/Radio_Sarajevo_Uzivo.swf slušaj]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</center> |- |Radio Stari Grad |<center>87,7<br />88,4<br />92,6<br />97,5<br />104.3</center> |<center>[http://www.rsg.ba/ sajt]</center> |<center>[http://rsg.tranzistor.ba/live.asx slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110706131530/http://rsg.tranzistor.ba/live.asx |date=2011-07-06 }}</center> |- |Radio Studio 99 |<center>99,8<br />99,0</center> |<center>[http://www.ntv99.ba/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090216191512/http://ntv99.ba/ |date=2009-02-16 }}</center> |<center></center> |- | |Radio Miljacka |<center>95,2</center> |<center>[http://www.efm.ba/ sajt]</center> |<center>[http://efm.tranzistor.ba/live.asx slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110706131530/http://efm.tranzistor.ba/live.asx |date=2011-07-06 }}</center> |- | |Radio Mix |<center>88,3 89,1 <br />90,5<br />95,4<br />105,3<br />107,1</center> |<center>[http://www.radio.radiomix.ba/ sajt]</center> |- |[[Srbac]] |Radio Srbac |<center>93,2</center> |<center>[http://www.radiosrbac.com/ sajt]</center> |<center>[http://s2.iqstreaming.com/cast/tunein.php/radiosrbac/playlist.pls slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111129165920/http://s2.iqstreaming.com/cast/tunein.php/radiosrbac/playlist.pls |date=2011-11-29 }}</center> |- |- |[[Srebrenica]] |UPSMedia Radio |<center>103,5</center> |<center>[https://www.upsmedia.ba sajt]</center> |<center>[http://s40.myradiostream.com:18874 slušaj]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</center> |-valign="top" |rowspan="2"|[[Srebrenik]] |Radio Srebrenik |<center>90,8<br />103,0</center> |<center>[http://www.radiosrebrenik.ba/ sajt]</center> |<center>[http://radiosrebrenik.ba:7600/listen.pls slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100228145903/http://www.radiosrebrenik.ba:7600/listen.pls |date=2010-02-28 }}</center> |- |Radio Studio D |<center>97,4<br />99,4</center> |<center>[http://www.studiod.ba/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100127104313/http://www.studiod.ba/ |date=2010-01-27 }}</center> |<center>[http://hotel331.server4you.de:8018/listen.pls slušaj]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</center> |- |[[Šipovo]] |Radio Best |<center>93,9</center> |<center>[http://www.thebest.spinter.net/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110724080703/http://www.thebest.spinter.net/ |date=2011-07-24 }}</center> |<center></center> |- |[[Široki Brijeg]] |[[Radio Široki Brijeg]] |<center>92,7<br />93,1<br />102,3</center> |<center>[http://www.radiosirokibrijeg.com/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090904173024/http://www.radiosirokibrijeg.com/ |date=2009-09-04 }}</center> |<center>[https://web.archive.org/web/20070612161716/http://siroki.wic.ba/siroki.m3u slušaj]</center> |- |[[Teslić]] |Radio Studio M |<center>93,0<br />100,7</center> |<center>[http://www.studiomteslic.net/ sajt]</center> |<center>[http://u011.umbra.fastwebserver.de:32000/listen.pls slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110719003009/http://u011.umbra.fastwebserver.de:32000/listen.pls |date=2011-07-19 }}</center> |- |[[Tešanj]] |Radio Tešanj |<center>92,2</center> |<center>[http://www.radiotesanj.ba/ sajt]</center> |<center>[http://radio.daj.ba:8080/listen.pls slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110113211736/http://radio.daj.ba:8080/listen.pls |date=2011-01-13 }}</center> |- |[[Tomislavgrad]] |Radio Tomislavgrad |<center>95,1<br />95,9<br />98,3<br />103,3<br />105,8</center> |<center>[http://www.radiotomislavgrad.com/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110715145319/http://www.radiotomislavgrad.com/ |date=2011-07-15 }}</center> |<center>[http://aries.valkira.hr:7004/listen.pls slušaj]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</center> |- |[[Travnik]] |TNT Radio |<center>92,8<br />93,4<br />95,1</center> |<center>[http://www.tnt.ba/ sajt]</center> |<center></center> |- |- |- valign="top" |[[Trebinje]] |Korona Radio |<center>97,7</center> |<center>[https://koronaonline.com/ sajt]</center> |<center></center> |- | |Radio Padrino |<center>90,8 89,1 </center> |<center>[https://www.radiopadrino.com/ sajt]</center> |<center>[https://www.radiopadrino.com sajt]</center> |- | |Korona Radio 2 |<center>97,1<br />101,9</center> |<center>[https://koronaonline.com/ sajt]</center> |<center></center> |- | |Radio Trebinje |<center>95,9</center> |<center>[https://www.radiopadrino.com sajt]</center> |<center></center><center></center> |- |-valign="top" | rowspan="7" |[[Tuzla]] |Radio Kameleon |<center>95,6<br />95,9<br />98,3<br />91,5<br />102,7</center> |<center>[http://www.kameleon.ba/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100310014837/http://www.kameleon.ba/ |date=2010-03-10 }}</center> |<center>[http://www.azstreaming.com/play/radio-stream-radio-kameleon.asx slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160129175802/http://www.azstreaming.com/play/radio-stream-radio-kameleon.asx |date=2016-01-29 }}</center> |- |Radio PULS Tuzla |<center>88,6</center> |<center>[http://www.puls-tuzla.hol.es/ sajt]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</center> |<center>[http://192.99.0.170:12732/listen.pls slušaj]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</center> |- |Radio Slon |<center>89,0</center> |<center>[http://www.radioslon.ba/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161029030811/http://www.radioslon.ba/ |date=2016-10-29 }}</center> |<center>[http://media.bih.net.ba/radioslon/radioslon.asx slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110723144517/http://media.bih.net.ba/radioslon/radioslon.asx |date=2011-07-23 }}</center> |- |Radio Soli |<center>92,7<br />103,4</center> |<center>[http://www.radiosoli.ba/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110902085752/http://www.radiosoli.ba/ |date=2011-09-02 }}</center> |<center></center> |- |Radio Tuzla |<center>94,0<br />96,5<br />103,8<br />105,1</center> |<center>[http://www.radiotuzla.com/ sajt]</center> |<center>[http://www.radiotuzla.com/rtz/index.php?id=33 slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090224173904/http://radiotuzla.com/rtz/index.php?id=33 |date=2009-02-24 }}</center> |- |Radio Tuzlanskog kantona |<center>87,9<br />90,0<br />90,3<br />91,8<br />99,8<br />104,4<br /></center> |<center>[http://www.rtvtk.ba/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101130114811/http://rtvtk.ba/ |date=2010-11-30 }}</center> |<center>[http://www.rtvtk.ba:8000/listen.pls slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110113015527/http://www.rtvtk.ba:8000/listen.pls |date=2011-01-13 }}</center> |- |Vesta Radio |<center>91,2</center> |<center>[http://www.vestaradio.ba/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091217095322/http://www.vestaradio.ba/ |date=2009-12-17 }}</center> |- |[[Ugljevik]] |Skala Radio |<center>96,8</center> |<center>[http://www.skalaradio.net/ sajt]</center> |<center>[http://ba.radiostanica.com/player.php?id=605 slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091209071755/http://ba.radiostanica.com/player.php?id=605 |date=2009-12-09 }}</center> |- |[[Usora]] |Radio Usora |<center>98,7</center> |<center>[http://www.radiousora.info/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080624042616/http://www.radiousora.info/ |date=2008-06-24 }}</center> |<center>[http://media.bih.net.ba/radiousora/radiousora.asx slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110723144535/http://media.bih.net.ba/radiousora/radiousora.asx |date=2011-07-23 }}</center> |- |[[Vareš]] |Hrvatski Radio Bobovac |<center>95,3<br />101,1</center> |<center></center> |<center></center> |- |-valign="top" |rowspan="2"|[[Velika Kladuša]] |Radio Velika Kladuša |<center>89,1</center> |<center>[http://www.radiovkladusa.ba/ sajt]</center> |<center>[http://www.radiovkladusa.ba/images/stories/audio/RadioVelikaKladusa.asx slušaj]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</center> |- |Radio Velkaton |<center>107,0</center> |<center>[http://www.velkaton.ba/ sajt]</center> |<center>[http://yp.shoutcast.com/sbin/tunein-station.pls?id=147608 slušaj]</center> |- |-valign="top" |rowspan="2"|[[Visoko]] |Radio Ritam Visoko |<center>105,2</center> |<center>[http://www.radioritam.ba/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160209220039/http://www.radioritam.ba/ |date=2016-02-09 }}</center> |<center>[http://www.radioritam.ba/play/3 slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151206224029/http://www.radioritam.ba/play/3 |date=2015-12-06 }}</center> |- |Radio Visoko |<center>92,3</center> |<center>[http://www.rtv-visoko.ba/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091003103040/http://rtv-visoko.ba/ |date=2009-10-03 }}</center> |<center>[http://s2.myradiostream.com:13244/listen.pls slušaj]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</center> |- |[[Višegrad]] |Radio Višegrad |<center>104,0</center> |<center></center> <center></center> |- |[[Vitez]] |Radio Vitez |<center>91,3</center> |<center></center> |<center></center> |- |-valign="top" |rowspan="2"|[[Vlasenica]] |Radio Vl |<center>91,6</center> | | |- |Radio Caffe 075 |<center>''online''</center> |<center></center> | |- |[[Vogošća]] |Radio Vogošća |<center>88,2</center> |<center>[http://www.rtvvogosca.ba/ sajt]</center> |<center>[http://media.bih.net.ba/rtvvogosca/rtvvogosca.asx slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110723144647/http://media.bih.net.ba/rtvvogosca/rtvvogosca.asx |date=2011-07-23 }}</center> |- |- | rowspan="2" |[[Zenica]] |Radio Zenica |<center>95,5<br />103,0<br />103,1<br />106,6</center> |<center>[http://www.rtvze.ba/ sajt]</center> |<center>[http://www.rtvze.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=368&Itemid=12 slušaj]</center> |- |Radio Zenit |<center>100,7</center> |<center>[http://www.zenitfm.net/ sajt]</center> |<center>[http://ba.radiostanica.com/player.php?id=724 slušaj]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</center> |- |[[Zvornik]] |Radio Osvit |<center>91,7</center> |<center>[http://www.radioosvit.com/ sajt]</center> |<center>[http://yp.shoutcast.com/sbin/tunein-station.pls?id=97474 slušaj]</center> |- |-valign="top" |rowspan="2"|[[Žepče]] |Radio Žepče |<center>88,2</center> |<center>[http://www.radiozepce.com/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200504123055/http://www.radiozepce.com/ |date=2020-05-04 }}</center> |<center></center> |- |Radiopostaja Žepče |<center>95,9</center> |<center>[http://www.postaja.ba/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100130175259/http://www.postaja.ba/ |date=2010-01-30 }}</center> |<center>[http://yp.shoutcast.com/sbin/tunein-station.pls?id=449608 slušaj]</center> |} == Satelit == {| class="wikitable sortable" !Ime !Internet !Slušanje |- |Obiteljski radio Valentino |<center>[http://www.valentinobh.com/ sajt]</center> |<center>[http://www.azstreaming.com/play/radio-radio-valentino.asx slušaj]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</center> |- |Radio Bezlja |<center>[http://www.bezlja.tv/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091217101730/http://www.bezlja.tv/ |date=2009-12-17 }}</center> |<center>[http://bezlja.tv:8020/listen.pls slušaj]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</center> |} == Povezano == * [[Televizijske stanice u Bosni i Hercegovini]] * [[Spisak radio stanica u Srbiji]] * [[Popis radijskih postaja u Hrvatskoj]] * [[Spisak radio stanica u Crnoj Gori]] == Vanjske veze == * [http://www.uzivokanali.com/bosanske-radio-stanice-uzivo/ UzivoKanali.com: Bosna i Hercegovina radio stanice uživo na internetu]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{sr icon}} * TV Kanali sa Balkana besplatno : http://estrada-boom.blogspot.com/ * [http://rak.ba/en/broadcast/reg/tmpl1.aspx?cid=1865 Communications Regulatory Agency: Radio Stations] {{en icon}} * [http://www.radiostanice.org/Bosna-i-hercegovina/ RadioStanice.org: Bosna i Hercegovina] {{sr icon}} * [http://www.zbrka.com/radio-uzivo/bosna-i-hercegovina/lokacija-strana-1.html Zbrka.com: Bosna i Hercegovina - Radio uživo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100131081821/http://zbrka.com/radio-uzivo/bosna-i-hercegovina/lokacija-strana-1.html |date=2010-01-31 }} {{sr icon}} {{Radio-stanice u Evropi}} [[Kategorija:Bosanskohercegovačke radio-stanice| ]] [[Kategorija:Radio u Bosni i Hercegovini|Stanice]] [[Kategorija:Radio-stanice po državama|Bosna i Hercegovina]] 61l760c86ry67582j31em8zfuanfoud Kategorija:Jezici Makedonije 14 76576 42587908 41858635 2026-05-05T03:03:46Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Severna Makedonija]] → [[Kategorija:Sjeverna Makedonija]] 42587908 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|Languages of North Macedonia}} [[Kategorija:Sjeverna Makedonija]] [[Kategorija:Jezici Evrope|Makedonija]] [[Kategorija:Jezici po državama|Makedonija]] ldpyb4r2wgfd1j6ibqc1w44x84ua5to Henry Wadsworth Longfellow 0 79577 42587526 42578648 2026-05-04T19:12:04Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42587526 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac <!-- for more information see [[:Template:Infobox Writer/doc]] --> | ime = Henry Wadsworth Longfellow | slika = HenryWLongFellow1868.jpg | opis = Longfellow godine 1868. na fotografiji koju je snimila [[Julia Margaret Cameron]] | datum_rođenja = {{birth date|1807|2|27|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Portland (Maine)|Portland]], [[Maine]], SAD | datum_smrti = {{death date and age|1882|3|24|1807|2|27|df=y}} | mjesto_smrti = [[Cambridge (Massachusetts)|Cambridge]], [[Massachusetts]], SAD | zanimanje = pjesnik<br />profesor | pokret =[[romantizam]] | signature = HWLongfellow autograph1.png }} '''Henry Wadsworth Longfellow''' (27. februar 1807 &ndash; 24. mart 1882) bio je [[SAD|američki]] pjesnik i prosvjetni radnik, najpoznatiji po pjesmama kao što su "[[Paul Revere's Ride (poema)|Paul Revere's Ride]]", ''[[The Song of Hiawatha]]'' i "[[Evangeline]]". Bio je prvi Amerikanac koji je preveo [[Dante Alighieri|Danteovu]] ''[[Božanstvena komedija|Božanstvenu komediju]]'' i člank pjesničke grupe [[Fireside Poets]]. Longfellow je rođen u gradu [[Portland (Maine)|Portland]], koji je u to vrijeme bio dio Massachusettsa, te studirao na [[Bowdoin College]]u. Nakon što je neko vrijeme boravio u Evropi, postao je nastavnik na Bowdoinu, a kasnije i na [[Harvard College]]u. Prve pjesničke zbirke su mu bile ''Voices of the Night'' (1839) i ''Ballads and Other Poems'' (1841). Longfellow se povukao s katedre 1854. godine kako bi se u potpunosti posvetio pisanju, te ostatak života proveo u [[Cambridge (Massachusetts)|Cambridgeu]], u bivšem štabu [[George Washington|Georgea Washingtona]]. Život mu je bio obilježen tragedijama - prva žena Mary Potter je godine 1835. umrla nakon spontanog pobačaja; druga žena Frances Appleton je godine 1861. umrla od opekotina nakon što joj je haljinu zahvatila vatra. Longfellow nakon njene smrti više nije mogao pisati poeziju, pa se posvetio prevođenju. Umro je 1882. Longfellow je uglavnom pisao [[lirika|lirske pjesme]] inspirirane mitovima i legendama. Postao je najpopularniji pjesnik svog vremena u SAD, a stekao je uspjeh i u inozemstvu. S druge strane je često bio kritiziran zbog imitacije evropskih autora i povlađivanja ukusu široke čitalačke publike. == Vanjske veze == {{Commonscat|Henry Wadsworth Longfellow}} '''Izvori''' * [http://www.poetryfoundation.org/archive/poet.html?id=81397 Poems by Henry Wadsworth Longfellow and biography at PoetryFoundation.org] * {{gutenberg author| id=Longfellow+Henry+Wadsworth | name=Henry Wadsworth Longfellow}} - Plain text and HTML * [http://www.archive.org/search.php?query=creator%3Ahenry%20wadsworth%20longfellow%20-contributor%3Agutenberg%20AND%20mediatype%3Atexts Works by Henry Wadsworth Longfellow] at [[Internet Archive]] - Scanned books, many illustrated and original editions. * [http://www.reelyredd.com/0802blacksmith.htm Audio - Hear the Village Blacksmith] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061030005612/http://www.reelyredd.com/0802blacksmith.htm |date=2006-10-30 }} * [http://www.hwlongfellow.org/ Maine Historical Society] Searchable poem text database, biographical data, lesson plans. '''Ostalo''' * [http://www.nps.gov/long Longfellow National Historic Site] in Cambridge, Massachusetts * [http://www.mainehistory.org/house_overview.shtml Wadsworth-Longfellow House] in Portland, Maine * [http://www.danteinferno.info/translations/canto1.html Longfellow's Translation of Dante rendered side by side with that of Cary and Norton] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210126131823/http://www.danteinferno.info/translations/canto1.html |date=2021-01-26 }} * [http://quotationpark.com/authors/LONGFELLOW,%20Henry%20Wadsworth.html Famous Quotations by Henry Wadsworth Longfellow] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120910052654/http://quotationpark.com/authors/LONGFELLOW,%20Henry%20Wadsworth.html |date=2012-09-10 }} * [http://www.laynelongfellow.com/poetry/listen.html Audiobooks--Layne Longfellow Reads H.W. Longfellow] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080725044823/http://www.laynelongfellow.com/poetry/listen.html |date=2008-07-25 }} {{Romantizam}} {{Lifetime|1807|1882|Longfellow, Henry Wadsworth}} [[Kategorija:Američki pjesnici]] rkrbc0x1v0tjer6w8zxw4505f5hwh24 Manastir Krka 0 80584 42587986 42249281 2026-05-05T07:00:47Z ~2026-27142-60 349123 42587986 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Krka25.jpg|thumb|250px|Manastir Krka]] '''Manastir Krka''' je [[manastir]] [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], smešten između [[Knin]]a i [[Šibenik]]a (tri i po kilometra istočno od [[Kistanje|Kistanja]], u kanjonu reke [[Krka (reka)|Krke]]). Prema predanju je podignut sa crkvom Svetog Arhanđela Mihaila u vreme kralja Milutina na mestu gde je [[pavle iz Tarsa|apostol Pavle]] držao propoved. U novije vreme se pretpostavlja da je manastir sagradila [[Jelena Šubić]], sestra [[dušan Nemanjić|cara Dušana]] (pominje se 1350. godine), a dograđivan je 1402.Hrvati kurve glupe Crkva je pravougaone osnove s kubetom i dugom pripratom nepravilnog oblika. Oltarski deo je proširivan i ostao je bez polukružne [[apsida|apside]]. Ispod [[oltar]]a otkrivena je pećina sa izduženim prostorom i grobovima u podu. Na nju se ispod južnog dela današnje velike crkve oslanja starija jednobrodna crkva podignuta svakako pored isposnice koja svedoči da su se tu već u [[XIV vek]]u [[Podvizavanje|podvizavali]] pravoslavni monasi. Crkva je više puta obnavljana. Manastir Krka je za sve vreme svoga postojanja bio najznačajniji duhovni i kulturni centar pravoslavlja u [[Dalmacija|Dalmaciji]]. Početkom XVII veka, [[1615]]. godine, u manastiru je osnovana škola za obrazovanje sveštenika. Današnja Bogoslovija Sv. Tri Jerarha osnovana je [[1966]]. godine (sa radom kao dvogodišnja škola počela je [[1964]]) zauzimanjem tada dalmatinskog, a kasnije žičkog episkopa Stefana. U manastiru se pored bogate rukopisne zbirke kao velika dragocenost čuva poznati [[epitrahilj]] sa 33 svetiteljska lika, rađen, po predanju, u vreme [[Sveti Sava|Svetog Save]]. == Vanjske veze == {{Commonscat|Krka monastery}} * http://www.eparhija-dalmatinska.hr/Manastiri-Krka-c.htm * [http://www.pravoslavlje.org.rs/broj/934/tekst/duhovna-obnova-manastira-krke/ Duhovna obnova manastira Krke („Pravoslavlje“, br. 934, 15. februar 2005.)]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{Koordinate|43_57_42_N_15_59_26_E_|43° 57‘ SGŠ. 15° 59‘ IGD.}} {{DEFAULTSORT:Krka}} [[Kategorija:Srpski pravoslavni manastiri]] [[Kategorija:Manastiri Eparhije dalmatinske]] [[Kategorija:Manastiri u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Zadužbine Nemanjića|K]] odcjzrf450ftayc8jq5pozzeaokl40i Kisičko uho 0 83893 42587935 5018763 2026-05-05T03:11:09Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Avijacijska medicina]] → [[Kategorija:Zrakoplovna medicina]] 42587935 wikitext text/x-wiki [[Datoteka: HumanEar.jpg|thumb|180px|Građa uha]] ''' Kisičko uho ''' je sindrom poput [[hiperbarična medicina|barotraumatske]] upale [[uho|srednjeg uha]], a nastaje kao posljedica udisanja 100-postotnog [[hiperbarična medicina|kisika pod povišenim tlakom]] kod [[Pilot|pilota]], [[astronaut]]a i bolesnika koji se liječe u [[barokomora|hipo i hiperbaričnim barokomorama]]. Simptomi su isti kao kod [[MKB-10 poglavlje VIII: Bolesti uha i mastoidnih procesa|barotitisa]], koji nastaje u trenutku snižavanja tlaka u barokomorama, astronautskim kapsulama ili kabinama zrakoplova, ali za razliku od njega "kisičko uho" nastaje dva ili više sati nakon izlaganja 100-postotnom kisiku. Bolesnik osjeća bol, prvo jak, a zatim slabiji (koji ga budi iz sna ako je spavao), javlja se nagluhost različitog stupnja, zujanje u uhu i vrtoglavica. Otoskopskim pregledom vidi se uvučen bubnjić koji kod jače reakcije može nalikovati na [[MKB-10 poglavlje VIII: Bolesti uha i mastoidnih procesa|akutnu upalu srednjeg uha]] i praćena je kompresijom [[uho|slušnih koščica]]. [[Datoteka:Gumdrop Meets Spider - GPN-2000-001100.jpg|Nakon boravka u svemiru moguća je pojava "kisičkog uha" kod astronauta|left|thumb|180px]] Uzrok pojave "kisičkog uha" je stvaranje nepotpunog vakuma u srednjem uhu, zbog apsorpcije "zarobljenog" kisika, (koji je u potpunosti zamijenio zrak u srednjem uhu tijekom [[hiperbarična medicina|hiperbarične oksigenoterapije]]) preko sluznice uha. Za nastanak "kisičkog uha" od velikog značaja je stanje prohodnosti [[Eustahijeva tuba|Eustahijeve tube]], čiji je osnovni zadatak regulacija tlaka, i uklanjanje iscjetka nakupljenog u srednjem uhu. Uobičajeno je da je tuba zatvorena, ali se pri svakoj promjeni tlaka u atmosferi ona otvara kako bi izjednačila tlak u srednjem uhu, što se postiže pomicanjem mišića vrata tijekom gutanja i zijevanja. I pored toga što se uho dobro ventilira postoji mogućnost poremećaja ovog procesa, kada zbog postupne apsorpcije kisika dolazi do stvaranja vakuma (negativnog tlaka) u fazi nedovoljne ventilacije srednjeg uha. Ova pojava se događa ako pilot, astronaut ili bolesnik ode na spavanje odmah nakon izlaganja 100-postotnom kisiku pod povišenim tlakom. [[Datoteka:Pogled kroz barokomoru.JPG|thumb|Nakon liječenja u hiperbaričnoj komori može se javiti "kisičko uho" |180px|desno]] Zato se pilotima i astronautima prije letenja, a bolesnicima prije liječenja hiperbaričnom oksigenoterapijom ([[hiperbarična medicina|HBOT]]) obvezno obavlja [[Otorinolaringologija|otorinolaringološki pregled]], a nakon letenja-liječenja savjetuje da najmanje dva sata ne odlaze na [[spavanje]] nakon izlaganja 100-postotnom kisiku na uvećanom tlaku, kako bi se osiguralo pravilno provjetravanje srednjeg uha i izbjegla ova pojava. Posljedice se najčešće ne javljaju. Stanje se normalizira za nekoliko dana uz primjenu kapi za nos (dekongestiva) i [[antibiotik]]a. Međutim u težim slučajevima može doći do [[Audiologija|pada sluha]], dugotrajne vrtoglavice i veoma neugodnog zujanja u uhu. Nakon takvih stanja pilotima se privremeno zabranjuje letenje, a liječenje bolesnika u [[Hiperbarična medicina|barokomorama]], nastavlja se nakon saniranja promjena (u prosjeku za 3-7 dana) == Literatura == # Oriani G, Marroni A, Wattel E, editors. Handbook on hyperbaric medicine. Berlin: Springer Verlag; 1995 [[Kategorija:Bolesti uha]] [[Kategorija:Zrakoplovna medicina]] [[Kategorija:Hiperbarična medicina]] fx53jqnokucjn41qsxnhn9c69n4b58h MediaWiki:Gadgets-definition 8 84070 42587533 42560507 2026-05-04T20:19:31Z Aca 108187 test 42587533 wikitext text/x-wiki == ondemand == * ondemand-mainPage[ResourceLoader |default |hidden |categories=Glavna stranica |dependencies=mediawiki.util] |ondemand-mainPage.js == Administracija == * CleanDeleteReasons [ResourceLoader|default|rights=delete]|CleanDeleteReasons.js * Massblock [ResourceLoader|rights=block|dependencies=mediawiki.api]|Massblock.js == Arhiviranje == * OneClickArchiver[ResourceLoader|rights=edit]|OneClickArchiver.js == Čitanje == * ReferenceTooltips [ResourceLoader |default |skins=vector, vector-2022, monobook, timeless, modern, cologneblue |type=general |dependencies=mediawiki.cookie, jquery.client] |ReferenceTooltips.js |ReferenceTooltips.css * Tabs[ResourceLoader|hidden|default|targets=desktop,mobile]|Tabs.js * Traka[ResourceLoader|hidden|default|targets=desktop,mobile]|Traka.js * Calculator [ResourceLoader | default ] | calculator.js |calculator.css == Patrola == * BrzoPatroliranje[ResourceLoader|default|rights=edit,patrol]|BrzoPatroliranje.js == Sučelje == * extratoolbarbuttons[ResourceLoader|rights=edit]|extratoolbarbuttons.js * UTCLiveClock[ResourceLoader|type=general|dependencies=mediawiki.util,mediawiki.api,user|peers=UTCLiveClock-pagestyles]|UTCLiveClock.js|UTCLiveClock.css * UTCLiveClock-pagestyles[hidden|skins=vector,monobook]|UTCLiveClock-pagestyles.css * purgetab[ResourceLoader|dependencies=mediawiki.util,mediawiki.api]|purgetab.js * stats[ResourceLoader|rights=edit|dependencies=mediawiki.util]|stats.js * ToDoList[ResourceLoader]|ToDoList.js * watchlist-notice[ResourceLoader|default|rights=viewmywatchlist]|watchlist-notice.js * watchlist-notice-core[ResourceLoader|dependencies=mediawiki.storage|hidden]|watchlist-notice-core.js == Uređivanje == * BrzoBrisanje[ResourceLoader|default|rights=edit,autoconfirmed]|BrzoBrisanje.js * Cat-a-lot[ResourceLoader|dependencies=mediawiki.util]|Cat-a-lot.js * charinsert[ResourceLoader|default]|charinsert.js * charinsert-core[ResourceLoader|hidden|dependencies=jquery.textSelection,user,mediawiki.storage]|charinsert-styles.css|charinsert-core.js * HotCat[ResourceLoader|rights=edit]|HotCat.js * CategoryMaster[ResourceLoader|rights=move|dependencies=mediawiki.util]|CategoryMaster.js * edittop[ResourceLoader|dependencies=user.options,mediawiki.util|type=general]|edittop.js|edittop.css gxbzm9714xwkmomzr6ph5olutcu8361 42587540 42587533 2026-05-04T20:49:33Z Aca 108187 /* Uređivanje */ 42587540 wikitext text/x-wiki == ondemand == * ondemand-mainPage[ResourceLoader |default |hidden |categories=Glavna stranica |dependencies=mediawiki.util] |ondemand-mainPage.js == Administracija == * CleanDeleteReasons [ResourceLoader|default|rights=delete]|CleanDeleteReasons.js * Massblock [ResourceLoader|rights=block|dependencies=mediawiki.api]|Massblock.js == Arhiviranje == * OneClickArchiver[ResourceLoader|rights=edit]|OneClickArchiver.js == Čitanje == * ReferenceTooltips [ResourceLoader |default |skins=vector, vector-2022, monobook, timeless, modern, cologneblue |type=general |dependencies=mediawiki.cookie, jquery.client] |ReferenceTooltips.js |ReferenceTooltips.css * Tabs[ResourceLoader|hidden|default|targets=desktop,mobile]|Tabs.js * Traka[ResourceLoader|hidden|default|targets=desktop,mobile]|Traka.js * Calculator [ResourceLoader | default ] | calculator.js |calculator.css == Patrola == * BrzoPatroliranje[ResourceLoader|default|rights=edit,patrol]|BrzoPatroliranje.js == Sučelje == * extratoolbarbuttons[ResourceLoader|rights=edit]|extratoolbarbuttons.js * UTCLiveClock[ResourceLoader|type=general|dependencies=mediawiki.util,mediawiki.api,user|peers=UTCLiveClock-pagestyles]|UTCLiveClock.js|UTCLiveClock.css * UTCLiveClock-pagestyles[hidden|skins=vector,monobook]|UTCLiveClock-pagestyles.css * purgetab[ResourceLoader|dependencies=mediawiki.util,mediawiki.api]|purgetab.js * stats[ResourceLoader|rights=edit|dependencies=mediawiki.util]|stats.js * ToDoList[ResourceLoader]|ToDoList.js * watchlist-notice[ResourceLoader|default|rights=viewmywatchlist]|watchlist-notice.js * watchlist-notice-core[ResourceLoader|dependencies=mediawiki.storage|hidden]|watchlist-notice-core.js == Uređivanje == * BrzoBrisanje[ResourceLoader|default|rights=edit,autoconfirmed]|BrzoBrisanje.js * Cat-a-lot[ResourceLoader|dependencies=mediawiki.util]|Cat-a-lot.js * charinsert[ResourceLoader|default]|charinsert.js * charinsert-core[ResourceLoader|hidden|dependencies=jquery.textSelection,user,mediawiki.storage]|charinsert-styles.css|charinsert-core.js * HotCat[ResourceLoader|rights=edit]|HotCat.js * CategoryMaster[ResourceLoader|dependencies=mediawiki.util]|CategoryMaster.js * edittop[ResourceLoader|dependencies=user.options,mediawiki.util|type=general]|edittop.js|edittop.css sbwce7bfh2qmwckzsglqkc7xilabzf2 42587543 42587540 2026-05-04T21:01:59Z Aca 108187 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Aca|Aca]] ([[User talk:Aca|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Vipz|Vipz]] 42560507 wikitext text/x-wiki == ondemand == * ondemand-mainPage[ResourceLoader |default |hidden |categories=Glavna stranica |dependencies=mediawiki.util] |ondemand-mainPage.js == Administracija == * CleanDeleteReasons [ResourceLoader|default|rights=delete]|CleanDeleteReasons.js * Massblock [ResourceLoader|rights=block|dependencies=mediawiki.api]|Massblock.js == Arhiviranje == * OneClickArchiver[ResourceLoader|rights=edit]|OneClickArchiver.js == Čitanje == * ReferenceTooltips [ResourceLoader |default |skins=vector, vector-2022, monobook, timeless, modern, cologneblue |type=general |dependencies=mediawiki.cookie, jquery.client] |ReferenceTooltips.js |ReferenceTooltips.css * Tabs[ResourceLoader|hidden|default|targets=desktop,mobile]|Tabs.js * Traka[ResourceLoader|hidden|default|targets=desktop,mobile]|Traka.js * Calculator [ResourceLoader | default ] | calculator.js |calculator.css == Patrola == * BrzoPatroliranje[ResourceLoader|default|rights=edit,patrol]|BrzoPatroliranje.js == Sučelje == * extratoolbarbuttons[ResourceLoader|rights=edit]|extratoolbarbuttons.js * UTCLiveClock[ResourceLoader|type=general|dependencies=mediawiki.util,mediawiki.api,user|peers=UTCLiveClock-pagestyles]|UTCLiveClock.js|UTCLiveClock.css * UTCLiveClock-pagestyles[hidden|skins=vector,monobook]|UTCLiveClock-pagestyles.css * purgetab[ResourceLoader|dependencies=mediawiki.util,mediawiki.api]|purgetab.js * stats[ResourceLoader|rights=edit|dependencies=mediawiki.util]|stats.js * ToDoList[ResourceLoader]|ToDoList.js * watchlist-notice[ResourceLoader|default|rights=viewmywatchlist]|watchlist-notice.js * watchlist-notice-core[ResourceLoader|dependencies=mediawiki.storage|hidden]|watchlist-notice-core.js == Uređivanje == * BrzoBrisanje[ResourceLoader|default|rights=edit,autoconfirmed]|BrzoBrisanje.js * Cat-a-lot[ResourceLoader|dependencies=mediawiki.util]|Cat-a-lot.js * charinsert[ResourceLoader|default]|charinsert.js * charinsert-core[ResourceLoader|hidden|dependencies=jquery.textSelection,user,mediawiki.storage]|charinsert-styles.css|charinsert-core.js * HotCat[ResourceLoader|rights=edit]|HotCat.js * CategoryMaster[ResourceLoader|rights=autopatrol|dependencies=mediawiki.util]|CategoryMaster.js * edittop[ResourceLoader|dependencies=user.options,mediawiki.util|type=general]|edittop.js|edittop.css m2zb1mer6tv96t05u71odxpk5hse5rx Kategorija:Makedonska kultura 14 86896 42587909 41858636 2026-05-05T03:04:46Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Severna Makedonija]] → [[Kategorija:Sjeverna Makedonija]] 42587909 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|Culture of the Republic of Macedonia}} [[Kategorija:Sjeverna Makedonija|Kultura]] [[Kategorija:Kultura po državama]] gvu58kg5f2fny0wrro15dfaf3alzspx Historija ropstva 0 91480 42587541 42445978 2026-05-04T20:57:40Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42587541 wikitext text/x-wiki '''Historija ropstva''' se odnosi na sve odnose tokom historije u kojima je jedno ljudsko biće ([[rob]]) bilo u potpuno zavisnom odnosu s drugim ([[robovlasništvo|robovlasnikom]]) u smislu da je predstavljalo njegovo [[vlasništvo]] s kojim se moglo slobodno raspolagati. U užem smislu taj pojam isključuje [[kažnjenički rad]], [[radni logor|radne logore]] i druge oblike prisilnog ili [[neslobodni rad|neslobodnog rada]]. Za ropstvo je karakteristično kako se taj odnos u raznim oblicima postojao kroz historiju postojao u velikom broju društava. Pri tome kao izuzetak predstavljaju društva i kulture [[lovci sakupljači|lovaca sakupljača]] gdje je ropstvo gotovo potpuno nepoznato. Većina historičara vjeruje kako se ropstvo razvilo s dolaskom sjedilačkog načina života i [[podjela rada|podjele rada]], odnosno kada je zahvaljujući novim tehnologijama vezanim uz [[poljoprivreda|poljoprivredu]] kod društava - od kojih će se kasnije razviti [[civilizacija|civilizacije]] - došlo do viška zemlje i drugih resursa s istovremenim manjkom [[radna snaga|radne snage]] koja je te resurse trebala obrađivati. Upravo je potreba za radnom snagom kroz historiju bila jedan od glavnih poticaja za dobavljanje novih robova, za što su služili [[rat]]ovi, odnosno [[trgovina robljem]]. Ekonomski imperativ, odnosno shvaćanje da je robovski rad jeftiniji od najamnog, bio je ključni argument protiv nastojanja za ukidanjem ropstva koja su se kroz historiju ponekad javljala iz religijskih, političkih ili praktičnih (nastojanje da se izbjegnu robovski ustanci) razloga. Tim je nastojanjima ključni poticaj dala tek [[industrijska revolucija]] u [[zapadni svijet|zapadnim zemljama]], odnosno razvoj tehnologije koji je robovski rad učinio neefikasnim i skupim; od 19. vijeka tako jačaju [[abolicionizam|abolicionistički]] pokreti koji uspijevaju zakonski zabraniti ropstvo u gotovo svim zapadnim, a u 20. vijeku i svim današnjim državama. S druge strane, iako je ropstvo zakonski zabranjeno, ono dan-danas postoji u oblicima vezanim uz [[siva ekonomija|sivu ekonomiju]] i [[organizirani kriminal]]. == Tablični prikaz historijskih zbivanja == [[Datoteka:Cicatrices de flagellation sur un esclave.jpg|right|190px]] {|class="wikitable" !style="background-color:silver" |Godina !style="background-color:silver" |Povijesna zbivanja |- |73.-71.pne. |[[Spartak]] predvodi [[Treći robovski rat|ustanak robova]] u [[Rimska Republika|Rimskoj Republici]]. Nakon ugušenja ustanka, na križ je pribijeno 6000 robova. |- |oko [[1100.]] |Arapski trgovci šalju zapadnoafričke robove u [[azija|Aziju]] i [[arabija|Arabiju]]. |- |[[1619.]] |Prvi brodovi s robovima stižu u [[virginija|Virginiu]]. |- |[[1780.]] - [[1786.]] |Neke države u [[SAD]]-u donose zakone o oslobađenju robova. |- |[[1820.]] |[[SAD]] donosi zakon kojim se prekomorska trgovina robljem tj. prijevoz roblja brodovima proglašava [[pirat]]stvom, te se u skladu s time jednako i kažnjava, tj. [[vješanje]]m. |- |[[1831.]] |[[Nat Turner]] predvodi ustanak robova u Virginiji, SAD. Svi sudionici su obješeni. Robovskim kodeksom zabranjeno je opismenjavanje. |- |[[1833.]] |Britanci ukidaju trgovinu robljem. |- |[[1857.]] |Slučaj Dreda Scotta. [[Vrhovni sud SAD]]-a donosi presudu da Afroamerikanci nisu građani. |- |[[1863.]] |Proglasom o oslobađanju oslobođeni su robovi u [[Jug SAD-a|južnim državama]] SAD-a. |- |[[1948.]] |Ujedinjeni narodi donose Deklaraciju o ljudskim pravima kojom se zabranjuje ropstvo i trgovina robovima. |- |} == Povezano == ;Općenito * Tipovi ropstva: ** [[Dječje ropstvo]] ** [[Kuliji]] ** [[Prisilni rad]] ** [[Gulag]] ** [[Ugovorno ropstvo]] ** [[Serfdom]] * Tipovi trgovine robljem: ** [[Afrička trgovina robljem]] ** [[Arapska trgovina robljem]] ** [[Atlantska trgovina robljem]] ** [[Blackbirding]] * Današnje ropstvo: ** [[Ropstvo u modernoj Africi]] ** [[Trgovina ljudima]] ;Ljudi * [[Popis znamenitih robova]] * Znameniti abolicionisti ** [[William Wilberforce]] – UK * Tipovi robova vojnika: ** [[Janjičar]] ** [[Mameluk]] ** [[Sakalibi]] ;Ideje i organizacije * [[Abolicionizam]]: ** [[Kompenzirana emancipacija]] * [[Kvekeri]] ;Ostalo * [[Asiento]] * [[Bandeirantes]] * [[Fazendas]] * [[Religija i ropstvo]] * [[Robovska pobuna]] * [[Robovski brod]] == Vanjske veze == <!--Please do not link to news articles, as that is what Wikinews or a Portal are for. Citing such articles in the text is also good to do, but examples shouldn't be given here.--> * [http://www.memoirestbarth.com/EN/ Mémoire St Barth : Saint-Barthelemy's history (slave trade, slavery, abolitions)] * [http://www.ungift.org UN.GIFT] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121201024907/http://www.ungift.org/ |date=2012-12-01 }} – Global Initiative to Fight Human Trafficking * [http://portal.unesco.org/ci/en/ev.php-URL_ID=8780&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html ''Slave Trade Archives Project'', UNESCO] * [http://www.parliament.uk/slavetrade Parliament & The British Slave Trade 1600 – 1807] * [http://www.digitalhistory.uh.edu/historyonline/slav_fact.cfm ''Digital History – Slavery Facts & Myths''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140209215003/http://www.digitalhistory.uh.edu/historyonline/slav_fact.cfm |date=2014-02-09 }} * [http://www.voiceofdharma.com/books/mssmi Muslim Slave System in Medieval India] * [http://www.arabslavetrade.com Arab Slave Trade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110427012626/http://www.arabslavetrade.com/ |date=2011-04-27 }} * [http://www.ltscotland.org.uk/abolition/ ''Scotland and the Abolition of the Slave Trade – schools resource''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120103172434/http://www.ltscotland.org.uk/abolition/ |date=2012-01-03 }} * [http://www.africanholocaust.net African Holocaust Society] – Anti-slavery and self-determination working to educate via media * [https://web.archive.org/web/20010424051338/http://www.geocities.com/CollegePark/Classroom/9912/easterntrade.html The Forgotten Holocaust: The Eastern Slave Trade] * [http://www.blackhistory4schools.com/slavetrade/ Teaching resources about Slavery and Abolition on blackhistory4schools.com] * [http://www.isj.org.uk/index.php4?id=332&issue=115 "What really ended slavery?"] [[Robin Blackburn]], author of a two-volume history of the slave trade, interviewed by [[International Socialism (journal)|International Socialism]] * [[David Brion Davis]], [http://southernspaces.org/2009/american-and-british-slave-trade-abolition-perspective "American and British Slave Trade Abolition in Perspective"], ''Southern Spaces'', 4 February 2009. * [http://www.democracynow.org/2009/9/9/the_slave_next_door_human_trafficking The Slave Next Door: Human Trafficking and Slavery in America Today] – video report by ''[[Democracy Now!]]'' [[Kategorija:Ropstvo]] [[Kategorija:Historija po strukama|Ropstvo]] bsr04dzau9xp9pmva04famx14sctl7u Ljubiša Veličković 0 93908 42587630 42358963 2026-05-05T00:34:18Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Piloti JNA]] → [[Kategorija:Piloti Jugoslavenske narodne armije]] 42587630 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna osoba |ime= Ljubiša Veličković |slika= |opis= |veličina=150px |datum rođenja= {{birth date|1946|3|1|df=y}} |mjesto rođenja= [[Crljenac]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]] |datum smrti= {{death date and age|1999|6|1|1946|3|1|df=y}} |mjesto smrti= [[Pančevo]], [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavija]] |nacionalnost= [[Srbi]]n |puno ime= |nadimak= |supruga= Marijana Veličković |suprug= |titule = |knjige= |služba= [[1966]] - [[1992]] (JNA)<br />1992 - [[1999]] (VJ) |čin= [[Datoteka:General-major JNA.jpg|35px]] [[General-major]] (JNA)<br />[[Datoteka:3 vpvo - general pukovnik.gif|13px]] [[General-pukovnik]] (VJ) |ratovi= [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]] |bitke= [[NATO bombardovanje SRJ]] |vojska= [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|19px]] [[Jugoslavenska narodna armija]]<br />[[Datoteka:Vojska Jugoslavije.svg|19px]] [[Vojska Jugoslavije]] |rod= [[Datoteka:Jrvpvo.jpg|19px]] [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]]<br />[[Datoteka:Vojska Jugoslavije - RViPVO.svg|19px]] [[Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana Vojske Jugoslavije]] |jedinice= [[204. lovački avijacijski puk]] (JNA) |zapovijedao= 204. lovački avijacijski puk (JNA) |odlikovanja= [[Zlatni letački znak]] }} '''Ljubiša Veličković''' ([[Crljenac]], [[1. 3.]] [[1946]] - [[Pančevo]], [[1. 6.]] [[1999]]), vojni pilot, [[general-major]] [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] i kasnije [[general-pukovnik]] [[Vojska Jugoslavije|Vojske Jugoslavije]]. == Biografija == General-pukovnik Ljubiša Veličković je rođen 1. 3. 1946 u selu Crljenac, blizu [[Požarevac|Požarevca]]. Po završetku osnovne škole upisao je [[Vazduhoplovna opća srednja vojna škola "Maršal Tito"|Vazduhoplovnu opću srednju vojna školu "Maršal Tito"]] u [[Mostar]]u, koju je završio [[1963]] godine. Nakon toga je upisao [[Vazduhoplovna vojna akademija Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane|Vazduhoplovnu vojnu akademiju RV i PVO]] u [[Zadar|Zadru]]. Tu se obučavao na klipnom avionu 522 i na avionima američke proizvodnje [[F-84 Thunderjet]] u [[F-86 Sabre]]. Vazduhoplovnu vojnu akademiju RV i PVO je završio [[1966]] godine. Nakon nekoliko godina službe i vrlo uspešnog obavljanja dužnosti pilota, nastavnika letenja i komandira eskadrile, general-pukovnik Veličković je otišao na školovanje u [[Komandno-štabna akademija Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane|Komandnoštabnu akademiju RV i PVO]] u [[Beograd]]u. Kao jedan od boljih pilota, general-pukovnik Veličković je upućen na preobuku na [[MiG-21]], tada jedan od najboljih supersoničnih lovaca na svetu. Skoro sve vrijeme u službi Jugoslavenske narodne armije (JNA) je proveo na vojnom [[Zračna luka Batajnica|Aerodromu Batajnica]] u [[204. lovački avijacijski puk|204. lovačkom avijacijskom puku]] (LAP). Na Batajnici je napredovao sve do čina generala-pukovnika i načelnika štaba 204. LAP-a, dok je zapovjednik bio [[general]] [[Ljuba Bajić]]. Po odlasku generala Bajića na drugu dužnost, general-pukovnik Veličković je preuzeo komandu nad navedenim pukom u činu pukovnika. Krajem osamdesetih godina, pred raspad zemlje tj. [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]], u dva navrata je duže vreme službeno boravio u [[Sovjetski Savez|SSSR-u]]. Prvi put je kao jedan od najsposobmijih vazduhoplovnih oficira bio komandant grupe od tridesetak pilota koji su se u [[srednja Azija|Centralnoj Aziji]], u [[Kazahstan]]u, obučavali na letenju [[MIG-29]]. Na obucu u SSSR-u proveo je oko godinu dana. Kratko vreme nakon toga je ponovo otišao u SSSR, u [[Moskva|Moskvu]], u [[Generalštabna vojna akademija "K. E. Vorošilov"|Generalštabnu vojnu akademiju "K. E. Vorošilov"]]. Generalštabna vojna akademija "K. E. Vorošilov" je u to vreme bila jedna od najprestižnijih akedmija u svetu. General-pukovnik Veličković je na školovanju u Moskvi proveo dve godine. Po povratku iz SSSR-a bio je na raznim dužnostima: načelnik inspekcije borbene gotovosti u komandi RV i PVO, načelnik [[Savezna uprava kontrole letenja|Savezne uprave za kontrolu letenja]] (SUKL), komandant [[3. Korpus RV i PVO - Niš|3. Korpusa RV i PVO]] u [[Niš]]u, od [[1991]] do [[1992]], da bi se nakon rasformiranja niškog korpusa RV i PVO, sredinom 1992, ponovo vratio u Beograd na nove dužnosti.<ref name="pl">Miloš Lazić, Odlazak junaka, Zbogom, naš generale, www.politika.rs</ref><ref name="nin">{{Cite web|title=Generali|url=http://www.nin.co.rs/arhiva/2497/2.html|author=Artur Demek|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Magazin Nin|format=|work=|pages=|day=|month=|year=5. 11. 1998|access-date=18. 11. 2014|archive-url=|archive-date=|quote=}}</ref> Nakon ratnih operacija tokom [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|ratova]] u sada već bivšoj Jugoslaviji, a po odlasku generala [[Božidar Stevanović|Božidara Stevanovića]] u penziju, general-pukovnik Veličković je preuzeo i obavljao dužnost komandanta [[Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana Vojske Jugoslavije|RV i PVO Vojske Jugoslavije]]. Na toj dužnosti mu je dodijeljen dobija čin [[general–potpukovnik]]a, a potom i general-pukovnika. Ubrzo je postao zamenik saveznog ministra za odbranu, a za vreme [[NATO bombardovanje SRJ|NATO bombardovanja]] [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavije]] obavljao je dužnost pomoćnik načelnika Štaba Vrhovne komande [[Vojska Jugoslavije|Vojske Jugoslavije]] za RV i PVO. 1. 6. 1999 godine, prilikom obilaska raketnih baterija PVO-e na terenu [[Pančevo|Pančeva]], jednim od projektila smrtno je pogođen i general-pukovnik Ljubiša Veličković. General-pukovnik Ljubiša Veličković je sahranjen [[3. 6.]] 1999 godine na groblju u svom rodnom selu. General-pukovnik Veličković je tokom karijere bio više puta odlikovan visokim vojnim odlikovanjima i dva puta vanredno unapređen u viši čin. Nosilac je [[Zlatni letački znak|Zlatnog letačkog znaka]] i zvanja instruktor letenja.<ref name="pl"/><ref>(engl.) {{Cite web|title=Nato kills top Serb officer in air raid|url=http://www.independent.co.uk/news/nato-kills-top-serb-officer-in-air-raid-1097498.html|author=Phil Davison|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=The Independent|format=|work=|pages=|day=|month=|year=2. 6. 1999|access-date=18. 11. 2014|archive-url=|archive-date=|quote=}}</ref> Krajem [[1960-e|1960-tih]] oženio se sa Marijanom Jaklić sa kojom je imao kćeri Angelinu i Radu.<ref name="pl"/> == Reference == {{reflist}} {{Lifetime|1946|1999|Velicčkovicć, Ljubisša}} [[Kategorija:Biografije, Požarevac]] [[Kategorija:Oficiri JNA]] [[Kategorija:Piloti Jugoslavenske narodne armije]] [[Kategorija:Jugoslavenski vojskovođe]] sstl6p25enn8xkl3bwqx6on2f1tm7zb Kategorija:Vojni avioni 14 95737 42587770 3982104 2026-05-05T02:34:13Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Ratna avijacija]] → [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo]] 42587770 wikitext text/x-wiki {{Catmore|Vojni avion}} {{Commonscat|Military aircraft}} [[Kategorija:Avioni]] [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo|Avioni]] epx17lkfo9gvlcqifdfy12ak0ljxi1f Kategorija:Građevine u Makedoniji 14 96698 42587906 41858633 2026-05-05T03:03:33Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Severna Makedonija]] → [[Kategorija:Sjeverna Makedonija]] 42587906 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Buildings in North Macedonia}} [[Kategorija:Sjeverna Makedonija]] [[Kategorija:Makedonska arhitektura]] [[Kategorija:Građevine po državama|Makedonija]] 7k56i7sdjqrrxia00f8mufabfhc59xs Šablon:Lista pjesama 10 97697 42588009 5673416 2026-05-05T10:56:11Z Aca 108187 Aca premješta stranicu [[Šablon:Popis pjesama]] na [[Šablon:Lista pjesama]] 5673416 wikitext text/x-wiki <includeonly>{{#if: {{{sve_napisao|}}}|Tekstovi i glazba: {{{sve_napisao}}}.&nbsp;|{{#if: {{{svi_tekstovi|}}}|Tekstovi: {{{svi_tekstovi}}}{{#if: {{{sva_glazba|}}}|,|.}}&nbsp;}}{{#if: {{{sva_glazba|}}}|{{#if: {{{svi_tekstovi|}}}|g|G}}lazba: {{{sva_glazba}}}.}}}}<div class="tracklist" style="margin-right:270px"><table class="tracklist {{#ifeq: {{{collapsed}}}|da|collapsible collapsed}}" cellpadding="0" style="width: ;border-width: 0px; border-collapse: collapse;"> {{ #if: {{{naslov|}}} | <tr> <th class="tlheader" colspan="10" style="text-align: left; background-color: #fff; border-width: 0;"> {{{naslov}}}</th> </tr> | {{#ifeq: {{{collapsed}}}|da| <tr> <th class="tlheader" colspan="10" style="text-align: left; background-color: #fff; border-width: 0;">&nbsp;</th> </tr> }} }} <tr> <th class="tlheader" style="width: 20px; padding-left: 10px; padding-right: 10px; text-align: right; background-color: #eee;">Br.</th> <th class="tlheader" style="{{#switch: {{#expr: (0 + {{#ifeq: {{{autor_pjesme}}}|da|1|{{#ifeq: {{{autor_teksta}}}|da|1|0}} + {{#ifeq: {{{autor_glazbe}}}|da|1|0}} }} + {{#if: {{{extra_stupac|}}}|1|0}}) }} | 0 = width: 100%; | 1 = width: 60%; | 2 = width: 40%; | 3 = width: 30%;}} text-align: left; background-color: #eee;">Skladba</th>{{ #ifeq: {{{autor_pjesme}}}|da|<th style="{{#switch: {{#expr: (1 + {{#if: {{{extra_stupac|}}}|1|0}}) }} | 1 = width: 40%; | 2 = width: 30%;}} text-align: left; background-color: #eee;">Autor</th>|{{ #ifeq: {{{autor_teksta}}}|da|<th style="{{#switch: {{#expr: (1 + {{#ifeq: {{{autor_glazbe}}}|da|1|0}} + {{#if: {{{extra_stupac|}}}|1|0}}) }} | 1 = width: 40%; | 2 = width: 30%; | 3 = width: 20%;}} text-align: left; background-color: #eee;">Tekstopisac</th>}}{{ #ifeq: {{{autor_glazbe}}}|da|<th style="{{#switch: {{#expr: (1 + {{#ifeq: {{{autor_teksta}}}|da|1|0}} + {{#if: {{{extra_stupac|}}}|1|0}}) }} | 1 = width: 40%; | 2 = width: 30%; | 3 = width: 20%;}} text-align: left; background-color: #eee;">Skladatelj</th>}}}}{{ #if: {{{extra_stupac|}}}|<th style="{{#switch: {{#expr: (1 + {{#ifeq: {{{autor_pjesme}}}|da|1|{{#ifeq: {{{autor_teksta}}}|da|1|0}} + {{#ifeq: {{{autor_glazbe}}}|da|1|0}}}})}} | 1 = width: 40%; | 2 = width: 30%; | 3 = width: 20%;}} text-align: left; background-color: #eee;">{{{extra_stupac}}}</th>}} <th class="tlheader" style="width: 60px; padding-right: 10px; text-align: right; background-color: #eee;">Trajanje</th> </tr> {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme|}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|1|{{{skladba1|}}}|{{{napomena1|}}}|{{{trajanje1|}}}|{{{tekst1|}}}|{{{glazba1|}}}|{{{autor1|}}}|{{{extra1|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|2|{{{skladba2|}}}|{{{napomena2|}}}|{{{trajanje2|}}}|{{{tekst2|}}}|{{{glazba2|}}}|{{{autor2|}}}|{{{extra2|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|3|{{{skladba3|}}}|{{{napomena3|}}}|{{{trajanje3|}}}|{{{tekst3|}}}|{{{glazba3|}}}|{{{autor3|}}}|{{{extra3|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|4|{{{skladba4|}}}|{{{napomena4|}}}|{{{trajanje4|}}}|{{{tekst4|}}}|{{{glazba4|}}}|{{{autor4|}}}|{{{extra4|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|5|{{{skladba5|}}}|{{{napomena5|}}}|{{{trajanje5|}}}|{{{tekst5|}}}|{{{glazba5|}}}|{{{autor5|}}}|{{{extra5|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|6|{{{skladba6|}}}|{{{napomena6|}}}|{{{trajanje6|}}}|{{{tekst6|}}}|{{{glazba6|}}}|{{{autor6|}}}|{{{extra6|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|7|{{{skladba7|}}}|{{{napomena7|}}}|{{{trajanje7|}}}|{{{tekst7|}}}|{{{glazba7|}}}|{{{autor7|}}}|{{{extra7|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|8|{{{skladba8|}}}|{{{napomena8|}}}|{{{trajanje8|}}}|{{{tekst8|}}}|{{{glazba8|}}}|{{{autor8|}}}|{{{extra8|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|9|{{{skladba9|}}}|{{{napomena9|}}}|{{{trajanje9|}}}|{{{tekst9|}}}|{{{glazba9|}}}|{{{autor9|}}}|{{{extra9|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|10|{{{skladba10|}}}|{{{napomena10|}}}|{{{trajanje10|}}}|{{{tekst10|}}}|{{{glazba10|}}}|{{{autor10|}}}|{{{extra10|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|11|{{{skladba11|}}}|{{{napomena11|}}}|{{{trajanje11|}}}|{{{tekst11|}}}|{{{glazba11|}}}|{{{autor11|}}}|{{{extra11|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|12|{{{skladba12|}}}|{{{napomena12|}}}|{{{trajanje12|}}}|{{{tekst12|}}}|{{{glazba12|}}}|{{{autor12|}}}|{{{extra12|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|13|{{{skladba13|}}}|{{{napomena13|}}}|{{{trajanje13|}}}|{{{tekst13|}}}|{{{glazba13|}}}|{{{autor13|}}}|{{{extra13|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|14|{{{skladba14|}}}|{{{napomena14|}}}|{{{trajanje14|}}}|{{{tekst14|}}}|{{{glazba14|}}}|{{{autor14|}}}|{{{extra14|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|15|{{{skladba15|}}}|{{{napomena15|}}}|{{{trajanje15|}}}|{{{tekst15|}}}|{{{glazba15|}}}|{{{autor15|}}}|{{{extra15|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|16|{{{skladba16|}}}|{{{napomena16|}}}|{{{trajanje16|}}}|{{{tekst16|}}}|{{{glazba16|}}}|{{{autor16|}}}|{{{extra16|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|17|{{{skladba17|}}}|{{{napomena17|}}}|{{{trajanje17|}}}|{{{tekst17|}}}|{{{glazba17|}}}|{{{autor17|}}}|{{{extra17|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|18|{{{skladba18|}}}|{{{napomena18|}}}|{{{trajanje18|}}}|{{{tekst18|}}}|{{{glazba18|}}}|{{{autor18|}}}|{{{extra18|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|19|{{{skladba19|}}}|{{{napomena19|}}}|{{{trajanje19|}}}|{{{tekst19|}}}|{{{glazba19|}}}|{{{autor19|}}}|{{{extra19|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|20|{{{skladba20|}}}|{{{napomena20|}}}|{{{trajanje20|}}}|{{{tekst20|}}}|{{{glazba20|}}}|{{{autor20|}}}|{{{extra20|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|21|{{{skladba21|}}}|{{{napomena21|}}}|{{{trajanje21|}}}|{{{tekst21|}}}|{{{glazba21|}}}|{{{autor21|}}}|{{{extra21|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|22|{{{skladba22|}}}|{{{napomena22|}}}|{{{trajanje22|}}}|{{{tekst22|}}}|{{{glazba22|}}}|{{{autor22|}}}|{{{extra22|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|23|{{{skladba23|}}}|{{{napomena23|}}}|{{{trajanje23|}}}|{{{tekst23|}}}|{{{glazba23|}}}|{{{autor23|}}}|{{{extra23|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|24|{{{skladba24|}}}|{{{napomena24|}}}|{{{trajanje24|}}}|{{{tekst24|}}}|{{{glazba24|}}}|{{{autor24|}}}|{{{extra24|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|25|{{{skladba25|}}}|{{{napomena25|}}}|{{{trajanje25|}}}|{{{tekst25|}}}|{{{glazba25|}}}|{{{autor25|}}}|{{{extra25|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|26|{{{skladba26|}}}|{{{napomena26|}}}|{{{trajanje26|}}}|{{{tekst26|}}}|{{{glazba26|}}}|{{{autor26|}}}|{{{extra26|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|27|{{{skladba27|}}}|{{{napomena27|}}}|{{{trajanje27|}}}|{{{tekst27|}}}|{{{glazba27|}}}|{{{autor27|}}}|{{{extra27|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|28|{{{skladba28|}}}|{{{napomena28|}}}|{{{trajanje28|}}}|{{{tekst28|}}}|{{{glazba28|}}}|{{{autor28|}}}|{{{extra28|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|29|{{{skladba29|}}}|{{{napomena29|}}}|{{{trajanje29|}}}|{{{tekst29|}}}|{{{glazba29|}}}|{{{autor29|}}}|{{{extra29|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|30|{{{skladba30|}}}|{{{napomena30|}}}|{{{trajanje30|}}}|{{{tekst30|}}}|{{{glazba30|}}}|{{{autor30|}}}|{{{extra30|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|31|{{{skladba31|}}}|{{{napomena31|}}}|{{{trajanje31|}}}|{{{tekst31|}}}|{{{glazba31|}}}|{{{autor31|}}}|{{{extra31|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|32|{{{skladba32|}}}|{{{napomena32|}}}|{{{trajanje32|}}}|{{{tekst32|}}}|{{{glazba32|}}}|{{{autor32|}}}|{{{extra32|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|33|{{{skladba33|}}}|{{{napomena33|}}}|{{{trajanje33|}}}|{{{tekst33|}}}|{{{glazba33|}}}|{{{autor33|}}}|{{{extra33|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|34|{{{skladba34|}}}|{{{napomena34|}}}|{{{trajanje34|}}}|{{{tekst34|}}}|{{{glazba34|}}}|{{{autor34|}}}|{{{extra34|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|35|{{{skladba35|}}}|{{{napomena35|}}}|{{{trajanje35|}}}|{{{tekst35|}}}|{{{glazba35|}}}|{{{autor35|}}}|{{{extra35|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|36|{{{skladba36|}}}|{{{napomena36|}}}|{{{trajanje36|}}}|{{{tekst36|}}}|{{{glazba36|}}}|{{{autor36|}}}|{{{extra36|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|37|{{{skladba37|}}}|{{{napomena37|}}}|{{{trajanje37|}}}|{{{tekst37|}}}|{{{glazba37|}}}|{{{autor37|}}}|{{{extra37|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|38|{{{skladba38|}}}|{{{napomena38|}}}|{{{trajanje38|}}}|{{{tekst38|}}}|{{{glazba38|}}}|{{{autor38|}}}|{{{extra38|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|39|{{{skladba39|}}}|{{{napomena39|}}}|{{{trajanje39|}}}|{{{tekst39|}}}|{{{glazba39|}}}|{{{autor39|}}}|{{{extra39|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|40|{{{skladba40|}}}|{{{napomena40|}}}|{{{trajanje40|}}}|{{{tekst40|}}}|{{{glazba40|}}}|{{{autor40|}}}|{{{extra40|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|41|{{{skladba41|}}}|{{{napomena41|}}}|{{{trajanje41|}}}|{{{tekst41|}}}|{{{glazba41|}}}|{{{autor41|}}}|{{{extra41|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|42|{{{skladba42|}}}|{{{napomena42|}}}|{{{trajanje42|}}}|{{{tekst42|}}}|{{{glazba42|}}}|{{{autor42|}}}|{{{extra42|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|43|{{{skladba43|}}}|{{{napomena43|}}}|{{{trajanje43|}}}|{{{tekst43|}}}|{{{glazba43|}}}|{{{autor43|}}}|{{{extra43|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|44|{{{skladba44|}}}|{{{napomena44|}}}|{{{trajanje44|}}}|{{{tekst44|}}}|{{{glazba44|}}}|{{{autor44|}}}|{{{extra44|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|45|{{{skladba45|}}}|{{{napomena45|}}}|{{{trajanje45|}}}|{{{tekst45|}}}|{{{glazba45|}}}|{{{autor45|}}}|{{{extra45|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|46|{{{skladba46|}}}|{{{napomena46|}}}|{{{trajanje46|}}}|{{{tekst46|}}}|{{{glazba46|}}}|{{{autor46|}}}|{{{extra46|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|47|{{{skladba47|}}}|{{{napomena47|}}}|{{{trajanje47|}}}|{{{tekst47|}}}|{{{glazba47|}}}|{{{autor47|}}}|{{{extra47|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|48|{{{skladba48|}}}|{{{napomena48|}}}|{{{trajanje48|}}}|{{{tekst48|}}}|{{{glazba48|}}}|{{{autor48|}}}|{{{extra48|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|49|{{{skladba49|}}}|{{{napomena49|}}}|{{{trajanje49|}}}|{{{tekst49|}}}|{{{glazba49|}}}|{{{autor49|}}}|{{{extra49|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|50|{{{skladba50|}}}|{{{napomena50|}}}|{{{trajanje50|}}}|{{{tekst50|}}}|{{{glazba50|}}}|{{{autor50|}}}|{{{extra50|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|51|{{{skladba51|}}}|{{{napomena51|}}}|{{{trajanje51|}}}|{{{tekst51|}}}|{{{glazba51|}}}|{{{autor51|}}}|{{{extra51|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|52|{{{skladba52|}}}|{{{napomena52|}}}|{{{trajanje52|}}}|{{{tekst52|}}}|{{{glazba52|}}}|{{{autor52|}}}|{{{extra52|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|53|{{{skladba53|}}}|{{{napomena53|}}}|{{{trajanje53|}}}|{{{tekst53|}}}|{{{glazba53|}}}|{{{autor53|}}}|{{{extra53|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|54|{{{skladba54|}}}|{{{napomena54|}}}|{{{trajanje54|}}}|{{{tekst54|}}}|{{{glazba54|}}}|{{{autor54|}}}|{{{extra54|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|55|{{{skladba55|}}}|{{{napomena55|}}}|{{{trajanje55|}}}|{{{tekst55|}}}|{{{glazba55|}}}|{{{autor55|}}}|{{{extra55|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|56|{{{skladba56|}}}|{{{napomena56|}}}|{{{trajanje56|}}}|{{{tekst56|}}}|{{{glazba56|}}}|{{{autor56|}}}|{{{extra56|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|57|{{{skladba57|}}}|{{{napomena57|}}}|{{{trajanje57|}}}|{{{tekst57|}}}|{{{glazba57|}}}|{{{autor57|}}}|{{{extra57|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|58|{{{skladba58|}}}|{{{napomena58|}}}|{{{trajanje58|}}}|{{{tekst58|}}}|{{{glazba58|}}}|{{{autor58|}}}|{{{extra58|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|59|{{{skladba59|}}}|{{{napomena59|}}}|{{{trajanje59|}}}|{{{tekst59|}}}|{{{glazba59|}}}|{{{autor59|}}}|{{{extra59|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|60|{{{skladba60|}}}|{{{napomena60|}}}|{{{trajanje60|}}}|{{{tekst60|}}}|{{{glazba60|}}}|{{{autor60|}}}|{{{extra60|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|61|{{{skladba61|}}}|{{{napomena61|}}}|{{{trajanje61|}}}|{{{tekst61|}}}|{{{glazba61|}}}|{{{autor61|}}}|{{{extra61|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|62|{{{skladba62|}}}|{{{napomena62|}}}|{{{trajanje62|}}}|{{{tekst62|}}}|{{{glazba62|}}}|{{{autor62|}}}|{{{extra62|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|63|{{{skladba63|}}}|{{{napomena63|}}}|{{{trajanje63|}}}|{{{tekst63|}}}|{{{glazba63|}}}|{{{autor63|}}}|{{{extra63|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|64|{{{skladba64|}}}|{{{napomena64|}}}|{{{trajanje64|}}}|{{{tekst64|}}}|{{{glazba64|}}}|{{{autor64|}}}|{{{extra64|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|65|{{{skladba65|}}}|{{{napomena65|}}}|{{{trajanje65|}}}|{{{tekst65|}}}|{{{glazba65|}}}|{{{autor65|}}}|{{{extra65|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|66|{{{skladba66|}}}|{{{napomena66|}}}|{{{trajanje66|}}}|{{{tekst66|}}}|{{{glazba66|}}}|{{{autor66|}}}|{{{extra66|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|67|{{{skladba67|}}}|{{{napomena67|}}}|{{{trajanje67|}}}|{{{tekst67|}}}|{{{glazba67|}}}|{{{autor67|}}}|{{{extra67|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|68|{{{skladba68|}}}|{{{napomena68|}}}|{{{trajanje68|}}}|{{{tekst68|}}}|{{{glazba68|}}}|{{{autor68|}}}|{{{extra68|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|69|{{{skladba69|}}}|{{{napomena69|}}}|{{{trajanje69|}}}|{{{tekst69|}}}|{{{glazba69|}}}|{{{autor69|}}}|{{{extra69|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|70|{{{skladba70|}}}|{{{napomena70|}}}|{{{trajanje70|}}}|{{{tekst70|}}}|{{{glazba70|}}}|{{{autor70|}}}|{{{extra70|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|71|{{{skladba71|}}}|{{{napomena71|}}}|{{{trajanje71|}}}|{{{tekst71|}}}|{{{glazba71|}}}|{{{autor71|}}}|{{{extra71|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|72|{{{skladba72|}}}|{{{napomena72|}}}|{{{trajanje72|}}}|{{{tekst72|}}}|{{{glazba72|}}}|{{{autor72|}}}|{{{extra72|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|73|{{{skladba73|}}}|{{{napomena73|}}}|{{{trajanje73|}}}|{{{tekst73|}}}|{{{glazba73|}}}|{{{autor73|}}}|{{{extra73|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|74|{{{skladba74|}}}|{{{napomena74|}}}|{{{trajanje74|}}}|{{{tekst74|}}}|{{{glazba74|}}}|{{{autor74|}}}|{{{extra74|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|75|{{{skladba75|}}}|{{{napomena75|}}}|{{{trajanje75|}}}|{{{tekst75|}}}|{{{glazba75|}}}|{{{autor75|}}}|{{{extra75|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|76|{{{skladba76|}}}|{{{napomena76|}}}|{{{trajanje76|}}}|{{{tekst76|}}}|{{{glazba76|}}}|{{{autor76|}}}|{{{extra76|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|77|{{{skladba77|}}}|{{{napomena77|}}}|{{{trajanje77|}}}|{{{tekst77|}}}|{{{glazba77|}}}|{{{autor77|}}}|{{{extra77|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|78|{{{skladba78|}}}|{{{napomena78|}}}|{{{trajanje78|}}}|{{{tekst78|}}}|{{{glazba78|}}}|{{{autor78|}}}|{{{extra78|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|79|{{{skladba79|}}}|{{{napomena79|}}}|{{{trajanje79|}}}|{{{tekst79|}}}|{{{glazba79|}}}|{{{autor79|}}}|{{{extra79|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|80|{{{skladba80|}}}|{{{napomena80|}}}|{{{trajanje80|}}}|{{{tekst80|}}}|{{{glazba80|}}}|{{{autor80|}}}|{{{extra80|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|81|{{{skladba81|}}}|{{{napomena81|}}}|{{{trajanje81|}}}|{{{tekst81|}}}|{{{glazba81|}}}|{{{autor81|}}}|{{{extra81|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|82|{{{skladba82|}}}|{{{napomena82|}}}|{{{trajanje82|}}}|{{{tekst82|}}}|{{{glazba82|}}}|{{{autor82|}}}|{{{extra82|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|83|{{{skladba83|}}}|{{{napomena83|}}}|{{{trajanje83|}}}|{{{tekst83|}}}|{{{glazba83|}}}|{{{autor83|}}}|{{{extra83|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|84|{{{skladba84|}}}|{{{napomena84|}}}|{{{trajanje84|}}}|{{{tekst84|}}}|{{{glazba84|}}}|{{{autor84|}}}|{{{extra84|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|85|{{{skladba85|}}}|{{{napomena85|}}}|{{{trajanje85|}}}|{{{tekst85|}}}|{{{glazba85|}}}|{{{autor85|}}}|{{{extra85|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|86|{{{skladba86|}}}|{{{napomena86|}}}|{{{trajanje86|}}}|{{{tekst86|}}}|{{{glazba86|}}}|{{{autor86|}}}|{{{extra86|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|87|{{{skladba87|}}}|{{{napomena87|}}}|{{{trajanje87|}}}|{{{tekst87|}}}|{{{glazba87|}}}|{{{autor87|}}}|{{{extra87|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|88|{{{skladba88|}}}|{{{napomena88|}}}|{{{trajanje88|}}}|{{{tekst88|}}}|{{{glazba88|}}}|{{{autor88|}}}|{{{extra88|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|89|{{{skladba89|}}}|{{{napomena89|}}}|{{{trajanje89|}}}|{{{tekst89|}}}|{{{glazba89|}}}|{{{autor89|}}}|{{{extra89|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|90|{{{skladba90|}}}|{{{napomena90|}}}|{{{trajanje90|}}}|{{{tekst90|}}}|{{{glazba90|}}}|{{{autor90|}}}|{{{extra90|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|91|{{{skladba91|}}}|{{{napomena91|}}}|{{{trajanje91|}}}|{{{tekst91|}}}|{{{glazba91|}}}|{{{autor91|}}}|{{{extra91|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|92|{{{skladba92|}}}|{{{napomena92|}}}|{{{trajanje92|}}}|{{{tekst92|}}}|{{{glazba92|}}}|{{{autor92|}}}|{{{extra92|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|93|{{{skladba93|}}}|{{{napomena93|}}}|{{{trajanje93|}}}|{{{tekst93|}}}|{{{glazba93|}}}|{{{autor93|}}}|{{{extra93|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|94|{{{skladba94|}}}|{{{napomena94|}}}|{{{trajanje94|}}}|{{{tekst94|}}}|{{{glazba94|}}}|{{{autor94|}}}|{{{extra94|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|95|{{{skladba95|}}}|{{{napomena95|}}}|{{{trajanje95|}}}|{{{tekst95|}}}|{{{glazba95|}}}|{{{autor95|}}}|{{{extra95|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|96|{{{skladba96|}}}|{{{napomena96|}}}|{{{trajanje96|}}}|{{{tekst96|}}}|{{{glazba96|}}}|{{{autor96|}}}|{{{extra96|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|97|{{{skladba97|}}}|{{{napomena97|}}}|{{{trajanje97|}}}|{{{tekst97|}}}|{{{glazba97|}}}|{{{autor97|}}}|{{{extra97|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|98|{{{skladba98|}}}|{{{napomena98|}}}|{{{trajanje98|}}}|{{{tekst98|}}}|{{{glazba98|}}}|{{{autor98|}}}|{{{extra98|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|99|{{{skladba99|}}}|{{{napomena99|}}}|{{{trajanje99|}}}|{{{tekst99|}}}|{{{glazba99|}}}|{{{autor99|}}}|{{{extra99|}}}}} {{ #if: {{{ukupno_trajanje|}}} | <tr> <td colspan="10" style="padding-right: 10px; text-align: right; background-color: #fff; border-width: 0;">'''{{{ukupno_trajanje}}}'''</td> </tr> }}</table></div></includeonly><noinclude> == Korištenje == <pre> {{Popis pjesama | collapsed = | naslov = | extra_stupac = | ukupno_trajanje = | sve_napisao = | svi_tekstovi = | sva_glazba = | autor_pjesme = | autor_teksta = | autor_glazbe = | skladba1 = | napomena1 = | autor1 = | tekst1 = | glazba1 = | extra1 = | trajanje1 = | skladba2 = | napomena2 = | autor2 = | tekst2 = | glazba2 = | extra2 = | trajanje2 = ... | skladba99 = | napomena99 = | autor99 = | tekst99 = | glazba99 = | extra99 = | trajanje99 = }} </pre> == Upute == {| class="wikitable" ! Polje ! Opis |- | ''collapsed'' | Stavi vrijednost ovog polja ''da'' (''collapsed = da'') da pri otvaranju članka predložak bude zatvoren, te da se otvara i zatvara klikom na polje (Otkrij/Sakrij) u gornjem desnom uglu predložka. Ova opcija je korisna ako je popis pjesama predugačak, pa je dobro da je predložak zatvoren dok se ne čita. Ova opcija radi samo u preglednicima s uključenom opcijom JavaScript. |- | ''naslov'' | Uvjetno polje, koje se koristi da bi se dodatno opisao dio albuma (npr. "Strana A", "Disk br. 3", i slično.) |- | ''extra_stupac'' | Ovo polje se korist da se uključi i postavi naslov eventualnom dodatnom stupcu, ako je potreban. Ako je polje prazno, dodatni stupac neće biti prikazan. Polje se može koristiti za npr. "Izvođač" (ako se radi o kompilaciji), "Aranžer" i sl. |- | ''ukupno_trajanje'' | Polje prikazuje ukupnu dužinu trajanja albuma na dnu predloška. |- | ''sve_napisao''<br />''svi_tekstovi''<br />''sva_glazba'' | Koristi se ako je/su sve pjesme na albumu napisao/li isti autor/i, a biti će prikazan u vrhu predloška. Ako je ispunjeno polje "sve_napisao" (misli se i na tekstovi i na glazbu svih skladbi na albumu), onda će polja "svi_tekstovi" (misli se na tekstove svih skladbi na albumu) i "sva_glazba" (misli se na skladbi svih pjesama na albumu) biti ignorirani |- | ''autor_pjesme'' | Uključite ovo polje sa "da" (''autor_pjesme = da'') da se prikazuje stupac u kojem će biti prikazan autor (teksta i glazbe) pojedinih skladbi. Ako je autor svih pjesama uglavnom isti, onda je bolje napisati tog autora pod "sve_napisao", a izuzetke u polje "napomena" pojedinih pjesama. Polje "autor_pjesme" isključuje polja "autor_teksta" i "autor_glazbe" |- |''autor_teksta''<br />''autor_glazbe'' | Uključite ova polje sa "da" (''autor_teksta = da'' i/ili ''autor_glazbe = da'') da se prikazuju stupci u kojem će biti odvojeno prikazani autori teksta i glazbe pojedinih skladbi. Ako je autor teksta ili glazbe svih pjesama uglavnom isti, onda je bolje napisati tog autora pod "svi_tekstovi" ili "sva_glazba", a izuzetke u polje "napomena" pojedinih pjesama. Polje "autor_pjesme" isključuje polja "autor_teksta" i "autor_glazbe" |- | ''skladba<sub>rbr</sub>'' | (''skladba1'', ''skladba2'', itd.) Naziv skladbe. |- | ''napomena<sub>rbr</sub>'' | (''napomena1'', ''napomena2'', itd.) Uvjetno polje koje se manjim slovima prikazuje u zagradama iza naziva skladbe, koristi se npr. za originalne nazive skladbi na drugom jeziku, obilježavanje bonus skladbe, isticanje posebnog autora, i slično. |- | ''autor<sub>rbr</sub>''<br />''tekst<sub>rbr</sub>''<br />''glazba<sub>rbr</sub>'' | (''autor1'', ''autor2'', ... ''tekst1'', ''tekst2'', ... ''glazba1'', ''glazba2'', ... itd.) polje "autor" prikazuje pisca/e i teksta i glazbe, a polja "tekst" i "glazba" prikazuju odvojeno autora/e teksta, odnosno glazbe. Da bi se ova polja prikazivala moraju biti uključena sa "da" u poljima ''autor_pjesme'' ili ''autor_teksta'' i''autor_glazbe'' (vidi gore). |- | ''extra<sub>rbr</sub>'' | (''extra1'', ''extra2'', itd.) Sadržaj polja u dodatnom stupcu, ako je uključen pod "extra_stupac" (vidi gore). |- | ''trajanje<sub>rbr</sub>'' | (''trajanje1'', ''trajanje2'', itd.) trajanje pojedine skladbe u formatu ''m:ss'' (ili ''mm:ss'' za duže od 10 min.). Primjer: ''4:35'' |} [[Kategorija:Muzički šabloni]] </noinclude> 37dpne683tvvfris31lasrcgvu6aonk 42588013 42588009 2026-05-05T11:05:35Z Aca 108187 + 42588013 wikitext text/x-wiki <includeonly>{{#if: {{{sve_napisao|}}}|Tekstovi i glazba: {{{sve_napisao}}}.&nbsp;|{{#if: {{{svi_tekstovi|}}}|Tekstovi: {{{svi_tekstovi}}}{{#if: {{{sva_glazba|}}}|,|.}}&nbsp;}}{{#if: {{{sva_glazba|}}}|{{#if: {{{svi_tekstovi|}}}|g|G}}lazba: {{{sva_glazba}}}.}}}}<div class="tracklist" style="margin-right:270px"><table class="tracklist {{#ifeq: {{{collapsed}}}|da|collapsible collapsed}}" cellpadding="0" style="width: ;border-width: 0px; border-collapse: collapse;"> {{ #if: {{{naslov|}}} | <tr> <th class="tlheader" colspan="10" style="text-align: left; background-color: #fff; border-width: 0;"> {{{naslov}}}</th> </tr> | {{#ifeq: {{{collapsed}}}|da| <tr> <th class="tlheader" colspan="10" style="text-align: left; background-color: #fff; border-width: 0;">&nbsp;</th> </tr> }} }} <tr> <th class="tlheader" style="width: 20px; padding-left: 10px; padding-right: 10px; text-align: right; background-color: #eee;">Br.</th> <th class="tlheader" style="{{#switch: {{#expr: (0 + {{#ifeq: {{{autor_pjesme}}}|da|1|{{#ifeq: {{{autor_teksta}}}|da|1|0}} + {{#ifeq: {{{autor_glazbe}}}|da|1|0}} }} + {{#if: {{{extra_stupac|}}}|1|0}}) }} | 0 = width: 100%; | 1 = width: 60%; | 2 = width: 40%; | 3 = width: 30%;}} text-align: left; background-color: #eee;">Naslov</th>{{ #ifeq: {{{autor_pjesme}}}|da|<th style="{{#switch: {{#expr: (1 + {{#if: {{{extra_stupac|}}}|1|0}}) }} | 1 = width: 40%; | 2 = width: 30%;}} text-align: left; background-color: #eee;">Autor</th>|{{ #ifeq: {{{autor_teksta}}}|da|<th style="{{#switch: {{#expr: (1 + {{#ifeq: {{{autor_glazbe}}}|da|1|0}} + {{#if: {{{extra_stupac|}}}|1|0}}) }} | 1 = width: 40%; | 2 = width: 30%; | 3 = width: 20%;}} text-align: left; background-color: #eee;">Tekstopisac</th>}}{{ #ifeq: {{{autor_glazbe}}}|da|<th style="{{#switch: {{#expr: (1 + {{#ifeq: {{{autor_teksta}}}|da|1|0}} + {{#if: {{{extra_stupac|}}}|1|0}}) }} | 1 = width: 40%; | 2 = width: 30%; | 3 = width: 20%;}} text-align: left; background-color: #eee;">Skladatelj</th>}}}}{{ #if: {{{extra_stupac|}}}|<th style="{{#switch: {{#expr: (1 + {{#ifeq: {{{autor_pjesme}}}|da|1|{{#ifeq: {{{autor_teksta}}}|da|1|0}} + {{#ifeq: {{{autor_glazbe}}}|da|1|0}}}})}} | 1 = width: 40%; | 2 = width: 30%; | 3 = width: 20%;}} text-align: left; background-color: #eee;">{{{extra_stupac}}}</th>}} <th class="tlheader" style="width: 60px; padding-right: 10px; text-align: right; background-color: #eee;">Trajanje</th> </tr> {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme|}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|1|{{{skladba1|}}}|{{{napomena1|}}}|{{{trajanje1|}}}|{{{tekst1|}}}|{{{glazba1|}}}|{{{autor1|}}}|{{{extra1|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|2|{{{skladba2|}}}|{{{napomena2|}}}|{{{trajanje2|}}}|{{{tekst2|}}}|{{{glazba2|}}}|{{{autor2|}}}|{{{extra2|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|3|{{{skladba3|}}}|{{{napomena3|}}}|{{{trajanje3|}}}|{{{tekst3|}}}|{{{glazba3|}}}|{{{autor3|}}}|{{{extra3|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|4|{{{skladba4|}}}|{{{napomena4|}}}|{{{trajanje4|}}}|{{{tekst4|}}}|{{{glazba4|}}}|{{{autor4|}}}|{{{extra4|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|5|{{{skladba5|}}}|{{{napomena5|}}}|{{{trajanje5|}}}|{{{tekst5|}}}|{{{glazba5|}}}|{{{autor5|}}}|{{{extra5|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|6|{{{skladba6|}}}|{{{napomena6|}}}|{{{trajanje6|}}}|{{{tekst6|}}}|{{{glazba6|}}}|{{{autor6|}}}|{{{extra6|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|7|{{{skladba7|}}}|{{{napomena7|}}}|{{{trajanje7|}}}|{{{tekst7|}}}|{{{glazba7|}}}|{{{autor7|}}}|{{{extra7|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|8|{{{skladba8|}}}|{{{napomena8|}}}|{{{trajanje8|}}}|{{{tekst8|}}}|{{{glazba8|}}}|{{{autor8|}}}|{{{extra8|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|9|{{{skladba9|}}}|{{{napomena9|}}}|{{{trajanje9|}}}|{{{tekst9|}}}|{{{glazba9|}}}|{{{autor9|}}}|{{{extra9|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|10|{{{skladba10|}}}|{{{napomena10|}}}|{{{trajanje10|}}}|{{{tekst10|}}}|{{{glazba10|}}}|{{{autor10|}}}|{{{extra10|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|11|{{{skladba11|}}}|{{{napomena11|}}}|{{{trajanje11|}}}|{{{tekst11|}}}|{{{glazba11|}}}|{{{autor11|}}}|{{{extra11|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|12|{{{skladba12|}}}|{{{napomena12|}}}|{{{trajanje12|}}}|{{{tekst12|}}}|{{{glazba12|}}}|{{{autor12|}}}|{{{extra12|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|13|{{{skladba13|}}}|{{{napomena13|}}}|{{{trajanje13|}}}|{{{tekst13|}}}|{{{glazba13|}}}|{{{autor13|}}}|{{{extra13|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|14|{{{skladba14|}}}|{{{napomena14|}}}|{{{trajanje14|}}}|{{{tekst14|}}}|{{{glazba14|}}}|{{{autor14|}}}|{{{extra14|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|15|{{{skladba15|}}}|{{{napomena15|}}}|{{{trajanje15|}}}|{{{tekst15|}}}|{{{glazba15|}}}|{{{autor15|}}}|{{{extra15|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|16|{{{skladba16|}}}|{{{napomena16|}}}|{{{trajanje16|}}}|{{{tekst16|}}}|{{{glazba16|}}}|{{{autor16|}}}|{{{extra16|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|17|{{{skladba17|}}}|{{{napomena17|}}}|{{{trajanje17|}}}|{{{tekst17|}}}|{{{glazba17|}}}|{{{autor17|}}}|{{{extra17|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|18|{{{skladba18|}}}|{{{napomena18|}}}|{{{trajanje18|}}}|{{{tekst18|}}}|{{{glazba18|}}}|{{{autor18|}}}|{{{extra18|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|19|{{{skladba19|}}}|{{{napomena19|}}}|{{{trajanje19|}}}|{{{tekst19|}}}|{{{glazba19|}}}|{{{autor19|}}}|{{{extra19|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|20|{{{skladba20|}}}|{{{napomena20|}}}|{{{trajanje20|}}}|{{{tekst20|}}}|{{{glazba20|}}}|{{{autor20|}}}|{{{extra20|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|21|{{{skladba21|}}}|{{{napomena21|}}}|{{{trajanje21|}}}|{{{tekst21|}}}|{{{glazba21|}}}|{{{autor21|}}}|{{{extra21|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|22|{{{skladba22|}}}|{{{napomena22|}}}|{{{trajanje22|}}}|{{{tekst22|}}}|{{{glazba22|}}}|{{{autor22|}}}|{{{extra22|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|23|{{{skladba23|}}}|{{{napomena23|}}}|{{{trajanje23|}}}|{{{tekst23|}}}|{{{glazba23|}}}|{{{autor23|}}}|{{{extra23|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|24|{{{skladba24|}}}|{{{napomena24|}}}|{{{trajanje24|}}}|{{{tekst24|}}}|{{{glazba24|}}}|{{{autor24|}}}|{{{extra24|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|25|{{{skladba25|}}}|{{{napomena25|}}}|{{{trajanje25|}}}|{{{tekst25|}}}|{{{glazba25|}}}|{{{autor25|}}}|{{{extra25|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|26|{{{skladba26|}}}|{{{napomena26|}}}|{{{trajanje26|}}}|{{{tekst26|}}}|{{{glazba26|}}}|{{{autor26|}}}|{{{extra26|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|27|{{{skladba27|}}}|{{{napomena27|}}}|{{{trajanje27|}}}|{{{tekst27|}}}|{{{glazba27|}}}|{{{autor27|}}}|{{{extra27|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|28|{{{skladba28|}}}|{{{napomena28|}}}|{{{trajanje28|}}}|{{{tekst28|}}}|{{{glazba28|}}}|{{{autor28|}}}|{{{extra28|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|29|{{{skladba29|}}}|{{{napomena29|}}}|{{{trajanje29|}}}|{{{tekst29|}}}|{{{glazba29|}}}|{{{autor29|}}}|{{{extra29|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|30|{{{skladba30|}}}|{{{napomena30|}}}|{{{trajanje30|}}}|{{{tekst30|}}}|{{{glazba30|}}}|{{{autor30|}}}|{{{extra30|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|31|{{{skladba31|}}}|{{{napomena31|}}}|{{{trajanje31|}}}|{{{tekst31|}}}|{{{glazba31|}}}|{{{autor31|}}}|{{{extra31|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|32|{{{skladba32|}}}|{{{napomena32|}}}|{{{trajanje32|}}}|{{{tekst32|}}}|{{{glazba32|}}}|{{{autor32|}}}|{{{extra32|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|33|{{{skladba33|}}}|{{{napomena33|}}}|{{{trajanje33|}}}|{{{tekst33|}}}|{{{glazba33|}}}|{{{autor33|}}}|{{{extra33|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|34|{{{skladba34|}}}|{{{napomena34|}}}|{{{trajanje34|}}}|{{{tekst34|}}}|{{{glazba34|}}}|{{{autor34|}}}|{{{extra34|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|35|{{{skladba35|}}}|{{{napomena35|}}}|{{{trajanje35|}}}|{{{tekst35|}}}|{{{glazba35|}}}|{{{autor35|}}}|{{{extra35|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|36|{{{skladba36|}}}|{{{napomena36|}}}|{{{trajanje36|}}}|{{{tekst36|}}}|{{{glazba36|}}}|{{{autor36|}}}|{{{extra36|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|37|{{{skladba37|}}}|{{{napomena37|}}}|{{{trajanje37|}}}|{{{tekst37|}}}|{{{glazba37|}}}|{{{autor37|}}}|{{{extra37|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|38|{{{skladba38|}}}|{{{napomena38|}}}|{{{trajanje38|}}}|{{{tekst38|}}}|{{{glazba38|}}}|{{{autor38|}}}|{{{extra38|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|39|{{{skladba39|}}}|{{{napomena39|}}}|{{{trajanje39|}}}|{{{tekst39|}}}|{{{glazba39|}}}|{{{autor39|}}}|{{{extra39|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|40|{{{skladba40|}}}|{{{napomena40|}}}|{{{trajanje40|}}}|{{{tekst40|}}}|{{{glazba40|}}}|{{{autor40|}}}|{{{extra40|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|41|{{{skladba41|}}}|{{{napomena41|}}}|{{{trajanje41|}}}|{{{tekst41|}}}|{{{glazba41|}}}|{{{autor41|}}}|{{{extra41|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|42|{{{skladba42|}}}|{{{napomena42|}}}|{{{trajanje42|}}}|{{{tekst42|}}}|{{{glazba42|}}}|{{{autor42|}}}|{{{extra42|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|43|{{{skladba43|}}}|{{{napomena43|}}}|{{{trajanje43|}}}|{{{tekst43|}}}|{{{glazba43|}}}|{{{autor43|}}}|{{{extra43|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|44|{{{skladba44|}}}|{{{napomena44|}}}|{{{trajanje44|}}}|{{{tekst44|}}}|{{{glazba44|}}}|{{{autor44|}}}|{{{extra44|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|45|{{{skladba45|}}}|{{{napomena45|}}}|{{{trajanje45|}}}|{{{tekst45|}}}|{{{glazba45|}}}|{{{autor45|}}}|{{{extra45|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|46|{{{skladba46|}}}|{{{napomena46|}}}|{{{trajanje46|}}}|{{{tekst46|}}}|{{{glazba46|}}}|{{{autor46|}}}|{{{extra46|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|47|{{{skladba47|}}}|{{{napomena47|}}}|{{{trajanje47|}}}|{{{tekst47|}}}|{{{glazba47|}}}|{{{autor47|}}}|{{{extra47|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|48|{{{skladba48|}}}|{{{napomena48|}}}|{{{trajanje48|}}}|{{{tekst48|}}}|{{{glazba48|}}}|{{{autor48|}}}|{{{extra48|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|49|{{{skladba49|}}}|{{{napomena49|}}}|{{{trajanje49|}}}|{{{tekst49|}}}|{{{glazba49|}}}|{{{autor49|}}}|{{{extra49|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|50|{{{skladba50|}}}|{{{napomena50|}}}|{{{trajanje50|}}}|{{{tekst50|}}}|{{{glazba50|}}}|{{{autor50|}}}|{{{extra50|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|51|{{{skladba51|}}}|{{{napomena51|}}}|{{{trajanje51|}}}|{{{tekst51|}}}|{{{glazba51|}}}|{{{autor51|}}}|{{{extra51|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|52|{{{skladba52|}}}|{{{napomena52|}}}|{{{trajanje52|}}}|{{{tekst52|}}}|{{{glazba52|}}}|{{{autor52|}}}|{{{extra52|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|53|{{{skladba53|}}}|{{{napomena53|}}}|{{{trajanje53|}}}|{{{tekst53|}}}|{{{glazba53|}}}|{{{autor53|}}}|{{{extra53|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|54|{{{skladba54|}}}|{{{napomena54|}}}|{{{trajanje54|}}}|{{{tekst54|}}}|{{{glazba54|}}}|{{{autor54|}}}|{{{extra54|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|55|{{{skladba55|}}}|{{{napomena55|}}}|{{{trajanje55|}}}|{{{tekst55|}}}|{{{glazba55|}}}|{{{autor55|}}}|{{{extra55|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|56|{{{skladba56|}}}|{{{napomena56|}}}|{{{trajanje56|}}}|{{{tekst56|}}}|{{{glazba56|}}}|{{{autor56|}}}|{{{extra56|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|57|{{{skladba57|}}}|{{{napomena57|}}}|{{{trajanje57|}}}|{{{tekst57|}}}|{{{glazba57|}}}|{{{autor57|}}}|{{{extra57|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|58|{{{skladba58|}}}|{{{napomena58|}}}|{{{trajanje58|}}}|{{{tekst58|}}}|{{{glazba58|}}}|{{{autor58|}}}|{{{extra58|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|59|{{{skladba59|}}}|{{{napomena59|}}}|{{{trajanje59|}}}|{{{tekst59|}}}|{{{glazba59|}}}|{{{autor59|}}}|{{{extra59|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|60|{{{skladba60|}}}|{{{napomena60|}}}|{{{trajanje60|}}}|{{{tekst60|}}}|{{{glazba60|}}}|{{{autor60|}}}|{{{extra60|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|61|{{{skladba61|}}}|{{{napomena61|}}}|{{{trajanje61|}}}|{{{tekst61|}}}|{{{glazba61|}}}|{{{autor61|}}}|{{{extra61|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|62|{{{skladba62|}}}|{{{napomena62|}}}|{{{trajanje62|}}}|{{{tekst62|}}}|{{{glazba62|}}}|{{{autor62|}}}|{{{extra62|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|63|{{{skladba63|}}}|{{{napomena63|}}}|{{{trajanje63|}}}|{{{tekst63|}}}|{{{glazba63|}}}|{{{autor63|}}}|{{{extra63|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|64|{{{skladba64|}}}|{{{napomena64|}}}|{{{trajanje64|}}}|{{{tekst64|}}}|{{{glazba64|}}}|{{{autor64|}}}|{{{extra64|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|65|{{{skladba65|}}}|{{{napomena65|}}}|{{{trajanje65|}}}|{{{tekst65|}}}|{{{glazba65|}}}|{{{autor65|}}}|{{{extra65|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|66|{{{skladba66|}}}|{{{napomena66|}}}|{{{trajanje66|}}}|{{{tekst66|}}}|{{{glazba66|}}}|{{{autor66|}}}|{{{extra66|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|67|{{{skladba67|}}}|{{{napomena67|}}}|{{{trajanje67|}}}|{{{tekst67|}}}|{{{glazba67|}}}|{{{autor67|}}}|{{{extra67|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|68|{{{skladba68|}}}|{{{napomena68|}}}|{{{trajanje68|}}}|{{{tekst68|}}}|{{{glazba68|}}}|{{{autor68|}}}|{{{extra68|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|69|{{{skladba69|}}}|{{{napomena69|}}}|{{{trajanje69|}}}|{{{tekst69|}}}|{{{glazba69|}}}|{{{autor69|}}}|{{{extra69|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|70|{{{skladba70|}}}|{{{napomena70|}}}|{{{trajanje70|}}}|{{{tekst70|}}}|{{{glazba70|}}}|{{{autor70|}}}|{{{extra70|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|71|{{{skladba71|}}}|{{{napomena71|}}}|{{{trajanje71|}}}|{{{tekst71|}}}|{{{glazba71|}}}|{{{autor71|}}}|{{{extra71|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|72|{{{skladba72|}}}|{{{napomena72|}}}|{{{trajanje72|}}}|{{{tekst72|}}}|{{{glazba72|}}}|{{{autor72|}}}|{{{extra72|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|73|{{{skladba73|}}}|{{{napomena73|}}}|{{{trajanje73|}}}|{{{tekst73|}}}|{{{glazba73|}}}|{{{autor73|}}}|{{{extra73|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|74|{{{skladba74|}}}|{{{napomena74|}}}|{{{trajanje74|}}}|{{{tekst74|}}}|{{{glazba74|}}}|{{{autor74|}}}|{{{extra74|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|75|{{{skladba75|}}}|{{{napomena75|}}}|{{{trajanje75|}}}|{{{tekst75|}}}|{{{glazba75|}}}|{{{autor75|}}}|{{{extra75|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|76|{{{skladba76|}}}|{{{napomena76|}}}|{{{trajanje76|}}}|{{{tekst76|}}}|{{{glazba76|}}}|{{{autor76|}}}|{{{extra76|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|77|{{{skladba77|}}}|{{{napomena77|}}}|{{{trajanje77|}}}|{{{tekst77|}}}|{{{glazba77|}}}|{{{autor77|}}}|{{{extra77|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|78|{{{skladba78|}}}|{{{napomena78|}}}|{{{trajanje78|}}}|{{{tekst78|}}}|{{{glazba78|}}}|{{{autor78|}}}|{{{extra78|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|79|{{{skladba79|}}}|{{{napomena79|}}}|{{{trajanje79|}}}|{{{tekst79|}}}|{{{glazba79|}}}|{{{autor79|}}}|{{{extra79|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|80|{{{skladba80|}}}|{{{napomena80|}}}|{{{trajanje80|}}}|{{{tekst80|}}}|{{{glazba80|}}}|{{{autor80|}}}|{{{extra80|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|81|{{{skladba81|}}}|{{{napomena81|}}}|{{{trajanje81|}}}|{{{tekst81|}}}|{{{glazba81|}}}|{{{autor81|}}}|{{{extra81|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|82|{{{skladba82|}}}|{{{napomena82|}}}|{{{trajanje82|}}}|{{{tekst82|}}}|{{{glazba82|}}}|{{{autor82|}}}|{{{extra82|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|83|{{{skladba83|}}}|{{{napomena83|}}}|{{{trajanje83|}}}|{{{tekst83|}}}|{{{glazba83|}}}|{{{autor83|}}}|{{{extra83|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|84|{{{skladba84|}}}|{{{napomena84|}}}|{{{trajanje84|}}}|{{{tekst84|}}}|{{{glazba84|}}}|{{{autor84|}}}|{{{extra84|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|85|{{{skladba85|}}}|{{{napomena85|}}}|{{{trajanje85|}}}|{{{tekst85|}}}|{{{glazba85|}}}|{{{autor85|}}}|{{{extra85|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|86|{{{skladba86|}}}|{{{napomena86|}}}|{{{trajanje86|}}}|{{{tekst86|}}}|{{{glazba86|}}}|{{{autor86|}}}|{{{extra86|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|87|{{{skladba87|}}}|{{{napomena87|}}}|{{{trajanje87|}}}|{{{tekst87|}}}|{{{glazba87|}}}|{{{autor87|}}}|{{{extra87|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|88|{{{skladba88|}}}|{{{napomena88|}}}|{{{trajanje88|}}}|{{{tekst88|}}}|{{{glazba88|}}}|{{{autor88|}}}|{{{extra88|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|89|{{{skladba89|}}}|{{{napomena89|}}}|{{{trajanje89|}}}|{{{tekst89|}}}|{{{glazba89|}}}|{{{autor89|}}}|{{{extra89|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|90|{{{skladba90|}}}|{{{napomena90|}}}|{{{trajanje90|}}}|{{{tekst90|}}}|{{{glazba90|}}}|{{{autor90|}}}|{{{extra90|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|91|{{{skladba91|}}}|{{{napomena91|}}}|{{{trajanje91|}}}|{{{tekst91|}}}|{{{glazba91|}}}|{{{autor91|}}}|{{{extra91|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|92|{{{skladba92|}}}|{{{napomena92|}}}|{{{trajanje92|}}}|{{{tekst92|}}}|{{{glazba92|}}}|{{{autor92|}}}|{{{extra92|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|93|{{{skladba93|}}}|{{{napomena93|}}}|{{{trajanje93|}}}|{{{tekst93|}}}|{{{glazba93|}}}|{{{autor93|}}}|{{{extra93|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|94|{{{skladba94|}}}|{{{napomena94|}}}|{{{trajanje94|}}}|{{{tekst94|}}}|{{{glazba94|}}}|{{{autor94|}}}|{{{extra94|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|95|{{{skladba95|}}}|{{{napomena95|}}}|{{{trajanje95|}}}|{{{tekst95|}}}|{{{glazba95|}}}|{{{autor95|}}}|{{{extra95|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|96|{{{skladba96|}}}|{{{napomena96|}}}|{{{trajanje96|}}}|{{{tekst96|}}}|{{{glazba96|}}}|{{{autor96|}}}|{{{extra96|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|97|{{{skladba97|}}}|{{{napomena97|}}}|{{{trajanje97|}}}|{{{tekst97|}}}|{{{glazba97|}}}|{{{autor97|}}}|{{{extra97|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#f7f7f7|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|98|{{{skladba98|}}}|{{{napomena98|}}}|{{{trajanje98|}}}|{{{tekst98|}}}|{{{glazba98|}}}|{{{autor98|}}}|{{{extra98|}}}}} {{Popis pjesama/Skladba|color=#fff|autor_teksta={{{autor_teksta|}}}|autor_glazbe={{{autor_glazbe|}}}|autor_pjesme={{{autor_pjesme}}}|extra_stupac={{{extra_stupac|}}}|99|{{{skladba99|}}}|{{{napomena99|}}}|{{{trajanje99|}}}|{{{tekst99|}}}|{{{glazba99|}}}|{{{autor99|}}}|{{{extra99|}}}}} {{ #if: {{{ukupno_trajanje|}}} | <tr> <td colspan="10" style="padding-right: 10px; text-align: right; background-color: #fff; border-width: 0;">'''{{{ukupno_trajanje}}}'''</td> </tr> }}</table></div></includeonly><noinclude> == Korištenje == <pre> {{Popis pjesama | collapsed = | naslov = | extra_stupac = | ukupno_trajanje = | sve_napisao = | svi_tekstovi = | sva_glazba = | autor_pjesme = | autor_teksta = | autor_glazbe = | skladba1 = | napomena1 = | autor1 = | tekst1 = | glazba1 = | extra1 = | trajanje1 = | skladba2 = | napomena2 = | autor2 = | tekst2 = | glazba2 = | extra2 = | trajanje2 = ... | skladba99 = | napomena99 = | autor99 = | tekst99 = | glazba99 = | extra99 = | trajanje99 = }} </pre> == Upute == {| class="wikitable" ! Polje ! Opis |- | ''collapsed'' | Stavi vrijednost ovog polja ''da'' (''collapsed = da'') da pri otvaranju članka predložak bude zatvoren, te da se otvara i zatvara klikom na polje (Otkrij/Sakrij) u gornjem desnom uglu predložka. Ova opcija je korisna ako je popis pjesama predugačak, pa je dobro da je predložak zatvoren dok se ne čita. Ova opcija radi samo u preglednicima s uključenom opcijom JavaScript. |- | ''naslov'' | Uvjetno polje, koje se koristi da bi se dodatno opisao dio albuma (npr. "Strana A", "Disk br. 3", i slično.) |- | ''extra_stupac'' | Ovo polje se korist da se uključi i postavi naslov eventualnom dodatnom stupcu, ako je potreban. Ako je polje prazno, dodatni stupac neće biti prikazan. Polje se može koristiti za npr. "Izvođač" (ako se radi o kompilaciji), "Aranžer" i sl. |- | ''ukupno_trajanje'' | Polje prikazuje ukupnu dužinu trajanja albuma na dnu predloška. |- | ''sve_napisao''<br />''svi_tekstovi''<br />''sva_glazba'' | Koristi se ako je/su sve pjesme na albumu napisao/li isti autor/i, a biti će prikazan u vrhu predloška. Ako je ispunjeno polje "sve_napisao" (misli se i na tekstovi i na glazbu svih skladbi na albumu), onda će polja "svi_tekstovi" (misli se na tekstove svih skladbi na albumu) i "sva_glazba" (misli se na skladbi svih pjesama na albumu) biti ignorirani |- | ''autor_pjesme'' | Uključite ovo polje sa "da" (''autor_pjesme = da'') da se prikazuje stupac u kojem će biti prikazan autor (teksta i glazbe) pojedinih skladbi. Ako je autor svih pjesama uglavnom isti, onda je bolje napisati tog autora pod "sve_napisao", a izuzetke u polje "napomena" pojedinih pjesama. Polje "autor_pjesme" isključuje polja "autor_teksta" i "autor_glazbe" |- |''autor_teksta''<br />''autor_glazbe'' | Uključite ova polje sa "da" (''autor_teksta = da'' i/ili ''autor_glazbe = da'') da se prikazuju stupci u kojem će biti odvojeno prikazani autori teksta i glazbe pojedinih skladbi. Ako je autor teksta ili glazbe svih pjesama uglavnom isti, onda je bolje napisati tog autora pod "svi_tekstovi" ili "sva_glazba", a izuzetke u polje "napomena" pojedinih pjesama. Polje "autor_pjesme" isključuje polja "autor_teksta" i "autor_glazbe" |- | ''skladba<sub>rbr</sub>'' | (''skladba1'', ''skladba2'', itd.) Naziv skladbe. |- | ''napomena<sub>rbr</sub>'' | (''napomena1'', ''napomena2'', itd.) Uvjetno polje koje se manjim slovima prikazuje u zagradama iza naziva skladbe, koristi se npr. za originalne nazive skladbi na drugom jeziku, obilježavanje bonus skladbe, isticanje posebnog autora, i slično. |- | ''autor<sub>rbr</sub>''<br />''tekst<sub>rbr</sub>''<br />''glazba<sub>rbr</sub>'' | (''autor1'', ''autor2'', ... ''tekst1'', ''tekst2'', ... ''glazba1'', ''glazba2'', ... itd.) polje "autor" prikazuje pisca/e i teksta i glazbe, a polja "tekst" i "glazba" prikazuju odvojeno autora/e teksta, odnosno glazbe. Da bi se ova polja prikazivala moraju biti uključena sa "da" u poljima ''autor_pjesme'' ili ''autor_teksta'' i''autor_glazbe'' (vidi gore). |- | ''extra<sub>rbr</sub>'' | (''extra1'', ''extra2'', itd.) Sadržaj polja u dodatnom stupcu, ako je uključen pod "extra_stupac" (vidi gore). |- | ''trajanje<sub>rbr</sub>'' | (''trajanje1'', ''trajanje2'', itd.) trajanje pojedine skladbe u formatu ''m:ss'' (ili ''mm:ss'' za duže od 10 min.). Primjer: ''4:35'' |} [[Kategorija:Muzički šabloni]] </noinclude> maab28knz1385biedg2pzznam4ogfu0 Šablon:Lista pjesama/Skladba 10 97698 42588011 1746326 2026-05-05T10:56:11Z Aca 108187 Aca premješta stranicu [[Šablon:Popis pjesama/Skladba]] na [[Šablon:Lista pjesama/Skladba]] 1746326 wikitext text/x-wiki <includeonly>{{ #if: {{{2|}}}{{{3|}}}{{{4|}}} | <tr class="tlrow{{{row}}}" style="background-color: {{{color}}};"> <td style="padding-right: 10px; text-align: right; vertical-align: center;">{{{1}}}.</td> <td style="text-align: left;">{{ #if: {{{2|}}} | "{{{2}}}" | ''Bez naslova'' }} {{ #if: {{{3|}}} | <small>({{{3}}})</small> | &nbsp; }}</td>{{ #ifeq: {{{autor_pjesme}}}|da| <td>{{ #if: {{{7|}}} | {{{7}}}| &nbsp; }}</td>|{{ #ifeq: {{{autor_teksta}}}|da| <td>{{ #if: {{{5|}}} | {{{5}}} | &nbsp; }}</td>}}{{ #ifeq: {{{autor_glazbe}}}|da| <td>{{ #if: {{{6|}}} | {{{6}}} | &nbsp; }}</td>}}}}{{ #if: {{{extra_stupac|}}}| <td>{{ #if: {{{8|}}} | {{{8}}}| &nbsp; }}</td>}} <td style="padding-right: 10px; text-align: right;">{{ #if: {{{4|}}} | {{{4}}} | &nbsp; }}</td> </tr> }}</includeonly><noinclude> [[Kategorija:Muzički šabloni]] </noinclude> hht9385h5ld7zf7oeu19i63j1vlb12k Šablon:Infobox album/color 10 97700 42588001 1054673 2026-05-05T10:13:35Z Aca 108187 + 42588001 wikitext text/x-wiki <includeonly>{{#switch: {{lc:{{{1|}}}}} |ep|[[ep]]=lightsalmon |studio album|studijski album|studijski|[[studio album]]|[[studijski album]]|[[album]]|album|studio|tribute|tribute album|[[tribute album]]|cover album|[[cover album]]|cover=lightsteelblue |demo=lightsteelblue |double album|[[double album]]= lightsteelblue |live album|[[live album]]|live=burlywood |greatest hits|[[greatest hits]]|greatest=darkseagreen |box set|[[box set]]|box=darkseagreen |compilation album|[[compilation album]]|[[kompilacijski album]]|kompilacijski album|kompilacija|compilation=darkseagreen |remix album|[[remix album]]|remix|mixtape|[[mixtape]]=darkseagreen |movie soundtrack|[[soundtrack]]|[[soundtrack album]]|soundtrack=gainsboro |television theme|television|theme=gainsboro |film score|[[film score]]|film=gainsboro |video|dvd=&#32;#99CCFF |single|[[single]]|singles|[[singles]]=khaki |song|[[song]]=<nowiki>#E6E8FA</nowiki> |{{#if:{{{2|}}}|{{{2}}}|peachpuff}} }}</includeonly><noinclude> {{template doc}}</noinclude> ct1ubziruii6yzdbbjfyw2660lqjq3u Hipoksija 0 100879 42587933 42242219 2026-05-05T03:11:01Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Avijacijska medicina]] → [[Kategorija:Zrakoplovna medicina]] 42587933 wikitext text/x-wiki {{Bolest | naziv = Hipoksija | latinski = Hypoxia | slika = Erytrocyte deoxy to oxy v0.7.gif | tekst uz sliku = Animacija normalne oksigenacije | ICD10 = | ICD9 = {{ICD9|799.02}} | | DiseasesDB = <!-- no entry --> | ICDO = | OMIM = | MedlinePlus = | eMedicineSubj = | eMedicineTopic = | eMedicine_mult = | MeshID = D000860 }} '''Hipoksija''' ({{jez-lat|hypoxia}}) je stanje smanjene količine [[kiseonik]]a u [[ćelija]]ma i [[tkivo|tkivima]], što ima za posledicu poremećaj u funkcionisanju [[organ]]a, sistema i [[ćelija]]. == Uzroci nastanka hipoksije == [[Datoteka:Хипоксија1.jpg|thumb|250px|right|Efekti hipoksije na različitim nadmorskim visinama uslovljen je smanjenjem parcijalnog pritiska kiseonika u udahnutom vazduhu]] Uzroci nastanka hipoksije uključuju sledeće: * '''''Nedovoljna količina kiseonika u udahnutom [[vazduh]]u''''' ** nedovoljna količine kiseonika u [[atmosfera|atmosferi]] što izaziva pad parcijalnog pritiska kiseonika u [[fiziologija disanja čoveka|udahnutom vazduhu]], a ima za posledicu smanjenje oksigenacije [[hemoglobin]]a u [[pluća|plućnim kapilarima]]. U svim etapama transporta kiseonika u organizmu njegove vrednosti su smanjene:(nastaje zbog zagađenja atmosfere izduvnim gasovima, [[para]]ma, [[dim]]om i drugim isparenjima, boravak na visokim planinama, u toku incidenata u [[rudnik|rudnicima]] i podzemnim jamama, u [[vazduhoplovstvo|vazduhoplovstvu]], kosmičkim letovima, [[ronjenje|podvodnim aktivnostima]] itd.) ** hipoventilacija ima za posledicu smanjenu ventilaciju i pad parcijalnog pritiska kiseonika u [[pluća|alveolama]], što rezultira smanjenim zasićenjem kiseonika hemoglobinom i često je praćena [[hiperkapnija|hiperkapnijom]],(izazvana je poremećajem rada disajnog centra, oštećenja motornih puteva u [[kičmena moždina|kičmenoj moždini]], slabosti muskulature grudnog koša zbog [[miastenia|miastenije]] ili trovanja [[kurare]]om itd.) ** eksperimentalna hipoksija, koju karakteriše veštački izazvan pad parcijalnog pritiska atmosferskog vazduha, koji se u strogo kontrolisanim uslovima pod nadzorom lekara postiže; razređenjem vazduha u [[barokomora]]ma ili udisanjem smeše gasova sa smanjenom količinom kiseonika kod čoveka ili životinja, (npr.90% azota i 10% kiseonika) * ''''' Bolesti pluća''''' ** suženje promera disajnih puteva (izazvan spazmom, otokom sluzokože, sekretom, stranim telima ili tumoroznim izraslinima), ** smanjena razmena kiseonika kroz alveolarnu membranu (zbog njenog zadebljanja, prisustva sekreta i krvi u alveolama i smanjenja površine alveolarne membrane izvano : odstranjenjem dela pluća iz funcije nakon operativnih zahvata na plućima tuberkuloze, tumora i emfizema. ** Desno-levi [[srčani šant]]ovi. Oko 1% krvi iz sistemske cirkulacije zaobilazi oksigenaciju u plućima i prelazi direktno u plućne vene, što smanjuje zasićenje kiseonikom krvi u njima. U slučaju urođenih poremećaja na srcu i velikim krvnim sudovima navedeni procenat je znatno veći, a zasićenje krvi kiseonikom veoma slabo (fenomen [[blue baby|"blue baby"]]). U ovu grupu spada i poremećaj [[Pluća|plućne cirkulacije]] praćen mešanjem neoksigenirane (venske) krvi sa (arterijskom) oksigenisanom krvi. * ''''' Poremećaj transporta kiseonika do tkiva i ćelija''''' ** [[anemija]] i poremećaja u strukturi hemoglobina ** opšta insuficijencija cirkulacije, praćena smanjenjem minutnog volumena srca (srčani zastoj, poremećaj ritma srca), ** poremećaja periferne cirkulacije (izazvan spazamom, [[Zgrušavanje krvi|trombozom]], [[ateroskleroza|ateriosklerozom]], [[arterijska gasna embolija|embolijom]], upalnim procesima perifernih krvnih sudova). Kod ove hipoksije dolazi do tkivne [[asfiksije]] zbog niskog parcijalnog pritiska kiseonika i viskoke vrednosti [[ugljen dioksid]]a. ** [[otok]] tkiva * ''''' Nesposobnost tkiva i ćelija da koriste kiseonik''''' ** [[trovanja|trovanjem]] izazvanih oštećenja [[Metabolizam|metaboličkih]] procesa u ćeliji, ** nedostatak ćelijskih [[Enzimi|enzima]] izazvan smanjenom količinom [[vitamini|vitamina B]]. * ''''' Nesklad između količine i potreba ćelija za kiseonikom''''' izazvan velikom potrošnjom == Klasifikacija hipoksije koja se primenjuje u kliničkoj praksi == * ''Hipoksična hipoksija'' - označava sve vrste hipoksije kod kojih do alveola ne stiže dovoljna količina kiseonika * ''Anemijska hipoksija'' - označava sva stanja koja su izazvana poremećajem transporta kiseonika hemoglobinom (zbog nedovoljnih količina ili hemijskih oštećenja strukture hemoglobina) * ''Zastojna (cirkulacijska) hipoksija'' - označava hipoksična stanja izazvana poremećajem cirkulacije koja ometa dopremanje kiseonika do ćelija i tkiva. * ''Histotoksična (tkivna) hipoksija'' - označava hipoksična stanja u kojima i pored dovoljne količine kisonika u organizmu tkiva i ćelije ne mogu da ga koriste zbog oštećenja oksidacionih enzima u ćelijama izazvanih trovanjem (cijanidima, nekim anesteticima itd.) ili nedostatkom vitamina B. Kod ove hipoksije u venskoj krvi je povišen sadržaj kiseonika jer ga tkiva ne iskorišćavaju. * ''Hipoksija zobg prekomerne potrošnje kiseonika (fiziološka hipoksija)'' - nastaje zbog velike potrošnje kiseonika pri ekstremnom mišićnom radu i može se javiti kod sportista i fizičkih radnika. == Ostale podele hipoksije == '''''Prema brzini nastajanja, hipoksija može biti:''''' * ''Perakutna'', a kao poseban oblik perakutne hipoksije eksplozivna (dekompresiona) hipoksija, koja nastaje kada se u vremenu manjem od 1 sekunde parcijalni pritisak atmosferskog vazduha smanji na 100mm [[atmosferski pritisak|živinog stuba]] ili manje, a srećemo je u vazduhoplovstvu i kosmonautici zbog narušavanja hermetičnosti [[avion|kabinskog prostora]] ([[Dekompresiona bolest|eksplozivna dekompresija]]) i u eksperimentalnim uslovima na ljudima i životinjama u dvokomornim [[barokomora|hipobaričnim barokomorama]]. * ''Akutna'' * ''Postepena'' {| border="1" cellpadding="2" cellspacing="0" align="center" |+'''BRZINA NASTANKA HIPOKSIJE SA VISINOM''' !width="50"|Visina u metrima !width="70"|Zadesna hipoksija !width="70"|Eksplocivna dekompresija |- |align="center"| 6.706 |align="center"| 10 min |align="center"| 5 min |- |align="center"| 7.620 |align="center"| 3 min |align="center"| 2 min |- |align="center"|10.644 |align="center"| 75 sek |align="center"| 30 sek |- |align="center"| 12190 |align="center"| 30 sek |align="center"| 23 sek |- |align="center"| 16.760 |align="center"| 15 sek |align="center"| 15 sek |- |} '''''Prema dužini trajanja, hipoksija može biti:''''' * ''Stalna (kontinuirana)'' * ''Povremena (intermitentna)'', koju karakteriše naizmenično smenjivanje hipoksije sa periodom normalnog snabdevanja krvi kiseonikom (normoksija) == Dejstvo hipoksije na organizam == Dejstvo hipoksije na organizam zavisi od brzine nastanka, težine i dužine trajanja, a karakterišu je: * ''Smanjenje mentalne aktivnosti'' (što se ogleda kroz slabo pamćenje, zaboravnost, usporen misaoni tok, pospanost, euforiju, glavobolju, mučninu,) sve do pojave trzaja, konvulzija i nastanka kome * ''Smanjenje radne sposobnosti muskulature'' (što se manifestuje usporenim hodom, osećajem nemoći, oslabljenim i usporenim refleksima, lošom koordinacijom motoričkih pokreta akomodacijom oka, * ''Depresija respiratornog centra'' koju prati gubitak svesti, koma i smrt == Vazokonstrikcija i vazodilatacija == U većini tkiva u organizmu, kao reakcija na hipoksiju javlja se '''''vazodilatacija''''' (proširenje promera) krvnih sudova. Širenje krvnih sudova, omogućava tkivima priliv veće količine krvi što donekle kompenzuje hipoksiju. Nasuprot tome, plućna cirkulacija odgovora na hipoksiju '''''vazokonstrikcijom''''' (suženjem promera) krvnih sudova. Ova pojava je poznata kao '''''"[[hipoksična plućna vazokonstrikcija]]",''''' ili '''''"HPV".''''' == Literatura == * Handbook on Hyperbaric Medicine Autor: Daniel Mathieu Saradnik: Daniel Mathieu Izdavač: Springer, 2006 {{ISBN|1-4020-4376-7}}, 9781402043765 812 stranica * William P., PhD. Fife; Jolie, PhD. Bookspan (2004). Textbook of hyperbaric medicine. Seattle: Hogrefe & Huber Publishers. {{ISBN|0-88937-277-2}} * Arthur C. Guyton Medicinska fiziologija, Medicinska knjiga-Beograd-Zagreb 1990 * Kacimi R., Richalet J.-P., and B. Crozatier. Hypoxia-induced differential modulation of adenosinergic and muscarinic receptors in rat heart. J Appl. Physiol. 75(3): 1123-1128, 1993. * Kacimi R., Richalet J.-P., Corsin A., Abousahl I. and B. Crozatier. Hypoxia induced downregulation of ß-adrenergic receptors in rat heart. J. Appl. Physiol. 73(4):1377-1382, 1992. * Richalet J.-P., R. Kacimi and A.-M. Antezana. The control of chronotropic function in hypobaric hypoxia. Int. J. Sports Med. 13:S22-S24, 1992. * Pilardeau P., J.-P. Richalet, P. Bouissou, J. Vaysse, P. Larmignat, A. Boom. Saliva flow and composition in humans exposed to acute altitude hypoxia. Eur. J. Appl. Physiol. 59:450-453, 1990 * Richalet J-P. The heart and adrenergic system in hypoxia. Editors Sutton J. R., Coates G., Remmers J. E. Hypoxia. The adaptations 231-240, 1990 == Vanjske veze == * [http://www.safetycenter.navy.mil/MEDIA/approach/issues/mayjun05/hypoxiaexpert.htm Da li ste ekspert za hipoksiju?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070208102227/http://www.safetycenter.navy.mil/MEDIA/approach/issues/mayjun05/hypoxiaexpert.htm |date=2007-02-08 }} Preuzeto jula 2009. * [http://www.pubmedcentral.nih.gov/articlerender.fcgi?tool=pubmed&pubmedid=4572785 Učinak akutne progresivne hipoksije na rad srca i višak laktata u plazmi.]{{Dead link|date=November 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Preuzeto; jul 2009. * [http://www.arpealtitude.org/objectifs/recherche/problematique/problematique.html Problemi alpinističkih ekipa sa hipoksijom?] Preuzeto; jul 2009. * [http://users.telenet.be/lode.stevens/cma/Hypoxie2.htm Hipoksija (Hypoxia)] Preuzeto; jul 2009. [[Kategorija:Bolesti]] [[Kategorija:Zrakoplovna medicina]] [[Kategorija:Hiperbarična medicina]] 1gxtc2rkcz616f542u957cdzv28v9ny Barotrauma 0 100991 42587924 42174839 2026-05-05T03:10:30Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Avijacijska medicina]] → [[Kategorija:Zrakoplovna medicina]] 42587924 wikitext text/x-wiki '''Barotrauma''' je povreda šupljih organa i [[tkivo|tkiva]], uzrokovana razlikom [[tlak]]a između [[gas|plinom]] ispunjenih prostora u tijelu i zračnog ili vodenog prostora oko tijela, tijekom uspona ili silaska. Barotrauma se obično događa u [[Atmosfera|zračnim]] prostorima unutar tijela kod; [[ronjenje|podvodnog ronjenja]], tijekom slijetanja ili polijetanja kod [[zrakoplov|putničkih i drugih zrakoplova]] u [[Barokomora|hiperbaričnim i hipobaričnim barokomorama]] <ref name="Fitzpatrick"/> (za vrijeme liječenja i boravka u njima), za vrijeme radova u kesonima, presuriziranim tunelima, rudnicima i podmoričarstvu (za vrijeme obuke "slobodnog izronjavanja").<ref name="Miodrag">Miodrag Živković: Priručnik iz podvodni medicine. Beograd, 1994.</ref> Do oštećenja u organima ispunjenim zrakom dolazi jer s promjenom tlaka u prostoru oko tijela nastaje i promjene tlaka plina unutar tijela. Ako uzmemo za primjer količinu plina od 1 litre na razini mora, u dubini od 10 metara volumen tog plina biti će sabijen na svega 0,5 litara, u dubini od 30 metara na 0,25 lit, a na dubini od 70 metara 0,12 litara.<ref name="William"/> [[Datoteka: Boyles Law animated.gif | mini|400px | desno | Animacija koja prikazuje odnos između tlaka i zapremine plina kada se održava stalna temperatura]] Ove promjene odvijaju se prema: [[Boyle-Mariotteov zakon]]u koji je jedan od zakona plinova, a primjenjiv je na plinovita tijela koja se ponašaju približno kao idealni plinovi. {{izdvojeni citat |Boyle-Mariotteov zakon:"Na konstantnoj temperaturi i nepromenjenoj količini plina, proizvod pritiska i zapremine je konstantan. To znači za koliko puta povećamo tlak toliko puta ćemo smanjiti zapreminu plina i obratno. Procesi koji se događaju na konstantnim temperaturama su izootermski procesi<!--/IZOOTERMSKI?/-->"}} Kako bi se suprotstavio promijeni naš organizam tijekom povećanja [[tlak]]a u vanjskoj sredini, smanjuje volumen plina u zračnim šupljinama tijela, da bi tijekom pada tlaka u okolini, došlo do rasta tlaka i povećanja volumena plina u unutrašnjim zračnim prostorima uz njegovo nastojanje da izađe iz njih u vanjsku sredinu. Ukoliko postoji bilo kakva prepreka njegovoj eliminaciji zrak postaje zarobljen i uzrokuje oštećenja okolnog [[tkivo|tkiva]].<ref>Gošović S., ronjenje u sigurnosti, JUMENA, Zagreb, 1986. </ref> == Vrste ozljeda == [[Datoteka:Pneu.jpg|thumb|desno|300px|Pneumotoraks je čest kod barotraume]] Organi ili tkiva kod kojih nastaju lakše ili teže barotraumatske povrede su: ** [[Uho|Srednje uho]] ([[Aerootitis]] med.) <ref>Richard O. Reinhart (1996). Basic Flight Physiology. McGraw-Hill Professional. {{ISBN|0-07-052223-5}}. http://books.google.com/books?id=kLW-kIphsnwC. Preuzeto: 1. svibanj 2009.</ref>,<ref name="Fitzpatrick"/> ** [[Paranazalni sinusi]] ( [[Aerosinusitis]]),<ref name="Fitzpatrick">Fitzpatrick DT, Franck BA, Mason KT, Shannon SG (1999). "Risk factors for symptomatic otici and sinus barotrauma in a multiplace hyperbaric Chamber". Undersea Hyperb Med 26 (4): 243-7. {{PMID|10642071}}. http://archive.rubicon-foundation.org/2316 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110811180739/http://archive.rubicon-foundation.org/2316 |date=2011-08-11 }}. Preuzeto: 1.maj.2009.</ref> ** [[Pluća]] <ref name="US">US Navy Diving Manual, 6th revision. United States: US Naval Sea Systems Command. 2006. http://www.supsalv.org/00c3_publications.asp?destPage=00c3&pageID=3.9 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080502023541/http://www.supsalv.org/00c3_publications.asp?destPage=00c3&pageId=3.9 |date=2008-05-02 }}. Preuzeto: 1. svibanj 2009.</ref> ( [[Pneumotoraks]]) ** [[Oko|Oči]] <ref name="US"/> (zbog promjene pritiska zračnog prostora unutar [[Ronilačka maska|ronilačke maske]]),<ref name=mask>{{cite journal | author = Butler FK, Gurney N | title = Orbital hemorrhage following face-mask barotrauma | journal = Undersea Hyperb Med | volume = 28 | issue = 1 | pages = 31-4 | year = 2001 | pmid = 11732882 | doi = | url = http://archive {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130712160429/http://archive/ |date=2013-07-12 }}. rubicon-foundation.org/2365)) Preuzeto: 10. svibanj 2009.</ref> ** [[Koža]] <ref name="US"/> (kod uporabe ronilačkog odijela, između njega i kože tijekom ronjenja stvara se zračni prostor koji je podložan promjeni tlaka) ** [[Kosti]] (bolne [[nekroze kostiju]] nastaju nakon više dana) <ref>Barotrauma Presenting as Temporal Lobe injury Secondary to Temporal Bone Rupture - AJNR Am J Neuroradiol 26:1218-1219, May 2005.</ref> ** [[Zubi]] ([[Barodontalgija]]),<ref>Zadik Y (August 2006). "Barodontalgia due to odontogenic inflammation in the jawbone". Aviat Space Environ Med 77 (8): 864-6. {{PMID|16909883}}. [http://www.ingentaconnect.com/content/asma/asem/2006/00000077/00000008/art00013]. Preuzeto: 1.maja 2009.</ref> == Ronilačka barotrauma == === Barotrauma pluća === Barotrauma pluća kod [[Ronjenje#Scuba ronjenje|Scuba ronjenja]] (''Scuba Diving'') može nastati zbog promjene pritiska u plućima tijekom izranjanja. S izranjanjem se visok tlak plina u plućima smanjuje, zbog smanjenja okolnog pritisaka, što uzrokuje širenje plina i porast tlaka u plućima i grudnom košu. Ukoliko se u toj fazi izranjanja ne izjednači tlak, izbacivanjem viška plina, može nastati pucanje plućnog tkiva. [[Datoteka: Gray1192.png | mini | 300px | Barotrauma nastaje na razini ovih struktura [[pluća]]]] Kad se tlak u plućima poveća, kod ronjenja se javlja bol u grudnom košu koja koji ga upozorava, pravodobno spriječiti nastanak barotraume <!--/NEJASNO - KOJA GA UPOZORAVA?/-->. Ako tlak zraka u plućima i dalje raste i prijeđe vrijednost od 10-13 kPa (u prosjeku 10,7 kPa u odnosu na vanjski tlak zraka, on neće samo izazvati rupruturu zdravog plućnog tkiva već i arterijsku plinsku emboliju, praćena pojavom [[vazduh|zraka]] u plućne intersticijalnom prostoru, odnosno u prostoru oko [[krvni sudovi|krvnih žila]] pluća, koji uzrokuje plućni intersticijalni emfizem. Iz ovog prostora plin dalje može prodrijeti u [[Pluća|hiluse]] i mediastinum a otuda u pleuralnu i [[Srce|perikardijalnu šupljina]] i trbušnu maramice.<ref name="William">William F. Ganong, Pregled medicinske fiziologije Beograd Savremena administracija 1993.</ref> Intersticijalni emfizem vrši pritsak na male krvne žile pluća izazivajući porast tlaka u plućnim arterijama, što ima za posljedicu izlazak tekućine u intersticijalne prostore i pojavu alveolarnog edema (otoka) što još više pogoršava protok u plućnoj cirkulacije i pogoduje nastanku [[hipoksija | hipoksije] ] u organizmu. [[Datoteka: Larynx normal.jpg | mini|300px | desno | Zatvaranjem glotisa (3) prestaje ventilacija pluća (Larinks)]] Potpomognut ovim promjenama plin prodire u venski sustav pluća zatim preko srca u arterijsku cirkulaciju koja mejhuriće plina dalje raznosi po tijelu. Zbog vertikalnog položaja tijela u ronjenju, pri izronu, mejhurići plina najčešće se zaustavljaju u moždanoj cirkulacije, ali se mogu naći i u srčanim i drugim krvnim žilama i srcu.<ref name="Miodrag"/>,<ref name="William"/> Na nastanak barotraume pluća utječe zadržavanje daha tijekom izranjanja jer se plin u plućima zadržava na povišenom pritisku u sabijenom stanju, a zatvoren [[grkljan]] sprječava da se plin sa snižavanjem tlaka tijekom izrona širi i izbacuje iz organizma, kako bi pluća postigla prvobitni volumen prije početka ronjenja. Problem nastaje samo ako ronilaca uhvati panika tijekom koje nepravilno diše i grčevito zatvara glotis i sabijeni zrak zadržava u plućima do površine vode, što izaziva njegovo širenje koje je veće od plućnih volumena. Naročito opasno za nastanak barotraume pluća može biti pokušaj podmorničara da naglo izrone iz [[podmornica]] koje su oštećene havarijom bez zaštitne [[ronjenje|ronilačke opreme]]. Barotrauma pluća može nastati i kada ronilac izgubi kontrolu nad ronilačkom opremom pa mu se odijelo toliko napuni zrakom da ronioca velikom brzinom izbaci na površinu.<ref name="William"/> === Barotrauma očiju === == Barotrauma tijekom letenja == [[Datoteka: Compensacion.jpg | mini|300px | desno | Valsalva manevar]] [[Datoteka: Ivy King - mushroom cloud.jpg | mini|300px | desno | Blast ozljede izaziva jak zračni val]] === Barotraumatske smetnje tijekom letenja === Kabinski tlak tijekom leta, u kabinama zrakoplova, održava se na pritisku koji osigurava potreban komfor pilotima i putnicima zrakoplova. Komforan tlak zraka u kabini zrakoplova se tijekom ljeta održava kompresorom i ekvivalentan je atmosferskom tlaku na nadmorskoj razini od 1.500 do 2.000 metara iznad mora. S obzirom na činjenicu da postoji razlika u pritisku zraka na razini mora i na nadmorskoj visini, tijekom uspona ili slijetanja zrakoplova mogu se javiti bolovi u ušima, sinusima, [[zubi]]ma. Da bi se uklonile ove bolne senzacije za vrijeme leta zrakoplovom može se primijeniti: * Valsalva manevar; * Sisanje bombona; * [[pljuvačka|gutanja sline]]; * Ispijanje vode u manjim gutljaja; * Žvakanje [[žvaka|žvakaće gume]] === Barotrauma u eksplozivnoj dekompresiji zrakoplova === Za vrijeme letenja može nastati i najteži oblik barotraume, ([[Pneumotoraks|plućna barotrauma]]), uzrokovana eksplozivnom dekompresijom, i narušenom presurizacijom kabinskog prostora zrakoplova, i [[Svemirska letjelica|svemirskih letjelica]] zbog:<ref>Nicol E, Davies G, Jayakumar P, Green ND (April 2007). Pneumopericardium and pneumomediastinum in a passenger on a commercial flight. Aviat Space Environ Med 78 (4): 435-9. Preuzeto: 1.maja 2009.</ref>,<ref>Air quality in Airplane cabins and similar enclosed spaces [http://books.google.com/books?id=KzXPJ-p75QIC] Preuzeto: 1.maja 2009.</ref> * Kvara pogonske grupe i kompresora zrakoplova * Mehaničkog oštećenja kabine zrakoplova ([[meteorit]]ima, eksplozivnim napravama, komadima leda itd.) * [[Otmica]]zrakoplova od strane [[terorizam|terorista]] praćena uporabom vatrenog oružja i [[eksploziv|eksplozivnih naprava]] * Grešaka u održavanju zrakoplova. Posljedice ove barotraume identične su kao kod ronilačke barotraume. == Blast barotrauma == Eksplozivna ili blast barotrauma nastaje zbog dekompresije izazvane utjecajem jakog zračnog vala tijekom eksplozije. Pojava nagle razlika u tlaku između unutrašnjosti organizma i vanjske površine tijela uzrokuje ozljede unutarnjih organa ispunjenih zrakom, kao što su pluća, gastrointestinalni trakt i uho. Povreda pluća može nastati i za vrijeme brze dekompresije u drugim uvjetima ali je rizik od oštećenja manji, nego kod dekompresije izazvane eksplozijom.<ref>Bason R, Yacavone DW (May 1992). "Loss of cabin pressurization in US Naval aircraft: 1969-90". Aviat Space Environ Med 63 (5): 341-5. {{PMID|1599378}}. Preuzeto 1.maja 2009. </ref> [[Datoteka: Poumon artificiel.jpg | mini|300px | Aparat za mehaničku ventilaciju pluća može izazvati barotraumu]] == Barotrauma izazvana ventilacijom pluća == Mehanička ventilacija pluća koja se rabi u reanimaciji bolesnika kod raznih vrsta bolesti može dovesti do barotraume pluća. Kako bi se u uređajima osigurala ventilacija ona je povezana s promjenom brzine dovoda plina a samim tim i promjenom tlaka, te u slučaju bilo kakvih propusta u radu može nastati ruptura alveola i pojava pneumotoraksa, plućnog emfizema, prodora zraka u medijastinalni prostor (pleuromediastinum). Tenzijski pneumotoraks u jedinicama intenzivne njege relativno je česta pojava kod bolesnika na mehaničkoj ventilaciji, kao posljedica barotraume. Učestalost javljanja veća je od 25% kod bolesnika na mehaničkoj ventilacija s rizikom rasta kod dužeg trajanja ventilacije. Smrt neposredno izazvana barotraumom pluća javlja se u 13-35% slučajeva.<ref>Vulović T, Đorđević G., Tenzijski pneumotoraks u jedinicama intenzivne njege, Vojnosanit.Pregl., 2008; 65 (3): 245-248.,</ref> == Faktori predispozicije za nastanak barotraume == Često se nalazi međusobna veza između izlaganja tlaku i prethodno postojećeg oboljenja pluća, sinusa, uha i drugih organa i tkiva ispunjenih zrakom. To objašnjava i činjenicu zašto identične vrijednosti tlaka plina kod nekog dovode do barotraume a kod drugih ne. * Bolesti pluća, sinusa, [[uho|uha]] * Sistemske bolesti * Aspiracije stranog sadržaja * [[Akutni edem pluća|Plućni edem]] * [[Otrov|Endotoksemija]] * [[Malnutricija]] (loša ishrana) * [[starenje|Životna dob / starost]] * Više uzastopnih izlaganja povišenom tlaku u jednom danu * [[Mraz|Pothlađivanje (hipotermija)]] * [[Alkoholizam|Zloporaba alkohola]], lijekova, psihoaktivnih supstanci ([[droga]]) == Preventiva i liječenje == Barotraumtske povrede mogu se izbjeći primjenom jednostavnih mjera prevencije. Prevencija nesreće počinje s dobrim fizičkim priprema, ronilačkim ispitom i dobrom psihološkom pripremom prije ronjanja, kako bi se spriječila sklonost k panici, što ima za krajnji cilj sprječavanje zadržavanje daha pri ''scuba'' ronjenju. * ''Stanje ronilačke opreme'': kvalitetna opreme i pomoćna sredstava koja se rabe u ronjenje, i njeno pravilno i redovno održavanje od velike su važnosti jer kvalitetna oprema omogućava visok stupanj zaštite samog ronjenja od mogućih neželjenih efekata. * ''Tijekom silaska'' (''porasta tlaka''): kod ronilaca, kesonskih radnika i bolesnika tijekom faze kompresije u [[barokomora]]ma <ref name="Fitzpatrick"/> spuštatanje mora biti lagano kako bi se produžilo vrijeme potrebno za izjednačavanje unutarnjeg i vanjskog tlaka. Ako je moguće, npr. kod začepljenja sinusa ili [[eustahijeva tuba|eustahieve tube]], mora se zaustaviti daljnji silazak ili otkazati [[ronjenje]], rad u kesonima ili [[Hiperbarična medicina|liječenje u barokomorama]] kako bi se osigurala noramlizacija stanja i spriječila pojava barotraume. * ''Tijekom uspona'' (''snižavanje tlaka''): kod polijetanja [[zrakoplov]]a kod [[pilot]]a, izrona kod ronilaca, izlaska iz kesona kod kesonskih radnika ili faze dekompresije u tijeku liječenja u barokomorama,<ref name="Fitzpatrick"/> kod osoba s tegobama treba ovaj proces usporiti da bi se izbjegla pojava otoka pa čak i eksplozija šupljih organa ispunjenih zrakom. * ''Zabrana ronjenja i letenja'': Nakon barotraume u ušima ili plućima ronjenja / pilot ne bi trebao ponovno roniti / letjeti dok se potpuno ne oporavi i sanira sve poremećaja uz pomoć liječnika. Ovisno od težine povrede oporavak ponekad može potrajati više mjeseci. * ''Redovita kontrola zdravstvenog stanja ronilaca, pilota, medicinskog osoblja koje radi u barokomorama. ''Obuhvaća periodične liječničke preglede i preglede nakon svakog izvanrednog događaja, ronjenja / letenja itd.. * ''Fiziološka trenaža u barokomorama''. [[Datoteka:Monoplace chamber.JPG ||mini | 300px | Rekompresija barotrauma provodi se u barokomorama]] Ronilačka barotrauma može se izbjeći uklanjanjem bilo kakve nagle razlike tlaka plina koja može djelovati na tkiva ili organe i za tu namjenu postoje različite tehnike: * ''Provjetravanje zračnog prostora u ušima i sinusima''. Da bi spriječio rizik pucanja opne bubnjića, ronilac može koristiti valsalva manevar, kako bi višak zraka u srednjem uhu preko eustahijeve tube izašao u područje ždrijela. Ponekad gutanje otvara eustahijevau tubu i izjednačava tlak u ušima. * ''Provjetravanje pluća.''Rizik od pneumothoraksa (koji se obično naziva pucanje pluća od strane ronjenja), može se spriječiti izjednačavanjem tlaka, normalnim disanjem bez zadržavanja daha. * ''Primjena rekompresijske barokomore.''Barotraumatska dekompresiona bolest, u određenim slučajevima može biti tretirana u rekompresionim barokomorama, u kojima se tlak plina u tijelu vraća ne onaj koji je čovjek imao prije nastanka prebrzog snižavanja pritisaka, a zatim u strogo kontroliranim uvjetima provodi se spora dekompresija do normalizacije zdravstvenog stanja ronjenja. Međutim, barokomora može i uzrokovati barotraumu ako osobe koje provode liječenje ne rade ispravno ili je zbog naglog pogoršanja zdravlja bolesnika, (u cilju ukazivanja prve pomoći), izvršena nagla dekompresije barokomore. * ''Zabrana ronjenje/letenja''. Nakon barotraume u ušima ili plućima , zadobijene u toku letenja ili ronjenja, piloti i putnici zrakoplova ne bi trebao ponovno letjeti a ronioci ponovi roniti, dok se potpuno ne oporave i saniraju sve poremećaje uz pomoć liječnika. Ovisno od težine povrede oporavak ponekad može trajati više mjeseci. == Povezano == ** [[Hiperbarična medicina]] ** [[Vazduhoplovna medicina|Zrakoplovna medicina]] ** [[Arterijska plinske embolija]] ** [[Dekompresiona bolest]] ** [[Kisičko uho]] ** [[Barokomora]] ** [[Pneumotoraks]] == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske veze == {{commonscat|Barotrauma}} * [http://www.mef.hr/~mtaradi/nastava/fiziologija/predavanja/ronjenje/ronjenje.htm Fiziologija dubinskog ronjenja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081021075001/http://www.mef.hr/~mtaradi/nastava/fiziologija/predavanja/ronjenje/ronjenje.htm |date=2008-10-21 }} {{jezikk|hrv.|hrvatski}} * [http://public.carnet.hr/dps-zagreb/dekompre.htm Dekompresijska bolest ronilaca u Hrvatskoj danas] {{jezikk|hrv.|hrvatski}} * [http://www.oxy.hr/index.php?id=80_0_0_1_0_0 Poliklinika za baromedicinu, Pula; Terapijski efekti] {{jezikk|hrv.|hrvatski}} [[Kategorija:Bolesti i poremećaji]] [[Kategorija:Zrakoplovna medicina]] [[Kategorija:Hiperbarična medicina]] 76rpibbrpa35qy69u72kttihi876gro Barokomora 0 100992 42587923 42174837 2026-05-05T03:10:26Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Avijacijska medicina]] → [[Kategorija:Zrakoplovna medicina]] 42587923 wikitext text/x-wiki '''Barokomora''' je složeni medicinski uređaj koji osigurava ljudima boravak u sredini povišenog ili sniženog [[tlak|pritiska]] u odnosu na normalni atmosferski pritisak od 1 bar-a. Njihovom primenom se ostvaruje niz fizioloških promena u organizmu, koje izaziva povećana ili snižena vrednost parcijalnog pritiska kiseonika u udahnutom vazduhu. Barokomore se koriste u institutima, specijalnim zavodima, bolnicama i specijalizovanim lekarskim ordinacijama u skoro svim razvijenim zemljama sveta za medicinska istraživanja, selekciju i trenažu ljudstva za specijalne dužnosti ([[pilot]]i, [[astronaut|kosmonauti]], [[padobranac|padobranci]], [[ronioc]]i, [[kesonski radnik|kesonski radnici]]) i lečenje bolesnika. Danas u svetu postoji preko 20.000 barokomora različite namene. == Vrste barokomora == === Hipobarična komora === Hipobarična komora [http://www.plasmaben.com/zerog2_files/zero8.jpg] je uređaj koji osigurava ljudima boravak u sredini sniženog pritiska u odnosu na normalni [[atmosferski tlak|atmosferski pritisak]] od 1 [[bar]]-a. Kako je to fiziološki jednako boravku u sredini razređenog [[vazduh]]a, hipobarična komora je zapravo ''„simulator [[let]]enja“'', jer sa „porastom visine“ u njoj se uz pomoć snažnih vakuum pumpi snižava [[atmosferski tlak|atmosferski pritisak]], koji ima za posledicu razređenje [[vazduh]]a i pad parcijalnog pritiska [[kiseonik]]a u udahnutom vazduhu osoba koje u njoj borave. '''Namena hipobaričnih komora;''' * ''Naučnoistraživački rad'' u oblasti avio fiziologije, vazduhoplovne i kosmičke medicine, * ''Selekcija'' (izbor) [[pilot]]a, [[astronaut]]a, [[padobranac]]a, [[vojnik]]a i [[alpinizam|planinara]], * ''Trenaža'' pilota, [[astronaut]]a, padobranaca i planinara za boravak na visini, * ''provera ispravnosti visinske opreme i uređaja'' u [[zrakoplovstvo|vazduhoplovstvu]] i [[svemir|kosmičkim]] istraživanjima, * ''lečenje bolesnika'' primenom sniženog parcijalnog pritiska [[kisonik]]a. === Hiperbarična komora === Hiperbarična komora je uređaj koji osigurava ljudima boravak u sredini [[Bojl-Mariotov zakon|povišenog pritiska]] u odnosu na normalni atmosferski pritisak od 1 bar-a. Sa „porastom dubine“ uz pomoć kompresora vazduha i 100% kiseonika iz kiseoničkih boca pod pritiskom, u njoj raste barometarski pritisak, a to je fiziološki jednako ronjenju ispod površine mora. [[Hiperbarična medicina|Hiperbarična barokomora]] je zapravo ''„simulator [[ronjenje|ronjenja]]“'', samo što umesto vode njenu unutrašnjost ispunjava gas (100% kiseonik). '''Namena hiprebaričnih komora:''' * '''naučnoistraživački rad''' u oblasti pomorske medicine, * '''selekcija''' (izbor) ronilaca i kesonskih radnika, * '''trenaža''' ronilaca i kesonskih radnika za boravak ispod površine vode, * '''provera ispravnosti ronilačke opreme i uređaja''', * '''lečenje ronilaca i kesonskih radnika''' od posledica dekompresivne bolesti, * '''lečenje bolesnika''' primenom hiperbarične oksigenacije (HBO). '''Podela hiperbaričnih komora''' Osnovna podela hiperbaričnih komora zasnovana je na broju osoba koje se mogu podvrgnuti lečenju u njima, ali i na čitavom nizu razlika između pojedinih komora zasnovanom na tehničkim principima, ali i na specifičnostima vezanim za režim rada i ponašanja bolesnika koji se leče u njima. [[Datoteka:Decompression_chamber.jpg|thumb|250px|'''Višemesna barokomora'''|desno]] * '''Jednomesne hiperbarične komore:''' namenjene su za lečenje jedne osobe u ležećem, poluležećem ili sedećem položaju. Sastoje se od tela komore u kojoj se bolesnik izlaže HBO i prateće opreme (kiseoničke instalacije, komandnog pulta, monitoringa za praćenje vitalnih parametara bolesnika i fizičkih parametara u komori i barosali). Unutrašnju sredinu komore čini 100% kiseonik pod povišenim pritiskom u kome se bolesnik „kupa“ i istovremeno ga udiše. U toku lečenja u ovim komorama lekar je izvan komore a sa bolesnikom kontaktira vizuelno i preko interfona. Za razliku od višemesnih komora ovde je lekar posvećen i vodi brigu samo o jednom bolesniku a pritisak kiseonika i drugi parametri podešavaju se samo njemu. * '''Višemesne hiperbarične komore :'''namenjene su za lečenje dve ili više osoba u ležećem, poluležećem ili sedećem položaju. Sastoje se iz jedanog dva ili tri odeljka koji služe za HBOT, ulazak osoblja, hitne intervencije i dostavljanje lekova i drugog materijala u toku terapije. Unutrašnju sredinu ovih komora ispunjava vazduh pod pritiskom, dok pacijent preko maske za lice, oronazalnog tubusa ili specijalnog skafandera udiše 100% kiseonik na povišenom pritisku. U toku lečenja u ovim komorama obavezno je prisutvo lekara ili medicinskog tehničara (u svojstvu pratioca).[http://philip.greenspun.com/images/200008-townsville/hyperbaric-chamber.half.jpg] * '''Hibridne hiperbarične komore :''' su jednomesne komore u kojima bolesnici dišu kiseonik na masku a sredinu čini vazduh pod pritiskom. * '''Lake prenosne hiperbarične komore [http://www.alternative-two.com/photos/Vitaeris-320.jpg] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110707120415/http://www.alternative-two.com/photos/Vitaeris-320.jpg |date=2011-07-07 }}:''' su jednomesne ili višemesne komore i koriste za lečenje u kućnim uslovim a proizvedene su od lakih materijala (uglavnom gume i plastike) te se obično nazivaju „laka komora“, i rade na nižem pritisku od pritiska na kome rade komore od čvrstog materijala. Ova komora koja je komercijalno dostupna u SAD radi na pritisku do maksimalno 4 PSI (1.27 ATA 8.92 FSU) a napaja se gasom iz koncentratora kisonika (obično 95% kiseonik) ili 100% kiseonik kao gas za disanje i lečenje, iz prenosnih boca pod pritiskom. Ukupna koncentracija kiseonika u ovim komorama ne sme premašiti 25%, jer veća koncentracija može povećati rizik od požara. == Hipo i hiperbarična komora == Hipo i hiperbarična komora [http://www.zavodmt.ru/images/blks_307_01big.jpg]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} objedinjava u jednom uređaju radne karakteristike [[Hiperbarična medicina|hipo i hiperbaričnih komora]] [http://www.zavodmt.ru/ru/barochamber_307.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061007122205/http://www.zavodmt.ru/ru/barochamber_307.html |date=2006-10-07 }} i osigurava ljudima boravak u sredini 100% kiseonika na povišenom pritisku (od + 0–3 bar-a), ili u sredini snižene koncentracije kiseonika od 10–21% i sniženog pritiska (do – 0,5 bar-a), prema potrebi. Ovaj vid komora uglavnom se koristi za lečenje raznih bolesti. == Povezano == * [[Hiperbarična medicina]] * [[Vazduhoplovna medicina]] * [[Hipoksija]] * [[Dekompresiona bolest]] == Literatura == * ''Handbook on Hyperbaric Medicine''. Autor: Daniel Mathieu, Saradnik: Daniel Mathieu. Izdavač: Springer, 2006 {{ISBN|1-4020-4376-7}}, 9781402043765, 812 stranica. * William P., Ph.D. Fife; Jolie, Ph.D. Bookspan (2004). ''Textbook of hyperbaric medicine.'' Seattle: Hogrefe & Huber Publishers. {{ISBN|0-88937-277-2}}. == Vanjske veze == * http://www.hbo.ru/ * http://www.baromedical.ca/index.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100129070909/http://www.baromedical.ca/index.html |date=2010-01-29 }} {{en}} * http://www.perrybaromedical.com/?gclid=CNvkk8i9s5kCFUM-3godjXg86w {{en}} {{Commonscat|Decompression chambers}} [[Kategorija:Zrakoplovna medicina]] [[Kategorija:Hiperbarična medicina]] [[Kategorija:Avijacija]] [[Kategorija:Ronjenje]] ji9nvndbu67qog4lcopzncf78pb9ab5 Hunski luk 0 101410 42587575 42247881 2026-05-05T00:07:10Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42587575 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Hun bow.jpg|right|thumb|Hunski luk]] '''Hunski luk''' je vrsta [[kompozitni luk|kompozitnog luka]]. == Drugi o hunskom luku == Poštovanje, koje su [[Goti]] imali prema ovom oružju, se iskazuje u činjenici da su vekovima spominjali [[Huni|hunski]] luk u narodnim pričama a takođe je predmet usmenih predanja među [[Germani|germanskim]] plemenima. Isto tako njegove legendarne osobine se spominju u [[skandinavija|skandinavskoj]] [[Saga|sagi]] [[Hervarar]]. [[Goti|Gotski]] kralj [[Gizur]] koji je predvodio Gotske snage u borbi protiv [[Huni|Huna]], da bi ohrabrio svoje ratnike, je rekao: Mi se ne plašimo ni [[Huni|Huna]], niti njihovih lukova (''Eigi gera Húnar oss felmtraða né hornbogar yðrir''). == Izrada i način korištenja == Svoju snagu luk dobija po načinu na koji je savijen i po načinu izrade, a napravljen je od više tankih slojeva različitih materijala zalepljenih jedni za druge. Luk ima jak otpor prema unutrašnjem naponu, što mu povećava domet i daje veliku probojnu moć. Ova vrsta luka nije simetrična, donji deo je nešto kraći od gornjeg, razlog je praktične prirode. Kada su Huni napadali na konjima u trku i odapinjali strele, dugački donji deo im je samo smetao i pokazao se nepraktičim za takvu vrstu borbe. Huni su to rešili sa jednostavnim skraćivanjem donjeg dela luka. Koristiti ovakvo oružje bez uvežbanosti je nemoguće, isto tako je potrebna i snaga da bi se strela odapela. Huni, koji su odrastali sa konjima i strelom, su za to bili sposobni i zato su postali čuveni i strah za okolne narode. Poboljšanje ovog oružja su napravili [[Mađari]], taj luk je poznat kao [[Mađarski luk]]. == Povezano == * [[Spisak oružja u srednjem veku]] === Vanjske veze === * [http://www.atarn.org/frameindex.htm Stranica o lukovima i strelama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061222204006/http://www.atarn.org/frameindex.htm |date=2006-12-22 }} * [http://www.unifi.it/unifi/surfchem/solid/bardi/archery/scalingbows/ Dugi i kratki lukovi: Efekat u streljaštvu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050424082036/http://www.unifi.it/unifi/surfchem/solid/bardi/archery/scalingbows/ |date=2005-04-24 }} * [http://www.bio.vu.nl/thb/users/kooi/kobe97.pdf PDF:Studija o tradicionalnom streljaštvu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061121144334/http://www.bio.vu.nl/thb/users/kooi/kobe97.pdf |date=2006-11-21 }} * [http://usarchery.myicontrol.com Streljaštvo u SAD ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170822060906/http://usarchery.myicontrol.com/ |date=2017-08-22 }} * [http://www.atarn.org Sve o tradicionalnom streljaštvu u Aziji ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111208040319/http://www.atarn.org/ |date=2011-12-08 }} * [http://museum.man.ac.uk/collections/archery/archery.htm Kolekcija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061212092407/http://museum.man.ac.uk/collections/archery/archery.htm |date=2006-12-12 }} [[Kategorija:Luk (oružje)]] [[Kategorija:Historija Sekelja]] [[he:קשת הונית]] c0dy30p9x187qzbasdofqeq9m4qwgi5 Leteća bomba 0 101442 42587766 42316989 2026-05-05T02:33:58Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Ratna avijacija]] → [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo]] 42587766 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:V1Musee.jpg|Leteća bomba V-1.|thumb|right|200px]] '''Leteća bomba''' je vrsta [[aerodinamički vođeni projektil|aerodinamičkog vođenog projektila]] sa nepokretnim krilima, vlastitim pogonom i sistemom vođenja ili samonavođenja na daljinu. Od rakete se razlikuje po tome što krila imaju ulogu stvaranja uzgona i povećanja doleta bombe. == Istorija i razvoj == Ideju za ostvarenje dao je francuski oficir [[Rene Lorin]]. On 1907. predlaže [[avion]] samonosećih krila, sa [[nabojno-mlazni motor|nabojno-mlaznim motorom]] (Lorenova cijev, Loren-motor), težine 500&nbsp;kg. Predviđa vođenje leteće bombe [[radio]]m, a za stabilan let [[žiroskop]] za pravac, aneroidnu kutiju za održavanje visine i polijetanje [[katapult]]om. U [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] radi se na razvoju letećih bombi. Tako američka leteća bomba Bag (Bug) ima oblik aviona dvokrilca, motor od 40 [[konjska snaga|KS]] i težinu 270&nbsp;kg, od toga je pola [[eksploziv]]a. Domet je bio oko 80&nbsp;km. Stvorena je i prva formacija ovih letećih bombi ali nije upotrijebljena zbog kraja rata. U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] [[Nemci|Nijemci]] masovno koriste leteće bombe zemlja zemlja V-1 (Fieseler Fi-103, Fau-1, FGZ-76) za bombardovanje [[London]]a i kasnije [[Antwerpen|Antverpena]]. Izbačeno je preko 9300 letećih bombi, od kojih je ubijeno oko 6139 a teže ranjeno 17239 osoba. Na cilj je stiglo 29% projektila, 25% je palo zbog tehničkih problema poslije ili na samom lansiranju, a ostalo je oborila PAV artiljerija ili [[lovački avion|lovci]]. Leteća bomba vazduh zemlja razvijena je od planirajuće bombe sa dodatnim pogonskim uređajima. Njemačke leteće bombe Henšel Hs-293 (Henschel Hs 293) i njihov razvoj verzije 294, 295 i 296 su korištene za napade na brodove saveznika. Leteće bombe zemlja-vazduh su također razvijane od Nijemaca (Henšel Hs 117) ali nisu upotrijebljene u ratu. Poslije Drugog svjetskog rata dolazi do naglog razvoja letećih bombi svih vrsta, za 4 osnovne namjene: zemlja-zemlja (protivtenkovske, taktičke, strateške), zemlja-vazduh, vazduh-zemlja i vazduh-vazduh. Kao predstavnici letećih bombi u poslijeratnom periodu se mogu uzeti protivtenkovske rakete SS.10, SS.11, Svingfajer (Swingfire), Maljutka, leteće bombe zemlja-zemlja strateške namjene SM-62 Snark i SM-64 Navajo (Navaho), zemlja-vazduh Bladhaund (Bloodhound), Hok (Hawk), vazduh-vazduh Matra R-530, Feniks (Phoenix), i vazduh-zemlja Blu Stil (Blue Steel) i Haund Dog (Hound Dog). == Literatura == * Vojna enciklopedija, Beograd, 1973., knjiga peta, strana 54-59. == Vanjske veze == * [http://www.flyingbombsandrockets.com/V1_into.html V1 leteća bomba] * [http://www.designation-systems.net/dusrm/app4/sperry-fb.html Kertis leteća bomba] * [http://www.history.navy.mil/download/ww1-10.pdf Razvoj leteće bombe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131204040000/http://www.history.navy.mil/download/ww1-10.pdf |date=2013-12-04 }} [[Kategorija:Bombe]] [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo]] 06idm5i3kpjg7e4jjausw8rh4zl7qn0 Poznań 0 111448 42587997 42488391 2026-05-05T09:12:48Z Slashslasher 132821 wikiveza 42587997 wikitext text/x-wiki {{Grad u Poljskoj (SR) | naziv = Poznań | izvorni_naziv = | slika = Stary Rynek w Poznaniu, widok z drona.jpg | opis_slike = Pogled na Poznań iz ptičje perspektive | lokacija = POL Poznań map.svg | opis_mape = Položaj Poznańa u Poljskoj | država = {{POLJ}} | vojvodstvo =[[Velikopoljsko vojvodstvo|Velikopoljsko]] | gšir = 52.4 | gduž = 16.916667 | nadmorska_visina = 60-154 | površina = 111,7 | stanovništvo = 559.458 | godina_stanovništvo = 2008 | gustina = 2135 | veb-strana = [http://www.poznan.pl/ www.poznan.pl] }} '''Poznań''' ({{jez-nem|Posen}}, [[jidiš]] פּױזן - Pojzn) je grad na zapadu centralne [[Poljska|Poljske]] sa 559.458 stanovnika (2008). Nalazi se na reci [[Warta (rijeka)|Warta]]. Jedan je od najstarijih gradova u Poljskoj i važan je istorijski, kao i aktivan trgovinski, privredni i obrazovni centar. Poznań je peti najveći grad u Poljskoj i četvrti najveći industrijski centar. Takođe je administrativni centar [[Velikopoljsko vojvodstvo|Velikopoljskog vojvodstva]]. U periodu od [[968]]. do [[1038]]. bio je [[glavni grad]] Poljske. Impresivna [[Bazilika Svetog Petra i Pavla, Poznań|katedrala sv. Petra i Pavla]] u Poznańu je najstarija u zemlji, i u njoj se nalaze grobovi prvih poljskih vladara: vojvode [[Mješko I|Mješka I]], kralja [[Boleslav Hrabri|Boleslava Hrabrog]], kralja [[Mješko II Lambert|Mješka II]], vojvode [[Kazimir I Obnovitelj|Kazimira I Obnovitelja]], vojvode [[Pšemisl I Poljski|Pšemisla I]], i kralja [[Przemysł II|Pšemisla II]]. Ime grada ''Poznań'' vjerovatno potiče od ličnog imena ''Poznan'' (prema participu poljskog jezika: ''poznan(y)''. Takođe je moguće da je ime grada neposredno izvedeno od glagola ''poznać'', poznati, prepoznati. == Povezano == * [[Tvrđava Poznanj]] <gallery> Datoteka:Katedra Poznan front.jpg|Bazilika u Poznanju Datoteka:Pranger Poznan.jpg|Stari trg u Poznanju </gallery> {{Commonscat|Poznań}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Poznanj| ]] [[Kategorija:Gradovi u Poljskoj]] 8kl1u9i2kara632c9t60oo80kru6dtn Hilda Abrahamz 0 112410 42587531 42250024 2026-05-04T20:13:41Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42587531 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 glumac |ime = Hilda Abrahamz |ime_po_rođenju = Hilda Astrid Abrahamz Navarro |slika = HILDA ABRAHAMZ.jpg |datum_rođenja = {{bda|1959|11|14|df=y}} |mjesto_rođenja = [[Caracas]], [[Venezuela]] |zanimanje = glumica }} '''Hilda Astrid Abrahamz Navarro''' ([[Caracas]], [[14. studenog]] [[1959]]) je ikona [[venezuela]]nske [[telenovela|telenovele]]. Predstavljala je [[Venezuela|Venezuelu]] na natjecanju za [[Miss World|Miss svijeta]] [[1980]]. na kojem je ušla među polufinalistica.<ref>{{Cite web |title=Miss World Coverage 1980 |url=http://www.pageantopolis.com/international/world_1980.htm |access-date=2011-05-24 |archivedate=2014-10-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20141008201347/http://www.pageantopolis.com/international/world_1980.htm |deadurl=yes }}</ref> == Uloge == === Telenovele === # [[2008]]./[[2009]].: [[Nadie me dirá como quererte]] - [[RCTV]] # [[2006]]./[[2007]].: [[Te tengo en salsa]] - [[RCTV]] # [[2005]].: [[Amor a palos]] - [[RCTV]] # [[2004]].: [[Estrambótica Anastasia]] - [[RCTV]] # [[2002]].: [[Mi gorda bella]] - [[RCTV]] # [[2001]].: [[La niña de mis ojos]] - [[RCTV]] # [[2001]].: [[A calzón quitao]] - [[RCTV]] # [[2000]].: [[Angélica Pecado]]- [[RCTV]] # [[1999]].: [[Carita pintada]] - [[RCTV]] # [[1997]].: [[Todo por tu amor (telenovela, 1997)|Todo por tu amor]] - [[Venevisión]] # [[1995]].: [[Ka Ina]] - [[Venevisión]] # [[1992]].: [[Por estas calles]] - [[RCTV]] # [[1992]].: [[Princesa]] - [[RCTV]] # [[1991]].: [[El desprecio]] - [[RCTV]] # [[1990]].: [[Natacha]] - [[RCTV]] # [[1988]].: [[Abigaíl (telenovela)|Abigail]] - [[RCTV]] # [[1988]].: Selva Maria - [[RCTV]] # [[1987]].: [[La pasión de Teresa]] - [[RCTV]] # [[1986]].: De mujer a mujer # [[1983]].: Leonela - [[RCTV]] # 1982.: Kapricho SA - [[RCTV]] # 1981.: Luz Marina - [[RCTV]] == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://www.imdb.es/name/nm1231516 IMDB] * [http://www.telemundo.com Telemundo Website] * [http://msnlatino.telemundo.com/novelas/Victoria/ službeni "Victoria" website]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.missvenezuela.com Miss Venezuela službeni website] * [http://www.missworld.com Miss World službeni website] {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1959||Abrahamz, Hilda}} [[Kategorija:Venezuelanske televizijske glumice]] [[Kategorija:Misice]] [[Kategorija:Miss Venezuela]] [[Kategorija:Biografije, Caracas]] lvikw0xs9pypnkn5b4m5mhywcscotzy Korisnik:Duma/Doprinosi 2 114847 42587509 42586705 2026-05-04T17:49:46Z Duma 16555 /* Gljive */ 42587509 wikitext text/x-wiki Članci koje sam napisala na hr wiki prebačeni ovdje, novi članci na ovoj wiki: == Ptice == {{div col}} * [[Medovođe]] * [[Bukavac nebogled]] * [[Papige]] * [[Plavoleđa mišjakinja]] * [[Prave kukavice]] * [[Ptica sekretar]] * [[Loriji]] * [[Riječni vodomari]] * [[Australski bukavac]] * [[Kakapo]] * [[Ćubaste čiope]] * [[Uljašica]] * [[Jakamari]] * [[Jastreb]] * [[Vodosjeci]] * [[Strigopidae]] * [[Čigre]] * [[Američki bukavac]] * [[Crveno-modra ara]] * [[Kakadui]] * [[Tukani]] * [[Svračci]] * [[Phaethontidae]] * [[Nimfa (ptica)]] * [[Kljunorošci]] * [[Guarauna]] * [[Velika rujnica]] * [[Kratkoprsti kobac]] * [[Dugorepa sjenica]] * [[Šljuke sjemenjarke]] * [[Mala njorka]] * [[Smeđi kivi]] * [[Neomorphinae]] * [[Botaurinae]] * [[Južnoamerički bukavac]] * [[Češljugar]] * [[Crkavica]] * [[Kostoberina]] * [[Lisasta guska]] * [[Veliki pomornik]] * [[Patka lastarka]] * [[Utva]] * [[Planinska ševa]] * [[Eja strnjarica]] * [[Nandu]] * [[Gusjenicojedi]] * [[Dugorepe sjenice]] * [[Bluna]] * [[Velika čaplja]] * [[Mala prutka]] * [[Patka kreketaljka]] * [[Kukuvije]] * [[Šumski pupavci]] * [[Pilari]] * [[Čaplja govedarica]] * [[Vijoglav]] * [[Žako]] * [[Pomornici]] * [[Dromah]] * [[Todiji]] * [[Zlatovrane]] * [[Kukavičja modrivrana]] * [[Dolinske modrivrane]] * [[Pčelarice]] * [[Vodeni vodomari]] * [[Vodomari dupljaši]] * [[Šarenoglava patka]] * [[Žunice]] * [[Bradonjice]] * [[Čiope]] * [[Cvjetne ptice]] * [[Ševe]] * [[Brljci]] * [[Medosasi]] * [[Obični ćuk]] * [[Neornithes]] * [[Harpija (ptica)]] {{div col end}} == Gljive == {{div col}} * [[Vještičino srce]] * [[Rujnica]] * [[Vukovo meso]] * [[Đurđevača]] * [[Smrčci]] * [[Vrganj]] * [[Baršunasta panjevčica]] * [[Maglenka]] * [[Djevojačka krasnica]] * [[Zlatna krasnica]] * [[Crvena krasnica]] * [[Modrikača]] * [[Zelenka]] * [[Kraljevka]] * [[Jablanovača]] * [[Žućkasta pupavka]] * ''[[Amanita]]'' * [[Klobuk (gljiva)]] * [[Mikologija]] * [[Himenij]] * [[Stručak]] * [[Otisak spora]] * [[Micetizam]] * [[Jestiva gljiva]] * [[Nematofagna gljiva]] {{div col end}} == Razno == {{div col}} * [[Pirka]] * [[Fauna Australije]] * [[Fauna Škotske]] * [[Dubokomorski gigantizam]] * [[Otočna patuljastost]] * [[Tasmanski vrag]] * [[Megafauna]] * [[Vitoroga antilopa]] * [[Afrički mravojed]] * [[Šuma kelpa]] * [[Neritička zona]] * [[Pelagijska zona]] * [[Planinski travnjaci i šikare]] * [[Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela]] * [[Mediteranske šume i šikare]] * [[Tropske i subtropske vlažne širokolisne šume]] * [[Pustinje i vegetacija sušnih oblasti]] * [[Tropski i subtropski travnjaci, savane i šikare]] * [[Hladni izvori]] * [[Hidrotermalni izvori]] * [[Rakun]] * [[Dinosaur Planet]] * [[Šetnja s dinosaurima]] * [[Šetnja s čudovištima]] * [[Šetnja sa zvijerima]] * [[Šetnja s pećinskim ljudima]] * [[Ljuba]] * [[Koraljni greben]] * [[Život na Marsu]] * [[Crveni panda]] * [[Snježni leopard]] * [[Davorin Popović]] * [[Frutiger Aero]] * [[Blobjekt]] * [[Solarpunk]] * [[Ahilova peta]] * [[Y2K]] * [[Biopunk]] * [[Populuxe]] * [[Raygun Gothic]] * [[Visoka tehnologija]] * [[Vicenteova otrovna žaba]] * [[Dužina od njuške do otvora]] * [[Osteološki korelat]] * [[Paludarij]] * [[Vrt u boci]] * [[Wardova kutija]] * [[Orhidelirij]] * [[Pteridomanija]] * ''[[The Ferns of Great Britain and Ireland]]'' * [[Otiskivanje prirode]] * [[Meristika]] * [[Ludi naučnik]] * [[Graminoid]] * [[Širokolisna zeljasta biljka]] * ''[[Peristeria elata]]'' * ''[[Stephanolepis hispidus]]'' * ''[[Sterculia apetala]]'' * [[Potporni korijen]] * [[Miješak]] * ''[[Tachyspiza virgata]]'' * ''[[Odocoileus]]'' * [[Morski puž]] * [[Mikoheterotrofija]] * [[Patuljasti troprsti ljenjivac]] * [[Anautogenija]] * [[Vitelogeneza]] * [[Izolecitalna jajna ćelija]] * [[Telolecitalna jajna ćelija]] * [[Centrolecitalna jajna ćelija]] * [[Generalističke i specijalističke vrste]] * [[Kozmopolitska rasprostranjenost]] * [[Areal kretanja]] * [[Pasteurova tačka]] * [[Pasteurov efekat]] * [[Bazen L'Atalante]] * [[Mikroaerofil]] * [[Aerotolerantni anaerob]] * [[Canfieldov okean]] * [[Crveni rub]] * [[Rana Zemlja]] * [[Hipoteza o ljubičastoj Zemlji]] * [[Fotopigment]] * [[Primarna atmosfera]] * [[Terarij]] * [[Sesilnost]] * [[Bioerozija]] * [[Podrast]] * [[Grabežljiva riba]] * [[Sjenovita biosfera]] * [[Biljni sok]] * [[Aerobni organizam]] * [[Obligatni aerob]] * [[Hipoteza o oslobađanju mezopredatora]] * [[Ekološko oslobađanje]] * [[Kinetotrof]] * [[Superokean]] * [[Suessov efekat]] * [[Lava planeta]] * [[Vinogradskijev stupac]] * [[Koraljni pijesak]] * [[Disgenika]] * [[Zvjezdani vjetar]] * [[Zvjezdana korona]] * [[Fotosintetski pigment]] * [[Mjehur zvjezdanog vjetra]] * [[Knidosak]] * [[Evolutivna zamka]] * [[Ekološka zamka]] * [[Perceptivna zamka]] * [[Unkenrefleks]] {{div col end}} == Ekstremofili == {{div col}} * [[Kapnofil]] * [[Acidofil]] * [[Hipolit (ekstremofil)]] * [[Lipofilna bakterija]] * [[Litofil]] * [[Metalotolerantni organizam]] * [[Osmofil]] * [[Psamofil]] {{div col end}} == Biološka pravila == {{div col}} {{div col end}} == Termoregulacija kod životinja == {{div col}} {{div col end}} == Slušni aparati == {{div col}} * [[Slušni aparat za dugotrajno nošenje]] * [[Indeks kvalitete govora slušnog aparata]] {{div col end}} == Načini ishrane == {{div col}} * [[Arahnofagija]] * [[Kukcojed]] * [[Oofagija]] * [[Avivor]] * [[Entomofagija]] * [[Ksilofagija]] * [[Mizocitoza]] * [[Mikrobivornost]] * [[Bakterivor]] * [[Saprofagija]] * [[Tanatofag]] * [[Mukofagija]] * [[Vermivor]] * [[Florivor]] * [[Hipokarnivor]] * [[Hiperkarnivor]] * [[Spongivor]] * [[Folivor]] * [[Ksenofagija]] * [[Graminivor]] * [[Pedofagija]] * [[Razlagač]] * [[Geofagija]] * [[Vršni predator]] * [[Ofiofagija]] * [[Nektarivor]] * [[Interakcije potrošača i resursa]] * [[Saprotrofna ishrana]] * [[Holozojska ishrana]] * [[Heterotrofna ishrana]] * [[Lepidofagija]] * [[Piscivor]] * [[Hematofagija]] * [[Mirmekofagija]] * [[Koraljivor]] * [[Gljiva mesožderka]] * [[Oligofagija]] * [[Fotoautotrof]] * [[Durofagija]] * [[Litoautotrof]] * [[Moluskivori]] * [[Placentofagija]] * [[Predacija jaja]] {{div col end}} == Videoigre i sl. == {{div col}} * ''[[Skateboard Park Tycoon]]'' * ''[[Plant Tycoon]]'' * ''[[Fish Tycoon]]'' * ''[[Feeding Frenzy 2]]'' * ''[[Feeding Frenzy]]'' * ''[[Big Kahuna Reef]]'' * ''[[Ricochet Lost Worlds]]'' * ''[[Virtual Villagers]]'' * ''[[Dino Island]]'' * ''[[Zoo Tycoon 2]]'' * ''[[Brother Bear (videoigra)]]'' * ''[[Tarzan (videoigra)]]'' * ''[[Atlantis Underwater Tycoon]]'' * ''[[School Tycoon]]'' * ''[[Diner Dash]]'' * ''[[Ratatouille (videoigra)]]'' * ''[[Madagascar (videoigra)]]'' * ''[[Age of Mythology]]'' * ''[[Tribal Trouble]]'' * ''[[ThinkTanks]]'' * ''[[Hugo: Bukkazoom!]]'' * ''[[Mall Tycoon]]'' * ''[[Bliss (fotografija)]]'' * ''[[Moon Tycoon]]'' * ''[[Deep Sea Tycoon]]'' * ''[[So Blonde]]'' * ''[[Ankh (videoigra)]]'' * ''[[Red Moon Desert]]'' * ''[[RimWorld]]'' * ''[[Spy Fox 2: "Some Assembly Required"]]'' * ''[[The Oregon Trail (1985)]]'' * ''[[Alien Hominid]]'' {{div col end}} == Kultura i historija == {{div col}} * Sažetak novela Dekamerona (uklopljeno u [[Dekameron]]) * [[Ezopove basne]] * [[Faust]] * [[Childe Harold's Pilgrimage]] * [[Nauka u renesansi]] * [[Visoki srednji vijek]] * [[Srednjovjekovno domaćinstvo]] * [[Demografija srednjeg vijeka]] * [[Kriza kasnog srednjeg vijeka]] * [[Renesansa 12. vijeka]] * [[Kasni srednji vijek]] * [[Srednjovjekovna književnost]] * ''[[Livre des Merveilles du Monde]]'' * [[Saski ratovi]] * [[Velika glad 1315–1317]] * [[Makedonska renesansa]] * [[Makedonska umjetnost (bizantska)]] * [[Pariški psaltir]] * [[Sedmi križarski rat]] * [[Peti križarski rat]] * [[Šesti križarski rat]] * [[Aleksandrijski križarski rat]] * [[Pastirski križarski rat (1251)]] * [[Pastirski križarski rat (1320)]] * [[Bosanski križarski rat]] * [[Prvi švedski križarski rat]] * [[Treći švedski križarski rat]] * [[Drugi švedski križarski rat]] * [[Norveški križarski rat]] * [[Vojni pohod na Baleare 1113–1115]] * [[Berberski križarski rat]] * [[Deveti križarski rat]] * [[Osmanska invazija Otranta]] * [[Varninski križarski rat]] * [[Križarski rat 1197]] * [[Vendski križarski rat]] * [[Mletački križarski rat]] * [[Sjeverni križarski ratovi]] * [[Savojski križarski rat]] * [[Sijenska škola]] * [[Bolonjska škola]] * [[Lukanska škola]] * [[Ferarska škola]] * [[Firentinska škola]] * [[Barunski križarski rat]] * [[Livonski križarski rat]] * [[Livonska rimovana hronika]] * [[Prvi novgorodski ljetopis]] * [[Hronika Henrika od Livonije]] * [[Trgovačka ruta od Varjaga do Grka]] * [[Despenserov križarski rat]] * [[Šansonijer]] * [[Pergaminho Sharrer]] * [[Cancioneiro da Vaticana]] * [[Cancioneiro da Biblioteca Nacional]] * ''[[Il Canzoniere]]'' * [[Düsseldorfska slikarska škola]] * [[Evropski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima]] * [[Froissartove Hronike]] * [[Fridrihovski rokoko]] * [[Zapadno slikarstvo]] * [[Trgovačka ruta Volga]] * [[Grčki učenjaci u renesansi]] * [[Novo učenje]] * [[Popis renesansnih humanista]] * [[Renesansni humanizam]] * [[Dolce Stil Novo]] * [[Flamansko slikarstvo]] * [[Holandsko i flamansko renesansno slikarstvo]] * [[Renesansni latinski jezik]] * [[Renesansni humanizam u Sjevernoj Evropi]] * [[Lublinska renesansa]] * [[Španska renesansa]] * [[Engleska renesansa]] * [[Normanski i srednjovjekovni London]] * [[London u periodu Tudora]] * [[London u periodu Stuarta]] * [[London u 18. vijeku]] * [[Talijanska renesansa]] * [[Francuska renesansa]] * [[De humani corporis fabrica]] * [[Njemačka renesansa]] * [[Renesansa u Nizozemskim]] * [[Portugalska renesansa]] * [[Poljska renesansa]] * [[Belle Époque]] * [[Dekadentni pokret]] * [[Vesele devedesete]] * [[Mašinsko doba]] * [[Edisonada]] * [[Robinzonada]] * ''[[Le Temps]]'' * [[Miletska priča]] {{div col end}} == Jules Verne == {{div col}} * ''[[Un prêtre en 1839]]'' * ''[[Le Testament d'un excentrique]]'' * ''[[L'École des Robinsons]]'' * ''[[Un hivernage dans les glaces]]'' * ''[[Une ville flottante]]'' * ''[[Put oko svijeta za osamdeset dana]]'' * ''[[Un drame au Mexique]]'' * ''[[Un drame dans les airs]]'' * ''[[Voyages et Aventures du capitaine Hatteras]]'' * ''[[L'Étonnante Aventure de la Mission Barsac]]'' * ''[[Le Phare du bout du monde]]'' * ''[[L'Invasion de la mer]]'' * ''[[Maître Zacharius ou l'horloger qui avait perdu son âme, tradition genevoise]]'' * ''[[Les Confessions]]'' * ''[[Mathias Sandorf]]'' * ''[[De la Terre à la Lune]]'' * ''[[Autour de la Lune]]'' * ''[[Robur-le-Conquérant]]'' * ''[[Voyage à reculons en Angleterre et en Ecosse]]'' * ''[[Seconde patrie]]'' * ''[[Paris au XXe siècle]]'' * ''[[Michel Strogoff]]'' * ''[[L'Île mystérieuse]]'' * ''[[Face au drapeau]]'' * ''[[Le Pays des fourrures]]'' * ''[[Aventures de trois Russes et de trois Anglais dans l'Afrique australe]]'' * ''[[La Jangada - Huit Cents lieues sur l'Amazone]]'' * ''[[Le Rayon vert]]'' * ''[[Kéraban-le-têtu]]'' * ''[[L’Archipel en feu]]'' * ''[[Un Billet de loterie]]'' * ''[[Le Chemin de France]]'' * ''[[César Cascabel]]'' * ''[[Mistress Branican]]'' * ''[[Le Château des Carpathes]]'' * ''[[Claudius Bombarnac]]'' * ''[[Clovis Dardentor]]'' * ''[[Le Superbe Orénoque]]'' * ''[[Le Village aérien]]'' * ''[[Les Histoires de Jean-Marie Cabidoulin]]'' * ''[[Les Frères Kip]]'' * ''[[Bourses de voyage]]'' * ''[[Un drame en Livonie]]'' * ''[[Maître du monde]]'' * ''[[Martin Paz]]'' * ''[[Le Comte de Chanteleine]]'' * ''[[Les forceurs de blocus]]'' * ''[[Une ville idéale]]'' * ''[[Les Révoltés de la Bounty]]'' * ''[[Gil Braltar]]'' * ''[[L'Éternel Adam]]'' * ''[[L’Agence Thompson et Co]]'' * ''[[La Chasse au météore]]'' * ''[[Le Pilote du Danube]]'' * ''[[Les naufragés du "Jonathan"]]'' * ''[[Le Secret de Wilhelm Storitz]]'' * ''[[Le Docteur Ox]]'' * [[Verneova erupcija]] * [[Michel Verne]] * ''[[La maison à vapeur]]'' * ''[[Le Volcan d'or]]'' * ''[[Les Tribulations d'un Chinois en Chine]]'' * ''[[Les Indes noires]]'' * ''[[L'Étoile du sud]]'' * ''[[Nord contre Sud]]'' * ''[[Famille-sans-nom]]'' * ''[[Sans dessus dessous]]'' * ''[[Mirifiques Aventures de Maître Antifer]]'' * ''[[Le Sphinx des glaces]]'' * ''[[Frritt-Flacc]]'' * ''[[La Journée d’un journaliste américain en 2889]]'' * ''[[Le Chancellor: Journal du passager J.-R. Kazallon]]'' * ''[[Deux ans de vacances]]'' * ''[[Les Cinq cents millions de la Bégum]]'' * ''[[L'Île à hélice]]'' * ''[[Une fantaisie du docteur Ox]]'' * ''[[Hector Servadac]]'' * ''[[P'tit-Bonhomme]]'' * ''[[Voyage à travers l'impossible]]'' * ''[[Voyages extraordinaires]]'' * [[Kulturološki utjecaj Julesa Vernea]] {{div col end}} == Prethistorija == {{div col}} * ''[[Gojirasaurus]]'' * ''[[Coelophysis]]'' * ''[[Deinocheirus]]'' * ''[[Gallimimus]]'' * ''[[Ornithomimus]]'' * ''[[Staurikosaurus]]'' * ''[[Eoraptor]]'' * ''[[Dilophosaurus]]'' * ''[[Ceratosaurus]]'' * ''[[Abelisaurus]]'' * ''[[Carnotaurus]]'' * ''[[Piatnitzkysaurus]]'' * ''[[Oviraptor]]'' * [[Saurischia]] * [[Teropodi]] * ''[[Deinonychus]]'' * ''[[Spinosaurus]]'' * [[Fiziologija dinosaura]] * ''[[Scipionyx]]'' * ''[[Microraptor]]'' * [[Sauropodomorfi]] * ''[[Achillobator]]'' * ''[[Mahakala]]'' * [[Dromeosauridi]] * [[Oviraptoridi]] * [[Tireofori]] * ''[[Pisanosaurus]]'' * [[Dilofosauridi]] * [[Ceratosauri]] * [[Ankilosauri]] * [[Hadrosauridi]] * [[Celurosauri]] * ''[[Edmontosaurus]]'' * ''[[Eustreptospondylus]]'' * ''[[Shuvuuia]]'' * ''[[Dromaeosaurus]]'' * [[Kompsognatidi]] * [[Ornitopodi]] * ''[[Ouranosaurus]]'' * [[Celofisoidi]] * [[Alosauroidi]] * [[Abelisauridi]] * [[Terizinosauri]] * ''[[Dilong]]'' * ''[[Troodon]]'' * ''[[Compsognathus]]'' * ''[[Pelecanimimus]]'' * ''[[Unenlagia]]'' * ''[[Ornitholestes]]'' * ''[[Therizinosaurus]]'' * ''[[Caudipteryx]]'' * ''[[Bambiraptor]]'' * ''[[Alvarezsaurus]]'' * [[Ornitomimosauri]] * [[Deinonihosauri]] * ''[[Hesperornis]]'' * ''[[Avimimus]]'' * ''[[Mei]]'' * [[Spinosauridi]] * ''[[Velociraptor]]'' * [[Alvarezsauridi]] * [[Maniraptoriformi]] * [[Hererasauridi]] * ''[[Sinornithosaurus]]'' * [[Celuridi]] * [[Dromeosaurini]] * [[Trudontidi]] * ''[[Dryosaurus]]'' * ''[[Heterodontosaurus]]'' * [[Iguanodonti]] * ''[[Camptosaurus]]'' * ''[[Corythosaurus]]'' * ''[[Hypsilophodon]]'' * ''[[Othnielosaurus]]'' * ''[[Tenontosaurus]]'' * ''[[Orodromeus]]'' * [[Pterosauri]] * [[Pahicefalosauri]] * ''[[Pachycephalosaurus]]'' * ''[[Dracorex]]'' * ''[[Stegoceras]]'' * ''[[Prenocephale]]'' * ''[[Maiasaura]]'' * ''[[Homalocephale]]'' * ''[[Edmontonia]]'' * ''[[Polacanthus]]'' * ''[[Sauropelta]]'' * [[Nodosauridi]] * ''[[Nodosaurus]]'' * ''[[Minmi]]'' * [[Ankilosauridi]] * ''[[Antarctopelta]]'' * ''[[Mymoorapelta]]'' * ''[[Gastonia]]'' * ''[[Minotaurasaurus]]'' * ''[[Ankylosaurus]]'' * ''[[Dyoplosaurus]]'' * ''[[Euoplocephalus]]'' * ''[[Scelidosaurus]]'' * [[Stegosauri]] * [[Ceratopsi]] * ''[[Parksosaurus]]'' * ''[[Huayangosaurus]]'' * ''[[Hesperosaurus]]'' * ''[[Wuerhosaurus]]'' * ''[[Tuojiangosaurus]]'' * ''[[Kentrosaurus]]'' * ''[[Tsintaosaurus]]'' * ''[[Olorotitan]]'' * ''[[Shantungosaurus]]'' * ''[[Hypacrosaurus]]'' * ''[[Gryposaurus]]'' * ''[[Prosaurolophus]]'' * ''[[Saurolophus]]'' * ''[[Postosuchus]]'' * ''[[Doedicurus]]'' * ''[[Dinofelis]]'' * ''[[Megaloceros]]'' * ''[[Megatherium]]'' * ''[[Hyaenodon]]'' * ''[[Deinotherium]]'' * ''[[Archaeotherium]]'' * ''[[Chalicotherium]]'' * ''[[Scutellosaurus]]'' * ''[[Othnielia]]'' * ''[[Micropachycephalosaurus]]'' * ''[[Titanoceratops]]'' * [[Anurognatidi]] * [[Dimorfodontidi]] * [[Ramforinkidi]] * [[Aždarkidi]] * [[Ornitokajridi]] * [[Pteranodontidi]] * [[Tapežaridi]] * ''[[Moeritherium]]'' * ''[[Eudimorphodon]]'' * ''[[Sordes]]'' * ''[[Tapejara]]'' * ''[[Sharovipteryx]]'' * ''[[Propalaeotherium]]'' * ''[[Ambulocetus]]'' * ''[[Pakicetus]]'' * ''[[Anurognathus]]'' * ''[[Dorudon]]'' * ''[[Rodhocetus]]'' * [[Ambulocetidi]] * [[Remingtonocetidi]] * [[Bazilosauridi]] * ''[[Jeholopterus]]'' * ''[[Dimorphodon]]'' * [[Dinocefali]] * [[Terapsidi]] * [[Anteosauri]] * [[Biarmosuki]] * [[Gorgonopsi]] * [[Tetanure]] * ''[[Monolophosaurus]]'' * [[Arheoceti]] * ''[[Dorygnathus]]'' * ''[[Buitreraptor]]'' * [[Protocetidi]] * ''[[Kutchicetus]]'' * ''[[Remingtonocetus]]'' * ''[[Hatzegopteryx]]'' * [[Pakicetidi]] * ''[[Quetzalcoatlus]]'' * ''[[Ornithocheirus]]'' * ''[[Tropeognathus]]'' * ''[[Macrauchenia]]'' * ''[[Pteranodon]]'' * ''[[Maiacetus]]'' * ''[[Protocetus]]'' * ''[[Paraceratherium]]'' * ''[[Anhanguera]]'' * ''[[Tupuxuara]]'' * ''[[Nyctosaurus]]'' * ''[[Homo gautengensis]]'' * ''[[Ardipithecus]]'' * ''[[Paranthropus]]'' * ''[[Homo heidelbergensis]]'' * ''[[Homo floresiensis]]'' * ''[[Australopithecus]]'' * ''[[Australopithecus bahrelghazali]]'' * ''[[Australopithecus garhi]]'' * ''[[Australopithecus anamensis]]'' * ''[[Paranthropus aethiopicus]]'' * ''[[Paranthropus robustus]]'' * ''[[Paranthropus boisei]]'' * [[Rane ljudske migracije]] * [[Ichthyostegalia]] * [[Paleoantropologija]] * ''[[Pterodactylus]]'' * [[Hipoteza o multiregionalnom porijeklu modernog čovjeka]] * ''[[Cearadactylus]]'' * ''[[Geosternbergia]]'' * [[Pterodaktiloidi]] * [[Ramforinkoidi]] * ''[[Pterodaustro]]'' * ''[[Arambourgiania]]'' * ''[[Campylognathoides]]'' * ''[[Pterorhynchus]]'' * ''[[Coloborhynchus]]'' * ''[[Istiodactylus]]'' * ''[[Ludodactylus]]'' * ''[[Preondactylus]]'' * ''[[Peteinosaurus]]'' * ''[[Angustinaripterus]]'' * ''[[Bellubrunnus]]'' * ''[[Sericipterus]]'' * ''[[Scaphognathus]]'' * [[Popis rodova pterosaura]] * ''[[Aerotitan]]'' * ''[[Amblydectes]]'' * ''[[Aerodactylus]]'' * [[Popis rodova dinosaura]] * ''[[Bakonydraco]]'' * ''[[Ctenochasma]]'' * ''[[Cycnorhamphus]]'' * ''[[Dsungaripterus]]'' * ''[[Feilongus]]'' * ''[[Germanodactylus]]'' * ''[[Gnathosaurus]]'' * ''[[Zhejiangopterus]]'' * ''[[Tupandactylus]]'' * ''[[Thalassodromeus]]'' * ''[[Rhamphorhynchus]]'' * ''[[Sinopterus]]'' * ''[[Ningchengopterus]]'' * [[Klasifikacija dinosaura]] * ''[[Nemicolopterus]]'' * ''[[Liaoningopterus]]'' * ''[[Lonchodectes]]'' * ''[[Nurhachius]]'' * ''[[Noripterus]]'' * ''[[Haopterus]]'' * [[Filogenija pterosaura]] * [[Alosauridi]] * [[Terizinosauridi]] * [[Plateosauridi]] * [[Ceratosauridi]] * [[Abelisauri]] * ''[[Homo naledi]]'' {{div col end}} cxhkwz4npwqcuwih5e5l326afn7m9tn 42587980 42587509 2026-05-05T05:54:19Z Duma 16555 /* Razno */ 42587980 wikitext text/x-wiki Članci koje sam napisala na hr wiki prebačeni ovdje, novi članci na ovoj wiki: == Ptice == {{div col}} * [[Medovođe]] * [[Bukavac nebogled]] * [[Papige]] * [[Plavoleđa mišjakinja]] * [[Prave kukavice]] * [[Ptica sekretar]] * [[Loriji]] * [[Riječni vodomari]] * [[Australski bukavac]] * [[Kakapo]] * [[Ćubaste čiope]] * [[Uljašica]] * [[Jakamari]] * [[Jastreb]] * [[Vodosjeci]] * [[Strigopidae]] * [[Čigre]] * [[Američki bukavac]] * [[Crveno-modra ara]] * [[Kakadui]] * [[Tukani]] * [[Svračci]] * [[Phaethontidae]] * [[Nimfa (ptica)]] * [[Kljunorošci]] * [[Guarauna]] * [[Velika rujnica]] * [[Kratkoprsti kobac]] * [[Dugorepa sjenica]] * [[Šljuke sjemenjarke]] * [[Mala njorka]] * [[Smeđi kivi]] * [[Neomorphinae]] * [[Botaurinae]] * [[Južnoamerički bukavac]] * [[Češljugar]] * [[Crkavica]] * [[Kostoberina]] * [[Lisasta guska]] * [[Veliki pomornik]] * [[Patka lastarka]] * [[Utva]] * [[Planinska ševa]] * [[Eja strnjarica]] * [[Nandu]] * [[Gusjenicojedi]] * [[Dugorepe sjenice]] * [[Bluna]] * [[Velika čaplja]] * [[Mala prutka]] * [[Patka kreketaljka]] * [[Kukuvije]] * [[Šumski pupavci]] * [[Pilari]] * [[Čaplja govedarica]] * [[Vijoglav]] * [[Žako]] * [[Pomornici]] * [[Dromah]] * [[Todiji]] * [[Zlatovrane]] * [[Kukavičja modrivrana]] * [[Dolinske modrivrane]] * [[Pčelarice]] * [[Vodeni vodomari]] * [[Vodomari dupljaši]] * [[Šarenoglava patka]] * [[Žunice]] * [[Bradonjice]] * [[Čiope]] * [[Cvjetne ptice]] * [[Ševe]] * [[Brljci]] * [[Medosasi]] * [[Obični ćuk]] * [[Neornithes]] * [[Harpija (ptica)]] {{div col end}} == Gljive == {{div col}} * [[Vještičino srce]] * [[Rujnica]] * [[Vukovo meso]] * [[Đurđevača]] * [[Smrčci]] * [[Vrganj]] * [[Baršunasta panjevčica]] * [[Maglenka]] * [[Djevojačka krasnica]] * [[Zlatna krasnica]] * [[Crvena krasnica]] * [[Modrikača]] * [[Zelenka]] * [[Kraljevka]] * [[Jablanovača]] * [[Žućkasta pupavka]] * ''[[Amanita]]'' * [[Klobuk (gljiva)]] * [[Mikologija]] * [[Himenij]] * [[Stručak]] * [[Otisak spora]] * [[Micetizam]] * [[Jestiva gljiva]] * [[Nematofagna gljiva]] {{div col end}} == Razno == {{div col}} * [[Pirka]] * [[Fauna Australije]] * [[Fauna Škotske]] * [[Dubokomorski gigantizam]] * [[Otočna patuljastost]] * [[Tasmanski vrag]] * [[Megafauna]] * [[Vitoroga antilopa]] * [[Afrički mravojed]] * [[Šuma kelpa]] * [[Neritička zona]] * [[Pelagijska zona]] * [[Planinski travnjaci i šikare]] * [[Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela]] * [[Mediteranske šume i šikare]] * [[Tropske i subtropske vlažne širokolisne šume]] * [[Pustinje i vegetacija sušnih oblasti]] * [[Tropski i subtropski travnjaci, savane i šikare]] * [[Hladni izvori]] * [[Hidrotermalni izvori]] * [[Rakun]] * [[Dinosaur Planet]] * [[Šetnja s dinosaurima]] * [[Šetnja s čudovištima]] * [[Šetnja sa zvijerima]] * [[Šetnja s pećinskim ljudima]] * [[Ljuba]] * [[Koraljni greben]] * [[Život na Marsu]] * [[Crveni panda]] * [[Snježni leopard]] * [[Davorin Popović]] * [[Frutiger Aero]] * [[Blobjekt]] * [[Solarpunk]] * [[Ahilova peta]] * [[Y2K]] * [[Biopunk]] * [[Populuxe]] * [[Raygun Gothic]] * [[Visoka tehnologija]] * [[Vicenteova otrovna žaba]] * [[Dužina od njuške do otvora]] * [[Osteološki korelat]] * [[Paludarij]] * [[Vrt u boci]] * [[Wardova kutija]] * [[Orhidelirij]] * [[Pteridomanija]] * ''[[The Ferns of Great Britain and Ireland]]'' * [[Otiskivanje prirode]] * [[Meristika]] * [[Ludi naučnik]] * [[Graminoid]] * [[Širokolisna zeljasta biljka]] * ''[[Peristeria elata]]'' * ''[[Stephanolepis hispidus]]'' * ''[[Sterculia apetala]]'' * [[Potporni korijen]] * [[Miješak]] * ''[[Tachyspiza virgata]]'' * ''[[Odocoileus]]'' * [[Morski puž]] * [[Mikoheterotrofija]] * [[Patuljasti troprsti ljenjivac]] * [[Anautogenija]] * [[Vitelogeneza]] * [[Izolecitalna jajna ćelija]] * [[Telolecitalna jajna ćelija]] * [[Centrolecitalna jajna ćelija]] * [[Generalističke i specijalističke vrste]] * [[Kozmopolitska rasprostranjenost]] * [[Areal kretanja]] * [[Pasteurova tačka]] * [[Pasteurov efekat]] * [[Bazen L'Atalante]] * [[Mikroaerofil]] * [[Aerotolerantni anaerob]] * [[Canfieldov okean]] * [[Crveni rub]] * [[Rana Zemlja]] * [[Hipoteza o ljubičastoj Zemlji]] * [[Fotopigment]] * [[Primarna atmosfera]] * [[Terarij]] * [[Sesilnost]] * [[Bioerozija]] * [[Podrast]] * [[Grabežljiva riba]] * [[Sjenovita biosfera]] * [[Biljni sok]] * [[Aerobni organizam]] * [[Obligatni aerob]] * [[Hipoteza o oslobađanju mezopredatora]] * [[Ekološko oslobađanje]] * [[Kinetotrof]] * [[Superokean]] * [[Suessov efekat]] * [[Lava planeta]] * [[Vinogradskijev stupac]] * [[Koraljni pijesak]] * [[Disgenika]] * [[Zvjezdani vjetar]] * [[Zvjezdana korona]] * [[Fotosintetski pigment]] * [[Mjehur zvjezdanog vjetra]] * [[Knidosak]] * [[Evolutivna zamka]] * [[Ekološka zamka]] * [[Perceptivna zamka]] * [[Unkenrefleks]] * [[Evolutivna radijacija]] {{div col end}} == Ekstremofili == {{div col}} * [[Kapnofil]] * [[Acidofil]] * [[Hipolit (ekstremofil)]] * [[Lipofilna bakterija]] * [[Litofil]] * [[Metalotolerantni organizam]] * [[Osmofil]] * [[Psamofil]] {{div col end}} == Biološka pravila == {{div col}} {{div col end}} == Termoregulacija kod životinja == {{div col}} {{div col end}} == Slušni aparati == {{div col}} * [[Slušni aparat za dugotrajno nošenje]] * [[Indeks kvalitete govora slušnog aparata]] {{div col end}} == Načini ishrane == {{div col}} * [[Arahnofagija]] * [[Kukcojed]] * [[Oofagija]] * [[Avivor]] * [[Entomofagija]] * [[Ksilofagija]] * [[Mizocitoza]] * [[Mikrobivornost]] * [[Bakterivor]] * [[Saprofagija]] * [[Tanatofag]] * [[Mukofagija]] * [[Vermivor]] * [[Florivor]] * [[Hipokarnivor]] * [[Hiperkarnivor]] * [[Spongivor]] * [[Folivor]] * [[Ksenofagija]] * [[Graminivor]] * [[Pedofagija]] * [[Razlagač]] * [[Geofagija]] * [[Vršni predator]] * [[Ofiofagija]] * [[Nektarivor]] * [[Interakcije potrošača i resursa]] * [[Saprotrofna ishrana]] * [[Holozojska ishrana]] * [[Heterotrofna ishrana]] * [[Lepidofagija]] * [[Piscivor]] * [[Hematofagija]] * [[Mirmekofagija]] * [[Koraljivor]] * [[Gljiva mesožderka]] * [[Oligofagija]] * [[Fotoautotrof]] * [[Durofagija]] * [[Litoautotrof]] * [[Moluskivori]] * [[Placentofagija]] * [[Predacija jaja]] {{div col end}} == Videoigre i sl. == {{div col}} * ''[[Skateboard Park Tycoon]]'' * ''[[Plant Tycoon]]'' * ''[[Fish Tycoon]]'' * ''[[Feeding Frenzy 2]]'' * ''[[Feeding Frenzy]]'' * ''[[Big Kahuna Reef]]'' * ''[[Ricochet Lost Worlds]]'' * ''[[Virtual Villagers]]'' * ''[[Dino Island]]'' * ''[[Zoo Tycoon 2]]'' * ''[[Brother Bear (videoigra)]]'' * ''[[Tarzan (videoigra)]]'' * ''[[Atlantis Underwater Tycoon]]'' * ''[[School Tycoon]]'' * ''[[Diner Dash]]'' * ''[[Ratatouille (videoigra)]]'' * ''[[Madagascar (videoigra)]]'' * ''[[Age of Mythology]]'' * ''[[Tribal Trouble]]'' * ''[[ThinkTanks]]'' * ''[[Hugo: Bukkazoom!]]'' * ''[[Mall Tycoon]]'' * ''[[Bliss (fotografija)]]'' * ''[[Moon Tycoon]]'' * ''[[Deep Sea Tycoon]]'' * ''[[So Blonde]]'' * ''[[Ankh (videoigra)]]'' * ''[[Red Moon Desert]]'' * ''[[RimWorld]]'' * ''[[Spy Fox 2: "Some Assembly Required"]]'' * ''[[The Oregon Trail (1985)]]'' * ''[[Alien Hominid]]'' {{div col end}} == Kultura i historija == {{div col}} * Sažetak novela Dekamerona (uklopljeno u [[Dekameron]]) * [[Ezopove basne]] * [[Faust]] * [[Childe Harold's Pilgrimage]] * [[Nauka u renesansi]] * [[Visoki srednji vijek]] * [[Srednjovjekovno domaćinstvo]] * [[Demografija srednjeg vijeka]] * [[Kriza kasnog srednjeg vijeka]] * [[Renesansa 12. vijeka]] * [[Kasni srednji vijek]] * [[Srednjovjekovna književnost]] * ''[[Livre des Merveilles du Monde]]'' * [[Saski ratovi]] * [[Velika glad 1315–1317]] * [[Makedonska renesansa]] * [[Makedonska umjetnost (bizantska)]] * [[Pariški psaltir]] * [[Sedmi križarski rat]] * [[Peti križarski rat]] * [[Šesti križarski rat]] * [[Aleksandrijski križarski rat]] * [[Pastirski križarski rat (1251)]] * [[Pastirski križarski rat (1320)]] * [[Bosanski križarski rat]] * [[Prvi švedski križarski rat]] * [[Treći švedski križarski rat]] * [[Drugi švedski križarski rat]] * [[Norveški križarski rat]] * [[Vojni pohod na Baleare 1113–1115]] * [[Berberski križarski rat]] * [[Deveti križarski rat]] * [[Osmanska invazija Otranta]] * [[Varninski križarski rat]] * [[Križarski rat 1197]] * [[Vendski križarski rat]] * [[Mletački križarski rat]] * [[Sjeverni križarski ratovi]] * [[Savojski križarski rat]] * [[Sijenska škola]] * [[Bolonjska škola]] * [[Lukanska škola]] * [[Ferarska škola]] * [[Firentinska škola]] * [[Barunski križarski rat]] * [[Livonski križarski rat]] * [[Livonska rimovana hronika]] * [[Prvi novgorodski ljetopis]] * [[Hronika Henrika od Livonije]] * [[Trgovačka ruta od Varjaga do Grka]] * [[Despenserov križarski rat]] * [[Šansonijer]] * [[Pergaminho Sharrer]] * [[Cancioneiro da Vaticana]] * [[Cancioneiro da Biblioteca Nacional]] * ''[[Il Canzoniere]]'' * [[Düsseldorfska slikarska škola]] * [[Evropski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima]] * [[Froissartove Hronike]] * [[Fridrihovski rokoko]] * [[Zapadno slikarstvo]] * [[Trgovačka ruta Volga]] * [[Grčki učenjaci u renesansi]] * [[Novo učenje]] * [[Popis renesansnih humanista]] * [[Renesansni humanizam]] * [[Dolce Stil Novo]] * [[Flamansko slikarstvo]] * [[Holandsko i flamansko renesansno slikarstvo]] * [[Renesansni latinski jezik]] * [[Renesansni humanizam u Sjevernoj Evropi]] * [[Lublinska renesansa]] * [[Španska renesansa]] * [[Engleska renesansa]] * [[Normanski i srednjovjekovni London]] * [[London u periodu Tudora]] * [[London u periodu Stuarta]] * [[London u 18. vijeku]] * [[Talijanska renesansa]] * [[Francuska renesansa]] * [[De humani corporis fabrica]] * [[Njemačka renesansa]] * [[Renesansa u Nizozemskim]] * [[Portugalska renesansa]] * [[Poljska renesansa]] * [[Belle Époque]] * [[Dekadentni pokret]] * [[Vesele devedesete]] * [[Mašinsko doba]] * [[Edisonada]] * [[Robinzonada]] * ''[[Le Temps]]'' * [[Miletska priča]] {{div col end}} == Jules Verne == {{div col}} * ''[[Un prêtre en 1839]]'' * ''[[Le Testament d'un excentrique]]'' * ''[[L'École des Robinsons]]'' * ''[[Un hivernage dans les glaces]]'' * ''[[Une ville flottante]]'' * ''[[Put oko svijeta za osamdeset dana]]'' * ''[[Un drame au Mexique]]'' * ''[[Un drame dans les airs]]'' * ''[[Voyages et Aventures du capitaine Hatteras]]'' * ''[[L'Étonnante Aventure de la Mission Barsac]]'' * ''[[Le Phare du bout du monde]]'' * ''[[L'Invasion de la mer]]'' * ''[[Maître Zacharius ou l'horloger qui avait perdu son âme, tradition genevoise]]'' * ''[[Les Confessions]]'' * ''[[Mathias Sandorf]]'' * ''[[De la Terre à la Lune]]'' * ''[[Autour de la Lune]]'' * ''[[Robur-le-Conquérant]]'' * ''[[Voyage à reculons en Angleterre et en Ecosse]]'' * ''[[Seconde patrie]]'' * ''[[Paris au XXe siècle]]'' * ''[[Michel Strogoff]]'' * ''[[L'Île mystérieuse]]'' * ''[[Face au drapeau]]'' * ''[[Le Pays des fourrures]]'' * ''[[Aventures de trois Russes et de trois Anglais dans l'Afrique australe]]'' * ''[[La Jangada - Huit Cents lieues sur l'Amazone]]'' * ''[[Le Rayon vert]]'' * ''[[Kéraban-le-têtu]]'' * ''[[L’Archipel en feu]]'' * ''[[Un Billet de loterie]]'' * ''[[Le Chemin de France]]'' * ''[[César Cascabel]]'' * ''[[Mistress Branican]]'' * ''[[Le Château des Carpathes]]'' * ''[[Claudius Bombarnac]]'' * ''[[Clovis Dardentor]]'' * ''[[Le Superbe Orénoque]]'' * ''[[Le Village aérien]]'' * ''[[Les Histoires de Jean-Marie Cabidoulin]]'' * ''[[Les Frères Kip]]'' * ''[[Bourses de voyage]]'' * ''[[Un drame en Livonie]]'' * ''[[Maître du monde]]'' * ''[[Martin Paz]]'' * ''[[Le Comte de Chanteleine]]'' * ''[[Les forceurs de blocus]]'' * ''[[Une ville idéale]]'' * ''[[Les Révoltés de la Bounty]]'' * ''[[Gil Braltar]]'' * ''[[L'Éternel Adam]]'' * ''[[L’Agence Thompson et Co]]'' * ''[[La Chasse au météore]]'' * ''[[Le Pilote du Danube]]'' * ''[[Les naufragés du "Jonathan"]]'' * ''[[Le Secret de Wilhelm Storitz]]'' * ''[[Le Docteur Ox]]'' * [[Verneova erupcija]] * [[Michel Verne]] * ''[[La maison à vapeur]]'' * ''[[Le Volcan d'or]]'' * ''[[Les Tribulations d'un Chinois en Chine]]'' * ''[[Les Indes noires]]'' * ''[[L'Étoile du sud]]'' * ''[[Nord contre Sud]]'' * ''[[Famille-sans-nom]]'' * ''[[Sans dessus dessous]]'' * ''[[Mirifiques Aventures de Maître Antifer]]'' * ''[[Le Sphinx des glaces]]'' * ''[[Frritt-Flacc]]'' * ''[[La Journée d’un journaliste américain en 2889]]'' * ''[[Le Chancellor: Journal du passager J.-R. Kazallon]]'' * ''[[Deux ans de vacances]]'' * ''[[Les Cinq cents millions de la Bégum]]'' * ''[[L'Île à hélice]]'' * ''[[Une fantaisie du docteur Ox]]'' * ''[[Hector Servadac]]'' * ''[[P'tit-Bonhomme]]'' * ''[[Voyage à travers l'impossible]]'' * ''[[Voyages extraordinaires]]'' * [[Kulturološki utjecaj Julesa Vernea]] {{div col end}} == Prethistorija == {{div col}} * ''[[Gojirasaurus]]'' * ''[[Coelophysis]]'' * ''[[Deinocheirus]]'' * ''[[Gallimimus]]'' * ''[[Ornithomimus]]'' * ''[[Staurikosaurus]]'' * ''[[Eoraptor]]'' * ''[[Dilophosaurus]]'' * ''[[Ceratosaurus]]'' * ''[[Abelisaurus]]'' * ''[[Carnotaurus]]'' * ''[[Piatnitzkysaurus]]'' * ''[[Oviraptor]]'' * [[Saurischia]] * [[Teropodi]] * ''[[Deinonychus]]'' * ''[[Spinosaurus]]'' * [[Fiziologija dinosaura]] * ''[[Scipionyx]]'' * ''[[Microraptor]]'' * [[Sauropodomorfi]] * ''[[Achillobator]]'' * ''[[Mahakala]]'' * [[Dromeosauridi]] * [[Oviraptoridi]] * [[Tireofori]] * ''[[Pisanosaurus]]'' * [[Dilofosauridi]] * [[Ceratosauri]] * [[Ankilosauri]] * [[Hadrosauridi]] * [[Celurosauri]] * ''[[Edmontosaurus]]'' * ''[[Eustreptospondylus]]'' * ''[[Shuvuuia]]'' * ''[[Dromaeosaurus]]'' * [[Kompsognatidi]] * [[Ornitopodi]] * ''[[Ouranosaurus]]'' * [[Celofisoidi]] * [[Alosauroidi]] * [[Abelisauridi]] * [[Terizinosauri]] * ''[[Dilong]]'' * ''[[Troodon]]'' * ''[[Compsognathus]]'' * ''[[Pelecanimimus]]'' * ''[[Unenlagia]]'' * ''[[Ornitholestes]]'' * ''[[Therizinosaurus]]'' * ''[[Caudipteryx]]'' * ''[[Bambiraptor]]'' * ''[[Alvarezsaurus]]'' * [[Ornitomimosauri]] * [[Deinonihosauri]] * ''[[Hesperornis]]'' * ''[[Avimimus]]'' * ''[[Mei]]'' * [[Spinosauridi]] * ''[[Velociraptor]]'' * [[Alvarezsauridi]] * [[Maniraptoriformi]] * [[Hererasauridi]] * ''[[Sinornithosaurus]]'' * [[Celuridi]] * [[Dromeosaurini]] * [[Trudontidi]] * ''[[Dryosaurus]]'' * ''[[Heterodontosaurus]]'' * [[Iguanodonti]] * ''[[Camptosaurus]]'' * ''[[Corythosaurus]]'' * ''[[Hypsilophodon]]'' * ''[[Othnielosaurus]]'' * ''[[Tenontosaurus]]'' * ''[[Orodromeus]]'' * [[Pterosauri]] * [[Pahicefalosauri]] * ''[[Pachycephalosaurus]]'' * ''[[Dracorex]]'' * ''[[Stegoceras]]'' * ''[[Prenocephale]]'' * ''[[Maiasaura]]'' * ''[[Homalocephale]]'' * ''[[Edmontonia]]'' * ''[[Polacanthus]]'' * ''[[Sauropelta]]'' * [[Nodosauridi]] * ''[[Nodosaurus]]'' * ''[[Minmi]]'' * [[Ankilosauridi]] * ''[[Antarctopelta]]'' * ''[[Mymoorapelta]]'' * ''[[Gastonia]]'' * ''[[Minotaurasaurus]]'' * ''[[Ankylosaurus]]'' * ''[[Dyoplosaurus]]'' * ''[[Euoplocephalus]]'' * ''[[Scelidosaurus]]'' * [[Stegosauri]] * [[Ceratopsi]] * ''[[Parksosaurus]]'' * ''[[Huayangosaurus]]'' * ''[[Hesperosaurus]]'' * ''[[Wuerhosaurus]]'' * ''[[Tuojiangosaurus]]'' * ''[[Kentrosaurus]]'' * ''[[Tsintaosaurus]]'' * ''[[Olorotitan]]'' * ''[[Shantungosaurus]]'' * ''[[Hypacrosaurus]]'' * ''[[Gryposaurus]]'' * ''[[Prosaurolophus]]'' * ''[[Saurolophus]]'' * ''[[Postosuchus]]'' * ''[[Doedicurus]]'' * ''[[Dinofelis]]'' * ''[[Megaloceros]]'' * ''[[Megatherium]]'' * ''[[Hyaenodon]]'' * ''[[Deinotherium]]'' * ''[[Archaeotherium]]'' * ''[[Chalicotherium]]'' * ''[[Scutellosaurus]]'' * ''[[Othnielia]]'' * ''[[Micropachycephalosaurus]]'' * ''[[Titanoceratops]]'' * [[Anurognatidi]] * [[Dimorfodontidi]] * [[Ramforinkidi]] * [[Aždarkidi]] * [[Ornitokajridi]] * [[Pteranodontidi]] * [[Tapežaridi]] * ''[[Moeritherium]]'' * ''[[Eudimorphodon]]'' * ''[[Sordes]]'' * ''[[Tapejara]]'' * ''[[Sharovipteryx]]'' * ''[[Propalaeotherium]]'' * ''[[Ambulocetus]]'' * ''[[Pakicetus]]'' * ''[[Anurognathus]]'' * ''[[Dorudon]]'' * ''[[Rodhocetus]]'' * [[Ambulocetidi]] * [[Remingtonocetidi]] * [[Bazilosauridi]] * ''[[Jeholopterus]]'' * ''[[Dimorphodon]]'' * [[Dinocefali]] * [[Terapsidi]] * [[Anteosauri]] * [[Biarmosuki]] * [[Gorgonopsi]] * [[Tetanure]] * ''[[Monolophosaurus]]'' * [[Arheoceti]] * ''[[Dorygnathus]]'' * ''[[Buitreraptor]]'' * [[Protocetidi]] * ''[[Kutchicetus]]'' * ''[[Remingtonocetus]]'' * ''[[Hatzegopteryx]]'' * [[Pakicetidi]] * ''[[Quetzalcoatlus]]'' * ''[[Ornithocheirus]]'' * ''[[Tropeognathus]]'' * ''[[Macrauchenia]]'' * ''[[Pteranodon]]'' * ''[[Maiacetus]]'' * ''[[Protocetus]]'' * ''[[Paraceratherium]]'' * ''[[Anhanguera]]'' * ''[[Tupuxuara]]'' * ''[[Nyctosaurus]]'' * ''[[Homo gautengensis]]'' * ''[[Ardipithecus]]'' * ''[[Paranthropus]]'' * ''[[Homo heidelbergensis]]'' * ''[[Homo floresiensis]]'' * ''[[Australopithecus]]'' * ''[[Australopithecus bahrelghazali]]'' * ''[[Australopithecus garhi]]'' * ''[[Australopithecus anamensis]]'' * ''[[Paranthropus aethiopicus]]'' * ''[[Paranthropus robustus]]'' * ''[[Paranthropus boisei]]'' * [[Rane ljudske migracije]] * [[Ichthyostegalia]] * [[Paleoantropologija]] * ''[[Pterodactylus]]'' * [[Hipoteza o multiregionalnom porijeklu modernog čovjeka]] * ''[[Cearadactylus]]'' * ''[[Geosternbergia]]'' * [[Pterodaktiloidi]] * [[Ramforinkoidi]] * ''[[Pterodaustro]]'' * ''[[Arambourgiania]]'' * ''[[Campylognathoides]]'' * ''[[Pterorhynchus]]'' * ''[[Coloborhynchus]]'' * ''[[Istiodactylus]]'' * ''[[Ludodactylus]]'' * ''[[Preondactylus]]'' * ''[[Peteinosaurus]]'' * ''[[Angustinaripterus]]'' * ''[[Bellubrunnus]]'' * ''[[Sericipterus]]'' * ''[[Scaphognathus]]'' * [[Popis rodova pterosaura]] * ''[[Aerotitan]]'' * ''[[Amblydectes]]'' * ''[[Aerodactylus]]'' * [[Popis rodova dinosaura]] * ''[[Bakonydraco]]'' * ''[[Ctenochasma]]'' * ''[[Cycnorhamphus]]'' * ''[[Dsungaripterus]]'' * ''[[Feilongus]]'' * ''[[Germanodactylus]]'' * ''[[Gnathosaurus]]'' * ''[[Zhejiangopterus]]'' * ''[[Tupandactylus]]'' * ''[[Thalassodromeus]]'' * ''[[Rhamphorhynchus]]'' * ''[[Sinopterus]]'' * ''[[Ningchengopterus]]'' * [[Klasifikacija dinosaura]] * ''[[Nemicolopterus]]'' * ''[[Liaoningopterus]]'' * ''[[Lonchodectes]]'' * ''[[Nurhachius]]'' * ''[[Noripterus]]'' * ''[[Haopterus]]'' * [[Filogenija pterosaura]] * [[Alosauridi]] * [[Terizinosauridi]] * [[Plateosauridi]] * [[Ceratosauridi]] * [[Abelisauri]] * ''[[Homo naledi]]'' {{div col end}} jklw3ammv75dilt7yqy7ng8pvpmzw1l Boeing CH-47 Chinook 0 120611 42587705 42538041 2026-05-05T02:23:53Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Američka ratna avijacija]] → [[Kategorija:Američko ratno zrakoplovstvo]] 42587705 wikitext text/x-wiki {{Infokvir zrakoplov |subtemplate= |ime=CH-47 Chinook |tip=transportni helikopter |proizvođač=Boeing Helicopters |slika=Datoteka:CH-47 2.jpg |opis slike=Pripremanje za prijevoz [[haubica|haubice]] [[M198]] helikopterom CH-47 Chinook |dizajn= |razvijen na temelju=[[CH-46 Sea Knight]] |probni let=[[21. 9.|21. rujna]] [[1961]]. |uveden u uporabu=[[1962]]. |proizveden= |povučen= |status=u službi |prvotni korisnik=[[Kopnena vojska SAD-a|Američka vojska]] |više korisnika= <!--maksimalno tri korisnika--> |broj primjeraka=više od 1.179 |pojedinačna cijena= }} '''[[Boeing]] CH-47 Chinook''' višenamjenski je [[helikopter]] s dvostrukim motorom i tandemskim rotorima za prijevoz teških tereta. Primarna mu je uloga prijevoz vojnih jedinica, premještanje [[artiljerija|topničkog oružja]] te opskrba bojišta. Sa stražnje strane trupa helikoptera nalazi se velika rampa za ukrcaj/iskrcaj, a ispod tri vanjske tegljačke kuke. == Razvoj == Izvorni model 107/YHC-1A odbacila je [[Kopnena vojska SAD-a]] iz razloga što je bio premalen za njezine potrebe. YHC-1A ocijenjen je od strane [[Marinski zbor SAD|Američkih marinaca]], te je naručen kao HRB-1 (odnosno [[CH-46 Sea Knight|CH-46]] poslije [[1962]].). Kopnena vojska je tada naručila veći Model 114/HC-1B. Predproizvodna inačica Boeing Vertol YCH-1B imao je svoj prvi let imao [[21. 9.|21. rujna]] [[1961]]. Godine 1962. HC-1B promijenio je oznaku u CH-47A prema novom sustavu označavanja zrakoplova svih grana [[Oružane snage SAD-a|Oružanih snaga SAD-a]]. Naziv "Chinook" dobio je po indijanskom narodu [[Chinook Indijanci|Chinook]]. Chinook je pokretan dvama turboosovinskim motorima, svaki na svom kraju helikoptera i spojenih s rotorom pogonskom osovinom. Suprotno-rotirajući rotori eliminiraju potrebu za vertikalnim rotorom, koji služi za svladavanje obrtnog momenta, te time omogućavaju da se sva snaga usmjeri na podizanje i potisak. Ukoliko otkaže jedan motor, drugi motor može pokretati oba rotora.<ref>[http://www.chinook-helicopter.com/standards/areas/drive_train.html Informacije o helikopteru Chinook i dijagrami oko sustava transmisije]</ref> Komercijalna inačica Chinooka, Boeing-Vertol Model 234, koristi se širom svijeta za razne zadatke. Chinook se također proizvodio po licenci u [[Italija|talijanskom]] Elicotteri Meridionali ([[Agusta]]) te [[japan]]skom [[Kawasaki]]ju. == Operateri == {{glavni|Korisnici CH-47 Chinook u svijetu}} === Vojni operateri === [[Datoteka:World operators of the CH-47.png|thumb|350px|Vojni operateri helikoptera CH-47 Chinook]] * {{flagcountry|ARG}} * {{flagcountry|AUS}} * {{flagcountry|KAN}} * {{flagcountry|EGI}} * {{flagcountry|GRČ}} * {{flagcountry|IRS}} * {{flagcountry|ITA}} * {{flagcountry|JAP}} * {{flagcountry|LIB}} * {{flagcountry|MAR}} * {{flagcountry|NIZ}} * {{flagcountry|TAJV}} * {{flagcountry|SIN}} * {{flagcountry|JKO}} * {{flagcountry|ŠPA}} * {{flagcountry|TAJ}} * {{flagcountry|GBR}} * {{flagcountry|UAE}} * {{flagcountry|SAD}} * {{flagcountry|VIJ}} === Civilni operateri === [[Datoteka:CH-47B (USA 66-19138 NASA 737).jpg|desno|thumb|200px|[[NASA]] CH-47B]] ;{{flagcountry|KAN}} * Helifor Canada Corp ;{{flagcountry|TAJV}} * Tajvanska nacionalna vatrogasna uprava (trenutačno ima tri helikoptera ''234'' i devet ''CH-47SD'') ;{{flagcountry|KIN}} * ''Civilna zračna uprava Kine'' ;{{flagcountry|EKV}} * Icaro Air ;{{flagcountry|NOR}} * ''CHC Helikopter Service ;{{flagcountry|GBR}} * ''British Airways Helicopters'' * ''British International Helicopters'' ;{{flagcountry|flag|SAD}} * Columbia Helicopters (trenutačno ima sedam ''234'') * ''Era Aviation'' * ''[[NASA]]'' ([[1979]]. - [[1989]].)<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://history.nasa.gov/SP-3300/ch9.htm |access-date=2011-08-12 |archive-date=2009-04-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090404013237/http://history.nasa.gov/SP-3300/ch9.htm |dead-url=yes }}</ref> * ''Trump Airlines'' <small>''Bivši civilni operateri označeni su kosim slovima''</small> [[Datoteka:Boeing Vertol CH-47 Chinook 3-view line drawing.png|right|300px]] [[Datoteka:Lycoming T55-GA-712.jpg|thumb|desno|Turboosovinski motor na stražnoj strani helikoptera]] {{Infookvir teh. karakteristike zrakoplova |izvori = |inačica = |posada =3 (pilot, kopilot, letački inženjer) |kapacitet =33-55 vojnika ili 24 nosila i 3 pratitelja ili 12.700 kg tereta |dužina =30,1 m |raspon krila = |promjer rotora =18,3 m |površina krila = |strijela krila = |visina = |širina trupa = |aeroprofil = |težina zrakoplova =10.185 kg |maksimalna dozvoljena težina zrakoplova = |maksimalna težina uzlijetanja =22.680 kg |korisni teret = |najveća brzina =170 čvorova (315 km/h) |ekonomska brzina =130 čv (220 km/h) |dolet =2.252 km |borbeni dolet =450 milja, 741 km |brzina penjanja =10,1 m/s |maksimalna visina leta =5.640 m |omjer potisak/težina=460 W/kg |specifično opterećenje krila = |motor =2× Lycoming T55-GA-712 turboosovinska motora |snaga motora =3.750 KS (2.796 kW) svaki |propeler = |naoružanje =*Minitop M134 7,62 mm, strojnica M240 7,62 mm |defanzivne mjere = }} == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|CH-47 Chinook}} * {{jezikk|en}} [http://www.boeing.com/rotorcraft/military/ch47d/index.htm CH-47D/F], [http://www.boeing.com/rotorcraft/military/mh47e/index.htm MH-47E/G], [http://www.boeing.com/history/boeing/chinook.html Povijest CH-47], i [http://www.boeing.com/history/boeing/m234.html Model 234 Chinook na Boeing.com] * {{jezikk|en}} [http://www.vectorsite.net/avch47.html Sea Knight i Chinook na Vectorsite.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120623191825/http://www.vectorsite.net/avch47.html |date=2012-06-23 }} [[Kategorija:Helikopteri]] [[Kategorija:Američko ratno zrakoplovstvo]] [[Kategorija:Boeing]] bghg1u2skj7nyc4ekkij89t323hf1gh NATO-ovo bombardiranje Republike Srpske 0 121589 42587968 42398708 2026-05-05T03:20:09Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[NATO-ovo bombardovanje Republike Srpske]] na [[NATO-ovo bombardiranje Republike Srpske]] 42398708 wikitext text/x-wiki {{Oružani sukob |naziv = Operacija Namjerna sila |dio = [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] |slika = [[Datoteka:F-16 deliberate force.JPG|250px]] |opis slike = F-16 u Avianu |datum = [[30. 8.|30. kolovoza]] – [[14. 9.|14. rujna]], [[1995]]. |mjesto = [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]] |povod = [[Masakri na Markalama|Masakr na Markalama]] |teritorij = |ishod = Prekid [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]] |sukobljeni1 = [[Datoteka:NATO flag.svg|25px]] '''[[NATO]]''' |sukobljeni2 =[[Datoteka:Flag of Republika Srpska.svg|25px]] '''[[Republika Srpska]]''' |sukobljeni3 = |komandant1 =[[Datoteka:Flag of Belgium.svg|25px]] [[Willy Claes]] |komandant2 =[[Datoteka:Flag of Republika Srpska.svg|25px]] [[Ratko Mladić]] |komandant3 = |jačina1 = |jačina2 = |jačina3 = |posljedice1 =[[Datoteka:Flag of France.svg|25px]] 1 Mirage 2000 oboren<br />[[Datoteka:Flag of France.svg|25px]] 2 pilota zarobljena<br /> |posljedice2 = [[Datoteka:Flag of Republika Srpska.svg|25px]] 40+ vojnika ubijeno |posljedice3 = |bilješke = }} '''NATO-ovo bombardovanje Republike Srpske''', poznato pod kodnim imenom '''Operacija Namjerna sila''' ({{jez-engl|Operation Deliberate Force}}), bila je [[NATO|NATO-ova]] zračna kampanja s ciljem onesposobljavanja vojnog arsenala bosanskih Srba u [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu u Bosni i Hercegovini]]. U operaciji koja je trajala od 30. 8. do 14. 9. 1995., sudjelovalo je osam savezničkih država, obavljeno je 3515 letova i izbačeno je 1026 bombi.<ref name=fact/> Operacija je naterala čelnike bosanskih Srba da prestanu sa [[opsada Sarajeva|opsadom Sarajeva]] i dovela ih za pregovarački sto.<ref name="Tomanić">[http://www.bosnafolk.com/pdf/spc.pdf MILORAD TOMANIĆ, SRPSKA CRKVA U RATU I RATOVI U NJOJ]</ref> == Pozadina == Srbima u BiH su predstavnici međunarodne zajednice nudili razne mirovne planove ([[Vens-Ovenov plan]], [[Plan Kontakt-grupe|Plan Kontakt grupe]]...) koje su oni redom odbacivali. Nakon odbacivanja poslednjeg mirovnog plana Kontakt grupe iz 1994. godine, već je otvoreno prećeno NATO bombardovanjem. Međutim, [[Srpska pravoslavna crkva]] je podržavala čelnike bosanskih Srba da istraju u odbacivanju mirovnog plana Kontakt grupe, čak i po cenu [[NATO bombardovanje Republike Srpske|NATO bombarovanja]]: {{izdvojeni citat|Suverenitet Republike Srpske se mora ostvariti, a dok se to ne desi moramo trpeti. Neka nas i bombarduju, ali ne možemo potpisati presudu i nećemo prihvatiti karte Kontakt grupe koje predstavljaju novo sakaćenje srpskog naroda.<ref name="Tomanić"/>|[[Atanasije Jevtić]]}} == Tijek operacije == === Povod === Operaciju je započeo [[NATO]] kao odgovor na tešku situaciju u BiH.<ref name=fact>{{cite web|url=http://www.afsouth.nato.int/factsheets/DeliberateForceFactSheet.htm|title=''Operation Deliberate Force''|language=Engleski|access-date=2011-08-19|archive-date=2008-11-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20081110153404/http://www.afsouth.nato.int/factsheets/DeliberateForceFactSheet.htm|dead-url=yes}} Afsouth.nato.int (30.3.2010.)</ref> Iako je planirana i službeno odobrena od strane Vijeća [[NATO]]-a još u srpnju 1995., operacija je pokrenuta kao izravni odgovor na drugi slučaj [[Masakri na Markalama|masakra na sarajevskoj tržnici Markale]], [[28. 8.|28. kolovoza]] 1995. jer je bilo utvđeno da je mina koja je u [[Sarajevo|Sarajevu]] ubila 37 ljudi došla sa srpskih položaja oko grada. === Bombardiranja === [[Datoteka:Bombing republika srpska.jpg|minijatura|desno|250px|Bombardiranje ciljeva oko Pala]] Prve napade izveli su američki [[F/A-18 Hornet|F/A-18C Horneti]] i [[EA-6B Prowler]]i s laserskim navođenim bombama i [[AGM-88]] HARM projektilima.<ref name=rip92>Ripley (1996), str. 92</ref> Cilj im je bio onesposobljavanje srpskih radarskih i protuzračnih položaja kako bi otvorili put drugim savezničkim zrakoplovima. Istovremeno su ih podržavali [[F-111|EF-111A Raveni]] blokirajući komunikaciju i radare.<ref name=rip92/> Uslijedili su napadi na srpska vojna skladišta, vojarne i artiljerijske položaje u više valova. Isti dan NATO snage doživljavaju svoj prvi i jedini gubitak tijekom operacije. Kod naselja [[Pale]] pomoću LPRS-a oboren je francuski [[Mirage 2000]]. Dva člana posade ubrzo su zarobljeni i držani u zatočeništvu do prosinca.<ref name=rip92/> [[31. 8.|31. kolovoza]] 1995. [[UNPROFOR]] zahtjeva privremeno obustavljanje operacije kako bi utvrdili jesu li Srbi spremni na pregovore.<ref name=fact/><ref name=rip92/> Za to vrijeme zrakoplovi nadlijeću pogođena područja i izviđaju nastalu štetu. Nakon što su se pregovori pokazali neuspješnima, NATO [[5. 9.|5. rujna]] u 10.00 nastavlja s bombardiranjem.<ref name=fact/> Dok 9. rujna saveznički zrakoplov napadaju položaje oko [[Banja Luka|Banja Luke]] i [[Tuzla|Tuzle]], već više dana traju pokušaji lociranja i spašavanja oborenih francuskih pilota. [[14. 9.|14. rujna]] operacija je ponovno zaustavljena. Razlog tomu bio je Mladićev pristanak na otvaranje sarajevskog aerodroma, uklanjanje teškog naoružanja oko grada itd.<ref name=rip92/> [[20. 9.|20. rujna]] general [[Bernard Janvier]] i admiral [[Rupert Smith]] u Sarajevu objavljuju da je operacija ostvarila svoje ciljeve i da je daljne djelovanje nepotrebno.<ref name=rip92/> == Angažirane snage (NATO) == <small>''Izvori podataka:''</small><ref name=fact/> {| class="wikitable" ! Država ! Letovi ! Postotak (%) ! Zrakoplovi |- | Francuska | <center>284 | <center>8,1% | Mirage F-1, SEPECAT Jaguar, Mirage 2000, Super Etendard, E-3F, C-135, Puma |- | Njemačka | <center>59 | <center>1,7% | Tornado |- | Italija | <center>35 |<center>1,0% |Tornado, AMX, Boeing 707, C-130, G-222 ,E-3 |- | Nizozemska | <center>198 |<center>5,6% |F-16 |- | Španjolska |<center>12 |<center>3,4% |EF-18A, KC-130, CASA 212 |- | Turska |<center>78 |<center>2,2% |F-16 |- |Ujedinjeno Kraljevstvo |<center>326 |<center>9,3% |GR-7, FMK-3, L-1011, FA-2, E-3D |- |Sjedinjene Američke Države |<center>2318 |<center>65,9% |A-10, F-15E, F/A-18, F-16, EA-6B, EC-130E, EC-130H, AC-130, KC-135, KC-10, MH-53, MC-130, EF-111A |- | NATO |<center>96 |<center>2,7% |E3A |- |<center>'''Ukupno''' |<center>'''3515''' |<center>'''100%''' |<center>- |} == Reference == {{reflist}} === Literatura === * Tim Ripley, ''"Air war Bosnia - UN and NATO airpower"'', Airlife, (1996), {{ISBN|1-85310-814-6}} {{Ratovi u Jugoslaviji}} {{Commonscat|Operation Deliberate Force}} [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] 0t2x4dt28ji5fbj1xxquxsq2s59cxub Veliki turski rat 0 121714 42587751 41878130 2026-05-05T02:30:57Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Hrvatska vojna povijest]] → [[Kategorija:Hrvatska vojna historija]] 42587751 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojni sukob |sukob = Veliki turski rat |dio = [[Osmansko–habsburški ratovi|austro-turskih ratova]], [[Poljsko-osmanski ratovi|poljsko-turskih ratova]], [[Mletačko-osmanski ratovi|mletačko-turskih ratova]] i [[Rusko-turski ratovi|rusko-turskih ratova]] |slika=Vienna Battle 1683.jpg |slika_opis= Opsada Beča 1683 |datum = [[1662]] - [[1699]] |mjesto = [[Austrija]], [[Ugarska]], [[Srbija]], [[Hrvatska]], [[Grčka]] i [[Ukrajina]] (uključivo [[Krim]]) |povod = |teritorija = Austrija je zaposjela zemlje u Ugarskoj, Hrvatskoj i na Balkanu, Poljska je stekla kontrolu nad dijelom Ukrajine, Rusija je zauzela Azov, Mletačka Republika je zauzela Moreju |rezultat =Pobjeda [[Sveta liga (1684)|Svete lige]], [[Karlovački mir]] |strana1=[[Datoteka:Banner of the Holy Roman Emperor (after 1400).svg|20px]] [[Sveto Rimsko Carstvo]]<br />[[Datoteka:Flag of Russia.svg|23px]] [[Rusko Carstvo|Carska Rusija]]<br />[[Datoteka:Herb Rzeczypospolitej Obojga Narodow.svg|22px]] [[Državna zajednica Poljske i Litvanije|Poljsko-litavska unija]]<br />[[Datoteka:Flag of Most Serene Republic of Venice.svg|24px]] [[Mletačka Republika]]<br />srpski pobunjenici<br />albanski pobunjenici<br />grčki pobunjenici |strana2=[[Datoteka:Flag of the Ottoman Empire (1453-1844).svg|25px]] [[Otomansko Carstvo|Otomansko carstvo]] |sukobljeni3= |komandant1 = [[Leopold I.]]<br />[[Eugen Savojski]]<br />Jan Sobjeski <br />[[Francesco Morosini]] |komandant2 =[[Mehmed IV|Mehmed IV.]] <br />[[Sulejman II|Sulejman II.]] <br />[[Ahmed II|Ahmed II.]] <br />[[Mustafa II|Mustafa II.]] |jačina1 = |jačina2 = |jačina3 = |posljedice1 = |posljedice2 = |posljedice3 = |bilješke = }} '''Veliki turski rat''' ili '''Rat Svete lige''', također i '''Veliki bečki rat''' naziv je za niz vojnih sukoba između [[Otomansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] i tadašnjih [[evropa|europskih]] sila, ujedinjenih u '''[[Sveta liga (1684)|Svetu ligu]]'''. Rat se vodio od [[1662|1662.]] do [[1699|1699.]] Nakon tog rata oslobođeni su veliki dijelovi središnje [[Evropa|Europe]] od [[Turci|Turaka]], a moć [[Otomansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] bitno je umanjena. == Prilike 1667.-1683. == Nakon ustanka [[Kozaci|kozačkog]] vođe [[Bogdan Hmeljnicki|Bogdana Hmeljnickog]] protiv [[Poljska|Poljske]] vlasti, [[Rusko Carstvo|Carska Rusija]] je zauzela dijelove istočne [[Ukrajina]] od [[Državna zajednica Poljske i Litvanije|Poljsko-Litavske unije]], dobar dio [[Kozaci|Kozaka]] ostao je jugoistočno od granica Unije, u [[Otomansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]]. Njihov vođa, [[Petro Dorošenko]], želio je pod svaku cijenu ujedinjenje [[Ukrajina|Ukrajine]] (čak i kao vazalne države pod sultanovim suverenitetom) te obratio i Turcima za pomoć. Istovremeno otpočeo je pobunu protiv svojeg dojučerašnjeg [[Hetman|hetmana]] (''poljskog vojnog zapovjednika'') [[Jan III. Sobjeski|Jana Sobjeskog]]. [[Sultan]] [[Mehmed IV|Mehmed IV.]], znao je dobro da je [[Državna zajednica Poljske i Litvanije|Poljsko-Litavska unija]] oslabljena unutrašnjim razdorima, zato je napao na [[Kamjanjec-Podiljski]], najveći pogranični grad. Manja poljska vojska bila je poražena od znatno veće [[otomansko Carstvo|osmanske]] u ratu koji se katkad zove ''Poljsko-osmanski rat 1672–1676''. Prva bitka zbila se kod Sconograda u [[Mađarska|Mađarskoj]], kojeg je zauzela [[otomansko Carstvo|osmanska]] vojska. Poljaci su se povukli nakon tri mjeseca. Oni su nakon toga četiri godine pokušavali bezuspješno poraziti [[Otomansko Carstvo|Osmanlije]]. Međutim, [[Otomansko Carstvo|Osmanlije]] su zadržali prednost u odnosu na [[Poljaci|Poljake]] sve do početka [[Rusko-turski ratovi|Rusko-turskih ratova]]. Na kraju su [[Poljaci]] pristali predati [[Kamjanjec-Podiljski]] i [[Podolia|Podolje]], te platiti odštetu [[otomansko Carstvo|osmanskom]] sultanu. Kada je vijest o porazu i uvjetima mira došla do [[Varšava|Varšave]] i [[Poljska|poljskog]] [[Parlament|Sejma]] to je izazvalo takav bijes, da je odbačeno plaćanje odštete, već je nasuprot tomu organizirana velika vojska pod vodstvom [[Jan III. Sobjeski|Jana Sobjeskog]]. Nakon toga [[Poljaci]] su pobjedili Osmanlije u [[Bitka kod Hotima (1673)|Bitci kod Hotima]] [[1673|1673.]] ali Osmanlije su zadržali vlast i kontrolu nad gradom [[Kamjanjec-Podiljski]]. Nakon smrti poljskog kralja [[Michał I.(Poljski)|Michala Korybuta Wisniowieckog]] [[1673]], ''Jan Sobieski'' izabran je za kralja [[Poljska|Poljske]]. == Bitka kod Beča 1683. == {{Poseban članak|Opsada Beča (1683)}} Kad je isteklo dvadesetogodišnje primirje iz Vašvara, habzburški car [[Leopold I.|Leopold I]] je najradije hteo da produži to primirje, ali je u [[Istanbul|Carigradu]] prevladala ratoborna stranka, pa je sultan [[Mehmed IV]] objavio rat Habzburgovcima. Veliki vezir [[Kara Mustafa]] krenuo je s velikom vojskom [[1683]]. g. pravo na [[Beč]] i počeo ga opsedati. Turci su skoro zauzeli [[Beč]], ali je su posljednji trenutak stigli [[Poljska|Poljski]] kralj [[Jan III. Sobjeski]] i vojvoda [[Karlo Lotarinški]] na čelu udružene [[hrišćanstvo|kršćanske]] vojske. Oni su do kolena potukli tursku vojsku u [[Bitka kod Beča, 1683.|Bitci kod Beča]] [[1683]] čime je srušena moć Osmanskog carstva. Turska vojska se počela povlačiti u haosu. Jedan deo vojske išao je uz [[Drava|Dravu]], a kod [[Bjelovar]]a se odvojio i krenuo prema [[Sava|Savi]]. Ta pobeda ohrabrila je Austriju, Veneciju i Poljsku na nove napade na Turke, pa je u tu svrhu stvorena [[Sveta liga (1684)|Sveta liga]] [[1684]]. == Rat Svete lige 1683.-1698. == Nova [[Sveta liga (1684)|Sveta liga]] je osnovana na inicijativu pape [[Inocent XI.|Inocenta XI.]] uključivala je: [[Sveto Rimsko Carstvo]] (koje je vodila [[Habsburška Monarhija]]), [[Mletačka Republika|Mletačku Republiku]] i [[Poljska|Poljsku]] od [[1684]] godine.<ref>Treasure, Geoffrey, ''The making of modern Europe, 1648-1780'', (Methuen & Co Ltd., 1985), 614.</ref> Njima se pridružila [[Rusko Carstvo|Carska Rusija]] od [[1686|1686.]] godine, kao i brojni [[nemci|njemački]], [[Englezi|engleski]] i [[Škotska|škotski]] [[protestantizam|protestanski]] dobrovoljci. Ubrzo se vidio rezultat ove koalicije u ''Drugoj [[Mohačka bitka (1687.)|Mohačkoj bitci]]'' koja se pretvorila u drugi veliki sultanov poraz. Uključenje tadašnje [[Rusko Carstvo|Rusije]] u savez, označilo je prekretnicu, jer je to bilo prvi put da se službeno pridružila nekom savezu [[evropa|europskih]] sila. Od tad je započeo niz [[Rusko-turski ratovi|Rusko-turskih ratova]], koji se je nastavio sve do početka [[20. vijek|20. stoljeća]]. Kao rezultat ruskih vojnih napora na [[Krim]]u i [[Azov]]u, Rusija je zauzela ključnu [[otomansko Carstvo|osmansku]] crnomorsku utvrdu [[Azov]]. Nakon odlučne [[Bitka kod Sente]] [[1697]] i nešto manje značajnih bitaka poput ''Bitke kod Podhajca 1698.'', ''Sveta liga'' pobijedila je u ratu [[1699|1699.]] i prisilila [[Otomansko Carstvo|Osmansko Carstvo]] da potpiše [[Karlovački mir]].<ref>Sicker, Martin, ''The Islamic world in decline'', (Praeger Publishers, 2001), 32.</ref> Tim ugovorom [[Otomansko Carstvo|Osmanlije]] su izgubile najveći dio [[Mađarska|Mađarske]], [[Transilvanija|Transilvanije]] i [[Slavonija|Slavonije]], [[Podolia|Podolje]] u [[Ukrajina|Ukrajini]] vraćeno je Poljskoj. Dobar dio [[Dalmacija|Dalmacije]] pripao je [[Mletačka Republika|Mletačkoj Republici]], kao i [[Peloponez|Moreja]] u [[Grčka|Grčkoj]]. === Oslobađanje Ugarske i Hrvatske === Rat se vodio na tri fronta. U [[Mađarska|Ugarskoj]] je ratovala carska vojska, u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] banska pod banom [[Nikola Erdedi|Nikolom Erdedijem]] koju su pomagali hajduci i u [[Dalmacija|Dalmaciji]] [[mletačka Republika|mletačka]] vojska sastavljena od domaćih hrvatskih i srpskih četa. Kao glavni vođe pokreta u Dalmaciji isticali su se knez Posedarski i [[Stojan Janković]], oko [[Slavonska Požega|Požege]] se svojim junaštvom iskazao fra [[Luka Ibrišimović]] (u puku zvan Sokol jer je Turke potukao kod Sokolovca), a u [[Lika|Lici]] [[Marko Mesić]] (uz pomoć Herberštajna zauzeo je posljednju tursku utvrdu u Lici, [[Udbina (Lika)|Udbinu]]). Godine [[1683]]. već se diže narod pod mletačkom vlašću i oslobađa [[Drniš]], [[Obrovac]], [[Benkovac]] i [[Skradin]]. Od [[1684]]. započinje rat za oslobođenje [[Slavonija|Slavonije]], oslobođenjem [[Virovitica|Virovitice]]. Najvažniji vojskovođe su ban Erdedi koji oslobađa Kostajnicu i general Herberštajn. [[1686]]. osvaja se [[Pečuh|Pečuj]]. Do godine [[1687]]. najveći deo Ugarske i Slavonije bio je oslobođen, osvojeni su [[Osijek]], [[Požega (Hrvatska)|Požega]], [[Udbina (Lika)|Udbina]] i [[Knin]], a carska je vojska [[1688]]. g. osvojila i [[Beograd]] i [[Budim]]. U strahu da pokret naroda u Dalmaciji ne iskoristi Venecija i pod svoju nadležnost stavi i [[Dubrovnik]], dubrovačko veliko vijeće donosi odluku da priznaje Leopolda I za svoga vrhovnog gospodara i zaštitnika, pa je Dubrovnik sve do [[1806]]. g. uživao zaštitu Habzburgovaca. [[1699]]. g. Turcima je prepušten [[Neum]] i [[Klek (poluostrvo)|Klek]] da bi se Dubrovačka republika fizički odvojila od Mlečana. Nove pobjede Habzburgovci su iskoristili i u političke svrhe. Na vijećanju ugarskog sabora u [[Bratislava|Požunu]] isposlovali su da im se prizna pravo nasledstva u muškoj lozi u Hrvatskoj i Ugarskoj, a to je značilo da te zemlje neće više posebno birati kralja. Plemstvo se ujedno odreklo svog prava na pobunu, koje im je jamčila Zlatna bula Andrije II iz [[1244]]. Isto tako za vreme turskih ratova dogodile su se i dvije velike seobe Hrvata. Iz dalmatinskog Zaleđa seli se posljednja veća skupina katolika Bunjevaca u današnju [[Bačka|Bačku]], dok se u Podunavlje naseljavaju [[Šokci]] iz Bosne. === Veliki turski rat u Srbiji === {{Poseban članak|bitka kod Slankamena|bitka kod Sente}} Nakon osvajanja [[Beograd]]a, carska vojska pod prodire dalje u [[Srbija|Srbiju]]. Ona prodire sve do [[Kosovo|Kosova]], a carski generali pozvali su tada Srbe, Bugare, Albance i druge hriršćanske narode na [[Balkan]]u na ustanak protiv Turaka. Naročito su se odazvali [[Srbi]] pod svojim patrijarhom [[Arsenije III Crnojević|Arsenijem Crnojevićem]]. Broj Srba i [[Albanci|Albanaca]] u austriskoj vojsci cenjen je na 20.000; pred [[Prizren]]om je dočekalo Austrijance oko 6.000 Srba i Albanaca.<ref name="Ćorović"/> No kad je carska vojska već došla do Kosova, [[Luj XIV]] je napao snage habzburške monarhije na Rajni, a glavnina austrijske vojske bila je prisiljena da se povuče. S njom se povukao i velik broj Srba koji su se naselili u južnoj Ugarskoj i Sremu. Godine [[1691]]. pokušao je sultan [[Sulejman III]] povratiti izgubljeno. Vojsku vodi veliki vezir [[Ahmed Ćuprilić]] koji nakratko ponovno osvaja [[Osijek]], ali je poražen u [[bitka kod Slankamena|bici kod Slankamena]]. Turci su poraženi i [[1697]]. u [[bitka kod Sente|bici kod Sente]], kada je zapečaćena njihova sudbina. [[Eugen Savojski]] ulazi tada u Bosnu i osvaja [[Sarajevo]], ali nije ga mogao zadržati. Pri povlačenju austrijske vojske s njime se povuklo više od 10.000 katolika koji su se naselili u Slavoniji. === Spaljivanje Skoplja === {{Poseban članak|Spaljivanje Skoplja 1689}} Kad je austriska vojska stigla pred [[Skoplje]], u najrazvijeniji turski grad od [[Beograd]]a do [[Solun]]a, čiji se broj stanovnika cenio na 60.000 u njemu je vladala [[kuga]]. General [[Silvio Pikolomini]], pošto je opljačkao grad on ga je, kao za uklon, dao spaliti 16. (26.) oktobra [[1689]]. Hteo je, kako sam kaže, "''da strah i trepet među varvarske narode rasprostre i oružje svoga gospodara i u najudaljenijim krajevima učini strašnim''." Kako su zgrade bile mahom od drvene građe požar je napravio pravu pustoš.<ref name="Ćorović">[http://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/6_8_l.html Vladimir Ćorović, Istorija Srba, Velika seoba Srba u Austriju]</ref> == Mir == {{Poseban članak|Mir u Sremskim Karlovcima}} Mir je sklopljen u [[Sremski Karlovci|Sremskim Karlovcima]] [[1699]]. Habzburška Monarhija je dobila svu Ugarsku osim [[Banat]]a, Hrvatsku do [[Una|Une]] i južnog [[Velebit]]a (Kordun, Liku i Krbavu) te Slavoniju osim jugoistočnog Srema sa [[Zemun]]om i Mitrovicom. Teritorija Hrvatske se tako povećala sa 18.200 -{km}-² na 40.000 -{km}-², no i dalje je više od polovice teritorija bio u okviru [[Vojna krajina|Vojne krajine]] kojom nije upravljao ban i sabor. Granica s Bosnom od tada je išla rekama Savom, Unom, Glinom i Koranom. [[Transilvanija|Erdelj]] prestaje biti nezavisna kneževina i sjedinjen je s Ugarskom. [[Venecija]] je dobila sve ono što je u ratu osvojila: [[Knin]], [[Sinj]] i [[Vrgorac]], [[Obrovac]] i [[Drniš]] sve do ušća [[Neretva|Neretve]] i tada se uspostavila granična crta Linija Grimani. Delove Hercegovine koju su Mlečani osvojili u zaleđu Dubrovnika, morali su pod pritiskom Austrije vratiti Turskoj na intervenciju Dubrovnika. Tako se Dubrovnik spasio iz mletačkog okruženja. == Povezano == * [[Morejski rat]] * [[Istraga poturica]] * [[Austrijsko-turski rat]]ovi * [[Osmanski ratovi u Evropi]] == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Great Turkish War}} * [http://hr.wikisource.org/wiki/Poviest_Hrvatska._Dio_drugi_%28Smi%C4%8Diklas%29 Poviest Hrvatska. Dio drugi (Smičiklas)] {{Bitke u Velikom turskom ratu}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Veliki turski rat| ]] [[Kategorija:1680-e]] [[Kategorija:1690-e]] [[Kategorija:Austrijski ratovi]] [[Kategorija:Hrvatska vojna historija]] [[Kategorija:Italijanski ratovi]] [[Kategorija:Mađarski ratovi]] [[Kategorija:Mletačka vojna historija]] [[Kategorija:Osmanski ratovi]] [[Kategorija:Poljski ratovi]] [[Kategorija:Rumunski ratovi]] [[Kategorija:Ruski ratovi]] [[Kategorija:Srpski ratovi]] [[Kategorija:Španski ratovi]] [[Kategorija:Habsburška Monarhija]] [[Kategorija:Sveto Rimsko Carstvo]] [[Kategorija:Hrvatska povijest 1527.-1790.]] [[Kategorija:Novovjekovni ratovi]] [[Kategorija:Ratovi u Evropi]] n5o8l9hzbnt1155y1s17dyq2zgikazw Kategorija:Veliki turski rat 14 122159 42587758 40975656 2026-05-05T02:31:21Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Hrvatska vojna povijest]] → [[Kategorija:Hrvatska vojna historija]] 42587758 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|Great Turkish War}} [[Kategorija:Austrijski ratovi]] [[Kategorija:Hrvatska vojna historija]] [[Kategorija:Italijanski ratovi]] [[Kategorija:Mađarski ratovi]] [[Kategorija:Mletačka vojna historija]] [[Kategorija:Osmanski ratovi]] [[Kategorija:Poljski ratovi]] [[Kategorija:Rumunski ratovi]] [[Kategorija:Ruski ratovi]] [[Kategorija:Srpski ratovi]] [[Kategorija:Španski ratovi]] [[Kategorija:Habsburška Monarhija]] [[Kategorija:Sveto Rimsko Carstvo]] [[Kategorija:Hrvatska povijest 1527.-1790.]] [[Kategorija:Novovjekovni ratovi]] [[Kategorija:Ratovi u Evropi]] 144a156sy9azwfm3hvuqo9sutn4buld Gravity (film) 0 123310 42587430 42462477 2026-05-04T13:30:34Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42587430 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | naslov = Gravity | slika = Gravity Poster.jpg | širina_slike = 220px | border = yes | alt = | opis = kino-poster | režija = [[Alfonso Cuarón]] | producent = Alfonso Cuarón<br />[[David Heyman]] | scenario = Alfonso Cuarón<br />Jonás Cuarón | uloge = [[Sandra Bullock]]<br />[[George Clooney]] | muzika = Steven Price | fotografija = [[Emmanuel Lubezki]] | montaža = Alfonso Cuarón<br />Mark Sanger | studio = [[Esperanto Filmoj]]<br />[[Heyday Films]] | distributer = [[Warner Bros.|Warner Bros. Pictures]] | premijera = {{Film date|2013|08|28|[[70. venecijanski međunarodni filmski festival|Venecija]]|df=y}} | trajanje = 90 min.<!--Theatrical runtime: 90:53--><ref>{{cite web|title=''GRAVITY'' (12A)|url=http://www.bbfc.co.uk/releases/gravity-film-0|work=[[Warner Bros.]]|publisher=[[British Board of Film Classification]]|date=August 23, 2013|accessdate=23. VIII 2013|archivedate=2016-03-05|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160305021334/http://www.bbfc.co.uk/releases/gravity-film-0|deadurl=yes}}</ref> | zemlja = {{flag|Sjedinjene Države}}<br />{{flagcountry|GBR}} | jezik = engleski | budžet = 80 mil. $ }} '''Gravitacija''' ({{Jez-eng|Gravity}}) je [[sjedinjene Američke Države|američko–]][[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] [[filmska drama]] sa elementima [[Filmski triler|psihološkog trilera]], koju je režirao [[Alfonso Kuaron]], a čija je svetska premijera bila održana na [[Filmski festival u Veneciji|Filmskom festivalu u Veneciji]] [[2013]]. godine.<ref name="urlVenice 2013 line-up announced | News | Screen">{{cite web |url=http://www.screendaily.com/news/venice-2013-line-up-announced/5058645.article?referrer=RSS |title=Venice 2013 line-up announced &#124; News &#124; Screen |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 25. 7. 2013.}}</ref><ref name="urlGravity (2013/II) - Release dates"/> Kuaron je takođe scenarista, producent i montažer filma. U glavnoj ulozi je [[Sandra Bulok]], koja je jedina protagonistkinja u poslednjih šezdeset minuta filma.<ref name="url10 Most Anticipated Movies of 2012Current Ground" /> Bulokova je izabrana je nakon višemesečnog traganja za glavnom glumicom.<ref name="urlJustin Bieber, Miranda Cosgrove, & Lady Gaga Are Welcomed Into 2012 Guinness World Records | Ryan Seacrest - The official entertainment news site of American Idol host and American Top 40 on air radio personality!">{{cite web |url=http://ryanseacrest.com/2011/09/14/justin-bieber-miranda-cosgrove-lady-gaga-are-welcomed-into-2012-guinness-world-records/ |title=Justin Bieber, Miranda Cosgrove, & Lady Gaga Are Welcomed Into 2012 Guinness World Records &#124; Ryan Seacrest - The official entertainment news site of American Idol host and American Top 40 on air radio personality! |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate =4. 5. 2012.}}</ref><ref name="url- - Explore Records - Guinness World Records, Highest annual earnings for an actress">{{cite web |url=http://www.guinnessworldrecords.com/records-4000/highest-annual-earnings-for-an-actress/ |title=- - Explore Records - Guinness World Records, Highest annual earnings for an actress |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate =4. 5. 2012.}}</ref> ''Gravitacija'' je dugoočekivani visokobudžetni projekat,<ref name="url10 Most Anticipated Movies of 2012Current Ground">{{cite web |url=http://www.currentground.com/arts/film-arts/10-most-anticipated-movies-of-2012 |title=10 Most Anticipated Movies of 2012Current Ground |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl=https://web.archive.org/web/20200924040257/http://www.currentground.com/arts/film-arts/10-most-anticipated-movies-of-2012 |archivedate=2020-09-24 |quote= |accessdate=5. 5. 2012. |dead-url=yes }}</ref> koji je najavljivan kao vrhunsko ostvarenje o borbi za život po svaku cenu, čak i kada taj život postane gorak i besmislen.<ref name="urlGravity Reviews: Critics Call Alfonso Cuarons Space Adventure a Masterpiece - Yahoo! Movies"/> Pored toga, smatra se da je tehnički i vizuelno najsavremeniji film snimljen do 2013. godine, i da gledaocima pruža osećaj ''kao da su zaista u svemiru''.<ref name="urlFirst Reactions from Alfonso Cuaron’s ‘Gravity’ Emerge Online | Screen Rant">{{cite web |url=http://screenrant.com/gravity-movie-2012-early-reviews-kofi-169438/ |title=First Reactions from Alfonso Cuaron’s ‘Gravity’ Emerge Online &#124; Screen Rant |author= |author.link= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 4. 5. 2012.}}</ref> Sa ocenom 8.2 na filmskom internet–portalu [[IMDb]] to je najbolje ocenjeni film u karijeri Bulokove,<ref name="urlGravity (2013) - IMDb">{{cite web |url=http://www.imdb.com/title/tt1454468/?ref_=ttrel_rel_tt |title=Gravity (2013) - IMDb |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 7. 9. 2013.}}</ref> a po mišljenju kritičara, eksperata i urednika filmskih portala i magazina to je najbolji film 2013. godine.<ref name="urlTIFF 2013: GRAVITY Review (5 stars) - Sandra Bullock and George Clooney star in a classic space adventure, ">{{cite web |url=http://www.upcoming-movies.com/new/tiff-2013-gravity-review-5-stars-sandra-bullock-and-george-clooney-star-in-a-classic-space-adventure/#.UivOfuViZCg |title=TIFF 2013: GRAVITY Review (5 stars) - Sandra Bullock and George Clooney star in a classic space adventure, |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130909021329/http://www.upcoming-movies.com/new/tiff-2013-gravity-review-5-stars-sandra-bullock-and-george-clooney-star-in-a-classic-space-adventure/#.UivOfuViZCg |archivedate=2013-09-09 |quote= |accessdate=7. 9. 2013. |dead-url=yes }}</ref><ref name="urlThe New 5 Minute Trailer for Gravity Is One of the Best Trailers Released This Year - Sound On Sight">{{cite web |url=http://www.soundonsight.org/the-new-5-minute-trailer-for-gravity-is-one-of-the-best-trailers-released-this-year/ |title=The New 5 Minute Trailer for 'Gravity' Is One of the Best Trailers Released This Year - Sound On Sight |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130909000719/http://www.soundonsight.org/the-new-5-minute-trailer-for-gravity-is-one-of-the-best-trailers-released-this-year/ |archivedate=2013-09-09 |quote= |accessdate=7. 9. 2013. |dead-url=yes }}</ref><ref name="urlGRAVITY (2013) Movie Trailer + James Cameron lauds Film’s Greatness | Film-Book.com">{{cite web |url=http://film-book.com/gravity-2013-movie-trailer-james-cameron-ludes-films-greatness/ |title=GRAVITY (2013) Movie Trailer + James Cameron lauds Film’s Greatness &#124; Film-Book.com |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 7. 9. 2013.}}</ref><ref name="urlGravity - Rotten Tomatoes">{{cite web |url=http://www.rottentomatoes.com/m/gravity_2013/ |title=Gravity - Rotten Tomatoes |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 7. 9. 2013.}}</ref> == Radnja == ''Gravitacija'' je priča o austronautkinji Rajan Stoun čiji je brod pogodio ostatak [[asteroid]]a i opasno ga oštetio. Iako ''nema razloga da se vrati na Zemlju''<ref name="urlAint It Cool News: The best in movie, TV, DVD, and comic book news.">{{cite web |url=http://www.aintitcool.com/node/55480 |title=Ain't It Cool News: The best in movie, TV, DVD, and comic book news. |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate=4. 5. 2012.}}</ref> <small>(još uvek se ne zna zašto)</small>, ona se očajnički bori da preživi. Šanse za to su male budući da joj jedino preostaje da u svom astronautskom odelu ''plovi'' svemirom, dok joj kiseonika ponestaje. == Nastanak filma == Kuaron je napisao scenario za film zajedno sa svojim sinom, Honasom Kuaronom. Planirano je da film bude snimljen pod pokroviteljstvom studija ''Juniverzal pikčers (Universal Pictures)'', gde je godinama imao status ''projekta u nastajanju''. ''[[Warner Bros.|Vorner braders]] (Warner Bros)'' se naglo zainteresovao za film i otkupio projekat, za čije je snimanje izdvojio čak osamdeset miliona dolara.<ref name="urlGravity (2012/I) - Box office / business">{{cite web |url=http://www.imdb.com/title/tt1454468/business |title=Gravity (2012/I) - Box office / business |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate=4. 5. 2012.}}</ref> Reditelj je početkom 2012. otkrio da će film činiti veliki broj dugih kadrova – u filmu ih ima ukupno samo 156, a prvi će trajati punih sedamnaest minuta.<ref name="urlAlfonso Cuaron’s GRAVITY Filled with Long Shots; Unbroken 17-Minute Opening Confirmed">{{cite web |url=http://collider.com/gravity-movie-long-unbroken-shots-alfonso-cuaron/158500/ |title=Alfonso Cuaron’s GRAVITY Filled with Long Shots; Unbroken 17-Minute Opening Confirmed |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120514140124/http://collider.com/gravity-movie-long-unbroken-shots-alfonso-cuaron/158500 |archivedate=2012-05-14 |quote= |accessdate=4. 5. 2012. |dead-url=yes }}</ref> ''Gravitacija'' nije snimljena u 3D formatu, već konvertovana u njega.<ref name="urlProducer Says Alfonso Cuarón‘s ‘Gravity’ Shoots in May, Will Be Post-Converted to 3D | /Film">{{cite web |url=http://www.slashfilm.com/producer-alfonso-cuarns-gravity-shoots-postconverted-3d/ |title=Producer Says Alfonso Cuarón‘s ‘Gravity’ Shoots in May, Will Be Post-Converted to 3D &#124; /Film |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate=4. 5. 2012.}}</ref> Ceo film je snimljen digitalno, u [[london]]skom studiju ''Šeperton (Shepperton Studios)''.<ref name="urlSandra Bullock and George Clooney begin filming ‘Gravity’ in London">{{cite web |url=http://www.onlocationvacations.com/2011/06/09/sandra-bullock-and-george-clooney-begin-filming-gravity-in-london/ |title=Sandra Bullock and George Clooney begin filming ‘Gravity’ in London |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120924215647/http://www.onlocationvacations.com/2011/06/09/sandra-bullock-and-george-clooney-begin-filming-gravity-in-london/ |archivedate=2012-09-24 |quote= |accessdate=4. 5. 2012. |dead-url=yes }}</ref> u maju 2011,<ref name="urlGravity (2012/I) - Box office / business"/> Pošto je Kluni priznao da je zabrinut kako će izgledati u krupnim kadrovima, i to u 3D formatu, Bulokova je otkrila odakle njegov ''strah''. Glumica je obelodanila da im je tokom snimanja bilo zabranjeno da na lice stave gram šminke: „Ah, Horhe{{efn|Aluzija: Kuaron, poreklom [[Meksiko|Meksikanac]], zvao je Džordža ''Horhe''.}}... Džordži{{efn|Aluzija: Sandrin sin [[Sandra Bulok#Dete|Luj]], zvao je Džordža ''ujka Džordži''. Kluni i Bulokova su tokom boravka u Londonu često viđani kako se igraju sa detetom.<ref name="urlAOL On - Sandra Bullock Goes Extremely Sexy and Talks About Uncle George Clooney">{{cite web |url=http://on.aol.com/video/sandra-bullock-goes-extremely-sexy-and-talks-about--uncle-george--clooney-517230826 |title=AOL On - Sandra Bullock Goes Extremely Sexy and Talks About "Uncle George" Clooney |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130912125538/http://on.aol.com/video/sandra-bullock-goes-extremely-sexy-and-talks-about--uncle-george--clooney-517230826 |archivedate=2013-09-12 |quote= |accessdate=4. 5. 2012. }}</ref>}}... Neka vam je Bog u pomoći kada moje nenašminkano lice pojuri na vas u krupnom kadru! Unapred vam se izvinjavam.“<ref name="urlSandra Bullock Says No Make-Up for Actors in Alfonso Cuaron’s GRAVITY">{{cite web |url=http://collider.com/gravity-movie-no-make-up/135146/ |title=Sandra Bullock Says No Make-Up for Actors in Alfonso Cuaron’s GRAVITY |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120511194426/http://collider.com/gravity-movie-no-make-up/135146/ |archivedate=2012-05-11 |quote= |accessdate=4. 5. 2012. |dead-url=yes }}</ref> === Potraga za glumcima === Glavna uloga je najpre bila ponuđena [[Andželina Džoli|Andželini Džoli]], koja nije bila mnogo zainteresovana za projekat, budući da je snimala ratnu ljubavnu dramu ''[[U zemlji krvi i meda]]''.<ref name="urlSandra Bullock in talks for Gravity - Entertainment News, Film News, Media - Variety">{{cite web |url=http://www.variety.com/article/VR1118025288 |title=Sandra Bullock in talks for 'Gravity' - Entertainment News, Film News, Media - Variety |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate=4. 5. 2012.}}</ref> Kada je konačno pristala, ali zatraživši dvadeset miliona dolara za ulogu,<ref name="urlBlake Lively, Scarlett Johansson vie for sci-fi film | Reuters">{{cite web |url=http://www.reuters.com/article/2010/08/11/us-gravity-idUSTRE67A0W120100811 |title=Blake Lively, Scarlett Johansson vie for sci-fi film &#124; Reuters |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl=https://www.webcitation.org/6HzYZpZW7?url=http://www.reuters.com/article/2010/08/11/us-gravity-idUSTRE67A0W120100811 |archivedate=2013-07-09 |quote= |accessdate=4. 5. 2012. |deadurl=yes }}</ref> studio je odustao od pregovora sa njom. Sledeća kojoj je bila ponuđena uloga bila je [[Natali Portman]], koja nije mogla da je prihvati zbog drugih projekata.<ref name="urlNatalie Portman offered lead in 3D survival story | Reuters">{{cite web |url=http://www.reuters.com/article/2010/09/08/us-portman-idUSTRE6865H420100908 |title=Natalie Portman offered lead in 3D survival story &#124; Reuters |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl=https://www.webcitation.org/6HzYjs5ng?url=http://www.reuters.com/article/2010/09/08/us-portman-idUSTRE6865H420100908 |archivedate=2013-07-09 |quote= |accessdate=4. 5. 2012. |deadurl=yes }}</ref> Producenti su se konačno obratili Bulokovoj, tada najvećoj filmskoj zvezdi i najskupljoj glumici na svetu,<ref name="urlwww.allvoices.com">{{cite web |url=http://www.allvoices.com/contributed-news/8520733-sandra-bullock-hollywood-most-expensive-actress/images |title=www.allvoices.com |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate=4. 5. 2012.}}</ref> koja je pristala da igra Rajan Stoun. Sandra je za ulogu dobila 25 miliona dolara – pet miliona više od sume koju je tražila Anđelina.<ref name="urlKristen Stewart Cameron Diaz Make Bank As Forbes Highest Paid Actresses| E! Online">{{cite web |url=http://uk.eonline.com/news/324422/kristen-stewart-cameron-diaz-make-bank-as-forbes-highest-paid-actresses |title=Kristen Stewart Cameron Diaz Make Bank As Forbes Highest Paid Actresses&#124; E! Online |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 26. 7. 2012.}}</ref> Džolijeva za film uzme deset do petnaest miliona,<ref name="urlAngelina Jolie - Box Office Data Movie Star">{{cite web |url=http://www.the-numbers.com/people/AJOLI.php |title=Angelina Jolie - Box Office Data Movie Star |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate=4. 5. 2012. }}{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> dok je Bulokova 2009. godine zaradila čak 56 miliona dolara.<ref name="urlwww.allvoices.com" /> Glumice koje su bile razmatrane za ulogu u slučaju da je Sandra odbije, bile su [[Rejčel Vajs]],<ref name="urlOfficial Synopsis For Alfonso Cuarons GRAVITY">{{cite web |url=http://www.comicbookmovie.com/fansites/JoshWildingNewsAndReviews/news/?a=51492 |title=Official Synopsis For Alfonso Cuaron's GRAVITY |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate=4. 5. 2012.}}</ref> [[Marion Kotijar]],<ref name="urlOfficial Synopsis For Alfonso Cuarons GRAVITY" /> [[Naomi Vots]],<ref name="urlOfficial Synopsis For Alfonso Cuarons GRAVITY" /> [[Skarlet Džohanson]],<ref name="urlBlake Lively, Scarlett Johansson vie for sci-fi film | Reuters" /> [[Blejk Lajvli]],<ref name="urlBlake Lively, Scarlett Johansson vie for sci-fi film | Reuters" /> [[Olivija Vajld]],<ref name="urlOfficial Synopsis For Alfonso Cuarons GRAVITY" /> [[Sijena Miler]],<ref name="urlOfficial Synopsis For Alfonso Cuarons GRAVITY" /> [[Keri Maligan]],<ref name="urlOfficial Synopsis For Alfonso Cuarons GRAVITY" /> [[Abi Korniš]]<ref name="urlOfficial Synopsis For Alfonso Cuarons GRAVITY" /> i [[Rebeka Hol]].<ref name="urlOfficial Synopsis For Alfonso Cuarons GRAVITY" /> Iako je [[Robert Dauni mlađi]] bio angažovan za sporednu ulogu još pre nego što je izabrana glumica, morao je da napusti film zbog drugih planova.<ref name="urlEXCLUSIVE: Robert Downey Jr. Eyeing How to Talk to Girls - Heat Vision">{{cite web |url=http://www.hollywoodreporter.com/blogs/heat-vision/robert-downey-jr-eyeing-talk-46689 |title=EXCLUSIVE: Robert Downey Jr. Eyeing 'How to Talk to Girls' - Heat Vision |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate=4. 5. 2012.}}</ref> Na njegovo mesto došao je Kluni. Sa razvojem ''Gravitacije'', javile su se primedbe na odabir žene za protagonistu naučno-fantastičnog filma. Kuaron je branio svoj izbor Bulokove, rekavši da su mu se kada je završio scenario, „shodno činjenici da u Holivudu postoji uvreženo mišljenje da je naučna-fantastika za ''momke'', javili glasovi da angažuje muškarca, ali srećom, nisu bili dovoljno jaki.“<ref name="urlGravity director defends casting Sandra Bullock after pressure for a male lead | The Verge">{{cite web |url=http://www.theverge.com/2013/7/21/4542974/gravity-director-alfonso-cuaron-defends-casting-sandra-bullock-female-lead-sci-fi |title='Gravity' director defends casting Sandra Bullock after pressure for a male lead &#124; The Verge |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 6. 9. 2013.}}</ref> Izuzeci od ove predrasude su Elen Ripli ([[Sigorni Viver]]) u [[Osmi putnik|Osmom putniku]] i Sara Konor ([[Linda Hamilton]]) u [[Terminator (film)|Terminatoru]].<ref name="urlGravity director defends casting Sandra Bullock after pressure for a male lead | The Verge"/> === Premijera i projekcije === Trebalo je da film u američke bioskope izađe 21. novembra 2012. godine.<ref name="urlGravity (2012/I) - Release dates">{{cite web |url=http://www.imdb.com/title/tt1454468/releaseinfo |title=Gravity (2012/I) - Release dates |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate=4. 5. 2012.}}</ref> Sredinom 2012. obavljeno je da je izlazak filma u bioskope odložen za 2013. godinu, a premijerno prikazivanje u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]] zakazano je za 4. oktobar 2013. godine.<ref name="urlGravity (2013/II) - Release dates"/> Dan pre američke premijere, film će biti prikazan u bioskopima u [[Italija|Italiji]], [[Nemačka|Nemačkoj]], [[Rusija|Rusiji]], [[Španija|Španiji]], [[Australija|Australiji]] i [[Holandija|Holandiji]].<ref name="urlGravity (2013/II) - Release dates">{{cite web |url=http://www.imdb.com/title/tt1454468/releaseinfo |title=Gravity (2013/II) - Release dates |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 20. 11. 2012.}}</ref> Dve nedelje posle američke premijere, 18. oktobra, Gravitacija će biti puštena u bioskopima u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], [[Grčka|Grčkoj]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Brazil]]u i drugim zemljama.<ref name="urlGravity (2013/II) - Release dates"/> Prvo prikazivanje filma će pak biti održano [[28. avgust]]a na [[Filmski festival u Veneciji|Filmskom festivalu u Veneciji]],<ref name="urlVenice 2013 line-up announced | News | Screen"/> a drugo početkom septembra, na [[Toronto|Filmskom festivalu u Torontu]].<ref name="urlToronto film festival 2013: the full line-up | Film | guardian.co.uk">{{cite web |url=http://www.guardian.co.uk/film/2013/jul/23/toronto-film-festival-lineup |title=Toronto film festival 2013: the full line-up &#124; Film &#124; guardian.co.uk |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 26. 7. 2013.}}</ref> Prava za prikazivanje filma u [[Srbija|Srbiji]] su otkupljena nakon Venecijanskog filmskog festivala, te će film biti premijerno prikazan 3. oktobra u [[Beograd]]u.<ref name="urlGravity (2013) - Release Info - IMDb">{{cite web |url=http://www.imdb.com/title/tt1454468/releaseinfo?ref_=tt_ov_inf |title=Gravity (2013) - Release Info - IMDb |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 6. 9. 2013.}}</ref> == Glumci i likovi == U filmu se pojavljuju samo Bulokova i Kluni, a pored njih se čuju dva glasa posade svemirskih stanica. Džordž Kluni se pojavljuje tokom prvih trideset minuta filma, nakon čega je, tokom narednih devedeset minuta, u kadru jedino Sandra Bulok. {| class="wikitable" |- ! Glumac ! Uloga |- |[[Sandra Bulok]] || <center>Rajan Stoun – vrhunski astronaut i stručnjak za svemirske brodove,<br /> nema porodicu ni prijatelje; poslednji minuti filma su<br /> njen očajnički i potresni monolog o strahu od smrti.<ref name="urlIs ‘Gravity’ Alfonso Cuaron’s Game-Changing Masterpiece? First Impressions From His Sci-Fi Epic Drop">{{cite web |url=http://thefilmstage.com/news/is-gravity-alfonso-cuarons-game-changing-masterpiece-first-impressions-from-his-sci-fi-epic-drop/ |title=Is ‘Gravity’ Alfonso Cuaron’s Game-Changing Masterpiece? First Impressions From His Sci-Fi Epic Drop |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate=4. 5. 2012.}}</ref></center> |- |[[Džordž Kluni]] || <center> Met Kovalski</center> |- |[[Bašer Sevidž]] (glas)|| <center> kapetan svemirske stanice</center> |- |[[Ed Haris]] (glas)|| |} == Kritike == Mnogi su Kuaronu zamerili što je za uloge u nekomercijalnom, gotovo avangardnom filmu, izabrao dvoje od verovatno deset najvećih filmskih zvezda na svetu. Mnogi kritičari smatraju da je jednu Sandru Bulok gotovo nemoguće zamisliti kao astronauta, u ozbiljnoj, ne komičnoj ulozi, i da je na njenom mestu trebala da bude mlada i nepoznata, ili barem ne toliko popularna i angažovana glumica. === Nakon probnog prikazivanja === Film je prvi put prikazan [[3. maj]]a 2012, ali za ograničen broj ljudi. Dosta kadrova nije bilo prilagođeno trodimenzionalnoj projekciji, a neki čak nisu bili ni završeni. Komentari novinara su bili pozitivni.<ref name="urlIs ‘Gravity’ Alfonso Cuaron’s Game-Changing Masterpiece? First Impressions From His Sci-Fi Epic Drop" /></center> Svi su se složili da je ceo film ''iznela'' Sandra. Naime, Džordž Kluni se u filmu pojavljuje samo tokom prvih pola sata, gde je duhovit i zabavan, te filmu daje blago komičnu notu. Narednih, ''ozbiljnijih i napetih'', devedeset minuta se prikazuje isključivo Bulokova – njena agonija i želja za životom u svemirskom prostranstvu.<ref name="urlGravity is Now Test Screening - Blog - The Film Experience">{{cite web |url=http://thefilmexperience.net/blog/2012/5/3/gravity-is-now-test-screening.html |title="Gravity" is Now Test Screening - Blog - The Film Experience |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate=4. 5. 2012.}}</ref> Kolumnista ''Film Experiencea'' je napisao da je film remek–delo, i da će podeliti publiku. Predviđa još i da će biti nominovan za [[Oskar]]a u kategorijama: najbolji film, najbolji reditelj, najbolja kamera, najbolji vizuelni efekti, najbolja montaža i najbolja glavna glumica.<ref name="urlIs ‘Gravity’ Alfonso Cuaron’s Game-Changing Masterpiece? First Impressions From His Sci-Fi Epic Drop" /> Filmski internet portal ''RopeOfSilicon'' stavio je ''Gravitaciju'' na drugo mesto liste najiščekivanijih filmova 2012/2013. godine – posle filma ''[[Đangova osveta]] (Django Unchained)''.<ref name="urlTop 25 Most Anticipated Movies for the Second Half of 2012 | Rope of Silicon">{{cite web |url=http://www.ropeofsilicon.com/top-25-most-anticipated-movies-for-the-second-half-of-2012/ |title=Top 25 Most Anticipated Movies for the Second Half of 2012 &#124; Rope of Silicon |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120709030953/http://www.ropeofsilicon.com/top-25-most-anticipated-movies-for-the-second-half-of-2012/ |archivedate=2012-07-09 |quote= |accessdate=10. 7. 2012. |dead-url=yes }}</ref> === Nakon premijere === Film je 28. avgusta otvorio [[Filmski festival u Veneciji]] 2013. godine, što je ujedno bila i njegova svetska premijera.<ref name="urlVenice 2013 line-up announced | News | Screen"/> Prvi put u istoriji, festival je otvoren 3D ostvarenjem.<ref name="urlGeorge Clooney and Sandra Bullocks Gravity Will Be First 3D Film to Open Venice Film Festival - Yahoo! Movies">{{cite web |url=http://movies.yahoo.com/news/george-clooney-sandra-bullocks-gravity-first-3d-film-224328528.html |title=George Clooney and Sandra Bullock's 'Gravity' Will Be First 3D Film to Open Venice Film Festival - Yahoo! Movies |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 25. 7. 2013.}}</ref> Istovremeno je naišao na odličan prijem kod kritike i italijanske publike.<ref name="urlGravity Reviews: Critics Call Alfonso Cuarons Space Adventure a Masterpiece - Yahoo! Movies"/><ref name="urlGravity Reviews From The Venice Film Festival: Nerve-Shredding, Extraordinary">{{cite web |url=http://www.huffingtonpost.com/2013/08/28/gravity-reviews-venice-film-festival_n_3828863.html |title='Gravity' Reviews From The Venice Film Festival: 'Nerve-Shredding,' 'Extraordinary' |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 7. 9. 2013.}}</ref><ref name="urlGravity: Venice Review - The Hollywood Reporter">{{cite web |url=http://www.hollywoodreporter.com/movie/gravity/review/615139 |title=Gravity: Venice Review - The Hollywood Reporter |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 7. 9. 2013.}}</ref> Za film se pisalo da je zapanjujuć, maestralan,<ref name="urlGravity Reviews: Critics Call Alfonso Cuarons Space Adventure a Masterpiece - Yahoo! Movies">{{cite web |url=http://movies.yahoo.com/news/gravity-reviews-critics-call-alfonso-cuarons-space-adventure-142026054.html |title='Gravity' Reviews: Critics Call Alfonso Cuaron's Space Adventure a Masterpiece - Yahoo! Movies |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 7. 9. 2013.}}</ref> da ostavlja bez daha,<ref name="urlGravity: Venice Review - The Hollywood Reporter"/> da pomera granice i piše novu istoriju kinematografije. Naročito je pohvaljen reditelj, Lubecki za rad sa kamerom i Bulokova za izvanredno portretisanje žene koja se bori za vlastiti život. ''Holivud riporter (Hollywood Reporter)'' se posebno osvrnuo na vizuelni doživljaj, napisavši da je ''Gravitacija jedan od najlepših filmova ikada snimljenih''.<ref name="urlGravity: Venice Review - The Hollywood Reporter"/> ''Varajeti (Variety)'' je objavio članak o filmu, hvalivši Kuarona za pružanje ''realističnog i moćnog osećaja plutanja u svemiru.''<ref name="url‘Gravity’ Review: Alfonso Cuaron’s White-Knuckle Space Odyssey | Variety"/> Naglasili su da će gledaoci gotovo počinjati da se guše, gledajući Bulokovu kako ostaje bez vazduha.<ref name="url‘Gravity’ Review: Alfonso Cuaron’s White-Knuckle Space Odyssey | Variety"/> Napisali su još i da je film slobodno mogao biti naslovljen kao „Ples sa zvezdama.“<ref name="url‘Gravity’ Review: Alfonso Cuaron’s White-Knuckle Space Odyssey | Variety">{{cite web |url=http://variety.com/2013/film/reviews/gravity-review-venice-film-festival-1200589689/ |title=‘Gravity’ Review: Alfonso Cuaron’s White-Knuckle Space Odyssey &#124; Variety |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 7. 9. 2013.}}</ref> Pored dugih kadrova po kojima je Kuaron poznat, pohvaljeni su i vizuelni efekti, za koje se tvrdi da su najsavremeniji do sada primenjeni u filmskoj industriji.<ref name="url‘Gravity’ Review: Alfonso Cuaron’s White-Knuckle Space Odyssey | Variety"/> Sandra Bulok je za ulogu u filmu ''Gravitacija'' dobila najveće pohvale u celokupnoj svojoj karijeri.<ref name="urlGravity Reviews: Critics Call Alfonso Cuarons Space Adventure a Masterpiece - Yahoo! Movies"/><ref name="url‘Gravity’ Review: Alfonso Cuaron’s White-Knuckle Space Odyssey | Variety"/> Neki su portret doktorke Ryan Stone nazvali njenom životnom ulogom. Variety je napisao da „dok Bulokova uranja u ulogu sa velikom dozom ozbiljnosti i dostojanstva, i dok taktično i suptilno nagoveštava bolne ožiljke iz doktorkine prošlosti, ona lako osvaja ekran i sama iznosi ceo film kao predstavu o jednoj ženi.“<ref name="url‘Gravity’ Review: Alfonso Cuaron’s White-Knuckle Space Odyssey | Variety"/> ''Huffington Post'' je rekao da je ''Gravitacija'' maestralan film koji je ceo u službi Sandre Bulok, koja daje jedno od najboljih izvođenja u svojoj karijeri.<ref name="urlGravity Reviews From The Venice Film Festival: Nerve-Shredding, Extraordinary"/> [[Arsen Oremović]] je također hvalio film: :"Netko je rekao da će film koji će željeti nadvisiti ''[[2001: A Space Odyssey (1968)|Odiseju u svemiru]]'' morati biti snimljen u svemiru. Film ''Gravitacija'' Alfonsa Cuaróna nije snimljen u svemiru, ali djeluje zaista kao da jest. Doduše, nije ni nadvisio ''Odiseju'', ali sigurno će biti zapamćen kao jedan od najboljih SF filmova posljednjih godina i jedan od boljih filmova ove godine uopće...Izvrsno snimljen, s finim, gotovo baletanskim radom kamere, zapanjujuće oštrine i najboljim 3D efektom dosad viđenim, film je lišen [[Stanley Kubrick|Kubrickove]] ili [[De Palma, Brian|De Palmine]] poetike, a filozofičnost koja dobro pristaje SF-u svedena je na osnovu – preživjeti i vratiti se na Zemlju."<ref>{{cite web|author=Arsen Oremović|title=Elegantna “Gravitacija” nije posebno mudra, ali je najbolji 3D|url=http://www.vecernji.hr/film/elegantna-gravitacija-nije-posebno-mudra-ali-je-najbolji-3d-624047|publisher=Večernji list|date=7. listopada 2013}}</ref> == Nagrade i nominacije == {| class="wikitable" |- style="text-align:center;" ! colspan=4|Nagrade i nominacije |- style="text-align:center;" ! Festival/Nagrada ! Kategorija ! Nominovani ! Osvojio |- | rowspan="2" |[[Filmski festival u Veneciji]] | [[Filmski festival u Veneciji|Film budućnosti]]<ref name="urlMostra Venezia: a Gravity di Cuaron il Future Film Festival Digital Award 2013">{{cite web |url=http://www.ilsussidiario.net/News/Cinema-Televisione-e-Media/2013/9/6/Mostra-Venezia-a-Gravity-di-Cuaron-il-Future-Film-Festival-Digital-Award-2013/425044/ |title=Mostra Venezia: a 'Gravity' di Cuaron il 'Future Film Festival Digital Award 2013' |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130921054035/http://www.ilsussidiario.net/News/Cinema-Televisione-e-Media/2013/9/6/Mostra-Venezia-a-Gravity-di-Cuaron-il-Future-Film-Festival-Digital-Award-2013/425044/ |archivedate=2013-09-21 |quote= |accessdate=6. 9. 2013. |dead-url=yes }}</ref> | [[Alfonso Kuaron]] |{{da}} |} == Reference == {{izvori|2}} == Napomene == {{notelist}} == Vanjske veze == * {{IMDb naslov|1454468|title=Gravitacija}} * [http://gravitymovie.warnerbros.com/index.html Zvanična stranica] * [http://www.metacritic.com/movie/gravity Metacritic] * [http://www.ropeofsilicon.com/movie/gravity/ Rope of Silicon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130810235217/http://www.ropeofsilicon.com/movie/gravity/ |date=2013-08-10 }} * [http://www.rottentomatoes.com/m/gravity_2013/ Rotten Tomatoes] {{Sandra Bulok}} {{Alfonso Cuaron}} {{Nagrada Empire za najbolji film}} {{Hugo za najbolju dramsku prezentaciju u dugoj formi}} {{Nagrada Nebula za najbolji scenario/Bradburyjeva nagrada}} {{Izbor kritičara za SF/horor film}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki filmovi]] [[Kategorija:Britanski filmovi]] [[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]] [[Kategorija:SF-filmovi]] [[Kategorija:Filmovi katastrofe]] [[Kategorija:Akcije (filmovi)]] [[Kategorija:IMAX filmovi]] 9m18u3daxy2qway4a0xidzecr3s1zv2 Kategorija:Društvo u Makedoniji 14 128319 42587903 41858630 2026-05-05T03:03:22Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Severna Makedonija]] → [[Kategorija:Sjeverna Makedonija]] 42587903 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Society of the Republic of Macedonia}} [[Kategorija:Sjeverna Makedonija]] [[Kategorija:Društvo po državama|Makedonija]] ad57tywoq1capajpkqg1dyv3qw8jrw0 Bombardiranje 0 129790 42587765 9049330 2026-05-05T02:33:54Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Ratna avijacija]] → [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo]] 42587765 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:B-17G formation on bomb run.jpg|Vazdušno bombardovanje, Drugi svjetski rat.|thumb|desno]] '''Bombardovanje''' je [[artiljerija|artiljerijski]] ili [[zrakoplovstvo|vazdušni]] vatreni napad na protivničke jedinice ili objekte, sa namjerom ubijanja, uništenja ili [[neutralisanje|neutralisanja]]. == Artiljerijsko bombardovanje == Artiljerijsko bombardovanje je dugotrajno i snažno dejstvo zemaljske ili brodske artiljerije protiv naselja ili drugih objekata, da bi se rušenjem, uništavanjem i ubijanjem branilac prisilio na [[kapitulacija|kapitulaciju]] prije nego je iscrpio sva sredstva odbrane. Bombardovanje s mora se nekad izvodi zbog odmazde ili uznemiravanja. Termin artiljerijsko bombardovanje se koristi i kao naziv za [[artiljerijska priprema|artiljerijsku pripremu]]. == Vazdušno bombardovanje == Vazdušno bombardovanje je naziv za tučenje zemaljskih ili pomorskih ciljeva [[bomba]]ma ili [[raketa]]ma iz vazduha da bi se postiglo njihovo uništenje, oštećenje ili neutralisanje. Obuhvata tehniku leta i izbacivanja bombi pod raznim letnim uslovima. U širem smislu pod bombardovanje iz vazduha se ubraja i djelovanje [[bombarderska avijacija|bombarderske avijacije]] i vođenih [[projektil]]a. Po režimu leta aviona se može vršiti iz obrušavanja, iz propinjanja, horizontalnog leta i iz brišućeg leta. Po broju korištenih aviona može biti pojedinačno i grupno. Po uslovima vidljivosti se dijeli na dnevno, noćno i pod složenim meteorološkim uslovima. Prema vrsti cilja je bombardovanje pokretnih ciljeva, bombardovanje nepokretnih ciljeva, ciljeva na površini, pod vodom i u vazduhu. Po tipu bombe može biti bombardovanje običnim i bombardovanje specijalnim i vođenim vazduhoplovnim bombama. Tehnika bombardovanja je naziv za manevar aviona i postupke pri vršenju napada i poslije njega. Obuhvaćaju približavanje cilju, borbeni nalet i odlazak sa cilja. Ova tri dijela se još zovu manevar nad ciljem. Bombarderska priprema je dio opšte pripreme letačkih zadataka i uključuje i [[bombarderski proračun]]. == Povezano == * [[Bombarder]] == Literatura == * Vojna enciklopedija, Beograd, 1970., knjiga prva, strane 701 do 712. [[Kategorija:Vojska]] [[Kategorija:Avijacija]] [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo]] qb474gm79yenkzbuksx2sgsdg3809nu 42587943 42587765 2026-05-05T03:14:40Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Bombardovanje]] na [[Bombardiranje]] preko preusmjerenja: na bs.wiki je isto ovo 42587765 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:B-17G formation on bomb run.jpg|Vazdušno bombardovanje, Drugi svjetski rat.|thumb|desno]] '''Bombardovanje''' je [[artiljerija|artiljerijski]] ili [[zrakoplovstvo|vazdušni]] vatreni napad na protivničke jedinice ili objekte, sa namjerom ubijanja, uništenja ili [[neutralisanje|neutralisanja]]. == Artiljerijsko bombardovanje == Artiljerijsko bombardovanje je dugotrajno i snažno dejstvo zemaljske ili brodske artiljerije protiv naselja ili drugih objekata, da bi se rušenjem, uništavanjem i ubijanjem branilac prisilio na [[kapitulacija|kapitulaciju]] prije nego je iscrpio sva sredstva odbrane. Bombardovanje s mora se nekad izvodi zbog odmazde ili uznemiravanja. Termin artiljerijsko bombardovanje se koristi i kao naziv za [[artiljerijska priprema|artiljerijsku pripremu]]. == Vazdušno bombardovanje == Vazdušno bombardovanje je naziv za tučenje zemaljskih ili pomorskih ciljeva [[bomba]]ma ili [[raketa]]ma iz vazduha da bi se postiglo njihovo uništenje, oštećenje ili neutralisanje. Obuhvata tehniku leta i izbacivanja bombi pod raznim letnim uslovima. U širem smislu pod bombardovanje iz vazduha se ubraja i djelovanje [[bombarderska avijacija|bombarderske avijacije]] i vođenih [[projektil]]a. Po režimu leta aviona se može vršiti iz obrušavanja, iz propinjanja, horizontalnog leta i iz brišućeg leta. Po broju korištenih aviona može biti pojedinačno i grupno. Po uslovima vidljivosti se dijeli na dnevno, noćno i pod složenim meteorološkim uslovima. Prema vrsti cilja je bombardovanje pokretnih ciljeva, bombardovanje nepokretnih ciljeva, ciljeva na površini, pod vodom i u vazduhu. Po tipu bombe može biti bombardovanje običnim i bombardovanje specijalnim i vođenim vazduhoplovnim bombama. Tehnika bombardovanja je naziv za manevar aviona i postupke pri vršenju napada i poslije njega. Obuhvaćaju približavanje cilju, borbeni nalet i odlazak sa cilja. Ova tri dijela se još zovu manevar nad ciljem. Bombarderska priprema je dio opšte pripreme letačkih zadataka i uključuje i [[bombarderski proračun]]. == Povezano == * [[Bombarder]] == Literatura == * Vojna enciklopedija, Beograd, 1970., knjiga prva, strane 701 do 712. [[Kategorija:Vojska]] [[Kategorija:Avijacija]] [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo]] qb474gm79yenkzbuksx2sgsdg3809nu Zrakoplovna akademija 0 134507 42587458 14859564 2026-05-04T15:02:10Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Vazduhoplovna akademija]] na [[Zrakoplovna akademija]] preko preusmjerenja 14859564 wikitext text/x-wiki '''Vazduhoplovna''' ili '''zrakoplovna akademija''', rjeđe '''vazdušna''' ili '''zračna akademija''' su nazivi koji se koriste za razne [[obrazovanje|obrazovne]] institucije čija je prvenstvena svrha pružanje znanja i obuka u vještinama vezanim uz [[zrakoplovstvo]]. Pod time se obično podrazumijevaju specijalne institucije, odnosno [[vojna škola|vojne škole]] posvećene obuci pripadnika [[ratno zrakoplovstva|ratnog zrakoplovstva]]. Neke od najpoznatijih vazduhoplovnih akademija su: * [[Royal Air Force College Cranwell]], osnovan 1916. u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikoj Britaniji]]; * [[Akademija ratnog vazduhoplovstva Gagarin]], osnovana 1940. u tadašnjem [[Sovjetski Savez|SSSR]]-u (danas [[Rusija]]); * [[Akademija Ratnog vazduhoplovstva SAD]], osnovana 1954. U [[Beograd]]u postoji [[srednja škola]] pod nazivom [[Vazduhoplovna akademija (Beograd)]]. [[Kategorija:Vojno obrazovanje]] [[Kategorija:Avijacija|Akademija]] l77ktaeos0bjjquwtga6xtf30vxxe4v Homilija 0 137500 42587549 42415460 2026-05-04T21:31:37Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42587549 wikitext text/x-wiki '''Homilija''' (od [[grčka|grčke]] riječi ὁμιλία; "besjeda") je izraz koji u [[kršćanstvo|kršćanstvu]] označava [[egzegeza|egzegetski]] oblik [[propovijed]]i koji obično slijedi čitanje [[Sveto pismo|Svetog pisma]].<ref name="homily definition">{{Cite web |url=http://www83.homepage.villanova.edu/richard.jacobs/homilies/homily-sermon.htm |title=Homilies for Sundays and Holidays |access-date=2011-12-01 |archive-date=2023-02-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230226060613/http://www83.homepage.villanova.edu/richard.jacobs/homilies/homily-sermon.htm |url-status=dead }}</ref> U [[Katolička crkva|Katoličkoj]], [[Anglikanska zajednica|Anglikanskoj]], [[Luteranstvo|luteranskoj]] i [[pravoslavlje|pravoslavnim]] crkvama homilija se obično izgovara nakon [[misa|mise]] ([[Sveta liturgija]] u pravoslavnim i [[Sveta služba (luteranstvo)|svete službe]] u luteranskoj crkvi) na kraju [[liturgija|liturgije]].<ref name="homily definition"/> == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Sermons}} * [http://www.dailyhomilies.org Daily Homilies Website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111202195746/http://www.dailyhomilies.org/ |date=2011-12-02 }} * [http://latinarchdiocesetrivandrum.org/bishopstalk.php Read Malayalam and English Homilies, Reflections and Talks By Archbishop Soosa Pakiam, Metropolitan Archdiocese of Trivandrum] * [http://www.catholic-ew.org.uk/liturgy/Resources/GIRM/Documents/GIRM.pdf 2002 General Instruction of the Roman Missal – England and Wales edition (pdf)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070206123832/http://www.catholic-ew.org.uk/liturgy/Resources/GIRM/Documents/GIRM.pdf |date=2007-02-06 }} * [http://victorcauchi.fortunecity.com/homily.htm Homily Points] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091117081140/http://victorcauchi.fortunecity.com/homily.htm |date=2009-11-17 }} * The Homilies of [[Father Robert S. Smith]] – [http://cornellcatholic.org/spirituallife/homily.html Cornell Catholic Community, Smith's Homilies] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100918200756/http://cornellcatholic.org/spirituallife/homily.html |date=2010-09-18 }} * [http://www.saintsbooks.net/BooksList.html#Sermons Sermons & Material for Sermons] [[Kategorija:Kršćanstvo]] [[Kategorija:Kršćanski pojmovi]] h8uzu7kxke6fs0cgqjg91tpjz4bcszu Kategorija:Aerodromi u Srbiji 14 142519 42587868 40899467 2026-05-05T02:56:10Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Vazduhoplovstvo u Srbiji]] → [[Kategorija:Avijacija u Srbiji]] 42587868 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Airports in Serbia}} [[Kategorija:Avijacija u Srbiji]] [[Kategorija:Saobraćajna infrastruktura u Srbiji]] [[Kategorija:Aerodromi po državama|Srbija]] esyyzsova26bxnvhx60rj16cicqlrpo Grofovi i vojvode od Angoulêmea 0 146106 42587440 42402210 2026-05-04T14:16:42Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 6 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42587440 wikitext text/x-wiki [[Angoulême]] (''Angoumois'') u današnjoj zapadnoj Francuskoj je nastala kao oblast [[Karolinško Carstvo|Karolinškog Carstva]], koje je administrativno pripadala kraljevstvu [[Akvitanija]]. Pod nasljednicima [[Karlo Veliki|Karla Velikog]] lokalni grofovi od Angoulêmea su stekli nezavisnost i nisu bili vezani uz francusku krunu sve do 1307. Temeljem odredbi [[Sporazum u Brétigny|Sporazuma u Bretignyjuj]] (1360) Angoumois, kojima su tada vladali grofovi od Angoulêmea, je predan kao engleska teritorija kralju [[Edward III od Engleske|Edwardu III]]. Godine 1371. je postao leno [[vojvoda od Berryja]], bočnog ogranka francuske kraljevske porodice. Kada je [[François I od Francuske|François I]], bivši grof od Angoulêmea, postao kralj 1515. godine, Angoumois je konačno postao dio francuskih kraljevskih zemalja, stekavši status [[vojvodstvo|vojvodstva]]. == Grofovi od Angoulêmea == * [[Turpio]] (838–863) * [[Emeno]] (863–866) === Kuća Taillefer === [[Datoteka:Blason comtes d'Angoulême (ancien).svg|thumb|upright|Grb grofova od Angoulêmea]] * [[Wulgrin I od Angoulêmea|Wulgrin I]] (866–886)<ref name="fmg-1">{{cite web |url=http://fmg.ac/Projects/MedLands/ANGOULEME.htm#_Toc220298850 |title=Medieval Lands - Chapter 3, 1st Part |access-date=2012-01-28 |archive-date=2012-04-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120405023356/http://www.fmg.ac/Projects/MedLands/ANGOULEME.htm#_Toc220298850 |url-status=dead }}</ref><ref name="googlebooks1">{{cite book |url=http://books.google.com/books?id=5axpAAAAMAAJ&pg=PA13&dq=Counts+of+angouleme#v=onepage&q=Counts%20of%20angouleme&f=false |title=# The Descent, Name and Arms of Borlase of Borlase in the County of Cornwall by Guillaume Copeland Borlase, Page 13}}</ref> * [[Alduin I od Angoulêmea|Alduin I]] (886–916)<ref name="fmg-1"/><ref name="googlebooks1"/> * [[Guillaume Taillefer I|Guillaume II (Taillefer I)]] (916–945)<ref name="fmg-1"/><ref name="googlebooks1"/> * [[Bernard I od Périgorda|Bernard]] (945–950)<ref name="fmg-1"/><ref name="googlebooks1"/> * [[Guillaume I od Périgorda|Guillaume III]] (950-962)<ref name="fmg-1"/> * [[Ranulf I od Périgorda|Ranulf "Bompar"]] (962-975)<ref name="fmg-1"/> * [[Richard I Périgord|Richard]] (975-975)<ref name="fmg-1"/> * [[Arnold II od Angoulêmea|Arnold "Mancer"]] (975–988)<ref name="googlebooks1"/><ref name="fmg-2">{{cite web |url=http://fmg.ac/Projects/MedLands/ANGOULEME.htm#_Toc220298850 |title=Medieval Lands - Chapter 3, 2nd Part |access-date=2012-01-28 |archive-date=2012-04-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120405023356/http://www.fmg.ac/Projects/MedLands/ANGOULEME.htm#_Toc220298850 |url-status=dead }}</ref> * [[Guillaume IV od Angoulêmea|Guillaume IV (Taillefer II)]] (988–1028)<ref name="googlebooks1"/><ref name="fmg-2"/> * [[Alduin II od Angoulêmea|Alduin (II)]] (1028–1032)<ref name="googlebooks1"/><ref name="fmg-2"/> * [[Geoffrey od Angoulêmea|Geoffrey]] (1032–1048)<ref name="googlebooks1"/><ref name="fmg-3">{{cite web |url=http://fmg.ac/Projects/MedLands/ANGOULEME.htm#_Toc220298852 |title=Medieval Lands - Chapter 3, 3rd Part |access-date=2012-01-28 |archive-date=2012-04-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120405023356/http://www.fmg.ac/Projects/MedLands/ANGOULEME.htm#_Toc220298852 |url-status=dead }}</ref> * [[Fulk, grof od Angoulêmea|Fulk]] (1048–1087)<ref name="googlebooks1"/><ref name="fmg-3"/> * [[Guillaume V od Angoulêmea|Guillaume V (Taillefer III)]] (1087–1120)<ref name="googlebooks1"/><ref name="fmg-4">{{cite web |url=http://fmg.ac/Projects/MedLands/ANGOULEME.htm#_Toc220298853 |title=Medieval Lands - Chapter 3, 4th Part |access-date=2012-01-28 |archive-date=2012-04-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120405023356/http://www.fmg.ac/Projects/MedLands/ANGOULEME.htm#_Toc220298853 |url-status=dead }}</ref><!-- What happened to Guillaume III? --> * [[Wulgrin II, grof od Angoulêmea|Wulgrin II (Taillefer I)]] (1120–1140)<ref name="fmg-4"/> * [[Guillaume VI od Angoulêmea|Guillaume VI (Taillefer IV)]] (1140–1178)<ref name="fmg-5">{{cite web |url=http://fmg.ac/Projects/MedLands/ANGOULEME.htm#_Toc220298854 |title=Medieval Lands - Chapter 3, 5th Part |access-date=2012-01-28 |archive-date=2012-04-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120405023356/http://www.fmg.ac/Projects/MedLands/ANGOULEME.htm#_Toc220298854 |url-status=dead }}</ref> * [[Wulgrin III od Angoulêmea|Wulgrin III (Taillefer II)]] (1178–1181)<ref name="fmg-5"/> * [[Guillaume VII od Angoulêmea|Guillaume VII (Taillefer V)]] (1181–1186)<ref name="fmg-5"/> * [[Aymer od Angoulêmea|Aymer]] (1186–1202)<ref name="fmg-5"/> * [[Isabella od Angoulêmea|Isabella]] (1202–1246)<ref name="fmg-5"/> ** [[John od Engleske]] (1202-1216) ** [[Hugues X od Lusignana]] (1220–1249)<ref name="fmg-6"/> === House of Lusignan === [[Datoteka:Blason maison fr de Lusignan.svg|thumb|upright|Coat of arms of the lords of Lusignan]] * [[Hugues X od Lusignana|Hugues I]] (1220–1249)<ref name="fmg-6">{{cite web |url=http://fmg.ac/Projects/MedLands/ANGOULEME.htm#_Toc220298855 |title=Medieval Lands - Chapter 4, 1st Part |access-date=2012-01-28 |archive-date=2012-04-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120405023356/http://www.fmg.ac/Projects/MedLands/ANGOULEME.htm#_Toc220298855 |url-status=dead }}</ref> * [[Hugues XI od Lusignana|Hugues II]] (1249–1260) * [[Hugues XII od Lusignana|Hugues III]] (1260–1282) * [[Hugues XIII od Lusignana|Hugues IV]] (1282–1303) * [[Guy of Lusignan, grof od Angoulêmea|Guy]] (1303–1308) * ''dio Akvitanije'' (1308–1317) * ''[[Krunske zemlje Francuske|kraljevska domena]]'' (1317–1328) === Lena od kralja === * [[Jeanne II od Navarre|Jeanne]] (1328–1349) ''sa suprugom'' ** [[Philip III od Navarre|Philip]] (1328–1343) * [[Charles de La Cerda]] (1350–1354) * [[Jean, vojvoda od Berryja|Jean I]] (1356–1374) * [[Louis I, vojvoda Orléansa|Louis I]] (1404–1407), vojvoda od Orléansa * [[Jean, Count od Angoulêmea|Jean II]] (1407–1467) * [[Charles, grof od Angoulêmea|Charles]] (1467–1496) * [[François I od Francuske|François I]] (1496–1515) == Vojvode od Angoulême == [[Datoteka:Blason comte fr Angouleme (Valois).svg|thumb|upright|Grb grofova od Angoulêmea iz porodice Valois-Orléans]] * [[Louise od Savoya|Louise]] (1515–1531) * ''[[Krunske zemlje Francuske|Kraljevska domena]]'' * [[Charles II de Valois, vojvoda od Orléansa|Charles]] (1540–1545) * ''Kraljevska domena'' * [[Henry III od Francuske|Henry]] (1551–1574) * Henry (1574–1582) * [[Diane de France|Diane]] (1582–1619) * [[Charles de Valois, vojvoda od Angoulêmeaa|Charles]] (1619–1650) * Louis Emmanuel (1650–1653) * Frances Marie (1653–1696) ** Louis II (1653–1654) * ''Kraljevska domena'' * [[Élisabeth Marguerite d'Orléans]] (1675–1696) * ''Kraljevska domena'' * [[Charles, vojvoda od Berryja (1686–1714)|Charles de France]] (1710–1714) * ''Kraljevska domena'' * [[Charles X od Francuske|Charles Philippe de France]] (1773–1836) * [[Louis Antoine, vojvoda od Angoulêmea|Louis Antoine d'Artois]] (1836–1844) * ''Kraljevska domena'' == Reference == {{reflist}} == Literatura == * L'art de Verifier des Faits historiques, des Chartes, des Chroniques, et Autres Anciens Monuments, Depuis la Naissance de Notre-Seigner ''by Moreau et Yalade'', 1818. * The coinage of the European continent, ''by Swan Sonnenschein'', 1893. * Annuaire Historique Pour L'annee 1854, ''by Société de l'histoire de France''. * Nouvelle Encyclopedie Theologique, ''by acques-Paul Migne'', 1854. {{DEFAULTSORT:Angouleme}} [[Kategorija:Grofovi Angoulêmea| ]] [[Kategorija:Vojvode Angoulêmea| ]] ncv37b1kthitakoqmntufrwmrlhuxq0 Šablon:Infokutija album 10 152412 42588000 42580441 2026-05-05T10:12:09Z Aca 108187 + 42588000 wikitext text/x-wiki {{infobox | italic title= {{{Italic title|}}} | bodyclass = vevent haudio | aboveclass = summary album | abovestyle = font-style: italic; background-color: {{#ifeq:{{Template:Infobox album/color|{{{Type|}}}}}|khaki|{{Template:Infobox album/color}}|{{Template:Infobox album/color|{{{Type|}}} }} }} | above = {{#if:{{{naslov|{{{naziv|{{{ime|}}}}}}}}}|{{{naslov|{{{naziv}}}|{{{ime}}}}}}|<includeonly><span style="font-style: normal">/bez naslova/</span></includeonly>}} | image = {{#switch:{{{omot|}}} |<!--blank--> |blank = |??? = [[Datoteka:Nocover.svg|frameless]] |#default = [[Datoteka:{{{omot}}}|frameless|alt={{{Alt|}}}|{{#ifeq:{{{Border|}}}|yes|border}}]] }} | caption = {{{opis|}}} | headerstyle = background-color: {{#ifeq:{{Template:Infobox album/color|{{{tip|}}}}}|khaki|{{Template:Infobox album/color}}|{{Template:Infobox album/color|{{{tip|}}}}}}} | headerclass = description | header1 = {{Template:Infobox album/link|{{{Type|}}} }}{{#if:{{{Longtype|}}}|&#32;{{{Longtype}}}}}{{#if:{{{izvođač|{{{izvođači|}}}}}}|&#32;Izvođač(i): <span class="contributor">{{{izvođač|{{{izvođači|}}}}}}</span> }} | label2 = Izdat | data2 = {{{izdan|{{{izdat|}}}}}} | class2 = published | label3 = Snimljen | data3 = {{{snimljen|{{{sniman|}}}}}} | label4 = [[Muzički žanr|Žanr]] | data4 = {{{žanr|}}} | class4 = category | label5 = Dužina | data5 = {{{dužina|{{{trajanje|}}}}}} | label6 = Jezik | data6 = {{{jezik|}}} | class6 = category | label7 = [[Diskografska kuća|Diskograf]] | data7 = {{{Label|{{{izdavač|}}}}}} | label8 = [[Filmski režiser|Režiser]] | data8 = {{{režiser|}}} | label9 = [[Muzički producent|Producent]] | data9 = {{{producent|}}} | label10 = Kompilator | data10 = {{{kompilator|}}} | header11 = {{#if:{{{recenzije|}}}|Profesionalne recenzije}} | data12 = {{#if:{{{recenzije|}}}|<div style="text-align: left; padding: 0; margin: 0"> <!--{{Infobox album/Reviews deprecation notice}}[[Kategorija:Infobox album with reviews]]--> {{{Reviews|{{{Recenzije|{{{recenzije|}}}}}}}}} </div> }} | header13 = {{#if:{{{raniji album|}}}{{{kasniji album|}}}|{{#if:{{{kronologija|}}}|{{{kronologija}}}|{{{izvođač}}}}}{{#ifeq:{{{tip|}}}|video|&#32;video}}&#32;kronologija }} | data14 = {{#if:{{{raniji album|}}}{{{kasniji album|}}}|<span></span> {{{!}} style="width:100%; background: transparent; text-align: center; font-size: 88%; line-height: 1.4em; vertical-align: top" {{!}} style="width: 33%; padding: 0.2em 0.1em 0.2em 0" {{!}} {{{raniji album|}}} {{!}} style="width: 33%; padding: 0.2em 0.1em 0.2em 0.1em" {{!}} {{{ovaj album|}}} {{!}} style="width: 33%; padding: 0.2em 0 0.2em 0.1em" {{!}} {{{kasniji album|}}} {{!}}} }} | below = {{{razno|}}} }}{{category handler |main={{#ifeq:{{Template:Infobox album/color|{{{Type|}}}|Test}}|Test |[[Kategorija:Album articles with non-standard infoboxes]] }}{{#ifeq:{{Template:Infobox album/color|{{{Type|}}}}}|khaki |[[Kategorija:Album articles with non-standard infoboxes]][[Kategorija:Song articles needing single infobox conversion]] }}[[Kategorija:Articles with hAudio microformats]]{{#switch:{{lc:{{{Cover|}}}}} | |??? |nocover.png = [[Kategorija:Album infoboxes lacking a cover]] }} }}<noinclude> {{documentation}} <!-- add categories and interwikis to the /doc subpage, not here --> [[Kategorija:Infokutije]] [[Kategorija:Standardne infokutije|Album]] </noinclude> rxlirx0fd52kgefwaxqizph2nvau7bu 42588002 42588000 2026-05-05T10:25:40Z Aca 108187 tip 42588002 wikitext text/x-wiki {{infobox | italic title= {{{Italic title|}}} | bodyclass = vevent haudio | aboveclass = summary album | abovestyle = font-style: italic; background-color: {{#ifeq:{{Template:Infobox album/color|{{{Type|{{{tip|}}}}}}}}|khaki|{{Template:Infobox album/color}}|{{Template:Infobox album/color|{{{Type|{{{tip|}}}}}} }} }} | above = {{#if:{{{naslov|{{{naziv|{{{ime|}}}}}}}}}|{{{naslov|{{{naziv}}}|{{{ime}}}}}}|<includeonly><span style="font-style: normal">/bez naslova/</span></includeonly>}} | image = {{#switch:{{{omot|}}} |<!--blank--> |blank = |??? = [[Datoteka:Nocover.svg|frameless]] |#default = [[Datoteka:{{{omot}}}|frameless|alt={{{Alt|}}}|{{#ifeq:{{{Border|}}}|yes|border}}]] }} | caption = {{{opis|}}} | headerstyle = background-color: {{#ifeq:{{Template:Infobox album/color|{{{tip|}}}}}|khaki|{{Template:Infobox album/color}}|{{Template:Infobox album/color|{{{tip|}}}}}}} | headerclass = description | header1 = {{Template:Infobox album/link|{{{Type|{{{tip|}}}}}}}}{{#if:{{{Longtype|}}}|&#32;{{{Longtype}}}}}{{#if:{{{izvođač|{{{izvođači|}}}}}}|&#32;Izvođač(i): <span class="contributor">{{{izvođač|{{{izvođači|}}}}}}</span> }} | label2 = Izdat | data2 = {{{izdan|{{{izdat|}}}}}} | class2 = published | label3 = Snimljen | data3 = {{{snimljen|{{{sniman|}}}}}} | label4 = [[Muzički žanr|Žanr]] | data4 = {{{žanr|}}} | class4 = category | label5 = Dužina | data5 = {{{dužina|{{{trajanje|}}}}}} | label6 = Jezik | data6 = {{{jezik|}}} | class6 = category | label7 = [[Diskografska kuća|Diskograf]] | data7 = {{{Label|{{{izdavač|}}}}}} | label8 = [[Filmski režiser|Režiser]] | data8 = {{{režiser|}}} | label9 = [[Muzički producent|Producent]] | data9 = {{{producent|}}} | label10 = Kompilator | data10 = {{{kompilator|}}} | header11 = {{#if:{{{recenzije|}}}|Profesionalne recenzije}} | data12 = {{#if:{{{recenzije|}}}|<div style="text-align: left; padding: 0; margin: 0"> <!--{{Infobox album/Reviews deprecation notice}}[[Kategorija:Infobox album with reviews]]--> {{{Reviews|{{{Recenzije|{{{recenzije|}}}}}}}}} </div> }} | header13 = {{#if:{{{raniji album|}}}{{{kasniji album|}}}|{{#if:{{{kronologija|}}}|{{{kronologija}}}|{{{izvođač}}}}}{{#ifeq:{{{tip|}}}|video|&#32;video}}&#32;kronologija }} | data14 = {{#if:{{{raniji album|}}}{{{kasniji album|}}}|<span></span> {{{!}} style="width:100%; background: transparent; text-align: center; font-size: 88%; line-height: 1.4em; vertical-align: top" {{!}} style="width: 33%; padding: 0.2em 0.1em 0.2em 0" {{!}} {{{raniji album|}}} {{!}} style="width: 33%; padding: 0.2em 0.1em 0.2em 0.1em" {{!}} {{{ovaj album|}}} {{!}} style="width: 33%; padding: 0.2em 0 0.2em 0.1em" {{!}} {{{kasniji album|}}} {{!}}} }} | below = {{{razno|}}} }}{{category handler |main={{#ifeq:{{Template:Infobox album/color|{{{Type|{{{tip|}}}}}}|Test}}|Test |[[Kategorija:Album articles with non-standard infoboxes]] }}{{#ifeq:{{Template:Infobox album/color|{{{Type|{{{tip|}}}}}}}}|khaki |[[Kategorija:Album articles with non-standard infoboxes]][[Kategorija:Song articles needing single infobox conversion]] }}[[Kategorija:Articles with hAudio microformats]]{{#switch:{{lc:{{{Cover|}}}}} | |??? |nocover.png = [[Kategorija:Album infoboxes lacking a cover]] }} }}<noinclude> {{documentation}} <!-- add categories and interwikis to the /doc subpage, not here --> [[Kategorija:Infokutije]] [[Kategorija:Standardne infokutije|Album]] </noinclude> 4fxwz4yr6k3ox9igngxlwt2c38x5ytb 42588003 42588002 2026-05-05T10:29:37Z Aca 108187 + 42588003 wikitext text/x-wiki {{infobox | italic title= {{{Italic title|}}} | bodyclass = vevent haudio | aboveclass = summary album | abovestyle = font-style: italic; background-color: {{#ifeq:{{Template:Infobox album/color|{{{Type|{{{tip|}}}}}}}}|khaki|{{Template:Infobox album/color}}|{{Template:Infobox album/color|{{{Type|{{{tip|}}}}}} }} }} | above = {{#if:{{{naslov|{{{naziv|{{{ime|}}}}}}}}}|{{{naslov|{{{naziv}}}|{{{ime}}}}}}|<includeonly><span style="font-style: normal">/bez naslova/</span></includeonly>}} | image = {{#switch:{{{omot|}}} |<!--blank--> |blank = |??? = [[Datoteka:Nocover.svg|frameless]] |#default = [[Datoteka:{{{omot}}}|frameless|alt={{{Alt|}}}|{{#ifeq:{{{Border|}}}|yes|border}}]] }} | caption = {{{opis|}}} | headerstyle = background-color: {{#ifeq:{{Template:Infobox album/color|{{{tip|}}}}}|khaki|{{Template:Infobox album/color}}|{{Template:Infobox album/color|{{{tip|}}}}}}} | headerclass = description | header1 = {{Template:Infobox album/link|{{{Type|{{{tip|}}}}}}}}{{#if:{{{Longtype|}}}|&#32;{{{Longtype}}}}}{{#if:{{{izvođač|{{{izvođači|}}}}}}|&#32;Izvođač(i): <span class="contributor">{{{izvođač|{{{izvođači|}}}}}}</span> }} | label2 = Izdat | data2 = {{{izdan|{{{izdat|}}}}}} | class2 = published | label3 = Snimljen | data3 = {{{snimljen|{{{sniman|}}}}}} | label4 = [[Muzički žanr|Žanr]] | data4 = {{{žanr|}}} | class4 = category | label5 = Dužina | data5 = {{{dužina|{{{trajanje|}}}}}} | label6 = Jezik | data6 = {{{jezik|}}} | class6 = category | label7 = [[Diskografska kuća|Diskograf]] | data7 = {{{Label|{{{izdavač|}}}}}} | label8 = [[Filmski režiser|Režiser]] | data8 = {{{režiser|}}} | label9 = [[Muzički producent|Producent]] | data9 = {{{producent|}}} | label10 = Kompilator | data10 = {{{kompilator|}}} | header11 = {{#if:{{{recenzije|}}}|Profesionalne recenzije}} | data12 = {{#if:{{{recenzije|}}}|<div style="text-align: left; padding: 0; margin: 0"> <!--{{Infobox album/Reviews deprecation notice}}[[Kategorija:Infobox album with reviews]]--> {{{Reviews|{{{Recenzije|{{{recenzije|}}}}}}}}} </div> }} | header13 = {{#if:{{{raniji album|{{{prethodni_album|}}}}}}{{{kasniji album|{{{sljedeći_album|}}}}}}|{{#if:{{{kronologija|}}}|{{{kronologija}}}|{{{izvođač}}}}}{{#ifeq:{{{tip|}}}|video|&#32;video}}&#32;kronologija }} | data14 = {{#if:{{{raniji album|{{{prethodni_album|}}}}}}{{{kasniji album|{{{sljedeći_album|}}}}}}|<span></span> {{{!}} style="width:100%; background: transparent; text-align: center; font-size: 88%; line-height: 1.4em; vertical-align: top" {{!}} style="width: 33%; padding: 0.2em 0.1em 0.2em 0" {{!}} {{{raniji album|{{{prethodni_album|}}}}}} {{!}} style="width: 33%; padding: 0.2em 0.1em 0.2em 0.1em" {{!}} {{{ovaj album|{{{ovaj_album|}}}}}} {{!}} style="width: 33%; padding: 0.2em 0 0.2em 0.1em" {{!}} {{{kasniji album|{{{sljedeći_album|}}}}}} {{!}}} }} | below = {{{razno|}}} }}{{category handler |main={{#ifeq:{{Template:Infobox album/color|{{{Type|{{{tip|}}}}}}|Test}}|Test |[[Kategorija:Album articles with non-standard infoboxes]] }}{{#ifeq:{{Template:Infobox album/color|{{{Type|{{{tip|}}}}}}}}|khaki |[[Kategorija:Album articles with non-standard infoboxes]][[Kategorija:Song articles needing single infobox conversion]] }}[[Kategorija:Articles with hAudio microformats]]{{#switch:{{lc:{{{Cover|}}}}} | |??? |nocover.png = [[Kategorija:Album infoboxes lacking a cover]] }} }}<noinclude> {{documentation}} <!-- add categories and interwikis to the /doc subpage, not here --> [[Kategorija:Infokutije]] [[Kategorija:Standardne infokutije|Album]] </noinclude> h43clr2870swxw9xm65ylr4mm5uaanp 42588004 42588003 2026-05-05T10:34:42Z Aca 108187 42588004 wikitext text/x-wiki {{infobox | italic title= {{{Italic title|}}} | bodyclass = vevent haudio | aboveclass = summary album | abovestyle = font-style: italic; background-color: {{#ifeq:{{Template:Infobox album/color|{{{Type|{{{tip|}}}}}}}}|khaki|{{Template:Infobox album/color}}|{{Template:Infobox album/color|{{{Type|{{{tip|}}}}}} }} }} | above = {{#if:{{{naslov|{{{naziv|{{{ime|}}}}}}}}}|{{{naslov|{{{naziv}}}|{{{ime}}}}}}|<includeonly><span style="font-style: normal">/bez naslova/</span></includeonly>}} | image = {{#switch:{{{omot|}}} |<!--blank--> |blank = |??? = [[Datoteka:Nocover.svg|frameless]] |#default = [[Datoteka:{{{omot}}}|frameless|alt={{{Alt|}}}|{{#ifeq:{{{Border|}}}|yes|border}}]] }} | caption = {{{opis|}}} | headerstyle = background-color: {{#ifeq:{{Template:Infobox album/color|{{{tip|}}}}}|khaki|{{Template:Infobox album/color}}|{{Template:Infobox album/color|{{{tip|}}}}}}} | headerclass = description | header1 = {{Template:Infobox album/link|{{{Type|{{{tip|}}}}}}}}{{#if:{{{Longtype|}}}|&#32;{{{Longtype}}}}}{{#if:{{{izvođač|{{{izvođači|}}}}}}|&#32;Izvođač(i): <span class="contributor">{{{izvođač|{{{izvođači|}}}}}}</span> }} | label2 = Izdat | data2 = {{{izdan|{{{izdat|}}}}}} | class2 = published | label3 = Snimljen | data3 = {{{snimljen|{{{sniman|}}}}}} | label4 = [[Muzički žanr|Žanr]] | data4 = {{{žanr|}}} | class4 = category | label5 = Dužina | data5 = {{{dužina|{{{trajanje|}}}}}} | label6 = Jezik | data6 = {{{jezik|}}} | class6 = category | label7 = [[Diskografska kuća|Diskograf]] | data7 = {{{Label|{{{izdavač|}}}}}} | label8 = [[Filmski režiser|Režiser]] | data8 = {{{režiser|}}} | label9 = [[Muzički producent|Producent]] | data9 = {{{producent|}}} | label10 = Kompilator | data10 = {{{kompilator|}}} | header11 = {{#if:{{{recenzije|}}}|Profesionalne recenzije}} | data12 = {{#if:{{{recenzije|}}}|<div style="text-align: left; padding: 0; margin: 0"> <!--{{Infobox album/Reviews deprecation notice}}[[Kategorija:Infobox album with reviews]]--> {{{Reviews|{{{Recenzije|{{{recenzije|}}}}}}}}} </div> }} | header13 = {{#if:{{{raniji album|{{{prethodni_album|}}}}}}{{{kasniji album|{{{sljedeći_album|}}}}}}|{{#if:{{{kronologija|}}}|{{{kronologija}}}|{{{izvođač}}}}} – {{#ifeq:{{{tip|}}}|video|&#32;video}}hronologija }} | data14 = {{#if:{{{raniji album|{{{prethodni_album|}}}}}}{{{kasniji album|{{{sljedeći_album|}}}}}}|<span></span> {{{!}} style="width:100%; background: transparent; text-align: center; font-size: 88%; line-height: 1.4em; vertical-align: top" {{!}} style="width: 33%; padding: 0.2em 0.1em 0.2em 0" {{!}} {{{raniji album|{{{prethodni_album|}}}}}} {{!}} style="width: 33%; padding: 0.2em 0.1em 0.2em 0.1em" {{!}} {{{ovaj album|{{{ovaj_album|}}}}}} {{!}} style="width: 33%; padding: 0.2em 0 0.2em 0.1em" {{!}} {{{kasniji album|{{{sljedeći_album|}}}}}} {{!}}} }} | below = {{{razno|}}} }}{{category handler |main={{#ifeq:{{Template:Infobox album/color|{{{Type|{{{tip|}}}}}}|Test}}|Test |[[Kategorija:Album articles with non-standard infoboxes]] }}{{#ifeq:{{Template:Infobox album/color|{{{Type|{{{tip|}}}}}}}}|khaki |[[Kategorija:Album articles with non-standard infoboxes]][[Kategorija:Song articles needing single infobox conversion]] }}[[Kategorija:Articles with hAudio microformats]]{{#switch:{{lc:{{{Cover|}}}}} | |??? |nocover.png = [[Kategorija:Album infoboxes lacking a cover]] }} }}<noinclude> {{documentation}} <!-- add categories and interwikis to the /doc subpage, not here --> [[Kategorija:Infokutije]] [[Kategorija:Standardne infokutije|Album]] </noinclude> qc3hx2vbc227nzkc8wumuwpy5twjrhn 42588005 42588004 2026-05-05T10:42:32Z Aca 108187 čitljivije 42588005 wikitext text/x-wiki {{infobox | italic title= {{{Italic title|}}} | bodyclass = vevent haudio | aboveclass = summary album | abovestyle = font-style: italic; background-color: {{#ifeq:{{Template:Infobox album/color|{{{Type|{{{tip|}}}}}}}}|khaki|{{Template:Infobox album/color}}|{{Template:Infobox album/color|{{{Type|{{{tip|}}}}}} }} }} | above = {{#if:{{{naslov|{{{naziv|{{{ime|}}}}}}}}}|{{{naslov|{{{naziv}}}|{{{ime}}}}}}|<includeonly><span style="font-style: normal">/bez naslova/</span></includeonly>}} | image = {{#switch:{{{omot|}}} |<!--blank--> |blank = |??? = [[Datoteka:Nocover.svg|frameless]] |#default = [[Datoteka:{{{omot}}}|frameless|alt={{{Alt|}}}|{{#ifeq:{{{Border|}}}|yes|border}}]] }} | caption = {{{opis|}}} | headerstyle = background-color: {{#ifeq:{{Template:Infobox album/color|{{{tip|}}}}}|khaki|{{Template:Infobox album/color}}|{{Template:Infobox album/color|{{{tip|}}}}}}} | headerclass = description | header1 = {{Template:Infobox album/link|{{{Type|{{{tip|}}}}}}}} | header2 = {{#if:{{{Longtype|}}}|&#32;{{{Longtype}}}}}{{#if:{{{izvođač|{{{izvođači|}}}}}}|&#32;Izvođač(i): <span class="contributor">{{{izvođač|{{{izvođači|}}}}}}</span> }} | label2 = Izdat | data2 = {{{izdan|{{{izdat|}}}}}} | class2 = published | label3 = Snimljen | data3 = {{{snimljen|{{{sniman|}}}}}} | label4 = [[Muzički žanr|Žanr]] | data4 = {{{žanr|}}} | class4 = category | label5 = Dužina | data5 = {{{dužina|{{{trajanje|}}}}}} | label6 = Jezik | data6 = {{{jezik|}}} | class6 = category | label7 = [[Diskografska kuća|Diskograf]] | data7 = {{{Label|{{{izdavač|}}}}}} | label8 = [[Filmski režiser|Režiser]] | data8 = {{{režiser|}}} | label9 = [[Muzički producent|Producent]] | data9 = {{{producent|}}} | label10 = Kompilator | data10 = {{{kompilator|}}} | header11 = {{#if:{{{recenzije|}}}|Profesionalne recenzije}} | data12 = {{#if:{{{recenzije|}}}|<div style="text-align: left; padding: 0; margin: 0"> <!--{{Infobox album/Reviews deprecation notice}}[[Kategorija:Infobox album with reviews]]--> {{{Reviews|{{{Recenzije|{{{recenzije|}}}}}}}}} </div> }} | header13 = {{#if:{{{raniji album|{{{prethodni_album|}}}}}}{{{kasniji album|{{{sljedeći_album|}}}}}}|{{#if:{{{kronologija|}}}|{{{kronologija}}}|{{{izvođač}}}}} – {{#ifeq:{{{tip|}}}|video|&#32;video}}hronologija }} | data14 = {{#if:{{{raniji album|{{{prethodni_album|}}}}}}{{{kasniji album|{{{sljedeći_album|}}}}}}|<span></span> {{{!}} style="width:100%; background: transparent; text-align: center; font-size: 88%; line-height: 1.4em; vertical-align: top" {{!}} style="width: 33%; padding: 0.2em 0.1em 0.2em 0" {{!}} {{{raniji album|{{{prethodni_album|}}}}}} {{!}} style="width: 33%; padding: 0.2em 0.1em 0.2em 0.1em" {{!}} {{{ovaj album|{{{ovaj_album|}}}}}} {{!}} style="width: 33%; padding: 0.2em 0 0.2em 0.1em" {{!}} {{{kasniji album|{{{sljedeći_album|}}}}}} {{!}}} }} | below = {{{razno|}}} }}{{category handler |main={{#ifeq:{{Template:Infobox album/color|{{{Type|{{{tip|}}}}}}|Test}}|Test |[[Kategorija:Album articles with non-standard infoboxes]] }}{{#ifeq:{{Template:Infobox album/color|{{{Type|{{{tip|}}}}}}}}|khaki |[[Kategorija:Album articles with non-standard infoboxes]][[Kategorija:Song articles needing single infobox conversion]] }}[[Kategorija:Articles with hAudio microformats]]{{#switch:{{lc:{{{Cover|}}}}} | |??? |nocover.png = [[Kategorija:Album infoboxes lacking a cover]] }} }}<noinclude> {{documentation}} <!-- add categories and interwikis to the /doc subpage, not here --> [[Kategorija:Infokutije]] [[Kategorija:Standardne infokutije|Album]] </noinclude> jko19trqcso22ea3g0jy1mz42lkfvyl 42588006 42588005 2026-05-05T10:45:57Z Aca 108187 kapitalizacija 42588006 wikitext text/x-wiki {{infobox | italic title= {{{Italic title|}}} | bodyclass = vevent haudio | aboveclass = summary album | abovestyle = font-style: italic; background-color: {{#ifeq:{{Template:Infobox album/color|{{{Type|{{{tip|}}}}}}}}|khaki|{{Template:Infobox album/color}}|{{Template:Infobox album/color|{{{Type|{{{tip|}}}}}} }} }} | above = {{#if:{{{naslov|{{{naziv|{{{ime|}}}}}}}}}|{{{naslov|{{{naziv}}}|{{{ime}}}}}}|<includeonly><span style="font-style: normal">/bez naslova/</span></includeonly>}} | image = {{#switch:{{{omot|}}} |<!--blank--> |blank = |??? = [[Datoteka:Nocover.svg|frameless]] |#default = [[Datoteka:{{{omot}}}|frameless|alt={{{Alt|}}}|{{#ifeq:{{{Border|}}}|yes|border}}]] }} | caption = {{{opis|}}} | headerstyle = background-color: {{#ifeq:{{Template:Infobox album/color|{{{tip|}}}}}|khaki|{{Template:Infobox album/color}}|{{Template:Infobox album/color|{{{tip|}}}}}}} | headerclass = description | header1 = {{ucfirst:{{Template:Infobox album/link|{{{Type|{{{tip|}}}}}}}}}} | header2 = {{#if:{{{Longtype|}}}|&#32;{{{Longtype}}}}}{{#if:{{{izvođač|{{{izvođači|}}}}}}|&#32;Izvođač(i): <span class="contributor">{{{izvođač|{{{izvođači|}}}}}}</span> }} | label2 = Izdat | data2 = {{{izdan|{{{izdat|}}}}}} | class2 = published | label3 = Snimljen | data3 = {{{snimljen|{{{sniman|}}}}}} | label4 = [[Muzički žanr|Žanr]] | data4 = {{{žanr|}}} | class4 = category | label5 = Dužina | data5 = {{{dužina|{{{trajanje|}}}}}} | label6 = Jezik | data6 = {{{jezik|}}} | class6 = category | label7 = [[Diskografska kuća|Diskograf]] | data7 = {{{Label|{{{izdavač|}}}}}} | label8 = [[Filmski režiser|Režiser]] | data8 = {{{režiser|}}} | label9 = [[Muzički producent|Producent]] | data9 = {{{producent|}}} | label10 = Kompilator | data10 = {{{kompilator|}}} | header11 = {{#if:{{{recenzije|}}}|Profesionalne recenzije}} | data12 = {{#if:{{{recenzije|}}}|<div style="text-align: left; padding: 0; margin: 0"> <!--{{Infobox album/Reviews deprecation notice}}[[Kategorija:Infobox album with reviews]]--> {{{Reviews|{{{Recenzije|{{{recenzije|}}}}}}}}} </div> }} | header13 = {{#if:{{{raniji album|{{{prethodni_album|}}}}}}{{{kasniji album|{{{sljedeći_album|}}}}}}|{{#if:{{{kronologija|}}}|{{{kronologija}}}|{{{izvođač}}}}} – {{#ifeq:{{{tip|}}}|video|&#32;video}}hronologija }} | data14 = {{#if:{{{raniji album|{{{prethodni_album|}}}}}}{{{kasniji album|{{{sljedeći_album|}}}}}}|<span></span> {{{!}} style="width:100%; background: transparent; text-align: center; font-size: 88%; line-height: 1.4em; vertical-align: top" {{!}} style="width: 33%; padding: 0.2em 0.1em 0.2em 0" {{!}} {{{raniji album|{{{prethodni_album|}}}}}} {{!}} style="width: 33%; padding: 0.2em 0.1em 0.2em 0.1em" {{!}} {{{ovaj album|{{{ovaj_album|}}}}}} {{!}} style="width: 33%; padding: 0.2em 0 0.2em 0.1em" {{!}} {{{kasniji album|{{{sljedeći_album|}}}}}} {{!}}} }} | below = {{{razno|}}} }}{{category handler |main={{#ifeq:{{Template:Infobox album/color|{{{Type|{{{tip|}}}}}}|Test}}|Test |[[Kategorija:Album articles with non-standard infoboxes]] }}{{#ifeq:{{Template:Infobox album/color|{{{Type|{{{tip|}}}}}}}}|khaki |[[Kategorija:Album articles with non-standard infoboxes]][[Kategorija:Song articles needing single infobox conversion]] }}[[Kategorija:Articles with hAudio microformats]]{{#switch:{{lc:{{{Cover|}}}}} | |??? |nocover.png = [[Kategorija:Album infoboxes lacking a cover]] }} }}<noinclude> {{documentation}} <!-- add categories and interwikis to the /doc subpage, not here --> [[Kategorija:Infokutije]] [[Kategorija:Standardne infokutije|Album]] </noinclude> bgxl2from8bfb5ezuqd36q9gomaly9j 42588007 42588006 2026-05-05T10:47:38Z Aca 108187 42588007 wikitext text/x-wiki {{infobox | italic title= {{{Italic title|}}} | bodyclass = vevent haudio | aboveclass = summary album | abovestyle = font-style: italic; background-color: {{#ifeq:{{Template:Infobox album/color|{{{Type|{{{tip|}}}}}}}}|khaki|{{Template:Infobox album/color}}|{{Template:Infobox album/color|{{{Type|{{{tip|}}}}}} }} }} | above = {{#if:{{{naslov|{{{naziv|{{{ime|}}}}}}}}}|{{{naslov|{{{naziv}}}|{{{ime}}}}}}|<includeonly><span style="font-style: normal">/bez naslova/</span></includeonly>}} | image = {{#switch:{{{omot|}}} |<!--blank--> |blank = |??? = [[Datoteka:Nocover.svg|frameless]] |#default = [[Datoteka:{{{omot}}}|frameless|alt={{{Alt|}}}|{{#ifeq:{{{Border|}}}|yes|border}}]] }} | caption = {{{opis|}}} | headerstyle = background-color: {{#ifeq:{{Template:Infobox album/color|{{{tip|}}}}}|khaki|{{Template:Infobox album/color}}|{{Template:Infobox album/color|{{{tip|}}}}}}} | headerclass = description | header1 = {{ucfirst:{{Template:Infobox album/link|{{{Type|{{{tip|}}}}}}}}}} | header2 = {{#if:{{{Longtype|}}}|&#32;{{{Longtype}}}}}{{#if:{{{izvođač|{{{izvođači|}}}}}}|&#32;Izvođač(i): <span class="contributor">{{{izvođač|{{{izvođači|}}}}}}</span> }} | label3 = Izdat | data3 = {{{izdan|{{{izdat|}}}}}} | class3 = published | label4 = Snimljen | data4 = {{{snimljen|{{{sniman|}}}}}} | label5 = [[Muzički žanr|Žanr]] | data5 = {{{žanr|}}} | class5 = category | label6 = Dužina | data6 = {{{dužina|{{{trajanje|}}}}}} | label7 = Jezik | data7 = {{{jezik|}}} | class7 = category | label8 = [[Diskografska kuća|Diskograf]] | data8 = {{{Label|{{{izdavač|}}}}}} | label9 = [[Filmski režiser|Režiser]] | data9 = {{{režiser|}}} | label10 = [[Muzički producent|Producent]] | data10 = {{{producent|}}} | label11 = Kompilator | data11 = {{{kompilator|}}} | header12 = {{#if:{{{recenzije|}}}|Profesionalne recenzije}} | data13 = {{#if:{{{recenzije|}}}|<div style="text-align: left; padding: 0; margin: 0"> <!--{{Infobox album/Reviews deprecation notice}}[[Kategorija:Infobox album with reviews]]--> {{{Reviews|{{{Recenzije|{{{recenzije|}}}}}}}}} </div> }} | header14 = {{#if:{{{raniji album|{{{prethodni_album|}}}}}}{{{kasniji album|{{{sljedeći_album|}}}}}}|{{#if:{{{kronologija|}}}|{{{kronologija}}}|{{{izvođač}}}}} – {{#ifeq:{{{tip|}}}|video|&#32;video}}hronologija }} | data15 = {{#if:{{{raniji album|{{{prethodni_album|}}}}}}{{{kasniji album|{{{sljedeći_album|}}}}}}|<span></span> {{{!}} style="width:100%; background: transparent; text-align: center; font-size: 88%; line-height: 1.4em; vertical-align: top" {{!}} style="width: 33%; padding: 0.2em 0.1em 0.2em 0" {{!}} {{{raniji album|{{{prethodni_album|}}}}}} {{!}} style="width: 33%; padding: 0.2em 0.1em 0.2em 0.1em" {{!}} {{{ovaj album|{{{ovaj_album|}}}}}} {{!}} style="width: 33%; padding: 0.2em 0 0.2em 0.1em" {{!}} {{{kasniji album|{{{sljedeći_album|}}}}}} {{!}}} }} | below = {{{razno|}}} }}{{category handler |main={{#ifeq:{{Template:Infobox album/color|{{{Type|{{{tip|}}}}}}|Test}}|Test |[[Kategorija:Album articles with non-standard infoboxes]] }}{{#ifeq:{{Template:Infobox album/color|{{{Type|{{{tip|}}}}}}}}|khaki |[[Kategorija:Album articles with non-standard infoboxes]][[Kategorija:Song articles needing single infobox conversion]] }}[[Kategorija:Articles with hAudio microformats]]{{#switch:{{lc:{{{Cover|}}}}} | |??? |nocover.png = [[Kategorija:Album infoboxes lacking a cover]] }} }}<noinclude> {{documentation}} <!-- add categories and interwikis to the /doc subpage, not here --> [[Kategorija:Infokutije]] [[Kategorija:Standardne infokutije|Album]] </noinclude> tfnu5kdfm0c1c99fogtxck2f93q6zn2 42588014 42588007 2026-05-05T11:13:49Z Aca 108187 sažetije 42588014 wikitext text/x-wiki {{infobox | italic title= {{{Italic title|}}} | bodyclass = vevent haudio | aboveclass = summary album | abovestyle = font-style: italic; background-color: {{#ifeq:{{Template:Infobox album/color|{{{Type|{{{tip|}}}}}}}}|khaki|{{Template:Infobox album/color}}|{{Template:Infobox album/color|{{{Type|{{{tip|}}}}}} }} }} | above = {{#if:{{{naslov|{{{naziv|{{{ime|}}}}}}}}}|{{{naslov|{{{naziv}}}|{{{ime}}}}}}|<includeonly><span style="font-style: normal">/bez naslova/</span></includeonly>}} | image = {{#switch:{{{omot|}}} |<!--blank--> |blank = |??? = [[Datoteka:Nocover.svg|frameless]] |#default = [[Datoteka:{{{omot}}}|frameless|alt={{{Alt|}}}|{{#ifeq:{{{Border|}}}|yes|border}}]] }} | caption = {{{opis|}}} | headerstyle = background-color: {{#ifeq:{{Template:Infobox album/color|{{{tip|}}}}}|khaki|{{Template:Infobox album/color}}|{{Template:Infobox album/color|{{{tip|}}}}}}} | headerclass = description | header1 = {{ucfirst:{{Template:Infobox album/link|{{{Type|{{{tip|}}}}}}}}}}{{#if:{{{Longtype|}}}|&#32;{{{Longtype}}}}}{{#if:{{{izvođač|{{{izvođači|}}}}}}|&#32;– <span class="contributor">{{{izvođač|{{{izvođači|}}}}}}</span> }} | label3 = Izdat | data3 = {{{izdan|{{{izdat|}}}}}} | class3 = published | label4 = Snimljen | data4 = {{{snimljen|{{{sniman|}}}}}} | label5 = [[Muzički žanr|Žanr]] | data5 = {{{žanr|}}} | class5 = category | label6 = Dužina | data6 = {{{dužina|{{{trajanje|}}}}}} | label7 = Jezik | data7 = {{{jezik|}}} | class7 = category | label8 = [[Diskografska kuća|Diskograf]] | data8 = {{{Label|{{{izdavač|}}}}}} | label9 = [[Filmski režiser|Režiser]] | data9 = {{{režiser|}}} | label10 = [[Muzički producent|Producent]] | data10 = {{{producent|}}} | label11 = Kompilator | data11 = {{{kompilator|}}} | header12 = {{#if:{{{recenzije|}}}|Profesionalne recenzije}} | data13 = {{#if:{{{recenzije|}}}|<div style="text-align: left; padding: 0; margin: 0"> <!--{{Infobox album/Reviews deprecation notice}}[[Kategorija:Infobox album with reviews]]--> {{{Reviews|{{{Recenzije|{{{recenzije|}}}}}}}}} </div> }} | header14 = {{#if:{{{raniji album|{{{prethodni_album|}}}}}}{{{kasniji album|{{{sljedeći_album|}}}}}}|{{#if:{{{kronologija|}}}|{{{kronologija}}}|{{{izvođač}}}}} – {{#ifeq:{{{tip|}}}|video|&#32;video}}hronologija }} | data15 = {{#if:{{{raniji album|{{{prethodni_album|}}}}}}{{{kasniji album|{{{sljedeći_album|}}}}}}|<span></span> {{{!}} style="width:100%; background: transparent; text-align: center; font-size: 88%; line-height: 1.4em; vertical-align: top" {{!}} style="width: 33%; padding: 0.2em 0.1em 0.2em 0" {{!}} {{{raniji album|{{{prethodni_album|}}}}}} {{!}} style="width: 33%; padding: 0.2em 0.1em 0.2em 0.1em" {{!}} {{{ovaj album|{{{ovaj_album|}}}}}} {{!}} style="width: 33%; padding: 0.2em 0 0.2em 0.1em" {{!}} {{{kasniji album|{{{sljedeći_album|}}}}}} {{!}}} }} | below = {{{razno|}}} }}{{category handler |main={{#ifeq:{{Template:Infobox album/color|{{{Type|{{{tip|}}}}}}|Test}}|Test |[[Kategorija:Album articles with non-standard infoboxes]] }}{{#ifeq:{{Template:Infobox album/color|{{{Type|{{{tip|}}}}}}}}|khaki |[[Kategorija:Album articles with non-standard infoboxes]][[Kategorija:Song articles needing single infobox conversion]] }}[[Kategorija:Articles with hAudio microformats]]{{#switch:{{lc:{{{Cover|}}}}} | |??? |nocover.png = [[Kategorija:Album infoboxes lacking a cover]] }} }}<noinclude> {{documentation}} <!-- add categories and interwikis to the /doc subpage, not here --> [[Kategorija:Infokutije]] [[Kategorija:Standardne infokutije|Album]] </noinclude> 2bvc369mmttaqk4ihxoo7uhgfw5c3ih 42588016 42588014 2026-05-05T11:20:16Z Aca 108187 fix 42588016 wikitext text/x-wiki {{infobox | italic title= {{{Italic title|}}} | bodyclass = vevent haudio | aboveclass = summary album | abovestyle = font-style: italic; background-color: {{#ifeq:{{Template:Infobox album/color|{{{Type|{{{tip|}}}}}}}}|khaki|{{Template:Infobox album/color}}|{{Template:Infobox album/color|{{{Type|{{{tip|}}}}}} }} }} | above = {{#if:{{{naslov|{{{naziv|{{{ime|}}}}}}}}}|{{{naslov|{{{naziv}}}|{{{ime}}}}}}|<includeonly><span style="font-style: normal">/bez naslova/</span></includeonly>}} | image = {{#switch:{{{omot|}}} |<!--blank--> |blank = |??? = [[Datoteka:Nocover.svg|frameless]] |#default = [[Datoteka:{{{omot}}}|frameless|alt={{{Alt|}}}|{{#ifeq:{{{Border|}}}|yes|border}}]] }} | caption = {{{opis|}}} | headerstyle = background-color: {{#ifeq:{{Template:Infobox album/color|{{{tip|}}}}}|khaki|{{Template:Infobox album/color}}|{{Template:Infobox album/color|{{{tip|}}}}}}} | headerclass = description | header1 = {{ucfirst:{{Template:Infobox album/link|{{{Type|{{{tip|}}}}}}}}}}{{#if:{{{Longtype|}}}|&#32;{{{Longtype}}}}}{{#if:{{{izvođač|{{{izvođači|}}}}}}|&#32;– <span class="contributor">{{{izvođač|{{{izvođači|}}}}}}</span> }} | label3 = Izdat | data3 = {{{izdan|{{{izdat|}}}}}} | class3 = published | label4 = Snimljen | data4 = {{{snimljen|{{{sniman|}}}}}} | label5 = [[Muzički žanr|Žanr]] | data5 = {{{žanr|}}} | class5 = category | label6 = Dužina | data6 = {{{dužina|{{{trajanje|}}}}}} | label7 = Jezik | data7 = {{{jezik|}}} | class7 = category | label8 = [[Diskografska kuća|Diskograf]] | data8 = {{{Label|{{{izdavač|}}}}}} | label9 = [[Filmski režiser|Režiser]] | data9 = {{{režiser|}}} | label10 = [[Muzički producent|Producent]] | data10 = {{{producent|}}} | label11 = Kompilator | data11 = {{{kompilator|}}} | header12 = {{#if:{{{recenzije|}}}|Profesionalne recenzije}} | data13 = {{#if:{{{recenzije|}}}|<div style="text-align: left; padding: 0; margin: 0"> <!--{{Infobox album/Reviews deprecation notice}}[[Kategorija:Infobox album with reviews]]--> {{{Reviews|{{{Recenzije|{{{recenzije|}}}}}}}}} </div> }} | header14 = {{#if:{{{raniji album|{{{prethodni_album|}}}}}}{{{kasniji album|{{{sljedeći_album|}}}}}}|{{#if:{{{kronologija|}}}|{{{kronologija}}}|{{{izvođač}}}}} – {{#ifeq:{{{tip|}}}|video|&#32;video}}hronologija }} | data15 = {{#if:{{{raniji album|{{{prethodni_album|}}}}}}{{{kasniji album|{{{sljedeći_album|}}}}}}|<span></span> {{{!}} style="width:100%; background: transparent; text-align: center; font-size: 88%; line-height: 1.4em; vertical-align: top" {{!}} style="width: 33%; padding: 0.2em 0.1em 0.2em 0; text-align: center;" {{!}} {{{raniji album|{{{prethodni_album|}}}}}} {{!}} style="width: 33%; padding: 0.2em 0.1em 0.2em 0.1em; text-align: center;" {{!}} {{{ovaj album|{{{ovaj_album|}}}}}} {{!}} style="width: 33%; padding: 0.2em 0 0.2em 0.1em; text-align: center;" {{!}} {{{kasniji album|{{{sljedeći_album|}}}}}} {{!}}} }} | below = {{{razno|}}} }}{{category handler |main={{#ifeq:{{Template:Infobox album/color|{{{Type|{{{tip|}}}}}}|Test}}|Test |[[Kategorija:Album articles with non-standard infoboxes]] }}{{#ifeq:{{Template:Infobox album/color|{{{Type|{{{tip|}}}}}}}}|khaki |[[Kategorija:Album articles with non-standard infoboxes]][[Kategorija:Song articles needing single infobox conversion]] }}[[Kategorija:Articles with hAudio microformats]]{{#switch:{{lc:{{{Cover|}}}}} | |??? |nocover.png = [[Kategorija:Album infoboxes lacking a cover]] }} }}<noinclude> {{documentation}} <!-- add categories and interwikis to the /doc subpage, not here --> [[Kategorija:Infokutije]] [[Kategorija:Standardne infokutije|Album]] </noinclude> samov6600ytrxjm5jx36fncqloobkmg 42588017 42588016 2026-05-05T11:22:12Z Aca 108187 42588017 wikitext text/x-wiki {{infobox | italic title= {{{Italic title|}}} | bodyclass = vevent haudio | aboveclass = summary album | abovestyle = font-style: italic; background-color: {{#ifeq:{{Template:Infobox album/color|{{{Type|{{{tip|}}}}}}}}|khaki|{{Template:Infobox album/color}}|{{Template:Infobox album/color|{{{Type|{{{tip|}}}}}} }} }} | above = {{#if:{{{naslov|{{{naziv|{{{ime|}}}}}}}}}|{{{naslov|{{{naziv}}}|{{{ime}}}}}}|<includeonly><span style="font-style: normal">/bez naslova/</span></includeonly>}} | image = {{#switch:{{{omot|}}} |<!--blank--> |blank = |??? = [[Datoteka:Nocover.svg|frameless]] |#default = [[Datoteka:{{{omot}}}|frameless|alt={{{Alt|}}}|{{#ifeq:{{{Border|}}}|yes|border}}]] }} | caption = {{{opis|}}} | headerstyle = background-color: {{#ifeq:{{Template:Infobox album/color|{{{tip|}}}}}|khaki|{{Template:Infobox album/color}}|{{Template:Infobox album/color|{{{tip|}}}}}}} | headerclass = description | header1 = {{ucfirst:{{Template:Infobox album/link|{{{Type|{{{tip|}}}}}}}}}}{{#if:{{{Longtype|}}}|&#32;{{{Longtype}}}}}{{#if:{{{izvođač|{{{izvođači|}}}}}}|&#32;– <span class="contributor">{{{izvođač|{{{izvođači|}}}}}}</span> }} | label3 = Izdan | data3 = {{{izdan|{{{izdat|}}}}}} | class3 = published | label4 = Snimljen | data4 = {{{snimljen|{{{sniman|}}}}}} | label5 = [[Muzički žanr|Žanr]] | data5 = {{{žanr|}}} | class5 = category | label6 = Dužina | data6 = {{{dužina|{{{trajanje|}}}}}} | label7 = Jezik | data7 = {{{jezik|}}} | class7 = category | label8 = [[Diskografska kuća|Diskograf]] | data8 = {{{Label|{{{izdavač|}}}}}} | label9 = [[Filmski režiser|Režiser]] | data9 = {{{režiser|}}} | label10 = [[Muzički producent|Producent]] | data10 = {{{producent|}}} | label11 = Kompilator | data11 = {{{kompilator|}}} | header12 = {{#if:{{{recenzije|}}}|Profesionalne recenzije}} | data13 = {{#if:{{{recenzije|}}}|<div style="text-align: left; padding: 0; margin: 0"> <!--{{Infobox album/Reviews deprecation notice}}[[Kategorija:Infobox album with reviews]]--> {{{Reviews|{{{Recenzije|{{{recenzije|}}}}}}}}} </div> }} | header14 = {{#if:{{{raniji album|{{{prethodni_album|}}}}}}{{{kasniji album|{{{sljedeći_album|}}}}}}|{{#if:{{{kronologija|}}}|{{{kronologija}}}|{{{izvođač}}}}} – {{#ifeq:{{{tip|}}}|video|&#32;video}}hronologija }} | data15 = {{#if:{{{raniji album|{{{prethodni_album|}}}}}}{{{kasniji album|{{{sljedeći_album|}}}}}}|<span></span> {{{!}} style="width:100%; background: transparent; text-align: center; font-size: 88%; line-height: 1.4em; vertical-align: top" {{!}} style="width: 33%; padding: 0.2em 0.1em 0.2em 0; text-align: center;" {{!}} {{{raniji album|{{{prethodni_album|}}}}}} {{!}} style="width: 33%; padding: 0.2em 0.1em 0.2em 0.1em; text-align: center;" {{!}} {{{ovaj album|{{{ovaj_album|}}}}}} {{!}} style="width: 33%; padding: 0.2em 0 0.2em 0.1em; text-align: center;" {{!}} {{{kasniji album|{{{sljedeći_album|}}}}}} {{!}}} }} | below = {{{razno|}}} }}{{category handler |main={{#ifeq:{{Template:Infobox album/color|{{{Type|{{{tip|}}}}}}|Test}}|Test |[[Kategorija:Album articles with non-standard infoboxes]] }}{{#ifeq:{{Template:Infobox album/color|{{{Type|{{{tip|}}}}}}}}|khaki |[[Kategorija:Album articles with non-standard infoboxes]][[Kategorija:Song articles needing single infobox conversion]] }}[[Kategorija:Articles with hAudio microformats]]{{#switch:{{lc:{{{Cover|}}}}} | |??? |nocover.png = [[Kategorija:Album infoboxes lacking a cover]] }} }}<noinclude> {{documentation}} <!-- add categories and interwikis to the /doc subpage, not here --> [[Kategorija:Infokutije]] [[Kategorija:Standardne infokutije|Album]] </noinclude> 8ublvxayjpqhm5tobo748m7o8m2652j Zoran Andrić 0 155880 42587522 41430877 2026-05-04T18:40:36Z ~2026-27156-57 349004 42587522 wikitext text/x-wiki {{sređivanje}} {{Izvor}} '''Zoran Andrić''' ([[Niš]], [[1955.]]) je srpski [[dirigent]] i [[kompozitor]]. == Biografija == Rođen je u [[Niš]]u [[1955.]] godine. Sin je pokojnog [[Stojan Andrić|Stojana Andrića]], takođe dirigenta i kompozitora, koji je bio tvorac muzičkog života u gradu Nišu, kao prvi direktor [[muzička škola|muzičke škole]], i osnivač i prvi dirigent Niškog simfonijskog orkestra, načelnik muzičkog odeljenja Radio Niša, dirigent [[opera|Opere u Nišu]], hora Abrašević i Gradskog kamernog [[hor]]a, prof. u gimnaziji [[Stevan Sremac]] i prof. na Pedagoškoj akademiji u [[Aleksinac|Aleksincu]], takođe i osnivač Muzičke škole [[Stanislav Binički]] u [[Leskovac|Leskovcu]]. '''Zoran Andrić je diplomirao na odseku za [[kompozicija|kompoziciju]] i dirigovanje, na FMU u [[Skopje|Skopju]] ([[Makedonija]]).''' Komponovanjem se bavi od [[1971.]] godine. Godine [[1983.]] privatno se usavršavao u tehnici dirigovanja na Visokoj muzičkoj školi u [[Graz]]u. Od [[1984.]], do [[1993.]] radio kao je profesor za predmete hor i [[orkestar]] u Muzičkoj školi ''Petar Konjivić'' u [[Beograd]]u, ostvarivši u tom periodu i veoma uspešne nastupe sa dečijim kamernim [[orkestar|orkestrom]] i [[hor]]om, u zemlji i inostranstvu ([[1988.]]-[[1989.|89.]]). '''Godine [[1986.]] specijalizirao je operno-simfonijsko dirigovanje na Konzervatorijumu [[Nikolaj Rimski Korsakov]] u [[St. Petersburg]]u. Priredio je svoj autorski celovečernji koncert sa delima [[kamerna muzika|kamerne muzike]] u izvođenju najpoznatijih ruskih umetnika i [[ansambl|ansambala]] i dirigovao je i Simfonijskim orkestrom St. Petersburga svoj [[klavir]]ski koncert br. 1 i [[simfonija|simfonijsku]] [[poema|poemu]] ([[1987.]]).''' Kao dirigent nastupao je sa mnogim orkestrima u bivšoj Jugoslaviji, sa orkestrom RTS-a i sa orkestrima iz Bugarske, Plovdiv, Vraca, Ruse, Vidin i Sofijska filčharmonija. '''Osnivač je kamernog orkestra SORABIA u [[Beograd]]u, sa kojim je Stefan Milenkovic snimio svoj prvo CD'''. a potom kamernog KPGT orkestra u [[Niš]]u. Sarađivao je sa mnogim poznatim solistima. Osnivač je i umetnički direktor Internacionalnog festivala [[kamerna muzika|kamerne muzike]] ''OLD GOLD'' u Nišu, koji je trajao od 1995. do 2003. kao i reprize tradicionalnog novogodišnjeg koncerta iz [[Beč]]a u [[Niš]]u. koji traje do dan danas kao Javna gradska manifestacija i sledece 2027. god. biće 30. Jubilarni Novogodišnji8 koncert ( posvećen 20to godišnjici od smrti Lučijana Pavarotia). '''<u>Srpska Omladinska filharmonija Naissus</u>''' Osnovao Omladinsku filharmoniju grada Niša "Naissus" (2010). Jula meseca 2011. nakon samo 8 meseci od osnivanja, na Festivalu Omladinskih orkestara u Firenci, na čuvenom trgu https://en.wikipedia.org/wiki/Piazza_della_Signoria pobrali su nezapamćene ovacije od strane preko 3000 prisutnih turista, da su organizatori potvrdili da je to bio najspektakularniji nastup te godine u Firenci. U periodu od 2012 do 2014. Omladinska filharmonija Naissus, osvojila je '''2 zlatne medalje''' na svetskim takmičenjima mladih filharmonija '''2012. u Pragu i 2014. u Bratislavi,''' i 3. mesto na takmičenju u Beču u čuvenoj dvorani Muzikverein. '''Od 2015. postaje jedina Srpska Omladinska filharmonija, sa mladima iz 20 gradova Srbije, od Subotice do Vranja i Pirota, Užica i Negotina. Ostvarila je koncerte u više zemalja Evrope: Italija, San Marino, Austrija, Rumunija Češka, Slovačka, Bugarska i Srbija.''' Od 2016. na inicijativu Maestra Andrića, otpočeo je ciklus '''BESPLATNOG KONCERTA''' pod nazivom '''MUZIKOM ZA LJUBAV I MIR U SVETU'''. Sa nekoliko godina pauze, zbog Korone, ove godine će biti '''6'''. po redu, a tradicionalno na Amfiteatru Spomen parka Bubanj, kod Niša, sa ciljem svih tih godina, da se umetnička i to, Vokalno instrumentalna muzika približi što više mladima, kao i svim slojevima u društvu i socijalno ugroženim osobama. '''Ove 2026. godine sa ponosom ističemo, da ćemo ispisati Antologijsku stranicu istorije u muzičkoj produkciji Srbije, sa delom L. van Beethovena-Oratorijum HRISTOS NA MASLINOVOJ GORI, koji nikada do sada nije izveden u Srbiji, regionu, širem delu Balkana i delu Evrope i koji bajkovito i Biblijski opisuje njegovu poslednju noć pred njegovo hapšenje. Očekuje se repriza u jednom od gradova Srbije, a takodje i u Italiji na trgu''' https://en.wikipedia.org/wiki/Piazza_della_Signoria, gde je Omladinska filharmonija Naissus 2011. ostavila veliki i nezaboravni pečat svojim nastupom. {{Authority control}} {{Lifetime|1955||Andrić, Zoran}} [[Kategorija:Jugoslavenski kompozitori]] [[Kategorija:Jugoslavenski dirigenti]] [[Kategorija:Jugoslavenski pijanisti]] [[Kategorija:Jugoslavenski muzički pedagozi]] [[Kategorija:Srpski kompozitori]] [[Kategorija:Srpski dirigenti]] [[Kategorija:Srpski pijanisti]] [[Kategorija:Srpski muzički pedagozi]] [[Kategorija:Biografije, Niš]] bm4crj29ijbklbemrot7gs6rsgsvyzx Pasoš Sjeverne Makedonije 0 159346 42587896 42516980 2026-05-05T03:02:55Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Severna Makedonija]] → [[Kategorija:Sjeverna Makedonija]] 42587896 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Macedonian Passport.svg|mini|desno|200px|Novi biometrijski pasoš Severne Makedonije]] '''Pasoš Severne Makedonije''' je javna putna isprava koja se makedonskom državljaninu izdaje za putovanje i boravak u inostranstvu, kao i za povratak u zemlju. Za vreme boravka u inostranstvu, putna isprava služi njenom imaocu za dokazivanje identiteta i kao dokaz o državljanstvu [[Severna Makedonija]]. Pasoš Severne Makedonije se izdaje za neograničen broj putovanja. Makedonskim državljanima nije potrebna viza za ulazak u [[Republika Srbija|Republiku Srbiju]]. == Jezici == Pasoš je ispisan makedonskim, francuskim, engleskim i na zahtev opcionalno na albanskom i svim priznatim jezicima nacionalnih manjina u Severnoj Makedoniji kao i lične informacije nosioca. === Stranica sa identifikacionim podacima === * Sliku nosilac pasoša * Tip („P“ za pasoš) * Kod države * Serijski broj pasoša * Prezime i ime nosioca pasoša * Državljanstvo * Datum rođenja (DD. MM. GGGG) * Pol (M za muškarce ili F za žene) * Mesto rođenja * Datum izdavanja (DD. MM. GGGG) * Potpis nosioca pasoša * Datum isteka (DD. MM. GGGG) * Autoritet {{Pasoši}} [[Kategorija:Pasoši po državama|Makedonija]] [[Kategorija:Sjeverna Makedonija]] 1fudpkhe3lbz5vtf9qv6pgvqyqh1205 Kategorija:Etničke grupe Makedonije 14 160065 42587904 41858631 2026-05-05T03:03:26Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Severna Makedonija]] → [[Kategorija:Sjeverna Makedonija]] 42587904 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|Ethnic groups in North Macedonia}} [[Kategorija:Sjeverna Makedonija]] [[Kategorija:Etničke grupe Evrope|Makedonija]] [[Kategorija:Etničke grupe po državama|Makedonija]] a3o2dnophhz3u9loy9uztfy0p9z30lg Kategorija:Demografija Makedonije 14 160068 42587902 41858629 2026-05-05T03:03:18Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Severna Makedonija]] → [[Kategorija:Sjeverna Makedonija]] 42587902 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|Demographics of the Republic of Macedonia}} [[Kategorija:Sjeverna Makedonija]] [[Kategorija:Demografija po državama|Makedonija]] 0g2xq7tyqt6lvs0fmsjk4xaeelnit80 Osatica 0 166416 42587432 42351246 2026-05-04T13:37:28Z Gagi0909 180346 Danas (prema popisu iz 2013. i procenama): Osatica ima oko 100 do 150 stalnih stanovnika. Nacionalni sastav je mešovit, ali sa većinskim bošnjačkim stanovništvom koje se vratilo u svoje domove. Na celom području opštine Srebrenica (kojoj Osatica pripada) sastav je otprilike 54% Bošnjaka i 45% Srba. 42587432 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini |mjesto= Osatica |slika= |opis_slike= |grb= |entitet=Republika Srpska |kanton = |opština = [[Srebrenica]] |nadm visina= |populacija= 465 |poštanski kod= |pozivni broj= |gšir= 43.9814 |gduž= 19.3883 }} '''Osatica''' je naseljeno mjesto u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] u opštini [[Srebrenica]] koja pripada entitetu [[Republika Srpska]]. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 465 stanovnika.<ref>{{cite book |last= |first=. |editor= |title=Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991. |year= |publisher=Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine|location=Sarajevo |isbn= |pages= |chapter=}}</ref> == Geografija == {{...}} == Historija == {{...}} == Stanovništvo == == Prema popisu iz 2013. i procenama: == == Osatica ima oko 100 do 150 stalnih stanovnika. Nacionalni sastav je mešovit, ali sa većinskim bošnjačkim stanovništvom koje se vratilo u svoje domove. Na celom području opštine Srebrenica (kojoj Osatica pripada) sastav je otprilike 54% Bošnjaka i 45% Srba. == {{...}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{portal|Bosna i Hercegovina}} {{Srebrenica}} [[Kategorija:Naseljena mjesta u Republici Srpskoj]] [[Kategorija:Srebrenica]] izm1b0igcy4aqzddh2gn4907x9i0vv1 42587433 42587432 2026-05-04T13:38:26Z Gagi0909 180346 /* Stanovništvo */ Danas (prema popisu iz 2013. i procenama): Osatica ima oko 100 do 150 stalnih stanovnika. Nacionalni sastav je mešovit, ali sa većinskim bošnjačkim stanovništvom koje se vratilo u svoje domove. Na celom području opštine Srebrenica (kojoj Osatica pripada) sastav je otprilike 54% Bošnjaka i 45% Srba. 42587433 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini |mjesto= Osatica |slika= |opis_slike= |grb= |entitet=Republika Srpska |kanton = |opština = [[Srebrenica]] |nadm visina= |populacija= 465 |poštanski kod= |pozivni broj= |gšir= 43.9814 |gduž= 19.3883 }} '''Osatica''' je naseljeno mjesto u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] u opštini [[Srebrenica]] koja pripada entitetu [[Republika Srpska]]. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 465 stanovnika.<ref>{{cite book |last= |first=. |editor= |title=Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991. |year= |publisher=Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine|location=Sarajevo |isbn= |pages= |chapter=}}</ref> == Geografija == {{...}} == Historija == {{...}} == Stanovništvo == == prema popisu iz 2013. i procenama: Osatica ima oko 100 do 150 stalnih stanovnika. Nacionalni sastav je mešovit, ali sa većinskim bošnjačkim stanovništvom koje se vratilo u svoje domove. Na celom području opštine Srebrenica (kojoj Osatica pripada) sastav je otprilike 54% Bošnjaka i 45% Srba. == {{...}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{portal|Bosna i Hercegovina}} {{Srebrenica}} [[Kategorija:Naseljena mjesta u Republici Srpskoj]] [[Kategorija:Srebrenica]] i7758ufio6lfmc2j8r4z3yfrw5gdwwy Fieseler Fi 156 0 168119 42587639 41261414 2026-05-05T00:35:34Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Jugoslavenska ratna avijacija]] → [[Kategorija:Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana]] 42587639 wikitext text/x-wiki {{Infookvir zrakoplov |subtemplate = |ime =Fieseler Fi 156 Storch |tip =Laki izvidnik, zrakoplov za vezu |proizvođač =Fieseler |slika =Datoteka:Fieseler Fi 156 Storch.jpg |opis slike = |dizajn = |razvijen na temelju= |probni let =[[1936|1936.]]<ref name=avia/> |uveden u uporabu = |proizveden = |povučen = |status = |prvotni korisnik = |više korisnika = |broj primjeraka = |pojedinačna cijena = |ostale inačice = }} [[File:Fiesler Fi 156 C-3 Storch.svg|thumb|Fiesler Fi 156 Storch]] '''Fieseler Fi 156 ''Storch''''' (Roda) bio je [[nemačka|njemački]] jednomotorni zrakoplov s [[STOL]] karateristikama, namijenjen [[Izviđanje|izviđanju]], održavanju veze i bolničkom transportu.<br /> Poznat je postao po svojoj mogućnosti polijetanja i slijetanja na neuređena i ograničena područja zbog čega se intezivno koristio u [[Drugi svjetski rat|drugom svjetskom ratu]]. {{Infookvir teh. karakteristike zrakoplova |izvori =Aviastar<ref name=avia>[http://www.aviastar.org/air/germany/fi-156.php aviastar.org] pristupljeno 20.12.2009.</ref> i Military factory<ref>[http://www.militaryfactory.com/aircraft/detail.asp?aircraft_id=572 militaryfactory.com] pristupljeno 20.12.2009.</ref> |inačica =Fi 156C-2 |posada = |kapacitet = |dužina =9,9 m |raspon krila =14,25 m |promjer rotora = |površina krila =26 m<sup>2</sup> |strijela krila = |visina =3,05 m |širina trupa = |aeroprofil = |težina zrakoplova =930 kg |maksimalna dozvoljena težina zrakoplova = |maksimalna težina uzlijetanja = |korisni teret = |najveća brzina =175 km/h |ekonomska brzina =130 km/h |dolet =385 km |borbeni dolet = |brzina penjanja = |maksimalna visina leta =4600 m |omjer potisak/težina= |specifično opterećenje krila = |motor =1 x Argus As 10C-3 |snaga motora = |propeler = |naoružanje =1 x [[MG 15]] |defanzivne mjere = }} == Povezano == * [[Ikarus Kurir]] == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Njemački vojni avioni Drugog svjetskog rata]] [[Kategorija:Naoružanje Kraljevine Jugoslavije]] [[Kategorija:Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana]] foeysw0x69m7xy3rueqybdckrvfct85 42587691 42587639 2026-05-05T02:22:45Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana]] → [[Kategorija:Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]] 42587691 wikitext text/x-wiki {{Infookvir zrakoplov |subtemplate = |ime =Fieseler Fi 156 Storch |tip =Laki izvidnik, zrakoplov za vezu |proizvođač =Fieseler |slika =Datoteka:Fieseler Fi 156 Storch.jpg |opis slike = |dizajn = |razvijen na temelju= |probni let =[[1936|1936.]]<ref name=avia/> |uveden u uporabu = |proizveden = |povučen = |status = |prvotni korisnik = |više korisnika = |broj primjeraka = |pojedinačna cijena = |ostale inačice = }} [[File:Fiesler Fi 156 C-3 Storch.svg|thumb|Fiesler Fi 156 Storch]] '''Fieseler Fi 156 ''Storch''''' (Roda) bio je [[nemačka|njemački]] jednomotorni zrakoplov s [[STOL]] karateristikama, namijenjen [[Izviđanje|izviđanju]], održavanju veze i bolničkom transportu.<br /> Poznat je postao po svojoj mogućnosti polijetanja i slijetanja na neuređena i ograničena područja zbog čega se intezivno koristio u [[Drugi svjetski rat|drugom svjetskom ratu]]. {{Infookvir teh. karakteristike zrakoplova |izvori =Aviastar<ref name=avia>[http://www.aviastar.org/air/germany/fi-156.php aviastar.org] pristupljeno 20.12.2009.</ref> i Military factory<ref>[http://www.militaryfactory.com/aircraft/detail.asp?aircraft_id=572 militaryfactory.com] pristupljeno 20.12.2009.</ref> |inačica =Fi 156C-2 |posada = |kapacitet = |dužina =9,9 m |raspon krila =14,25 m |promjer rotora = |površina krila =26 m<sup>2</sup> |strijela krila = |visina =3,05 m |širina trupa = |aeroprofil = |težina zrakoplova =930 kg |maksimalna dozvoljena težina zrakoplova = |maksimalna težina uzlijetanja = |korisni teret = |najveća brzina =175 km/h |ekonomska brzina =130 km/h |dolet =385 km |borbeni dolet = |brzina penjanja = |maksimalna visina leta =4600 m |omjer potisak/težina= |specifično opterećenje krila = |motor =1 x Argus As 10C-3 |snaga motora = |propeler = |naoružanje =1 x [[MG 15]] |defanzivne mjere = }} == Povezano == * [[Ikarus Kurir]] == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Njemački vojni avioni Drugog svjetskog rata]] [[Kategorija:Naoružanje Kraljevine Jugoslavije]] [[Kategorija:Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]] 9rbkzt6l0crhwecu4gxg6t6drhyv59v Bombardiranje Beograda (1944) 0 169691 42587945 42175023 2026-05-05T03:15:14Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Bombardovanje Beograda 1944.]] na [[Bombardiranje Beograda 1944.]] 42175023 wikitext text/x-wiki {{drugo značenje3|Bombardovanje Beograda}} [[File:Savezničko bombardovanje Beograda 1944.jpg|thumb|Savezničko bombardovanje nemačkih položaja u Beogradu 1944.]] [[Savezničke sile|Savezničke]] vazdušne snage su tokom [[1944]]. godine više puta bombardovale nemačka uporišta u [[Beograd]]u. Infrastruktura u Beogradu je sukcesivno bombardovana u aprilu, maju, junu, julu i poslednji put u septembru 1944. godine.<ref>dr Momčilo Pavlović: "Istina o savezničkom bombardovanju srpskih gradova 1944. godine - Srbi nisu bili posebno izabrana meta" (dnevni list Danas, 17-18.04.2004.)</ref><ref>Richard G. Davis: Bombing the European - Axis Powers A Historical Digest of the Combined Bomber Offensive 1939–1945", Air University Press, Alabama 2008</ref><ref>MEDITERRANEAN THEATER OF OPERATIONS (MTO), COMBAT CHRONOLOGY OF THE US ARMY AIR FORCES</ref> Vazdušni udari su bili uvod u konačno [[beogradska operacija|oslobođenje Beograda]] oktobra 1944. Opsežna bombardovanja prouzrokovala su brojne civilne žrtve. Najteže civilne žrtve zabeležene su tokom aprilskog bombardovanja [[16. 4.|16.]] i [[17. 4.|17.]] aprila [[1944]]. godine, što se poklopilo sa pravoslavnim [[Uskrs]]om. Glavna jedinica u ovoj akciji bila je američka 15. vazduhoplovna jedinica, sa bazom u [[Fođa|Fođi]] na jugu Italije. Samo u udarima 16. i 17. aprila učestvovalo je 600 velikih četvoro-motornih bombardera, koji su ispuštali sa 3000-5000 metara.<ref>Jovan Marjanović, Istorija Beograda, 3 knjiga, 1974, str. 548.</ref> 17. aprila je pogođen i koncentracioni logor [[Logor Sajmište|Staro Sajmište]], kada je poginulo 60 logoraša, a oko 150 je ranjeno. Stanovništvo Beograda je verovalo da je bombardovanje uvod u vojnu invaziju saveznika. Saveznička bombardovanja Beograda (njih ukupno jedanaest, od aprila do septembra 1944. godine), u kojima je stradalo gotovo 1.200 građana, a preko 5.000 povređeno, [[propaganda Nedićeve vlade]] je koristila kao „krucijalni dokaz“ ispravnosti saradnje s nacistima.<ref name="Priručnik">{{Cite web |title=''Mesta stradanja i antifašističke borbe u Beogradu 1941–44.'' |url=http://www.rosalux.rs/userfiles/files/Prirucnik_za_citanje_Beograda_1941-44.pdf |access-date=2014-10-25 |archivedate=2014-12-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20141217232907/http://www.rosalux.rs/userfiles/files/Prirucnik_za_citanje_Beograda_1941-44.pdf |deadurl=yes }}</ref> == Strateški ciljevi == Strateški ciljevi bombardovanja bili su: koloseci Beograd-Sava, Zemunski aerodrom i fabrike aviona Rogožarski i Ikarus. Uništene su u Zemunu fabrike Ikarus, Danubijus, Zmaj, Teleoptik, zemunska železnička stanica i aerodrom. Oštećena je fabrika Rogožarski i stambeni blokovi oko nje, brodogradilište, rafinerija na Čukarici i deo beogradske železničke stanice. Oštećeni su i mostovi na Savi i Dunavu. [[Datoteka:Beograd posle bombardovanja 1944.jpg|minijatura|Beograd posle bombardovanja, 1944 - Pašino Brdo.]] Odabir ciljeva je vršen u konsultacijama sa snagama [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] na terenu, koje su Saveznicima prosleđivali [[Josip Broz Tito|Tito]] i [[Koča Popović]]. Pre njih, bombardovanje važnih vojnih ciljeva u Srbiji su tražili još 1942. i 1943. godine [[Jugoslovenska vlada u izbeglištvu]] i komanda [[Dragoljub Mihailović|Draže Mihailovića]], uz pristanak predsednika Ministarskog saveta [[Slobodan Jovanović|Slobodana Jovanovića]].<ref>[http://www.217.26.209.115/glas.php?id=166 Prof. dr Đorđe Stanković: "REVIZIONISTI" I SAVEZNIČKO BOMBARDOVANjE BEOGRADA 1944. GODINE, Vojnoistorijski glasnik 1-2/2006.]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>http://82.117.206.28/web71.nsf/cb809814dc0d5238c12570c40046d58c/ec9bd6b890479707c12570c4005cd42d?OpenDocument{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> {{izdvojeni citat|Potrebno hitno bombardovati vojne ciljeve ovamo. U prvom redu Savski most kod Beograda, Borski rudnik, Trepču sem električne centrale, pristanište Metković i električnu centralu Omiš. U mnogome bi diglo moral naših ljudi u narodu. Narod očekuje to. Treba izvršiti narodnu želju. Đeneral Mihailović.<ref name="znaci.org">https://www.znaci.org/00001/4_14_1_105.htm</ref>|Dražin telegram jugoslovenskoj vladi u Londonu, 9. maja 1942.}} {{izdvojeni citat|Poslednja masovna bombardovanja Nemačke imala su veliko moralno dejstvo na Nemce u Jugoslaviji. Potrebno vršiti bombardovanje vojnih objekata u Jugoslaviji a naročito u Bugarskoj da se kod Jugoslovena podigne moral do vrhunca a kod Bugara potstakne borba protiv Nemaca.<ref name="znaci.org">https://www.znaci.org/00001/4_14_1_105.htm</ref>|Dražin telegram jugoslovenskoj vladi u Londonu, 8. juna 1942.}} == Ljudske žrtve == [[File:Bekstvo od savezničkih bombi, Beogradska železnicka stanica 1944.jpg|thumb|Bekstvo od savezničkih bombi, Beogradska železnicka stanica 1944]] {{izdvojeni citat|Bombardovan aerodrom u Zemunu, oštećeni hangari, uništeno 3, oštećeno 3 aviona. Bombardovan Beograd: poginulo 13 Nijemaca i 318 stanovnika; veće materijalne štete u centru grada.<ref>[https://www.znaci.org/00002/T78_331/356_726.htm NAW, T-78, Roll 331, 6288627-8]{{Dead link|date=September 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 17. aprila 1944 (18. april 1944.).</ref>|Dnevni izvještaj nemačke komande Jugoistoka od 17. aprila 1944.}} Po nemačkim izvorima poginulo je 1.160 Beograđana, 343 nemačkih i 96 italijanskih vojnika, od toga 250 nemačkih vojnika na glavnoj železničkoj stanici, a u skladištu Banovo Brdo 46 Nemaca i 96 Italijana. Povređeno je preko 5.000 civila.{{činjenica}} Prilikom uskršnjeg bombardovanja 1944. godine srušeno je tadašnje porodilište u Krunskoj ulici. Razaranja su bila najveća u oblasti [[Bajlonova pijaca|Bajlonove pijace]] gde je poginulo 200 ljudi od zalutale bombe. Pogođena je [[Palata Albanija]], Terazije, Tehnički i Pravni fakultet, više bolnica i crkava. Na jednoj od neeksplodiranih bombi je bio natpis: „Srećan Uskrs!“.<ref>[https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Allied_bombing_of_Yugoslavia_in_World_War_II&oldid=834179964]{{Cite journal|last=|first=|date=2018-04-04|title=Allied bombing of Yugoslavia in World War II|url=https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Allied_bombing_of_Yugoslavia_in_World_War_II&oldid=834179964|journal=|language=en|doi=|pmid=|access-date=2018-04-17}}</ref> Prema nemačkim procenama stradalo je oko 4000 ljudi a prema procenama ambasade SAD 2271.<ref>[http://scindeks-clanci.nb.rs/data/pdf/0354-6497/2005/0354-64970502211B.pdf Dr Mile BJELAJAC: DOKUMENTI O ŠTETAMA NASTALIM BOMBARDOVANJEM BEOGRADA 1941–1944. strane 218]</ref> == Materijalna šteta == Nakon oslobađanja Beograda, ambasada SAD je obavila je procenu štete nastale Savezničkim i Nemačkim bombardovanjem. Ukupna šteta nastala bombardovanjem iznosila je 220.150.000 dinara (3.992.000 $ po kursu iz 1939. godine). Od ovog iznosa udeo američkog bombardovanja u stambenoj šteti iznosi 1.222.000, a na stvarima 1.270.000 $. Radi poređenja, šteta nastala jednodnevnim [[bombardiranje Beograda u Drugom svjetskom ratu|nemačkim bombardovanjem 1941.]] godine procenjena je na 1.100.000 $.<ref>[http://scindeks-clanci.nb.rs/data/pdf/0354-6497/2005/0354-64970502211B.pdf Dr Mile BJELAJAC: DOKUMENTI O ŠTETAMA NASTALIM BOMBARDOVANJEM BEOGRADA 1941–1944. strane 217 i 218]</ref> == Propaganda Nedićeve vlade == {{main|Propaganda Nedićeve vlade}} [[Datoteka:Bombardovanje beograda 1944 naci plakat.jpg|mini|[[Nedićeva propaganda]] plakat povodom savezničkog bombardovanje Beograda 1944.]] [[Vlada narodnog spasa Milana Nedića]] je povodom bombardovanja vodila propagandu protiv zapadnih saveznika ([[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]]) da bombarduju Srbiju samo da bi naneli štetu Srbima. Na plakatima je često prikazivan krvoločni [[Britanija|britanski]] [[premijer]] [[Winston Churchill|Vinston Čerčil]]. Na jednom od plakata, [[Winston Churchill|Čerčil]] je prikazan u lekarskom mantilu, sa papirom na kojem piše da su svi narodi dužni da Engleskoj daju sva blaga u miru, a svoje živote u ratu. Nedićeva propaganda je optuživala [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Veliku Britaniju]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], kao i [[komunizam|komuniste]], da se nalaze u rukama ,,[[Jevreji|jevrejskih]] moćnika“, koji upravljaju svetom. U Srbiji i dalje postoji stereotip da su saveznici bombardovali Srbiju namerno, bezrazložno, da bi naneli štetu Srbima.<ref name="Stokić"/> Pritom se prenebregava činjenica da su Saveznici vodili sveobuhvatnu kampanju sistematskog uništavanja nemačkih – a ne srpskih – uporišta na čitavom prostoru Balkana (od Rumunije do [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]).<ref name="Stokić">[http://pescanik.net/2009/06/saveznicko-bombardovanje-srbije/ Zoran Stokić, Savezničko bombardovanje Srbije]</ref> == Spomen groblje žrtava bombardovanja == U okviru kompleksa beogradskog Novog groblja, [[1966]]. godine formirano je Spomen groblje stradalih u savezničkom bombardovanju Beograda na Uskrs, [[16. 4.|16. aprila]] [[1944]]. Autorka Spomen groblja bila je arhitekta [[Milica Momčilović]]. Petnaest mermernih ploča nalaze se na jedanaest ozidanih betonskih humki koje podsećaju na rovove u kojima su primarno sahranjivani postradali. Na posebnim pločama ispisana su imena 313 identifikavanih žrtava i podaci o 78 neidentifikovanih žrtava muškaraca, 71 žene i 16 dece. == Reference == {{reflist|2}} == Povezano == * [[Operacija Ratweek]] * [[Beogradska operacija]] * [[Balkansko ratno vazduhoplovstvo]] * [[Savezničko bombardovanje Wehrmachta u Jugoslaviji]] == Vanjske veze == {{Portal|Beograd}} * [http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-cyrillic/home/_params/download_command/attachment/file_command/download/file_id/9940/file_type/oFile/modul/Core%3A%3AFileManagement%3A%3AcFileModul.html Komnen Pijevac (Arhiv Jugoslavije), ''Prva reagovanja predstavnika Vlade Kraljevine Jugoslavijena i anglo-američko bombardovanje Beograda 1944''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091217075511/http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-cyrillic/home/_params/download_command/attachment/file_command/download/file_id/9940/file_type/oFile/modul/Core%3A%3AFileManagement%3A%3AcFileModul.html |date=2009-12-17 }} {{Drugi svetski rat u Jugoslaviji}} [[Kategorija:Beograd u Narodnooslobodilačkoj borbi]] [[Kategorija:Historija Beograda]] [[Kategorija:Bitke Drugog svjetskog rata na jugoslavenskom ratištu]] [[Kategorija:Delovanje savezničkog vazduhoplovstva u Jugoslaviji u Drugom svetskom ratu]] [[Kategorija:Saradnja NOVJ i Saveznika]] [[Kategorija:Bitka za Srbiju 1944.]] [[he:הפצצת בלגרד במלחמת העולם השנייה]] bvel5krrblfhs8wmzdo42cfqcs5t63g 42587955 42587945 2026-05-05T03:16:43Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Bombardiranje Beograda 1944.]] na [[Bombardiranje Beograda (1944)]]: uskl. 42175023 wikitext text/x-wiki {{drugo značenje3|Bombardovanje Beograda}} [[File:Savezničko bombardovanje Beograda 1944.jpg|thumb|Savezničko bombardovanje nemačkih položaja u Beogradu 1944.]] [[Savezničke sile|Savezničke]] vazdušne snage su tokom [[1944]]. godine više puta bombardovale nemačka uporišta u [[Beograd]]u. Infrastruktura u Beogradu je sukcesivno bombardovana u aprilu, maju, junu, julu i poslednji put u septembru 1944. godine.<ref>dr Momčilo Pavlović: "Istina o savezničkom bombardovanju srpskih gradova 1944. godine - Srbi nisu bili posebno izabrana meta" (dnevni list Danas, 17-18.04.2004.)</ref><ref>Richard G. Davis: Bombing the European - Axis Powers A Historical Digest of the Combined Bomber Offensive 1939–1945", Air University Press, Alabama 2008</ref><ref>MEDITERRANEAN THEATER OF OPERATIONS (MTO), COMBAT CHRONOLOGY OF THE US ARMY AIR FORCES</ref> Vazdušni udari su bili uvod u konačno [[beogradska operacija|oslobođenje Beograda]] oktobra 1944. Opsežna bombardovanja prouzrokovala su brojne civilne žrtve. Najteže civilne žrtve zabeležene su tokom aprilskog bombardovanja [[16. 4.|16.]] i [[17. 4.|17.]] aprila [[1944]]. godine, što se poklopilo sa pravoslavnim [[Uskrs]]om. Glavna jedinica u ovoj akciji bila je američka 15. vazduhoplovna jedinica, sa bazom u [[Fođa|Fođi]] na jugu Italije. Samo u udarima 16. i 17. aprila učestvovalo je 600 velikih četvoro-motornih bombardera, koji su ispuštali sa 3000-5000 metara.<ref>Jovan Marjanović, Istorija Beograda, 3 knjiga, 1974, str. 548.</ref> 17. aprila je pogođen i koncentracioni logor [[Logor Sajmište|Staro Sajmište]], kada je poginulo 60 logoraša, a oko 150 je ranjeno. Stanovništvo Beograda je verovalo da je bombardovanje uvod u vojnu invaziju saveznika. Saveznička bombardovanja Beograda (njih ukupno jedanaest, od aprila do septembra 1944. godine), u kojima je stradalo gotovo 1.200 građana, a preko 5.000 povređeno, [[propaganda Nedićeve vlade]] je koristila kao „krucijalni dokaz“ ispravnosti saradnje s nacistima.<ref name="Priručnik">{{Cite web |title=''Mesta stradanja i antifašističke borbe u Beogradu 1941–44.'' |url=http://www.rosalux.rs/userfiles/files/Prirucnik_za_citanje_Beograda_1941-44.pdf |access-date=2014-10-25 |archivedate=2014-12-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20141217232907/http://www.rosalux.rs/userfiles/files/Prirucnik_za_citanje_Beograda_1941-44.pdf |deadurl=yes }}</ref> == Strateški ciljevi == Strateški ciljevi bombardovanja bili su: koloseci Beograd-Sava, Zemunski aerodrom i fabrike aviona Rogožarski i Ikarus. Uništene su u Zemunu fabrike Ikarus, Danubijus, Zmaj, Teleoptik, zemunska železnička stanica i aerodrom. Oštećena je fabrika Rogožarski i stambeni blokovi oko nje, brodogradilište, rafinerija na Čukarici i deo beogradske železničke stanice. Oštećeni su i mostovi na Savi i Dunavu. [[Datoteka:Beograd posle bombardovanja 1944.jpg|minijatura|Beograd posle bombardovanja, 1944 - Pašino Brdo.]] Odabir ciljeva je vršen u konsultacijama sa snagama [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] na terenu, koje su Saveznicima prosleđivali [[Josip Broz Tito|Tito]] i [[Koča Popović]]. Pre njih, bombardovanje važnih vojnih ciljeva u Srbiji su tražili još 1942. i 1943. godine [[Jugoslovenska vlada u izbeglištvu]] i komanda [[Dragoljub Mihailović|Draže Mihailovića]], uz pristanak predsednika Ministarskog saveta [[Slobodan Jovanović|Slobodana Jovanovića]].<ref>[http://www.217.26.209.115/glas.php?id=166 Prof. dr Đorđe Stanković: "REVIZIONISTI" I SAVEZNIČKO BOMBARDOVANjE BEOGRADA 1944. GODINE, Vojnoistorijski glasnik 1-2/2006.]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>http://82.117.206.28/web71.nsf/cb809814dc0d5238c12570c40046d58c/ec9bd6b890479707c12570c4005cd42d?OpenDocument{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> {{izdvojeni citat|Potrebno hitno bombardovati vojne ciljeve ovamo. U prvom redu Savski most kod Beograda, Borski rudnik, Trepču sem električne centrale, pristanište Metković i električnu centralu Omiš. U mnogome bi diglo moral naših ljudi u narodu. Narod očekuje to. Treba izvršiti narodnu želju. Đeneral Mihailović.<ref name="znaci.org">https://www.znaci.org/00001/4_14_1_105.htm</ref>|Dražin telegram jugoslovenskoj vladi u Londonu, 9. maja 1942.}} {{izdvojeni citat|Poslednja masovna bombardovanja Nemačke imala su veliko moralno dejstvo na Nemce u Jugoslaviji. Potrebno vršiti bombardovanje vojnih objekata u Jugoslaviji a naročito u Bugarskoj da se kod Jugoslovena podigne moral do vrhunca a kod Bugara potstakne borba protiv Nemaca.<ref name="znaci.org">https://www.znaci.org/00001/4_14_1_105.htm</ref>|Dražin telegram jugoslovenskoj vladi u Londonu, 8. juna 1942.}} == Ljudske žrtve == [[File:Bekstvo od savezničkih bombi, Beogradska železnicka stanica 1944.jpg|thumb|Bekstvo od savezničkih bombi, Beogradska železnicka stanica 1944]] {{izdvojeni citat|Bombardovan aerodrom u Zemunu, oštećeni hangari, uništeno 3, oštećeno 3 aviona. Bombardovan Beograd: poginulo 13 Nijemaca i 318 stanovnika; veće materijalne štete u centru grada.<ref>[https://www.znaci.org/00002/T78_331/356_726.htm NAW, T-78, Roll 331, 6288627-8]{{Dead link|date=September 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 17. aprila 1944 (18. april 1944.).</ref>|Dnevni izvještaj nemačke komande Jugoistoka od 17. aprila 1944.}} Po nemačkim izvorima poginulo je 1.160 Beograđana, 343 nemačkih i 96 italijanskih vojnika, od toga 250 nemačkih vojnika na glavnoj železničkoj stanici, a u skladištu Banovo Brdo 46 Nemaca i 96 Italijana. Povređeno je preko 5.000 civila.{{činjenica}} Prilikom uskršnjeg bombardovanja 1944. godine srušeno je tadašnje porodilište u Krunskoj ulici. Razaranja su bila najveća u oblasti [[Bajlonova pijaca|Bajlonove pijace]] gde je poginulo 200 ljudi od zalutale bombe. Pogođena je [[Palata Albanija]], Terazije, Tehnički i Pravni fakultet, više bolnica i crkava. Na jednoj od neeksplodiranih bombi je bio natpis: „Srećan Uskrs!“.<ref>[https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Allied_bombing_of_Yugoslavia_in_World_War_II&oldid=834179964]{{Cite journal|last=|first=|date=2018-04-04|title=Allied bombing of Yugoslavia in World War II|url=https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Allied_bombing_of_Yugoslavia_in_World_War_II&oldid=834179964|journal=|language=en|doi=|pmid=|access-date=2018-04-17}}</ref> Prema nemačkim procenama stradalo je oko 4000 ljudi a prema procenama ambasade SAD 2271.<ref>[http://scindeks-clanci.nb.rs/data/pdf/0354-6497/2005/0354-64970502211B.pdf Dr Mile BJELAJAC: DOKUMENTI O ŠTETAMA NASTALIM BOMBARDOVANJEM BEOGRADA 1941–1944. strane 218]</ref> == Materijalna šteta == Nakon oslobađanja Beograda, ambasada SAD je obavila je procenu štete nastale Savezničkim i Nemačkim bombardovanjem. Ukupna šteta nastala bombardovanjem iznosila je 220.150.000 dinara (3.992.000 $ po kursu iz 1939. godine). Od ovog iznosa udeo američkog bombardovanja u stambenoj šteti iznosi 1.222.000, a na stvarima 1.270.000 $. Radi poređenja, šteta nastala jednodnevnim [[bombardiranje Beograda u Drugom svjetskom ratu|nemačkim bombardovanjem 1941.]] godine procenjena je na 1.100.000 $.<ref>[http://scindeks-clanci.nb.rs/data/pdf/0354-6497/2005/0354-64970502211B.pdf Dr Mile BJELAJAC: DOKUMENTI O ŠTETAMA NASTALIM BOMBARDOVANJEM BEOGRADA 1941–1944. strane 217 i 218]</ref> == Propaganda Nedićeve vlade == {{main|Propaganda Nedićeve vlade}} [[Datoteka:Bombardovanje beograda 1944 naci plakat.jpg|mini|[[Nedićeva propaganda]] plakat povodom savezničkog bombardovanje Beograda 1944.]] [[Vlada narodnog spasa Milana Nedića]] je povodom bombardovanja vodila propagandu protiv zapadnih saveznika ([[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]]) da bombarduju Srbiju samo da bi naneli štetu Srbima. Na plakatima je često prikazivan krvoločni [[Britanija|britanski]] [[premijer]] [[Winston Churchill|Vinston Čerčil]]. Na jednom od plakata, [[Winston Churchill|Čerčil]] je prikazan u lekarskom mantilu, sa papirom na kojem piše da su svi narodi dužni da Engleskoj daju sva blaga u miru, a svoje živote u ratu. Nedićeva propaganda je optuživala [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Veliku Britaniju]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], kao i [[komunizam|komuniste]], da se nalaze u rukama ,,[[Jevreji|jevrejskih]] moćnika“, koji upravljaju svetom. U Srbiji i dalje postoji stereotip da su saveznici bombardovali Srbiju namerno, bezrazložno, da bi naneli štetu Srbima.<ref name="Stokić"/> Pritom se prenebregava činjenica da su Saveznici vodili sveobuhvatnu kampanju sistematskog uništavanja nemačkih – a ne srpskih – uporišta na čitavom prostoru Balkana (od Rumunije do [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]).<ref name="Stokić">[http://pescanik.net/2009/06/saveznicko-bombardovanje-srbije/ Zoran Stokić, Savezničko bombardovanje Srbije]</ref> == Spomen groblje žrtava bombardovanja == U okviru kompleksa beogradskog Novog groblja, [[1966]]. godine formirano je Spomen groblje stradalih u savezničkom bombardovanju Beograda na Uskrs, [[16. 4.|16. aprila]] [[1944]]. Autorka Spomen groblja bila je arhitekta [[Milica Momčilović]]. Petnaest mermernih ploča nalaze se na jedanaest ozidanih betonskih humki koje podsećaju na rovove u kojima su primarno sahranjivani postradali. Na posebnim pločama ispisana su imena 313 identifikavanih žrtava i podaci o 78 neidentifikovanih žrtava muškaraca, 71 žene i 16 dece. == Reference == {{reflist|2}} == Povezano == * [[Operacija Ratweek]] * [[Beogradska operacija]] * [[Balkansko ratno vazduhoplovstvo]] * [[Savezničko bombardovanje Wehrmachta u Jugoslaviji]] == Vanjske veze == {{Portal|Beograd}} * [http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-cyrillic/home/_params/download_command/attachment/file_command/download/file_id/9940/file_type/oFile/modul/Core%3A%3AFileManagement%3A%3AcFileModul.html Komnen Pijevac (Arhiv Jugoslavije), ''Prva reagovanja predstavnika Vlade Kraljevine Jugoslavijena i anglo-američko bombardovanje Beograda 1944''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091217075511/http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-cyrillic/home/_params/download_command/attachment/file_command/download/file_id/9940/file_type/oFile/modul/Core%3A%3AFileManagement%3A%3AcFileModul.html |date=2009-12-17 }} {{Drugi svetski rat u Jugoslaviji}} [[Kategorija:Beograd u Narodnooslobodilačkoj borbi]] [[Kategorija:Historija Beograda]] [[Kategorija:Bitke Drugog svjetskog rata na jugoslavenskom ratištu]] [[Kategorija:Delovanje savezničkog vazduhoplovstva u Jugoslaviji u Drugom svetskom ratu]] [[Kategorija:Saradnja NOVJ i Saveznika]] [[Kategorija:Bitka za Srbiju 1944.]] [[he:הפצצת בלגרד במלחמת העולם השנייה]] bvel5krrblfhs8wmzdo42cfqcs5t63g Bombardiranje Beograda 0 169705 42587959 40671550 2026-05-05T03:16:55Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Bombardovanje Beograda]] na [[Bombardiranje Beograda]] 40671550 wikitext text/x-wiki '''Bombardovanje Beograda''' može biti: * [[Bombardovanje Beograda 1862.]] * [[Bombardovanje Beograda 1941.]] * [[Bombardovanje Beograda 1944.]] * [[Bombardovanje Beograda 1999.]] {{Razvrstavanje}} 9d52j6p0eigzbqtwsep337pwc9j6w8p 42587961 42587959 2026-05-05T03:17:27Z Edgar Allan Poe 29250 42587961 wikitext text/x-wiki '''Bombardiranje Beograda''' može biti: * [[Bombardiranje Beograda (1862)]] * [[Bombardiranje Beograda (1941)]] * [[Bombardiranje Beograda (1944)]] * [[Bombardiranje Beograda (1999)]] {{Razvrstavanje}} kr8puwhjiligohoedrhze5b042x7k3p Saobraćaj u Makedoniji 0 173486 42587881 41858624 2026-05-05T03:01:27Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Saobraćaj u Makedoniji]] → [[Kategorija:Saobraćaj u Sjevernoj Makedoniji]] 42587881 wikitext text/x-wiki Republika [[Makedonija]] je po svom položaju kontinentalna zemlja u sredini [[Balkan]]skog poluostrva, pa su i glavne saobraćajne veze u zemlji one povezuju različite delove poluostrva (transbalkanske veze). Posebno je važna veza sever-jug [[Vardar]]skom udolinom, koja povezuje [[Grčka|Grčku]] sa ostatkom [[Evropa|Evrope]]. [[Makedonija]] ima razvijen drumski, železnički, vazdušni i vodni saobraćaj, a prestonica zemlje, [[Skoplje]], je središnji saobraćajni čvor u zemlji. == [[Železnički saobraćaj]] == Pogledati: [[Makedonske železnice]] Ukupna dužina [[železnica|železničke mreže]] u [[Makedonija|Makedoniji]] je 699 km. Najvažnija železnička linija je pruga na liniji granica sa [[Srbija|Srbijom]] - [[Kumanovo]] - [[Skoplje]] - [[Veles]] - [[Đevđelija]] - granica sa [[Grčka|Grčkom]]. Od 2001. godine gradi se pruga [[Beljakovci]] - granica sa [[Bugarska|Bugarskom]], čime će se dobiti neposredna veza [[Skoplje]] - [[Sofija]]. Najvažnije železničko čvorište u zemlji je [[Skoplje]], a ostala dva su [[Veles]] i [[Kumanovo]]. '''Železnička veza sa susednim zemljama''': * {{flagicon|SRB}} [[Saobraćaj u Srbiji|Srbija]] - da * {{flagicon|BUG}} [[Saobraćaj u Bugarskoj|Bugarska]] - ne, ali u izgradnji * {{flagicon|GRČ}} [[Saobraćaj u Grčkoj|Grčka]] - da * {{flagicon|Albanija}} [[Saobraćaj u Albaniji|Albanija]] - ne == [[Drumski saobraćaj]] == {{glavni članak|Autoputevi u Makedoniji}} Ukupna dužina puteva u [[Makedonija|Makedoniji]] je 9.573 km ([[2002.]] godine), od toga 2.768 km u tvrdoj podlozi (beton, asfalt). Makedonija poseduje i 192 km putne mreže pod [[autoput]]evima, dok je dodatnih 47 km u izgradnji ili u planovima ([[2003]]. godine). '''Kroz Makedoniju prolaze sledeći [[Evropski koridor]]i''': * [[Datoteka:Tabliczka E65.svg|25px]] [[Evropski put E65|E65]] – granica sa Srbijom - [[Skoplje]] - [[Tetovo]] - [[Gostivar]] - [[Kičevo]] - [[Bitolj]] - granica sa Grčkom. Savremeni autoput je na deonici [[Tetovo]]-[[Gostivar]]. * [[Datoteka:Tabliczka E75.svg|25px]] [[Evropski put E75|E75]] – granica sa Srbijom - [[Kumanovo]] - [[Skoplje]] - [[Veles]] - [[Đevđelija]] - granica sa Grčkom. Savremeni autoput je celom dužinom izgrađen, pri čemu su na središnjem delu potpuno razdvojeni smerovi. * [[Panevropski koridor 8]] - granica sa Bugarskom - [[Kumanovo]] - [[Skoplje]] - [[Kičevo]] - [[Ohrid]] -granica sa Albanijom. Savremeni autoput je na deonici [[Tetovo]]-[[Gostivar]], gde se ovaj put poklapa sa autoputem E-65. == [[Vodeni saobraćaj]] == Razvijen je samo jezerski saobraćaj preko [[Ohridsko jezero|Ohridskog]] i [[Prespansko jezero|Prespanskog jezera]] i to najviše u turističke svrhe. == Gasovodi i naftovodi == [[Gasovod]]: Dužina tokova je 120 km ([[2004]]. godine). [[Naftovod]]: Dužina tokova je 268 km (2004. godine), == [[Vazdušni transport]] == U [[Makedonija|Makedoniji]] zvanično postoji 17 aerodroma (2002. godine), od toga 11 sa čvrstom podlogom. Među njima dva aerodroma međunarodnog karaktera, jer su uvrštena na listu aerodroma sa [[IATA kod]]om (IATA Airport Code): * [[Aerodrom Skoplje]] - SKP * [[Aerodrom Ohrid|Aerodrom „Sveti Apostol Pavle“ u Ohridu]] - OHD {{Commonscat|Transport in North Macedonia}} {{Teme Evrope|Saobraćaj| u Evropi}} [[Kategorija:Saobraćaj u Sjevernoj Makedoniji| ]] [[Kategorija:Severna Makedonija]] [[Kategorija:Saobraćaj u Evropi|Makedonija]] [[Kategorija:Saobraćaj po državama|Makedonija]] 67vz8yo9n2jus2xhud87bfk5ud0hi3t 42587898 42587881 2026-05-05T03:03:03Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Severna Makedonija]] → [[Kategorija:Sjeverna Makedonija]] 42587898 wikitext text/x-wiki Republika [[Makedonija]] je po svom položaju kontinentalna zemlja u sredini [[Balkan]]skog poluostrva, pa su i glavne saobraćajne veze u zemlji one povezuju različite delove poluostrva (transbalkanske veze). Posebno je važna veza sever-jug [[Vardar]]skom udolinom, koja povezuje [[Grčka|Grčku]] sa ostatkom [[Evropa|Evrope]]. [[Makedonija]] ima razvijen drumski, železnički, vazdušni i vodni saobraćaj, a prestonica zemlje, [[Skoplje]], je središnji saobraćajni čvor u zemlji. == [[Železnički saobraćaj]] == Pogledati: [[Makedonske železnice]] Ukupna dužina [[železnica|železničke mreže]] u [[Makedonija|Makedoniji]] je 699 km. Najvažnija železnička linija je pruga na liniji granica sa [[Srbija|Srbijom]] - [[Kumanovo]] - [[Skoplje]] - [[Veles]] - [[Đevđelija]] - granica sa [[Grčka|Grčkom]]. Od 2001. godine gradi se pruga [[Beljakovci]] - granica sa [[Bugarska|Bugarskom]], čime će se dobiti neposredna veza [[Skoplje]] - [[Sofija]]. Najvažnije železničko čvorište u zemlji je [[Skoplje]], a ostala dva su [[Veles]] i [[Kumanovo]]. '''Železnička veza sa susednim zemljama''': * {{flagicon|SRB}} [[Saobraćaj u Srbiji|Srbija]] - da * {{flagicon|BUG}} [[Saobraćaj u Bugarskoj|Bugarska]] - ne, ali u izgradnji * {{flagicon|GRČ}} [[Saobraćaj u Grčkoj|Grčka]] - da * {{flagicon|Albanija}} [[Saobraćaj u Albaniji|Albanija]] - ne == [[Drumski saobraćaj]] == {{glavni članak|Autoputevi u Makedoniji}} Ukupna dužina puteva u [[Makedonija|Makedoniji]] je 9.573 km ([[2002.]] godine), od toga 2.768 km u tvrdoj podlozi (beton, asfalt). Makedonija poseduje i 192 km putne mreže pod [[autoput]]evima, dok je dodatnih 47 km u izgradnji ili u planovima ([[2003]]. godine). '''Kroz Makedoniju prolaze sledeći [[Evropski koridor]]i''': * [[Datoteka:Tabliczka E65.svg|25px]] [[Evropski put E65|E65]] – granica sa Srbijom - [[Skoplje]] - [[Tetovo]] - [[Gostivar]] - [[Kičevo]] - [[Bitolj]] - granica sa Grčkom. Savremeni autoput je na deonici [[Tetovo]]-[[Gostivar]]. * [[Datoteka:Tabliczka E75.svg|25px]] [[Evropski put E75|E75]] – granica sa Srbijom - [[Kumanovo]] - [[Skoplje]] - [[Veles]] - [[Đevđelija]] - granica sa Grčkom. Savremeni autoput je celom dužinom izgrađen, pri čemu su na središnjem delu potpuno razdvojeni smerovi. * [[Panevropski koridor 8]] - granica sa Bugarskom - [[Kumanovo]] - [[Skoplje]] - [[Kičevo]] - [[Ohrid]] -granica sa Albanijom. Savremeni autoput je na deonici [[Tetovo]]-[[Gostivar]], gde se ovaj put poklapa sa autoputem E-65. == [[Vodeni saobraćaj]] == Razvijen je samo jezerski saobraćaj preko [[Ohridsko jezero|Ohridskog]] i [[Prespansko jezero|Prespanskog jezera]] i to najviše u turističke svrhe. == Gasovodi i naftovodi == [[Gasovod]]: Dužina tokova je 120 km ([[2004]]. godine). [[Naftovod]]: Dužina tokova je 268 km (2004. godine), == [[Vazdušni transport]] == U [[Makedonija|Makedoniji]] zvanično postoji 17 aerodroma (2002. godine), od toga 11 sa čvrstom podlogom. Među njima dva aerodroma međunarodnog karaktera, jer su uvrštena na listu aerodroma sa [[IATA kod]]om (IATA Airport Code): * [[Aerodrom Skoplje]] - SKP * [[Aerodrom Ohrid|Aerodrom „Sveti Apostol Pavle“ u Ohridu]] - OHD {{Commonscat|Transport in North Macedonia}} {{Teme Evrope|Saobraćaj| u Evropi}} [[Kategorija:Saobraćaj u Sjevernoj Makedoniji| ]] [[Kategorija:Sjeverna Makedonija]] [[Kategorija:Saobraćaj u Evropi|Makedonija]] [[Kategorija:Saobraćaj po državama|Makedonija]] ckpoa8jip9b9p26ffechgct4dkqjl0b Hrvatske oružane snage 0 173990 42587738 42238918 2026-05-05T02:29:57Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Oružane snage NDH]] → [[Kategorija:Oružane snage Nezavisne Države Hrvatske]] 42587738 wikitext text/x-wiki {{distinguish|Hrvatske obrambene snage}} [[Datoteka:War flag of Independent State of Croatia.svg|300px|mini|Ratna zastava NDH.]] '''Hrvatske oružane snage''' ime je za vojne snage u [[NDH]] koje su formirane [[1944]]. spajanjem [[Hrvatsko domobranstvo|Domobranstva]] i [[Ustaška vojnica|Ustaške vojnice]]. Ova vojska je djelovala sve do poraza NDH u maju [[1945]]. Pred kraj rata, bilo je oko 170.000 pripadnika snaga NDH.<ref name="Pop izdaje">[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]</ref> == Sjedinjenje Ustaške vojnice i Domobranstva == {{izdvojeni citat|Koncem jula 1944. borbena vrednost hrvatskih vojnih jedinica pala je toliko nisko, da su nemačke vojne vlasti rešile da potpuno reorganizuju hrvatsku vojsku. Nemački general von Weichs dao je sledeći predlog: s obzirom na ozbiljnost situacije, da hrvatsku armiju mora od sada isključivo upotrebiti tako, da služi nemačkim ciljevima, kako bi se poštedela nemačka krv. Ovo se može postići samo tako da se sve hrvatske vojne jedinice odmah stave pod nemačku komandu i da se popune nemačkim vojnicima.<ref name="Živković">[http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta]</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} {{izdvojeni citat|Veliki udar za hrvatsku vojsku dogodio se u jesen 1944, kada je Tito uputio apel hrvatskim vojnicima, koji glasi: svi hrvatski vojnici, koji se priključe partizanskoj vojsci od 15. septembra 1944, biće amnestirani. Tada je iz "domobrana" pobeglo mnogo hrvatskih vojnika, a posebno veliki procenat dezertera čine oficiri hrvatske vojske.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Nakon uhićenja ustaškog [[krilnik]]a [[Ante Vokić]]a, [[Ante Pavelić]] i [[ustaše|ustaški]] krugovi su preuzeli potpuni nadzor nad svim vojnim snagama NDH. Odlučilo se stvoriti jedinstvenu vojsku koja bi bila prožeta ustaškim duhom i koju bi vodili ustaški oficiri. U jesen 1944. započelo je spajanje Ustaške vojnice i Hrvatskog domobranstva u jedinstvenu vojsku čime započinje i posljednje razdoblje u razvoju oružanih snaga Nezavisne države Hrvatske. U već prije planiranih 17 [[divizija (vojna formacija)|divizija]] u sklopu triju zbornih područja ušli su i ustaški zdrugovi a Zapovjedništvo Ustaške vojnice je rasformirano. == Kraj 1944. == Do kraja 1944. formirano je 16 divizija koje su bile raspoređene diljem NDH. {| class="wikitable" cellpadding="3" align="center" !width="12%" |Naziv divizije !width="15%" |Komandant !width="15%" |Sastav !width="10%" |Komanda !width="20%" |Područje djelovanja |- |'''1. hrvatska udarna'''<br />(u postrojavanju) | | | | |- |'''2. hrvatska''' |general [[Mirko Gregurić]] |20. (zagrebački) pješački zdrug<br />XX. (zagrebački) ustaški zdrug<br />XV. ustaški zdrug |[[Zagreb]] |[[Ivančica]], [[Krapina]], [[Samobor]], [[Klinča selo]], [[Kravarsko]], [[Turopolje]], [[Sesvete]], [[Kašina]], [[Zlatar]] |- |'''3. hrvatska''' |general [[Stjepan Mifek]] |8. lovački zdrug<br />II. ustaški zdrug<br />XIII. ustaški zdrug |[[Vinkovci]] |[[Velika župa Vuka]], [[Baranja (regija)|Baranja]], [[Čađavica]], [[Čačinci]], [[Levanjska Varoš]], [[Vrpolje]], [[Babina Greda]], [[Sava]] |- |'''4. hrvatska''' |general [[Antun Nardelli]] |7. lovački zdrug<br />VIII. ustaški zdrug<br />14. pješački zdrug |[[Dvor na Uni]] |[[Turopolje]], [[Lekenik]], [[Žirovac]], [[Mrazovac]], [[Rašće]] |- |'''5. hrvatska''' |ustaški pukovnik [[Rafael Boban]] |[[V. Stajaći djelatni sdrug|V. ustaški stajaći zdrug]]<br />11. pješački zdrug |[[Bjelovar]] |[[Drava]], [[Ludbreg]], [[Križevci]], [[Čazma]], [[Moslavačka gora]], [[Grubišno polje]], [[Virovitica]] |- |'''6. hrvatska''' |general [[Vladimir Metikoš]] |X. ustaški zdrug<br />15. pješački zdrug |[[Banja Luka]] |[[Pakrac]], [[Garešnica]], [[Voloder]], [[Sunja]], [[Dubica]], [[Prijedor]], [[Krupa]], [[Kotor Varoš]], [[Hrvaćani]], [[Vrbas]], [[Medari (Dragalić)|Medari]], [[Dragalić]] |- |'''7. hrvatska''' |general [[Stjepan Peričić]] |1. gorski zdrug<br />4. gorski zdrug |[[Nova Kapela]], [[Batrina]] |[[Slavonski Brod|Brod]], [[Kutjevo]], [[Velika]], [[Pakrac]], [[Medari]], [[Sava]] |- |'''8. hrvatska''' |general [[Roman Domanik]] |[[Crna legija|I. ustaški zdrug]]<br />XI. ustaški zdrug<br />18. posadni zdrug'' |[[Sarajevo]] |[[Javor planina]], [[Krivaja]], [[Nemila]], [[Travnik]], [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornji Vakuf]], [[Kreševo (BiH)|Kreševo]], [[Bjelašnica]], [[Foča]] |- |'''9. hrvatska''' |general [[Božidar Zorn]] |2. gorski zdrug<br />VI. ustaški zdrug<br />IX. ustaški zdrug'' |[[Mostar]] |[[Bjelašnica]], [[Vranica]], [[Kupres]], [[Livno]], [[Sinj]], [[Split]] |- |'''10. hrvatska''' |general [[Ivan Tomašević]] |10. lovački zdrug<br />VII. ustaški zdrug |[[Skočaj]] |[[Pećigrad]], [[Bužim]], [[Otoka]], [[Palanka]], [[Srnetica]], [[Šator (planina)|Šator planina]], [[Svilaja]], [[Trogir]], [[Zadar]], [[Gračac]], [[Korenica]], [[Drežnik]] |- |'''11. hrvatska''' |ustaški pukovnik [[Juraj (Juco) Rukavina]] |IV. ustaški zdrug<br />XVIII. ustaški zdrug |[[Gospić]] |[[Novi]], [[Drežnica]], [[Plaški]], [[Plitvička jezera]], [[Bunić]], [[Udbina]], [[Lovinac]], St. Grad |- |'''12. hrvatska''' |pukovnik [[Slavko Cesarić]] |13. posadni zdrug<br />XII. ustaški zdrug<br />3. gorski zdrug |[[Brčko]] |[[Sava]], [[Bosna (rijeka)|Bosna]] do [[Modriča|Modriče]], [[Gračanica]], [[Bukovi]], [[Krivaja r.]], [[Krivaja]], [[Drinjača]], [[Drina]] |- |'''13. hrvatska''' |ustaški pukovnik [[Tomislav Rolf]] | III. ustaški zdrug<br />12. pješački zdrug<br />XVII. ustaški zdrug |[[Karlovac]] |[[Klinča Sela|Klinča selo]], [[Živodina]], [[Modruš]], [[Slunj]], [[Vrnograč]], [[Topusko]], [[Pisarovina]] |- |'''14. hrvatska''' |pukovnik [[Jaroslav Šotola]] | XIV. ustaški zdrug<br />19. pješački zdrug |[[Slavonski Brod|Brod na Savi]] |[[Željeznička pruga Zagreb — Beograd|Željeznička pruga Zagreb — Zemun]] |- |'''15. hrvatska''' |general [[Milan Čudina]] | XVI. ustaški zdrug<br />16. pješački zdrug |[[Doboj]] |[[Željeznička pruga Brod - Sarajevo]] |- |'''16. hrvatska doknadna''' |general [[Milivoj Durbešić]] | 21. doknadni zdrug<br />23. doknadni zdrug<br />XXI. ustaški doknadni zdrug |[[Zagreb]] | |- |} Na temelju zapovjedi Ministarstva oružanih snaga (MINORS) od 21. novembra [[1944]]. počeo je proces nove reorganizacije oružanih snaga NDH u smislu njihova ujedinjavanja u "Hrvatske oružane snage" (HOS). == Početak 1945. == Početkom 1945. počelo se povezivati nove ustaško-domobranske divizije u "zborove" te je do kraja marta 1945. stvoreno 5 zborova u koje je bilo svrstano 18 divizija. Tokom marta i aprila sve su divizije bile raspoređene po zborovima a svaki zbor je bio sastava 3 do 4 divizije. Sastav zborova početkom aprila bio je: * '''I. Poglavnikov tjelesni zbor''' * Zapovjednik domobranski [[general]] i ustaški [[pukovnik]] [[Ante Moškov]] ** ''1. hrvatska udarna divizija'', zapovjednici [[general]]i Šimić i [[Antun Nardelli]] ** ''PTS divizija'' (ili "''tjelesna divizija''"), zapovjednik [[general]] [[Mirko Gregorić]] ** ''5. ustaška divizija'' (nastala iz ''V. ustaškog zdruga''), zapovjednik [[general]] [[Rafael Boban]] * '''II. ustaški zbor''' * Zapovjednik domobranski [[general]] i ustaški [[pukovnik]] [[Vjekoslav (Maks) Luburić]] ** ''1. divizija HOS-a'' (mješovita), zapovjednik [[general]] [[Julije Fritz]] ** ''17. divizija'', zapovjednik [[general]] [[Roman Domanik]] ** ''18. ustaška udarna divizija'', zapovjednik [[general]] [[Vladimir Majer]] ** ''[[Ustaška obrana]]'' (u rangu divizije, zapravo prošireni ''Ustaški obrambeni zdrug'') * '''III. ustaški zbor''' * Zapovjednik domobranski [[general]] i ustaški [[pukovnik]] [[Artur Gustović]] ** ''2. divizija'', zapovjednik [[general]] [[Stjepan Peričić]] ** ''7. divizija'', zapovjednik [[general]] [[Stjepan Mifek]] ** ''8. divizija'', zapovjednik [[general]] [[Roman Domanik]] * '''IV. ustaški zbor''' * Zapovjednik domobranski [[general]] i ustaški [[pukovnik]] [[Josip Metzger]] ** ''3. divizija'', zapovjednik [[pukovnik]] [[Zdenko Begić]] ** ''6. divizija'', zapovjednik [[general]] [[Vladimir Metikoš]] ** ''15. divizija'', zapovjednik [[general]] [[Miland Čudina]] * '''V. ustaški zbor''' * Zapovjednik domobranski [[general]] i ustaški [[pukovnik]] [[Ivo Herenčić]] ** ''10. divizija'', zapovjednik [[general]] [[Ivan Tomašević]] ** ''11. divizija'', zapovjednik [[pukovnik]] [[Josip Aleksić]] ** ''12. divizija'', zapovjednik [[general]] [[Ivan Brozović]] ** ''1. posadna divizija [[Zagreb]]'' Svi zborovi (osim ''I.-og'') su nosili naziv ''ustaški'' a njima su zapovjedali istaknuti ustaški zapovjednici. Divizije su bile ustaške, ponekad s nazivom ''udarne'', zatim mješovite ustaško-domobranske s nazivom ''hrvatske'', te jedna ''gorska'', sastavljena od prijašnjih domobranskih gorskih zdrugova. Ostali tipovi divizija bili su ''posadna'', sastavljena od vojnih obveznika starijih godišta, te ''doknadna'', koje su čiinili vojni obveznici unovačeni 1944. i 1945. Zborovi i divizije su tijekom 1945. mijenjali svoje položaje kako se mijenjalo tj. skraćivalo obrambeno bojište. [[Wehrmacht|Njemačkim snagama]] u NDH prijetilo je odsjecanje od glavnine i padanje u sovjetsko zarobljeništvo. Nakon pada [[Beč]]a u sovjetske ruke 13. aprila [[1945]]., [[Oberkommando der Wehrmacht|Vrhovna komanda njemačke vojske]] odobrila je povlačenje njemačke '''Grupe armija "E"''' na zapad. To je uslijedilo nakon povlačenja njemačkih snaga iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] sjeverno od [[Sava|rijeke Save]]. Nakon proboja [[Jugoslavenski partizani|partizana]] na [[Bilogora|Bilogori]] 29. aprila 1945. zapovjednik Grupe armija "E", [[general]] [[Alexander Löhr]] naredio je povlačenje svih njemačkih snaga s prostora [[Karlovac]]-[[Zagreb]]-[[Varaždin]] prema [[Austrija|Austriji]]. Zajedno s njima počele su se 8. maja 1945. povlačiti i snage HOS-a zajedno sa političkim vodstvom NDH. Povlačenje je trajalo do 15. maja kada su se snage HOS kod [[Bleiburg]]a u Austriji predale britanskim snagama i položile oružje. Predaju je u ime Zapovjedništva HOS-a potpisao general [[Slavko Štancer]]. Odmah potom snage HOS-a su bile predane 3. jugoslavenskoj armiji te vraćene u Hrvatsku, gdje su tijekom [[Križni put (1945.)|Križnog puta]] najvećim dijelom poubijane. == Činovi HOS-a == {| class="wikitable" align="center" width="100%" !colspan=5 style="background:#dadada" | '''Generali''' |- ![[general pukovnik]] ![[general poručnik]] ![[general]] |- |[[Datoteka:General pukovnik.gif|center|40px]] |[[Datoteka:General poručnik.gif|center|40px]] |[[Datoteka:General2.gif|center|40px]] |} {| class="wikitable" align="center" width="100%" !colspan=8 style="background:#dadada" | '''Časnici''' |- ![[pukovnik]] ![[Potpukovnik|podpukovnik]] ![[bojnik]] ![[nadsatnik]] ![[satnik]] ![[Natporučnik|Nadporučnik]] ![[poručnik]] ![[zastavnik]] |- |[[Datoteka:Pukovnik2.gif|center|40px]] |[[Datoteka:Podpukovnik2.gif|center|40px]] |[[Datoteka:Bojnik2.gif|center|40px]] |[[Datoteka:Nadsatnik2.gif|center|40px]] |[[Datoteka:Satnik2.gif|center|40px]] |[[Datoteka:Nadporučnik2.gif|center|40px]] |[[Datoteka:Poručnik2.gif|center|40px]] |[[Datoteka:Zastavnik2.gif|center|40px]] |} {| class="wikitable" align="center" width="100%" !colspan=5 style="background:#dadada" | '''Dočasnici''' |- ![[Časnički namjesnik|častnički namjestnik]] ![[stožerni stražnik]] ![[stražnik]] ![[vodnik]] ![[rojnik]] |- |[[Datoteka:Častnički namjestnik2.gif|center|40px]] |[[Datoteka:Stožerni stražnik.gif|center|40px]] |[[Datoteka:Stražnik.gif|center|40px]] |[[Datoteka:Vodnik2.gif|center|40px]] |[[Datoteka:Rojnik.gif|center|40px]] |} {| class="wikitable" align="center" width="100%" !colspan=3 style="background:#dadada" | '''Vojnici''' |- ![[dorojnik]] ![[strielac]] ![[vojnik]] |- |[[Datoteka:Dorojnik.png|center|70px]] |[[Datoteka:Strielac.gif|center|70px]] |[[Datoteka:Domobran2.png|center|40px]] |} {{commonscat|Military ranks of Independent State of Croatia}} == Poraće == * [[Ante Pavelić]] je [[1951]]. formirao ''Vladu NDH u izbjeglištvu'' pri čemu je postavio [[Rafael Boban|Rafaela Bobana]] za ''ministra oružanih snaga''. * '''HOS''' je također skraćenica za [[Hrvatske odbrambene snage]] koje su djelovale od [[1991]]. do [[1993]]. tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata u Hrvatskoj]] te [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]]. I taj HOS su pojedinci ponekad nazivali Hrvatske oružane snage. == Povezano == * [[Hrvatsko domobranstvo]] * [[Nezavisna Država Hrvatska]] * [[Ustaše]] == Reference == {{reference}} == Literatura == * [[Damir Jug|Jug, Damir]]: ''Oružane snage NDH: Sveukupni ustroj'' {{Kolaboracija u Jugoslaviji}} [[Kategorija:Oružane snage Nezavisne Države Hrvatske| ]] [[Kategorija:Nezavisna Država Hrvatska]] [[Kategorija:Hrvatska vojna povijest|NDH]] [[Kategorija:Vojska po državama|NDH]] lwgchp297mx3jfal7srrbt2ateuxq95 42587748 42587738 2026-05-05T02:30:46Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Hrvatska vojna povijest]] → [[Kategorija:Hrvatska vojna historija]] 42587748 wikitext text/x-wiki {{distinguish|Hrvatske obrambene snage}} [[Datoteka:War flag of Independent State of Croatia.svg|300px|mini|Ratna zastava NDH.]] '''Hrvatske oružane snage''' ime je za vojne snage u [[NDH]] koje su formirane [[1944]]. spajanjem [[Hrvatsko domobranstvo|Domobranstva]] i [[Ustaška vojnica|Ustaške vojnice]]. Ova vojska je djelovala sve do poraza NDH u maju [[1945]]. Pred kraj rata, bilo je oko 170.000 pripadnika snaga NDH.<ref name="Pop izdaje">[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]</ref> == Sjedinjenje Ustaške vojnice i Domobranstva == {{izdvojeni citat|Koncem jula 1944. borbena vrednost hrvatskih vojnih jedinica pala je toliko nisko, da su nemačke vojne vlasti rešile da potpuno reorganizuju hrvatsku vojsku. Nemački general von Weichs dao je sledeći predlog: s obzirom na ozbiljnost situacije, da hrvatsku armiju mora od sada isključivo upotrebiti tako, da služi nemačkim ciljevima, kako bi se poštedela nemačka krv. Ovo se može postići samo tako da se sve hrvatske vojne jedinice odmah stave pod nemačku komandu i da se popune nemačkim vojnicima.<ref name="Živković">[http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta]</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} {{izdvojeni citat|Veliki udar za hrvatsku vojsku dogodio se u jesen 1944, kada je Tito uputio apel hrvatskim vojnicima, koji glasi: svi hrvatski vojnici, koji se priključe partizanskoj vojsci od 15. septembra 1944, biće amnestirani. Tada je iz "domobrana" pobeglo mnogo hrvatskih vojnika, a posebno veliki procenat dezertera čine oficiri hrvatske vojske.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Nakon uhićenja ustaškog [[krilnik]]a [[Ante Vokić]]a, [[Ante Pavelić]] i [[ustaše|ustaški]] krugovi su preuzeli potpuni nadzor nad svim vojnim snagama NDH. Odlučilo se stvoriti jedinstvenu vojsku koja bi bila prožeta ustaškim duhom i koju bi vodili ustaški oficiri. U jesen 1944. započelo je spajanje Ustaške vojnice i Hrvatskog domobranstva u jedinstvenu vojsku čime započinje i posljednje razdoblje u razvoju oružanih snaga Nezavisne države Hrvatske. U već prije planiranih 17 [[divizija (vojna formacija)|divizija]] u sklopu triju zbornih područja ušli su i ustaški zdrugovi a Zapovjedništvo Ustaške vojnice je rasformirano. == Kraj 1944. == Do kraja 1944. formirano je 16 divizija koje su bile raspoređene diljem NDH. {| class="wikitable" cellpadding="3" align="center" !width="12%" |Naziv divizije !width="15%" |Komandant !width="15%" |Sastav !width="10%" |Komanda !width="20%" |Područje djelovanja |- |'''1. hrvatska udarna'''<br />(u postrojavanju) | | | | |- |'''2. hrvatska''' |general [[Mirko Gregurić]] |20. (zagrebački) pješački zdrug<br />XX. (zagrebački) ustaški zdrug<br />XV. ustaški zdrug |[[Zagreb]] |[[Ivančica]], [[Krapina]], [[Samobor]], [[Klinča selo]], [[Kravarsko]], [[Turopolje]], [[Sesvete]], [[Kašina]], [[Zlatar]] |- |'''3. hrvatska''' |general [[Stjepan Mifek]] |8. lovački zdrug<br />II. ustaški zdrug<br />XIII. ustaški zdrug |[[Vinkovci]] |[[Velika župa Vuka]], [[Baranja (regija)|Baranja]], [[Čađavica]], [[Čačinci]], [[Levanjska Varoš]], [[Vrpolje]], [[Babina Greda]], [[Sava]] |- |'''4. hrvatska''' |general [[Antun Nardelli]] |7. lovački zdrug<br />VIII. ustaški zdrug<br />14. pješački zdrug |[[Dvor na Uni]] |[[Turopolje]], [[Lekenik]], [[Žirovac]], [[Mrazovac]], [[Rašće]] |- |'''5. hrvatska''' |ustaški pukovnik [[Rafael Boban]] |[[V. Stajaći djelatni sdrug|V. ustaški stajaći zdrug]]<br />11. pješački zdrug |[[Bjelovar]] |[[Drava]], [[Ludbreg]], [[Križevci]], [[Čazma]], [[Moslavačka gora]], [[Grubišno polje]], [[Virovitica]] |- |'''6. hrvatska''' |general [[Vladimir Metikoš]] |X. ustaški zdrug<br />15. pješački zdrug |[[Banja Luka]] |[[Pakrac]], [[Garešnica]], [[Voloder]], [[Sunja]], [[Dubica]], [[Prijedor]], [[Krupa]], [[Kotor Varoš]], [[Hrvaćani]], [[Vrbas]], [[Medari (Dragalić)|Medari]], [[Dragalić]] |- |'''7. hrvatska''' |general [[Stjepan Peričić]] |1. gorski zdrug<br />4. gorski zdrug |[[Nova Kapela]], [[Batrina]] |[[Slavonski Brod|Brod]], [[Kutjevo]], [[Velika]], [[Pakrac]], [[Medari]], [[Sava]] |- |'''8. hrvatska''' |general [[Roman Domanik]] |[[Crna legija|I. ustaški zdrug]]<br />XI. ustaški zdrug<br />18. posadni zdrug'' |[[Sarajevo]] |[[Javor planina]], [[Krivaja]], [[Nemila]], [[Travnik]], [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornji Vakuf]], [[Kreševo (BiH)|Kreševo]], [[Bjelašnica]], [[Foča]] |- |'''9. hrvatska''' |general [[Božidar Zorn]] |2. gorski zdrug<br />VI. ustaški zdrug<br />IX. ustaški zdrug'' |[[Mostar]] |[[Bjelašnica]], [[Vranica]], [[Kupres]], [[Livno]], [[Sinj]], [[Split]] |- |'''10. hrvatska''' |general [[Ivan Tomašević]] |10. lovački zdrug<br />VII. ustaški zdrug |[[Skočaj]] |[[Pećigrad]], [[Bužim]], [[Otoka]], [[Palanka]], [[Srnetica]], [[Šator (planina)|Šator planina]], [[Svilaja]], [[Trogir]], [[Zadar]], [[Gračac]], [[Korenica]], [[Drežnik]] |- |'''11. hrvatska''' |ustaški pukovnik [[Juraj (Juco) Rukavina]] |IV. ustaški zdrug<br />XVIII. ustaški zdrug |[[Gospić]] |[[Novi]], [[Drežnica]], [[Plaški]], [[Plitvička jezera]], [[Bunić]], [[Udbina]], [[Lovinac]], St. Grad |- |'''12. hrvatska''' |pukovnik [[Slavko Cesarić]] |13. posadni zdrug<br />XII. ustaški zdrug<br />3. gorski zdrug |[[Brčko]] |[[Sava]], [[Bosna (rijeka)|Bosna]] do [[Modriča|Modriče]], [[Gračanica]], [[Bukovi]], [[Krivaja r.]], [[Krivaja]], [[Drinjača]], [[Drina]] |- |'''13. hrvatska''' |ustaški pukovnik [[Tomislav Rolf]] | III. ustaški zdrug<br />12. pješački zdrug<br />XVII. ustaški zdrug |[[Karlovac]] |[[Klinča Sela|Klinča selo]], [[Živodina]], [[Modruš]], [[Slunj]], [[Vrnograč]], [[Topusko]], [[Pisarovina]] |- |'''14. hrvatska''' |pukovnik [[Jaroslav Šotola]] | XIV. ustaški zdrug<br />19. pješački zdrug |[[Slavonski Brod|Brod na Savi]] |[[Željeznička pruga Zagreb — Beograd|Željeznička pruga Zagreb — Zemun]] |- |'''15. hrvatska''' |general [[Milan Čudina]] | XVI. ustaški zdrug<br />16. pješački zdrug |[[Doboj]] |[[Željeznička pruga Brod - Sarajevo]] |- |'''16. hrvatska doknadna''' |general [[Milivoj Durbešić]] | 21. doknadni zdrug<br />23. doknadni zdrug<br />XXI. ustaški doknadni zdrug |[[Zagreb]] | |- |} Na temelju zapovjedi Ministarstva oružanih snaga (MINORS) od 21. novembra [[1944]]. počeo je proces nove reorganizacije oružanih snaga NDH u smislu njihova ujedinjavanja u "Hrvatske oružane snage" (HOS). == Početak 1945. == Početkom 1945. počelo se povezivati nove ustaško-domobranske divizije u "zborove" te je do kraja marta 1945. stvoreno 5 zborova u koje je bilo svrstano 18 divizija. Tokom marta i aprila sve su divizije bile raspoređene po zborovima a svaki zbor je bio sastava 3 do 4 divizije. Sastav zborova početkom aprila bio je: * '''I. Poglavnikov tjelesni zbor''' * Zapovjednik domobranski [[general]] i ustaški [[pukovnik]] [[Ante Moškov]] ** ''1. hrvatska udarna divizija'', zapovjednici [[general]]i Šimić i [[Antun Nardelli]] ** ''PTS divizija'' (ili "''tjelesna divizija''"), zapovjednik [[general]] [[Mirko Gregorić]] ** ''5. ustaška divizija'' (nastala iz ''V. ustaškog zdruga''), zapovjednik [[general]] [[Rafael Boban]] * '''II. ustaški zbor''' * Zapovjednik domobranski [[general]] i ustaški [[pukovnik]] [[Vjekoslav (Maks) Luburić]] ** ''1. divizija HOS-a'' (mješovita), zapovjednik [[general]] [[Julije Fritz]] ** ''17. divizija'', zapovjednik [[general]] [[Roman Domanik]] ** ''18. ustaška udarna divizija'', zapovjednik [[general]] [[Vladimir Majer]] ** ''[[Ustaška obrana]]'' (u rangu divizije, zapravo prošireni ''Ustaški obrambeni zdrug'') * '''III. ustaški zbor''' * Zapovjednik domobranski [[general]] i ustaški [[pukovnik]] [[Artur Gustović]] ** ''2. divizija'', zapovjednik [[general]] [[Stjepan Peričić]] ** ''7. divizija'', zapovjednik [[general]] [[Stjepan Mifek]] ** ''8. divizija'', zapovjednik [[general]] [[Roman Domanik]] * '''IV. ustaški zbor''' * Zapovjednik domobranski [[general]] i ustaški [[pukovnik]] [[Josip Metzger]] ** ''3. divizija'', zapovjednik [[pukovnik]] [[Zdenko Begić]] ** ''6. divizija'', zapovjednik [[general]] [[Vladimir Metikoš]] ** ''15. divizija'', zapovjednik [[general]] [[Miland Čudina]] * '''V. ustaški zbor''' * Zapovjednik domobranski [[general]] i ustaški [[pukovnik]] [[Ivo Herenčić]] ** ''10. divizija'', zapovjednik [[general]] [[Ivan Tomašević]] ** ''11. divizija'', zapovjednik [[pukovnik]] [[Josip Aleksić]] ** ''12. divizija'', zapovjednik [[general]] [[Ivan Brozović]] ** ''1. posadna divizija [[Zagreb]]'' Svi zborovi (osim ''I.-og'') su nosili naziv ''ustaški'' a njima su zapovjedali istaknuti ustaški zapovjednici. Divizije su bile ustaške, ponekad s nazivom ''udarne'', zatim mješovite ustaško-domobranske s nazivom ''hrvatske'', te jedna ''gorska'', sastavljena od prijašnjih domobranskih gorskih zdrugova. Ostali tipovi divizija bili su ''posadna'', sastavljena od vojnih obveznika starijih godišta, te ''doknadna'', koje su čiinili vojni obveznici unovačeni 1944. i 1945. Zborovi i divizije su tijekom 1945. mijenjali svoje položaje kako se mijenjalo tj. skraćivalo obrambeno bojište. [[Wehrmacht|Njemačkim snagama]] u NDH prijetilo je odsjecanje od glavnine i padanje u sovjetsko zarobljeništvo. Nakon pada [[Beč]]a u sovjetske ruke 13. aprila [[1945]]., [[Oberkommando der Wehrmacht|Vrhovna komanda njemačke vojske]] odobrila je povlačenje njemačke '''Grupe armija "E"''' na zapad. To je uslijedilo nakon povlačenja njemačkih snaga iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] sjeverno od [[Sava|rijeke Save]]. Nakon proboja [[Jugoslavenski partizani|partizana]] na [[Bilogora|Bilogori]] 29. aprila 1945. zapovjednik Grupe armija "E", [[general]] [[Alexander Löhr]] naredio je povlačenje svih njemačkih snaga s prostora [[Karlovac]]-[[Zagreb]]-[[Varaždin]] prema [[Austrija|Austriji]]. Zajedno s njima počele su se 8. maja 1945. povlačiti i snage HOS-a zajedno sa političkim vodstvom NDH. Povlačenje je trajalo do 15. maja kada su se snage HOS kod [[Bleiburg]]a u Austriji predale britanskim snagama i položile oružje. Predaju je u ime Zapovjedništva HOS-a potpisao general [[Slavko Štancer]]. Odmah potom snage HOS-a su bile predane 3. jugoslavenskoj armiji te vraćene u Hrvatsku, gdje su tijekom [[Križni put (1945.)|Križnog puta]] najvećim dijelom poubijane. == Činovi HOS-a == {| class="wikitable" align="center" width="100%" !colspan=5 style="background:#dadada" | '''Generali''' |- ![[general pukovnik]] ![[general poručnik]] ![[general]] |- |[[Datoteka:General pukovnik.gif|center|40px]] |[[Datoteka:General poručnik.gif|center|40px]] |[[Datoteka:General2.gif|center|40px]] |} {| class="wikitable" align="center" width="100%" !colspan=8 style="background:#dadada" | '''Časnici''' |- ![[pukovnik]] ![[Potpukovnik|podpukovnik]] ![[bojnik]] ![[nadsatnik]] ![[satnik]] ![[Natporučnik|Nadporučnik]] ![[poručnik]] ![[zastavnik]] |- |[[Datoteka:Pukovnik2.gif|center|40px]] |[[Datoteka:Podpukovnik2.gif|center|40px]] |[[Datoteka:Bojnik2.gif|center|40px]] |[[Datoteka:Nadsatnik2.gif|center|40px]] |[[Datoteka:Satnik2.gif|center|40px]] |[[Datoteka:Nadporučnik2.gif|center|40px]] |[[Datoteka:Poručnik2.gif|center|40px]] |[[Datoteka:Zastavnik2.gif|center|40px]] |} {| class="wikitable" align="center" width="100%" !colspan=5 style="background:#dadada" | '''Dočasnici''' |- ![[Časnički namjesnik|častnički namjestnik]] ![[stožerni stražnik]] ![[stražnik]] ![[vodnik]] ![[rojnik]] |- |[[Datoteka:Častnički namjestnik2.gif|center|40px]] |[[Datoteka:Stožerni stražnik.gif|center|40px]] |[[Datoteka:Stražnik.gif|center|40px]] |[[Datoteka:Vodnik2.gif|center|40px]] |[[Datoteka:Rojnik.gif|center|40px]] |} {| class="wikitable" align="center" width="100%" !colspan=3 style="background:#dadada" | '''Vojnici''' |- ![[dorojnik]] ![[strielac]] ![[vojnik]] |- |[[Datoteka:Dorojnik.png|center|70px]] |[[Datoteka:Strielac.gif|center|70px]] |[[Datoteka:Domobran2.png|center|40px]] |} {{commonscat|Military ranks of Independent State of Croatia}} == Poraće == * [[Ante Pavelić]] je [[1951]]. formirao ''Vladu NDH u izbjeglištvu'' pri čemu je postavio [[Rafael Boban|Rafaela Bobana]] za ''ministra oružanih snaga''. * '''HOS''' je također skraćenica za [[Hrvatske odbrambene snage]] koje su djelovale od [[1991]]. do [[1993]]. tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata u Hrvatskoj]] te [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]]. I taj HOS su pojedinci ponekad nazivali Hrvatske oružane snage. == Povezano == * [[Hrvatsko domobranstvo]] * [[Nezavisna Država Hrvatska]] * [[Ustaše]] == Reference == {{reference}} == Literatura == * [[Damir Jug|Jug, Damir]]: ''Oružane snage NDH: Sveukupni ustroj'' {{Kolaboracija u Jugoslaviji}} [[Kategorija:Oružane snage Nezavisne Države Hrvatske| ]] [[Kategorija:Nezavisna Država Hrvatska]] [[Kategorija:Hrvatska vojna historija|NDH]] [[Kategorija:Vojska po državama|NDH]] d0gymph1ysnbzy30u95x1jrplojhi5w Hrvatska zrakoplovna legija 0 173994 42587732 42385929 2026-05-05T02:28:18Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Zrakoplovstvo NDH]] → [[Kategorija:Zrakoplovstvo Nezavisne Države Hrvatske]] 42587732 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna postrojba |naziv=Hrvatska zrakoplovna legija |slika=[[Datoteka:Badge of Croatian Air Force Legion.svg|300px]] |opis slike=Znak Hrvatske zrakoplovne legije, 1941. - 1944. |osnovana datum=[[27. lipnja]] [[1941.]] |ukinuta datum=[[1945.]] |period= |država=[[Nezavisna Država Hrvatska]] |odanost= |grana=zrakoplovstvo |vrsta= |uloga= |specijalizacija= |veličina= |zapovjedna struktura= |vojarna oznaka= |sjedište= |nadimak= |zaštitnik= |geslo= |boje= |marš= |maskota= |obljetnica= |oprema= |oprema oznaka= |bitke=Istočni front |bitke oznaka= |odlikovanja= |raspuštena= |zapovjednik1= |zapovjednik oznaka= |trenutačni zapovjednik= |trenutačni zapovjednik oznaka= |zapovjednik2= |zapovjednik2 oznaka= |ceremonijalni zapovjednik= |ceremonijalni zapovjednik oznaka= |istaknuti zapovjednici=Ivan Mark |simbol raspoznavanja= |simbol raspoznavanja oznaka= |simbol raspoznavanja 2= |simbol raspoznavanja 2 oznaka= |simbol raspoznavanja 3= |simbol raspoznavanja 3 oznaka= |simbol raspoznavanja 4= |simbol raspoznavanja 4 oznaka= |zrakoplov lovac= |zrakoplov bombarder= |zrakoplov ostali= |zrakoplov borbeni= |zrakoplov helikopter= |zrakoplov presretač= |zrakoplov izviđački= |zrakoplov patrolni= |zrakoplov školski= |zrakoplov transportni= }} '''Hrvatska zrakoplovna legija''' bila je zrakoplovna postrojba [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|Vojske NDH]] u sklopu [[Wehrmacht]]a. Formirana je [[27. lipnja]] [[1941.]] naredbom poglavnika NDH [[Ante Pavelić]]a.<ref name=asevi14>Savić, Ciglić - (2002), str. 14</ref> Od svog osnivanja do 1943. borila se na [[Istočno bojište (Drugi svjetski rat)|Istočnom bojištu]] protiv Sovjetskog Saveza nakon čega je vraćena u NDH gdje je djelovala do svog rasformiranja [[1945.]] godine. Bila je sastavljana od dobrovoljaca.<ref name=axis>{{cite web|url=http://www.axishistory.com/index.php?id=4100|title=''Croatian Air Force''|language=Engleski}} Axishistory.com (14.3.2010.)</ref> == Struktura == Zrakoplovna legija sastojala se od lovačke i bombarderske komponente. * 4. zrakoplovna lovačka skupina :* 10. lovačko jato :* 11. lovačko jato * 5. zrakoplovna bombarderska skupina :* 12. bomardersko jato :* 13. bombardersko jato == Ratni put == === Zrakoplovna lovačka skupina === ==== Istočni front ==== [[Datoteka:Mato Dukovac.jpg|minijatura|desno|200px|[[Mato Dukovac]], najtrofejniji hrvatski zračni as s 40 potvrđena obaranja, ispred [[Messerschmitt 109|Messerschmitta 109G]]]] [[15. srpnja]] [[1941.]] osoblje 4. zrakoplovne lovačke skupine upućeno je u [[Furth]] u Njemačkoj na dvomjesečnu izobrazbu. Za to vrijeme označavani su kao članovi [[Luftwaffe]]a što je značilo da su morali položiti zakletvu [[Führer]]u, nositi njemačke uniforme te su bili pod direktnim zapovijedništvom ''Reichsluftfahrtministeriuma'' - njemačkog ministarstva zrakoplovstva.<ref name=asevi15>Savić, Ciglić - (2002), str. 15</ref> Pred kraj obuke, u skupini su osnovane dvije lovačke eskadrile: 10. lovačko jato pod zapovjedništvom [[satnik]]a Vladimira Ferenčina, i 11. lovačko jato pod zapovjedništvom satnika Zlatka Stipčića. Postrojba je na [[Istočni front (Drugi svjetski rat)|Istočni front]] poslana u listopadu 1941. Prvo obaranje postignuto je već 2. studenog kada je zapovjednik 10. jata Vladimir Ferenčina sjeverno od [[Rostov]]a oborio sovjetski [[Polikarpov I-16]].<ref name=asevi16>Savić, Ciglić - (2002), str. 16</ref><ref name=hr82>Lisko, Čanak (1998), str. 82</ref> Ustroj postrojbe nakratko je promijenjen u siječnju 1942. kada dobiva naziv ''10. ojačano jato''.<ref name=hr82/> [[16. travnja]] iste godine vraćena je stara struktura, no ovaj put s novim zapovjednikom.<ref name=hr83>Lisko, Čanak (1998), str. 83</ref> === Zrakoplovna bombarderska skupina === ==== Istočni front ==== U srpnju 1941. članovi skupine upućeni su u njemački grad [[Greifswald]] gdje su obučavani na zrakoplovima tipa [[FW-58 Weihe]], [[Do-17]] i [[Ju-W-34]].<ref name=frka150>Frka, Novak, Pogačić (1998), str. 150</ref> Po završetku formirana su dva zrakoplovna jata: ''12. bombardersko jato'' pod zapovjedništvom satnika Ivana Pezelja i ''13. bombardersko jato'' pod zapovjedništvom satnika Vladimira Graovca. Nakon završene obuke u rujnu iste godine, posade se upućuju prvo u [[Koenisberg]] a zatim u [[Varšava|Varšavu]] gdje su preuzele svoje zrakoplove [[Dornier Do 17]].<ref name=frka150/> Posade su letjele u sastavu njemačke postrojbe III/KG 3. Prvi borbeni let skupine izvela je posada Ivana Pavelića [[26. listopada]] [[1941.]] kada je djelovala nad gradom [[Jaropoles]]om.<ref name=frka151>Frka, Novak, Pogačić (1998), str. 151</ref> Prvi gubitak, skupina je pretrpjela [[1. prosinca]] 1941. kada je tijekom napada na Moskvu oboren jedan zrakoplov. 31. prosinca 1941. postrojba izlazi iz sastava KG 3 da bi u siječnju 1942. postala '''15 (Kroat.)/KG 53'''. 23. veljače 1942. skupina je upućena u Hrvatsku na odmor i popunu novim ljudstvom. 19. svibnja vraćaju se u Njemačku gdje su ih opet čekali Dornieri Do 17 (smatrani zastarjelima) dok su njemačke posade letjele na modernijim [[Ju 88]] i [[Do-217]]. Zanimljivo je kako je tijekom leta prema uzletištu Soljci (na sovjetskom teritoriju) jedan Do 17 prebjegao na stranu Sovjeta. Zrakoplov se odvojio od ostatka skupine i sletio na protivnički teritorij.<ref name=frka163>Frka, Novak, Pogačić (1998), str. 163</ref> Pred kraj 1942., skupina se vraća u Hrvatsku kako bi potpomognula borbu protiv partizana i četnika. == Napomene == {{Izvori}} == Literatura == * Tihomir Likso, Danko Čanak - ''"Hrvatsko ratno zrakoplovstvo u II. svjetskom ratu"'', (1998), {{ISBN|953-97698-0-9}} * Dragan Savić, Boris Ciglić - "''Croatian Aces of World War II''", Osprey Aircraft, (2002), {{ISBN|1-84176-435-3}} * Danijel Frka, Josip Novak, Siniša Pogačić - ''"Zrakoplovstvo Nezavisne Države Hrvatske 1941. - 1945."'', P.c grafičke usluge, Zagreb (1998), [[Kategorija:Zrakoplovstvo Nezavisne Države Hrvatske]] [[Kategorija:Vojne postrojbe NDH]] [[Kategorija:Nezavisna Država Hrvatska]] iaxald0c04rqp6xodmww3cf5f5x41lz Zrakoplovstvo Nezavisne Države Hrvatske 0 173995 42587733 42587170 2026-05-05T02:28:20Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Zrakoplovstvo NDH]] → [[Kategorija:Zrakoplovstvo Nezavisne Države Hrvatske]] 42587733 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna postrojba |naziv = Zrakoplovstvo Nezavisne Države Hrvatske |slika = [[Datoteka:NDH Air Force badge.jpg|200px]] |opis slike =Oznaka Zrakoplovstva NDH |osnovana datum =[[1941.]] |sjedište =[[Sarajevo]], [[Koprivnica]], [[Zagreb]] |period=[[Drugi svjetski rat]] |država={{flagcountry|NDH}} |odanost=[[Sile osovine]] |grana=ratno zrakoplovstvo |vrsta= |uloga= |specijalizacija= |veličina= |obljetnica = |trenutačni zapovjednik = |istaknuti zapovjednici = [[Milan Emil Uzelac]]<br />[[Miroslav Navratil]]<br />[[Vladimir Kren]] |simbol raspoznavanja =[[Datoteka:Independent State of Croatia Air Force fin flash (1944-1945).svg|80px]] |simbol raspoznavanja oznaka=Repna oznaka |simbol raspoznavanja 2 =[[Datoteka:Croatian roundel WW2.svg|80px]] |simbol raspoznavanja 2 oznaka=Rondel (1944.-1945.) |simbol raspoznavanja 3=[[Datoteka:Flag of the Air Force of the Independent State of Croatia.svg|120px]] |simbol raspoznavanja 3 oznaka=Zastava ZNDH |zrakoplov lovac= [[Ikarus IK 2]], [[Fiat G.50]], [[Morane-Saulnier M.S.406]], [[Messerschmitt Bf 109]], [[Macchi C.202]] |zrakoplov izviđački= |zrakoplov školski= [[Potez XXV]], [[Bücker Bü 131]], [[Bücker Bü 133]], [[Saiman 200]], [[AVIA FL.3]] |zrakoplov transportni=Avia [[Fokker F.VII]], Avia [[Fokker F.IX]], [[Junkers W 34]], [[Airspeed Envoy]] |zrakoplov helikopter = }} '''Zrakoplovstvo NDH''' osnovano je [[19. travnja]] [[1941]]., imenovanjem Vladimira Krena za zapovjednika Odjela zračnih snaga. Tijekom lipnja 1941. s [[Nijemci]]ma je postignut dogovor o osnivanju stalnih zrakoplovnih luka i preuzimanju zarobljenih [[zrakoplov]]a od bivše [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Kao rezultat tog dogovora Zrakoplovstvo NDH osnovalo je dvije [[Zračna luka|zračne luke]]: [[Zagreb]] i [[Sarajevo]]. Na čelo [[Zrakoplovstvo#Vojno zrakoplovstvo|Bojnog zakoplovstva]] [[14. rujna]] [[1943]]. dolazi [[Adalbert Rogulja]], koji je ostao na tom položaju do raspada NDH. Tokom svog postojanja zrakoplovstvo NDH bilo je preustrojeno nekoliko puta, a tokom preustrojavanja također se mjenjalo i ime, tako da se od veljače 1943. zvalo '''Hrvatsko bojno zrakoplovstvo (HBZ)'''. == Zrakoplovi == Odmah nakon stvaranja NDH dolazi do stvaranje i njegovog zrakoplovstva. U prvim mesecima Nacistička Nemačka je odlučila da NDH dobije pre svega preživjele avione [[Kraljevska jugoslavenska vojska|vojske Kraljevine Jugoslavije]]. Najvredniji tada dobiveni avioni su bili britanski [[Bristol Blenheim]], ali većinu će činiti zastarjeli [[Breguet 19]] i [[Potez 25]]. Dok su se [[NDH]] teritoriju koristili pre svega zastarjeli avioni piloti koji su poslani na istočni front tokom [[Operacija Barbarossa|Operacije Barbarossa]] u sklopu [[Hrvatska zrakoplovna legija|Hrvatske zrakoplovne legije]] dobivaju za ono vreme moderne i popularne avione [[Messerschmitt Bf 109]] i [[Dornier Do 17]] radi pre svega propagandnog efekta borbe ujedinjene Evrope protiv boljševizma. Opće pogoršanje ratnog stanja po sile osovine je dovelo do potrebe jačanja zrakoplovstva NDH tako da ono polovicom 1942. dobiva talijanske avione [[Fiat G.50]] koji postaju prvi moderni lovci korišteni na teritoriju NDH. Bez obzira na brojčana pojačanja zrakoplovstvo NDH krajem 1943. godine ima 295 najčešće zastarjelih aviona tako da tehnološki vrhunac predstavljaju ranije spomenuti Fiat G.50 i francuski [[Morane-Saulnier M.S.406]]. Tokom 1944. godine kada se južna Italija nalazi pod kontrolom saveznika strateška važnost aviona NDH se naglo povećala tako da zrakoplovstvo počinje dobivati moderne lovce. To će biti talijanski [[Macchi C.200]], Macchi C.202 (u proizvodnji tek 1941), [[Macchi C.205]] najmoderniji talijanski lovac [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]] i nemački [[Messerschmitt Bf 109]]G koji se proizvodi od 1942. godine, ali rezultat će biti katastrofalan tako da krajem te godine ima manje aviona nego na početku. Popis modela zrakoplova koje je rabilo Zrakoplovstvo NDH tijekom svog postojanja: {| class="wikitable sortable" style="margin: 1em auto 1em auto" ! style="text-align: left; background: #aacccc;"|Avion ! style="text-align: left; background: #aacccc;"|Količina ! style="text-align: left; background: #aacccc;"|Tip ! style="text-align: left; background: #aacccc;"|Porijeklo |- |[[Messerschmitt Bf 109|Messerschmitt Me-109G/K]]||50+||Lovački||{{flag|Treći Reich}} |- |[[Morane-Saulnier M.S.406]]||48||Lovački||{{flagcountry|FRA}} |- |[[Fiat G.50]]||15+||Lovački||{{flagcountry|ITA|1861}} |- |[[Macchi C.202]]||18||Lovački||{{flagcountry|ITA|1861}} |- |[[Macchi C.205]]||4||Lovački||{{flagcountry|ITA|1861}} |- |[[Fiat CR.42]]||10+||Lovački||{{flagcountry|ITA|1861}} |----- |[[Messerschmitt Bf 110|Messerschmitt Me 110]]G-2||2||Lovački||{{flag|Treći Reich}} |----- |[[Avia BH-33]]||7||Lovački/šlolski||{{flagcountry|ČSSR}} |- |[[Ikarus IK 2]]||4||Lovački||{{flag|Kraljevina Jugoslavija}} |- |[[Dornier Do 17|Dornier DO-17K]]||11||Bombarder||{{flag|Kraljevina Jugoslavija}} |- |[[Dornier Do 17|Dornier DO-17E]]||30||Bombarder||{{flag|Treći Reich}} |----- |[[Dornier Do 17|Dornier DO-17Z]]||21||Bombarder||{{flag|Treći Reich}} |----- |[[Bristol Blenheim|Bristol Blenheim Mk.I]]||8||Bombarder||{{flagcountry|UK}} |- |[[SM-79|Savoia Marcetti SM-79]]||1||Bombarder||{{flagcountry|ITA|1861}} |- |[[CANT Z.1007]]||10||Bombarder||{{flagcountry|ITA|1861}} |- |[[Fiat BR.20]]||6||Bombarder||{{flagcountry|ITA|1861}} |- |Avia Fokker F.39||1||Bombarder||{{flagcountry|ČSSR}} |- |[[Caproni Ca.310]]||7||Višenamjenski/bombarder||{{flagcountry|ITA|1861}} |- |[[Caproni Ca.311]]/313/314||16||Višenamjenski/bombarder||{{flagcountry|ITA|1861}} |- |[[Breguet 19]]||50||Višenamjenski/izviđački||{{flagcountry|FRA}} |- |[[Potez 25]]||42||Višenamjenski/izviđački||{{flagcountry|FRA}} |- |[[Fieseler Fi 156]]||11||Višenamjenski||{{flag|Treći Reich}} |- |[[Fieseler Fi 167]]||8-12||Višenamjenski||{{flag|Treći Reich}} |- |[[de Havilland Puss Moth]] D.H.80||2||Višenamjenski||{{flagcountry|UK}} |----- |[[RWD-13]]||1||Utility||{{flagcountry|POLJ}} |- |[[Beneš-Mráz Beta-Minor]]||25||Višenamjenski/školski||{{flagcountry|ČSSR}} |- |[[Bücker Bü 181]] Bestmann||22||Višenamjenski/školski||{{flag|Treći Reich}} |- |[[SAIMAN 200]]||25||Školski||{{flagcountry|ITA|1861}} |- |[[SAIMAN 202]]||2||Višenamjenski/školski||{{flagcountry|ITA|1861}} |- |[[AVIA FL.3]]||20||Višenamjenski/školski||{{flagcountry|ITA|1861}} |- |Rogozarski SIM-XI||1||Školski||{{flag|Kraljevina Jugoslavija}} |- |Rogozarski SIM-X||1||Školski||{{flag|Kraljevina Jugoslavija}} |- |Rogozarski PVT||15||Školski/jurišni||{{flag|Kraljevina Jugoslavija}} |- |Ikarus MM-2||1||Lovačko-školski||{{flag|Kraljevina Jugoslavija}} |- |Rogozarski R-100||11||Lovačko-školski/jurišni||{{flag|Kraljevina Jugoslavija}} |- |[[Bücker Bü 131]]||46||Višenamjenski/školski||{{flag|Treći Reich}} |- |[[Bücker Bü 133]]||10||Višenamjenski/školski||{{flag|Treći Reich}} |- |[[Fizir FN|Zmaj Fizir FN]]||20||Školski||{{flag|Kraljevina Jugoslavija}} |- |Zmaj Fizir FP.2||23||Višenamjenski/školski||{{flag|Kraljevina Jugoslavija}} |- |Avia [[Fokker F.VII]]||7||Transportni||{{flagcountry|ČSSR}} |- |Avia [[Fokker F.IX]]||2||Transportni||{{flagcountry|ČSSR}} |- |[[Junkers W 34]]||4||Transportni||{{flag|Treći Reich}} |-- |[[Airspeed Envoy]]||2||Transportni||{{flagcountry|UK}} |- |} == [[Uzletno-sletna staza|Uzletišta]] == [[Datoteka:Vokic visits soldiers.JPG|mini|Hrvatski ministar oružanih snaga [[Ante Vokić]] posjećuje dobrovoljce hrvatskog zrakoplovstva na obuci u [[Stockerau]]]] * [[Zagreb]] ** [[Lučko]] ** [[Borongaj]] ** [[Sveta Nedelja (Zagrebačka županija)|Sveta Nedelja]] * [[Sarajevo]] ** [[Rajlovac]] * [[Banja Luka]] ** [[Zalužani]] * [[Mostar]] (nakon kapitulacije Italije) * Sporedna uzletišta ** [[Bjelovar]] ** [[Karlovac]] ** [[Križevci]] ** [[Slavonski Brod]] ** [[Kutina]] ** [[Samobor]] ** [[Koprivnica]] == Ustroj == Prilikom osnivanja Zrakoplovstva NDH u prvom ustroju stvoreno je 7 jata (eskadrila), koje su prvotno bile razmještena nakon nabave aviona u zrakoplovim bazama u Zagrebu i Sarajevu. Broj jata je rastao tako da 1942. Zrakoplovstvo NDH je raspolagalo s 15 jata. == Asovi == [[Datoteka:Mato Dukovac.jpg|mini|Mato Dukovac ispred svog [[Messerschmitt Bf 109|Messerschmitta Bf 109G]], slikan 1942., najbolji je as Zrakoplovstva NDH s 44 pobjede protiv Ratnog zrakoplovstva SSSR-a]] Napomena: ovo je popis pilota NDH koji su letjeli u sastavu [[Luftwaffe]] na Istočnom frontu u JG 52. * [[Mato Dukovac]] * [[Cvitan Galić]] * [[Josip Helebrant]] * [[Albin Starc]] * [[Vladimir Ferenčina]] * [[Safet Boškić]] * [[Tomislav Kauzlarić]] * [[Franjo Džal]] * [[Vladimir Nahod]] (Vladimir Kreš) * [[Ljudevit Bencetić]] * [[Mato Čulinović]] * [[Zlatko Stipčić]] * [[Veca Miković]] * [[Eduard Martinko]] * [[Stjepan Martinašević]] * [[Zdenko Avdić]] * [[Jerko Bartulović]] * [[Josip Kranjc]] * [[Jure Lasta]] * [[Dragutin Gazapi]] * [[Ivan Cenić]] == Vanjske veze == * [http://www.yuairwar.com/ndh.asp Hrvatsko ratno zrakoplovstvo u Drugom svjetskom ratu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090418021047/http://yuairwar.com/ndh.asp |date=2009-04-18 }} {{Kolaboracija u Jugoslaviji}} [[Kategorija:Zrakoplovstvo Nezavisne Države Hrvatske]] [[Kategorija:Znanost i tehnologija u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Oružane snage NDH]] [[Kategorija:Nezavisna Država Hrvatska]] a66nszfe0ou087x10z3ebswdsfhs3rg 42587739 42587733 2026-05-05T02:30:00Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Oružane snage NDH]] → [[Kategorija:Oružane snage Nezavisne Države Hrvatske]] 42587739 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna postrojba |naziv = Zrakoplovstvo Nezavisne Države Hrvatske |slika = [[Datoteka:NDH Air Force badge.jpg|200px]] |opis slike =Oznaka Zrakoplovstva NDH |osnovana datum =[[1941.]] |sjedište =[[Sarajevo]], [[Koprivnica]], [[Zagreb]] |period=[[Drugi svjetski rat]] |država={{flagcountry|NDH}} |odanost=[[Sile osovine]] |grana=ratno zrakoplovstvo |vrsta= |uloga= |specijalizacija= |veličina= |obljetnica = |trenutačni zapovjednik = |istaknuti zapovjednici = [[Milan Emil Uzelac]]<br />[[Miroslav Navratil]]<br />[[Vladimir Kren]] |simbol raspoznavanja =[[Datoteka:Independent State of Croatia Air Force fin flash (1944-1945).svg|80px]] |simbol raspoznavanja oznaka=Repna oznaka |simbol raspoznavanja 2 =[[Datoteka:Croatian roundel WW2.svg|80px]] |simbol raspoznavanja 2 oznaka=Rondel (1944.-1945.) |simbol raspoznavanja 3=[[Datoteka:Flag of the Air Force of the Independent State of Croatia.svg|120px]] |simbol raspoznavanja 3 oznaka=Zastava ZNDH |zrakoplov lovac= [[Ikarus IK 2]], [[Fiat G.50]], [[Morane-Saulnier M.S.406]], [[Messerschmitt Bf 109]], [[Macchi C.202]] |zrakoplov izviđački= |zrakoplov školski= [[Potez XXV]], [[Bücker Bü 131]], [[Bücker Bü 133]], [[Saiman 200]], [[AVIA FL.3]] |zrakoplov transportni=Avia [[Fokker F.VII]], Avia [[Fokker F.IX]], [[Junkers W 34]], [[Airspeed Envoy]] |zrakoplov helikopter = }} '''Zrakoplovstvo NDH''' osnovano je [[19. travnja]] [[1941]]., imenovanjem Vladimira Krena za zapovjednika Odjela zračnih snaga. Tijekom lipnja 1941. s [[Nijemci]]ma je postignut dogovor o osnivanju stalnih zrakoplovnih luka i preuzimanju zarobljenih [[zrakoplov]]a od bivše [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Kao rezultat tog dogovora Zrakoplovstvo NDH osnovalo je dvije [[Zračna luka|zračne luke]]: [[Zagreb]] i [[Sarajevo]]. Na čelo [[Zrakoplovstvo#Vojno zrakoplovstvo|Bojnog zakoplovstva]] [[14. rujna]] [[1943]]. dolazi [[Adalbert Rogulja]], koji je ostao na tom položaju do raspada NDH. Tokom svog postojanja zrakoplovstvo NDH bilo je preustrojeno nekoliko puta, a tokom preustrojavanja također se mjenjalo i ime, tako da se od veljače 1943. zvalo '''Hrvatsko bojno zrakoplovstvo (HBZ)'''. == Zrakoplovi == Odmah nakon stvaranja NDH dolazi do stvaranje i njegovog zrakoplovstva. U prvim mesecima Nacistička Nemačka je odlučila da NDH dobije pre svega preživjele avione [[Kraljevska jugoslavenska vojska|vojske Kraljevine Jugoslavije]]. Najvredniji tada dobiveni avioni su bili britanski [[Bristol Blenheim]], ali većinu će činiti zastarjeli [[Breguet 19]] i [[Potez 25]]. Dok su se [[NDH]] teritoriju koristili pre svega zastarjeli avioni piloti koji su poslani na istočni front tokom [[Operacija Barbarossa|Operacije Barbarossa]] u sklopu [[Hrvatska zrakoplovna legija|Hrvatske zrakoplovne legije]] dobivaju za ono vreme moderne i popularne avione [[Messerschmitt Bf 109]] i [[Dornier Do 17]] radi pre svega propagandnog efekta borbe ujedinjene Evrope protiv boljševizma. Opće pogoršanje ratnog stanja po sile osovine je dovelo do potrebe jačanja zrakoplovstva NDH tako da ono polovicom 1942. dobiva talijanske avione [[Fiat G.50]] koji postaju prvi moderni lovci korišteni na teritoriju NDH. Bez obzira na brojčana pojačanja zrakoplovstvo NDH krajem 1943. godine ima 295 najčešće zastarjelih aviona tako da tehnološki vrhunac predstavljaju ranije spomenuti Fiat G.50 i francuski [[Morane-Saulnier M.S.406]]. Tokom 1944. godine kada se južna Italija nalazi pod kontrolom saveznika strateška važnost aviona NDH se naglo povećala tako da zrakoplovstvo počinje dobivati moderne lovce. To će biti talijanski [[Macchi C.200]], Macchi C.202 (u proizvodnji tek 1941), [[Macchi C.205]] najmoderniji talijanski lovac [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]] i nemački [[Messerschmitt Bf 109]]G koji se proizvodi od 1942. godine, ali rezultat će biti katastrofalan tako da krajem te godine ima manje aviona nego na početku. Popis modela zrakoplova koje je rabilo Zrakoplovstvo NDH tijekom svog postojanja: {| class="wikitable sortable" style="margin: 1em auto 1em auto" ! style="text-align: left; background: #aacccc;"|Avion ! style="text-align: left; background: #aacccc;"|Količina ! style="text-align: left; background: #aacccc;"|Tip ! style="text-align: left; background: #aacccc;"|Porijeklo |- |[[Messerschmitt Bf 109|Messerschmitt Me-109G/K]]||50+||Lovački||{{flag|Treći Reich}} |- |[[Morane-Saulnier M.S.406]]||48||Lovački||{{flagcountry|FRA}} |- |[[Fiat G.50]]||15+||Lovački||{{flagcountry|ITA|1861}} |- |[[Macchi C.202]]||18||Lovački||{{flagcountry|ITA|1861}} |- |[[Macchi C.205]]||4||Lovački||{{flagcountry|ITA|1861}} |- |[[Fiat CR.42]]||10+||Lovački||{{flagcountry|ITA|1861}} |----- |[[Messerschmitt Bf 110|Messerschmitt Me 110]]G-2||2||Lovački||{{flag|Treći Reich}} |----- |[[Avia BH-33]]||7||Lovački/šlolski||{{flagcountry|ČSSR}} |- |[[Ikarus IK 2]]||4||Lovački||{{flag|Kraljevina Jugoslavija}} |- |[[Dornier Do 17|Dornier DO-17K]]||11||Bombarder||{{flag|Kraljevina Jugoslavija}} |- |[[Dornier Do 17|Dornier DO-17E]]||30||Bombarder||{{flag|Treći Reich}} |----- |[[Dornier Do 17|Dornier DO-17Z]]||21||Bombarder||{{flag|Treći Reich}} |----- |[[Bristol Blenheim|Bristol Blenheim Mk.I]]||8||Bombarder||{{flagcountry|UK}} |- |[[SM-79|Savoia Marcetti SM-79]]||1||Bombarder||{{flagcountry|ITA|1861}} |- |[[CANT Z.1007]]||10||Bombarder||{{flagcountry|ITA|1861}} |- |[[Fiat BR.20]]||6||Bombarder||{{flagcountry|ITA|1861}} |- |Avia Fokker F.39||1||Bombarder||{{flagcountry|ČSSR}} |- |[[Caproni Ca.310]]||7||Višenamjenski/bombarder||{{flagcountry|ITA|1861}} |- |[[Caproni Ca.311]]/313/314||16||Višenamjenski/bombarder||{{flagcountry|ITA|1861}} |- |[[Breguet 19]]||50||Višenamjenski/izviđački||{{flagcountry|FRA}} |- |[[Potez 25]]||42||Višenamjenski/izviđački||{{flagcountry|FRA}} |- |[[Fieseler Fi 156]]||11||Višenamjenski||{{flag|Treći Reich}} |- |[[Fieseler Fi 167]]||8-12||Višenamjenski||{{flag|Treći Reich}} |- |[[de Havilland Puss Moth]] D.H.80||2||Višenamjenski||{{flagcountry|UK}} |----- |[[RWD-13]]||1||Utility||{{flagcountry|POLJ}} |- |[[Beneš-Mráz Beta-Minor]]||25||Višenamjenski/školski||{{flagcountry|ČSSR}} |- |[[Bücker Bü 181]] Bestmann||22||Višenamjenski/školski||{{flag|Treći Reich}} |- |[[SAIMAN 200]]||25||Školski||{{flagcountry|ITA|1861}} |- |[[SAIMAN 202]]||2||Višenamjenski/školski||{{flagcountry|ITA|1861}} |- |[[AVIA FL.3]]||20||Višenamjenski/školski||{{flagcountry|ITA|1861}} |- |Rogozarski SIM-XI||1||Školski||{{flag|Kraljevina Jugoslavija}} |- |Rogozarski SIM-X||1||Školski||{{flag|Kraljevina Jugoslavija}} |- |Rogozarski PVT||15||Školski/jurišni||{{flag|Kraljevina Jugoslavija}} |- |Ikarus MM-2||1||Lovačko-školski||{{flag|Kraljevina Jugoslavija}} |- |Rogozarski R-100||11||Lovačko-školski/jurišni||{{flag|Kraljevina Jugoslavija}} |- |[[Bücker Bü 131]]||46||Višenamjenski/školski||{{flag|Treći Reich}} |- |[[Bücker Bü 133]]||10||Višenamjenski/školski||{{flag|Treći Reich}} |- |[[Fizir FN|Zmaj Fizir FN]]||20||Školski||{{flag|Kraljevina Jugoslavija}} |- |Zmaj Fizir FP.2||23||Višenamjenski/školski||{{flag|Kraljevina Jugoslavija}} |- |Avia [[Fokker F.VII]]||7||Transportni||{{flagcountry|ČSSR}} |- |Avia [[Fokker F.IX]]||2||Transportni||{{flagcountry|ČSSR}} |- |[[Junkers W 34]]||4||Transportni||{{flag|Treći Reich}} |-- |[[Airspeed Envoy]]||2||Transportni||{{flagcountry|UK}} |- |} == [[Uzletno-sletna staza|Uzletišta]] == [[Datoteka:Vokic visits soldiers.JPG|mini|Hrvatski ministar oružanih snaga [[Ante Vokić]] posjećuje dobrovoljce hrvatskog zrakoplovstva na obuci u [[Stockerau]]]] * [[Zagreb]] ** [[Lučko]] ** [[Borongaj]] ** [[Sveta Nedelja (Zagrebačka županija)|Sveta Nedelja]] * [[Sarajevo]] ** [[Rajlovac]] * [[Banja Luka]] ** [[Zalužani]] * [[Mostar]] (nakon kapitulacije Italije) * Sporedna uzletišta ** [[Bjelovar]] ** [[Karlovac]] ** [[Križevci]] ** [[Slavonski Brod]] ** [[Kutina]] ** [[Samobor]] ** [[Koprivnica]] == Ustroj == Prilikom osnivanja Zrakoplovstva NDH u prvom ustroju stvoreno je 7 jata (eskadrila), koje su prvotno bile razmještena nakon nabave aviona u zrakoplovim bazama u Zagrebu i Sarajevu. Broj jata je rastao tako da 1942. Zrakoplovstvo NDH je raspolagalo s 15 jata. == Asovi == [[Datoteka:Mato Dukovac.jpg|mini|Mato Dukovac ispred svog [[Messerschmitt Bf 109|Messerschmitta Bf 109G]], slikan 1942., najbolji je as Zrakoplovstva NDH s 44 pobjede protiv Ratnog zrakoplovstva SSSR-a]] Napomena: ovo je popis pilota NDH koji su letjeli u sastavu [[Luftwaffe]] na Istočnom frontu u JG 52. * [[Mato Dukovac]] * [[Cvitan Galić]] * [[Josip Helebrant]] * [[Albin Starc]] * [[Vladimir Ferenčina]] * [[Safet Boškić]] * [[Tomislav Kauzlarić]] * [[Franjo Džal]] * [[Vladimir Nahod]] (Vladimir Kreš) * [[Ljudevit Bencetić]] * [[Mato Čulinović]] * [[Zlatko Stipčić]] * [[Veca Miković]] * [[Eduard Martinko]] * [[Stjepan Martinašević]] * [[Zdenko Avdić]] * [[Jerko Bartulović]] * [[Josip Kranjc]] * [[Jure Lasta]] * [[Dragutin Gazapi]] * [[Ivan Cenić]] == Vanjske veze == * [http://www.yuairwar.com/ndh.asp Hrvatsko ratno zrakoplovstvo u Drugom svjetskom ratu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090418021047/http://yuairwar.com/ndh.asp |date=2009-04-18 }} {{Kolaboracija u Jugoslaviji}} [[Kategorija:Zrakoplovstvo Nezavisne Države Hrvatske]] [[Kategorija:Znanost i tehnologija u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Oružane snage Nezavisne Države Hrvatske]] [[Kategorija:Nezavisna Država Hrvatska]] 552cwsa3lsd4123pr0cls4ytiy4ezhy Kategorija:Saobraćaj u Sjevernoj Makedoniji 14 174463 42587880 41858640 2026-05-05T03:01:26Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kategorija:Saobraćaj u Makedoniji]] na [[Kategorija:Saobraćaj u Sjevernoj Makedoniji]] bez ostavljanja preusmjerenja: (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]]) 41858640 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|Transport in North Macedonia}} [[Kategorija:Severna Makedonija]] [[Kategorija:Saobraćaj u Evropi|Makedonija]] [[Kategorija:Saobraćaj po državama|Makedonija]] h58eqaz3aq62wk254eyngym0vmo5w33 42587913 42587880 2026-05-05T03:05:25Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Severna Makedonija]] → [[Kategorija:Sjeverna Makedonija]] 42587913 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|Transport in North Macedonia}} [[Kategorija:Sjeverna Makedonija]] [[Kategorija:Saobraćaj u Evropi|Makedonija]] [[Kategorija:Saobraćaj po državama|Makedonija]] qmmmdzqoqgl44tos6zb1gltoqhmfhe2 Hans Hofmann 0 174856 42587502 41274486 2026-05-04T17:19:02Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42587502 wikitext text/x-wiki {{distinguish|Hans Hoffmann}} {{for|paleontologa|Hans J. Hoffman}} {{Infokutija02 umjetnik | pozboja = Silver | ime = Hans Hofmann | datum_rođenja = {{birth date|df=yes|1880|3|21|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Weißenburg in Bayern|Weißenburg]], [[Kraljevina Bavarska|Bavarska]], [[Njemačko Carstvo|Njemačka]] | datum_smrti = {{death date and age|df=yes|1966|2|17|1880|3|21}} | nacionalnost = njemačko-američka | polje = [[slikanje]] | pokret = [[apstraktni ekspresionizam]] | uticaj_od = [[Henri Matisse]], [[Robert Delaunay]] | uticaj_na = [[Lee Krasner]], [[Clement Greenberg]], [[Helen Frankenthaler]], [[Larry Rivers]] }} '''Hans Hofmann''' (21. mart 1880 – 17. februar 1966) bio je američki [[apstraktni ekspresionizam|apstraktni ekspresionistički]] slikar rodom iz Njemačke. Rođen je u [[Bavarska|Bavarskoj]] i odrastao je u [[München]]u. U mladosti se podjednako zanimao za matematiku i prirodne nauke, kao i za umjetnost, za koju se formalno počeo školovati 1898. Godine 1904. je otišao u [[Pariz]] gdje se družio sa najpoznatijim tadašnjim umjetnicima. Prvu umjetničku školu je osnovao u Münchenu 1915. U SAD je emigrirao 1932. Tamo je godinama izlagao, ali i obrazovao druge slikare. Kao umjetnik je priznat tek 1950-ih. == Vanjske veze == * [http://www.hanshofmann.net/ Hanshofmann.net] * [http://www.hanshofmann.org/ The Estate of Hans Hofmann] * [http://www.guggenheimcollection.org/site/artist_bio_64.html Hans Hofmann Biography: Guggenheim Collection (New York)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060528174126/http://www.guggenheimcollection.org/site/artist_bio_64.html |date=2006-05-28 }} * [http://www.tate.org.uk/servlet/ArtistWorks?cgroupid=999999961&artistid=1298&page=1&sole=y&collab=y&attr=y&sort=default&tabview=bio Hans Hofmann Biography: Tate Collection (Tate Gallery, London)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110814193843/https://www.tate.org.uk/servlet/ArtistWorks?cgroupid=999999961&artistid=1298&page=1&sole=y&collab=y&attr=y&sort=default&tabview=bio |date=2011-08-14 }} * [http://www.pbs.org/hanshofmann/biography_001.html Hans Hofmann Biography: PBS.org] * [http://www.askart.com/AskART/artists/search/Search_Grid.aspx?GotoPage=3&Total=54&PerPage=25&SearchType=MUSEUMS&Artist=31190 Information on Hans Hofmann: Askart.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140228032605/http://www.askart.com/AskART/artists/search/Search_Grid.aspx?GotoPage=3&Total=54&PerPage=25&SearchType=MUSEUMS&Artist=31190 |date=2014-02-28 }} * [http://www.pbs.org/hanshofmann/push_and_pull_001.html PBS interactive pages on Hans Hofmann's "push/pull" theory] * [http://www.aaa.si.edu/collections/findingaids/index.cfm/fuseaction/Collections.ViewCollection/CollectionID/5966 Hans Hofmann papers at the Smithsonian Archives of American Art] * [http://www.sfmoma.org/pages/search?query=Hans+Hofmann&category=art Hoffmann works] from the collection at the [[San Francisco Museum of Modern Art]]. {{Lifetime|1880|1966|Hofmann, Hans}} [[Kategorija:Američki slikari]] [[Kategorija:Njemački slikari]] 5x3hfk6fmhon06a6id4szay0goka78u Luftwaffe 0 178523 42587721 42494023 2026-05-05T02:26:43Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Njemačka ratna avijacija]] → [[Kategorija:Njemačko ratno zrakoplovstvo]] 42587721 wikitext text/x-wiki {{for|moderni vid oružanih snaga|Njemačka ratna avijacija}} {{Vojna jedinica |jedinica= '''Luftwaffe''' |deo= '''[[Wehrmacht]]a''' |slika=COA Luftwaffe eagle gold (looking left).svg |opis_slike=Amblem ''Luftwaffe'' |period=[[1935]]. - [[1945]]. |mesto={{flag|Treći rajh}} |formacija= |jačina= '''Osoblje:''' 3.400.000 (ukupno u bilo koje vrijeme između 1939.–45.)<ref>{{cite web|url=https://www.feldgrau.com/WW2-Germany-Statistics-and-Numbers/|title=Statistics and Numbers|author=Jason Pipes|publisher=Feldgrau.com|year=2008|accessdate=26. aprila 2014|archive-date=2021-02-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20210226163126/https://www.feldgrau.com/ww2-germany-statistics-and-numbers/}}</ref> <br /> '''Letjelice:''' 119.871<ref>{{cite web|url= http://www.taphilo.com/history/WWII/Production-Figures-WWII.shtml|title=WWII production figures|author=Tom Philo|publisher=Taphilo.com|accessdate=26. aprila 2014|archiveurl= https://web.archive.org/web/20170326230732/http://www.taphilo.com/history/WWII/Production-Figures-WWII.shtml|archivedate=26. marta 2017|url-status=live}}</ref> (ukupna proizvodnja) |komandant=[[Hermann Göring]] |komandant2=[[Albert Kesselring]] |komandant3=[[Ritter von Greim]] |bitke=[[Španjolski građanski rat]]<br />[[Drugi svjetski rat]] |odlikovanja= }} '''Luftwaffe''' (''Zračno oružje'' doslovno prevedeno sa [[Njemački|njemačkog]]) bilo je ime za [[Ratno zrakoplovstvo|ratno zrakoplovnu]] granu [[Wehrmacht]]a (oružane snage [[Treći rajh|Nacističke Njemačke]]) od [[maj]]a [[1935]]. do [[9. maj]]a [[1945]]. == Historija == === Osnivanje Luftwaffe === Luftwaffe (ili [[Ratno zrakoplovstvo]]), službeno je osnovan u [[maj]]u [[1935]]., nakon donošenja ''Zakona o obnovi nacionalnih snaga obrane''. Ovaj zakon omogućio je postojanje [[Treći rajh|njemačke]] [[Kopnena vojska|kopnene vojske]], [[Ratna mornarica|mornarice]] i [[Ratno zrakoplovstvo]], ono što je u suštini bio zabranjeno nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]].<ref name=luft/> Nakon poraza u [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], [[Versajski sporazum]] iz [[1919]]. nametnuo je stroga ograničenja [[Weimarska Republika|Weimarskoj Republici]] nasljednici [[Nemačko Carstvo|Njemačkog Carstva]]. On je dozvoljavao samo malu obrambenu armiju poznatu kao '''Reichswehr'''. Veličinu i sastav Reichswehra strogo su kontrolirali [[Antanta|saveznici]] u nadi da će tako spriječiti mogući njemački revanš. Reichswehr je smio imati samo 100 000 vojnika, podijeljena između dva vida vojske, [[Kopnena vojska|kopnene vojske]] - '''Reichsheer''', i male [[Ratna mornarica|mornarice]] - '''Reichsmarine'''. Versajski sporazum nije predviđao nikakvo [[Ratno zrakoplovstvo]].<ref name=luft/> Kad je [[1933]]., [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|nacionalsocijalistička njemačka radnička partija (NSDAP)]] pobijedila na izborima, rođen je [[Treći rajh|Treći reich]]. Dvije godine kasnije - [[1935]]. [[Versajski sporazum]] je odbačen, pa je Reichswehr postao '''[[Wehrmacht]]''', koji je imao tri vida vojske; [[Heer]], [[Kriegsmarine]] i novorođenu - Luftwaffe.<ref name=luft/> === Razvoj === [[Datoteka:Goeringcaptivity.jpg|thumb|left|260px|Komandant Luftwaffe [[Hermann Göring]] u vrijeme hapšenja [[1945]].]] Iako je službeno osnovana [[1935]]., Luftwaffe je potajno postojala, praktički od dana kad je zabranjena [[Versajski sporazum|Versajskim sporazumom]]. U početku su to bile ''Dobrovoljačke letačke jedinice'' koje su se koristile [[jedrilica]]ma i [[Balon (vazduhoplov)|balonima]], koje su tražile svakojake načine da zaobiđu stroga ograničenja Versaillesa. Jedno vrijeme su njihovi piloti tajno odlazili u [[SSSR|Sovjetski savez]] na letačku obuku. Istovremeno su se osnivale brojne organizacije (koje su se formalno bavile nečim benignim), a po [[tvornica]]ma i [[univerzitet]]ima tajni razvojni odjeli, koji su radili na razvoju i formiranju buduće [[Ratno zrakoplovstvo|avijacije]].<ref name=luft/> Najveći dio Luftwaffe bile su letačke jedinice, pored njih postojale su i [[padobran]]ske jedinice, kao i Luftwaffine [[Pješadija|pješadijske]] [[Divizija|divizije]], elitne göringove pješadijske formacije i na hiljade manjih jedinica protuavionske [[Artiljerija|artiljerije]], [[Inženjerija|inženjerije]], veze, [[radar]]ista, kao i dobar broj ratnih [[brod]]ova sa posadom. Između [[1939]]. - [[1945]]. preko 3,4 milijuna ljudi služilo je ''Luftwaffe''. Ona je imala više od 165 000 poginulih, uz preko155 000 nestalih i preko 192 000 ranjenih. Od 7 361 osoba koje su nagrađene najvišim njemačkim ordenom za ratne zasluge u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], [[Željezni križ#Viteški križ željeznog križa|Viteškim željeznim križem]], 1 785 je bilo iz Luftwaffe, a to je bilo 24% od ukupnog broja.<ref name=luft/> Na početku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Luftwaffe je suvereno vladala nebom, jer je tehnički i borbeno bila najbolja avijacija tog trenutka na svijetu. Ali kako je rat odmicao, istopila se prvobitna prednost pred masovnošću protivnika, pa je nastupio period iscrpljivanja, koji se u kombinaciji s kobnim greškama u proizvodnji aviona i korištenju raspoloživih resursa pretvorio u kolaps Luftwaffe. [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-318-0053-35, Polen, Flugzeuge Junkers Ju 87 nach Start.jpg|thumb|right|300px|[[Avion]]i [[Junkers Ju 87]] (znani kao Štuke) polijeću sa [[aerodrom]]a u [[Poljska|Poljskoj]]]] I pored svih svojim mana Luftwaffe je napravila enormni iskorak u vrlo kratkom vremenu na polju [[Aerodinamika|aerodinamike]] i [[aeronautika|aeronautike]]. Ona je pokrenuta pravu [[revolucija|revoluciju]] u [[avioindustrija|avioindustriji]] (prvi [[mlazni motor]] [[Heinkel He 178]], hlađenje komora za izgaranje vlastitim gorivom - tekućim stlačnim plinovima, nove [[Legura|legure]], nova pogonska goriva, [[Raketa|rakete]] V-1 i [[V-2]], daljinsko navođenje, [[Helikopter]] [[Focke-Wulf Fw 61]]...). Pored tehničkih novina Luftwaffe je bila i pokretač brojnih [[strategija|strategijsko]] [[taktika|taktičkih]] novina u korištenju avijacije, ona je izvela prvi [[padobranski desant]] u operaciji zauzimanja [[Desant na Kretu|Krete]] [[1941]]. Iako je ta riskantna operacija koštala mnoge padobrance života, tako da sličan masovni desant više nije ponovila do kraja rata. ''Luftwaffe'' je imala puno odličnih i neustašivih pilota, i pravu plejadu zračnih aseva.<ref name=luft/> Po mnogo čemu struktura ''Luftwaffe'' bila je u neku ruku ogledalo svog komandanta [[Hermann Göring|Hermanna Göringa]]. On je želio stvoriti svoju vlastitu vojsku, discipliraniju i odgovorniju od bilo kojeg vida armije i zbog tog vršio stalan pritisak na svoje podčinjene da učine i ono što je prelazilo granice njihovih mogućnosti. Djelomično i zbog tog je [[Wehrmacht]] u konačnici poražen, jer taj pritisak ljudi nisu mogli izdržati. Luftwaffe je službeno raspušten u [[august]]u [[1946]]. od strane [[Savezničke sile|Savezničke]] kontrolne komisije.<ref name=luft>{{cite web | url =http://www.feldgrau.com/main1.php?ID=3 | title =''Luftwaffe - The Airforce 1935-1945'' | accessdate =30. 08. 2012 | language =engleski | author =engleski | publisher =Feldgrau | archive-date =2007-06-29 | archive-url =https://web.archive.org/web/20070629175240/http://www.feldgrau.com/main1.php?ID=3 }}</ref> === Broj aviona === {| class="wikitable sortable" |- class="background color5" ! '''Tip aviona''' ! 26. august 1939.<ref name="KroenerS963">Bernhard R. Kroener, Rolf-Dieter Müller, Hans Umbreit: ''Das Deutsche Reich und der Zweite Weltkrieg.'' Svezak 5/1, dva, Stuttgart 1988, {{ISBN|3-421-06232-3}}, S. 963.</ref> ! 4. maj 1940<ref name="KroenerS963"/> ! 26. april 1941<ref name="KroenerS963"/> ! 30. april 1942<ref name="KroenerS963"/> ! 30. april 1943<ref name="KroenerS963"/> ! 30. april 1944<ref name="KroenerS963"/> ! 9. april 1945<ref name="KroenerS963"/> |- |[[Lovački avion|Lovci]], Lovci bombarderi, Noćni lovci||1230||1736||1757||1807||2234||2571||2581 |- |Bombarderi||1210||1758||1476||1319||1711||1201||184 |- |Bombarderi obrušivači, Lovci-bombarderi||400||466||461||530||876||1242||1157 |- |Izviđači||661||666||803||703||756||682||653 |- |Transportni avioni||544||531||768||896||807||892||nepoznato |- |Ostali avioni<ref>Avioni veze i kurirske službe, [[Meteorologija|Meteorološki]] avioni, Tragači mina, Avioni spašavanja na moru i ostalih namjena</ref>||243||411||542||564||767||1044||150 |- class="background color5 sortbottom" |'''ukupno'''||'''4288'''||'''5568'''||'''5807'''||'''5819'''||'''7151'''||'''7632'''||'''4725''' |} === Broj ljudi === {| class="wikitable" |- class="background color5" |'''Rod vojske'''||Početak ljeta 1939<ref name="KroenerS909">Bernhard R. Kroener, Rolf-Dieter Müller, Hans Umbreit: ''Das Deutsche Reich und der Zweite Weltkrieg.'' Svezak 5/1, dva, Stuttgart 1988, {{ISBN|3-421-06232-3}}, S. 909.</ref>||Kasna jesen 1939<ref name="KroenerS909"/>||20. maj 1941<ref name="KroenerS909"/>||1. decembar 1941<ref name="KroenerS909"/> ||1. juli 1942<ref>Bernhard R. Kroener, Rolf-Dieter Müller, Hans Umbreit: ''Das Deutsche Reich und der Zweite Weltkrieg.'' Svezak 5/1, dva, Stuttgart 1988, {{ISBN|3-421-06232-3}}, S. 959</ref> ||1. novembar 1943. |- |Letačke trupe||208 000||366 000||526 000||588 000|||| |- |Protuavionska artiljerija||107 000||258 000||500 000||571 000|||| |- |Kontrola leta i radari||58 000||138 000||243 000||296 000|||| |- |Mehaničari||---||118 000||153 000||146 000|||| |- |Stražarske jedinice||---||---||36 000||38 000|||| |- class="background color5" |'''ukupno'''||'''373 000'''||'''880 000'''||'''1 458 000'''||'''1 639 000'''||'''1 900 000'''||'''2 089 000''' |} === Luftwaffe i [[Kriegsmarine]] === Za razliku od drugih suvremenih [[mornarica]] onog vremena - njemačka [[Kriegsmarine]] nije imala vlastitu [[mornaričko zrakoplovstvo|mornaričku avijaciju]] već se morala oslanjati na Luftwaffe. Praktički svi [[avion]]i, bez obzira na to dali su bili stacionirani na kopnu ili brodovima, bili su pod komandom Luftwaffe. Zbog tog su izbijali česti sukobi na relaciji Kriegsmarine - Luftwaffe, pa je zbog tog mornarički dio Luftwaffe bio manje efikasan od rivalskih avijacija savezničkih snaga.<ref name=mor>{{cite web | url =http://www.german-navy.de/kriegsmarine/aviation/index.html | title =''Naval Aviation'' | accessdate = 30. 08. 2012 | language=engleski | publisher=German Navy}}</ref> == Izvori == <references /> == Vanjske veze == {{commonscat|Luftwaffe (Wehrmacht}} * [https://www.feldgrau.com/WW2-German-Luftwaffe-Airforce/ ''Luftwaffe - The Airforce 1935-1945'' na portalu Feldgrau] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220511211005/https://www.feldgrau.com/ww2-german-luftwaffe-airforce/ |date=2022-05-11 }} {{en icon}} [[Kategorija:Wehrmacht]] [[Kategorija:Njemačko ratno zrakoplovstvo]] seam3zyi8wcyuctqaa72amgszqzpn2f Kategorija:Aerodromi u Hrvatskoj 14 182726 42587581 40899437 2026-05-05T00:28:35Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Zrakoplovstvo u Hrvatskoj]] → [[Kategorija:Avijacija u Hrvatskoj]] 42587581 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Airports in Croatia}} [[Kategorija:Avijacija u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Prometna infrastruktura u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Aerodromi po državama|Hrvatska]] 8rp3s9dkvifmvd3js400mb5cnhdtqmg Kategorija:Biografije, Makedonija 14 183165 42587901 41858628 2026-05-05T03:03:14Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Severna Makedonija]] → [[Kategorija:Sjeverna Makedonija]] 42587901 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|People of North Macedonia}} [[Kategorija:Sjeverna Makedonija]] [[Kategorija:Biografije po državama|Makedonija]] tlw848313n2vus6jz1gsb6g4x5xknjd Hugues II od Ponthieua 0 188420 42587574 40945806 2026-05-04T23:53:24Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42587574 wikitext text/x-wiki '''Hugues II od Ponthieua''' (Hugo; ? - 1052) bio je [[grof Ponthieua]] i gospodar (segnieur) [[Abbeville]]a od 1045. do smrti. Rodio se kao sin grofa [[Enguerrand I od Ponthieua|Enguerranda I od Ponthieua]]. Prema nekim izvorima, [[biskup Amiensa|amjenski biskup]] [[Guy (biskup Amiensa)|Guy]] mu je bio polubrat. Bio je oženjen za [[Bertha od Aumalea|Berthu od Aumalea]], [[grofica Aumalea|groficu Aumalea]] sa kojom je imao petoro djece: sinove [[Enguerrand II od Ponthieua|Enguerranda II]] (koji ga je naslijedio), Roberta, Huguesa i Walerana te neimenovanu kćer koja se udala za [[Guillame od Taloua|Guillaumea od Taloua]], jednog od ujaka [[William Osvajač|Williama Osvajača]]. == Literatura == * The Carmen de Hastingae Proelio of Bishop Guy of Amiens, edited by Catherine Morton and Hope Muntz, Oxford at the Clarendon Press, 1972. * [http://fmg.ac/Projects/MedLands/NORTHERN%20FRANCE.htm#HuguesPonthieudied1052B Medieval Lands Project on Hugh II, Count of Ponthieu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190530101749/http://fmg.ac/Projects/MedLands/NORTHERN%20FRANCE.htm#HuguesPonthieudied1052B |date=2019-05-30 }} {{S-start}} {{succession box | before=[[Enguerrand I od Ponthieua|Enguerrand I]] | title=[[grof Ponthieua]] | years=cca. 1045&ndash;1052 | after=[[Enguerrand II od Ponthieua|Enguerrand II]]}} {{S-end}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|NEPOZNATO|1052|Ponthieu, Hugues 02}} [[Kategorija:Grofovi Ponthieua]] [[Kategorija:Biografije, Abbeville]] lmwoa87086adcirvolajc9ecelkkuoq Henrique od Burgundije (grof Portugala) 0 197199 42587524 41843116 2026-05-04T19:03:08Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42587524 wikitext text/x-wiki {{Infokutija kraljevska krv | type =monarch | ime =Henrique<br /><small>({{lang-fr|Henri}})</small> | slika =Henry, Count of Portugal.jpg | caption = | vladavina =1093–1112 | sukcesija =[[grof Portugala]] | prethodnik =[[Nuno Mendes (grof)|Nuno II]] | nasljednik =[[Afonso I od Portugala|Afonso I]] | regent-tip =su-vladar | supružnik =[[Theresa, grofica Portugala|Teresa de León]] | potomstvo =[[Urraca Henriques]]<br />[[Sancha Henriques]]<br />[[Teresa Henriques]]<br />Henrique Henriques<br />[[Afonso I od Portugala|Afonso I]] | kuća =[[Burgundijci (portugalska dinastija)|Burgundijci]] | otac =Henri od Burgundije | datum rođenja =cca. 1066 | mjesto rođenja =[[Vojvodstvo Burgundija]] | datum smrti =12. maj 1112 | mjesto smrti =[[Astorga]], [[Kraljevina León]] | mjesto sahrane =[[Katedrala u Bragi]], [[Braga]], [[Grofovija Portugal]] |}} '''Henrique''' (Henrik; {{lang-fr|Henri}}; 1066–1112) bio je [[grof Portugala]] od 1093. do smrti. Bio je sin vojvode [[Henri od Burgundije|Henrija od Burgundije]], te daleki rođak pape [[Kalist II|Kalista II]]. S obzirom da kao mlađi sin nije mogao realno očekivati da će dobiti značajnije nasljedstvo od svog djeda [[Robert I od Burgundije|Roberta I]] (koje su preuzeli starija braća [[Hugues I od Burgundije|Hugues]] i [[Eudes I od Burgundije|Eudes]], zajedno sa rođakom [[Raymond od Burgundije|Raymondom]] se zaputio na [[Iberijski poluotok]] kako bi sudjelovao u [[Reconquista|Reconquisti]]. Ušao je u službu kralja kastiljskog kralja [[Alfonso VI od Kastilje|Alfonsa VI]], vjenčanog za njegovu tetku [[Constance od Burgundije]]. Istakao se u osvajanju područja [[Galicija (Španija)|Galicije]] i današnjeg sjevernog [[Portugal]]a. Zahvalni Alfonso mu je dao ruku svoje kćeri [[Theresa (grofica Portugala)|Therese]] i [[Grofovija Portugal|Grofoviju Portugal]]. Na kraju je bio upetljan u sukob [[Kraljevina Aragon|aragonskog]] kralja [[Alfonso I od Aragon|Alfonsa I]] sa njegovom suprugom [[Uraka od Leona i Kastilje|Urakom]], te joj došao u pomoć kada je bila pod opsadom 1112. Tada je ranjen i od rana je poginuo. Imao je dvije kćeri i sina [[Alfonso I od Portugala|Alfonsa]] koji će postati prvi kralj Portugala. == Vanjske veze == {{Commonscat|Henry, Count of Portugal}} * [http://fmg.ac/Projects/MedLands/PORTUGAL.htm#_Toc290053567 Portugal, Kings] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120319081410/http://fmg.ac/Projects/MedLands/PORTUGAL.htm#_Toc290053567 |date=2012-03-19 }} na ''Medieval Lands Project'' {{s-start}} {{s-hou|[[Kuća Burgundija]]||1066||1112|[[Dinastija Capet]]}} {{s-reg|pt}} |- {{s-new}} {{s-ttl|title=[[Grofovija Portugal|grof Portugala]]|years=1096–1112|regent1=[[Theresa, grofica Portugala|Theresa]]|years1=1096–1112}} {{s-aft|after=[[Theresa, grofica Portugala|Theresa]] zajedno sa [[Afonso I od Portugala|Afonsom]]}} {{end}} {{Lifetime|1066|1122|Henrique, grof Portugala}} [[Kategorija:Portugalski vladari]] [[Kategorija:Kuća Burgundija]] [[Kategorija:Grofovi Portugala (Asturija-Leon)]] 0ovctri8r1o444189g9evefm16qf7wf Kraljevske zračne snage 0 206925 42587653 40745639 2026-05-05T00:37:18Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Ratna avijacija po državama]] → [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] 42587653 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Air Force Ensign of the United Kingdom.svg|300px|mini|Zastava Kraljevskih zračnih snaga]] '''Royal Air Forces''' (kratica '''RAF''') ili '''Kraljevske zračne snage''' je naziv za britansko [[ratno zrakoplovstvo]] utemeljeno [[1. travnja]] [[1918]]. [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]] je ujedinjenjem svih ratnih zrakoplova u jednu posebnu granu vojske prva osnovala ratno zrakoplovstvo, tj. Kraljevske zračne snage (engl. Royal Air Forces). RAF je sudjelovao u skoro svim oružanim sukobima Velike Britanije od 1918. do danas, ali je najpoznatiji po ulozi koju je imao u [[drugi svjetski rat|drugom svjetskom ratu]], odnosno u po opstanak Britanije i ishod rata najkritičnijem trenutku – [[Bitka za Britaniju|bitci za Britaniju]] 1940. godine. == Vanjske veze == {{Commonscat|Royal Air Force}} * [http://www.raf.mod.uk/ Službena stranica RAF-a] {{Oružane snage Ujedinjenog Kraljevstva}} [[Kategorija:Britanska ratna avijacija| ]] [[Kategorija:Oružane snage Ujedinjenog Kraljevstva|Ratno zrakoplovstvo]] [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] 9un1r0gv4q22020hve597bnt4hpiuun 42587711 42587653 2026-05-05T02:24:59Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Britanska ratna avijacija]] → [[Kategorija:Britansko ratno zrakoplovstvo]] 42587711 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Air Force Ensign of the United Kingdom.svg|300px|mini|Zastava Kraljevskih zračnih snaga]] '''Royal Air Forces''' (kratica '''RAF''') ili '''Kraljevske zračne snage''' je naziv za britansko [[ratno zrakoplovstvo]] utemeljeno [[1. travnja]] [[1918]]. [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]] je ujedinjenjem svih ratnih zrakoplova u jednu posebnu granu vojske prva osnovala ratno zrakoplovstvo, tj. Kraljevske zračne snage (engl. Royal Air Forces). RAF je sudjelovao u skoro svim oružanim sukobima Velike Britanije od 1918. do danas, ali je najpoznatiji po ulozi koju je imao u [[drugi svjetski rat|drugom svjetskom ratu]], odnosno u po opstanak Britanije i ishod rata najkritičnijem trenutku – [[Bitka za Britaniju|bitci za Britaniju]] 1940. godine. == Vanjske veze == {{Commonscat|Royal Air Force}} * [http://www.raf.mod.uk/ Službena stranica RAF-a] {{Oružane snage Ujedinjenog Kraljevstva}} [[Kategorija:Britansko ratno zrakoplovstvo| ]] [[Kategorija:Oružane snage Ujedinjenog Kraljevstva|Ratno zrakoplovstvo]] [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] ioliwma3hdsv92cf9mso93eink6kn4h Panavia Tornado 0 207570 42587767 42557935 2026-05-05T02:34:03Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Ratna avijacija]] → [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo]] 42587767 wikitext text/x-wiki {{Infokvir zrakoplov |ime=Panavija Tornado |tip=Višenamenski borbeni avion |proizvođač=Panavija korporacija |slika=Image:RAF Tornado GR4 Iraq.JPEG |opis slike= Tornado u letu nad Irakom |dizajn= |probni let= [[27.8.]] [[1974]]. |uveden u uporabu=[[1979]] |proizveden= |povučen= |status=u uporabi |prvotni korisnik= |više korisnika=[[Velika Britanija]]<br />[[Nemačka]]<br />[[Italija]]<br /> itd. |broj primjeraka= |pojedinačna cijena= }} '''Panavija tornado''' je [[Višenamenski borbeni avion|višenamenski]], borbeni, dvomotorni avion, [[Mlazni lovac četvrte generacije|4. generacije]], sa promenljivim [[Ugao strele krila|uglom strele krila]]. Zajednički je razvijen i proizveden, u saradnji [[Velika Britanija|Velike Britanije]], [[Zapadna Nemačka|Zapadne Nemačke]] i [[Italija|Italije]]. Realizovane su tri osnovne varijante: [[lovac-bombarder]] (Tonado IDS), avion za elektronsko ratovanje i izviđanje (Tornado ECR) i presretač [[Tornado ADV]] ([[PVO]] varijanta). Program se odvijao u okviru [[Panavija korporacija|Panavija korporacije]], multinacionalnog sastava, koji čine [[Velika Britanija|britanski]] Britiš aerospejs ({{jez-eng|British Aerospace, BAE}}), MBB iz [[Zapadna Nemačka|Zapadne Nemačke]] i [[italija]]nska Aeritalija ({{jez-eng|Aeritalia}}). „Tornado“ je napravio prvi let, [[14. avgust]]a [[1974]]. godine, a uveden je u operativnu upotrebu u [[1979]]. Zbog svojih višenamenskih svojstava, u stanju je da zameni nekoliko različitih vrsta aviona u ratnom vazduhoplovstvu. Kraljevsko vazduhoplovstvo Saudijske Arabije je kupilo i uvelo u svoju operativnu upotrebu 96 aviona Tonado IDS. Tri nacije, pored razvoja i proizvodnje, organizovale su zajedničku obuku, održavanje i proces uvođenja aviona u operativnu upotrebu, u svojim jedinicama.<ref name="„Tornado“ BAe">{{Cite web | url = http://www.fas.org/man/dod-101/sys/ac/row/tornado.htm | title = TORNADO (BAe) | quote = „Tornado“ BAe | author = | date = | format = | publisher = .fas.org | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate = 25. 07. 2012. | archive-date = 2021-05-22 | archive-url = https://web.archive.org/web/20210522063618/http://www.fas.org/man/dod-101/sys/ac/row/tornado.htm }}</ref><ref name="„Tornado“ višenamenski avion">{{Cite web | url = http://www.airforce-technology.com/projects/tornado/ |title =Tornado Multirole Aircraft| quote = „Tornado“ višenamenski avion"| author = | date =| format = | publisher = airforce-technology.com | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =25. 07. 2012.}}</ref> Do razvoja i proizvodnje [[Jurofajter tajfun|Jurofajtera tajfuna]], program aviona „tornado“ je bio najveći međudržavni poduhvat kooperacije u [[Evropa|Evropi]], u domenu visoke vazduhoplovne tehnologije. Borbeno je „tornado“ korišćen tokom [[Zalivski rat|Zalivskog rata]], [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rata u Bosni i Hercegovini]], [[NATO bombardovanje SRJ|NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije]], [[1999]]. godine, [[Rat u Iraku|Rata u Iraku]], [[Rat u Libiji (2011)|Rata u Libiji (2011)]] i u epizodnim ulogama u sukobima u [[Avganistan]]u i [[Jemen]]u. Za potrebe triju zemalja, kooperanata i Saudijske Arabije, jedinog kupca, serijski je proizvedeno 992 primerka aviona „tornado“, uključujući sve postojeće varijante.<ref name="„Tornado“ višenamenski avion"/><ref name="Operativni Zahtevi">{{Cite web | url = http://www.panavia.de/index.php?option=com_content&view=article&id=31&Itemid=48 |title =Future Operational Requirements | quote =Operativni Zahtevi | author = | date =| format = | publisher =Panavia managing Tornado| location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =2. 06. 2012.}}</ref><ref name="Panavija tornado">{{Cite web | url = http://www.tornado-data.com/ |title =TORNADO| quote = Panavija tornado| author = Chris Corkish | date =15.05.2012.| format = | publisher = | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =3. 06. 2012.}}</ref><ref name="Istorija"/> == Opšte faze programa == === Početna ideja i razvoj === [[Datoteka:AFVG (1965).jpg|<center>Umetnička ilustracija koncepcije, koja je predak programu MRCA</center>|desno|thumb|250px]] Tokom šezdesetih godina prošlog veka, vazduhoplovni konstruktori su prišli metodi adaptacije oblika [[krilo|krila]] aviona, [[Aerodinamika|aerodinamičkim]] potrebama, u uslovima leta u sve tri oblasti [[brzina]] (podzvučna, krozvučna i nadzvučna), kroz rešenje mehaničkog podešavanja njegovog ugla strele. Na taj način je [[aerodinamika]] [[krilo|krila]] mogla da se približi optimalnim i protivrečnim uslovima, dobrog manevra pri malim brzinama, potrebama dugog krstarenja i dobrih letnih karakteristika na velikim nadzvučnim brzinama. [[Velika Britanija]] je otkazala nabavku [[BAC TSR-2]] i kasnije aviona [[F-111|F-111K]]. Tražili su rešenje za zamenu svojih zastarelih aviona za podršku, [[Avro vulkan]]a i [[Bukanir]]a. Britanija i [[Francuska]] su zajedno pokrenuli program razvoja aviona sa promenljivom geometrijom krila (promena ugla strele krila), u [[1965]]. godini. To se završilo sa francuskim odustajanjem, u [[1967]]. godini. Ovo se odvijalo u ranom periodu razvoja [[Mlazni lovac četvrte generacije|4. generacije]] borbenih aviona. Tada se verovalo u taj pravac rešavanja problema sa promenljivom geometrijom krila i Britanija je nastavila da razvija taj koncept aviona, uz traženje novih partnera za zajedničku realizaciju.<ref name="Istorija">{{Cite web | url = http://www.tornado-data.com/History/overview.htm |title =Overview| quote =Istorija | author = | date =11/12/2011.| format = | publisher = | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =3. 06. 2012.}}</ref><ref name="Britansko-francuska saradnja">{{Cite web| url =http://pqasb.pqarchiver.com/djreprints/access/72865521.html?dids=72865521:72865521&FMT=ABS&FMTS=ABS:AI&type=historic&date=Jun+22%2C+1967&author=&pub=Wall+Street+Journal&desc=British-French+Work+On+New+Military+Plane+Periled+by+Cost+Fight&pqatl=google| title =British-French Work On New Military Plane Periled by Cost Fight| quote =Britansko-francuska saradnja| author =RICHARD E. RUSTIN| date =14. 5. 1971.| format =| publisher =| location =| pages =| language ={{en}}| accessdate =3. 06. 2012.| archivedate =2012-11-02| archiveurl =https://web.archive.org/web/20121102074414/http://pqasb.pqarchiver.com/djreprints/access/72865521.html?dids=72865521:72865521&FMT=ABS&FMTS=ABS:AI&type=historic&date=Jun+22,+1967&author=&pub=Wall+Street+Journal&desc=British-French+Work+On+New+Military+Plane+Periled+by+Cost+Fight&pqatl=google| deadurl =yes}}</ref><ref name="Konstruktor aviona BAC TSR-2 Frederik">{{Cite web | url =http://www.telegraph.co.uk/news/obituaries/1491503/Sir-Frederick-Page.html|title =Sir Frederick Page| quote =Konstruktor aviona BAC TSR-2 Frederik| author = | date =07 Jun 2005.| format = | publisher =The Telegraph | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =1. 08. 2012.}}</ref> [[Zapadna Nemačka]], [[Holandija]], [[Belgija]], [[Italija]] i [[Kanada]], [[1968]]. godine, formirali su radnu grupu za ispitivanje načina zamene zastarelih aviona [[F-104 starfajter]]. Početni naziv toga potencijalnog novog aviona je bio ''Višenamenski avion'' ({{jez-eng|Multi Role Aircraft - MRA}}), kasnije je preimenovan u ''Višenamenski borbeni avion'' ({{jez-eng|Multi Role Combat Aircraft - MRCA}}).<ref name="Britansko-francuska saradnja"/><ref name="Evropska vazduhoplovna industrija">{{Cite web | url = http://www.spmcb.com/files%5CDefenseGiants.pdf | title = EUROPE REINVENTS ITS DEFENSE INDUSTRY | quote = Evropska vazduhoplovna industrija | author = SEAN P. MCBRIDE | date = 25 OCTOBER 2009. | format = pdf | publisher = GEORGETOWN UNIVERSITY | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate = 3. 06. 2012. }}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Potrebe i zahtevi su bili širokog spektra, tako da je odlučeno da se razvije jedan avion, koji bi imao više namena, koje je ranije izvršavala flota različitih aviona.<ref name="Istorija"/> Britanija se pridružila grupi za program MRCA u [[1968]]. godini. Napravljen je memorandum o saglasnosti, između Britanije, Zapadne Nemačke i Italije, u maju [[1969]]. godine.<ref name="Memorandum">{{Cite web | url = http://news.google.co.uk/newspapers?id=VvYeAAAAIBAJ&sjid=LowEAAAAIBAJ&pg=7327,1861291&dq=multi+role+aircraft&hl=en |title =European Nations Plan Mammoth Military Aircraft.| quote = Memorandum| author = | date =14 Jan 1969| format = | publisher = Sarasota Journal | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =3. 06. 2012.}}</ref> Do kraja [[1968]]. godine, procenjena je potencijalna nabavka aviona, od šest zemalja, u nivou od 1.500 primeraka. [[Kanada]] i [[Belgija]] su odustale, ​​pre nego što su počele dugoročne obaveze u programu. Program su nastavili [[Velika Britanija]], [[Zapadna Nemačka]] i [[Italija]].<ref name="Podaci">{{Cite web | url = http://www.airforce-technology.com/projects/tornado/ |title =Key Data | quote = Podaci| author = | date =| format = | publisher = airforce-technology.com | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =3. 06. 2012.}}</ref> === Panavija korporacija === [[Datoteka:Panavia consortium roundel.svg|<center>Logo programa Panavija tornado, simbolično sačinjavaju boje zastava triju zemalja kooperanata.<ref name="Logo na avionu">{{Cite web|url = http://www.airliners.net/photo/Germany---Air/Panavia-Tornado-IDS/0485449/&sid=c27e2dea01587dce2fe2ec06877b069a |title =Picture of the Panavia Tornado IDS aircraft| quote =Logo na avionu | author = | date = 7. 1. 2004. | format = | publisher = Airliners | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =26. 06. 2012}}</ref></center>|desno|thumb|160px]] [[Datoteka:RAF Tornado F2.JPEG|<center>Formacija dva „tornada“, u poletanju.</center>|desno|thumb|250px]] Četiri partnerske nacije: [[Velika Britanija]], [[Zapadna Nemačka]], [[Italija]] i [[Holandija]], dogovorile su se [[26. mart]]a [[1969]]. godine, da formiraju multinacionalnu kompaniju [[Panavija korporacija]], za razvoj i proizvodnju aviona MRCA.<ref name="Istorija"/> Cilj je bio da se zajednički realizuje avion, sposoban da odgovori nameni taktičke podrške, izviđanja, protivvazduhoplovne odbrane i dejstva iznad [[more|mora]].<ref name="„Tornado“ višenamenski avion"/><ref name="Istorija"/> Planirano je da u toj ulozi MRCA zameni nekoliko različitih tipova aviona, u operativnoj upotrebi u vazduhoplovstvima partnerskih zemalja. Razmatrana je čitava lepeza koncepcija, uključujući i varijantu sa fiksnim uglom strele [[krilo|krila]] i jednim motorom. Holandija se povukla iz programa u [[1970]]. godini, navodeći razloge, da je avion previše komplikovan za eksploataciju. Oni su tražili jednostavniji avion, sa izuzetnom upravljivošću. Dodatni udarac programu je bila i promena nemačkog plana nabavke broja aviona, [[1972]]. godine. Umesto planiranih 600, nemci su naručili 324 primerka.<ref name="Istorija"/><ref name="Panavija P.200">{{Cite web | url = http://www.fly-navy.de/jets/tornado.html | title = Panavia P.200 Tornado | quote = Panavija P.200 | author = | date = | format = | publisher = | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate = 6. 06. 2012. | archive-date = 2014-10-04 | archive-url = https://web.archive.org/web/20141004235829/http://www.fly-navy.de/jets/tornado.html | url-status = dead }}</ref> Po konačnom sporazumu, Velika Britanija i Zapadna Nemačka su određeni sa pojedinačnim učešćem u programu sa po 42,5%, a preostalih 15% je pripalo Italiji. Ta podela proizvodnog dela, bila je rezultat međunarodnog političkog pregovaranja. Prednji deo trupa aviona, rep i montaža, pripali su britanskoj firmi BAE. Centralni deo trupa nemačkom MBB, a [[krilo]] italijanskoj firmi Aeritalija. Po sličnom prilazu, raspodeljene su obaveze i za [[Dvoprotočni turbomlazni motor|motor]], avionsku opremu i sve ostale aktivnosti. Posebna multinacionalna kompanija, ''Turbo-union'', formirana je u junu [[1970]]. godine, za razvoj i proizvodnju motora RB199, sa sličnom podelom aktivnosti i obaveza, 40% Rols Rojs, 40% MTU, a 20% Fijat.<ref name="Panavija tornado"/><ref name="Istorija"/><ref name="Novinska vest">{{Cite web | url = http://news.google.co.uk/newspapers?id=BmAvAAAAIBAJ&sjid=2dwFAAAAIBAJ&pg=5323,4133149&dq=tornado+bomber&hl |title =Swing-Wing Wonder Weapon Is Going Into Production.| quote = Novinska vest| author = | date =24 August 1976.| format = | publisher = Ludington Daily News | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =5. 06. 2012.}}</ref> Na kraju procesa projektovanja, u [[maj]]u [[1970]]. godine, aktuelni koncepti su svedeni na dva projekta: ''Panavija 100'' jednosed, koji je zagovarala Zapadna Nemačka i ''Panavija 200'' dvosed, koji su zagovarali Britanci. Ovaj koncept je preovladao i on je prerastao u Panavija tornado.<ref name="Istorija"/><ref name="Panavija P.200"/><ref name="Novinska vest"/><ref name="Tornado IDS"/> Projekat Panavija tornado dvoseda (Panavija 200), usvojile su tri vlade i potpisale su o tome sporazum u septembru [[1971]]. godine. Avion je bio namenjen isključivo da služi za podršku u niskom letu i u toj ulozi je trebalo da predstavlja pretnju [[SSSR|sovjetskoj]] protivvazduhoplovnoj odbrani. Britanci su najavili „da će dve trećine prednje odbrambene linije biti popunjeno samo ovim tipom aviona“.<ref name="Evropski „tornado“">{{Cite web | url = http://select.nytimes.com/gst/abstract.html?res=FA0E12FC385D11728DDDAA0994D9415B898BF1D3 |title =Europe's Fighter Jet Program; Tornado Offers Competition for U.S. Concerns Project Valued at $17 Billion European Fighter Jet Competes With U.S. Nations Overcome Problems Unusual Management System Program Behind Schedule| quote = Evropski „tornado“| author = PAUL LEWIS | date =November 13, 1979.| format = | publisher = The New York Times | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =5. 06. 2012.}}</ref><ref name="Panavija">{{Cite web | url = http://www.milavia.net/aircraft/tornado/tornado.htm |title =Panavia Tornado| quote = Panavija| author = | date =15 May 2004.| format = | publisher = MILAVIA | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =5. 06. 2012.}}</ref> === Prototipovi i ispitivanje === [[Datoteka:Za254.jpg|<center>Prototip Panavija Tornado ADV sa polu-„utopljenim“ raketama „skajfleš“, na Farnborou u [[Engleska|Engleskoj]].</center>|desno|thumb|250px]]Razvijeno je i proizvedeno deset [[prototipx]]ova aviona Tornado IDS i ECR; četiri u BAE (Vorton, Britanija), četiri u MBB (Nemačka) i dva u ''Aleniji'' (Italija). Prvi prototip je poleteo [[14. avgust]]a [[1974]]. godine, u Zapadnoj Nemačkoj.<ref name="Panavija tornado IDS"/> [[Pilot]] Pavle Milet je izjavio: „rukovanje avionom je bilo sjajno ... stvarni let se odvijao toliko glatko da sam se pitao da li je ovo još jedna simulacija“.<ref name="Panavija tornado IDS">{{Cite web | url = http://www.aeroflight.co.uk/aircraft/types/panavia-tornado-ids.htm | title = Panavia Tornado IDS | quote = Panavija tornado IDS | author = | date = 23 December 2010. | format = | publisher = aeroflight | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate = 6. 06. 2012. | archive-date = 2012-06-15 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120615062210/http://www.aeroflight.co.uk/aircraft/types/panavia-tornado-ids.htm }}</ref> Rezultati ispitivanja u letu, ukazali su na potrebu manjih modifikacija. Poremećaji protoka vazduha su zahtevali da se koriguje oblik uvodnika i napajanje [[Dvoprotočni turbomlazni motor|motora]]. Smanjena je pojava „bafetinga“ na nadzvučnim brzinama.{{efn|„Bafeting“ je naziv za pojavu vibracija i [[Aerodinamika|aerodinamičke]] buke, koji su posledica otcepljenja vazdušne struje od površine opstrujavanog tela.}} Ispitivanja su pokazala nedostatke u upravljanju nosnim točkom, usled grešaka u konstrukciji. Bilo je neophodno i da se poništi destabilizujući efekat, proizveden postavljanjem režima obrnutog potiska pri zaustavljanju aviona, posle sletanja.<ref>Burger, Κ.Η. "In-Flight Short Field Landing Investigations on a Combat Aircraft with Thrust Reverser." ((en)) ''International Journal of Turbo and Jet Engines''. 3, (2-3), pp. 99–104, ISSN 2191-0332.</ref> Dva [[prototipx]]a su izgubljeni u nesrećama, treći je ozbiljno oštećen greškom pilota, koji je indukovao kratkoperiodične uzdužne oscilacije aviona. U [[avgust]]u [[1976]]. godine, otkriveno je da [[SSSR|sovjetska]] špijunaža pokušava pribaviti informacije o avionu.<ref name="Otkriven pokušaj špijunaže">{{Cite web | url = http://pqasb.pqarchiver.com/csmonitor_historic/access/261193762.html?dids=261193762:261193762&FMT=ABS&FMTS=ABS:AI&date=Aug+18%2C+1976&author=By+David+Mutch+Staff+correspondent+of+The+Christian+Science+Monitor&pub=Christian+Science+Monitor&desc=NATO+plane+found+to+be+spy+target&pqatl=google | title = NATO plane found to be spy target | quote = Otkriven pokušaj špijunaže | author = Mutch, David | date = 18 August 1976. | format = | publisher = Christian Science Monitor, | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate = 8. 06. 2012. | archive-date = 2012-11-02 | archive-url = https://web.archive.org/web/20121102074352/http://pqasb.pqarchiver.com/csmonitor_historic/access/261193762.html?dids=261193762:261193762&FMT=ABS&FMTS=ABS:AI&date=Aug+18,+1976&author=By+David+Mutch+Staff+correspondent+of+The+Christian+Science+Monitor&pub=Christian+Science+Monitor&desc=NATO+plane+found+to+be+spy+target&pqatl=google | dead-url = yes }}</ref> Kako je na „tornadu“ primenjena relativno nova tehnologija za [[Sistem komandi leta aviona|električne komande leta]], značajno je povećana anvelopa leta aviona.{{efn|Anvelopa leta definiše letne mogućnosti aviona, sa rasponom granica visine i brzine.{{Glavni članak|Aerodinamika}}}} Nekoliko aviona je upotrebljeno za razvoj i dokaz validnosti koncepta toga sistema. U kasnim sedamdesetim godinama prošlog veka, BAE je razvio taj sistem na demonstratoru tih tehnologija, na avionu „Jaguar fly-by-wire“. „Jaguar“, demonstrator novih tehnologija, bio je opremljenim digitalnim komandama leta potpunog autoriteta, razvijan je postepenim modifikacijama u cilju dokaza sposobnosti sistema da nadoknadi sve aerodinamičke i dinamičke nepravilnosti. Takođe, MBB je to dokazao u letu, na prepravljenom avionu demonstratoru, [[F-104G starfajter]]u, koji je na sličan način nadoknadio nestabilnost putem digitalnog sistema komandi leta. Iskustvo iz oba programa je iskorišćeno na „tornadu“, a kasnije u većoj meri i na [[Jurofajter tajfun|Jurofajteru tajfunu]].<ref>{{Cite web | url =http://www.eurofighter.com/capabilities/performance/fight-control-system.html| title = Flight Control Systems| quote =Električne komande leta| author = | date = | format = | publisher = Eurofigter | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate =1. 08. 2012.}}</ref><ref>{{Cite web| url =http://oai.dtic.mil/oai/oai?verb=getRecord&metadataPrefix=html&identifier=ADP002713| title =Certification Experience of the Jaguar Fly-by-Wire Demonstrator Aircraft Integrated Flight Control System| quote =Jaguar fly-by-wire| author =| date =| format =| publisher =| location =| pages =| language ={{En}}| accessdate =1. 08. 2012.| archivedate =2011-07-17| archiveurl =https://web.archive.org/web/20110717145048/http://oai.dtic.mil/oai/oai?verb=getRecord| deadurl =yes}}</ref><ref name="Studija o električnim komandama leta">{{Cite web | url = http://ia600503.us.archive.org/3/items/nasa_techdoc_19760010066/19760010066.pdf | title ="Preliminary System Design Study f o r a D i g i t a l Fly-by-Wire F l i g h t Control System f o r an F-8C A i r c r a f t " | quote = Studija o električnim komandama leta | author = Report No.NASA CR-2609 | date = January 1976. | format = pdf| publisher = NASA Langley Research Center | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =1. 08. 2012.}}</ref> === Proizvodnja === [[Datoteka:F-15C Tornado IDS DFST8901717.JPEG|<center>Američki [[F-15 igl|F-15C]], okružen „tornadima“ [[Luftvafe]] i RAF-a, [[1987.]] godine.</center>|desno|thumb|250px]] Ugovor za proizvodnju aviona je potpisan [[29. juli|29. jula]] [[1976.]] godine.<ref name="Novinska vest"/> Pored deset [[prototipx]]ova, sprovedena je industrijalizacija proizvodnje, sa šest predserijskih aviona „tornado“.<ref name="Panavija tornado IDS"/> Prvi avioni su isporučeni britanskom vazduhoplovstvu i [[Luftvafe]] 5. i 6. juna [[1979]]. godine.<ref name="Modernizacija nemačke vojske">{{Cite web | url =http://select.nytimes.com/gst/abstract.html?res=F40A14F93A5D11728DDDAA0A94D1405B898BF1D3 |title =West Germany Is Modernizing Military Forces; Military Analysis| quote =Modernizacija nemačke vojske | author = DREW MIDDLETON | date = 23. 9. 1979. | format = | publisher = The New York Times | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =13. 06. 2012.}}</ref> Italijanskom vazduhoplovstvu je isporučen prvi „tornado“, [[25. septembar|25. septembra]] [[1981.]] godine. Sve tri nacije su [[29. januar]]a [[1981]]. godine, zvanično organizovale obuku na „tornadu“, u Velikoj Britaniji. Ta zajednička obuka je trajala sve do [[31. mart]]a [[1999]]. godine.<ref name="Tornado u tri vojske">{{Cite web | url = http://www.airsceneuk.org.uk/hangar/1999/ttte/ttte.htm | title = TTTEnd of an era | quote = Tornado u tri vojske | author = Gary Parsons | date = | format = | publisher = | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate = 13. 06. 2012. | archive-date = 2004-07-18 | archive-url = https://web.archive.org/web/20040718075035/http://www.airsceneuk.org.uk/hangar/1999/TTTE/ttte.htm | dead-url = yes }}</ref> Jubilarni, 500. „tornado“ je proizveden i dostavljen Zapadnoj Nemačkoj, [[19. decembar|19. decembra]] [[1987]]. godine.<ref name="Panavija tornado IDS"/><ref>Taylor, Michael J.H. ''Jane's Aviation Review.'' ((en)) London: Jane's Information Group, 1987. pages = p. 58. {{ISBN|0-7106-0446-7}}.</ref> Traženi su kupci „tornada“, nakon što je [[Zapadna Nemačka]] povukla svoje prigovore na izvoz. [[Saudijska Arabija]] je ostala jedini kupac.<ref>Michael. "Saudi Arabia considers Tornado fighter deal." ((en)) ''Financial Times,'' 11 July 1984., p. 6.</ref> Sporazum za kupovinu „tornada“, bio je deo kontroverznog dogovora između britanskog „BAE“ i Saudijske vlade.<ref name="Sporazum">{{Cite web | url = http://www.theyworkforyou.com/wrans/?id=2004-05-25.171750.h |title =Al Yamamah Contracts| quote =Sporazum| author = | date =| format = | publisher = theyworkforyou | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =14. 06. 2012.}}</ref><ref name="„Arapska veza“">{{Cite web | url = http://www.caat.org.uk/resources/publications/countries/saudi-arabia.php | title = The Arabian Connection: The UK Arms Trade to Saudi Arabia | quote = „Arapska veza“ | author = | date = | format = | publisher = Campaign Against Arms Trade | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate = 14. 06. 2012. | archivedate = 2012-12-09 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20121209090429/http://www.caat.org.uk/resources/publications/countries/saudi-arabia.php | deadurl = yes }}</ref> Tim dogovorom je bila povećana kupovina aviona i opreme, u ukupnoj vrednosti od 250 miliona funti, u kasnim osamdesetim godinama prošlog veka, ali je otkazana [[1990]]. godine, zbog teškoća finansiranja.<ref>Allen, Calvin H. and W. Lynn Rigsbee. ''Oman Under Qaboos: From Coup to Constitution, 1970–1996.'' ((en)) London: Routledge, 2000. p. 78. {{ISBN|0-7146-5001-3}}.</ref> Tokom sedamdesetih godina prošlog veka, [[Australija]] je razmatrala pridruživanje programu MRCA, radi zamene svojih zastarelih aviona [[Miraž III]]. Konačno su izabrali [[F/A-18 Hornet]], za tu namenu.<ref>[http://www.flightglobal.com/pdfarchive/view/1978/1978%20-%202197.html?search=panavia "Tornado on Canadian fighter shortlist."] ((en)) ''Flight International,'' 1978. p. 1153.</ref> Slično se opredelila i [[Kanada]].<ref name="Tornado u Kanadi">{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/pdfarchive/view/1978/1978%20-%202197.html|title =Tornado on Canadian fighter shortlist. . .| quote =Tornado u Kanadi | author = FLIGHT International, | date =23 September (979.| format =pdf | publisher = flightglobal archive | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =16. 06. 2012.}}</ref> [[Japan]] je razmatrao uvođenje „tornada“, u konkurenciji sa [[F-16 Fajting Falkon]] i [[F/A-18 Hornet]]om, u [[1980]]. godini, pre nego što je izabrao vlastiti [[F-2 micubiši]], razvijen i proizveden na osnovu F-16.<ref>Lorell, Mark A. ''Troubled Partnership: A History of U.S.-Japan Collaboration on the FS-X Fighter.'' ((en)) Piscataway, New Jersey: Transaction Publishers (Rutgers University), 1996. pp. 108, 121. {{ISBN|1-56000-891-1}}.</ref> Tokom devedesetih godina, [[Tajvan]] i [[Južna Koreja]] su pokazali interes za nabavku određenog broja aviona Panavija tornado.<ref name="Tornado u Koreji">{{Cite web | url = http://www.independent.co.uk/news/business/s-korea-lines-up-pounds-360m-tornado-order-bae-and-partners-would-benefit-from-new-arms-policy-less-dependent-on-us-1494402.html |title =S Korea lines up pounds 360m Tornado order: BAe and partners would benefit from new arms policy less dependent on US | quote = Tornado u Koreji| author = MICHAEL HARRISON and RAYMOND WHITAKER | date =28 June 1993.| format = | publisher = independent | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =16. 06. 2012.}}</ref> [[Australija|Australiji]] je ponovo bila predložena varijanta Tornado ECR, sa većom sposobnosti za elektronsko ratovanje, [[2001]]. godine.<ref name="Tornado u Australiji">{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/australian-international-airshow-wild-weasel-air-defence-upgrade-offered-to-126343/ |title =Australian International Airshow - Wild Weasel air defence upgrade offered to RAAF| quote = Tornado u Australiji| author = | date =20 Feb 2001. | format = | publisher = flightglobal| location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =16. 06. 2012.}}</ref> Proizvodnja je trajala sve do kraja [[1998]]. godine. Poslednja serija aviona je proizvedena za Saudijsko vazduhoplovstvo, za ispunjenje obaveza za ukupnu porudžbinu od 96 primeraka.<ref name=Janes_241>Jackson, Paul, Kenneth Munson, Lindsay Peacock and John W. R. Taylor, eds. ''Jane's All The World's Aircraft 1997–1998.'' ((en)) London: Jane's Information Group, 1998. p. 241. {{ISBN|0-7106-1788-7}}.</ref> U [[juni|junu]] [[2011]]. godine, saopšteno je da su britanski avioni „tornado“ ukupno naleteli preko milion sati.<ref name="Operativna upotreba „tornada“">{{Cite web | url = http://www.defenceiq.com/air-forces-and-military-aircraft/articles/royal-air-force-continues-libya-operations-in-face/ |title =Royal Air Force Continues Libya Operations in Face of Force Structure Challenges| quote =Operativna upotreba „tornada“ | author = | date = 07/25/2011.| format = | publisher = defence | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =17. 06. 2012.}}</ref> Panavija konzorcijum je ukupno proizveo 992 serijska aviona „tornado“ (svih varijanti), što svrstava ovaj program u jednan od najuspešnijih, posle rata.<ref name="Nalet „tornada“ u RAF-u">{{Cite web | url = http://www.wattonandswaffhamtimes.co.uk/news/tornado_jets_that_fly_from_raf_marham_in_norfolk_clock_up_a_million_flying_hours_1_944231 | title = Tornado jets that fly from RAF Marham in Norfolk clock up a million flying hours | quote = Nalet „tornada“ u RAF-u | author = | date = Monday, June 27, 2011. | format = | publisher = wattonandswaffhamtimes | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate = 17. 06. 2012. | archive-date = 2012-03-24 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120324104647/http://www.wattonandswaffhamtimes.co.uk/news/tornado_jets_that_fly_from_raf_marham_in_norfolk_clock_up_a_million_flying_hours_1_944231 | dead-url = yes }}</ref> U [[2008]]. godini, časopis {{jez-eng|Air Forces Monthly}} je objavio: „u toku više od četvrt veka, u zapadnoj Evropi je najvažniji vojni avion „tornado““.<ref name="afmimportance">Martin, Guy. "All The World's Tornados." ((en)) ''Air Forces Monthly,'' October 2008., p. 56.</ref> {| class="wikitable" border="2" cellpadding="2" style="margin:auto; width:540px;" |- class="hintergrundfarbe5" style="background:skyBlue;" ! colspan="10" | '''Finalna proizvodnja aviona Tornado IDS i ECR, kod tri proizvođača'''<ref name="Panavija tornado IDS"/><ref name="Proizvodnja"/> |- class="hintergrundfarbe5" style="background:skyBlue;" !bgcolor="bfbfbf" colspan="3" align="center"|BAE !bgcolor="bfbfbf" colspan="3" align="center"|MBB !bgcolor="bfbfbf" colspan="3" align="center"|Aeritalija !rowspan="2"|<center>'''<math>\sum_{1976.}^{2002.}</math>'''</center> |- class="hintergrundfarbe5" style="background:skyBlue;" !Varijanta !Broj !Period !Varijanta !Broj !Period !Varijanta !Broj !Period |- !Prototipovi |4 |mart [[1973]].-[[1976]]. !Prototipovi |4 |[[1974]].-[[1977]]. !Prototipovi |2 |[[1975]].-[[1975]]. |10 |- !Predserija |3* |[[1976]].-[[1978]]. !Predserija |2* |[[1977]].-[[1978]]. !Predserija |1 |[[1977]].-[[1978]]. |6 |- !Tornado GR.1 |228 |[[1978]].-[[1985]]. !Tornado IDS |322 |[[1979]].-[[1990]]. !Tornado IDS |99 |[[1981]].-[[1990]]. |649 |- !Tornado GR.1A |16** |[[1985]].-[[1989]]. !Tornado ECR |35 |[[1990]].-[[januar]] [[1992]]. !Tornado ECR |16** |[[1992]].-[[1994]]. |35 + 32** |- !Tornado GR.1A |14 |[[1989]].-[[1993]]. ! | | ! | | |14 |- !Tornado IDS*** |48 |[[1986]].-[[1993]]. ! | | ! | | |48 |- !Tornado IDS*** |48 |[[1993]].-[[1999]]. ! | | ! | | |48 |- !Tornado GR.4/4A |142** |[[1997]].-[[2002]]. ! | | ! | | |142** |- !<center>'''<math>\sum_{1976.}^{2002.}</math>'''</center> !colspan="2" align="center"|345 !colspan="3" align="center"|363 !colspan="3" align="center"|102 !810 + 174** |- |colspan="10" align="left"|<big>*</big> Kasnije su nadograđeni do serijskog standarda proizvodnje.<br /><big>**</big> Nije nova proizvodnja, već je izvršena konverzija postojećih, Tornado IDS (GR.1).<br /><big>***</big> Za isporuku Saudijskoj Arabiji. |} {| class="wikitable" border="2" cellpadding="2" style="margin:auto; width:540px;" |- class="hintergrundfarbe5" style="background:skyBlue;" ! colspan="11" | '''Serijska proizvodnja po partijama, svih varijanti aviona „tornado“ (i Tornado ADV), do [[11. decembar|11. decembra]] [[2011]]. godine.'''<ref name="Proizvodnja">{{Cite web| url = http://www.tornado-data.com/Production/Batch%20Data.htm |title =Batch Data| quote = Proizvodnja| author = Chris Corkish | date =16 april 2011| format = | publisher = tornado-data | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =25. 06. 2012.}}</ref> |- class="hintergrundfarbe5" style="background:skyBlue;" ! Korisnik ! Partija 1 ! Partija 2 ! Partija 3 ! Partija 4 ! Partija 5 ! Partija 6 ! Partija 7 ! Partija 8 ! Partija 9 !style="border-left:solid #aaa 2px"| Ukupno |- !style="text-align:left"| {{Zastava|Velika Britanija}} | 23 | 55 | 68 | 80 | 54 | 68 | 67 | | |style="border-left:solid #aaa 2px"| 415 |- !style="text-align:left"| {{Zastava|Zapadna Nemačka}} | 17 | 40 | 68 | 64 | 70 | 63 | 35 | | |style="border-left:solid #aaa 2px"| 357 |- !style="text-align:left"| {{Zastava|Italija}} | | 15 | 28 | 27 | 29 | | | | |style="border-left:solid #aaa 2px"| 99 + 1* |- !style="text-align:left"| {{Zastava|Saudijska Arabija}} | | | | | 20 | 24 | 28 | | 48 |style="border-left:solid #aaa 2px"| 120 |- style="border-top:solid #aaa 2px" !style="text-align:left"| Ukupno | 40 | 110 | 164 | 171 | 173 | 155 | 130 | 0{{efn|Avioni partije 8 su otkazani. Bilo je planirano 26 za [[Velika Britanija|Veliku Britaniju]], 35 za [[Zapadna Nemačka|Nemačku]] i 8 za [[Jordan]].<ref name="Proizvodnja"/>}} | 48 |style="border-left:solid #aaa 2px"| '''991 + 1*''' |} <big>*</big> Kasnije je prototip nadograđen do serijskog standarda proizvodnje. == Konstrukcija == === Opšte === [[Datoteka:US Navy 030617-N-4374S-016 A German fighter jet Panavia Tornado GR.Mk 1, flies over the Aegis class, guided missile cruiser USS Vella Gulf (CG 72) during the annual maritime exercise Baltic Operations 2003 (BALTOPS).jpg|<center>„Tornado“ nemačke mornarice,<br /> tokom vežbe [[2003]]. godine.</center>|desno|thumb|250px]] Panavija tornado je [[Višenamenski borbeni avion|višenamenski]], dvomotorni avion. Projektovan je da na maloj visini prodire iznad branjene neprijateljske teritorije. Tokom [[Hladni rat|hladnog rata]], bila mu je predviđena namena da dejstvuje konvencionalnim i [[Atomsko oružje|nuklearnim]] ubojnim sredstvima, u slučaju invazije snaga zemalja [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]]. Zahtevi su proizašli iz te namene, što mu je predodredilo nekoliko ključnih karakteristika projekta. Promenljiva geometrija krila (mehanička izmena [[Ugao strele krila|ugla strele]]), omogućava mu minimalni [[Aerodinamički otpor|otpor]] u ekstremno niskom letu, pri većem rasponu brzine, iznad dobro branjene neprijateljske teritorije, što mu je bio osnovni početni zahtev. Napredna [[navigacija]], [[računar]]ska podrška, automatizovan sistem za praćenje konfiguracije terena, uključujući i [[Sistem komandi leta aviona|sistem električnih komandi leta]], u velikoj meri smanjuju opterećenje [[pilot]]a u toku leta na maloj visini i olakšavaju upravljanje avionom.<ref>{{Cite book|last=Scutts|first=Jerry|title=Postwar Aircraft (Osprey Modelling Manuals)|location= Oxford, UK|publisher=Osprey Publishing, 2000| language = {{en}} |isbn=978-1-84176-159-6|ref={{harvid|Scutts|2000}}, pp. 53-55.}}</ref><ref name = 'Frédriksen 255'>Frédriksen, John C. [http://books.google.co.uk/books?id=8tlOHHCRxuYC&pg=PA255&dq=Panavia+Tornado&hl=en&ei=zuM2TfrqN8qGhQe6naThAg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=9&ved=0CEkQ6AEwCA#v=onepage&q=Panavia%20Tornado&f=false ''International Warbirds: An Illustrated Guide to World Military Aircraft, 1914–2000''] {{en}} Santa Barbara, California: ABC-CLIO, 2001., p. 255. {{ISBN|1-57607-364-5}}</ref> Za dugačke misije bombardovanja, sa velikim radijusom leta, „tornado“ poseduje uvlačeću sondu za punjenje [[gorivo|goriva]] u vazduhu. Gorivo u letu može da primi od aviona cisterne, a i od drugog, prijateljskog „tornada“ (iz njegovog podtrupnog rezervoara).<ref name="„Tornado“ BAe"/><ref name="Panavija P.200"/><ref name="Prijem goriva u letu"/> Kao [[Višenamenski borbeni avion|višenamenski avion]], „tornado“ je sposoban da realizuje i drugnj zadatke. Različite namene se realizuju avionima razvijenim u raznim varijantama, nastalim iz osnovnog Tornada IDS. One su pojedinačno dograđene za određenu primarnu namenu, kao što su izviđanje, pomorsko patroliranje, elektronsko ratovanje i presretanje [[bombarder]]a. Najobimnije izmene osnovnog projekta „tornada“, napravljene su za dobijanje varijante Tornada ADV, koji je naoružan raketama vazduh-vazduh, dugog dometa, za presretačke zadatke.<ref name="Tornado IDS">{{Cite web | url = http://www.aereimilitari.org/Aerei/TornadoIDS.htm |title =Panavia Tornado IDS| quote = Tornado IDS| author = | date =| format = | publisher = Aerei Militari | location = | pages = | language = {{it}} | accessdate =24. 06. 2012.}}</ref><ref name ='eagles 88-91'>Eagles, J.D. [http://books.google.co.uk/books?id=IOGCd7QreKgC&pg=PA88&dq=panavia+tornado&hl=en&ei=rdn3S-vqLMOlONXH1ZUM&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCYQ6AEwADgK#v=onepage&q=panavia%20tornado&f=false "Preparing a Bomber Destroyer: The Panavia Tornado ADV."] {{en}} ''Putnam Aeronautical Review'' (Naval Institute Press), Volume 2, 1991., pp.&nbsp;88–91.</ref> Korisnici „tornada“ su odlučili da preduzmu različite mere nadogradnje programa, da im produže „život“, to jest da ih zadrže u svojoj operativnoj upotrebi, u zavidnom vremenskom periodu. Britansko vazduhoplovstvo i Saudiska Arabija su unapredili svoje avione „tornado“, na standard GR4, značajnim povećanjem borbene efikasnosti. Nemci su, na svojim avionima, periodično nadograđivali opremu i [[softver]].<ref name="Tornado GR4">{{Cite web | url = http://www.dtic.mil/dtic/tr/fulltext/u2/p010303.pdf | title = The Tornado GR4 Programme - A New Approach | quote = Tornado GR4 | author = | date = | format = | publisher = Defense Technical Information Center Compilation Part Notice | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate = 19. 06. 2012. | archive-date = 2014-02-25 | archive-url = https://web.archive.org/web/20140225173952/http://www.dtic.mil/dtic/tr/fulltext/u2/p010303.pdf | dead-url = yes }}</ref><ref name="AIdec11 p74">Rachow, Volker. "Luftwaffe Tornado MLU". {{en}} ''Air International'', Vol. 81, No. 6, December 2011., pp.&nbsp;70–75. ISSN 0306-5634., p. 74.</ref> Kroz reprojektovanje i nadogradnju, „tornadu“ se produžava aktivna operativna upotreba sve do [[2025]]. godine. To je dužina „životnog veka“ od oko 50 godina, od prvog leta njegovog [[prototipx]]a.<ref name="AIjun07 p29">Niccoli, Riccardo. "New Capabilities for Italy's Tornados". {{en}} ''Air International'', Vol. 72, No. 6, pp.&nbsp;26–29., p. 29. ISSN 0306-5634.</ref> === Struktura === Na [[Trup aviona|trupu]] su izvedeni mnogobrojni otvori sa poklopcima, zbog obezbeđenja pristupa opremi i sistemima, radi potrebnog održavanja istih. Centralni deo trupa je kutijaste konstrukcije, od [[titan]]a, proizveden elektronskim varenjem. Ova kutijasta struktura prihvata šarnirne okove [[krilo|krila]] i njihova velika opterećenja.<ref name="Istorija"/> [[Krilo]], „tornada“ nema klasična krilca. Njihova se funkcija obezbeđuje diferencijalnim otklanjanjem horizontalnog repa, poznata pod nazivom „tajleroni“. Stvaranje obrtnog momenta oko uzdužne ose aviona je podržano i radom [[Spojler krila|spojlera]] na krilima. Na vertikalnom repu je krmilo, a ispred njega, na gornjaci trupa su dve paralelne ploče, [[aerodinačka kočnica|aerodinačkih kočnica]].<ref name="„Tornado“ BAe"/> Za male brzine, kao što je režim leta u poletanju i sletanju, ugao strele krila je postavljen na vrednost od 25 stepeni. To je aerodinamička konfiguracija za veliki [[uzgon]] i veliku pokretljivost. Na ovom uglu strele krila, u funkciji su uređaji za hiperuzgon, otklonjena su pretkrilca i otklonjena su zakrilca, na srednji položaj. Otvor trupa, u kome se pomera koreni deo krila, pri promeni ugla strele, ostaje zatvoren elastičnom spojnicom (tekstilnom kesom). Struktura aviona „tornado“ je metalna, od legure [[aluminijum]]a, [[čelik]]a i [[titan]]a. Integralno frezovanje je korišćena tehnologija izrade delova i podsklopova. === Krilo sa promenljivim uglom strele === {{Glavni članak|Aerodinamika|Krilo}} Da bi „tornado“, dobro obavljao zadatke vazduh-zemlja (u niskom letu) i vazduh-vazduh (pri nadzvučnim brzinama na visini), neophodno je da poseduje adaptivno [[krilo]], za te protivrečne [[Aerodinamika|aerodinamičke]] uslove. Za nadzvučne brzine odgovara [[delta krilo]], kao [[uzgon]]ska aerodinamička površina, ali ta aerodinamička šema nije efikasna pri malim brzinama, gde više odgovara pravougaono krilo. Da bi na „tornadu“ krilo bilo efikasno, u obe oblasti visina i brzina leta, izabrana je promenljiva njegova geomatrija (menja se [[Ugao strele krila|ugao strele]]).<ref name = 'jerr53'>{{Cite book|last=Scutts|first=Jerry|title=Postwar Aircraft (Osprey Modelling Manuals)|location= Oxford, UK|publisher=Osprey Publishing, 2000|isbn=978-1-84176-159-6|ref={{harvid|Scutts|2000}},| language = {{En}} p. 53.}}</ref> Ovaj pristup je primenjivan i ranije, na nekim drugim avionima, kao što su američki [[F-111]] i sovjetski lovac [[MiG-23]]. F-111 ima mnogo sličnosti sa „tornadom“, iako je prilična razlika u dimenzijama. Međutim, „tornado“ se koncepciono razlikuje, pošto je [[Višenamenski borbeni avion|višenamenski avion]], sa više ugrađenih naprednih sistema i opreme.<ref name="Istorija"/><ref>Spick, Mike and William Green, Gordon Swanborough. ''Illustrated Anatomy of the World's Fighters.'' {{En}} Zenith Imprint, 2001. p. 33. {{ISBN|0-7603-1124-2}}.</ref>[[Datoteka:TornadoAnimacijaKrilaStrele.gif|<center>Animacija promene uglom strele krila, aviona Panavija tornado F3.</center>|desno|thumb|250px]] [[Datoteka:Tornado variable sweep wing Manching.JPG|<center>Detalj mehanizma za promenu ugla strele krila „tornada“. Avion se remontuje.</center>|desno|thumb|250px]] Nivo zakretanja krila, za [[Ugao strele krila|ugao strele]] (pa i ugla krila u odnosu na trup, gledano u horizontalnoj ravni), može se menjati u letu na komandu [[pilot]]a. Izabrani ugao strele krila „tornada“ može biti bilo koji, u okviru raspona između 25 i 67 stepeni, ali treba biti odgovarajući trenutnom opsegu brzine leta. Na Tornadu ADV, za vazduhoplovstvo Saudijske Arabije, to se izvodi automatski, sistemom automatskog upravljanja promene ugla strele krila, čime se smanjuje opterećenje pilota. Krilo se obično ručno postavlja u tri osnovna položaja (25, 45, 67 stepeni), ali se može i kontinualno podešavati. Izuzetak je kod britanskog GR.4, kada se pod njim podvešavaju rezervoari [[gorivo|goriva]]. U tom slučaju, najveći ugao strele je kinematski ograničen na 65 stepeni.<ref>''Aeroguide 21: Panavia Tornado F Mk 2/Mk 3.'' {{En}} Ongar, UK: Linewrights Ltd. 1988., p. 6. {{ISBN|0-946958-26-2}}.</ref> Kada je krilo zakrenuto unazad, njegova čeona, projektna površina se smanjuje, pa se smanjuje i čeoni [[aerodinamički otpor|otpor]]. Tada se pogotovo smanjuje [[talasni otpor]], sa porastom ugla strele. {{Glavni članak|Mahov broj}} To omogućava postizanje veće brzine leta aviona istim potiskom motora.<ref name = 'jerr53'/> Podkrilni nosači za oružje kinematski uvek ostaju u pravcu leta, bez obzira na uspostavljeni ugao strele krila (vidi animaciju na slici desno).<ref name = 'jerr54'>{{Cite book|last=Scutts|first=Jerry|title=Postwar Aircraft (Osprey Modelling Manuals)|location= Oxford, UK|publisher=Osprey Publishing, 2000|isbn=978-1-84176-159-6|ref={{harvid|Scutts|2000}},| language = {{En}} p. 54.}}</ref><ref>Richardson, Doug. ''Tornado (Modern Fighting Aircraft, Vol. 10)''. {{En}} New York: Prentice Hall Press, 1986., p. 18. {{ISBN|0-13-925504-4}}.</ref> U razvoju „tornada“, posvećena je posebna pažnja za obezbeđenje kratke staze za poletanje i sletanje. [[Zapadna Nemačka|Nemačka]] je naročito bila zadovoljna tim aspektom projekta.<ref>Lake, Jon. ''Great Book of Bombers.'' {{En}} Minneapolis, Minnesota: Zenith Imprint, 2002., p. 446. {{ISBN|0-7603-1347-4}}.</ref> Za kraće poletanje i sletanje, „tornado“ koristi najmanji ugao strele krila, od 25 stepeni, sa izvučenim [[Zakrilce|zakrilcima]] i otklonjenim [[Pretkrilce|pretkrilcima]]. U toj konfiguraciji može ostvariti minimalnu brzinu leta.<ref>''Aeroguide 21: Panavia Tornado F Mk 2/Mk 3.'' {{En}} Ongar, UK: Linewrights Ltd. 1988., pp. 2, 8. {{ISBN|0-946958-26-2}}.</ref> Ta odlika, u kombinaciji sa obrnutim smerom potiska motora (reversom), pri sletanju, daje „tornadu“ odlične karakteristike za korišćenje kratkih staza za poletanje i sletanje.<ref>Aeroguide 21: Panavia Tornado F Mk 2/Mk 3.'' {{En}} Ongar, UK: Linewrights Ltd. 1988., p. 2. {{ISBN|0-946958-26-2}}.</ref> Cenu [[Aerodinamika|aerodinamičkog]] korisnog rešenja, promenljivog ugla strele krila, predstavlja velika [[mehanika|mehanička]] i proizvodna složenost i posledični prirast [[masa|mase]] aviona. U projektovanju aviona je često prisutan fenomen suprotnih uslova koje je teško uskladiti pravljenjem kompromisa. To je najčešće slučaj sa kontrolom porasta mase, pri projektovanju aviona. Tipični primeri su rešenja vertikalnog poletanja aviona i promenljivog ugla strele krila (posledično se menja geometrija krila). Oba koncepta su potencijalno primennjiva za ispunjenje uslova malih staza poletanja i sletanja. Ovakva složena rešenja, u principu, uvek povećavaju [[masa|masu]] aviona. Za ispunjenje traženih performansi, povećanje mase zahteva veći potisak motora. Povećanje potiska znači veći motor, s većom potrošnjom goriva, što uslovljava i veće rezervoare. To je dopunski prirast mase, zbog većeg motora i povećanja količine goriva. Tu počinje navedeni fenomen rasta mase aviona (analogija fenomenu grudve snega, kada se kotrlja niz padinu). Taj proces se kompromisno zaustavlja i u slučaju izbora promenljive geometrije krila. Bez obzira, što taj porast mase nije zaustavljen na željenom mestu. U mnogim slučajevima, stručnjaci su procenili da je bezbolnije rešenje za uslove kratke staze poletanja i sletanja, promenljiva strela krila, u odnosu n rešenje vertikalnog poletanja. U toku napretka u razvoju borbenih aviona [[Mlazni lovac četvrte generacije|4. generacije]] i [[Mlazni lovac pete generacije|5. generacije]], donekle je promenjen prilaz. Prvenstveno, zato što su otvorene nove mogućnosti za računarsku i eksperimentalnu optimizaciju rešenja aerodinamike aviona, bez pravljenja štetnih i teško ostvarljivih kompromisa.<ref name="Identifikacija aerodinačkih parametara tajfuna">{{Cite web | url = http://ftp.rta.nato.int/public//PubFullText/RTO/MP/RTO-MP-011///$MP-011-12.PDF | title = Recent Experiences on Aerodynamic Parameter Identification for EUROFIGHTER at Alenia, British Aerospace, CASA and Daimler-Benz Aerospace | quote = Identifikacija aerodinačkih parametara tajfuna | author = Renzo Bava, Graham T. Hoare, Gabriel Garcia-Mesuro, Hans-Christoph Oelker | date = | format = {{pdf}} | publisher = | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 20. 06. 2012. | archivedate = 2012-03-03 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20120303185657/http://ftp.rta.nato.int/public//PubFullText/RTO/MP/RTO-MP-011///$MP-011-12.PDF | deadurl = yes }}</ref> === Pogon === [[Datoteka:RB199 Cosford.JPG|<center>[[Dvoprotočni turbomlazni motor|Motor]] [[RB 199]].</center>|desno|thumb|250px]] [[Datoteka:Rolls Royce RB.199 6.jpg|<center>Sistem za promenu smera potiska, na motoru RB 199 (revers),<br /> u poluotvorenom položaju.</center>|desno|thumb|250px]] Britanci su smatrali da je izbor i razvoj Rols-Rojsovog [[Dvoprotočni turbomlazni motor|motora]] od suštinskog značaja za avion MRCA. Isključivo su bili protiv usvajanja i primene američkog.<ref>{{Cite book|editor-last=Jefford|editor-first=C.G|url=http://www.rafmuseum.org.uk/research/documents/Journal%2027A%20-%20Seminar%20-%20Birth%20of%20Tornado.pdf|title=The Birth of Tornado|location=London|publisher=Royal Air Force Historical Society, 2002|isbn=0-9530345-0-X|ref={{harvid|Jefford et al.|2002}},|language={{en}} pp. 26, 50.|access-date=2013-02-10|archivedate=2011-01-05|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110105085913/http://www.rafmuseum.org.uk/research/documents/Journal%2027A%20-%20Seminar%20-%20Birth%20of%20Tornado.pdf|deadurl=yes|archive-date=2011-01-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20110105085913/http://www.rafmuseum.org.uk/research/documents/Journal%2027A%20-%20Seminar%20-%20Birth%20of%20Tornado.pdf|url-status=dead}}</ref> Na osnovu toga opredeljenja, u [[septembar|septembru]] [[1969]]. godine, izabran je motor Rols-Rojs [[RB 199]], za pogon aviona MRCA. Prednost ovog motora, u odnosu na izbor američkog, bila je laka mogućnost prenosa tehnologija, između partnerskih zemalja. Motor je razvilo i proizvodilo zajedničko preduzeće Turbo-union.<ref name = 'jef 50'>{{Cite book|editor-last=Jefford|editor-first=C.G|url=http://www.rafmuseum.org.uk/research/documents/Journal%2027A%20-%20Seminar%20-%20Birth%20of%20Tornado.pdf|title=The Birth of Tornado|location=London|publisher=Royal Air Force Historical Society, 2002|isbn=0-9530345-0-X|ref={{harvid|Jefford et al.|2002}},|language={{en}} p. 50.|access-date=2013-02-10|archivedate=2011-01-05|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110105085913/http://www.rafmuseum.org.uk/research/documents/Journal%2027A%20-%20Seminar%20-%20Birth%20of%20Tornado.pdf|deadurl=yes|archive-date=2011-01-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20110105085913/http://www.rafmuseum.org.uk/research/documents/Journal%2027A%20-%20Seminar%20-%20Birth%20of%20Tornado.pdf|url-status=dead}}</ref> Program je bio odložen, upisom Rols-Rojs-a u stečaj. Suština multinacionalnog procesa saradnje, uslovila je očuvanje saradnje i realizaciju razvoja i proizvodnje motora RB 199. Pozitivna odluka je doneta [[1971]]. godine.<ref name = 'jef 51'>{{Cite book|editor-last=Jefford|editor-first=C.G|url=http://www.rafmuseum.org.uk/research/documents Journal%2027A%20-%20Seminar%20-%20Birth%20of%20Tornado.pdf|title=The Birth of Tornado|location=London|publisher=Royal Air Force Historical Society, 2002|isbn=0-9530345-0-X|ref={{harvid|Jefford et al.|2002}},|language={{en}} p. 51.}}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Istraživanje iz supersoničnog putničkog aviona [[Konkord (avion)|Konkord]], doprinela su razvoju i konačnom projektu motora RB 199.<ref>Moir, Ian and Allan Seabridge. ''Aircraft Systems: Mechanical, Electrical and Avionics Subsystems Integration.'' {{en}} New York: John Wiley and Sons, 2011., pp. 65-66. {{ISBN|1-119-96520-9}}.</ref> U cilju obezbeđenja željenih performansi aviona, nekoliko posebnosti su realizovani na RB 199. Da bi efikasno radio, u širokom spektru uslova i brzine do [[Mahov broj|Mahovog broja]] = 2, RB 199, kao i neki drugi motori, koristi usisnik promenljive geometrije, za optimizaciju količine vazduha.<ref>Moir, Ian and Allan Seabridge. ''Aircraft Systems: Mechanical, Electrical and Avionics Subsystems Integration.'' {{en}} New York: John Wiley and Sons, 2011., p. 58. {{ISBN|1-119-96520-9}}.</ref> {| class="wikitable" border="2" cellpadding="2" style="margin:auto;" |- class="hintergrundfarbe5" style="background:skyBlue;" ! colspan="4" |'''Karakteristike motora RB 199'''<ref name="Karakteristike motora RB 199">{{Cite web | url = http://www.tornado-data.com/History/engine/engines.htm |title =engines| quote = Karakteristike motora RB 199| author = Chris Corkish | date =| format = | publisher = | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =22. 06. 2012.}}</ref> |- class="hintergrundfarbe5" style="background:skyBlue;" ! width="40%;" | Parametri ! width="20%;" | Mk.101 ! width="20%;" | Mk.103 ! width="20%;" | Mk.104 |- |Maksimalni potisak bez dopunskog sagoreva: | 38,7&nbsp;kN | 40,5&nbsp;kN | 40,5&nbsp;kN |- |Maksimalni potisak sa dopunskim sagorevanjem: | 66,0&nbsp;kN | 71,2&nbsp;kN | 73,0&nbsp;kN |- | Protok vazduha: | — | 72,6&nbsp;kg/s | 72,6&nbsp;kg/s |- | Odnos dvoprotočnosti: | — | 1,08:1 | 1,08:1 |- |Kompresija: | — | 23,5 | — |- | Specifična potrošnja goriva:<br /><small>(bez dopunskog sagorevanja)</small> | — | 25,38&nbsp;mg/Ns | 25,38&nbsp;mg/Ns |- | Dužina: | 3,25 m | 3,25 m | 3,61 m |- | Ulazni prečnik: | 72&nbsp;cm | 72&nbsp;cm | 72&nbsp;cm |- | Težina: | — | 915&nbsp;kg | 975&nbsp;kg |- |Najveći prečnik: | 87&nbsp;cm | 87&nbsp;cm | 87&nbsp;cm |} Motor RB 199 je opremljen sistemom za promenu smera potiska (revers), čime se značajno smanjuje dužina „trčanja“ aviona, pri sletanju, posle dodira tla točkovima [[Stajni organi vazduhoplova|stajnih organa]]. To je prilično redak slučaj, za borbene avione, pošto avion sve vreme nosi „mrtvu“ masu toga uređaja, koji se koristi samo u veoma kratkoj, poslednjoj fazi leta.<ref name="„Reverser“ RB 199">{{Cite web | url = http://www.turbounion.co.uk/index.php?page=technology.html | title = Engine description | quote = „Reverser“ RB 199 | author = | date = | format = | publisher = Turbo-Union | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate = 22. 06. 2012. | archive-date = 2012-03-20 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120320041655/http://www.turbounion.co.uk/index.php?page=technology.html | dead-url = yes }}</ref> Da bi se u potpunosti stabilizovao „revers“ potiska, tokom sletanja, prigušivač po pracu je povezan sa sistemom za upravljanje točkom nosne noge, čime se poboljšava stabilizacija pravca aviona pri „trčanju“. Sistem za promenu smera potiska, na motoru RB 199 (revers), prikazan je na slici desno.<ref>{{Cite book|editor-last=Jefford|editor-first=C.G|url=http://www.rafmuseum.org.uk/research/documents/Journal%2027A%20-%20Seminar%20-%20Birth%20of%20Tornado.pdf|title=The Birth of Tornado|location=London|publisher=Royal Air Force Historical Society, 2002|isbn=0-9530345-0-X|ref={{harvid|Jefford et al.|2002}},|language={{en}} p. 95.|access-date=2013-02-10|archivedate=2011-01-05|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110105085913/http://www.rafmuseum.org.uk/research/documents/Journal%2027A%20-%20Seminar%20-%20Birth%20of%20Tornado.pdf|deadurl=yes|archive-date=2011-01-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20110105085913/http://www.rafmuseum.org.uk/research/documents/Journal%2027A%20-%20Seminar%20-%20Birth%20of%20Tornado.pdf|url-status=dead}}</ref> U [[avgust]]u [[1974]]. godine, bio je prvi operativni let motora RB 199, na [[prototipx]]u „tornada“. Završena su kvalifikaciona ispitivanje motora, krajem [[1978]]. godine.<ref name="Serijski standard">{{Cite web | url = http://www.turbounion.co.uk/index.php?page=programme.html | title = Programme Milestones Achieved | quote = Serijski standard | author = | date = 29 November 2011 | format = | publisher = Turbo-Union | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate = 22. 06. 2012. | archivedate = 2012-03-20 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20120320041700/http://www.turbounion.co.uk/index.php?page=programme.html | deadurl = yes }}</ref> Finalni proizvodni standard motora je definisan kao pouzdan, sa traženim performansama, mada su troškovi razvoja bili veći od predviđenih. Delimični razlog je i zbog zahtevanih ambicioznih njegovih performansi.<ref>{{Cite book|editor-last=Jefford|editor-first=C.G|url=http://www.rafmuseum.org.uk/research/documents/Journal%2027A%20-%20Seminar%20-%20Birth%20of%20Tornado.pdf|title=The Birth of Tornado|location=London|publisher=Royal Air Force Historical Society, 2002|isbn=0-9530345-0-X|ref={{harvid|Jefford et al.|2002}},|language={{en}} pp. 54–55.|access-date=2013-02-10|archivedate=2011-01-05|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110105085913/http://www.rafmuseum.org.uk/research/documents/Journal%2027A%20-%20Seminar%20-%20Birth%20of%20Tornado.pdf|deadurl=yes|archive-date=2011-01-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20110105085913/http://www.rafmuseum.org.uk/research/documents/Journal%2027A%20-%20Seminar%20-%20Birth%20of%20Tornado.pdf|url-status=dead}}</ref> U vreme uvođenja „tornada“ u operativnu upotrebu, turbinske lopatice motora su imale kraći životni vek, od željenog, ovo je naknadno ispravljeno primenom revizije projekta početnog standarda.<ref name = 'jef 54'>{{Cite book|editor-last=Jefford|editor-first=C.G|url=http://www.rafmuseum.org.uk/research/documents/Journal%2027A%20-%20Seminar%20-%20Birth%20of%20Tornado.pdf|title=The Birth of Tornado|location=London|publisher=Royal Air Force Historical Society, 2002|isbn=0-9530345-0-X|ref={{harvid|Jefford et al.|2002}},|language={{en}} p. 54.|access-date=2013-02-10|archive-date=2011-01-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20110105085913/http://www.rafmuseum.org.uk/research/documents/Journal%2027A%20-%20Seminar%20-%20Birth%20of%20Tornado.pdf|deadurl=yes}}</ref> Unapređeni motori su razvijeni i primenjeni na Tornadu ADV i na nemačkim Tornadu ECR.<ref name = 'jef 55'>{{Cite book|editor-last=Jefford|editor-first=C.G|url=http://www.rafmuseum.org.uk/research/documents/Journal%2027A%20-%20Seminar%20-%20Birth%20of%20Tornado.pdf|title=The Birth of Tornado|location=London|publisher=Royal Air Force Historical Society, 2002|isbn=0-9530345-0-X|ref={{harvid|Jefford et al.|2002}},|language={{en}} p=55.|access-date=2013-02-10|archive-date=2011-01-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20110105085913/http://www.rafmuseum.org.uk/research/documents/Journal%2027A%20-%20Seminar%20-%20Birth%20of%20Tornado.pdf|deadurl=yes}}</ref><ref name="Poboljšan standard">{{Cite web| url =http://www.turbounion.co.uk/| title =The Power for Peace and Freedom.| quote =Poboljšan standard| author =| date =29 November 2011.| format =| publisher =turbounion| location =| pages =| language ={{en}}| accessdate =22. 06. 2012.| archivedate =2011-09-18| archiveurl =https://web.archive.org/web/20110918111713/http://www.turbounion.co.uk/| deadurl =yes}}</ref> RB 199 je projektovan da obezbedi respektivne performanse „tornadu“. U cilju zadovoljavanja različitih zahteva proizašlih iz njegove višenamenske uloge, posebno u zahtevima ekstremno niskog leta; avion je projektovan sa tri vratila, sa uređajem dopunskog sagorevanja i „reversom“ potiska, po potrebi. Sistem digitalnog upravljanja ({{jez-eng|Digital Engine Control Unit}}) (DECU), smanjuje obim posla [[pilot]]u, tokom izvršavanja zadatka i podržavao je činjenicu da je RB 199 bio vrlo moderan borbeni motor, sa značajnim potencijalom daljeg razvoja. Modularna konstrukcija, omogućava mu da se oštećeni delovi menjaju u okviru minimalno utrošenog vremena za rad, čime se obezbeđuje veća raspoloživost korisne upotrebe aviona. Njegova pouzdanost je bez presedana. To je dokazao u različitim uslovima operativne upotrebe, a posebno u borbi.<ref name="Istorija"/><ref name="Karakteristike motora RB 199"/><ref name="Podaci za RB 199-104">{{Cite web| url =http://www.rolls-royce.com/Images/rb199_tcm92-6699.pdf| title =RB199 Power for the Tornado| quote =Podaci za RB 199-104| author =| date =27 July 2009.| format =pdf| publisher =rolls-royce| location =| pages =| language ={{en}}| accessdate =22. 06. 2012.| archivedate =2013-02-18| archiveurl =https://web.archive.org/web/20130218133022/http://www.rolls-royce.com/Images/rb199_tcm92-6699.pdf| deadurl =yes}}</ref> ; <big>Primena motora u raznim stadardima</big> * '''RB199 Mk 101''', na avionu '''Tornado IDS''' * '''RB199 Mk 103''', na avionu '''Tornado IDS''' * '''RB199 Mk 104''', na avionu '''[[Tornado ADV]] (F.3)''' === Oprema === [[Datoteka:Luftwaffe GR-4 Tornado undergoing maintenance during Cooperative Cope Thunder 2004.JPEG|<center>„Tornado“ [[Luftvafe]]a, u procesu održavanja, u [[juli|julu]] [[2004]]. godine.</center>|desno|thumb|250px]] [[Datoteka:Martin-Baker Mk.10.jpg|<center>Martin Bejker Mk.10, eksponat<br /> u muzeju u Londonu.</center>|desno|thumb|250px]] [[Datoteka:Museum of Flight Tornado 01.jpg|<center>Panavija tornado ADV sa [[radar]]om ''AI.24 fokshanter''.</center>|desno|thumb|250px]] „Tornadova“ kabina je sa tandem sedištima, članovi posade [[pilot]] i navigator su smešteni jedan iza drugog. Obe kabine su opremljene britanskim [[Izbacivo sedište|izbacivim sedištem]] [[Martin Baker Mk.10]], za spašavanje [[pilot]]a u svim uslovima leta, pa čak i kada avion miruje na „stajanci“. To su uslovi nulte visine i brzine leta ( {{jez-eng|zero-zero}}). Ovo se sedište koristi na velikom broju aviona, između ostalih i na [[G-4 Super Galeb|G-4 super galebu]].<ref name="Martin Baker Mk.10">{{Cite web | url = http://www.martin-baker.com/products/ejection-seats/mk10 |title =Mk10 EJECTION seats| quote =Martin Baker Mk.10| author = | date =| format = | publisher = businesswire | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =30. 07. 2012.}}</ref><ref name="Philpott">Philpott, Bryan. Eject!! Eject!!. Shepperton, Surrey. Ian Allan Ltd {{en}}., 1989., p. 95. {{ISBN|0-7110-1804-9}}</ref> Oba člana posade koriste elektromehaničke i optoelektronske komande sa sistemima aviona. Kabina sadrži niz pokazivača i prekidača, postavljenih na instrumentalnoj tabli i na bočnim pultovima. Konvencionalnog je izgleda, sa centralnom palicom [[Sistem komandi leta aviona|komandi leta]] i bočnom ručicom „gasa“ motora, (sa leve strane).<ref>Jukes, Malcolm. ''Aircraft Display Systems.'' {{en}} Reston, Virginia: American Institute of Aeronautics and Astronautics, 2004., p. 48. {{ISBN|1-56347-657-6}}.</ref> U obe kabine, na centralnom mestu, smešten je monitor (katodna cev). Na kojem se kontrolišu [[navigacija]], [[komunikacija]] i upravljanje oružjem, pomoću [[računar]]a.<ref>Jarret, D. N. ''Cockpit Engineering.'' {{en}} Farnham, Surrey, UK: Ashgate Publishing, 2005., pp. 3-4. {{ISBN|0-7546-1751-3}}.</ref> BAE sistem je razvio „tornadov“ napredni [[radar]]ski višenamenski prikazivač TARDIS, veličine 32,5&nbsp;cm. U zadnjoj kabini je prikaz [[Geografska karta|geografske karte]]. Britansko vazduhoplovstvo je počelo ugradnju sistema TARDIS, na avione GR4, u [[2004]]. godini.<ref name="Radarski prikazivač">{{Cite web | url = http://www.businesswire.com/news/home/20040209005521/en/BAE-SYSTEMS-Receives-70-Million-Contract-Radar |title =BAE SYSTEMS Receives $70 Million Contract for Radar Map Display Subsystem on U.K. Tornado Aircraft| quote =Radarski prikazivač | author = | date = 9. 2. 2004.| format = | publisher = businesswire | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =23. 06. 2012.}}</ref> [[Sistem komandi leta aviona|Komande leta]] aviona „tornado“ su ''hibridne''. Osnovne su trostruke, analogne, elektične komande leta, sa sistemom za poboljšanje stabilnosti (CSAS), integrisane sa digitalnim [[autopilot]]om.<ref>Moir, Ian and Allan Seabridge. ''Aircraft Systems: Mechanical, Electrical and Avionics Subsystems Integration.'' {{en}} New York: John Wiley and Sons, 2011., pp. 2, 23. {{ISBN|1-119-96520-9}}.</ref> Pored toga, zadržane su mehaničke komande leta, kao rezerva pouzdanostisti, u slučaju mogućeg neuspeha električnih.<ref name="Radarski prikazivač"/><ref>Moir, Ian and Allan Seabridge. ''Aircraft Systems: Mechanical, Electrical and Avionics Subsystems Integration.'' {{en}} New York: John Wiley and Sons, 2011., pp. 2, 22. {{ISBN|1-119-96520-9}}.</ref> Da bi se povećao osećaj [[pilot]]a, o izvršenoj komandi, ugrađen je „veštački osećaj“ (simulator sile reakcije) komandi leta, povezan na komandnu palicu, ugrađenu u ravni simetrije aviona. Zbog promenljive geometrije krila (promene [[Ugao strele krila|ugla strele]]) „tornada“, drastično se menja njegova konfiguracija, pa i [[aerodinamika]] i raspored masa. Sistem komandi leta se automatski adaptira u funkciji te promene, s promenom zakona upravljanja.<ref name="Istorija"/><ref>Moir, Ian and Allan Seabridge. ''Aircraft Systems: Mechanical, Electrical and Avionics Subsystems Integration.'' {{en}} New York: John Wiley and Sons, 2011., p. 17. {{ISBN|1-119-96520-9}}.</ref> Veliki izbor naoružanja i drugog tereta na spoljnim nosačima, takođe izaziva promenu ravnoteže i dinamike aviona u letu, što isto rutinski kompenzuje sistem komandi leta.<ref>Pratt, Roger. ''Flight Control Systems: Practical Issues in Design and Implementation.'' {{en}} London:Institution of Electrical Engineers, 2000., p. 236. {{ISBN|0-85296-766-7}}.</ref><ref name=autogenerated3>Frédriksen, John C. [http://books.google.co.uk/books?id=8tlOHHCRxuYC&pg=PA255&dq=Panavia+Tornado&hl=en&ei=zuM2TfrqN8qGhQe6naThAg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=9&ved=0CEkQ6AEwCA#v=onepage&q=Panavia%20Tornado&f=false ''International Warbirds: An Illustrated Guide to World Military Aircraft, 1914–2000.''] {{en}} Santa Barbara, California: ABC-CLIO, 2001.p 255, {{ISBN|1-57607-364-5}}.</ref><ref name="Komande leta">{{Cite web | url = http://www.tornado-data.com/Tid/systems/systems.htm |title =Systems| quote =Komande leta | author = Chris Corkish | date =| format = | publisher = tornado-data. | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =1. 07. 2012.}}</ref> {{Glavni članak|Sistem komandi leta aviona|Jurofajter tajfun}} „Tornado“ sadrži kombinovani napadno-navigacioni, doplerski [[radar]], koji istovremeno skenira ciljeve i potpuno automatizovano vodi praćenje konfiguracije terena aviona, u niskom letu, u svim vremenskim uslovima. To se smatra jednim od centralnih prednosti Panavija tornada. Panavija tornado ADV ima radarski sistem u drugom standardu pod nazivom AI.24 fokshanter, za otkrivanje neprijateljskih [[radar]]a, u sklopu protivvazduhoplovne odbrane, od koje mu preti opasnost. Ovaj [[radar]] je u stanju da kontinualno i istovremeno prati do 20 ciljeva, na udaljenosti do 160&nbsp;km.<ref name="„Tornado“ višenamenski avion"/><ref name="Istorija"/><ref name=autogenerated2>Frédriksen, John C. [http://books.google.co.uk/books?id=8tlOHHCRxuYC&pg=PA255&dq=Panavia+Tornado&hl=en&ei=zuM2TfrqN8qGhQe6naThAg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=9&ved=0CEkQ6AEwCA#v=onepage&q=Panavia%20Tornado&f=false ''International Warbirds: An Illustrated Guide to World Military Aircraft, 1914–2000.''] {{en}} Santa Barbara, California: ABC-CLIO, 2001., p. 255. {{ISBN|1-57607-364-5}}.</ref> Tornado je bio jedan od najranijih aviona opremljenih digitalnom [[Magistrala podataka|magistralom]] prenosa podataka ''MIL-STD-1553'' ili ''MIL-STD-1553B''.<ref name="Sistemi opreme">{{Cite web | url = http://www.tornado-data.com/siteinfo/glossary.htm |title =GLOSSARY| quote =Sistemi opreme | author = | date =| format = | publisher = tornado-data.com | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =25. 07. 2012.}}</ref> [[Sloj veze]] 16 JTIDS, integrisane su na varijanti [[Tornado ADV|Tornado ADV F-3]], omogujući razmenu radarskih i drugih [[senzor]]skih informacija sa obližnjim prijateljskim avionom.<ref>Moir, Ian and Allan Seabridge. ''Aircraft Systems: Mechanical, Electrical and Avionics Subsystems Integration.'' {{en}} New York: John Wiley and Sons, 2011., pp. 447–448. {{ISBN|1-119-96520-9}}</ref> Neke varijante „tornada“ poseduju različitu avionsku opremu, u zavisnosti od njihove namene. Tornado ECR je namenjen za odbranu i suzbijanje neprijateljske detekcije i ometanja, koriste ih [[Nemačka]] i [[Italija]]. Tornado ECR je opremljen sistemom emisionog lokatora (ELS), za uočavanje neprijateljske upotrebe radara.<ref name =janes_237>Jackson, Paul, Kenneth Munson, Lindsay Peacock and John W. R. Taylor, eds. ''Jane's All The World's Aircraft 1997–98.'' {{en}} London: Jane's Information Group, 1998., p. 237. {{ISBN|0-7106-1788-7}}.</ref> Nemački ECR imaju Hanivelov infracrveni sistem prenosa slike, u funkciji izviđačkih zadataka.<ref>Jackson, Paul, Kenneth Munson, Lindsay Peacock and John W. R. Taylor, eds. ''Jane's All The World's Aircraft 1997–98.'' {{en}} London: Jane's Information Group, 1998., pp. 240–241. {{ISBN|0-7106-1788-7}}.</ref> Britanski i Saudijski „tornado“ imaju [[laser]]ski daljinomer, pretraživač i označavač cilja (LRMTS), za korišćenje laserski vođenog oružja.<ref name="Istorija"/><ref name="Laserski označavač cilja">{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/pdfarchive/view/1981/1981%20-%202686.html |title =. Ferranti Mission Managers.| quote =Laserski označavač cilja | author = Whitaker, Richard | date =15 August 1981. | format = | publisher = Flight International | location = | pages = 506.| language = {{en}} | accessdate =23. 06. 2012.}}</ref> U [[1991]]. godini, britanci su uveli TIALD, omogućavajući Tornadu GR1 da [[laser]]ski odredi svoje ciljeve.<ref name="Sistemi opreme"/><ref>Richardson, Doug. ''High Tech Warfare.'' {{en}} New York: Crescent Books, 1991., p. 27. {{ISBN|0-517-06673-4}}.</ref> Avioni GR1A i GR4A su opremljeni infracrvenim izviđačkim sistemom ({{jez-eng|Tornado Infra-Red Reconnaissance System}}) TIRRS. Koji se sastoji od jednog SLIR ({{jez-eng|Sideways Looking Infra Red}}) [[senzor]]a (infracrvene kamere), sa obe strane trupa ispred usisnika za uzimanje oštrih slika, i jednog senzora IRLS ({{jez-eng|Infra-Red LineScan}}), postavljenog na donjoj strani trupa. Linijskim skeniranjem dobijaju se vertikalne slike.<ref name="Sistemi opreme"/><ref name="Sistemi opreme"/><ref name="Infracrveni senzor „tornada“">{{Cite web | url = http://articles.janes.com/articles/Janes-Avionics/Tornado-Infra-Red-Reconnaissance-System-TIRRS-United-Kingdom.html | title = Tornado Infra-Red Reconnaissance System (TIRRS) (United Kingdom), Airborne electro optic (EO) systems | quote = Infracrveni senzor „tornada“ | author = | date = Mar 23, 2009 | format = | publisher = Jane's | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate = 23. 06. 2012. | archive-date = 2012-05-09 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120509203815/http://articles.janes.com/articles/Janes-Avionics/Tornado-Infra-Red-Reconnaissance-System-TIRRS-United-Kingdom.html | dead-url = yes }}</ref> TIRRS šalje slike na šest S-VHS video-kaseta.<ref name="Sistemi opreme"/><ref name="evans p97-9">{{Cite book|last=Evans|first=Andy|title=Panavia Tornado|location=Ramsbury, Marlborough, Wiltshire, UK|publisher=The Crowood Press, 1999|isbn=1-86126-201-9|ref={{harvid|Evans|1999}},| language = {{en}} pp. 97–99.}}</ref> Noviji sistem za izviđanje „tornada“ iz vazduha [[RAPTOR]] ({{jez-eng|Reconnaissance Airborne Pod TORnado}}), zamenio je raniji TIRRS.<ref name="RAPTOR">{{Cite web | url = http://www.raf.mod.uk/equipment/raptor.cfm |title =RAPTOR| quote = RAPTOR| author = | date =| format = | publisher = Roll Air Force | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =23. 06. 2012.}}</ref><ref name="Izviđanje iz vazduha">{{Cite web | url = http://articles.janes.com/articles/International-Defence-Review-97/UK-UPGRADES-AIRBORNE-RECONNAISSANCE.html | title = UK UPGRADES AIRBORNE RECONNAISSANCE, Archived | quote = Izviđanje iz vazduha | author = | date = Jun 01, 1997 | format = | publisher = Jane's | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate = 24. 06. 2012. | archive-date = 2012-05-09 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120509203818/http://articles.janes.com/articles/International-Defence-Review-97/UK-UPGRADES-AIRBORNE-RECONNAISSANCE.html | dead-url = yes }}</ref> === Mehanički sistemi i pasivna zaštita === [[Datoteka:GR4 VC10.jpg|<center>Točenje goriva u letu, preko uvlačeće sonde.</center>|desno|thumb|250px]] Unutrašnji integralni rezervoari za [[gorivo]] su u trupu i [[krilo|krilu]], a kod britanskog „tornada“ je iskorišćen i kesonski prostor između ramenjača vertikalnog stabilizatora, za smeštaj goriva. Na spoljnim nosačima, pod [[krilo]]m i trupom, postoje mogućnosti podvešavanja do četiri rezervoara. Ovi spoljni rezervoari sadrže 1.500 litara (1.200&nbsp;kg) i 2.250 litara (oko 1.800&nbsp;kg) goriva. Postoji i mogućnost dosipanja goriva u letu, preko sonde na desnoj strani prednjeg dela trupa. Ovaj sistem za dosipanje goriva u letu poseduje varijanta aviona Tornado F.3.<ref name="Uzimanje goriva u letu">{{Cite web | url = http://www.raf.mod.uk/downloads/atp56bpart5.cfm |title =ATP-56| quote = Uzimanje goriva u letu| author = | date =| format = | publisher = | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =24. 06. 2012.}}</ref><ref name=lame>Laming, Tim. ''Fight's On: Airborne with the Aggressors.'' {{en}} Minneapolis, Minnesota: Zenith Imprint, 1996., p. 97. {{ISBN|0-7603-0260-X}}.</ref> [[Hidraulički sistem aviona|Hidraulički sistem]] je udvojen, a radi sa pritiskom od 210 bara. Svaki od dva paralelna sistema napaja zasebna hidro pumpa, ugrađena na svakom od [[Dvoprotočni turbomlazni motor|motora]]. Udvostručeni su i električni generatori, koji pune baterije sposobne da podrže rad električno pogonjene hidro pumpe, za rezervni hidraulički sistem. Istrajnost napajanja ove pumpe iz baterija, za održavanje pritiska u rezervom hidro sistemu je u trajanju do 13 minuta, posle otkaza i generatora električne energije. Ovakvom „rezervacijom“ pouzdanosti sistema, poboljšana je ukupna bezbednost aviona i pogodnost održavanja, svih potrošača hidro energije.<ref>Moir, Ian and Allan Seabridge. ''Aircraft Systems: Mechanical, Electrical and Avionics Subsystems Integration.'' {{en}} New York: John Wiley and Sons, 2011., p. 162. {{ISBN|1-119-96520-9}}.</ref><ref>Moir, Ian and Allan Seabridge. ''Aircraft Systems: Mechanical, Electrical and Avionics Subsystems Integration.'' {{en}} New York: John Wiley and Sons, 2011., p. 306. {{ISBN|1-119-96520-9}}.</ref> U cilju poboljšanja preživljavanja u borbi, „tornado“ je opremljen i sistemom pasivnih protivmera. Poseduje infra crvene (IR) ({{jez-eng|Infrared}}) mamce (baklje) i staniolske listiće u „patronima“ (dipoli). Ovi dipoli, za obe zaštite, lansiraju se po potrebi, iz unutrašnjih kontejnera aviona, a dopunski mogu biti umnoženi i u soljnim, potkačenim ispod krila. Aktivni, elektronski sistem za ometanje je integrisan u kontejneru, podvešenom pod krilo.<ref name="Tornado GR4/GR4A">{{Cite web | url = http://www.raf.mod.uk/equipment/tornado.cfm |title =Tornado GR4/GR4A| quote = Tornado GR4/GR4A| author = | date = 29 November 2011.| format = | publisher = Royal Air Force. | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =24. 06. 2012.}}</ref> == Varijante == === Tonado IDS === [[Datoteka:German Panavia Tornado.JPG|<center>Nemački Tonado IDS.</center>|desno|thumb|250px]] Tornado IDS ({{jez-eng|Interdiction Strike}}) je osnovna verzija, namenjena za podršku. Prva specifična namena i borbena efikasnost, razvijena od osnovne verzije IDS, nastala je uvođenjem [[softver]]ske nadogradnje sa ASSTA 1 ({{jez-eng|Avionics System Software Tornado in Ada}}). U [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] ova varijanta je prvobitno određena standardom Tornado GR.1N 7}{Napomena|GR je prefiks za borbenu namenu vazduhoplova, u britanskom sistemu oznaka vojnih aviona. Konkretno, GR označava avione za dejstvo vazduh-zemlja i izviđanje.<ref name="Podaci"/>}}, a naknadim izmenama su nastale varijante ostalih projekata: Tornado GR.1A, Tornado GR.1B, Tornado GR.4 i Tornado GR.4A. Modifikacije su nastale na standardnim iskustvima u [[Atomsko oružje|nuklearnom oružju]], obnavljanjem [[računar]]a i njegovog [[softver]]a, na nove standarde MIL-STD 1553/1760 i [[Ada (programski jezik)|Ada]] prema MIL-STD 1815.<ref name="Podaci"/><ref name="Panavija"/><ref name="Panavija tornado IDS"/><ref name="Nov, računar, softver i oružje">{{Cite web | url = http://www.panavia.de/index.php?option=com_content&task=view&id=32&Itemid=50 |title =Mid Life Upgrades (MLU) | quote = Nov, računar, softver i oružje| author = | date =| format = | publisher = Panavia managing tornado | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =26. 06. 2012.}}</ref><ref name="BAE sistem">{{Cite web | url =http://www.baesystems.com/Newsroom/NewsReleases/2001/press_17102001.html |title =BAE SYSTEMS delivers 100th mid-life upgrade Tornado GR4.| quote =BAE sistem | author = | date =17 October 2001.| format = | publisher = BAE Systems | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =26. 06. 2012.}}</ref><ref name="Karakteristike"/><ref name="Ada 83, referentni priručnik i obrazloženje">{{Cite web | url = http://www.adahome.com/Resources/refs/83.html|title =Ada 83 Reference Manual and Rationale| quote = Ada 83, referentni priručnik i obrazloženje| author = | date =| format = | publisher = DokAda | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =4. 08. 2012.}}</ref> ;Tornado GR1 Britanska varijanta Tornado GR1, kasnije je modifikovana u Tornado GR1A, Tornado GR1B, Tornado GR4 i Tornado GR4A. Prvi, od ukupno 228 primeraka, Tornado GR1 je isporučen [[5. juni|5. juna]] [[1979]]. godine, a uveden je u operativnu upotrebu u ranim osamdesetim godinama prošlog veka.<ref name="Podaci"/><ref name="Panavija tornado IDS"/><ref name="BAE sistem"/> ;Tornado GR1B Tornado GR1B je specijalizovan za protivbrodsku borbu, nastao je od varijante GR1. Ukupno je 26 primeraka konvertovano u ovu varijantu.<ref name="WAPJ30 p117">Lake, Jon. "Tornado Variant Briefing: Part I: IDS and Recce". {{en}} ''World Air Power Journal'', Volume 30, Autumn/Fall 1997., pp.&nbsp;98–121. London: Aerospace Publishing.p. 117. {{ISBN|1-86184-004-7}}. ISSN 0959-7050.</ref> Svaki avion je opremljen da nosi do četiri protivbrodske rakete [[Si igl]].<ref name=lame/> Prvi Tornado GR1B je radarski poluaktivno vodio raketu, umesto da se ista oslanja na svoju autonomiju, za pogađanje cilja. Kasnije su napravljene ispravke, vođenja [[raketa]] na cilj. [[Radar]]sko „hranjenje“ [[raketa]] podacima o cilju, premešteno je sa aviona na samu [[raketa|raketu]].<ref name="„Tornado“ BAe"/><ref name="Podaci"/><ref name="Panavija tornado IDS"/><ref name="WAPJ33 p105">Donald, David. "Lossimouth Strike Wing". {{en}} ''World Air Power Journal'', Volume 33, Summer 1998., pp.&nbsp;104–113. London: Aerospace Publishing., p. 105. {{ISBN|1-86184-015-2}}. ISSN 0959-7050.</ref><ref name="Tornado GR1B">{{Cite web | url = http://www.airwar.ru/enc/fighter/torndgr1b.html |title =Tornado GR.1B| quote = Tornado GR1B| author = | date =| format = | publisher = Ugolok neba | location = | pages = | language = {{ru}} | accessdate =29. 06. 2012.}}</ref> ; Tornado GR4 [[Datoteka:RAF Tornado GR4 ZA447 at RIAT 2010 arp.jpg|<center>Britanski Tornado GR4.</center>|desno|thumb|250px]] Ministarstvo odbrane Velike Britanije započelo je studiju, [[1984]]. godine, za unapređenje varijante GR1. Unapređenje je izvedeno u duhu zahteva za izvršavanje zadataka na srednjim visinama leta. Ažurirana verzija, u novi standard, označena je sa GR4, prema odluci [[1994]]. godine. Taj standard karakteriše poboljšana sposobnost na srednjim visinama leta, na osnovu stečenog iskustva iz učinka GR1 u [[Zalivski rat|Zalivskom ratu]], [[1991]]. godine. Ostvaren je taktički [[lovac-bombarder]], za zamenu njegovog prethodnika Tornada GR1 i starijih aviona „jaguar“, u operativnoj upotrebi. BAE sistem je konvertovao 142 primeraka Tornado GR1 na standard GR4, počevši od [[1996]]. godine, a završio je taj posao [[2003]]. Planirano je da nadograđeni avioni ostanu u operativnoj upotrebi do [[2025]]. godine.<ref name="„Tornado“ BAe"/><ref name="Podaci"/><ref name="Panavija tornado GR4">{{Cite web | url = http://www.airwar.ru/enc/fighter/torndgr4.html |title =Tornado GR.4| quote = Panavija tornado GR4| author = | date =| format = | publisher = Ugolok neba | location = | pages = | language = {{ru}} | accessdate =29. 06. 2012.}}</ref> Modernizacija obuhvata ugradnju novih [[Dvoprotočni turbomlazni motor|motora]], modernog paketa radio i elektronske opreme, uključujući i kontejner sa [[laser]]skim označivačem, sa [[laser]]skim sistemom navođenja, projektovan za autonomno upravljanje oružjem. Na avionu je modernizovan i sistem za prikaz informacija na viziru kacige [[pilot]]a, sa [[senzor]]a FLIR, u kombinaciji sa sistemom za noćno osmatranje. Program je uključivao napredak u sistemima „stelt“ tehnologije i avionske opreme. U [[Inercijalni navigacioni sistem|lasersko-inercijalnim navigacionim sistemom]] integrisan je [[Globalni pozicioni sistem|GPS]]. Uveden je sistem za digitalno [[Geografska karta|mapiranje terena]]. Uvedena je digitalna [[magistrala podataka]], koja povezuje nove sisteme i u potpunosti integriše poboljšani avionski odbrambeni paket. Preko magistrale podataka za naoružanje upravlja se oružjem. Magistrala podataka je otvorene konfiguracije za prihvat novog oružja, kroz sistem upravljanja [[raketa]]ma i kroz ostale programske jedinice.<ref name="Tornado GR4"/><ref name="Panavija tornado GR4"/> Prvi let [[prototipx]]a je održan [[29. maj]]a [[1993]]. godine. Isporuka prvih aviona, počela je u [[oktobar|oktobru]] [[1997]]. godine.<ref name="Panavija tornado IDS"/><ref name="Tornado GR4/GR4A"/><ref name="BAE sistem"/><ref name="Panavija tornado GR4"/> ; Tornado GR1A/GR4A GR1A je izviđačka varijanta koju koristi britansko i saudijsko vazduhoplovstvo. Opremljen je infracrvenim sistemom za izviđanje (TIRRS), smeštenom u kontejneru umesto jednog topa.<ref name="„Tornado“ BAe"/><ref name="evans p98-9">{{Cite book|last=Evans|first=Andy|title=Panavia Tornado|location=Ramsbury, Marlborough, Wiltshire, UK|publisher=The Crowood Press, 1999|isbn=1-86126-201-9|ref={{harvid|Evans|1999.}}| language =((en)), pp. 98–99.}}</ref> Britanci su obezbedili 30 primeraka aviona u standardu GR1A, tako što je 14 konvertovano od GR1 i 16 je od početka, direktno, proizvodeno.<ref name="evans p97">{{Cite book|last=Evans|first=Andy|title=Panavia Tornado|location=Ramsbury, Marlborough, Wiltshire, UK|publisher=The Crowood Press, 1999|isbn=1-86126-201-9|ref={{harvid|Evans|1999.}},| language = ((en)) ppp 97.}}</ref> Kada je Tornado GR1 nadograđen u standard GR4, tada su i avioni GR1A konvertovani na standard GR4A.<ref name="AIAp08 p24">Lake, Jon. "Aircraft of the RAF: Part 1 – Panavia Tornado". ((en)) ''Air International'', Vol. 74, No. 4, April 2008., pp.&nbsp;24–29., p. 24. ISSN 0306-5634.</ref> Prelazak sa male i srednje na veće visine leta, za izvršavanje borbenih zadataka, podrazumeva da sistem TIRRS, ugrađen u konturi aviona, više nije bio potreban. Kako su avionu GR4A izmešteni unutrašnji senzori u spoljni kontejner, britanski puk za taktičko izviđanje, po potrebi izvršava tim avionima iste zadatke kao i standardom GR4. Tornado GR4A je zadržao sve karakteristike, koje ima i izvorna varijanta GR4.<ref name="„Tornado“ BAe"/><ref name="Podaci"/><ref name="Tornado GR4"/><ref name="Tornado GR4/GR4A"/><ref name="AIAp08 p28">Lake, Jon. "Aircraft of the RAF: Part 1 – Panavia Tornado". ((en)) ''Air International'', Vol. 74, No. 4, April 2008., pp.&nbsp;24–29., p. 28. ISSN 0306-5634</ref><ref name="Istorija eskadrile">{{Cite web | url = http://www.raf.mod.uk/rafmarham/aboutus/iiacsqnhistorycurrent.cfm |title =II (AC) Squadron History - Current| quote = Istorija eskadrile| author = | date =4 December 2011.| format = | publisher = Royal Air Force | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =28. 06. 2012.}}</ref><ref name="Tornado GR1A">{{Cite web | url = http://www.airwar.ru/enc/fighter/torndgr1a.html |title =Tornado GR.1A| quote = Tornado GR1A| author = | date =| format = | publisher = Ugolok neba | location = | pages = | language = {{ru}} | accessdate =29. 06. 2012.}}</ref> === Tornado ECR === Za dobijanje Tonada ECR, takođe je bila osnovica varijanta aviona za podršku, Tornado IDS. Varijanta Tonada ECR se smatra dobrim rešenjem za taktičke izviđačke zadatke, za duži vremenski rok. U operativnoj je upotrebi u nemačkom i italijanskom ratnom vazduhoplovstvu, za efikasno otkrivanje [[radar]]a neprijateljske protivvazduhoplovne odbrane i prikupljanje potrebnih podataka za efikasno uništenje tih sistema.<ref name="Panavija"/> Kompanija ''Teksas instruments'' je razvila modifikaciju sistema za precizno određivanje izvora zračenja (ELS), smeštenog u spoju krila i trupa (vidi sliku desno). Elektronski podaci, detekcije zračenja [[radar]]a neprijatelja, sprovode se u [[računar]], gde se analiziraju, vrši se njihova klasifikacija, određuju se koordinate položaja izvora i konačno se šalju te informacije na prikazivač u zadnjoj kabini. Pored osnovne opreme, modifikacijom je integrisan i podvesni kontejner, sa odgovarajućom opremom za prikupljanje izviđačkih i obaveštajnih podataka.<ref name="Tornado ECR">{{Cite web | url = http://www.airwar.ru/enc/spy/tornadoecr.html |title =Tornado ECR| quote =Tornado ECR | author = | date =| format = | publisher = Ugolok neba | location = | pages = | language = {{ru}} | accessdate =28. 06. 2012.}}</ref> Tornado ECR je dobio i širokougaonu infra crvenu (IR) ({{jez-eng|Infrared}}) [[kamera|kameru]], za noćno snimanje, ugrađenu na pokretnu platformu. Ovaj sistem se prvenstveno koristi za noćno letenje na malim visinama, ili po lošem vremenu. Slika sa kamere se prenosi na gornji prikazivač na vetrobranskom staklu [[pilot]]a, ili na ekrane u prednjoj i zadnjoj kabini.<ref name =janes_237/><ref name="Tornado ECR"/> Tornada ECR nosi protivradarske rakete ''AGM-88 HARM'', do dve ispod trupa i do dve ispod [[krilo|krila]]. Teoretski je moguće da nosi i rakete vazduh-zemlja [[AGM-65 Maverik]], ali se u praksi ova opcija nije ustalila.<ref name="Tornado ECR"/> Prvi primerak modificiranog aviona je isporučen na operativnu upotrebu [[21. maj]]a [[1990]]. godine. Namenjen je za neutralisanje protivvazduhoplovne odbrane neprijatelja. [[Luftvafe|Luftvafi]] je isporučeno 35 novih aviona ECR, dok je [[Italija]], u taj standard, konvertovala 16 primeraka varijante IDS. Italijanski Tornado ECR se razlikuje od nemačkog, jer nema ugrađenu izviđačku opremu i mogućnost korišćenja izviđačkog kontejnera. Takođe, [[Luftvafe|Luftvafinine]] Tonado ECR pogone motori RB199 Mk.104, koji imaju nešto veći potisak i oni ne nose [[topx]]ove.<ref name=Janes_241/> Modernizacija opreme Tonada ECR, prema standardu ASSTA-3, je realizovana na ukupno 85 aviona. Sa [[softver]]ske strane, preostali Tornado IDS i Tornado ECR u modifikovanom standardu su identični. U pogledu [[hardver]]a, ipak postoji razlika, pošto su sa ECR skinuti topovi, iako je zacrtano pravilo da se svi ovi avioni koriste za sve operativne namene.<ref name =janes_237/><ref name="Tornado ECR"/> === Tornado ADV === {{Glavni članak|Tornado ADV}}[[Datoteka:Tornado.ze342.arp.jpg|<center>Britanski Tornado F3</center>|desno|thumb|250px]] U julu [[1968]]. godine, [[Velika Britanija]], [[Zapadna Nemačka|Nemačka]] i [[Italija]] su potpisali ugovor za razvoj [[Lovac-bombarder|lovca-bombardera]], prema standardu Tornado IDS, za svoja vazduhoplovstva i mornarice. Velikoj Britaniji je bio potreban i presretač sa velikom autonomijom leta, pa su iste godine pristupili istraživanju mogućnosti razvoja takve varijante aviona, na osnovu projekta Tornada IDS. Na osnovu toga istraživanja i razvoja, dobijena je presretačka varijanta Tornado ADV (pod oznakom ''Tornado F2'' ili ''F3''). Ova varijanta je razvijena za britansko vazduhoplovstvo, a kasnije se počela koristiti u [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]] i u [[Italija|Italiji]]. Britansko vazduhoplovstvo je poručilo 173 aviona Tornado ADV (uključujući i 52 sa komandama leta i u drugoj kabini), Saudijska Arabija je nabavila 24 primerka (uključujući i šest sa komandama leta i u drugoj kabini). Njegova agilnost je slabija od drugih, vrhunskih [[Lovački avion|lovaca]], poput [[F-15 igl]].<ref name="„Tornado“ BAe"/><ref name="Tornado ADV">{{Cite web | url = http://www.aerospaceweb.org/aircraft/fighter/tornado_adv/ |title =Panavia Tornado ADV Long Range Interceptor| quote =Tornado ADV| author = | date =| format = | publisher = .aerospaceweb | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =28. 06. 2012.}}</ref><ref>{{Cite book|last=Haglund|first=David G|url=http://books.google.co.uk/books?id=6WEOAAAAQAAJ&pg=PA46&dq=Panavia+Tornado&hl=en&ei=--c2TeHoOc6IhQewyPjUAg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=9&ved=0CE4Q6AEwCDgK#v=onepage&q=Panavia%20Tornado&f=false|title=The Defence Industrial Base and The West|location=London|publisher=Routledge, 1989|isbn=0-415-00923-5|ref={{harvid|Haglund|1989}},| language = {{en}} p. 70.}}</ref><ref name="„Tornado“"/> Njemu to i nije bio nedostatak, pošto mu i nije namena za prevlast u vazdušnom prostoru, već je on lovac sa velikim doletom i vremenom ostajanja u vazduhu, za dejstvo protiv sovjetskih [[bombarder]]a, u periodu [[Hladni rat|hladnog rata]].<ref name="Podaci"/> Konkretna namena ovog aviona je bila: borbena patrola i presretanje [[SSSR|sovjetskih]], srednjih bombardera i izviđača [[Tu-22]], [[Tu-22|Tu-22M]] i [[Su-24]], za koje se smatralo da predstavljaju najveću pretnju britanskom ostrvu.<ref name="„Tornado“">{{Cite web | url = http://www.airwar.ru/enc/fighter/tornado.html |title =Tornado ADV (F.2)| quote = „Tornado“ | author = | date =| format = | publisher = Ugolok neba | location = | pages = | language = {{ru}} | accessdate =3. 06. 2012.}}</ref><ref name = 'eagles'>Eagles, J.D. [http://books.google.co.uk/books?id=IOGCd7QreKgC&pg=PA88&dq=panavia+tornado&hl=en&ei=rdn3S-vqLMOlONXH1ZUM&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCYQ6AEwADgK#v=onepage&q=panavia%20tornado&f=false "Preparing a Bomber Destroyer: The Panavia Tornado ADV."] {{en}} ''Putnam Aeronautical Review'' (Naval Institute Press), Volume 2, 1991., pp.&nbsp;88–93., p. 88.</ref> Iako Tornado ADV ima 80 odsto zajedničkih delova, sa Tornadom IDS, sa poboljšanim motorima RB199 Mk.104, poseduje veće ubrzanje, napredniji mu je [[radar]] AI.24 fokshanter, softverski je dograđen, a produženim trupom je dobio veći kapacitet unutrašnjih rezervoara za [[gorivo]]. Ugrađen mu je samo jedan [[topx]] i poseduje sistem sa uvlačećom sondom za prijem goriva u letu.<ref name="Tornado ADV"/><ref name="„Tornado“"/><ref name="Turbounion">{{Cite web| url =http://www.turbounion.co.uk/| title =The Power for Peace and Freedom.| quote =Turbounion| author =| date =29 November 2011.| format =| publisher =turbounion| location =| pages =| language ={{en}}| accessdate =1. 07. 2012.| archivedate =2011-09-18| archiveurl =https://web.archive.org/web/20110918111713/http://www.turbounion.co.uk/| deadurl =yes}}</ref> === Nadogradnje === [[Datoteka:Panavia Tornado 4503.ogv|<center>Panavija tornado u letu</center>|desno|thumb|250px]] Britanski avioni verzije GR1, modificirani su u GR4, zaključno sa [[1990]]. godinom. Nadogradnje na Tornadu GR4 uključuju FLIR ({{jez-eng|Forward-Looking InfraRed}}), široko-ugaoni gornji prikazivač ({{jez-eng|Heads-Up Display}}) HUD, poboljšani kabinski prikazivač, povećanje mogućnosti noćnog vizira ({{jez-eng|Night Vision Goggles}}), novu ostalu opremu i prijemnik [[Globalni pozicioni sistem|globalnog pozicionog sistema]] ({{jez-eng|Global Positioning System}}) (GPS). Nadogradnja olakšava integraciju novih oružja i pratećih [[senzor]]a, uključujući i [[Krstareća raketa|krstareće rakete]] [[Storm šadou]], protivtenkovske rakete [[Brimston]], [[laser]]ski vođene bombe [[Pavivej III]] i integriciju izviđačkog kontejnera sa sistemom [[RAPTOR]].<ref name="RAPTOR"/><ref name="BAE sistem"/><ref name="Sistemi"/> Prvi let Tornada GR4 je obavljen [[4. april]]a [[1997]]. godine. Vazduhoplovstvo je primilo prve avione te varijante, u operativnu upotrebu, [[31. oktobar|31. oktobra]] [[1997]]. godine.<ref name="Prognoza o „tornadu“">{{Cite web | url =http://www.flightglobal.com/news/articles/tornado-forecast-30563/ |title =Tornado forecast | quote =Prognoza o „tornadu“ | author = | date =10 Dec 1997| format = | publisher = Flight International | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =6. 07. 2012.}}</ref> Saudijsko vazduhoplovstvo je odlučilo [[2005]]. godine, da se i njihovi Tornado IDS modifikuju na britanski standard GR4.<ref name="Saudijski „tornado“">{{Cite web | url =http://www.flightglobal.com/news/articles/saudi-arabia-reveals-progress-of-tornado-upgrade-216775/ |title =Saudi Arabia reveals progress of Tornado upgrade.| quote = Saudijski „tornado“| author = Craig Hoyle | date =18 Sep 2007| format = | publisher = Flight International | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =6. 07. 2012.}}</ref> Počev od [[2000]]. godine, u nemačke IDS i ECR, nadogradnjom je integrisan [[softver]] ASSTA 1 ({{jez-eng|Avionics System Software Tornado in Ada}}). Softver ASSTA 1 uključuje primenu novog računara oružja, novog [[Globalni pozicioni sistem|GPSa]] i lasersko-inercijalno navigacionog sistema. Novi [[računar]] omogućuje integraciju HARM III, HARM 0 i IV/V, [[krstareća raketa|krstareće rakete]] [[Taurus (krstareća raketa)|Taurus]], sistema za [[laser]]sko osetljavanje cilja i laserski-vođenih bombi Pavivej III GBU-24.<ref name="Borbeni efekat-cena">{{Cite web | url = http://pqasb.pqarchiver.com/djreprints/access/72865521.html?dids=72865521:72865521&FMT=ABS&FMTS=ABS:AI&type=historic&date=Jun+22%2C+1967&author=&pub=Wall+Street+Journal&desc=British-French+Work+On+New+Military+Plane+Periled+by+Cost+Fight&pqatl=google | title = British-French Work On New Military Plane Periled by Cost Fight. | quote = Borbeni efekat-cena | author = | date = 22 June 1967. | format = | publisher = Wall Street Journal | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate = 6. 07. 2012. | archivedate = 2012-11-02 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20121102074414/http://pqasb.pqarchiver.com/djreprints/access/72865521.html?dids=72865521:72865521&FMT=ABS&FMTS=ABS:AI&type=historic&date=Jun+22,+1967&author=&pub=Wall+Street+Journal&desc=British-French+Work+On+New+Military+Plane+Periled+by+Cost+Fight&pqatl=google | deadurl = yes }}</ref> U britanskom izviđačkom puku, realizovana je modernizacija aviona prema standardu ASSTA 1, uz neophodno ožičenje, izmenu prikazivača u kabini i uvođenje novog izviđačkog podvesnog kontejnera. U međuvremenu, svi avioni „tornado“ u operativnoj upotrebi, modernizovani su po standardu ASSTA 1.<ref name="Nov, računar, softver i oružje"/> Nadogradnja aviona sa softverom ASSTA 2 je počela [[2005]]. godine. Sastoji se od nekoliko novih digitalnih sistema i opreme. Nadograđeni su sistemi prikazivača ({{jez-eng|Display System Upgrade}}) (DSU), u obe kabine, uključujući i interfejs čovek-mašina ({{jez-eng|Human / machine interface}}) (HMI), uveden je novi paket za elektronsku borbu ECM, sa odbrambenim podsistemom ({{jez-eng|Tornado Defensive Aids Subsystem}}) (TDASS) i podrška za [[Krstareća raketa|krstareće rakete]] [[Taurus (krstareća raketa)|Taurus]]. Ove nadogradnje su sprovedene samo na 85 aviona (20 ECR i 65 IDS), pošto je „tornado“ već bio u procesu zamene sa [[Jurofajter tajfun]]om.<ref name="Nemački „tornado“"/> Nadogradnja aviona sa softverom ASSTA 3, započeta je u [[2008]]. godini, a obezbeđuje podršku za [[laser]]sko navođenje oružja direktno na cilj.<ref name="Nemački tornado vazduh-tlo"/> Funkcije toga paketa na „tornadu“ se odnose za sve avione varijante Tornado ECR.<ref name="Nov, računar, softver i oružje"/><ref name="BAE sistem"/> [[Datoteka:Tornado F3 RAF armed.jpg|<center>Britanski ''Tornado ADV (F3)'',<br /> sa raketama vazduh-vazduh.</center>|desno|thumb|250px]] ==== Specifično oružje „tornada“ ==== Nemački i italijanski Tornado IDS nose višenamensko oružje MW-1 sa malim bombama i minama za upotrebu protiv ciljeva kao što su poletno sletne staze, avioni na zemlji i oklopna vozila. Britanski pandam tome, koji je takođe dostavljen i Saudijskoj Arabiji, je JP233. U tome oružju su optimizirane male bombe i mine za dejstvo po poletno sletnim stazama. Oba sistema oružja su predmet [[Konferencija u Oslu o kasetnim bombama|Konferencije u Oslu]], za globalnu zabranu kasetne municije.<ref name="Dokument 16/2456">{{Cite web | url = http://dip21.bundestag.de/dip21/btd/16/024/1602456.pdf |title =Bundestagsdrucksache 16/2456| quote =Dokument 16/2456| author = | date =25. August 2006. | format = pdf| publisher = Deutscher Bundestag | location = | pages = | language = {{de}} | accessdate =2. 07. 2012.}}</ref><ref name="Rokovi isporuke u MV-1">{{Cite web | url = http://www.bits.de/public/researchreport/rr95-1-8.htm|title =Lieferdaten des MW-1| quote =Rokovi isporuke u MV-1 | author = | date =2. November 2008.| format = | publisher = bits | location = | pages = | language = {{de}} | accessdate =2. 07. 2012.}}</ref><ref name="Saudijsko oružje">{{Cite web | url = http://www.telegraph.co.uk/finance/2945858/Saudis-handed-17m-of-free-arms.html |title =Saudis handed £17m of free arms| quote = Saudijsko oružje| author = Christopher Hope | date =21 Aug 2006.| format = | publisher =The Telegraph | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =2. 07. 2012.}}</ref> ==== Spoljni kontejneri ==== * 1 × kontejner [[LAJTINING]], sistem sa laserskim osvetlenjem cilja, {{Zastava|Nemačka}} * 1 × kontejner [[TIALD]], sa termovizijskom kamerom i laserskim osvetlenjem cilja, {{Zastava|Velika Britanija}} * 1 × kontejner [[CLDpx]], sa laserskim osvetlenjem cilja, {{Zastava|Italija}} * 1 × kontejner sa sistemima za izviđanje, {{Zastava|Italija}} {{Zastava|Nemačka}} {{Zastava|Velika Britanija}} * 2 × kontejnera, sa svetlećim bombama [[CBLS 200]], {{Zastava|Italija}} {{Zastava|Nemačka}} {{Zastava|Velika Britanija}} * 2 × spoljna rezervoara za [[gorivo]], zapremine po 1.500 litara * 4 × spoljna rezervoara za [[gorivo]], zapremine po 900 litara ==== Sistemi samozaštite, u spoljnim kontejnerima ==== ; Aktivna samozaštita * 1 × kontejner ''GEC-Markoni'', sa opremom za elektronsko ratovanje (ECM) {{Zastava|Velika Britanija}} {{Zastava|Saudijska Arabija}} * 1 × kontejner ''Selenija ALQ-234'', sa opremom za elektronsko ratovanje (ECM) {{Zastava|Italija}} * 1 × kontejner ''Elta TSPJ'', sa opremom za ometanje za sopstvenu zaštitu {{Zastava|Nemačka}} * 1 × kontejner ''AEG telefunken'', sa opremom za elektronsko ratovanje (ECM) {{Zastava|Nemačka}} ; Pasivna samozaštita * 2 × kontejnera, sa bacačem mamaca [[Bofors BOZ-107]] {{Zastava|Nemačka}} {{Zastava|Italija}} {{Zastava|Velika Britanija}} * 2 × kontejnera, sa bacačem mamaca [[Sab BOZ-EC]] {{Zastava|Nemačka}} {{Zastava|Italija}} {{Zastava|Velika Britanija}} {{Zastava|Saudijska Arabija}} ==== Korišćeno naoružanje po varijantama aviona „tornado“ ==== [[Datoteka:Panavia tornado ids hardpoints.jpg|Vezne tačke za podvešavanje na<br /> Tornadu IDS / ECR {{Legenda|#ff0000|Vezne tačke promenljivog tereta.}}{{Legenda|#ffff00|Mesta podvešavanja rezervoara goriva.}}{{Legenda|#ff00ff|Mesta za podvešavanje raketa vazduh-vazduh.}}{{Legenda|#00ff00|Mesto ugradnje topova Mauzer BK 27.}}|desno|thumb|250px]] Unutrašnje, stalno naoružanje aviona Tornado IDS se sastoji od dva automatska [[topx]]a ''Mauzer BK 27'', kalibra od 27&nbsp;mm, koji imaju kadencu između 1.000 i 1.700 granata u minuti. Oni se nalaze bočno, ispod prednjeg dela trupa aviona, a svaki ima bojevi komplet od 180 granata (zelena boja, na slici desno). Poseduje do deset spoljnih veznih tačaka za nošenje oružja i druge opreme. Pod trupom ima tri linije sa ukupno sedam veznih tačaka koje se mogu koristiti za laka opterećenja, a za teža pojedinačna, četiri ili tri. Pod krilima ima četiri pokretna nosača (uvek se zakreću u pravcu leta) i dve dopunske lansirne šine, za rakete kratkog dometa, u sklopu unutrašnjih krilnih nosača (na njima su bočno). Podvesni nosači mogu da prihvate razno oružje vazduh-tlo, dve rakete vazduh-vazduh (za samoodbranu), do četiri spoljna rezervoara goriva i različite vrste kontejnera.<ref name="Panavija tornado GR4"/><ref name="Tornado ECR"/> Unutrašnje, stalno naoružanje aviona [[Tornado ADV]], sastoji se od samo jednog topa ''Mauzer BK 27'', kalibra od 27&nbsp;mm, na desnoj strani ispod prednjeg dela trupa aviona, sa bojevim kompletom od 180 granata. Izuzev F.3, ostale varijante imaju do deset nosećih tačaka. Četiri od njih se nalaze ispod trupa, za rakete vazduh-vazduh, srednjeg i velikog dometa. Pod [[krilo]]m postoje samo dva nosača (uvek se postavljaju u pravcu leta), ali sa ukupno četiri lansirne šine, za rakete vazduh-vazduh, u kombinaciji. Na svim spoljnim nosačima aviona [[Tornado ADV]], mogu se postaviti samo rakete vazduh-vazduh i do četiri rezervoara za gorivo (dva na unutrašnjim ispod krila i dodatna dva pod trupom). Međutim, modificirani, verzije EF.3, može da nosi i protivradarske rakete ALARM.<ref name="Tornado ADV"/><ref name="Tornado F.3">{{Cite web | url = http://www.raf.mod.uk/equipment/tornadof3.cfm |title =Who uses the Tornado F3| quote = Tornado F.3| author = | date =| format = | publisher = Royal Air Force | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =3. 07. 2012.}}</ref> U narednim tabelama je prikazan asortiman podvešavanja naoružanja i kontejnera za varijante aviona Tornado IDS / ECR i ADV, zemalja korisnika. {| class="wikitable" border="2" cellpadding="2" style="margin:auto;" |- class="hintergrundfarbe5" style="background:skyBlue;" ! colspan="2" | '''Asortiman oružja po varijantama aviona Tornado IDS / ECR '''<ref name="„Tornado“ BAe"/><ref name="Panavija tornado GR4"/><ref name="Tornado ECR"/> |- class="hintergrundfarbe5" style="background:skyBlue;" ! Vrsta oružja ! Tip oružja i korisnici |- |bgcolor="bfbfbf" colspan="2" align="center"| '''Rakete vazduh-vazduh''' |- |Rakete kratkog dometa |[[AIM-9L sajdvinder]] {{Zastava|Italija}}, {{Zastava|Nemačka}}, {{Zastava|Velika Britanija}} i {{Zastava|Saudijska Arabija}}<br />[[AIM-132 ASRAAM]] {{Zastava|Velika Britanija}}<br />[[IRIS-T]] {{Zastava|Nemačka}} |- |bgcolor="bfbfbf" colspan="2" align="center"| '''Oružje vazduh-tlo''' |- |Protivbrodske rakete |[[AS.34 kormoran]] {{Zastava|Italija}} ({{Zastava|Nemačka}})<br />[[Si igl]], {{Zastava|Saudijska Arabija}} ({{Zastava|Velika Britanija}}) |- |Protivdarske rakete |[[AGM-88- HARM]] {{Zastava|Nemačka}} {{Zastava|Italija}}<br />[[ALARM]], {{Zastava|Velika Britanija}} {{Zastava|Saudijska Arabija}} |- |Protivtenkovske rakete |[[Brimston]] {{Zastava|Velika Britanija}} |- |[[Krstareća raketa|Krstareće rakete]] |[[Taurus (krstareća raketa)|Taurus]] {{Zastava|Nemačka}}<br />[[Storm šadou]], {{Zastava|Velika Britanija}} {{Zastava|Italija}} ({{Zastava|Saudijska Arabija}} |- |Vođene bombe |[[Pavivej II]] {{Zastava|Velika Britanija}} {{Zastava|Italija}}<br />[[Pavivej III]], {{Zastava|Nemačka}} {{Zastava|Velika Britanija}} {{Zastava|Saudijska Arabija}}<br />[[Pavivej IV]], {{Zastava|Velika Britanija}}<br />[[JDAM]], {{Zastava|Italija}} |- |Kasetne bombe{{efn|Korisnici „tornada“ (izuzev Saudijske Arabije), izbacili su iz upotrebe sve kasetne bombe, posle potpisivanja međunarodnog sporazuma o njihovoj zabrani [[2008]]. godine. Saudijska Arabija je pristala da ona izbaci iz upotrebe britanske laserski vođene kasetne bombe.<ref name="Bundestagov štampani dokument 16/2456"/><ref name="Britanski dokumenat"/>}} |[[BL755]] {{Zastava|Velika Britanija}} {{Zastava|Nemačka}} <br />[[MW-1]], {{Zastava|Italija}} {{Zastava|Nemačka}}<br />[[JP233]], {{Zastava|Velika Britanija}} {{Zastava|Saudijska Arabija}} |- |[[atomsko oružje|Nuklearne bombe]]{{efn|Samo je Velika Britanija posedovala nuklearno oružje za „tornado“, ali su te bombe povučene iz upotrebe. Nemačka i Italija su na svojim „tornadima“ obezbedili mogućnost da nose nuklearne bombe iz američkog arsenala.<ref name = 'Frédriksen 255'/>}} |B61 {{Zastava|Nemačka}} {{Zastava|Italija}}<br />WE.177, {{Zastava|Velika Britanija}} |- |bgcolor="bfbfbf" colspan="2" align="center"| '''Spoljni rezervoari''' |- | colspan="2" align="center"|Do četiri spoljna rezervoara goriva, od 2.250 litara.<ref name="Karakteristike">{{Cite web | url = http://www.warmachines.50g.com/planes/ids/ids_info.htm | title = PANAVIA TORNADO IDS | quote = Karakteristike | author = | date = Mar 6, 2003. | format = | publisher = Wayback Machine | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate = 4. 07. 2012. | archive-date = 2003-03-06 | archive-url = https://web.archive.org/web/20030306232015/http://www.warmachines.50g.com/planes/ids/ids_info.htm | dead-url = }}</ref><br />Dolivanje goriva u letu do 1.136 litara, iz centralnog podvesnog rezervoara pod trupom,<br /> iz drugog „tornada“, ili iz aviona cisterne.<ref name="Panavija P.200"/><ref name="Prijem goriva u letu">{{Cite web | url = http://www.cobham.com/media/75496/BS%2028-300%20ADV10607.pdf | title = Cobhanm 28-300 Series | quote = Prijem goriva u letu | author = Cobham plc | date = 26 de abril de 2011. | format = pdf | publisher = cobham.com. | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate = 4. 07. 2012. | archivedate = 2016-03-04 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20160304190652/http://www.cobham.com/media/75496/BS%2028-300%20ADV10607.pdf | deadurl = yes }}</ref> |- |bgcolor="bfbfbf" colspan="2" align="center"| '''Kontejneri''' |- |Obeleživač cilja |[[LAJTINING]] {{Zastava|Nemačka}} {{Zastava|Velika Britanija}}<ref name="LAJTINING">{{Cite web | url = http://www.rafael.co.il/marketing/SIP_STORAGE/FILES/3/993.pdf | title = UK Tornado force expands use of Litening pod for Afghan mission | quote = LAJTINING | author = Tim Ripley | date = 28 de abril de 2011. | format = pdf | publisher = rafael.co.il | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate = 4. 07. 2012. | archive-date = 2011-09-14 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110914141724/http://www.rafael.co.il/marketing/SIP_STORAGE/FILES/3/993.pdf | dead-url = yes }}</ref><br />[[CLDpx]], {{Zastava|Italija}}<ref name="CLDP">{{Cite web | url = http://www.sfte-ec.se/data/Abstract/A2000-VI-01.pdf | title = Laser guided bombs and Convertible Designation Pod integration on Italian Tornado-IDS | quote = CLDP | author = R. Sabatini, F. Guercio, A. Marciante, G. Campo | date = 20 de abril de 2011. | format = pdf | publisher = | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate = 4. 07. 2012. }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><br />[[TIALD]], {{Zastava|Velika Britanija}}<ref name="Sistemi">{{Cite web | url = http://www.raf.mod.uk/equipment/tornado.cfm |title =Tornado GR4/GR4A| quote =Sistemi | author = | date =20 de abril de 2011| format = | publisher = Royal Air Force. | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =4. 07. 2012.}}</ref> |- |Sistemi za izviđanje |RECCE {{Zastava|Nemačka}} {{Zastava|Italija}}<br />RAFAEL recelite, {{Zastava|Nemačka}} {{Zastava|Italija}}<br />DJRP}{Napomena|Izviđačka oprema je digitalna.<ref name="Sistemi"/>}}, {{Zastava|Velika Britanija}}<ref name="Sistemi"/><br />[[RAPTOR]], {{Zastava|Velika Britanija}}<ref name="Sistemi"/> |- |Elektronske protivmere | [[Skaj šadov]] {{Zastava|Velika Britanija}} {{Zastava|Saudijska Arabija}}<br />TSPJ, {{Zastava|Italija}} |- |Pasivna zaštita |[[Bofors BOZ-107]] {{Zastava|Nemačka}} {{Zastava|Italija}} {{Zastava|Velika Britanija}}<br />[[Sab BOZ-EC]] {{Zastava|Nemačka}} {{Zastava|Italija}} {{Zastava|Velika Britanija}} |} [[Datoteka:Panavia Tornado ADV hardpoints.jpg|Vezne tačke za podvešavanje na<br /> Tornadu ADV {{Legenda|#ff0000|Vezne tačke promenljivog tereta.}}{{Legenda|#ffff00|Mesta podvešavanja rezervoara goriva.}}{{Legenda|#ff00ff|Mesta za podvešavanje raketa vazduh-vazduh.}}{{Legenda|#00ff00|Mesto ugradnje topa Mauzer BK 27.}}|desno|thumb|250px]] {| class="wikitable" border="2" cellpadding="2" style="margin:auto;" |- class="hintergrundfarbe5" style="background:skyBlue;" ! colspan="2" | '''Asortiman oružja po varijantama aviona Tornado ADV'''<ref name="Tornado ADV"/><ref name="„Tornado“"/><ref name="Tornado F.3"/> |- class="hintergrundfarbe5" style="background:skyBlue;" ! Vrsta oružja ! Tip oružja i korisnici |- |bgcolor="bfbfbf" colspan="2" align="center"| '''Rakete vazduh-vazduh''' |- |Rakete kratkog dometa |[[AIM-9L sajdvinder]] {{Zastava|Velika Britanija}} {{Zastava|Saudijska Arabija}}<br />[[AIM-132 ASRAAM]] {{Zastava|Velika Britanija}} |- |Rakete srednjeg dometa |[[Skajfleš]] {{Zastava|Velika Britanija}} {{Zastava|Saudijska Arabija}}<br />[[AIM-120A AMRAAM]] {{Zastava|Velika Britanija}} |- |bgcolor="bfbfbf" colspan="2" align="center"| '''Rakete vazduh-tlo''' |- |Protivdarske rakete |[[AGM-88- HARM]] {{Zastava|Velika Britanija}} |- |bgcolor="bfbfbf" colspan="2" align="center"| '''Spoljni rezervoari''' |- | colspan="2" align="center"|Do četiri spoljna rezervoara goriva, od 2.250 litara.<ref name="Karakteristike"/><br />Dolivanje goriva u letu do 1.136 litara, iz centralnog podvesnog rezervoara pod trupom,<br /> iz drugog „tornada“, ili iz aviona cisterne.<ref name="Panavija P.200"/><ref name="Prijem goriva u letu"/> |} == Korisnici == [[Datoteka:Tornado operators.png|<center>Države, korisnici aviona <br />Panavija tornado.</center>|desno|thumb|250px]] * {{Zastava|Nemačka}} je posedovala, u operativnoj upotrebi, 121 avion Tornado IDS i 31 Tornado ECR,<br /> u decembru [[2011]]. godine.<ref name="Flightworldair11 p39">Hoyle, Craig. "World Air Forces Directory". ((en)) ''Flight International'', 13–19 December 2011., p. 39. pp.&nbsp;26–52.</ref> * {{Zastava|Italija}} je posedovala, u operativnoj upotrebi, 62 aviona Tornado IDS i 16 Tornado ECR,<br /> u decembru [[2011]]. godine.<ref name="Flightworld air11 p41">Hoyle, Craig. "World Air Forces Directory". ((en)) ''Flight International'', 13–19 December 2011., p. 41. pp.&nbsp;26–52.</ref> * {{Zastava|Saudijska Arabija}} je posedovala, u operativnoj upotrebi, 82 aviona Tornado IDS, u decembru [[2011]]. godine.<ref name="Flightworld air11 p47">Hoyle, Craig. "World Air Forces Directory". ((en)) ''Flight International'', 13–19 December 2011., p. 47. pp.&nbsp;26–52.</ref> * {{Zastava|Velika Britanija}} je posedovala, u operativnoj upotrebi, 125 aviona Tornado IDS GR4 i GR4A,<br /> u decembru [[2011]]. godine.<ref name="Flightworld air11 p50">Hoyle, Craig. "World Air Forces Directory". ((en)) ''Flight International'', 13–19 December 2011., p. 50. pp.&nbsp;26–52.</ref> == Istorija operativne upotrebe == === Nemačko vazduhoplovstvo === [[Datoteka:Panavia Tornado Luftwaffe.jpg|<center>[[Luftvafe|Luftvafin]] „tornado“ u poletanju u vazduhoplovnoj bazi na [[Aljaska|Aljasci]], u [[2004]]. godini.</center>|desno|thumb|250px]] [[Datoteka:AGM-88 and AIM-9 on Tornado.jpg|<center>[[Luftvafe|Luftvafin]] Tornado ECR tokom [[NATO bombardovanje SRJ|NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije]], [[1999]]. godine.</center>|desno|thumb|250px]] [[Datoteka:Panavia_PA200_Tornado_Formation_Flight.jpg|<center>[[Luftvafe|Luftvafini]] avioni „tornado“ u trenažnom letu, zajedno sa njihovim [[Mig-29]].</center>|desno|thumb|250px]] Prvi [[prototipx]] aviona „tornado“, napravio je svoj prvi let [[14. avgust]]a [[1974]]. godine, u aviobazi [[Manhing]], koja je tada pripadala [[Zapadna Nemačka|Zapadnoj Nemačkoj]].<ref name=j75>Taylor, John W. R. ''Jane's All The World's Aircraft.'' ((en)) London: Jane's, 1975–1976., p. 71. {{ISBN|0-354-00521-9}}.</ref> Isporuke aviona iz proizvodnje, počela je [[27. juli|27. jula]] [[1979]]. godine. Ukupan broj isporučenih „tornada“ u [[Luftvafe]] je 247 primeraka, uključujući 35 Tornado ECR.<ref name="WAPJ32 p128">Lake, Jon. "Tornado Variant Briefing: Part III: Tornado Operators". ((en)) ''World Air Power Journal'', Volume 32, Spring 1998., pp.&nbsp;118–137. London: Aerospace Publishing., p. 128. {{ISBN|1-86184-006-3}}. ISSN 0959-7050.</ref> Sa „tornadom“ je opremljeno pet bombarderskih pukova, jedna taktička jedinica promenljive namene i četiri puka na liniji razdvajanja, dva tadašnja vojna bloka, gde su ranije bili raspoređeni stari avioni [[F-104 starfajter]]i.<ref name="WAPJ32 p128,1">Lake, Jon. "Tornado Variant Briefing: Part III: Tornado Operators". ((en)) ''World Air Power Journal'', Volume 32, Spring 1998., pp.&nbsp;118–137. London: Aerospace Publishing., pp. 128, 130. {{ISBN|1-86184-006-3}}. ISSN 0959-7050.</ref> Kada je rasformiran jedan, od dva mornarička puka, opremljena „tornadom“, [[1994]]. godine, njegovi su avioni raspoređeni u izviđački puk [[Luftvafe]], koji je ranije bio opremljen [[F-4 Fantom|RF-4E fantomima]].<ref name="WAPJ32 p129">Lake, Jon. "Tornado Variant Briefing: Part III: Tornado Operators". ((en)) ''World Air Power Journal'', Volume 32, Spring 1998., pp.&nbsp;118–137. London: Aerospace Publishing., p. 129. {{ISBN|1-86184-006-3}}. ISSN 0959-7050.</ref> Čak 15 nemačkih „tornada“ su imali borbene operacije, u okviru [[NATO]] snaga, tokom građanskog rata u [[Bosna|Bosni]]. To je bilo prvo učešće [[Luftvafe]] u borbenim operacijama posle [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]].<ref name="Tornado ECR"/><ref name="Tornado iznad Bosne">{{Cite web | url = http://www.nytimes.com/1999/03/26/world/conflict-balkans-germany-half-century-after-hitler-german-jets-join-attack.html |title =Conflict in the Balkans: Half a Century After Hitler, German Jets Join the Attack.| quote =Tornado iznad Bosne | author = Cohen, Roge | date =26 March 1999.| format = | publisher = New York Times | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =7. 07. 2012.}}</ref> Avioni „tornado“, koji su poletali iz baze [[Pjačenca]] u [[Italija|Italiji]], imali su izviđačke zadatke. Izviđanjem su prikupljali podatke o učinjenim efektima dejstva ostale [[NATO]] avijacije po ciljevima.<ref>"German Warplanes Risk Combat for the First Times since WWII." ((en)) ''St. Louis Post,'' 2 September 1995.</ref> Ove izviđačke misije su navodno doprinele značajnom poboljšanju dejstva, po ciljevima, kao i njihovoj selekciji.<ref>Geiss, Juergen and Peter Berndt. [http://www.europeansecurityanddefence.info/Ausgaben/2010/03_2010/06_Geiss_Berndt/Geiss_Berndt.pdf ''Tornados and Further Planning.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120426025913/http://www.europeansecurityanddefence.info/Ausgaben/2010/03_2010/06_Geiss_Berndt/Geiss_Berndt.pdf |date=2012-04-26 }} ((en)) European Security and Defence, March 2010., p. 32.</ref> Nemački i italijanski avioni „tornado“ su učestvovali u operaciji [[NATO bombardovanje SRJ|NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije]], [[1999]]. godine. Tornado ECR su pratili savezničke avione tokom dejstva na [[Savezna Republika Jugoslavija|Saveznu Republiku Jugoslaviju]], noseći protivradarske rakete [[AGM-88- HARM]], da bi neutralisali [[radar]]e i protivvazduhoplovnu odbranu [[Vojska Jugoslavije|Vojske Jugoslavije]].<ref>Lambeth, Benjamin S. ''NATO's Air War for Kosovo: A Strategic and Operational Assessment.'' ((en)) Santa Monica, California: Rand Corporation, 2001., p. 103. {{ISBN|0-8330-3050-7}}.</ref> [[Nemačka|Nemački]] Tornado IDS su izviđali i identifikovali odbrandbene snage na zemlji i kretanje civilnih izbeglica.<ref name="Tornado ECR"/><ref>Peters, John E. [http://books.google.co.uk/books?id=Z8ebyLhPeZ4C&printsec=frontcover#v=onepage&q&f=false ''European Contributions to Operation Allied Air Force: Implications for Transatlantic Cooperation''.] ((en)) Washington/Arlington Virginia: Rand Corporation, 2001., p. 21. {{ISBN|0-8330-3038-8}}.</ref><ref>- Geiss, Juergen and Peter Berndt. [http://www.europeansecurityanddefence.info/Ausgaben/2010/03_2010/06_Geiss_Berndt/Geiss_Berndt.pdf ''Tornados and Further Planning.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120426025913/http://www.europeansecurityanddefence.info/Ausgaben/2010/03_2010/06_Geiss_Berndt/Geiss_Berndt.pdf |date=2012-04-26 }} ((en)) European Security and Defence, March 2010., p. 33.</ref> U [[juni|junu]] [[2007]]. godine, par [[Luftvafe|Luftvafinih]] aviona „tornado“ su izvršavali zadatke izviđanja, u Nemačkoj. Nadletali su demonstrante protiv globalizacije, tokom [[33. samit G8|33. samita G8]].<ref name="33. samit G8">{{Cite web | url = http://www.upi.com/Business_News/Security-Industry/2007/06/12/German-war-jets-against-anti-G8-protesters/UPI-13951181675274/ |title =German war jets against anti-G8 protesters.| quote = 33. samit G8| author = | date =12 June 2007.| format = | publisher = United Press International | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =7. 07. 2012.}}</ref><ref name=" Nemačka kontrola demonstracija">{{Cite web | url = http://www.wsws.org/articles/2007/jul2007/germ-j31.shtml |title =German army and air force deployed against G8 summit demonstrators.| quote = Nemačka kontrola demonstracija| author = Bode, Emma | date =31 July 2007.| format = | publisher = World Socialist Web Site, | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =7. 07. 2012.}}</ref> Nakon misije, nemačko Ministarstvo odbrane je priznalo da jedan avion oštećen zbog male nadmorske visine leta, što je rezultat napravljenih grešaka pri obezbeđenju samita.<ref name="Priznate greške obezbeđenja samita">{{Cite web | url = http://www.upi.com/Business_News/Security-Industry/2007/06/21/Berlin-admits-security-mistakes-at-G8/UPI-37391182449280/ |title =Berlin admits security mistakes at G8| quote = Priznate greške obezbeđenja samita| author = | date =21 June 2007.| format = | publisher = United Press International | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =8. 07. 2012.}}</ref> U [[2007]]. godini, odred od šest „tornada“, 51. izviđačkog puka, raspoređeni su u [[Mazari Šarif]]u, u severnom [[Avganistan]]u. Namena im je bila podrška [[NATO]] snaga.<ref name="Tornado u [[Mazari Šarif]]u">{{Cite web | url = http://www.nato.int/isaf/docu/pressreleases/2007/04-april/pr070406-270.html | title = German ‘Tornado’ aircraft deploy to Mazar-e Sharif. | quote = [[Mazari Šarif]]u | author = | date = 1 December 2011. | format = | publisher = NATO ISAF Press Release, #2007-270. | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate = 8. 07. 2012. | archive-date = 2017-10-10 | archive-url = https://web.archive.org/web/20171010045954/http://www.nato.int/isaf/docu/pressreleases/2007/04-april/pr070406-270.html | dead-url = yes }}</ref> Odluka za slanje Tornada u Avganistan je bila kontroverzna, uključujući i pravni zahtev jedne političke stranke za pokretanje akcije za blokiranje raspoređivanja tih snaga, kao neustavnog postupka.<ref name="Zahtev nemačkih socijaldemokrata">{{Cite web | url =http://www.spiegel.de/international/germany/letter-from-berlin-afghanistan-divides-germany-s-social-democrats-a-472696.html |title =Letter from Berlin: Afghanistan Divides Germany's Social Democrats.| quote = Zahtev nemačkih socijaldemokrata| author = | date =20 March 2007.| format = | publisher = Spiegel Online | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =8. 07. 2012.}}</ref><ref name="Izviđačka misija „tornada“">{{Cite web | url = http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=aVqR2oCLfNgk&refer=germany |title =German Court Rejects Bid to Halt Tornado Mission.| quote = Izviđačka misija „tornada“| author = Matussek, Karin | date =| format = | publisher = | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =8. 07. 2012.}}</ref> Podrška misiji u [[Avganistan]]u je poboljšana sa efikasnom izviđačkom opremom. „Tornado“ je bio efikasan u otkrivanju skrivenih improvizovanih eksplozivnih naprava ({{jez-eng|improvised explosive devices}}) (IED).<ref>Geiss, Juergen and Peter Berndt. [http://www.europeansecurityanddefence.info/Ausgaben/2010/03_2010/06_Geiss_Berndt/Geiss_Berndt.pdf ''Tornados and Further Planning.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120426025913/http://www.europeansecurityanddefence.info/Ausgaben/2010/03_2010/06_Geiss_Berndt/Geiss_Berndt.pdf |date=2012-04-26 }} ((en)) European Security and Defence, March 2010., p. 35.</ref> Nemački avioni su povučeni iz Avganistana u [[novembar|novembru]] [[2010]]. godine.<ref name="Povratak „tornada“ iz avganistana">{{Cite web | url =http://www.defencetalk.com/germany-to-withdraw-tornado-jets-from-afghanistan-28987/|title =Germany to Withdraw Tornado Jets from Afghanistan| quote =Povratak „tornada“ iz avganistana | author = | date =28 September 2010.| format = | publisher = defencetalk.com | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =8. 07. 2012.}}</ref> Na osnovu najave o smanjenju nemačkih snaga odbrane, u [[mart]]u [[2003]]. godine, doneta je odluka da se iz operativne upotrebe [[Luftvafe]] povuče 90 aviona „tornado“. Izjavom, [[13. januar]]a [[2004]]. godine, nemački ministar odbrane [[Peter Struk]], obrazložio je te promene u nemačkim oružanim snagama, njihovo smanjenje i reorganizaciju. Na osnovu tih odluka, smanjenjen je broj aviona „tornado“, u četiri puka, do [[septembar|septembra]] [[2005]]. godine.<ref>Ripley, Tim. [http://www.flightglobal.com/pdfarchive/view/2003/2003%20-%202743.html "World Air Forces 2003"]. ((en)) ''Flight International'', 25 November – 1 December 2003., pp.&nbsp;27–71., p. 42.</ref><ref name="AImay06 p51">List, Friedrich. "German Air Arms Review". ((en)) ''Air International'', Vol. 70, No. 5, May 2006., p. 51. pp.&nbsp;50–57. ISSN 0306-5634.</ref> Najveći deo toga plana se odnosio na smanjenje ukupnog broja borbenih aviona, od 426 primeraka početkom [[2004]]. godine, na 265 u [[2015]].<ref>"Germany Announces Major Armed Forces Cuts." ((en)) ''Air Forces Monthly,'' March 2004., p. 8. Retrieved: 19 October 2006.</ref> Pod pretpostavkom potpune isporuke nemačkom [[Luftvafe]]u, poručenih 180 [[Jurofajter tajfun]]a i realizacijom smanjenja ukupnog broja aviona u oružanim snagama nemačke, svodi se broj „tornada“ na svega 85 primeraka, koji ostaju u operativnoj upotrebi do [[2020]]. godine.<ref name="AIdec11 p74"/> Značajnom broju tih aviona, do [[2010]]. godine ističe životni vek, pa podležu proceduri produžetka istog.<ref>Geiss, Juergen and Peter Berndt. [http://www.europeansecurityanddefence.info/Ausgaben/2010/03_2010/06_Geiss_Berndt/Geiss_Berndt.pdf ''Tornados and Further Planning.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120426025913/http://www.europeansecurityanddefence.info/Ausgaben/2010/03_2010/06_Geiss_Berndt/Geiss_Berndt.pdf |date=2012-04-26 }} ((en)) European Security and Defence, March 2010., p. 34.</ref> === Nemačka mornarica === [[Datoteka:Panavia Tornado 1.jpg|<center>„Tornado“ nemačke mornarice.</center>|desno|thumb|250px]] Pored porudžbine [[Luftvafe]], nemačka mornarica je obezbedila 112 aviona Tornado IDS, za borbu protiv pomorskih plovila i za izviđanje na [[More|moru]], kao zamena za stare [[F-104 starfajter]]e. Dva opremljena puka sa „tornadom“ naoružana su protivbrodskim raketama [[AS.34 kormoran]], što je u početku dopunjavano kasetnim bombama [[BL755]], a kasnije i protivradarskim raketema [[AGM-88-HARM]]. Njihov izviđački kontejner je opremljen panoramskom, optičkom kamerom i linijskim infracrvenim skenerom.<ref name="WAPJ32 p132">Lake, Jon. "Tornado Variant Briefing: Part III: Tornado Operators". ((en)) ''World Air Power Journal'', Volume 32, Spring 1998., pp.&nbsp;118–137. London: Aerospace Publishing., p. 132. {{ISBN|1-86184-006-3}}. ISSN 0959-7050.</ref> Kraj hladnog rata i potpisivanje [[Ugovor o konvencionalnim oružanim snagama u Evropi|Ugovora o konvencionalnim oružanim snagama u Evropi]], doveli su do zahteva Nemačkoj da smanji obim svojih oružanih snaga, uključujući i broj borbenih aviona. Da bi se zadovoljila ova potreba, jedan puk sa „tornadima“ je u mornarici rasformiran, [[1. januar]]a [[1994]]. godine. Avioni iz toga puka su zamenili [[F-4 fantom]]e, jednog izviđačkog puka u [[Luftvafe]].<ref name="Evans p94">{{Cite book|last=Evans|first=Andy|title=Panavia Tornado|location=Ramsbury, Marlborough, Wiltshire, UK|publisher=The Crowood Press, 1999|isbn=1-86126-201-9|ref={{harvid|Evans|1999}},| language = {{en}} p. 94.}}</ref><ref name="WAPJ32 p129,2">Lake, Jon. "Tornado Variant Briefing: Part III: Tornado Operators". {{en}} ''World Air Power Journal'', Volume 32, Spring 1998., pp.&nbsp;118–137. London: Aerospace Publishing., pp. 129, 132. {{ISBN|1-86184-006-3}}. ISSN 0959-7050.</ref> Drugi puk je ojačan i nastavio je izvršavati zadatke iz protivbrodske, izviđačke i protivradarske namene, sve do rasformiranja u [[2005]]. godini, a njegovi avioni su tada prebačeni u [[Luftvafe]].<ref name="„Tornado“ u mornarici">{{Cite web | url = http://www.fly-navy.de/airwings/mfg1_a.htm |title =Marineflieger-geschwader 1| quote = „Tornado“ u mornarici| author = | date =| format = | publisher = fly-navy | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =25. 07. 2012.}}</ref><ref>Wertheim, Eric. ''Naval Institute Guide to Combat Fleets of the World: Their Ships, Aircraft, and Systems.'' {{en}} Annapolis, Maryland: Naval Institute Press, 2007., p. 242. {{ISBN|1-59114-955-X}}.</ref> === Italijansko vazduhoplovstvo === [[Datoteka:Two Italian Panavia Tornados of 36 Stormo in flight, 5 May 1987 (6426747).jpg|<center>Dva italijanska „tornada“ učestvuju u [[NATO]] vežbi, [[1987]]. Snimljeni su u trenutku pretakanja [[gorivo|goriva]] iz jednog u drugi.</center>|desno|thumb|250px]] Prvi italijanski [[prototipx]], napravio je svoj prvi let [[5. decembar|5. decembra]] [[1975]]. godine, u [[Torino|Torinu]], u [[Italija|Italiji]]. Vojno italijansko vazduhoplovstvo je ukupno primilo 100 aviona Tornado IDS, kasnije su 16 primeraka konvertovani u ECR konfiguraciju, a prvi u tome standardu, dostavljen je vuzduhoplovstvu [[27. februar]]a [[1998]]. godine.<ref>"First Tornado IT-ECR for 50° Stormo." {{en}} ''Air Forces Monthly,'' June 1998.</ref> Za potpuno rešavanje problema vazduhoplovstva, za narednih 10 godina, uzeta su u zakup još 24 britanska [[lovački avion|lovačka aviona]] Tornado ADV, za PVO namenu. Na ovaj način je bio pokriven kritični vremenski prostor, između upotrebe, izbačenih, starih lovačkih aviona [[F-104 starfajter]]a i uvođenja novih [[Jurofajter tajfun|Jurofajtera tajfuna]].<ref>{{cite news |title= Final AMI Tornados F3s Returned |work=Air Forces Monthly| language = {{en}} |page=9 |publisher=Key Publishing |date = February 2005.|accessdate = 20. 10. 2006.}}</ref> Italijanski avioni „tornado“, zajedno sa zakupljenim iz Britanije, učestvovovali su u [[Zalivski rat|Zalivskom ratu]] [[1991]]. godine. U tim operacijama učestvovalo je osam Tornado IDS, iz baze u Italiji i u [[Abu Dabi]]ju, kao deo doprinosa u koaliciji.<ref>Donald, David and Christopher Chant. [http://books.google.co.uk/books?id=7L-PvBlfFW0C&pg=PA94&dq=Panavia+Tornado+Gulf&hl=en&ei=0Uw4TdLfEouYhQe7lvjOCg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=2&ved=0CC4Q6AEwAQ#v=onepage&q=Tornado&f=false ''Air War in The Gulf 1991.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121113202948/http://books.google.co.uk/books?id=7L-PvBlfFW0C&pg=PA94&dq=Panavia+Tornado+Gulf&hl=en&ei=0Uw4TdLfEouYhQe7lvjOCg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=2&ved=0CC4Q6AEwAQ#v=onepage&q=Tornado&f=false |date=2012-11-13 }}{{en}} Oxford, UK: Osprey Publishing, 2001., p. 42. {{ISBN|1-84176-295-4}}.</ref> Tokom tih sukoba, jedan je avion izgubljen, od iračke protivavazduhoplovne odbrane. [[Pilot]]i su se bezbedno katapultirali i zarobljeni su od strane iračkih snaga bezbednosti.<ref name="Iračani su oborili „tornado“">{{Cite web | url = http://pqasb.pqarchiver.com/latimes/access/61015085.html?dids=61015085:61015085&FMT=ABS&FMTS=ABS:FT&type=current&date=Jan+20%2C+1991&author=&pub=Los+Angeles+Times+%28pre-1997+Fulltext%29&desc=Italy+Sends+Plane+to+Replace+Lost+Jet&pqatl=google | title = Italy Sends Plane to Replace Lost Jet | quote = Iračani su oborili „tornado“ | author = | date = 20 January 1991. | format = | publisher = Los Angeles Times | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate = 9. 07. 2012. | archive-date = 2012-11-05 | archive-url = https://web.archive.org/web/20121105092114/http://pqasb.pqarchiver.com/latimes/access/61015085.html?dids=61015085:61015085&FMT=ABS&FMTS=ABS:FT&type=current&date=Jan+20,+1991&author=&pub=Los+Angeles+Times+(pre-1997+Fulltext)&desc=Italy+Sends+Plane+to+Replace+Lost+Jet&pqatl=google | dead-url = yes }}</ref> Ukupno 22 italijanska aviona „tornado“, raspoređeni su u [[NATO]] snagama, u operacija [[NATO bombardovanje SRJ|NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije]], [[1999]]. godine. Tornado IDS su korišćeni za bombardovanje, a Tornado ECR za patroliranje iznad borbenog regiona, ulažući napore da neutrališu [[SRJ|jugoslovenske]] [[radar]]e, u sistemu protivvazduhoplovne odbrane.<ref>Peters, John E. [http://books.google.co.uk/books?id=Z8ebyLhPeZ4C&printsec=frontcover#v=onepage&q&f=false ''European Contributions to Operation Allied Air Force: Implications for Transatlantic Cooperation''.]{{en}} Washington/Arlington Virginia: Rand Corporation, 2001., p. 19.. {{ISBN|0-8330-3038-8}}.</ref> Kao odgovor na očekivano nasilje, tokom izbora [[2010]]. godine, u [[Avganistan]]u, [[Italija]], zajedno sa nekoliko drugih zemalja, povećala je svoj vojni angažman na tome prostoru, sa četiri Tornada IDS.<ref name="Italijanski Tornada IDS u [[Avganistan]]u">{{Cite web | url = http://en.rian.ru/world/20090220/120241184.html |title =Italy plans to send more troops to Afghanistan during elections| quote =Italijanski Tornada IDS u [[Avganistan]]u | author = | date =20 February 2009.| format = | publisher = RIA Novosti | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =9. 07. 2012.}}</ref> Italijanski avioni Tornada IDS i ECR su učestvovali u [[NATO intervencija u Libiji|NATO intervenciji u Libiji]], tokom [[2011]]. godine.<ref name="Tornada IDS i ECR u Libiji">{{Cite web | url = http://www.cbc.ca/news/world/story/2011/04/27/libya-apr27.html |title ="NATO Rejects Gadhafi's Call for Cease-Fire| quote = Tornada IDS i ECR u Libiji| author = | date =30 April 2011.| format = | publisher = CBC News | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =9. 07. 2012.}}</ref> Koalicione snage su koristile različite tipove vazduhoplova, uključujući i avione Panavija tornado, britanskog i italijanskog ratnog vazduhoplovstva. Vazduhoplovi kolalicije su koristili italijanske aviobaze.<ref name="Na krilu i molitve">{{Cite web | url = http://www.telegraph.co.uk/comment/columnists/concoughlin/8545476/Libya-On-a-wing-and-a-prayer.html|title =Libya: On a wing and a prayer.| quote =Na krilu i molitve | author = Coughlin, Con | date =29 May 2011.| format = | publisher = The Telegraph | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =9. 07. 2012.}}</ref> Italijanski vojni avioni su, tokom bombardovanja ciljeva u [[Libija|Libiji]], bacili i lansirali 710 vođenih [[bomba|bombi]] i [[raketa]]. Od ovog ukupnog učinka italijanske avijacije, odnosi se na njihove avione „tornado“ i [[AMX]], 550 [[bomba|bombi]] i [[raketa]], dok je italijanska mornarica sa „Harijerima“ bacila 160 vođenih bombi. Sa italijanskih aviona „tornado“, lansirano je 20 do 30 [[Krstareća raketa|krstarećih raketa]] [[Storm šadou]], a ostatak su bile „Pavivej“ i vođene bombe [[JDAM]].<ref name="Italijani u Libiji">{{Cite web | url = http://www.defensenews.com/article/20111214/DEFSECT01/112140301/Italy-Gives-Bombing-Stats-for-Libya-Campaign | title = Italy Gives Bombing Stats for Libya Campaign | quote = Italijani u Libiji | author = TOM KINGTON | date = Dec. 14, 2011 | format = | publisher = Defense News | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate = 9. 07. 2012. | archive-date = 2012-07-28 | archive-url = https://archive.today/20120728162540/http://www.defensenews.com/article/20111214/DEFSECT01/112140301/Italy-Gives-Bombing-Stats-for-Libya-Campaign | dead-url = yes }}</ref> U [[juli|julu]] [[2002]]. godine, [[Italija]] je potpisala ugovor sa agencijom za upravljanje programom „tornada“ NETMA i [[Panavija korporacija|Panavija korporacijom]], za unapređenje 18 aviona Tornada IDS, prvi je završen i vraćen u operativnu upotrebu, [[2003]]. godine.<ref>"First Italian MLU Tornado." ''Air Forces Monthly,'' {{en}} February 2004., p. 7. Retrieved: 19 October 2006.</ref> Nadogradnja predstavlja poboljšan [[Inercijalni navigacioni sistem|sistem navigacije]] (integrisan je [[Globalni pozicioni sistem|GPS]] i [[laser]]ski [[Inercijalni navigacioni sistem|INS]]). Avioni su osposobljeni da nose novo oružje, uključujući [[Krstareća raketa|krstareće rakete]] [[Storm šadou]] i vođene bombe.<ref name="AIjun07 p27">Niccoli, Riccardo. "New Capabilities for Italy's Tornados". {{en}} ''Air International'', Vol. 72, No. 6, pp.&nbsp;26–29., p. 27. ISSN 0306-5634.</ref> Italija je odlučila da produži radni vek svojim „tornadima“. U [[2010]]. godini je pokrenut taj program, sa ugradnjom novih digitalnih prikazivača, [[Sloj veze|sloj veza]] (''link 16'') za poboljšanje [[Komunikacija|komunikacione]] sposobnosti, noćnog vizira i nekoliko drugih poboljšanja.<ref name="Produžen resurs italijanskom „tornadu“">{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/Article.aspx?id=/article-xml/AW_09_20_2010_p74-253057.xml | title = Italian Upgrades To Extend Tornado's Life | quote = Produžen resurs italijanskom „tornadu“ | author = Nativi, Andy | date = 20 September 2010. | format = | publisher = Aviation Week | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate = 10. 07. 2012. }}{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> U daljoj perspektivi je planirano da se avioni Tornado IDS/ECR zamene, u operativnoj upotrebi italijanskog ratnog vazduhoplovstva, sa [[F-35 lajtning II]], postepeno do [[2025]]. godine.<ref name="AIjun07 p29"/><ref>"First Upgraded Italian Tornado on show." {{en}} ''Air Forces Monthly,'' September 2004., p. 18. Retrieved: 19 October 2006.</ref> === Britansko vazduhoplovstvo === [[Datoteka:Tornado GR4s, 617 Squadron 2006.jpg|<center>Dva britanska Tornada GR4 u letu.</center>|desno|thumb|250px]] Britanski „tornado“ je borbeno debitovao [[1991]]. godine, u [[Zalivski rat|Zalivskom ratu]], u okviru tadašnjih vojnih aktivnosti. U tome ratu je učestvovalo blizu 60 britanskih aviona Tornado GR1, koji su bili raspoređeni po vazduhoplovnim bazama u [[Bahrein]]u i u [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]].<ref name="Naoružanje britanskog „tornada“"/> Nekoliko Tornada ADV su takođe bili raspoređeni da obezbeđuju prevlast u tamošnjem vazdušnom prostoru. Irački [[pilot]]i su izbegavali direktnu borbu sa njima.<ref>Clark, Richard B. ''Air Power and Desert Storm.'' {{en}} Darby, Pennsylvania: DIANE Publishing, 1993., p. 10. {{ISBN|1-56806-446-2}}.</ref> U ranim fazama vojnih akcija koalicije, avionima Tornado GR1 su bili glavna meta vojni [[aerodrom]]i, širom [[Irak]]a. Pri dejstvima je korišćena kombinacija klasičnih bombi od 450&nbsp;kg i specijalizovanog oružja, dispanzera sitne municije [[JP233]]. Pri bombardovanju je korišćen postupak sa dužom balističkom putanjom. Šest britanskih „tornada“ je izgubljeno u tim sukobima, kao i jedan italijanski. Četiri su izgubljena pri bacanju slobodno padajućih bombi, jedan je izgubnjen nakon upotrebe oružkja [[JP233]], a jedan pri pokušaju dejstvovanja sa [[laser]]ski navođenom bombom.<ref name="Gubitak britanskih „tornada“">{{Cite web | url = http://www.raf.mod.uk/gulf/loss.html |title =Statement on the Loss of RAF Tornado Aircraft in Combat During the Conduct of Air Operations against Iraq| quote =Gubitak britanskih „tornada“ | author = | date =27 October 2006.| format = | publisher = Royal Air Force. | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =10. 07. 2012.}}</ref> Prvi „tornado“ je oboren od strane iračkih snaga protivvazduhoplovne odbrane, sa [[raketa|raketom]] [[9K38 igla]], pri pokušaju bombardovanja, [[17. januar]]a [[1991]]. godine. Drugi britanski „tornado“ je oboren tokom intenzivnog napada na iračku vazduhoplovnu bazu, [[19. januar]]a iste godine.<ref>Lowry, Richard S. ''The Gulf War Chronicles: A Military History of the First War with Iraq.'' {{en}} Bloomington, Indianna: iUniverse, 2008., p. 8. {{ISBN|1-60528-006-2}}.</ref> Efekte dejstva „tornada“, na ciljeve u Iraku, teško je utvrditi.<ref>Cox, Sebastian and Peter Gray. ''Air Power History: Turning Points from Kitty Hawk to Kosovo.'' {{en}} London: Routledge, 2002., p. 297. {{ISBN|0-7146-8257-8}}.</ref><ref>Clark, Richard B. ''Air Power and Desert Storm.'' {{en}} Darby, Pennsylvania: DIANE Publishing, 1993., p. 30. {{ISBN|1-56806-446-2}}.</ref> [[Datoteka:AirForce over Iraq.jpg|<center>Let grupe savezničkih aviona,<br /> iznad Iraka, [[2003]].</center>|desno|thumb|250px]] U hitnom raspoređivanju snaga, [[Velika Britanija]] je poslala odred aviona [[Bukanir]], opremljenih elektro-optičkim [[laser]]skim označivačem cilja ''AN/ASQ-153\AN/AVQ-23 pave spaik'', omogućavajući Tornadu GR1 da koristi svoje precizno oružje sa navođenjem. U podršci, iznenadne vojne akcije, učestvovalo je više aviona Tonado IDS, opremljenih laserskim sistemom za označavanje cilja TIALD. Konstruktor Klaus-Kristijan Sejman {{jez-eng|Claus-Christian Szejnmann}} je izjavio da je TIALD omogućio Tornadu IDS „da postigne najpreciznije bombardovanje u istoriji britanskog vazduhoplovstva“.<ref name=autogenerated1>{{Cite book|last=Evans|first=Andy|title=Panavia Tornado|location=Ramsbury, Marlborough, Wiltshire, UK|publisher=The Crowood Press, 1999|isbn=1-86126-201-9|ref={{harvid|Evans|1999}},| language = {{en}} pp. 66–68.}}</ref><ref>Szejnmann, Claus-Christian W. ''Rethinking History, Dictatorship and War: New Approaches and Interpretations.'' {{en}} New York: Continuum International Publishing, 2009., p. 217. {{ISBN|0-8264-4323-0}}.</ref> Iako se laserski označivač cilja TIALD pokazao efikasnim u Zalivskom ratu, u [[2000]]. godini su kupljena samo 23 njegova kontejnera. Njegovi nedostaci su ispoljeni tokom borbenih operacija [[NATO bombardovanje SRJ|NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije]], [[1999]]. godine.<ref>Szejnmann, Claus-Christian W. ''Rethinking History, Dictatorship and War: New Approaches and Interpretations.'' {{en}} New York: Continuum International Publishing, 2009., p. 223. {{ISBN|0-8264-4323-0}}.</ref> Nakon početne faze rata u Iraku, avioni Tornado IDS su prešli na srednje visine leta, u toku bombardovanja i raketiranja. To su tipične visine za dejstvo po skladištima municije i objektima za preradu nafte.<ref>Lowry, Richard S. ''The Gulf War Chronicles: A Military History of the First War with Iraq.'' {{en}} Bloomington, Indianna: iUniverse, 2008., p. 37. {{ISBN|1-60528-006-2}}.</ref> Samo su izviđači Tornado GR1 nastavili da lete na malim visinama, velikom brzinom. Tokom rata, samo su Tornado GR1A ostali neoštećeni, uprkos povećanoj opasnosti u misiji izviđanja pre bombardovanja teritorije.<ref>Olsen, John Andreas. ''Global Air Power.'' {{en}} Sterling, Virginia: Potomac Books, p. 54. 2011. {{ISBN|1-59797-680-6}}.</ref> Nakon završetka rata, Britanija je zadržala višegodišnje vojno prisustvo u [[Persijski zaliv|Zalivu]], sa oko 12 avioni Tornado IDS, koji su bili bazirani u [[Kuvajt]]u, za operacije u južnom Iraku, a 12 u misijama u severnom, za operacije obezbeđenja zone.<ref>Koch, Christian and David E. Long. ''Gulf Security in the Twenty-First Century.'' {{en}} London: I.B. Tauris, 2003., p. 82. {{ISBN|1-85043-386-0}}.</ref> Sredinom „životnog veka“ „tornada“, njegov projekat je nadograđen. U [[mart]]u [[1993]]. godine, pokrenuta je konverzija Tornada GR1 u standard Tornado GR1A i Tornado GR4 u Tornado GR4A. Tornado GR4 je ušao u operativnu upotrebu u južnom Iraku, na zadacima patroliranja u iračkom vazdušnom prostoru, iz baza u [[Kuvajt]]u. Avioni oba standarda, GR1 i GR4, bili su bazirani u [[Kuvajt]]u. U okviru koalicionih snaga, učestvovali su u dejstvima po vojnoj infrastrukturi Iraka, tokom operacije [[Bombardovanje Iraka (decembra 1998.)]].<ref name="„Tornado“ ponovo dejstvuje u Iraku">{{Cite web | url = http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/238118.stm |title =Unrest as Tornados hit Iraq again| quote = Tornado“ ponovo dejstvuje u Iraku| author = | date =18 December 1998.| format = | publisher = BBC News | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =10. 07. 2012.}}</ref> U decembru [[1998]]. godine, iračka baterija protivvazduhoplovne odbrane ispalila je šest do osam [[raketa]], na avione „tornado“, u toku njihovog patroliranja. Kasnije su avioni „tornado“ napali tu bateriju, u znak odmazde. Tom prilikom, nisu imali nikakvih gubitaka.<ref name="Irak ispaljuje rakete na britanske avione „tornado“">{{Cite web | url = http://www.independent.co.uk/news/iraq-fires-missiles-at-raf-tornado-1194972.html?CMP=ILC-refresh |title =Iraq fires missiles at RAF Tornado| quote = Irak ispaljuje rakete na britanske avione „tornado“| author = Marshall, Andrew | date =31 December 1998.| format = | publisher = The Independent | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =10. 07. 2012.}}</ref> U izveštajima je prikazano da su tokom operacije bombardovanje Iraka (decembra 1998.), britanski avioni „tornado“ uspešno uništili 75 odsto predviđenih ciljeva, od ukupnih 28, u toku 36 izvršenih misija.<ref name="Uspešno dejstvo „tornada“">{{Cite web | url = http://www.independent.co.uk/news/iraq-crisis-mod-declares-tornado-bomb-raids-a-success-1194019.html?CMP=ILC-refresh |title =Iraq crisis: MoD declares Tornado bomb raids a success| quote = Uspešno dejstvo „tornada“| author = Davidson, John. | date =23 December 1998.| format = | publisher = Independent | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =11. 07. 2012.}}</ref> [[Datoteka:RAF GR4 Tornado flares apr 2004 140 hires.jpg|<center>Tornado GR4 se pasivno štiti od neprijateljskih raketa, sa infra crvenim (IR) ({{jez-eng|Infrared}}) navođenjem,<br /> sa mamcima (bakljama).</center>|desno|thumb|250px]] Tornado GR1 su učestvovali u [[NATO bombardovanje SRJ|NATO bombardovanju Savezne Republike Jugoslavije]], [[1999]]. godine. U početku su poletali iz britanske vazduhoplovne baze u Nemačkoj. Kasnije su se prebazirali na [[Korzika|Korziku]].<ref>Olsen, John Andreas. ''Global Air Power.'' {{en}} Sterling, Virginia: Potomac Books, 2011., p. 57. {{ISBN|1-59797-680-6}}.</ref> Iskustva iz NATO bombardovanja SRJ, dovela su do nabavke raketa vazduh-zemlja [[AGM-65 Maverik]] i upotrebe proširirenog asortimana „pametnih“ bombi ''Pavivej''. Posle bombardovanja [[SRJ]], standard Tornado GR1 je ukinut, izvršena je njegova konverzija u verziju aviona na Tornado GR4.<ref name=Corde_298 /> Zbog te modifikacije, svi su se avioni Tornado GR1 vratili u Britaniju i prepravljeni su u standard GR4, do [[10. juni|10. juna]] [[2003]]. godine.<ref name="Konverzija Tornada GR1">{{Cite web | url = http://www1.investis.com/ |title =BAE Systems Investor Brief – June 2003| quote =Konverzija Tornada GR1 | author = | date =2 October 2006.| format = | publisher = BAE Systems plc, 30 June 2003. | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =11. 07. 2012.}}</ref> Tornado GR4 je veoma mnogo korišćen u britanskim operacijama, u toku invazije na [[Irak]], u [[2003]]. godini. Tada su ti avioni učestvovali u uvodnoj fazi rata. Zajedno sa američkim avionima, brzo su napadali ključne iračke instalacije.<ref name="Bombardovanje Iraka">{{Cite web | url = http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/northamerica/usa/1425246/Missile-alerts-at-Tornado-base-after-bombing-raids.html |title =Missile alerts at Tornado base after bombing raids| quote = Bombardovanje Iraka| author = Payne, Stewart | date =21 March 2003.| format = | publisher = The Telegraph | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =11. 07. 2012.}}</ref> U okviru kampanje minimiziranja žrtava, počele su se prvi put koristiti nove, precizne [[krstareća raketa|krstareće rakete]] [[Štorm šadou]]. U prethodnoj operaciji bombardovanja SRJ, britanci su koristili precizno vođeno oružje u nivou od 25%, od ukupnog, dok se posle četiri godine u Iraku taj odnos povećao na 85 odsto.<ref name=Corde_298/> Jedan avion Tornado GR4 je greškom oboren iznad Iraka od prijateljske američke raketne baterije sa sistemom [[MIM-104 patriot]], [[23. mart]]a [[2003]]. godine. Tom prilikom su poginula oba člana posade.<ref name="Amerikanci greškom oborili „tornado“">{{Cite web | url = http://www.timesplus.co.uk/tto/news/?login=false&url=http%3A%2F%2Fwww.thetimes.co.uk%2Ftto%2Fnews%2Fworld%2Fmiddleeast%2Firaq%2F |title =Tornado Crew Shot Down After Friend-or-Foe System Failed| quote = Amerikanci greškom oborili „tornado“| author = Evans, Michael | date =15 May 2004.| format = | publisher = The Times | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =11. 07. 2012.}}</ref><ref name="Posada je poginula">{{Cite web | url = http://www.timesplus.co.uk/tto/news/?login=false&url=http%3A%2F%2Fwww.thetimes.co.uk%2Ftto%2Fnews%2Fworld%2Fmiddleeast%2Firaq%2F |title ="Tornado Crew Shot Down After Friend-or-Foe System Failed| quote =Posada je poginula | author = Evans, Michael. | date =15 May 2004.| format = | publisher = The Times, | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =11. 07. 2012.}}</ref> U [[juli|julu]] [[2003]]. godine, američki ''Anketni odbor'' je opravdao te operatore baterije protivvazduhoplovne odbrane, smatrajući da je greška do „tornadovog“ sistema za identifikaciju i da je taj razlog doveo do ovog incidenta.<ref name="Zaključak američkog ''Anketnog odbora''">{{Cite web | url = http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/northamerica/usa/1436240/US-clears-crew-who-shot-down-Tornado.html |title =US 'clears' crew who shot down Tornado| quote =Zaključak američkog ''Anketnog odbora'' | author = Smith, Michael | date =16 July 2003.| format = | publisher = The Telegraph | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =11. 07. 2012.}}</ref> Problemi sa „patriotom“, su ipak sugerisali da je u pitanju drugi razlog. Desili su se i drugi incidenti, povezani sa lošom identifikacijom prijateljskih aviona, uključujući i fatalni ishod sa avionom američke mornarice [[F/A-18 Hornet]]om, nekoliko nedelja nakon gubitka „tornada“.<ref name="Američkog lovca oborio „patriot“">{{Cite web | url = http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/middleeast/iraq/1426631/US-fighter-shot-down-by-Patriot-missile.html |title =US fighter shot down by Patriot missile.| quote =Američkog lovca oborio „patriot“ | author = Tweedie, Neil | date =3 April 2003.| format = | publisher = The Telegraph | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =11. 07. 2012.}}</ref><ref name="Greška „patriota“">{{Cite web | url = http://www.cbsnews.com/stories/2004/02/19/60minutes/main601241.shtml |title =The Patriot Flawed| quote = Greška „patriota“| author = Leung, Rebecca | date =5 December 2007.| format = | publisher = CBS News | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =11. 07. 2012.}}</ref> Britanija je povukla poslednje svoje avione „tornado“ iz Iraka, u [[juni|junu]] [[2009]]. godine.<ref name="Britanija povukla poslednje svoje „tornade“ iz Iraka">{{Cite web | url = http://www.defpro.com/news/details/7881/ | title = RAF Ends 18 Years of Combat Operations in Iraqi Skies | quote = Britanija povukla poslednje svoje „tornade“ iz Iraka | author = | date = 5 June 2009. | format = | publisher = defpro.com | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate = 11. 07. 2012. | archivedate = 2012-06-15 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20120615075837/http://www.defpro.com/news/details/7881/ | deadurl = yes }}</ref> Početkom [[2009]]. godine, nekoliko Tornada GR4 raspoređeno je na [[Kandahar]]ski aerodrom, u [[Avganistan]]u, da zamene avione [[Harier GR7/9]], koji su bili tu stacionirani od novembra [[2004]]. godine.<ref name="Britanski avioni „tornado“ u Avganistanu">{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/raf-tornados-to-replace-harriers-in-afghanistan-224733/ |title =RAF Tornados to replace Harriers in Afghanistan| quote = Britanski avioni „tornado“ u Avganistanu| author = Hoyle, Craig. | date =23 September 2010.| format = | publisher = flightglobal.com 17 June 2008 | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =11. 07. 2012.}}</ref> U [[2009]]. godini, uvedene su u potrebu vođene bombe Pavivej IV, na britanski „tornado“, pošto su već prethodno korišćene u Avganistanu na avionima Harier II.<ref name="Utirući put u Avganistanu">{{Cite web | url = http://www.aerospacetestinginternational.com/news.php?NewsID=14434 | title = Paving the way in Afghanistan | quote = Utirući put u Avganistanu | author = | date = 22 July 2009 | format = | publisher = aerospacetestinginternational.com | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate = 11. 07. 2012. | archive-date = 2014-11-12 | archive-url = https://web.archive.org/web/20141112220832/http://www.aerospacetestinginternational.com/news.php?NewsID=14434 }}</ref> U leto [[2010]]. godine, poslata su još dva britanska „tornada“ u [[Kandahar]], za vreme trajanja avganistanskih izbora.<ref name="Britanija je poslala još dva „tornada“ u Avganistan">{{Cite web | url = http://www.guardian.co.uk/world/2010/aug/11/britain-tornados-afghanistan-raf-kandahar |title =Britain to send two more Tornadoes to Afghanistan.| quote = Britanija je poslala još dva „tornada“ u Avganistan| author = McVeigh, Karen | date =11 August 2010.| format = | publisher = The Guardian | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =11. 07. 2012.}}</ref> Pre objavljivanja i usvajanja strategije odbrane, u parlamentu Velike Britanije, [[2010]]. godine, razmatrane su faze povlačenja cele flote „tornada“ iz naoružanja, u okviru planirane uštede od 7,5 milijardi funti.<ref name="Ministarstvo odbrane dopunski plaća 2.7 £">{{Cite web | url = http://www.guardian.co.uk/uk/2010/oct/15/typhoons-cost-raf-dear |title =MoD pays extra £2.7bn for unwanted Typhoons| quote = Ministarstvo odbrane dopunski plaća 2.7 £| author = Norton-Taylor, Richard and Nicholas Watt. | date =2 November 2010.| format = | publisher = The Guardian, 15 October 2010 | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =12. 07. 2012.}}</ref> U novoj strategiji odbrane je najavljeno zadržavanje „tornada“ i povlačenje Hariera II, sa procesom postepenog smanjivanja i broja „tornada“, sve do potpunog uvođenja [[Jurofajter tajfun]]a, a kasnije i [[F-35 lajtning II|F-35 lajtninga II]].<ref name="Strateški pregled odbrane">{{Cite web | url = http://www.direct.gov.uk/prod_consum_dg/groups/dg_digitalassets/@dg/@en/documents/digitalasset/dg_191634.pdf | title = Securing Britain in an Age of Uncertainty: The Strategic Defence and Security Review | quote = Strateški pregled odbrane | author = | date = 30 October 2010. | format = pdf | publisher = HM Government, 19 October 2010. | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate = 12. 07. 2012. | archive-date = 2010-12-22 | archive-url = https://web.archive.org/web/20101222022127/http://www.direct.gov.uk/prod_consum_dg/groups/dg_digitalassets/%40dg/%40en/documents/digitalasset/dg_191634.pdf | dead-url = yes }}</ref><ref name="Ukidaju dve eskadrile GR4">{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/uk-confirms-two-tornado-gr4-squadrons-will-go-by-june-353783/ |title =UK confirms two Tornado GR4 squadrons will go by June| quote =Ukidaju dve eskadrile GR4 | author = Hoyle, Craig | date =1 March 2011.| format = | publisher = Flight International | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =12. 07. 2012.}}</ref>. Britanski premijer [[Dejvid Kameron]] je najavio raspoređivanje aviona tipa „tornado“ i „tajfun“, za osiguranje zone zabrane letova u vazdušnom prostoru [[Libija|Libije]], [[18. mart]]a [[2011]]. godine.<ref name="Zabrana letova u zoni iznad [[Libija|Libije]]">{{Cite web | url = http://www.bbc.co.uk/news/uk-politics-12784729 |title =Libya: UK planes to be deployed.| quote =Zabrana letova u zoni iznad [[Libija|Libije]]| author = | date =18 April 2011.| format = | publisher = BBC News | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =12. 07. 2012.}}</ref> U [[mart]]u [[2011]]. godine, britanski avioni „tornado“, patrolirajući i destvujući po ciljevima u Libiji napravili su nalet, u dužini od 4.800&nbsp;km. Što je sekretar za odbranu [[Liam Foks]], ocenio kao „najduži prelet u borbenoj upotrebi bombardovanja, sproveden od strane britanskog vazduhoplovstva, posle [[Foklandski rat|Foklandskog rata]]“.<ref name="Britanski borbeni efekti">{{Cite web | url = http://www.bbc.co.uk/news/world-12797500 |title =Libya: British missiles fired at military sites| quote = Britanski borbeni efekti| author = | date =20 March 2011.| format = | publisher = BBC News | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =12. 07. 2012.}}</ref><ref name="Tornado su preleteli 3.000 milja izna Libije">{{Cite web | url = http://www.dailymail.co.uk/news/article-1368259/Libya-Tornado-Top-Guns-3-000-mile-mission-hammer-Gaddafis-military-machine.html |title =Tornado Top Guns' 3,000-mile mission to hammer tyrant's military machine| quote = Tornado su preleteli 3.000 milja izna Libije| author =Drury, Ian | date =21 March 2011.| format = | publisher = The Daily Mail | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =12. 07. 2012.}}</ref> U operacijama u Libiji je korišćen veliki asortiman oružja, uključujući i [[laser]]ski navođene bombe i protivtenkovske rakete [[Brimston]].<ref name="Američku i francusku vojsku interesuju rakete [[Brimston]]">{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/us-french-militaries-interested-in-brimstone-missile-says-raf-355792/ |title =US, French militaries interested in Brimstone missile, says RAF official| quote = Američku i francusku vojsku interesuju rakete [[Brimston]]| author = Hoyle, Craig | date =20 April 2011.| format = | publisher = Flight International | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =12. 07. 2012.}}</ref> Mešoviti par aviona, „tajfun“ i „tornado“, [[12. april]]a [[2011]]. godine, bacili su precizno navođene bombe na vozila [[Gadafi]]jevih snaga, koja su bila grupisana u određenom prostoru. Načelnik štaba vazduhoplovstva je saopštio, u toku konferencije Kraljevskog vazduhoplovnog društva [[2011]]. godine u [[London]]u, da je svaki avion „vrlo uspešno i precizno“ bacio po jednu [[laser]]ski vođenu bombu GBU-16 Pavivej II od 454&nbsp;kg, istakavši da „ovaj događaj predstavlja dokaz sposobnosti za izvršavanje višenamenskih zadataka „tajfuna“ i „tornada““.<ref name="Dopunjavanje aviona „tajfun“ i „tornado“">{{Cite web | url =http://www.flightglobal.com/news/articles/libya-raf-typhoon-hits-fresh-target-with-help-from-355641/| title = LIBYA: RAF Typhoon hits fresh target, with help from Tornado | quote =Dopunjavanje aviona „tajfun“ i „tornado“| author = Craig Hoyle| date = 15 Apr 2011 | format = | publisher = FlightGlobal | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 12. 7. 2012.}}</ref> === Vazduhoplovstvo Saudijske Arabije === [[Datoteka:Tornado F3 RSAF Feb1991.jpeg|<center>Saudijski Tornado ADV, priprema se da poleti na borbeni zadatak, tokom [[Zalivski rat|Zalivskog rata]], [[2. februar]]a [[1991]].</center>|desno|thumb|250px]] [[Datoteka:Saudi Tornado F3 take-off.jpeg|<center>Saudijski Tornado ADV (F3), pri poletanju, [[1990]].-[[1991]].</center>|desno|thumb|250px]] [[Velika Britanija]] i [[Saudijska Arabija]], potpisale su protokol ({{jez-eng|Al Yamamah}}, {{jez-ar| اليمامة}}). U kojem je uključen i ugovor za isporuku 48 aviona, varijante Tornado IDS i 24 Tornado ADV, [[25. septembar|25. septembra]] [[1985]]. godine.<ref>Taylor, Michael J.H. ''Flight International World Aircraft & Systems Directory.'' ((en)) London: Reed Business Information, 3rd Edition, 2001., pp. 189–190. {{ISBN|0-617-01289-X}}.</ref> Prvi let saudijskog aviona Tornado IDS je izvršen [[26. mart]]a [[1986]]. godine, a [[9. februar]]a [[1989]]. je poleteo i Tornado ADV. Saudijski avioni „tornado“ su učestvovali u operacijama tokom [[Zalivski rat|Zalivskog rata]]. U [[juni|junu]] [[1993]]. godine, saglasno postojećem protokolu, potpisan je ugovor, čiji je glavni predmet bila porudžbina još dodatnih 48 aviona Tornado IDS.<ref>Fairhill, David. "Britain signs 6&nbsp;billion pounds Saudi arms contract." ((en)) ''The Guardian,'' 9 July 1988.</ref><ref>Koch, Christian and David E. Long. ''Gulf Security in the Twenty-First Century.'' ((en)) London: I.B. Tauris, 2003., pp. 81–82. {{ISBN|1-85043-386-0}}.</ref> Posle iskustva sa upotrebom obe varijante „tornada“ i aviona [[F-15E Strajk igl]], saudijci se obučavaju na srednjim visinama leta, sa Strajk iglom, a sa „tornadom“, na malim.<ref name =cord_210>Cordesman, Anthony H. ''The Iraq War: Strategy, Tactics, and Military Lessons'' ((en)) (CSIS Significant Issues Series). Westport, Connecticut: Praeger, 2003., p. 210. {{ISBN|0-89206-432-3}}.</ref> Saudijskih 10 „tornada“, izviđača, opremljeni su sa izviđačkom opremom. U procesu je zamena 22 Tornada ADV, sa savremenim [[Jurofajter tajfun]]om. „Penzionisane“ saudijske avione Tornado ADV, povratno su otkupili britanci, [[2007]]. godine.<ref>Cordesman, Anthony H. ''Gulf Military Forces in an Era of Asymmetric Wars, Volume 1.'' ((en)) Westport, Connecticut: Greenwood Publishing, 2007., p. 210. {{ISBN|0-275-99250-0}}.</ref> Iako su prethodno isti bili naoružani protivbrodskom raketom [[Si igl]] i protivradarskom [[ALARM,]] povučeni su iz saudijske operativne upotrebe, do [[2007]]. godine.<ref name =cord_210/> U septembru [[2006]]. godine, Saudijska vlada je potpisala ugovor vredan 4,7 milijardi američkih dolara, sa britanskom firmom ''BAE sistems'', za nadogradnju 80 svojih aviona, za vremenski period operativne upotrebe do 2020. Tornado №6612 se prvi vratio u ''BAE sistems'' u Vortonu, u [[decembar|decembru]] [[2006]]. godine, za nadogradnju po „Tornadovom razvojnom programu “. Po toj nadogradnji, avioni Tonado IDS su opremljeni nizom novog i precizno vođenog oružja i poboljšanom opremom za njegovo vođenje. Tako opremljen Tornado IDS, u mnogim domenima, može biti uporediv sa britanskim Tornadom GR4.<ref name="Saudijski „tornado“"/> U [[decembar|decembru]] [[2007]]. godine, prvi potpuno modernizovan avion, vraćen je u saudijsku operativnu upotrebu.<ref>"First Upgraded Tornado Re-delivered to Royal Saudi Air Force." ((en)) ''Air Forces Monthly,'' February 2008., p. 19.</ref> Počev od [[2010]]. godine, Saudijska Arabija je potpisala još nekoliko ugovora za novo oružje i sisteme, za opremanje svojih aviona „tornado“ i „tajfuna“, kao što su raketa vazduh-vazduh kratkog dometa [[IRIS-T]], protivtenkovska raketa [[Brimston]] i [[krstareća raketa]] [[Štorm šadou]].<ref name="Saudijska Arabija kupuje MBDA rakete">{{Cite web | url = http://www.defensenews.com/article/20100219/DEFSECT01/2190305/Saudi-Arabia-Buys-MBDA-Missiles-Sources | title = Saudi Arabia Buys MBDA Missiles | quote = Saudijska Arabija kupuje MBDA rakete | author = Chuter, Andrew. | date = 19 February 2010. | format = | publisher = DefenseNews | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate = 12. 07. 2012. | archivedate = 2012-07-27 | archiveurl = https://archive.today/20120727234752/http://www.defensenews.com/article/20100219/DEFSECT01/2190305/Saudi-Arabia-Buys-MBDA-Missiles-Sources | deadurl = yes }}</ref> Počev od prve nedelje [[novembar|novembra]] [[2009]]. godine, saudijsko vazduhoplovstvo zajedno sa avionima „tornado“ i [[F-15 igl]], vršilo je napade iz vazduha na položaje [[Šiitski ustanik u Jemenu|Šiitskih ustanika u Jemenu]], u severnom regionu, u gradu [[Saada]]. To je prvi put, posle operacije u [[Zalivski rat|Zalivskom ratu]], u [[1991]]. godini, da je saudijsko vazduhoplovstvo aktivno učestvovalo u vojnoj operaciji na neprijateljskoj teritoriji.<ref name="Bombardovanje pobunjenika u [[Jemen]]u">{{Cite web | url = http://www.msnbc.msn.com/id/33670149/ns/world_news-mideastn_africa/ | title = Saudis bomb Yemen rebels across border. | quote = Bombardovanje pobunjenika u [[Jemen]]u | author = | date = 5 November 2009. | format = | publisher = Associated Press | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate = 3. 06. 2012. | archivedate = 2012-11-02 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20121102205930/http://www.msnbc.msn.com/id/33670149/ns/world_news-mideastn_africa/ | deadurl = yes }}</ref> === Udesi === Učešće vazduhoplovstava zemalja korisnika, u svima [[Udes vazduhoplova|udesima]] „tornada“, je sledeće: 40 britanskih,<ref name="Britanski udesi">{{Cite web | url = http://www.tornado-data.com/Production/RAF%20Crash%20Data.pdf | title = RAF Crash Data | quote = Britanski udesi | author = Chris Corkish. | date = 17. 5. 2011. | format = pdf | publisher = tornado-data.com. | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate = 23. 07. 2012. | archive-date = 2016-03-03 | archive-url = https://web.archive.org/web/20160303175839/http://www.tornado-data.com/Production/RAF%20Crash%20Data.pdf }}</ref> 31 nemačkih,<ref name="Nemački udesi">{{Cite web | url = http://www.tornado-data.com/Production/German%20Crash%20Data.pdf | title = German Crash Data | quote = Nemački udesi | author = Chris Corkish | date = 17. 5. 2011. | format = pdf | publisher = tornado-data.com. | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate = 23. 07. 2012. | archive-date = 2008-09-05 | archive-url = https://web.archive.org/web/20080905104807/http://www.tornado-data.com/Production/German%20Crash%20Data.pdf }}</ref> 6 saudijskih,<ref name="Saudijski udesi">{{Cite web | url = http://www.tornado-data.com/Production/RSAF%20Crash%20Data.pdf | title = RSAF Crash Data | quote = Saudijski udesi | author = Chris Corkish. | date = | format = pdf | publisher = tornado-data.com. | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate = 23. 07. 2012. | archive-date = 2008-09-05 | archive-url = https://web.archive.org/web/20080905103638/http://www.tornado-data.com/Production/RSAF%20Crash%20Data.pdf }}</ref> i 4 italijanska.<ref name="Italijanski udesi">{{Cite web | url = http://www.tornado-data.com/Production/Italian%20Crash%20Data.pdf | title = Italian Crash Data | quote = Italijanski udesi | author = Chris Corkish | date = 17. 5. 2011. | format = pdf | publisher = tornado-data.com. | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate = 23. 07. 2012. | archive-date = 2008-11-20 | archive-url = https://web.archive.org/web/20081120212554/http://www.tornado-data.com/Production/Italian%20Crash%20Data.pdf }}</ref> Neki od najznačajnijih tih udesa su: * [[Prototipx]] P.08 (sa britanskom oznakom XX950), srušio se u [[Irsko more|Irskom moru]], [[12. juni|12. juna]] [[1979]]. godine, tokom simulacije upotrebe oružja. Poginula su oba člana posade, Ras Pengeli ([[pilot]]) i Džon Grej (navigator).<ref name="P.08">{{Cite web | url = http://www.tornado-data.com/History/Prototypes/p8.htm |title =P.08| quote = P.08| author = Chris Corkish | date = 16. 4. 2011. | format = | publisher = tornado-data.com | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =23. 07. 2012.}}</ref> * Prototip P.04 (dodeljen Nemačkoj, registrovan pod oznakom D9592 / 98+05) , srušio se u blizini [[Hanover]]a. Oba člana posade su poginuli, pilot i navigator.<ref name="P.04">{{Cite web | url = http://www.tornado-data.com/History/Prototypes/p4.htm |title =P.04| quote = P.04| author = Chris Corkish | date =April 2011.| format = | publisher = tornado-data.com | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =23. 07. 2012.}}</ref><ref name="Nemačka upotreba">{{Cite web | url = http://www.ejection-history.org.uk/Aircraft_by_Type/Tornado_Germany.htm | title = Panavia Tornado in German Service - Losses & Ejections | quote = Nemačka upotreba | author = | date = 20. 4. 2011. | format = | publisher = www.ejection-history.org.uk. | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate = 23. 07. 2012. | archivedate = 2012-06-30 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20120630000159/http://www.ejection-history.org.uk/Aircraft_by_Type/Tornado_Germany.htm | deadurl = yes }}</ref> * Dva britanska Tornada GR.1 (sa oznakama ZA329 i ZA593), sudarila su se u vazduhu, blizu [[Milbrun]]a, [[Kambrija]], [[9. avgust]]a [[1988]]. godine. Sva četiri člana posade su izgubili život.<ref name="Britanski udesi"/> * Dva nemačka Tonada IDS (sa oznakama 43+84 y 46+17, jedan iz mornarice i jedan iz [[Luftvafe]]), srušili su se kod Skageraka, [[Danska]], posle međusobnog sudara, [[31. oktobar|31. oktobra]] [[1991]]. godine. Udes se desio pri „prijateljskom“ presipanju goriva u vazduhu.<ref name="Nemački udesi"/> Posade su se na vreme katapultirale, ali je jedan od njih (komandant pukovnik Gresman) umro od [[Hipotermija|hipotermije]].<ref name="Nemačka upotreba"/> * Dva nemačka Tornada IDS (sa oznakama 43+26 i 44+36), sudarila su se u letu, iznad [[Severno more|Severnog mora]], oko 30&nbsp;km severno od ostrva [[Nordernaj]], [[Nemačka]], [[27. januar]]a [[1999]]. godine. U nesreći je poginuo po jedan član posade, iz svakog od aviona.<ref name="Nemački udesi"/> * Nemački Tornado IDS (sa oznakom 44 +22) srušio se u Gose Bai, [[Kanada]], [[30. avgust]]a [[2000]]. godine, zbog kvara na [[Dvoprotočni turbomlazni motor|motorima]], oba člana posade su poginula.<ref name="Nemački udesi"/> * Između dva nemačka Tornada IDS (sa oznakama 45+18 y 44+24), dogodila se nesreća, dok su međusobno pretakali gorivo u severnoj Nemačkoj, [[21. april]]a [[2004]]. godine. Posada prvog aviona se spasila, a drugog je poginula.<ref name="Nemački udesi"/> == Izloženi primerci aviona == [[Datoteka:Tornado Schleswig Jagel.jpg|<center>Izložen „tornado“ u Nemačkoj.</center>|desno|thumb|250px]] [[Datoteka:Panavia Tornado USAF.jpg|<center>Britanski Tornado GR4 u Nacionalnom muzeju američkog vazduhoplovstva.</center>|desno|thumb|250px]] Iako je avion „tornado“ još uvek operativan, neki stariji primerci su javno izloženi, kao muzejski eksponati: * ''44+13'' Tornado IDS, izložen u Nacionalnom vojnoistorijskom muzeju, [[Sofija]], [[Bugarska]]. * ''D-9591'' Tornado prototip P.01, izložen u [[Nemačka|Nemačkoj]]. * ''XX946'' Tornado prototip P.02, izložen u vazduhoplovnom muzeju, [[Engleska]].<ref name="Tornado u muzeju">{{Cite web | url = http://www.rafmuseum.org.uk/cosford/collections/aircraft/aircraft_histories/1994-1458-A%20Tornado%20PO2%20XX946.pdf | title = Individual History: Panavia Tornado PO.2 XX946/8883M (Museum Accession Number 1994/1458/A) | quote = Tornado u muzeju | author = Simpson, Andrew | date = 5 December 2011. | format = pdf | publisher = Royal Air Force Museum, 2007. | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate = 13. 07. 2012. | archivedate = 2012-04-03 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20120403133852/http://www.rafmuseum.org.uk/cosford/collections/aircraft/aircraft_histories/1994-1458-A%20Tornado%20PO2%20XX946.pdf | deadurl = yes }}</ref> * ''XX947'' Tornado prototip P.03, izložen je na [[aerodrom]]u [[Šorhem (aerodrom)]], Engleska. * ''XX948'' Tornado prototip P.06, izložen u Nemačkoj. * ''XZ631'' Tornado GR4, izložen je u Jokširskom vazduhoplovnom muzeju, [[Engleska]].<ref name="Jokširski muzej">{{Cite web | url = http://www.yorkshireairmuseum.org/exhibits/aircraft-exhibits/post-world-war-ii-aircraft | title = Post World War II Aircraft. | quote = Jokširski muzej | author = | date = 5 December 2011. | format = | publisher = Yorkshire Air Museum | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate = 13. 07. 2012. }}{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> * ''ZA319'' Tornado GR1T, postavka na ulazu u vojni objekat, [[Engleska]]. * ''ZA354'' Tornado GR1, izložen je u Jokširskom vazduhoplovnom muzeju, Engleska.<ref name="Jokširski muzej"/> * ''ZA362'' Tornado GR1, izložen je u Muzeju vazduhoplovstva, u [[Škotska|Škotskoj]]. * ''ZA374'' Tornado GR1, izložen je u Nacionalnom muzeju vazduhoplovstva, [[Vrajt Patersom (vazduhoplovna baza)|Vrajt Patersom]], [[Ohajo]], [[SAD|Amerika]]. * ''ZE887'' Tornado F3, izložen je u Vazduhoplovnom muzeju, [[Engleska]]. * ''ZA457'' Tornado GR1B, izložen je u Vazduhoplovnom muzeju, [[Engleska]].<ref name="Tornado GR1B u istoriji">{{Cite web | url = http://www.rafmuseum.org.uk/london/collections/aircraft/panavia-tornado-gr1.cfm | title = Panavia Tornado GR1B Aircraft History | quote = Tornado GR1B u istoriji | author = Tornado GR1B u istoriji | date = 2010. Retrieved: 5 December 2011. | format = | publisher = Royal Air Force Museum | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate = 13. 07. 2012. | archive-date = 2012-01-31 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120131160609/http://www.rafmuseum.org.uk/london/collections/aircraft/panavia-tornado-gr1.cfm | dead-url = yes }}</ref> * ''ZA465'' Tornado GR1, izložen je u Ratnom muzeju, Engleska. * ''ZA328'' Tornado GR1, koristi se za praktični rad u školi BAE sistema, [[Preston]], [[Velika Britanija]]. * ''ZE934'' Tornado F3, izložen je u Nacionalnom muzeju vazduhoplovstva, [[Škotska]] * ''MM7210'' Tornado F3, izložen je u Italijanskom vazduhoplovnom muzeju, [[Italija]]. * ''43+74'' Tornado IDS, bio je u vlasništvu nemačke mornarice, izložen je u vazduhoplovnom muzeju, [[Tuson]], [[Arizona]] * ''43+96'' Tornado IDS, izložen ispred ulaza u nemačku vazduhoplovnu bazu u Jagelu, Nemačka. * ''44+97'' Tornado IDS, izložen je u muzeju, Nemačka. * ''44+31'' Tornado IDS, pripadao je 31. lovačko-bombarderskom puku, Nemačka. * Tornado IDS, izložen je u Luftvafe muzeju, [[Berlin]], Nemačka. * Tornado IDS, izložen je u Tehničkom, svemirskom muzeju, Nemačka. * Tornado ADV (F3), izložen je u Saudijskom vazduhoplovnom muzeju, [[Rijad]], [[Saudijska Arabija]]. * Tornado IDS, izložen je u Saudijskom vazduhoplovnom muzeju, [[Rijad]], [[Saudijska Arabija]]. == Karakteristike == {| class="wikitable" border="2" cellpadding="2" style="margin:auto;" |- class="hintergrundfarbe5" style="background:skyBlue;" ! colspan="3" |'''Karakteristike varijanti aviona Panavija tornado'''<ref name="„Tornado“ BAe"/><ref name="Operativni Zahtevi"/><ref name="Panavija P.200"/><ref name="Karakteristike"/><ref name="Tornado ADV"/><ref name="„Tornado“"/><ref name="Turbounion"/> |- class="hintergrundfarbe5" style="background:skyBlue;" ! Parametar ! Tornado IDS / RECCE / ECR / GR.4 ! Tornado ADV |- | Dužina: || 16,72 m || 18,68 m |- | Razmah krila: || * 8,60 m (67° ugao strele) * 13,91 m (25° gepfeilt) || * 8,58 m (68° ugao strele) * 13,91 m (25° ugao strele) |- | Visina: || 5,95 m || 5,95 m |- | Površina krila: || 26,60 m² || 26,60 m² |- | Vitkost krila: || * 2,78 (67° ugao strele) * 7,27 (25° ugao strele) || * 2,77 (68° ugao strele) * 7,27 (25° ugao strele) |- | Specifično opterećenje krila || * Minimalna (prazan): 530&nbsp;kg/m² * Nominalna (normalna težina): 767&nbsp;kg/m² * Maksimalna (maks. težina): 1.023&nbsp;kg/m²&nbsp;<sup>1)</sup> || * Minimalna (prazan): 545&nbsp;kg/m² * Nominalna (normalna težina): 819&nbsp;kg/m² * Maksimalna (maks. težina): 1.052&nbsp;kg/m² |- | Težina (prazan): || 14.092&nbsp;kg || 14.501&nbsp;kg |- | Maksimalna težina pri poletanju: || * IDS / RECCE: 28.500&nbsp;kg * GR.4: 27.216&nbsp;kg || 27.987&nbsp;kg |- | Unutrašnje gorivo: || * IDS / RECCE: 4.800&nbsp;kg * GR.4: 5.300&nbsp;kg || 6.030&nbsp;kg |- | Maksimalna brzina: || * 2.337&nbsp;km/h ([[Mahov broj]] = 2,2) visina 10.975 m * 1.480&nbsp;km/h ([[Mahov broj]] = 1,2) na nivou mora || * 2.414&nbsp;km/h ([[Mahov broj]] = 2,27) visina 10.975 m * 1.480&nbsp;km/h ([[Mahov broj]] = 1,2) na nivou mora |- | Brzina penjanja:|| 165&nbsp;m/s || 203&nbsp;m/s |- | Plafon leta: || 15.240&nbsp;m || 17.070&nbsp;m |- | Taktički radijus: || 1.390&nbsp;km || ? |- | Dolet: || 3.890&nbsp;km || 3.890&nbsp;km |- | Granični <br />[[Faktor aerodinamičkog opterećenja]]: || 7,5 || 7,5 |- | Staza poletanja: || 760&nbsp;m || 760&nbsp;m |- | Staza sletanja: || 370&nbsp;m || 370&nbsp;m |- | Pogon: || Dva [[Dvoprotočni turbomlazni motor|motora]] [[Turbo-union RB199]]-34R Mk-103 || Dva [[Dvoprotočni turbomlazni motor|motora]] Turbo-union RB199-34R Mk-104 |- |Potisak (po motoru): || * 40,5&nbsp;kN (bazni) * 71,2&nbsp;kN (SDS)# || * 40,5&nbsp;kN (bazni) * 73,5&nbsp;kN (SDS)# |- | Odnos potisak težina aviona || * Maksimalni (prazan): 1,09 * Nominalni (nom. tež.): 0,75 * Minimalni (maks. tež.): 0,56<sup>1)</sup> || * Maksimalni (prazan): 1,16 * Nominalni (nom. tež.): 0,78 * Minimalni (maks. tež.): 0,60 |} * # SDS (sa dopunskim sagorevanjem) * <sup>1)</sup> Podaci se odnose na Tornado GR.4 == Povezano == * [[Jurofajter tajfun]] * [[F-14 tomket]] * [[Su-24]] * [[MiG-23]] * [[Avion Rafal]] * [[F-16 Fajting Falkon]] == Napomene == {{notelist}} == Izvori == <div style="height:200px; overflow:auto;"> {{Reflist|colwidth=30em|refs=}} </div> == Vanjske veze == {{Portal|Vazduhoplovstvo}} {{Commonscat|Panavia Tornado}} * [http://www.aerospaceweb.org/aircraft/bomber/tornado_ids/ Teroristički napad na vebsajt Panavija Tornado IDS] * [http://www.tornado-data.com/ Podaci za Panavija Tornado] * [http://callsigns.de/search.php?do=search&searchstring=tornado&pages=0 Spisak svih aktivnih nemačkih „tornada“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081220054301/http://callsigns.de/search.php?do=search&searchstring=tornado&pages=0 |date=2008-12-20 }} * [http://www.deutsches-museum.de/flugwerft/sammlungen/strahlflugzeuge/tornado-ids/ Nemački Tornado IDS 44 +97 u muzeju] * [http://www.panavia.de/ Sajtovi proizvođača] * [http://www.tornado-data.com/History/history.htm Galerija prototipova] [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo]] 4qgyq7wrcs6d759ih4x220squvmx749 Grof Boulognea 0 210858 42587439 42402208 2026-05-04T14:15:14Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42587439 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Blason comté fr Boulogne.svg|thumb|right|125px|Grb grofova Boulognea.]] '''Grof Boulognea''' je [[francuska]] plemićka titula koja su kroz historiju nosili feudalci sa sjedištem u današnjem [[Boulogne-sur-Mer]]u. Njihova oblast je pripadala [[francuske provincije|pokrajini]] [[Artois]], odakle je odvojena 15. vijeka kada je postala dijelom [[Pikardija|Pikardije]]. U današnjoj Francuskoj pripada Pas de Calaisu. Grad [[Boulogne-sur-Mer]] je sjedište grofovije postao u 9. vijeku. Osnivač dinastije grofova je, prema nekim špekulacijama, izvjesni [[Hernequin od Boulognea]], sin Ragnhartov. Hernequin se oko 850. oženio za [[Bertha od Ponthieua|Berthu od Ponthieua]]. Grofoviju su kasnije često napadali [[Vikinzi]]. Kada su se njegovi vladari počeli nazivati "grofovima" nije jasno; prvi pouzdani izvori to datiraju u 11. vijek. Grofovija Boulogne je imala važnu ulogu kako u [[historija Engleske|historiji Engleske]], odnosno [[Normansko osvajanje Engleske|normanskom osvajanju]] - kada je [[Eustache II od Boulognea]] pratio [[William I Osvajač|Williama Osvajača]] prilikom invazije 1066. godine - tako i u [[prvi križarski rat|prvom križarskom ratu]], koga su vodili [[Godefroy od Bouillona|Godefroy]] i [[Balduin I od Jeruzelema|Balduin od Bouillona]], budući [[jeruzalemsko Kraljevstvo|kraljevi Jeruzalema]] i braća grofa [[Eustache III od Boulognea|Eustachea III]]. Vladavinu te dinastije je okončalo sudjelovanje [[Renaud od Boulognea|Renadua od Bolugnea]] na strani [[Sveto Rimsko Carstvo|njemačkog cara]] u [[Bitka kod Bouvinesa|bitci kod Bouvinesa]] 1214. godine, nakon koje je grofoviju preuzeo kralj [[Filip II od Francuske]]. Filip je godine 1223. Boulogne predao svom sinu [[Philippe Hurepel|Philippeu Hurepelu]]. Nakon njegove smrti je u nejaasnim okolnostima 1235. grofovioju preuzela [[Adelaide od Brabanta]] i njen suprug [[Guillaume X od Auvergnea|Guillaume X]], [[Vladari Auvergnea|grof Auvergnea]]. Boulogne je bio često napadan za vrijeme [[stogodišnji rat|stogodišnjeg rata]]. Godine 1477. ga je [[Bertrand VI od La Toura]] predao kralju [[Louis XI od Francuske|Louisu XI]] te je potom bio u francuskoj kraljevskoj domeni, osim u kratkom periodu engleske vladavine pod [[Henry VIII od Engleske|Henryjem VIII]] (v. [[Opsada Boulognea]]). == Grofovi Boulognea == === Nejasni grofovi === * ?–882? : Hernequin * ?–? : Odakar V ili ''Odokar Veliki'' * ?–? : Inglebert I * ?–? : Odakar VI * ?–? : Arnoul II === [[Grofovija|Kuća Flandrija]] === [[Datoteka:Blason Nord-Pas-De-Calais.svg|thumb|50px|Grb oko 1200.]] * 896–918 : [[Balduin II od Flandrije|Balduin I]] (također grof Flandrije) * 918–933 : [[Adelolf, grof Boulognea|Adelolf]] (sin Balduina I) * 933–964 : [[Arnulf I, grof Flandrije|Arnulf I]] (sin Balduina I, također grof Flandrije) * 964–971 : [[Arnulf II, grof Boulognea|Arnulf II]] (sin Adalolfa) * 971–990 : [[Arnulf III, grof Boulognea|Arnulf III]] (sin) * 990–1025 : [[Balduin II, grof Boulognea|Balduin II]] (sin) === [[Kuća Boulogne]] === [[Datoteka:Blason comté fr Boulogne.svg|thumb|50px|Grb oko 1200.]] * 1032–1049 : [[Eustache I od Boulognea|Eustache I]] (son of) * 1049–1087 : [[Eustache II od Boulognea|Eustache II]]<ref name="NORTHERN">{{cite web |title=NORTHERN FRANCE, NOBILITY |url=http://fmg.ac/Projects/MedLands/NORTHERN%20FRANCE.htm |accessdate=2007-11-04 |work= |archive-date=2019-05-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190530101749/http://fmg.ac/Projects/MedLands/NORTHERN%20FRANCE.htm |url-status=dead }}</ref> (son of) * 1087–1125 : [[Eustache III od Boulognea|Eustache III]]<ref name="NORTHERN"/>(son of) * 1125–1151 : [[Matilda od Boulognea|Matilda I]] (kćer, udana za [[Stephen od Engleske|Etiennea od Bloisa]], također grofa Bloisa, grofa Mortaina, vojvodu Normandije i kralja Engleske) === [[Grofovi Blois|Kuća Blois]] === [[Datoteka:Blason comté Champagne ancien.svg|thumb|50px|Grb oko 1200.]] * 1151–1153 : [[Eustache IV od Boulognea|Eustache IV]] (sin, također grof Mortaina) * 1153–1159 : [[Guillaume od Bloisa|Guillaume I]] (brat, također grof Mortaina i earl Surreyja) * 1159–1170 : [[Marie, grofica Boulognea|Marie I]] (sestra, udana za [[Mathieu od Alsacea|Mathieua od Alsacea]]) === [[Kuća Lorraine|Luća Alsace]] === [[Datoteka:Blason Lorraine.svg|right|50px]] * 1170–1173 : [[Mathieu od Alsacea|Mathieu I]] * 1173–1216 : [[Ida, grofica Boulognea|Ida]] (kćer, udana za [[Renaud de Dammartin|Renauda od Dammartina]], grofa Dammartinea i grofa Aumalea) ** 1173–1180 : Mathieu II ** 1181–1182 : Gerard ** 1183–1186 : Berthold === [[Kuća Dammartin]] === [[Datoteka:Blason Dammartin.svg|right|50px]] * 1216–1260 : [[Matilda II od Boulognea|Matilda II]] (također kraljica Portugala, grofica Mortaina, grofica Aumalea i grofica Dammartina, udana) ** 1223–1235 : [[Philip Hurepel|Philip I]] (također grof Clermont-en-Beauvaisisa) ** 1235–1253 : [[Afonso III od Portugala|Afonso]] (također kralj Portugala) === [[Kuća Auvergne]] === [[Datoteka:Blason de l'Auvergne.svg|right|50px]] * 1253–1260 : [[Damìèn of Auvergne]] (grof Auvergnea) * 1260–1261 : [[Adelaide od Brabanta|Adelaide]] (rođaka, udana za [[Guillaume X od Auvergnea|Guillaumea III]], grofa Auvergnea) * 1261–1277 : [[Robert V od Auvergnea|Robert I]] (sin, također grof Auvergnea) * 1277–1314 : [[Robert VI od Auvergnea|Robert II]] (sin, također grof Auvergnea) * 1314–1325 : [[Robert VII od Auvergnea|Robert III]] (sin, također grof Auvergnea) * 1325–1332 : [[William XII od Auvergnea|William II]] (sin, također grof Auvergnea) * 1332–1360 : [[Jeanne I od Auvergnea|Jeanne I]] (kćer, također grofica Auvergnea, udana) ** 1338–1346 : [[Filip od Burgundije (1323-1346)|Philippe II]] (također grof Auvergnea) ** 1350–1360 : [[Jean II od Francuske|Jean I]] (također kralj Francuske, grof Auvergnea) === [[Kuća Burgundija]] === [[Datoteka:Blason Ducs Bourgogne (ancien).svg|right|50px]] * 1360–1361 : [[Filip I, vojvoda Burgundije|Philippe III]] (sin, također vojvoda Burgundije, grof Auvergnea, grof Artoisa i grof Franche-Comptéa) === [[Kuća Auvergne]] === [[Datoteka:Blason de l'Auvergne.svg|right|50px]] * 1361–1386 : [[Jean I od Auvergnea|Jean II]] (sin, također grof Auvergnea) * 1386–1404 : [[Jean II od Auvergnea|Jean III]] (sin, također grof Auvergnea) * 1404–1424 : [[Jeanne II od Auvergnea|Jeanne II]] (kćer, također grofica Auvergnea, udana) ** 1404–1416 : [[Jean I od Berryja|Jean IV]] (također vojvoda Berryja) ** 1416–1424 : [[Georges od Tremoillea|Georges]] * 1424–1437 : [[Marie I od Auvergnea|Marie II]] (rođaka, također grofica Auvergnea) === [[La Tour d'Auvergne|Kuća La Tour d'Auvergne]] === [[Datoteka:Armoiries de la Tour d'Auvergne.svg|right|50px]] * 1437–1461 : [[Bertrand V od La Toura|Bertrand I]] (sin, također grof Auvergnea) * 1461–1497 : [[Bertrand VI od La Toura|Bertrand II]] (sin, također grof Auvergnea) * 1497–1501 : [[Jean III, grof Auvergnea|Jean V]] (sin, taoiđer grof Auvergnea) ''Nakon smrti grofa Jeana V, grofovija Boulogne je postala dio [[Krunske zemlje Francuske|kraljevske domene]].'' == Reference == {{reflist}} [[Kategorija:Grofovi Boulognea| ]] 33y2g9zza4od5tons72aezb3q0t8q75 Zračni napad 0 211301 42587768 42587195 2026-05-05T02:34:06Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Ratna avijacija]] → [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo]] 42587768 wikitext text/x-wiki '''Avijacijski napad''' ({{jez-rus|aviacionnoe nastuplenie}}) je [[vojska|vojni]] termin za dejstvo [[zrakoplovstvo|avijacije]] u okviru [[ofanziva|ofanzive]], da bi se [[neutralisanje|neutralisala]] neprijateljska avijacija i uništili ciljevi po cijeloj dubini [[odbrana|odbrane]]. Termin nastaje u [[sovjetski Savez|sovjetskom]] [[Ratno zrakoplovstvo|RV]] tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Osnovni cilj a. je postizanje [[prevlast u vazduhu|prevlasti u vazduhu]] i podrška jedinica [[kopnena vojska|kopnene vojske]] tokom napada. Dijeli se na dva perioda - [[avijacijska priprema|avijacijsku pripremu]] napada i [[avijacijska podrška|avijacijsku podršku]] napada. Poslije Drugog svjetskog rata termin polako nestaje iz vojne literature. == Povezano == * [[Avijacijska priprema]] * [[Avijacijska podrška]] == Literatura == * [[Vojna enciklopedija]], Beograd, 1970., knjiga prva, strana 389. [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo]] 09qqccsptmiwp7bkhdctzblc7wa9cp2 Zlatko Rendulić 0 212594 42587626 41802669 2026-05-05T00:34:05Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Piloti JNA]] → [[Kategorija:Piloti Jugoslavenske narodne armije]] 42587626 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Zlatko Rendulić | slika = Prof. dr. Zlatko Rendulić.JPG | širina_slike = 250px | opis_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = 29. 9. 1920 | mjesto_rođenja = [[Jastrebarsko]] | država_rođenja = | datum_smrti = 24. 4. 2021 | mjesto_smrti = [[Beograd]] | država_smrti = | državljanstvo = | zanimanje = historičar, inženjer | supružnik = | djeca = | roditelji = }} '''Zlatko Rendulić''' ([[Jastrebarsko]], [[29. septembar]] [[1920]] – [[Beograd]], [[24. april]] [[2021]]) bio je [[SFRJ|jugoslovenski]] general, vojni pilot i vazduhoplovni inženjer. == Biografija == Rendulić, student tehnike, pridružio se [[NOVJ]] u leto 1943, a član [[KPJ]] je postao u leto 1944. U ratu je bio pilot i [[politički komesar]] eskadrile. Po završetku rata bio je načelnik [[Vazduhoplovno-tehnički institut|Vazduhoplovno tehničkog instituta]], načelnik uprave ratnog vaduhoplovstva u generalštabu JNA. Radio je kao inženjer i probni pilot. Diplomirao je na sovjetskoj [[Vojno-vazduhoplovna inženjerska akademija Žukovski|Vojno-vazduhoplovnoj inženjerskoj akademiji Žukovski]], magistrirao je 1954. na [[Univerzitet Kornel|univerzitetu Kornel]] i [[univerzitet Mičigen]]. Doktorirao je 1964. na [[Mašinski fakultet u Beogradu|Mašinskom fakultetu]] u [[Beograd]]u. Završio je pilotsku školu [[RAF]]-a. Kao redovni predavač radio je u Centru za strateške studije Generalštaba JNA. Član je [[Međunarodna vazduhoplovna kademija|Međunarodne vazduhoplovne akademije]]. == Objavljeni radovi == * Vazduhoplovne doktrine, gledišta i tehnika (1974) * Avioni domaće konstrukcije posle Drugog svetskog rata (1996) == Literatura == * [[Vojna enciklopedija]] {{Lifetime|1920|2021|Rendulić, Zlatko}} [[Kategorija:Jugoslavenski partizani]] [[Kategorija:Generali JNA]] [[Kategorija:Piloti Jugoslavenske narodne armije]] [[Kategorija:Inženjeri]] [[Kategorija:Historičari]] 7yy20qqrgjkq3uw95sjwud7mwk9aj3d Bob Menendez 0 217011 42587454 42587404 2026-05-04T14:56:40Z Edgar Allan Poe 29250 Vraćena izmjena korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2026-27138-68|~2026-27138-68]] ([[User talk:~2026-27138-68|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika/korisnice [[User:AcaBot|AcaBot]] 42401185 wikitext text/x-wiki {{Infobox officeholder | name=Bob Menendez | image=Robert Menendez, official Senate photo.jpg | imagesize= | jr/sr=Senator | state=New Jersey | party=[[Demokratska stranka SAD|Demokratska stranka]] | term_start=18. 1. 2006. | alongside=[[Frank Lautenberg]] | preceded=[[Jon Corzine]] | succeeded= | birth_date=1. 1. 1954. | birth_place=[[New York]] | dead=alive | alma_mater= | residence= [[North Bergen, New Jersey|North Bergen]] | spouse= | profession= | religion= }} '''Bob Menendez''' (1. 1. 1954. -) je [[sjedinjene Američke Države|američki]] političar koji u [[Senat SAD|Senatu SAD]] zastupa državu New Jersey.<ref>[http://www.senate.gov/general/contact_information/senators_cfm.cfm Senators of the 113th Congress], ''www.senate.gov''</ref> Član je [[Demokratska stranka SAD|Demokratske stranke]].<ref name="chronological list">[http://www.senate.gov/artandhistory/history/resources/pdf/chronlist.pdf A chronological list of senators from the First Congress to the 112th Congress], Senate Historical Office, 1. 2. 2013</ref> Rođen je u gradu [[New York]]. Na funkciju senatora stupio je 18. 1. 2006.,<ref name="chronological list"/> a prije toga je obavljao dužnost člana [[Predstavnički dom SAD|Predstavničkog doma SAD]], senatora i člana Predstavničkog doma države New Jersey, kao i gradonačelnika grada [[Union City, New Jersey|Union City]]. Njegovo trenutno prebivalište je grad [[North Bergen, New Jersey|North Bergen]]. {{Red početak}} {{Red insert|boja1=lightgrey|boja2=lightblue|boja3=lightgrey | prethodnik = [[Jon Corzine]] | funkcija = [[Datoteka:Flag of New Jersey.svg|60px]] <br /> Senator SAD iz države New Jersey <br /> od 18. 1. 2006. | naslednik= trenutno na funkciji }} {{Red kraj}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Bob Menendez}} * [http://menendez.senate.gov/ Senator Bob Menendez] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110807010734/http://menendez.senate.gov/ |date=2011-08-07 }} ''official U.S. Senate site'' * [http://bioguide.congress.gov/scripts/biodisplay.pl?index=M000639 Biography] na ''Biographical Directory of the United States Congress'' [[Kategorija:Senatori SAD]] [[Kategorija:Žive osobe]] 3olygfl342wdnbmpuj66f6gowtq0hah Razgovor:Bombardiranje Beograda (1944) 1 218054 42587947 1625365 2026-05-05T03:15:15Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Razgovor:Bombardovanje Beograda 1944.]] na [[Razgovor:Bombardiranje Beograda 1944.]] 1625365 wikitext text/x-wiki {{razgovor zaglavlje}} Ako u napadima pogine više hiljada srpskih civila, i znatno manje Nemaca i Italijana, i ako saveznici, umesto napada na nemačka postrojenja,gađaju obdaništa i porodilišta, pijace i druge srpske civilne objekte, i pride to izvode u toku Uskrsa, sa bombama na kojima piše "Srećan Uskrs", onda mi zaista nije jasno, kako autor ovog članka može da napiše da u nekim krugovima vlada stereotip o tome kako su nas oni "namerno i bezrazložno" bombardovali. Ne vidim kako su nam pomogli tim bombardovanjem u kojem su Nemci i njihovi objekti prošli gotovo netaknuto. fjrjlrztcn16j68p322tjomrjcipei7 42587957 42587947 2026-05-05T03:16:44Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Razgovor:Bombardiranje Beograda 1944.]] na [[Razgovor:Bombardiranje Beograda (1944)]]: uskl. 1625365 wikitext text/x-wiki {{razgovor zaglavlje}} Ako u napadima pogine više hiljada srpskih civila, i znatno manje Nemaca i Italijana, i ako saveznici, umesto napada na nemačka postrojenja,gađaju obdaništa i porodilišta, pijace i druge srpske civilne objekte, i pride to izvode u toku Uskrsa, sa bombama na kojima piše "Srećan Uskrs", onda mi zaista nije jasno, kako autor ovog članka može da napiše da u nekim krugovima vlada stereotip o tome kako su nas oni "namerno i bezrazložno" bombardovali. Ne vidim kako su nam pomogli tim bombardovanjem u kojem su Nemci i njihovi objekti prošli gotovo netaknuto. fjrjlrztcn16j68p322tjomrjcipei7 Avijacijska baza Došan-Tape 0 219335 42587848 41566947 2026-05-05T02:53:26Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Iranske avijacijske baze]] → [[Kategorija:Iranske zrakoplovne baze]] 42587848 wikitext text/x-wiki {{Infookvir aerodrom | ime = Avijacijska baza Došan-Tape | izvorno ime = {{fa icon}} پایگاه هوایی دوشان تپه | slika = | slika-širina = | opis = | IATA = ''nema'' | ICAO = OIID <center>{{Lokacijska karta|Iran Tehran|width=200|float=center |caption=|mark=Airplane_silhouette.svg|marksize=10 |label=D.T.|position=right |lat_deg=35|lat_min=42|lat_sec=10.74|lat_dir=N |lon_deg=051|lon_min=28|lon_sec=30.47|lon_dir=E }}<small>Lokacija aerodroma u [[Teheran]]u</small></center> | vrsta = Taktička avijacijska baza | vlasnik = | operater = | grad = [[Teheran]], [[Teheranska pokrajina]]<br />{{flag|Iran}} | lokacija = Piruzijeva ulica, [[Teheran]] | visina-f = 4046 | visina-m = 1233 | koordinate = {{coord|35|42|10.74|N|051|28|30.47|E|type:airport|display=inline}} | website = | metar-visina = | metar-staza = | staza1-broj = 04/22 | staza1-dužina-f = 7550 | staza1-dužina-m = 2301 | staza1-površina = [[asfalt]] | h1-broj = | h1-dužina-f = | h1-dužina-m = | h1-površina = | stat-god = | stat1-naziv = | stat1-podatak = | stat2-naziv = | stat2-podatak = | fusnota = }} '''Avijacijska baza Došan-Tape''' ([[IATA aerodromski kodovi|IATA kod]]: ''nema'', [[ICAO aerodromski kodovi|ICAO kod]]: '''OIID''') smještena je u Piruzijevoj ulici u južnom [[Teheran]]u, glavnom gradu u sjevernom dijelu [[Iran]]a odnosno [[Teheranska pokrajina|Teheranskoj pokrajini]]. Nalazi se na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 1233 m. [[Aerodrom]] ima jednu [[asfalt]]iranu uzletno-sletnu stazu dužine 2301 m, a njena namjena je isključivo [[Oružane snage Irana|vojne prirode]]. Tokom [[2000-ih]] godina avijacijsku bazu koristila je ratna avijacija elitne iranske vojske, no širenjem grada počela je gubiti na značaju pa su se trenažni letovi počeli prebacivati u druge avijacijske baze. == Vanjske veze == * {{en icon}} [http://worldaerodata.com/wad.cgi?airport=OIID DAFIF, World Aero Data: OIID] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071206132451/http://www.worldaerodata.com/wad.cgi?airport=OIID |date=2007-12-06 }} * {{en icon}} [http://www.gcmap.com/airport/OIID DAFIF, Great Circle Mapper: OIID] {{Transport u Teheranu}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Iranske zrakoplovne baze|Došan-Tape]] [[Kategorija:Saobraćaj u Teheranu]] [[Kategorija:Građevine u Teheranu]] c098ajtmzn0qozit9sq6q9lmtdu9bwi Aerodrom Mehrabad 0 219347 42587854 41441592 2026-05-05T02:53:47Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Iranske avijacijske baze]] → [[Kategorija:Iranske zrakoplovne baze]] 42587854 wikitext text/x-wiki {{Infookvir aerodrom | ime = Aerodrom Mehrabad | izvorno ime = {{fa icon}} فرودگاه بین‌المللی مهرآباد | slika = 2010-06-15 16-20-46 Tabriz - Tehran.jpg | slika-širina = | opis = Aerodrom Mehrabad | IATA = THR | ICAO = OIII <center>{{Lokacijska karta|Teheran|width=200|float=center |caption=|mark=Airplane_silhouette.svg|marksize=10 |label=THR|position=right |lat_deg=35|lat_min=41|lat_sec=21|lat_dir=N |lon_deg=51|lon_min=18|lon_sec=49|lon_dir=E }}<small>Lokacija aerodroma u [[Teheran]]u</small></center> | vrsta = Civilni aerodrom, taktička avijacijska baza | vlasnik = | operater = | grad = [[Teheran]], [[Teheranska pokrajina]]<br />{{flag|Iran}} | lokacija = Mehrabad | visina-f = 3962 | visina-m = 1208 | koordinate = {{Coord|35|41|21|N|051|18|49|E|type:airport|display=inline}} | website = [http://www.mehrabad.airport.ir/ www.mehrabad.airport.ir] | metar-visina = | metar-staza = | staza1-broj = 09/27 | staza1-dužina-f = 1556 | staza1-dužina-m = 474 | staza1-površina = [[beton]] | staza2-broj = 11L/29R | staza2-dužina-f = 13.098 | staza2-dužina-m = 3992 | staza2-površina = [[asfalt]] | staza3-broj = 11R/29L | staza3-dužina-f = 13.248 | staza3-dužina-m = 4038 | staza3-površina = [[asfalt]] | h1-broj = | h1-dužina-f = | h1-dužina-m = | h1-površina = | stat-god = [[2010.]]/[[2011.]] - ''[[Iranski kalendar|IK]]'' | stat1-naziv = Broj slijetanja | stat1-podatak = 1772 ({{pad}}26%) | stat2-naziv = Broj putnika | stat2-podatak = 467.338 ({{pad}}33%) | stat3-naziv = Tonaža tereta | stat3-podatak = 80.873 ({{pad}}48%) | fusnota = Izvor: {{fas icon}} [http://statistics.airport.ir/HomePage.aspx?TabID=8140&Site=statistics.airport&Lang=fa-IR Iranski aerodromi] }} '''Aerodrom Mehrabad''' ([[IATA aerodromski kodovi|IATA kod]]: '''THR''', [[ICAO aerodromski kodovi|ICAO kod]]: '''OIII''') smješten je u jugozapadnom [[Teheran]]u u sjevernom dijelu [[Iran]]a odnosno [[Teheranska pokrajina|Teheranskoj pokrajini]]. Nalazi se na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 1208 m. [[Aerodrom]] ima dvije [[asfalt]]irane uzletno-sletne staze dužine 4038 i 3992 m odnosno jednu [[beton]]sku stazu dužine 474 m, a koristi se za domaće i inozemne letove, te [[Oružane snage Irana|vojne svrhe]]. Desetljećima je bio glavni i najprometniji iranski [[aerodrom]], no njegov značaj konstantno opada od [[2004.]] godine kada je 30&nbsp;km južnije izgrađen moderniji i veći [[Aerodrom Imam Homeini]]. Danas se Aerodrom Mehrabad koristi većinom za domaće letove, dok se brojni internacionalni preusmjeravaju na novi aerodrom. == Vanjske veze == * {{fa icon}}{{en icon}} [http://mehrabad.airport.ir Službene stranice Aerodroma Mehrabad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160316152945/http://mehrabad.airport.ir/ |date=2016-03-16 }} * {{en icon}} [http://worldaerodata.com/wad.cgi?airport=OIII DAFIF, World Aero Data: OIII] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190305143444/http://worldaerodata.com/wad.cgi?airport=OIII |date=2019-03-05 }} * {{en icon}} [http://www.gcmap.com/airport/THR DAFIF, Great Circle Mapper: THR] ;Ostali projekti {{WProjekti |commonscat = Mehrabad International Airport |commonscatsh = Aerodrom Mehrabad }} {{Transport u Teheranu}} {{Iranski aerodromi}} [[Kategorija:Aerodromi u Iranu|Mehrabad]] [[Kategorija:Iranske zrakoplovne baze|Mehrabad]] [[Kategorija:Saobraćaj u Teheranu]] [[Kategorija:Građevine u Teheranu]] levgvuvzok2x9q82z5qwfrygu49ec79 Aerodrom Mašhad 0 221193 42587853 41441591 2026-05-05T02:53:42Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Iranske avijacijske baze]] → [[Kategorija:Iranske zrakoplovne baze]] 42587853 wikitext text/x-wiki {{Infookvir aerodrom | ime = Aerodrom Mašhad | izvorno ime = {{fas icon}} فرودگاه بین‌المللی مشهد | slika = Mashhad Airport by Tasnimnews 12.jpg | slika-širina = | opis = Aerodrom Mašhad | IATA = MHD | ICAO = OIMM | lokacijska karta = Iran | lokacijska karta opis = Lokacija aerodroma u [[Iran]]u | latd = 36 | latm = 14 | lats = 06 | latNS = N | longd = 59 | longm = 38 | longs = 27 | longEW = E | vrsta = Civilni internac. aerodrom i taktička avijacijska baza | vlasnik = | operater = | grad = [[Mašhad]], [[Razavi Horasan]]<br />{{flag|Iran}} | lokacija = | visina-f = 3263 | visina-m = 995 | website = [http://mashhad.airport.ir/ www.mashhad.airport.ir] | metar-visina = | metar-staza = | staza1-broj = 14R/32L | staza1-dužina-f = 12.877 | staza1-dužina-m = 3925 | staza1-površina = [[asfalt]] | staza2-broj = 14L/32R | staza2-dužina-f = 12.503 | staza2-dužina-m = 3811 | staza2-površina = [[asfalt]] | stat-god = [[2010.]]/[[2011.]] - ''[[Iranski kalendar|IK]]'' | stat1-naziv = Broj slijetanja | stat1-podatak = 6918 ({{rast}}12%) | stat2-naziv = Broj putnika | stat2-podatak = 901.325 ({{rast}}1%) | stat3-naziv = Tonaža tereta | stat3-podatak = 16.189 ({{rast}}77%) | fusnota = Izvor: {{fa icon}} [http://statistics.airport.ir/HomePage.aspx?TabID=8140&Site=statistics.airport&Lang=fa-IR Iranski aerodromi] }} '''Aerodrom Mašhad''' ([[IATA aerodromski kodovi|IATA kod]]: '''MHD''', [[ICAO aerodromski kodovi|ICAO kod]]: '''OIMM''') smješten je kod grada [[Mašhad]]u u sjeveroistočnom dijelu [[Iran]]a odnosno pokrajini [[Razavi Horasan]]. Nalazi se na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 995 m. [[Aerodrom]] ima dvije [[asfalt]]irane uzletno-sletne staze dužine 3925 i 3811 m, a koristi se za domaće i inozemne letove odnosno [[Oružane snage Irana|vojne svrhe]]. Avioprijevoznici koji nude redovne letove na ovom aerodromu uključuju 23 [[iran]]ske i strane kompanije, a drugi je najprometniji iranski [[aerodrom]] je po broju putnika i tonaži tereta. == Vanjske veze == * {{fa icon}} [http://mashhad.airport.ir/ Službene stranice Aerodroma Mašhad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100920120255/http://www.mashhad.airport.ir/ |date=2010-09-20 }} * {{en icon}} [http://worldaerodata.com/wad.cgi?airport=OIMM DAFIF, World Aero Data: OIMM] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071206133725/http://www.worldaerodata.com/wad.cgi?airport=OIMM |date=2007-12-06 }} * {{en icon}} [http://www.gcmap.com/airport/MHD DAFIF, Great Circle Mapper: MHD] ;Ostali projekti {{WProjekti |commonscat = Mashhad International Airport |commonscatsh = Aerodrom Mašhad }} {{Iranski aerodromi}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Aerodromi u Iranu|Mašhad]] [[Kategorija:Iranske zrakoplovne baze|Mašhad]] [[Kategorija:Saobraćaj u Mašhadu]] [[Kategorija:Građevine u Mašhadu]] dc2ez783p9g3lb46yveqtkyuj1coy30 Aerodrom Isfahan 0 221197 42587851 41441582 2026-05-05T02:53:34Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Iranske avijacijske baze]] → [[Kategorija:Iranske zrakoplovne baze]] 42587851 wikitext text/x-wiki {{Infookvir aerodrom | ime = Aerodrom Isfahan | izvorno ime = {{fa icon}} فرودگاه بین‌المللی اصفهان | slika = | slika-širina = | opis = | IATA = IFN | ICAO = OIFM | lokacijska karta = Iran | lokacijska karta opis = Lokacija aerodroma u [[Iran]]u | latd = 32 | latm = 45 | lats = 03 | latNS = N | longd = 51 | longm = 51 | longs = 40 | longEW = E | vrsta = Civilni internac. aerodrom i taktička avijacijska baza | vlasnik = | operater = | grad = [[Isfahan]], [[Isfahanska pokrajina]]<br />{{flag|Iran}} | lokacija = | visina-f = 5059 | visina-m = 1542 | website = [http://isfahan.airport.ir/ www.isfahan.airport.ir] | metar-visina = | metar-staza = | staza1-broj = 08R/26L | staza1-dužina-f = 14.425 | staza1-dužina-m = 4397 | staza1-površina = [[asfalt]] | staza2-broj = 08L/26R | staza2-dužina-f = 14.425 | staza2-dužina-m = 4397 | staza2-površina = [[asfalt]] | stat-god = [[2010.]]/[[2011.]] - ''[[Iranski kalendar|IK]]'' | stat1-naziv = Broj slijetanja | stat1-podatak = 2127 ({{porast}}5%) | stat2-naziv = Broj putnika | stat2-podatak = 350.645 ({{rast}}0,1%) | stat3-naziv = Tonaža tereta | stat3-podatak = 6629 ({{rast}}23%) | fusnota = Izvor: {{fa icon}} [http://statistics.airport.ir/HomePage.aspx?TabID=8140&Site=statistics.airport&Lang=fa-IR Iranski aerodromi] }} '''Aerodrom Isfahan''' ([[IATA aerodromski kodovi|IATA kod]]: '''IFN''', [[ICAO aerodromski kodovi|ICAO kod]]: '''OIFM''') smješten je u blizini grada [[Isfahan]]a u središnjem dijelu [[Iran]]a odnosno [[Isfahanska pokrajina|Isfahanskoj pokrajini]]. U službenom nazivu nosi ime dr. [[Muhamed Behešti|Šahida Beheštija]] koji je imao važnu ulogu u [[Iranska revolucija|Iranskoj revoluciji]]. Nalazi se na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 1542 m. [[Aerodrom]] ima dvije [[asfalt]]irane uzletno-sletne staze dužine 4397 m, a koristi se za civilne domaće i inozemne letove ali i namjene [[Oružane snage Irana|oružanih snaga]] [[Iran]]a. Na aerodromu djeluje 18 iranskih i stranih avioprijevoznika. == Vanjske veze == * {{fa icon}}{{en icon}} [http://isfahan.airport.ir/ Službene stranice Aerodroma Isfahan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140228103438/http://isfahan.airport.ir/ |date=2014-02-28 }} * {{en icon}} [http://worldaerodata.com/wad.cgi?airport=OIFM DAFIF, World Aero Data: OIFM] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304001738/http://worldaerodata.com/wad.cgi?airport=OIFM |date=2016-03-04 }} * {{en icon}} [http://www.gcmap.com/airport/IFN DAFIF, Great Circle Mapper: IFN] ;Ostali projekti {{WProjekti |commonscat = Isfahan International Airport |commonscatsh = Aerodrom Isfahan }} {{iranski aerodromi}} [[Kategorija:Aerodromi u Iranu|Isfahan]] [[Kategorija:Iranske zrakoplovne baze|Isfahan]] [[Kategorija:Saobraćaj u Isfahanu]] [[Kategorija:Građevine u Isfahanu]] o260s5pwsy0wic5a4vrgschq1k8bmd0 Kategorija:Iranske zrakoplovne baze 14 221199 42587716 7993808 2026-05-05T02:26:00Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Iranska ratna avijacija]] → [[Kategorija:Iransko ratno zrakoplovstvo]] 42587716 wikitext text/x-wiki {{Catmore|Popis iranskih avijacijskih baza}} {{Commonscat|Air Bases of Iran}} [[Kategorija:Aerodromi u Iranu|Avijacijske baze]] [[Kategorija:Građevine u Iranu|Avijacijske baze]] [[Kategorija:Iransko ratno zrakoplovstvo|Baze]] [[Kategorija:Avijacijske baze po državama]] phwa61mu4hwidlhfpjgxhlyy527rxcq 42587841 42587716 2026-05-05T02:53:01Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Avijacijske baze po državama]] → [[Kategorija:Zrakoplovne baze po državama]] 42587841 wikitext text/x-wiki {{Catmore|Popis iranskih avijacijskih baza}} {{Commonscat|Air Bases of Iran}} [[Kategorija:Aerodromi u Iranu|Avijacijske baze]] [[Kategorija:Građevine u Iranu|Avijacijske baze]] [[Kategorija:Iransko ratno zrakoplovstvo|Baze]] [[Kategorija:Zrakoplovne baze po državama]] jdck8ttr7ry9h7dv0c2nu1du5ks1lcv 42587842 42587841 2026-05-05T02:53:15Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kategorija:Iranske avijacijske baze]] na [[Kategorija:Iranske zrakoplovne baze]] bez ostavljanja preusmjerenja: (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]]) 42587841 wikitext text/x-wiki {{Catmore|Popis iranskih avijacijskih baza}} {{Commonscat|Air Bases of Iran}} [[Kategorija:Aerodromi u Iranu|Avijacijske baze]] [[Kategorija:Građevine u Iranu|Avijacijske baze]] [[Kategorija:Iransko ratno zrakoplovstvo|Baze]] [[Kategorija:Zrakoplovne baze po državama]] jdck8ttr7ry9h7dv0c2nu1du5ks1lcv Aerodrom Širaz 0 221200 42587858 41441618 2026-05-05T02:53:58Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Iranske avijacijske baze]] → [[Kategorija:Iranske zrakoplovne baze]] 42587858 wikitext text/x-wiki {{Infookvir aerodrom | ime = Aerodrom Širaz | izvorno ime = {{fa icon}} فرودگاه بین‌المللی شیراز | slika = Shiraz airport by tasnim.jpg | slika-širina = | opis = Ulaz aerodroma | IATA = SYZ | ICAO = OISS <center>{{Lokacijska karta|Širaz|width=200|float=center |caption=|mark=Airplane_silhouette.svg|marksize=10 |label=SYZ|position=right |lat_deg=29|lat_min=32|lat_sec=21|lat_dir=N |lon_deg=52|lon_min=35|lon_sec=24|lon_dir=E }}<small>Lokacija aerodroma u [[Širaz]]u</small></center> | vrsta = Civilni internac. aerodrom i taktička avijacijska baza | vlasnik = | operater = | grad = [[Širaz]], [[Fars]]<br />{{flag|Iran}} | lokacija = | visina-f = 4920 | visina-m = 1500 | koordinate = {{Coor dms|29|32|21|N|52|35|24|E|type:airport|display=title,inline}} | website = [http://shirazairport.ir/ www.shirazairport.ir] | metar-visina = | metar-staza = | staza1-broj = 11R/29L | staza1-dužina-f = 14.016 | staza1-dužina-m = 4272 | staza1-površina = [[asfalt]] | staza2-broj = 11L/29R | staza2-dužina-f = 14.220 | staza2-dužina-m = 4334 | staza2-površina = [[asfalt]] | h1-broj = | h1-dužina-f = | h1-dužina-m = | h1-površina = | stat-god = [[2010.]]/[[2011.]] - ''[[Iranski kalendar|IK]]'' | stat1-naziv = Broj slijetanja | stat1-podatak = 3663 ({{rast}}5%) | stat2-naziv = Broj putnika | stat2-podatak = 390.172 ({{rast}}0,1%) | stat3-naziv = Tonaža tereta | stat3-podatak = 8171 ({{rast}}7%) | fusnota = Izvor: {{fa icon}} [http://statistics.airport.ir/HomePage.aspx?TabID=8140&Site=statistics.airport&Lang=fa-IR Iranski aerodromi] }} '''Aerodrom Širaz''' ([[IATA aerodromski kodovi|IATA kod]]: '''SYZ''', [[ICAO aerodromski kodovi|ICAO kod]]: '''OISS''') smješten je kod grada [[Širaz]]a u južnom dijelu [[Iran]]a odnosno pokrajini [[Fars]]. Nalazi se na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 1500 m. [[Aerodrom]] ima dvije [[asfalt]]irane uzletno-sletne staze dužine 4272 i 4334 m, a koristi se za domaće i inozemne letove odnosno [[Oružane snage Irana|vojne svrhe]]. Avioprijevoznici koji nude redovne letove na ovom aerodromu uključuju šest domaćih i šest stranih kompanija. Godine [[2005.]] aerodrom je moderniziran pa se danas smatra drugim najsofisticiranijom [[iran]]skom aerodromom nakon [[Aerodrom Imam Homeini|Imama Homeinija]] u [[Teheran]]u. == Vanjske veze == * {{fa icon}} [http://shirazairport.ir/ Službene stranice Aerodroma Širaz] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141214053335/http://shirazairport.ir/ |date=2014-12-14 }} * {{en icon}} [http://worldaerodata.com/wad.cgi?airport=OISS DAFIF, World Aero Data: OISS] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190305143444/http://worldaerodata.com/wad.cgi?airport=OISS |date=2019-03-05 }} * {{en icon}} [http://www.gcmap.com/airport/SYZ DAFIF, Great Circle Mapper: SYZ] ;Ostali projekti {{WProjekti |commonscat = Shiraz International Airport |commonscatsh = Aerodrom Širaz }} {{Iranski aerodromi}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Aerodromi u Iranu|Širaz]] [[Kategorija:Iranske zrakoplovne baze|Širaz]] [[Kategorija:Saobraćaj u Širazu]] [[Kategorija:Građevine u Širazu]] 6tkl99ueac19btn2f8rvbczvt56k6p7 Aerodrom Tabriz 0 221202 42587859 41441608 2026-05-05T02:54:02Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Iranske avijacijske baze]] → [[Kategorija:Iranske zrakoplovne baze]] 42587859 wikitext text/x-wiki {{Infookvir aerodrom | ime = Aerodrom Tabriz | izvorno ime = {{fa icon}} فرودگاه بین‌المللی تبریز | slika = | slika-širina = | opis = | IATA = TBZ | ICAO = OITT <center>{{Lokacijska karta|Iran|width=200|float=center |caption=|mark=Airplane_silhouette.svg|marksize=10 |label=TBZ|position=right |lat_deg=38|lat_min=08|lat_sec=02|lat_dir=N |lon_deg=46|lon_min=14|lon_sec=06|lon_dir=E }}<small>Lokacija aerodroma u Iranu</small></center> | vrsta = Civilni internac. aerodrom i taktička avijacijska baza | vlasnik = | operater = | grad = [[Tabriz]], [[Istočni Azarbajdžan]]<br />{{flag|Iran}} | lokacija = | visina-f = 4459 | visina-m = 1359 | koordinate = {{Coor dms|38|08|02|N|46|14|06|E|type:airport|display=title,inline}} | website = [http://tabriz.airport.ir/ www.tabriz.airport.ir] | metar-visina = | metar-staza = | staza1-broj = 12L/30R | staza1-dužina-f = 11.825 | staza1-dužina-m = 3604 | staza1-površina = [[asfalt]] | staza2-broj = 03/21 | staza2-dužina-f = 11.537 | staza2-dužina-m = 3468 | staza2-površina = [[asfalt]] | h1-broj = | h1-dužina-f = | h1-dužina-m = | h1-površina = | stat-god = [[2010.]]/[[2011.]] - ''[[Iranski kalendar|IK]]'' | stat1-naziv = Broj slijetanja | stat1-podatak = 2160 ({{rast}}24%) | stat2-naziv = Broj putnika | stat2-podatak = 268.062 ({{rast}}20%) | stat3-naziv = Tonaža tereta | stat3-podatak = 4234 ({{rast}}35%) | fusnota = Izvor: {{fa icon}} [http://statistics.airport.ir/HomePage.aspx?TabID=8140&Site=statistics.airport&Lang=fa-IR Iranski aerodromi] }} '''Aerodrom Tabriz''' ([[IATA aerodromski kodovi|IATA kod]]: '''TBZ''', [[ICAO aerodromski kodovi|ICAO kod]]: '''OITT''') smješten je u gradu [[Tabriz]]u u sjeverozapadnom dijelu [[Iran]]a odnosno pokrajini [[Istočni Azarbajdžan]]. Nalazi se na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 1359 m. [[Aerodrom]] ima dvije [[asfalt]]irane uzletno-sletne staze dužine 3604 i 3468 m, a koristi se za domaće i inozemne letove odnosno [[Oružane snage Irana|vojne svrhe]]. Avioprijevoznici koji nude redovne letove na ovom aerodromu uključuju deset kompanija od čega je sedam iranskih odnosno tri strane. == Vanjske veze == * {{fa icon}} [http://tabriz.airport.ir/ Službene stranice Aerodroma Tabriz] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024132127/http://tabriz.airport.ir/ |date=2015-10-24 }} * {{en icon}} [http://worldaerodata.com/wad.cgi?airport=OITT DAFIF, World Aero Data: OITT] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050118061556/http://www.worldaerodata.com/wad.cgi?airport=OITT |date=2005-01-18 }} * {{en icon}} [http://www.gcmap.com/airport/TBZ DAFIF, Great Circle Mapper: TBZ] {{iranski aerodromi}} [[Kategorija:Aerodromi u Iranu|Tabriz]] [[Kategorija:Iranske zrakoplovne baze|Tabriz]] [[Kategorija:Saobraćaj u Tabrizu]] [[Kategorija:Građevine u Tabrizu]] e6qtn7fds2x1qdlpj53yv1lpixq4sjb Aerodrom Bandar Abas 0 221240 42587844 41441564 2026-05-05T02:53:19Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Iranske avijacijske baze]] → [[Kategorija:Iranske zrakoplovne baze]] 42587844 wikitext text/x-wiki {{Infookvir aerodrom | ime = Aerodrom Bandar Abas | izvorno ime = {{fa icon}} فرودگاه بین‌المللی بندرعباس | slika = | slika-širina = | opis = | IATA = BND | ICAO = OIKB | lokacijska karta = Iran | lokacijska karta opis = Lokacija aerodroma u [[Iran]]u | latd = 27 | latm = 13 | lats = 05 | latNS = N | longd = 56 | longm = 22 | longs = 40 | longEW = E | vrsta = Civilni i vojni aerodrom | vlasnik = | operater = | grad = [[Bandar Abas]], [[Hormuzgan]]<br />{{flag|Iran}} | lokacija = | visina-f = 22 | visina-m = 7 | website = [http://bandarabbas.airport.ir/ www.bandarabbas.airport.ir] | metar-visina = | metar-staza = | staza1-broj = 03R/21L | staza1-dužina-f = 12.008 | staza1-dužina-m = 3660 | staza1-površina = [[asfalt]] | staza2-broj = 03L/21R | staza2-dužina-f = 11.341 | staza2-dužina-m = 3457 | staza2-površina = [[asfalt]] | h1-broj = | h1-dužina-f = | h1-dužina-m = | h1-površina = | stat-god = [[2010.]]/[[2011.]] - ''[[Iranski kalendar|IK]]'' | stat1-naziv = Broj slijetanja | stat1-podatak = 1219 ({{pad}}11%) | stat2-naziv = Broj putnika | stat2-podatak = 112.469 ({{pad}}1%) | stat3-naziv = Tonaža tereta | stat3-podatak = 1524 ({{rast}}42%) | fusnota = Izvor: {{fa icon}} [http://statistics.airport.ir/HomePage.aspx?TabID=8140&Site=statistics.airport&Lang=fa-IR Iranski aerodromi] }} '''Aerodrom Bandar Abas''' ([[IATA aerodromski kodovi|IATA kod]]: '''BND''', [[ICAO aerodromski kodovi|ICAO kod]]: '''OIKB''') smješten je u blizini grada [[Bandar Abas]]a u južnom dijelu [[Iran]]a odnosno pokrajini [[Hormuzgan]]. Nalazi se na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 7 m. [[Aerodrom]] ima dvije [[asfalt]]irane uzletno-sletne staze duljine 3660 i 3457 m, a koristi se za domaće i inozemne letove ali i [[Oružane snage Irana|vojne svrhe]]. Avioprijevoznici koji nude redovne letove na ovom aerodromu uključuju [[Iran Air]], [[Iran Air Tours]], [[Iran Aseman Airlines]], [[Mahan Air]], [[Kish Air]] i [[Fars Air Qeshm]]. == Vanjske veze == * {{fa icon}} [http://bandarabbas.airport.ir/ Službene stranice Aerodroma Bandar Abas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171007082955/https://bandarabbas.airport.ir/ |date=2017-10-07 }} * {{en icon}} [http://worldaerodata.com/wad.cgi?airport=OIKB DAFIF, World Aero Data: OIKB] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110614131709/http://worldaerodata.com/wad.cgi?airport=OIKB |date=2011-06-14 }} * {{en icon}} [http://www.gcmap.com/airport/BND DAFIF, Great Circle Mapper: BND] {{iranski aerodromi}} [[Kategorija:Aerodromi u Iranu|Bandar Abas]] [[Kategorija:Iranske zrakoplovne baze|Bandar Abas]] [[Kategorija:Hormuzgan]] c4dzxroajvca8bj273ineggsa352p71 Aerodrom Urmija 0 221272 42587860 41441609 2026-05-05T02:54:05Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Iranske avijacijske baze]] → [[Kategorija:Iranske zrakoplovne baze]] 42587860 wikitext text/x-wiki {{Infookvir aerodrom | ime = Aerodrom Urmija | izvorno ime = {{fa icon}} فرودگاه ارومیه | slika = | slika-širina = | opis = | IATA = OMH | ICAO = OITR <center>{{Lokacijska karta|Iran|width=200|float=center |caption=|mark=Airplane_silhouette.svg|marksize=10 |label=OMH|position=right |lat_deg=37|lat_min=40|lat_sec=05|lat_dir=N |lon_deg=45|lon_min=04|lon_sec=07|lon_dir=E }}<small>Lokacija aerodroma u Iranu</small></center> | vrsta = Civilni i vojni aerodrom | vlasnik = | operater = | grad = [[Urmija]], [[Zapadni Azarbajdžan]]<br />{{flag|Iran}} | lokacija = | visina-f = 4343 | visina-m = 1324 | koordinate = {{coor dms|37|40|05|N|045|04|07|E|type:airport|display=title,inline}} | website = [http://urmia.airport.ir/ www.urmia.airport.ir] | metar-visina = | metar-staza = | staza1-broj = 03/21 | staza1-dužina-f = 10.658 | staza1-dužina-m = 3249 | staza1-površina = [[asfalt]] | h1-broj = | h1-dužina-f = | h1-dužina-m = | h1-površina = | stat-god = [[2010.]]/[[2011.]] - ''[[Iranski kalendar|IK]]'' | stat1-naziv = Broj slijetanja | stat1-podatak = 166 ({{rast}}31%) | stat2-naziv = Broj putnika | stat2-podatak = 20.345 ({{pad}}13%) | stat3-naziv = Tonaža tereta | stat3-podatak = 478 ({{rast}}9%) | fusnota = Izvor: {{fa icon}} [http://statistics.airport.ir/HomePage.aspx?TabID=8140&Site=statistics.airport&Lang=fa-IR Iranski aerodromi] }} '''Aerodrom Urmija''' ([[IATA aerodromski kodovi|IATA kod]]: '''OMH''', [[ICAO aerodromski kodovi|ICAO kod]]: '''OITR''') smješten je u blizini grada [[Urmija|Urmije]] u sjeverozapadnom dijelu [[Iran]]a odnosno pokrajini [[Zapadni Azarbajdžan]]. Nalazi se na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 1324 m. [[Aerodrom]] ima jednu [[asfalt]]iranu uzletno-sletnu stazu dužine 3249 m, a koristi se za domaće letove odnosno [[Oružane snage Irana|vojne svrhe]]. Vodeći avioprijevoznici koji nude redovne letove za [[Teheran]]-''[[Aerodrom Mehrabad|Mehrabad]]'' na ovom aerodromu su [[Iran Air]] i [[Iran Air Tours]]. == Vanjske veze == * {{fa icon}} [http://urmia.airport.ir/ Službene stranice Aerodroma Urmija]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * {{en icon}} [http://worldaerodata.com/wad.cgi?airport=OITR DAFIF, World Aero Data: OITR] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110614134738/http://worldaerodata.com/wad.cgi?airport=OITR |date=2011-06-14 }} * {{en icon}} [http://www.gcmap.com/airport/OMH DAFIF, Great Circle Mapper: OMH] {{iranski aerodromi}} [[Kategorija:Aerodromi u Iranu|Urmija]] [[Kategorija:Iranske zrakoplovne baze|Urmija]] [[Kategorija:Zapadni Azarbajdžan]] nc2wuuwlrs4rkbiavi3hk704dftdjsv Aerodrom Konarak 0 221291 42587852 41441586 2026-05-05T02:53:38Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Iranske avijacijske baze]] → [[Kategorija:Iranske zrakoplovne baze]] 42587852 wikitext text/x-wiki {{Infookvir aerodrom | ime = Aerodrom Konarak | izvorno ime = {{fa icon}} فرودگاه کنارک | slika = | slika-širina = | opis = | IATA = ZBR | ICAO = OIZC <center>{{Lokacijska karta|Iran|width=200|float=center |caption=|mark=Airplane_silhouette.svg|marksize=10 |label=ZBR|position=right |lat_deg=25|lat_min=26|lat_sec=36|lat_dir=N |lon_deg=60|lon_min=22|lon_sec=55|lon_dir=E }}<small>Lokacija aerodroma u Iranu</small></center> | vrsta = Civilni aerodrom i taktička avijacijska baza | vlasnik = | operater = | grad = [[Čabahar]], [[Sistan i Balučistan]]<br />{{flag|Iran}} | lokacija = [[Konarak]] | visina-f = 43 | visina-m = 13 | koordinate = {{Coor dms|25|26|36|N|060|22|55|E|type:airport|display=title,inline}} | website = | metar-visina = | metar-staza = | staza1-broj = 09R/27L | staza1-dužina-f = 9844 | staza1-dužina-m = 3000 | staza1-površina = [[asfalt]] | staza2-broj = 09L/27R | staza2-dužina-f = 12.514 | staza2-dužina-m = 3814 | staza2-površina = [[asfalt]] | h1-broj = | h1-dužina-f = | h1-dužina-m = | h1-površina = | stat-god = [[2010.]]/[[2011.]] - ''[[Iranski kalendar|IK]]'' | stat1-naziv = Broj slijetanja | stat1-podatak = 354 ({{pad}}58%) | stat2-naziv = Broj putnika | stat2-podatak = 22.406 ({{pad}}56%) | stat3-naziv = Tonaža tereta | stat3-podatak = 294 ({{rast}}63%) | fusnota = Izvor: {{fa icon}} [http://statistics.airport.ir/HomePage.aspx?TabID=8140&Site=statistics.airport&Lang=fa-IR Iranski aerodromi] }} '''Aerodrom Konarak''' ([[IATA aerodromski kodovi|IATA kod]]: '''ZBR''', [[ICAO aerodromski kodovi|ICAO kod]]: '''OIZC''') smješten je kod grada [[Čabahar]]a u jugoistočnom dijelu [[Iran]]a odnosno pokrajini [[Sistan i Balučistan]]. Nalazi se na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 13 m. [[Aerodrom]] ima dvije [[asfalt]]irane uzletno-sletne staze dužine 3000 i 3814 m, a koristi se za domaće i regionalne letove odnosno [[Oružane snage Irana|vojne svrhe]]. Avioprijevoznici koji nude redovne letove na ovom aerodromu uključuju [[Iran Air]] (iz/u: [[Bandar Abas]], [[Teheran]]-''[[Aerodrom Mehrabad|Mehrabad]]'', [[Zahedan]]), [[Iran Air Tours]] (iz/u: [[Zahedan]]) i [[Iran Aseman Airlines]] (iz/u: [[Muskat]]). == Vanjske veze == * {{en icon}} [http://worldaerodata.com/wad.cgi?airport=OIZC DAFIF, World Aero Data: OIZC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071206134116/http://www.worldaerodata.com/wad.cgi?airport=OIZC |date=2007-12-06 }} * {{en icon}} [http://www.gcmap.com/airport/ZBR DAFIF, Great Circle Mapper: ZBR] {{iranski aerodromi}} [[Kategorija:Aerodromi u Iranu|Konarak]] [[Kategorija:Iranske zrakoplovne baze|Konarak]] [[Kategorija:Sistan i Balučistan]] skpfuw1jcyfwverllmt1g74mcd8lyc9 Aerodrom Abu Musa 0 221295 42587843 41441554 2026-05-05T02:53:16Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Iranske avijacijske baze]] → [[Kategorija:Iranske zrakoplovne baze]] 42587843 wikitext text/x-wiki {{Infookvir aerodrom | ime = Aerodrom Abu Musa | izvorno ime = {{fa icon}} فرودگاه ابوموسی | slika = | slika-širina = | opis = | IATA = AEU | ICAO = OIBA <center>{{Lokacijska karta|Iran|width=200|float=center |caption=|mark=Airplane_silhouette.svg|marksize=10 |label=AEU|position=right |lat_deg=25|lat_min=52|lat_sec=32.67|lat_dir=N |lon_deg=055|lon_min=01|lon_sec=58.78|lon_dir=E }}<small>Lokacija aerodroma u Iranu</small></center> | vrsta = Civilni i vojni aerodrom | vlasnik = | operater = | grad = [[Abu Musa]], [[Hormuzgan]]<br />{{flag|Iran}} | lokacija = | visina-f = 23 | visina-m = 7 | koordinate = {{Coor dms|25|52|32.67|N|055|01|58.78|E|type:airport|display=title,inline}} | website = | metar-visina = | metar-staza = | staza1-broj = 08/26 | staza1-dužina-f = 9796 | staza1-dužina-m = 2986 | staza1-površina = [[asfalt]] | h1-broj = | h1-dužina-f = | h1-dužina-m = | h1-površina = | stat-god = | stat1-naziv = | stat1-podatak = | stat2-naziv = | stat2-podatak = | fusnota = }} '''Aerodrom Abu Musa''' ([[IATA aerodromski kodovi|IATA kod]]: '''AEU''', [[ICAO aerodromski kodovi|ICAO kod]]: '''OIBA''') smješten je na [[otok]]u [[Abu Musa|Abu Musi]] u [[Perzijski zaljev|Perzijskom zaljevu]] odnosno pokrajini [[Hormuzgan]] u južnom [[Iran]]u. Nalazi se na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 7 m. [[Aerodrom]] ima jednu [[asfalt]]iranu uzletno-sletnu stazu dužine 2986 m, a koristi se za domaće i inozemne letove odnosno [[Oružane snage Irana|vojne svrhe]]. Vodeći avioprijevoznici koji nudi redovne letove na ovom aerodromu su [[Iran Air]] i [[Kish Air]]. == Vanjske veze == * {{en icon}} [http://worldaerodata.com/wad.cgi?airport=OIBA DAFIF, World Aero Data: OIBA]{{Dead link|date=July 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * {{en icon}} [http://www.gcmap.com/airport/AEU DAFIF, Great Circle Mapper: AEU] {{iranski aerodromi}} [[Kategorija:Aerodromi u Iranu|Abu Musa]] [[Kategorija:Iranske zrakoplovne baze|Abu Musa]] [[Kategorija:Hormuzgan]] 0d89bfo0q4to6wxei9qx34qk4qi2noa Aerodrom Šahid Asijae 0 221347 42587857 41441613 2026-05-05T02:53:54Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Iranske avijacijske baze]] → [[Kategorija:Iranske zrakoplovne baze]] 42587857 wikitext text/x-wiki {{Infookvir aerodrom | ime = Aerodrom Šahid Asijae | izvorno ime = {{fa icon}} فرودگاه شهید آسیایی | slika = | slika-širina = | opis = | IATA = QMJ | ICAO = OIAI <center>{{Lokacijska karta|Iran|width=200|float=center |caption=|mark=Airplane_silhouette.svg|marksize=10 |label=QMJ|position=right |lat_deg=32|lat_min=00|lat_sec=08.54|lat_dir=N |lon_deg=049|lon_min=16|lon_sec=13.31|lon_dir=E }}<small>Lokacija aerodroma u Iranu</small></center> | vrsta = Civilni i vojni aerodrom | vlasnik = | operater = | grad = [[Masdžid-Sulejman]], [[Huzestan]]<br />{{flag|Iran}} | lokacija = | visina-f = 1206 | visina-m = 368 | koordinate = {{coor dms|32|00|08.54|N|049|16|13.31|E|type:airport|display=title,inline}} | website = | metar-visina = | metar-staza = | staza1-broj = 12/30 | staza1-dužina-f = 4656 | staza1-dužina-m = 1419 | staza1-površina = [[asfalt]] | staza2-broj = 14/32 | staza2-dužina-f = 5907 | staza2-dužina-m = 1800 | staza2-površina = [[asfalt]] | h1-broj = | h1-dužina-f = | h1-dužina-m = | h1-površina = | stat-god = | stat1-naziv = | stat1-podatak = | stat2-naziv = | stat2-podatak = | fusnota = }} '''Aerodrom Šahid Asijae''' ([[IATA aerodromski kodovi|IATA kod]]: '''QMJ''', [[ICAO aerodromski kodovi|ICAO kod]]: '''OIAI''') smješten je nedaleko od grada [[Masdžid-Sulejman]]a u jugozapadnom dijelu [[Iran]]a odnosno pokrajini [[Huzestan]]. Nalazi se na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 368 m. [[Aerodrom]] ima dvije [[asfalt]]irane uzletno-sletne staze dužine 1419 i 1800 m, a koristi se za domaće letove odnosno [[Oružane snage Irana|vojne svrhe]]. == Vanjske veze == * {{en icon}} [http://worldaerodata.com/wad.cgi?airport=OIAI DAFIF, World Aero Data: OIAI] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071206135000/http://www.worldaerodata.com/wad.cgi?airport=OIAI |date=2007-12-06 }} * {{en icon}} [http://www.gcmap.com/airport/QMJ DAFIF, Great Circle Mapper: QMJ] {{iranski aerodromi}} [[Kategorija:Aerodromi u Iranu|Šahid Asijae]] [[Kategorija:Iranske zrakoplovne baze|Šahid Asijae]] [[Kategorija:Huzestan]] by7zb14350g6lc67i6ug59s9p8dwcv3 Avijacijska baza Dezful 0 221351 42587845 41441634 2026-05-05T02:53:23Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Iranske avijacijske baze]] → [[Kategorija:Iranske zrakoplovne baze]] 42587845 wikitext text/x-wiki {{Infookvir aerodrom | ime = Avijacijska baza Dezful | izvorno ime = {{fa icon}} فرودگاه دزفول | slika = HESA Azarakhsh displayed in Vahdati Airbase.jpg | slika-širina = | opis = | IATA = DEF | ICAO = OIAD <center>{{Lokacijska karta|Iran|width=200|float=center |caption=|mark=Airplane_silhouette.svg|marksize=10 |label=DEF|position=right |lat_deg=32|lat_min=26|lat_sec=04|lat_dir=N |lon_deg=48|lon_min=23|lon_sec=51.5|lon_dir=E }}<small>Lokacija aerodroma u Iranu</small></center> | vrsta = Taktička avijacijska baza | vlasnik = | operater = | grad = [[Dezful]], [[Huzestan]]<br />{{flag|Iran}} | lokacija = Ulica Andimešk | visina-f = 472 | visina-m = 144 | koordinate = {{coor dms|32|26|04|N|048|23|51.5|E|type:airport|display=title,inline}} | website = | metar-visina = | metar-staza = | staza1-broj = 14R/32L | staza1-dužina-f = 12.641 | staza1-dužina-m = 3853 | staza1-površina = [[asfalt]] | staza2-broj = 14L/32R | staza2-dužina-f = 11.729 | staza2-dužina-m = 3575 | staza2-površina = [[asfalt]] | h1-broj = | h1-dužina-f = | h1-dužina-m = | h1-površina = | stat-god = | stat1-naziv = | stat1-podatak = | stat2-naziv = | stat2-podatak = | fusnota = }} '''Avijacijska baza Dezful''' ([[IATA aerodromski kodovi|IATA kod]]: '''DEF''', [[ICAO aerodromski kodovi|ICAO kod]]: '''OIAD''', poznata i kao '''Vahdati''') smještena je uz cestu Andimešk kod grada [[Dezful]]a u jugozapadnom dijelu [[Iran]]a odnosno pokrajini [[Huzestan]]. Nalazi se na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 144 m. [[Aerodrom]] ima dvije [[asfalt]]irane uzletno-sletne staze dužine 3853 i 3575 m, a njegova je namjena prvenstveno [[Oružane snage Irana|vojne prirode]]. Izgradili su ga [[Italija|talijanski]] inženjeri u vrijeme vladavine [[Muhamed-Reza Pahlavi|Muhameda Reze Pahlavija]], a uvelike je koristio [[iran]]skoj [[Iransko ratno zrakoplovstvo|ratnoj avijaciji]] tokom [[iračko-iranski rat|iransko-iračkog rata]]. == Vanjske veze == * {{en icon}} [http://worldaerodata.com/wad.cgi?id=IR51850&sch=OIAD DAFIF, World Aero Data: OIAD] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071206122620/http://www.worldaerodata.com/wad.cgi?id=IR51850&sch=OIAD |date=2007-12-06 }} * {{en icon}} [http://www.gcmap.com/airport/DEF DAFIF, Great Circle Mapper: DEF] * {{en icon}} [http://www.globalsecurity.org/military/world/iran/vahdati.htm Global Security: Vahdati AFB (Dezful)] ;Ostali projekti {{WProjekti |commonscat = Vahdati Air Base |commonscatsh = Avijacijska baza Dezful }} [[Kategorija:Iranske zrakoplovne baze|Dezful]] [[Kategorija:Huzestan]] p2oe7r0wrfct0k224cku8rw3ajrdlxq Avijacijska baza Hamadan 0 221353 42587850 41441636 2026-05-05T02:53:30Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Iranske avijacijske baze]] → [[Kategorija:Iranske zrakoplovne baze]] 42587850 wikitext text/x-wiki {{Infookvir aerodrom | ime = Avijacijska baza Hamadan | izvorno ime = {{fa icon}} پایگاه هوایی همدان | slika = | slika-širina = | opis = | IATA = ''nema'' | ICAO = OIHS <center>{{Lokacijska karta|Iran|width=200|float=center |caption=|mark=Airplane_silhouette.svg|marksize=10 |label=ABH|position=right |lat_deg=35|lat_min=12|lat_sec=41.91|lat_dir=N |lon_deg=048|lon_min=39|lon_sec=12.37|lon_dir=E }}<small>Lokacija aerodroma u Iranu</small></center> | vrsta = Taktička avijacijska baza | vlasnik = | operater = | grad = [[Hamadan]], [[Hamadanska pokrajina]]<br />{{flag|Iran}} | lokacija = Šarohijeva ulica | visina-f = 5609 | visina-m = 1710 | koordinate = {{coor dms|35|12|41.91|N|048|39|12.37|E|type:airport|display=title,inline}} | website = | metar-visina = | metar-staza = | staza1-broj = 05/23 | staza1-dužina-f = 12.915 | staza1-dužina-m = 3936 | staza1-površina = [[asfalt]] | staza2-broj = 13/31 | staza2-dužina-f = 14.625 | staza2-dužina-m = 4458 | staza2-površina = [[asfalt]] | staza3-broj = 13R/31L | staza3-dužina-f = 14300 | staza3-dužina-m = 4359 | staza3-površina = [[asfalt]] | h1-broj = | h1-dužina-f = | h1-dužina-m = | h1-površina = | stat-god = | stat1-naziv = | stat1-podatak = | stat2-naziv = | stat2-podatak = | fusnota = }} '''Avijacijska baza Hamadan''' ([[IATA aerodromski kodovi|IATA kod]]: ''nema'', [[ICAO aerodromski kodovi|ICAO kod]]: '''OIHS''') smještena je pokraj Šarohijeve ulice 47 [[kilometar|km]] sjeverno od grada [[Hamadan]]a u [[Hamadanska pokrajina|Hamadanskoj pokrajini]] na zapadu [[Iran]]a. Nalazi se na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 1710 m. Avijacijska baza ima tri [[asfalt]]irane uzletno-sletne staze dužine 3936, 4458 i 4359 m, a koriste je [[Oružane snage Irana|oružane snage]] [[Iran]]a. == Vanjske veze == * {{en icon}} [http://worldaerodata.com/wad.cgi?airport=OIHS DAFIF, World Aero Data: OIHS] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190305143444/http://worldaerodata.com/wad.cgi?airport=OIHS |date=2019-03-05 }} * {{en icon}} [http://www.gcmap.com/airport/OIHS DAFIF, Great Circle Mapper: OIHS] [[Kategorija:Iranske zrakoplovne baze|Hamadan]] [[Kategorija:Hamadanska pokrajina]] h69ajduv7by6dkvlhio09jojh0u7uzg Avijacijska baza Omidije 0 221355 42587855 41441637 2026-05-05T02:53:50Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Iranske avijacijske baze]] → [[Kategorija:Iranske zrakoplovne baze]] 42587855 wikitext text/x-wiki {{Infookvir aerodrom | ime = Avijacijska baza Omidije | izvorno ime = {{fa icon}} پایگاه هوایی امیدیه | slika = | slika-širina = | opis = | IATA = OMI | ICAO = OIAJ <center>{{Lokacijska karta|Iran|width=200|float=center |caption=|mark=Airplane_silhouette.svg|marksize=10 |label=OMI|position=right |lat_deg=30|lat_min=50|lat_sec=07|lat_dir=N |lon_deg=49|lon_min=32|lon_sec=06|lon_dir=E }}<small>Lokacija aerodroma u Iranu</small></center> | vrsta = Taktička avijacijska baza | vlasnik = | operater = | grad = [[Omidije]], [[Huzestan]]<br />{{flag|Iran}} | lokacija = | visina-f = 85 | visina-m = 26 | koordinate = {{coor dms|30|50|07|N|049|32|06|E|type:airport|display=title,inline}} | website = | metar-visina = | metar-staza = | staza1-broj = 12R/30L | staza1-dužina-f = 13.500 | staza1-dužina-m = 4115 | staza1-površina = [[asfalt]] | staza2-broj = 12L/30R | staza2-dužina-f = 11.500 | staza2-dužina-m = 3505 | staza2-površina = [[asfalt]] | h1-broj = | h1-dužina-f = | h1-dužina-m = | h1-površina = | stat-god = | stat1-naziv = | stat1-podatak = | stat2-naziv = | stat2-podatak = | fusnota = }} '''Avijacijska baza Omidije''' ([[IATA aerodromski kodovi|IATA kod]]: '''OMI''', [[ICAO aerodromski kodovi|ICAO kod]]: '''OIAJ''') smještena je nedaleko od grada [[Omidije]] u jugozapadnom dijelu [[Iran]]a odnosno pokrajini [[Huzestan]]. Nalazi se na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 26 m. [[Aerodrom]] ima dvije [[asfalt]]irane uzletno-sletne staze dužine 4115 i 3505 m, a njegova namjena je prvenstveno [[Oružane snage Irana|vojne prirode]]. Prije [[Iranska revolucija|Iranske revolucije]] korišten je kao pomoćna baza, dok je na značaju dobio tokom [[iračko-iranski rat|iransko-iračkog rata]] kada je bio jednom od strateških okosnica [[iran]]ske [[Iransko ratno zrakoplovstvo|ratne avijacije]]. == Vanjske veze == * {{en icon}} [http://worldaerodata.com/wad.cgi?airport=OIAJ DAFIF, World Aero Data: OIAJ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190305143444/http://worldaerodata.com/wad.cgi?airport=OIAJ |date=2019-03-05 }} * {{en icon}} [http://www.gcmap.com/airport/OMI DAFIF, Great Circle Mapper: OMI] [[Kategorija:Iranske zrakoplovne baze|Omidije]] [[Kategorija:Huzestan]] h3u2pzrzfsf5zl4wjbi7fg50mkppfat Zrakoplovna medicina 0 221418 42587456 42505448 2026-05-04T15:01:27Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Vazduhoplovna medicina]] na [[Zrakoplovna medicina]] preko preusmjerenja 42505448 wikitext text/x-wiki '''Vazduhoplovna''' ili '''zrakoplovna medicina''' je grana [[Preventivna medicina|preventivne medicine]] i [[Medicina rada|medicine rada]] i značajna komponenta vazduhoplovne bezbednosti i kosmičkih istraživanja. Vazduhoplovna medicina proučava, uticaj letenja [[Vazduhoplovstvo|vazduhoplova]] i sredine u kojoj se ono obavlja na organizam [[pilot]]a, [[kosmonaut|astronauta]] pratećeg vazduhoplovnog osoblja, [[padobranstvo|padobranaca]], putnika u vazdušnom transportu, i u praksi primenjuje specifične metode preventivno medicinske zaštite u sprečavanju negativnog uticaja letenja i boravka u [[svemir]]u na [[život]] i [[zdravlje]] [[čovek]]a i nastanak vanrednih događaja i [[katastrofa]], koje karakteriše veliki gubitak ljudskih života, materijalnih dobara i [[ekologija|poremećaj ekoloških sistema]]. I pored postojanja mnogih problema, i visoko rizičnih situacija, sa kojima se svakodnevno, u svom okruženju, susreću pripadnici avijacije i astronauti za vreme boravka u [[Zemljina atmosfera|zemljinoj atmosferi]] i [[svemir]]u, [[ljekar|lekari]] vazduhoplovne medicine su samo deo mnogih visoko obučenih pojedinca koji rade na minimiziranju mnogih nuspojava u vazduhoplovstvu i svemirskim istraživanjima, tako da čovek može i dalje da ima nadmoć u vazdušnom prostoru.<ref name="Dehart">{{cite book | last = DeHart | first = Roy L | authorlink = | coauthors = Davis, Jeffrey R | title = Fundamentals Of Aerospace Medicine: Translating Research Into Clinical Applications | url = https://archive.org/details/fundamentalsofae0000unse_t8s4 | year = 2002 | publisher = Lippincott Williams And Wilkins | isbn = 978-0-7817-2898-0 | pages = pp. 720 }}</ref> == Zahtevi i zadaci == [[Zemljina atmosfera|Atmosfera zemlje]] i [[kosmos]], u kojima se obavlja letenje jako je negostoljubiva sredina za [[čovek]]a i može ispoljiti negativan uticaj na njegov [[organizam]], bez obzira na vrstu i tip [[vazduhoplova]]. Letenje se u zemljinoj atmosferi obavlja na visinama, u proseku od 9.100–18.300 m, pri sniženom [[atmosferski pritisak|barometarskom pritisku]]. [[Temperatura]] na tim visinama pada za 2°S na svakih 300 m [[apsolutna visina|nadmorske visine]],<ref>{{Cite web | url = http://users.telenet.be/lode.stevens/cma/Hypoxie2.htm | title = Aerospace Medicine, Hypoxie (Hipoksija) | accessdate = 15. mart 2010 | author = Webmaster Lode Stevens, | language = be }}</ref> (tako da na visini od 10.700 m, ona iznosi –57°S ). U toku uspona na visinu ili spuštanja na zemlju, [[vazduhoplov]]i (a posebno [[svemirske letelice]]) kreću se velikom [[brzina|brzinom]] što dovodi do velikog „g“ ([[gravitacija|gravitacionog]]), opterećenja na [[organizam]], ali i do ekstremnog zagrevanja kabinskog prostora zbog [[Otpor vazduha|otpora]] [[vazduh]]a pri kretanju kroz gušće slojeve atmosfere. Složeni [[meteoroligija|meteorološki uslovi]], smena [[dan]]a i [[noć]]i, [[džetleg|džet lag]] ([[Biološki časovnik|cirkadijalna disritmija]]),<ref>{{Cite web |url = http://www.gi.alaska.edu/ScienceForum/ASF12/1261.html |title = Uticaj letenja na istok na džet leg |accessdate = 15. mart 2010 |author = Miers Laboratories, Wellington, New Zealand |language = en |archivedate = 2009-07-24 |archiveurl = https://web.archive.org/web/20090724002221/http://www.gi.alaska.edu/ScienceForum/ASF12/1261.html |deadurl = yes }}</ref> borbeni letovi (u vojnom vazduhoplovstvu), vanredni događaji u toku letenja (izazvani ljudkim i tehničkim greškama) izuzetno su jaki biološki i psihološki [[Stres (medicina)|stresogeni]] uticaji po organizam [[pilot]]a. [[Disanje]] [[kiseonik]]a na povišenom pritisku, [[buka]], [[Vibracija|vibracije]], [[kosmičko zračenje]], katapultiranje (prinudno napuštanje [[vazduhoplov]]a) [[izbacivo sedište|izbacivim sedištem]], nakon čega sledi [[padobran|skok padobranom]] samo su neki od problema koje rešava vazduholovna medicina.<ref name="Dehart"/> Iz ovih i mnogih drugih zahteva, nastala je vazduhoplovna medicina kao potreba savremenog razvoja vazduhoplostva i astronautike sa težišnim zadacima; '''Da odgovori''', na brojne biološke, psihološke i fizičke stresove kojima su u svojoj radnoj sredini (unutar i iznad atmosfere zemlje ) izloženi [[pilot]]i, [[padobranstvo|padobranci]], [[kosmonaut|astronauti]] i drugo osoblje profesionalno vezano za letenje i opsluživanjem letenja.<ref name="Štajnberger">{{cite book | last = Štajnberger | first = I | authorlink = | coauthors = | title = Čovek u automatizovanom sistemu | year = 1980 | publisher = Nolit, Beograd | id = | pages = }}</ref>, Jasno je, da na sva ova pitanja vazduhoplovna medicina može da odgovori samo primenom metodologije naučnog rada, koji mora da ima svoje mesto u sveukupnim fundamentalnim i aplikativnim istraživanjima u [[Vazduhoplovstvo#Institucije vazduhoplovstva|vazduhoplovstvu]].<ref>{{cite book | last = Milorad | first = Dimić | authorlink = | coauthors = Debijađi R.i sar | title = Uticaj broja padobranskih skokova na kardiovaskularni, simpatoadrenalni sistem i na stepen anksioznosti u padobranaca na obuci | year = 1985 | publisher = Zbornik radova 6.simpozijuma vazduhoplovne medicine, Batajnica | id = | pages = 111-153 }}</ref> '''Da spreči''' pojavu nepovoljnih fizioloških i psiholoških promena, u organizmu osoba, profesionalno uključenih u proces letenja, ali i brojnih putnika u toku komercijalnih letova vazduhoplovima.<ref>{{cite book | last = Berić | first = Marica | authorlink = | coauthors = | title = Sposobnost i karakteristike ličnosti pilota sa i bez udesa | year = 1986 | publisher = Magistarski rad | id = | pages = }}</ref> Vazduhoplovna medicina to može postići samo pravilnim prikupljanjem informacija, preko kojih se ostvaruje njena ključna uloga u blagovremenom otkrivanju polimorfnih simptoma koji se odražavaju na fizičko, intelektualno i psihičko stanje pilota. '''Da pomogne''', konstruktorima letjelica, svemirskih „brodova „ i druge vazduhoplovne opreme, u konstruisanju, ovih skupocenih mašina, zaštitnih sredstava i drugih elemenata zaštite u vazduhoplovstvu i astronautici.<ref>{{cite book | last = Đorđević | first = Zoran | authorlink = | coauthors = | title = Mikrotalsno zračenje i zaštita | year = 1978 | publisher = Nolit, Beograd | id = | pages = }}</ref> Na prekomerna fiziološka opterećenja, koja se mogu javiti u organizmu pilota, uvođenjem u svakodnevnu upotrebu savremenih tehničkih rešenja brojnih konstruktora vazduhoplova i vazduhoplovne opreme, pravovremeno treba da ukaže vazduhoplovna medicina i na taj način zaštiti zdravlje i živote pilota. '''Da reši probleme''', kao što su održavanje života astronauta u svemiru, štetnih uticaja letenja na zdravlje pilota i ostalog letačkog osoblja i probleme pružanja medicinske podrške brojnim zdravim i bolesnim putnicima avio-kompanija.<ref>{{cite book | last = Del Vecchio | first = Robert | authorlink = | coauthors = | title = Physiological Aspects of Flight, | year = 1977 | publisher = Duwling College Press, Oakdale, New York 11769 | id = | pages = }}</ref> Obaveza vazduhoplovne medicine zajedno sa [[ergonomija|ergonomijom]], je da u kabini [[avion|vazduhoplova]] stvori što povoljnije uslove za život i rad pilota, imajući u vidu da je pilot „zarobljen“ u sopstvenoj letačkoj opremi i pritešnjen uz izbacivo sedište, i pomalo podseća na fetus smešten u ljusci jajeta. Zato su dobri uslovi u kabini vazduhoplova preduslov za efikasnost pilota u izvršenju zadataka.<ref name="Debijađi">{{cite book | last = Debijađi | first = Rudi | authorlink = | coauthors = | title = Osnovni problemi savremene vazduhoplovne medicine, | year = 1989 | publisher = VII simpozijuma vazduhoplovne medicine, Zbornik radova, Batajnica, | id = | pages = 157-167 }}</ref> '''Da normativno (medicinskim propisima) reguliše''', vazduhoplovno-kosmičku preventivno medicinsku zaštitu u [[kosmonaut|astronautici]], profesionalnom (civilnom i vojnom) i komercijalnom [[vazduhoplovstvo|vazduhoplovstvu]] i normativno reguliše, rad medicinskog osoblja u vazduhoplovstvu, kako u oblasti selekcije ljudstva (izrada kriterijuma), tako i u oblasti medicinskog obezbeđenja letenja i svemirskih istraživanja.<ref>{{Cite web | url = http://www.tc.gc.ca/civilaviation/regserv/affairs/cars/part4/standards/t42402.htm | title = Standard 424 - PHYSICAL AND MENTAL REQUIREMENT /Standard 424-Fizičke i mentalne sposobnosti pilota/ | accessdate = 15. mart 2010 | author = Canadian Aviation Regulations 2009-2 | language = en }}</ref> '''Da vrši selekciju (izbor) ljudstva''', neposredno angažovanog (piloti, kosmonauti itd) ili posredno uključenog (kabinsko osoblje vazduhoplova, avio-mehaničari, kontrolori letenja [[radar]]ista itd), u proces letenja. Primenom selekcije, vazduhoplovna medicina treba pre svega da utvrdi individualne psihofiziološke sposobnosti, ili kapacitete, svakog kandidata koji se uključuje u proces letenja, za mešoviti (manuelni i mentalni) [[mehanički rad|rad]] u uslovima izlaganja visini ([[hipoksija|hipoksiji]]), ekstremnoj [[brzina|brzini]] i [[ubrzanje|ubrzanju]] specifičnom [[umor|zamoru]] i drugim naprezanjima, koja su povezana sa letenjem i boravkom u atmosferi i [[kosmos]]u. Posebnim metodama selekcije (kao što su npr. [[hiposični test]] u [[barokomora|barokomori]], [[test tolerancije na ubrzanje]] u [[pilotska centrifuga|centrifugi]], specifični [[psihološki testovi]] itd) [[ljekar|lekari]] vazduhoplovne medicine, treba da otkriju funkcijsku insuficijenciju i eventualne organske mane, koje se pod uobičajenim ekofiziološkim uslovima ne isponjavaju, ali se mogu javiti u toku letenja i ozbiljno ugroziti radne i životne funkcije [[pilot]]a i [[kosmonaut|astronauta]] i izazvati [[udes vazduhoplova|udes]] (katastrofu).<ref>{{cite book | last = Milorad | first = Janjušević | authorlink = | coauthors = i sar. | title = Reevaluacija hipoksičnog testa, | year = 1989 | publisher = Zbornik radova 7.simpozijuma vazduhoplovne medicine, Batajnica | id = | pages = 281-288 }}</ref> '''Da školuje''' [[ljekar|lekare]] i [[psihologija|psihologe]] u oblasti vazduhoplovene i kosmičke medicine (kursevi, specijalizacija, poslediplomske studije). Za uspešan rad vazduhoplovne medicine potrebni su adekvatni kadrovi. Samo visoko stručno obučeni kadrovi mogu da odgovore složenom zadatku vazduhoplovne medicine da bude dragocena i nezaobilazna karika u pripremi pilota za njihovo kvalitetno i dugotrajno izvršavanje letačkih zadataka.<ref name="Debijađi"/> {|{{prettytable}} | colspan="13" style="text-align:center;"|<div class="NavHead" style="background:skyBlue; text-align:center; font-size:100%;">'''ZADACI I DELATNOSTI VAZDUHOPLOVNE MEDICINE |- style="text-align:center;" ||'''Zadaci''' ||'''Delatnosti ''' |- |align="left"| === Naučno-istraživački rad === |align="left"| * U oblasti aviofiziologije (izučava negativnih uticaja sredine u kojoj se obavlja letenje na fiziološke sisteme [[pilot]]a i [[kosmonaut|astronauta]]) * U oblasti medicinskog ispitivanja [[vazduhoplov]]a i vazduhoplovne opreme. * U oblasti vazduhoplovnomedicinske preventivne zaštite (zaštitne opreme, režima rada i odmora, letačkog zamora, [[fizička kondiicija|fizičke kondicije]], [[gojaznost]]i, preživljavanja nakon udesa itd.) * U oblasti epidemiološkog istraživanja, bolesti, [[udes vazduhoplova|udesa]] i katastrofa, i drugih stanja uzrokovanih letenjem. * Vazduhoplovnomedicinska ekspertiza vanrednih događaja, [[udes]]a i [[katastrofa]] u toku letenja.<ref>{{cite book | last = Beaty | first = David | authorlink = | coauthors = | title = Naked Pilot: The Human Factor in Aircraft Accidents, | url = https://archive.org/details/nakedpilothumanf0000beat | year = 1995 | publisher = The Crowood Press Ltd | isbn = 1 85310482 5 | pages = en }}</ref> * U oblasti [[hiperbarična medicina|hiperbarične medicine]] * U oblasti [[vazduhoplovna psihologija|vazduhoplovne psihologije]] * U oblasti [[mikrotalsno zračenje|mikrotalasnog]] i [[kosmičko zračenje|kosmičnog zračenja]] * U oblasti [[zaštita životne sredine|zaštite životne sredine]] ([[buka]], [[Vibracija|vibracije]], aero-zagađenja, trovanja) |- |align="left"| === Selekcija i zdravstveni nadzor === |align="left"| * [[Selekcija]] (izbor) ljudstva (vojnih i civilnih pilota, [[kosmonaut|astronauta]], [[padobranstvo|padobranaca]], kontrolora letenja, ostalog letačkog osoblja, za školovanje i specijalne dužnosti) * Periodični (redovni i vanredni) zdravstveni pregledi vojnih i civilnih pilota, astronauta, padobranaca, kontrolora letenja, ostalog letačkog osoblja. * Vanredni zdravstveni pregledi vojnih i civilnih pilota nakon vanrednih događaja i udesa vazduhoplova. * Selekcija i zdravstveni pregledi ljudstva na radarskim sistemima (izloženog dejstvu mikrotalasnog zračenja). |- |align="left"| === Fiziološka trenaža i edukacija iz vazduhoplovne medicine === [[Datoteka:RU270484.star city centriguge2.jpg|centar|180px]] |align="left"| * Fiziološka trenaža letača i astronauta primenom specifične vazduhoplovnomedicinske opreme (uređaja); :* [[Barokomora|Barokomore]] (za određivanje vremena čiste svesti, simulaciju ekspolozivane dekompresije, proveru i podešavanje zaštitne opreme) :* Pilotske centrifuge :* Laboratorije za demonstraciju prostorne dezorijentacije :* Izbacivog sedišta (katapulta) :* Aviona laboratoriji za simulaciju bestežinskog stanja. * Obuka iz vazduhoplovne medicine (teorijska i praktična), :* Za pilote, astronaute, padobrance i ostalo letačko i neletačko osoblje uključeno u proces letenja. * Edukacija lekara i ostalog medicinskog osoblja iz vazduhoplovne medicine; :* Kursevi, seminiari, praktična nastava. :* [[Spacijalizacija]] i poslediplomske studije iz vazduhoplovne medicine za [[ljekar|lekare]] i vazduhoplovne psihologe. |- |align="left"| === Medicinsko zbrinjavanje === [[Datoteka:Barokomora Nis hyperbaric center.JPG|centar|180px]] |align="left"| * [[Terapija|Lečenje]] i [[rehabilitacija]] povređenih i obolelih pripadnika [[vazduhoplovstvo|vazduhoplovstva]]. * [[Terapija|Lečenje]] [[bolesnik]]a u [[barokomora|hipo i hiperbaričnim komorama]]. * Medicinska podrška putnicima avio-kompanija (konsultativni pregledi) * Sprečavanje prenosa [[karantinske bolesti|karantinskih bolesti]] vazdušnim putem * Medicinsko obezbeđenje letenja, [[padobranstvo|padobranskih skokova]] i drugih aktivnosti vezanih za letenje i padobranske skokove. * Medicinska kontrola [[ishrana|ishrane]] i psihofizičke kondicije pilota i [[padobranstvo|padobranaca]]. |- |align="left"| === Vazdušni transport p/o === [[Datoteka:Medevac mission, Balad Air Base, Iraq.jpg|centar|180px]] |align="left"| * Oranizacija [[transport]]a povređenih i obolelih (p/o) i opremanje [[vazduhoplov]]a medicinskom opremom. * Pružanje pomoći medicinskom osoblju (raznih specijalnosti) i p/o u toku vazdušnog transporta povređenih i obolelih. |} === Uloga vazduhoplovnih lekara === Vazduhoplovna medicina, koja svojim mnogobrojnim aktivnostima, treba da očuva [[zdravlje]], [[bezbednost]] i psihofizičku sposobnost lica uključenih u brojne aktivnosti vezane za boravak u zemljinoj atmosferi i [[svemir]]u, zahteva i visokostručan medicinski kadar. Zato se [[ljekar|lekari]] vazduhoplovne medicina mogu naći širom [[zemlja|sveta]] u [[vojska|vojsci]], komercijalnim avio-kompanijama, vladinim agencijama, privatnim i nezavisnim agencijama i klinikama za medicinsku selekciju i izdavanje sertifikata (dozvola) [[pilot]]ima i drugom vazduhoplovnom osoblju, ili u brojnim institutima, laboratorijama i akademskim (školskim) ustanovama.<ref>{{Cite web |url = http://www.asma.org/aboutasma/careers.php#AerospaceMedecine |title = Careers in Aerospace Medicine /Karijera u vazduhoplovnokosmičkoj medicini/ |accessdate = 15. mart 2010 |author = Aerospace Medical Association (AsMA) |language = en |archive-date = 2012-06-16 |archive-url = https://web.archive.org/web/20120616185926/http://www.asma.org/aboutasma/careers.php#AerospaceMedecine |dead-url = yes }}</ref> Operativna uloga lekara vazduhoplovne medicine, može biti prilično različita, što najčešće zavisi od ustanove i oblasti u kojoj obavljaju delatnost; * U [[vojska|vojsci]], (u aktivnoj službi i rezervnom sastavu), njihov rad se odvija u rasponu od medicinskog obezbeđenja letenja i drugih aktivnosti u letačkim [[eskadrila]]ma, lečenju letačkog osoblja i njihovih porodica, do obavljanja ostalih specifičnih delatnosti u vojnomedicinskim ustanovama, institutima i vazduhoplovnim komandama; * U civilnom vazduhoplovstvu, vazduhoplovni lekari obično rade u avio-kompanijama na poslovima, medicinskog obezbeđenja letenja na [[aerodrom]]u, poslovima zdravstvenog nadzora nad pilotima i ostalim osobljem u avio-kompanijama, ali i u brojnim vladinim i privatnim agencijama za bezbednost letenja na izradi normativnih akata, kontroli vazdušnog saobraćaja, ispitivanju udesa i izdavanju zdravstvenih sertifikata (dozvola) . * U agencijama za [[Svemirska trka|svemirska istraživanja]] vazduhoplovni lekari pružaju svu potrebnu medicinsku pomoć [[kosmonaut|astronautima]] kako na [[zemlja|zemlji]], u toku njihove selekcije i priprema za boravak u [[svemir]]u, tako i nakon njihovog povratka iz [[svemir]]a (zbog mogućih tegoba izazvanih [[nulta gravitacija|nultom (mikro) gravitacijom]], [[kosmička radijacija|kosmičkom radijacijom]] itd). * U visokoškolskim ustanovama, letačkim akademijama i brojnim naučnoistraživačkim ustanovama, vazduhoplovni lekari rade kao nastavnici iz vazduhoplovne i kosmičke medicine, za medicinsko osoblje i letače i astronaute ili kao istraživači (naučnici) u projektima medicinskih istraživanja. == Vazduhoplovna medicina u svetu == [[Datoteka:Hot-air-balloon-basket-legacy.jpg|mini|190p|Prva medicinska istraživanja započeta su iz balona|desno]] [[Datoteka:Croce-Spinelli.png|mini|190p| [[Žozef Kros-Spineli]] prva žrtva [[Hipoksija|hipoksije]] u [[Vazduhoplovstvo|vazduhoplovstvu]].|desno]] Čovek je od svog postanka, kroz mnogo vekova umnog i kreativnog razvoja posmatrao i proučava prirodu i nebesko prostranstvo iznad njegovog životnog okruženja, nakon čega se u njemu javila sve veća želja da napravi uređaj kojim bi mogao da ovlada beskrajnim vazdušnim prostorom sve do udaljenih planeta i zvezda. Čovek prvo proučava letenja, ptica i insekata, a zatim bacanjem predmeta kroz [[vazduh]], i zakonomernosti fizike, da bi na kraju svojim prvim pokušajima letenja odgovorio na sopstvene izazove za boravak u atmosferi i [[kosmos]]u. Postoje stare legende o ljudskom letu, kao što je legenda o [[Ikar]]u, a kasnije, nešto realnije tvrdnje o letovima ljudi na kratkim rastojanjima, kao što su letovi s [[krilo|krilima]] ({{Jez-en|Abbas Ibn Firnas}}) - (810–887), ({{Jez-es|Eilmer of Malmesbury}}) - ([[810]] - [[887]]), <ref>{{Cite web |url = http://www.eilmer.co.uk/eilmer-biog.htm |title = Biografija - Eilmer of Malmesbury |accessdate = 15. oktobar 2009 |author = Eilmer of Malmesbury |language = en |archive-date = 2009-11-01 |archive-url = https://web.archive.org/web/20091101062715/http://www.eilmer.co.uk/eilmer-biog.htm }}</ref> (u [[11. vek]]u ) i sa naduvanom pasarolom ({{Jez-pt|Bartolomeu Lourenço de Gusmão}}) ([[1685]] - [[1724]]).<ref>AMEIDA, L. Ferrand de, "Gusmão, Bartolomeu Lourenço de", in SERRÃO, Joel, Dicionário de História de Portugal, Porto, Figueirinhas, 1981, vol. III, pp. 184–185 {{pt}}</ref> Pravi razvoj [[vazduhoplovstvo|vazduhoplovstva]] a sa njim i vazduhoplovna medicina nastaje u ranom [[18. vek]]u sa prvim [[fiziologija|fiziološkim studijama]] [[ljekar|lekara]] balonista. Tokom [[1784]]. godinu dana nakon prvog leta [[Balon (vazduhoplov)|balonom]], od strane francuskog [[fizičar]]a [[Žan-Fransoa Pilatr de Rozje]]a ({{Jez-fr|Jean-François Pilâtre de Rozier}}), i bostonskog [[fizičar]]a, dr Džona Džefriza ({{Jez-en|John Jeffri}}), sačinjena je prva studija visinskog [[zemljina atmosfera|sastava atmosfere]] uz pomoć balona. Dr Francisko Bover na Medicinskom fakultetu u [[Barselona|Barceloni]] [[1800]]. objavljuje svoja istraživanja na temu „Upotreba balona u medicini“. Njegovim istraživanjima pridružuju se Robertson opisom fizioloških problema kod vazduhoplovaca, a [[1850]]. Baral i Bikio koji opisuju efekte hladnoće za vreme uspona balonom. Tokom [[1804]]. J. D. Zaharov, je uz pomoć balona, istraživao ne samo fizičke i fiziološke već i psihološke probleme u toku letenja, a M. A. Rikačev, pored fizičkih istraživanja, koje je vršio u toku leta, proučavao je i funkcije [[oko|vida]] i [[uvo|sluha]], i jedan je od prvih istraživača koji je [[1882]]. dao prvi opis ličnih osobina neophodnih za vazduhoplovca. Prvu sveobuhvatnu studiju uticaja letenja na [[zdravlje]], sproveo je francuski lekar [[Pol Ber]], koji je objavio svoja istraživanja o uticaju promene sastava i [[atmosferski pritisak|pritisak vazduha]], sa porastom visine na ljude, [[1878]]. pod naslovom „Barometarski pritisak“ ({{Jez-fr|La pression barometrique}}).<ref>{{cite book | last = Dejours | first = P | authorlink = | coauthors = Dejours, S | title = The effects of barometric pressure according to Paul Bert: the question today | edition = | year = 1992 | publisher = International Journal of Sports Medicine 13 | location = | language = en | id = | pages = Suppl 1:S1-5 }}</ref> Između [[1870]]. i [[1878]]. Ber je sproveo 670 pojedinačnih istraživanja i uspeo je da dokaže odnos [[vazduh]]a, [[gas]]ova, [[pritisak|pritiska]] [[vodena para|vodene pare]], [[krv]]i i probleme pri letenju, što je u suštini osnova vazduhoplovne medicine. {{izdvojeni citat|[[Pol Ber|Ber]] je [[1874]]. odlučio da utvrdi korelaciju između svojih laboratorijskih rezultata i rezultata dobijenih u stvarnom letu pa je angažovao dva iskusna letača: [[Teodor Sivel|Teodora Sivela]] ( Théodore Sivel ([[1834]]-[[1875]])) i [[Žozef Kros-Spinelije|Žozefa Krosa-Spinelija]] (Joseph Eustache Crocé-Spinelli ([[1845]]-[[1875]]). U novo konstruisanoj barokomori podvrgavao ih je pritisku od 304 mmHg, što odgovara visini od oko 7.000 m, pri čemu ih je naučio da, za sprečavanje [[Hipoksija|hipoksije]], koriste čist[[kiseonik]] i mešavinu kiseonika sa drugim [[gas]]ovima. Dana [[15. april]]a [[1875]]. njih su dvojica, zajedno sa Gastonom Tisandjerijeom (Gaston Tissandierie), leteli novim balon „Zenit“ pri čemu su poneli samo tri 150 litarske vreće 75% [[kiseonik]]a.[[Pol Ber|Ber]] ih je pokušao [[pismo]]m upozoriti da to nije dovoljno, no pismo je stiglo prekasno i od posledica [[hipoksija|hipoksije]], preživeo je samo Tisandjerije. Tako su Teodor Sivel i Žozef Kros-Spineli postali prve žrtve visinskog leta. Žrtve [[hipoksija|hipoksije]] u pravom smislu reči...<ref>{{Cite web |url = http://www.zrakoplovstvo.net/medicina/med1.html |title = Zrakoplovna medicina |accessdate = 15. oktobar 2009 |author = Dr Vladimir Pletikapić |language = hr |archive-date = 2012-01-20 |archive-url = https://web.archive.org/web/20120120103011/http://www.zrakoplovstvo.net/medicina/med1.html |dead-url = yes }}</ref>}} Bečki [[fiziolog]] Herman fon Šreter, [[1894]]. dizajnirao je [[kiseonička maska|kiseoničku masku]] sa kojom [[meteorolog]] Artur Berson postavlja rekord i dostiže visinu od 9.150 metara leteći u balonu, i time omogućio dalji razvoj zaštitne letačke opreme i konstruisanje vazduhoplova za letova na velikim visinama u uslovima snižene koncentracije [[kiseonik]]a. Od poletanja prvog [[avion]]a [[17. decembar]]a [[1903]]. do današnjih dana došlo je do burnog razvoja vazduhoplovne tehnike i tehnologije, koji je pratio i ubrzan razvoj vazduhoplovne medicine. Prva medicinska istraživanja u vazduhoplovstvu počinju [[1907]]., samo 4 godine od prvog leta aviona.<ref name="Diane">{{cite book | last =Diane L. | first = Damos | authorlink = | coauthors = | title = Foundations of Military Pilot Selection Systems: World War I | year = 2007 | publisher = U.S. Army Research Institute for the Behavioral Sciences and Social Sciences | location = Arlington, Virginia | id = Technical Report 1210 | pages = 19 }}</ref> Nemci su [[1910]]. prvi objavili posebne medicinske propise vezane za izbor pilota, a prvi propisi za vojne pilote, koje su oni morali da poštuju u izvršenju letačkih aktivnosti, donele su i SAD [[1912]]. zatim [[Engleska]] [[1916]]. i [[Francuska]] [[1917]]. Prema dr Armstrongu, ovi standardi bili su ignorisani u prvim godinama [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]], što je imalo katastrofalne posledice. Nemci zato naknadno revidiraju svoje standarde, objavljuju i u praksi primenjuju novu verziju medicinskih propisa za pilote od [[1915]].<ref name="Diane"/> Vojska [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], vrlo brzo shvata, da pažljivo izvršen medicinski izbor kandidata za pilote, smanjuje troškove obuke i povećava bezbednost letenja i zato revidira način vršenja medicinskih pregleda i maja [[1917]]. u praksu uvodi izmenjenu verziju pravilnika „Obrazac 609“. Lekarski pregled po ovom „obrascu“ je sveobuhvatan i on se ne menja sve do kraja [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. Značajan doprinos na tom području dao je lekar Teodor Lister ({{Jez-en|Theodor Lyster}}), američki pionir vazduhoplovne medicine, koji je i otvorio prvu istraživačku laboratoriju u oblasti vazduhoplovne medicine [[1918]]. u [[Njujork]]u. Sledeće godine otvorena je i prva škola za vazduhoplovnu medicinu.<ref name="Diane"/> Sledi novi razvoj događaja;<ref>{{Cite web |url = http://www.semae.es/?page_id=39 |title = Historia Medicina Aeroespacial |accessdate = 20. mart 2010 |author = Sociedad Española de Medicina Aeroespacial |language = es |archive-date = 2009-12-25 |archive-url = https://web.archive.org/web/20091225151044/http://www.semae.es/?page_id=39 }}</ref> * [[1917]]. u [[Francuska|Francuskoj]] se formira prva Organizacija za selekciju i fiziološka istraživanja u francuskom vazduhoplovstvu, * [[1919]]. u [[Rim]]u se održava Prva međunarodna konferencija za vazduhoplovnu medicinu. * [[1921]]. u SAD osnovana je prva Vazduhoplovnomedicinska škola. * [[1926]]. Bauer objavljuje svoju knjigu o „Vazduhoplovna medicina“. * [[1939]]. Armstrong (američki sanitetski generala) objavio je prvo izdanje knjige „Principi i praksa vazduhoplovne medicine“, koji i do današnjih dana predstavlja značajan udžbenik za izučavanje vazduhoplovne medicine u celom [[zemlja|svetu]].<ref>{{cite book | last = Armstrong, H. G. | first = | authorlink = | coauthors = | title = Principles and Practice of Aviation Medicine (Second ed.). | year = 1943 | publisher = The Williams & Wilkins Company | location = Baltimore, | id = | pages = }}</ref> * [[1939]]. Frank V. R. profesor za medicinska istraživanja Univerziteta u [[Toronto|Torontu]], prvi dizajnira [[anti-G odelo]]. * [[1929]]. u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] osnovano je prvo [[Udruženje lekara vazduhoplovne medicine]], ({{jez-en|Aerospace Medical Association (AsMA)}}) ,<ref>{{Cite web | url = http://www.asma.org/index.php | title = Aerospace Medical Association (AsMA) | accessdate = 15. oktobar 2009 | author = | language = en | archivedate = 2008-05-09 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20080509132222/http://www.asma.org/index.php | deadurl = yes }}</ref> pod rukovodstvom Luisa H. Bauera. * [[1934]]. u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|SSSR]], [[Engleska|Engleskoj]], [[Nemačka|Nemačkoj]] i mnogim drugim zemljama, počinju prva proučavanja uticaja visokih naprezanja u toku letenja na organizam pilota. Istraživanja koja su trebala da stvore optimalne uslove u odnosu [[čovek]] - [[avion]] - [[sredina]] i obezbede povoljno jedinstvo između [[pilot]]a i aviona, i dovedu do daljeg tehničkog napretka, izrade i razvoja prvog hermetičkog (visinskog) odela, nešto kasnije i prvog [[antigravitaciono odelo|anti-G odela]] i druge zaštitne opreme. Konstrukcija ove opreme koja traje do danas, a trajaće i nadalje, omogućila je dalji razvoj [[avion|mlaznih aviona]], a kasnije i [[raketa|vazduhoplova na raketni pogon]] i neprestano zahtevala i dalje zahteva, razvoj vazduhoplovne i kosmičke medicine. * [[1960]]. počinju prva medicinska istraživanja u oblasti kosmičke medicine. Nakon te godine iz okrilja vazduhoplovne medicine, izdvaja se i nastaje posebna subspecijalistička grana kosmička medicina. Zato je u pojedinim zemljama sveta sve više u upotrebi naziv '''vazduhoplovna i kosmička medicina'''. == Vazduhoplovna medicine na prostoru Jugoslavije i Srbije == [[Datoteka:Kuća Mavre Bindera.JPG|mini|200p|Zgrada u ulici Dr. Petra Marković 4 u [[Zemun]]u u kojoj je [[1945]]. osnovan [[Vazduhoplovnomedicinski institut|VMI]] |desno]] [[Datoteka:Bazduh1.jpg|mini|200p|desno|Od [[1985]]. [[Vazduhoplovnomedicinski institut|VMI]] primenjuje i uređaja za demonstraciju prostorne dezorijentacije]] Istorija vazduhoplovne medicine na prostoru Srbije datira od [[1911]]., kada je izvršena prva selekcija letača za vazduhoplovstvo [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]]. Koliko je to bilo napredno govori podatak da su [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] prvu selekciju sprovele tek [[1917]]. i da je tada [[Srbija]] bili treća zemlja u [[zemlja|svetu]] koja se bavila selekcijom letača, kao i podatak da je prvi vazdušni transport ranjenika u jednom [[rat]]u, obavljen [[1915]]. u [[Prvi svetski rat|Prvom svetskom ratu]] za vreme povlačenja srpske vojske preko [[Albanija|Albanije]]) na relaciji [[Skoplje]] - [[Prizren]].<ref>{{cite book | last = Dimić | first = Milorad | authorlink = | coauthors = Milenković Sreten | title = 125 Godina vojne bolnice u Nišu | year = 2004 | publisher = Vojna bolnica | location = Niš | isbn = 86-84819-01-2 | pages = 116 }}</ref> Od tada pa do [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]], [[ljekar|lekari]] vazduhoplovne medicine su bili u sastavu Sanitetskog odeljenja Komande vazduhoplovstva Kraljevine Jugoslavije. U tom periodu, jugoslovenska vazduhoplovna medicina (naročito vazduhoplovna fiziologija) bila je jedna od vodećih u [[zemlja|svetu]] a njeni lekari su se školovali u vodećim zemljama u ovoj oblasti medicine, [[Francuska|Francuskoj]] i [[nemačka|Nemačkoj]]. U to vreme [[Kraljevina Jugoslavija]] je bila među retkim zemljama koja je imala udžbenik iz vazduhoplovne medicine, na [[Srpski jezik|srpskom jeziku]], koji je napisao lekar i pilot dr Mihajlo Kostić [[1941]]. Dr Petrović i dr Nikolić bili su prvi rodonačelnici savremene vazduhoplovne medicine u Kraljevini Jugoslaviji, ali je [[Drugi svetski rat]] i odlazak u zarobljeništvo prekinuo njihov rad ali i dalji razvoj ove grane medicine. Nakon rata, iz nepoznatih razloga, oni se nisu priključili daljem radu u ovoj grani medicine.<ref name="Rudnjanin">{{cite book | last = Rudnjanin | first = Slobodan | authorlink = | coauthors =Debijađi R. | title = Vazduhoplovna medicina u Jugoslaviji posle drugog svetkog rata | year = 2003 | publisher = Vojnosanitetski pregled | location = Beograd | id = [[UDC 6 13.693(497. 1)(091)]] | pages = 60(4) (501-503) }}</ref> Od novembra [[1944]]. do marta [[1945]]. formira se [[Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana SFRJ|Jugoslovensko ratno vazduhoplovstvo]] (JRV) sa dve divizije koje su u svom sastavu imale po tri puka. Njihovo formiranje prati i razvoj sanitetske službe JRV, koje se u početku razvija po uzoru na sovjetsko vazduhoplovstvo, imajući u vidu značajan doprinos [[SSSR]] u početnom periodu njegovog nastanka. Pri komandi Ratnog vazduhoplovstva s proleća [[1945]]. formira se prva sanitetska služba JRV koja između ostalog ima i zadatak da obavlja izbor kandidata za letačku obuku ali i da vrši zdravstveni nadzor nad obučenim letačima i daje mišljenje o njihovoj zdravstvenoj sposobnosti za letenje. Novembra meseca [[1945]]. sa radom počinje i prva komisija za letače (LLK koja kasnije prerasta u VLKL), sa pravom samostalnog odlučivanja i donošenja odluka o zdravstvenoj sposobnosti letača za obavljanje letačke profesije. U svom sastavu ova komisija je imala lekare sledećih specijalnosti; hirurga, internistu, neuropsihijatra, otorinolaringologa, oftalmologa i psihometristu. Prvi predsednik komisije bio je pukovnik dr Viktor Đakov, a komisija je radila u Zemunu u Komandi vazduhoplovstva. Za potrebe letačkih jedinica na [[aerodrom]]ima JRV formiraju se prve letačke ambulante, čiji je osnovni zadatak bio obezbeđenje letenja i lečenje obolelih letača i ostalog osoblja na aerodromu, pa su one za tu namenu u svom sastavu imale i stacionar sa po 30 ležaja. Osoblje ovih ambulanti bilo je nedovoljno obučeno iz oblasti vazduhoplovne medicine, te se njihov rad uglavnom svodio na dežurstvo u vreme letenja i pružanje [[prva pomoć|prve pomoći]] u slučaju udesa vazduhoplova. Tek [[1949]]. u [[Vazduhoplovnomedicinski institut|Vazduhoplovnomedicinskom institutu]] u [[Zemun]]u (VMI) organizuju se prvi kursevi za obuku lekara iz oblasti vazduhoplovne medicine i [[psihologija|psihologije]], a trupne jedinice JRV popunjavuju školovanim lekarima i medicinskim tehničarima. Svoj puni zamah razvoja na prostoru [[FNRJugoslavija|FNRJugoslavije]], vazduhoplovna medicina započinje formiranjem [[Vazduhoplovnomedicinski institut|Vazduhoplovnomedicinskog instituta]] (VMI) [[11. novembar|11. novembra]] [[1945]]. [[Vazduhoplovnomedicinski institut]] (VMI), je u početku bio mala specijalizovana bolnica, namenjena obolelim i povređenim letačima, smeštena u [[Zemun]]u u ulici Sonje Marinković br. 4, koja [[1946]]. počinje sa selekcijom letača. Godine [[1947]]. institut dobija i oblik naučne ustanove jer započinje sa istraživanjima iz oblasti vazduhoplovne medicine. Do [[1955]]. vazduhoplovni lekari su se usavršavali u [[Evropa|evropskim zemljama]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim američkim državama]], a nešto kasnije i u [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|Sovjetskom Savezu]]. Te godine počinje i primena savremene fiziološke trenaže za letače, na osnovu iskustava stečenih u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] i [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|SSSR]]. U [[1949]]. [[Vazduhoplovnomedicinski institut]] formira prvu laboratoriju za aviofiziologiju radi ispitivanja uticaja visine i laboratoriju za aviohigijenu koja se bavi problematikom [[ishrana|ishrane]] letača, zaštitne letačke opreme i štetnim faktorima letenja. Tokom [[1954]]. institut započinje sa prvom obukom pilota iz vazduhoplovne medicine i psihologije i fiziološkom trenažom koja se sastojala iz teoretske nastave i praktičnog dela koji je sprovođen u [[barokomora|barokomori]], na izbacivom sedištu, a kasnije i na [[pilotska centrifuga|pilotskoj centrifugi]] i uređaju za demonstraciju [[Iluzije u toku letenja|ilizija u toku leta]]. Sledi nabavka za ono vreme savremene opreme;<ref name="Rudnjanin"/> * [[1964]]. opreme za merenje [[radar|radarskog zračenja]], * [[1967]]. uređaja za registrovanje centralne i periferne reografije i [[Elektroencefalografija|EEG]] * [[1971]]. uređaja za kontinuirano registrovanje [[EKG]] ([[Holter EKG]]) u toku letenja i padobranskih skokova, * [[1975]]. laboratorije za anlizu ljudskog glasa i govora, * [[1978]]. dvokrake centrifuge, koja je bila delo naših konstruktora i naše avio-industrije. * [[1985]]. uređaja za demonstraciju prostorne dezorijentacije, * [[1987]]. [[Barokomora|hiperbarične komore]] Od [[1964]]. [[Vazduhoplovnomedicinski institut]] i njeni lekari, pored praćenja zdravstvenog stanja letača preuzimaju i kontrolu i praćenje zdravstvenog stanja ljudstva izloženog [[radar]]skom [[toplotno zračenje|zračenju]]. U znak priznanja dostignutom razvoju vazduhoplovne medicine u Jugoslaviji i njenim lekarima, Svetska organizacija za vazduhoplovnu i kosmičku medicinu jedan od Svetski kongres vazduhoplovne i kosmičke medicine održava u [[Sava centar|Sava centru]] [[1986]]. i okuplja u [[Beograd]]u preko 500 eminentnih stručnjaka [[zemlja|sveta]] u ovoj oblasti. Godine [[1988]]. [[Vazduhoplovnomedicinski institut]] se seli u Batajnicu u novi objekat u okviru Vojne bolnice „Batajnica“. Smeštajem, opremom i stručnim mogućnostima u to vreme vazduhoplovna medicina u Jugoslaviji dobija još veći zamah i ubraja se među najrazvijenije zemlje sveta u ovoj oblasti. Posle oštećenja izazvanih bombardovanjem 1999. i značajnog smanjenja vazduhoplovstva, deo VMI (Uprava, VLKL i Klinički deo) preseljen je na VMA a Odeljenje za vazduhoplovnu fiziologiju sa opremom nastavlja rad na lokaciji u Batajnici. [[15. jul]]a [[1999]]. godine [[Vazduhoplovnomedicinski institut]] menja naziv u Institut za vazduhoplovnu medicinu (IVM) i ulazi u formacijski u sastav Zavoda za preventivnu medicinu, odnosno [[Vojnomedicinska akademija|Vojnomedicinsku akademiju]]. === Povijest zrakoplovne medicine na prostoru Hrvatske === Nakon raspada bivše Jugoslavije i formiranja vlastitih oružanih snaga odlukom ministra obrane Republike Hrvatske [[27. travnja]] [[1992.]] utemeljena je prva ustanova u Hrvatskoj iz oblasti zrakoplovne medicine, '''Zavod za zrakoplovnu medicinu'''. Tijekom godina Zavod je preoblikovan u '''Institut zrakoplovne medicine''', sa zadatkom obavljanja specijalističkih zdravstvenih pregleda civilnih i vojnih pilota, padobranaca, pomoćnog zrakoplovnog osoblja i kontrolora leta. U Institutu zrakoplovne medicine provode se i sistematski pregledi i ocjene radne sposobnosti djelatnih vojnih osoba te sistematski pregledi za školovanje i prijam u DVO.<ref>[http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/0862006/martinovic.asp Razvoj IZM-a OSRH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090314050556/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/0862006/martinovic.asp |date=2009-03-14 }} Preuzeto; jul 2009.</ref> Krajem 2007. i početkom 2008. tadašnje Zapovjedništvo za logistiku (ZzL) izvršilo je pripreme za prelazak u Zapovjedništvo za potporu i preuzelo dio logističkih i sanitetskih postrojbi iz HKoV-a i HRZ-a i PZO-a, koje su pružale zdravstvenu zaštitu pripadnicima OS-a, kao što je između ostalih i '''Institut zrakoplovne medicine'''. === Školovanje vazduhoplovnomedicinskog kadra u Jugoslaviji i Srbiji === Prvi lekari koji su se bavili vazduhoplovnom medicinom u Jugoslaviji i Srbiji, školovani su u inostranstvu, a prvo usavršavanje u zemlji bilo je u [[Srpska akademija nauka i umetnosti|SANU]]. Krajem četrdesetih godina prošlog veka, počinje i školovanje vazduhoplovnih lekara u Jugoslaviji. Prvo u obliku kurseva (sedmodnevnih, mesečnih a zatim i višemesečnih u trajanju od 3-6 meseci), većim delom, po engleskom modelu, a zatim po američkom i ruskom. Ovakav način školovanja primenjivao se uglavnom za mlade lekare, a u inostranstvu su se i danje školovali lekari koji su sticali vazduhoplovnomedicinkso obrazovanje magisterijumima i doktorskim disertacijama. Iz ove grupe kadrova nastaju i prvi profesori vazduhoplovne medicine u [[Vazduhoplovnomedicinski institut|Vazduhoplovno medicinskom institutu]] i [[Vojnomedicinska akademija|Vojnomedicinskoj akademiji]].<ref name="Rudnjanin"/> Ovakav način školovanja trajao je sve do [[1981]]. kada je u Jugoslaviji uvedena specijalizacija iz vazduhoplovne medicine na [[Vojnomedicinska akademija|Vojnomedicinskoj akademiji]]. Prva generacija vazduhoplovnih lekara, (uglavnom iskusnih lekara iz vazduhoplovnih jedinica RV i PVO i JAT-a) specijalizaciju iz vazduhoplovne medicine započela je [[1981]]. na [[Vojnomedicinska akademija|Vojnomedicinskoj akademiji]] u [[Beograd]]u i [[Vazduhoplovnomedicinski institut|Vazduhoplovno medicinskom institutu]] u [[Zemun]]u, odmah nakon usvajanja nastavnog plana i programa od strane Naučnog veća Vojnomedicinske akademija i njenog priznavanja kao [[medicina|grane medicine]] u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] od strane [[Ministarstvo|Ministarstva zdravlja]]. Nakon trogodišljeg školovanja i provedene prakse u letačkim i padobranskim jedinicama [[23. oktobar|23. oktobra]] [[1983]]. specijalizaciju završpava 10 [[ljekar|lekara]] iz [[RV i PVO|Ratnog vazduhoplovstva]] ([[RV i PVO]]), [[Jugoslovenska narodna armija|Jugoslovenske narodne Armije]] ([[Jugoslovenska narodna armija|JNA]]) i dispanzera rada [[Jat ervejz|Jugoslovenskog aerotransporta]] ([[Jat ervejz|JAT]]). Deo lekara ove generacije završilo je pilotsku i padobransku obuku i steklo zvanje [[pilot]]a ili [[padobranstvo|padobranca]], što je još više unapredilo njihov rad u oblasti vazduhoplovne medicine.<ref name="Rudnjanin"/> <center> {|{{prettytable}} | colspan="13" style="text-align:center;"|<div class="NavHead" style="background:skyBlue; text-align:center; font-size:100%;">'''Prva generacija specijalista vazduhoplovne medicine u bivšoj Jugoslaviji i Srbiji |- | style="text-align:center;"| [[Datoteka:The first generation VMI.jpg|mini]] |align="left"| * dr Boris Arsov, <small>[[RV i PVO]] [[aerodrom Aleksandar Veliki|a. Skoplje]]</small> * dr Milorad Dimić, <small>[[RV i PVO]] [[aerodrom Konstantin Veliki|a. Niš]]</small> * dr Fejsal Borić, <small>[[RV i PVO]] [[Aerodrom Mostar|a. Mostar]]</small> * † dr Vukašin Gojković, <small>[[Vazduhoplovnomedicinski institut|VMI Zemun]]</small> * dr Pavle Ostojić, <small>[[Vazduhoplovnomedicinski institut|VMI Zemun]]</small> * dr Miodrag Janjušević, <small>[[Vazduhoplovnomedicinski institut|VMI Zemun]]</small> * dr Nikola Bjegović, <small>[[RV i PVO]] [[Aerodrom Bihać|a. Bihać]]</small> * dr Vladimir Pletikapić, <small>[[RV i PVO]] [[Aerodrom Zagreb|a. Zagreb]]</small> * dr Zoran Lolić, <small>[[RV i PVO]] [[Vadzuhoplovna vojna akademija|VVA]] [[Aerodrom Zadar|a. Zadar]]</small> * dr Ljiljana Stijović, <small>Dispanzer [[Jat ervejz|JAT]]-a Beograd</small> | style="text-align:center;"| |} </center> Nakon raspada Jugoslavije ([[1992]]) deo generacije specijalista vazduhoplovne medicine, napušta svoje dužnosti u JNA i odlazi u [[Republika Makedonija|Makedoniju]], [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] i [[Hrvatska|Hravatsku]], a sledeći [[ljekar|lekari]] nastavljaju svoj rad u [[Srbija|Srbiji]]: dr Milorad Dimić, dr Nikola Bjegović, dr Vukašin Gojković, dr Miodrag Janjušnjević, dr Pavle Ostojić i dr Ljiljana Stijović. Zahvaljujući entuzijazmu ove generacije specijalista u [[Srbija|Srbiji]] je formirana i prva Sekcija za vazduhoplovnu medicinu [[Srpsko lekarsko društvo|Srpskog lekarskog društva]]. == Vazduhoplovna fiziologija == Vazduhoplovna [[fiziologija]] je deo vazduhoplovne medicine koja se bavi;<ref>{{cite book | last = DeHart, | first = R. L., | authorlink = | coauthors = | title = Fundamentals of aerospace medicine, | year = 1985 | publisher = Philadelphia: Lea & Febiger, | location = Philadelphia | id = | pages = }}</ref> * Proučavanjem fiziološki promena u organizmu [[pilot|letača]] i [[kosmonaut]]a izloženih brojnim stresogenim uticajima u toku letenja, kao što su; ** visina (barometarska depresija), ** [[brzina]] i [[Ubrzanje (vazduhoplovna fiziologija)|ubrzanje]], gravitacija, ** [[džetleg|cirkadijalna disritmija]], ** niske temperature mikrotalsnog i kosmičkog zračenja, buke i vibracija. * Proučavanjem uticaja barometarske depresije i ubrzanja na funkciju čula (orijentacija u prostoru), psihička i fizička naprezanja i njihovog uticaja na pojedine organske sisteme i * [[Obrazovanje|Edukacijom]] iz avio fiziologije, vazduhoplovnih lekara, [[pilot|letača]], astronauta i ostalog letačakog osoblja, * Fiziološkom trenažom pilota i astronauta, na zemlji i u vazduhu. === [[Apsolutna visina|Visina]] === ===== Dejstvo niskog pritiska kiseonika ===== [[Atmosferski pritisak]] je direktna posledica težine [[vazduh]]a. To znači da se pritisak vazduha razlikuje sa mestom i vremenom jer se količina (i težina) vazduha iznad [[Zemlja|Zemlje]] isto tako razlikuju. [[Atmosferski pritisak]] se smanjuje za oko 50% na visini od oko 5.000. m (jer se i oko 50% ukupne mase atmosfere nalazi unutar najnižih 5.000 m). Prosečni [[atmosferski pritisak]] izmeren; na nivou [[mora]] iznosi oko 101,3 kPa, na 9.000. m. 30,1 kPa, a na 15.000. m 11,6 kPa. Uporedno sa promenom [[atmosferski pritisak|atmosferskog pritiska]] menja se i parcijalni pritisak [[kiseonik]]a: koji na nivou [[mora]] iznosi 21,2 kPa, 6,3 kPa na 9.000. m i 2,4 kPa na 15.000. m. {| border="1" cellpadding="5" cellspacing="0" style="margin:auto;" |+'''Uticaj akutnog izlaganja niskom atmosferskom pritisku vazduha na koncentraciju gasova u alveolama i zasićenje arteriske krvi kiseonikom '''.<ref name="William"/> |! style="background:#ffdead; text-align:center;"| '''Visina(m)''' |! style="background:#ffdead; text-align:center;"| '''Atmosferski pritisak (kPa)''' |! style="background:#ffdead; text-align:center;"| '''pO2 u vazduhu(kPa)''' |! style="background:#ffdead; text-align:center;"| '''pCO2 u alveolama (kPa)''' |! style="background:#ffdead; text-align:center;"| '''rO2 u alveolama(kPa)''' |! style="background:#ffdead; text-align:center;"| '''Arterijsko zasićenje krvi kiseonikom''' |- style="text-align:center;" | style="width:100pt;"| na nivou mora | style="width:100pt;"| 101,3 | style="width:100pt;"| 21,2 | style="width:100pt;"| 5,3 | style="width:100pt;"| 13,9 | style="width:100pt;"| 0,97 |- style="text-align:center;" || 3.000 || 69,7 || 14,7 || 4,8 || 8,9 || 0,90 |- style="text-align:center;" || 6.000 || 46,5 || 9,7 || 3,2 || 5,3 || 0,73 |- style="text-align:center;" || 9.000 || 30,1 || 6,3 || 3,2 || 2,8 || 0,30 |- style="text-align:center;" || 12.000 || 18,8 || 3,9 || 3,2 || 1,6 || 0,15 |- style="text-align:center;" || 15.000 || 11,6 || 2,4 || 3,2 || 0,3 || 0,02 |} Organizam [[čovek]]a [[fiziologija|fiziološki]] je kroz [[Evolucija (biologija)|evoluciju]], prilagođen da bude uspešan do ~3.000 [[metar]]a iznad nivoa [[mora]] ([[fiziologija disanja čoveka|zona fiziološke efikasnosti]]). Izvan te zone, kompenzacioni mehanizmi organizma se neće moći suprotstaviti stresogenim uticajima visine. Iako je procenat [[kiseonik]]a u atmosferi [[Bojl-Mariotov zakon|konstantan]] i iznosi oko 21% (79% atmosfere sastoji se od [[azot]]a i malih količina drugih [[gas]]ova), pad barometarskog pritiska utiče na smanjenje apsolutnog broja molekula svih gasova prisutnih u svakom volumenu [[vazduh]]a, što proporcionalno smanjuje parcijalni pritisak [[kiseonik]]a [http://www.altitude.org/calculators/oxygencalculator/oxygencalculator.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100131200552/http://www.altitude.org/calculators/oxygencalculator/oxygencalculator.htm |date=2010-01-31 }}. {| border="1" cellpadding="2" cellspacing="0" style="float:right;" |+'''Brzina nastanka hipoksije sa visinom''' !width="50"|Visina u metrima !width="70"|Zadesna hipoksija !width="70"|Eksplocivna dekompresija |- style="text-align:center;" || 6.706 || 10 min || 5 min |- style="text-align:center;" || 7.620 || 3 min || 2 min |- style="text-align:center;" ||10.644 || 75 sek || 30 sek |- style="text-align:center;" || 12190 || 30 sek || 23 sek |- style="text-align:center;" || 16.760 || 15 sek || 15 sek |} Po ovom principu očekuje se i da pada parcijalnog pritiska [[kiseonik]]a u [[Plućna alveola|alveolarnom]] [[vazduh]], što se i događa na manjim visinama zbog povećane ventilacije [[pluća]]. Međutim na većim visinama [[vodena para]] i [[ugljen-dioksid]] se konstantno odstranjuju iz [[krv]]i preko izdahnutog vazduha, dovodeći do još većeg razređenja kiseonika u plućima (tako da na 9.000 m visine parcijalni pritisak [[kiseonik]]a iznosi 6,3 kPa u atmosferi a 2,8 kPa u alveolama), što u odnosu na 13,9 kPa koliki je pritisak u [[alveoa]]lama na nivou [[mora]] predstavlja drastično smanjenje, i dovodi do [[Hipoksija|hipoksije]] sa svim pratećim posledicama koje ona izaziva u organizmu [[pilot]]a. Jedan od najvažnijih učinaka hipoksije je smanjenje mentalnih sposobnosti, koje smanjuju mogućnost rasuđivanja i pamćenja, te otežavaju izvođenje finih motoričnih pokreta. Najčešće te sposobnosti ostaju normalne do 2.500 m visine, a za kraće vreme i do 4.500 m. Međutim ako je pilot izložen hipoksiji duže vreme, njegove reakcije njegove mentalne sposobnosti merene vremenom reakcije ili drugim psihološkim testovima mogu se smanjiti na 80% na 3.300 m visine, a kod dužeg boravka na 4.500 m i na 50% normalne vrednosti. U stanju teške hipoksije nastaje depresija disajnog centra, koja sve više usporava disanje i dovodi do njegovog konačnog prestanka, što rezultira udesom vazduhoplova.<ref>{{cite book | last = Arthur c. | first = Guyton | authorlink = | coauthors = | title = Medicinska fiziologija | year = 1990 | publisher = Medicinska knjiga | location = Beograd-Zagreb | isbn = 0-7216-1260-1 | pages = 1520 }}</ref> Zato vojni piloti prolaze kroz čitav niz vežbi u [[Barokomora|hipobaričnim barokomora]] [http://www.plasmaben.com/zerog2_files/zero8.jpg] na visokoj [[apsolutna visina|nadmorskoj visini]] (na niskom [[Brometarski pritisak|barometarskom]] pritisaku) u kojima se simuliraju rane faze [[Hipoksija|hipoksije]](nedostatak kiseonika u telu). Testovi pilotu pružaju dokaze o brzom pogoršanju motornih veština, pravilnog razmišljanja i drugih sposobnosti tokom leta na visini preko 4.000 metara iznad nivoa mora, bez korišćenja dodatnog [[kiseonik]]a, i time mu daju dokaz o značaju pravilne i stalne upotrebe zaštitne letačke opreme i kiseoničkih uređaja u avionu.<ref>{{cite book | last = Martin B. | first = Hocking, | authorlink = | coauthors =Diana Hocking | title = Air quality in airplane cabins and similar enclosed spaces | year = 2005 | publisher = Springer Berlin Heidelberg | location = New York | isbn = 9783540314912 | pages = 410 }}</ref> <center> <gallery caption="Zaštitna letačka i astronautska oprema za boravak na visini" widths="250px" heights="220px" perrow="3"> Datoteka:Soviet moon suit side.jpg|Zaštitno odelo (skafander), astronauta </gallery> </center> ===== Dekompresiona bolest ===== {{Glavni članak|Dekompresiona bolest}} Jedan od mogućih poremećaja zbog promene [[nadmorska visina|nadmorske visine]] je [[Dekompresiona bolest|dekompresivna bolest]], kojoj može biti izložen [[pilot]] na velikim visinama, u toku dekompresije kabine ili kod neadekvatno presurizovane (hermetične) kabine [[avion]]a.<ref name="William">{{cite book | last = William | first = F.Ganong, | authorlink = | coauthors = | title = Pregled medicinske fiziologije | year = 1993 | publisher = Beograd Savremena administracija | id = | pages = }}</ref><ref>{{cite book | last = Bason | first = R | authorlink = | coauthors = Yacavone D.W | title = Loss of cabin pressurization in U.S. Naval aircraft: 1969-90 | year = 1992 | publisher = Aviat Space Environ Med 63 (5): | pmid = 1599378 | pages = 341–5. }}</ref> [[Dekompresiona bolest]] ([[Dekompresiona bolest|DB]]) ili aeroembolizam ili disbarizam je oboljenje koje nastaje, u avijaciji i astronautici, posle nagle dekompresije (promene pritiska gasova).<ref>{{Cite web |url = http://www.scuba-doc.com/dcsprbs.html |title = Decompression Sickness. Definition and Early Management |accessdate = 15. mart 2010 |author = Ernest S Campbell, |language = en |archive-date = 2010-01-29 |archive-url = https://web.archive.org/web/20100129115052/http://www.scuba-doc.com/dcsprbs.html }}</ref> Osnovni uzročnik bolesti su gasni mehurići [[azot]]a koji iz rastvorljivog stanja u krvi i tkivima prelaze u gasne mehuriće i pri tome se nagomilavaju u telesnim tečnostima i tkivima.<ref>{{cite book | last = Bornmann, | first = R.C., | authorlink = | coauthors = | title = Limitations in the treatment of diving and aviation bends by increased ambient pressure. | year = 1968 | publisher = Aerospace Medicine.,39, | location = | id = | pages = 1070-1076. }}</ref> Dekompresiona bolest se može javiti kao rezultat dekompresije od velikih dubina [[mora]] do visina [[svemir]]a. U zavisnosti od toga gde je došlo do nakupljanja mehurića u organizmu, zavisi i u kojim [[tkivo (biologija)|tkivima]] i organima će doći do poremećaja. Ti poremećaji mogu preći u bolest ukoliko se ne preduzmu adekvatne mere. Postoje dokazi da neotkriveni, zanemareni ili asimptomatski dekompresioni poremećaji mogu dovesti i do nepovratnog organskog i funkcionalnog oštećenja organizma.<ref name="Oriani">{{cite book | last = Oriani G | first = | authorlink = | coauthors = Marroni A, Wattel E, | title = Handbook on hyperbaric medicine | year = 1995 | publisher = Berlin: Springer Verlag; | id = | pages = 820 }}</ref> U vazduhoplovstvu u toku letenja na velikim visinama, [[gas]]ovi se udišu pod povišenim [[pritisak|pritiskom]], (preko [[kiseonička maska|kiseoničke maske]] ili u presurizovanoj kabini [[avion]]a) što dovodi do njihovog rastvaranja u [[tečnost]]ima organizma. Sa povećanjem pritiska udahnutog [[vazuduh]]a nastaje njegovo lagano rastvaranje u [[tečnost]]ima [[tkivo (biologija)|tkiva]] sve do određene količine koja predstavlja maksimalno zasićenje tečnosti za taj pritisak. Kada se pritiska u udahnutom vazduhu smanji, dolazi do izdvajanja gasa iz tečnosti tkiva, kako bi se ponovo postigao pritisak okoline (na dostignutoj visini). Ukoliko se pritisak smanjuje postepeno, gas se izdvaja bez ikakvih problema. Međutim, ukoliko se promena pritiska vrši ubrzano, (kao što je to slučaj kod rashermetizacije kabine aviona, [[molekul]]i [[gas]]a se grupišu u gasne mehuriće. Na pojavu mehurića gasa u [[zglobovi]]ma i [[Mišićno tkivo|mišićima]] utiču dva činioca; pritisak i [[temperatura]] (kako je temperatura organizma skoro konstantna, njen uticaj na apsorpciju gasova je zanemarljiv). Rastvaranje gasova u organizmu nema uticaja na [[disanje]] pri normalnom [[atmosferski pritisak|atmfosferskom pritisku]], ali je veoma bitno za [[pilot]]e, koji udišu gasove pod povišenim pritiskom. Ovo se posebno odnosi na period nagle dekompresije kabine aviona na velikim visinama. Tada je pritisak u [[pluća|plućima]] manji nego što je bio pre uspona i manji od pritiska u hermetizovanoj kabini aviona. Rastvoreni gasovi teže da se izdvoje iz [[tkivo (biologija)|tkiva]] (u čemu [[azot]] prednjači), a ako ne mogu, da se izdvoje dovoljno brzo oni formiraju mehuriće, što može dovesti do pojave [[dekompresiona bolest|dekompresione bolesti]]. Ako su propusti u dekompresiji veći, bolest se javlja brže i po pravilu [[znaci bolesti]] su teži, a ako se simptomi javljaju kasnije obično se radi o lakšem obliku [[dekompresiona bolest|dekompresione bolesti]]. [[dekompresiona bolest|Eksplozivna dekompresija]] kabine putničog ili borbenog [[avion]]a i pojava [[dekompresiona bolest|dekompresione bolesti]] u [[vazduhoplovstvo|vazduhoplovstvu]] vazana je za sledeće situacije: * U toku uspona iznad 8.000 m bez zaštitne opreme. * Otkaz motora (pogonske grupe), što ima za posledicu gubitak pritiska u kabini vazduhoplova. * Nagli gubitak pritiska u kabini izazvan mehaničkim oštećenjem (kvar na avionu, ratna dejstva, diverzija, meteoriti) * Prinudno napuštanje vazduhoplova na velikim visinama (ratna dejstva, kvar aviona) * U toku fiziološke trenaže pilota i astronauta u [[barokomora|hipobaričnim komorama]]. <center> <gallery caption="Uzrok, simptomi i oprema za lečenje dekompresione bolesti" widths="250px" heights="220px" perrow="3"> Datoteka:US Navy ejection seat test with JD-1 1951.jpg|[[dekompresiona bolest|Eksplozivna dekompresija]] kabine [[avion]]a, na velikim visinama jedan je od glavnih uzroka [[dekompresiona bolest|DB]] u [[vazduhoplovstvo|vazduhoplovstvu]] Datoteka:Nasa decompression chamber.jpg|[[Barokomora|Dekompresiona komora]] služi za lečenje [[dekompresiona bolest|DB]] </gallery> </center> ===== Barotrauma ===== {{Glavni članak|Barotrauma}} [[Barotrauma]] je povreda šupljih organa i tkiva, uzrokovana razlikom pritiska između gasom ispunjenih prostora u telu i vazdušnog ili vodenog prostora oko tela, u toku uspona ili silaska (promene visine) Organi ili tkiva kod kojih nastaju lakše ili teže [[barotrauma|barotraumatske povrede]] u vazduhoplovstvu su: * [[Barotrauma uva]] * [[Aerosinusitis|Barotrauma sinusa]] * [[Kiseoničko uvo]] je sindrom sličan barotraumatskoj upali [[uvo|srednjeg uva]], a nastaje kao posledica udisanja 100% kiseonika pod povišenim pritiskom kod pilota i kosmaonauta * [[Pneumotoraks|Barotrauma pluća]] * [[Barodontalgija|Barotrauma zuba]] * [[Nadutost trbuha]] [[File:ComplianceBalloon.png|328px|center|thumb|Sa visinom pada [[pritisak]] u atmosferi a raste pritisak u zatvorenoj šupljini (balonu), do njegovog pucanja (levo).<br />• Isto se dešava i sa [[gas]]om zarobnjenim u šupljim organima tela, ukoliko iz njih, u toku promene [[atmosferski pritisak|atmosferskog pritiska]], kroz telesne otvore ne izlazi višak gasa (desno).]] === Ubrzanje === Vojni piloti i [[kosmonaut|astronauti]] poleću i lete velikim [[brzina]]ma i izvode različite manevre što njihovo [[Telo (čovek)|telo]] izlaže visokim [[Ubrzanje|ubrzanjima]], do desetak puta većeg od zemljinog ([[gravitacija|gravitacionog]]) ubrzanja „g“. Rezultat tako visokih [[ubrzanje|ubrzanja]] su i visoka opterećenja pilotovog organizma i delova letelice. [[File:Eurocopter Tiger.gif|350px|center|thumb|Pilot je izložen dejstvu inercijalnih sila, usled ubrzanja, koja prate manevrisanje letelice. Orijentacija ubrzanja u koordinatnom sistemu je ilustrovana na crtežu.]] Sa uvođenjem u svakodnevnu upotrebu sve snažanijih i agilnijih [[avion]]a i drugih letelica, problem sa ubrzanjem, postaje sve izraženiji. Posade borbenih aviona u toku brojnih (akrobatskih) manevara aviona i posade [[svemirske letelice|svemirskih letelica]], u toku lansiranja u [[svemir]] i spuštanja na [[zemlja|zemlju]], mogu osetiti sledeće efekte dejstva ubrzanja koji uključuju; povećanje težine glave i ekstremiteta, uleganja mekih tkiva, kompresiju [[kičmena moždina|kičmene moždine]], i uvećanje hidrostatskog gradijenta u kardiovaskularnom sistemu (između gornje i donje polovine tela), koji prate i vizuelni promećaji (crvena ili siva koprena). Sa sporim početkom ubrzanja, kardiovaskularni refleksi pružaju neku vrstu zaštite, i pojava vizuelnih (očnih) promena (kao naka vrsta upozorenja za pilota), prethodi gubitku [[svest]]i. Međutim brz početak i viši nivoi ubrzanja, mogu biti fatalni i ne mogu se podneti bez upotrebe [[antigravitaciono odelo|zaštitne odeće]], koja se koriste za povećanje tolerancije (otpornosti) organizma na njihovo dejstvo.<ref>[http://ntrs.nasa.gov/archive/nasa/casi.ntrs.nasa.gov/19980223621_1998381731.pdf NASA Technical note D-337, Centrifuge Study of Pilot Tolerance to Acceleration and the Effects of Acceleration on Pilot Performance], by Brent Y. Creer, Captain Harald A. Smedal, USN (MC), and Rodney C. Vtlfngrove</ref> '''''Pozitivno „g“ ubrzanje''''' U vertikalnom manevru uspona, uvećava se ubrzanje, u odnosu na „g“, pozitivnog smera. U vazduhoplovnom žargonu se to naziva '''''pozitivno „g“ ubrzanje'''''. Tada centrifugalna sila deluje prema donjem delu tela i dovodi do poremećaja isporuke arterijske krvi u [[mozak]] uz istovremeni porast pritiska u venama stopala i do 5 puta. Zbog elastičnosti [[Krvni sudovi|vena]] dolazi do njihovog širenja i preraspodele veće količine [[krv]]i iz gornjih ka donjim delovima tela. Kako [[srce]] ne može izbaciti krv, koja se u njega ne vraća, nastaje poremećaj (sniženje) zasićenja krvi kiseonikom, koja dospeva do [[Mozak|mozga]], što se direktno odražava na poremećaj njegovih funkcija i mogući gubitak svesti. Pre poremećaja funkcija mozga, preraspodela krvi, kod pilota prvo dovodi do poremećaja perifernog vida (tunelski vid, siva koprena) a pri daljem porastu, ubrzanje dovodi do pojave crne koprene - „{{jez-en|blackouts}}“ ([[Oko|privremeni poremećaj vida]]). Da bi se izbegli ovi poremećaji, prema preporukama vazduhoplovnih lekara, piloti izvode posebne trbušne vežbe i primenjuju [[antigravitaciono odelo|anti „g“ odela]] (što ima za cilj da pritiskom podesivih balona u specijalnim odelima i skupljanjem nogu prema trbuhu) pomogne održavanju krvi u gornjoj polovini tela, kada je organizam izložen pozitivnom „g“ ubrzanju. Piloti se adaptiraju na takve uslove u posebnoj laboratoriji sa centrifugom, u realnim uslovima, izloženi povećavanjima centrifugalnih ubrzanja.{{efn| U [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]] je puštena u rad prva dvokraka pilotska centrifuga, za fiziološku trenažu pilota, [[1978]]. godine. Centrifugu je projektovao [[Vazduhoplovnotehnički institut]] a proizveo Vazduhoplovni zavod Moma Stanojlović. Glavni projektant je bio ing Slobodan Zotović, a izradu kompletne dokumentacije i realizaciju proizvodnje je vodio pukovnik ing Ilija Ćorluka.}} '''''Negativno „g“ ubrzanje''''' U toku spuštanja (sletanja), ili obrnutog manevra sa gubitkom visine, na telo pilota deluje suprotno opterećenje, kao posledica ubrzanja, na gore, prema gornjim delovima tela (ovo ubrzanje se naziva '''''negativno „g“ ubrzanje'''''), koje povećava pritisak krvi u arterijskoj cirkulaciji vrata, glave i moždanom tkivu. Ovo ubrzanje se lakše podnosi u odnosu na pozitivno, ali trajno možda više oštećuje organizam. Pilot doživljava poremećaj vida poznat kao crvena koprena - „{{jez-en|red out}}“, a zbog povećanog arterijskog pritisaka u mozgu može doći i do moždanog udara. Iako piloti imaju fizičku izdržljivost i opremu za kompenzaciju dejstva negativnog ubrzanja, dugotrajne i visoke vrednosti negativnog „g“ ubrzanja (oko pet do devet puta veće od vrednosti zemljine gravitacije) mogu izazvati fiziološke poremećaje. Iz tog razloga, kretanja aviona kao što su manevri tipa; petlja, valjak, zaokret, penjanje, poniranje itd. pilot podešava kako bi minimizirao izloženost negativnom i pozitivnom „g“ ubrzanju. '''''Transferzalno „g“ ubrzanje''''' Ogromne ubrzanja (15 do 25 puta veće od „g“ u trajanju od više sekundi, ljudski organizam može podneti ako su poprečnog pravca u odnosu na njegovo telo. To su takozvana '''''transferzalna „g“ ubrzanja'''''. Kod njih je opterećenje, usled ubrzanja, raspoređeno na veću površinu tela (npr. kada smo u avionu u ležećem položaju ). Kod ovih ubrzanja obično nema posledica, osim mogućeg kolapsa jednog [[pluća|plućnog krila]], što nije smrtonosno. Zato se kod veoma velikih ubrzanja sedište pilota ili astronauta, posebnim tehničkim rešenjima, postavlja u poluležeći ili ležeći položaj. {{efn|Iz tih razloga, povećanja izdržljivosti pilota u uslovima visokih ubrzanja u uslovima manevrisanja borbenih aviona, istraživana je pogodnost koncepcije aviona sa ležećim položajem pilota. Početkom 60-tih godina prošlog veka, jugoslovenski konstruktor aviona [[Dragoljub Bešlin]], je perojektovao [[Avion 451]], koji je proizveden u fabrici aviona Ikarus u [[Zemun]]u. Konačno se ustalilo rešenje, kod četvrte i pete generacije savremenih aviona, sa zavaljenim (poluležećem) sedištem pilota. Ovaj efekat se postiže promenom nagiba sedišta većim od 65 stepeni u odnosu na vertikalnu osu. Na avionu [[F-16 Fajting falkon|F-16 fajting falkon]] nagib sedišta je 30°, a na [[Rafal (avion)|Rafalu]] pod 29 stepeni. Ovaj nagib ne povećava podnošljivost, ali značajno smanjuje opterećenje kardiovaskularnog sistema pri izvođenju napred navedenih manevara. Primenom ove metode mi zapravo '''+<math>\ \ a_x</math>''' opterećenje pretvaramo u +Gx opterećenje koje se lakše a i više podnosi. Ovu metodu primenjuju kosmonauti prilikom poletanja kada je njihovo sedište u ležećem položaju.}} '''Antigravitaciona zaštitna odela ''' Cilj svih zaštitnih ([[antigravitaciono odelo|antigravitacionaih zaštitnih odela]]), je da spreče silazak [[krv]]i u donju polovinu tela, što ona postižu stvaranjem kontrapritiska na telo i krvne sudove, posebno u predelu trbuha i donjih udova. U posebno konstruisana odela, od specijalnog platna, umeću se u pojasnom predelu i oko butina i potkolenica specijalni gumeni baloni (po istom principu kao i manžetna aparata za merenje krvnog pritiska) koji su kao jedinstveni sistem savitljivim crevima povezani sa regulatorom pritiska i kompresorom u kabini aviona. [[File:Pricip rada pilotskog odela.2.JPG|220|center|thumb| Princip rada visinskog anti-G odela: Punjenjem vazduha u maloj komori stvara se pritisak u velikoj-koja na šemi predstavlja telo pilota, što sprečava preraspodelu krvi i održava funkciju srca i mozga.]] Prv zaštitna sredstva bila su [[antigravitaciono odelo|antigravitacione zaštitne pantalonekoje]] su imale gumene komore samo oko trbuha i nogu, (kao što su odela tipa CZU-13b i PPK-1), koja se i danas najčešće koriste, dok savremena [[antigravitaciono odelo|antigravitaciona zaštitni odela]], prekrivaju celo telo (osim glave) primenom, gumenih komora oko gornjih ekstremiteta, ramenog pojasa i grudnog koša, i mogu se nadopuniti antigravitacionim prslukom rukavicama i čarapama. '''Biološki monitoring, savremena zaštita od dejstva ubrzanja''' Kako sve napred navedene metode ne mogu da obezbede u određenim uslovima apsolutnu zaštitu od dejstva ubrzanja, u svetu se vrše istraživanja, koja zahvaljujući savremenom biološkom monitoringu instaliranom u računaru aviona, mogu da predvide mogući gubitak svesti i automatski aktiviraju „autopilota“, koji preuzima upravljanje avionom i vadi ga iz manevra koji je prouzrokovao veliko '''+<math>\ \ a_z</math>''' opterećenje(pozitivno „g“ ubrzanje). Nakon što automatika reguliše upravljanje avionom, pilot se oporavlja i vraća mu se svest, i on dalje preuzima upravljanje avionom. Ove metode moraju biti neinvazivne i u praksi se najčešće zasnivaju na praćenju sledećih parametara; tonusa (napetosti) muskulsture, zasićenja hemoglobina kiseonikom u moždanim arterijama, metodom ({{jez-en|Nil-Near Infrared Laser}}), pa sve do promena strukture glasa, pilota. '''Obuka na humanoj (pilotskoj) centrifugi''' Činjenica da postoji individualna reakcija organizma svakog pojedinca na dejstvo ubrzanja, vazduhoplovna medicina je uvela i u praktičnom radu primenjuje humanu (pilotsku) centrifuge u selekciji ljudsta. Perimenom centrifuge biraju se samo oni [[pilot]]i i [[kosmonaut]]i koji mogu da podnesu velika i produžena '''+ <math>\ \ a_z</math>''' [[ubrzanje|ubrzanja]], za određene tipove letelica i „svemirskih brodova“. U tu svrhu najčešće kandidati se izlažu selektivnom testu na humanoj (pilotskoj) centrifugi sa prirastom ubrzanja od 0,1 g/sec do '''+5,3<math>\ \ a_z</math>''' Piloti [[NATO]] jedinica izlažu se opterećenju do '''+7 <math>\ \ a_z</math>''' trajanju od 15 sec, sa [[antigravitaciono odelo|anti-"g" odelom]] i uz „primenu voljnog manevra napinjanja“. Svim kandidatima koji ispolje negativnu reakciju u toku ovih testova zabranjuje se letenja na letjelicama visokih "g" opterećenja.<ref>{{cite book | last =David R. | first = Hunter | authorlink = | coauthors = Eugene F. B. | title = Handbook of Pilot Selection | year = 1995 | publisher = Avebury Aviation | location = | isbn = 0-291-39820-0 | pages = 213 }}</ref> Metode fiziološke trenaže pilota na opterećenja ubrzanjem, nameću obaveznu primenu humane (pilotske) centrifuge u obuci [[pilot]]a i [[kosmonaut]]a, sa osnovnim ciljem; * da se kod letačkog osoblja unapredi veština primene različitih manevara, kojima se povećava podnošljivost na '''+<math>\ \ a_z</math>''' opterećenja, * bolje razumevanje [[fiziologija čoveka|fizioloških mehanizama]] '''- <math>\ \ a_z</math>''' stresa,<ref>{{cite book | last =Sloan | first = S.J. | authorlink = | coauthors = Cooper C.L. | title = Pilots Under Stress | year = 1987 | publisher = Routledge & Kegan Paul Books | location = | isbn = 0-7102-0479-5 | pages = 230 }}</ref> ({{jez-en|G-LOC}a), gubitka svesti u toku ubrzanja zbog neadekvatne cerebralne perfuzije i * poveća samopouzdanja za mogućnost podnošenja velikih produženih opterećenja izazvanih promenama ubrzanja (usporenja).<ref>{{cite book | last = | first = | authorlink = | coauthors = | title = Aerospace Physiology Training Program, | year = 20 Feb 2001 | publisher = Air Force Instruction 11-403 | id = | pages = pg 22-23 }}</ref> [[Datoteka:20G centrifuge.jpg|centar|550p|mini|20 "g" centrifuga u naučnoistraživačkom centru [[NASA]], u kojoj se vrše naučna istraživanja i fiziološka trenaža astronauta na dejstvo ubrzanja, i koja može da simulira i do 20 puta veću silu gravitacije, od normalne koju mi osećamo na Zemlji.]] ==== Prinudno napuštanje vazduhoplova izbacivim sedištem ==== [[Datoteka:Salon du Bourget 20090619 257.jpg|mini|desno|200p|Izbacivo sedište (Bourget 2009)]] {{Glavni članak|Izbacivo sedište}} Kada je avion primenjen kao borbeno sredstvo, tadašnji piloti-lovci, smatrali su da je napuštanje aviona, ako je bio „oboren“, akt kukavičluka, pa ne gledaju sa simpatijom na [[padobran]] i druga sredstva za spasavanje. Tek u [[Drugi svetski rat|Drugom svetskom ratu]] piloti ovo razmišljanje zamenjuju upotrebom padobrana. Prvi avioni, nisu leteli ni visoko ni brzo tako da je pilot, kroz otvor na kabini, mogao bez ikakvih uređaja jednostavnim iskakanjem da napusti avion u slučaju otkaza ili havarije. Sve veća tehnološka poboljšanja [[vazduhoplov]]a, veće [[brzina|brzine]] i visine, kao i konstrukcija hermetizovanih kabina, evakuaciju iskakanjem na klasičan način učinila su sve težom, a kasnije i nemogućom. Prvi pilot koji se spasio izbacivim sedištem bio je probni pilot je {{jez-nem|Helmut Schenk}}, probni pilot nemačkog [[He-280]], [[13. januar]]a [[1942]]., pošto je izgubio kontrolu nad svojim avionom u uslovima zaleđivanja. [[Nemačka]] je sve do kraja [[rat]]a bila prva i jedina zemlja koja je serijski ugrađivala izbacivo sedište u svoje avione.<ref>{{cite book | last = Dennis R | first = Jenkins | authorlink = | coauthors = Davis, Jeffrey R | title = Space Shuttle - The History of Developing the National Space Transportation System, | year = 1999 | publisher = Dennis R. Jenkins Publishing | isbn = 0-9633974-4-3 | pages = 272 }}</ref> Posle [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]] počinje masovno uvođenje izbacivog sedišta u savremene avione. Napuštanje vazduhoplova izbacivanjem, (izbacivim sedištem) je sistem spasavanja koji se koristi uglavnom u vojnim [[avion]]ima (mada postoje i neki [[helikopter]]i sa ovim sedištem) uz pomoć pirotehničkog punjenja, neke vrste raketnog motora, koji pokreće sedište. Nakon što se sedište odvoji od aviona i dostigne određenu visinu, pilot se odvaja od njega i spušta se na zemlju uz pomoć padobrana. Pojava ovih sedišta nametnula je čitav niz problema ne samo konstruktorima aviona i sedišta, već i lekarima vazduhoplovne medicine, koji su kroz brojna istraživanja, morali da reše čitav niz problema. Ekstremno [[ubrzanje]], niska [[tempperatura]], udar vetra, povrede kičmenog stupa i drugih delova tela, spašavanje i preživljavanje, nakon doskoka, na moru ili u nenaseljenom području, medicinsko zbrinjavanje itd, samo su neki od problema koje je rešila ili i dalje rešava ova grana medicine vezano za upotrebu izbacivog sedišta.[http://www.youtube.com/watch?v=YL1FblthxQ0] <center> <gallery caption="Ispitivanje izbacivog sedišta sa lutkom, za avion [[F/A-18 hornet|F/A-18 Hornet]], u centru [[NASA]]" widths="120px" heights="150px" perrow="5"> Datoteka:Eject1.jpg|Startna pozicija Datoteka:Eject2.jpg|Lansiranje Datoteka:Eject3.jpg|Gornja tačka lansiranja Datoteka:Eject4.jpg|Otvaranja padobrana i odvajanje od sedišta Datoteka:Eject5.jpg|Spuštanje padobranom </gallery> </center> === Nulta gravitacija === {{Glavni članak|Nulta gravitacija}} {| class="toccolours" style="float:right; margin-left: 1em; margin-right: 2em; font-size: 85%; background:#c6dbf7; color:black; width:30em; max-width: 40%;" cellspacing="5" | style="text-align: left;" | :„U bestežinskom stanju :Sve je nekako drugačije :Skoro naopako. :Ono se zato teško podnosi :Ili gotovo nikako :Tako, na Zemlji :Od dužeg stajanja :Otiču noge :A u bestežinskom stanju :Promene su obrnute, uboge, :otiče lice, podbulo zacrvenelo, :Kao u bekrije, pijanice :I uz druge muke mnoge :Mlitave mišići :I slabe noge.“ |- | style="text-align:left;" |''Iz knjige '''dr Jovana Davidovića''' aviofiziologa''<ref>Jovan M Davidović, ''Kako je čovek poleteo'', Izdavač Autor, Beograd, 2008</ref> |} U toku vazdušnih letova postoje mnogi problemi sa promenom [[Gravitacija|gravitacije]], kao što je [[nulta gravitacija]] [http://en.wikipedia.org/wiki/File:Zero_Gravity_Corporation_2.jpg] u letačkom prostoru. Izlaganje ovom okruženju s vremenom može izazvati poremećaje sistema ravnoteže, metabolizam vode, povraćanje, gubitak mišićne snage, a po povratku na zemlju, i probleme sa stajanjem i hodom! <ref name="ref10"/> Nulta gravitacija utiče na 75% pilota znacima koji su u rasponu od gubitka [[apetit]]a preko mučnine i povraćanja pa sve do gubitka misaonog toka i gubitka osećaja dodira. Nepromišljenost, [[vrtoglavica]], a ponekad i jak [[umor]] javlja se u oko 20% posada vazduhoplova. {{izdvojeni citat| '''Tumačenje slike: redosled promena u organizmu astronauta izazvan uticajem nulte gravitacije;'''<ref name="ref10">{{Cite web | url = http://iss.jaxa.jp/med/index_e.html | title = Space medicine, 2.1. Effects on cardiovascular system | accessdate = 21. mart 2010 | author = Japanska agencija za svemirska istraživanja | language = en }}</ref> <small> *''Preraspodele krvi u telu,'' iz nižih delova tela u predeo glave ispoljava se nakupljanjem tečnosti u gornjoj polovini tela i pojavom zapušenja nosa, glavoboljom, i otokom lica. *''Gubitak vode iz tela,'' (može biti značajan), izavan je aktiviranjem zaštitnih mehanizma u organizmu koji se odupiru hipervolemiji. *''Prilagođavanje mikrogravitaciji'', nakon nekoliko dana boravka u svemiru zbog gubitka dela tečnosti i adaptacije kardiovaskularnog sistema na uticaj mikrogravitacije. * ''Ortostatki poremećaji na zemlji'', nastaju nakon povratka na zemlju, zbog pomeranja (vraćanja) tečnosti u donji deo tela, što izaziva razvoj ortostatske hipotenzije i sinkope (pad krvnog pritiska i nesvesticu)</small> }} Promene koje se javljaju tokom izlaganja nultom „g“ okruženju u toku letenja mogu se umanjiti/otkloniti sprečavanjem nepravilnosti u preraspodele kretanja krvi i radu srca: što se postiže primenom [[antigravitaciono odelo|ani „g“ odela]], specijalnim fizičkim vežbama (uz upotrebu specijalnih sprava-<small>vidi sliku</small>), fiziološkom trenažom (na zemlji), ispijanjem slanih rastvora (neposredno pre povratka na zemlju) i [[lek]]ovima. Promena koje su se dogodile nakon izlaganja nultom „g“ okruženju, po povratku na [[zemlja|zemlju]] mogu se lečiti usporenim postupnim porastom aktivnosti, usporenim pokretima glave, a prema potrebi većim unosom tečnosti i [[lek]]ovima.<ref name="ref10"/> <center> <gallery caption="Nulta gravitacija“ widths="160px" heights="180px" perrow="4"> Datoteka:Foale ZeroG.jpg |U uslovima nulte gravitacije astronaut Majkl C. F. (desno), komandant ekspedicije 8 na (ISS) stanici, izvodi vežbe na specijalnoj opremi pod nazivom ({{jez-en| Resistive Exercise Device}}). Datoteka:Space Fire.jpg|Plamen sveće na zemlji (levo) i u uslovima snižene gravitacije Datoteka:Zero Gravity.jpg|Obuka astronauta u avionu laboratoriji za simulaciju nulte gravitacije Datoteka:Parabola leta kod nulte gravitacije.jpg|Prikaz leta aviona laboratorije za simulaciju nulte gravitacije.<br /> U gornjoj tački, parabole leta, nastaje nulta gravitacija, u trajanju od oko 20 sekundi. </gallery> </center> === Prostorna dezorijentacija i iluzije u toku letenja === [[Datoteka:Six flight instruments.JPG|mini|desno|200p|Šest najznačajnijih instrumenata za navigaciju u [[vazduhoplov]]u, čijom se pravilnom upotrebom sprečava pojava [[Iluzije u toku letenja|prostorne dezorijentacija i iluzija]]]] {{Glavni članak|Iluzije u toku letenja }} Ljudska čula su kroz evuluciju prilagođena za funkcionisanje na zemlji. [[Navigacija|Navigacijom]] u toku letanja, (zbog naglih promena ubrzanja, položaja letjelice, letenje kroz [[oblak]]e, [[noć]]u itd.), naša [[čulni organi|čula]] često primaju pogrešne [[podražaj]]e koji uvek ne odražavaju realno kretanje i položaj [[vazduhoplov]]a, što izaziva dezorijentaciju i senzorne [[Iluzija|iluzije]]. Te [[iluzije]] mogu biti veoma opasne za [[pilot]]a. Zbog pogrešne interpetacije realne stvarnosti, pilot donosi pogrešne odluke u upravljanju vazduhoplovom, što može završiti [[udes vazduhoplova|udesom (katastrofom)]]. Uslovi za pojavu iluzija nastaju onog momenta kada se javi nepodudaranje između onoga što pokazuju instrumenti sa predstavama pilota o onome što on očekuje da se dešava u njegovom okruženju. Čvrste uslovne veze, pri dobro razvijenoj navici čitanja instrumenata, retko će u periodu odvlačenja pažnje od instrumenata u potpunosti da se naruše, dok će promene u položaju [[avion]]a u tim periodima, koje se odražavaju preko [[uvo|vestibularnih]] i [[kožni sistem|kinestetičkih analizatora]], biti signal za usmeravanje pažnje na [[avio horizont]] (centralni instrument za navigaciju u toku letenja). Ne treba mešati pojam „iluzije u toku leta“ i „gubitak orijentacije“. Gubitak orijentacije pri iluziji ne mora biti prouzrokovan narušavanjem percepcije već nekritičnim mišljenjem. Iluzija ponekad čak i oštro izražena može i da ne dovede do gubitka orijentacije, ako se pilot prema njoj odnosi kritički. Nesigurnost letača u sopstvene mogućnosti i nekritično mišljenje ili sumnja u ispravnost instrumenata samo su dopunski [[pssihologija|psihološki faktori]] u nastanku iluzija. == Vazdušni transport bolesnika == {{Glavni članak| Vazdušni transport bolesnika}} Mnogobrojni životi ljudi u [[Zemlja|svetu]] su sačuvani, zahvaljujući brzom vazdušnom transportu (evakuaciji) povređenih i obolelih (p/o), primenom raznih tipova [[vazduhoplov]]a, specijalno opremljenim modernim medicinskim sistemima.<ref>{{cite book | last = Johnson, | first = A. A | authorlink = | coauthors = | title = Treatise on aeromedical evacuation | edition = | year = 1977 | publisher = Aviation, Space, and Environmental Medicine, 48 | location = | language =en | id = | pages = 550-554 }}</ref> Zadnja iskustva u primeni vazdušne evakuacije brojnih povređenih i obolelih, žrtava [[rat]]a to najbolje ilustruju; * U [[Irak]]u, je vazdušni transport povećao stopu preživljavanja do 97%, što je najviši nivo u istoriji evakuacije p/o. * U [[rat]]u na prostoru bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]] u toku [[1991]]. i [[1992]]. od ukupnog broja evakuisanih p/o, iz ratom zahvaćenih republika u Jugoslaviju, vazdušnim putem je prevezeno 78,3% p/o. Koliki je bio značaj te evakuacije najbolje ilustruju podaci da je vreme transporta bio kraći za 3,5 do 5,6 puta, što je bilo od izuzetnog značaja za brzo ukazivanje medicinske pomoći, kraći oporavak p/o, i značajno smanjenje [[morbiditet|smrtnosti]] koja je bila 1% (četiri puta manja od [[morbiditet|smrtnosti]] u toku kopnenog transporta (4,3%)).<ref>{{cite book | last = Dimić | first = Milorad | authorlink = | coauthors = Fabijan S. Dimić K. | title = Primena vazduhoplova vojske Jugoslavije u vazdušnom transportu bolesnika | edition = | year = 2000 | publisher = XIV kongres lekara Srbije i Kongres lekara otađžbine i dijaspore | location = Beograd | language = sr | id = | pages = 194 }}</ref> Za vazdušnu evakuaciju [[bolesnik]]a mogu se praktično upotrebiti svi tipovi transportnih vazduhoplova (civilni i vojni [[avion]]i i [[helikopter]]i), koji se namenski proizvode za medicinske potrebe, ili se brzom adaptacijom mogu pripremiti za ovu vrstu prevoženja. Pored [[vazduhoplov]]a za evakuaciju p/o postoje i specijalizovani vazduhoplovi - ambulante, koji mogu biti opremljeni ; [[hirurška sala|hirurškim salama]], [[barokomora|hiperbaričnim komorama]], [[Rendgen (dijagnostika)|rendgen]] opremom itd). Svi [[ljekar|lekari]] [[Zemlja|Sveta]] bi trebalo da poznaju osnovne principe vazdušnog prevoženja (evakuacije p/o) u slučaju prirodnih katastrofa koje nameću potrebu za masovnom evakuacijom iz ugroženih područja, kao što se desilo posle [[kina|kineskog]] zemljotresa u [[2008]]. i [[uragan Katrina|uragana Katrina]] u [[Nju Orleans]]u [[2005]]. Tu leži značaj i uloga vazduhoplovne medicine da normativno reguliše, organizuje i obuči što veći broj ljudi i opremi što veći broj vazduhoplova za primenu ove vrste transporta bolesnih i povređenih.<ref>{{cite book | last = AMA Commission on Emergency Medical Services | first = | authorlink = | coauthors = | title = Medical aspects of transportation aboard commercial aircraft. | edition = | year = 1982, | publisher = Journal of the American Medical Association, 247 | location = | language =en | id = | pages = 1007-1011 }}</ref> <center> <gallery caption="Oprema i vazduhoplovi za transport bolesnika" widths="220px" heights="180px" perrow="3"> Datoteka:Zepper-BK 117-C2-(EC145)-SchweizerischeRettungsflugwacht.jpg|Sanitetski [[helikopter]] Datoteka:RTH Innenansicht-links.jpg|Unutrašnjost sanitetskog [[helikopter]]a Datoteka:King Air 200 air ambulance.JPG|Unutrašnjost sanitetskog [[avion]]a </gallery> </center> == Povezano == * [[Hiperbarična medicina]] * [[Dekompresiona bolest]] * [[Barotrauma]] * [[Udes vazduhoplova]] * [[Kiseonička maska]] * [http://www.emedicine.com/emerg/topic790.htm Vazduhoplovna medicina na eMmedicine] * [[Vazduhoplovnomedicinski institut]] == Napomene == {{notelist}} == Izvori == {{reflist|2}} == Preporučeni izvori == * {{cite book | title = Aviation, Space, and Environmental Medicine | id = ISSN 0095-6562 | quote = A peer reviewed monthly publication that was first published in 1975 and is indexed in PubMed. }} * {{cite book | title = Aerospace medicine | id = ISSN 0001-9402 | quote = The preceding journal to Aviation, Space, and Environmental Medicine was published from 1959 to 1974. }} * {{cite book | title = The Journal of aviation medicine | id = ISSN 0095-991X | quote = The preceding journal to Aerospace medicine was published from 1930 to 1959. }} * {{cite book | last = Rudnjanin | first = Slobodan | authorlink = | coauthors =Debijađi R. | title = Vazduhoplovna medicina u Jugoslaviji posle drugog svetkog rata | year = 2003 | publisher = Vojnosanitetski pregled | location = Beograd | id = [[UDC 6 13.693(497. 1)(091)]] | pages = 60(4) (501-503) }} == Vanjske veze == * {{en}} [http://www.asma.org/#&panel1-4 Asocijacija za vazduhoplovnu i kosmičku medicinu, AsMA] * {{en}} [http://www.aviationmedintl.com/ Međunarodno udruženje za vazduhoplovnu medicinu (AMI)] * {{en}} [http://www.tc.gc.ca/eng/civilaviation/opssvs/cam-menu.htm Asocijacija za vazduhoplovnu medicinu Kanadskog civilnog vazduhoplovstva] * {{en}} [http://www.altitude.org/calculators/airpressure.htm Kalkulator za izračunavanje barometarskog pritiska] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090227092410/http://altitude.org/calculators/airpressure.htm |date=2009-02-27 }} * {{en}} [http://iss.jaxa.jp/en/index.html Japanska agencija za vazduhoplovnokosmička istraživanja (JAXA)] * {{en}} [http://www.nasa.gov/ Američke agencije za svemirska istraživanja (NASA)] [[Kategorija:Medicinske specijalnosti]] [[Kategorija:Avijacijska medicina]] [[Kategorija:Avijacija]] gqen5vqfjygsfzmzkmgyyiquk05oyba 42587941 42587456 2026-05-05T03:11:31Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Avijacijska medicina]] → [[Kategorija:Zrakoplovna medicina]] 42587941 wikitext text/x-wiki '''Vazduhoplovna''' ili '''zrakoplovna medicina''' je grana [[Preventivna medicina|preventivne medicine]] i [[Medicina rada|medicine rada]] i značajna komponenta vazduhoplovne bezbednosti i kosmičkih istraživanja. Vazduhoplovna medicina proučava, uticaj letenja [[Vazduhoplovstvo|vazduhoplova]] i sredine u kojoj se ono obavlja na organizam [[pilot]]a, [[kosmonaut|astronauta]] pratećeg vazduhoplovnog osoblja, [[padobranstvo|padobranaca]], putnika u vazdušnom transportu, i u praksi primenjuje specifične metode preventivno medicinske zaštite u sprečavanju negativnog uticaja letenja i boravka u [[svemir]]u na [[život]] i [[zdravlje]] [[čovek]]a i nastanak vanrednih događaja i [[katastrofa]], koje karakteriše veliki gubitak ljudskih života, materijalnih dobara i [[ekologija|poremećaj ekoloških sistema]]. I pored postojanja mnogih problema, i visoko rizičnih situacija, sa kojima se svakodnevno, u svom okruženju, susreću pripadnici avijacije i astronauti za vreme boravka u [[Zemljina atmosfera|zemljinoj atmosferi]] i [[svemir]]u, [[ljekar|lekari]] vazduhoplovne medicine su samo deo mnogih visoko obučenih pojedinca koji rade na minimiziranju mnogih nuspojava u vazduhoplovstvu i svemirskim istraživanjima, tako da čovek može i dalje da ima nadmoć u vazdušnom prostoru.<ref name="Dehart">{{cite book | last = DeHart | first = Roy L | authorlink = | coauthors = Davis, Jeffrey R | title = Fundamentals Of Aerospace Medicine: Translating Research Into Clinical Applications | url = https://archive.org/details/fundamentalsofae0000unse_t8s4 | year = 2002 | publisher = Lippincott Williams And Wilkins | isbn = 978-0-7817-2898-0 | pages = pp. 720 }}</ref> == Zahtevi i zadaci == [[Zemljina atmosfera|Atmosfera zemlje]] i [[kosmos]], u kojima se obavlja letenje jako je negostoljubiva sredina za [[čovek]]a i može ispoljiti negativan uticaj na njegov [[organizam]], bez obzira na vrstu i tip [[vazduhoplova]]. Letenje se u zemljinoj atmosferi obavlja na visinama, u proseku od 9.100–18.300 m, pri sniženom [[atmosferski pritisak|barometarskom pritisku]]. [[Temperatura]] na tim visinama pada za 2°S na svakih 300 m [[apsolutna visina|nadmorske visine]],<ref>{{Cite web | url = http://users.telenet.be/lode.stevens/cma/Hypoxie2.htm | title = Aerospace Medicine, Hypoxie (Hipoksija) | accessdate = 15. mart 2010 | author = Webmaster Lode Stevens, | language = be }}</ref> (tako da na visini od 10.700 m, ona iznosi –57°S ). U toku uspona na visinu ili spuštanja na zemlju, [[vazduhoplov]]i (a posebno [[svemirske letelice]]) kreću se velikom [[brzina|brzinom]] što dovodi do velikog „g“ ([[gravitacija|gravitacionog]]), opterećenja na [[organizam]], ali i do ekstremnog zagrevanja kabinskog prostora zbog [[Otpor vazduha|otpora]] [[vazduh]]a pri kretanju kroz gušće slojeve atmosfere. Složeni [[meteoroligija|meteorološki uslovi]], smena [[dan]]a i [[noć]]i, [[džetleg|džet lag]] ([[Biološki časovnik|cirkadijalna disritmija]]),<ref>{{Cite web |url = http://www.gi.alaska.edu/ScienceForum/ASF12/1261.html |title = Uticaj letenja na istok na džet leg |accessdate = 15. mart 2010 |author = Miers Laboratories, Wellington, New Zealand |language = en |archivedate = 2009-07-24 |archiveurl = https://web.archive.org/web/20090724002221/http://www.gi.alaska.edu/ScienceForum/ASF12/1261.html |deadurl = yes }}</ref> borbeni letovi (u vojnom vazduhoplovstvu), vanredni događaji u toku letenja (izazvani ljudkim i tehničkim greškama) izuzetno su jaki biološki i psihološki [[Stres (medicina)|stresogeni]] uticaji po organizam [[pilot]]a. [[Disanje]] [[kiseonik]]a na povišenom pritisku, [[buka]], [[Vibracija|vibracije]], [[kosmičko zračenje]], katapultiranje (prinudno napuštanje [[vazduhoplov]]a) [[izbacivo sedište|izbacivim sedištem]], nakon čega sledi [[padobran|skok padobranom]] samo su neki od problema koje rešava vazduholovna medicina.<ref name="Dehart"/> Iz ovih i mnogih drugih zahteva, nastala je vazduhoplovna medicina kao potreba savremenog razvoja vazduhoplostva i astronautike sa težišnim zadacima; '''Da odgovori''', na brojne biološke, psihološke i fizičke stresove kojima su u svojoj radnoj sredini (unutar i iznad atmosfere zemlje ) izloženi [[pilot]]i, [[padobranstvo|padobranci]], [[kosmonaut|astronauti]] i drugo osoblje profesionalno vezano za letenje i opsluživanjem letenja.<ref name="Štajnberger">{{cite book | last = Štajnberger | first = I | authorlink = | coauthors = | title = Čovek u automatizovanom sistemu | year = 1980 | publisher = Nolit, Beograd | id = | pages = }}</ref>, Jasno je, da na sva ova pitanja vazduhoplovna medicina može da odgovori samo primenom metodologije naučnog rada, koji mora da ima svoje mesto u sveukupnim fundamentalnim i aplikativnim istraživanjima u [[Vazduhoplovstvo#Institucije vazduhoplovstva|vazduhoplovstvu]].<ref>{{cite book | last = Milorad | first = Dimić | authorlink = | coauthors = Debijađi R.i sar | title = Uticaj broja padobranskih skokova na kardiovaskularni, simpatoadrenalni sistem i na stepen anksioznosti u padobranaca na obuci | year = 1985 | publisher = Zbornik radova 6.simpozijuma vazduhoplovne medicine, Batajnica | id = | pages = 111-153 }}</ref> '''Da spreči''' pojavu nepovoljnih fizioloških i psiholoških promena, u organizmu osoba, profesionalno uključenih u proces letenja, ali i brojnih putnika u toku komercijalnih letova vazduhoplovima.<ref>{{cite book | last = Berić | first = Marica | authorlink = | coauthors = | title = Sposobnost i karakteristike ličnosti pilota sa i bez udesa | year = 1986 | publisher = Magistarski rad | id = | pages = }}</ref> Vazduhoplovna medicina to može postići samo pravilnim prikupljanjem informacija, preko kojih se ostvaruje njena ključna uloga u blagovremenom otkrivanju polimorfnih simptoma koji se odražavaju na fizičko, intelektualno i psihičko stanje pilota. '''Da pomogne''', konstruktorima letjelica, svemirskih „brodova „ i druge vazduhoplovne opreme, u konstruisanju, ovih skupocenih mašina, zaštitnih sredstava i drugih elemenata zaštite u vazduhoplovstvu i astronautici.<ref>{{cite book | last = Đorđević | first = Zoran | authorlink = | coauthors = | title = Mikrotalsno zračenje i zaštita | year = 1978 | publisher = Nolit, Beograd | id = | pages = }}</ref> Na prekomerna fiziološka opterećenja, koja se mogu javiti u organizmu pilota, uvođenjem u svakodnevnu upotrebu savremenih tehničkih rešenja brojnih konstruktora vazduhoplova i vazduhoplovne opreme, pravovremeno treba da ukaže vazduhoplovna medicina i na taj način zaštiti zdravlje i živote pilota. '''Da reši probleme''', kao što su održavanje života astronauta u svemiru, štetnih uticaja letenja na zdravlje pilota i ostalog letačkog osoblja i probleme pružanja medicinske podrške brojnim zdravim i bolesnim putnicima avio-kompanija.<ref>{{cite book | last = Del Vecchio | first = Robert | authorlink = | coauthors = | title = Physiological Aspects of Flight, | year = 1977 | publisher = Duwling College Press, Oakdale, New York 11769 | id = | pages = }}</ref> Obaveza vazduhoplovne medicine zajedno sa [[ergonomija|ergonomijom]], je da u kabini [[avion|vazduhoplova]] stvori što povoljnije uslove za život i rad pilota, imajući u vidu da je pilot „zarobljen“ u sopstvenoj letačkoj opremi i pritešnjen uz izbacivo sedište, i pomalo podseća na fetus smešten u ljusci jajeta. Zato su dobri uslovi u kabini vazduhoplova preduslov za efikasnost pilota u izvršenju zadataka.<ref name="Debijađi">{{cite book | last = Debijađi | first = Rudi | authorlink = | coauthors = | title = Osnovni problemi savremene vazduhoplovne medicine, | year = 1989 | publisher = VII simpozijuma vazduhoplovne medicine, Zbornik radova, Batajnica, | id = | pages = 157-167 }}</ref> '''Da normativno (medicinskim propisima) reguliše''', vazduhoplovno-kosmičku preventivno medicinsku zaštitu u [[kosmonaut|astronautici]], profesionalnom (civilnom i vojnom) i komercijalnom [[vazduhoplovstvo|vazduhoplovstvu]] i normativno reguliše, rad medicinskog osoblja u vazduhoplovstvu, kako u oblasti selekcije ljudstva (izrada kriterijuma), tako i u oblasti medicinskog obezbeđenja letenja i svemirskih istraživanja.<ref>{{Cite web | url = http://www.tc.gc.ca/civilaviation/regserv/affairs/cars/part4/standards/t42402.htm | title = Standard 424 - PHYSICAL AND MENTAL REQUIREMENT /Standard 424-Fizičke i mentalne sposobnosti pilota/ | accessdate = 15. mart 2010 | author = Canadian Aviation Regulations 2009-2 | language = en }}</ref> '''Da vrši selekciju (izbor) ljudstva''', neposredno angažovanog (piloti, kosmonauti itd) ili posredno uključenog (kabinsko osoblje vazduhoplova, avio-mehaničari, kontrolori letenja [[radar]]ista itd), u proces letenja. Primenom selekcije, vazduhoplovna medicina treba pre svega da utvrdi individualne psihofiziološke sposobnosti, ili kapacitete, svakog kandidata koji se uključuje u proces letenja, za mešoviti (manuelni i mentalni) [[mehanički rad|rad]] u uslovima izlaganja visini ([[hipoksija|hipoksiji]]), ekstremnoj [[brzina|brzini]] i [[ubrzanje|ubrzanju]] specifičnom [[umor|zamoru]] i drugim naprezanjima, koja su povezana sa letenjem i boravkom u atmosferi i [[kosmos]]u. Posebnim metodama selekcije (kao što su npr. [[hiposični test]] u [[barokomora|barokomori]], [[test tolerancije na ubrzanje]] u [[pilotska centrifuga|centrifugi]], specifični [[psihološki testovi]] itd) [[ljekar|lekari]] vazduhoplovne medicine, treba da otkriju funkcijsku insuficijenciju i eventualne organske mane, koje se pod uobičajenim ekofiziološkim uslovima ne isponjavaju, ali se mogu javiti u toku letenja i ozbiljno ugroziti radne i životne funkcije [[pilot]]a i [[kosmonaut|astronauta]] i izazvati [[udes vazduhoplova|udes]] (katastrofu).<ref>{{cite book | last = Milorad | first = Janjušević | authorlink = | coauthors = i sar. | title = Reevaluacija hipoksičnog testa, | year = 1989 | publisher = Zbornik radova 7.simpozijuma vazduhoplovne medicine, Batajnica | id = | pages = 281-288 }}</ref> '''Da školuje''' [[ljekar|lekare]] i [[psihologija|psihologe]] u oblasti vazduhoplovene i kosmičke medicine (kursevi, specijalizacija, poslediplomske studije). Za uspešan rad vazduhoplovne medicine potrebni su adekvatni kadrovi. Samo visoko stručno obučeni kadrovi mogu da odgovore složenom zadatku vazduhoplovne medicine da bude dragocena i nezaobilazna karika u pripremi pilota za njihovo kvalitetno i dugotrajno izvršavanje letačkih zadataka.<ref name="Debijađi"/> {|{{prettytable}} | colspan="13" style="text-align:center;"|<div class="NavHead" style="background:skyBlue; text-align:center; font-size:100%;">'''ZADACI I DELATNOSTI VAZDUHOPLOVNE MEDICINE |- style="text-align:center;" ||'''Zadaci''' ||'''Delatnosti ''' |- |align="left"| === Naučno-istraživački rad === |align="left"| * U oblasti aviofiziologije (izučava negativnih uticaja sredine u kojoj se obavlja letenje na fiziološke sisteme [[pilot]]a i [[kosmonaut|astronauta]]) * U oblasti medicinskog ispitivanja [[vazduhoplov]]a i vazduhoplovne opreme. * U oblasti vazduhoplovnomedicinske preventivne zaštite (zaštitne opreme, režima rada i odmora, letačkog zamora, [[fizička kondiicija|fizičke kondicije]], [[gojaznost]]i, preživljavanja nakon udesa itd.) * U oblasti epidemiološkog istraživanja, bolesti, [[udes vazduhoplova|udesa]] i katastrofa, i drugih stanja uzrokovanih letenjem. * Vazduhoplovnomedicinska ekspertiza vanrednih događaja, [[udes]]a i [[katastrofa]] u toku letenja.<ref>{{cite book | last = Beaty | first = David | authorlink = | coauthors = | title = Naked Pilot: The Human Factor in Aircraft Accidents, | url = https://archive.org/details/nakedpilothumanf0000beat | year = 1995 | publisher = The Crowood Press Ltd | isbn = 1 85310482 5 | pages = en }}</ref> * U oblasti [[hiperbarična medicina|hiperbarične medicine]] * U oblasti [[vazduhoplovna psihologija|vazduhoplovne psihologije]] * U oblasti [[mikrotalsno zračenje|mikrotalasnog]] i [[kosmičko zračenje|kosmičnog zračenja]] * U oblasti [[zaštita životne sredine|zaštite životne sredine]] ([[buka]], [[Vibracija|vibracije]], aero-zagađenja, trovanja) |- |align="left"| === Selekcija i zdravstveni nadzor === |align="left"| * [[Selekcija]] (izbor) ljudstva (vojnih i civilnih pilota, [[kosmonaut|astronauta]], [[padobranstvo|padobranaca]], kontrolora letenja, ostalog letačkog osoblja, za školovanje i specijalne dužnosti) * Periodični (redovni i vanredni) zdravstveni pregledi vojnih i civilnih pilota, astronauta, padobranaca, kontrolora letenja, ostalog letačkog osoblja. * Vanredni zdravstveni pregledi vojnih i civilnih pilota nakon vanrednih događaja i udesa vazduhoplova. * Selekcija i zdravstveni pregledi ljudstva na radarskim sistemima (izloženog dejstvu mikrotalasnog zračenja). |- |align="left"| === Fiziološka trenaža i edukacija iz vazduhoplovne medicine === [[Datoteka:RU270484.star city centriguge2.jpg|centar|180px]] |align="left"| * Fiziološka trenaža letača i astronauta primenom specifične vazduhoplovnomedicinske opreme (uređaja); :* [[Barokomora|Barokomore]] (za određivanje vremena čiste svesti, simulaciju ekspolozivane dekompresije, proveru i podešavanje zaštitne opreme) :* Pilotske centrifuge :* Laboratorije za demonstraciju prostorne dezorijentacije :* Izbacivog sedišta (katapulta) :* Aviona laboratoriji za simulaciju bestežinskog stanja. * Obuka iz vazduhoplovne medicine (teorijska i praktična), :* Za pilote, astronaute, padobrance i ostalo letačko i neletačko osoblje uključeno u proces letenja. * Edukacija lekara i ostalog medicinskog osoblja iz vazduhoplovne medicine; :* Kursevi, seminiari, praktična nastava. :* [[Spacijalizacija]] i poslediplomske studije iz vazduhoplovne medicine za [[ljekar|lekare]] i vazduhoplovne psihologe. |- |align="left"| === Medicinsko zbrinjavanje === [[Datoteka:Barokomora Nis hyperbaric center.JPG|centar|180px]] |align="left"| * [[Terapija|Lečenje]] i [[rehabilitacija]] povređenih i obolelih pripadnika [[vazduhoplovstvo|vazduhoplovstva]]. * [[Terapija|Lečenje]] [[bolesnik]]a u [[barokomora|hipo i hiperbaričnim komorama]]. * Medicinska podrška putnicima avio-kompanija (konsultativni pregledi) * Sprečavanje prenosa [[karantinske bolesti|karantinskih bolesti]] vazdušnim putem * Medicinsko obezbeđenje letenja, [[padobranstvo|padobranskih skokova]] i drugih aktivnosti vezanih za letenje i padobranske skokove. * Medicinska kontrola [[ishrana|ishrane]] i psihofizičke kondicije pilota i [[padobranstvo|padobranaca]]. |- |align="left"| === Vazdušni transport p/o === [[Datoteka:Medevac mission, Balad Air Base, Iraq.jpg|centar|180px]] |align="left"| * Oranizacija [[transport]]a povređenih i obolelih (p/o) i opremanje [[vazduhoplov]]a medicinskom opremom. * Pružanje pomoći medicinskom osoblju (raznih specijalnosti) i p/o u toku vazdušnog transporta povređenih i obolelih. |} === Uloga vazduhoplovnih lekara === Vazduhoplovna medicina, koja svojim mnogobrojnim aktivnostima, treba da očuva [[zdravlje]], [[bezbednost]] i psihofizičku sposobnost lica uključenih u brojne aktivnosti vezane za boravak u zemljinoj atmosferi i [[svemir]]u, zahteva i visokostručan medicinski kadar. Zato se [[ljekar|lekari]] vazduhoplovne medicina mogu naći širom [[zemlja|sveta]] u [[vojska|vojsci]], komercijalnim avio-kompanijama, vladinim agencijama, privatnim i nezavisnim agencijama i klinikama za medicinsku selekciju i izdavanje sertifikata (dozvola) [[pilot]]ima i drugom vazduhoplovnom osoblju, ili u brojnim institutima, laboratorijama i akademskim (školskim) ustanovama.<ref>{{Cite web |url = http://www.asma.org/aboutasma/careers.php#AerospaceMedecine |title = Careers in Aerospace Medicine /Karijera u vazduhoplovnokosmičkoj medicini/ |accessdate = 15. mart 2010 |author = Aerospace Medical Association (AsMA) |language = en |archive-date = 2012-06-16 |archive-url = https://web.archive.org/web/20120616185926/http://www.asma.org/aboutasma/careers.php#AerospaceMedecine |dead-url = yes }}</ref> Operativna uloga lekara vazduhoplovne medicine, može biti prilično različita, što najčešće zavisi od ustanove i oblasti u kojoj obavljaju delatnost; * U [[vojska|vojsci]], (u aktivnoj službi i rezervnom sastavu), njihov rad se odvija u rasponu od medicinskog obezbeđenja letenja i drugih aktivnosti u letačkim [[eskadrila]]ma, lečenju letačkog osoblja i njihovih porodica, do obavljanja ostalih specifičnih delatnosti u vojnomedicinskim ustanovama, institutima i vazduhoplovnim komandama; * U civilnom vazduhoplovstvu, vazduhoplovni lekari obično rade u avio-kompanijama na poslovima, medicinskog obezbeđenja letenja na [[aerodrom]]u, poslovima zdravstvenog nadzora nad pilotima i ostalim osobljem u avio-kompanijama, ali i u brojnim vladinim i privatnim agencijama za bezbednost letenja na izradi normativnih akata, kontroli vazdušnog saobraćaja, ispitivanju udesa i izdavanju zdravstvenih sertifikata (dozvola) . * U agencijama za [[Svemirska trka|svemirska istraživanja]] vazduhoplovni lekari pružaju svu potrebnu medicinsku pomoć [[kosmonaut|astronautima]] kako na [[zemlja|zemlji]], u toku njihove selekcije i priprema za boravak u [[svemir]]u, tako i nakon njihovog povratka iz [[svemir]]a (zbog mogućih tegoba izazvanih [[nulta gravitacija|nultom (mikro) gravitacijom]], [[kosmička radijacija|kosmičkom radijacijom]] itd). * U visokoškolskim ustanovama, letačkim akademijama i brojnim naučnoistraživačkim ustanovama, vazduhoplovni lekari rade kao nastavnici iz vazduhoplovne i kosmičke medicine, za medicinsko osoblje i letače i astronaute ili kao istraživači (naučnici) u projektima medicinskih istraživanja. == Vazduhoplovna medicina u svetu == [[Datoteka:Hot-air-balloon-basket-legacy.jpg|mini|190p|Prva medicinska istraživanja započeta su iz balona|desno]] [[Datoteka:Croce-Spinelli.png|mini|190p| [[Žozef Kros-Spineli]] prva žrtva [[Hipoksija|hipoksije]] u [[Vazduhoplovstvo|vazduhoplovstvu]].|desno]] Čovek je od svog postanka, kroz mnogo vekova umnog i kreativnog razvoja posmatrao i proučava prirodu i nebesko prostranstvo iznad njegovog životnog okruženja, nakon čega se u njemu javila sve veća želja da napravi uređaj kojim bi mogao da ovlada beskrajnim vazdušnim prostorom sve do udaljenih planeta i zvezda. Čovek prvo proučava letenja, ptica i insekata, a zatim bacanjem predmeta kroz [[vazduh]], i zakonomernosti fizike, da bi na kraju svojim prvim pokušajima letenja odgovorio na sopstvene izazove za boravak u atmosferi i [[kosmos]]u. Postoje stare legende o ljudskom letu, kao što je legenda o [[Ikar]]u, a kasnije, nešto realnije tvrdnje o letovima ljudi na kratkim rastojanjima, kao što su letovi s [[krilo|krilima]] ({{Jez-en|Abbas Ibn Firnas}}) - (810–887), ({{Jez-es|Eilmer of Malmesbury}}) - ([[810]] - [[887]]), <ref>{{Cite web |url = http://www.eilmer.co.uk/eilmer-biog.htm |title = Biografija - Eilmer of Malmesbury |accessdate = 15. oktobar 2009 |author = Eilmer of Malmesbury |language = en |archive-date = 2009-11-01 |archive-url = https://web.archive.org/web/20091101062715/http://www.eilmer.co.uk/eilmer-biog.htm }}</ref> (u [[11. vek]]u ) i sa naduvanom pasarolom ({{Jez-pt|Bartolomeu Lourenço de Gusmão}}) ([[1685]] - [[1724]]).<ref>AMEIDA, L. Ferrand de, "Gusmão, Bartolomeu Lourenço de", in SERRÃO, Joel, Dicionário de História de Portugal, Porto, Figueirinhas, 1981, vol. III, pp. 184–185 {{pt}}</ref> Pravi razvoj [[vazduhoplovstvo|vazduhoplovstva]] a sa njim i vazduhoplovna medicina nastaje u ranom [[18. vek]]u sa prvim [[fiziologija|fiziološkim studijama]] [[ljekar|lekara]] balonista. Tokom [[1784]]. godinu dana nakon prvog leta [[Balon (vazduhoplov)|balonom]], od strane francuskog [[fizičar]]a [[Žan-Fransoa Pilatr de Rozje]]a ({{Jez-fr|Jean-François Pilâtre de Rozier}}), i bostonskog [[fizičar]]a, dr Džona Džefriza ({{Jez-en|John Jeffri}}), sačinjena je prva studija visinskog [[zemljina atmosfera|sastava atmosfere]] uz pomoć balona. Dr Francisko Bover na Medicinskom fakultetu u [[Barselona|Barceloni]] [[1800]]. objavljuje svoja istraživanja na temu „Upotreba balona u medicini“. Njegovim istraživanjima pridružuju se Robertson opisom fizioloških problema kod vazduhoplovaca, a [[1850]]. Baral i Bikio koji opisuju efekte hladnoće za vreme uspona balonom. Tokom [[1804]]. J. D. Zaharov, je uz pomoć balona, istraživao ne samo fizičke i fiziološke već i psihološke probleme u toku letenja, a M. A. Rikačev, pored fizičkih istraživanja, koje je vršio u toku leta, proučavao je i funkcije [[oko|vida]] i [[uvo|sluha]], i jedan je od prvih istraživača koji je [[1882]]. dao prvi opis ličnih osobina neophodnih za vazduhoplovca. Prvu sveobuhvatnu studiju uticaja letenja na [[zdravlje]], sproveo je francuski lekar [[Pol Ber]], koji je objavio svoja istraživanja o uticaju promene sastava i [[atmosferski pritisak|pritisak vazduha]], sa porastom visine na ljude, [[1878]]. pod naslovom „Barometarski pritisak“ ({{Jez-fr|La pression barometrique}}).<ref>{{cite book | last = Dejours | first = P | authorlink = | coauthors = Dejours, S | title = The effects of barometric pressure according to Paul Bert: the question today | edition = | year = 1992 | publisher = International Journal of Sports Medicine 13 | location = | language = en | id = | pages = Suppl 1:S1-5 }}</ref> Između [[1870]]. i [[1878]]. Ber je sproveo 670 pojedinačnih istraživanja i uspeo je da dokaže odnos [[vazduh]]a, [[gas]]ova, [[pritisak|pritiska]] [[vodena para|vodene pare]], [[krv]]i i probleme pri letenju, što je u suštini osnova vazduhoplovne medicine. {{izdvojeni citat|[[Pol Ber|Ber]] je [[1874]]. odlučio da utvrdi korelaciju između svojih laboratorijskih rezultata i rezultata dobijenih u stvarnom letu pa je angažovao dva iskusna letača: [[Teodor Sivel|Teodora Sivela]] ( Théodore Sivel ([[1834]]-[[1875]])) i [[Žozef Kros-Spinelije|Žozefa Krosa-Spinelija]] (Joseph Eustache Crocé-Spinelli ([[1845]]-[[1875]]). U novo konstruisanoj barokomori podvrgavao ih je pritisku od 304 mmHg, što odgovara visini od oko 7.000 m, pri čemu ih je naučio da, za sprečavanje [[Hipoksija|hipoksije]], koriste čist[[kiseonik]] i mešavinu kiseonika sa drugim [[gas]]ovima. Dana [[15. april]]a [[1875]]. njih su dvojica, zajedno sa Gastonom Tisandjerijeom (Gaston Tissandierie), leteli novim balon „Zenit“ pri čemu su poneli samo tri 150 litarske vreće 75% [[kiseonik]]a.[[Pol Ber|Ber]] ih je pokušao [[pismo]]m upozoriti da to nije dovoljno, no pismo je stiglo prekasno i od posledica [[hipoksija|hipoksije]], preživeo je samo Tisandjerije. Tako su Teodor Sivel i Žozef Kros-Spineli postali prve žrtve visinskog leta. Žrtve [[hipoksija|hipoksije]] u pravom smislu reči...<ref>{{Cite web |url = http://www.zrakoplovstvo.net/medicina/med1.html |title = Zrakoplovna medicina |accessdate = 15. oktobar 2009 |author = Dr Vladimir Pletikapić |language = hr |archive-date = 2012-01-20 |archive-url = https://web.archive.org/web/20120120103011/http://www.zrakoplovstvo.net/medicina/med1.html |dead-url = yes }}</ref>}} Bečki [[fiziolog]] Herman fon Šreter, [[1894]]. dizajnirao je [[kiseonička maska|kiseoničku masku]] sa kojom [[meteorolog]] Artur Berson postavlja rekord i dostiže visinu od 9.150 metara leteći u balonu, i time omogućio dalji razvoj zaštitne letačke opreme i konstruisanje vazduhoplova za letova na velikim visinama u uslovima snižene koncentracije [[kiseonik]]a. Od poletanja prvog [[avion]]a [[17. decembar]]a [[1903]]. do današnjih dana došlo je do burnog razvoja vazduhoplovne tehnike i tehnologije, koji je pratio i ubrzan razvoj vazduhoplovne medicine. Prva medicinska istraživanja u vazduhoplovstvu počinju [[1907]]., samo 4 godine od prvog leta aviona.<ref name="Diane">{{cite book | last =Diane L. | first = Damos | authorlink = | coauthors = | title = Foundations of Military Pilot Selection Systems: World War I | year = 2007 | publisher = U.S. Army Research Institute for the Behavioral Sciences and Social Sciences | location = Arlington, Virginia | id = Technical Report 1210 | pages = 19 }}</ref> Nemci su [[1910]]. prvi objavili posebne medicinske propise vezane za izbor pilota, a prvi propisi za vojne pilote, koje su oni morali da poštuju u izvršenju letačkih aktivnosti, donele su i SAD [[1912]]. zatim [[Engleska]] [[1916]]. i [[Francuska]] [[1917]]. Prema dr Armstrongu, ovi standardi bili su ignorisani u prvim godinama [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]], što je imalo katastrofalne posledice. Nemci zato naknadno revidiraju svoje standarde, objavljuju i u praksi primenjuju novu verziju medicinskih propisa za pilote od [[1915]].<ref name="Diane"/> Vojska [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], vrlo brzo shvata, da pažljivo izvršen medicinski izbor kandidata za pilote, smanjuje troškove obuke i povećava bezbednost letenja i zato revidira način vršenja medicinskih pregleda i maja [[1917]]. u praksu uvodi izmenjenu verziju pravilnika „Obrazac 609“. Lekarski pregled po ovom „obrascu“ je sveobuhvatan i on se ne menja sve do kraja [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. Značajan doprinos na tom području dao je lekar Teodor Lister ({{Jez-en|Theodor Lyster}}), američki pionir vazduhoplovne medicine, koji je i otvorio prvu istraživačku laboratoriju u oblasti vazduhoplovne medicine [[1918]]. u [[Njujork]]u. Sledeće godine otvorena je i prva škola za vazduhoplovnu medicinu.<ref name="Diane"/> Sledi novi razvoj događaja;<ref>{{Cite web |url = http://www.semae.es/?page_id=39 |title = Historia Medicina Aeroespacial |accessdate = 20. mart 2010 |author = Sociedad Española de Medicina Aeroespacial |language = es |archive-date = 2009-12-25 |archive-url = https://web.archive.org/web/20091225151044/http://www.semae.es/?page_id=39 }}</ref> * [[1917]]. u [[Francuska|Francuskoj]] se formira prva Organizacija za selekciju i fiziološka istraživanja u francuskom vazduhoplovstvu, * [[1919]]. u [[Rim]]u se održava Prva međunarodna konferencija za vazduhoplovnu medicinu. * [[1921]]. u SAD osnovana je prva Vazduhoplovnomedicinska škola. * [[1926]]. Bauer objavljuje svoju knjigu o „Vazduhoplovna medicina“. * [[1939]]. Armstrong (američki sanitetski generala) objavio je prvo izdanje knjige „Principi i praksa vazduhoplovne medicine“, koji i do današnjih dana predstavlja značajan udžbenik za izučavanje vazduhoplovne medicine u celom [[zemlja|svetu]].<ref>{{cite book | last = Armstrong, H. G. | first = | authorlink = | coauthors = | title = Principles and Practice of Aviation Medicine (Second ed.). | year = 1943 | publisher = The Williams & Wilkins Company | location = Baltimore, | id = | pages = }}</ref> * [[1939]]. Frank V. R. profesor za medicinska istraživanja Univerziteta u [[Toronto|Torontu]], prvi dizajnira [[anti-G odelo]]. * [[1929]]. u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] osnovano je prvo [[Udruženje lekara vazduhoplovne medicine]], ({{jez-en|Aerospace Medical Association (AsMA)}}) ,<ref>{{Cite web | url = http://www.asma.org/index.php | title = Aerospace Medical Association (AsMA) | accessdate = 15. oktobar 2009 | author = | language = en | archivedate = 2008-05-09 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20080509132222/http://www.asma.org/index.php | deadurl = yes }}</ref> pod rukovodstvom Luisa H. Bauera. * [[1934]]. u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|SSSR]], [[Engleska|Engleskoj]], [[Nemačka|Nemačkoj]] i mnogim drugim zemljama, počinju prva proučavanja uticaja visokih naprezanja u toku letenja na organizam pilota. Istraživanja koja su trebala da stvore optimalne uslove u odnosu [[čovek]] - [[avion]] - [[sredina]] i obezbede povoljno jedinstvo između [[pilot]]a i aviona, i dovedu do daljeg tehničkog napretka, izrade i razvoja prvog hermetičkog (visinskog) odela, nešto kasnije i prvog [[antigravitaciono odelo|anti-G odela]] i druge zaštitne opreme. Konstrukcija ove opreme koja traje do danas, a trajaće i nadalje, omogućila je dalji razvoj [[avion|mlaznih aviona]], a kasnije i [[raketa|vazduhoplova na raketni pogon]] i neprestano zahtevala i dalje zahteva, razvoj vazduhoplovne i kosmičke medicine. * [[1960]]. počinju prva medicinska istraživanja u oblasti kosmičke medicine. Nakon te godine iz okrilja vazduhoplovne medicine, izdvaja se i nastaje posebna subspecijalistička grana kosmička medicina. Zato je u pojedinim zemljama sveta sve više u upotrebi naziv '''vazduhoplovna i kosmička medicina'''. == Vazduhoplovna medicine na prostoru Jugoslavije i Srbije == [[Datoteka:Kuća Mavre Bindera.JPG|mini|200p|Zgrada u ulici Dr. Petra Marković 4 u [[Zemun]]u u kojoj je [[1945]]. osnovan [[Vazduhoplovnomedicinski institut|VMI]] |desno]] [[Datoteka:Bazduh1.jpg|mini|200p|desno|Od [[1985]]. [[Vazduhoplovnomedicinski institut|VMI]] primenjuje i uređaja za demonstraciju prostorne dezorijentacije]] Istorija vazduhoplovne medicine na prostoru Srbije datira od [[1911]]., kada je izvršena prva selekcija letača za vazduhoplovstvo [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]]. Koliko je to bilo napredno govori podatak da su [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] prvu selekciju sprovele tek [[1917]]. i da je tada [[Srbija]] bili treća zemlja u [[zemlja|svetu]] koja se bavila selekcijom letača, kao i podatak da je prvi vazdušni transport ranjenika u jednom [[rat]]u, obavljen [[1915]]. u [[Prvi svetski rat|Prvom svetskom ratu]] za vreme povlačenja srpske vojske preko [[Albanija|Albanije]]) na relaciji [[Skoplje]] - [[Prizren]].<ref>{{cite book | last = Dimić | first = Milorad | authorlink = | coauthors = Milenković Sreten | title = 125 Godina vojne bolnice u Nišu | year = 2004 | publisher = Vojna bolnica | location = Niš | isbn = 86-84819-01-2 | pages = 116 }}</ref> Od tada pa do [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]], [[ljekar|lekari]] vazduhoplovne medicine su bili u sastavu Sanitetskog odeljenja Komande vazduhoplovstva Kraljevine Jugoslavije. U tom periodu, jugoslovenska vazduhoplovna medicina (naročito vazduhoplovna fiziologija) bila je jedna od vodećih u [[zemlja|svetu]] a njeni lekari su se školovali u vodećim zemljama u ovoj oblasti medicine, [[Francuska|Francuskoj]] i [[nemačka|Nemačkoj]]. U to vreme [[Kraljevina Jugoslavija]] je bila među retkim zemljama koja je imala udžbenik iz vazduhoplovne medicine, na [[Srpski jezik|srpskom jeziku]], koji je napisao lekar i pilot dr Mihajlo Kostić [[1941]]. Dr Petrović i dr Nikolić bili su prvi rodonačelnici savremene vazduhoplovne medicine u Kraljevini Jugoslaviji, ali je [[Drugi svetski rat]] i odlazak u zarobljeništvo prekinuo njihov rad ali i dalji razvoj ove grane medicine. Nakon rata, iz nepoznatih razloga, oni se nisu priključili daljem radu u ovoj grani medicine.<ref name="Rudnjanin">{{cite book | last = Rudnjanin | first = Slobodan | authorlink = | coauthors =Debijađi R. | title = Vazduhoplovna medicina u Jugoslaviji posle drugog svetkog rata | year = 2003 | publisher = Vojnosanitetski pregled | location = Beograd | id = [[UDC 6 13.693(497. 1)(091)]] | pages = 60(4) (501-503) }}</ref> Od novembra [[1944]]. do marta [[1945]]. formira se [[Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana SFRJ|Jugoslovensko ratno vazduhoplovstvo]] (JRV) sa dve divizije koje su u svom sastavu imale po tri puka. Njihovo formiranje prati i razvoj sanitetske službe JRV, koje se u početku razvija po uzoru na sovjetsko vazduhoplovstvo, imajući u vidu značajan doprinos [[SSSR]] u početnom periodu njegovog nastanka. Pri komandi Ratnog vazduhoplovstva s proleća [[1945]]. formira se prva sanitetska služba JRV koja između ostalog ima i zadatak da obavlja izbor kandidata za letačku obuku ali i da vrši zdravstveni nadzor nad obučenim letačima i daje mišljenje o njihovoj zdravstvenoj sposobnosti za letenje. Novembra meseca [[1945]]. sa radom počinje i prva komisija za letače (LLK koja kasnije prerasta u VLKL), sa pravom samostalnog odlučivanja i donošenja odluka o zdravstvenoj sposobnosti letača za obavljanje letačke profesije. U svom sastavu ova komisija je imala lekare sledećih specijalnosti; hirurga, internistu, neuropsihijatra, otorinolaringologa, oftalmologa i psihometristu. Prvi predsednik komisije bio je pukovnik dr Viktor Đakov, a komisija je radila u Zemunu u Komandi vazduhoplovstva. Za potrebe letačkih jedinica na [[aerodrom]]ima JRV formiraju se prve letačke ambulante, čiji je osnovni zadatak bio obezbeđenje letenja i lečenje obolelih letača i ostalog osoblja na aerodromu, pa su one za tu namenu u svom sastavu imale i stacionar sa po 30 ležaja. Osoblje ovih ambulanti bilo je nedovoljno obučeno iz oblasti vazduhoplovne medicine, te se njihov rad uglavnom svodio na dežurstvo u vreme letenja i pružanje [[prva pomoć|prve pomoći]] u slučaju udesa vazduhoplova. Tek [[1949]]. u [[Vazduhoplovnomedicinski institut|Vazduhoplovnomedicinskom institutu]] u [[Zemun]]u (VMI) organizuju se prvi kursevi za obuku lekara iz oblasti vazduhoplovne medicine i [[psihologija|psihologije]], a trupne jedinice JRV popunjavuju školovanim lekarima i medicinskim tehničarima. Svoj puni zamah razvoja na prostoru [[FNRJugoslavija|FNRJugoslavije]], vazduhoplovna medicina započinje formiranjem [[Vazduhoplovnomedicinski institut|Vazduhoplovnomedicinskog instituta]] (VMI) [[11. novembar|11. novembra]] [[1945]]. [[Vazduhoplovnomedicinski institut]] (VMI), je u početku bio mala specijalizovana bolnica, namenjena obolelim i povređenim letačima, smeštena u [[Zemun]]u u ulici Sonje Marinković br. 4, koja [[1946]]. počinje sa selekcijom letača. Godine [[1947]]. institut dobija i oblik naučne ustanove jer započinje sa istraživanjima iz oblasti vazduhoplovne medicine. Do [[1955]]. vazduhoplovni lekari su se usavršavali u [[Evropa|evropskim zemljama]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim američkim državama]], a nešto kasnije i u [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|Sovjetskom Savezu]]. Te godine počinje i primena savremene fiziološke trenaže za letače, na osnovu iskustava stečenih u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] i [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|SSSR]]. U [[1949]]. [[Vazduhoplovnomedicinski institut]] formira prvu laboratoriju za aviofiziologiju radi ispitivanja uticaja visine i laboratoriju za aviohigijenu koja se bavi problematikom [[ishrana|ishrane]] letača, zaštitne letačke opreme i štetnim faktorima letenja. Tokom [[1954]]. institut započinje sa prvom obukom pilota iz vazduhoplovne medicine i psihologije i fiziološkom trenažom koja se sastojala iz teoretske nastave i praktičnog dela koji je sprovođen u [[barokomora|barokomori]], na izbacivom sedištu, a kasnije i na [[pilotska centrifuga|pilotskoj centrifugi]] i uređaju za demonstraciju [[Iluzije u toku letenja|ilizija u toku leta]]. Sledi nabavka za ono vreme savremene opreme;<ref name="Rudnjanin"/> * [[1964]]. opreme za merenje [[radar|radarskog zračenja]], * [[1967]]. uređaja za registrovanje centralne i periferne reografije i [[Elektroencefalografija|EEG]] * [[1971]]. uređaja za kontinuirano registrovanje [[EKG]] ([[Holter EKG]]) u toku letenja i padobranskih skokova, * [[1975]]. laboratorije za anlizu ljudskog glasa i govora, * [[1978]]. dvokrake centrifuge, koja je bila delo naših konstruktora i naše avio-industrije. * [[1985]]. uređaja za demonstraciju prostorne dezorijentacije, * [[1987]]. [[Barokomora|hiperbarične komore]] Od [[1964]]. [[Vazduhoplovnomedicinski institut]] i njeni lekari, pored praćenja zdravstvenog stanja letača preuzimaju i kontrolu i praćenje zdravstvenog stanja ljudstva izloženog [[radar]]skom [[toplotno zračenje|zračenju]]. U znak priznanja dostignutom razvoju vazduhoplovne medicine u Jugoslaviji i njenim lekarima, Svetska organizacija za vazduhoplovnu i kosmičku medicinu jedan od Svetski kongres vazduhoplovne i kosmičke medicine održava u [[Sava centar|Sava centru]] [[1986]]. i okuplja u [[Beograd]]u preko 500 eminentnih stručnjaka [[zemlja|sveta]] u ovoj oblasti. Godine [[1988]]. [[Vazduhoplovnomedicinski institut]] se seli u Batajnicu u novi objekat u okviru Vojne bolnice „Batajnica“. Smeštajem, opremom i stručnim mogućnostima u to vreme vazduhoplovna medicina u Jugoslaviji dobija još veći zamah i ubraja se među najrazvijenije zemlje sveta u ovoj oblasti. Posle oštećenja izazvanih bombardovanjem 1999. i značajnog smanjenja vazduhoplovstva, deo VMI (Uprava, VLKL i Klinički deo) preseljen je na VMA a Odeljenje za vazduhoplovnu fiziologiju sa opremom nastavlja rad na lokaciji u Batajnici. [[15. jul]]a [[1999]]. godine [[Vazduhoplovnomedicinski institut]] menja naziv u Institut za vazduhoplovnu medicinu (IVM) i ulazi u formacijski u sastav Zavoda za preventivnu medicinu, odnosno [[Vojnomedicinska akademija|Vojnomedicinsku akademiju]]. === Povijest zrakoplovne medicine na prostoru Hrvatske === Nakon raspada bivše Jugoslavije i formiranja vlastitih oružanih snaga odlukom ministra obrane Republike Hrvatske [[27. travnja]] [[1992.]] utemeljena je prva ustanova u Hrvatskoj iz oblasti zrakoplovne medicine, '''Zavod za zrakoplovnu medicinu'''. Tijekom godina Zavod je preoblikovan u '''Institut zrakoplovne medicine''', sa zadatkom obavljanja specijalističkih zdravstvenih pregleda civilnih i vojnih pilota, padobranaca, pomoćnog zrakoplovnog osoblja i kontrolora leta. U Institutu zrakoplovne medicine provode se i sistematski pregledi i ocjene radne sposobnosti djelatnih vojnih osoba te sistematski pregledi za školovanje i prijam u DVO.<ref>[http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/0862006/martinovic.asp Razvoj IZM-a OSRH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090314050556/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/0862006/martinovic.asp |date=2009-03-14 }} Preuzeto; jul 2009.</ref> Krajem 2007. i početkom 2008. tadašnje Zapovjedništvo za logistiku (ZzL) izvršilo je pripreme za prelazak u Zapovjedništvo za potporu i preuzelo dio logističkih i sanitetskih postrojbi iz HKoV-a i HRZ-a i PZO-a, koje su pružale zdravstvenu zaštitu pripadnicima OS-a, kao što je između ostalih i '''Institut zrakoplovne medicine'''. === Školovanje vazduhoplovnomedicinskog kadra u Jugoslaviji i Srbiji === Prvi lekari koji su se bavili vazduhoplovnom medicinom u Jugoslaviji i Srbiji, školovani su u inostranstvu, a prvo usavršavanje u zemlji bilo je u [[Srpska akademija nauka i umetnosti|SANU]]. Krajem četrdesetih godina prošlog veka, počinje i školovanje vazduhoplovnih lekara u Jugoslaviji. Prvo u obliku kurseva (sedmodnevnih, mesečnih a zatim i višemesečnih u trajanju od 3-6 meseci), većim delom, po engleskom modelu, a zatim po američkom i ruskom. Ovakav način školovanja primenjivao se uglavnom za mlade lekare, a u inostranstvu su se i danje školovali lekari koji su sticali vazduhoplovnomedicinkso obrazovanje magisterijumima i doktorskim disertacijama. Iz ove grupe kadrova nastaju i prvi profesori vazduhoplovne medicine u [[Vazduhoplovnomedicinski institut|Vazduhoplovno medicinskom institutu]] i [[Vojnomedicinska akademija|Vojnomedicinskoj akademiji]].<ref name="Rudnjanin"/> Ovakav način školovanja trajao je sve do [[1981]]. kada je u Jugoslaviji uvedena specijalizacija iz vazduhoplovne medicine na [[Vojnomedicinska akademija|Vojnomedicinskoj akademiji]]. Prva generacija vazduhoplovnih lekara, (uglavnom iskusnih lekara iz vazduhoplovnih jedinica RV i PVO i JAT-a) specijalizaciju iz vazduhoplovne medicine započela je [[1981]]. na [[Vojnomedicinska akademija|Vojnomedicinskoj akademiji]] u [[Beograd]]u i [[Vazduhoplovnomedicinski institut|Vazduhoplovno medicinskom institutu]] u [[Zemun]]u, odmah nakon usvajanja nastavnog plana i programa od strane Naučnog veća Vojnomedicinske akademija i njenog priznavanja kao [[medicina|grane medicine]] u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] od strane [[Ministarstvo|Ministarstva zdravlja]]. Nakon trogodišljeg školovanja i provedene prakse u letačkim i padobranskim jedinicama [[23. oktobar|23. oktobra]] [[1983]]. specijalizaciju završpava 10 [[ljekar|lekara]] iz [[RV i PVO|Ratnog vazduhoplovstva]] ([[RV i PVO]]), [[Jugoslovenska narodna armija|Jugoslovenske narodne Armije]] ([[Jugoslovenska narodna armija|JNA]]) i dispanzera rada [[Jat ervejz|Jugoslovenskog aerotransporta]] ([[Jat ervejz|JAT]]). Deo lekara ove generacije završilo je pilotsku i padobransku obuku i steklo zvanje [[pilot]]a ili [[padobranstvo|padobranca]], što je još više unapredilo njihov rad u oblasti vazduhoplovne medicine.<ref name="Rudnjanin"/> <center> {|{{prettytable}} | colspan="13" style="text-align:center;"|<div class="NavHead" style="background:skyBlue; text-align:center; font-size:100%;">'''Prva generacija specijalista vazduhoplovne medicine u bivšoj Jugoslaviji i Srbiji |- | style="text-align:center;"| [[Datoteka:The first generation VMI.jpg|mini]] |align="left"| * dr Boris Arsov, <small>[[RV i PVO]] [[aerodrom Aleksandar Veliki|a. Skoplje]]</small> * dr Milorad Dimić, <small>[[RV i PVO]] [[aerodrom Konstantin Veliki|a. Niš]]</small> * dr Fejsal Borić, <small>[[RV i PVO]] [[Aerodrom Mostar|a. Mostar]]</small> * † dr Vukašin Gojković, <small>[[Vazduhoplovnomedicinski institut|VMI Zemun]]</small> * dr Pavle Ostojić, <small>[[Vazduhoplovnomedicinski institut|VMI Zemun]]</small> * dr Miodrag Janjušević, <small>[[Vazduhoplovnomedicinski institut|VMI Zemun]]</small> * dr Nikola Bjegović, <small>[[RV i PVO]] [[Aerodrom Bihać|a. Bihać]]</small> * dr Vladimir Pletikapić, <small>[[RV i PVO]] [[Aerodrom Zagreb|a. Zagreb]]</small> * dr Zoran Lolić, <small>[[RV i PVO]] [[Vadzuhoplovna vojna akademija|VVA]] [[Aerodrom Zadar|a. Zadar]]</small> * dr Ljiljana Stijović, <small>Dispanzer [[Jat ervejz|JAT]]-a Beograd</small> | style="text-align:center;"| |} </center> Nakon raspada Jugoslavije ([[1992]]) deo generacije specijalista vazduhoplovne medicine, napušta svoje dužnosti u JNA i odlazi u [[Republika Makedonija|Makedoniju]], [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] i [[Hrvatska|Hravatsku]], a sledeći [[ljekar|lekari]] nastavljaju svoj rad u [[Srbija|Srbiji]]: dr Milorad Dimić, dr Nikola Bjegović, dr Vukašin Gojković, dr Miodrag Janjušnjević, dr Pavle Ostojić i dr Ljiljana Stijović. Zahvaljujući entuzijazmu ove generacije specijalista u [[Srbija|Srbiji]] je formirana i prva Sekcija za vazduhoplovnu medicinu [[Srpsko lekarsko društvo|Srpskog lekarskog društva]]. == Vazduhoplovna fiziologija == Vazduhoplovna [[fiziologija]] je deo vazduhoplovne medicine koja se bavi;<ref>{{cite book | last = DeHart, | first = R. L., | authorlink = | coauthors = | title = Fundamentals of aerospace medicine, | year = 1985 | publisher = Philadelphia: Lea & Febiger, | location = Philadelphia | id = | pages = }}</ref> * Proučavanjem fiziološki promena u organizmu [[pilot|letača]] i [[kosmonaut]]a izloženih brojnim stresogenim uticajima u toku letenja, kao što su; ** visina (barometarska depresija), ** [[brzina]] i [[Ubrzanje (vazduhoplovna fiziologija)|ubrzanje]], gravitacija, ** [[džetleg|cirkadijalna disritmija]], ** niske temperature mikrotalsnog i kosmičkog zračenja, buke i vibracija. * Proučavanjem uticaja barometarske depresije i ubrzanja na funkciju čula (orijentacija u prostoru), psihička i fizička naprezanja i njihovog uticaja na pojedine organske sisteme i * [[Obrazovanje|Edukacijom]] iz avio fiziologije, vazduhoplovnih lekara, [[pilot|letača]], astronauta i ostalog letačakog osoblja, * Fiziološkom trenažom pilota i astronauta, na zemlji i u vazduhu. === [[Apsolutna visina|Visina]] === ===== Dejstvo niskog pritiska kiseonika ===== [[Atmosferski pritisak]] je direktna posledica težine [[vazduh]]a. To znači da se pritisak vazduha razlikuje sa mestom i vremenom jer se količina (i težina) vazduha iznad [[Zemlja|Zemlje]] isto tako razlikuju. [[Atmosferski pritisak]] se smanjuje za oko 50% na visini od oko 5.000. m (jer se i oko 50% ukupne mase atmosfere nalazi unutar najnižih 5.000 m). Prosečni [[atmosferski pritisak]] izmeren; na nivou [[mora]] iznosi oko 101,3 kPa, na 9.000. m. 30,1 kPa, a na 15.000. m 11,6 kPa. Uporedno sa promenom [[atmosferski pritisak|atmosferskog pritiska]] menja se i parcijalni pritisak [[kiseonik]]a: koji na nivou [[mora]] iznosi 21,2 kPa, 6,3 kPa na 9.000. m i 2,4 kPa na 15.000. m. {| border="1" cellpadding="5" cellspacing="0" style="margin:auto;" |+'''Uticaj akutnog izlaganja niskom atmosferskom pritisku vazduha na koncentraciju gasova u alveolama i zasićenje arteriske krvi kiseonikom '''.<ref name="William"/> |! style="background:#ffdead; text-align:center;"| '''Visina(m)''' |! style="background:#ffdead; text-align:center;"| '''Atmosferski pritisak (kPa)''' |! style="background:#ffdead; text-align:center;"| '''pO2 u vazduhu(kPa)''' |! style="background:#ffdead; text-align:center;"| '''pCO2 u alveolama (kPa)''' |! style="background:#ffdead; text-align:center;"| '''rO2 u alveolama(kPa)''' |! style="background:#ffdead; text-align:center;"| '''Arterijsko zasićenje krvi kiseonikom''' |- style="text-align:center;" | style="width:100pt;"| na nivou mora | style="width:100pt;"| 101,3 | style="width:100pt;"| 21,2 | style="width:100pt;"| 5,3 | style="width:100pt;"| 13,9 | style="width:100pt;"| 0,97 |- style="text-align:center;" || 3.000 || 69,7 || 14,7 || 4,8 || 8,9 || 0,90 |- style="text-align:center;" || 6.000 || 46,5 || 9,7 || 3,2 || 5,3 || 0,73 |- style="text-align:center;" || 9.000 || 30,1 || 6,3 || 3,2 || 2,8 || 0,30 |- style="text-align:center;" || 12.000 || 18,8 || 3,9 || 3,2 || 1,6 || 0,15 |- style="text-align:center;" || 15.000 || 11,6 || 2,4 || 3,2 || 0,3 || 0,02 |} Organizam [[čovek]]a [[fiziologija|fiziološki]] je kroz [[Evolucija (biologija)|evoluciju]], prilagođen da bude uspešan do ~3.000 [[metar]]a iznad nivoa [[mora]] ([[fiziologija disanja čoveka|zona fiziološke efikasnosti]]). Izvan te zone, kompenzacioni mehanizmi organizma se neće moći suprotstaviti stresogenim uticajima visine. Iako je procenat [[kiseonik]]a u atmosferi [[Bojl-Mariotov zakon|konstantan]] i iznosi oko 21% (79% atmosfere sastoji se od [[azot]]a i malih količina drugih [[gas]]ova), pad barometarskog pritiska utiče na smanjenje apsolutnog broja molekula svih gasova prisutnih u svakom volumenu [[vazduh]]a, što proporcionalno smanjuje parcijalni pritisak [[kiseonik]]a [http://www.altitude.org/calculators/oxygencalculator/oxygencalculator.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100131200552/http://www.altitude.org/calculators/oxygencalculator/oxygencalculator.htm |date=2010-01-31 }}. {| border="1" cellpadding="2" cellspacing="0" style="float:right;" |+'''Brzina nastanka hipoksije sa visinom''' !width="50"|Visina u metrima !width="70"|Zadesna hipoksija !width="70"|Eksplocivna dekompresija |- style="text-align:center;" || 6.706 || 10 min || 5 min |- style="text-align:center;" || 7.620 || 3 min || 2 min |- style="text-align:center;" ||10.644 || 75 sek || 30 sek |- style="text-align:center;" || 12190 || 30 sek || 23 sek |- style="text-align:center;" || 16.760 || 15 sek || 15 sek |} Po ovom principu očekuje se i da pada parcijalnog pritiska [[kiseonik]]a u [[Plućna alveola|alveolarnom]] [[vazduh]], što se i događa na manjim visinama zbog povećane ventilacije [[pluća]]. Međutim na većim visinama [[vodena para]] i [[ugljen-dioksid]] se konstantno odstranjuju iz [[krv]]i preko izdahnutog vazduha, dovodeći do još većeg razređenja kiseonika u plućima (tako da na 9.000 m visine parcijalni pritisak [[kiseonik]]a iznosi 6,3 kPa u atmosferi a 2,8 kPa u alveolama), što u odnosu na 13,9 kPa koliki je pritisak u [[alveoa]]lama na nivou [[mora]] predstavlja drastično smanjenje, i dovodi do [[Hipoksija|hipoksije]] sa svim pratećim posledicama koje ona izaziva u organizmu [[pilot]]a. Jedan od najvažnijih učinaka hipoksije je smanjenje mentalnih sposobnosti, koje smanjuju mogućnost rasuđivanja i pamćenja, te otežavaju izvođenje finih motoričnih pokreta. Najčešće te sposobnosti ostaju normalne do 2.500 m visine, a za kraće vreme i do 4.500 m. Međutim ako je pilot izložen hipoksiji duže vreme, njegove reakcije njegove mentalne sposobnosti merene vremenom reakcije ili drugim psihološkim testovima mogu se smanjiti na 80% na 3.300 m visine, a kod dužeg boravka na 4.500 m i na 50% normalne vrednosti. U stanju teške hipoksije nastaje depresija disajnog centra, koja sve više usporava disanje i dovodi do njegovog konačnog prestanka, što rezultira udesom vazduhoplova.<ref>{{cite book | last = Arthur c. | first = Guyton | authorlink = | coauthors = | title = Medicinska fiziologija | year = 1990 | publisher = Medicinska knjiga | location = Beograd-Zagreb | isbn = 0-7216-1260-1 | pages = 1520 }}</ref> Zato vojni piloti prolaze kroz čitav niz vežbi u [[Barokomora|hipobaričnim barokomora]] [http://www.plasmaben.com/zerog2_files/zero8.jpg] na visokoj [[apsolutna visina|nadmorskoj visini]] (na niskom [[Brometarski pritisak|barometarskom]] pritisaku) u kojima se simuliraju rane faze [[Hipoksija|hipoksije]](nedostatak kiseonika u telu). Testovi pilotu pružaju dokaze o brzom pogoršanju motornih veština, pravilnog razmišljanja i drugih sposobnosti tokom leta na visini preko 4.000 metara iznad nivoa mora, bez korišćenja dodatnog [[kiseonik]]a, i time mu daju dokaz o značaju pravilne i stalne upotrebe zaštitne letačke opreme i kiseoničkih uređaja u avionu.<ref>{{cite book | last = Martin B. | first = Hocking, | authorlink = | coauthors =Diana Hocking | title = Air quality in airplane cabins and similar enclosed spaces | year = 2005 | publisher = Springer Berlin Heidelberg | location = New York | isbn = 9783540314912 | pages = 410 }}</ref> <center> <gallery caption="Zaštitna letačka i astronautska oprema za boravak na visini" widths="250px" heights="220px" perrow="3"> Datoteka:Soviet moon suit side.jpg|Zaštitno odelo (skafander), astronauta </gallery> </center> ===== Dekompresiona bolest ===== {{Glavni članak|Dekompresiona bolest}} Jedan od mogućih poremećaja zbog promene [[nadmorska visina|nadmorske visine]] je [[Dekompresiona bolest|dekompresivna bolest]], kojoj može biti izložen [[pilot]] na velikim visinama, u toku dekompresije kabine ili kod neadekvatno presurizovane (hermetične) kabine [[avion]]a.<ref name="William">{{cite book | last = William | first = F.Ganong, | authorlink = | coauthors = | title = Pregled medicinske fiziologije | year = 1993 | publisher = Beograd Savremena administracija | id = | pages = }}</ref><ref>{{cite book | last = Bason | first = R | authorlink = | coauthors = Yacavone D.W | title = Loss of cabin pressurization in U.S. Naval aircraft: 1969-90 | year = 1992 | publisher = Aviat Space Environ Med 63 (5): | pmid = 1599378 | pages = 341–5. }}</ref> [[Dekompresiona bolest]] ([[Dekompresiona bolest|DB]]) ili aeroembolizam ili disbarizam je oboljenje koje nastaje, u avijaciji i astronautici, posle nagle dekompresije (promene pritiska gasova).<ref>{{Cite web |url = http://www.scuba-doc.com/dcsprbs.html |title = Decompression Sickness. Definition and Early Management |accessdate = 15. mart 2010 |author = Ernest S Campbell, |language = en |archive-date = 2010-01-29 |archive-url = https://web.archive.org/web/20100129115052/http://www.scuba-doc.com/dcsprbs.html }}</ref> Osnovni uzročnik bolesti su gasni mehurići [[azot]]a koji iz rastvorljivog stanja u krvi i tkivima prelaze u gasne mehuriće i pri tome se nagomilavaju u telesnim tečnostima i tkivima.<ref>{{cite book | last = Bornmann, | first = R.C., | authorlink = | coauthors = | title = Limitations in the treatment of diving and aviation bends by increased ambient pressure. | year = 1968 | publisher = Aerospace Medicine.,39, | location = | id = | pages = 1070-1076. }}</ref> Dekompresiona bolest se može javiti kao rezultat dekompresije od velikih dubina [[mora]] do visina [[svemir]]a. U zavisnosti od toga gde je došlo do nakupljanja mehurića u organizmu, zavisi i u kojim [[tkivo (biologija)|tkivima]] i organima će doći do poremećaja. Ti poremećaji mogu preći u bolest ukoliko se ne preduzmu adekvatne mere. Postoje dokazi da neotkriveni, zanemareni ili asimptomatski dekompresioni poremećaji mogu dovesti i do nepovratnog organskog i funkcionalnog oštećenja organizma.<ref name="Oriani">{{cite book | last = Oriani G | first = | authorlink = | coauthors = Marroni A, Wattel E, | title = Handbook on hyperbaric medicine | year = 1995 | publisher = Berlin: Springer Verlag; | id = | pages = 820 }}</ref> U vazduhoplovstvu u toku letenja na velikim visinama, [[gas]]ovi se udišu pod povišenim [[pritisak|pritiskom]], (preko [[kiseonička maska|kiseoničke maske]] ili u presurizovanoj kabini [[avion]]a) što dovodi do njihovog rastvaranja u [[tečnost]]ima organizma. Sa povećanjem pritiska udahnutog [[vazuduh]]a nastaje njegovo lagano rastvaranje u [[tečnost]]ima [[tkivo (biologija)|tkiva]] sve do određene količine koja predstavlja maksimalno zasićenje tečnosti za taj pritisak. Kada se pritiska u udahnutom vazduhu smanji, dolazi do izdvajanja gasa iz tečnosti tkiva, kako bi se ponovo postigao pritisak okoline (na dostignutoj visini). Ukoliko se pritisak smanjuje postepeno, gas se izdvaja bez ikakvih problema. Međutim, ukoliko se promena pritiska vrši ubrzano, (kao što je to slučaj kod rashermetizacije kabine aviona, [[molekul]]i [[gas]]a se grupišu u gasne mehuriće. Na pojavu mehurića gasa u [[zglobovi]]ma i [[Mišićno tkivo|mišićima]] utiču dva činioca; pritisak i [[temperatura]] (kako je temperatura organizma skoro konstantna, njen uticaj na apsorpciju gasova je zanemarljiv). Rastvaranje gasova u organizmu nema uticaja na [[disanje]] pri normalnom [[atmosferski pritisak|atmfosferskom pritisku]], ali je veoma bitno za [[pilot]]e, koji udišu gasove pod povišenim pritiskom. Ovo se posebno odnosi na period nagle dekompresije kabine aviona na velikim visinama. Tada je pritisak u [[pluća|plućima]] manji nego što je bio pre uspona i manji od pritiska u hermetizovanoj kabini aviona. Rastvoreni gasovi teže da se izdvoje iz [[tkivo (biologija)|tkiva]] (u čemu [[azot]] prednjači), a ako ne mogu, da se izdvoje dovoljno brzo oni formiraju mehuriće, što može dovesti do pojave [[dekompresiona bolest|dekompresione bolesti]]. Ako su propusti u dekompresiji veći, bolest se javlja brže i po pravilu [[znaci bolesti]] su teži, a ako se simptomi javljaju kasnije obično se radi o lakšem obliku [[dekompresiona bolest|dekompresione bolesti]]. [[dekompresiona bolest|Eksplozivna dekompresija]] kabine putničog ili borbenog [[avion]]a i pojava [[dekompresiona bolest|dekompresione bolesti]] u [[vazduhoplovstvo|vazduhoplovstvu]] vazana je za sledeće situacije: * U toku uspona iznad 8.000 m bez zaštitne opreme. * Otkaz motora (pogonske grupe), što ima za posledicu gubitak pritiska u kabini vazduhoplova. * Nagli gubitak pritiska u kabini izazvan mehaničkim oštećenjem (kvar na avionu, ratna dejstva, diverzija, meteoriti) * Prinudno napuštanje vazduhoplova na velikim visinama (ratna dejstva, kvar aviona) * U toku fiziološke trenaže pilota i astronauta u [[barokomora|hipobaričnim komorama]]. <center> <gallery caption="Uzrok, simptomi i oprema za lečenje dekompresione bolesti" widths="250px" heights="220px" perrow="3"> Datoteka:US Navy ejection seat test with JD-1 1951.jpg|[[dekompresiona bolest|Eksplozivna dekompresija]] kabine [[avion]]a, na velikim visinama jedan je od glavnih uzroka [[dekompresiona bolest|DB]] u [[vazduhoplovstvo|vazduhoplovstvu]] Datoteka:Nasa decompression chamber.jpg|[[Barokomora|Dekompresiona komora]] služi za lečenje [[dekompresiona bolest|DB]] </gallery> </center> ===== Barotrauma ===== {{Glavni članak|Barotrauma}} [[Barotrauma]] je povreda šupljih organa i tkiva, uzrokovana razlikom pritiska između gasom ispunjenih prostora u telu i vazdušnog ili vodenog prostora oko tela, u toku uspona ili silaska (promene visine) Organi ili tkiva kod kojih nastaju lakše ili teže [[barotrauma|barotraumatske povrede]] u vazduhoplovstvu su: * [[Barotrauma uva]] * [[Aerosinusitis|Barotrauma sinusa]] * [[Kiseoničko uvo]] je sindrom sličan barotraumatskoj upali [[uvo|srednjeg uva]], a nastaje kao posledica udisanja 100% kiseonika pod povišenim pritiskom kod pilota i kosmaonauta * [[Pneumotoraks|Barotrauma pluća]] * [[Barodontalgija|Barotrauma zuba]] * [[Nadutost trbuha]] [[File:ComplianceBalloon.png|328px|center|thumb|Sa visinom pada [[pritisak]] u atmosferi a raste pritisak u zatvorenoj šupljini (balonu), do njegovog pucanja (levo).<br />• Isto se dešava i sa [[gas]]om zarobnjenim u šupljim organima tela, ukoliko iz njih, u toku promene [[atmosferski pritisak|atmosferskog pritiska]], kroz telesne otvore ne izlazi višak gasa (desno).]] === Ubrzanje === Vojni piloti i [[kosmonaut|astronauti]] poleću i lete velikim [[brzina]]ma i izvode različite manevre što njihovo [[Telo (čovek)|telo]] izlaže visokim [[Ubrzanje|ubrzanjima]], do desetak puta većeg od zemljinog ([[gravitacija|gravitacionog]]) ubrzanja „g“. Rezultat tako visokih [[ubrzanje|ubrzanja]] su i visoka opterećenja pilotovog organizma i delova letelice. [[File:Eurocopter Tiger.gif|350px|center|thumb|Pilot je izložen dejstvu inercijalnih sila, usled ubrzanja, koja prate manevrisanje letelice. Orijentacija ubrzanja u koordinatnom sistemu je ilustrovana na crtežu.]] Sa uvođenjem u svakodnevnu upotrebu sve snažanijih i agilnijih [[avion]]a i drugih letelica, problem sa ubrzanjem, postaje sve izraženiji. Posade borbenih aviona u toku brojnih (akrobatskih) manevara aviona i posade [[svemirske letelice|svemirskih letelica]], u toku lansiranja u [[svemir]] i spuštanja na [[zemlja|zemlju]], mogu osetiti sledeće efekte dejstva ubrzanja koji uključuju; povećanje težine glave i ekstremiteta, uleganja mekih tkiva, kompresiju [[kičmena moždina|kičmene moždine]], i uvećanje hidrostatskog gradijenta u kardiovaskularnom sistemu (između gornje i donje polovine tela), koji prate i vizuelni promećaji (crvena ili siva koprena). Sa sporim početkom ubrzanja, kardiovaskularni refleksi pružaju neku vrstu zaštite, i pojava vizuelnih (očnih) promena (kao naka vrsta upozorenja za pilota), prethodi gubitku [[svest]]i. Međutim brz početak i viši nivoi ubrzanja, mogu biti fatalni i ne mogu se podneti bez upotrebe [[antigravitaciono odelo|zaštitne odeće]], koja se koriste za povećanje tolerancije (otpornosti) organizma na njihovo dejstvo.<ref>[http://ntrs.nasa.gov/archive/nasa/casi.ntrs.nasa.gov/19980223621_1998381731.pdf NASA Technical note D-337, Centrifuge Study of Pilot Tolerance to Acceleration and the Effects of Acceleration on Pilot Performance], by Brent Y. Creer, Captain Harald A. Smedal, USN (MC), and Rodney C. Vtlfngrove</ref> '''''Pozitivno „g“ ubrzanje''''' U vertikalnom manevru uspona, uvećava se ubrzanje, u odnosu na „g“, pozitivnog smera. U vazduhoplovnom žargonu se to naziva '''''pozitivno „g“ ubrzanje'''''. Tada centrifugalna sila deluje prema donjem delu tela i dovodi do poremećaja isporuke arterijske krvi u [[mozak]] uz istovremeni porast pritiska u venama stopala i do 5 puta. Zbog elastičnosti [[Krvni sudovi|vena]] dolazi do njihovog širenja i preraspodele veće količine [[krv]]i iz gornjih ka donjim delovima tela. Kako [[srce]] ne može izbaciti krv, koja se u njega ne vraća, nastaje poremećaj (sniženje) zasićenja krvi kiseonikom, koja dospeva do [[Mozak|mozga]], što se direktno odražava na poremećaj njegovih funkcija i mogući gubitak svesti. Pre poremećaja funkcija mozga, preraspodela krvi, kod pilota prvo dovodi do poremećaja perifernog vida (tunelski vid, siva koprena) a pri daljem porastu, ubrzanje dovodi do pojave crne koprene - „{{jez-en|blackouts}}“ ([[Oko|privremeni poremećaj vida]]). Da bi se izbegli ovi poremećaji, prema preporukama vazduhoplovnih lekara, piloti izvode posebne trbušne vežbe i primenjuju [[antigravitaciono odelo|anti „g“ odela]] (što ima za cilj da pritiskom podesivih balona u specijalnim odelima i skupljanjem nogu prema trbuhu) pomogne održavanju krvi u gornjoj polovini tela, kada je organizam izložen pozitivnom „g“ ubrzanju. Piloti se adaptiraju na takve uslove u posebnoj laboratoriji sa centrifugom, u realnim uslovima, izloženi povećavanjima centrifugalnih ubrzanja.{{efn| U [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]] je puštena u rad prva dvokraka pilotska centrifuga, za fiziološku trenažu pilota, [[1978]]. godine. Centrifugu je projektovao [[Vazduhoplovnotehnički institut]] a proizveo Vazduhoplovni zavod Moma Stanojlović. Glavni projektant je bio ing Slobodan Zotović, a izradu kompletne dokumentacije i realizaciju proizvodnje je vodio pukovnik ing Ilija Ćorluka.}} '''''Negativno „g“ ubrzanje''''' U toku spuštanja (sletanja), ili obrnutog manevra sa gubitkom visine, na telo pilota deluje suprotno opterećenje, kao posledica ubrzanja, na gore, prema gornjim delovima tela (ovo ubrzanje se naziva '''''negativno „g“ ubrzanje'''''), koje povećava pritisak krvi u arterijskoj cirkulaciji vrata, glave i moždanom tkivu. Ovo ubrzanje se lakše podnosi u odnosu na pozitivno, ali trajno možda više oštećuje organizam. Pilot doživljava poremećaj vida poznat kao crvena koprena - „{{jez-en|red out}}“, a zbog povećanog arterijskog pritisaka u mozgu može doći i do moždanog udara. Iako piloti imaju fizičku izdržljivost i opremu za kompenzaciju dejstva negativnog ubrzanja, dugotrajne i visoke vrednosti negativnog „g“ ubrzanja (oko pet do devet puta veće od vrednosti zemljine gravitacije) mogu izazvati fiziološke poremećaje. Iz tog razloga, kretanja aviona kao što su manevri tipa; petlja, valjak, zaokret, penjanje, poniranje itd. pilot podešava kako bi minimizirao izloženost negativnom i pozitivnom „g“ ubrzanju. '''''Transferzalno „g“ ubrzanje''''' Ogromne ubrzanja (15 do 25 puta veće od „g“ u trajanju od više sekundi, ljudski organizam može podneti ako su poprečnog pravca u odnosu na njegovo telo. To su takozvana '''''transferzalna „g“ ubrzanja'''''. Kod njih je opterećenje, usled ubrzanja, raspoređeno na veću površinu tela (npr. kada smo u avionu u ležećem položaju ). Kod ovih ubrzanja obično nema posledica, osim mogućeg kolapsa jednog [[pluća|plućnog krila]], što nije smrtonosno. Zato se kod veoma velikih ubrzanja sedište pilota ili astronauta, posebnim tehničkim rešenjima, postavlja u poluležeći ili ležeći položaj. {{efn|Iz tih razloga, povećanja izdržljivosti pilota u uslovima visokih ubrzanja u uslovima manevrisanja borbenih aviona, istraživana je pogodnost koncepcije aviona sa ležećim položajem pilota. Početkom 60-tih godina prošlog veka, jugoslovenski konstruktor aviona [[Dragoljub Bešlin]], je perojektovao [[Avion 451]], koji je proizveden u fabrici aviona Ikarus u [[Zemun]]u. Konačno se ustalilo rešenje, kod četvrte i pete generacije savremenih aviona, sa zavaljenim (poluležećem) sedištem pilota. Ovaj efekat se postiže promenom nagiba sedišta većim od 65 stepeni u odnosu na vertikalnu osu. Na avionu [[F-16 Fajting falkon|F-16 fajting falkon]] nagib sedišta je 30°, a na [[Rafal (avion)|Rafalu]] pod 29 stepeni. Ovaj nagib ne povećava podnošljivost, ali značajno smanjuje opterećenje kardiovaskularnog sistema pri izvođenju napred navedenih manevara. Primenom ove metode mi zapravo '''+<math>\ \ a_x</math>''' opterećenje pretvaramo u +Gx opterećenje koje se lakše a i više podnosi. Ovu metodu primenjuju kosmonauti prilikom poletanja kada je njihovo sedište u ležećem položaju.}} '''Antigravitaciona zaštitna odela ''' Cilj svih zaštitnih ([[antigravitaciono odelo|antigravitacionaih zaštitnih odela]]), je da spreče silazak [[krv]]i u donju polovinu tela, što ona postižu stvaranjem kontrapritiska na telo i krvne sudove, posebno u predelu trbuha i donjih udova. U posebno konstruisana odela, od specijalnog platna, umeću se u pojasnom predelu i oko butina i potkolenica specijalni gumeni baloni (po istom principu kao i manžetna aparata za merenje krvnog pritiska) koji su kao jedinstveni sistem savitljivim crevima povezani sa regulatorom pritiska i kompresorom u kabini aviona. [[File:Pricip rada pilotskog odela.2.JPG|220|center|thumb| Princip rada visinskog anti-G odela: Punjenjem vazduha u maloj komori stvara se pritisak u velikoj-koja na šemi predstavlja telo pilota, što sprečava preraspodelu krvi i održava funkciju srca i mozga.]] Prv zaštitna sredstva bila su [[antigravitaciono odelo|antigravitacione zaštitne pantalonekoje]] su imale gumene komore samo oko trbuha i nogu, (kao što su odela tipa CZU-13b i PPK-1), koja se i danas najčešće koriste, dok savremena [[antigravitaciono odelo|antigravitaciona zaštitni odela]], prekrivaju celo telo (osim glave) primenom, gumenih komora oko gornjih ekstremiteta, ramenog pojasa i grudnog koša, i mogu se nadopuniti antigravitacionim prslukom rukavicama i čarapama. '''Biološki monitoring, savremena zaštita od dejstva ubrzanja''' Kako sve napred navedene metode ne mogu da obezbede u određenim uslovima apsolutnu zaštitu od dejstva ubrzanja, u svetu se vrše istraživanja, koja zahvaljujući savremenom biološkom monitoringu instaliranom u računaru aviona, mogu da predvide mogući gubitak svesti i automatski aktiviraju „autopilota“, koji preuzima upravljanje avionom i vadi ga iz manevra koji je prouzrokovao veliko '''+<math>\ \ a_z</math>''' opterećenje(pozitivno „g“ ubrzanje). Nakon što automatika reguliše upravljanje avionom, pilot se oporavlja i vraća mu se svest, i on dalje preuzima upravljanje avionom. Ove metode moraju biti neinvazivne i u praksi se najčešće zasnivaju na praćenju sledećih parametara; tonusa (napetosti) muskulsture, zasićenja hemoglobina kiseonikom u moždanim arterijama, metodom ({{jez-en|Nil-Near Infrared Laser}}), pa sve do promena strukture glasa, pilota. '''Obuka na humanoj (pilotskoj) centrifugi''' Činjenica da postoji individualna reakcija organizma svakog pojedinca na dejstvo ubrzanja, vazduhoplovna medicina je uvela i u praktičnom radu primenjuje humanu (pilotsku) centrifuge u selekciji ljudsta. Perimenom centrifuge biraju se samo oni [[pilot]]i i [[kosmonaut]]i koji mogu da podnesu velika i produžena '''+ <math>\ \ a_z</math>''' [[ubrzanje|ubrzanja]], za određene tipove letelica i „svemirskih brodova“. U tu svrhu najčešće kandidati se izlažu selektivnom testu na humanoj (pilotskoj) centrifugi sa prirastom ubrzanja od 0,1 g/sec do '''+5,3<math>\ \ a_z</math>''' Piloti [[NATO]] jedinica izlažu se opterećenju do '''+7 <math>\ \ a_z</math>''' trajanju od 15 sec, sa [[antigravitaciono odelo|anti-"g" odelom]] i uz „primenu voljnog manevra napinjanja“. Svim kandidatima koji ispolje negativnu reakciju u toku ovih testova zabranjuje se letenja na letjelicama visokih "g" opterećenja.<ref>{{cite book | last =David R. | first = Hunter | authorlink = | coauthors = Eugene F. B. | title = Handbook of Pilot Selection | year = 1995 | publisher = Avebury Aviation | location = | isbn = 0-291-39820-0 | pages = 213 }}</ref> Metode fiziološke trenaže pilota na opterećenja ubrzanjem, nameću obaveznu primenu humane (pilotske) centrifuge u obuci [[pilot]]a i [[kosmonaut]]a, sa osnovnim ciljem; * da se kod letačkog osoblja unapredi veština primene različitih manevara, kojima se povećava podnošljivost na '''+<math>\ \ a_z</math>''' opterećenja, * bolje razumevanje [[fiziologija čoveka|fizioloških mehanizama]] '''- <math>\ \ a_z</math>''' stresa,<ref>{{cite book | last =Sloan | first = S.J. | authorlink = | coauthors = Cooper C.L. | title = Pilots Under Stress | year = 1987 | publisher = Routledge & Kegan Paul Books | location = | isbn = 0-7102-0479-5 | pages = 230 }}</ref> ({{jez-en|G-LOC}a), gubitka svesti u toku ubrzanja zbog neadekvatne cerebralne perfuzije i * poveća samopouzdanja za mogućnost podnošenja velikih produženih opterećenja izazvanih promenama ubrzanja (usporenja).<ref>{{cite book | last = | first = | authorlink = | coauthors = | title = Aerospace Physiology Training Program, | year = 20 Feb 2001 | publisher = Air Force Instruction 11-403 | id = | pages = pg 22-23 }}</ref> [[Datoteka:20G centrifuge.jpg|centar|550p|mini|20 "g" centrifuga u naučnoistraživačkom centru [[NASA]], u kojoj se vrše naučna istraživanja i fiziološka trenaža astronauta na dejstvo ubrzanja, i koja može da simulira i do 20 puta veću silu gravitacije, od normalne koju mi osećamo na Zemlji.]] ==== Prinudno napuštanje vazduhoplova izbacivim sedištem ==== [[Datoteka:Salon du Bourget 20090619 257.jpg|mini|desno|200p|Izbacivo sedište (Bourget 2009)]] {{Glavni članak|Izbacivo sedište}} Kada je avion primenjen kao borbeno sredstvo, tadašnji piloti-lovci, smatrali su da je napuštanje aviona, ako je bio „oboren“, akt kukavičluka, pa ne gledaju sa simpatijom na [[padobran]] i druga sredstva za spasavanje. Tek u [[Drugi svetski rat|Drugom svetskom ratu]] piloti ovo razmišljanje zamenjuju upotrebom padobrana. Prvi avioni, nisu leteli ni visoko ni brzo tako da je pilot, kroz otvor na kabini, mogao bez ikakvih uređaja jednostavnim iskakanjem da napusti avion u slučaju otkaza ili havarije. Sve veća tehnološka poboljšanja [[vazduhoplov]]a, veće [[brzina|brzine]] i visine, kao i konstrukcija hermetizovanih kabina, evakuaciju iskakanjem na klasičan način učinila su sve težom, a kasnije i nemogućom. Prvi pilot koji se spasio izbacivim sedištem bio je probni pilot je {{jez-nem|Helmut Schenk}}, probni pilot nemačkog [[He-280]], [[13. januar]]a [[1942]]., pošto je izgubio kontrolu nad svojim avionom u uslovima zaleđivanja. [[Nemačka]] je sve do kraja [[rat]]a bila prva i jedina zemlja koja je serijski ugrađivala izbacivo sedište u svoje avione.<ref>{{cite book | last = Dennis R | first = Jenkins | authorlink = | coauthors = Davis, Jeffrey R | title = Space Shuttle - The History of Developing the National Space Transportation System, | year = 1999 | publisher = Dennis R. Jenkins Publishing | isbn = 0-9633974-4-3 | pages = 272 }}</ref> Posle [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]] počinje masovno uvođenje izbacivog sedišta u savremene avione. Napuštanje vazduhoplova izbacivanjem, (izbacivim sedištem) je sistem spasavanja koji se koristi uglavnom u vojnim [[avion]]ima (mada postoje i neki [[helikopter]]i sa ovim sedištem) uz pomoć pirotehničkog punjenja, neke vrste raketnog motora, koji pokreće sedište. Nakon što se sedište odvoji od aviona i dostigne određenu visinu, pilot se odvaja od njega i spušta se na zemlju uz pomoć padobrana. Pojava ovih sedišta nametnula je čitav niz problema ne samo konstruktorima aviona i sedišta, već i lekarima vazduhoplovne medicine, koji su kroz brojna istraživanja, morali da reše čitav niz problema. Ekstremno [[ubrzanje]], niska [[tempperatura]], udar vetra, povrede kičmenog stupa i drugih delova tela, spašavanje i preživljavanje, nakon doskoka, na moru ili u nenaseljenom području, medicinsko zbrinjavanje itd, samo su neki od problema koje je rešila ili i dalje rešava ova grana medicine vezano za upotrebu izbacivog sedišta.[http://www.youtube.com/watch?v=YL1FblthxQ0] <center> <gallery caption="Ispitivanje izbacivog sedišta sa lutkom, za avion [[F/A-18 hornet|F/A-18 Hornet]], u centru [[NASA]]" widths="120px" heights="150px" perrow="5"> Datoteka:Eject1.jpg|Startna pozicija Datoteka:Eject2.jpg|Lansiranje Datoteka:Eject3.jpg|Gornja tačka lansiranja Datoteka:Eject4.jpg|Otvaranja padobrana i odvajanje od sedišta Datoteka:Eject5.jpg|Spuštanje padobranom </gallery> </center> === Nulta gravitacija === {{Glavni članak|Nulta gravitacija}} {| class="toccolours" style="float:right; margin-left: 1em; margin-right: 2em; font-size: 85%; background:#c6dbf7; color:black; width:30em; max-width: 40%;" cellspacing="5" | style="text-align: left;" | :„U bestežinskom stanju :Sve je nekako drugačije :Skoro naopako. :Ono se zato teško podnosi :Ili gotovo nikako :Tako, na Zemlji :Od dužeg stajanja :Otiču noge :A u bestežinskom stanju :Promene su obrnute, uboge, :otiče lice, podbulo zacrvenelo, :Kao u bekrije, pijanice :I uz druge muke mnoge :Mlitave mišići :I slabe noge.“ |- | style="text-align:left;" |''Iz knjige '''dr Jovana Davidovića''' aviofiziologa''<ref>Jovan M Davidović, ''Kako je čovek poleteo'', Izdavač Autor, Beograd, 2008</ref> |} U toku vazdušnih letova postoje mnogi problemi sa promenom [[Gravitacija|gravitacije]], kao što je [[nulta gravitacija]] [http://en.wikipedia.org/wiki/File:Zero_Gravity_Corporation_2.jpg] u letačkom prostoru. Izlaganje ovom okruženju s vremenom može izazvati poremećaje sistema ravnoteže, metabolizam vode, povraćanje, gubitak mišićne snage, a po povratku na zemlju, i probleme sa stajanjem i hodom! <ref name="ref10"/> Nulta gravitacija utiče na 75% pilota znacima koji su u rasponu od gubitka [[apetit]]a preko mučnine i povraćanja pa sve do gubitka misaonog toka i gubitka osećaja dodira. Nepromišljenost, [[vrtoglavica]], a ponekad i jak [[umor]] javlja se u oko 20% posada vazduhoplova. {{izdvojeni citat| '''Tumačenje slike: redosled promena u organizmu astronauta izazvan uticajem nulte gravitacije;'''<ref name="ref10">{{Cite web | url = http://iss.jaxa.jp/med/index_e.html | title = Space medicine, 2.1. Effects on cardiovascular system | accessdate = 21. mart 2010 | author = Japanska agencija za svemirska istraživanja | language = en }}</ref> <small> *''Preraspodele krvi u telu,'' iz nižih delova tela u predeo glave ispoljava se nakupljanjem tečnosti u gornjoj polovini tela i pojavom zapušenja nosa, glavoboljom, i otokom lica. *''Gubitak vode iz tela,'' (može biti značajan), izavan je aktiviranjem zaštitnih mehanizma u organizmu koji se odupiru hipervolemiji. *''Prilagođavanje mikrogravitaciji'', nakon nekoliko dana boravka u svemiru zbog gubitka dela tečnosti i adaptacije kardiovaskularnog sistema na uticaj mikrogravitacije. * ''Ortostatki poremećaji na zemlji'', nastaju nakon povratka na zemlju, zbog pomeranja (vraćanja) tečnosti u donji deo tela, što izaziva razvoj ortostatske hipotenzije i sinkope (pad krvnog pritiska i nesvesticu)</small> }} Promene koje se javljaju tokom izlaganja nultom „g“ okruženju u toku letenja mogu se umanjiti/otkloniti sprečavanjem nepravilnosti u preraspodele kretanja krvi i radu srca: što se postiže primenom [[antigravitaciono odelo|ani „g“ odela]], specijalnim fizičkim vežbama (uz upotrebu specijalnih sprava-<small>vidi sliku</small>), fiziološkom trenažom (na zemlji), ispijanjem slanih rastvora (neposredno pre povratka na zemlju) i [[lek]]ovima. Promena koje su se dogodile nakon izlaganja nultom „g“ okruženju, po povratku na [[zemlja|zemlju]] mogu se lečiti usporenim postupnim porastom aktivnosti, usporenim pokretima glave, a prema potrebi većim unosom tečnosti i [[lek]]ovima.<ref name="ref10"/> <center> <gallery caption="Nulta gravitacija“ widths="160px" heights="180px" perrow="4"> Datoteka:Foale ZeroG.jpg |U uslovima nulte gravitacije astronaut Majkl C. F. (desno), komandant ekspedicije 8 na (ISS) stanici, izvodi vežbe na specijalnoj opremi pod nazivom ({{jez-en| Resistive Exercise Device}}). Datoteka:Space Fire.jpg|Plamen sveće na zemlji (levo) i u uslovima snižene gravitacije Datoteka:Zero Gravity.jpg|Obuka astronauta u avionu laboratoriji za simulaciju nulte gravitacije Datoteka:Parabola leta kod nulte gravitacije.jpg|Prikaz leta aviona laboratorije za simulaciju nulte gravitacije.<br /> U gornjoj tački, parabole leta, nastaje nulta gravitacija, u trajanju od oko 20 sekundi. </gallery> </center> === Prostorna dezorijentacija i iluzije u toku letenja === [[Datoteka:Six flight instruments.JPG|mini|desno|200p|Šest najznačajnijih instrumenata za navigaciju u [[vazduhoplov]]u, čijom se pravilnom upotrebom sprečava pojava [[Iluzije u toku letenja|prostorne dezorijentacija i iluzija]]]] {{Glavni članak|Iluzije u toku letenja }} Ljudska čula su kroz evuluciju prilagođena za funkcionisanje na zemlji. [[Navigacija|Navigacijom]] u toku letanja, (zbog naglih promena ubrzanja, položaja letjelice, letenje kroz [[oblak]]e, [[noć]]u itd.), naša [[čulni organi|čula]] često primaju pogrešne [[podražaj]]e koji uvek ne odražavaju realno kretanje i položaj [[vazduhoplov]]a, što izaziva dezorijentaciju i senzorne [[Iluzija|iluzije]]. Te [[iluzije]] mogu biti veoma opasne za [[pilot]]a. Zbog pogrešne interpetacije realne stvarnosti, pilot donosi pogrešne odluke u upravljanju vazduhoplovom, što može završiti [[udes vazduhoplova|udesom (katastrofom)]]. Uslovi za pojavu iluzija nastaju onog momenta kada se javi nepodudaranje između onoga što pokazuju instrumenti sa predstavama pilota o onome što on očekuje da se dešava u njegovom okruženju. Čvrste uslovne veze, pri dobro razvijenoj navici čitanja instrumenata, retko će u periodu odvlačenja pažnje od instrumenata u potpunosti da se naruše, dok će promene u položaju [[avion]]a u tim periodima, koje se odražavaju preko [[uvo|vestibularnih]] i [[kožni sistem|kinestetičkih analizatora]], biti signal za usmeravanje pažnje na [[avio horizont]] (centralni instrument za navigaciju u toku letenja). Ne treba mešati pojam „iluzije u toku leta“ i „gubitak orijentacije“. Gubitak orijentacije pri iluziji ne mora biti prouzrokovan narušavanjem percepcije već nekritičnim mišljenjem. Iluzija ponekad čak i oštro izražena može i da ne dovede do gubitka orijentacije, ako se pilot prema njoj odnosi kritički. Nesigurnost letača u sopstvene mogućnosti i nekritično mišljenje ili sumnja u ispravnost instrumenata samo su dopunski [[pssihologija|psihološki faktori]] u nastanku iluzija. == Vazdušni transport bolesnika == {{Glavni članak| Vazdušni transport bolesnika}} Mnogobrojni životi ljudi u [[Zemlja|svetu]] su sačuvani, zahvaljujući brzom vazdušnom transportu (evakuaciji) povređenih i obolelih (p/o), primenom raznih tipova [[vazduhoplov]]a, specijalno opremljenim modernim medicinskim sistemima.<ref>{{cite book | last = Johnson, | first = A. A | authorlink = | coauthors = | title = Treatise on aeromedical evacuation | edition = | year = 1977 | publisher = Aviation, Space, and Environmental Medicine, 48 | location = | language =en | id = | pages = 550-554 }}</ref> Zadnja iskustva u primeni vazdušne evakuacije brojnih povređenih i obolelih, žrtava [[rat]]a to najbolje ilustruju; * U [[Irak]]u, je vazdušni transport povećao stopu preživljavanja do 97%, što je najviši nivo u istoriji evakuacije p/o. * U [[rat]]u na prostoru bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]] u toku [[1991]]. i [[1992]]. od ukupnog broja evakuisanih p/o, iz ratom zahvaćenih republika u Jugoslaviju, vazdušnim putem je prevezeno 78,3% p/o. Koliki je bio značaj te evakuacije najbolje ilustruju podaci da je vreme transporta bio kraći za 3,5 do 5,6 puta, što je bilo od izuzetnog značaja za brzo ukazivanje medicinske pomoći, kraći oporavak p/o, i značajno smanjenje [[morbiditet|smrtnosti]] koja je bila 1% (četiri puta manja od [[morbiditet|smrtnosti]] u toku kopnenog transporta (4,3%)).<ref>{{cite book | last = Dimić | first = Milorad | authorlink = | coauthors = Fabijan S. Dimić K. | title = Primena vazduhoplova vojske Jugoslavije u vazdušnom transportu bolesnika | edition = | year = 2000 | publisher = XIV kongres lekara Srbije i Kongres lekara otađžbine i dijaspore | location = Beograd | language = sr | id = | pages = 194 }}</ref> Za vazdušnu evakuaciju [[bolesnik]]a mogu se praktično upotrebiti svi tipovi transportnih vazduhoplova (civilni i vojni [[avion]]i i [[helikopter]]i), koji se namenski proizvode za medicinske potrebe, ili se brzom adaptacijom mogu pripremiti za ovu vrstu prevoženja. Pored [[vazduhoplov]]a za evakuaciju p/o postoje i specijalizovani vazduhoplovi - ambulante, koji mogu biti opremljeni ; [[hirurška sala|hirurškim salama]], [[barokomora|hiperbaričnim komorama]], [[Rendgen (dijagnostika)|rendgen]] opremom itd). Svi [[ljekar|lekari]] [[Zemlja|Sveta]] bi trebalo da poznaju osnovne principe vazdušnog prevoženja (evakuacije p/o) u slučaju prirodnih katastrofa koje nameću potrebu za masovnom evakuacijom iz ugroženih područja, kao što se desilo posle [[kina|kineskog]] zemljotresa u [[2008]]. i [[uragan Katrina|uragana Katrina]] u [[Nju Orleans]]u [[2005]]. Tu leži značaj i uloga vazduhoplovne medicine da normativno reguliše, organizuje i obuči što veći broj ljudi i opremi što veći broj vazduhoplova za primenu ove vrste transporta bolesnih i povređenih.<ref>{{cite book | last = AMA Commission on Emergency Medical Services | first = | authorlink = | coauthors = | title = Medical aspects of transportation aboard commercial aircraft. | edition = | year = 1982, | publisher = Journal of the American Medical Association, 247 | location = | language =en | id = | pages = 1007-1011 }}</ref> <center> <gallery caption="Oprema i vazduhoplovi za transport bolesnika" widths="220px" heights="180px" perrow="3"> Datoteka:Zepper-BK 117-C2-(EC145)-SchweizerischeRettungsflugwacht.jpg|Sanitetski [[helikopter]] Datoteka:RTH Innenansicht-links.jpg|Unutrašnjost sanitetskog [[helikopter]]a Datoteka:King Air 200 air ambulance.JPG|Unutrašnjost sanitetskog [[avion]]a </gallery> </center> == Povezano == * [[Hiperbarična medicina]] * [[Dekompresiona bolest]] * [[Barotrauma]] * [[Udes vazduhoplova]] * [[Kiseonička maska]] * [http://www.emedicine.com/emerg/topic790.htm Vazduhoplovna medicina na eMmedicine] * [[Vazduhoplovnomedicinski institut]] == Napomene == {{notelist}} == Izvori == {{reflist|2}} == Preporučeni izvori == * {{cite book | title = Aviation, Space, and Environmental Medicine | id = ISSN 0095-6562 | quote = A peer reviewed monthly publication that was first published in 1975 and is indexed in PubMed. }} * {{cite book | title = Aerospace medicine | id = ISSN 0001-9402 | quote = The preceding journal to Aviation, Space, and Environmental Medicine was published from 1959 to 1974. }} * {{cite book | title = The Journal of aviation medicine | id = ISSN 0095-991X | quote = The preceding journal to Aerospace medicine was published from 1930 to 1959. }} * {{cite book | last = Rudnjanin | first = Slobodan | authorlink = | coauthors =Debijađi R. | title = Vazduhoplovna medicina u Jugoslaviji posle drugog svetkog rata | year = 2003 | publisher = Vojnosanitetski pregled | location = Beograd | id = [[UDC 6 13.693(497. 1)(091)]] | pages = 60(4) (501-503) }} == Vanjske veze == * {{en}} [http://www.asma.org/#&panel1-4 Asocijacija za vazduhoplovnu i kosmičku medicinu, AsMA] * {{en}} [http://www.aviationmedintl.com/ Međunarodno udruženje za vazduhoplovnu medicinu (AMI)] * {{en}} [http://www.tc.gc.ca/eng/civilaviation/opssvs/cam-menu.htm Asocijacija za vazduhoplovnu medicinu Kanadskog civilnog vazduhoplovstva] * {{en}} [http://www.altitude.org/calculators/airpressure.htm Kalkulator za izračunavanje barometarskog pritiska] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090227092410/http://altitude.org/calculators/airpressure.htm |date=2009-02-27 }} * {{en}} [http://iss.jaxa.jp/en/index.html Japanska agencija za vazduhoplovnokosmička istraživanja (JAXA)] * {{en}} [http://www.nasa.gov/ Američke agencije za svemirska istraživanja (NASA)] [[Kategorija:Medicinske specijalnosti]] [[Kategorija:Zrakoplovna medicina]] [[Kategorija:Avijacija]] e0g16c584r6t2t1wju8felji54tp0t5 Hronologija istospolnog braka 0 224739 42587555 42510433 2026-05-04T22:36:59Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42587555 wikitext text/x-wiki {{Istopolna zajednica}} {{LGBT prava}} Ova stranica sadrži kronologiju značajnijih događaja u vezi s [[istospolni brak|istospolnim brakovima]] i zakonskim priznavanjem istospolnih parova u modernom vremenu diljem svijeta. Događaji koji označavaju legalizaciju istospolnih brakova u nekoj državi ili dijelu državnog teritorija prikazani su u '''boldu'''. == Ranija razdoblja == Kroz povijest su postojale različite vrste istospolnih brakova,<ref>[http://books.google.com/books?id=1ha9GgWNmy0C&pg=PT267 The Origins and Role of Same-Sex Relations In Human Societies – James Neill – Google Boeken]. Google Books. Preuzeto 25. septembra/rujna 2013. {{eng icon}}</ref> od neformalnih, slobodnih do jako ritualiziranih zajednica.<ref>[http://books.google.com/books?id=mlFp0nFhvbwC&dq=Ritualized+Homosexuality+Herdt&printsec=frontcover&source=bn&hl=en&ei=MBbOSvmjIIOa8Aao5PT6Aw&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=4#v=onepage&q=&f=false Ritualized Homosexuality in Melanesia]. Google Books. Preuzeto 25. septembra/rujna 2013. {{eng icon}}</ref> [[Ciceron]] spominje brak (koristeći [[Latinski jezik|latinski]] glagol za "vjenčati se", nubere) sina Kuriona Starijeg, ali to čini u metaforičkom obliku kako bi kritizirao svog neprijatelja [[Marko Antonije|Marka Antonija]]. Ciceron govori da je mlađi Kurion bio ''združen u stabilan i trajan brak'' s Markom Antonijem.<ref>[http://old.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?doc=Perseus%3Atext%3A1999.02.0021&layout=&loc=18 Cicero Philippic] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091214003136/http://old.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?doc=Perseus%3Atext%3A1999.02.0021 |date=2009-12-14 }}. Preuzeto 25. septembra/rujna 2013. {{eng icon}}</ref> [[Marcijal]] također dosta spominje istospolni brak, ali uvijek u podrugljivim terminima protiv ljudi koje želi ismijati.<ref>[http://www.tertullian.org/fathers/martial_epigrams_book12.htm Martial Epigrams Book XII]. Preuzeto 25. septembra/rujna 2013. {{eng icon}}</ref><ref>[http://www.tertullian.org/fathers/martial_epigrams_book03.htm Martial Epigrams Book III]. Preuzeto 25. septembra/rujna 2013. {{eng icon}}</ref><ref>[http://www.tertullian.org/fathers/martial_epigrams_book01.htm Martial Epigrams Book I]. Preuzeto 25. septembra/rujna 2013. {{eng icon}}</ref> Istospolni bračni običaji i rituali više su bili prihvaćeni u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]] nego u [[Stari Egipat|Starom Egiptu]]. U drevnoj [[Asirija|Asiriji]] homoseksualna ljubav između dva muškarca također je bila prihvaćena.<ref>[Gay Rights Or Wrongs: A Christian's Guide to Homosexual Issues and Ministry, by Mike Mazzalonga, 1996, p.11]. Preuzeto 25. septembra/rujna 2013. {{eng icon}}</ref><ref>[The Nature Of Homosexuality, Erik Holland, page 334, 2004]. Preuzeto 25. septembra/rujna 2013. {{eng icon}}</ref> Najmanje dva [[Popis rimskih careva|rimska cara]] su bila u istospolnoj zajednici. Za trinaest od prvih četrnaest rimskih careva držalo se da su [[Biseksualnost|biseksualci]] ili isključivo [[Homoseksualnost|homoseksualci]].<ref>[Hinsch, Bret. (1990). Passions of the Cut Sleeve. University of California Press. pp. 35–36.]. Preuzeto 25. septembra/rujna 2013. {{eng icon}}</ref> Prvi rimski car koji se vjenčao s muškarcem bio je [[Neron]]. Najprije s jednim od njegovih [[oslobođenik]]a, Pitagorom, kome Neron preuzima ulogu mladenke, a kasnije kao mladoženja s mlađim dečkom, koji je sličio na jednu od njegovih [[Konkubinat|konkubina]],<ref>[http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Cassius_Dio/62*.html Nero missed her so greatly after her death that on learning of a woman who resembled her he at first sent for her and kept her; but later he caused a boy of the freedmen, whom he used to call Sporus,..."he formally "married" Sporus, and assigned the boy a regular dowry according to contract;" q.v., Suetonius Nero 28; Dio Cassius Epitome 62.28]. Preuzeto 25. septembra/rujna 2013. {{eng icon}}</ref> zvan Sporus. Adolescentni car [[Elagabal]] se obraćao svom vozaču kvadrige, plavom robu iz [[Karija|Karije]] zvanom [[Hijeroklo (kočijaš)|Hijeroklo]], kao svom suprugu.<ref>[http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Cassius_Dio/79*.html#78-30 Cassius Dio, Roman History]. Preuzeto 25. septembra/rujna 2013. {{eng icon}}</ref> Vjenčao se za atletičara Zoticusa u raskošnoj ceremoniji u [[Rim]]u na veselje građana.<ref>[http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Cassius_Dio/80*.html Dio Cassius Epitome 80.5, 80.14, 80.15, 80.16; Herodian Roman History 5.6.1–5.6.2]. Preuzeto 25. septembra/rujna 2013. {{eng icon}}</ref> Ovakvi istospolni brakovi nastavili su se dok [[kršćanstvo]] nije postalo službena religija [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. Zakon u [[Codex Theodosianus|Teodozijevom zakoniku]] (C. Th. 9.7.3) kojeg su 342. prije Krista izdali kršćanski carevi [[Konstancije II.]] i [[Konstans I.]] Taj zakon je zabranio [[LGBT istorija antičkog Rima|istospolne brakove u Antičkom Rimu]] i onaj tko bi se tako vjenčao bio bi pogubljen.<ref>[http://books.google.com/books?id=xOmU5q1x8HsC&pg=PA272 Wrestling With God And Men: Homosexuality In The Jewish Tradition – Steven Greenberg – Google Boeken]. Google Books. Preuzeto 25. septembra/rujna 2013. {{eng icon}}</ref><ref>[http://books.google.com/books?id=5LXpN4oaOwAC&pg=PA123 Christianity, Social Tolerance, and Homosexuality: Gay People in Western ... – John Boswell – Google Boeken]. Google Books. Preuzeto 25. septembra/rujna 2013. {{eng icon}}</ref> U [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]] istospolni brak između Pedroa Díaza and Muñoa Vandilaza u [[Galicija (Španija)|galicijskoj]] općini Rairiz de Veiga u [[Španjolska|Španjolskoj]] sklopljen je 16. aprila/travnja 1061. Vjenčao ih je svećenik u maloj kapeli. Povijesni dokumenti o crkvenom vjenčanju nađeni su u Samostanu San Salvador de Celanova.<ref>[http://www.galiciae.com/nova/78210.html Callón gaña o Vicente Risco de Ciencias Sociais cun ensaio sobre a homosexualidade na Idade Media] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110305024907/http://www.galiciae.com/nova/78210.html |date=2011-03-05 }}. Preuzeto 25. septembra/rujna 2013. {{gl icon}}</ref> U drevnoj Indiji istospolni brak je bio češća pojava. Jedan primjer bila je princeza Shikhandi koju je otac, kralj Drupada, udao za drugu princezu. Po tradicijama iz južne Indije, [[Krišna]] se vjenčao s Iravan da bi ispunio jednu od njegove posljednje tri želje. Oaza [[Siwa (oaza)|Siwa]] u [[Egipat|Egiptu]] je imala povijesno prihvaćanje, pa čak i rituale istospolnog braka - tradiciju koju su egipatske vlasti nastojale ugušiti, sve uspješnije, od početka [[20. vijek|20. stoljeća]].<ref>[Dumairy, A. (2005). Siwa Past and Present. Alexandria]. Preuzeto 25. septembra/rujna 2013. {{eng icon}}</ref> Njemački [[Egiptologija|egiptolog]] George Steindorff je 1990. istraživao oazu i izvijestio da su homoseksualne veze česte i jako često proširene na brak.<ref>[Steindorff, George (1904 p.111). Durch die Libysche Wuste Zur Amonoase. Leipsig: Velohgen and Klasing]. Preuzeto 25. septembra/rujna 2013. {{eng icon}}</ref> == 1970-e == === 1971. === * 15. oktobar/listopad - {{flagicon|Minnesota}} ({{flagicon|SAD}}) Vrhovni sud [[SAD|američke]] savezne države [[Minnesota]] potvrdio je odluku nižeg suda da odbijanje dozvole za brak istospolnim parovima ne krši [[Ustav SAD|Ustav SAD-a]].<ref>[http://www.scotusblog.com/2012/07/gay-marriage-and-baker-v-nelson/ Gay marriage and Baker v. Nelson]. Preuzeto 23. septembra/rujna 2013. {{eng icon}}</ref> Ova odluka odnosi se na zahtjev kojeg su podnijeli aktivisti Jack Baker i Michael McConnell 1970., što je privuklo veliku pozornost medija. Do 1973. rodnog ograničenja nije bilo ni u jednom bračnom zakoniku, ni u jednoj američkoj saveznoj državi. === 1973. === * 1. januar/siječanj - {{flagicon|Maryland}} ({{flagicon|SAD}}) [[Maryland]] je postala prva [[SAD|američka]] savezna država koja je ustavom zabranila istospolne brakove.<ref>[http://mlis.state.md.us/asp/statutes_respond.asp?article=gfl&section=2-201&Extension=HTML/ MGA HTML Statues]. Preuzeto 23. septembra/rujna 2013. {{eng icon}}</ref> U sljedeća dva desetljeća i ostale savezne države pridružile su se Marylandu u ustavnoj zabrani istospolnih brakova, što je do 1994. zahvatilo gotovo sve američke države. === 1974. === * 20. maj/svibanj - {{flagicon|Washington}} ({{flagicon|SAD}}) Singer v. Hara, tužba koju su podnijeli John F. Singer i Paul Barwick, nakon što im je odbijena dozvola za brak 20. septembra/rujna u [[King County, Washington|okrugu King]] u [[Seattle]]u, završila je jednoglasnim odbacivanjem od strane Prizivnog suda u [[Washington (savezna država)|Washingtonu]].<ref>[http://www.thestranger.com/seattle/Content?oid=45213 Eli Sanders (20 October 2005). "Marriage Denied". The Stranger]. Preuzeto 26. septembra/rujna 2013. {{eng icon}}</ref> === 1979. === * jun/lipanj - {{flagicon|Nizozemska}} [[Nizozemska]] je usvojila shemu "Neregistrirana kohabitacija" kao dio zakona o najmu i time postala prva država u svijetu gdje su istospolni parovi dobili neka ograničena prava.<ref name="same-sex.web.ined.fr">[https://same-sex.web.ined.fr/pdf/DocTrav125/05Doc125TheNetherlands.pdf Major legal consequences of marriage, cohabitation and registered partnership for different-sex and same-sex partners in the Netherlands (PDF)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303172043/https://same-sex.web.ined.fr/pdf/DocTrav125/05Doc125TheNetherlands.pdf |date=2016-03-03 }}. Preuzeto 23. septembra/rujna 2013. {{eng icon}}</ref> == 1980-e == === 1989. === * 1. oktobar/listopad - {{flagicon|Danska}} [[Danska]] je postala prva država u svijetu koja je zakonski priznala [[Istopolna zajednica|istospolne zajednice]], prolaskom zakona o legalizaciji [[Istopolni brak u Danskoj|''registriranih partnerstava'']] sa 71 glasom za i 47 glasova protiv.<ref>[http://www.religioustolerance.org/hom_mar4.htm/ Governments that have recognized sam-sex relationships] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131101004626/http://www.religioustolerance.org/hom_mar4.htm |date=2013-11-01 }}. Preuzeto 23. septembra/rujna 2013. {{eng icon}}</ref> == 1990-e == === 1993. === * 1. april/travanj - {{flagicon|Norveška}} [[Norveška]] je odobrila zakon o [[Registrovano partnerstvo|registriranim partnerstvima]] i postala druga zemlja u svijetu (nakon [[Danska|Danske]]) koja je zakonski priznala istospolne parove. Zakon je stupio na snagu 1. augusta/kolovoza. * 5. maj/svibanj - {{flagicon|Havaji}} ({{flagicon|SAD}}) Vrhovni sud [[SAD|američke]] savezne države [[Havaji]] presudio je u slučaju Baehr v. Lewin da je uskraćivanje braka istospolnim parovima protuustavno, osim u slučaju da država može ukazati na neki za državu važan interes i time opravdati zabranu istospolnih brakova. === 1994. === * 23. jun/lipanj - {{flagicon|Švedska}} [[Švedska|Švedski]] parlament izglasao je zakon o registriranim partnerstvima sa 171 glasom za i 141 glasom protiv.<ref>[http://books.google.com/books?id=F_xWIVrDLrwC&pg=PA193&lpg=PA193&dq=sweden+registered+partnership+1994&source=bl&ots=iPPZShbDC7&sig=0paSflwmxRKCS9yurbYoj5G3jPc&hl=en&ei=eFE4StCMFMSHtgf99KnVDA&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=5#v=onepage&q=sweden%20registered%20partnership%201994&f=false Yearbook of Private International Law]. Preuzeto 24. septembra/rujna 2013. {{eng icon}}</ref> Zakon je stupio na snagu 1. januara/siječnja 1995. === 1996. === * 26. april/travanj - {{flagicon|Grenland}} [[Grenland]] je usvojio [[Danska|danski]] zakon o [[Registrovano partnerstvo u Danskoj|registriranim partnerstvima]].<ref>[http://books.google.com.ec/books?id=10rBoQPazt0C&pg=PA67&dq=danish+registered+partnership+act+on+april+26,+1996,+Greenland&hl=es&sa=X&ei=FCBST9vAKcaUtweNg6XDDQ&ved=0CC8Q6AEwAA#v=onepage&q=danish%20registered%20partnership%20act%20on%20april%2026%2C%201996%2C%20Greenland&f=false Equality for same-sex couples]. Preuzeto 25. septembra/rujna 2013. {{eng icon}}</ref> * jun/lipanj - {{flagicon|Island}} [[Island]]ski parlament legalizirao je [[Registrovano partnerstvo|registrirana partnerstva]] s 44 glasa za i 1 glasom protiv.<ref>[http://www.france.qrd.org/texts/partnership/is/iceland-bill.html Iceland: Recognized partnership law, 1996] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160112010241/http://www.france.qrd.org/texts/partnership/is/iceland-bill.html |date=2016-01-12 }}. Preuzeto 25. septembra/rujna 2013. {{eng icon}}</ref><ref>[http://www.france.qrd.org/assocs/ilga/euroletter/42.html#Iceland Partnership law in Iceland]. Preuzeto 25. septembra/rujna 2013. {{eng icon}}</ref> * 21. septembar/rujan - {{flagicon|SAD}} [[SAD|Američki]] predsjednik [[Bill Clinton]] potpisao je Zakon o obrani braka (''Defense of Marriage Act'', DOMA) koji onemogućuje saveznoj vladi priznavanje istospolnih zajednica.<ref>[http://www.metroweekly.com/feature/?ak=6613 MetroWeekly: Chris Geidner, "Becoming Law"]. Preuzeto 25. septembra/rujna 2013. {{eng icon}}</ref> === 1997. === * 5. jul/srpanj - {{flagicon|Nizozemska}} [[Nizozemska]] je usvojila zakon o registriranim partnerstvima.<ref>[http://www-same-sex.ined.fr/pdf/DocTrav125/05Doc125TheNetherlands.pdf Major legal consequences of marriage, cohabitation and registered partnership for different-sex and same-sex partners in the Netherlands (PDF)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081127083139/http://www-same-sex.ined.fr/pdf/DocTrav125/05Doc125TheNetherlands.pdf |date=2008-11-27 }}. Preuzeto 25. septembra/rujna 2013. {{eng icon}}</ref> Stupio je na snagu 1. januara/siječnja 1998.<ref name="same-sex.web.ined.fr"/> === 1998. === * 3. novembar/studeni - {{flagicon|Aljaska}} {{flagicon|Havaji}} ({{flagicon|SAD}}) [[Havaji]] i [[Aljaska]] postale su prve dvije [[SAD|američke]] savezne države koje su izglasale ustavne amandmane protiv istospolnih brakova.<ref>[http://www.law.duke.edu/shell/cite.pl?16%20Alaska%20L.%20Rev.%20213 The Alaska Marriage Amendment: The People's Choice On The Last Frontier] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110614124852/http://www.law.duke.edu/shell/cite.pl?16%20Alaska%20L.%20Rev.%20213 |date=2011-06-14 }}. Preuzeto 25. septembra/rujna 2013. {{eng icon}}</ref> I druge države izglasale su slične amandmane u sljedećih nekoliko godina, dostižući vrhunac od 31 države u 2012. === 1999. === * 12. januar/siječanj - {{flagicon|Belgija}} [[Belgija]] je odobrila zakon o [[Registrovano partnerstvo|registriranim partnerstvima]] koji je stupio na snagu 1. januara/siječnja 2000.<ref>[https://same-sex.web.ined.fr/pdf/DocTrav125/05Doc125Belgium.pdf Major legal consequences of marriage, cohabitation and registered partnership for different-sex and same-sex partners in Belgium] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170706144722/https://same-sex.web.ined.fr/pdf/DocTrav125/05Doc125Belgium.pdf |date=2017-07-06 }}. Preuzeto 25. septembra/rujna 2013. {{eng icon}}</ref> * 22. septembar/rujan - {{flagicon|Kalifornija}} ({{flagicon|SAD}}) Guverner [[Kalifornija|Kalifornije]] Gray Davis ozakonio je [[Istopolna zajednica|partnerska domaćinstva]] koja su istospolnim parovima omogućila neka ograničena prava.<ref>[http://www.leginfo.ca.gov/cgi-bin/postquery?bill_number=ab_26&sess=9900&house=B&author=migden Legislative Counsel of California]. Preuzeto 25. septembra/rujna 2013. {{eng icon}}</ref> * 15. novembar/studeni - {{flagicon|Francuska}} [[Francuska|Francuski]] parlament usvojio je zakon kojim se stvara registar za homoseksualne i heteroseksualne zajednice nazvan Građanski sporazum solidarnosti ([[Francuski jezik|''fr.'']] ''Pact civil de solidarité''). Zakon je također redefinirao neregistrirana partnerstva kao stabilnu zajednicu između dvije odrasle osobe bez obzira na rod. Prije ovog zakona Vrhovni sud Francuske presudio je da vanbračni parovi nemaju zakonska prava što je isključivalo gej ljude iz bilo kakve vizije obitelji. * 20. decembar/prosinac - {{flagicon|Vermont}} ({{flagicon|SAD}}) Vrhovni sud [[SAD|američke]] savezne države [[Vermont]] presudio je u slučaju Baker v. Vermont da onemogućavanje braka istospolnim parovima krši Ustav države Vermont i da zakonodavno tijelo utvrdi istospolni brak ili neki ekvivalentni status.<ref>[http://www.nytimes.com/1999/12/21/us/vermont-high-court-backs-rights-of-same-sex-couples.html Vermont High Court Backs Rights of Same-Sex Couples]. Preuzeto 25. septembra/rujna 2013. {{eng icon}}</ref> == 2000-e == === 2000. === * 26. april/travanj – {{flagicon|Vermont}} ({{flagicon|SAD}}) [[Howard Dean]], guverner [[SAD|američke]] savezne države [[Vermont]] potpisao je zakon o građanskim zajednicama (''civil unions'') nakon što je Vrhovni sud te savezne države presudio da istospolni parovi imaju ista prava kao i parovi suprotnog spola. Time je Vermont postao prva američka savezna država koja je dala sva bračna prava istospolnim parovima.<ref>[http://www.religioustolerance.org/hom_mar8d.htm Civil Unions & Same-sex marriage in Vermont] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201019234951/http://www.religioustolerance.org/hom_mar8d.htm |date=2020-10-19 }}. Preuzeto 29. maja/svibnja 2013. {{eng icon}}</ref> Zakon je stupio na snagu 1. jula/srpnja. * novembar/studeni – {{flagicon|Njemačka}} [[Njemačka]] usvojila prijedlog zakona kojim se legaliziraju "životna partnerstva". Zakon je stupio na snagu 1. augusta/kolovoza 2001. * '''21. decembar/prosinac – {{flagicon|Nizozemska}} [[Nizozemska]] kraljica [[Beatrix od Nizozemske|Beatrix]] potpisala je prvi zakon u svijetu kojim se legaliziraju istospolni brakovi.''' Zakon je prethodno odobren 19. decembra/prosinca u Senatu i 12. septembra/rujna u Zastupničkom domu. Zakon je na snagu stupio 1. aprila/travnja 2001. === 2001. === * 14. januar/siječanj – {{flagicon|Ontario}} ({{flagicon|Kanada}}) [[Kanada]]: u [[Ontario|Ontariju]] obavljena dva istospolna vjenčanja.<ref>[http://www.samesexmarriage.ca/images/marriage_ceremony/Record-of-Marriage.gif "Record of Marriage"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060928083935/http://www.samesexmarriage.ca/images/marriage_ceremony/Record-of-Marriage.gif |date=2006-09-28 }}. 14. januara/siječnja 2001. potpisao: Rev. Brent Hawkes {{eng icon}}</ref> Iako najprije nije dopuštena registracija tih vjenčanja, uspješna sudska tužba je potvrdila njihovu zakonitost 10. juna/lipnja 2003., čime su ta vjenčanja retroaktivno postala '''prva zakonita istospolna vjenčanja modernog doba'''.<ref>[http://www.samesexmarriage.ca/legal/ontario_case/cer300604.htm "The first legal gay marriage is now certified"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121209040617/http://www.samesexmarriage.ca/legal/ontario_case/cer300604.htm |date=2012-12-09 }}. Vjenčani list, izdan 11. juna/lipnja 2003. {{eng icon}}</ref> * 1. april/travanj – {{flagicon|Nizozemska}} [[Nizozemska]]: Na snagu su stupili zakoni koji istospolnim parovima dopuštaju sklapanje braka te im daju pravo na usvajanje djece. Gradonačelnik Amsterdama je točno u ponoć vjenčao četiri istospolna para. Državni službenici zaduženi za vjenčavanje parova u Nizozemskoj imaju pravo odbiti vjenčati istospolni par ukoliko se to kosi s njihovim moralnim uvjerenjima, ali samo ako su zaposleni prije legalizacije istospolnih brakova. Službenici zaposleni nakon legalizacije ne mogu odbiti vjenčati istospolni par, a da ne budu otpušteni. * 28. septembar/rujan – {{flagicon|Finska}} [[Finska|Finski]] parlament usvojio zakon o registriranim partnerstvima s 99 glasova za i 84 glasa protiv.<ref>[http://www2.hs.fi/english/archive/news.asp?id=20010928IE9 LATE NEWS: Parliament narrowly passes law allowing same-sex registration] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160112010242/http://www2.hs.fi/english/archive/news.asp?id=20010928IE9 |date=2016-01-12 }}. 28. septembar/rujan 2001. Preuzeto 29. maja/svibnja 2013. {{eng icon}}</ref> Zakon je stupio na snagu 1. marta/ožujka 2002. === 2003. === * '''13. februar/veljača – {{flagicon|Belgija}} [[Belgija|Belgijski]] kralj [[Albert II. od Belgije|Albert II.]] potpisao je zakon kojim su legalizirani istospolni brakovi, čime je Belgija postala druga država na svijetu koja je legalizirala građanski brak za istospolne parove,''' odmah iza [[Nizozemska|Nizozemske]]. Zakon je prethodno 30. januara/siječnja 2003. donesen u Zastupničkom domu (91 glas za, 22 protiv) i 13. decembra/prosinca 2002. u Senatu (46 za, 15 protiv). Na snagu je stupio 1. lipnja/juna. * 1. maj/svibanj – {{flagicon|Britanska Kolumbija}} ({{flagicon|Kanada}}) Prizivni sud u [[Kanada|kanadske]] provincije [[Britanska Kolumbija|Britanske Kolumbije]] postao je prvi provincijski prizivni sud koji je donio presudu da kanadska vlada mora zakonski priznati istospolne brakove. * '''10. jun/lipanj – {{flagicon|Ontario}} ({{flagicon|Kanada}}) Prizivni sud u [[Kanada|Kanadi]] legalizirao je istospolne brakove u [[Ontario|Ontariju]]''', najvećoj provinciji u državi, presudivši da je zakon koji brak ograničava na heteroseksualne parove protivan provizijama o jednakosti u Kanadskoj povelji o pravima i slobodama. Time je Ontario postao prva jurisdikcija u Amerikama koja je priznala istospolne brakove. * 17. septembar/rujan – {{flagicon|Tasmanija}} ({{flagicon|Australija}}) Zakon o registriranim partnerstvima dobio [[kraljevski pristanak]] u [[Tasmanija|Tasmaniji]] ([[Australija]]). Prethodno je usvojen u Zakonodavnom vijeću 27. augusta/kolovoza i Skupštini 25. juna/lipnja.<ref>[http://www.thelaw.tas.gov.au/tocview/index.w3p;cond=;doc_id=44%2B%2B2003%2BAT%40EN%2BSESSIONAL;histon=;prompt=;rec=;term= Relationships Act 2003]. Preuzeto 30. maja/svibnja 2013. {{eng icon}}</ref> Zakon je stupio na snagu 1. januara/siječnja 2004.<ref>[http://www.justice.tas.gov.au/bdm/relationships Tasmania: Births, Deaths and Marriages] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180527054421/http://www.justice.tas.gov.au/bdm/relationships |date=2018-05-27 }}. Preuzeto 30. maja/svibnja 2013. {{eng icon}}</ref> * 18. novembar/studeni – {{flagicon|Massachusetts}} ({{flagicon|SAD}}) Vrhovni sud [[SAD|američke]] savezne države [[Massachusetts]] naredio je da se istospolnim parovima dozvoli sklapanje braka u presudi u slučaju ''Goodridge protiv Ministarstva zdravstva''. Sud je zakonodavnoj vlasti dao rok od 180 dana da sprovede ovu presudu. U protivnom će istospolni parovi nakon isteka ovog roka bez ikakve zapreke moći sklapati brakove. === 2004. === * 12. januar/siječanj – {{flagicon|New Jersey}} ({{flagicon|SAD}}) Skupština [[SAD|američke]] savezne države [[New Jersey]] usvojila zakon o registriranim partnerstvima. Zakon je stupio na snagu 10. jula/srpnja. * Februar/veljača i mart/ožujak – {{flagicon|SAD}} Više jurisdikcija u SAD-u počelo izdavati bračne dozvole istospolnim parovima, uključujući [[San Francisco]] u Kaliforniji (12. februara/veljače), Okrug Sandoval u New Mexicu (20. februara/veljače), New Paltz u New Yorku (27. februara/veljače), Okrug Multnomah u Oregonu (3. marta/ožujka) i Asbury Park u New Jerseyu (9. marta/ožujka). Dozvole su kasnije poništene. * april/travanj – {{flagicon|Maine}} ({{flagicon|SAD}}) Američka savezna država [[Maine]] donijela zakon o registriranim partnerstvima.<ref>[http://www.gouvernement.lu/salle_presse/actualite/2004/05/12partenariat/index.html La loi relative aux effets légaux de certains partenariats adoptée par la Chambre des députés]. 12. maja/svibnja 2004. Preuzeto 30. maja/svibnja 2013. {{fr icon}}</ref> Zakon je stupio na snagu 30. jula/srpnja.<ref>Me. Rev. Stat. Ann. tit. 22, sec. 2710 {{eng icon}}</ref> * 12. maj/svibanj – {{flagicon|Luksemburg}} [[Luksemburg|Luksemburški]] parlament usvojio zakon o civilnim partnerstvima. Zakon je stupio na snagu 1. novembra/studenog. * '''17. maj/svibanj – {{flagicon|Massachusetts}} ({{flagicon|SAD}}) Istospolni brakovi postali su legalni u američkoj saveznoj državi [[Massachusetts]] budući da ih Skupština nije uspjela odobriti u roku od 180 dana koji joj je zadao Vrhovni sud te savezne države.''' Massachusetts je tako postao prva savezna država u SAD-u koja je legalizirala istospolne brakove.<ref>[http://www.boston.com/news/local/massachusetts/articles/2003/11/18/sjc_gay_marriage_legal_in_mass/ SJC: Gay marriage legal in Mass.]. 18. novembra/studenog 2003. Preuzeto 30. maja/svibnja 2013. {{eng icon}}</ref> * '''5. novembar/studeni – {{flagicon|Saskatchewan}} ({{flagicon|Kanada}}) Sudac u [[Kanada|kanadskoj]] provinciji [[Saskatchewan]] presudio je da istospolni parovi moraju uživati isto pravo na brak u toj provinciji.''' * 17. novembar/studeni – {{flagicon|UK}} Parlament [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] legalizirao civilna partnerstva za istospolne parove. Zakon je dobio [[kraljevski pristanak]] sljedećeg dana i na snagu je stupio 5. decembra/prosinca 2005. * 30. novembar/studeni – {{flagicon|JAR}} Vrhovni prizivni sud [[Južnoafrička Republika|Južnoafričke Republike]] presudio da se koncept braka prema anglosaksonskom pravu mora proširiti tako da uključuje istospolne parove. * 8. decembar/prosinac – {{flagicon|Izrael}} [[Izrael]]ska vlada najavila priznavanje istospolnih partnerstava u svrhu ostvarivanja određenih povlastica. * 8. decembar/prosinac – {{flagicon|Novi Zeland}} [[Novi Zeland|Novozelandski]] parlament usvojio zakon o građanskim zajednicama sa 65 glasova za i 55 glasova protiv. Zakon je stupio na snagu 25. aprila/travnja 2005. === 2005. === * 23. mart/ožujak - {{flagicon|Andora}} [[Andora]] je legalizirala istospolne zajednice.<ref>[http://www.ilga-europe.org/content/download/10988/65125/file/Andorra%20registered%20cohabitation.pdf Llei 4/2005, del 21 de febrer, qualificada de les unions estables de parella] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100712203940/http://www.ilga-europe.org/content/download/10988/65125/file/Andorra%20registered%20cohabitation.pdf |date=2010-07-12 }} Preuzeto 6. ožujka/marta 2014. {{ca icon}}</ref> * 20. april/travanj - {{flagicon|Connecticut}} ({{flagicon|SAD}}) [[Jodi Rell]], guverner [[SAD|američke]] savezne države [[Connecticut]], potpisao je zakon o istospolnim građanskim zajednicama. Zakon je prethodno odobren 19. travnja/aprila u Senatu s 26 glasova za i 8 protiv, te 13. travnja/aprila u Predstavničkom domu s 85 glasova za i 63 protiv. Stupio je na snagu 1. listopada/oktobra. * 5. jun/lipanj - {{flagicon|Švicarska}} Zakon o registriranim partnerstvima odobrilo je 58 posto birača u [[Švicarska|Švicarskoj]] nakon što su protivnici organizirali glasovanje na tu temu.<ref>[http://www.swissinfo.ch/eng/index/Fight_goes_on_for_gay_couples.html?cid=3943720 Fight goes on for gay couples] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131212215730/http://www.swissinfo.ch/eng/index/Fight_goes_on_for_gay_couples.html?cid=3943720 |date=2013-12-12 }} Preuzeto 6. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> Zakon je stupio na snagu 1. siječnja/januara 2007. * 22. jun/lipanj - {{flagicon|Slovenija}} Registrirana partnerstva su legalizirana u [[Slovenija|Sloveniji]] dajući istospolnim parovima ograničena prava.<ref>[http://www.b92.net/eng/news/globe-article.php?yyyy=2006&mm=07&dd=25&nav_category=123&nav_id=35807 Slovenia passes same-sex marriage law] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121023181358/http://www.b92.net/eng/news/globe-article.php?yyyy=2006&mm=07&dd=25&nav_category=123&nav_id=35807 |date=2012-10-23 }} Preuzeto 6. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> Zakon je stupio na snagu 23. srpnja/jula 2006. * '''23. jun/lipanj - {{flagicon|New Brunswick}} ({{flagicon|Kanada}}) Sudac u [[Kanada|kanadskoj]] provinciji [[New Brunswick]] donio je odluku da se istospolni parovi imaju pravo vjenčati u toj provinciji.''' Vjenčani listovi su se počeli izdavati 4. srpnja. * '''30. jun/lipanj – {{flagicon|Španija}} Zastupnički dom [[Španjolska|španjolskog]] parlamenta po drugi put izglasava zakon o istospolnim brakovima, preglasavajući tako njegovo odbacivanje u Senatu tjedan dana ranije.''' Zakon je stupio na snagu 3. jula/srpnja objavom u službenom vladinom registru. Kralj [[Juan Carlos I.]] dao je [[kraljevski pristanak]] na zakon dan nakon njegovog donošenja. * '''19. jul/srpanj – {{flagicon|Kanada}} [[Kanada|Kanadski]] Senat odobrio je zakon o istospolnim brakovima, čime je Kanada postala prva zemlja u Amerikama koja je legalizirala istospolne brakove.''' Zakon je stupio na snagu 20. jula/srpnja nakon što je dobio [[kraljevski pristanak]]. * 1. decembar/prosinac - {{flagicon|JAR}} U slučaju ''[[Minister of Home Affairs v Fourie]]'', Ustavni sud [[JAR|Južnoafričke Republike]] jednoglasno je proglasio ograničenje braka na raznospolne parove protuustavnim, dajući Parlamentu jednu godinu da uvede istospolne brakove. === 2006. === * 15. mart/ožujak - {{flagicon|Češka}} [[Češka|Češki]] parlament odobrio je zakon o registriranim partnerstvima sa 101 glasom (od 177) nadglasavši tako predsjednika [[Václava Klaus]]a koji je 16. veljače/februara stavio veto na zakon.<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/4811030.stm Czech MPs approve gay rights law] Preuzeto 6. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> Prethodno su zakon odobrila oba češka doma 2005. godine. Zakon je stupio na snagu 1. srpnja/jula.<ref>[http://www.praguepost.cz/archivescontent/1910-nearly-weds.html Nearly weds] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150217051210/http://www.praguepost.cz/archivescontent/1910-nearly-weds.html |date=2015-02-17 }} Preuzeto 6. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> * 18. maj/svibanj - {{flagicon|Belgija}} [[Belgija|Belgijski]] kralj [[Albert II]] potpisao je zakon koji se istospolnim parovima omogućuje posvajanje nakon što je odobren 20. travnja/aprila u Senatu s 34 glasa za i 33 protiv. * 25. oktobar/listopad - {{flagicon|New Jersey}} ({{flagicon|SAD}}) Vrhovni sud [[SAD|američke]] savezne države [[New Jersey]] presudio je za bračnu jednakost s 4 glasa za i 3 protiv dajući zakonodavstvu šest mjeseci da legalizira istospolne brakove ili građanske zajednice. Tri suca koja su bila protiv su bila protiv jer su vjerovali da istospolni parovi trebaju imati potpuno pravo na brak.<ref>[http://www.sfgate.com/news/article/THE-BATTLE-OVER-SAME-SEX-MARRIAGE-Mixed-2485892.php The Battle Over Same-Sex Marriage] Preuzeto 6. ožujka/travnja 2014. {{eng icon}}</ref> * 9. novembar/studeni - {{flagicon|Ciudad de Mexico}} ({{flagicon|Meksiko}}) Zakonodavna skupština grada [[Ciudad de Mexico|Mexica]] odobrila je zakon o građanskim zajednicama, a time je Ciudad de Mexico postala prva jurisdikcija u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] koja je legalizirala istospolne zajednice. * 21. novembar/studeni - {{flagicon|Izrael}} Vrhovni sud u [[Izrael]]u presudio je da će Ministarstvo unutrašnjih poslova registrirati istospolne brakove sklopljene u inozemstvu. Ova presuda izjednačila je status istospolnih parova i ostalih izraelskih parova koji se ne mogu vjenčati kod službenih vjerskih institucija u Izraelu (npr. parovi iz različitih religija). * '''29. novembar/studeni – {{flagicon|JAR}} [[Phumzile Mlambo-Ngcuka]], potpredsjednik [[Južnoafrička Republika|Južnoafričke Republike]], potpisao je ''Civil Union Act'' ("Zakon o građanskoj zajednici"), čime su legalizirani istospolni brakovi.'''<ref>[http://www.iol.co.za/index.php?set_id=1&click_id=13&art_id=iol116488269569B256 Same-sex marriages now legal in SA]. Preuzeto 16. juna/lipnja 2012. {{eng icon}}</ref> Zakonom se predviđa svojevoljna unija dviju osoba koja se slavi i registrira kroz brak ili građansku zajednicu. Narodna skupština je zakon donijela 14. novembra/studenog (230 glasova za, 41 protiv), dok je to isto Nacionalni savjet provincija učinio 28. novembra/studenog (36 za, 11 protiv). Zakon je objavom u službenom glasilu 30. novembra/studenog stupio na snagu, a prvi brak je sklopljen 1. decembra/prosinca. Južnoafrička Republika je šesta država na svijetu, prva u Africi i druga izvan Europe, koja je legalizirala istospolne brakove. * 21. decembar/prosinac - {{flagicon|New Jersey}} ({{flagicon|SAD}}) [[Jon Corzine]], guverner [[SAD|američke]] savezne države [[New Jersey]], potpisao je zakon o građanskim zajednicama.<ref>[http://www.njleg.state.nj.us/2006/Bills/A4000/3787_I1.PDF Assembly, No. 3787 State of New Jersey 212th Legislature] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210125124923/http://www.njleg.state.nj.us/2006/Bills/A4000/3787_I1.PDF |date=2021-01-25 }} Preuzeto 6. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> Zakon je stupio na snagu 19 veljače 2007. === 2007. === * 20. januar/siječanj - {{flagicon|Coahuila}} ({{flagicon|Meksiko}}) [[Meksiko|Meksička]] savezna država [[Coahuila]] legalizirala je građanske zajednice i postala prva meksička država koja je to učinila i drugi entitet (nakon grada [[Ciudad de Mexico|Mexica]]). * 21. april/travanj - {{flagicon|Washington}} ({{flagicon|SAD}}) [[Chris Gregoire]], guverner [[SAD|američke]] savezne države [[Washington (savezna država)|Washington]], potpisao je zakon o domaćinskom partnerstvu. Zakon je stupio na snagu 22. srpnja/jula. * 9. maj/svibanj - {{flagicon|Oregon}} ({{flagicon|SAD}}) [[Ted Kulongoski]], guverner [[SAD|američke]] savezne države [[Oregon]], potpisao je zakon o domaćinskom partnerstvu. Zakon je stupio na snagu 1. veljače/februara 2008. * 31. maj/svibanj - {{flagicon|New Hampshire}} ({{flagicon|SAD}}) [[John Lynch]], guverner [[SAD|američke]] savezne države [[New Hampshire]], potpisao je zakon o građanskim unijama. Zakon je stupio na snagu 1. siječnja/januara 2008. * 30. august/kolovoz - {{flagicon|Iowa}} ({{flagicon|SAD}}) Sud [[SAD|američke]] savezne države [[Iowa]] poništava zabranu istospolnog braka kao rezultat pravnog izazova. * '''27. decembar/prosinac - {{flagicon|Urugvaj}} [[Tabaré Vásquez]], urugvajski predsjednik, potpisao je zakon o građanskim zajednicama, čime je [[Urugvaj]] postala prva država u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] koja je pravno priznala istospolne parove.'''<ref>[http://www.pinknews.co.uk/2007/12/28/uruguays-president-grants-legal-rights-for-gay-couples/ Uruguay’s President grants legal rights for gay couples] Preuzeto 6. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> Zakon je prethodno odobrila zakonodavna vlast 19. prosinca/decembra.<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/7151669.stm Uruguay approves gay civil unions] Preuzeto 6. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> Zakon je stupio na snagu 1. siječnja/januara 2008.<ref>[http://larry50.wordpress.com/2008/01/04/uruguay-approves-gay-civil-unions/ Uruguay approves gay civil unions] Preuzeto 6. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> === 2008. === * 15. april/travanj - {{flagicon|Victoria}} ({{flagicon|Australija}}) Zakon o registriranim vezama dobio je kraljevski pristanak u [[Australija|australskoj]] saveznoj državi [[Victoria (Australija)|Victoriji]]. Prethodno je odobren 10. travnja/aprila u Zakonodavnom vijeću, te 12. ožujka/marta u Zakonodavnoj skupštini. Zakon je stupio na snagu 1. prosinca/decembra.<ref>[http://www.samesame.com.au/news/local/3286/Victorian-Relationship-Register-Opens-Today.htm Victorian Relationship Register Opens Today] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130525104444/http://www.samesame.com.au/news/local/3286/Victorian-Relationship-Register-Opens-Today.htm |date=2013-05-25 }} Preuzeto 7. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> * 8. maj/svibanj - {{flagicon|Teritorija glavnog grada Australije}} ({{flagicon|Australija}}) Zakonodavna skupština [[Teritorija glavnog grada Australije]] donijela je zakon o građanskim partnerstvima za istospolne parove. Zakon je stupio na snagu 19. svibnja/maja.<ref>[http://news.smh.com.au/national/watered-down-samesex-laws-pass-in-act-20080509-2ch7.html Watered downs same-sex laws pass in ACT] Preuzeto 7. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> * '''15. maj/svibanj – {{flagicon|Kalifornija}} ({{flagicon|SAD}}) Vrhovni sud američke savezne države [[Kalifornija|Kalifornije]] legalizirao je istospolne brakove presudom u slučaju ''In re Marriage Cases''.''' Zakon je stupio na snagu 16. lipnja/juna. * 22. maj/svibanj - {{flagicon|Maryland}} ({{flagicon|SAD}}) [[Martin O’Malley]], guverner [[SAD|američke]] savezne države [[Maryland]], potpisao je zakon o domaćinskom partnerstvu. Zakon je stupio na snagu 1. srpnja iste godine.<ref>[http://www.lexology.com/library/detail.aspx?g=afb013e9-e022-4585-9d52-089ddf79d4ee Maryland domestic partner legislation] Preuzeto 7. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> * 29. maj/svibanj - {{flagicon|New York}} ({{flagicon|SAD}}) [[David Peterson]], guverner [[SAD|američke]] savezne države [[New York (savezna država)|New York]], potpisao je izvršnu naredbu koja nalaže da državne agencije priznaju istospolne brakove sklopljene izvan države jednako pred zakonom. New York je tako postala prva država koja nije priznavala istospolne brakove, a čije su agencije priznavale istospolne brakove sklopljene drugdje. * '''17. jun/lipanj – {{flagicon|Norveška}} Gornji dom [[Norveška|Norveškog]] parlamenta potvrđuje zakon o istospolnim brakovima s 23 glasa za i 17 protiv.''' Zakon je odobren u donjem domu parlamenta tjedan dana ranije, 11. juna/lipnja, s 84 glasa za i 41 glasom protiv.<ref>[http://www.latimes.com/news/local/la-on-norwaymarriage18-2008jun18,0,402614.story Norway passes law approving gay marriage]. Preuzeto 16. juna/lipnja 2012. {{eng icon}}</ref> Stupio je na snagu 1. siječnja/januara 2009. * 28. septembar/rujan - {{flagicon|Ekvador}} 63.9% birača je odobrilo [[ekvador]]ski novi ustav, legalizirajući tako građanske zajednice za istospolne parove.<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/7637458.stm Ecuador's poor bank on referendum] Preuzeto 7. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> Prva istospolna zajednica u državi sklopljena je 12. kolovoza/augusta 2009. * '''10. oktobar/listopad – {{flagicon|Connecticut}} ({{flagicon|SAD}}) Vrhovni sud američke savezne države [[Connecticut]] legalizirao je istospolne brakove presudom u slučaju ''Kerrigan and Mock v. Connecticut Department of Public Health''.'''<ref>[https://archive.today/20120721023637/www.boston.com/news/local/breaking_news/2008/10/connecticut_sup.html "Connecticut Supreme Court legalizes same-sex marriage"]. ''The Boston Globe''. 10. oktobar/listopad 2008. Preuzeto 26. novembra/studenog 2010. {{eng icon}}</ref> Zakon je stupio na snagu 12. studenog/novembra. * 4. novembar/studeni – {{flagicon|Arizona}} {{flagicon|Florida}} {{flagicon|Kalifornija}} ({{flagicon|SAD}}) Usvojeni su amandmani na ustave američkih saveznih država [[Arizona|Arizone]], [[Florida|Floride]] i [[Kalifornija|Kalifornije]] kojim su zabranjeni istospolni brakovi; time je poništen zakon kojim su legalizirani istospolni brakovi u Kaliforniji. * 19. novembar/studeni - {{flagicon|Nepal}} Vrhovni sud u [[Nepal]]u odredio je da Vlada legalizira istospolne brakove. === 2009. === * '''1. april/travanj – {{flagicon|Švedska}} [[Švedska|Švedski]] parlament legalizirao istospolne brakove s 226 glasova za i 22 protiv.'''<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/7978495.stm "Sweden allows same-sex marriage"]. ''BBC News''. 2. april/travanj 2009. Preuzeto 20. februara/veljače 2012. {{eng icon}}</ref> * '''3. april/travanj – {{flagicon|Iowa}} ({{flagicon|SAD}}) Vrhovni sud američke savezne države [[Iowa|Iowe]] legalizirao je istospolne brakove presudom u slučaju ''Varnum protiv Briena''.'''<ref>Osoblje ''Des Moines Registera'' (3. april/travanj 2009.). [http://www.desmoinesregister.com/article/20090403/NEWS/90403010 "Unanimous ruling: Iowa marriage no longer limited to one man, one woman"] {{Webarchive|url=https://archive.today/20120629165642/http://www.desmoinesregister.com/article/20090403/NEWS/90403010 |date=2012-06-29 }}. ''Des Moines Register''. Preuzeto 3. aprila/travnja 2009. {{eng icon}}</ref> Zakon je stupio na snagu 27. travnja/aprila. * '''7. april/travanj – {{flagicon|Vermont}} ({{flagicon|SAD}}) Američka savezna država [[Vermont]] je legalizirala istospolne brakove''' s 23 glasa za i 5 glasova protiv u Senatu te 100 glasova za i 49 protiv u Zastupničkom domu, preglasavajući tako odluku guvernera [[Jim Douglas|Jima Douglasa]] koji je dan ranije uložio veto na zakon.<ref>Gram, Dave (7. aprila/travnja 2009.). [http://www.huffingtonpost.com/2009/04/07/vermont-legalizes-gay-mar_n_184034.html "Vermont Legalizes Gay Marriage, Overrides Governor's Veto"]. ''Huffington Post''. Preuzeto 25. januara/siječnja 2012. {{eng icon}}</ref> Zakon je stupio na snagu 1. rujna/septembra. * 20. april/travanj - {{flagicon|Mađarska}} [[Mađarska|Mađarski]] parlament legalizirao je registrirana partnerstva sa 199 glasova za i 159 protiv.<ref>[http://www.ilga-europe.org/home/guide_europe/country_by_country/hungary/hungary_introduces_registered_partnership_for_same_sex_partners Hungary introduces registered partnership for same-sex partners] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140220103016/http://www.ilga-europe.org/home/guide_europe/country_by_country/hungary/hungary_introduces_registered_partnership_for_same_sex_partners |date=2014-02-20 }} Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> Zakon je stupio na snagu 1. srpnja/jula. * '''6. maj/svibanj – {{flagicon|Maine}} ({{flagicon|SAD}}) [[John Baldacci]], guverner američke savezne države [[Maine]], potpisom je potvrdio zakon o istospolnim brakovima.'''<ref>[http://www.maine.gov/tools/whatsnew/index.php?topic=Gov+News&id=72146&v=Article-2006 Governor Signs LD 1020, An Act to End Discrimination in Civil Marriage and Affirm Religious Freedom]. Preuzeto 16. juna/lipnja 2012. {{eng icon}}</ref> Zakon je dan ranije odobrio Zastupnički dom (89 glasova za, 58 protiv), a 30. aprila/travnja ga je odobrio Senat (21 za, 14 protiv). Protivnici zakona organizirali su referendum koji se održao 3. studenog/novembra. * 18. maj/svibanj - {{flagicon|Washington}} ({{flagicon|SAD}}) [[Chris Gregoire]], guverner [[SAD|američke]] savezne države [[Washington (savezna država)|Washington]], potpisao je zakon o registriranim partnerstvima zvan ''sve osim braka''.<ref>[http://apps.leg.wa.gov/billinfo/summary.aspx?bill=5688&year=2009 SB 5688 - 2009-10] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110630073044/http://apps.leg.wa.gov/billinfo/summary.aspx?bill=5688&year=2009 |date=2011-06-30 }} Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> 10. ožujka/marta zakon je prošao u Senatu, a 15. travnja/aprila u Domu predstavnika. Unatoč tome, protivnici su organizirali referendum koji se održao 3. studenog/novembra. * 26. maj/svibanj - {{flagicon|Kalifornija}} ({{flagicon|SAD}}) Vrhovni sud [[Kalifornija|Kalifornije]] podržao je ''Prijedlog br. 8'' (''Proposition 8''), zabranjujući Ustavom istospolne brakove, ali odredio je da prethodno sklopljeni brakovi ostaju važeći. * 31. maj/svibanj - {{flagicon|Nevada}} ({{flagicon|SAD}}) Skupština [[SAD|američke]] savezne države [[Nevada|Nevade]] je legalizirala domaćinska partnerstva s 28 glasova za i 14 protiv, nadglasavši tako veto guvernera [[Jim Gibbons|Jima Gibbonsa]]. Zakon je 30. svibnja/maja prošao u Senatu s 14 glasova za i 7 protiv. Zakon je stupio na snagu 1. listopada/oktobra. * '''3. jun/lipanj – {{flagicon|New Hampshire}} ({{flagicon|SAD}}) [[John Lynch]], guverner američke savezne države [[New Hampshire]], potpisom je potvrdio zakon o istospolnim brakovima''' pošto su ga odobrili Senat (14 glasova za, 10 protiv) i Zastupnički dom (198 za, 176 protiv).<ref>[http://www.reuters.com/article/domesticNews/idUSTRE5526NV20090603 "New Hampshire legalizes gay marriage"]. ''Reuters''. 3. juna/lipnja 2009. {{eng icon}}</ref> Zakon je stupio na snagu 1. siječnja/januara 2010. * 29. jun/lipanj - {{flagicon|Wisconsin}} ({{flagicon|SAD}}) [[Jim Doyle]], guverner [[SAD|američke]] savezne države [[Wisconsin]], potpisao je zakon o registriranim partnerstvima. Prethodno je odobren 13. lipnja/juna u Skupštini s 50 glasova za i 48 protiv i 17. lipnja/juna u Senatu sa 17 glasova za i 16 protiv. Zakon je stupio na snagu 3. kolovoza/augusta. * 6. jul/srpanj - {{flagicon|Washington, D.C.}} ({{flagicon|SAD}}) [[Washington, DC]] počinje priznavati istospolne brakove sklopljene u drugim državama, iako takvi brakovi nisu mogući u samom Washingtonu. * 3. novembar/studeni – {{flagicon|Maine}} {{flagicon|Washington}} ({{flagicon|SAD}}) Građani američke savezne države [[Maine]] na referendumu su većinski glasovali protiv zakona o istospolnim brakovima<ref>[http://www.cnn.com/2009/POLITICS/11/04/maine.same.sex/index.html "Maine rejects same-sex marriage law"]. ''CNN''. 5. novembra/studenog 2009. Preuzeto 16. juna/lipnja 2012. {{eng icon}}</ref>, dok su na referendumu u [[Washington (savezna država)|Washingtonu]] građani podržali "sve izuzev samog braka" koji je stupio na snagu 3. prosinca/decembra.<ref>[http://vote.wa.gov/Elections/WEI/ResultsByCounty.aspx?ElectionID=32&RaceID=102369&CountyCode=%20&JurisdictionTypeID=-2&RaceTypeCode=M&ViewMode=Results vote.wa.gov] {{eng icon}}</ref> * 18. decembar/prosinac - {{flagicon|Austrija}} [[Austrija|Austrijsko]] Savezno vijeće (gornji dom) odobrio je zakon o registriranim partnerstvima s 44 glasa z i 8 protiv. Zakon je prethodno odobren 10. prosinca/decembra u Državnom vijeću (donji dom) sa 110 glasova za i 64 protiv. Zakon je stupio na snagu 1. siječnja/januara 2010. * '''18. decembar/prosinac – {{flagicon|Washington, D.C.}} ({{flagicon|SAD}}) [[Adrian Fenty]], gradonačelnik [[District of Columbia|Washingtona D.C.]], potpisom je potvrdio zakon o istospolnim brakovima.'''<ref>''The Christian Press'' (21. decembra/prosinca 2009.). [http://www.christianpost.com/article/20091221/d-c-mayor-signs-gay-marriage-bill/ "D.C. Mayor Signs Gay Marriage Bill"]. Preuzeto 22. decembra/prosinca 2009. {{eng icon}}</ref> Zakon je prethodno 15. decembra/prosinca odobrilo Vijeće D.C.-a (11 glasova za, 2 protiv).<ref>''The Washington Post'' (16. decembra/prosinca 2009.). [http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2009/12/15/AR2009121500945.html?hpid=moreheadlines "D.C. Council approves same-sex marriage bill"]. Preuzeto 22. decembra/prosinca 2009. {{eng icon}}</ref> Na snagu je stupio 3. ožujka/marta 2010. * 28. decembar/prosinac - {{flagicon|Argentina}} Prvi istospolni brak u [[Argentina|Argentini]] i [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] sklopljen je u [[Ushuaia|Ushuaiji]] u provinciji [[Tierra del Fuego (provincija)|Tierra del Fuego]]. Par se planirao vjenčati u [[Buenos Aires]]u 1. prosinca/decembra nakon što je gradski sud presudio da bi trebali dobiti bračnu dozvolu, ali državni sudac blokirao je održavanje vjenčanja u Buenos Airesu. Par se uspješno vjenčao u Ushaiji zahvaljujući intervenciji guvernerke [[Fabiana Ríos|Fabiane Ríos]]. * '''29. decembar/prosinac – {{flagicon|Ciudad de Mexico}} ({{flagicon|Meksiko}}) [[Marcelo Ebrard]], guverner [[Ciudad de México|Grada Meksika]], je potpisom potvrdio zakon o istospolnim brakovima.'''<ref>Tracy Wilkinson (29. decembra/prosinca 2009.). [http://latimesblogs.latimes.com/laplaza/2009/12/gay-marriage-closer-to-reality-in-mexico.html "Gay marriage closer to reality in Mexico"]. ''Los Angeles Times''. Preuzeto 30. decembra/prosinca 2009. {{eng icon}}</ref> Zakon je najprije 21. decembra/prosinca odobrila Zakonodavna skupština (39 glasova za, 20 protiv). [[Građanska zajednica|Građanske zajednice]] su u Gradu Meksiku legalne od 2007. godine, no punopravni brak nije bio priznat.<ref>[https://web.archive.org/web/20091225172613/http://www.google.com/hostednews/ap/article/ALeqM5grJesfflOb0tjV_flyYRem81BVMwD9CNUCH00 "Mexico City 1st in region to approve gay marriage"]. ''Associated Press''. 21. decembra/prosinca 2009. Preuzeto 21. decembra/prosinca 2009. {{eng icon}}</ref> == 2010-e == === 2010. === * '''17. maj/svibanj – {{flagicon|Portugal}} [[Portugal]]ski predsjednik [[Aníbal Cavaco Silva]] potpisom je potvrdio zakon o istospolnim brakovima''', čime je Portugal postao šesta država u Europi i osma u svijetu koja je legalizirala istospolne brakove.<ref>[http://www.towleroad.com/2010/05/portugals-president-to-sign-samesex-marriage-into-law.html Portugal's President to Sign Same-Sex Marriage into Law] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140805184339/http://www.towleroad.com/2010/05/portugals-president-to-sign-samesex-marriage-into-law.html |date=2014-08-05 }}, ''towleroad.com''. Preuzeto 1. marta/ožujka 2012. {{eng icon}}</ref> Parlament te zemlje je prethodno potvrdio dotični zakon u njegovom drugom čitanju 11. februara/veljače.<ref>[http://m24digital.com/en/2010/02/12/gay-marriage-approved-by-the-portuguese-parliament/ Gay marriage approved by the Portuguese Parliament] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120723131649/http://m24digital.com/en/2010/02/12/gay-marriage-approved-by-the-portuguese-parliament/ |date=2012-07-23 }}. Preuzeto 16. juna/lipnja 2012. {{eng icon}}</ref> * 19. maj/svibanj - {{flagicon|Novi Južni Vels}} ({{flagicon|Australija}}) Zakon o registriranim partnerstvima dobio je kraljevski pristanak u [[Australija|australskoj]] saveznoj državi [[Novi Južni Vels]].<ref>[http://www.parliament.nsw.gov.au/prod/parlment/nswbills.nsf/7bd7da67ee5a02c5ca256e67000c8755/57f8af30e6a0d630ca25770d001af7dc?OpenDocument Relationships Register Bill 2010] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121022222722/http://www.parliament.nsw.gov.au/prod/parlment/nswbills.nsf/7bd7da67ee5a02c5ca256e67000c8755/57f8af30e6a0d630ca25770d001af7dc?OpenDocument |date=2012-10-22 }} Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> Zakon je prethodno odobren 12. svibnja/maja u gornjem domu s 32 glasa za i 5 protiv, te 11. svibnja/maja u donjem domu sa 62 glasa za i 9 protiv. Zakon je stupio na snagu 1. srpnja/jula.<ref>[http://www.samesame.com.au/news/local/5577/NSW-couples-can-register-from-today.htm NSW couples can register from today] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120314125223/http://www.samesame.com.au/news/local/5577/NSW-couples-can-register-from-today.htm |date=2012-03-14 }} Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> * '''11. jun/lipanj – {{flagicon|Island}} [[Island]]ski [[Althing]] jednoglasno potvrđuje zakon kojim se legaliziraju istospolni brakovi''' (49 glasova za, nijedan protiv).<ref>[http://www.icenews.is/index.php/2010/06/28/new-gay-marriage-law-in-iceland-comes-into-force/ New gay marriage law in Iceland comes into force] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100630141012/http://www.icenews.is/index.php/2010/06/28/new-gay-marriage-law-in-iceland-comes-into-force/ |date=2010-06-30 }}. Preuzeto 16. juna/lipnja 2012. {{eng icon}}</ref> Zakon je stupio na snagu 27. lipnja/juna. [[Datoteka:Enactment of the Egalitarian marriage law.jpg|thumb|250px||[[Argentina|Argentinska]] predsjednica, [[Cristina Fernández]], potpisuje zakon kojim se legaliziraju istospolni brakovi.]] * 19. jul/srpanj - {{flagicon|Irska}} [[Irska]] predsjednica [[Mary McAleese]] potpisala je zakon o građanskim partnerstvima. Prethodno je odobren 8. srpnja/jula u Seanadu s 48 glasova za i 4 protiv.<ref>[http://www.breakingnews.ie/ireland/civil-partnership-bill-passes-all-stages-464761.html Civil Partnership Bill passes all stages] Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> Zakon je stupio na snagu 1. siječnja/januara 2011. * '''21. jul/srpanj – {{flagicon|Argentina}} [[Argentina|Argentinska]] predsjednica [[Cristina Fernández de Kirchner]] potpisom je potvrdila zakon o istospolnim brakovima.'''<ref>[http://www.foxnews.com/world/2010/07/21/law-legalizing-sex-marriage-argentina-takes-effect-president-signs-ceremony/ Law legalizing same-sex marriage in Argentina takes effect as president signs bill at ceremony]. Preuzeto 16. juna/lipnja 2012. {{eng icon}}</ref> Zakon je prethodno potvrdio argentinski Senat 15. jula/srpnja (33 glasa za, 27 protiv)<ref>[http://www.bbc.co.uk/news/10630683 Argentine Senate backs bill legalising gay marriage]. Preuzeto 16. juna/lipnja 2012. {{eng icon}}</ref> i Zastupnički dom 5. maja/svibnja (125 za, 109 protiv).<ref>[http://momento24.com/en/2010/05/05/lower-house-approves-gay-marriage/ Lower House approves gay marriage] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160213175622/http://momento24.com/en/2010/05/05/lower-house-approves-gay-marriage/ |date=2016-02-13 }}. Preuzeto 16. juna/lipnja 2012. {{eng icon}}</ref> Prvi istospolni brak je sklopljen 30. jula/srpnja.<ref>[http://www.bbc.co.uk/news/world-latin-america-10823279Argentine gay couple tie knot under new marriage law]. Preuzeto 16. juna/lipnja 2012. {{eng icon}}</ref> * 4. august/kolovoz - {{flagicon|Kalifornija}} ({{flagicon|SAD}}) [[SAD|Američki]] Okružni sud [[Kalifornija|Sjeverne Kalifornije]] proglasio je Prijedlog br. 8 (Proposition 8), zabranu istospolnih brakova iz 2008., protuustavnom. Podržavatelji propozicije žalili su se Vrhovnom sudu koji je donio odluku 2013. * 5. august/kolovoz - {{flagicon|Ciudad de Mexico}} ({{flagicon|Meksiko}}) [[Meksiko|Meksički]] Vrhovni sud je s 8 glasova za i 2 protiv podržao ustavnost zakona o istospolnim brakovima u gradu [[Ciudad de Mexico|Mexicu]].<ref>[http://www.reuters.com/article/2010/08/05/us-mexico-gaymarraige-idUSTRE6745RD20100805 Mexico court upholds gay marriage law] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110320140734/http://www.reuters.com/article/2010/08/05/us-mexico-gaymarraige-idUSTRE6745RD20100805 |date=2011-03-20 }} Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> 10. kolovoza/augusta s 9 glasova za i 2 protiv je također određeno da svaka 31 država Meksika mora priznati istospolne brakove sklopljene u drugim jurisdikcijama, a 16. kolovoza/augusta s 9 glasova za i 2 protiv je podržan zakon grada Mexica koji omogućuje istospolnim parovima koji sklope brak da usvajaju djecu.<ref>[http://edition.cnn.com/2010/WORLD/americas/08/16/mexico.gay.adoption/index.html Mexican high court upholds adoptions by same-sex couples] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160308002444/http://edition.cnn.com/2010/WORLD/americas/08/16/mexico.gay.adoption/index.html |date=2016-03-08 }} Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> === 2011. === * 10. januar/siječanj - {{flagicon|Saskatchewan}} ({{flagicon|Kanada}}) Prizivni sud u [[Kanada|kanadskoj]] provinciji [[Saskatchewan]] donio je odluku da matičari ne smiju odbiti vjenčati istospolne parove na vjerskoj osnovi.<ref>[http://www.thestar.com/news/canada/2011/01/10/sask_gay_marriage_refusal_law_ruled_unconstitutional.html Sask. gay marriage refusal law ruled unconstitutional] Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> * 31. januar/siječanj - {{flagicon|Illinois}} ({{flagicon|SAD}}) [[Pat Quinn]], guverner [[SAD|američke]] savezne države [[Illinois]], potpisao je zakon o građanskim zajednicama. Zakon je prethodno odobren 1. prosinca/decembra u Senatu s 32 glasa za i 24 protiv,<ref>[http://www.huffingtonpost.com/2010/12/01/illinois-civil-unions-bil_2_n_790595.html Illinois Civil Unions Bill Passes Senate, Gov. Quinn Will Sign Into Law] Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> te 30. studenog/novembra u Predstavničkom domu sa 61 glasom za i 52 protiv.<ref>[http://www.huffingtonpost.com/2010/11/30/illinois-civil-unions-bil_1_n_790147.html Illinois Civil Unions Bill Passes State House] Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> Na snagu je stupio 1. lipnja/juna.<ref>[http://www.christianpost.com/news/illinois-begins-issuing-civil-union-licenses-to-same-sex-couples-50729/ Illinois Gay Civil Unions Law Takes Effect; Mass Ceremonies Planned] Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> * 23. februar/veljača - {{flagicon|Havaji}} ({{flagicon|SAD}}) [[Neil Abercrombie]], guverner [[SAD|američke]] savezne države [[Havaji]], potpisao je zakon o građanskim zajednicama. Prethodno je odobren 16. veljače/februara u Senatu s 18 glasova za i 19 protiv,<ref>[http://www.washingtonblade.com/2011/02/16/hawaii-civil-unions-bill-advances-to-governor/ Hawaii civil unions bill advances to governor] Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> te 11. veljače/februara u Predstavničkom domu s 31 glasom za i 19 protiv.<ref>[http://jurist.org/paperchase/2011/02/hawaii-house-passes-bill-recognizing-same-sex-civil-unions.php Hawaii House passes bill recognizing same-sex civil unions] Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> Zakon je stupio na snagu 1. siječnja/januara 2012.<ref name="edition.cnn.com">[http://edition.cnn.com/2012/01/01/us/civil-unions/ Two more states allow same-sex civil unions] Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> * 15. mart/ožujak - {{flagicon|otok Man}} [[otok Man]] legalizirao je građanska partnerstva.<ref>[http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-isle-of-man-12746993 Isle of Man gay couples get right to civil partnership] Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{en icon}}</ref> Zakon je stupio na snagu 6. travnja/aprila. * 16. mart/ožujak - {{flagicon|Lihtenštajn}} [[Lihtenštajn]]ski Parlament odobrio je registrirana partnerstva s 24 glasa za i 0 protiv.<ref>[http://www.vaterland.li/index.cfm?source=lv&id=12784 Landtag einhellig für Partnerschaftsgesetz] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140201211732/http://www.vaterland.li/index.cfm?source=lv&id=12784 |date=2014-02-01 }} Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{de icon}}</ref> Protivnici zakona organizirali su referendum koji se održao 19. lipnja/juna.<ref>[http://www.volksblatt.li/nachricht.aspx?id=34909&src=vb 68,8 % Ja-Stimmen für Partnerschaftsgesetz] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171029064930/http://www.volksblatt.li/nachricht.aspx?id=34909&src=vb |date=2017-10-29 }} Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{de icon}}</ref> * 5. maj/svibanj - {{flagicon|Brazil}} [[Brazil]]ski Vrhovni sud pravde jednoglasno je legalizirao građanske zajednice za istospolne parove.<ref>[http://g1.globo.com/brasil/noticia/2011/05/supremo-reconhece-uniao-estavel-de-homossexuais.html Supremo reconhece união estável de homossexuais] Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{pt icon}}</ref> * 11. maj/svibanj - {{flagicon|Delaware}} ({{flagicon|SAD}}) [[Jack Markell]], guverner [[SAD|američke]] savezne države [[Delaware]], potpisao je zakon o grđanskim zajednicama.<ref>[http://www.hrc.org/blog/entry/delaware-governor-signs-civil-union-bill-into-law Delaware Governer Sign Civil-Union Bill Into Law] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120724230723/http://www.hrc.org/blog/entry/delaware-governor-signs-civil-union-bill-into-law |date=2012-07-24 }} Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> Prethodno je odobren 14. travnja/aprila u Skupštini s 26 glasova za i 15 protiv,<ref>[http://www.huffingtonpost.com/2011/04/15/delaware-same-sex-civil-union-law_n_849513.html Delaware Same-Sex Unions Law Heads To Governer For Signature] Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> te 7. travnja/aprila u Senatu s 13 glasova za i 6 protiv.<ref>[http://www.advocate.com/news/daily-news/2011/04/07/delaware-senate-passes-civil-unions-bill Delaware Senate Passes Civil Unions Bill] Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> Zakon je stupio na snagu 1. siječnja/januara 2012.<ref name="edition.cnn.com"/> * 14. jun/lipnaj – {{flagicon|Francuska}} Francuski parlament je s 293 glasa protiv i 222 glasa za odbacio zakon o istospolnim brakovima koji je predložila opozicijska Socijalistička stranka.<ref>[http://www.france24.com/en/20110614-french-parliament-rejects-gay-marriage-bill-homosexuality "French parliament rejects same-sex marriage bill"]. Agence France-Presse. France 24. 14. juna/lipnja 2011. Preuzeto 8. februara/veljače 2012. {{eng icon}}</ref> * 19. jun/lipanj – {{flagicon|Lihtenštajn}} U [[Lihtenštajn]]u je na referendumu s 68,8 posto glasova za odobren zakon o registriranim partnerstvima nakon što su protivnici zakona bili podnijeli zahtjev za održavanje referenduma. Zakon je stupio na snagu 1. rujna/septembra. * '''24. jun/lipanj – {{flagicon|New York}} ({{flagicon|SAD}}) [[Andrew Cuomo]], guverner američke savezne države [[New York (savezna država)|New York]], potpisao je zakon o istospolnim brakovima.''' Zakon je dva sata prije toga potvrdio Senat (33 glasa za, 29 protiv), a 5. juna/lipnja Skupština (80 za, 63 protiv).<ref>[http://www.huffingtonpost.com/2011/06/15/new-york-gay-marriage-state-assembly-approves-bill_n_877889.html New York Gay Marriage: State Assembly Approves Same-Sex Marriage Bill]. Preuzeto 16. juna/lipnja 2012. {{eng icon}}</ref> Na snagu je stupio 24. srpnja/jula. * 1. jul/srpanj – {{flagicon|Rhode Island}} ({{flagicon|SAD}}) Zakon o građanskim zajednicama u [[SAD|američkoj]] saveznoj državi [[Rhode Island]] stupio je na snagu. Guverner [[Lincoln Chafee]] postisao je zakon 2. jula/srpnja 2011., no zakon će se primjenjivati retroaktivno od 1. jula/srpnja 2011.<ref>[http://www.reuters.com/article/2011/07/02/us-gaymarriage-rhodeisland-idUSTRE7611JF20110702 Rhode Island governor signs gay civil union law despite doubts] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130616192506/http://www.reuters.com/article/2011/07/02/us-gaymarriage-rhodeisland-idUSTRE7611JF20110702 |date=2013-06-16 }}. Preuzeto 20. juna/lipnja 2012. {{eng icon}}</ref> Zakon su prethodno usvojili Senat 29. juna/lipnja (21 glas za, 16 protiv)<ref>[http://www.nytimes.com/2011/06/30/us/30unions.html?_r=1 Rhode Island Lawmakers Approve Civil Unions]. Preuzeto 20. juna/lipnja 2012. {{eng icon}}</ref> i Skupština 20. maja/svibnja (62 za, 11 protiv).<ref>[http://jurist.org/paperchase/2011/05/rhode-island-house-approves-civil-union-bill.php Rhode Island House approves civil union bill]. Preuzeto 20. juna/lipnja 2012. {{eng icon}}</ref> * 12. jul/srpanj – {{flagicon|Jersey}} Zakon o građanskim partnerstvima jednoglasno usvojen u [[Jersey]]u.<ref>[http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-jersey-14126084 Jersey States approves civil partnerships]. Preuzeto 20. juna/lipnja 2012. {{eng icon}}</ref> Na snagu je stupio 2. travnja/aprila 2012. * 26. jul/srpanj – {{flagicon|Kolumbija}} [[Kolumbija|Kolumbijski]] Ustavni sud je naložio kolumbijskom Kongresu da donese zakon kojim će se istospolnim parovima dati puna bračna prava. Najavljena su četiri prijedloga zakona od kojih dva izričito koriste riječ "brak", a ostala dva koriste izraz "punopravna građanska zajednica". Sud je također ustanovio da istospolni parovi u dugotrajnim vezama čine obitelj, te da ih stoga treba štititi.<ref>[http://www.colombiadiversa-blog.org/2011/10/m-word.html "The 'M' Word"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120714035719/http://www.colombiadiversa-blog.org/2011/10/m-word.html |date=2012-07-14 }}. Preuzeto 20. juna/lipnja 2012. {{eng icon}}</ref> * '''1. august/kolovoz – {{flagicon|SAD}} Pleme [[Suquamish]] iz [[SAD|američke]] savezne države Washington je ''de facto'' legaliziralo istospolne brakove za svoje članove.'''<ref>[http://alexorue.tumblr.com/post/8558330288/same-sex-marriage-becomes-legal-in-washington-at "Same-Sex Marriage Becomes Legal in Washington (at Least One Part)"]. Alex R. Orue. 6. augusta/kolovoza 2011. Preuzeto 18. septembra/rujna 2011. {{eng icon}}</ref> * 9. august/kolovoz – {{flagicon|Čile}} [[Čile]]anski predsjednik [[Sebastián Piñera]] je predstavio zakon o građanskim zajednicama.<ref>[http://latercera.com/noticia/politica/2011/08/674-385194-9-presidente-pinera-firma-proyecto-que-regula-uniones-de-hecho-hetero-y.shtml "Presidente Piñera firma proyecto que regula uniones de hecho hetero y homosexuales"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130721115808/http://www.latercera.com/noticia/politica/2011/08/674-385194-9-presidente-pinera-firma-proyecto-que-regula-uniones-de-hecho-hetero-y.shtml |date=2013-07-21 }}. ''La Tercera''. 19. juna/lipnja 2011. Preuzeto 8. februara/veljače 2012. {{spa icon}}</ref> * 25. oktobar/listopad – {{flagicon|Brazil}} [[Brazil]]ski Vrhovni sud pravde je presudio da se dvije žene mogu zakonski vjenčati.<ref>''Chicago Sun-Times''. [http://www.suntimes.com/news/world/8419812-418/brazil-appellate-court-says-gay-marriage-is-legal.html http://www.suntimes.com/news/world/8419812-418/brazil-appellate-court-says-gay-marriage-is-legal.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130107104723/http://www.suntimes.com/news/world/8419812-418/brazil-appellate-court-says-gay-marriage-is-legal.html |date=2013-01-07 }}. 25. novembra/studenog 2011. Preuzeto 20. juna/lipnja 2012. {{eng icon}}</ref> * 28. novembar/studeni – {{flagicon|Quintana Roo}} ({{flagicon|Meksiko}}) Obavljeno je prvo istospolno vjenčanje u [[Meksiko|meksičkoj]] saveznoj državi [[Quintana Roo|Quintani Roo]], u gradu [[Kantunilkin]]u, budući da u bračnim zakonima te države nigdje nisu navedeni spolni ili rodni uvjeti za sklapanje braka.<ref>[http://mexico.cnn.com/nacional/2011/12/02/los-matrimonios-del-mismo-sexo-despiertan-polemica-en-quintana-roo Dos matrimonios homosexuales se casaron en un municipio conservador]. Preuzeto 20. juna/lipnja 2012. {{spa icon}}</ref> * 30. novembar/studeni – {{flagicon|Queensland}} ({{flagicon|Australija}}) Parlament [[Australija|australske]] savezne države [[Queensland]]a donio je zakon o građanskim partnerstvima (47 glasova za, 40 protiv).<ref>[http://www.heraldsun.com.au/news/breaking-news/same-sex-civil-unions-passed-in-queensland/story-e6frf7jx-1226210766903 Same sex civil unions passed in Queensland]. Preuzeto 20. juna/lipnja 2012. {{eng icon}}</ref> Zakon je stupio na snagu 23. veljače/februara 2012. * '''7. decembra/prosinca - {{flagicon|Alagoas}} ({{flagicon|Brazil}}) Sud pravde [[brazil]]ske savezne države [[Alagoas]] proširio je brakove na istospolne parove.'''<ref>[http://acapa.virgula.uol.com.br/politica/alagoas-regulamenta-o-casamento-civil-entre-gays-em-todos-os-cartorios-do-estado/2/14/15493 Alagoas regulamenta o casamento civil entre gays em todos os cartórios do estado] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140222012447/http://acapa.virgula.uol.com.br/politica/alagoas-regulamenta-o-casamento-civil-entre-gays-em-todos-os-cartorios-do-estado/2/14/15493 |date=2014-02-22 }} Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{pt icon}}</ref><ref>[http://www.jusbrasil.com.br/diarios/32979605/djal-jurisdicional-e-administrativo-07-12-2011-pg-46 Provimento nº 40, de 06 de Dezembro de 2011] Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{pt icon}}</ref> === 2012. === * '''13. februar/veljača – {{flagicon|Washington}} ({{flagicon|SAD}}) [[Chris Gregoire]], guverner [[SAD|američke]] [[savezna država|savezne države]] [[Washington (savezna država)|Washington]], potpisao je zakon o istospolnim brakovima.''' Zakon je prethodno potvrdio Zastupnički dom 8. februara/veljače (55 glasova za, 43 protiv)<ref>Garber, Andrew (8. februara/veljače 2012.). [http://seattletimes.nwsource.com/html/localnews/2017459861_gaymarriage09m.html "Gay-marriage bill passes House, awaits Gregoire's signature"]. ''The Seattle Times''. Preuzeto 8. februara/veljače 2012. {{eng icon}}</ref> i Senat 1. februara/veljače.<ref>Yardley, William (1. februara/veljače 2012). [http://www.nytimes.com/2012/02/02/us/washington-state-senate-passes-gay-marriage-bill.html?_r=1&hp "Washington State Senate Passes Gay Marriage Bill"]. ''The New York Times''. Preuzeto 16. juna/lipnja 2012. {{eng icon}}</ref> Protivnici zakona organizirali su referendum koji se održao 6. studenog/novembra. * 17. februar/veljača – {{flagicon|Kalifornija}} ({{flagicon|SAD}}) Tročlani sudački odbor Devetog prizivnog okruga proglasio je (s 2 glasa za i 1 protiv) zabranu sklapanja istospolnih brakova u [[Kalifornija|Kaliforniji]] neustavnom.<ref>[http://news.yahoo.com/blogs/lookout/court-overturns-prop-8-california-says-state-t-181451250.html "Prop. 8 overturned in California, court says state can’t ban gay marriage"], 7. februara/veljače 2012. Preuzeto 17. juna/lipnja 2012. {{eng icon}}</ref> * 22. februar/veljača – {{flagicon|SAD}} U slučaju ''Golinski v. Office of Personnel Management'' još jedan američki okružni sud proglasio je 3. odsjek [[DOMA]]-e neustavnim.<ref>''MetroWeekly'': Chris Geidner, [http://www.metroweekly.com/poliglot/2012/02/domas-federal-definition-of-ma.html "DOMA's Federal Definition of Marriage Unconstitutional, Judge Rules in Golinski Case"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120223010011/http://www.metroweekly.com/poliglot/2012/02/domas-federal-definition-of-ma.html |date=2012-02-23 }}, 22. februara/veljače 2012. Preuzeto 22. februara/veljače 2012. {{eng icon}}</ref> * '''1. mart/ožujak – {{flagicon|Maryland}} ({{flagicon|SAD}}) [[Martin O'Malley]], guverner [[SAD|američke]] [[savezna država|savezne države]] [[Maryland]], svojim je potpisom potvrdio zakon o istospolnim brakovima, čime su istospolni brakovi u [[Maryland]]u postali legalni.'''<ref>[http://www.cnn.com/2012/03/01/us/maryland-same-sex-marriage/index.html?eref=rss_topstories&utm_source=feedburner&utm_medium=feed&utm_campaign=Feed%3A+rss%2Fcnn_topstories+%28RSS%3A+Top+Stories%29 Maryland governor to sign same-sex marriage bill]. Preuzeto 16. juna/lipnja 2012. {{eng icon}}</ref> Zakon je prethodno potvrdio Senat 23. februara/veljače (25 glasova za, 22 protiv)<ref>[http://www.washingtonpost.com/blogs/maryland-politics/post/same-sex-marriage-bill-approved-by-maryland-senate/2012/02/23/gIQAupqSWR_blog.html Same-sex marriage bill approved by Maryland Senate], ''The Washington Post''. Preuzeto 23. februara/veljače 2012. {{eng icon}}</ref> i Zastupnički dom 17. februara/veljače (72 glasa za, 67 protiv).<ref>[http://www.washingtonblade.com/2012/02/17/breaking-md-house-passes-marriage/ Breaking: MD House Passes Marriage], ''The Washington Blade''. Preuzeto 17. februara/veljače 2012. {{eng icon}}</ref> Protivnici su počeli skupljati potpise za referendum na kojem bi se građani izjasnili o dotičnom zakonu paralelno s predsjedničkim izborima u novembru/studenom 2012. Zakon je stupio na snagu 1. januara/siječnja 2013.<ref>[http://thinkprogress.org/lgbt/2012/02/28/434208/maryland-marriage-equality-opponents-file-referendum-paperwork/ Maryland Marriage Equality Opponents File Referendum Paperwork], ''ThinkProgress.org''. Preuzeto 1. marta/ožujka 2012. {{eng icon}}</ref> * 14. mart/ožujak – {{flagicon|Švicarska}} Gornji dom [[Švicarska|švicarskog]] parlamenta potvrdio je zakon kojim se istospolnim parovima odobrava usvajanje djece s 21 glasom za i 19 glasova protiv. Zakon se sada prosljeđuje u donji dom parlamenta na usvajanje.<ref>[http://www.thelocal.ch/2849/20120315/ Swiss edge closer to gay adoption]. Preuzeto 17. juna/lipnja 2012. {{eng icon}}</ref> Registrirana partnerstva su u toj državi legalna od 2007. * 8. maj/svibanj – {{flagicon|Sjeverna Karolina}} ({{flagicon|SAD}}) Glasači u [[SAD|američkoj]] saveznoj državi [[Sjeverna Karolina|Sjevernoj Karolini]] na referendumu su glasovali za ustavni amandman kojim se u njihovoj saveznoj državi zabranjuju istospolni brakovi i građanske zajednice.<ref>[http://wtvr.com/2012/05/08/north-carolina-passes-same-sex-marriage-amendment-one/ http://wtvr.com/2012/05/08/north-carolina-passes-same-sex-marriage-amendment-one/]. Preuzeto 17. juna/lipnja 2012. {{eng icon}}</ref> * 9. maj/svibanj – {{flagicon|SAD}} [[Barack Obama]] je prvi američki predsjednik koji je za vrijeme mandata javno dao podršku istospolnim brakovima.<ref>O'Brien, Michael (9. maja/svibnja 2012.). [http://firstread.msnbc.msn.com/_news/2012/05/09/11621156-obama-i-think-same-sex-couples-should-be-able-to-get-married?lite "Obama: 'I think same sex couples should be able to get married'"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120510060229/http://firstread.msnbc.msn.com/_news/2012/05/09/11621156-obama-i-think-same-sex-couples-should-be-able-to-get-married?lite |date=2012-05-10 }}. MSNBC. Preuzeto 9. maja/svibnja 2012. {{eng icon}}</ref><ref>Jackie Calmes i Peter Baker (9. maja/svibnja 2012.). [http://www.nytimes.com/2012/05/10/us/politics/obama-says-same-sex-marriage-should-be-legal.html?hp Obama Says Same-Sex Marriage Should Be Legal]. ''nytimes.com''. Preuzeto 9. maja/svibnja 2012. {{eng icon}}</ref> * 14. maj/svibanj – {{flagicon|Rhode Island}} ({{flagicon|SAD}}) [[Lincoln Chafee]], guverner [[SAD|američke]] [[savezna država|savezne države]] [[Rhode Island]], potpisao je izvršnu zapovijed kojom agencijama te savezne države nalaže da istospolne brakove sklopljene izvan Rhode Islanda tretiraju jednako pred zakonom.<ref>Niedowski, Erika (14. maja/svibnja 2012.). [http://www.huffingtonpost.com/2012/05/14/ri-gay-marriage-lincoln-chafee_n_1515725.html?ref=gay-voices&ir=Gay%20Voices "Lincoln Chafee, Rhode Island Governor, Declares State Will Recognize Out-Of-State Gay Marriages"]. ''The Huffington Post''. huffingtonpost.com. Preuzeto 14. maja/svibnja 2012. {{eng icon}}</ref><ref>Anderson-Minshall, Diane (14. maja/svibnja 2012.). [http://www.advocate.com/politics/marriage-equality/2012/05/14/rhode-island-will-recognize-same-sex-marriages-other-states "Rhode Island Will Recognize Same-Sex Marriages From Other States"]. ''The Advocate''. advocate.com. Preuzeto 14. maja/svibnja 2012. {{eng icon}}</ref> * 22. maj/svibanj – {{flagicon|SAD}} [[SAD|Američka]] okružna sutkinja [[Claudia Wilken]] proglasila je [[DOMA]]-u (''Defense of Marriage Act'', "Zakon za obranu braka") neustavnom.<ref>Geidner, Chris (25. maja/svibnja 2012.). [http://www.metroweekly.com/poliglot/2012/05/on-thursday-evening-a-federal.html "Federal Judge Rules DOMA, Tax Code Force Unconstitutional Treatment For Same-Sex Couples"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120525155710/http://www.metroweekly.com/poliglot/2012/05/on-thursday-evening-a-federal.html |date=2012-05-25 }}. ''metroweekly.com''. Preuzeto 1. juna/lipnja 2012. {{eng icon}}</ref> * 31. maj/svibanj – {{flagicon|SAD}} [[SAD|Američki]] savezni prizivni sud Prvog okruga proglasio je [[DOMA]]-u (''Defense of Marriage Act'', "Zakon za obranu braka") neustavnom u objedinjenom procesu dvaju slučajeva, ''Gill v. Office of Personnel Management'' i ''Massachusetts v. United States Department of Health and Human Services''.<ref>Bolcer, Julie (31. maja/svibnja 2012.). [http://www.advocate.com/politics/marriage-equality/2012/05/31/appeals-court-rules-doma-unconstitutional "DOMA Challenge Moves Toward Supreme Court"]. ''The Advocate''. Preuzeto 1. juna/lipnja 2012. {{eng icon}}</ref> * '''7. jun/lipanj – {{flagicon|Danska}} [[Danska|Danski]] parlament je donio zakon o istospolnim brakovima''' s 85 glasova za i 24 protiv, čime je Danska postala osma država u [[Europa|Europi]] i jedanaesta u svijetu koja je legalizirala istospolne brakove.<ref>[http://www.pinknews.co.uk/2012/06/07/danish-parliament-approves-equal-marriage-laws-for-gay-couples/ Danish parliament approves equal marriage laws]. Preuzeto 16. juna/lipnja 2012. {{eng icon}}</ref> Zakon je stupio na snagu 15. lipnja/juna. * 10. jun/lipanj – {{flagicon|Urugvaj}} Sud u [[Urugvaj]]u proglasio je validnim brak jednog istospolnog para koji je sklopljen u inozemstvu, čime je taj brak postao prvi legalni istospolni brak u toj zemlji.<ref>Vidi: * [http://www.elpais.com.uy/120609/pnacio-645421/politica/por-primera-vez-justicia-uruguaya-reconoce-matrimonio-homosexual/#comforms Por primera vez Justicia uruguaya reconoce matrimonio homosexual] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120610064638/http://www.elpais.com.uy/120609/pnacio-645421/politica/por-primera-vez-justicia-uruguaya-reconoce-matrimonio-homosexual/#comforms |date=2012-06-10 }}. Preuzeto 16. juna/lipnja 2012. {{es icon}} * [http://www.ontopmag.com/article.aspx?id=12076&MediaType=1&Category=24 Uruguay Recognizes Marriage Of Gay Couple] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150627071914/http://www.ontopmag.com/article.aspx?id=12076&MediaType=1&Category=24 |date=2015-06-27 }}. Preuzeto 16. juna/lipnja 2012. {{eng icon}} * [http://www.ontopmag.com/article.aspx?id=12106&MediaType=1&Category=24 Uruguay To Consider Gay Marriage] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130520194548/http://www.ontopmag.com/article.aspx?id=12106&MediaType=1&Category=24 |date=2013-05-20 }}. Preuzeto 16. juna/lipnja 2012. {{eng icon}}</ref> Sudac je u presudi također rekao da lokalni zakoni već dopuštaju istospolne brakove, čak i ako to u njima ne piše doslovno, te da Urugvajci koji se vjenčaju u inozemstvu sada mogu otići na sud kako bi im se priznao njihov brak.<ref>[http://www.elobservador.com.uy/noticia/225858/jueza-afirmo-que-la-ley-ya-habilita-el-matrimonio-homosexual/ Jueza afirmó que la ley ya habilita el matrimonio homosexual] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130510202437/http://www.elobservador.com.uy/noticia/225858/jueza-afirmo-que-la-ley-ya-habilita-el-matrimonio-homosexual/ |date=2013-05-10 }}. Preuzeto 16. juna/lipnja 2012. {{spa icon}}</ref> * '''5. jul/srpanj – {{flagicon|Sergipe}} ({{flagicon|Brazil}}) Sud u [[brazil]]skoj saveznoj državi [[Sergipe]] izdao je "Provimento no 06/2012" kojim se regulira istospolni brak u toj državi.'''<ref>[http://www.tjse.jus.br/corregedoria/documentos/publicacoes/provimentos/2012/provimento-062012.pdf "U Sergipeu omogućen brak gay parovima"](5. jula/srpnja 2012.). Preuzeto 28. maja/svibnja 2013. {{pt icon}}</ref> * 25. jul/srpanj – {{flagicon|Škotska}} ({{flagicon|UK}}) [[Škotska]] vlada objavila da do kraja 2015. namjerava predložiti zakon kojim bi se legalizirali istospolni brakovi.<ref>[http://www.bbc.co.uk/news/uk-scotland-scotland-politics-18981287 "Gay marriage to be introduced in Scotland"]. ''BBC News'', 25. jula/srpnja 2012. Preuzeto 28. maja/svibnja 2013. {{eng icon}}</ref> * '''15. august/kolovoz – {{flagicon|Espírito Santo}} ({{flagicon|Brazil}}) Sud [[brazil]]ske savezne države [[Espírito Santo]] izdao je okružnicu u kojoj stoji da se svi građanski registri (matični uredi) te države prema istospolnom braku moraju odnositi na isti način kako prema braku osoba različitog spola.'''<ref>[http://www.cgj.es.gov.br/arquivos/normasinternas/oficioscirculares/2012/Oficio_Circular_59-2012.pdf "Legalizacija gay brakova u saveznoj državi Espírito Santo"](15. augusta/kolovoza 2012.). Preuzeto 28. maja/svibnja 2013. {{pt icon}}</ref> * '''10. oktobar/listopad – {{flagicon|Bahia}} ({{flagicon|Brazil}}) Sud [[brazil]]ske savezne države [[Bahia]] proširio je definiciju braka tako da ona obuhvaća istospolne parove.''' Presuda je stupila na snagu 26. novembra/studenog.<ref>[http://www5.tjba.jus.br/corregedoria/index.php?option=com_content&view=article&id=420:uniaohomoafetiva&catid=31:noticias&Itemid=142 "Provimento Conjunto trata de união homoafetiva"], ''Tribunal de Justiça do Estado da Bahia'' (službena stranica vrhovnog suda države Bahia). Preuzeto 28. maja/svibnja 2013. {{pt icon}}</ref><ref>[http://www.brasil247.com/pt/247/bahia247/86361/Bahia-j%C3%A1-pode-oficializar-casamento-homoafetivo.htm "Bahia já pode oficializar casamento homoafetivo"]. ''Bahia24/7'', 27. novembra/studenog 2012. Preuzeto 28. maja/svibnja 2013. {{pt icon}}</ref> * '''10. oktobar/listopad - {{flagicon|Nizozemska}} Istospolni brakovi legalizirani su u [[Karipska Nizozemska|Karipskoj Nizozemskoj]] nakon što je Nizozemski parlament odobrio zakon koji proširuje istospolne brakove na tu regiju.'''<ref>[http://wetten.overheid.nl/BWBR0028743/volledig/geldigheidsdatum_12-10-2012#Boek1_Titel5 Burgerlijk Wetboek BES Boek 1] Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{nl icon}}</ref> Prvi istospolni brak sklopljen je na [[Saba|Sabi]] 4. prosinca/decembra 2012. između Nizozemca i Venezuelanca koji žive u [[Aruba|Arubi]]. * '''6. novembar/studeni – {{flagicon|Maine}} {{flagicon|Maryland}} {{flagicon|Washington}} ({{flagicon|SAD}}) Birači u [[SAD|američkim]] saveznim državama [[Maine]], [[Maryland]] i [[Washington (savezna država)|Washington]] na referendumima su odobrili istospolne brakove i time postale prve američke savezne države koje su referendumom legalizirale istospolne brakove''',<ref>[http://www.seattlepi.com/local/article/Dec-6-Gay-marriage-s-history-making-day-4017702.php "Dec. 6: Gay marriage's history-making day"], 7. novembra/studenog 2012. Preuzeto 28. maja/svibnja 2013. {{eng icon}}</ref> dok su birači u saveznoj državi [[Minnesota|Minnesoti]] postali prvi koji su na referendumu odbacili [[ustavni amandman]] kojim se htjelo zabraniti istospolne brakove u toj državi.<ref>[https://secure.forumcomm.com/?publisher_ID=36&article_id=249158&CFID=467537671&CFTOKEN=20352029 "Minnesota voters reject marriage amendment"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130121150702/https://secure.forumcomm.com/?publisher_ID=36&article_id=249158&CFID=419447960&CFTOKEN=48282298 |date=2013-01-21 }}, ''Duluth News Tribune'', 7. novembra/studenog 2012. Preuzeto 28. maja/svibnja 2013. {{eng icon}}</ref> Zakoni o istospolnim brakovima su stupili na snagu 6. decembra/prosinca 2012. u Washingtonu, 29. decembra/prosinca 2012. u Maineu i 1. januara/siječnja 2013. u Marylandu.<ref>[http://www.advocate.com/politics/marriage-equality/2013/01/01/maryland-rings-new-year-marriage-equality "Maryland Rings in New Year With Marriage Equality"]. 1. januara/siječnja 2013. Preuzeto 28. maja/svibnja 2013. {{eng icon}}</ref> * '''1. decembar/prosinac – {{flagicon|Federalni distrikt Brazila}} ({{flagicon|Brazil}}) Sud za javne registre [[brazil]]skog Saveznog Distrikta (DF) presudio je da, i to odmah po donošenju ove presude, dozvole za sklapanje braka istospolnim parovima moraju biti odobrene bez intervencije sudaca, čime su efektivno legalizirani istospolni brakovi na teritoriju brazilskog glavnog grada.'''<ref>Soraya Sobreira (1. decembar/prosinac 2012.). [http://www.jornaldebrasilia.com.br/site/noticia.php?id=436132 "Para a lei, já não há mais diferença"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130601110705/http://www.jornaldebrasilia.com.br/site/noticia.php?id=436132 |date=2013-06-01 }}. ''Journal de Brasilia''. Preuzeto 18. maja/svibnja 2013. {{pt icon}}</ref> * 5. decembar/prosinac – {{flagicon|Oaxaca}} ({{flagicon|Meksiko}}) [[Meksiko|Meksički]] Vrhovni sud jednoglasno je proglasio zabranu istospolnih brakova u južnoj saveznoj državi [[Oaxaca]] neustavnom, što utire put legalizaciji istospolnih brakova na nacionalnom nivou.<ref>Brydum, Sunnivie. [http://www.advocate.com/politics/marriage-equality/2012/12/05/mexico-supreme-court-strikes-down-marriage-ban "Mexico Supreme Court Strikes Down Marriage Ban"]. Advocate.com. Preuzeto 28. maja/svibnja 2013..</ref> Istospolni brakovi su već legalni u meksičkoj saveznoj državi [[Quintana Roo]] i [[Mexico City|Gradu Meksiku]]. * '''15. decembar/prosinac – {{flagicon|Piauí}} ({{flagicon|Brazil}}) Sud [[brazil]]ske savezne države [[Piauí]] izmijenio je propise o braku tako da oni sada uključuju istospolne parove.'''<ref>[http://www.tjpi.jus.br/site/uploads/diario/dj121217.pdf "provimento N° 24/2012 – CGJ/PI"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160920021242/http://www.tjpi.jus.br/site/uploads/diario/dj121217.pdf |date=2016-09-20 }}. ''Piauí, Diário da Justiça'', 17. decembra/prosinca 2012., str. 2. Preuzeto 28. maja/svibnja 2013. {{pt icon}}</ref> * '''18. decembar/prosinac – {{flagicon|São Paulo}} ({{flagicon|Brazil}}) Sud [[brazil]]ske savezne države [[São Paulo]] naložio je da se istospolnim parovima izdaju dozvole za sklapanje braka.'''<ref>[http://g1.globo.com/sao-paulo/noticia/2012/12/tribunal-divulga-norma-que-regulamenta-casamento-gay-em-sp.html "Tribunal divulga norma que regulamenta casamento gay em SP"]. Preuzeto 28. maja/svibnja 2013. {{pt icon}}</ref> Istospolni brak je prije ove presude već bilo moguće sklopiti u šest drugih brazilskih saveznih država i Saveznom Distriktu te države. Presuda je stupila na snagu 1. marta/ožujka 2013.<ref>[http://www1.folha.uol.com.br/cotidiano/1238924-norma-facilita-que-casais-gays-oficializem-casamento-civil-em-sp.shtml "Norma facilita que casais gays oficializem casamento civil em SP"]. Preuzeto 28. maja/svibnja 2013. {{pt icon}}</ref> === 2013. === [[Datoteka:Vote solennel loi mariage 23042013 14.jpg|thumb|350px|Francuska Narodna skupština dala je finalno odobrenje zakona o istospolnim brakovima s 331 glasom za i 225 glasova protiv.]] * '''7. mart/ožujak – {{flagicon|Ceará}} ({{flagicon|Brazil}}) Sud [[brazil]]ske savezne države [[Ceará]] presudio je da su od 15. marta/ožujka nadalje notari u toj saveznoj državi obvezni vjenčavati istospolne parove.'''<ref>[http://www.paroutudo.com/2013/03/08/casamento-gay-passa-a-valer-no-ceara Casamento gay em CE]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, 8. marta/ožujka 2013. Preuzeto 28. maja/svibnja 2013. {{pt icon}}</ref> * '''9. mart/ožujak – {{flagicon|SAD}} Pleme [[Pokagon Band of Potawatomi Indians]] objavilo je priznavanje istospolnih brakova koji bi stupili na snagu 60 dana kasnije 8. svibnja/maja.'''<ref>[http://www.pokagonband-nsn.gov/sites/default/files/assets/group/tribal-council/form/2013/marriage-code-3-9-13-1369-1173.pdf Pokagon Band of Potawatomi Indians Marriage Code] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170130211453/http://www.pokagonband-nsn.gov/sites/default/files/assets/group/tribal-council/form/2013/marriage-code-3-9-13-1369-1173.pdf |date=2017-01-30 }} Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> * 21. mart/ožujak – {{flagicon|Colorado}} ({{flagicon|SAD}}) [[John Hickenlooper]], guverner američke savezne države [[Colorado]], potpisao je zakon o građanskim zajednicama.<ref>Reuters. [http://www.reuters.com/article/2013/03/21/us-usa-gaymarriage-colorado-idUSBRE92K1BJ20130321 Colorado governor signs law to allow same-sex civil unions] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130325071046/http://www.reuters.com/article/2013/03/21/us-usa-gaymarriage-colorado-idUSBRE92K1BJ20130321 |date=2013-03-25 }}. 21. marta/ožujka 2013. Preuzeto 28. maja/svibnja 2013. {{eng icon}}</ref> Zakon su prethodno odobrili Zastupnički dom 12. marta/ožujka (39 glasova za, 26 protiv)<ref>[http://www.denverpost.com/breakingnews/ci_22771900/at-least-2-republicans-will-vote-civil-unions Colorado House passes civil unions, but fans note marriage is equality]. ''The Denver Post'', 12. marta/ožujka 2013. Preuzeto 28. maja/svibnja 2013. {{eng icon}}</ref> i Senat te savezne države 11. februara/veljače (21 za, 14 protiv).<ref>[http://www.denverpost.com/breakingnews/ci_22564850/colorado-senate-take-official-vote-civil-unions-bill Civil-unions bill passes Colorado Senate 21-14]. ''The Denver Post'', 11. februara/veljače 2013. Preuzeto 28. maja/svibnja 2013. {{eng icon}}</ref> Zakon je stupio na snagu 1. maja/svibnja. * 22. mart/ožujak – {{flagicon|Njemačka}} [[Njemačka|Njemački]] [[Bundesrat]] je usvojio inicijativu na državnom nivou kojom bi se omogućio brak istospolnim parovima. Prijedlog zakona je proslijeđen [[Bundestag]]u u kojem je identičan prijedlog zakona odbijen 2012. godine. Ovaj zakon je predložilo 5 njemačkih saveznih država.<ref>[http://www.queer.de/detail.php?article_id=18841 Bundesrat stimmt für Ehe-Öffnung], ''Queer.de'', 22. marta/ožujka 2013. Preuzeto 28. maja/svibnja 2013. {{de icon}}</ref> * '''25. mart/ožujak – {{flagicon|SAD}} Potpisom poglavice plemena Little Traverse Bay Bands of Odawa Indians u [[SAD|američkoj]] saveznoj državi [[Michigan]] amandman o istospolnim brakovima''', koji je 3. marta/ožujka prethodno odobrilo plemensko vijeće s 5 glasova za i 4 glasa protiv,<ref>[http://www.petoskeynews.com/charlevoix/news/pnr-odawa-tribal-chair-will-sign-statute-recognizing-gay-marriage-20130308,0,5512749.story Odawa tribal chair will sign statute recognizing gay marriage] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130619014838/http://www.petoskeynews.com/charlevoix/news/pnr-odawa-tribal-chair-will-sign-statute-recognizing-gay-marriage-20130308,0,5512749.story |date=2013-06-19 }}. petoskeynews.com, 8. marta/ožujka 2013. Preuzeto 28. maja/svibnja 2013. {{eng icon}}</ref> stupio je na snagu.<ref>[http://www.petoskeynews.com/news/breaking/pnr-odawa-tribe-becomes-third-in-nation-to-allow-gay-marriage-marries-first-couple-20130315,0,1861017.story Odawa tribe becomes third in nation to allow gay marriage; marries first couple] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130921054648/http://www.petoskeynews.com/news/breaking/pnr-odawa-tribe-becomes-third-in-nation-to-allow-gay-marriage-marries-first-couple-20130315,0,1861017.story |date=2013-09-21 }}. petoskeynews.com, 14. marta/ožujka 2013. Preuzeto 28. maja/svibnja 2013. {{eng icon}}</ref> * '''26. mart/ožujak – {{flagicon|Paraná}} ({{flagicon|Brazil}}) Sud u [[brazil]]skoj saveznoj državi [[Paraná (država)]] legalizirao je istospolne brakove na teritoriju te države.'''<ref>[http://www.luizmodesto.com.br/justica-do-parana-autoriza-casamento-homoafetivo-cartorios-ja-estao-cientes-e-nao-podem-se-negar-a-realizar-unioes/ Justiça do Paraná autoriza casamentos homoafetivos. Cartórios já estão cientes e não podem se negar a realizar uniões.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130606080628/http://www.luizmodesto.com.br/justica-do-parana-autoriza-casamento-homoafetivo-cartorios-ja-estao-cientes-e-nao-podem-se-negar-a-realizar-unioes/ |date=2013-06-06 }} 2. aprila/travnja 2013. Preuzeto 28. maja/svibnja 2013. {{pt icon}}</ref> * '''2. april/travanj – {{flagicon|Mato Grosso do Sul}} ({{flagicon|Brazil}}) Sud u [[brazil]]skoj saveznoj državi [[Mato Grosso do Sul]] legalizirao je istospolne brakove na teritoriju te države.''' * '''10. april/travanj – {{flagicon|Urugvaj}} Zastupnički dom [[urugvaj]]skog parlamenta legalizirao je istospolne brakove sa 71 glasom za (od 92) na drugom čitanju''',<ref>[http://www.elpais.com.uy/informacion/votacion-de-matrimonio-igualitario-empezo-con-polemica-por-bandera.html Se aprobó matrimonio igualitario] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130429042212/http://www.elpais.com.uy/informacion/votacion-de-matrimonio-igualitario-empezo-con-polemica-por-bandera.html |date=2013-04-29 }}. 11. aprila/travnja 2013. Preuzeto 28. maja/svibnja 2013. {{es icon}}</ref> pa je time Urugvaj nakon [[Argentina|Argentine]] postao druga [[Latinska Amerika|latinoamerička]] država koja je legalizirala istospolne brakove. Zakon je prethodno 2. aprila/travnja usvojio Senat s 23 glasa za i 8 glasova protiv.<ref>[http://www.elpais.com.uy/130402/ultmo-706596/ultimomomento/senado-aprobo-ley-de-matrimonio-igualitario-23-a-favor-8-en-contra/ Senado aprobó ley de matrimonio igualitario: 23 a favor, 8 en contra] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130405071836/http://www.elpais.com.uy/130402/ultmo-706596/ultimomomento/senado-aprobo-ley-de-matrimonio-igualitario-23-a-favor-8-en-contra/ |date=2013-04-05 }}. ''El Pais'', 2. aprila/travnja 2013. Preuzeto 28. maja/svibnja 2013. {{es icon}}</ref> Urugvajski predsjednik je zakon potpisao 3. maja/svibnja 2013.<ref>[http://www.elpais.com.uy/informacion/desde-el-22-de-julio-se-podran-celebrar-matrimonios-gay.html Desde el 1° de agosto se podrán celebrar matrimonios gay] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130629072133/http://www.elpais.com.uy/informacion/desde-el-22-de-julio-se-podran-celebrar-matrimonios-gay.html |date=2013-06-29 }}. ''El Pais'', 6. maja/svibnja 2013. Preuzeto 28. maja/svibnja 2013. {{es icon}}</ref> Zakon je stupio na snagu 1. augusta/kolovoza 2013. Time je Urugvaj postala četrnaesta država na svijetu koja je legalizirala istospolne brakove. * 14. april/travanj – {{flagicon|Irska}} [[Irska Ustavna konvencija]], čije je zaduženje da irskoj vladi daje prijedloge za promjenu ustava te države, nadmoćno (79%) glasuje za promjenu irskog ustava kako bi se dozvolili istospolni brakovi.<ref>[http://www.irishtimes.com/news/social-affairs/constitutional-convention-backs-extension-of-marriage-rights-to-same-sex-couples-1.1359910 Constitutional convention backs extension of marriage rights to same-sex couples]. ''Irish Times'', 15. aprila/travnja 2013. Preuzeto 28. maja/svibnja 2013. {{eng icon}}</ref> Irska vlada će u roku od četiri mjeseca reagirati na ovu odluku. * '''17. april/travanj – {{flagicon|Novi Zeland}} Parlament [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] legalizirao istospolne brakove sa 77 glasova za i 44 glasa protiv na trećem čitanju prijedloga zakona''',<ref>Naomi Tajitsu, [http://www.reuters.com/article/2013/04/17/us-newzealand-gay-idUSBRE93G09P20130417 Cheers, applause as New Zealand legalizes same-sex marriage] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130418064754/http://www.reuters.com/article/2013/04/17/us-newzealand-gay-idUSBRE93G09P20130417 |date=2013-04-18 }}, 17. aprila/travnja 2013. Preuzeto 28. maja/svibnja 2013. {{eng icon}}</ref><ref>Isaac Davison, [http://www.nzherald.co.nz/nz/news/article.cfm?c_id=1&objectid=10878200 Same-sex marriage law passed], 17. aprila/travnja 2013. Preuzeto 28. maja/svibnja 2013. {{eng icon}}</ref> čime je Novi Zeland postao prva država u [[Oceanija|Oceaniji]] koja je legalizirala istospolne brakove. Prijedlog zakona je dobio [[kraljevski pristanak]] dva dana nakon toga.<ref>[http://www.radionz.co.nz/news/national/133170/marriage-legislation-becomes-law Marriage legislation becomes law]. ''Radio New Zealand'', 21. aprila/travnja 2013. Preuzeto 28. maja/svibnja 2013. {{eng icon}}</ref> Zakon je stupio na snagu 19. augusta/kolovoza 2013., čime je Novi Zeland postatala petnaesta država na svijetu koja je legalizirala istospolne brakove. * 17. april/travanj – {{flagicon|Rio de Janeiro}} ({{flagicon|Brazil}}) Glavni sudac [[brazil]]ske savezne države [[Rio de Janeiro]], Valmir de Oliveira Silva, ovlastio je suce u toj državi da obavljaju istospolna vjenčanja ukoliko to žele.<ref>[http://www.gaystarnews.com/article/rio-de-janeiro-state-legalizes-gay-marriage190413 Rio de Janeiro state legalizes gay marriage] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130427063434/http://www.gaystarnews.com/article/rio-de-janeiro-state-legalizes-gay-marriage190413 |date=2013-04-27 }}, gaystarnews.com, 19. aprila/travnja 2013. Preuzeto 28. maja/svibnja 2013. {{eng icon}}</ref> U presudi stoji da parovi moraju registrirati svoj zahtjev u građanskom registru i zatim čekati 15 dana kako bi dotični distrikt donio odluku želi li obaviti vjenčanje ili ne.<ref>[http://acapa.virgula.uol.com.br/politica/mais-um!-rio-de-janeiro-aprova-o-casamento-gay-lei-ja-esta-em-vigor-no-estado/2/14/22027 Rio de Janeiro facilita casamento gay em todo estado; uniões ainda passam por aval de juiz] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160921044246/http://acapa.virgula.uol.com.br/politica/mais-um!-rio-de-janeiro-aprova-o-casamento-gay-lei-ja-esta-em-vigor-no-estado/2/14/22027 |date=2016-09-21 }}. 19. april/travanj 2013. Preuzeto 28. maja/svibnja 2013. {{pt icon}}</ref> * '''26. april/travanj – {{flagicon|Rondônia}} ({{flagicon|Brazil}}) Sud [[brazil]]ske savezne države [[Rondônia|Rondônije]] objavio je u listu ''Diário da Justiça Electrônico'' odredbu (br. 008/2013-CG) kojom se istospolnim parovima omogućuje skpalanje braka''' i omogujuće konverzija stabilnih zajednica u brakove na čitavom teritoriju te savezne države.<ref>[http://www.arpensp.org.br/principal/index.cfm?tipo_layout=SISTEMA&url=noticia_mostrar.cfm&id=18042 Casamento entre pessoas do mesmo sexo é autorizado em Rondônia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190106204354/http://www.arpensp.org.br/principal/index.cfm?tipo_layout=SISTEMA&url=noticia_mostrar.cfm&id=18042 |date=2019-01-06 }}, 26. aprila/travnja 2013. Preuzeto 28. maja/svibnja 2013. {{pt icon}}</ref> * '''29. april/travanj – {{flagicon|Santa Catarina}} ({{flagicon|Brazil}}) Glavni sudac [[brazil]]ske savezne države [[Santa Catarina (federalna brazilska država)|Santa Catarine]] odobrio sklapanje braka istospolnim parovima''' ukoliko oboje žive na teritoriju te države.<ref>[http://g1.globo.com/sc/santa-catarina/noticia/2013/04/cgj-autoriza-casamento-entre-pessoas-do-mesmo-sexo-em-sc.html CGJ autoriza casamento entre pessoas do mesmo sexo em SC]. 29. aprila/travnja 2013. Preuzeto 29. maja/svibnja 2013. {{pt icon}}</ref> * '''29. april/travanj – {{flagicon|Paraíba}} ({{flagicon|Brazil}}) Glavni sudac [[brazil]]ske savezne države [[Paraíba|Paraíbe]], Murilo Márcio da Cunha Ramos, objavio je odredbu (06/2013) kojom se omogućuje sklapanje istospolnih brakova u toj državi.'''<ref>[http://portalcorreio.uol.com.br/noticias/justica/decisoes/2013/04/29/NWS,223189,40,275,NOTICIAS,2190-PARAIBA-SER-13O-ESTADO-BRASILEIRO-CONSENTIR-CASAMENTO-HOMOAFETIVO.aspx Paraíba passa a ser o 13º Estado brasileiro a consentir o casamento homoafetivo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151119073746/http://portalcorreio.uol.com.br/noticias/justica/decisoes/2013/04/29/NWS,223189,40,275,NOTICIAS,2190-PARAIBA-SER-13O-ESTADO-BRASILEIRO-CONSENTIR-CASAMENTO-HOMOAFETIVO.aspx |date=2015-11-19 }}. 30. aprila/travnja 2013. Preuzeto 29. maja/svibnja 2013. {{pt icon}}</ref><ref>[http://mixbrasil.uol.com.br/pride/pride/paraiba-autoriza-casamento-gay.html Paraíba se torna o 13º. Estado do Brasil a autorizar o casamento gay] {{Webarchive|url=https://archive.today/20130616200930/http://mixbrasil.uol.com.br/pride/pride/paraiba-autoriza-casamento-gay.html |date=2013-06-16 }}. 30. aprila/travnja 2013. Preuzeto 29. maja/svibnja 2013. {{pt icon}}</ref> * '''2. maj/svibanj – {{flagicon|Rhode Island}} ({{flagicon|SAD}}) [[Lincoln Chafee]], guverner [[SAD|američke]] savezne države [[Rhode Island]], potpisom je potvrdio zakon o istospolnim brakovima.''' Zakon je netom prije toga usvojen u Zastupničkom domu (56 glasova za, 15 protiv)<ref>[http://news.providencejournal.com/breaking-news/2013/05/rhode-island-house-passes-same-sex-marriage-bill-56-to-15.html Rhode Island House passes bill legalizing same-sex marriage, 56 to 15] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130505073423/http://news.providencejournal.com/breaking-news/2013/05/rhode-island-house-passes-same-sex-marriage-bill-56-to-15.html |date=2013-05-05 }}. 2. maja/svibnja 2013. Preuzeto 29. maja/svibnja 2013. {{eng icon}}</ref> i 24. aprila/travnja u Senatu (26 za, 12 protiv).<ref>[http://news.providencejournal.com/breaking-news/2013/04/same-sex-marriage-bill-passes-ri-senate.html Same-sex marriage bill passes RI Senate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130525023149/http://news.providencejournal.com/breaking-news/2013/04/same-sex-marriage-bill-passes-ri-senate.html |date=2013-05-25 }}. 24. aprila/travnja 2013. Preuzeto 29. maja/svibnja 2013. {{eng icon}}</ref> Zakon je stupio na snagu 1. augusta/kolovoza 2013. * '''7. maj/svibanj – {{flagicon|Delaware}} ({{flagicon|SAD}}) [[Jack Markell]], guverner [[SAD|američke]] savezne države [[Delaware]], potpisom je potvrdio zakon o istospolnim brakovima.''' Zakon je netom prije usvojen u Senatu te savezne države (12 glasova za, 9 protiv),<ref>[http://www.usatoday.com/story/news/nation/2013/05/07/delaware-gay-marriage/2142703/ Delaware becomes 11th state with gay marriage]. 7. maja/svibnja 2013. Preuzeto 29. maja/svibnja 2013. {{eng icon}}</ref> a 23. aprila/travnja u Zastupničkom domu (23 za, 18 protiv).<ref>James Dawson, [http://www.wdde.org/42982-same-sex-marriage-passed-house Same-sex marriage bill clears House, heads to Senate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130512174813/http://www.wdde.org/42982-same-sex-marriage-passed-house |date=2013-05-12 }}. ''WDDE''. 23. aprila/travnja 2013. Preuzeto 29. maja/svibnja 2013. {{eng icon}}</ref> Zakon je stupio na snagu 1. jula/srpnja 2013. * '''14. maj/svibanj – {{flagicon|Brazil}} Nacionalno sudsko vijeće [[Brazil]]a legaliziralo istospolne brakove na teritoriju čitave države s 14 glasova za i 1 glasom protiv,''' čime je Brazil, nakon Argentine i Urugvaja, postao treća država u Južnoj Americi i četrnaesta na svijetu koja je legalizirala istospolne brakove na nacionalnom nivou. U presudi Vijeća svim građanskim registrima u državi je naređeno da dozvole sklapanje istospolnih brakova.<ref>[http://www.enca.com/world/brazil-clears-way-gay-marriage Brazil clears way for gay marriage] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180707120758/http://www.enca.com/world/brazil-clears-way-gay-marriage |date=2018-07-07 }}. 14. maja/svibnja 2013. Preuzeto 29. maja/svibnja 2013. {{eng icon}}</ref><ref>[http://www.estadao.com.br/noticias/cidades,cnj-obriga-cartorios-a-celebrar-casamento-entre-homossexuais,1031678,0.htm CNJ obriga cartórios a celebrar casamento entre homossexuais]. 14. maja/svibnja 2013. Preuzeto 29. maja/svibnja 2013. {{pt icon}}</ref> Presuda je objavljena 15. maja/svibnja i stupila je na snagu 16. maja/svibnja 2013.<ref>[http://www.cnj.jus.br/dje/jsp/dje/DownloadDeDiario.jsp?dj=DJ89_2013-ASSINADO.PDF&statusDoDiario=ASSINADO DIÁRIO DA JUSTIÇA CONSELHO NACIONAL DE JUSTIÇA Edição nº 89/2013]. Preuzeto 29. maja/svibnja 2013. {{pt icon}}</ref><ref>[http://g1.globo.com/politica/noticia/2013/05/regra-que-obriga-cartorios-fazer-casamento-gay-vale-partir-do-dia-16.html Regra que obriga cartórios a fazer casamento gay vale a partir do dia 16]. 15. maja/svibnja 2013. Preuzeto 29. maja/svibnja 2013. {{pt icon}}</ref> 21. maja/svibnja 2013. Socijalno-kršćanska partija je uložila žalbu na ovu presudu brazilskom Saveznom vrhovnom sudu.<ref>[http://www.ebc.com.br/noticias/brasil/2013/05/psc-recorre-ao-supremo-contra-decisao-do-cnj-sobre-casamento-gay PSC recorre ao Supremo contra decisão sobre casamento gay] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190413153806/http://www.ebc.com.br/noticias/brasil/2013/05/psc-recorre-ao-supremo-contra-decisao-do-cnj-sobre-casamento-gay |date=2019-04-13 }}. 21. maja/svibnja 2013. Preuzeto 29. maja/svibnja 2013. {{pt icon}}</ref> * '''14. maj/svibanj – {{flagicon|Minnesota}} ({{flagicon|SAD}}) [[Mark Dayton]], guverner [[SAD|američke]] savezne države [[Minnesota|Minnesote]], potpisom je potvrdio zakon o istospolnim brakovima.'''<ref>[http://news.yahoo.com/minnesota-gov-dayton-signs-gay-marriage-bill-221037512.html Minnesota Gov. Dayton signs gay marriage bill]. 14. maja/svibnja 2013. Preuzeto 29. maja/svibnja 2013. {{eng icon}}</ref><ref>[http://www.seattlepi.com/news/article/Minnesota-Gov-Dayton-signs-gay-marriage-bill-4515727.php For Minnesota gay marriage sponsors, it's personal]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. 14. maja/svibnja 2013. Preuzeto 29. maja/svibnja 2013. {{eng icon}}</ref> Zakon je dan ranije usvojen u Senatu te savezne države (37 glasova za, 30 protiv), a 9. maja/svibnja u Zastupničkom domu (75 za, 59 protiv). Zakon je stupio na snagu 1. augusta/kolovoza 2013. * '''18. maj/svibanj – {{flagicon|Francuska}} [[Francuska|Francuski]] predsjednik [[François Hollande]] potpisao zakon o istospolnim brakovima,'''<ref>[http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-22579093 France gay marriage: Hollande signs bill into law]. 18. maja/svibnja 2013. Preuzeto 29. maja/svibnja 2013. {{eng icon}}</ref> čime je Francuska postala trinaesta država na svijetu koja je legalizirala istospolne brakove. Zakon je Narodnoj skupštini vlada predložila 14. novembra/studenog 2012., a Skupština ga je 12. februara/veljače 2013. usvojila s 329 glasova za i 229 glasova protiv.<ref>[http://www.cbc.ca/news/world/story/2013/02/12/france-gay-marriage-adoption.html France's parliament passes gay marriage bill]. 12. februara/veljače 2013. Preuzeto 29. maja/svibnja 2013. {{eng icon}}</ref> Prijedlog zakona je zatim proslijeđen Senatu koji ga je s amandmanima usvojio sa 179 glasova za i 157 glasova protiv 12. aprila/travnja 2013.<ref>[http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-22126437 French senate votes to legalise gay marriage]. 12. aprila/travnja 2013. Preuzeto 29. maja/svibnja 2013. {{eng icon}}</ref> Budući da su neki dijelovi izmijenjeni, zakon je vraćen u donji dom 17. aprila/travnja na završno čitanje i usvojen je 23. aprila/travnja s 331 glasom za i 225 glasova protiv.<ref>[http://www.lemonde.fr/societe/article/2013/04/23/le-mariage-pour-tous-adopte-definitivement-a-l-assemblee_3164875_3224.html Le "mariage pour tous" définitivement adopté à l'Assemblée]. 23. aprila/travnja 2013. Preuzeto 29. maja/svibnja 2013. {{fr icon}}</ref> Zakon je potvrdilo Ustavno vijeće Francuske 17. maja/svibnja. [[François Hollande]], francuski predsjednik, zakon je potpisao 18. maja/svibnja.<ref>[http://www.washingtonpost.com/world/europe/french-council-rules-gay-marriage-law-is-constitutional-1st-marriages-expected-by-mays-end/2013/05/17/e115beba-bf0a-11e2-b537-ab47f0325f7c_story.html French council rules gay marriage law is constitutional, 1st marriages expected by May’s end] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150527153133/http://www.washingtonpost.com/world/europe/french-council-rules-gay-marriage-law-is-constitutional-1st-marriages-expected-by-mays-end/2013/05/17/e115beba-bf0a-11e2-b537-ab47f0325f7c_story.html |date=2015-05-27 }}. 17. maja/svibnja 2013. Preuzeto 29. maja/svibnja 2013. {{eng icon}}</ref> Na snagu je stupio 19. maja/svibnja 2013, čime je Francuska postala trinaesta država koja je ''de facto'' implementirala istospolne brakove. * 20. jun/lipanj – {{Flagicon|Kolumbija}} Istekao je rok koji je Ustavni sud [[Kolumbija|Kolumbije]] zadao parlamentu te zemlje da zakonski riješi status istospolnih zajednica. Notari diljem zemlje su počeli ovjeravati "bračne ugovore" istospolnih parova, no LGBT aktivisti su ljudima savjetovali da ne ulaze u takve ugovore jer oni nisu predviđeni kolumbijskim zakonima. Sljedećih dana nekoliko parova je uputilo zahtjev građanskim sucima da prizna njihove veze kao brak.<ref>[http://www.laopinion.com.co/demo/index.php?option=com_content&task=view&id=422507&Itemid=29 Hoy es un día histórico para nosotros]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, ''La opinión'', 20. jun/lipanj 2013. (preuzeto 14. septembra/rujna 2013. {{Es icon}}</ref><ref>[http://www.eltiempo.com/vida-de-hoy/parejas-gays-solicitan-matrimonio-ante-jueces_12884376-4 Choque de trenes entre Fiscal y Procurador por bodas gays], ''El tiempo'', 20. jun/lipanj 2013. (preuzeto 14. septembra/rujna 2013. {{Es icon}}</ref> * '''24. jun/lipanj – {{Flagicon|SAD}} [[Pleme Santa Ysabel]] u SAD-u je objavilo da priznaje istospolne brakove''', čime je postalo prvo pleme u Kaliforniji koje je to učinilo. * '''26. jun/lipanj – {{flagicon|Kalifornija}} ({{Flagicon|SAD}}) [[Sjedinjene Američke Države|Američki]] Vrhovni sud je presudio da pobornici Prijedloga br. 8 (Proposition 8), kojim se zabranjuju istospolni brakovi u Kaliforniji, nisu imali pravo na žalbu Vrhovnom sudu na presudu nižeg suda iz 2010. koji je zabranu istospolnih brakova proglasio neustavnom. Ovime su istospolni brakovi u Kaliforniji postali (ponovno) legalni.''' Sklapanje istospolnih brakova se u toj saveznoj državi nastavilo dva dana kasnije.<ref>Dan Levine, [http://www.reuters.com/article/2013/06/29/us-usa-court-gaymarriage-california-idUSBRE95R15N20130629 Gay marriages resume in California after five-year hiatus] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130629043708/http://www.reuters.com/article/2013/06/29/us-usa-court-gaymarriage-california-idUSBRE95R15N20130629 |date=2013-06-29 }}, ''Reuters'', 29. jun/lipanj 2013. (preuzeto: 14. septembra/rujna 2013. {{En icon}}</ref> Vrhovni sud je neustavnim proglasio i 3. odsjek Zakona za odbranu braka (Defense of Marriage Act, DOMA), tj. dio koji je priječio priznanje istospolnih brakova na saveznom nivou.<ref>[http://www.bbc.co.uk/news/world-us-canada-23068454 US Supreme Court in historic rulings on gay marriage], BBC, 27. jun/lipanj 2013. (preuzeto: 14. septembra/rujna 2013.) {{En icon}}</ref> * '''17. jul/srpanj – {{flagicon|Engleska}} {{flagicon|Vels}} ({{flagicon|UK}}) [[Kraljica Elizabeta II]] je dala [[kraljevski pristanak]] na zakon o istospolnim brakovima, čime su istospolni brakovi legalizirani u Engleskoj i Velsu.''' To je uslijedilo nakon što je Dom lordova usvojio zakon na njegovom trećem i posljednjem čitanju dva dana ranije, a Dom komuna izmijenjeni prijedlog zakona usvojio narednog dana.<ref>[http://www.lgbtqnation.com/2013/07/breaking-uk-house-of-lords-backs-gay-marriage-in-third-reading/ UK House of Lords backs gay marriage in third reading], LGBTQ Nation, 15. jul/srpanj 2013. (preuzeto 14. septembra/rujna 2013.) {{En icon}}</ref><ref>[http://www.bbc.co.uk/news/uk-politics-23338279 S] a [http://www.bbc.co.uk/news/uk-politics-23338279 me-sex marriage becomes law in England and Wales], BBC, 17. jul/srpanj 2013. (preuzeto: 14. septembra/rujna 2013.) {{En icon}}</ref> Zakon je stupio na snagu 13. ožujka/marta 2014., a prva vjenčanja su se održala 29. ožujka 2014. * 24. jul/srpanj – {{Flagicon|Kolumbija}} U [[Bogota|Bogoti]] je sklopljen prvi istospolni brak nakon što je lokalni sudac uvažio zahtjev za sklapanje braka jednog muškog para.<ref>[http://www.elespectador.com/noticias/judicial/se-caso-primera-pareja-homosexual-colombia-articulo-435743 Se casó primera pareja homosexual en Colombia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130727112611/http://www.elespectador.com/noticias/judicial/se-caso-primera-pareja-homosexual-colombia-articulo-435743 |date=2013-07-27 }}, El Espectador, 24. jul/srpanj 2013. (preuzeto: 14. septembra/rujna 2013.) {{Es icon}}</ref> * 30. jul/srpanj – {{flagicon|Colima}} ({{Flagicon|Meksiko}}) [[Meksiko|Meksička]] savezna država [[Colima]] je ozakonila istospolne građanske zajednice.<ref>[http://www.bbc.co.uk/news/world-latin-america-23502039 "Mexican state of Colima allows same-sex civil unions"], [http://www.bbc.co.uk ''BBC''], 30. jula/srpnja 2013. (preuzeto 22. oktobra/listopada 2013). {{en icon}}</ref> * '''21. august/kolovoz – {{Flagicon|New Mexico}} ({{Flagicon|SAD}}) Počelo je sklapanje istospolnih brakova u [[Doña Ana|Okrugu Doña Ana]] u [[SAD|američkoj]] saveznoj državi [[Novi Meksiko]]''' nakon što je okružni činovnik Lynn Ellins objavio mišljenje da ta savezna država već dopušta sklapanje istospolnih brakova.<ref>[http://www.huffingtonpost.com/2013/08/22/dona-ana-county-new-mexico_n_3794804.html?utm_hp_ref=politics "Dona Ana County New Mexico Begins Issuing Same-Sex Marriage Licenses"], [http://www.huffingtonpost.com ''Huffington Post''], 22. augusta/kolovoza 2013. (preuzeto 22. oktobra/listopada 2013). {{en icon}}</ref> * '''22. august/kolovoz – {{Flagicon|New Mexico}} ({{Flagicon|SAD}}) Sutkinja Sarah Singleton u američkoj saveznoj državi [[Novi Meksiko]] naložila je da se u [[Okrug Santa Fe|Okrugu Santa Fe]] počnu izdavati dozvole za sklapanje istospolnih brakova.''' U nalogu stoji da u bračnom zakonu te države ne postoji ograničenje po pitanju spola te da učitavanje takvog ograničenja u zakon predstavlja kršenje ustava države u smislu spolne diskriminacije.<ref>[http://www.latimes.com/nation/nationnow/la-na-nn-same-sex-new-mexico-20130823,0,2716948.story#axzz2iSZOxLox "Second New Mexico county now issuing same-sex marriage licenses"], [http://www.latimes.com ''LA Times''], 23. augusta/kolovoza 2013. (preuzeto 22. oktobra/listopada 2013). {{en icon}}</ref><ref>[http://www.usatoday.com/story/news/nation/2013/08/23/new-mexico-same-sex-marriage-licenses/2693661/ "2nd N.M. county issuing same-sex marriage licenses"], [http://www.usatoday.com ''USA Today''], 23. augusta/kolovoza 2013. (preuzeto 22. oktobra/listopada 2013). {{en icon}}</ref> * '''26. august/kolovoz – {{Flagicon|New Mexico}} ({{Flagicon|SAD}}) Sudac Allan Malott u američkoj saveznoj državi [[Novi Meksiko]] naložio je da se u najnapučenijem okrugu te savezne države, [[Okrug Bernalillo|Okrugu Bernalillo]], počnu izdavati dozvole za sklapanje istospolnih brakova.''' U nalogu koristi iste argumente kao u nalogu iz Okruga Santa Fe.<ref>[http://www.washingtontimes.com/news/2013/aug/27/aclu-stunned-nm-judge-rules-gay-marriage-legal-des/ "ACLU ‘stunned’ as N.M. judge rules gay marriage legal, despite law"], [http://www.washingtontimes.com ''The Wasnington Times''], 27. augusta/kolovoza 2013. (preuzeto 22. oktobra/listopada 2013). {{en icon}}</ref> * '''28. august/kolovoz – {{Flagicon|New Mexico}} ({{Flagicon|SAD}}) Počelo je sklapanje istospolnih brakova u okruzima [[Okrug San Miguel|San Miguel]], [[Okrug Valencia|Valencia]] i [[Okrug Taos|Taos]] u američkoj saveznoj državi [[Novi Meksiko]].''' * '''3. septembar/rujan – {{Flagicon|New Mexico}} ({{Flagicon|SAD}}) Ured okružnog činovnika u [[Okrug Grant|Okrugu Grant]], savezna država [[Novi Meksiko]], objavio je da će izdavanje istospolnih vjenčanih listova započeti u drugom tjednu septembra.'''<ref>[http://www.lgbtqnation.com/2013/09/grant-county-will-be-7th-n-m-county-to-issue-marriage-licenses-to-gay-couples/ "Grant County will be 7th N.M. county to issue marriage licenses to gay couples"], http://www.lgbtqnation.com, 3. septembra/rujna 2013. (preuzeto 22. oktobra/listopada 2013). {{en icon}}</ref> * '''4. septembar/rujan – {{Flagicon|New Mexico}} ({{Flagicon|SAD}}) Počelo je sklapanje istospolnih brakova u [[Okrug Los Alamos|Okrugu Los Alamos]] u američkoj saveznoj državi [[Novi Meksiko]] po nalogu suda jednog od distrikata u toj saveznoj državi.'''<ref>[http://www.lgbtqnation.com/2013/09/n-m-district-judge-upholds-los-alamos-county-gay-marriage-ruling/ "N.M. district judge upholds Los Alamos County gay marriage ruling"], http://www.lgbtqnation.com, 4. septembra/rujna 2013. (preuzeto 22. oktobra/listopada 2013). {{en icon}}</ref> * '''21. oktobar/listopad – {{Flagicon|New Jersey}} ({{Flagicon|SAD}}) Nakon nekoliko sudskih presuda i odluka kojim su legalizirani istospolni brakovi, službenici [[SAD|američke]] savezne države [[New Jersey]] počeli su vjenčavati istospolne parove.'''<ref>[http://www.nj.com/news/index.ssf/2013/10/as_midnight_strikes_same-sex_couples_wed.html#incart_m-rpt-1 "As midnight strikes, same-sex couples wed across New Jersey"], http://www.nj.com, 21. oktobra/listopada 2013. (preuzeto 22. oktobra/listopada 2013). {{en icon}}</ref> * '''13. novembar/studeni – {{flagicon|Havaji}} ({{flagicon|SAD}}) [[Neil Abercrombie]], guverner [[SAD|američke]] savezne države [[Havaji]], potpisao je zakon o istospolnim brakovima''', čineći Havaje 15. američkom državom koja je legalizirala istospolne brakove. Zakon je prethodno odobren 12. studenog/novembra u Senatu s 19 glasova za i 4 protiv, te 8. studenog/novembra u Predstavničkom domu s 30 glasova za i 19 protiv. O zakonu se počelo debatirati 28. listopada/oktobra 2013.<ref>[http://www.staradvertiser.com/news/breaking/20131113_Abercrombie_to_sign_samesex_marriage_bill_into_law.html?id=231784121 Abercrombie signs same-sex marriage bill into law] Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> Na snagu je stupio 2. prosinca/decembra. * '''20. novembar/studeni – {{flagicon|Illinois}} ({{flagicon|SAD}}) [[Pat Quinn]], guverner [[SAD|američke]] savezne države [[Illinois]], potpisao je zakon o istospolnim brakovima.''' Zakon je prethodno odobren 5. studenog/novembra u Predstavničkom domu sa 61 glasom za i 54 protiv, te 14. veljače/februara u Senatu s 34 glasa za i 21 protiv. Zakon je stupio na snagu 1. lipnja/juna 2014.<ref>[http://www.chicagotribune.com/news/politics/clout/chi-illinois-senate-approves-gay-marriage-20130214,0,5929022.story Illinois Senate approves gay marriage] Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref><ref>[http://www.chicagotribune.com/news/politics/clout/chi-gay-marriage-illinois-20131105,0,7759837.story Lawmakers approve gay marriage in Illinois] Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> * 1. decembar/prosinac – {{flagicon|Hrvatska}} U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je prošao ustavni amandman koji zabranjuje istospolne brakove i definira brak izričito kao zajednicu između žene i muškarca. Amandman je prošao referendumom za kojeg je glasalo 65% birača.<ref>[http://world.time.com/2013/12/01/croatians-vote-in-favor-of-banning-same-sex-marriage Croatians Vote In Favor of Banning Same-Sex Marriage] Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{en icon}}</ref> * 12. decembar/prosinac – {{flagicon|Teritorija glavnog grada Australije}} ({{flagicon|Australija}}) Vrhovni sud [[Australija|Australije]] jednoglasno je presudio da zakon koji omogućava istospolne brakove u [[Teritorija glavnog grada Australije|Teritoriju glavnog grada Australije]] ne može djelovati istovremeno s federalnim zakonom ''Marriage Act 1961''. Sud je rekao da takvi brakovi nemaju efekta pod tim aktom i da je to stvar saveznog Parlamenta da mijenja savezni zakon o braku.<ref>[http://www.hcourt.gov.au/assets/publications/judgment-summaries/2013/hca55-2013-12-12.pdf High Court of Australia] Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> Teritorij glavnog grada Australije je 22. listopada/oktobra donio zakon koji omogućuje istospolnim parovima brak sa 9 glasova za i 8 protiv.<ref>[http://www.canberratimes.com.au/comment/joy-as-act-passes-same-sex-marriage-laws-20131022-2vyip.html Joy as ACT passes same-sex marriage laws] Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> Prvi brakovi su sklopljeni 7. prosinca/decembra, ali su poništeni zbog neustavnosti.<ref>[http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/australiaandthepacific/australia/10512612/Australias-top-court-overrules-gay-marriage-in-capital.html Australia’s top court overrules gay marriage in capital] Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> * '''19. decembar/prosinac – {{flagicon|New Mexico}} ({{flagicon|SAD}}) Vrhovni sud [[SAD|američke]] savezne države [[Novi Meksiko]] odredio je da državni službenici izdaju bračne dozvole istospolnim parovima u slučaju ''Griego v. Oliver''.'''<ref>[http://www.freedomtomarry.org/page/-/files/pdfs/NMCourtRuling121913.pdf New Mexico Court ruling] Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> * '''20. decembar/prosinac – {{flagicon|Utah}} ({{flagicon|SAD}}) Okružni sud [[SAD|američke]] savezne države [[Utah]] proglasio je zabranu istospolnih brakova te države protuustavnom u slučaju ''Kitchen v. Herbert''.'''<ref>[http://www.latimes.com/nation/nationnow/la-na-nn-utah-gay-marriage-20131220,0,4328899.story#axzz2o3pBqM4V Federal judge backs same-sex marriages in Utah; state to appeal] Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{en icon}}</ref> === 2014. === * 14. januar/siječanj – {{flagicon|Oklahoma}} ({{flagicon|SAD}}) Okružni sud u [[Oklahoma|Oklahomi]] proglasio je zabranu istospolnih brakova u toj državi protuustavnom u slučaju ''Bishop v. Oklahoma''. * 13. februar/veljača – {{flagicon|Virginia}} ({{flagicon|SAD}}) Okružni sud u [[Virginia|Virginiji]] proglasio je zabranu istospolnih brakova u toj državi neustavnom u slučaju ''Bostic v. Rainey''. * '''21. februar/veljača – {{flagicon|Illinois}} ({{flagicon|SAD}}) Okružni sud [[SAD|američke]] savezne države [[Illinois]] proglasio je zabranu istospolnih brakova u toj državi neustavnom u slučaju ''Lee and others v. Orr'' i donio odluku da državni službenici [[Okrug Cook|Okruga Cook]] moraju izdavati bračne dozvole istospolnim parovima. To se desilo i u [[Okrug Champaign|Okrugu Champaign]] nekoliko dana kasnije.'''<ref>[http://www.news-gazette.com/news/local/2014-02-26/updated-same-sex-marriages-okd-champaign-county.html Updated: Same-sex marriages OK'd in Champaign County] Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{en icon}}</ref> Illinois je već ozakonio istospolne brakove 20. studenog/novembra 2013., ali nisu još stupili na snagu. * 26. februar/veljača – {{flagicon|Teksas}} ({{flagicon|SAD}}) Okružni sud [[Teksas|Zapadnog Teksasa]] proglasio je zabranu istopsolnih brakova u toj državi protuustavnom u slučaju ''De Leon v. Perry''.<ref>[http://trailblazersblog.dallasnews.com/2014/02/federal-judge-voids-texas-gay-marriage-ban-though-he-delays-order-from-taking-effect-immediately.html/?nclick_check=1 Federal judge voids Texas’ gay marriage ban, though he delays order from taking effect immediately] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140307150301/http://trailblazersblog.dallasnews.com/2014/02/federal-judge-voids-texas-gay-marriage-ban-though-he-delays-order-from-taking-effect-immediately.html/?nclick_check=1 |date=2014-03-07 }} Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{en icon}}</ref> * '''12. mart/ožujak – {{flagicon|Škotska}} ({{flagicon|UK}}) [[Kraljica Elizabeta II]] dala je [[kraljevski pristanak]] [[Škotska|škotskom]] Zakonu o braku i građanskom partnerstvu.'''<ref>[http://www.scottish.parliament.uk/parliamentarybusiness/BusinessBulletin/74320.aspx Queen signs gay marriage into law in Scotland] {{en icon}}</ref> Škotski parlament je 4. veljače/februara 2014. odobrio zakon na trećem slušanju sa 105 glasova za i 18 protiv.<ref>[http://www.scotsman.com/news/politics/top-stories/same-sex-marriage-msps-pass-gay-marriage-bill-1-3293300 Same-sex marriage: MSPs pass gay marriage bill] Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> Parlament je 20. listopada/oktobra 2013. odobrio zakon na prvom slušanju s 98 glasova za i 15 protiv<ref>[http://www.scotsman.com/news/politics/top-stories/msps-approve-same-sex-marriage-bill-1-3196245 MSPs approve same-sex marriage bill] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924145406/http://www.scotsman.com/news/politics/top-stories/msps-approve-same-sex-marriage-bill-1-3196245 |date=2015-09-24 }} Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> i završio drugo slušanje 16. siječnja/januara. Prva vjenčanja se očukuju u jesen 2014.<ref>[http://www.bbc.com/news/uk-scotland-scotland-politics-25960225 Scotland's same-sex marriage bill is passed] {{en icon}}</ref> * 21. mart/ožujak – {{flagicon|Gibraltar}} Parlament [[Gibraltar]]a jednoglasno je odobrio Zakon o građanskim partnerstvima.<ref>[http://www.gbc.gi/news/3422/civil-partnerships-bill-passed-in-parliament Civil Partnerships Bill Passed in Parliament] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140322001844/http://www.gbc.gi/news/3422/civil-partnerships-bill-passed-in-parliament |date=2014-03-22 }} {{en icon}}</ref> * 21. mart/ožujak – {{flagicon|Michigan}} ({{flagicon|SAD}}) Okružni sud [[SAD|američke]] savezne države [[Michigan]] proglasio je zabranu istospolnih brakova u toj državi protuustavnom u slučaju ''DeBoer v. Snyder''.<ref>[http://edition.cnn.com/2014/03/21/justice/michigan-gay-marriage Federal judge strikes down Michigan's gay marriage ban] {{en icon}}</ref> * 14. april/travanj – {{flagicon|Malta}} [[Malta|Malteški]] parlament usvojio je Zakon o građanskim zajednicama s 37 glasova za i 0 protiv.<ref>[http://www.independent.com.mt/articles/2014-04-14/news/civil-unions-bill-passes-through-parliament-4628643840/ Civil Unions Bill passes through Parliament] Preuzeto 16. travnja 2014. {{en icon}}</ref> * 22. april/travanj – {{flagicon|Oaxaca}} ({{flagicon|Meksiko}}) Vrhovni sud u [[Meksiko|Mekisku]] proglasio je zabranu istospolnog braka u saveznoj državi [[Oaxaca|Oaxaci]] protuustavnom. Iako savezna država nije legalizirala takve zajednice, gej parovi mogu se vjenčati putem sudskog naloga.<ref>[http://www.ontopmag.com/article.aspx?id=18399&MediaType=1&Category=24 Mexican Court Declares State Gay Marriage Ban Unconstitutional]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Preuzeto 26. travnja 2014. {{en icon}}</ref> * '''9. maj/svibanj – {{flagicon|Arkansas}} ({{flagicon|SAD}}) Sudac u [[SAD|američkoj]] saveznoj državi [[Arkansas]] proglasio je zabranu istospolnih brakova u toj državi protuustavnom i tako omogućio istospolnim parovima da se vjenčaju.<ref>[http://www.reuters.com/article/2014/05/09/us-usa-gaymarriage-arkansas-idUSBREA480VB20140509 Arkansas judge strikes down state ban on same-sex marriage] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140510182029/http://www.reuters.com/article/2014/05/09/us-usa-gaymarriage-arkansas-idUSBREA480VB20140509 |date=2014-05-10 }} Preuzeto 11. svibnja 2014. {{en icon}}</ref>''' * '''19. maj/svibanj - {{flagicon|Oregon}} ({{flagicon|SAD}}) Sudac u [[SAD|američkoj]] saveznoj državi [[Oregon]] srušio je zabranu istospolnih brakova u toj državi i tako omogućio istospolnim parovima da se vjenčaju.'''<ref>[http://www.oregonlive.com/mapes/index.ssf/2014/05/oregon_gay_marriage_ban_struck.html Oregon gay marriage ban struck down by federal judge; same-sex marriages begin] {{en icon}}</ref> * '''20. maj/svibanj - {{flagicon|Pennsylvania}} ({{flagicon|SAD}}) Sudac u [[SAD|američkoj]] saveznoj državi [[Pennsylvania|Pennsylvaniji]] je proglasio zabranu istospolnih brakova u toj državi protuustavom i time ih legalizirao.'''<ref>[http://edition.cnn.com/2014/05/20/us/pennsylvania-same-sex-marriage/ Federal judge rules same-sex marriage ban in Pennsylvania is unconstitutional] {{en icon}}</ref> * '''18. jun/lipanj - {{flagicon|Luksemburg}} Zastupnički dom u [[Luksemburg]]u legalizirao je istospolne brakove''' i omogućio istospolnim parovima da posvajaju djecu.<ref>[http://www.independent.co.uk/news/world/europe/luxembourg-passes-samesex-marriage-and-adoption-bill-in-landslide-vote-9547282.html Luxembourg passes same-sex marriage and adoption bill in landslide vote] {{en icon}}</ref> Zakon će stupiti na snagu 1. siječnja 2015.<ref>[http://www.wort.lu/en/politics/save-the-date-same-sex-marriages-from-january-1-53c77b26b9b398870804667d Same-sex marriages from January 1] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140726051550/http://www.wort.lu/en/politics/save-the-date-same-sex-marriages-from-january-1-53c77b26b9b398870804667d |date=2014-07-26 }} {{en icon}}</ref> * '''15. juli/srpanj – {{flagicon|Hrvatska}} [[Hrvatski sabor]] je s 89 glasova za i 16 protiv usvojio [[Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola]]''' po kojemu će istospolni parovi uživati ista prava kao i bračni partneri, osim prava na posvajanje djece. Zakon je na snagu stupio 1. septembra/rujna 2014.<ref>[http://www.jutarnji.hr/usvojen-zakon-o-zivotnom-partnerstvu--prva-istospolna-vjencanja-sredinom-kolovoza-/1206537/ POVIJESNA ODLUKA U SABORU: Istospolni će parovi imati ista prava kao i bračni partneri] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303220721/http://www.jutarnji.hr/usvojen-zakon-o-zivotnom-partnerstvu--prva-istospolna-vjencanja-sredinom-kolovoza-/1206537/ |date=2016-03-03 }}, ''Jutarnji list'', 15. jula/srpnja 2014. (preuzeto 15. jula/srpnja 2014).</ref> * '''1. septembar/rujan - {{flagicon|Coahuila}} ({{flagicon|Meksiko}}) Kongres u [[Meksiko|meksičkoj]] saveznoj državi [[Coahuila|Coahuili]] legalizirao je istospolne brakove s 19 glasova za i jednim protiv.<ref>[http://www.elsiglodetorreon.com.mx/noticia/1032854.avalan-matrimonios-gay-en-coahuila.html Avalan matrimonios gay en Coahuila] {{es icon}}</ref> == Povezano == * [[Istopolni brak]] == Izvori == {{Izvori|2}} [[Kategorija:LGBT]] lz939lag331fbzu5bybwhm3j44d2few Hadi Saei 0 228891 42587499 42239771 2026-05-04T16:31:46Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42587499 wikitext text/x-wiki {{Boksač |ime i prezime = Hadi Saei |slika = Hadi Saei (cropped).jpg |caption = |pravo ime = Hadi Saei Bonehkohal |nadimak = |kategorija = |državljanstvo = {{flagicon|IRN}} [[Iran]] |datum rođenja = [[10. 6.]] [[1976.]] |mjesto rođenja = [[Raj (Iran)|Raj]], [[Iran]] |datum smrti = |mjesto smrti = |stil = |visina = 1,82 m |ukupno = |pobjeda = |prekidom = |poraza = |neriješenih = |nevažećih = |prvak = |amat ukupno = |amat pobjeda = |amat prekidom = |amat poraza = |amat neriješenih = |amat nevažećih = |amat prvak = |medalje = {{Medalje sport | [[Taekwondo]]}} {{MedaljeNatjecanje|oi}} {{Medalje bronca |[[OI 2000.|Sydney 2000.]] | 68 kg }} {{Medalje zlato |[[OI 2004.|Atena 2004.]] | 68 kg }} {{Medalje zlato |[[OI 2008.|Peking 2008.]] | 80 kg }} {{odličja| Svjetsko prvenstvo}} {{Medalje zlato |[[Edmonton]] [[1999.]] | 72 kg }} {{Medalje srebro |[[Garmisch-Partenkirchen]] [[2003.]] | 72 kg }} {{Medalje zlato |[[Madrid]] [[2005.]] | 72 kg }} {{Medalje bronca |[[Peking]] [[2007.]] | 72 kg }} {{odličja| Azijske igre}} {{Medalje zlato |[[Busan]] [[2002.]] | 72 kg }} {{Medalje bronca |[[Doha]] [[2006.]] | 72 kg }} {{odličja| Azijsko prvenstvo}} {{Medalje srebro |[[Amman]] [[2002.]] | 72 kg }} {{Medalje zlato |[[Bangkok]] [[2006.]] | 72 kg }} {{odličja| Zapadno azijske igre}} {{Medalje zlato |[[Teheran]] [[1997.]] | 70 kg }} }} '''Hadi Saei Bonehkohal''' ([[Perzijski jezik|perzijski]]: هادی ساعی بنه كُهل) ([[Raj (Iran)|Raj]], [[Iran]] [[10. 6.]] [[1976.]]) bivši je [[iran]]ski [[taekwondo]] sportaš, koji je nakon osvajanja zlata na [[XXIX. Olimpijske igre - Peking 2008.|Olimpijadi u Pekingu 2008.]] postao najuspješniji iranski sportaš na [[Olimpijske igre|Olimpijskim igrama]]. Uspjeh na Olimpijskim igrama započeo je u [[XXVII. Olimpijske igre - Sydney 2000.|Sydneyju 2000.]] osvajanjem brončane medalje u kategoriji do 68&nbsp;kg. Četiri godine kasnije u [[Atena|Ateni]] osvaja zlato u istoj težinskoj kategoriji, dok na [[XXIX. Olimpijske igre - Peking 2008.|Olimpijadi u Pekingu 2008.]] osvaja zlato u kategoriji do 80&nbsp;kg. Sa dva olimpijska zlata i jednom broncom s pravom se može nazivati jednim od najboljih [[iran]]skih sportaša uopće. == Karijera == Hadi Saei počije trenirati [[taekwondo]] u dobi od šest godina. Karijeru je započeo u lakšim težinskim kategorijama (67 – 72&nbsp;kg), ustalio se u kategoriju do 72&nbsp;kg u kojoj je osvojio većinu medalja. Bio je dvostruki olimpijski i svjetski prvak te je sa sva tri azijska natjecanja ([[Azijske igre]], Azijsko prvenstvo i Zapadnoazijske igre) uspio osvojiti zlato. Svoju ljudsku veličinu Saei je pokazao prilikom potresa koji je zadesio [[iran]]ski grad [[Bam]] [[2003.]] godine. Tada je Hadi Saei da svoje osvojene medalje na aukciju s ciljem prikupljanja novca za žrtve. Trenutno radi na jednom iranskom univerzitetu na sportskoj katedri. Svoj završetak sportske karijere objavio je [[8. 11.]] [[2008.]]<ref>{{Cite web |title=Isna.ir NEWS |url=http://www.isna.ir/ISNA/NewsView.aspx?ID=News-1231191 |access-date=2013-06-20 |archivedate=2011-07-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110722015059/http://www.isna.ir/ISNA/NewsView.aspx?ID=News-1231191 |deadurl=yes }}</ref> === OI 2000. Sydney === {| class="wikitable" !colspan="4"|{{flagicon|Australija}} [[OI 2000.|Sydney 2000.]]<ref>{{Cite web |title=Službeni rezultati |url=http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/2000/Masters/tk/TKresults.pdf |access-date=2013-06-20 |archive-date=2011-05-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110523101142/http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/2000/Masters/tk/TKresults.pdf }}</ref> |- !Protivnik!!Zemlja!!Uspjeh!!Natjecanje |- |Hsu Chi-Hung|Hsu||{{flagcountry|Tajvan}} ||5:2 pobjeda||1. krug |- |Alejandro Hernando||{{flagcountry|ARG}} ||3:0 pobjeda||četvrtfinale |- |Sin Joon-Sik||{{flagcountry|JKO}} ||3:5 poraz||polufinale |- |Carlo Massimino||{{flagcountry|AUS}} ||6:5 pobjeda||repesaž |- |Tuncay Caliskan||{{flagcountry|AUT}} ||4:2 pobjeda||borba za broncu |- |} === OI 2004. Atena === {| class="wikitable" !colspan="4"|{{flagicon|Grčka}} [[OI 2004.|Atena 2004.]]<ref>{{Cite web |title=Službeni rezultati |url=http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/2004/Results/Taekwondo.pdf |access-date=2013-06-20 |archive-date=2012-02-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120220084850/http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/2004/Results/Taekwondo.pdf }}</ref> |- !Protivnik!!Zemlja!!Uspjeh!!Natjecanje |- |Carlo Molfetta||{{flagcountry|ITA}} ||pobjeda nakon sučeva prekida||1. krug |- |Diogo Silva||{{flagcountry|BRA}} ||8:6 pobjeda||četvrtfinale |- |Song Mjeong-Seob||{{flagcountry|JKO}} ||9:9; pobjeda odlukom sudaca||polufinale |- |Huang Chih-Hsiung||{{flagcountry|Tajvan}} ||6:4 pobjeda||finale |- |} === OI 2008. Peking === U prvoj borbi protiv [[nepal]]ca [[Deepak Bista]], Saei je na desnoj ruci zadobio prijelom. Ipak, Saei nije htio odustati od natjecanja iako je trpio veliku bol na desnoj ruci. Nakon osvajanja zlata u finalu protiv [[Italija|talijana]] [[Mauro Sarmiento|Maura Sarmienta]], ruka mu je stavljena u gips. Iako se namjeravao oprostiti od aktivnog bavljenja sportom odmah nakon pobjede u finalu, njegov trener [[Reza Mehmandoust]] savjetovao mu je da to ipak ne učini. {| class="wikitable" !colspan="4"|{{flagicon|Kina}} [[XXIX. Olimpijske igre - Peking 2008.|Peking 2008.]]<ref>[http://sports.espn.go.com/oly/summer08/results?eventId=271 ESPN olimpijski rezultati]</ref> |- !Protivnik!!Zemlja!!Uspjeh!!Natjecanje |- |Deepak Bista||{{flagcountry|NEP}} ||7:0 pobjeda||1. krug |- |Zhu Guo||{{flagcountry|KIN}} ||3:2 pobjeda||četvrtfinale |- |Rashad Ahmadov||{{flagcountry|AZE}} ||4:1 pobjeda||polufinale |- |Mauro Sarmiento||{{flagcountry|ITA}} ||6:4 pobjeda||finale |- |} Općenito, Hadi Saei je svojim sveukupnim uspjesima na [[Olimpijske igre|Olimpijadi]] prikazao Svijetu da je [[Iran]] u sportovima "teške atletike" osim u [[Hrvanje|hrvanju]] i [[Dizanje utega|dizanju utega]], može konkurirati i u [[taekwondo]]u za sam vrh. == Osvojeni trofeji == {| class="wikitable" !colspan="3"|OSVOJENI TROFEJI |- !Godina!!Turnir!!Uspjeh |- |[[1995.]]||Svjetsko vojno taekwondo prvenstvo||Srebro |- |[[1996.]]||Svjetsko vojno taekwondo prvenstvo||Bronca |- |[[1998.]]||Svjetski taekwondo kup||Zlato |- |[[1999.]]||Svjetsko taekwondo prvenstvo||Zlato |- |[[2000.]]||Svjetski taekwondo kup||Zlato |- |[[2000.]]||[[XXVII. Olimpijske igre - Sydney 2000.|Olimpijske igre u Sydneyju]]||Bronca |- |[[2001.]]||Svjetski taekwondo kup||Zlato |- |[[2002.]]||Azijsko taekwondo prvenstvo||Srebro |- |[[2002.]]||Svjetski taekwondo kup||Zlato |- |[[2002.]]||[[Azijske igre]] ([[Busan]])||Zlato |- |[[2003.]]||Svjetsko taekwondo prvenstvo||Srebro |- |[[2004.]]||Azijski kvalifikacijski turnir za OI||Zlato |- |[[2004.]]||[[XXVIII. Olimpijske igre - Atena 2004.|Olimpijske igre u Ateni]]||Zlato |- |[[2005.]]||Svjetsko taekwondo prvenstvo||Zlato |- |[[2006.]]||Azijsko taekwondo prvenstvo||Zlato |- |[[2006.]]||[[Azijske igre]] ([[Doha]])||Bronca |- |[[2007.]]||Svjetsko taekwondo prvenstvo||Bronca |- |[[2008.]]||Azijski kvalifikacijski turnir ya OI||Zlato |- |[[2008.]]||[[XXIX. Olimpijske igre - Peking 2008.|Olimpijske igre u Pekingu]]||Zlato |- |} == Privatni život == Hadi Saei pretrpio je veliku osobnu tragediju, izgubivši oca i brata u istoj godini, dok je mlađi brat podlegao od raka sljedeće godine. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://www.hadisaie.com Službena web stranica sportaša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080830092407/http://www.hadisaie.com/ |date=2008-08-30 }} * [http://www.tkdm.com/bbs.php?table=TKDNews&query=view&uid=128/ Svjetski Tae Kwon Do online magazin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070612012643/http://www.tkdm.com/bbs.php?table=TKDNews |date=2007-06-12 }} * [http://www.taekwondoplayers.20m.com/custom2.html/ Tae Kwon Do sportaši (Tae Kwon Do fan site)] * [http://tkd.lt/ Tae Kwon Do Club / Kauno Taekwondo Klubas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081103051148/http://tkd.lt/videobeijing-2008/80--80-men-iri-vs-ita |date=2008-11-03 }} * [http://tkd.lt/videobeijing-2008/80--80-men-iri-vs-ita Saei's Finalna borba na Olimpijadi u Pekingu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081103051148/http://tkd.lt/videobeijing-2008/80--80-men-iri-vs-ita |date=2008-11-03 }} * [http://www.isna.ir/ISNA/NewsView.aspx?ID=News-1231203&Lang=P Fotografije sa finalne borbe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081211170117/http://www.isna.ir/ISNA/NewsView.aspx?ID=News-1231203&Lang=P |date=2008-12-11 }} ;Ostali projekti {{WProjekti |commonscat = Hadi Saei |commonscatsh = Hadi Saei }} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1976||Saei, Hadi}} [[Kategorija:Iranski taekwondoisti]] [[Kategorija:Iranski olimpijci]] [[Kategorija:Taekwondoisti na Ljetnim olimpijskim igrama 2000.]] [[Kategorija:Taekwondoisti na Ljetnim olimpijskim igrama 2004.]] [[Kategorija:Taekwondoisti na Ljetnim olimpijskim igrama 2008.]] [[Kategorija:Olimpijski pobjednici u taekwondou]] [[Kategorija:Osvajači olimpijskih medalja u taekwondou]] [[Kategorija:Biografije, Teheran]] hidnl971isp9q0a6icwbzo6oebbuyzs Muzej vazduhoplovstva Beograd 0 230289 42587866 42584207 2026-05-05T02:56:03Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Vazduhoplovstvo u Srbiji]] → [[Kategorija:Avijacija u Srbiji]] 42587866 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Muzej |ime = Muzej vazduhoplovstva |originalno_ime = Muzej vazduhoplovstva Beograd |slika = Belgrade Aviation Museum.jpg |naslov = Muzej vazduhoplovstva Beograd |država = {{zastava|Srbija}} |grad = [[Surčin]], [[Beograd]] |map_caption = |map_alt = |latitude = 44.498 |longitude = 20.177 |osnivanje = [[1957]]. |zatvaranje = |kolekcija = letelica |broj predmeta = preko 200 |površina = 6.000 m2 |posetioci = skoro 1.000.000 do 1989. |broj zaboslenih 2013.= 3467 <-- izvan šablona --> |direktor = |predsednik = |kustos = |prevoz = |mreža = |veb = [http://www.muzejvazduhoplovstva.org.rs/ Muzej vazduhoplovstva — Beograd] |adresa = Aerodrom „Nikola Tesla“ Beograd }} [[Datoteka:Muzej vazduhoplovstva.jpg|Deo stalne postavke Muzeja vazduhoplovstva.|300px|thumb|right]] '''Muzej jugoslovenskog vazduhoplovstva''' (sada: '''Muzej vazduhoplovstva Beograd''') osnovan je [[1957]]. godine, pri Komandi Ratnog vazduhoplovstva (RV i PVO). Od [[1989]]. godine smešten je u modernoj zgradi od stakla i betona na [[Aerodrom Nikola Tesla|beogradskom aerodromu]]. U zbirkama muzeja ima preko 200 letelica, od kojih posetioci mogu da vide 50 letelica u zgradi i desetak na platou oko zgrade. Neki od eksponata nalaze se u depou muzeja i čekaju na restauraciju. Među njima svakako najznačajnije mesto zauzima [[Lovački avion|lovac]] [[italija]]nske proizvodnje [[Fijat G-50]] koji predstavlja jedini sačuvani primerak na svetu. U muzeju se nalazi i replika letelice [[Sarić 1]] [[Ivan Sarić|Ivana Sarića]], pionira vazduhoplovstva iz [[Subotica|Subotice]]. On je ostvario prvi let na toj letelici, sopstvene proizvodnje, [[1910]]. godine. Od istorijskog značaja je [[Oluj 11]], to je prvi naoružani avion, korišćen u srpskoj vojsci. Izložen je i prvi avion proizveden u Srbiji, [[Fizir FN]], u prvoj fabrici aviona u Srbiji, [[Ikarus]].<ref name="ReferenceA">Večernje novosti, Ponedeljak, 3. april 2006. godine, intervju Petra Nedeljkovića, glavnog vodiča Muzeja vazduhoplovstva</ref> Među avionima vlastitog razvoja i proizvodnje, počasno mesto zauzima [[G-2 Galeb]], prvi domaći avion s [[mlazni motor|mlaznim motorom]] koji je serijski proizvođen i korišćen, pored našeg vazduhoplovstva, i u više vazduhoplovstava prijateljskih zemalja. U vreme svoga uvođenja u operativnu upotrebu je dobio nagradu na salonu Le Bourget u Parizu, kao najbolji avion u svojoj klasi.<ref name="ReferenceA"/> Pored aviona vlastitog razvoja i proizvodnje, zbirka sadrži i veliki broj aviona iz [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]], različitog porekla, iz više zemalja učesnica. Među njima se nalaze [[Hoker hariken]], [[Spitfajer]], [[P-47 Tanderbolt|Tanderbolt]], [[Jak-3]], [[Il-2 Šturmovik]], [[Meseršmit Me 109]] G-2 i drugi. Nakon [[NATO]] bombardovanja SR Jugoslavije [[1999]]. godine Muzej vazduhoplovstva je sakupio značajan broj eksponata vezanih za ovaj događaj. Najznačajniji među ovim eksponatima, su delovi američkog ''nevidljivog'' bombardera [[F-117]] ''Noćni soko'' i američkog lovca bombardera [[F-16 fajting falkon]] koji su oboreni sa dejstvom PVO VJ. U Muzeju je dostupan veliki broj dokumenata i tekstova o vazduhoplovnim jedinicama i ustanovama.<ref name="Godišnjak srpskog vazduhoplovstva, 2008-2009, strana 43-45">Godišnjak srpskog vazduhoplovstva, 2008—2009, strana 43-45</ref> == Arhitektura muzejske zgrade i izgradnja == Odluka o raspisivanju konkursa za idejno arhitektonsko rješenje zgrade Muzeja vazduhoplovstva donesena je 17. februara 1969. godine, kada je izabran ocjenjivački odbor od 15 članova, kojim je predsjedavao general-pukovnik [[Viktor Bubanj]], a čiji je potpredsjednik bio akademik arhitekta [[Aleksandar Deroko]]. Troškovi konkursa iznosili su 210.000 tadašnjih dinara. Kao pobjedničko rješenje izabran je projekat sarajevskog arhitekte [[Ivan Štraus|Ivana Štrausa]] u kojem je funkciji i dizajnu zgrade dat jednak značaj. Polazeći od principa zadovoljavanja osnovne funkcije muzeja, Štraus je predložio "skulpturu od stakla, čelika i betona" kao izraz čistog, inovativnog i jedinstvenog pristupa arhitektonskom razmišljanju. Tadašnja jugoslovenska arhitektonska javnost bila je orijentisana ka savremenim evropskim i svjetskim graditeljskim tendencijama. Konceptualno rješenje arhitekte Štrausa za prvi segment izložbe predvidjelo je prostor u centralnom dijelu sprata površine približno 1.100 kvadratnih metara, dok je za smještaj drugog dijela predviđen prostor iste ukupne površine u galeriji. Za treći dio izložbe, koji se sastojao od dvadeset originalnih aviona i pet jedrilica, planirana je dvorana u obliku prstena, razvijena oko samog perimetra zgrade. Dio eksponata planiran je bio da bude izložen na postoljima, dok su lakši avioni i jedrilice obješeni o plafon dvorane. Ovakav način prezentacije i određivanje prolaza za posjetioce, kao i odabir membrane od staklenog zida u obliku torusa, omogućili su posmatranje eksponata u njihovom prirodnom okruženju – nebu i aerodromu. Bilo je to originalno muzeološko rješenje za vrijeme u kojem je nastala, kao što je i danas. Odsustvo glavne i sekundarne fasade pokazuje da je svaka faza razvoja vazduhoplovstva, kao i svaki eksponat unutar izložbe, podjednako važna.<ref name="štraus">{{Cite web |url= https://beogradskonasledje.rs/wp-content/uploads/2012/11/9-biljana-misic.pdf |title= Biljana Mišić - Muzej vazduhoplovsta u Beogradu, 2012. |work= УДК 727.7(497.11)"1957/2012" |accessdate= 7. junl. 2025 }}{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Za nastavak izgradnje zgrade i izradu detaljnih projekata, unutar Muzeja je formiran Tehnički biro, koji je bio odgovoran za sve buduće radove. Tehničkim biroom Muzeja rukovodio je inženjer Velibor Pecija, nakon čijeg prelaska u Jugoslovenski građevinski centar projekat je završen u toj kompaniji. Pune dvije decenije prošle su od pobjedničkog rješenja na konkursu 1969. godine do njegove konačne realizacije. == Sačuvana vazduhoplovna sredstva == === Letelice === ==== [[Vazduhoplovna jedrilica|Jedrilice]] ==== {|border="2" align="center" cellpadding="2" |colspan="10" align="center"|<div class="NavHead" style="background:#87CEEB;text-align:center;font-size:130%">'''Sačuvani, uskladišteni i izloženi primerci [[Vazduhoplovna jedrilica|jedrilica]] ''' |- bgcolor="#87CEEB" |'''Ime'''<math>\ \rightarrow</math> |'''D.F.S./30 Kranić''' |'''D.F.S./66 <br />Grunao Bebi''' |'''D.F.S./68 Veih''' |'''D.F.S./68 Veih''' |'''D.F.S./68 Veih''' |'''D.F.S./70 Olimpija''' |'''20. maj Čavka''' |'''20. maj Ilindenka 1T''' |'''20. maj Ilindenka 1T''' |-valign="top" |'''Registracija''' |YU-5014 |YU-2113 |YU-4073 |YU-4089 |YU-4093 |YU-4106 |YU-2227 |YU-4108 |YU-4109 |-valign="top" |'''Serijski №''' |161 |151 |443 |492 |491 |33 | |3005 |3006 |-valign="top" |colspan="10" align="center"|<div class="NavHead" style=";text-align:center;font-size:110%"><math>\ \Updownarrow</math> |- bgcolor="#87CEEB" |'''Ime'''<math>\ \rightarrow</math> |'''FAJ Jastreb Košava 2''' |'''FAJ Jastreb Vuk-T''' |'''Ikarus Košava 60''' |'''Ikarus/Letov <br />Orao Ilić''' |'''Ikarus Meteor 60''' |'''ILZS<br /> Jastreb 54''' |'''VTRZ <br />Jastreb Roda''' |'''Letov Jastreb 54''' |'''Letov KB-5 Jadran''' |-valign="top" |'''Registracija''' | |YU-4422 |YU-5022 |YU-4096 |YU-4103 |YU-3056 |YU-5210 |YU-3029 |YU-6001 |-valign="top" |'''Serijski №''' |1 |346 |1 |185 |Prototip |251 |24 |195 |104 |-valign="top" |colspan="10" align="center"|<div class="NavHead" style=";text-align:center;font-size:110%"><math>\ \Updownarrow</math> |- bgcolor="#87CEEB" |'''Ime'''<math>\ \rightarrow</math> |'''LIBIS 17''' |'''SVC Čavka''' |'''SVC Mačka''' |'''SVC <br />Vrabac A''' |'''Utva M/J1''' |'''VTC Cirus HS-64D''' |'''VTC <br />Delfin II''' |'''VTC Trener''' | |-valign="top" |'''Registracija''' |YU-5069 |YU-2127 |YU-4107 | |YU-UTVA |YU-5341 |YU-4138 | YU-4169 | |-valign="top" |'''Serijski №''' |319 | |3 | | |118 |45 |79 | |} ==== [[Helikopter]]i ==== {|border="2" align="center" cellpadding="2" |colspan="8" align="center"|<div class="NavHead" style="background:#87CEEB;text-align:center;font-size:130%">'''Sačuvani, uskladišteni i izloženi primerci [[helikopter]]a ''' |- bgcolor="#87CEEB" |'''Ime'''<math>\ \rightarrow</math> |<center>'''Hiler UH-12A'''</center> |<center>'''[[Kamov Ka 25]]'''</center> |'''[[Kamov Ka-27]]''' |'''Kamov Ka-27''' |<center>'''[[Mi-2]]'''</center> |<center>'''Mi-2'''</center> |<center>'''Mi-2'''</center> |-valign="top" |'''Poreklo''' |{{Zastava|SAD}} |{{Zastava|SSSR}} |{{Zastava|SSSR}} |{{Zastava|SSSR}} |{{Zastava|SSSR}}/{{Zastava|Poljska}}} |{{Zastava|SSSR}}/{{Zastava|Poljska}} |{{Zastava|SSSR}}/{{Zastava|Poljska}} |-valign="top" |'''Registracija''' |YU-HAB |11323 |11401 |11402 |12506 |12512 |12513 |-valign="top" |'''Serijski №''' |143 |4912519 |5235003720222 |5235003720223 |511103059 |511110059 |541307129 |-valign="top" |colspan="10" align="center"|<div class="NavHead" style=";text-align:center;font-size:110%"><math>\ \Updownarrow</math> |- bgcolor="#87CEEB" |'''Ime'''<math>\ \rightarrow</math> |<center>'''Mi-2'''</center> |<center>'''Mi-2'''</center> |'''[[Mi-4]]''' |'''[[Mi-8]]''' |'''WS-51 Dragonfli''' |'''Sikorski H-19''' | |-valign="top" |'''Poreklo''' |{{Zastava|SSSR}}/{{Zastava|Poljska}} |{{Zastava|SSSR}}/{{Zastava|Poljska}} |{{Zastava|SSSR}} |{{Zastava|SSSR}} |{{Zastava|Velika Britanija}} |{{Zastava|SAD}} | |-valign="top" |'''Registracija''' |12514 |12515 |12013 |12208 |11503 |11714 | |-valign="top" |'''Serijski №''' |541327129 |541309129 |6103 |0915 |WA/H/97 |WA9-10-2319 | |} ==== Avioni sa klipnim motorima ==== {|border="2" align="center" cellpadding="2" width="950px" |rowspan="2" style=" background: #87CEEB; font-weight:normal" | <div class="NavHead" style="background: #87CEEB; text-align: center; font-size:115%">'''Avioni''' |colspan="5" align="center"|<div class="NavHead" style="background:#87CEEB;text-align:center;font-size:110%">'''<big>Sačuvani, uskladišteni i izloženi avioni sa [[Klipni motor|klipnim motorom]]</big>'''' |- |- bgcolor="#87CEEB" !Poreklo !Registracija !Serijski broj !Komentar |----- | AAK BS-1 Student | {{Zastava|SFRJ}} | YU-CKK | [[Prototip]] | |----- | [[An-2|An-2M]] | {{Zastava|SSSR}} / {{Zastava|Poljska}} | YU-BCE | 60404 | iz SSSR-a 16662 |----- | [[An-12|An-12B]] | {{Zastava|SSSR}} | 73311 / YU-AIC | 23448007 | Trenutno u Bugarskoj (LZ-SGA) |----- | ATZ CA-51 | {{Zastava|SFRJ}} | YU-CMH | | |----- | ATZ CA-51 | {{Zastava|SFRJ}} | YU-CMK | | |----- | ATZ V-55 | {{Zastava|SFRJ}} | YU-CMR | Prototip | |----- | Boing Model 75 | {{Zastava|SAD}} | YU-BAD | 75-7614 | posle SAD N2S-3 BuAer 37993, posle-N5115N |----- | Boing Model PT-17-75 | {{Zastava|SAD}} | YU-BAI | 75-3047 | posle SAD PT-17 s/n 41-25540, posle-N5536O??? |----- | Buker Bu 133 | {{flagicon|Nemačka|Nazi}} [[Nacistička Nemačka]] | 9102 | 1069 | posle-NDH 7706 |----- | DH 82 Tiger Mot | {{Zastava|Velika Britanija}} | NM-150 | 86-470 | nasleđen YU-CHX/0902 |----- | DH.104 Dove | {{Zastava|Velika Britanija}} | 72201 | 04432 | nasleđen YU-ABN/9751 |----- | DHC-2 Biver | {{Zastava|Kanada}} | 70101 | 587 | nasleđen 0672/672 |----- | [[Daglas C-47/R4D Skajtrejn]] | {{Zastava|SAD}} | YU-ABB | 13713 | nasleđen 42-93765 |----- | [[Daglas C-47/R4D Skajtrejn]] | {{Zastava|SAD}} | YU-ABG | 14035/25480 | nasleđen 43-48219, posle KG8030, posle G-AHLX |----- | [[Daglas C-47/R4D Skajtrejn]] | {{Zastava|SAD}} | 71214 | 16472/33220 |nasleđen 44-76888, posle KN586, posle 7323 |----- | Fijat G.50 | {{flag|Italija|1861}} | 8 | 249 | nasleđen-MM6197, posle-NDH 3505, rekonstruisan je |----- | [[Fi 156 Roda]] | {{flagicon|Nemačka|Nazi}} [[Nacistička Nemačka]] | 9393 / YU-COE | 91 | |----- | [[Foke-Vulf Fw-190]] | {{flagicon|Nemačka|Nazi}} [[Nacistička Nemačka]] | 3 | 930838 | |----- | Gruman Ag Ket | {{Zastava|SAD}} | YU-BEU | 498 N984X |----- | [[Hoker hariken]] | {{Zastava|Velika Britanija}} | LD975/O | 41H/368368,20-925 | nasleđen 9593 |----- | [[Aero-2]] | {{Zastava|SFRJ}} | 875 | YU-CVB | |----- | Ikarus Kurir | {{Zastava|SFRJ}} | 50157 / YU-CCB | 57 | |----- | Ikarus Kurir-L | {{Zastava|SFRJ}} | 50200 / YU-CBD | 100 | sa lajkomig motorom |----- | [[Ikarus S-49|Ikarus S-49A]] | {{Zastava|SFRJ}} | 2319 | 301118 | |----- | [[Ikarus S-49|Ikarus S-49C]] | {{Zastava|SFRJ}} | 2400 | 50 | |----- | [[Ikarus 214|Ikarus 214-P]] | {{Zastava|SFRJ}} | 61019/YU-ABP | 019 | |----- | [[Iljušin Il-2|Iljušin Il-2m3]] | {{Zastava|SSSR}} | 4154 | nasleđen 308331 | |----- | [[Iljušin Il-14|Iljušin Il-14P]] | {{Zastava|SSSR}} | 71301 | 146001121 | nasleđen 7401 |----- | [[Jak-3]] | {{Zastava|SSSR}} | 2252 | 8545 | |----- | [[Jak-9|Jak-9P]] | {{Zastava|SSSR}} | 2826 | 04-36 | |----- | [[Junkers Ju 52]] | {{flagicon|Nemačka|Nazi}} [[Nacistička Nemačka]] | 7208 | 222 | nasleđen F-BBYB |----- | [[Junkers Ju 87]] | {{flagicon|Nemačka|Nazi}} [[Nacistička Nemačka]] | 9801 | 0406 | rekonstruisan |----- | LIBIS KB-6 | {{Zastava|SFRJ}} | YU-CFD | 177 | |----- | Lisunov Li-2 | {{Zastava|SSSR}} | 7011 | 18422308 | Li-2 sa C-47A motorom |----- | [[P-38 Lajtning]] | {{Zastava|SAD}} | 9751 | 422-6790 | nasleđen 44-25786, rekonstruisan |----- | [[Meseršmit Bf 109]] | {{flagicon|Nemačka|Nazi}} [[Nacistička Nemačka]] | 9663 | 14792 | |----- | T-6 Teksan | {{Zastava|SAD}} | FT152 | 168-503 | nasleđen 50-1289 |----- | [[P-51 Mustang]] | {{Zastava|SAD}} | HL-L | 109-26911 | nasleđen 44-13278, rekonstruisan |----- | Niport 11 | {{Zastava|Francuska}} | 12 | 27 | nasleđen F-WZBC, replika |----- | [[Petljakov Pe-2]] | {{Zastava|SSSR}} | 6054 | 18-426 | |----- | [[Polikarpov Po-2]] | {{Zastava|SSSR}} | 0089 / YU-CNT | 01021 | |----- | [[Polikarpov Po-2|Polikarpov Po-2V]] | {{Zastava|Poljska}} | 0105 / YU-CNP | 01096 | |----- | [[P-47 Tanderbolt]] | {{Zastava|SAD}} | 13056 | 5609 | nasleđen 44-90464 |----- | [[Rogožarski R-100]] | {{Zastava|Kraljevina Jugoslavija}} | 9251 | 23 | nekompletan |----- | [[Sarić br. 1|Sarić No I]] | {{zastava|Austrougarska}} | I | | Replika aviona iz [[1909]]. |----- | Šort Selend | {{Zastava|Velika Britanija}} | 0662 | SH.1567 | nasleđen G-AKLS, ex YU-CFK |----- | [[Avion 522]] | {{Zastava|SFRJ}} | 60132 | 32 | |----- | [[Avion 522]] | {{Zastava|SFRJ}} | 60157 | 57 | |----- | [[Avion 522]] | {{Zastava|SFRJ}} | 60204 | 04 | |----- | [[J-20 Kraguj]] | {{Zastava|SFRJ}} | 30002 | prototip | |----- | [[J-20 Kraguj]] | {{Zastava|SFRJ}} | 30101 | 001 | |----- | [[J-20 Kraguj]] | {{Zastava|SFRJ}} | 30103 | 003 | |----- | [[J-20 Kraguj]] | {{Zastava|SFRJ}} | 30104 | 004 | |----- | [[J-20 Kraguj]] | {{Zastava|SFRJ}} | 30106 | 006 | |----- | [[J-20 Kraguj]] | {{Zastava|SFRJ}} | 30107 | 007 | |----- | [[J-20 Kraguj]] | {{Zastava|SFRJ}} | 30108 | 008 | |----- | [[J-20 Kraguj]] | {{Zastava|SFRJ}} | 30109 | 009 | |----- | [[J-20 Kraguj]] | {{Zastava|SFRJ}} | 30114 | 014 | |----- | [[J-20 Kraguj]] | {{Zastava|SFRJ}} | 30135 | 019 | |----- | [[J-20 Kraguj]] | {{Zastava|SFRJ}} | 30144 | 028 | |----- | [[J-20 Kraguj]] | {{Zastava|SFRJ}} | 30145 | 029 | |----- | [[J-20 Kraguj]] | {{Zastava|SFRJ}} | 30147 | 031 | |----- | [[J-20 Kraguj]] | {{Zastava|SFRJ}} | 30148 | 032 | |----- | [[J-20 Kraguj]] | {{Zastava|SFRJ}} | 30152 | 036 | |----- | [[J-20 Kraguj]] | {{Zastava|SFRJ}} | 30155 | 039 | |----- | [[J-20 Kraguj]] | {{Zastava|SFRJ}} | 30157 | 041 | |----- | [[Aero-3]] | {{Zastava|SFRJ}} | P | prototip | |----- | [[Aero-3]] | {{Zastava|SFRJ}} | 40186 / YU-CZA | 86 | |----- | [[Utva 65]] | {{Zastava|SFRJ}} | YU-BKI | 736 | |----- | [[Utva 66]] | {{Zastava|SFRJ}} | 51001 | prototip | |----- | [[Utva 66]] | {{Zastava|SFRJ}} | 51002 | prototip | |----- | [[Utva 66]] | {{Zastava|SFRJ}} | 51145 | 0854 | |----- | [[Utva 66]] | {{Zastava|SFRJ}} | 51221 | 0866 | |----- | [[Utva 66]] | {{Zastava|SFRJ}} | 52101 | 0822 | |----- | [[Utva 66|Utva 66H]] | {{Zastava|SFRJ}} | 52102 | 0823 | |----- | [[Utva 66|Utva 66H]] | {{Zastava|SFRJ}} | 52104 | 0831 | |----- | [[Avion 213|Avion 213-3]] | {{Zastava|SFRJ}} | 1352 | 92 | |----- | [[Avion Lasta]] | {{Zastava|SFRJ}} | 54153 | | 0 serija |----- | [[Supermarin Spitfajer]] | {{Zastava|Velika Britanija}} | JK808/B | CBAF-4690,17-545 | nasleđen VF-H,ex 9489, RAF serial JK448 |----- | M-18 Dromader | {{Zastava|Poljska}} | YU-BMX | 1Z-010-01 | nekompletan |----- | Zlin Z-XII | {{Zastava|Čehoslovačka}} | F-AQII | 194 | |----- | Zlin Z-526 | {{Zastava|Čehoslovačka}} | 41104 / YU-DIO | 102 | |----- | Zlin Z-37 | {{Zastava|Čehoslovačka}} | YU-BGL | 819 | |----- | [[Fizir FN]] | {{Zastava|Kraljevina Jugoslavija}} | V | 9 | nasleđen YU-CAY/9009 |----- | [[Fizir FP-2]] | {{Zastava|Kraljevina Jugoslavija}} | | 15 | ex9308, uncomplete |----- | [[MQ-1 Predator]] | {{Zastava|SAD}} | | |olupina |----- |} ==== Avioni sa mlaznim motorima ==== {|border="2" align="center" cellpadding="2" width="950px" |rowspan="2" style=" background: #87CEEB; font-weight:normal" | <div class="NavHead" style="background: #87CEEB; text-align: center; font-size:115%">'''Avioni''' |colspan="5" align="center"|<div class="NavHead" style="background:#87CEEB;text-align:center;font-size:110%">'''<big>Sačuvani, uskladišteni i izloženi avioni sa [[Mlazni motor|mlaznim motorom]]</big>'''' |- |- bgcolor="#87CEEB" !Poreklo !Registracija !Serijski broj !Komentar |----- | [[T-33 Šuting star]] | {{Zastava|SAD}} | 10024 | 580-8189 | nasleđen 52-9958 |----- | [[F-84 Tanderdžet|F-84G-31-RE Tanderdžet]] | {{Zastava|SAD}} | 10501 | | nasleđen 52-2936 |----- | [[F-84 Tanderdžet|F-84G-31-RE Tanderdžet]] | {{Zastava|SAD}} | 10530 | | nasleđen 52-8435 |----- | [[F-84 Tanderdžet|F-84G-31-RE Tanderdžet]] | {{Zastava|SAD}} | 10525 | | nasleđen 52-2939 (recon) |----- | [[F-86 Sejbr|F-86E-15 (Kanader CL-13 Mk.IV) Sejbr]] | {{Zastava|SAD}}/{{Zastava|Kanada}} | 11025 | 756 | nasleđen 53-19856,exXB955 |----- | [[F-86 Sejbr|F-86E-15 (Kanader CL-13 Mk.IV) Sejbr]] | {{Zastava|SAD}}/{{Zastava|Kanada}} | 11054 | 439 | nasleđen 52-19539,exXB636 |----- | [[F-86 Sejbr|F-86E-15 (Kanader CL-13 Mk.IV) Sejbr]] | {{Zastava|SAD}}/{{Zastava|Kanada}} | 11088 | 638 | nasleđen 53-19738,exXB875 |----- | [[F-86 Sejbr|F-86D-50-NA Sejbr]] | {{Zastava|SAD}} | 14102 | 190-748 | nasleđen 52-10023A |----- | [[MiG-21|MiG-21F-13]] | {{Zastava|SSSR}} | 22532 | 741702 | |----- | [[MiG-21|MiG-21U]] | {{Zastava|SSSR}} | 22909 | 3416 | |----- | [[MiG-21|MiG-21PFM]] | {{Zastava|SSSR}} | 22735 | 8407 | |----- | [[MiG-21|MiG-21US]] | {{Zastava|SSSR}} | 22953 | 03685149 | |----- | [[MiG-21|MiG-21R]] | {{Zastava|SSSR}} | 26103 | 1707 | |----- | [[MiG-21|MiG-21R]] | {{Zastava|SSSR}} | 26105 | 1709 | |----- | [[MiG-21|MiG-21M]] | {{Zastava|SSSR}} | 22805 | 3007 | |----- | [[MiG-21|MiG-21M]] | {{Zastava|SSSR}} | 22818 | 3115 | |----- | [[MiG-21|MiG-21UM]] | {{Zastava|SSSR}} | 16152 | 516979071 | |----- | [[MiG-21|MiG-21UM]] | {{Zastava|SSSR}} | 16158 | 516995091 | |----- | [[MiG-21]]bis | {{Zastava|SSSR}} | 17402 | N75095222 | |----- | [[MiG-21]]bis | {{Zastava|SSSR}} | 17405 | 75095251 | |----- | [[MiG-21]]bis | {{Zastava|SSSR}} | 17409 | 75095293 | |----- | [[MiG-23|MiG-23MLD]] | {{Zastava|SSSR}} | 23269 | |{{efn|Irački avion je remontovan u Remontnom zavodu Zmaj u [[Zagreb]]u i pri raspadu Jugoslavije je preleteo na [[Aerodrom Batajnica]], u zavod Moma Stanojlović.<ref>[http://www.militaryphotos.net/forums/showthread.php?t=164112 Iraq to fetch MiG fighter planes from Serbia], Pristupljeno 13. 4. 2013.</ref>}} |----- | [[J-21 Jastreb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 24001 | prototip | |----- | [[J-21 Jastreb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 24115 | 015 | |----- | [[J-21 Jastreb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 24122 | 024 | |----- | [[J-21 Jastreb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 24126 | 028 | |----- | [[J-21 Jastreb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 24128 | 030 | |----- | [[J-21 Jastreb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 24130 | 032 | |----- | [[J-21 Jastreb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 24142 | 044 | |----- | [[J-21 Jastreb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 24145 | 047 | |----- | [[J-21 Jastreb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 24155 | 061 | |----- | [[J-21 Jastreb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 24156 | 062 | |----- | [[J-21 Jastreb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 24159 | 065 | |----- | [[J-21 Jastreb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 24208 | 074 | |----- | [[J-21 Jastreb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 24210 | 076 | |----- | [[J-21 Jastreb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 24213 | 079 | |----- | [[J-21 Jastreb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 24214 | 080 | |----- | [[J-21 Jastreb|IJ-21 Jastreb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 24401 | 001 | |----- | [[J-21 Jastreb|IJ-21 Jastreb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 24404 | 004 | |----- | [[J-21 Jastreb|IJ-21 Jastreb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 24405 | 005 | |----- | [[J-21 Jastreb|IJ-21 Jastreb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 24410 | 010 | |----- | [[J-21 Jastreb|IJ-21 Jastreb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 24415 | 015 | |----- | [[J-21 Jastreb|IJ-21 Jastreb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 24418 | 018 | |----- | [[J-21 Jastreb|IJ-21 Jastreb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 24421 | 021 | |----- | [[J-21 Jastreb|IJ-21 Jastreb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 24454 | 034 | |----- | [[J-21 Jastreb|IJ-21 Jastreb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 24456 | 036 | |----- | [[J-21 Jastreb|IJ-21 Jastreb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 24457 | 037 | |----- | [[J-21 Jastreb|NJ-21 Jastreb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 23502 | 005 | |----- | [[J-21 Jastreb|NJ-21 Jastreb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 23505 | 008 | |----- | [[J-21 Jastreb|NJ-21 Jastreb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 23506 | 009 | |----- | [[J-21 Jastreb|NJ-21 Jastreb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 23507 | 010 | |----- | [[J-21 Jastreb|NJ-21 Jastreb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 23511 | 012 | |----- | [[J-21 Jastreb|NJ-21 Jastreb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 23512 | 014 | |----- | [[J-21 Jastreb|INJ-21 Jastreb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 23513 | 015 | |----- | [[J-22 Orao]] | {{Zastava|SFRJ}} | 25001 | prototip | |----- | [[J-22 Orao]] | {{Zastava|SFRJ}} | 25107 | 007 | |----- | [[J-22 Orao]] | {{Zastava|SFRJ}} | 25120 | 045 | |----- | [[J-22 Orao|IJ-22 Orao]] | {{Zastava|SFRJ}} | 25719 | 019 | |----- | [[J-22 Orao|IJ-22 Orao]] | {{Zastava|SFRJ}} | 25721 | 021 | |----- | [[J-22 Orao|IJ-22 Orao]] | {{Zastava|SFRJ}} | 25723 | 023 | |----- | [[J-22 Orao|IJ-22 Orao]] | {{Zastava|SFRJ}} | 25724 | 024 | |----- | [[J-22 Orao|INJ-22 Orao]] | {{Zastava|SFRJ}} | 25606 | 006 | |----- | [[J-22 Orao|NJ-22 Orao]] | {{Zastava|SFRJ}} | 25505 | 014 | |----- | [[J-22 Orao|NJ-22 Orao]] | {{Zastava|SFRJ}} | 25506 | 015 | |----- | [[J-22 Orao|NJ-22 Orao]] | {{Zastava|SFRJ}} | 25509 | 018 | |----- | [[J-22 Orao|NJ-22 Orao]] | {{Zastava|SFRJ}} | 25511 | 020 | |----- | [[G-2 Galeb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 23001 | prototip | |----- | [[G-2 Galeb|G-2A Galeb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 23108 | 108 | |----- | [[G-2 Galeb|G-2A Galeb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 23154 | 154 | |----- | [[G-2 Galeb|G-2A Galeb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 23156 | 156 | |----- | [[G-4 Super Galeb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 23629 | 009 | predserijski |----- | [[G-4 Super Galeb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 23636 | 016 | predserijski |----- | [[G-4 Super Galeb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 23686 | 042 | predserijski |----- | [[G-4 Super Galeb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 23733 | 065 | serijski |----- | [[Folant Gnat]] | {{Zastava|Velika Britanija}} | 11601 | FL-14(G-39-8) | |----- | [[Avion 451]] | {{Zastava|SFRJ}} | | 2 (prototipovi) | |----- | [[Avion 451|Avion 451M]] | {{Zastava|SFRJ}} | | prototip | |----- | [[Avion 451|Avion 451MM Matica]] | {{Zastava|SFRJ}} | 20001 | prototip | |----- | [[Avion 451|Avion 451MM Stršljen II]] | {{Zastava|SFRJ}} | 21002 | prototip | |----- | [[Karavela SE-210]] | {{Zastava|Francuska}} | YU-AHB ([[JAT]]) | 135 | nasleđen F-WJAK |----- | [[F-16 fajting falkon]] | {{Zastava|SAD}} | | 88-550 | Olupina, posle obaranja [[2. maj]]a [[1999]]. |----- | [[F-117 Noćni jastreb]] | {{Zastava|SAD}} | | 82-806 | Ostaci posle obaranja [[24. mart]]a [[1999]]. |----- | [[BGM-109 Tomahavk]] | {{Zastava|SAD}} | | | Olupina |----- | [[Boing 727|Boing 727-2H9]] | {{Zastava|SAD}} | YU-AKF ([[JAT]]) | 21038 | Priprema se za eksponat |----- |} === Raketna i radarska sredstva === * [[P-15]] * [[S-75 Dvina]] == Galerija == {|align="center" style=" background-color:#FFFFFF; border-style:solid; border-width:0px; border-color:#87CEEB; padding:8px" |- |[[Datoteka:Fizir FN.jpg|160px]]||[[Datoteka:Polikarpov Po 2.jpg|160px]]||[[Datoteka:Yu Hurricane.jpg|160px]]||[[Datoteka:Yu Yak-3.jpg|160px]]||[[Datoteka:Bf109 messerschmitt.JPG|160px]]||[[Datoteka:Utva 213.jpg|160px]] |- |[[Fizir FN]], prvi serijski<br />jugoslovenski avion.||[[Polikarpov Po-2|Po-2]], proslavljeni<br />[[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|sovjetski]] dvokrilac.|||[[Hoker hariken|Hoker hariken Mk IVrp]],<br />sa oznakama [[JRV]].||Jedini kompletan<br />primerak [[Jak-3]] u svetu.||[[Meseršmit Bf 109|Meseršmit Bf 109 G2]]<br />sa oznakama [[JRV]].||<center>[[Avion 213]]</center> |- |[[Datoteka:P-47 YU 01.jpg|160px]]||[[Datoteka:Belgr f84 thunderjet.JPG|160px]]||[[Datoteka:F-86D-Yu.jpg|160px]]||[[Datoteka:Mig-21 yu.JPG|160px]]||[[Datoteka:Folland Gnat YU.jpg|160px]]||[[Datoteka:Airplane J-22 orao.JPG|160px]] |- |<center>[[P-47 Tanderbolt|F-47D Tanderbolt]]</center>||<center>[[F-84 Tanderdžet]]</center>||<center>[[F-86 Sejbr|F-86D Sejbr]]</center>||<center>[[MiG-21|MiG-21F-13]]</center>||<center>[[Foland Net|Foland Gnat Mk.1]]</center>||<center>[[J-22 Orao]], [[prototip]]</center> |- |[[Datoteka:Kraguj.jpg|160px]]||[[Datoteka:Ju52 Luftfahrtmuseum am Flughafen Belgrad.jpg|160px]]||[[Datoteka:Caravelle yu.JPG|[[Jugoslovenski Aerotransport|JAT]] Karavela Sud-Aviation Se.210 Caravele|160px]]||[[Datoteka:Predator uav.JPG|160px]]||[[Datoteka:F-117 canopy.jpg|160px]]||[[Datoteka:F-16 tail.jpg|160px]] |- |<center>[[J-20 Kraguj]]</center>||<center>[[Junkers Ju 87]]</center>||<center>[[Karavela SE-210]], [[JAT]].</center>||<center>[[MQ-1 Predator]],<br />oborena tokom 1999.</center>||Poklopac kabine <br />[[F-117 Noćni jastreb]],<br />oborenog [[27. mart]]a 1999.||<center>Delovi aviona [[F-16 fajting falkon|F-16C]]<br />oborenog [[1999]].</center> |} == Povezano == * [[Spisak muzeja u Beogradu]] * [[Sava Mikić]], darodavac Muzeju == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Belgrade Aviation Museum}} * [http://www.360vr.rs/muzej/vazduhoplovstva.php Virtualna šetnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110322030439/http://www.360vr.rs/muzej/vazduhoplovstva.php |date=2011-03-22 }} 30 panoramskih fotografija uvezanih u virtuelnu šetnju kroz muzej * [http://www.discoverserbia.org/sr/beograd/muzej-vazduhoplovstva Muzej vazduhoplovstva] Kompletan vodič kroz Srbiju * [http://www.muzejvazduhoplovstva.org.rs '''Muzej vazduhoplovstva — Beograd'''] Zvanična internet prezentacija Muzeja vazduhoplovstva — Beograd * [http://www.aeronauticalmuseum.com '''Aeronautical Museum-Belgrade'''] Official internet presentation of Aeronautical Museum - Belgrade {{Muzeji u Beogradu}} [[Kategorija:Muzej vazduhoplovstva Beograd| ]] [[Kategorija:Nastanci 1957.]] [[Kategorija:Avijacija u Jugoslaviji]] [[Kategorija:Avijacija u Srbiji]] [[Kategorija:Muzeji u Beogradu|Vazduhoplovstvo]] [[Kategorija:Moderna arhitektura u Srbiji]] [[Kategorija:Opština Surčin]] 70idfkv62er9b7nm4dsffb0xg4r0taf Pobuna u Makedoniji 2001. 0 232049 42587897 42399199 2026-05-05T03:02:59Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Severna Makedonija]] → [[Kategorija:Sjeverna Makedonija]] 42587897 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojni sukob | sukob = Sukob u Makedoniji 2001. | dio = [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]] | slika = 2001 Macedonia insurgency sr.svg | opis_slike = Regije zahvaćena sukobom na sjeveru Republike Makedonije | datum = 26. veljače-rujan 2001. | mjesto = [[Republika Makedonija]] | teritorija = | rezultat = [[Ohridski sporazum]]<br />primirje<br />albanski pobunjenici pristali na razoružavanje u zamjenu za veća prava Albanaca u Makedoniji | strana1 = [[Datoteka:Uck Nla logo.svg|22px]] [[Oslobodilačka nacionalna armija]] | strana2 = [[Datoteka:Flag of Macedonia.svg|22px]] [[Republika Makedonija]] | strana3 = | komandant1 = [[Datoteka:Uck Nla logo.svg|22px]] [[Ali Ahmeti]]<br />[[Datoteka:Uck Nla logo.svg|22px]] [[Gëzim Ostreni]]<br />[[Datoteka:Uck Nla logo.svg|22px]] [[Fadil Nimani]]<br />[[Datoteka:Uck Nla logo.svg|22px]] [[Tahir Sinani]] | komandant2 = [[Datoteka:Flag of Macedonia.svg|22px]] [[Boris Trajkovski]]<br />[[Datoteka:Flag of Macedonia.svg|22px]] [[Ljubčo Georgievski]]<br />[[Datoteka:Flag of Macedonia.svg|22px]] [[Pande Petrovski]]<br />[[Datoteka:Flag of Macedonia.svg|22px]] [[Ljube Boškoski]]<br />[[Datoteka:Flag of Macedonia.svg|22px]] [[Risto Galevski]]<br />[[Datoteka:Flag of Macedonia.svg|22px]] [[Vlado Bučkovski]] | komandant3 = | snaga1 = 6.000-7.000 | snaga2 = 15.000 | snaga3 = | gubici1 = | gubici2 = | gubici3 = <center>oko 200 poginulih<ref>{{cite web|url=http://www.hlc-rdc.org/?cat=286|title=''Ljudski gubici Makedonije''|date=4. listopada 2010|accessdate=10. srpnja 2013|publisher=Fond za humanitarno pravo}}</ref></center> | napomene = }} '''Sukob u Makedoniji 2001.''' ([[makedonski]] ''Воен конфликт во Македонија, 2001'', [[albanski]] ''Lufta në Ish Republikën Jugosllave të Maqedonisë në 2001''), poznat i kao '''Albansko-makedonski sukob''' i '''Pobuna u Makedoniji''', bio je kratkotrajni sukob koji je trajao sedam mjeseci a izbio 26. veljače 2001. između vlade [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]] i makedonskih [[Albanci|Albanaca]] koji su se organizirali u pobunjeničku skupinu [[Oslobodilačka nacionalna armija]] (NLA). Izgredi su izbili krajem veljače 2001. u [[Tanuševci]]ma, albanskom selu na sjeveru koje graniči sa [[Kosovo]]m. Incidenti su se događali i ranije, uglavnom u nastojanju makedonske policije da zaustavi i uhiti krijumčare preko granice, no prilikom pokušaja makedonske policije da 26. veljače zauzmu selo dovelo je do dugotrajnog oružanog okršaja.<ref name="Q&A">{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/1331772.stm|title=''Q&A: Macedonia peace process''|date=21. studeni 2001|accessdate=10. srpnja 2013|publisher=bbc.co.uk|author=BBC News}}</ref> Borbe su se proširile, prvo oko brdovitih krajeva [[Tetovo|Tetova]], glavnog albanskog grada u Makedoniji, a potom u svibnju i oko [[Kumanovo|Kumanova]] na sjeveru. Okršaji su se znali dogoditi i u samom glavnom gradu države, [[Skopje|Skopju]].<ref name="Q&A"/> NLA je izjavila da zahtjeva novi makedonski ustav, bolja prava za makedonske Albance i međunarodno posredovanje oko sporova. Sastojala se uglavnom od makedonskih Albanaca, ali je uključivala i borce [[Oslobodilačka vojska Kosova|Oslobodilačke vojske Kosova]] te je koristila Kosovo kao bazu sa zalihama i sigurnosnu zonu. Inzistirali su da nisu htjeli otcjepljene od Makedonije.<ref name="Q&A"/> Na pritisak [[SAD]]-a i [[EU]]-a, potpisan je [[Ohridski sporazum]] između makedonske vlade i predstavnika pobunjenih Albanaca 13. kolovoza 2001. godine,<ref>{{cite news|publisher=SETimes|title=''Ohridski sporazum suočava se s kritikama, 11 godina kasnije''|url=http://www.setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/hr/features/setimes/features/2012/08/22/feature-03|date=22. kolovoza 2012|accessdate=10. srpnja 2013}}</ref> koji je doveo do unaprjeđenja prava albanskog stanovništva u Makedoniji (između ostalog, udio Albanaca u policiji povećan je sa 5 na 25%, dok je albanski jezik postao službeni u institucijama na područjima gdje Albanci čine najmanje 20% stanovništva).<ref name="Q&A"/> [[NATO]] snage, oko 3.500 vojnika, su se rasporedile po državi i pomogle u razoružavanju NLA, koje je završeno u rujnu. U sukobu je sveukupno poginulo oko 200 osoba dok je oko 70.000 raseljeno, od čega su 60% bili Makedonci.<ref>{{cite book|publisher=Vijeće Europe|title=''Documents: Working Papers, 2003 Ordinary Session (first Part) 27-31 January 2003, Vol. 1''|url=http://books.google.hr/books?id=1CqxKesgTCIC&pg=PA5&lpg=PA5&dq=macedonia+000+displaced&source=bl&ots=nVZ3390a0g&sig=yRR8hNys4M2ODhNtkUABe94C6jM&hl=hr&sa=X&ei=jprdUcKmG6HL4AT5uIH4DA&ved=0CC8Q6AEwAQ#v=onepage&q=macedonia%20000%20displaced&f=false|date=2003|isbn= 9789287151353|accessdate=10. srpnja 2013|page=5}}</ref> [[Human Rights Watch]] je zabilježio nekoliko ratnih zločina, među njima i zatočavanje i mučenje osmero srpskih civila u selu Matejce u lipnju te otimanje i prebijanje troje građevinskih radnika od strane NLA,<ref>{{cite web|url=http://www.hrw.org/news/2001/10/02/no-immunity-gross-violations-macedonia|date=3. listopada 2001|publisher=Human Rights Watch|title=''No Immunity for Gross Violations in Macedonia''|accessdate=10. srpnja 2013}}</ref> dok je napad makedonske policije na selo [[Ljuboten]], u kojem je poginulo šest albanskih civila, čak postao jedinim slučajem optuženice na [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) u tom sukobu. U presudi, [[Johan Tarčulovski]] je osuđen na 12 godina zatvora dok je bivši makedonski ministar unutrašnjih poslova [[Ljube Boškoski]] oslobođen svih optužbi.<ref>{{cite web|title=''Boškoski oslobođen krivice, a Tarčulovski osuđen na 12 godina zatvora''|date=10. srpnja 2008|publisher=Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|url=http://www.icty.org/sid/9943|accessdate=10. srpnja 2013}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://news.bbc.co.uk/2/hi/special_report/1400914.stm Kronologija sukoba] BBC News * [http://www.guardian.co.uk/world/2001/aug/22/balkans3 Kronologija sukoba] na Guardianu [[Kategorija:2001.]] [[Kategorija:Sjeverna Makedonija]] [[Kategorija:Ustanci]] n34kqt9mktjfm49cy51t8gury4nea1m Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana 0 233712 42587632 42458239 2026-05-05T00:35:13Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Jugoslavenska ratna avijacija]] → [[Kategorija:Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana]] 42587632 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna postrojba |naziv = Ratno vazduhoplovstvo i protivazdušna odbrana |slika = [[Datoteka:Jrvpvo.jpg|150px]] |opis slike = Amblem |osnovana datum = [[1945.]] |ukinuta datum = [[1992.]] |država = {{flagicon|YUG}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] |odanost = [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|25px|link=Jugoslavenska narodna armija]] [[Jugoslavenska narodna armija]] |grana = ratna avijacija |sjedište = [[Zemun]], [[Socijalistička Republika Srbija|SR Srbija]] |obljetnica = |trenutačni zapovjednik = |istaknuti zapovjednici = |simbol raspoznavanja = [[Datoteka:Roundel of SFR Yugoslavia Air Force.svg|75px]] |simbol raspoznavanja oznaka = Rondel |simbol raspoznavanja 2 = [[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|75px]] |simbol raspoznavanja 2 oznaka = Repna oznaka |zrakoplov lovac = [[MiG-29]], [[MiG-21]] |zrakoplov izviđački = [[MiG-21|MiG-21R]], [[J-21 Jastreb|IJ-21]], [[J-22 Orao|IJ-22]] |zrakoplov školski = [[Utva-75]], [[G-2 Galeb|G-2]], [[G-4 Super Galeb|G-4]] |zrakoplov transportni = [[An-2]], [[An-26]], [[Jak-40]], [[Falcon 50]], [[Learjet 25]], |zrakoplov helikopter = [[Mi-8]], [[Aérospatiale Gazelle]], [[Ka-25]], [[Ka-28]] }} '''Ratno vazduhoplovstvo i protivazdušna odbrana''' (skr. '''RV i PVO''') ili '''Ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana''', bilo je jedan od tri vida [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslovenske narodne armije]], namijenjeno za zaštitu i prevlast u zračnom prostoru, kao i za podršku kopnenim i ukupnim oružanim snagama [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]. Formalno je osnovana [[21. maj]]a [[1942]]. godine, tijekom [[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačke borbe]], a sa [[Raspad SFRJ|raspadom SFR Jugoslavije]], nestalo je u izvornom obliku i transformiralo se u nove ratne avijacije, [[1992]]. godine, po novostvorenim državama. U razdoblju [[1945]]-[[1992|92]]. godine, RV i PVO razvijalo se u skladu sa konceptom razvoja JNA, u duhu suvremene avijacijske naučne misli i tehnološkog razvoja u svijetu. Istovremeno, razvijani su i usavršavani vlastiti kadar, visoko školstvo i doktrina primjene RV PVO u suvremenim uvjetima. Oslonac na vlastite snage je imao prioritet, te su realizirani rezultati u razvoju snažnog RV PVO, s jakom vlastitom tehnološkom bazom, o čemu svjedoči i izvoz oko 200 primjeraka vojnih aviona iz vlastitog razvoja i proizvodnje. Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], glavni zadatak RV, bio je borba protiv okupatora i njihovih suradnika, za oslobođenje zemlje i za uspostavljanje društvenog poretka, projektiranog od [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]]. Neposredno po završetku rata, zadaci su se sveli na očuvanje uspostavljenog poretka i zaštitu od inozemne intervencije.<ref name="ROS">Razvoj oružanih snaga SFRJ, 1945-1985, Ratno zrakoplovstvo i protivzračna obrana, Predgovor, grupa autora, stranice 5, 27, 28, i 46 Beograd, 1989.</ref> == Osnivanje i etapni razvoj == === Osnivanje i razvoj tokom rata === [[Jugoslavenska narodna armija]], je nastala u [[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačkoj borbi]], protiv okupatora. Isto je tako i njen dio, RV i PVO, stvorena tokom toga rata i to [[21. maj]]a [[1942]]. godine, sa prebjegom dva aviona iz [[Nezavisna država Hrvatska|NDH]], na slobodnu teritoriju, koju su kontrolirali [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizani]], u [[Bosanska krajina|Bosanskoj krajini]]. U tome početnom razdoblju zvalo se "Jugoslovensko ratno zrakoplovstvo", sve do formiranja posebnih jedinica za protivzračnu obranu (PVO) i njihove integracije u jedinstven vid ''Ratnog zrakoplovstva i protivzračne odbrane (RV i PVO)'', [[1959]]. godine. Prva etapa stvaranja ratne avijacije, otpočela je s organiziranjem ilegalnog rada u avijaciji NDH i odlukom [[Franjo Kluz|Franje Kluza]] i mehaničara, strijelca [[Milutin Jazbec|Milutina Jazbeca]] da prebjegnu avionom na partizansku slobodnu teritoriju. Suglasnost je dao i vodio koordinaciju svih tih akcija sekretar Oblasnog komiteta za [[Bosanska krajina|Bosansku krajinu]] [[Đuro Pucar Stari]]. U međuvremenu je Milutin Jazbec bio prebačen sa Kluzovog aviona na Čajavecov, koji je bio isto simpatizer i ilegalac partizanskog pokreta. Kada je saznao za namjeru i aktivnost ove dvojice, zajedno su kordinirao akciju i sva trojica su prebjegla s dva aviona na slobodnu teritoriju. Zajedno su to izveli, da ne bi došlo do provale, a i iz istih sigurnosnih razloga nisu bili ranije povezani i nisu znali za međusobne aktivnosti. Na [[aerodrom]]u [[Urije (Prijedor )|Urije]] kod [[Prijedor]]a, prvo je sletio Kluz sa svojim [[Potez 25|Potezom 25]] a zatim Čajavec i Jazbec, s avionom [[Breguet 19]], [[21. maj]]a [[1942]]. godine. Ranije je bila pripremljena rezervna, improvizirana uzletno-sletna staza, kod sela [[Međuvođe]], ali nije korištena za slijetanje pri ovom prebjegu. Nakon uspješnog preleta, ova dva aviona s dvojicom pilota i mehaničarem, prvi zadatak je bila zaštita aviona od napada i uništenja iz zraka. Zapovjednik operativnog stožera za Bosansku krajinu [[Kosta Nađ]] je naredio pilotu Kluzu i njemu dodijeljenom mehaničaru [[Ivica Mitrešić|Ivici Mitrešiću]] da prelete sa avionom [[Potez 25]] na improvizirani aerodrom u selu [[Međuvođe]] i avion sakriju ispod drveća, a Kluzov ''Potez 25'' da se sakrije u blizini aerodroma [[Urije (Prijedor)|Urije]]. Prethodno su napravljene makete, ova dva aviona od drveta, koje su postavljene na rub uzletišta aerodroma [[Urije (Prijedor)|Urije]], radi obmane neprijatelja. Također su poduzete akcije za osiguranje [[gorivo|goriva]] [[streljivo|streljiva]] i avionskih [[bomba|bombi]]. Na jedan od aviona, koji je preletio bez [[mitraljez]]a, ugrađen je "šarac", koji se koristio u pješadiji. [[Bomba|Bombe]] su priručno izrađivane od vodovodnih cijevi promjera 100&nbsp;mm, punjene sa zarobljenim [[eksploziv]]om. Bombu je projektirao inženjer [[Mile Ljubičić]], a izrađivane su u radionici [[rudnik]]a [[Ljubija (Prijedor)|Ljubija]]. Tiskani su prvi leci za poziv pripadnika oružanih snaga NDH na prelazak na stranu partizana. Prvo borbeno djelovanje partizanske avijacije je bilo po ustaškom odredu [[Crna legija]], koja je prodrla na slobodnu teritoriju iz pravca [[Bosanska Dubica|Bosanske Dubice]], 4. juna [[1942]]. godine. Efekt je bio veći pošto je Kluz zadržao oznake NDH, na svome avionu, tako da su [[ustaše]] mislile da je njihov, sve dok ih nisu zasule bombe i mitraljeski rafali. Historijski događaji, vezani za stvaranje i jačanje ratne avijacije u [[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačkoj borbi]], su: * [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovni štab]] formira prvo avijacijsko odjeljenje 16. septembra 1943. godine; * Sa posebnom naredbom, Vrhovni štab također formira Prvu avijacijsku bazu, 14. oktobra 1943. godine, s definiranim zadacima. Osnovni zadatak je bio okupljanje i organiziranje kadrovske baze i pripreme infrastrukture za prihvat avijacijske tehnike iz pomoći od saveznika. * Preko radio-stanice "Slobodna Jugoslavija", oktobra 1943. godine, pozvani su svi rodoljubi avijatičari, iz zemlje i inozemstva, da se priključe avijaciji [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]]; * Na [[Drugo zasjedanje AVNOJ-a|Drugom zasjedanju AVNOJ-a]], 29. novembra [[1943]]. godine, [[Josip Broz Tito|Tito]] je priopćio da je [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovni štab]] tražio od saveznika isporuku naoružanja, u okviru čega i [[lovački avion|borbene avione]]. * Na [[Teheranska konferencija|Teheranskoj konferenciji]] saveznika, decembra [[1943]]. godine, donesena je odluka o vojnoj pomoći jugoslavenskim partizanima, gdje se podrazumijevala i avijacijska tehnika. * Sa Jugoslovensko-britanskim protokolom, [[12. mart]]a [[1944]]. godine, utvrđuje se formiranje borbene avijacije [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]], na tlu [[Afrika|Afrike]]. Formirana je ''Prva avijacijska eskadrila'', naoružana s [[Supermarine Spitfire|Spitfire]], [[1. maj]]a [[1944]]. godine i ''Druga avijacijska eskadrila'', naoružana s [[Hawker Hurricane|Hurricane]]. Obje eskadrile, ubrzo su se poslije formiranja prebazirale u [[Italija|Italiju]], zatim na aerodrom Kane na [[Vis (otok)|Visu]], pa zatim na [[Aerodrom Prkos]] i [[Škabrnje]]. Sve do kraja rata, ove dvije eskadrile su uspješno sadejstvovali sa jedinicama [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslovenske narodne armije]], u završnim operacijama oslobođenja zemlje. [[Datoteka:Yu Hurricane.jpg|desno|mini|250px|[[Hawker Hurricane|Hurricane]] RV NOVJ, izložen kao eksponat u beogradskom [[Muzej vazduhoplovstva u Beogradu|Muzeju vazduhoplovstva]].]] [[Datoteka:Polikarpov Po 2.jpg|desno|mini|250px|Prvi [[Polikarpov Po -2|Po -2]], u Narodnooslobodilačkoj vojci, bili su u eskadrili za vezu.]] [[Datoteka:Il2 sturmovik.jpg|desno|mini|250px|Ratni avion jurišnik [[Iljušin Il -2]].]] [[Datoteka:Yu Yak-3 01.jpg|desno|mini|250px|Ratni [[Lovački avion|lovac]] [[Jak -3]], kao eksponat u [[Muzej vazduhoplovstva u Beogradu|Muzeju vazduhoplovstva]].]] [[Datoteka:Yak 9 1.jpg|desno|mini|250px|Ratni [[Lovački avion|lovac]] [[Jak -9]].]] [[Datoteka:Yu S-49C.jpg|desno|mini|250px|Jugoslovenski lovac [[Ikarus S -49|S -49]], eksponat u [[Muzej vazduhoplovstva u Beogradu|Muzeju vazduhoplovstva]].]] [[Datoteka:DeHavilland Mosquito NACA 1945.jpg|mini|desno|250px|[[De Heviland DH.98 Moskito|De Heviland Moskito, varijanta B Mk XX]], [[1945]]. godina.]] [[Datoteka:P-47 YU.jpg|desno|mini|250px|Jugoslovenski [[P -47 Thunderbolt|F - 47D]], u [[Muzej vazduhoplovstva u Beogradu|Muzeju vazduhoplovstva]], na aerodromu Nikola Tesla, u [[Beograd]]u.]] [[Datoteka:DF-ST-89-09964.jpg|desno|mini|250px|[[T-33 Shooting Star]]]] [[Datoteka:Aero2DuMuzejuJvBeogradSlika1.jpg|desno|mini|250px|[[Aero-2]], u [[Muzej vazduhoplovstva u Beogradu|Muzeju vazduhoplovstva]]]] [[Datoteka:213uMuzejuJvBeogradSlika1.jpg|desno|mini|250px|[[Avion 213|213]], u [[Muzej vazduhoplovstva u Beogradu|Muzeju vazduhoplovstva]]]] * U drugoj polovici [[1944]]. godine, iz sastava ovih eskadrila izdvaja se avijacijski odjel, koje na Visu stalno dežura u namjeni protuzračne obrane [[otok]]a. Iste godine i na drugim lokacijama organizirana je protuzračna obrana, sa zarobljenim namjenskim protivavionskim [[mitraljez]]ima i [[top]]ovima. * Vrhovni štab, formirao je pri svima stožerima većih jedinica, referente za prihvat vojne pomoći saveznika, evakuaciju ranjenika i sadejstvo avijacije sa jedinicama [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]], 8. septembra [[1944]]. godine. * Tijekom septembra [[1944]]. godine, [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije]] zauzima [[zračna]] Zalužine, zarobljava 11 aviona (5 ispravnih). Od zarobljenih i preletelih aviona i od dobrovoljaca iz Petog korpusa i prebeglih avijatičara iz [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], formira se Prva partizanska eskadrila s aerodromskom bazom, koja je sadejstvovala s aerodroma [[Bugojno]] u oslobađanju [[Banja Luka|Banja Luke]]. * Formira se i eskadrila za vezu Vrhovnog štaba Narodnooslobodilačke vojske, od 4 aviona [[Polikarpov Po-2]], dobivena od [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|SSSR]] - a i od šest prebeglih iz NDH. Eskadrila je preletjela, u novembru [[1944]]. godine, u [[Zemun]] i uključena je u transportnu avijaciju. * Odlukom [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog stožera]] [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske]] povučeni su lokalni avijatičari iz sastava [[Kraljevsko ratno zrakoplovstvo|RAF-a]], koji su zajedno s pripadnicima Omladinskog bataljona i dijelom sastava prve avijacijske baze, poslati na školovanje u [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|SSSR]]. Od te skupine avijatičara je formiran 554-ti jurišni avijacijski puk, u [[Grozni|Groznom]], [[3. mart]]a [[1945]]. godine i 254-ti lovački puk, u [[Krasnodar]]u, [[1. maj]] a [[1945]]. godine. Oba puka prelijeću u Jugoslaviju, [[17. maj]]a [[1945]]. godine. Jurišni na aerodrom u [[Sombor]]u, a lovački u[[Zemun]]. Po preletu su dobili jugoslovenske formacije, ''Prvi jurišni puk'' i ''Prvi lovački puk''. * [[Josip Broz Tito|Tito]] 21. septembra [[1944]]. godine, u [[Moskva|Moskvi]], zaključuje sporazum o sovjetskom naoružavanju dviju avijacijskih divizija i školovanju avijacijskog kadra, u [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|SSSR-u]]. Na temelju toga sporazuma, formirana je "Grupa Vitruk", s jednom avijacijskom lovačkom i jednom jurišnom divizijom i šest avijacijskih bataljona, iz sastava 17-te avijacijske armije, koja je sadejstvovala sa [[Crvena armija|Crvenom armijom]] i sa [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačkom vojskom]], na tlu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. Ova avijacijska grupacija se transformirala, s jugoslavenskom popunom ljudstva, u razdoblju od novembra [[1944]]. do [[mart]]a [[1945]]. godine, u divizije JRV, sa sastavom od 11-te lovačke avijacijske divizije, koju su sačinjavali 111., 112. i 113. lovački avioni puke 42. jurišne avijacijske divizije, koju su sačinjavali 421-ti, 422-ti i 423-ći jurišni avijacijski puk i 9. avijacijske oblasne komande, sa šest aerodromskih bataljona i štabova Grupe avijacijskih divizija. Divizije su bile popunjene sa ratnim, trofejnim avionima. Lovačka divizija sa poznatim sovjetskim lovcima [[Jak -3]] i [[Jak -9]]. a jurišna prevashodno sa [[Iljušin Il-2]]. * Formirana je podoficirska avijacijska škola u [[Novi Sad|Novom Sadu]], 3. februara [[1945]]. godine i [[pilot]]ska škola u [[Zemunik Donji|Zemuniku]], kod [[Zadar|Zadra]], [[14. mart]]a [[1945]]. godine. To je bio temelj razvoja školstva u RV i PVO. * Padobranski bataljon, formiran je 15. oktobra [[1944]]. godine od dobrovoljaca boraca Narodnooslobodilačke vojske. Bataljon je imao četiri čete, svaka po tri voda, s ukupno 160 padobranaca. * Naredbom Vrhovnog zapovjednika Narodnooslobodilačke vojske, formiran je Štab RV u [[Zemun]]u, 29. oktobra[[1944]]. godine (na slici dolje je kopija naredbe). * Po oslobođenju [[Zemun]]a, novembra [[1944]]. godine, formirane su radionice i obnova [[Ikarus (tvornica aviona)|tvornice aviona Ikarus]], u funkciji popravka i remonta aviona i druge avijacijske tehnike.<ref name="ČNN">Čuvari našega neba, Partizanska avijacija, Vojnoizdavački zavod, Beograd 1977.</ref> === Poslijeratni period razvoja === Neposredno po završetku rata, zadaci RV, bili su slični kao za cijelu [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]: * Smještaj ljudstva i stvaranje najnužnijih uvjeta za rad, obuku po jedinicama i komandama, kao i popravak razrušene i oštećene infrastrukture. * Organizacijsko i ustrojbeno sređivanje stanja u RV, na temelju raspoloživih kadrova, njihov raspored po vrstama avijacije, pozadine, naredbi, škola i avijacijske industrije. * Ustrojavanje avijacijskih propisa, pravilnika i procesa održavanja i remonta avijacijske tehnike i obezbjeđenja rezervnih dijelova. * Stvaranje školskog sustava za [[pilot]]e i sve avijacijske službe, posebno za avijacijsko-tehničku. Pored stalnog stručnog usavršavanja i povećavanja razine obučenosti cijelog sastava RV, vršena je i njegova organizacijska i strukturalna dogradnja, sagledavajući perspektivu i strategijsku ulogu ovoga vida oružanih snaga zemlje, u sklopu njenog geopolitičkog položaja u svijetu. Formirani su: * [[Vazduhoplovnoopitni centar]], 10. augusta 1945. godine. * Vazduhoplovnovojno učilište, 12 septembra 1945. godine, za školovanje pilota i izviđača. * [[Vazduhoplovnomedicinski institut]], 11. novembra 1945. godine. * [[Vazduhoplovnotehnički institut]], 10. augusta 1946. godine. * [[Vazduhoplovnotehnička akademija]] 15 oktobra 1947. godine i drugo. Brzo su se okupili i organizirali entuzijasti avijacijski konstruktori, po projektnim biroima u tvornicama i radionicama oživljene avijacijske industrije, oštećene tijekom tek završenog svjetskog rata. Projektni biroi su organizirani po uzoru na praksu u [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|Sovjetskom Savezu]]. Vodeći stručnjaci bili su: * Puk. dipl. ing. [[Kosta Sivcev]] * Puk. [[Dragoljub Bešlin]] * Prof. dipl. ing. [[Sima Milutinović (konstruktor)|Sima Milutinović]] * Prof. dipl. ing. [[Dušan Stankov]] * Puk. dipl. ing. [[Svetozar Popović]] * Dipl. ing. [[Ivan Šoštarić]] * Dipl. ing. [[Boris Cijan]]. * Dipl. ing. [[Đorđe Petković]]. Prve, poslijeratne konstrukcije bile su jedrilice, laki i školski avioni. Kasnije se prešlo na eksperimentalne i serijske vojne [[lovački avion|borbene avione]]. Integracijom projektnih biroa [[1956]]. godine, u organizacijsku strukturu [[Vazduhoplovnomedicinski institut|Vazduhoplovnomedicinskog instituta]], otpočela je nova era domaćeg razvoja, uz neposrednu podršku istraživačke djelatnosti, u domeni avijacijskih tehnologija. Potvrda te organizacije, dokazala se na uspješnom razvoju i proizvodnji školskog aviona [[G-2 Galeb]]. Kraj Drugog svjetskog rata i poslijeratni period, bili su obilježeni sa revolucionalna tehnološkom promjenom u projektiranju i proizvodnji borbenih aviona. Prelazilo se na pogon aviona s [[Mlazni motor|mlaznim motorima]]. RV i PVO je, taj prijelomni period promjene tehnologije, otežala sovjetska ekonomska i vojna blokada, tijekom [[Informbiro]]a. Zbog političkog konflikta sa [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|Sovjetskim Savezom]], prekinuta je isporuka rezervnih dijelova i svih materijala za podršku ispravnosti aviona, njihovog porijekla. Neko prijelazno vrijeme je bilo obilježeno s primjenom zabranjene prakse u avijaciji – ''kanibalizmom''. Skidani su ispravni dijelovi sa neispravnih aviona i tako su osposobljavani za let manje neispravni. Ubrzano je rađeno na razvoju domaćeg lovca [[Ikarus S-49|S-49]], koji je udarnički serijski proizvođen u [[Ikarus (tvornica aviona)tvornici aviona Ikarus]]. To je bio respektivan lovac, bez obzira što je razvijan i proizvođen u teškim uvjetima i u kratkom vremenskom periodu. Već tijekom [[1949]]. godine proizvedeno je 49 primjeraka lovca [[Ikarus S-49|S-49A]], a ukupna serija, s varijantom [[Ikarus S -49|S-49C]], isporučena je RV PVO-u u 130 primjeraka. Ovi avioni, ostali su u naoružanju sve do [[1961]]. godine. Prvi lovački puk, s avionima [[Ikarus S-49|S-49A]] [[Josip Broz Tito]], simbolično je predao avijatičarima na operativnu uporabu, 21. maja [[1950]]. godine, na zemunskom aerodromu, s riječima: {{izdvojeni citat|...Naše mlado RV postiglo je u ovom kratkom periodu vrlo dobre rezultate u ovladavanju vojnom avijacijskom tehnikom. Naša nova, socijalistička zemlja težila je od samog početka da vama avijatičarima da u ruke avione proizvedene u našoj socijalističkoj zemlji. Ja sam danas sretan što mogu vam čestitam i u tom pogledu, što mogu reći da ste za čuvanje našega neba, naše socijalističke izgradnje, dobili u ruke oružje, naše vlastite avione...}} Zbog ratom razorenih i opustošenih avijacijskih industrijskih kapaciteta Jugoslavije i zbog zaostajanja za potrebnim tehnološkim svjetskim razinom, morala su se tražiti i dopunska, paralelna rješenja za opremanje RV PVO. Preko vojne pomoći zapadnih zemalja nabavljeni su britanski avioni [[De Heviland DH.98 Moskito|MK-6]] i [[De Heviland DH.98 Moskito|MK-38]] i američki [[P-47 Thunderbolt|F-47D Thunderbolt]], s kojima je prenaoružane jugoslovenska bombarderska, izviđačka i lovačka avijacija, umjesto sovjetskih starih aviona, bez rezervnih dijelova. Preobuka ljudstva RV PVO, izvršena je u Jugoslaviji, s jugoslavenskim instruktorima prethodno obučenim u inozemstvu. Nakon [[1953]]. godine, nastavljen je proces modernizacije RV PVO, s uvođenjem aviona sa [[mlazni motor|mlaznim motorom]] američkog porijekla. Prvi avioni su stigli u [[Jugoslavija|Jugoslaviju]] u martu. Krajem [[1954]]. godine, oformljena je i prva [[helikopter]]ska eskadrila, s čime su stvoreni početni uvjeti za razvoj [[helikopter]]skih jedinica. Uvedeni su školski avioni s [[mlazni motor|mlaznim motorom]] [[T-33 suting star]] (školsko trenažna i izviđačka varijanta), [[Lovačko - bombarderski avion|lovce - bombardere]] [[F-84 Thunderjet]] i [[lovački avion|lovce]] [[F-86 sabre]]. To je period respektivne borbene moći RV PVO i na europskoj razini. Tada je RV PVO bilo najsnažnije u regiji, pa i šire. Cijeli poslijeratni period, do [[1992]]. godine, svi [[pilot]]i RV PVO su školovani na avionima vlastite konstrukcije i proizvodnje (također i piloti iz mnogih zemalja "trećeg svijeta"). Jedini izuzetak, bila je preobuka na avione s [[mlazni motor|mlaznim motorom]], na [[T-33 suting star]]. {{efn|Korišteni su avioni [[Aero-2]], [[Aero-3]], [[Avion 212|212]], [[Avion 213|213]], [[Avion 522|522]], [[G-2 Galeb]], [[G-4 Super Galeb]] i [[Utva 75]], a u perspektivi [[Lasta (avion)|avion Lasta]].}}<ref name ="ČNN" /><ref name="OS">Oružane snage Jugoslavije 1941-1981, RV PVO, strana 365 i 367, Vojnoizdavački zavod partizanski avioni 1941-1945, Preuzeto 24. 4. 2013.</ref> === Dan RV PVO === [[Datoteka:522uMuzejuJvBeogradSlika3.jpg|desno|mini|250px|[[Avion 522|522]], u [[Muzej vazduhoplovstva u Beogradu|Muzeju vazduhoplovstva]]]] Dan prelijetanja [[pilot]]a [[Rudi Čajavec|Rudija Čajaveca]], s avionom [[Breguet 19]] i [[Franjo Kluz|Franje Kluza]], [[Potez 25|Potezom 25]], s mehaničarem i strijelcem Mitrešićem, usvojen je za dan RV i PZO. U JNA se slavio sve do [[1992]]. godine, kao službeni praznik po jedinicama i ustanovama [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]. Nostalgičari ga i danas obilježavaju, ali i ustanove koje čuvaju avijacijsku tradiciju, kao što je [[Muzej vazduhoplovstva u Beogradu|Muzej vazduhoplovstva]] i pojedini aero-klubovi. [[Datoteka:Avion J-451MM Stršljen Slika3.JPG|desno|mini|250px|[[Stršljen]]]] === Period eksperimentalnih i prototipskih aviona === [[Datoteka:Folland Gnat YU.jpg|desno|mini|250px|[[Folant Gnat MK-1|Gnat MK -1]], u [[Muzej vazduhoplovstva u Beogradu|Muzeju vazduhoplovstva]]. Kupljena su bila tri primjerka i ispitana u [[Vazduhoplovnoopitni centar|Vazduhoploopitnom centru]]]] [[Datoteka:Utva75.jpg|desno|mini|250px|[[Utva 75]]]] Pored intezivnog rada na obnovi projektanske razvojne djelatnosti i osposobljavanja uništene avijacijske industrije, činjeni su veliki napori i u osvajanju novih tehnologija i koliko je bilo moguće, u tim uvjetima, hvatati priključak sa suvremenim svijetom. Većina konstruktorskih grupa, bilo je angažirano na razvoju lakih, školskih i lakih transportnih aviona, a biro [[Dragoljub Bešlin|Dragoljuba Bešlina]] je radio na gama eksperimentalnim avionima, s osnovom u nazivu [[Avion 451|451]]. Željelo se doći do rješenja vlastitog borbenog aviona, na temelju dostupne tehnologije. Pošto je ta raspoloživa tehnologija bila oskudna, u odnosu na svjetsku, tražena su posebna koncepciona rješenja. Prvi u nizu je bio [[Avion 451]], s dva klipna motora, posebnost je bila ležeći položaj pilota, za mogućnost podnošenja većih ubrzanja, u odnosu na let s klasičnim sjedištem. Sljedeći avion, bio je [[451M Zolja]]. To je bio prvi jugoslavenski avion sa [[mlazni motor]]om, a poletio je 25. oktobra [[1952]]. godine. Motori su bili francuski malog potiska, [[Turboméca Palas]]. Strane zemlje tada nisu htjele Jugoslaviji isporučivati jače mlazne motore, s novom tehnologijom. To je bio značajan rezultat za izoliranu Jugoslaviju, za njenu avijacijsku industriju i tehnologiju. Poseban je bio veliki podstrek za mobiliziranje mladih da se školuju i napreduju u domeni vezduhoplovne struke, održan je i kontinuitet u ovoj grani tehnike. Naredni avion u tome nizu bio je već značajniji, s jačim motorima [[Turboméca Marble]] [[J-451MM Stršljen]], čija je varijanta dvosjeda [[S-451MM Matica]].{{efn|[[Ljubomir Zekavica]], probni [[pilot]] [[Vazduhoplovnoopitni centar|Vazduhoploopitnog centra]], postavio je svjetski rekord sa avionom [[Matica 451-MM]] s pogonom sa [[Turbomlazni motor|turbomlaznim motorom]], podklasa C-1D, u disciplini [[brzina]] na osnovici 15/25 km - s rezultatom od 750,340 km/h u okolici [[Beograd]]a, [[19. maj]]a [[1960]]. godine. Taj svjetski rekord premašio je 22. decembra [[1961]]. godine, [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|sovjetski]] [[pilot]] V. Smirnov postigavši rezultat od 767,30 km/h}} Na ovom putu obezbeđenja opremanja RV PVO sa avionima sa mlazni motorom, iz vlastitih izvora je i prvi domaći projekt nadzvučnog aviona, s nazivom [[Avion B-12|B-12]]. U birou [[Dragoljub Bešlin|Dragoljuba Bešlina]] urađen je projekt [[prototip]]a i počela je njegova fizička gradnja u tvornici Ikarus, pri samom završnom dijelu izrade, program je obustavljen. Kao i drugi projekti ovog biroa i [[Avion B-12|B-12]] je bio specifičan. Njegova specifičnost je bila po tipu [[stajni trap aviona|stajnih tijela]], s nazivom ''bicikl'' (glavni kotači su na trupu, jedan iza drugog, a pomoćni na krajevima krila). U međuvremenu, pojavila se britanska ponuda za isporuku njihovog nadzvučnog aviona [[Folant Gnat]]. RV i PVO SFRJ je kupilo tri primjerka, koji su intenzivno ispitivani u [[Vazduhoplovnoopitni centar|Vazduhoploopitnom centru]],tijekom [[1958]]. godine. To je bila prilika da RV PVO dobije suvremeni nadzvučni lovački avion, u operativnu upotrebu. Okolnosti su kasnije, usmjerile to pitanje drugačije i u povoljnije rješenje.{{efn|[[Folant Gnat]] nije usvojila u naoružanje ni [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] avijacija, jedino je to učinila ratno avijacija [[Indija|Indije]]. Indijci su ga proizvodili, u modificiranoj varijanti i imali su s njim zapažene rezultate u borbi s avionom [[MiG-19]], u [[Indijsko-pakistanski rat 1971.|Indijsko-pakistanskom ratu]].}} ''Stršljen'' i ''Matica'' isto nisu usvojeni za serijsku proizvodnju i opremanje RV PVO, umjesto američkih, već zastarjelih aviona [[T-33Shooting Star]] i [[F-84 Thunderjet|F-84G Thunderjeta]].<ref name="ČNN" /><ref name="OS" /> === Kontinuirani planski razvoj === Poslije učinjenog prvog koraka ka pomirenju, između Jugoslavije i Sovjetskog Saveza, od strane [[Nikita Hruščov|Nikite Sergejeviča Hruščova]], prvog tajnika CK KPSS, koji je zajedno s [[Nikola Bulganjin|Nikolom Bulganjin]], predsjednikom vlade SSSR - a i [[Atanas Mikojan|Atanasom Mikojanom]], prvim zamjenikom Sovjetske vlade, doletio u [[Beograd]] [[26. maj]]a [[1955]], stvoreni su uvjeti za normalizaciju odnosa i za nastavak međuarmijske suradnje dviju [[država]]. U tome sklopu su bili stvoreni i uvjeti za opremanje RV PVO sa sovjetskom avijacijskom tehnikom. Sagledana je realnost da nije rješenje da umjesto američkih dotrajalih aviona se uvode "Stršljen" i "Matica", a isto tako i britanski [[Folant Gnat]] nije usvojen za naoružanje lovačkih pukovnija. Usvojena je strategija za vlastiti razvoj i proizvodnju lakih, školskih i [[Lovačko - bombarderski avion|lovačko - bombarderskih]], a [[Lovački avion|lovački]], izviđački i specijalni avioni da se uvoze. [[Datoteka:Mikoyan-Gurevich MiG-29B (9-12B) Serbian AF.jpg|lijevo|mini|250px|[[MiG-29]]]] U tome smjeru, desile su se i organizacijske promjene. Integrirano je RV i PVO u jedinstven vid [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]], [[1959]]. godine i svi su projektni biroi, po avijacijskim fabrikama, ukinuti [[1957]]. godine, a djelatnost istraživanja i razvoja integrirana u [[Vazduhoplovnotehnički institut|Vazduhoplovnotehničkom institutu]]. Od Sovjetskog Saveza, počela se nabavljaju avijacijska sredstva i oprema. RV i PVO je opremljeno lovcima [[MiG-21]], u razdoblju od [[1962]]. do početka 80-tih godina kupljeno je 216 primjeraka, od kojih su još uvijek neki u operativnoj uporabi. Nabavljeni su i avioni drugih namjena, [[helikopter]]i i PVO sredstva. Razvijeni su i proizvedeni školsko-borbeni avioni [[G-2 Galeb]] i [[G-4 Super Galeb]], za osnovno školovanje [[Utva 75]] i prvi prototip [[Lasta (avion)|Laste]] i lovci-bombarderi [[J -21 Jastreb]] i [[J -22 Orao]].<ref name="OS" /> === Planirani koncept daljeg razvoja RV PVO === [[Datoteka:S-300V.jpg|desno|mini|250px|Izgled sustava [[9A83 ZRS S-300V]]]] Kroz realizaciju vlastitih razvojnih i proizvodnih programa, posebno aviona [[J-22 Orao|Orao]] i [[G-4 Super Galeb]], podignuti su avijacijski istraživačko-razvojni i proizvodni kapaciteti SFRJ, na tehničko-tehnološki nivo srednje razvijenih zemalja. Osposobljen je brojni stručni kadar i osvojen je veliki broj suvremenih avijacijskih tehnologija. Organizacijski, laboratorijski, kadrovski, tehnološki i proizvodno, avijacijska industrija Jugoslavije, bila je spremna za novi iskorak, u nova iskušenja razvoja i proizvodnje suvremenog borbenog aviona, konkurentnog sa svjetskim. Na temelju tih procjena, tradicionalnih ambicija i politike oslonca na vlastite snage, programiran je razvoj i proizvodnja višenamjenskog [[Novi avion|Novog aviona]]. Prema dugoročnim planovima opremanja Ratnog avijacije i protuzračne obrane, bilo je predviđeno uvođenje u operativnu uporabu toga višenamjenskog [[Novi avion|Novog aviona]], u perspektivi, da sa svojim višenamjenskim sposobnostima zamijeniti uloge i zadatke lovca - bombardera, izviđača i lovca, koje su izvršavali, postojeći avioni [[J-22 Orao|Orao]] i [[MiG-21]]. Za razvoj i proizvodnju, planiranu s programom realizacije, trebalo je angažirati sve relevantne jugoslovenske kapacitete, s oko 100 hiljada zaposlenih, uz tehnološku podršku tvrtki jedne od razvijenih država (najvjerojatnije iz [[Francuska|Francuske]] ). Bilo je planirano polijetanje prvog [[prototip]] a, tijekom [[1995]]. godine, a tijekom serijske proizvodnje da se uvede u operativnu uporabu RV PVO oko 250 primjeraka [[Novi avion|Novih aviona]] i osigurati oko 500 za inozemno tržište. Program je bio značajno napredovao, došlo se do donošenja državne odluke o izboru zemlje i njenih tvrtki, davatelja tehnološke podrške. U toku pripreme dograđeni su laboratorijski i proizvodni kapaciteti, brojčano i stručno su ojačani kadrovski potencijali. U domeni razrade projekta, značajno se napredovalo. Procijenjeno je da treba, u međuvremenu, izvršiti interventnu nabavku ograničenog broja [[lovački avion|lovačkih aviona]], za ispomoć postojećim i zastarjelim [[MiG-21]]. Na temelju te odluke izvršena je nabavka samo 14 jednosjeda [[MiG-29]] B i dva nastavna dvosjeda [[MiG-29]] UB od [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|Sovjetskog Saveza]] [[1987]]. godine. Pored višenamjenskog, unificiranog [[lovački avion|borbenog aviona]] (s radnim nazivom [[Novi avion]]), bio je planiran i završetak razvoja [[Lasta (avion )|Laste]] (za osnovno školovanje [[pilot]]a) i modernizacija školsko - borbenog aviona [[G-4 Super Galeb]]. Pitanje transportne, helikopterske, specijalne avijacije i sustava PVO, rješavalo bi se po standardnom obrascu kupnje, međunarodne kooperacije i licencne proizvodnje. Ovaj kontinuitet razvoja RV PVO i perspektivni planovi su nasilno prekinuti, s raspadom [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], posljedično [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] i prestankom postojanja RV PVO.<ref name="Novi avion, arhiva">[http://www.flightglobal.com/pdfarchive/view/1990/1990 % 20 - % 200612.html Novi avion, arhiva]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Preuzeto 24. 4. 2013.</ref><ref>[[:Datoteka:YUsupersonikClanak.jpg|Newspaper article on Novi Avion]]</ref><ref name="Višenamenski Novi avion">[http://www.militaryfactory.com/ aircraft / detail.asp ? aircraft_id = 749 Višenamjenski Novi avion], Preuzeto 24. 4. 2013.</ref> === Artiljerijsko-raketni sistemi PVO === U uvjetima partizanskog ratovanja, u početnom razdoblju zvaničnog postojanja RV PVO, obrana od djelovanja neprijateljskih aviona bila je sa svim raspoloživim oružjem, prvenstveno s osobnim streljačkim, prvenstveno sa [[mitraljez]]ima. Tijekom rata, sve se više zarobljavala oružja pa i protuavionski mitraljezi i po neki protuavionski top. U tome razdoblju raketni sustavi nisu ni postojali, oni su se razvijali u poslijeratnom periodu. Prve zvanične aktivnosti, vezane za uvođenje raketnih sustava protuzračne obrane, bili su razgovori, vođeni s Englezima o kupnji jedne raketne baterije, krajem pedesetih godina prošlog stoljeća. U tome razdoblju, u maju [[1960]]. godine, odigrao se događaj obaranja izviđačkog, američkog aviona [[Avion U-2|U-2]], sa [[raketa zemlja-zrak|raketom zemlja-zrak]], iznad sovjetske teritorije. Jugoslovensko vojno izaslanstvo, na čelu sa zapovjednikom RV PVO, prilikom posjete SSSR-u, pokrenula je proces nabave raketnih sustava, sovjetskog porijekla. Razvoj PVO, sistemski je otpočeo s formiranjem 250-og raketnog puka. Naredbom strogo povjerljivo br. 423, formiran je 250-ti raketni puk protuzračne obrane, 24. septembra [[1962]]. godine. Bila je to prva raketna jedinica protuzračne obrane [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske Narodne Armije]], na [[Aerodrom Batajnica|aerodromu Batajnica]], sa zadatkom obrane zračnog prostora u rejonu glavnog grada tadašnje [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Federativne narodne republike Jugoslavije]], [[Beograd]]a. Tada je počela isporuka i uvođenje u operativnu uporabu, novembra [[1962]]. godine, raketnog sustava "dvina". Dvina ima oznaku [[S-75]], (po [[NATO]] klasifikaciji SA-2 "Guideline"). PVO puk je imao prva bojeva gađanja u junu [[1963]]. a drugo u junu [[1964]]. godine, kome je prisustvovao i predsjednik [[Josip Broz Tito|Tito]]. Formiran je i 155-ti raketni puk [[1967]]. godine, koji je iste godine opremljen sustavom [[M-2]] "Volhov-M" (po klasifikaciji [[NATO]] SA-N-2 "Guideline") Uslijedilo je formirnje 350-og raketnog puka, [[1975]]. i 450-og [[1976]]. godine, opremljenih sa raketnim sustavima [[S-125 Neva]], koji je imao bolje karakteristike, na manjim visinama. {{efn|[[Vojska Jugoslavije]] je prva u svijetu, koja je uspjela oboriti avion [[Lockheed F-117|F-117]]. F-117A № 82-806, oboren je [[27. mart]]a [[1999]]. godine, tijekom [[Operacija Saveznička sila|NATO bombardiranja SRJ]], s učinkom 250-og raketnog puka PVO, sa [[S 125 Neva|S-125M Nevom]]. Sustav Neva, modificirali su Jugosloveni, uvodeći nove dopunske [[senzor]]e otporne na elektronsko ometanje. Operacijom obaranja je zapovijedao pukovnik [[Zoltan Dani]]. Prema [[Wesley Clark]]u i drugim NATO generalima, jugoslavenska PVO uspjelo je locirati i prati [[Lockheed F-117|F-117]] sa starim [[Rusija|ruskim]] [[radar]]ima, na dugim valovima rada. Dijelovi olupine aviona [[Lockheed F-117|F -117]], izloženi su u [[Muzej vazduhoplovstva u Beogradu|Muzeju vazduhoplovstva]], na [[Aerodrom Nikola Tesla|aerodromu Nikola Tesla]] u [[Beograd]]u.}} {|style="margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;" |- | [[Datoteka:Rakieta dzwina by sh.jpg|420px]]|| [[Datoteka:SA-3 system.jpg|280px]] |- | <center> Raketni sustav [[S-75 Dvina]]. </center>|| <center> Raketni sustav [[S-125 Neva]]. </center> |} [[Datoteka:sa6 1.jpg|desno|mini|250px|[[2K12 Kub]], u pokretu]] Početkom sedamdesetih godina, u redefinisanoj doktrini RV PVO, uspostavljena su osnovna načela organizacije i borbene upotrebe raketnih jedinica (RJ) PVO. Prema tim načelima, RJ PVO teritorija, označavaju se kao najučinkovitije sa svojom vatrenom moći u cijelom sustavu PVO, ali se također realno sagledava njihova osjetljivost na elektronička ometanja i njihov nedostatak slabe mobilnosti i pokretljivosti. U cilju ublažavanja tih nedostataka, nabavljeno je i 17 kompleta mobilnih raketnih sustava [[2K12 Kub]], u razdoblju od [[1975]]. do [[1977]]. godine. RJ su organizacijski formirane u divizione, pukovnije i brigade. Raketni divizion je bio osnovna, zaokružena i nedjeljiva taktička vatrena jedinica stalnog sastava, koja je načelno djelovala u sastavu puka ili brigade a sastojao se iz: komande, raketne baterije, baterije za vođenje raketa, baterije LPAA (lake protuavionske artiljerije), jedinica za vezu i jedinice za pozadinsko obezbeđenje. Raketni puk protuzračne obrane, bila je taktička postrojba promjenjivog sastava. Bio je naoružan s jednim raketnim sustavom, a sastojao se od komande, četiri do šest raketnih, jednog raketnotehničkog diviziona, prištapskih i obezbeđujućih jedinica. Raketna brigada, bila je viša taktička jedinica promjenjivog sastava, naoružana s istim ili mješovitim raketnim sustavima. Sastojala se od komande, šest do osam raketnih diviziona jednog do dva raketnotehnička diviziona, prištapskih, obezbeđujućih i pozadinskih jedinica. Raketne brigade su organizacijski ustrojene u razdoblju od [[1980]]. do [[1985]]. godine, kao najveće taktičke postrojbe, roda RV PVO. U razdoblju [[1975]]. do [[1980]]. godine, uveden je u raketne pukovnije suvremeni sustav automatizacije [[AS-75]], namijenjen za zapovijedanje. Sustav je osiguravao učinkovitiju uporabu raketnih jedinica, automatski izbor cilja, s većim raspoloživim vremenom za reagiranje, a sa time i većom vjerovatnošću uništenja određenog cilja. U cilju povećanja otpornosti raketnih jedinica, realiziran je obiman program uređenja teritorije i njihovog borbenog rasporeda. Sa time je povećana žilavost raketnih jedinica, na djelovanje neprijateljske avijacije, a povećana je njihova pokretljivost i manevarske karakteristike. U funkciji PVO je bila i masovna upotreba prijenosnih IC raketa zemlja-zrak [[9K32 Strela-2]] i [[9K38 Igla]], koje se lansiraraju s ramena vojnika " strijelca". U tvornici "[[Krušik]]" u [[Valjevo|Valjevu]], masovno su ove rakete proizvođene po licenci, u osnovnoj i u modificiranoj verziji.<ref>Razvoj oružanih snaga SFRJ, 1945-1985, Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana, Razvoj rodova RV PVO od 1960. do 1985. godine, grupa autora, strana 160-165, Beograd, 1989.</ref><ref name="SIPRI">[http://armstrade.sipri.org/armstrade/page/trade_register.php Stockholm Internation Peace Research Institute - arms Transfers Database] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100414022558/http://armstrade.sipri.org/armstrade/page/trade_register.php |date=2010-04-14 }}, Preuzeto 24. 4. 2013.</ref> {| border="0" style="margin:auto;" cellpadding="2" |rowspan="2" style=| <div class="NavHead" font-size:115%">[[Datoteka:Sa-7.jpg|230px]] <center> Strijelac lansira IC raketu. </center> | colspan="12" style="text-align:center;"|<div class="NavHead" style=;text-align:center;font-size:130%">[[Datoteka:SA-7.jpg|420px]] <center> Prijenosna raketa zemlja-zrak [[9K32 Strela-2]].</center> |- | colspan="12" style="text-align:center;"|<div class="NavHead" style=text-align:center;font-size:130%"> [[Datoteka:SA-16 launcher and missile.jpg|420px]] <center> Prijenosna raketa zemlja-zrak [[9K38 igla]]. </center> |} === Avijacijsko obavještavanje, javljanje, izviđanje i navođenje ([[VOJIN]] ) === Protuzračnu obranu u JNA, sačinjavali su rodovi: [[Artiljerisko-raketne jedinice SFRJ|Artiljerisko-raketne jedinice]] ''(ARJ)'' i "[[Vazduhoplovno obavještavanje, javljanje, izviđanje i navođenje SFRJ|Vazduhoplovno obavještavanje, javljanje, izviđanje i navođenje]] (''VOJIN).'' Integriranim radom i izvršavanjem zadataka, ova dva roda, bila je pokrivena PVO teritorije SFRJ. Oprema koju je koristio rod VOJIN, posebno je visokog tehnološkog nivoa i visoke sofisticiranosti, te je nila na posebnim izvoznim listama, s velikim ograničenjima. Zbog tih razloga, uvijek je postojao raskorak između zahtijevanih potreba i realizacije. Potreba da se u svakom od avijacijskih korpusa oformi po jedan puk VOJIN nije bilo moguće ostvariti, zbog nedostatka opreme i kadrova. U razdoblju od [[1966]]. do [[1977]]. godine, učinjen je značajan iskorak u razvoju i organizaciji roda VOJIN. U tome razdoblju, nabavljeni su sovjetski [[radar]]i velikog dometa [[P-14]], [[P-12]] i [[P-15]] za male visine, a za velike [[PR-11]]. Postojeći radari [[P-30]] su modificirani u [[P-35]], s poboljšanim osobinama. Uvedena je prva generacija automatiziranog sustava za informacije u VOJIN RV PVO. Bio je to sovjetski sustav [[ZRAK-1P]], koji je omogućavao poluatomatsko praćenje i primopredaju informacija, o ciljevima u zračnom prostoru, poluatomatsko navođenje lovačkih aviona presretača i zapovijedanje u jedinicama do razine divizije PVO. Ubrzo je uveden [[Švedska|švedski]] suvremeniji sustav atomatizacije [[AS-70]] (strilom), sa znatno većom mogućnošću od prethodnog [[ZRAK-1P]]. U razdoblju [[1975]]. do [[1980]]. godine, uslijedila je organizacijska promjena VOJIN-a, prešlo se na pukove bataljonskog sastava, s bataljonskim centrima. U tome razdoblju uslijedila je značajna tehnička modernizacija. Uvedena je suvremena automatizacija s uvođenjem sustava [[AS-74]], na bazi računala treće generacije. Uvođenjem toga sustava razriješen je problem integracije sadejstva lovačke avijacije i raketnih jedinica PVO u istoj zoni. U narednih pet godina nastavljena je modernizacija VOJIN-a, s ugovaranjem suvremenih osmatračkih radara za velike visine, srednjeg i velikog dometa i sustava automatizacije s primjenom mikroprocesorske tehnologije, vrhunskih performansi. Rodu VOJIN je podignuta otpornost na elektronsko ometanje, ali je ostao potpuno neriješen problem identifikacije ciljeva i ograničenog dometa radarskog motrenja na malim visinama. U perspektivi je trebao i taj domen karakteristika VOJIN PVO biti poboljšan, s nabavkom sustava [[S-300]], što nije realizirano uslijed raspada država SSSR-a i Jugoslavije.<ref name="ROS"/> == Struktura RV PVO == Jugoslovensko RV, nastalo u [[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačkoj borbi]], osnovano je sa dva aviona različitih tipova. U toku Narodnooslobodilačke borbe, kroz RV je prošlo mnogo različitih tipova aviona, ukupno 569 primjeraka, od početna dva, [[Potez 25]] i [[Breguet 19]] do [[Iljušin Il-2]] i [[Jak-3]], s ukupno 2200 borbenih letova. Razvoj RV pratile su organizacijske promjene, uvjetovane s mnogim unutarnjim i vanjskim faktorima. Tijekom rata se prilagođavalo uvjetima partizanskog ratovanja i savezničke pomoći, a poslije Drugog svjetskog rata sa razvojem Jugoslavije, ukupnog razvoja [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] i vanjskopolitičkih odnosa, RV PVO, dostiglo je visok nivo razvoja i borbene moći.<ref name="ASJ">Avijacija Srbije i Jugoslavije, 1901-1994. godine, Razdoblje od 1985. do 1991. godine, strana 168, 203 i 204, Zlatomir Grujić, Beograd, 1997. godine.</ref> === Komandna shema === Neposredno po završetku rata, nastavljen je prilaz organizacije RV na osnovama [[divizija]], kao najvećih organizacijskih grupacija. Ilustrativna su dva vremenska presjeka, organizacija i struktura RV neposredno poslije rata i stanje RV PVO neposredno pred raspad SFRJ i JNA. Neposredno poslije rata bilo je ustrojeno po divizijskom sustavu i prikazano je na prvoj shemi.<ref>Razvoj oružanih snaga SFRJ 1945-1985, Ratnog vazduhoplovstva i protivvazdušne odbrane, Razvoj RV PVO od 1945. do 1959. godine, grupa autora, stranica 46, Beograd, 1989.</ref> {|Style = "margin: auto; background: # fff; border-style: solid; border-width: 0; border-color: SkyBlue; padding: 8px;" |- | [[Datoteka:Шема к-де 1.JPG|800px]] |} <center>'''<big> Legenda </big>''' </center> {{Col-start}} {{Col-3}} *'''IAP''' = izviđački avijacijski puk *'''MAD''' = mješovita avijacijska [[divizija]] *'''LAD''' = lovačka avijacijska divizija *'''BAD''' = bombarderska avijacijska divizija {{Col-3}} *'''TRAP''' = transportni avijacijski puk *'''LAP''' = lovački avijacijski puk *'''JAP''' = jurišni avijacijski puk *'''BAP''' = bombarderski avijacijski puk {{Col-3}} *'''VOK''' = avijacijska oblasna komanda *'''Vos''' = avijacijska oficirska škola *'''VTU''' = avijacijsko-tehnička škola *'''VSP''' = avijacijski školski puk {{Col-end}} Prešlo se na novu organizacijsko formacijsku shemu JNA. Ista se temelji na [[armija]]ma, kao strategijskim grupacijama oružanih snaga. Pored armija kopnene vojske uspostavljene su i grupacije dva ostala vida: RV i [[Ratna mornarica SFRJ|Ratna mornarica]] (RM). Načelniku Generalštaba dodijeljen je zamjenik za svaki vid. Tijekom [[1985]]. godine, prešlo se na organizaciju s tri avijacijska korpusa (kao strategijskim grupacijama) i sa zamjenikom načelnika Generalštaba JNA za RV PVO. Ova organizacija je prikazana na shemama dolje.<ref name="ASJ" /> {|Style = "margin: auto; background: # fff; border-style: solid; border-width: 0; border-color: SkyBlue; padding: 8px;" |- | [[Datoteka:Командна шема5.jpg|800px]] |} Struktura neposredne nadležnosti i odgovornosti Komande RV PVO i Zamjenika načelnika Generalštaba JNA za RV PVO, u razdoblju od [[1985]]. do [[1992]]. godine, suglasno prethodnoj shemi, razrađeno je prikazana na narednoj slici. Komanda RV PVO (KRV PVO), bila je u [[Zemun]]u, a obezbjeđivala ju je ''[[Komanda stana RV PVO]]'', u kojoj je bila smještena [[99. četa vojne policije]], četa veze i jedna pješadijska četa. U KRV PVO osim komandnog kadra, bila je smještena i [[Kontraobavještajna grupa RV PVO]] (KoG). Zgrada KRV PVO je srušena u [[Operacija Saveznička sila|bombardovanju NATO-a]], a u kasarni bivše Komande stana smještene su danas jedinice [[Vojska Srbije|Vojske Srbije]]. === Zapovjednici RV PVO === {{Col-start}} {{Col-3}} '''Zapovjednici RV PVO''' *'''[[Franjo Pirc]]''', general-major (1944-1946) *'''[[Zdenko Ulepic]]''', general-pukovnik (1946-1965) *'''[[Viktor Bubanj]]''', general-pukovnik (1965-1970) *'''[[Milan Simović]]''', general-pukovnik (1970-1972) *'''[[Enver Ćemalović]]''', general-pukovnik (1972-1979) *'''[[Stevan Roglić]]''', general-pukovnik (1979-1981) *'''[[Slobodan Alagić]]''', general-pukovnik (1981-1985) *'''[[Anton Tus]]''', general-pukovnik (1985-1991) *'''[[Zvonko Jurević]]''', general-pukovnik (1991-1992) *'''[[Božidar Stevanović]]''', general-potpukovnik, (1992) {{Col-3}} '''Načelnici štaba Komande RV PVO''' * [[Nikola Lozić]], pukovnik * [[Zdenko Ulepic]], general-major * [[Viktor Bubanj]], general-major * [[Dušan Vlaisavljević]], pukovnik * [[Vladimir Matetić]], general-potpukovnik * [[Božo Lazarević]], general-pukovnik * [[Radoslav Jović]], general-potpukovnik * [[Milan Simović]], general-potpukovnik * [[Enver Ćemalović]], general-potpukovnik * [[Rade Suša]], general-potpukovnik * [[Stevan Roglić]], general-potpukovnik * [[Anton Tus]], general-potpukovnik * [[Čedomir Kovačević]], general-major * [[Nikola Maravić]], general-potpukovnik * [[Zvonko Jurević]], general-pukovnik * [[Ljubomir Bajić]], general-major {{Col-3}} '''Načelnici avijacijsko*tehničke službe RV PVO''' * Ing. dr. [[Svetopolk Pivko]], pukovnik * Ing. [[Karlo Jelinek]], pukovnik * [[Franjo Lolić]], pukovnik * Ing. dr. [[Zlatko Rendulić]], general-potpukovnik * Ing. [[Milorad Paštrović]], general-major * Ing. [[Veljko Majstorović]], pukovnik * Ing. [[Branislav Đorđević]], pukovnik {{Col-end}} {{-}} === Pregled korištenih aviona === ==== Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije (NOVJ) ==== [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-345-0784-14A, Frankreich, Do 17.jpg|desno|mini|280px|Dornier Do 17]] [[Datoteka:Me109 G-6 D-FMBB 1.jpg|desno|mini|280px|[[Messerschmitt Bf 109]]]] [[Datoteka:Junkers Ju-52 01a.jpg|desno|mini|280px|[[Junkers Ju 52]]]] {| class="wikitable" style="width:600px; textalign=center; font-size: 90%;" |- | align=center colspan=5|'''Avioni [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] (NOVJ) '''<ref name="ASJ" /> |- ! style="width:150px;" | Tip ! style="width:150px;" | Porijeklo ! style="width:100px;" | Namjena <br> Broj sjedala ! style="width:50px;" | Brzina km/h ! style="width:150px;" | Naoružanje<br>vatreno / bombe kg |- | [[Potez 25]] | {{flag|Francuska}} | izviđač / 2 | 215 | 1 × mitraljez / 350 |- | [[Breguet 19]] | {{flag|Francuska}} | izviđač / 2 | 220 | <center> - </center > |- | [[Beta B1]] | {{flag|Čehoslovačka}} | školski / 2 | 215 | <center> - </center > |- | [[Morane-Saulnier]] | {{flag|Francuska}} | lovac / 1 | 500 | 1 × [[mitraljez]] + 1 × [[top]] |- | [[Caproni Ca.311]] | {{flag|Italija|1861}} | laki bombarder / 3 | 460 | 5 × mitraljeza / 1200 |- | [[Bücker Bü 181]] | [[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|20px]] [[Treći rajh]] | školski / 2 | 335 | <center> - </center > |- | [[Fiat FL-3]] | {{flag|Italija|1861}} | za obuku / 2 | 160 | <center> - </center > |- | [[Fizir FP-2]] | {{flag|Kraljevina Jugoslavija}} | školski / 2 | 238 | <center> - </center > |- | [[Supermarine Spitfire|Spitfire]] | {{flag|UK}} | lovac / 1 | 620 | 4 × mitraljeza + 2 × topa / 250 |- | [[Hawker Hurricane|Hurricane]] | {{flag|UK}} | lovac / 1 | 540 | 4 × topa + 8 [[raketa]] V-3 |- | [[Iljušin Il-2]] | {{flag|SSSR}} | jurišnik / 2 | 404 | 2 × topa + 2 × mitraljeza / 600 |- | [[Jak-3]] | {{flag|SSSR}} | lovac / 1 | 655 | 1 × top + 2 × mitraljeza |- | [[Avro ANSON I]] | {{flag|UK}} | laki transportni / 6 | 300 | 2 × mitraljeza / 160 |- | [[Dornier Do 17]] | [[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|20px]] [[Treći rajh]] | bombarder / 3 | 420 | 2 × mitraljeza / 1000 |- | [[Fiat G-50 bis]] | {{flag|Italija|1861}} | lovac / 1 | 470 | 2 × mitraljeza |- | ''' [[Fieseler Fi 15]]6 ''' | [[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|20px]] [[Treći rajh]] | za vezu / 4 | 175 | 1 × mitraljez |- | [[De Hevilend DH-82]] | {{flag|UK}} | školski / 2 | 170 | <center> - </center > |- | [[Junkers Ju 52]] | [[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|20px]] [[Treći rajh]] | transportni 2 + 6 | 200 | <center> - </center > |- | [[Messerschmitt Bf 109]] | [[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|20px]] [[Treći rajh]] | lovac / 1 | 450 | 2 × mitraljeza +1 × [[top]] |} {{-}} ==== Poslijeratni period ==== {| class="wikitable" style="float:left; width:500px; textalign=center; font-size: 90%;" |- | align=center colspan=6|''' Avioni RV PVO, u poslijeratnom razdoblju '''<ref name="ČNN" /> |- ! style="width:150px;" | Tip ! style="width:150px;" | Porijeklo ! style="width:50px;" | Namjena ! style="width:50px;" | Broj ! style="width:50px;" | Uvođenje ! style="width:50px;" | Kraj |- | align=center colspan=6| [[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|35px]]''' Jugoslovenski, vlastiti razvoj i proizvodnja<ref name="Rendulic">{{Cite book|last = Rendulić|first = Zlatko|authorlink =Zlatko Rendulić|coauthors =|title = Avioni domaće konstrukcije poslije Drugog svjetskog rata|year = 1996|url =|publishelikopterr =|location = Beograd|id =|pages = 69-80}}</ref> ''' |- | ''' [[1. maj (avion)|1. maj]]''' | [[Ikarus (tvornica aviona)|Ikarus]] | <small>sportski</small> | 1 | 1948. | 1948. |- | ''' [[Avion 251|Trojka]]''' | Utva | <small> školski </small> | 1 | 1948. | 1951. |- | ''' [[Aero-2]]''' | Utva | <small> školski </small> | 280 | 1948. | 1959. |- | ''' [[Aero-3]]''' | Utva | <small> školski </small> | 110 | 1954. | 1965. |- | '''[[Ikarus 211]] ''' | [[Ikarus (tvornica aviona)|Ikarus]] | <small> školski </small> | 2 | 1948. | 1951. |- | '''[[Ikarus 231]] ''' | [[Ikarus (tvornica aviona)|Ikarus]] | <small> za vezu </small> | 1 | 1948. | 1951. |- | '''[[Ikarus 232]] ''' | [[Ikarus (tvornica aviona)|Ikarus]] | <small> eksperimentalni </small> | 1 | 1948. | 1953. |- | ''' [[Ikarus 212|212]]''' | Utva | <small> prelazni </small> | 1 | 1949. | 1958. |- | ''' [[Avion 213|213]]''' | Utva | <small>prelazni</small> | 275 | 1949. | 1961. |- | ''' [[Ikarus 214|214]]''' | [[Ikarus (tvornica aviona)|Ikarus]] | <small> laki transportni </small> | 50 | 1949. | 1967. |- | ''' [[Ikarus 215|215]]''' | [[Ikarus (tvornica aviona)|Ikarus]] | <small> laki bombarder </small> | 1 | 1949. | 1957. |- | ''' [[Ikarus S-49|S-49A]]''' | [[Ikarus (tvornica aviona)|Ikarus]] | <small> [[Lovački avion|lovac]] </small> | 49 | 1952. | 1957. |- | ''' [[Ikarus S-49|S-49A]]''' | [[Ikarus (tvornica aviona)|Ikarus]] | <small> lovac / [[Lovačko-bombarderski avion|LB]] </small> | 81 | 1952. | 1961. |- | ''' [[Avion 451|451]]''' | [[Ikarus (tvornica aviona)|Ikarus]] | <small> eksperimentalni </small> | 1 | 1952. | 1957. |- | ''' [[Avion 451|451M]]''' | [[Ikarus (tvornica aviona)|Ikarus]] | <small> laki jurišnik </small> | 1 | 1952. | 1959. |- | ''' [[Avion 451|451M Zolja]]''' | [[Ikarus (tvornica aviona)|Ikarus]] | <small> laki jurišnik </small> | 1 | 1954. | 1963. |- | ''' [[Avion 451|451MM Stršljen]]''' | [[Ikarus (tvornica aviona)|Ikarus]] | <small> laki jurišnik </small> | 1 | 1954. | |- | ''' [[Avion 451|451MM Matica]]''' | [[Ikarus (tvornica aviona)|Ikarus]] | <small> nastavni </small> | 1 | 1954. | |- | ''' [[Avion B 12|B-12]]''' | [[Ikarus (tvornica aviona)|Ikarus]] | <small> laki presretač </small> | | | |- | ''' [[Ikarus Kurir|Kurir]]''' | [[Ikarus (tvornica aviona)|Ikarus]] | <small> za vezu </small> | | 1955. | 1972. |- | ''' [[Avion 522|522]]''' | [[Tvornica aviona SOKO|Soko]] | <small> prelazni </small> | 112 | 1954. | 1972. |- | ''' [[S-55-5]] ''' | [[Tvornica aviona SOKO|Soko]] licenca | <small> laki [[helikopter]]</small> | | 1960. | 1974. |- | ''' [[G-2 Galeb]]''' | [[Tvornica aviona SOKO|Soko]] | <small> školski </small> | 131 | 1961. | 1992. |- | ''' [[G-4 Super Galeb]]''' | [[Tvornica aviona SOKO|Soko]] | <small> školsko-borbeni </small> | 85 | 1983. | |- | | ''' [[J-21 Jastreb]]''' | [[Tvornica aviona SOKO|Soko]] | <small> jurišnik </small> | 177 | 1975 | 1991. |- | | ''' [[J-20 Kraguj]]''' | [[Tvornica aviona SOKO|Soko]] | <small> jurišnik </small> | | | |- | ''' [[J-22 Orao]]''' | [[Tvornica aviona SOKO|Soko]] | <small> [[Lovačko-bombarderski avion|LB]]</small> | 115 | 1981. | |- | ''' [[Utva 75]]''' | Utva | <small> školski </small> | 136 | 1977. | |- | ''' [[SA 342 Gazela]]''' | [[Tvornica aviona SOKO|Soko]] licenca | <small> laki višenamjenski helikopter</small> | | 1973. | |- | ''' [[Lasta (avion)|Lasta]]''' | Utva | <small> školski </small> | <small> 3 [[Prototip|PTT-a]]''' | | |- | ''' [[Novi avion]]''' | [[Tvornica aviona SOKO|Soko]] | <small> višenamjenski </small> | | | |- | align=center colspan=6| '''Avioni istočnoeuropskog porijekla ''' |- | ''' [[Jak -1]]''' | {{flag|SSSR}} | <small> lovac </small> | 103 | 1945. | 1949. |- | ''' [[Jak -3]]''' | {{flag|SSSR}} | <small> lovac </small> | 66 | 1945. | 1957. |- | <small> [[Jak-9]] (M,T,P ) </small> | {{flag|SSSR}} | <small> lovac </small> | 103 | 1945. | 1956. |- | ''' [[Jak-9|Jak-9U]]''' | {{flag|SSSR}} | <small>trenažni</small> | 68 | 1945. | 1960. |- | ''' [[Jak-7U]]''' | {{flag|SSSR}} | <small> trenažni </small> | 47 | 1945. | 1947. |- | ''' [[Iljušin Il-2|Il-2]]''' | {{flag|SSSR}} | <small> jurišnik </small> | 213 | 1945. | 1955. |- | ''' [[Petljakov Pe-2|Pe-2]]''' | {{flag|SSSR}} | <small> laki bombarder </small> | 123 | 1945. | 1954. |- | ''' [[Petljakov Pe-2|Pe-2U]]''' ||{{flag|SSSR}} | <small> dvosjed </small> | 9 | 1945. | 1954. |- | ''' [[SCE-2]]''' ||{{flag|SSSR}} | <small> laki transportni </small> | 5 | 1945. | 1952. |- | ''' [[Li-2]] i [[Li-3]] ''' ||{{flag|SSSR}} | <small> transportni </small> | 2 | 1945. | 1971. |- | ''' [[Polikarpov Po-2|Po-2]]''' | {{flag|SSSR}} | <small> školski </small> | 120 | 1945. | 1950. |- | ''' UT-2 ''' | {{flag|SSSR}} | <small> školski </small> | | 1947. | 1954. |- | ''' UT-2M ''' | {{flag|SSSR}} | <small> školski </small> | | 1945. | 1956. |- | ''' Fazan ''' | {{flag|Bugarska}} | <small> za vezu </small> | | 1947. | 1957. |- | ''' Zlin-381 ''' ||{{flag|Čehoslovačka}} | <small> školski </small> | | 1948. | 1959. |- | ''' [[Iljušin Il-14|Il-14]]''' | {{flag|SSSR}} | <small> putnički </small> | 12 | 1957. | 1973. |- | ''' [[Mi-4]]''' | {{flag|SSSR}} | <small> srednji transportni helikopter </small> | 25 | 1960. | |- | ''' [[Mi-8]]''' | {{flag|SSSR}} | <small> srednji transportni helikopter </small> | 93 | 1968. | |- | ''' [[MiG-21]]''' | {{flag|SSSR}} | <small> lovac </small> | 261. | 1962. | |- | ''' [[MiG-29|MiG- 29B]]''' | {{flag|SSSR}} | <small> lovac </small> | 14 | 1987. | |- | ''' [[MiG-29|MiG- 29UB]]''' | {{flag|SSSR}} | <small> dvosjed </small> | 2 | 1987. | |- | ''' [[An-2]]''' | {{flag|Poljska}} | <small> [[transport]] / [[desant]]</small> | 8 | | |- | ''' [[Antonov An-26|An-26]]''' | {{flag|SSSR}} | <small> transportni </small> | 15 | | |- | ''' [[Jak-40]]''' | {{flag|SSSR}} | <small> putnički </small> | 6 | | |- | ''' [[Kamov Ka 25|Ka-25]]''' | {{flag|SSSR}} | <small> mornarički helikopter </small> | 6 | | |- | ''' [[Kamov Ka-27|Ka-28]]''' | {{flag|SSSR}} | <small> protivpodmor. </small> | 2 | | |- | ''' [[Mi-14]]''' | {{flag|SSSR}} | <small> srednji transportni helikopter </small> | 4 | | |- | align=center colspan=6| ''' Avioni zapadnog porijekla ''' |- | ''' [[Supermarine Spitfire|Spitfire V]]''' | {{flag|UK}} | <small> lovac </small> | 6 | 1945. | 1952. |- | ''' [[Supermarine Spitfire|Spitfire IX]]''' | {{flag|UK}} | <small> lovac </small> | | 1945. | 1951. |- | ''' [[Hawker Hurricane|Hurricane IV]]''' | {{flag|UK}} | <small> lovac </small> | 16 | 1945. | 1952. |- | ''' [[Tiger mot]] ''' | {{flag|UK}} | <small> školski <small> | 24 | 1945. | 1949. |- | ''' [[Proctor]] ''' | {{flag|UK}} | <small> školski <small> | | 1945. | 1947. |- | ''' [[Hardvard]] ''' | {{flag|UK}} | <small> školski <small> | | 1945. | 1960. |- | ''' [[Bristol Blenheim|Blenheim]]''' | | {{flag|UK}} | <small> bombarder <small> | | 1945. | 1947. |- | [[Avro ANSON]] | {{flag|UK}} | <small> laki transp. <small> | | 1945. | 1958. |- | [[Lajting]] | {{flag|SAD}} | <small> lovac </small> | | 1945. | 1946. |- | [[B-24]] | {{flag|SAD}} | <small> bombarder </small> | | 1945. | 1946. |- | ''' [[Douglas DC-3]]''' | {{flag|SAD}} | <small> putnički</small> | 16 | 1945. | 1952. |- | ''' [[Fiat G-50 bis]] ''' | {{flag|Italija}} | <small> lovac </small> | | 1945. | 1946. |- | ''' [[Caproni CA-313]] ''' | {{flag|Italija}} | <small> bombarder </small> | | 1945. | 1951. |- | ''' [[SIAI-Marchetti]] ''' | {{flag|Italija}} | <small> bombarder </small> | | 1945. | 1947. |- | ''' [[Messerschmitt Bf 109|ME -109]]''' | [[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|20px]] [[Treći rajh]] | <small> lovac </small> | | 1945. | 1954. |- | ''' [[Focke-Wulf Fw 190|Fw -190]]''' | [[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|20px]] [[Treći rajh]] | <small> lovac </small> | | 1945. | 1946. |- | ''' [[Dornier Do 17]]''' | [[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|20px]] [[Treći rajh]] | <small> bombarder </small> | | 1945. | 1947. |- | ''' [[Junkers Ju 87]]''' || [[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|20px]] [[Treći rajh]] | <small> bombarder </small> | | 1945. | 1947. |- | ''' [[Fieseler Fi 167]] ''' | [[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|20px]] [[Treći rajh]] | <small> morn. bombar. </small> | | 1945. | 1947. |- | ''' [[Fieseler Fi 156]] ''' | [[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|20px]] [[Treći rajh]] | <small> izviđač </small> | | 1945. | 1947. |- | ''' [[Bücker Bü 131]] ''' | [[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|20px]] [[Treći rajh]] | <small> školski </small> | 1 | 1945. | 1949. |- | ''' [[Bücker Bü 181]] ''' | [[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|20px]] [[Treći rajh]] | <small> školski </small> | 1 | 1945. | 1953. |- | ''' [[Bücker Bü 133]] ''' | [[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|20px]] [[Treći rajh]] | <small> sportski </small> | | 1945. | 1956. |- | ''' [[Junkers W 34]] ''' | [[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|20px]] [[Treći rajh]] | <small> transportni </small> | | 1945. | 1952. |- | ''' [[Junkers Ju 52]]''' | [[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|20px]] [[Treći rajh]] | <small> transportni </small> | | 1945. | 1964. |- | ''' [[de Havilland Mosquito|Mosquito]]''' | {{flag|UK}} | <small> višenamjenski </small> | 143 | 1951. | 1961. |- | ''' [[Short Sealand]] ''' | {{flag|UK}} | <small> tran. amfibija </small> | | 1951. | 1961. |- | ''' [[de Havilland dove|DH.104]]''' | {{flag|UK}} | <small> laki putnički </small> | | 1951. | 1970. |- | ''' [[Avro ANSON]] ''' | {{flag|UK}} | <small> laki transp. </small> | | 1951. | 1957. |- | ''' [[AS.10 Oxford]] ''' | {{flag|UK}} | <small> školski tran. </small> | | 1951. | 1957. |- | ''' [[P-47 Thunderbolt|F-47 Thunderbolt]]''' | {{flag|SAD}} | <small> lovac - bombarder </small> | 133 | 1952. | 1961. |- | ''' [[T-33 Shooting Star|T33A/RT33A]]''' ||{{flag|SAD}} | <small> prelazni / izviđač </small> | | 1953. | |- | ''' [[F-84 Thunderjet]]''' ||{{flag|SAD}} | <small> lovac - bombarder </small> | 229 | 1953. | 1974. |- | ''' [[Douglas C-47/R4D Skytrain|C -47]]''' ||{{flag|SAD}} | <small> transportni </small> | 41 | 1953. | 1976. |- | ''' [[S-51-1B]] ''' | {{flag|SAD}} | <small> laki helikopter </small> | | 1954. | 1967. |- | ''' [[DHC-2 Beaver]] ''' | {{flag|Kanada}} | <small> hidroavion </small> | | 1954. | 1974. |- | ''' [[F -86 sabre|F-86E/D]]''' | {{flag|SAD}} | <small> lovac </small> | 121E / ? D | 1956. | 1971. |- | ''' [[T33 Shooting Star|TV2]]''' | {{flag|SAD}} | <small> trenažni </small> | | 1961. | 1974. |- | ''' [[F-86 sabre|IF-86d]]''' | {{flag|SAD}} | <small> izviđač </small> | | 1961. | 1970. |- | ''' [[Folland Gnat MK -1|Gnat MK -1]]''' | {{flag|UK}} | <small> lovac </small> | 3 | 1958. | 1960. |} {{-}} === Aerodromi i ostala infrastruktura RV PVO === [[Datoteka:Tower Batajnica.jpg|desno|mini|250px|Kontrolni toranj na [[Aerodrom Batajnica|aerodromu Batajnica]]]] [[Avijacija]] je najzahtjevniji vid oružanih snaga, ne samo po tehničko-tehnološkom segmentu, već i po potrebnoj infrastrukturi, gdje prvo mjesto zauzimaju aerodromi. RV PVO, počelo je s prvim improviziranim partizanskim poluprimljenim terenom za polijetanje i slijetanje lakih aviona, kod sela [[Međuvođe]], a pri kraju svoga postojanja je raspolagalo s vrhunskim, kao što su [[Aerodrom Batajnica]], [[Aerodrom Željava]] (kod [[Bihać]]a) i sa mnogim drugim. Posebno su zahtjevi za aerodromske uvjete, izmijenjeni s uvođenjem aviona sa [[mlazni motor|mlaznim motorima]]. Povećane su dužine uzletno-sletnih staza i tehnički zahtjevi za njihovu kvalitetu. Postavljeni su i zahtjevi za proširenje aerodromske mreže. Aerodromi su građeni kao jake avijacijske baze, za lociranje većeg broja avijacijskih jedinica. Pored uzletno-sletnih staza, građena je i infrastruktura za razmještaj jedinica i aviona, za mirnodopske uvjete života, rada i obuke. Kasnije se pristupilo izgradnji aerodroma i infrastrukture za rastresit razmještaj primjeran ratnim uvjetima. Posebno je bila uređena teritorija i infrastruktura za PVO, objekti i instalacije sustava VOJIN i raketni položaji. Nakon šezdesetih godina, težišno se pristupilo izgradnji suvremenih podzemnih i nadzemnih skloništa i zaklona, za avione i ljudstvo, s čime je značajno povećana žilavost cijelog RV PVO. Građeni su i aerodromi s većim dijelom svoje infrastrukture pod zemljom. Poseban i karakterističan primjer je [[Aerodrom Željava]]. Mnogi aerodromi su, zbog ekonomičnosti, bili mješovite namjene, za vojnu uporabu i za putnički promet. Uspostavljen je i održavan veliki broj alternativnih i rezervnih aerodroma, diljem SFRJ. U [[Rajlovac|Rajlovcu]] se nalazio Zavod za remont avijacijskih motora i [[Avijacijsko-tehnička vojna akademija]]. Pregled ključnih [[zračna|aerodroma]] RV PVO, dat je u slijedećoj tablici razmještaja jedinica: {{-}} {| class="wikitable" style="float:left; width:600px; textalign=center; font-size: 90%;" |- | align=center colspan=4|'''Operativni dio RV PVO, u [[1991]]. godini.'''<ref name="ROS" /><ref name="ČNN" /> |- ! style="width:100px;" | Puk / brigada ! style="width:100px;" | Eskadrila ! style="width:300px;" | Tip aviona ! style="width:100px;" | Aerodrom |- | <small> 138-ma traba||675-ta TRAE<hr>678-ma TRAE<hr>890-ta trhe</small>|| [[Jak-40]], [[Falcon 50]], [[Learjet 25]], [[Do-28D]]<hr>[[Jak-40]], [[Mi-8]]<hr>[[Mi-8]], [[SA 342 Gazela|SA 341]], [[SA 342 Gazela|SA 342]] || [[Aerodrom Batajnica|Batajnica]] |- | align=center colspan=4|<big> '''Prvi korpus''' </big> |- ||| SHO|| [[SA 316]], [[Mi-8]]|| [[Aerodrom Batajnica|Batajnica]] |- || <small> 97-ta AB || 240-ta LBAE<hr>353-ća IAE<hr>676-ta PPAE<hr>748-ta PPHE<hr>790-ta TRHE</small> ||[[J-21 Jastreb]] <hr> [[J-22 Orao|IJ-22 Orao]] <hr> [[CL-215]], [[SA 342 Gazela|SA 341]] <hr> [[Kamov Ka 25|Ka-25]], [[Kamov Ka-27|Ka-28]], [[Mi-14]] <hr> [[Mi-8]]|| [[Aerodrom Divulje|Divulje]] |- | <small> 107-ti HP || <small> 782-ga HE <hr> 783-ga HE || [[SA 341]], [[SA 342 Gazela|SA 342]], [[Mi-8]] <hr> [[SA 342 Gazela|SA 341]], [[SA 342 Gazela|SA 342]]|| [[Mostar]] |- | <small> 204-ti LP || <small> 126-ta LAE <hr> 127-ma LAE || [[MiG-21|MiG-21 bis]] <hr> [[MiG-29]], [[MiG-29|MiG-29UB]]|| [[Aerodrom Batajnica|Batajnica]] |- ||| <small> 252-gi LBAE || [[J-21 Jastreb]], [[G-2 Galeb]], <br /> [[G-4 Super galeb]], [[Utva 66]]|| [[Aerodrom Batajnica|Batajnica]] |- | align=center colspan=6|<big> '''Treći korpus''' </big> |- ||| SHO|| [[Mi-8]]|| [[Niš]] |- | 83-ti LP|| <small> 123-ća LAE <hr> 130-ta LAE || [[MiG-21|MiG-21 bis]] <hr> [[MiG-21]] M, [[MiG-21|MiG-21 MF]]|| [[Aerodrom Slatina|Slatina]] |- | <small> 98-ta AB || <small> 241ST LBAE <hr> 247TH LBAE <hr> 354-ta IAE || [[J-22 Orao]] <hr> [[J-21 Jastreb]] <hr> [[J-21 Jastreb|IJ-21 Jastreb]]|| [[Skoplje]] |- | <small> 119-ta AB || <small> 677-ma TRAE <hr> 712-ta POHE <hr> 714-ta POHE <hr> 787-ma POHE trhe || [[An-2]], [[Antonov An-26|An-26]] <hr> [[SA 342 Gazela|SA 342]] <hr> [[SA 342 Gazela|SA 342]] <hr> [[Mi-8]]|| [[Niš]] |- | <small> 172-gi LBAP || <small> 239-ta LBAE <hr> 242-ga LBAE || [[G-4 Super Galeb]] <hr> [[J-21 Jastreb]], [[J-22 Orao]]|| [[Podgorica]] |- | align=center colspan=6|<big> '''Peti korpus''' </big> |- ||| SHO|| [[Mi-8]]|| [[Zagreb]] |- | <small> 82-ga AB || <small> 237-ma LBAE <hr> 238-ma LBAE <hr> 351-va IAE || [[J-21 Jastreb]], [[J-21 Jastreb|NJ-21 Jastreb]] <hr> J [[J-22 Orao]], [[J-22 Orao|NJ-22 Orao]] <hr> [[J-21 Jastreb|NJ-21 Jastreb]], [[J-22 Orao|IJ-22 Orao]]|| [[Cerkle]] |- | <small> 105-ti LBAP || <small> 249-ta LBAE <hr> 251-ta LBAE <hr> 33-ća AE || [[G-4 Super Galeb]] <hr> [[G-2 Galeb]] <hr> [[Utva 75]], [[An -2]], <br /> [[SA 342 Gazela|SA 341]], [[G-4 Super Galeb]]|| [[Zadar]] |- | <small> 111-ta AB || <small> 676-ta TRAE <hr> 711-ta POHE <hr> 713-ta POHE <hr> 780-ta trhe || [[An-2]], [[Antonov An-26|An-26]] <hr> [[SA 342 Gazela|SA 342]] <hr> [[SA 342 Gazela|SA 342]] <hr> [[Mi-8]]|| [[Zagreb]] |- | <small> 117-ta AB || <small> 124-ta LAE <hr> 125-ta LAE <hr> 352-ta IAE || [[MiG-21|MiG-21 bis]] <hr> [[MiG-21|MiG-21 bis]] <hr> [[MiG-21|MiG- 21R]]|| [[Aerodrom Željava|Željava]] |- | <small> 185-ti LBAP || <small> 129-ta LAE <hr> 229-ta LBAE || [[MiG-21|MiG-21PFM]], [[MiG-21|MiG-21UM/US]] <hr> [[G-4 Super Galeb]]|| [[Pula]] |- | align=center colspan=6|<big> '''Eskadrile komandi armijskih oblasti''' </big> |- ||| <small> IHE za 1-vu A <hr> IHE za 2-gu </sub> A <hr> IHE za 3-ću </sub> A <hr> IHE za RM || [[SA 342 Gazela|SA 341 Hera]] <hr> [[SA 342 Gazela|SA 341 Hera]] <hr> [[SA 342 Gazela|SA 341 Hera]] <hr> [[SA 342 Gazela|SA 341 Hera]]|| [[Batajnica]] <hr> [[Skoplje]] <hr> [[Zagreb]] <hr> [[Split]] |- | align=center colspan=6|<big> '''Eskadrile republičkih teritorijalnih obrana''' </big> |- ||| <small> [[TO Slovenije]] <hr> [[TO Crne Gore]]|| [[J-20 Kraguj]] <hr> [[J-20 Kraguj]]|| [[Ljubljana|Brnik]] <hr> [[Podgorica]] |- | align=center colspan=6|<big> '''Avijacijska vojna akademija''' </big> |- | <small> 105-ti LBAP <hr> 107-mi HP <hr> 127-mi LBAP <hr> 185-ti LBAP </small>|| <center> (vidi gore ) </center>|| <center> (vidi gore) </center>|| [[Zadar]] <hr> [[Mostar]] <hr> [[Podgorica]] <br/> [[Pula]] |- | align=center colspan=6|'''Legenda''' |- | align=left colspan=6|• traba = transportna avijacijska brigada <br /> • AE = avijacijska eskadrila <br /> • LAE = lovačka avijacijska eskadrila <br /> • LBAE = lovačko-bombarderska avijacijska eskadrila <br /> • HE = helikopterska eskadrila <br /> • IAE = izviđačka avijacijska eskadrila <br /> • TRAE = transportna avijacijska eskadrila <br /> • PPAE = protupožarna avijacijska eskadrila <br /> • trhe = transportna helikopterska eskadrila <br /> • SHO = specijalno helikoptersko odjel <br /> • PPHE = protivpodmornički helikopterska eskadrila <br /> • POHE = protuoklopna helikopterska eskadrila <br /> • IHE = izviđačka helikopterska eskadrila <br /> • LBAP = lovačko - bombarderski avijacijski puk < br / > • LP = lovački puk <br /> • HP = helikopterski puk <br /> • AB = avijacijska brigada <br /> • RM = Ratna mornarica <br /> • A = armija <br /> • HERA = jugoslovenska verzija helikoptera izviđača |} {{-}} == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{Commonscat|SFR Yugoslav Air Force and Air Defense}} * {{ Cite book|ref = harv|last = Rendulić|first = Zlatko|authorlink = Zlatko Rendulić|coauthors =|title = Avioni domaće konstrukcije poslije Drugog svjetskog rata|year = 1996|url =|publisher =|location = Beograd|id =|pages = 69-80}} [[Kategorija:Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana| ]] [[Kategorija:Oružane snage SFR Jugoslavije|Ratna avijacija]] [[Kategorija:Ratna avijacija po državama]] e0nn2ovzibzytokbeuzav5trfdgeods 42587654 42587632 2026-05-05T00:37:21Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Ratna avijacija po državama]] → [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] 42587654 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna postrojba |naziv = Ratno vazduhoplovstvo i protivazdušna odbrana |slika = [[Datoteka:Jrvpvo.jpg|150px]] |opis slike = Amblem |osnovana datum = [[1945.]] |ukinuta datum = [[1992.]] |država = {{flagicon|YUG}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] |odanost = [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|25px|link=Jugoslavenska narodna armija]] [[Jugoslavenska narodna armija]] |grana = ratna avijacija |sjedište = [[Zemun]], [[Socijalistička Republika Srbija|SR Srbija]] |obljetnica = |trenutačni zapovjednik = |istaknuti zapovjednici = |simbol raspoznavanja = [[Datoteka:Roundel of SFR Yugoslavia Air Force.svg|75px]] |simbol raspoznavanja oznaka = Rondel |simbol raspoznavanja 2 = [[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|75px]] |simbol raspoznavanja 2 oznaka = Repna oznaka |zrakoplov lovac = [[MiG-29]], [[MiG-21]] |zrakoplov izviđački = [[MiG-21|MiG-21R]], [[J-21 Jastreb|IJ-21]], [[J-22 Orao|IJ-22]] |zrakoplov školski = [[Utva-75]], [[G-2 Galeb|G-2]], [[G-4 Super Galeb|G-4]] |zrakoplov transportni = [[An-2]], [[An-26]], [[Jak-40]], [[Falcon 50]], [[Learjet 25]], |zrakoplov helikopter = [[Mi-8]], [[Aérospatiale Gazelle]], [[Ka-25]], [[Ka-28]] }} '''Ratno vazduhoplovstvo i protivazdušna odbrana''' (skr. '''RV i PVO''') ili '''Ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana''', bilo je jedan od tri vida [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslovenske narodne armije]], namijenjeno za zaštitu i prevlast u zračnom prostoru, kao i za podršku kopnenim i ukupnim oružanim snagama [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]. Formalno je osnovana [[21. maj]]a [[1942]]. godine, tijekom [[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačke borbe]], a sa [[Raspad SFRJ|raspadom SFR Jugoslavije]], nestalo je u izvornom obliku i transformiralo se u nove ratne avijacije, [[1992]]. godine, po novostvorenim državama. U razdoblju [[1945]]-[[1992|92]]. godine, RV i PVO razvijalo se u skladu sa konceptom razvoja JNA, u duhu suvremene avijacijske naučne misli i tehnološkog razvoja u svijetu. Istovremeno, razvijani su i usavršavani vlastiti kadar, visoko školstvo i doktrina primjene RV PVO u suvremenim uvjetima. Oslonac na vlastite snage je imao prioritet, te su realizirani rezultati u razvoju snažnog RV PVO, s jakom vlastitom tehnološkom bazom, o čemu svjedoči i izvoz oko 200 primjeraka vojnih aviona iz vlastitog razvoja i proizvodnje. Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], glavni zadatak RV, bio je borba protiv okupatora i njihovih suradnika, za oslobođenje zemlje i za uspostavljanje društvenog poretka, projektiranog od [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]]. Neposredno po završetku rata, zadaci su se sveli na očuvanje uspostavljenog poretka i zaštitu od inozemne intervencije.<ref name="ROS">Razvoj oružanih snaga SFRJ, 1945-1985, Ratno zrakoplovstvo i protivzračna obrana, Predgovor, grupa autora, stranice 5, 27, 28, i 46 Beograd, 1989.</ref> == Osnivanje i etapni razvoj == === Osnivanje i razvoj tokom rata === [[Jugoslavenska narodna armija]], je nastala u [[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačkoj borbi]], protiv okupatora. Isto je tako i njen dio, RV i PVO, stvorena tokom toga rata i to [[21. maj]]a [[1942]]. godine, sa prebjegom dva aviona iz [[Nezavisna država Hrvatska|NDH]], na slobodnu teritoriju, koju su kontrolirali [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizani]], u [[Bosanska krajina|Bosanskoj krajini]]. U tome početnom razdoblju zvalo se "Jugoslovensko ratno zrakoplovstvo", sve do formiranja posebnih jedinica za protivzračnu obranu (PVO) i njihove integracije u jedinstven vid ''Ratnog zrakoplovstva i protivzračne odbrane (RV i PVO)'', [[1959]]. godine. Prva etapa stvaranja ratne avijacije, otpočela je s organiziranjem ilegalnog rada u avijaciji NDH i odlukom [[Franjo Kluz|Franje Kluza]] i mehaničara, strijelca [[Milutin Jazbec|Milutina Jazbeca]] da prebjegnu avionom na partizansku slobodnu teritoriju. Suglasnost je dao i vodio koordinaciju svih tih akcija sekretar Oblasnog komiteta za [[Bosanska krajina|Bosansku krajinu]] [[Đuro Pucar Stari]]. U međuvremenu je Milutin Jazbec bio prebačen sa Kluzovog aviona na Čajavecov, koji je bio isto simpatizer i ilegalac partizanskog pokreta. Kada je saznao za namjeru i aktivnost ove dvojice, zajedno su kordinirao akciju i sva trojica su prebjegla s dva aviona na slobodnu teritoriju. Zajedno su to izveli, da ne bi došlo do provale, a i iz istih sigurnosnih razloga nisu bili ranije povezani i nisu znali za međusobne aktivnosti. Na [[aerodrom]]u [[Urije (Prijedor )|Urije]] kod [[Prijedor]]a, prvo je sletio Kluz sa svojim [[Potez 25|Potezom 25]] a zatim Čajavec i Jazbec, s avionom [[Breguet 19]], [[21. maj]]a [[1942]]. godine. Ranije je bila pripremljena rezervna, improvizirana uzletno-sletna staza, kod sela [[Međuvođe]], ali nije korištena za slijetanje pri ovom prebjegu. Nakon uspješnog preleta, ova dva aviona s dvojicom pilota i mehaničarem, prvi zadatak je bila zaštita aviona od napada i uništenja iz zraka. Zapovjednik operativnog stožera za Bosansku krajinu [[Kosta Nađ]] je naredio pilotu Kluzu i njemu dodijeljenom mehaničaru [[Ivica Mitrešić|Ivici Mitrešiću]] da prelete sa avionom [[Potez 25]] na improvizirani aerodrom u selu [[Međuvođe]] i avion sakriju ispod drveća, a Kluzov ''Potez 25'' da se sakrije u blizini aerodroma [[Urije (Prijedor)|Urije]]. Prethodno su napravljene makete, ova dva aviona od drveta, koje su postavljene na rub uzletišta aerodroma [[Urije (Prijedor)|Urije]], radi obmane neprijatelja. Također su poduzete akcije za osiguranje [[gorivo|goriva]] [[streljivo|streljiva]] i avionskih [[bomba|bombi]]. Na jedan od aviona, koji je preletio bez [[mitraljez]]a, ugrađen je "šarac", koji se koristio u pješadiji. [[Bomba|Bombe]] su priručno izrađivane od vodovodnih cijevi promjera 100&nbsp;mm, punjene sa zarobljenim [[eksploziv]]om. Bombu je projektirao inženjer [[Mile Ljubičić]], a izrađivane su u radionici [[rudnik]]a [[Ljubija (Prijedor)|Ljubija]]. Tiskani su prvi leci za poziv pripadnika oružanih snaga NDH na prelazak na stranu partizana. Prvo borbeno djelovanje partizanske avijacije je bilo po ustaškom odredu [[Crna legija]], koja je prodrla na slobodnu teritoriju iz pravca [[Bosanska Dubica|Bosanske Dubice]], 4. juna [[1942]]. godine. Efekt je bio veći pošto je Kluz zadržao oznake NDH, na svome avionu, tako da su [[ustaše]] mislile da je njihov, sve dok ih nisu zasule bombe i mitraljeski rafali. Historijski događaji, vezani za stvaranje i jačanje ratne avijacije u [[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačkoj borbi]], su: * [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovni štab]] formira prvo avijacijsko odjeljenje 16. septembra 1943. godine; * Sa posebnom naredbom, Vrhovni štab također formira Prvu avijacijsku bazu, 14. oktobra 1943. godine, s definiranim zadacima. Osnovni zadatak je bio okupljanje i organiziranje kadrovske baze i pripreme infrastrukture za prihvat avijacijske tehnike iz pomoći od saveznika. * Preko radio-stanice "Slobodna Jugoslavija", oktobra 1943. godine, pozvani su svi rodoljubi avijatičari, iz zemlje i inozemstva, da se priključe avijaciji [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]]; * Na [[Drugo zasjedanje AVNOJ-a|Drugom zasjedanju AVNOJ-a]], 29. novembra [[1943]]. godine, [[Josip Broz Tito|Tito]] je priopćio da je [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovni štab]] tražio od saveznika isporuku naoružanja, u okviru čega i [[lovački avion|borbene avione]]. * Na [[Teheranska konferencija|Teheranskoj konferenciji]] saveznika, decembra [[1943]]. godine, donesena je odluka o vojnoj pomoći jugoslavenskim partizanima, gdje se podrazumijevala i avijacijska tehnika. * Sa Jugoslovensko-britanskim protokolom, [[12. mart]]a [[1944]]. godine, utvrđuje se formiranje borbene avijacije [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]], na tlu [[Afrika|Afrike]]. Formirana je ''Prva avijacijska eskadrila'', naoružana s [[Supermarine Spitfire|Spitfire]], [[1. maj]]a [[1944]]. godine i ''Druga avijacijska eskadrila'', naoružana s [[Hawker Hurricane|Hurricane]]. Obje eskadrile, ubrzo su se poslije formiranja prebazirale u [[Italija|Italiju]], zatim na aerodrom Kane na [[Vis (otok)|Visu]], pa zatim na [[Aerodrom Prkos]] i [[Škabrnje]]. Sve do kraja rata, ove dvije eskadrile su uspješno sadejstvovali sa jedinicama [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslovenske narodne armije]], u završnim operacijama oslobođenja zemlje. [[Datoteka:Yu Hurricane.jpg|desno|mini|250px|[[Hawker Hurricane|Hurricane]] RV NOVJ, izložen kao eksponat u beogradskom [[Muzej vazduhoplovstva u Beogradu|Muzeju vazduhoplovstva]].]] [[Datoteka:Polikarpov Po 2.jpg|desno|mini|250px|Prvi [[Polikarpov Po -2|Po -2]], u Narodnooslobodilačkoj vojci, bili su u eskadrili za vezu.]] [[Datoteka:Il2 sturmovik.jpg|desno|mini|250px|Ratni avion jurišnik [[Iljušin Il -2]].]] [[Datoteka:Yu Yak-3 01.jpg|desno|mini|250px|Ratni [[Lovački avion|lovac]] [[Jak -3]], kao eksponat u [[Muzej vazduhoplovstva u Beogradu|Muzeju vazduhoplovstva]].]] [[Datoteka:Yak 9 1.jpg|desno|mini|250px|Ratni [[Lovački avion|lovac]] [[Jak -9]].]] [[Datoteka:Yu S-49C.jpg|desno|mini|250px|Jugoslovenski lovac [[Ikarus S -49|S -49]], eksponat u [[Muzej vazduhoplovstva u Beogradu|Muzeju vazduhoplovstva]].]] [[Datoteka:DeHavilland Mosquito NACA 1945.jpg|mini|desno|250px|[[De Heviland DH.98 Moskito|De Heviland Moskito, varijanta B Mk XX]], [[1945]]. godina.]] [[Datoteka:P-47 YU.jpg|desno|mini|250px|Jugoslovenski [[P -47 Thunderbolt|F - 47D]], u [[Muzej vazduhoplovstva u Beogradu|Muzeju vazduhoplovstva]], na aerodromu Nikola Tesla, u [[Beograd]]u.]] [[Datoteka:DF-ST-89-09964.jpg|desno|mini|250px|[[T-33 Shooting Star]]]] [[Datoteka:Aero2DuMuzejuJvBeogradSlika1.jpg|desno|mini|250px|[[Aero-2]], u [[Muzej vazduhoplovstva u Beogradu|Muzeju vazduhoplovstva]]]] [[Datoteka:213uMuzejuJvBeogradSlika1.jpg|desno|mini|250px|[[Avion 213|213]], u [[Muzej vazduhoplovstva u Beogradu|Muzeju vazduhoplovstva]]]] * U drugoj polovici [[1944]]. godine, iz sastava ovih eskadrila izdvaja se avijacijski odjel, koje na Visu stalno dežura u namjeni protuzračne obrane [[otok]]a. Iste godine i na drugim lokacijama organizirana je protuzračna obrana, sa zarobljenim namjenskim protivavionskim [[mitraljez]]ima i [[top]]ovima. * Vrhovni štab, formirao je pri svima stožerima većih jedinica, referente za prihvat vojne pomoći saveznika, evakuaciju ranjenika i sadejstvo avijacije sa jedinicama [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]], 8. septembra [[1944]]. godine. * Tijekom septembra [[1944]]. godine, [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije]] zauzima [[zračna]] Zalužine, zarobljava 11 aviona (5 ispravnih). Od zarobljenih i preletelih aviona i od dobrovoljaca iz Petog korpusa i prebeglih avijatičara iz [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], formira se Prva partizanska eskadrila s aerodromskom bazom, koja je sadejstvovala s aerodroma [[Bugojno]] u oslobađanju [[Banja Luka|Banja Luke]]. * Formira se i eskadrila za vezu Vrhovnog štaba Narodnooslobodilačke vojske, od 4 aviona [[Polikarpov Po-2]], dobivena od [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|SSSR]] - a i od šest prebeglih iz NDH. Eskadrila je preletjela, u novembru [[1944]]. godine, u [[Zemun]] i uključena je u transportnu avijaciju. * Odlukom [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog stožera]] [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske]] povučeni su lokalni avijatičari iz sastava [[Kraljevsko ratno zrakoplovstvo|RAF-a]], koji su zajedno s pripadnicima Omladinskog bataljona i dijelom sastava prve avijacijske baze, poslati na školovanje u [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|SSSR]]. Od te skupine avijatičara je formiran 554-ti jurišni avijacijski puk, u [[Grozni|Groznom]], [[3. mart]]a [[1945]]. godine i 254-ti lovački puk, u [[Krasnodar]]u, [[1. maj]] a [[1945]]. godine. Oba puka prelijeću u Jugoslaviju, [[17. maj]]a [[1945]]. godine. Jurišni na aerodrom u [[Sombor]]u, a lovački u[[Zemun]]. Po preletu su dobili jugoslovenske formacije, ''Prvi jurišni puk'' i ''Prvi lovački puk''. * [[Josip Broz Tito|Tito]] 21. septembra [[1944]]. godine, u [[Moskva|Moskvi]], zaključuje sporazum o sovjetskom naoružavanju dviju avijacijskih divizija i školovanju avijacijskog kadra, u [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|SSSR-u]]. Na temelju toga sporazuma, formirana je "Grupa Vitruk", s jednom avijacijskom lovačkom i jednom jurišnom divizijom i šest avijacijskih bataljona, iz sastava 17-te avijacijske armije, koja je sadejstvovala sa [[Crvena armija|Crvenom armijom]] i sa [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačkom vojskom]], na tlu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. Ova avijacijska grupacija se transformirala, s jugoslavenskom popunom ljudstva, u razdoblju od novembra [[1944]]. do [[mart]]a [[1945]]. godine, u divizije JRV, sa sastavom od 11-te lovačke avijacijske divizije, koju su sačinjavali 111., 112. i 113. lovački avioni puke 42. jurišne avijacijske divizije, koju su sačinjavali 421-ti, 422-ti i 423-ći jurišni avijacijski puk i 9. avijacijske oblasne komande, sa šest aerodromskih bataljona i štabova Grupe avijacijskih divizija. Divizije su bile popunjene sa ratnim, trofejnim avionima. Lovačka divizija sa poznatim sovjetskim lovcima [[Jak -3]] i [[Jak -9]]. a jurišna prevashodno sa [[Iljušin Il-2]]. * Formirana je podoficirska avijacijska škola u [[Novi Sad|Novom Sadu]], 3. februara [[1945]]. godine i [[pilot]]ska škola u [[Zemunik Donji|Zemuniku]], kod [[Zadar|Zadra]], [[14. mart]]a [[1945]]. godine. To je bio temelj razvoja školstva u RV i PVO. * Padobranski bataljon, formiran je 15. oktobra [[1944]]. godine od dobrovoljaca boraca Narodnooslobodilačke vojske. Bataljon je imao četiri čete, svaka po tri voda, s ukupno 160 padobranaca. * Naredbom Vrhovnog zapovjednika Narodnooslobodilačke vojske, formiran je Štab RV u [[Zemun]]u, 29. oktobra[[1944]]. godine (na slici dolje je kopija naredbe). * Po oslobođenju [[Zemun]]a, novembra [[1944]]. godine, formirane su radionice i obnova [[Ikarus (tvornica aviona)|tvornice aviona Ikarus]], u funkciji popravka i remonta aviona i druge avijacijske tehnike.<ref name="ČNN">Čuvari našega neba, Partizanska avijacija, Vojnoizdavački zavod, Beograd 1977.</ref> === Poslijeratni period razvoja === Neposredno po završetku rata, zadaci RV, bili su slični kao za cijelu [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]: * Smještaj ljudstva i stvaranje najnužnijih uvjeta za rad, obuku po jedinicama i komandama, kao i popravak razrušene i oštećene infrastrukture. * Organizacijsko i ustrojbeno sređivanje stanja u RV, na temelju raspoloživih kadrova, njihov raspored po vrstama avijacije, pozadine, naredbi, škola i avijacijske industrije. * Ustrojavanje avijacijskih propisa, pravilnika i procesa održavanja i remonta avijacijske tehnike i obezbjeđenja rezervnih dijelova. * Stvaranje školskog sustava za [[pilot]]e i sve avijacijske službe, posebno za avijacijsko-tehničku. Pored stalnog stručnog usavršavanja i povećavanja razine obučenosti cijelog sastava RV, vršena je i njegova organizacijska i strukturalna dogradnja, sagledavajući perspektivu i strategijsku ulogu ovoga vida oružanih snaga zemlje, u sklopu njenog geopolitičkog položaja u svijetu. Formirani su: * [[Vazduhoplovnoopitni centar]], 10. augusta 1945. godine. * Vazduhoplovnovojno učilište, 12 septembra 1945. godine, za školovanje pilota i izviđača. * [[Vazduhoplovnomedicinski institut]], 11. novembra 1945. godine. * [[Vazduhoplovnotehnički institut]], 10. augusta 1946. godine. * [[Vazduhoplovnotehnička akademija]] 15 oktobra 1947. godine i drugo. Brzo su se okupili i organizirali entuzijasti avijacijski konstruktori, po projektnim biroima u tvornicama i radionicama oživljene avijacijske industrije, oštećene tijekom tek završenog svjetskog rata. Projektni biroi su organizirani po uzoru na praksu u [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|Sovjetskom Savezu]]. Vodeći stručnjaci bili su: * Puk. dipl. ing. [[Kosta Sivcev]] * Puk. [[Dragoljub Bešlin]] * Prof. dipl. ing. [[Sima Milutinović (konstruktor)|Sima Milutinović]] * Prof. dipl. ing. [[Dušan Stankov]] * Puk. dipl. ing. [[Svetozar Popović]] * Dipl. ing. [[Ivan Šoštarić]] * Dipl. ing. [[Boris Cijan]]. * Dipl. ing. [[Đorđe Petković]]. Prve, poslijeratne konstrukcije bile su jedrilice, laki i školski avioni. Kasnije se prešlo na eksperimentalne i serijske vojne [[lovački avion|borbene avione]]. Integracijom projektnih biroa [[1956]]. godine, u organizacijsku strukturu [[Vazduhoplovnomedicinski institut|Vazduhoplovnomedicinskog instituta]], otpočela je nova era domaćeg razvoja, uz neposrednu podršku istraživačke djelatnosti, u domeni avijacijskih tehnologija. Potvrda te organizacije, dokazala se na uspješnom razvoju i proizvodnji školskog aviona [[G-2 Galeb]]. Kraj Drugog svjetskog rata i poslijeratni period, bili su obilježeni sa revolucionalna tehnološkom promjenom u projektiranju i proizvodnji borbenih aviona. Prelazilo se na pogon aviona s [[Mlazni motor|mlaznim motorima]]. RV i PVO je, taj prijelomni period promjene tehnologije, otežala sovjetska ekonomska i vojna blokada, tijekom [[Informbiro]]a. Zbog političkog konflikta sa [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|Sovjetskim Savezom]], prekinuta je isporuka rezervnih dijelova i svih materijala za podršku ispravnosti aviona, njihovog porijekla. Neko prijelazno vrijeme je bilo obilježeno s primjenom zabranjene prakse u avijaciji – ''kanibalizmom''. Skidani su ispravni dijelovi sa neispravnih aviona i tako su osposobljavani za let manje neispravni. Ubrzano je rađeno na razvoju domaćeg lovca [[Ikarus S-49|S-49]], koji je udarnički serijski proizvođen u [[Ikarus (tvornica aviona)tvornici aviona Ikarus]]. To je bio respektivan lovac, bez obzira što je razvijan i proizvođen u teškim uvjetima i u kratkom vremenskom periodu. Već tijekom [[1949]]. godine proizvedeno je 49 primjeraka lovca [[Ikarus S-49|S-49A]], a ukupna serija, s varijantom [[Ikarus S -49|S-49C]], isporučena je RV PVO-u u 130 primjeraka. Ovi avioni, ostali su u naoružanju sve do [[1961]]. godine. Prvi lovački puk, s avionima [[Ikarus S-49|S-49A]] [[Josip Broz Tito]], simbolično je predao avijatičarima na operativnu uporabu, 21. maja [[1950]]. godine, na zemunskom aerodromu, s riječima: {{izdvojeni citat|...Naše mlado RV postiglo je u ovom kratkom periodu vrlo dobre rezultate u ovladavanju vojnom avijacijskom tehnikom. Naša nova, socijalistička zemlja težila je od samog početka da vama avijatičarima da u ruke avione proizvedene u našoj socijalističkoj zemlji. Ja sam danas sretan što mogu vam čestitam i u tom pogledu, što mogu reći da ste za čuvanje našega neba, naše socijalističke izgradnje, dobili u ruke oružje, naše vlastite avione...}} Zbog ratom razorenih i opustošenih avijacijskih industrijskih kapaciteta Jugoslavije i zbog zaostajanja za potrebnim tehnološkim svjetskim razinom, morala su se tražiti i dopunska, paralelna rješenja za opremanje RV PVO. Preko vojne pomoći zapadnih zemalja nabavljeni su britanski avioni [[De Heviland DH.98 Moskito|MK-6]] i [[De Heviland DH.98 Moskito|MK-38]] i američki [[P-47 Thunderbolt|F-47D Thunderbolt]], s kojima je prenaoružane jugoslovenska bombarderska, izviđačka i lovačka avijacija, umjesto sovjetskih starih aviona, bez rezervnih dijelova. Preobuka ljudstva RV PVO, izvršena je u Jugoslaviji, s jugoslavenskim instruktorima prethodno obučenim u inozemstvu. Nakon [[1953]]. godine, nastavljen je proces modernizacije RV PVO, s uvođenjem aviona sa [[mlazni motor|mlaznim motorom]] američkog porijekla. Prvi avioni su stigli u [[Jugoslavija|Jugoslaviju]] u martu. Krajem [[1954]]. godine, oformljena je i prva [[helikopter]]ska eskadrila, s čime su stvoreni početni uvjeti za razvoj [[helikopter]]skih jedinica. Uvedeni su školski avioni s [[mlazni motor|mlaznim motorom]] [[T-33 suting star]] (školsko trenažna i izviđačka varijanta), [[Lovačko - bombarderski avion|lovce - bombardere]] [[F-84 Thunderjet]] i [[lovački avion|lovce]] [[F-86 sabre]]. To je period respektivne borbene moći RV PVO i na europskoj razini. Tada je RV PVO bilo najsnažnije u regiji, pa i šire. Cijeli poslijeratni period, do [[1992]]. godine, svi [[pilot]]i RV PVO su školovani na avionima vlastite konstrukcije i proizvodnje (također i piloti iz mnogih zemalja "trećeg svijeta"). Jedini izuzetak, bila je preobuka na avione s [[mlazni motor|mlaznim motorom]], na [[T-33 suting star]]. {{efn|Korišteni su avioni [[Aero-2]], [[Aero-3]], [[Avion 212|212]], [[Avion 213|213]], [[Avion 522|522]], [[G-2 Galeb]], [[G-4 Super Galeb]] i [[Utva 75]], a u perspektivi [[Lasta (avion)|avion Lasta]].}}<ref name ="ČNN" /><ref name="OS">Oružane snage Jugoslavije 1941-1981, RV PVO, strana 365 i 367, Vojnoizdavački zavod partizanski avioni 1941-1945, Preuzeto 24. 4. 2013.</ref> === Dan RV PVO === [[Datoteka:522uMuzejuJvBeogradSlika3.jpg|desno|mini|250px|[[Avion 522|522]], u [[Muzej vazduhoplovstva u Beogradu|Muzeju vazduhoplovstva]]]] Dan prelijetanja [[pilot]]a [[Rudi Čajavec|Rudija Čajaveca]], s avionom [[Breguet 19]] i [[Franjo Kluz|Franje Kluza]], [[Potez 25|Potezom 25]], s mehaničarem i strijelcem Mitrešićem, usvojen je za dan RV i PZO. U JNA se slavio sve do [[1992]]. godine, kao službeni praznik po jedinicama i ustanovama [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]. Nostalgičari ga i danas obilježavaju, ali i ustanove koje čuvaju avijacijsku tradiciju, kao što je [[Muzej vazduhoplovstva u Beogradu|Muzej vazduhoplovstva]] i pojedini aero-klubovi. [[Datoteka:Avion J-451MM Stršljen Slika3.JPG|desno|mini|250px|[[Stršljen]]]] === Period eksperimentalnih i prototipskih aviona === [[Datoteka:Folland Gnat YU.jpg|desno|mini|250px|[[Folant Gnat MK-1|Gnat MK -1]], u [[Muzej vazduhoplovstva u Beogradu|Muzeju vazduhoplovstva]]. Kupljena su bila tri primjerka i ispitana u [[Vazduhoplovnoopitni centar|Vazduhoploopitnom centru]]]] [[Datoteka:Utva75.jpg|desno|mini|250px|[[Utva 75]]]] Pored intezivnog rada na obnovi projektanske razvojne djelatnosti i osposobljavanja uništene avijacijske industrije, činjeni su veliki napori i u osvajanju novih tehnologija i koliko je bilo moguće, u tim uvjetima, hvatati priključak sa suvremenim svijetom. Većina konstruktorskih grupa, bilo je angažirano na razvoju lakih, školskih i lakih transportnih aviona, a biro [[Dragoljub Bešlin|Dragoljuba Bešlina]] je radio na gama eksperimentalnim avionima, s osnovom u nazivu [[Avion 451|451]]. Željelo se doći do rješenja vlastitog borbenog aviona, na temelju dostupne tehnologije. Pošto je ta raspoloživa tehnologija bila oskudna, u odnosu na svjetsku, tražena su posebna koncepciona rješenja. Prvi u nizu je bio [[Avion 451]], s dva klipna motora, posebnost je bila ležeći položaj pilota, za mogućnost podnošenja većih ubrzanja, u odnosu na let s klasičnim sjedištem. Sljedeći avion, bio je [[451M Zolja]]. To je bio prvi jugoslavenski avion sa [[mlazni motor]]om, a poletio je 25. oktobra [[1952]]. godine. Motori su bili francuski malog potiska, [[Turboméca Palas]]. Strane zemlje tada nisu htjele Jugoslaviji isporučivati jače mlazne motore, s novom tehnologijom. To je bio značajan rezultat za izoliranu Jugoslaviju, za njenu avijacijsku industriju i tehnologiju. Poseban je bio veliki podstrek za mobiliziranje mladih da se školuju i napreduju u domeni vezduhoplovne struke, održan je i kontinuitet u ovoj grani tehnike. Naredni avion u tome nizu bio je već značajniji, s jačim motorima [[Turboméca Marble]] [[J-451MM Stršljen]], čija je varijanta dvosjeda [[S-451MM Matica]].{{efn|[[Ljubomir Zekavica]], probni [[pilot]] [[Vazduhoplovnoopitni centar|Vazduhoploopitnog centra]], postavio je svjetski rekord sa avionom [[Matica 451-MM]] s pogonom sa [[Turbomlazni motor|turbomlaznim motorom]], podklasa C-1D, u disciplini [[brzina]] na osnovici 15/25 km - s rezultatom od 750,340 km/h u okolici [[Beograd]]a, [[19. maj]]a [[1960]]. godine. Taj svjetski rekord premašio je 22. decembra [[1961]]. godine, [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|sovjetski]] [[pilot]] V. Smirnov postigavši rezultat od 767,30 km/h}} Na ovom putu obezbeđenja opremanja RV PVO sa avionima sa mlazni motorom, iz vlastitih izvora je i prvi domaći projekt nadzvučnog aviona, s nazivom [[Avion B-12|B-12]]. U birou [[Dragoljub Bešlin|Dragoljuba Bešlina]] urađen je projekt [[prototip]]a i počela je njegova fizička gradnja u tvornici Ikarus, pri samom završnom dijelu izrade, program je obustavljen. Kao i drugi projekti ovog biroa i [[Avion B-12|B-12]] je bio specifičan. Njegova specifičnost je bila po tipu [[stajni trap aviona|stajnih tijela]], s nazivom ''bicikl'' (glavni kotači su na trupu, jedan iza drugog, a pomoćni na krajevima krila). U međuvremenu, pojavila se britanska ponuda za isporuku njihovog nadzvučnog aviona [[Folant Gnat]]. RV i PVO SFRJ je kupilo tri primjerka, koji su intenzivno ispitivani u [[Vazduhoplovnoopitni centar|Vazduhoploopitnom centru]],tijekom [[1958]]. godine. To je bila prilika da RV PVO dobije suvremeni nadzvučni lovački avion, u operativnu upotrebu. Okolnosti su kasnije, usmjerile to pitanje drugačije i u povoljnije rješenje.{{efn|[[Folant Gnat]] nije usvojila u naoružanje ni [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] avijacija, jedino je to učinila ratno avijacija [[Indija|Indije]]. Indijci su ga proizvodili, u modificiranoj varijanti i imali su s njim zapažene rezultate u borbi s avionom [[MiG-19]], u [[Indijsko-pakistanski rat 1971.|Indijsko-pakistanskom ratu]].}} ''Stršljen'' i ''Matica'' isto nisu usvojeni za serijsku proizvodnju i opremanje RV PVO, umjesto američkih, već zastarjelih aviona [[T-33Shooting Star]] i [[F-84 Thunderjet|F-84G Thunderjeta]].<ref name="ČNN" /><ref name="OS" /> === Kontinuirani planski razvoj === Poslije učinjenog prvog koraka ka pomirenju, između Jugoslavije i Sovjetskog Saveza, od strane [[Nikita Hruščov|Nikite Sergejeviča Hruščova]], prvog tajnika CK KPSS, koji je zajedno s [[Nikola Bulganjin|Nikolom Bulganjin]], predsjednikom vlade SSSR - a i [[Atanas Mikojan|Atanasom Mikojanom]], prvim zamjenikom Sovjetske vlade, doletio u [[Beograd]] [[26. maj]]a [[1955]], stvoreni su uvjeti za normalizaciju odnosa i za nastavak međuarmijske suradnje dviju [[država]]. U tome sklopu su bili stvoreni i uvjeti za opremanje RV PVO sa sovjetskom avijacijskom tehnikom. Sagledana je realnost da nije rješenje da umjesto američkih dotrajalih aviona se uvode "Stršljen" i "Matica", a isto tako i britanski [[Folant Gnat]] nije usvojen za naoružanje lovačkih pukovnija. Usvojena je strategija za vlastiti razvoj i proizvodnju lakih, školskih i [[Lovačko - bombarderski avion|lovačko - bombarderskih]], a [[Lovački avion|lovački]], izviđački i specijalni avioni da se uvoze. [[Datoteka:Mikoyan-Gurevich MiG-29B (9-12B) Serbian AF.jpg|lijevo|mini|250px|[[MiG-29]]]] U tome smjeru, desile su se i organizacijske promjene. Integrirano je RV i PVO u jedinstven vid [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]], [[1959]]. godine i svi su projektni biroi, po avijacijskim fabrikama, ukinuti [[1957]]. godine, a djelatnost istraživanja i razvoja integrirana u [[Vazduhoplovnotehnički institut|Vazduhoplovnotehničkom institutu]]. Od Sovjetskog Saveza, počela se nabavljaju avijacijska sredstva i oprema. RV i PVO je opremljeno lovcima [[MiG-21]], u razdoblju od [[1962]]. do početka 80-tih godina kupljeno je 216 primjeraka, od kojih su još uvijek neki u operativnoj uporabi. Nabavljeni su i avioni drugih namjena, [[helikopter]]i i PVO sredstva. Razvijeni su i proizvedeni školsko-borbeni avioni [[G-2 Galeb]] i [[G-4 Super Galeb]], za osnovno školovanje [[Utva 75]] i prvi prototip [[Lasta (avion)|Laste]] i lovci-bombarderi [[J -21 Jastreb]] i [[J -22 Orao]].<ref name="OS" /> === Planirani koncept daljeg razvoja RV PVO === [[Datoteka:S-300V.jpg|desno|mini|250px|Izgled sustava [[9A83 ZRS S-300V]]]] Kroz realizaciju vlastitih razvojnih i proizvodnih programa, posebno aviona [[J-22 Orao|Orao]] i [[G-4 Super Galeb]], podignuti su avijacijski istraživačko-razvojni i proizvodni kapaciteti SFRJ, na tehničko-tehnološki nivo srednje razvijenih zemalja. Osposobljen je brojni stručni kadar i osvojen je veliki broj suvremenih avijacijskih tehnologija. Organizacijski, laboratorijski, kadrovski, tehnološki i proizvodno, avijacijska industrija Jugoslavije, bila je spremna za novi iskorak, u nova iskušenja razvoja i proizvodnje suvremenog borbenog aviona, konkurentnog sa svjetskim. Na temelju tih procjena, tradicionalnih ambicija i politike oslonca na vlastite snage, programiran je razvoj i proizvodnja višenamjenskog [[Novi avion|Novog aviona]]. Prema dugoročnim planovima opremanja Ratnog avijacije i protuzračne obrane, bilo je predviđeno uvođenje u operativnu uporabu toga višenamjenskog [[Novi avion|Novog aviona]], u perspektivi, da sa svojim višenamjenskim sposobnostima zamijeniti uloge i zadatke lovca - bombardera, izviđača i lovca, koje su izvršavali, postojeći avioni [[J-22 Orao|Orao]] i [[MiG-21]]. Za razvoj i proizvodnju, planiranu s programom realizacije, trebalo je angažirati sve relevantne jugoslovenske kapacitete, s oko 100 hiljada zaposlenih, uz tehnološku podršku tvrtki jedne od razvijenih država (najvjerojatnije iz [[Francuska|Francuske]] ). Bilo je planirano polijetanje prvog [[prototip]] a, tijekom [[1995]]. godine, a tijekom serijske proizvodnje da se uvede u operativnu uporabu RV PVO oko 250 primjeraka [[Novi avion|Novih aviona]] i osigurati oko 500 za inozemno tržište. Program je bio značajno napredovao, došlo se do donošenja državne odluke o izboru zemlje i njenih tvrtki, davatelja tehnološke podrške. U toku pripreme dograđeni su laboratorijski i proizvodni kapaciteti, brojčano i stručno su ojačani kadrovski potencijali. U domeni razrade projekta, značajno se napredovalo. Procijenjeno je da treba, u međuvremenu, izvršiti interventnu nabavku ograničenog broja [[lovački avion|lovačkih aviona]], za ispomoć postojećim i zastarjelim [[MiG-21]]. Na temelju te odluke izvršena je nabavka samo 14 jednosjeda [[MiG-29]] B i dva nastavna dvosjeda [[MiG-29]] UB od [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|Sovjetskog Saveza]] [[1987]]. godine. Pored višenamjenskog, unificiranog [[lovački avion|borbenog aviona]] (s radnim nazivom [[Novi avion]]), bio je planiran i završetak razvoja [[Lasta (avion )|Laste]] (za osnovno školovanje [[pilot]]a) i modernizacija školsko - borbenog aviona [[G-4 Super Galeb]]. Pitanje transportne, helikopterske, specijalne avijacije i sustava PVO, rješavalo bi se po standardnom obrascu kupnje, međunarodne kooperacije i licencne proizvodnje. Ovaj kontinuitet razvoja RV PVO i perspektivni planovi su nasilno prekinuti, s raspadom [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], posljedično [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] i prestankom postojanja RV PVO.<ref name="Novi avion, arhiva">[http://www.flightglobal.com/pdfarchive/view/1990/1990 % 20 - % 200612.html Novi avion, arhiva]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Preuzeto 24. 4. 2013.</ref><ref>[[:Datoteka:YUsupersonikClanak.jpg|Newspaper article on Novi Avion]]</ref><ref name="Višenamenski Novi avion">[http://www.militaryfactory.com/ aircraft / detail.asp ? aircraft_id = 749 Višenamjenski Novi avion], Preuzeto 24. 4. 2013.</ref> === Artiljerijsko-raketni sistemi PVO === U uvjetima partizanskog ratovanja, u početnom razdoblju zvaničnog postojanja RV PVO, obrana od djelovanja neprijateljskih aviona bila je sa svim raspoloživim oružjem, prvenstveno s osobnim streljačkim, prvenstveno sa [[mitraljez]]ima. Tijekom rata, sve se više zarobljavala oružja pa i protuavionski mitraljezi i po neki protuavionski top. U tome razdoblju raketni sustavi nisu ni postojali, oni su se razvijali u poslijeratnom periodu. Prve zvanične aktivnosti, vezane za uvođenje raketnih sustava protuzračne obrane, bili su razgovori, vođeni s Englezima o kupnji jedne raketne baterije, krajem pedesetih godina prošlog stoljeća. U tome razdoblju, u maju [[1960]]. godine, odigrao se događaj obaranja izviđačkog, američkog aviona [[Avion U-2|U-2]], sa [[raketa zemlja-zrak|raketom zemlja-zrak]], iznad sovjetske teritorije. Jugoslovensko vojno izaslanstvo, na čelu sa zapovjednikom RV PVO, prilikom posjete SSSR-u, pokrenula je proces nabave raketnih sustava, sovjetskog porijekla. Razvoj PVO, sistemski je otpočeo s formiranjem 250-og raketnog puka. Naredbom strogo povjerljivo br. 423, formiran je 250-ti raketni puk protuzračne obrane, 24. septembra [[1962]]. godine. Bila je to prva raketna jedinica protuzračne obrane [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske Narodne Armije]], na [[Aerodrom Batajnica|aerodromu Batajnica]], sa zadatkom obrane zračnog prostora u rejonu glavnog grada tadašnje [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Federativne narodne republike Jugoslavije]], [[Beograd]]a. Tada je počela isporuka i uvođenje u operativnu uporabu, novembra [[1962]]. godine, raketnog sustava "dvina". Dvina ima oznaku [[S-75]], (po [[NATO]] klasifikaciji SA-2 "Guideline"). PVO puk je imao prva bojeva gađanja u junu [[1963]]. a drugo u junu [[1964]]. godine, kome je prisustvovao i predsjednik [[Josip Broz Tito|Tito]]. Formiran je i 155-ti raketni puk [[1967]]. godine, koji je iste godine opremljen sustavom [[M-2]] "Volhov-M" (po klasifikaciji [[NATO]] SA-N-2 "Guideline") Uslijedilo je formirnje 350-og raketnog puka, [[1975]]. i 450-og [[1976]]. godine, opremljenih sa raketnim sustavima [[S-125 Neva]], koji je imao bolje karakteristike, na manjim visinama. {{efn|[[Vojska Jugoslavije]] je prva u svijetu, koja je uspjela oboriti avion [[Lockheed F-117|F-117]]. F-117A № 82-806, oboren je [[27. mart]]a [[1999]]. godine, tijekom [[Operacija Saveznička sila|NATO bombardiranja SRJ]], s učinkom 250-og raketnog puka PVO, sa [[S 125 Neva|S-125M Nevom]]. Sustav Neva, modificirali su Jugosloveni, uvodeći nove dopunske [[senzor]]e otporne na elektronsko ometanje. Operacijom obaranja je zapovijedao pukovnik [[Zoltan Dani]]. Prema [[Wesley Clark]]u i drugim NATO generalima, jugoslavenska PVO uspjelo je locirati i prati [[Lockheed F-117|F-117]] sa starim [[Rusija|ruskim]] [[radar]]ima, na dugim valovima rada. Dijelovi olupine aviona [[Lockheed F-117|F -117]], izloženi su u [[Muzej vazduhoplovstva u Beogradu|Muzeju vazduhoplovstva]], na [[Aerodrom Nikola Tesla|aerodromu Nikola Tesla]] u [[Beograd]]u.}} {|style="margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;" |- | [[Datoteka:Rakieta dzwina by sh.jpg|420px]]|| [[Datoteka:SA-3 system.jpg|280px]] |- | <center> Raketni sustav [[S-75 Dvina]]. </center>|| <center> Raketni sustav [[S-125 Neva]]. </center> |} [[Datoteka:sa6 1.jpg|desno|mini|250px|[[2K12 Kub]], u pokretu]] Početkom sedamdesetih godina, u redefinisanoj doktrini RV PVO, uspostavljena su osnovna načela organizacije i borbene upotrebe raketnih jedinica (RJ) PVO. Prema tim načelima, RJ PVO teritorija, označavaju se kao najučinkovitije sa svojom vatrenom moći u cijelom sustavu PVO, ali se također realno sagledava njihova osjetljivost na elektronička ometanja i njihov nedostatak slabe mobilnosti i pokretljivosti. U cilju ublažavanja tih nedostataka, nabavljeno je i 17 kompleta mobilnih raketnih sustava [[2K12 Kub]], u razdoblju od [[1975]]. do [[1977]]. godine. RJ su organizacijski formirane u divizione, pukovnije i brigade. Raketni divizion je bio osnovna, zaokružena i nedjeljiva taktička vatrena jedinica stalnog sastava, koja je načelno djelovala u sastavu puka ili brigade a sastojao se iz: komande, raketne baterije, baterije za vođenje raketa, baterije LPAA (lake protuavionske artiljerije), jedinica za vezu i jedinice za pozadinsko obezbeđenje. Raketni puk protuzračne obrane, bila je taktička postrojba promjenjivog sastava. Bio je naoružan s jednim raketnim sustavom, a sastojao se od komande, četiri do šest raketnih, jednog raketnotehničkog diviziona, prištapskih i obezbeđujućih jedinica. Raketna brigada, bila je viša taktička jedinica promjenjivog sastava, naoružana s istim ili mješovitim raketnim sustavima. Sastojala se od komande, šest do osam raketnih diviziona jednog do dva raketnotehnička diviziona, prištapskih, obezbeđujućih i pozadinskih jedinica. Raketne brigade su organizacijski ustrojene u razdoblju od [[1980]]. do [[1985]]. godine, kao najveće taktičke postrojbe, roda RV PVO. U razdoblju [[1975]]. do [[1980]]. godine, uveden je u raketne pukovnije suvremeni sustav automatizacije [[AS-75]], namijenjen za zapovijedanje. Sustav je osiguravao učinkovitiju uporabu raketnih jedinica, automatski izbor cilja, s većim raspoloživim vremenom za reagiranje, a sa time i većom vjerovatnošću uništenja određenog cilja. U cilju povećanja otpornosti raketnih jedinica, realiziran je obiman program uređenja teritorije i njihovog borbenog rasporeda. Sa time je povećana žilavost raketnih jedinica, na djelovanje neprijateljske avijacije, a povećana je njihova pokretljivost i manevarske karakteristike. U funkciji PVO je bila i masovna upotreba prijenosnih IC raketa zemlja-zrak [[9K32 Strela-2]] i [[9K38 Igla]], koje se lansiraraju s ramena vojnika " strijelca". U tvornici "[[Krušik]]" u [[Valjevo|Valjevu]], masovno su ove rakete proizvođene po licenci, u osnovnoj i u modificiranoj verziji.<ref>Razvoj oružanih snaga SFRJ, 1945-1985, Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana, Razvoj rodova RV PVO od 1960. do 1985. godine, grupa autora, strana 160-165, Beograd, 1989.</ref><ref name="SIPRI">[http://armstrade.sipri.org/armstrade/page/trade_register.php Stockholm Internation Peace Research Institute - arms Transfers Database] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100414022558/http://armstrade.sipri.org/armstrade/page/trade_register.php |date=2010-04-14 }}, Preuzeto 24. 4. 2013.</ref> {| border="0" style="margin:auto;" cellpadding="2" |rowspan="2" style=| <div class="NavHead" font-size:115%">[[Datoteka:Sa-7.jpg|230px]] <center> Strijelac lansira IC raketu. </center> | colspan="12" style="text-align:center;"|<div class="NavHead" style=;text-align:center;font-size:130%">[[Datoteka:SA-7.jpg|420px]] <center> Prijenosna raketa zemlja-zrak [[9K32 Strela-2]].</center> |- | colspan="12" style="text-align:center;"|<div class="NavHead" style=text-align:center;font-size:130%"> [[Datoteka:SA-16 launcher and missile.jpg|420px]] <center> Prijenosna raketa zemlja-zrak [[9K38 igla]]. </center> |} === Avijacijsko obavještavanje, javljanje, izviđanje i navođenje ([[VOJIN]] ) === Protuzračnu obranu u JNA, sačinjavali su rodovi: [[Artiljerisko-raketne jedinice SFRJ|Artiljerisko-raketne jedinice]] ''(ARJ)'' i "[[Vazduhoplovno obavještavanje, javljanje, izviđanje i navođenje SFRJ|Vazduhoplovno obavještavanje, javljanje, izviđanje i navođenje]] (''VOJIN).'' Integriranim radom i izvršavanjem zadataka, ova dva roda, bila je pokrivena PVO teritorije SFRJ. Oprema koju je koristio rod VOJIN, posebno je visokog tehnološkog nivoa i visoke sofisticiranosti, te je nila na posebnim izvoznim listama, s velikim ograničenjima. Zbog tih razloga, uvijek je postojao raskorak između zahtijevanih potreba i realizacije. Potreba da se u svakom od avijacijskih korpusa oformi po jedan puk VOJIN nije bilo moguće ostvariti, zbog nedostatka opreme i kadrova. U razdoblju od [[1966]]. do [[1977]]. godine, učinjen je značajan iskorak u razvoju i organizaciji roda VOJIN. U tome razdoblju, nabavljeni su sovjetski [[radar]]i velikog dometa [[P-14]], [[P-12]] i [[P-15]] za male visine, a za velike [[PR-11]]. Postojeći radari [[P-30]] su modificirani u [[P-35]], s poboljšanim osobinama. Uvedena je prva generacija automatiziranog sustava za informacije u VOJIN RV PVO. Bio je to sovjetski sustav [[ZRAK-1P]], koji je omogućavao poluatomatsko praćenje i primopredaju informacija, o ciljevima u zračnom prostoru, poluatomatsko navođenje lovačkih aviona presretača i zapovijedanje u jedinicama do razine divizije PVO. Ubrzo je uveden [[Švedska|švedski]] suvremeniji sustav atomatizacije [[AS-70]] (strilom), sa znatno većom mogućnošću od prethodnog [[ZRAK-1P]]. U razdoblju [[1975]]. do [[1980]]. godine, uslijedila je organizacijska promjena VOJIN-a, prešlo se na pukove bataljonskog sastava, s bataljonskim centrima. U tome razdoblju uslijedila je značajna tehnička modernizacija. Uvedena je suvremena automatizacija s uvođenjem sustava [[AS-74]], na bazi računala treće generacije. Uvođenjem toga sustava razriješen je problem integracije sadejstva lovačke avijacije i raketnih jedinica PVO u istoj zoni. U narednih pet godina nastavljena je modernizacija VOJIN-a, s ugovaranjem suvremenih osmatračkih radara za velike visine, srednjeg i velikog dometa i sustava automatizacije s primjenom mikroprocesorske tehnologije, vrhunskih performansi. Rodu VOJIN je podignuta otpornost na elektronsko ometanje, ali je ostao potpuno neriješen problem identifikacije ciljeva i ograničenog dometa radarskog motrenja na malim visinama. U perspektivi je trebao i taj domen karakteristika VOJIN PVO biti poboljšan, s nabavkom sustava [[S-300]], što nije realizirano uslijed raspada država SSSR-a i Jugoslavije.<ref name="ROS"/> == Struktura RV PVO == Jugoslovensko RV, nastalo u [[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačkoj borbi]], osnovano je sa dva aviona različitih tipova. U toku Narodnooslobodilačke borbe, kroz RV je prošlo mnogo različitih tipova aviona, ukupno 569 primjeraka, od početna dva, [[Potez 25]] i [[Breguet 19]] do [[Iljušin Il-2]] i [[Jak-3]], s ukupno 2200 borbenih letova. Razvoj RV pratile su organizacijske promjene, uvjetovane s mnogim unutarnjim i vanjskim faktorima. Tijekom rata se prilagođavalo uvjetima partizanskog ratovanja i savezničke pomoći, a poslije Drugog svjetskog rata sa razvojem Jugoslavije, ukupnog razvoja [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] i vanjskopolitičkih odnosa, RV PVO, dostiglo je visok nivo razvoja i borbene moći.<ref name="ASJ">Avijacija Srbije i Jugoslavije, 1901-1994. godine, Razdoblje od 1985. do 1991. godine, strana 168, 203 i 204, Zlatomir Grujić, Beograd, 1997. godine.</ref> === Komandna shema === Neposredno po završetku rata, nastavljen je prilaz organizacije RV na osnovama [[divizija]], kao najvećih organizacijskih grupacija. Ilustrativna su dva vremenska presjeka, organizacija i struktura RV neposredno poslije rata i stanje RV PVO neposredno pred raspad SFRJ i JNA. Neposredno poslije rata bilo je ustrojeno po divizijskom sustavu i prikazano je na prvoj shemi.<ref>Razvoj oružanih snaga SFRJ 1945-1985, Ratnog vazduhoplovstva i protivvazdušne odbrane, Razvoj RV PVO od 1945. do 1959. godine, grupa autora, stranica 46, Beograd, 1989.</ref> {|Style = "margin: auto; background: # fff; border-style: solid; border-width: 0; border-color: SkyBlue; padding: 8px;" |- | [[Datoteka:Шема к-де 1.JPG|800px]] |} <center>'''<big> Legenda </big>''' </center> {{Col-start}} {{Col-3}} *'''IAP''' = izviđački avijacijski puk *'''MAD''' = mješovita avijacijska [[divizija]] *'''LAD''' = lovačka avijacijska divizija *'''BAD''' = bombarderska avijacijska divizija {{Col-3}} *'''TRAP''' = transportni avijacijski puk *'''LAP''' = lovački avijacijski puk *'''JAP''' = jurišni avijacijski puk *'''BAP''' = bombarderski avijacijski puk {{Col-3}} *'''VOK''' = avijacijska oblasna komanda *'''Vos''' = avijacijska oficirska škola *'''VTU''' = avijacijsko-tehnička škola *'''VSP''' = avijacijski školski puk {{Col-end}} Prešlo se na novu organizacijsko formacijsku shemu JNA. Ista se temelji na [[armija]]ma, kao strategijskim grupacijama oružanih snaga. Pored armija kopnene vojske uspostavljene su i grupacije dva ostala vida: RV i [[Ratna mornarica SFRJ|Ratna mornarica]] (RM). Načelniku Generalštaba dodijeljen je zamjenik za svaki vid. Tijekom [[1985]]. godine, prešlo se na organizaciju s tri avijacijska korpusa (kao strategijskim grupacijama) i sa zamjenikom načelnika Generalštaba JNA za RV PVO. Ova organizacija je prikazana na shemama dolje.<ref name="ASJ" /> {|Style = "margin: auto; background: # fff; border-style: solid; border-width: 0; border-color: SkyBlue; padding: 8px;" |- | [[Datoteka:Командна шема5.jpg|800px]] |} Struktura neposredne nadležnosti i odgovornosti Komande RV PVO i Zamjenika načelnika Generalštaba JNA za RV PVO, u razdoblju od [[1985]]. do [[1992]]. godine, suglasno prethodnoj shemi, razrađeno je prikazana na narednoj slici. Komanda RV PVO (KRV PVO), bila je u [[Zemun]]u, a obezbjeđivala ju je ''[[Komanda stana RV PVO]]'', u kojoj je bila smještena [[99. četa vojne policije]], četa veze i jedna pješadijska četa. U KRV PVO osim komandnog kadra, bila je smještena i [[Kontraobavještajna grupa RV PVO]] (KoG). Zgrada KRV PVO je srušena u [[Operacija Saveznička sila|bombardovanju NATO-a]], a u kasarni bivše Komande stana smještene su danas jedinice [[Vojska Srbije|Vojske Srbije]]. === Zapovjednici RV PVO === {{Col-start}} {{Col-3}} '''Zapovjednici RV PVO''' *'''[[Franjo Pirc]]''', general-major (1944-1946) *'''[[Zdenko Ulepic]]''', general-pukovnik (1946-1965) *'''[[Viktor Bubanj]]''', general-pukovnik (1965-1970) *'''[[Milan Simović]]''', general-pukovnik (1970-1972) *'''[[Enver Ćemalović]]''', general-pukovnik (1972-1979) *'''[[Stevan Roglić]]''', general-pukovnik (1979-1981) *'''[[Slobodan Alagić]]''', general-pukovnik (1981-1985) *'''[[Anton Tus]]''', general-pukovnik (1985-1991) *'''[[Zvonko Jurević]]''', general-pukovnik (1991-1992) *'''[[Božidar Stevanović]]''', general-potpukovnik, (1992) {{Col-3}} '''Načelnici štaba Komande RV PVO''' * [[Nikola Lozić]], pukovnik * [[Zdenko Ulepic]], general-major * [[Viktor Bubanj]], general-major * [[Dušan Vlaisavljević]], pukovnik * [[Vladimir Matetić]], general-potpukovnik * [[Božo Lazarević]], general-pukovnik * [[Radoslav Jović]], general-potpukovnik * [[Milan Simović]], general-potpukovnik * [[Enver Ćemalović]], general-potpukovnik * [[Rade Suša]], general-potpukovnik * [[Stevan Roglić]], general-potpukovnik * [[Anton Tus]], general-potpukovnik * [[Čedomir Kovačević]], general-major * [[Nikola Maravić]], general-potpukovnik * [[Zvonko Jurević]], general-pukovnik * [[Ljubomir Bajić]], general-major {{Col-3}} '''Načelnici avijacijsko*tehničke službe RV PVO''' * Ing. dr. [[Svetopolk Pivko]], pukovnik * Ing. [[Karlo Jelinek]], pukovnik * [[Franjo Lolić]], pukovnik * Ing. dr. [[Zlatko Rendulić]], general-potpukovnik * Ing. [[Milorad Paštrović]], general-major * Ing. [[Veljko Majstorović]], pukovnik * Ing. [[Branislav Đorđević]], pukovnik {{Col-end}} {{-}} === Pregled korištenih aviona === ==== Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije (NOVJ) ==== [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-345-0784-14A, Frankreich, Do 17.jpg|desno|mini|280px|Dornier Do 17]] [[Datoteka:Me109 G-6 D-FMBB 1.jpg|desno|mini|280px|[[Messerschmitt Bf 109]]]] [[Datoteka:Junkers Ju-52 01a.jpg|desno|mini|280px|[[Junkers Ju 52]]]] {| class="wikitable" style="width:600px; textalign=center; font-size: 90%;" |- | align=center colspan=5|'''Avioni [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] (NOVJ) '''<ref name="ASJ" /> |- ! style="width:150px;" | Tip ! style="width:150px;" | Porijeklo ! style="width:100px;" | Namjena <br> Broj sjedala ! style="width:50px;" | Brzina km/h ! style="width:150px;" | Naoružanje<br>vatreno / bombe kg |- | [[Potez 25]] | {{flag|Francuska}} | izviđač / 2 | 215 | 1 × mitraljez / 350 |- | [[Breguet 19]] | {{flag|Francuska}} | izviđač / 2 | 220 | <center> - </center > |- | [[Beta B1]] | {{flag|Čehoslovačka}} | školski / 2 | 215 | <center> - </center > |- | [[Morane-Saulnier]] | {{flag|Francuska}} | lovac / 1 | 500 | 1 × [[mitraljez]] + 1 × [[top]] |- | [[Caproni Ca.311]] | {{flag|Italija|1861}} | laki bombarder / 3 | 460 | 5 × mitraljeza / 1200 |- | [[Bücker Bü 181]] | [[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|20px]] [[Treći rajh]] | školski / 2 | 335 | <center> - </center > |- | [[Fiat FL-3]] | {{flag|Italija|1861}} | za obuku / 2 | 160 | <center> - </center > |- | [[Fizir FP-2]] | {{flag|Kraljevina Jugoslavija}} | školski / 2 | 238 | <center> - </center > |- | [[Supermarine Spitfire|Spitfire]] | {{flag|UK}} | lovac / 1 | 620 | 4 × mitraljeza + 2 × topa / 250 |- | [[Hawker Hurricane|Hurricane]] | {{flag|UK}} | lovac / 1 | 540 | 4 × topa + 8 [[raketa]] V-3 |- | [[Iljušin Il-2]] | {{flag|SSSR}} | jurišnik / 2 | 404 | 2 × topa + 2 × mitraljeza / 600 |- | [[Jak-3]] | {{flag|SSSR}} | lovac / 1 | 655 | 1 × top + 2 × mitraljeza |- | [[Avro ANSON I]] | {{flag|UK}} | laki transportni / 6 | 300 | 2 × mitraljeza / 160 |- | [[Dornier Do 17]] | [[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|20px]] [[Treći rajh]] | bombarder / 3 | 420 | 2 × mitraljeza / 1000 |- | [[Fiat G-50 bis]] | {{flag|Italija|1861}} | lovac / 1 | 470 | 2 × mitraljeza |- | ''' [[Fieseler Fi 15]]6 ''' | [[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|20px]] [[Treći rajh]] | za vezu / 4 | 175 | 1 × mitraljez |- | [[De Hevilend DH-82]] | {{flag|UK}} | školski / 2 | 170 | <center> - </center > |- | [[Junkers Ju 52]] | [[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|20px]] [[Treći rajh]] | transportni 2 + 6 | 200 | <center> - </center > |- | [[Messerschmitt Bf 109]] | [[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|20px]] [[Treći rajh]] | lovac / 1 | 450 | 2 × mitraljeza +1 × [[top]] |} {{-}} ==== Poslijeratni period ==== {| class="wikitable" style="float:left; width:500px; textalign=center; font-size: 90%;" |- | align=center colspan=6|''' Avioni RV PVO, u poslijeratnom razdoblju '''<ref name="ČNN" /> |- ! style="width:150px;" | Tip ! style="width:150px;" | Porijeklo ! style="width:50px;" | Namjena ! style="width:50px;" | Broj ! style="width:50px;" | Uvođenje ! style="width:50px;" | Kraj |- | align=center colspan=6| [[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|35px]]''' Jugoslovenski, vlastiti razvoj i proizvodnja<ref name="Rendulic">{{Cite book|last = Rendulić|first = Zlatko|authorlink =Zlatko Rendulić|coauthors =|title = Avioni domaće konstrukcije poslije Drugog svjetskog rata|year = 1996|url =|publishelikopterr =|location = Beograd|id =|pages = 69-80}}</ref> ''' |- | ''' [[1. maj (avion)|1. maj]]''' | [[Ikarus (tvornica aviona)|Ikarus]] | <small>sportski</small> | 1 | 1948. | 1948. |- | ''' [[Avion 251|Trojka]]''' | Utva | <small> školski </small> | 1 | 1948. | 1951. |- | ''' [[Aero-2]]''' | Utva | <small> školski </small> | 280 | 1948. | 1959. |- | ''' [[Aero-3]]''' | Utva | <small> školski </small> | 110 | 1954. | 1965. |- | '''[[Ikarus 211]] ''' | [[Ikarus (tvornica aviona)|Ikarus]] | <small> školski </small> | 2 | 1948. | 1951. |- | '''[[Ikarus 231]] ''' | [[Ikarus (tvornica aviona)|Ikarus]] | <small> za vezu </small> | 1 | 1948. | 1951. |- | '''[[Ikarus 232]] ''' | [[Ikarus (tvornica aviona)|Ikarus]] | <small> eksperimentalni </small> | 1 | 1948. | 1953. |- | ''' [[Ikarus 212|212]]''' | Utva | <small> prelazni </small> | 1 | 1949. | 1958. |- | ''' [[Avion 213|213]]''' | Utva | <small>prelazni</small> | 275 | 1949. | 1961. |- | ''' [[Ikarus 214|214]]''' | [[Ikarus (tvornica aviona)|Ikarus]] | <small> laki transportni </small> | 50 | 1949. | 1967. |- | ''' [[Ikarus 215|215]]''' | [[Ikarus (tvornica aviona)|Ikarus]] | <small> laki bombarder </small> | 1 | 1949. | 1957. |- | ''' [[Ikarus S-49|S-49A]]''' | [[Ikarus (tvornica aviona)|Ikarus]] | <small> [[Lovački avion|lovac]] </small> | 49 | 1952. | 1957. |- | ''' [[Ikarus S-49|S-49A]]''' | [[Ikarus (tvornica aviona)|Ikarus]] | <small> lovac / [[Lovačko-bombarderski avion|LB]] </small> | 81 | 1952. | 1961. |- | ''' [[Avion 451|451]]''' | [[Ikarus (tvornica aviona)|Ikarus]] | <small> eksperimentalni </small> | 1 | 1952. | 1957. |- | ''' [[Avion 451|451M]]''' | [[Ikarus (tvornica aviona)|Ikarus]] | <small> laki jurišnik </small> | 1 | 1952. | 1959. |- | ''' [[Avion 451|451M Zolja]]''' | [[Ikarus (tvornica aviona)|Ikarus]] | <small> laki jurišnik </small> | 1 | 1954. | 1963. |- | ''' [[Avion 451|451MM Stršljen]]''' | [[Ikarus (tvornica aviona)|Ikarus]] | <small> laki jurišnik </small> | 1 | 1954. | |- | ''' [[Avion 451|451MM Matica]]''' | [[Ikarus (tvornica aviona)|Ikarus]] | <small> nastavni </small> | 1 | 1954. | |- | ''' [[Avion B 12|B-12]]''' | [[Ikarus (tvornica aviona)|Ikarus]] | <small> laki presretač </small> | | | |- | ''' [[Ikarus Kurir|Kurir]]''' | [[Ikarus (tvornica aviona)|Ikarus]] | <small> za vezu </small> | | 1955. | 1972. |- | ''' [[Avion 522|522]]''' | [[Tvornica aviona SOKO|Soko]] | <small> prelazni </small> | 112 | 1954. | 1972. |- | ''' [[S-55-5]] ''' | [[Tvornica aviona SOKO|Soko]] licenca | <small> laki [[helikopter]]</small> | | 1960. | 1974. |- | ''' [[G-2 Galeb]]''' | [[Tvornica aviona SOKO|Soko]] | <small> školski </small> | 131 | 1961. | 1992. |- | ''' [[G-4 Super Galeb]]''' | [[Tvornica aviona SOKO|Soko]] | <small> školsko-borbeni </small> | 85 | 1983. | |- | | ''' [[J-21 Jastreb]]''' | [[Tvornica aviona SOKO|Soko]] | <small> jurišnik </small> | 177 | 1975 | 1991. |- | | ''' [[J-20 Kraguj]]''' | [[Tvornica aviona SOKO|Soko]] | <small> jurišnik </small> | | | |- | ''' [[J-22 Orao]]''' | [[Tvornica aviona SOKO|Soko]] | <small> [[Lovačko-bombarderski avion|LB]]</small> | 115 | 1981. | |- | ''' [[Utva 75]]''' | Utva | <small> školski </small> | 136 | 1977. | |- | ''' [[SA 342 Gazela]]''' | [[Tvornica aviona SOKO|Soko]] licenca | <small> laki višenamjenski helikopter</small> | | 1973. | |- | ''' [[Lasta (avion)|Lasta]]''' | Utva | <small> školski </small> | <small> 3 [[Prototip|PTT-a]]''' | | |- | ''' [[Novi avion]]''' | [[Tvornica aviona SOKO|Soko]] | <small> višenamjenski </small> | | | |- | align=center colspan=6| '''Avioni istočnoeuropskog porijekla ''' |- | ''' [[Jak -1]]''' | {{flag|SSSR}} | <small> lovac </small> | 103 | 1945. | 1949. |- | ''' [[Jak -3]]''' | {{flag|SSSR}} | <small> lovac </small> | 66 | 1945. | 1957. |- | <small> [[Jak-9]] (M,T,P ) </small> | {{flag|SSSR}} | <small> lovac </small> | 103 | 1945. | 1956. |- | ''' [[Jak-9|Jak-9U]]''' | {{flag|SSSR}} | <small>trenažni</small> | 68 | 1945. | 1960. |- | ''' [[Jak-7U]]''' | {{flag|SSSR}} | <small> trenažni </small> | 47 | 1945. | 1947. |- | ''' [[Iljušin Il-2|Il-2]]''' | {{flag|SSSR}} | <small> jurišnik </small> | 213 | 1945. | 1955. |- | ''' [[Petljakov Pe-2|Pe-2]]''' | {{flag|SSSR}} | <small> laki bombarder </small> | 123 | 1945. | 1954. |- | ''' [[Petljakov Pe-2|Pe-2U]]''' ||{{flag|SSSR}} | <small> dvosjed </small> | 9 | 1945. | 1954. |- | ''' [[SCE-2]]''' ||{{flag|SSSR}} | <small> laki transportni </small> | 5 | 1945. | 1952. |- | ''' [[Li-2]] i [[Li-3]] ''' ||{{flag|SSSR}} | <small> transportni </small> | 2 | 1945. | 1971. |- | ''' [[Polikarpov Po-2|Po-2]]''' | {{flag|SSSR}} | <small> školski </small> | 120 | 1945. | 1950. |- | ''' UT-2 ''' | {{flag|SSSR}} | <small> školski </small> | | 1947. | 1954. |- | ''' UT-2M ''' | {{flag|SSSR}} | <small> školski </small> | | 1945. | 1956. |- | ''' Fazan ''' | {{flag|Bugarska}} | <small> za vezu </small> | | 1947. | 1957. |- | ''' Zlin-381 ''' ||{{flag|Čehoslovačka}} | <small> školski </small> | | 1948. | 1959. |- | ''' [[Iljušin Il-14|Il-14]]''' | {{flag|SSSR}} | <small> putnički </small> | 12 | 1957. | 1973. |- | ''' [[Mi-4]]''' | {{flag|SSSR}} | <small> srednji transportni helikopter </small> | 25 | 1960. | |- | ''' [[Mi-8]]''' | {{flag|SSSR}} | <small> srednji transportni helikopter </small> | 93 | 1968. | |- | ''' [[MiG-21]]''' | {{flag|SSSR}} | <small> lovac </small> | 261. | 1962. | |- | ''' [[MiG-29|MiG- 29B]]''' | {{flag|SSSR}} | <small> lovac </small> | 14 | 1987. | |- | ''' [[MiG-29|MiG- 29UB]]''' | {{flag|SSSR}} | <small> dvosjed </small> | 2 | 1987. | |- | ''' [[An-2]]''' | {{flag|Poljska}} | <small> [[transport]] / [[desant]]</small> | 8 | | |- | ''' [[Antonov An-26|An-26]]''' | {{flag|SSSR}} | <small> transportni </small> | 15 | | |- | ''' [[Jak-40]]''' | {{flag|SSSR}} | <small> putnički </small> | 6 | | |- | ''' [[Kamov Ka 25|Ka-25]]''' | {{flag|SSSR}} | <small> mornarički helikopter </small> | 6 | | |- | ''' [[Kamov Ka-27|Ka-28]]''' | {{flag|SSSR}} | <small> protivpodmor. </small> | 2 | | |- | ''' [[Mi-14]]''' | {{flag|SSSR}} | <small> srednji transportni helikopter </small> | 4 | | |- | align=center colspan=6| ''' Avioni zapadnog porijekla ''' |- | ''' [[Supermarine Spitfire|Spitfire V]]''' | {{flag|UK}} | <small> lovac </small> | 6 | 1945. | 1952. |- | ''' [[Supermarine Spitfire|Spitfire IX]]''' | {{flag|UK}} | <small> lovac </small> | | 1945. | 1951. |- | ''' [[Hawker Hurricane|Hurricane IV]]''' | {{flag|UK}} | <small> lovac </small> | 16 | 1945. | 1952. |- | ''' [[Tiger mot]] ''' | {{flag|UK}} | <small> školski <small> | 24 | 1945. | 1949. |- | ''' [[Proctor]] ''' | {{flag|UK}} | <small> školski <small> | | 1945. | 1947. |- | ''' [[Hardvard]] ''' | {{flag|UK}} | <small> školski <small> | | 1945. | 1960. |- | ''' [[Bristol Blenheim|Blenheim]]''' | | {{flag|UK}} | <small> bombarder <small> | | 1945. | 1947. |- | [[Avro ANSON]] | {{flag|UK}} | <small> laki transp. <small> | | 1945. | 1958. |- | [[Lajting]] | {{flag|SAD}} | <small> lovac </small> | | 1945. | 1946. |- | [[B-24]] | {{flag|SAD}} | <small> bombarder </small> | | 1945. | 1946. |- | ''' [[Douglas DC-3]]''' | {{flag|SAD}} | <small> putnički</small> | 16 | 1945. | 1952. |- | ''' [[Fiat G-50 bis]] ''' | {{flag|Italija}} | <small> lovac </small> | | 1945. | 1946. |- | ''' [[Caproni CA-313]] ''' | {{flag|Italija}} | <small> bombarder </small> | | 1945. | 1951. |- | ''' [[SIAI-Marchetti]] ''' | {{flag|Italija}} | <small> bombarder </small> | | 1945. | 1947. |- | ''' [[Messerschmitt Bf 109|ME -109]]''' | [[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|20px]] [[Treći rajh]] | <small> lovac </small> | | 1945. | 1954. |- | ''' [[Focke-Wulf Fw 190|Fw -190]]''' | [[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|20px]] [[Treći rajh]] | <small> lovac </small> | | 1945. | 1946. |- | ''' [[Dornier Do 17]]''' | [[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|20px]] [[Treći rajh]] | <small> bombarder </small> | | 1945. | 1947. |- | ''' [[Junkers Ju 87]]''' || [[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|20px]] [[Treći rajh]] | <small> bombarder </small> | | 1945. | 1947. |- | ''' [[Fieseler Fi 167]] ''' | [[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|20px]] [[Treći rajh]] | <small> morn. bombar. </small> | | 1945. | 1947. |- | ''' [[Fieseler Fi 156]] ''' | [[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|20px]] [[Treći rajh]] | <small> izviđač </small> | | 1945. | 1947. |- | ''' [[Bücker Bü 131]] ''' | [[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|20px]] [[Treći rajh]] | <small> školski </small> | 1 | 1945. | 1949. |- | ''' [[Bücker Bü 181]] ''' | [[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|20px]] [[Treći rajh]] | <small> školski </small> | 1 | 1945. | 1953. |- | ''' [[Bücker Bü 133]] ''' | [[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|20px]] [[Treći rajh]] | <small> sportski </small> | | 1945. | 1956. |- | ''' [[Junkers W 34]] ''' | [[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|20px]] [[Treći rajh]] | <small> transportni </small> | | 1945. | 1952. |- | ''' [[Junkers Ju 52]]''' | [[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|20px]] [[Treći rajh]] | <small> transportni </small> | | 1945. | 1964. |- | ''' [[de Havilland Mosquito|Mosquito]]''' | {{flag|UK}} | <small> višenamjenski </small> | 143 | 1951. | 1961. |- | ''' [[Short Sealand]] ''' | {{flag|UK}} | <small> tran. amfibija </small> | | 1951. | 1961. |- | ''' [[de Havilland dove|DH.104]]''' | {{flag|UK}} | <small> laki putnički </small> | | 1951. | 1970. |- | ''' [[Avro ANSON]] ''' | {{flag|UK}} | <small> laki transp. </small> | | 1951. | 1957. |- | ''' [[AS.10 Oxford]] ''' | {{flag|UK}} | <small> školski tran. </small> | | 1951. | 1957. |- | ''' [[P-47 Thunderbolt|F-47 Thunderbolt]]''' | {{flag|SAD}} | <small> lovac - bombarder </small> | 133 | 1952. | 1961. |- | ''' [[T-33 Shooting Star|T33A/RT33A]]''' ||{{flag|SAD}} | <small> prelazni / izviđač </small> | | 1953. | |- | ''' [[F-84 Thunderjet]]''' ||{{flag|SAD}} | <small> lovac - bombarder </small> | 229 | 1953. | 1974. |- | ''' [[Douglas C-47/R4D Skytrain|C -47]]''' ||{{flag|SAD}} | <small> transportni </small> | 41 | 1953. | 1976. |- | ''' [[S-51-1B]] ''' | {{flag|SAD}} | <small> laki helikopter </small> | | 1954. | 1967. |- | ''' [[DHC-2 Beaver]] ''' | {{flag|Kanada}} | <small> hidroavion </small> | | 1954. | 1974. |- | ''' [[F -86 sabre|F-86E/D]]''' | {{flag|SAD}} | <small> lovac </small> | 121E / ? D | 1956. | 1971. |- | ''' [[T33 Shooting Star|TV2]]''' | {{flag|SAD}} | <small> trenažni </small> | | 1961. | 1974. |- | ''' [[F-86 sabre|IF-86d]]''' | {{flag|SAD}} | <small> izviđač </small> | | 1961. | 1970. |- | ''' [[Folland Gnat MK -1|Gnat MK -1]]''' | {{flag|UK}} | <small> lovac </small> | 3 | 1958. | 1960. |} {{-}} === Aerodromi i ostala infrastruktura RV PVO === [[Datoteka:Tower Batajnica.jpg|desno|mini|250px|Kontrolni toranj na [[Aerodrom Batajnica|aerodromu Batajnica]]]] [[Avijacija]] je najzahtjevniji vid oružanih snaga, ne samo po tehničko-tehnološkom segmentu, već i po potrebnoj infrastrukturi, gdje prvo mjesto zauzimaju aerodromi. RV PVO, počelo je s prvim improviziranim partizanskim poluprimljenim terenom za polijetanje i slijetanje lakih aviona, kod sela [[Međuvođe]], a pri kraju svoga postojanja je raspolagalo s vrhunskim, kao što su [[Aerodrom Batajnica]], [[Aerodrom Željava]] (kod [[Bihać]]a) i sa mnogim drugim. Posebno su zahtjevi za aerodromske uvjete, izmijenjeni s uvođenjem aviona sa [[mlazni motor|mlaznim motorima]]. Povećane su dužine uzletno-sletnih staza i tehnički zahtjevi za njihovu kvalitetu. Postavljeni su i zahtjevi za proširenje aerodromske mreže. Aerodromi su građeni kao jake avijacijske baze, za lociranje većeg broja avijacijskih jedinica. Pored uzletno-sletnih staza, građena je i infrastruktura za razmještaj jedinica i aviona, za mirnodopske uvjete života, rada i obuke. Kasnije se pristupilo izgradnji aerodroma i infrastrukture za rastresit razmještaj primjeran ratnim uvjetima. Posebno je bila uređena teritorija i infrastruktura za PVO, objekti i instalacije sustava VOJIN i raketni položaji. Nakon šezdesetih godina, težišno se pristupilo izgradnji suvremenih podzemnih i nadzemnih skloništa i zaklona, za avione i ljudstvo, s čime je značajno povećana žilavost cijelog RV PVO. Građeni su i aerodromi s većim dijelom svoje infrastrukture pod zemljom. Poseban i karakterističan primjer je [[Aerodrom Željava]]. Mnogi aerodromi su, zbog ekonomičnosti, bili mješovite namjene, za vojnu uporabu i za putnički promet. Uspostavljen je i održavan veliki broj alternativnih i rezervnih aerodroma, diljem SFRJ. U [[Rajlovac|Rajlovcu]] se nalazio Zavod za remont avijacijskih motora i [[Avijacijsko-tehnička vojna akademija]]. Pregled ključnih [[zračna|aerodroma]] RV PVO, dat je u slijedećoj tablici razmještaja jedinica: {{-}} {| class="wikitable" style="float:left; width:600px; textalign=center; font-size: 90%;" |- | align=center colspan=4|'''Operativni dio RV PVO, u [[1991]]. godini.'''<ref name="ROS" /><ref name="ČNN" /> |- ! style="width:100px;" | Puk / brigada ! style="width:100px;" | Eskadrila ! style="width:300px;" | Tip aviona ! style="width:100px;" | Aerodrom |- | <small> 138-ma traba||675-ta TRAE<hr>678-ma TRAE<hr>890-ta trhe</small>|| [[Jak-40]], [[Falcon 50]], [[Learjet 25]], [[Do-28D]]<hr>[[Jak-40]], [[Mi-8]]<hr>[[Mi-8]], [[SA 342 Gazela|SA 341]], [[SA 342 Gazela|SA 342]] || [[Aerodrom Batajnica|Batajnica]] |- | align=center colspan=4|<big> '''Prvi korpus''' </big> |- ||| SHO|| [[SA 316]], [[Mi-8]]|| [[Aerodrom Batajnica|Batajnica]] |- || <small> 97-ta AB || 240-ta LBAE<hr>353-ća IAE<hr>676-ta PPAE<hr>748-ta PPHE<hr>790-ta TRHE</small> ||[[J-21 Jastreb]] <hr> [[J-22 Orao|IJ-22 Orao]] <hr> [[CL-215]], [[SA 342 Gazela|SA 341]] <hr> [[Kamov Ka 25|Ka-25]], [[Kamov Ka-27|Ka-28]], [[Mi-14]] <hr> [[Mi-8]]|| [[Aerodrom Divulje|Divulje]] |- | <small> 107-ti HP || <small> 782-ga HE <hr> 783-ga HE || [[SA 341]], [[SA 342 Gazela|SA 342]], [[Mi-8]] <hr> [[SA 342 Gazela|SA 341]], [[SA 342 Gazela|SA 342]]|| [[Mostar]] |- | <small> 204-ti LP || <small> 126-ta LAE <hr> 127-ma LAE || [[MiG-21|MiG-21 bis]] <hr> [[MiG-29]], [[MiG-29|MiG-29UB]]|| [[Aerodrom Batajnica|Batajnica]] |- ||| <small> 252-gi LBAE || [[J-21 Jastreb]], [[G-2 Galeb]], <br /> [[G-4 Super galeb]], [[Utva 66]]|| [[Aerodrom Batajnica|Batajnica]] |- | align=center colspan=6|<big> '''Treći korpus''' </big> |- ||| SHO|| [[Mi-8]]|| [[Niš]] |- | 83-ti LP|| <small> 123-ća LAE <hr> 130-ta LAE || [[MiG-21|MiG-21 bis]] <hr> [[MiG-21]] M, [[MiG-21|MiG-21 MF]]|| [[Aerodrom Slatina|Slatina]] |- | <small> 98-ta AB || <small> 241ST LBAE <hr> 247TH LBAE <hr> 354-ta IAE || [[J-22 Orao]] <hr> [[J-21 Jastreb]] <hr> [[J-21 Jastreb|IJ-21 Jastreb]]|| [[Skoplje]] |- | <small> 119-ta AB || <small> 677-ma TRAE <hr> 712-ta POHE <hr> 714-ta POHE <hr> 787-ma POHE trhe || [[An-2]], [[Antonov An-26|An-26]] <hr> [[SA 342 Gazela|SA 342]] <hr> [[SA 342 Gazela|SA 342]] <hr> [[Mi-8]]|| [[Niš]] |- | <small> 172-gi LBAP || <small> 239-ta LBAE <hr> 242-ga LBAE || [[G-4 Super Galeb]] <hr> [[J-21 Jastreb]], [[J-22 Orao]]|| [[Podgorica]] |- | align=center colspan=6|<big> '''Peti korpus''' </big> |- ||| SHO|| [[Mi-8]]|| [[Zagreb]] |- | <small> 82-ga AB || <small> 237-ma LBAE <hr> 238-ma LBAE <hr> 351-va IAE || [[J-21 Jastreb]], [[J-21 Jastreb|NJ-21 Jastreb]] <hr> J [[J-22 Orao]], [[J-22 Orao|NJ-22 Orao]] <hr> [[J-21 Jastreb|NJ-21 Jastreb]], [[J-22 Orao|IJ-22 Orao]]|| [[Cerkle]] |- | <small> 105-ti LBAP || <small> 249-ta LBAE <hr> 251-ta LBAE <hr> 33-ća AE || [[G-4 Super Galeb]] <hr> [[G-2 Galeb]] <hr> [[Utva 75]], [[An -2]], <br /> [[SA 342 Gazela|SA 341]], [[G-4 Super Galeb]]|| [[Zadar]] |- | <small> 111-ta AB || <small> 676-ta TRAE <hr> 711-ta POHE <hr> 713-ta POHE <hr> 780-ta trhe || [[An-2]], [[Antonov An-26|An-26]] <hr> [[SA 342 Gazela|SA 342]] <hr> [[SA 342 Gazela|SA 342]] <hr> [[Mi-8]]|| [[Zagreb]] |- | <small> 117-ta AB || <small> 124-ta LAE <hr> 125-ta LAE <hr> 352-ta IAE || [[MiG-21|MiG-21 bis]] <hr> [[MiG-21|MiG-21 bis]] <hr> [[MiG-21|MiG- 21R]]|| [[Aerodrom Željava|Željava]] |- | <small> 185-ti LBAP || <small> 129-ta LAE <hr> 229-ta LBAE || [[MiG-21|MiG-21PFM]], [[MiG-21|MiG-21UM/US]] <hr> [[G-4 Super Galeb]]|| [[Pula]] |- | align=center colspan=6|<big> '''Eskadrile komandi armijskih oblasti''' </big> |- ||| <small> IHE za 1-vu A <hr> IHE za 2-gu </sub> A <hr> IHE za 3-ću </sub> A <hr> IHE za RM || [[SA 342 Gazela|SA 341 Hera]] <hr> [[SA 342 Gazela|SA 341 Hera]] <hr> [[SA 342 Gazela|SA 341 Hera]] <hr> [[SA 342 Gazela|SA 341 Hera]]|| [[Batajnica]] <hr> [[Skoplje]] <hr> [[Zagreb]] <hr> [[Split]] |- | align=center colspan=6|<big> '''Eskadrile republičkih teritorijalnih obrana''' </big> |- ||| <small> [[TO Slovenije]] <hr> [[TO Crne Gore]]|| [[J-20 Kraguj]] <hr> [[J-20 Kraguj]]|| [[Ljubljana|Brnik]] <hr> [[Podgorica]] |- | align=center colspan=6|<big> '''Avijacijska vojna akademija''' </big> |- | <small> 105-ti LBAP <hr> 107-mi HP <hr> 127-mi LBAP <hr> 185-ti LBAP </small>|| <center> (vidi gore ) </center>|| <center> (vidi gore) </center>|| [[Zadar]] <hr> [[Mostar]] <hr> [[Podgorica]] <br/> [[Pula]] |- | align=center colspan=6|'''Legenda''' |- | align=left colspan=6|• traba = transportna avijacijska brigada <br /> • AE = avijacijska eskadrila <br /> • LAE = lovačka avijacijska eskadrila <br /> • LBAE = lovačko-bombarderska avijacijska eskadrila <br /> • HE = helikopterska eskadrila <br /> • IAE = izviđačka avijacijska eskadrila <br /> • TRAE = transportna avijacijska eskadrila <br /> • PPAE = protupožarna avijacijska eskadrila <br /> • trhe = transportna helikopterska eskadrila <br /> • SHO = specijalno helikoptersko odjel <br /> • PPHE = protivpodmornički helikopterska eskadrila <br /> • POHE = protuoklopna helikopterska eskadrila <br /> • IHE = izviđačka helikopterska eskadrila <br /> • LBAP = lovačko - bombarderski avijacijski puk < br / > • LP = lovački puk <br /> • HP = helikopterski puk <br /> • AB = avijacijska brigada <br /> • RM = Ratna mornarica <br /> • A = armija <br /> • HERA = jugoslovenska verzija helikoptera izviđača |} {{-}} == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{Commonscat|SFR Yugoslav Air Force and Air Defense}} * {{ Cite book|ref = harv|last = Rendulić|first = Zlatko|authorlink = Zlatko Rendulić|coauthors =|title = Avioni domaće konstrukcije poslije Drugog svjetskog rata|year = 1996|url =|publisher =|location = Beograd|id =|pages = 69-80}} [[Kategorija:Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana| ]] [[Kategorija:Oružane snage SFR Jugoslavije|Ratna avijacija]] [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] ijniyhki3k646pjqmk6gc04oeq79zgm 42587684 42587654 2026-05-05T02:22:21Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana]] → [[Kategorija:Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]] 42587684 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna postrojba |naziv = Ratno vazduhoplovstvo i protivazdušna odbrana |slika = [[Datoteka:Jrvpvo.jpg|150px]] |opis slike = Amblem |osnovana datum = [[1945.]] |ukinuta datum = [[1992.]] |država = {{flagicon|YUG}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] |odanost = [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|25px|link=Jugoslavenska narodna armija]] [[Jugoslavenska narodna armija]] |grana = ratna avijacija |sjedište = [[Zemun]], [[Socijalistička Republika Srbija|SR Srbija]] |obljetnica = |trenutačni zapovjednik = |istaknuti zapovjednici = |simbol raspoznavanja = [[Datoteka:Roundel of SFR Yugoslavia Air Force.svg|75px]] |simbol raspoznavanja oznaka = Rondel |simbol raspoznavanja 2 = [[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|75px]] |simbol raspoznavanja 2 oznaka = Repna oznaka |zrakoplov lovac = [[MiG-29]], [[MiG-21]] |zrakoplov izviđački = [[MiG-21|MiG-21R]], [[J-21 Jastreb|IJ-21]], [[J-22 Orao|IJ-22]] |zrakoplov školski = [[Utva-75]], [[G-2 Galeb|G-2]], [[G-4 Super Galeb|G-4]] |zrakoplov transportni = [[An-2]], [[An-26]], [[Jak-40]], [[Falcon 50]], [[Learjet 25]], |zrakoplov helikopter = [[Mi-8]], [[Aérospatiale Gazelle]], [[Ka-25]], [[Ka-28]] }} '''Ratno vazduhoplovstvo i protivazdušna odbrana''' (skr. '''RV i PVO''') ili '''Ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana''', bilo je jedan od tri vida [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslovenske narodne armije]], namijenjeno za zaštitu i prevlast u zračnom prostoru, kao i za podršku kopnenim i ukupnim oružanim snagama [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]. Formalno je osnovana [[21. maj]]a [[1942]]. godine, tijekom [[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačke borbe]], a sa [[Raspad SFRJ|raspadom SFR Jugoslavije]], nestalo je u izvornom obliku i transformiralo se u nove ratne avijacije, [[1992]]. godine, po novostvorenim državama. U razdoblju [[1945]]-[[1992|92]]. godine, RV i PVO razvijalo se u skladu sa konceptom razvoja JNA, u duhu suvremene avijacijske naučne misli i tehnološkog razvoja u svijetu. Istovremeno, razvijani su i usavršavani vlastiti kadar, visoko školstvo i doktrina primjene RV PVO u suvremenim uvjetima. Oslonac na vlastite snage je imao prioritet, te su realizirani rezultati u razvoju snažnog RV PVO, s jakom vlastitom tehnološkom bazom, o čemu svjedoči i izvoz oko 200 primjeraka vojnih aviona iz vlastitog razvoja i proizvodnje. Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], glavni zadatak RV, bio je borba protiv okupatora i njihovih suradnika, za oslobođenje zemlje i za uspostavljanje društvenog poretka, projektiranog od [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]]. Neposredno po završetku rata, zadaci su se sveli na očuvanje uspostavljenog poretka i zaštitu od inozemne intervencije.<ref name="ROS">Razvoj oružanih snaga SFRJ, 1945-1985, Ratno zrakoplovstvo i protivzračna obrana, Predgovor, grupa autora, stranice 5, 27, 28, i 46 Beograd, 1989.</ref> == Osnivanje i etapni razvoj == === Osnivanje i razvoj tokom rata === [[Jugoslavenska narodna armija]], je nastala u [[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačkoj borbi]], protiv okupatora. Isto je tako i njen dio, RV i PVO, stvorena tokom toga rata i to [[21. maj]]a [[1942]]. godine, sa prebjegom dva aviona iz [[Nezavisna država Hrvatska|NDH]], na slobodnu teritoriju, koju su kontrolirali [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizani]], u [[Bosanska krajina|Bosanskoj krajini]]. U tome početnom razdoblju zvalo se "Jugoslovensko ratno zrakoplovstvo", sve do formiranja posebnih jedinica za protivzračnu obranu (PVO) i njihove integracije u jedinstven vid ''Ratnog zrakoplovstva i protivzračne odbrane (RV i PVO)'', [[1959]]. godine. Prva etapa stvaranja ratne avijacije, otpočela je s organiziranjem ilegalnog rada u avijaciji NDH i odlukom [[Franjo Kluz|Franje Kluza]] i mehaničara, strijelca [[Milutin Jazbec|Milutina Jazbeca]] da prebjegnu avionom na partizansku slobodnu teritoriju. Suglasnost je dao i vodio koordinaciju svih tih akcija sekretar Oblasnog komiteta za [[Bosanska krajina|Bosansku krajinu]] [[Đuro Pucar Stari]]. U međuvremenu je Milutin Jazbec bio prebačen sa Kluzovog aviona na Čajavecov, koji je bio isto simpatizer i ilegalac partizanskog pokreta. Kada je saznao za namjeru i aktivnost ove dvojice, zajedno su kordinirao akciju i sva trojica su prebjegla s dva aviona na slobodnu teritoriju. Zajedno su to izveli, da ne bi došlo do provale, a i iz istih sigurnosnih razloga nisu bili ranije povezani i nisu znali za međusobne aktivnosti. Na [[aerodrom]]u [[Urije (Prijedor )|Urije]] kod [[Prijedor]]a, prvo je sletio Kluz sa svojim [[Potez 25|Potezom 25]] a zatim Čajavec i Jazbec, s avionom [[Breguet 19]], [[21. maj]]a [[1942]]. godine. Ranije je bila pripremljena rezervna, improvizirana uzletno-sletna staza, kod sela [[Međuvođe]], ali nije korištena za slijetanje pri ovom prebjegu. Nakon uspješnog preleta, ova dva aviona s dvojicom pilota i mehaničarem, prvi zadatak je bila zaštita aviona od napada i uništenja iz zraka. Zapovjednik operativnog stožera za Bosansku krajinu [[Kosta Nađ]] je naredio pilotu Kluzu i njemu dodijeljenom mehaničaru [[Ivica Mitrešić|Ivici Mitrešiću]] da prelete sa avionom [[Potez 25]] na improvizirani aerodrom u selu [[Međuvođe]] i avion sakriju ispod drveća, a Kluzov ''Potez 25'' da se sakrije u blizini aerodroma [[Urije (Prijedor)|Urije]]. Prethodno su napravljene makete, ova dva aviona od drveta, koje su postavljene na rub uzletišta aerodroma [[Urije (Prijedor)|Urije]], radi obmane neprijatelja. Također su poduzete akcije za osiguranje [[gorivo|goriva]] [[streljivo|streljiva]] i avionskih [[bomba|bombi]]. Na jedan od aviona, koji je preletio bez [[mitraljez]]a, ugrađen je "šarac", koji se koristio u pješadiji. [[Bomba|Bombe]] su priručno izrađivane od vodovodnih cijevi promjera 100&nbsp;mm, punjene sa zarobljenim [[eksploziv]]om. Bombu je projektirao inženjer [[Mile Ljubičić]], a izrađivane su u radionici [[rudnik]]a [[Ljubija (Prijedor)|Ljubija]]. Tiskani su prvi leci za poziv pripadnika oružanih snaga NDH na prelazak na stranu partizana. Prvo borbeno djelovanje partizanske avijacije je bilo po ustaškom odredu [[Crna legija]], koja je prodrla na slobodnu teritoriju iz pravca [[Bosanska Dubica|Bosanske Dubice]], 4. juna [[1942]]. godine. Efekt je bio veći pošto je Kluz zadržao oznake NDH, na svome avionu, tako da su [[ustaše]] mislile da je njihov, sve dok ih nisu zasule bombe i mitraljeski rafali. Historijski događaji, vezani za stvaranje i jačanje ratne avijacije u [[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačkoj borbi]], su: * [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovni štab]] formira prvo avijacijsko odjeljenje 16. septembra 1943. godine; * Sa posebnom naredbom, Vrhovni štab također formira Prvu avijacijsku bazu, 14. oktobra 1943. godine, s definiranim zadacima. Osnovni zadatak je bio okupljanje i organiziranje kadrovske baze i pripreme infrastrukture za prihvat avijacijske tehnike iz pomoći od saveznika. * Preko radio-stanice "Slobodna Jugoslavija", oktobra 1943. godine, pozvani su svi rodoljubi avijatičari, iz zemlje i inozemstva, da se priključe avijaciji [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]]; * Na [[Drugo zasjedanje AVNOJ-a|Drugom zasjedanju AVNOJ-a]], 29. novembra [[1943]]. godine, [[Josip Broz Tito|Tito]] je priopćio da je [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovni štab]] tražio od saveznika isporuku naoružanja, u okviru čega i [[lovački avion|borbene avione]]. * Na [[Teheranska konferencija|Teheranskoj konferenciji]] saveznika, decembra [[1943]]. godine, donesena je odluka o vojnoj pomoći jugoslavenskim partizanima, gdje se podrazumijevala i avijacijska tehnika. * Sa Jugoslovensko-britanskim protokolom, [[12. mart]]a [[1944]]. godine, utvrđuje se formiranje borbene avijacije [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]], na tlu [[Afrika|Afrike]]. Formirana je ''Prva avijacijska eskadrila'', naoružana s [[Supermarine Spitfire|Spitfire]], [[1. maj]]a [[1944]]. godine i ''Druga avijacijska eskadrila'', naoružana s [[Hawker Hurricane|Hurricane]]. Obje eskadrile, ubrzo su se poslije formiranja prebazirale u [[Italija|Italiju]], zatim na aerodrom Kane na [[Vis (otok)|Visu]], pa zatim na [[Aerodrom Prkos]] i [[Škabrnje]]. Sve do kraja rata, ove dvije eskadrile su uspješno sadejstvovali sa jedinicama [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslovenske narodne armije]], u završnim operacijama oslobođenja zemlje. [[Datoteka:Yu Hurricane.jpg|desno|mini|250px|[[Hawker Hurricane|Hurricane]] RV NOVJ, izložen kao eksponat u beogradskom [[Muzej vazduhoplovstva u Beogradu|Muzeju vazduhoplovstva]].]] [[Datoteka:Polikarpov Po 2.jpg|desno|mini|250px|Prvi [[Polikarpov Po -2|Po -2]], u Narodnooslobodilačkoj vojci, bili su u eskadrili za vezu.]] [[Datoteka:Il2 sturmovik.jpg|desno|mini|250px|Ratni avion jurišnik [[Iljušin Il -2]].]] [[Datoteka:Yu Yak-3 01.jpg|desno|mini|250px|Ratni [[Lovački avion|lovac]] [[Jak -3]], kao eksponat u [[Muzej vazduhoplovstva u Beogradu|Muzeju vazduhoplovstva]].]] [[Datoteka:Yak 9 1.jpg|desno|mini|250px|Ratni [[Lovački avion|lovac]] [[Jak -9]].]] [[Datoteka:Yu S-49C.jpg|desno|mini|250px|Jugoslovenski lovac [[Ikarus S -49|S -49]], eksponat u [[Muzej vazduhoplovstva u Beogradu|Muzeju vazduhoplovstva]].]] [[Datoteka:DeHavilland Mosquito NACA 1945.jpg|mini|desno|250px|[[De Heviland DH.98 Moskito|De Heviland Moskito, varijanta B Mk XX]], [[1945]]. godina.]] [[Datoteka:P-47 YU.jpg|desno|mini|250px|Jugoslovenski [[P -47 Thunderbolt|F - 47D]], u [[Muzej vazduhoplovstva u Beogradu|Muzeju vazduhoplovstva]], na aerodromu Nikola Tesla, u [[Beograd]]u.]] [[Datoteka:DF-ST-89-09964.jpg|desno|mini|250px|[[T-33 Shooting Star]]]] [[Datoteka:Aero2DuMuzejuJvBeogradSlika1.jpg|desno|mini|250px|[[Aero-2]], u [[Muzej vazduhoplovstva u Beogradu|Muzeju vazduhoplovstva]]]] [[Datoteka:213uMuzejuJvBeogradSlika1.jpg|desno|mini|250px|[[Avion 213|213]], u [[Muzej vazduhoplovstva u Beogradu|Muzeju vazduhoplovstva]]]] * U drugoj polovici [[1944]]. godine, iz sastava ovih eskadrila izdvaja se avijacijski odjel, koje na Visu stalno dežura u namjeni protuzračne obrane [[otok]]a. Iste godine i na drugim lokacijama organizirana je protuzračna obrana, sa zarobljenim namjenskim protivavionskim [[mitraljez]]ima i [[top]]ovima. * Vrhovni štab, formirao je pri svima stožerima većih jedinica, referente za prihvat vojne pomoći saveznika, evakuaciju ranjenika i sadejstvo avijacije sa jedinicama [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]], 8. septembra [[1944]]. godine. * Tijekom septembra [[1944]]. godine, [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije]] zauzima [[zračna]] Zalužine, zarobljava 11 aviona (5 ispravnih). Od zarobljenih i preletelih aviona i od dobrovoljaca iz Petog korpusa i prebeglih avijatičara iz [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], formira se Prva partizanska eskadrila s aerodromskom bazom, koja je sadejstvovala s aerodroma [[Bugojno]] u oslobađanju [[Banja Luka|Banja Luke]]. * Formira se i eskadrila za vezu Vrhovnog štaba Narodnooslobodilačke vojske, od 4 aviona [[Polikarpov Po-2]], dobivena od [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|SSSR]] - a i od šest prebeglih iz NDH. Eskadrila je preletjela, u novembru [[1944]]. godine, u [[Zemun]] i uključena je u transportnu avijaciju. * Odlukom [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog stožera]] [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske]] povučeni su lokalni avijatičari iz sastava [[Kraljevsko ratno zrakoplovstvo|RAF-a]], koji su zajedno s pripadnicima Omladinskog bataljona i dijelom sastava prve avijacijske baze, poslati na školovanje u [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|SSSR]]. Od te skupine avijatičara je formiran 554-ti jurišni avijacijski puk, u [[Grozni|Groznom]], [[3. mart]]a [[1945]]. godine i 254-ti lovački puk, u [[Krasnodar]]u, [[1. maj]] a [[1945]]. godine. Oba puka prelijeću u Jugoslaviju, [[17. maj]]a [[1945]]. godine. Jurišni na aerodrom u [[Sombor]]u, a lovački u[[Zemun]]. Po preletu su dobili jugoslovenske formacije, ''Prvi jurišni puk'' i ''Prvi lovački puk''. * [[Josip Broz Tito|Tito]] 21. septembra [[1944]]. godine, u [[Moskva|Moskvi]], zaključuje sporazum o sovjetskom naoružavanju dviju avijacijskih divizija i školovanju avijacijskog kadra, u [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|SSSR-u]]. Na temelju toga sporazuma, formirana je "Grupa Vitruk", s jednom avijacijskom lovačkom i jednom jurišnom divizijom i šest avijacijskih bataljona, iz sastava 17-te avijacijske armije, koja je sadejstvovala sa [[Crvena armija|Crvenom armijom]] i sa [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačkom vojskom]], na tlu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. Ova avijacijska grupacija se transformirala, s jugoslavenskom popunom ljudstva, u razdoblju od novembra [[1944]]. do [[mart]]a [[1945]]. godine, u divizije JRV, sa sastavom od 11-te lovačke avijacijske divizije, koju su sačinjavali 111., 112. i 113. lovački avioni puke 42. jurišne avijacijske divizije, koju su sačinjavali 421-ti, 422-ti i 423-ći jurišni avijacijski puk i 9. avijacijske oblasne komande, sa šest aerodromskih bataljona i štabova Grupe avijacijskih divizija. Divizije su bile popunjene sa ratnim, trofejnim avionima. Lovačka divizija sa poznatim sovjetskim lovcima [[Jak -3]] i [[Jak -9]]. a jurišna prevashodno sa [[Iljušin Il-2]]. * Formirana je podoficirska avijacijska škola u [[Novi Sad|Novom Sadu]], 3. februara [[1945]]. godine i [[pilot]]ska škola u [[Zemunik Donji|Zemuniku]], kod [[Zadar|Zadra]], [[14. mart]]a [[1945]]. godine. To je bio temelj razvoja školstva u RV i PVO. * Padobranski bataljon, formiran je 15. oktobra [[1944]]. godine od dobrovoljaca boraca Narodnooslobodilačke vojske. Bataljon je imao četiri čete, svaka po tri voda, s ukupno 160 padobranaca. * Naredbom Vrhovnog zapovjednika Narodnooslobodilačke vojske, formiran je Štab RV u [[Zemun]]u, 29. oktobra[[1944]]. godine (na slici dolje je kopija naredbe). * Po oslobođenju [[Zemun]]a, novembra [[1944]]. godine, formirane su radionice i obnova [[Ikarus (tvornica aviona)|tvornice aviona Ikarus]], u funkciji popravka i remonta aviona i druge avijacijske tehnike.<ref name="ČNN">Čuvari našega neba, Partizanska avijacija, Vojnoizdavački zavod, Beograd 1977.</ref> === Poslijeratni period razvoja === Neposredno po završetku rata, zadaci RV, bili su slični kao za cijelu [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]: * Smještaj ljudstva i stvaranje najnužnijih uvjeta za rad, obuku po jedinicama i komandama, kao i popravak razrušene i oštećene infrastrukture. * Organizacijsko i ustrojbeno sređivanje stanja u RV, na temelju raspoloživih kadrova, njihov raspored po vrstama avijacije, pozadine, naredbi, škola i avijacijske industrije. * Ustrojavanje avijacijskih propisa, pravilnika i procesa održavanja i remonta avijacijske tehnike i obezbjeđenja rezervnih dijelova. * Stvaranje školskog sustava za [[pilot]]e i sve avijacijske službe, posebno za avijacijsko-tehničku. Pored stalnog stručnog usavršavanja i povećavanja razine obučenosti cijelog sastava RV, vršena je i njegova organizacijska i strukturalna dogradnja, sagledavajući perspektivu i strategijsku ulogu ovoga vida oružanih snaga zemlje, u sklopu njenog geopolitičkog položaja u svijetu. Formirani su: * [[Vazduhoplovnoopitni centar]], 10. augusta 1945. godine. * Vazduhoplovnovojno učilište, 12 septembra 1945. godine, za školovanje pilota i izviđača. * [[Vazduhoplovnomedicinski institut]], 11. novembra 1945. godine. * [[Vazduhoplovnotehnički institut]], 10. augusta 1946. godine. * [[Vazduhoplovnotehnička akademija]] 15 oktobra 1947. godine i drugo. Brzo su se okupili i organizirali entuzijasti avijacijski konstruktori, po projektnim biroima u tvornicama i radionicama oživljene avijacijske industrije, oštećene tijekom tek završenog svjetskog rata. Projektni biroi su organizirani po uzoru na praksu u [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|Sovjetskom Savezu]]. Vodeći stručnjaci bili su: * Puk. dipl. ing. [[Kosta Sivcev]] * Puk. [[Dragoljub Bešlin]] * Prof. dipl. ing. [[Sima Milutinović (konstruktor)|Sima Milutinović]] * Prof. dipl. ing. [[Dušan Stankov]] * Puk. dipl. ing. [[Svetozar Popović]] * Dipl. ing. [[Ivan Šoštarić]] * Dipl. ing. [[Boris Cijan]]. * Dipl. ing. [[Đorđe Petković]]. Prve, poslijeratne konstrukcije bile su jedrilice, laki i školski avioni. Kasnije se prešlo na eksperimentalne i serijske vojne [[lovački avion|borbene avione]]. Integracijom projektnih biroa [[1956]]. godine, u organizacijsku strukturu [[Vazduhoplovnomedicinski institut|Vazduhoplovnomedicinskog instituta]], otpočela je nova era domaćeg razvoja, uz neposrednu podršku istraživačke djelatnosti, u domeni avijacijskih tehnologija. Potvrda te organizacije, dokazala se na uspješnom razvoju i proizvodnji školskog aviona [[G-2 Galeb]]. Kraj Drugog svjetskog rata i poslijeratni period, bili su obilježeni sa revolucionalna tehnološkom promjenom u projektiranju i proizvodnji borbenih aviona. Prelazilo se na pogon aviona s [[Mlazni motor|mlaznim motorima]]. RV i PVO je, taj prijelomni period promjene tehnologije, otežala sovjetska ekonomska i vojna blokada, tijekom [[Informbiro]]a. Zbog političkog konflikta sa [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|Sovjetskim Savezom]], prekinuta je isporuka rezervnih dijelova i svih materijala za podršku ispravnosti aviona, njihovog porijekla. Neko prijelazno vrijeme je bilo obilježeno s primjenom zabranjene prakse u avijaciji – ''kanibalizmom''. Skidani su ispravni dijelovi sa neispravnih aviona i tako su osposobljavani za let manje neispravni. Ubrzano je rađeno na razvoju domaćeg lovca [[Ikarus S-49|S-49]], koji je udarnički serijski proizvođen u [[Ikarus (tvornica aviona)tvornici aviona Ikarus]]. To je bio respektivan lovac, bez obzira što je razvijan i proizvođen u teškim uvjetima i u kratkom vremenskom periodu. Već tijekom [[1949]]. godine proizvedeno je 49 primjeraka lovca [[Ikarus S-49|S-49A]], a ukupna serija, s varijantom [[Ikarus S -49|S-49C]], isporučena je RV PVO-u u 130 primjeraka. Ovi avioni, ostali su u naoružanju sve do [[1961]]. godine. Prvi lovački puk, s avionima [[Ikarus S-49|S-49A]] [[Josip Broz Tito]], simbolično je predao avijatičarima na operativnu uporabu, 21. maja [[1950]]. godine, na zemunskom aerodromu, s riječima: {{izdvojeni citat|...Naše mlado RV postiglo je u ovom kratkom periodu vrlo dobre rezultate u ovladavanju vojnom avijacijskom tehnikom. Naša nova, socijalistička zemlja težila je od samog početka da vama avijatičarima da u ruke avione proizvedene u našoj socijalističkoj zemlji. Ja sam danas sretan što mogu vam čestitam i u tom pogledu, što mogu reći da ste za čuvanje našega neba, naše socijalističke izgradnje, dobili u ruke oružje, naše vlastite avione...}} Zbog ratom razorenih i opustošenih avijacijskih industrijskih kapaciteta Jugoslavije i zbog zaostajanja za potrebnim tehnološkim svjetskim razinom, morala su se tražiti i dopunska, paralelna rješenja za opremanje RV PVO. Preko vojne pomoći zapadnih zemalja nabavljeni su britanski avioni [[De Heviland DH.98 Moskito|MK-6]] i [[De Heviland DH.98 Moskito|MK-38]] i američki [[P-47 Thunderbolt|F-47D Thunderbolt]], s kojima je prenaoružane jugoslovenska bombarderska, izviđačka i lovačka avijacija, umjesto sovjetskih starih aviona, bez rezervnih dijelova. Preobuka ljudstva RV PVO, izvršena je u Jugoslaviji, s jugoslavenskim instruktorima prethodno obučenim u inozemstvu. Nakon [[1953]]. godine, nastavljen je proces modernizacije RV PVO, s uvođenjem aviona sa [[mlazni motor|mlaznim motorom]] američkog porijekla. Prvi avioni su stigli u [[Jugoslavija|Jugoslaviju]] u martu. Krajem [[1954]]. godine, oformljena je i prva [[helikopter]]ska eskadrila, s čime su stvoreni početni uvjeti za razvoj [[helikopter]]skih jedinica. Uvedeni su školski avioni s [[mlazni motor|mlaznim motorom]] [[T-33 suting star]] (školsko trenažna i izviđačka varijanta), [[Lovačko - bombarderski avion|lovce - bombardere]] [[F-84 Thunderjet]] i [[lovački avion|lovce]] [[F-86 sabre]]. To je period respektivne borbene moći RV PVO i na europskoj razini. Tada je RV PVO bilo najsnažnije u regiji, pa i šire. Cijeli poslijeratni period, do [[1992]]. godine, svi [[pilot]]i RV PVO su školovani na avionima vlastite konstrukcije i proizvodnje (također i piloti iz mnogih zemalja "trećeg svijeta"). Jedini izuzetak, bila je preobuka na avione s [[mlazni motor|mlaznim motorom]], na [[T-33 suting star]]. {{efn|Korišteni su avioni [[Aero-2]], [[Aero-3]], [[Avion 212|212]], [[Avion 213|213]], [[Avion 522|522]], [[G-2 Galeb]], [[G-4 Super Galeb]] i [[Utva 75]], a u perspektivi [[Lasta (avion)|avion Lasta]].}}<ref name ="ČNN" /><ref name="OS">Oružane snage Jugoslavije 1941-1981, RV PVO, strana 365 i 367, Vojnoizdavački zavod partizanski avioni 1941-1945, Preuzeto 24. 4. 2013.</ref> === Dan RV PVO === [[Datoteka:522uMuzejuJvBeogradSlika3.jpg|desno|mini|250px|[[Avion 522|522]], u [[Muzej vazduhoplovstva u Beogradu|Muzeju vazduhoplovstva]]]] Dan prelijetanja [[pilot]]a [[Rudi Čajavec|Rudija Čajaveca]], s avionom [[Breguet 19]] i [[Franjo Kluz|Franje Kluza]], [[Potez 25|Potezom 25]], s mehaničarem i strijelcem Mitrešićem, usvojen je za dan RV i PZO. U JNA se slavio sve do [[1992]]. godine, kao službeni praznik po jedinicama i ustanovama [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]. Nostalgičari ga i danas obilježavaju, ali i ustanove koje čuvaju avijacijsku tradiciju, kao što je [[Muzej vazduhoplovstva u Beogradu|Muzej vazduhoplovstva]] i pojedini aero-klubovi. [[Datoteka:Avion J-451MM Stršljen Slika3.JPG|desno|mini|250px|[[Stršljen]]]] === Period eksperimentalnih i prototipskih aviona === [[Datoteka:Folland Gnat YU.jpg|desno|mini|250px|[[Folant Gnat MK-1|Gnat MK -1]], u [[Muzej vazduhoplovstva u Beogradu|Muzeju vazduhoplovstva]]. Kupljena su bila tri primjerka i ispitana u [[Vazduhoplovnoopitni centar|Vazduhoploopitnom centru]]]] [[Datoteka:Utva75.jpg|desno|mini|250px|[[Utva 75]]]] Pored intezivnog rada na obnovi projektanske razvojne djelatnosti i osposobljavanja uništene avijacijske industrije, činjeni su veliki napori i u osvajanju novih tehnologija i koliko je bilo moguće, u tim uvjetima, hvatati priključak sa suvremenim svijetom. Većina konstruktorskih grupa, bilo je angažirano na razvoju lakih, školskih i lakih transportnih aviona, a biro [[Dragoljub Bešlin|Dragoljuba Bešlina]] je radio na gama eksperimentalnim avionima, s osnovom u nazivu [[Avion 451|451]]. Željelo se doći do rješenja vlastitog borbenog aviona, na temelju dostupne tehnologije. Pošto je ta raspoloživa tehnologija bila oskudna, u odnosu na svjetsku, tražena su posebna koncepciona rješenja. Prvi u nizu je bio [[Avion 451]], s dva klipna motora, posebnost je bila ležeći položaj pilota, za mogućnost podnošenja većih ubrzanja, u odnosu na let s klasičnim sjedištem. Sljedeći avion, bio je [[451M Zolja]]. To je bio prvi jugoslavenski avion sa [[mlazni motor]]om, a poletio je 25. oktobra [[1952]]. godine. Motori su bili francuski malog potiska, [[Turboméca Palas]]. Strane zemlje tada nisu htjele Jugoslaviji isporučivati jače mlazne motore, s novom tehnologijom. To je bio značajan rezultat za izoliranu Jugoslaviju, za njenu avijacijsku industriju i tehnologiju. Poseban je bio veliki podstrek za mobiliziranje mladih da se školuju i napreduju u domeni vezduhoplovne struke, održan je i kontinuitet u ovoj grani tehnike. Naredni avion u tome nizu bio je već značajniji, s jačim motorima [[Turboméca Marble]] [[J-451MM Stršljen]], čija je varijanta dvosjeda [[S-451MM Matica]].{{efn|[[Ljubomir Zekavica]], probni [[pilot]] [[Vazduhoplovnoopitni centar|Vazduhoploopitnog centra]], postavio je svjetski rekord sa avionom [[Matica 451-MM]] s pogonom sa [[Turbomlazni motor|turbomlaznim motorom]], podklasa C-1D, u disciplini [[brzina]] na osnovici 15/25 km - s rezultatom od 750,340 km/h u okolici [[Beograd]]a, [[19. maj]]a [[1960]]. godine. Taj svjetski rekord premašio je 22. decembra [[1961]]. godine, [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|sovjetski]] [[pilot]] V. Smirnov postigavši rezultat od 767,30 km/h}} Na ovom putu obezbeđenja opremanja RV PVO sa avionima sa mlazni motorom, iz vlastitih izvora je i prvi domaći projekt nadzvučnog aviona, s nazivom [[Avion B-12|B-12]]. U birou [[Dragoljub Bešlin|Dragoljuba Bešlina]] urađen je projekt [[prototip]]a i počela je njegova fizička gradnja u tvornici Ikarus, pri samom završnom dijelu izrade, program je obustavljen. Kao i drugi projekti ovog biroa i [[Avion B-12|B-12]] je bio specifičan. Njegova specifičnost je bila po tipu [[stajni trap aviona|stajnih tijela]], s nazivom ''bicikl'' (glavni kotači su na trupu, jedan iza drugog, a pomoćni na krajevima krila). U međuvremenu, pojavila se britanska ponuda za isporuku njihovog nadzvučnog aviona [[Folant Gnat]]. RV i PVO SFRJ je kupilo tri primjerka, koji su intenzivno ispitivani u [[Vazduhoplovnoopitni centar|Vazduhoploopitnom centru]],tijekom [[1958]]. godine. To je bila prilika da RV PVO dobije suvremeni nadzvučni lovački avion, u operativnu upotrebu. Okolnosti su kasnije, usmjerile to pitanje drugačije i u povoljnije rješenje.{{efn|[[Folant Gnat]] nije usvojila u naoružanje ni [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] avijacija, jedino je to učinila ratno avijacija [[Indija|Indije]]. Indijci su ga proizvodili, u modificiranoj varijanti i imali su s njim zapažene rezultate u borbi s avionom [[MiG-19]], u [[Indijsko-pakistanski rat 1971.|Indijsko-pakistanskom ratu]].}} ''Stršljen'' i ''Matica'' isto nisu usvojeni za serijsku proizvodnju i opremanje RV PVO, umjesto američkih, već zastarjelih aviona [[T-33Shooting Star]] i [[F-84 Thunderjet|F-84G Thunderjeta]].<ref name="ČNN" /><ref name="OS" /> === Kontinuirani planski razvoj === Poslije učinjenog prvog koraka ka pomirenju, između Jugoslavije i Sovjetskog Saveza, od strane [[Nikita Hruščov|Nikite Sergejeviča Hruščova]], prvog tajnika CK KPSS, koji je zajedno s [[Nikola Bulganjin|Nikolom Bulganjin]], predsjednikom vlade SSSR - a i [[Atanas Mikojan|Atanasom Mikojanom]], prvim zamjenikom Sovjetske vlade, doletio u [[Beograd]] [[26. maj]]a [[1955]], stvoreni su uvjeti za normalizaciju odnosa i za nastavak međuarmijske suradnje dviju [[država]]. U tome sklopu su bili stvoreni i uvjeti za opremanje RV PVO sa sovjetskom avijacijskom tehnikom. Sagledana je realnost da nije rješenje da umjesto američkih dotrajalih aviona se uvode "Stršljen" i "Matica", a isto tako i britanski [[Folant Gnat]] nije usvojen za naoružanje lovačkih pukovnija. Usvojena je strategija za vlastiti razvoj i proizvodnju lakih, školskih i [[Lovačko - bombarderski avion|lovačko - bombarderskih]], a [[Lovački avion|lovački]], izviđački i specijalni avioni da se uvoze. [[Datoteka:Mikoyan-Gurevich MiG-29B (9-12B) Serbian AF.jpg|lijevo|mini|250px|[[MiG-29]]]] U tome smjeru, desile su se i organizacijske promjene. Integrirano je RV i PVO u jedinstven vid [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]], [[1959]]. godine i svi su projektni biroi, po avijacijskim fabrikama, ukinuti [[1957]]. godine, a djelatnost istraživanja i razvoja integrirana u [[Vazduhoplovnotehnički institut|Vazduhoplovnotehničkom institutu]]. Od Sovjetskog Saveza, počela se nabavljaju avijacijska sredstva i oprema. RV i PVO je opremljeno lovcima [[MiG-21]], u razdoblju od [[1962]]. do početka 80-tih godina kupljeno je 216 primjeraka, od kojih su još uvijek neki u operativnoj uporabi. Nabavljeni su i avioni drugih namjena, [[helikopter]]i i PVO sredstva. Razvijeni su i proizvedeni školsko-borbeni avioni [[G-2 Galeb]] i [[G-4 Super Galeb]], za osnovno školovanje [[Utva 75]] i prvi prototip [[Lasta (avion)|Laste]] i lovci-bombarderi [[J -21 Jastreb]] i [[J -22 Orao]].<ref name="OS" /> === Planirani koncept daljeg razvoja RV PVO === [[Datoteka:S-300V.jpg|desno|mini|250px|Izgled sustava [[9A83 ZRS S-300V]]]] Kroz realizaciju vlastitih razvojnih i proizvodnih programa, posebno aviona [[J-22 Orao|Orao]] i [[G-4 Super Galeb]], podignuti su avijacijski istraživačko-razvojni i proizvodni kapaciteti SFRJ, na tehničko-tehnološki nivo srednje razvijenih zemalja. Osposobljen je brojni stručni kadar i osvojen je veliki broj suvremenih avijacijskih tehnologija. Organizacijski, laboratorijski, kadrovski, tehnološki i proizvodno, avijacijska industrija Jugoslavije, bila je spremna za novi iskorak, u nova iskušenja razvoja i proizvodnje suvremenog borbenog aviona, konkurentnog sa svjetskim. Na temelju tih procjena, tradicionalnih ambicija i politike oslonca na vlastite snage, programiran je razvoj i proizvodnja višenamjenskog [[Novi avion|Novog aviona]]. Prema dugoročnim planovima opremanja Ratnog avijacije i protuzračne obrane, bilo je predviđeno uvođenje u operativnu uporabu toga višenamjenskog [[Novi avion|Novog aviona]], u perspektivi, da sa svojim višenamjenskim sposobnostima zamijeniti uloge i zadatke lovca - bombardera, izviđača i lovca, koje su izvršavali, postojeći avioni [[J-22 Orao|Orao]] i [[MiG-21]]. Za razvoj i proizvodnju, planiranu s programom realizacije, trebalo je angažirati sve relevantne jugoslovenske kapacitete, s oko 100 hiljada zaposlenih, uz tehnološku podršku tvrtki jedne od razvijenih država (najvjerojatnije iz [[Francuska|Francuske]] ). Bilo je planirano polijetanje prvog [[prototip]] a, tijekom [[1995]]. godine, a tijekom serijske proizvodnje da se uvede u operativnu uporabu RV PVO oko 250 primjeraka [[Novi avion|Novih aviona]] i osigurati oko 500 za inozemno tržište. Program je bio značajno napredovao, došlo se do donošenja državne odluke o izboru zemlje i njenih tvrtki, davatelja tehnološke podrške. U toku pripreme dograđeni su laboratorijski i proizvodni kapaciteti, brojčano i stručno su ojačani kadrovski potencijali. U domeni razrade projekta, značajno se napredovalo. Procijenjeno je da treba, u međuvremenu, izvršiti interventnu nabavku ograničenog broja [[lovački avion|lovačkih aviona]], za ispomoć postojećim i zastarjelim [[MiG-21]]. Na temelju te odluke izvršena je nabavka samo 14 jednosjeda [[MiG-29]] B i dva nastavna dvosjeda [[MiG-29]] UB od [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|Sovjetskog Saveza]] [[1987]]. godine. Pored višenamjenskog, unificiranog [[lovački avion|borbenog aviona]] (s radnim nazivom [[Novi avion]]), bio je planiran i završetak razvoja [[Lasta (avion )|Laste]] (za osnovno školovanje [[pilot]]a) i modernizacija školsko - borbenog aviona [[G-4 Super Galeb]]. Pitanje transportne, helikopterske, specijalne avijacije i sustava PVO, rješavalo bi se po standardnom obrascu kupnje, međunarodne kooperacije i licencne proizvodnje. Ovaj kontinuitet razvoja RV PVO i perspektivni planovi su nasilno prekinuti, s raspadom [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], posljedično [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] i prestankom postojanja RV PVO.<ref name="Novi avion, arhiva">[http://www.flightglobal.com/pdfarchive/view/1990/1990 % 20 - % 200612.html Novi avion, arhiva]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Preuzeto 24. 4. 2013.</ref><ref>[[:Datoteka:YUsupersonikClanak.jpg|Newspaper article on Novi Avion]]</ref><ref name="Višenamenski Novi avion">[http://www.militaryfactory.com/ aircraft / detail.asp ? aircraft_id = 749 Višenamjenski Novi avion], Preuzeto 24. 4. 2013.</ref> === Artiljerijsko-raketni sistemi PVO === U uvjetima partizanskog ratovanja, u početnom razdoblju zvaničnog postojanja RV PVO, obrana od djelovanja neprijateljskih aviona bila je sa svim raspoloživim oružjem, prvenstveno s osobnim streljačkim, prvenstveno sa [[mitraljez]]ima. Tijekom rata, sve se više zarobljavala oružja pa i protuavionski mitraljezi i po neki protuavionski top. U tome razdoblju raketni sustavi nisu ni postojali, oni su se razvijali u poslijeratnom periodu. Prve zvanične aktivnosti, vezane za uvođenje raketnih sustava protuzračne obrane, bili su razgovori, vođeni s Englezima o kupnji jedne raketne baterije, krajem pedesetih godina prošlog stoljeća. U tome razdoblju, u maju [[1960]]. godine, odigrao se događaj obaranja izviđačkog, američkog aviona [[Avion U-2|U-2]], sa [[raketa zemlja-zrak|raketom zemlja-zrak]], iznad sovjetske teritorije. Jugoslovensko vojno izaslanstvo, na čelu sa zapovjednikom RV PVO, prilikom posjete SSSR-u, pokrenula je proces nabave raketnih sustava, sovjetskog porijekla. Razvoj PVO, sistemski je otpočeo s formiranjem 250-og raketnog puka. Naredbom strogo povjerljivo br. 423, formiran je 250-ti raketni puk protuzračne obrane, 24. septembra [[1962]]. godine. Bila je to prva raketna jedinica protuzračne obrane [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske Narodne Armije]], na [[Aerodrom Batajnica|aerodromu Batajnica]], sa zadatkom obrane zračnog prostora u rejonu glavnog grada tadašnje [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Federativne narodne republike Jugoslavije]], [[Beograd]]a. Tada je počela isporuka i uvođenje u operativnu uporabu, novembra [[1962]]. godine, raketnog sustava "dvina". Dvina ima oznaku [[S-75]], (po [[NATO]] klasifikaciji SA-2 "Guideline"). PVO puk je imao prva bojeva gađanja u junu [[1963]]. a drugo u junu [[1964]]. godine, kome je prisustvovao i predsjednik [[Josip Broz Tito|Tito]]. Formiran je i 155-ti raketni puk [[1967]]. godine, koji je iste godine opremljen sustavom [[M-2]] "Volhov-M" (po klasifikaciji [[NATO]] SA-N-2 "Guideline") Uslijedilo je formirnje 350-og raketnog puka, [[1975]]. i 450-og [[1976]]. godine, opremljenih sa raketnim sustavima [[S-125 Neva]], koji je imao bolje karakteristike, na manjim visinama. {{efn|[[Vojska Jugoslavije]] je prva u svijetu, koja je uspjela oboriti avion [[Lockheed F-117|F-117]]. F-117A № 82-806, oboren je [[27. mart]]a [[1999]]. godine, tijekom [[Operacija Saveznička sila|NATO bombardiranja SRJ]], s učinkom 250-og raketnog puka PVO, sa [[S 125 Neva|S-125M Nevom]]. Sustav Neva, modificirali su Jugosloveni, uvodeći nove dopunske [[senzor]]e otporne na elektronsko ometanje. Operacijom obaranja je zapovijedao pukovnik [[Zoltan Dani]]. Prema [[Wesley Clark]]u i drugim NATO generalima, jugoslavenska PVO uspjelo je locirati i prati [[Lockheed F-117|F-117]] sa starim [[Rusija|ruskim]] [[radar]]ima, na dugim valovima rada. Dijelovi olupine aviona [[Lockheed F-117|F -117]], izloženi su u [[Muzej vazduhoplovstva u Beogradu|Muzeju vazduhoplovstva]], na [[Aerodrom Nikola Tesla|aerodromu Nikola Tesla]] u [[Beograd]]u.}} {|style="margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;" |- | [[Datoteka:Rakieta dzwina by sh.jpg|420px]]|| [[Datoteka:SA-3 system.jpg|280px]] |- | <center> Raketni sustav [[S-75 Dvina]]. </center>|| <center> Raketni sustav [[S-125 Neva]]. </center> |} [[Datoteka:sa6 1.jpg|desno|mini|250px|[[2K12 Kub]], u pokretu]] Početkom sedamdesetih godina, u redefinisanoj doktrini RV PVO, uspostavljena su osnovna načela organizacije i borbene upotrebe raketnih jedinica (RJ) PVO. Prema tim načelima, RJ PVO teritorija, označavaju se kao najučinkovitije sa svojom vatrenom moći u cijelom sustavu PVO, ali se također realno sagledava njihova osjetljivost na elektronička ometanja i njihov nedostatak slabe mobilnosti i pokretljivosti. U cilju ublažavanja tih nedostataka, nabavljeno je i 17 kompleta mobilnih raketnih sustava [[2K12 Kub]], u razdoblju od [[1975]]. do [[1977]]. godine. RJ su organizacijski formirane u divizione, pukovnije i brigade. Raketni divizion je bio osnovna, zaokružena i nedjeljiva taktička vatrena jedinica stalnog sastava, koja je načelno djelovala u sastavu puka ili brigade a sastojao se iz: komande, raketne baterije, baterije za vođenje raketa, baterije LPAA (lake protuavionske artiljerije), jedinica za vezu i jedinice za pozadinsko obezbeđenje. Raketni puk protuzračne obrane, bila je taktička postrojba promjenjivog sastava. Bio je naoružan s jednim raketnim sustavom, a sastojao se od komande, četiri do šest raketnih, jednog raketnotehničkog diviziona, prištapskih i obezbeđujućih jedinica. Raketna brigada, bila je viša taktička jedinica promjenjivog sastava, naoružana s istim ili mješovitim raketnim sustavima. Sastojala se od komande, šest do osam raketnih diviziona jednog do dva raketnotehnička diviziona, prištapskih, obezbeđujućih i pozadinskih jedinica. Raketne brigade su organizacijski ustrojene u razdoblju od [[1980]]. do [[1985]]. godine, kao najveće taktičke postrojbe, roda RV PVO. U razdoblju [[1975]]. do [[1980]]. godine, uveden je u raketne pukovnije suvremeni sustav automatizacije [[AS-75]], namijenjen za zapovijedanje. Sustav je osiguravao učinkovitiju uporabu raketnih jedinica, automatski izbor cilja, s većim raspoloživim vremenom za reagiranje, a sa time i većom vjerovatnošću uništenja određenog cilja. U cilju povećanja otpornosti raketnih jedinica, realiziran je obiman program uređenja teritorije i njihovog borbenog rasporeda. Sa time je povećana žilavost raketnih jedinica, na djelovanje neprijateljske avijacije, a povećana je njihova pokretljivost i manevarske karakteristike. U funkciji PVO je bila i masovna upotreba prijenosnih IC raketa zemlja-zrak [[9K32 Strela-2]] i [[9K38 Igla]], koje se lansiraraju s ramena vojnika " strijelca". U tvornici "[[Krušik]]" u [[Valjevo|Valjevu]], masovno su ove rakete proizvođene po licenci, u osnovnoj i u modificiranoj verziji.<ref>Razvoj oružanih snaga SFRJ, 1945-1985, Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana, Razvoj rodova RV PVO od 1960. do 1985. godine, grupa autora, strana 160-165, Beograd, 1989.</ref><ref name="SIPRI">[http://armstrade.sipri.org/armstrade/page/trade_register.php Stockholm Internation Peace Research Institute - arms Transfers Database] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100414022558/http://armstrade.sipri.org/armstrade/page/trade_register.php |date=2010-04-14 }}, Preuzeto 24. 4. 2013.</ref> {| border="0" style="margin:auto;" cellpadding="2" |rowspan="2" style=| <div class="NavHead" font-size:115%">[[Datoteka:Sa-7.jpg|230px]] <center> Strijelac lansira IC raketu. </center> | colspan="12" style="text-align:center;"|<div class="NavHead" style=;text-align:center;font-size:130%">[[Datoteka:SA-7.jpg|420px]] <center> Prijenosna raketa zemlja-zrak [[9K32 Strela-2]].</center> |- | colspan="12" style="text-align:center;"|<div class="NavHead" style=text-align:center;font-size:130%"> [[Datoteka:SA-16 launcher and missile.jpg|420px]] <center> Prijenosna raketa zemlja-zrak [[9K38 igla]]. </center> |} === Avijacijsko obavještavanje, javljanje, izviđanje i navođenje ([[VOJIN]] ) === Protuzračnu obranu u JNA, sačinjavali su rodovi: [[Artiljerisko-raketne jedinice SFRJ|Artiljerisko-raketne jedinice]] ''(ARJ)'' i "[[Vazduhoplovno obavještavanje, javljanje, izviđanje i navođenje SFRJ|Vazduhoplovno obavještavanje, javljanje, izviđanje i navođenje]] (''VOJIN).'' Integriranim radom i izvršavanjem zadataka, ova dva roda, bila je pokrivena PVO teritorije SFRJ. Oprema koju je koristio rod VOJIN, posebno je visokog tehnološkog nivoa i visoke sofisticiranosti, te je nila na posebnim izvoznim listama, s velikim ograničenjima. Zbog tih razloga, uvijek je postojao raskorak između zahtijevanih potreba i realizacije. Potreba da se u svakom od avijacijskih korpusa oformi po jedan puk VOJIN nije bilo moguće ostvariti, zbog nedostatka opreme i kadrova. U razdoblju od [[1966]]. do [[1977]]. godine, učinjen je značajan iskorak u razvoju i organizaciji roda VOJIN. U tome razdoblju, nabavljeni su sovjetski [[radar]]i velikog dometa [[P-14]], [[P-12]] i [[P-15]] za male visine, a za velike [[PR-11]]. Postojeći radari [[P-30]] su modificirani u [[P-35]], s poboljšanim osobinama. Uvedena je prva generacija automatiziranog sustava za informacije u VOJIN RV PVO. Bio je to sovjetski sustav [[ZRAK-1P]], koji je omogućavao poluatomatsko praćenje i primopredaju informacija, o ciljevima u zračnom prostoru, poluatomatsko navođenje lovačkih aviona presretača i zapovijedanje u jedinicama do razine divizije PVO. Ubrzo je uveden [[Švedska|švedski]] suvremeniji sustav atomatizacije [[AS-70]] (strilom), sa znatno većom mogućnošću od prethodnog [[ZRAK-1P]]. U razdoblju [[1975]]. do [[1980]]. godine, uslijedila je organizacijska promjena VOJIN-a, prešlo se na pukove bataljonskog sastava, s bataljonskim centrima. U tome razdoblju uslijedila je značajna tehnička modernizacija. Uvedena je suvremena automatizacija s uvođenjem sustava [[AS-74]], na bazi računala treće generacije. Uvođenjem toga sustava razriješen je problem integracije sadejstva lovačke avijacije i raketnih jedinica PVO u istoj zoni. U narednih pet godina nastavljena je modernizacija VOJIN-a, s ugovaranjem suvremenih osmatračkih radara za velike visine, srednjeg i velikog dometa i sustava automatizacije s primjenom mikroprocesorske tehnologije, vrhunskih performansi. Rodu VOJIN je podignuta otpornost na elektronsko ometanje, ali je ostao potpuno neriješen problem identifikacije ciljeva i ograničenog dometa radarskog motrenja na malim visinama. U perspektivi je trebao i taj domen karakteristika VOJIN PVO biti poboljšan, s nabavkom sustava [[S-300]], što nije realizirano uslijed raspada država SSSR-a i Jugoslavije.<ref name="ROS"/> == Struktura RV PVO == Jugoslovensko RV, nastalo u [[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačkoj borbi]], osnovano je sa dva aviona različitih tipova. U toku Narodnooslobodilačke borbe, kroz RV je prošlo mnogo različitih tipova aviona, ukupno 569 primjeraka, od početna dva, [[Potez 25]] i [[Breguet 19]] do [[Iljušin Il-2]] i [[Jak-3]], s ukupno 2200 borbenih letova. Razvoj RV pratile su organizacijske promjene, uvjetovane s mnogim unutarnjim i vanjskim faktorima. Tijekom rata se prilagođavalo uvjetima partizanskog ratovanja i savezničke pomoći, a poslije Drugog svjetskog rata sa razvojem Jugoslavije, ukupnog razvoja [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] i vanjskopolitičkih odnosa, RV PVO, dostiglo je visok nivo razvoja i borbene moći.<ref name="ASJ">Avijacija Srbije i Jugoslavije, 1901-1994. godine, Razdoblje od 1985. do 1991. godine, strana 168, 203 i 204, Zlatomir Grujić, Beograd, 1997. godine.</ref> === Komandna shema === Neposredno po završetku rata, nastavljen je prilaz organizacije RV na osnovama [[divizija]], kao najvećih organizacijskih grupacija. Ilustrativna su dva vremenska presjeka, organizacija i struktura RV neposredno poslije rata i stanje RV PVO neposredno pred raspad SFRJ i JNA. Neposredno poslije rata bilo je ustrojeno po divizijskom sustavu i prikazano je na prvoj shemi.<ref>Razvoj oružanih snaga SFRJ 1945-1985, Ratnog vazduhoplovstva i protivvazdušne odbrane, Razvoj RV PVO od 1945. do 1959. godine, grupa autora, stranica 46, Beograd, 1989.</ref> {|Style = "margin: auto; background: # fff; border-style: solid; border-width: 0; border-color: SkyBlue; padding: 8px;" |- | [[Datoteka:Шема к-де 1.JPG|800px]] |} <center>'''<big> Legenda </big>''' </center> {{Col-start}} {{Col-3}} *'''IAP''' = izviđački avijacijski puk *'''MAD''' = mješovita avijacijska [[divizija]] *'''LAD''' = lovačka avijacijska divizija *'''BAD''' = bombarderska avijacijska divizija {{Col-3}} *'''TRAP''' = transportni avijacijski puk *'''LAP''' = lovački avijacijski puk *'''JAP''' = jurišni avijacijski puk *'''BAP''' = bombarderski avijacijski puk {{Col-3}} *'''VOK''' = avijacijska oblasna komanda *'''Vos''' = avijacijska oficirska škola *'''VTU''' = avijacijsko-tehnička škola *'''VSP''' = avijacijski školski puk {{Col-end}} Prešlo se na novu organizacijsko formacijsku shemu JNA. Ista se temelji na [[armija]]ma, kao strategijskim grupacijama oružanih snaga. Pored armija kopnene vojske uspostavljene su i grupacije dva ostala vida: RV i [[Ratna mornarica SFRJ|Ratna mornarica]] (RM). Načelniku Generalštaba dodijeljen je zamjenik za svaki vid. Tijekom [[1985]]. godine, prešlo se na organizaciju s tri avijacijska korpusa (kao strategijskim grupacijama) i sa zamjenikom načelnika Generalštaba JNA za RV PVO. Ova organizacija je prikazana na shemama dolje.<ref name="ASJ" /> {|Style = "margin: auto; background: # fff; border-style: solid; border-width: 0; border-color: SkyBlue; padding: 8px;" |- | [[Datoteka:Командна шема5.jpg|800px]] |} Struktura neposredne nadležnosti i odgovornosti Komande RV PVO i Zamjenika načelnika Generalštaba JNA za RV PVO, u razdoblju od [[1985]]. do [[1992]]. godine, suglasno prethodnoj shemi, razrađeno je prikazana na narednoj slici. Komanda RV PVO (KRV PVO), bila je u [[Zemun]]u, a obezbjeđivala ju je ''[[Komanda stana RV PVO]]'', u kojoj je bila smještena [[99. četa vojne policije]], četa veze i jedna pješadijska četa. U KRV PVO osim komandnog kadra, bila je smještena i [[Kontraobavještajna grupa RV PVO]] (KoG). Zgrada KRV PVO je srušena u [[Operacija Saveznička sila|bombardovanju NATO-a]], a u kasarni bivše Komande stana smještene su danas jedinice [[Vojska Srbije|Vojske Srbije]]. === Zapovjednici RV PVO === {{Col-start}} {{Col-3}} '''Zapovjednici RV PVO''' *'''[[Franjo Pirc]]''', general-major (1944-1946) *'''[[Zdenko Ulepic]]''', general-pukovnik (1946-1965) *'''[[Viktor Bubanj]]''', general-pukovnik (1965-1970) *'''[[Milan Simović]]''', general-pukovnik (1970-1972) *'''[[Enver Ćemalović]]''', general-pukovnik (1972-1979) *'''[[Stevan Roglić]]''', general-pukovnik (1979-1981) *'''[[Slobodan Alagić]]''', general-pukovnik (1981-1985) *'''[[Anton Tus]]''', general-pukovnik (1985-1991) *'''[[Zvonko Jurević]]''', general-pukovnik (1991-1992) *'''[[Božidar Stevanović]]''', general-potpukovnik, (1992) {{Col-3}} '''Načelnici štaba Komande RV PVO''' * [[Nikola Lozić]], pukovnik * [[Zdenko Ulepic]], general-major * [[Viktor Bubanj]], general-major * [[Dušan Vlaisavljević]], pukovnik * [[Vladimir Matetić]], general-potpukovnik * [[Božo Lazarević]], general-pukovnik * [[Radoslav Jović]], general-potpukovnik * [[Milan Simović]], general-potpukovnik * [[Enver Ćemalović]], general-potpukovnik * [[Rade Suša]], general-potpukovnik * [[Stevan Roglić]], general-potpukovnik * [[Anton Tus]], general-potpukovnik * [[Čedomir Kovačević]], general-major * [[Nikola Maravić]], general-potpukovnik * [[Zvonko Jurević]], general-pukovnik * [[Ljubomir Bajić]], general-major {{Col-3}} '''Načelnici avijacijsko*tehničke službe RV PVO''' * Ing. dr. [[Svetopolk Pivko]], pukovnik * Ing. [[Karlo Jelinek]], pukovnik * [[Franjo Lolić]], pukovnik * Ing. dr. [[Zlatko Rendulić]], general-potpukovnik * Ing. [[Milorad Paštrović]], general-major * Ing. [[Veljko Majstorović]], pukovnik * Ing. [[Branislav Đorđević]], pukovnik {{Col-end}} {{-}} === Pregled korištenih aviona === ==== Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije (NOVJ) ==== [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-345-0784-14A, Frankreich, Do 17.jpg|desno|mini|280px|Dornier Do 17]] [[Datoteka:Me109 G-6 D-FMBB 1.jpg|desno|mini|280px|[[Messerschmitt Bf 109]]]] [[Datoteka:Junkers Ju-52 01a.jpg|desno|mini|280px|[[Junkers Ju 52]]]] {| class="wikitable" style="width:600px; textalign=center; font-size: 90%;" |- | align=center colspan=5|'''Avioni [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] (NOVJ) '''<ref name="ASJ" /> |- ! style="width:150px;" | Tip ! style="width:150px;" | Porijeklo ! style="width:100px;" | Namjena <br> Broj sjedala ! style="width:50px;" | Brzina km/h ! style="width:150px;" | Naoružanje<br>vatreno / bombe kg |- | [[Potez 25]] | {{flag|Francuska}} | izviđač / 2 | 215 | 1 × mitraljez / 350 |- | [[Breguet 19]] | {{flag|Francuska}} | izviđač / 2 | 220 | <center> - </center > |- | [[Beta B1]] | {{flag|Čehoslovačka}} | školski / 2 | 215 | <center> - </center > |- | [[Morane-Saulnier]] | {{flag|Francuska}} | lovac / 1 | 500 | 1 × [[mitraljez]] + 1 × [[top]] |- | [[Caproni Ca.311]] | {{flag|Italija|1861}} | laki bombarder / 3 | 460 | 5 × mitraljeza / 1200 |- | [[Bücker Bü 181]] | [[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|20px]] [[Treći rajh]] | školski / 2 | 335 | <center> - </center > |- | [[Fiat FL-3]] | {{flag|Italija|1861}} | za obuku / 2 | 160 | <center> - </center > |- | [[Fizir FP-2]] | {{flag|Kraljevina Jugoslavija}} | školski / 2 | 238 | <center> - </center > |- | [[Supermarine Spitfire|Spitfire]] | {{flag|UK}} | lovac / 1 | 620 | 4 × mitraljeza + 2 × topa / 250 |- | [[Hawker Hurricane|Hurricane]] | {{flag|UK}} | lovac / 1 | 540 | 4 × topa + 8 [[raketa]] V-3 |- | [[Iljušin Il-2]] | {{flag|SSSR}} | jurišnik / 2 | 404 | 2 × topa + 2 × mitraljeza / 600 |- | [[Jak-3]] | {{flag|SSSR}} | lovac / 1 | 655 | 1 × top + 2 × mitraljeza |- | [[Avro ANSON I]] | {{flag|UK}} | laki transportni / 6 | 300 | 2 × mitraljeza / 160 |- | [[Dornier Do 17]] | [[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|20px]] [[Treći rajh]] | bombarder / 3 | 420 | 2 × mitraljeza / 1000 |- | [[Fiat G-50 bis]] | {{flag|Italija|1861}} | lovac / 1 | 470 | 2 × mitraljeza |- | ''' [[Fieseler Fi 15]]6 ''' | [[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|20px]] [[Treći rajh]] | za vezu / 4 | 175 | 1 × mitraljez |- | [[De Hevilend DH-82]] | {{flag|UK}} | školski / 2 | 170 | <center> - </center > |- | [[Junkers Ju 52]] | [[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|20px]] [[Treći rajh]] | transportni 2 + 6 | 200 | <center> - </center > |- | [[Messerschmitt Bf 109]] | [[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|20px]] [[Treći rajh]] | lovac / 1 | 450 | 2 × mitraljeza +1 × [[top]] |} {{-}} ==== Poslijeratni period ==== {| class="wikitable" style="float:left; width:500px; textalign=center; font-size: 90%;" |- | align=center colspan=6|''' Avioni RV PVO, u poslijeratnom razdoblju '''<ref name="ČNN" /> |- ! style="width:150px;" | Tip ! style="width:150px;" | Porijeklo ! style="width:50px;" | Namjena ! style="width:50px;" | Broj ! style="width:50px;" | Uvođenje ! style="width:50px;" | Kraj |- | align=center colspan=6| [[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|35px]]''' Jugoslovenski, vlastiti razvoj i proizvodnja<ref name="Rendulic">{{Cite book|last = Rendulić|first = Zlatko|authorlink =Zlatko Rendulić|coauthors =|title = Avioni domaće konstrukcije poslije Drugog svjetskog rata|year = 1996|url =|publishelikopterr =|location = Beograd|id =|pages = 69-80}}</ref> ''' |- | ''' [[1. maj (avion)|1. maj]]''' | [[Ikarus (tvornica aviona)|Ikarus]] | <small>sportski</small> | 1 | 1948. | 1948. |- | ''' [[Avion 251|Trojka]]''' | Utva | <small> školski </small> | 1 | 1948. | 1951. |- | ''' [[Aero-2]]''' | Utva | <small> školski </small> | 280 | 1948. | 1959. |- | ''' [[Aero-3]]''' | Utva | <small> školski </small> | 110 | 1954. | 1965. |- | '''[[Ikarus 211]] ''' | [[Ikarus (tvornica aviona)|Ikarus]] | <small> školski </small> | 2 | 1948. | 1951. |- | '''[[Ikarus 231]] ''' | [[Ikarus (tvornica aviona)|Ikarus]] | <small> za vezu </small> | 1 | 1948. | 1951. |- | '''[[Ikarus 232]] ''' | [[Ikarus (tvornica aviona)|Ikarus]] | <small> eksperimentalni </small> | 1 | 1948. | 1953. |- | ''' [[Ikarus 212|212]]''' | Utva | <small> prelazni </small> | 1 | 1949. | 1958. |- | ''' [[Avion 213|213]]''' | Utva | <small>prelazni</small> | 275 | 1949. | 1961. |- | ''' [[Ikarus 214|214]]''' | [[Ikarus (tvornica aviona)|Ikarus]] | <small> laki transportni </small> | 50 | 1949. | 1967. |- | ''' [[Ikarus 215|215]]''' | [[Ikarus (tvornica aviona)|Ikarus]] | <small> laki bombarder </small> | 1 | 1949. | 1957. |- | ''' [[Ikarus S-49|S-49A]]''' | [[Ikarus (tvornica aviona)|Ikarus]] | <small> [[Lovački avion|lovac]] </small> | 49 | 1952. | 1957. |- | ''' [[Ikarus S-49|S-49A]]''' | [[Ikarus (tvornica aviona)|Ikarus]] | <small> lovac / [[Lovačko-bombarderski avion|LB]] </small> | 81 | 1952. | 1961. |- | ''' [[Avion 451|451]]''' | [[Ikarus (tvornica aviona)|Ikarus]] | <small> eksperimentalni </small> | 1 | 1952. | 1957. |- | ''' [[Avion 451|451M]]''' | [[Ikarus (tvornica aviona)|Ikarus]] | <small> laki jurišnik </small> | 1 | 1952. | 1959. |- | ''' [[Avion 451|451M Zolja]]''' | [[Ikarus (tvornica aviona)|Ikarus]] | <small> laki jurišnik </small> | 1 | 1954. | 1963. |- | ''' [[Avion 451|451MM Stršljen]]''' | [[Ikarus (tvornica aviona)|Ikarus]] | <small> laki jurišnik </small> | 1 | 1954. | |- | ''' [[Avion 451|451MM Matica]]''' | [[Ikarus (tvornica aviona)|Ikarus]] | <small> nastavni </small> | 1 | 1954. | |- | ''' [[Avion B 12|B-12]]''' | [[Ikarus (tvornica aviona)|Ikarus]] | <small> laki presretač </small> | | | |- | ''' [[Ikarus Kurir|Kurir]]''' | [[Ikarus (tvornica aviona)|Ikarus]] | <small> za vezu </small> | | 1955. | 1972. |- | ''' [[Avion 522|522]]''' | [[Tvornica aviona SOKO|Soko]] | <small> prelazni </small> | 112 | 1954. | 1972. |- | ''' [[S-55-5]] ''' | [[Tvornica aviona SOKO|Soko]] licenca | <small> laki [[helikopter]]</small> | | 1960. | 1974. |- | ''' [[G-2 Galeb]]''' | [[Tvornica aviona SOKO|Soko]] | <small> školski </small> | 131 | 1961. | 1992. |- | ''' [[G-4 Super Galeb]]''' | [[Tvornica aviona SOKO|Soko]] | <small> školsko-borbeni </small> | 85 | 1983. | |- | | ''' [[J-21 Jastreb]]''' | [[Tvornica aviona SOKO|Soko]] | <small> jurišnik </small> | 177 | 1975 | 1991. |- | | ''' [[J-20 Kraguj]]''' | [[Tvornica aviona SOKO|Soko]] | <small> jurišnik </small> | | | |- | ''' [[J-22 Orao]]''' | [[Tvornica aviona SOKO|Soko]] | <small> [[Lovačko-bombarderski avion|LB]]</small> | 115 | 1981. | |- | ''' [[Utva 75]]''' | Utva | <small> školski </small> | 136 | 1977. | |- | ''' [[SA 342 Gazela]]''' | [[Tvornica aviona SOKO|Soko]] licenca | <small> laki višenamjenski helikopter</small> | | 1973. | |- | ''' [[Lasta (avion)|Lasta]]''' | Utva | <small> školski </small> | <small> 3 [[Prototip|PTT-a]]''' | | |- | ''' [[Novi avion]]''' | [[Tvornica aviona SOKO|Soko]] | <small> višenamjenski </small> | | | |- | align=center colspan=6| '''Avioni istočnoeuropskog porijekla ''' |- | ''' [[Jak -1]]''' | {{flag|SSSR}} | <small> lovac </small> | 103 | 1945. | 1949. |- | ''' [[Jak -3]]''' | {{flag|SSSR}} | <small> lovac </small> | 66 | 1945. | 1957. |- | <small> [[Jak-9]] (M,T,P ) </small> | {{flag|SSSR}} | <small> lovac </small> | 103 | 1945. | 1956. |- | ''' [[Jak-9|Jak-9U]]''' | {{flag|SSSR}} | <small>trenažni</small> | 68 | 1945. | 1960. |- | ''' [[Jak-7U]]''' | {{flag|SSSR}} | <small> trenažni </small> | 47 | 1945. | 1947. |- | ''' [[Iljušin Il-2|Il-2]]''' | {{flag|SSSR}} | <small> jurišnik </small> | 213 | 1945. | 1955. |- | ''' [[Petljakov Pe-2|Pe-2]]''' | {{flag|SSSR}} | <small> laki bombarder </small> | 123 | 1945. | 1954. |- | ''' [[Petljakov Pe-2|Pe-2U]]''' ||{{flag|SSSR}} | <small> dvosjed </small> | 9 | 1945. | 1954. |- | ''' [[SCE-2]]''' ||{{flag|SSSR}} | <small> laki transportni </small> | 5 | 1945. | 1952. |- | ''' [[Li-2]] i [[Li-3]] ''' ||{{flag|SSSR}} | <small> transportni </small> | 2 | 1945. | 1971. |- | ''' [[Polikarpov Po-2|Po-2]]''' | {{flag|SSSR}} | <small> školski </small> | 120 | 1945. | 1950. |- | ''' UT-2 ''' | {{flag|SSSR}} | <small> školski </small> | | 1947. | 1954. |- | ''' UT-2M ''' | {{flag|SSSR}} | <small> školski </small> | | 1945. | 1956. |- | ''' Fazan ''' | {{flag|Bugarska}} | <small> za vezu </small> | | 1947. | 1957. |- | ''' Zlin-381 ''' ||{{flag|Čehoslovačka}} | <small> školski </small> | | 1948. | 1959. |- | ''' [[Iljušin Il-14|Il-14]]''' | {{flag|SSSR}} | <small> putnički </small> | 12 | 1957. | 1973. |- | ''' [[Mi-4]]''' | {{flag|SSSR}} | <small> srednji transportni helikopter </small> | 25 | 1960. | |- | ''' [[Mi-8]]''' | {{flag|SSSR}} | <small> srednji transportni helikopter </small> | 93 | 1968. | |- | ''' [[MiG-21]]''' | {{flag|SSSR}} | <small> lovac </small> | 261. | 1962. | |- | ''' [[MiG-29|MiG- 29B]]''' | {{flag|SSSR}} | <small> lovac </small> | 14 | 1987. | |- | ''' [[MiG-29|MiG- 29UB]]''' | {{flag|SSSR}} | <small> dvosjed </small> | 2 | 1987. | |- | ''' [[An-2]]''' | {{flag|Poljska}} | <small> [[transport]] / [[desant]]</small> | 8 | | |- | ''' [[Antonov An-26|An-26]]''' | {{flag|SSSR}} | <small> transportni </small> | 15 | | |- | ''' [[Jak-40]]''' | {{flag|SSSR}} | <small> putnički </small> | 6 | | |- | ''' [[Kamov Ka 25|Ka-25]]''' | {{flag|SSSR}} | <small> mornarički helikopter </small> | 6 | | |- | ''' [[Kamov Ka-27|Ka-28]]''' | {{flag|SSSR}} | <small> protivpodmor. </small> | 2 | | |- | ''' [[Mi-14]]''' | {{flag|SSSR}} | <small> srednji transportni helikopter </small> | 4 | | |- | align=center colspan=6| ''' Avioni zapadnog porijekla ''' |- | ''' [[Supermarine Spitfire|Spitfire V]]''' | {{flag|UK}} | <small> lovac </small> | 6 | 1945. | 1952. |- | ''' [[Supermarine Spitfire|Spitfire IX]]''' | {{flag|UK}} | <small> lovac </small> | | 1945. | 1951. |- | ''' [[Hawker Hurricane|Hurricane IV]]''' | {{flag|UK}} | <small> lovac </small> | 16 | 1945. | 1952. |- | ''' [[Tiger mot]] ''' | {{flag|UK}} | <small> školski <small> | 24 | 1945. | 1949. |- | ''' [[Proctor]] ''' | {{flag|UK}} | <small> školski <small> | | 1945. | 1947. |- | ''' [[Hardvard]] ''' | {{flag|UK}} | <small> školski <small> | | 1945. | 1960. |- | ''' [[Bristol Blenheim|Blenheim]]''' | | {{flag|UK}} | <small> bombarder <small> | | 1945. | 1947. |- | [[Avro ANSON]] | {{flag|UK}} | <small> laki transp. <small> | | 1945. | 1958. |- | [[Lajting]] | {{flag|SAD}} | <small> lovac </small> | | 1945. | 1946. |- | [[B-24]] | {{flag|SAD}} | <small> bombarder </small> | | 1945. | 1946. |- | ''' [[Douglas DC-3]]''' | {{flag|SAD}} | <small> putnički</small> | 16 | 1945. | 1952. |- | ''' [[Fiat G-50 bis]] ''' | {{flag|Italija}} | <small> lovac </small> | | 1945. | 1946. |- | ''' [[Caproni CA-313]] ''' | {{flag|Italija}} | <small> bombarder </small> | | 1945. | 1951. |- | ''' [[SIAI-Marchetti]] ''' | {{flag|Italija}} | <small> bombarder </small> | | 1945. | 1947. |- | ''' [[Messerschmitt Bf 109|ME -109]]''' | [[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|20px]] [[Treći rajh]] | <small> lovac </small> | | 1945. | 1954. |- | ''' [[Focke-Wulf Fw 190|Fw -190]]''' | [[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|20px]] [[Treći rajh]] | <small> lovac </small> | | 1945. | 1946. |- | ''' [[Dornier Do 17]]''' | [[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|20px]] [[Treći rajh]] | <small> bombarder </small> | | 1945. | 1947. |- | ''' [[Junkers Ju 87]]''' || [[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|20px]] [[Treći rajh]] | <small> bombarder </small> | | 1945. | 1947. |- | ''' [[Fieseler Fi 167]] ''' | [[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|20px]] [[Treći rajh]] | <small> morn. bombar. </small> | | 1945. | 1947. |- | ''' [[Fieseler Fi 156]] ''' | [[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|20px]] [[Treći rajh]] | <small> izviđač </small> | | 1945. | 1947. |- | ''' [[Bücker Bü 131]] ''' | [[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|20px]] [[Treći rajh]] | <small> školski </small> | 1 | 1945. | 1949. |- | ''' [[Bücker Bü 181]] ''' | [[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|20px]] [[Treći rajh]] | <small> školski </small> | 1 | 1945. | 1953. |- | ''' [[Bücker Bü 133]] ''' | [[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|20px]] [[Treći rajh]] | <small> sportski </small> | | 1945. | 1956. |- | ''' [[Junkers W 34]] ''' | [[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|20px]] [[Treći rajh]] | <small> transportni </small> | | 1945. | 1952. |- | ''' [[Junkers Ju 52]]''' | [[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|20px]] [[Treći rajh]] | <small> transportni </small> | | 1945. | 1964. |- | ''' [[de Havilland Mosquito|Mosquito]]''' | {{flag|UK}} | <small> višenamjenski </small> | 143 | 1951. | 1961. |- | ''' [[Short Sealand]] ''' | {{flag|UK}} | <small> tran. amfibija </small> | | 1951. | 1961. |- | ''' [[de Havilland dove|DH.104]]''' | {{flag|UK}} | <small> laki putnički </small> | | 1951. | 1970. |- | ''' [[Avro ANSON]] ''' | {{flag|UK}} | <small> laki transp. </small> | | 1951. | 1957. |- | ''' [[AS.10 Oxford]] ''' | {{flag|UK}} | <small> školski tran. </small> | | 1951. | 1957. |- | ''' [[P-47 Thunderbolt|F-47 Thunderbolt]]''' | {{flag|SAD}} | <small> lovac - bombarder </small> | 133 | 1952. | 1961. |- | ''' [[T-33 Shooting Star|T33A/RT33A]]''' ||{{flag|SAD}} | <small> prelazni / izviđač </small> | | 1953. | |- | ''' [[F-84 Thunderjet]]''' ||{{flag|SAD}} | <small> lovac - bombarder </small> | 229 | 1953. | 1974. |- | ''' [[Douglas C-47/R4D Skytrain|C -47]]''' ||{{flag|SAD}} | <small> transportni </small> | 41 | 1953. | 1976. |- | ''' [[S-51-1B]] ''' | {{flag|SAD}} | <small> laki helikopter </small> | | 1954. | 1967. |- | ''' [[DHC-2 Beaver]] ''' | {{flag|Kanada}} | <small> hidroavion </small> | | 1954. | 1974. |- | ''' [[F -86 sabre|F-86E/D]]''' | {{flag|SAD}} | <small> lovac </small> | 121E / ? D | 1956. | 1971. |- | ''' [[T33 Shooting Star|TV2]]''' | {{flag|SAD}} | <small> trenažni </small> | | 1961. | 1974. |- | ''' [[F-86 sabre|IF-86d]]''' | {{flag|SAD}} | <small> izviđač </small> | | 1961. | 1970. |- | ''' [[Folland Gnat MK -1|Gnat MK -1]]''' | {{flag|UK}} | <small> lovac </small> | 3 | 1958. | 1960. |} {{-}} === Aerodromi i ostala infrastruktura RV PVO === [[Datoteka:Tower Batajnica.jpg|desno|mini|250px|Kontrolni toranj na [[Aerodrom Batajnica|aerodromu Batajnica]]]] [[Avijacija]] je najzahtjevniji vid oružanih snaga, ne samo po tehničko-tehnološkom segmentu, već i po potrebnoj infrastrukturi, gdje prvo mjesto zauzimaju aerodromi. RV PVO, počelo je s prvim improviziranim partizanskim poluprimljenim terenom za polijetanje i slijetanje lakih aviona, kod sela [[Međuvođe]], a pri kraju svoga postojanja je raspolagalo s vrhunskim, kao što su [[Aerodrom Batajnica]], [[Aerodrom Željava]] (kod [[Bihać]]a) i sa mnogim drugim. Posebno su zahtjevi za aerodromske uvjete, izmijenjeni s uvođenjem aviona sa [[mlazni motor|mlaznim motorima]]. Povećane su dužine uzletno-sletnih staza i tehnički zahtjevi za njihovu kvalitetu. Postavljeni su i zahtjevi za proširenje aerodromske mreže. Aerodromi su građeni kao jake avijacijske baze, za lociranje većeg broja avijacijskih jedinica. Pored uzletno-sletnih staza, građena je i infrastruktura za razmještaj jedinica i aviona, za mirnodopske uvjete života, rada i obuke. Kasnije se pristupilo izgradnji aerodroma i infrastrukture za rastresit razmještaj primjeran ratnim uvjetima. Posebno je bila uređena teritorija i infrastruktura za PVO, objekti i instalacije sustava VOJIN i raketni položaji. Nakon šezdesetih godina, težišno se pristupilo izgradnji suvremenih podzemnih i nadzemnih skloništa i zaklona, za avione i ljudstvo, s čime je značajno povećana žilavost cijelog RV PVO. Građeni su i aerodromi s većim dijelom svoje infrastrukture pod zemljom. Poseban i karakterističan primjer je [[Aerodrom Željava]]. Mnogi aerodromi su, zbog ekonomičnosti, bili mješovite namjene, za vojnu uporabu i za putnički promet. Uspostavljen je i održavan veliki broj alternativnih i rezervnih aerodroma, diljem SFRJ. U [[Rajlovac|Rajlovcu]] se nalazio Zavod za remont avijacijskih motora i [[Avijacijsko-tehnička vojna akademija]]. Pregled ključnih [[zračna|aerodroma]] RV PVO, dat je u slijedećoj tablici razmještaja jedinica: {{-}} {| class="wikitable" style="float:left; width:600px; textalign=center; font-size: 90%;" |- | align=center colspan=4|'''Operativni dio RV PVO, u [[1991]]. godini.'''<ref name="ROS" /><ref name="ČNN" /> |- ! style="width:100px;" | Puk / brigada ! style="width:100px;" | Eskadrila ! style="width:300px;" | Tip aviona ! style="width:100px;" | Aerodrom |- | <small> 138-ma traba||675-ta TRAE<hr>678-ma TRAE<hr>890-ta trhe</small>|| [[Jak-40]], [[Falcon 50]], [[Learjet 25]], [[Do-28D]]<hr>[[Jak-40]], [[Mi-8]]<hr>[[Mi-8]], [[SA 342 Gazela|SA 341]], [[SA 342 Gazela|SA 342]] || [[Aerodrom Batajnica|Batajnica]] |- | align=center colspan=4|<big> '''Prvi korpus''' </big> |- ||| SHO|| [[SA 316]], [[Mi-8]]|| [[Aerodrom Batajnica|Batajnica]] |- || <small> 97-ta AB || 240-ta LBAE<hr>353-ća IAE<hr>676-ta PPAE<hr>748-ta PPHE<hr>790-ta TRHE</small> ||[[J-21 Jastreb]] <hr> [[J-22 Orao|IJ-22 Orao]] <hr> [[CL-215]], [[SA 342 Gazela|SA 341]] <hr> [[Kamov Ka 25|Ka-25]], [[Kamov Ka-27|Ka-28]], [[Mi-14]] <hr> [[Mi-8]]|| [[Aerodrom Divulje|Divulje]] |- | <small> 107-ti HP || <small> 782-ga HE <hr> 783-ga HE || [[SA 341]], [[SA 342 Gazela|SA 342]], [[Mi-8]] <hr> [[SA 342 Gazela|SA 341]], [[SA 342 Gazela|SA 342]]|| [[Mostar]] |- | <small> 204-ti LP || <small> 126-ta LAE <hr> 127-ma LAE || [[MiG-21|MiG-21 bis]] <hr> [[MiG-29]], [[MiG-29|MiG-29UB]]|| [[Aerodrom Batajnica|Batajnica]] |- ||| <small> 252-gi LBAE || [[J-21 Jastreb]], [[G-2 Galeb]], <br /> [[G-4 Super galeb]], [[Utva 66]]|| [[Aerodrom Batajnica|Batajnica]] |- | align=center colspan=6|<big> '''Treći korpus''' </big> |- ||| SHO|| [[Mi-8]]|| [[Niš]] |- | 83-ti LP|| <small> 123-ća LAE <hr> 130-ta LAE || [[MiG-21|MiG-21 bis]] <hr> [[MiG-21]] M, [[MiG-21|MiG-21 MF]]|| [[Aerodrom Slatina|Slatina]] |- | <small> 98-ta AB || <small> 241ST LBAE <hr> 247TH LBAE <hr> 354-ta IAE || [[J-22 Orao]] <hr> [[J-21 Jastreb]] <hr> [[J-21 Jastreb|IJ-21 Jastreb]]|| [[Skoplje]] |- | <small> 119-ta AB || <small> 677-ma TRAE <hr> 712-ta POHE <hr> 714-ta POHE <hr> 787-ma POHE trhe || [[An-2]], [[Antonov An-26|An-26]] <hr> [[SA 342 Gazela|SA 342]] <hr> [[SA 342 Gazela|SA 342]] <hr> [[Mi-8]]|| [[Niš]] |- | <small> 172-gi LBAP || <small> 239-ta LBAE <hr> 242-ga LBAE || [[G-4 Super Galeb]] <hr> [[J-21 Jastreb]], [[J-22 Orao]]|| [[Podgorica]] |- | align=center colspan=6|<big> '''Peti korpus''' </big> |- ||| SHO|| [[Mi-8]]|| [[Zagreb]] |- | <small> 82-ga AB || <small> 237-ma LBAE <hr> 238-ma LBAE <hr> 351-va IAE || [[J-21 Jastreb]], [[J-21 Jastreb|NJ-21 Jastreb]] <hr> J [[J-22 Orao]], [[J-22 Orao|NJ-22 Orao]] <hr> [[J-21 Jastreb|NJ-21 Jastreb]], [[J-22 Orao|IJ-22 Orao]]|| [[Cerkle]] |- | <small> 105-ti LBAP || <small> 249-ta LBAE <hr> 251-ta LBAE <hr> 33-ća AE || [[G-4 Super Galeb]] <hr> [[G-2 Galeb]] <hr> [[Utva 75]], [[An -2]], <br /> [[SA 342 Gazela|SA 341]], [[G-4 Super Galeb]]|| [[Zadar]] |- | <small> 111-ta AB || <small> 676-ta TRAE <hr> 711-ta POHE <hr> 713-ta POHE <hr> 780-ta trhe || [[An-2]], [[Antonov An-26|An-26]] <hr> [[SA 342 Gazela|SA 342]] <hr> [[SA 342 Gazela|SA 342]] <hr> [[Mi-8]]|| [[Zagreb]] |- | <small> 117-ta AB || <small> 124-ta LAE <hr> 125-ta LAE <hr> 352-ta IAE || [[MiG-21|MiG-21 bis]] <hr> [[MiG-21|MiG-21 bis]] <hr> [[MiG-21|MiG- 21R]]|| [[Aerodrom Željava|Željava]] |- | <small> 185-ti LBAP || <small> 129-ta LAE <hr> 229-ta LBAE || [[MiG-21|MiG-21PFM]], [[MiG-21|MiG-21UM/US]] <hr> [[G-4 Super Galeb]]|| [[Pula]] |- | align=center colspan=6|<big> '''Eskadrile komandi armijskih oblasti''' </big> |- ||| <small> IHE za 1-vu A <hr> IHE za 2-gu </sub> A <hr> IHE za 3-ću </sub> A <hr> IHE za RM || [[SA 342 Gazela|SA 341 Hera]] <hr> [[SA 342 Gazela|SA 341 Hera]] <hr> [[SA 342 Gazela|SA 341 Hera]] <hr> [[SA 342 Gazela|SA 341 Hera]]|| [[Batajnica]] <hr> [[Skoplje]] <hr> [[Zagreb]] <hr> [[Split]] |- | align=center colspan=6|<big> '''Eskadrile republičkih teritorijalnih obrana''' </big> |- ||| <small> [[TO Slovenije]] <hr> [[TO Crne Gore]]|| [[J-20 Kraguj]] <hr> [[J-20 Kraguj]]|| [[Ljubljana|Brnik]] <hr> [[Podgorica]] |- | align=center colspan=6|<big> '''Avijacijska vojna akademija''' </big> |- | <small> 105-ti LBAP <hr> 107-mi HP <hr> 127-mi LBAP <hr> 185-ti LBAP </small>|| <center> (vidi gore ) </center>|| <center> (vidi gore) </center>|| [[Zadar]] <hr> [[Mostar]] <hr> [[Podgorica]] <br/> [[Pula]] |- | align=center colspan=6|'''Legenda''' |- | align=left colspan=6|• traba = transportna avijacijska brigada <br /> • AE = avijacijska eskadrila <br /> • LAE = lovačka avijacijska eskadrila <br /> • LBAE = lovačko-bombarderska avijacijska eskadrila <br /> • HE = helikopterska eskadrila <br /> • IAE = izviđačka avijacijska eskadrila <br /> • TRAE = transportna avijacijska eskadrila <br /> • PPAE = protupožarna avijacijska eskadrila <br /> • trhe = transportna helikopterska eskadrila <br /> • SHO = specijalno helikoptersko odjel <br /> • PPHE = protivpodmornički helikopterska eskadrila <br /> • POHE = protuoklopna helikopterska eskadrila <br /> • IHE = izviđačka helikopterska eskadrila <br /> • LBAP = lovačko - bombarderski avijacijski puk < br / > • LP = lovački puk <br /> • HP = helikopterski puk <br /> • AB = avijacijska brigada <br /> • RM = Ratna mornarica <br /> • A = armija <br /> • HERA = jugoslovenska verzija helikoptera izviđača |} {{-}} == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{Commonscat|SFR Yugoslav Air Force and Air Defense}} * {{ Cite book|ref = harv|last = Rendulić|first = Zlatko|authorlink = Zlatko Rendulić|coauthors =|title = Avioni domaće konstrukcije poslije Drugog svjetskog rata|year = 1996|url =|publisher =|location = Beograd|id =|pages = 69-80}} [[Kategorija:Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo| ]] [[Kategorija:Oružane snage SFR Jugoslavije|Ratna avijacija]] [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] 2aqhas7ih1ovfja2hs0o7b4t67lwc41 Bombardiranje Beograda (1941) 0 236904 42587953 42460634 2026-05-05T03:16:21Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Bombardovanje Beograda (1941)]] na [[Bombardiranje Beograda (1941)]] 42460634 wikitext text/x-wiki {{for|savezničku operaciju sprečavanja pomorske evakuacije osovinskih snaga u Tunisu|Operacija Retribution}} [[File:Bombing of Belgrade in 1941.jpg|thumb|300p|Fotografija Beograda iz vazduha, snimljena sredinom aprila 1941. godine, koja pokazuje obim razaranja izazvanog nemačkim bombardovanjem.]] [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 141-1005, Belgrad, Zerstörungen.jpg|mini|Ruševine zgrada od nemačkog bombardovanja]] [[Datoteka:Tyskerne bomber Beograd.jpg|mini|Bombarderi nad Beogradom 6. aprila 1941.]] '''''Operacija Odmazda''''' ({{lang-de|Unternehmen Strafgericht}}) je bio šifrirani naziv za [[nacistička Njemačka|nemačko]] bombardovanje [[Beograd]]a, glavnog grada tadašnje [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] koje je počelo 6. aprila 1941. i kojim je označen početak [[Aprilski rat|invazije na Jugoslaviju]]. Bombardovanje je rezultiralo paralizom jugoslovenske vlade i vojnog vodstva, masovnim razaranjima i hiljadama ljudskih žrtava, kao i sveopštom demoralizacijom i rasulom koje je dovelo do kapitulacije vojske i de facto nestanka jugoslovenske države jedanaest dana kasnije. Deset dana ranije [[Kraljevina Jugoslavija]] pristupila je paktu sa [[Sile osovine|Silama osovine]]. Usledili su protesti u zemlji i državni udar kojim je sa vlasti svrgnut [[Pavle Karađorđević|Knez Pavle]]. Zemlja se približila zapadnim Saveznicima, i to u trenutku kada je [[Adolf Hitler|Hitler]] nameravao da započne [[Operacija Barbarosa|Operaciju Barbarosa]] protiv [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|Sovjetskog Saveza]]. Hitler je lično, 27. marta doneo odluku da se bombarduje Beograd i okupira Jugoslavija. Izvršenje zadatka je povereno 4. vazdušnoj floti pod komandom pukovnika [[Aleksandar Ler|Aleksandra Lera]]. Operacija bombardovanja Beograda imala je tajni naziv „Strašni sud“ ({{jez-nem|Strafgericht}}). Predviđajući rat, jugoslovenska Vlada i Vrhovna komanda su Beograd proglasile „otvorenim gradom“. Šestog aprila, u 6:30 ujutru, bez objave rata, sile [[Treći rajh|Trećeg rajha]] su napale Kraljevinu Jugoslaviju. Njihove vazdušne snage su bombardovale Beograd koristeći 234 bombardera i 120 lovaca (ukupno 484 aviona 6. i 7. aprila). Avioni su poleteli iz [[Beč]]a (Cvolfašing, Viner Nojštat, Aspang), [[Grac]]a i [[Arad]]a. Grad je bombardovan u četiri naleta 6. aprila, i ponovo 7, 11. i 12. aprila 1941. Upotrebljeno je oko 440 tona zapaljivih bombi. Beograd je od napada iz vazduha branio elitni [[Šesti lovački puk]] i jedinice protivvazdušne odbrane Vazdušne zone Beograd. Ne zna se tačan broj aviona koje su oborili jugoslovenski piloti, ali se iz raznih izvora ovaj broj procenjuje na 42 do 48. U borbama je poginulo 11 jugoslovenskih pilota. === Posledice === [[Datoteka:Spomenik pilotima 1941.JPG|desno|mini|200p|Spomenik braniocima Beograda, 6. aprila 1941, u [[Zemun]]u]] [[Datoteka:Bombed National Library Belgrad.JPG|mini|desno|200p|Današnji izgled ruina Narodne biblioteke na Kosančićevom vencu, koja je uništena tokom bombardovanja 6. aprila 1941.]] U bombardovanju Beograda 1941. poginulo je 2.274 ljudi<ref>[http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=1257 Grad Beograd - Prestonica Srbije i Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130323042452/http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=1257 |date=2013-03-23 }}, Pristupljeno 5. 4. 2013.</ref> (procene: 2.271-4.000, nemačke procene 1500-1700<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.cologneweb.com/wehrmacht.htm |access-date=2013-07-27 |archive-date=2007-10-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071022194926/http://cologneweb.com/wehrmacht.htm |dead-url=yes }}</ref>). Porušeno je 627 zgrada, veoma oštećeno 1.601 zgrada, delimično oštećeno 6.829 zgrada, uključujući deo zgrade [[Stari dvor|Starog dvora]]. Teško je oštećena [[Vaznesenjska crkva u Beogradu|Vaznesenjska crkva]] u kojoj je bilo vernika. Najznačajniji spomenik kulture uništen u bombardovanju je [[Narodna biblioteka Srbije|Narodna biblioteka]] sa 300.000 knjiga, uključujući srednjovekovne spise neprocenjive vrednosti. Prema nemačkim izvorima, starinski način podizanja kuća i loše organizovana protivpožarna i civilna zaštita su doprineli stradanju velikog broja ljudi. Nemački [[evald fon Klajst|feldmaršal fon Klajst]] je na suđenju posle rata izjavio: ''„Vazdušni napad na Beograd 1941. godine imao je prvenstveno političko-teroristički karakter i nije imao ništa zajedničko sa ratom. To bombardovanje iz vazduha bilo je stvar Hitlerove sujete, njegove lične osvete.“'' == Spomen - groblje žrtava bombardovanja == U okviru kompleksa Novog groblja u Beogradu, u neposrednoj blizini Severnog bulevara, [[1966]]. godine formirano je Spome - groblje stradalih u šestoaprilskom bombardovanju Beograda [[1941]]. godine. Autorka spomen - groblja bila je arhitekta [[Milica Momčilović]]. Dvadeset devet mermernih ploča nalazi se na osam ozidanih betonskih humki, koje podsećaju na rovove u kojima su primarno sahranjivani postradali. Na posebnim pločama ispisana su imena 646 identifikovanih žrtava i podaci o 909 neidentifikovanih muškaraca, 393 žene i 59 dece. == Filmovi bombardovanja == Nemačko bombardovanje Beograda tokom [[Aprilski rat|Aprilskog rata]] [[1941]]. godine nikada nije snimljeno filmskom kamerom.<ref name="SE">[http://www.vesti-online.com/Vesti/Tema-dana/42614/Snimak-bombardovanja-Beograda-1941-je-montaza Snimak bombardovanja Beograda je montaža - Vesti], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> Godine [[1945]]. [[Nikola Popović (reditelj)|Nikola Popović]] je uradio prvi posleratni dokumentarni film pod nazivom ''„Odmazda Beograda“''.<ref name="SE"/> Popović je sekvence bombardovanja montirao iz više drugih dokumentarnih filmova, skrojio je scene, koristeći razni materijal zaplenjen iz nemačkih filmskih žurnala.<ref name="SE"/> Ubacio je scene nemačkih aviona, [[Junkers Ju 87|Junkersa 87]] (Štuke) i dvomotornih [[Hajnkel He 111|Hajnkela 111]]. U filmu se nalaze kadrovi neprepoznatljivih gradova u plamenu, snimci bombardovanja [[Varšava|Varšave]] iz [[1939]]., [[Roterdam]]a i [[London]]a iz [[1940]].<ref name="SE"/> Neke kadrove za ovaj film je preuzeo iz nemačkog UFO žurnala broj 405, koji pokazuje posledice [[bombardovanje Beograda 1944.|američkog bombardovanje Beograda na Uskrs 1944]].<ref name="SE"/> Snimio je [[1945]]. rekonstruisane scene eksplozija na ruševinama zaostalim iz rata. Njegov izmontiran film iz [[1945]]. godine je više decenija, u vreme [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], prikazivan široj javnosti, u bioskopima i televiziji, kao autentičan film nemačkog bombardovanja Beograda, [[6. april]]a [[1941]]. Posledice nemačkog bombardovanja [[Beograd]]a, [[6. april]]a [[1941]]. snimio je odmah po završetku bombardovanja još pre ulaska nemačkih trupa u glavni grad kinoamater [[Radomir Milojković]], koji je ujedno i prvi snimio razrušen grad.<ref name="SE"/> Njegovi snimci su prvi put prikazani nakon skoro četiri decenije od završetka [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]], u filmu [[Marko Babac|Marka Bapca]] iz [[1978]]. pod nazivom ''„Kada je nebo bilo crno nad Beogradom''.“<ref name="SE"/> == Povezano == * [[Aprilski rat]] * [[Bombardovanje Beograda 1944.|Bombardovanje Beograda (1944)]] * [[Beograd u Narodnooslobodilačkoj borbi|Beograd od 1941. do 1944. godine]] * [[Istorija Beograda]] * [[Jugoslovensko kraljevsko ratno vazduhoplovstvo u Aprilskom ratu]] * ''[[Čovek koji je bombardovao Beograd]]'' == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Drugi projekti | commons = Bombing of Belgrade in 1941 }} {{Drugi svetski rat u Jugoslaviji}} [[Kategorija:Historija Beograda]] [[Kategorija:Beograd u Narodnooslobodilačkoj borbi]] [[Kategorija:Bitke Drugog svjetskog rata na jugoslavenskom ratištu]] [[Kategorija:Aprilski rat]] iq1f27brkiy1agy16gsxqusu3cndqqx Kategorija:Nosači aviona 14 252534 42587772 3223387 2026-05-05T02:34:21Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Ratna avijacija]] → [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo]] 42587772 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|Aircraft carriers}} [[Kategorija:Ratni brodovi]] [[Kategorija:Vrste brodova]] [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo]] b6y3j2rw9v0yfd8vgx8i1anlutl2hdp Korisnik:Duma/U radu5 2 252974 42587506 42586978 2026-05-04T17:47:53Z Duma 16555 /* Ekologija */ 42587506 wikitext text/x-wiki [[Image:20100814 175958 FungusOnDeadnematode HarposporiumAnguillulae.jpg|thumb|right|Mrtvi kolutićavi crv iz kojeg raste ''[[Harposporium anguillulae]]''. Numerisane oznake su udaljene 122 μm.]] [[Image:20100814 180201 FungusOnDeadnematode HarposporiumAnguillulae.jpg|thumb|right|Detaljniji pogled na ''H. anguillulae'' sa prethodne slike. Numerisane oznake su udaljene 20 μm.]] [[Image:20100828 005957 Fungus.jpg|thumb|right|Gljiva iz roda ''[[Arthrobotrys]]'', koja pokazuje ljepljive mreže koje koristi za hvatanje valjkastih crva. Numerisane oznake su udaljene 122 μm.]] '''Nematofagne gljive''' su [[gljive mesožderke]] specijalizirane za hvatanje i probavu [[valjkasti crvi|valjkastih crva]]. Poznato je više od 700 vrsta.<ref>{{cite journal |last1=Soares |first1=Filipe |title=Nematophagous fungi: Far beyond the endoparasite, predator and ovicidal groups |journal=Agriculture and Natural Resources |date=5 June 2018 |volume=52 |pages=1-8 |url=https://doi.org/10.1016/j.anres.2018.05.010 |access-date=10 November 2024}}</ref> Postoje vrste koje žive unutar valjkastih crva od samog početka i druge koje ih hvataju, uglavnom ljepljivim klopkama ili prstenovima, od kojih se neki skupljaju pri kontaktu. Neke vrste posjeduju obje vrste klopki. Druga tehnika je omamljivanje crva pomoću toksina, metoda koju koriste ''[[Coprinus comatus]]'', ''[[Stropharia rugosoannulata]]'' i porodica [[Pleurotaceae]].<ref name="thorn00">{{cite journal| title=Phylogenetic Analyses and the Distribution of Nematophagy Support a Monophyletic Pleurotaceae within the Polyphyletic Pleurotoid-Lentinoid Fungi| first1=R. Greg| last1=Thorn| first2=Jean-Marc| last2=Moncalvo| first3=C. A.| last3=Reddy| first4=Rytas| last4=Vilgalys| journal=Mycologia| volume=92| issue=2|year=2000| pages=241–252| jstor=3761557| doi=10.2307/3761557}}</ref> Hranjenje valjkastim crvima pojavilo se mnogo puta među gljivama, što pokazuje činjenica da se nematofagne vrste nalaze u svim glavnim gljivičnim grupama.<ref>{{cite book |author1=Nordbring-Hertz, Birgit |author-link1=Birgit Nordbring-Hertz|author2=Jansson, Hans-Börje |author3=Tunlid, Anders |title=eLS |year=2011 |chapter=Nematophagous fungi |doi=10.1002/9780470015902.a0000374.pub3 |isbn=9780470016176 |chapter-url=http://www.els.net/WileyCDA/ElsArticle/refId-a0000374.html }}</ref> Nematofagne gljive mogu biti korisne u kontroli onih valjkastih crva koji jedu usjeve. ''[[Purpureocillium]]'' se, na primjer, može koristiti kao bio-[[nematocid]]. == Tipovi == Gljive koje se hrane valjkastim crvima (kao najbrojnijom i najpogodnijom vrstom plijena) uglavnom žive u staništima siromašnim azotom.<ref name=Hsueh>{{cite journal |author1=Hsueh, Yen-Ping |author2=Gronquist, Matthew R. |author3=Schwarz, Erich M. |author4=Nath, Ravi David |author5=Lee, Ching-Han |author6=Gharib, Shalha |author7=Schroeder, Frank C. |author8=Sternberg, Paul W. |year=2017 |title=Nematophagous fungus ''Arthrobotrys oligospora'' mimics olfactory cues of sex and food to lure its nematode prey |journal=eLife |volume=6 |doi=10.7554/eLife.20023 |pmc=5243009 |pmid=28098555 |doi-access=free }}</ref> Te gljive mogu se podijeliti u četiri glavne grupe prema metodama koje koriste za hvatanje plijena. Neke koriste mehanička sredstva, ljepilo ili mehaničku [[hifa]]lnu zamku. Neke proizvode toksin i koriste ga za imobilizaciju crva. Neke su [[parazit]]ske, koristeći spore za ulazak u svoj plijen, a neke su paraziti jaja, ubacujući svoje vrhove hifa u jaja ili ciste, ili u ženke prije nego što se jaja polože.{{sfn|Zhang|Hyde|2014|pp=2–8}} == Raznolikost == Nematofagne gljive pronađene su širom svijeta u širokom rasponu staništa i klima, ali malo ih je u ekstremnim okruženjima. Najviše su proučavane vrste koje napadaju valjkaste crve od interesa za poljoprivrednike, hortikulturiste i šumare, ali postoji veliki broj vrsta koje još nisu opisane. Seksualni stadij pripadnika roda ''[[Orbilia]]'' javlja se na trulom drvetu na kopnu ili u slatkoj vodi, dok se aseksualni stadij javlja u morskim, slatkovodnim i kopnenim staništima. ''[[Arthrobotrys dactyloides]]'' je bila prva vrsta otkrivena u [[bočata voda|bočatoj vodi]], a druge vrste su pronađene na [[mangrove|mangrov]]ama.{{sfn|Zhang|Hyde|2014|pp=2–8}} == Ekologija == Gljive koje hvataju valjkaste crve uglavnom su koncentrirane u gornjem dijelu tla, na [[pašnjak|pašnjacima]], u [[opalo lišće|opalom lišću]], [[mangrove|mangrovama]] i određenim plitkim vodenim staništima. Koriste tehnike kao što su ljepljive hifalne niti, ljepljive izbočine, ljepljive mreže formirane od hifalnih niti, petlje hifa koje se stežu oko svih uhvaćenih crva i petlje koje se ne stežu. Kada se crv uhvati, hife prodiru u kutikulu i unutrašnja tkiva crva bivaju pojedena.{{sfn|Zhang|Hyde|2014|pp=212–214}} ''[[Arthrobotrys oligospora]]'', vrsta gljive koja gradi mreže, može detektovati prisustvo valjkastih crva u blizini u tlu i gradi svoje zamke samo kada su oni prisutni. To je vjerovatno zato što je izgradnja mreže proces koji zahtijeva mnogo energije; gljiva se upozorava na prisustvo crva detekcijom [[feromon]]a, poput [[Caenorhabditis elegans|askarozida]], pomoću kojih crvi komuniciraju. Gljiva poduzima aktivne korake kako bi privukla svoj plijen proizvodeći olfaktorne znakove koji oponašaju one koje crv koristi za pronalaženje hrane i privlačenje partnera.<ref name=Hsueh/> ''Arthrobotrys dactyloides'' je vrsta koja koristi petlju hifa za hvatanje nematoda; kada crv pokuša proći kroz prsten, petlja se velikom brzinom sužava, hvatajući plijen.{{sfn|Zhang|Hyde|2014|pp=173–175}} [[File:Schopftintling-Coprinus-comatus.jpg|upright|thumb|Hife vrste ''[[Coprinus comatus]]'' napadaju valjkaste crve]] [[File:A juvenile root-knot nematode (Meloidogyne incognita) penetrates a tomato root - USDA-ARS.jpg|thumb|upright|Juvenilna jedinka ''[[Meloidogyne incognita]]'' prodire u korijen paradajza]] Većina endoparazitskih gljiva ima spore koje privlače valjkaste crve u tlu i imaju tendenciju da se okupljaju u području usta. Nakon što prodru kroz kutikulu, hife rastu kroz cijelog crva, apsorbirajući njegova tkiva. Iz njih izlaze cijevi za bijeg koje rastu kroz kutikulu, te vremenom kroz njih izlaze daljnje pokretne spore, spremne da zaraze druge crve. Kod drugih vrsta gljiva, valjkasti crvi se susreću sa [[Conidium|konidijama]], a ne sporama, koje ih inficiraju na sličan način.<ref>{{cite web |url=https://wn.com/nematophagous_fungi_part_1 |title=Nematophagous fungi: part 1 |date=13 March 2011 |publisher=World News |access-date=30 September 2017}}</ref> U slučaju ''[[Harposporium anguillulae]]'', crv proguta srpaste konidije koje se smještaju u jednjak ili crijevo, odakle napadaju tkiva.<ref>{{Cite journal|last1=Aschner|first1=M. |last2=Kohn|first2=S. |year=1958|title=The Biology of ''Harposporium anguillulae'' |journal=Microbiology |volume=19 |issue=1 |pages=182–189 |doi=10.1099/00221287-19-1-182 |pmid=13575766|doi-access=free }}</ref> Kod ovoparazitskih vrsta, hifa se spljošti uz jaje, pri čemu [[appressorium|apresorije]] ukazuju na to da je infekcija neizbježna ili u toku. Ona zatim probija [[horion]] i proždire [[embrion]]alnog crva prije nego što proizvede konidiofore i krene prema obližnjim jajima.<ref>{{cite book |author=Money, N.P. |chapter= Mechanics of invasive fungal growth and the significance of turgor in plant infection |title= Molecular genetics of host-specific toxins in plant disease |publisher=Kluwer Academic Publishers |year=1998 |pages=261–71 }}</ref> == Biološka kontrola == Neke vrste nematofagnih gljiva se istražuju za upotrebu u biološkom suzbijanju štetočina. ''[[Purpureocillium lilacinum]]'', na primjer, infestira biljnog parazita ''[[Meloidogyne incognita]]'', koji napada korijenje mnogih kultiviranih biljaka. Ispitivanja su dala različite rezultate, pri čemu su neki sojevi bili agresivni, drugi manje patogeni, a neki sojevi koji su se činili obećavajućim u laboratoriji pokazali su se neefikasnim na terenu.<ref>{{cite journal |author=Jatala, P. |title=Biological control of plant-parasitic nematodes |journal=Annual Review of Phytopathology |volume=24 |pages=453–89 |year=1986 |doi=10.1146/annurev.py.24.090186.002321}}</ref> ''Arthrobotrys dactyloides'' se čini obećavajućim u kontroli kozmopolitskog biljnog parazita - [[Meloidogyne|valjkastog crva korijenovog čvora]] ''[[Meloidogyne javanica]]''.{{sfn|Zhang|Hyde|2014|pp=173–175}} == Povezano == * [[Gljiva]] * [[Entomopatogena gljiva]] * [[Biološko suzbijanje štetočina]] == Reference == {{reflist|30em}} == Bibliografija == * {{cite book|last1=Zhang|first1=Ke-Qin |last2=Hyde|first2=Kevin D.|title=Nematode-Trapping Fungi |url=https://books.google.com/books?id=O13FBAAAQBAJ&pg=PA175 |year=2014 |publisher=Springer Science & Business |isbn=978-94-017-8730-7}} cqnfvv0oruf2gkspzobcd80eh99b2va 42587518 42587506 2026-05-04T18:27:41Z Duma 16555 42587518 wikitext text/x-wiki {{Distinguish|[[adaptacijska radijacija|adaptacijskom radijacijom]]}} [[File:Phanerozoic radiations.svg|thumb|Evolutivne radijacije tokom [[fanerozoik]]a.]] An '''evolutionary radiation''' is an increase in [[Taxonomy (biology)|taxonomic]] diversity that is caused by elevated rates of [[speciation]],<ref name="Simões et al 2016">{{Cite journal| first1 = M. | title = The evolving theory of evolutionary radiations | journal = Trends in Ecology & Evolution | volume = 31 | pages = 27–34| year = 2016| last1 = Simões| issue = 1 |display-authors=etal| doi = 10.1016/j.tree.2015.10.007 | pmid = 26632984 | bibcode = 2016TEcoE..31...27S }}</ref> that may or may not be associated with an increase in [[morphology (biology)|morphological]] disparity.<ref name=Wesley-Hunt2005>{{Cite journal| first1 = G. D. | title = The morphological diversification of carnivores in North America | journal = Paleobiology | volume = 31 | pages = 35–55| year = 2005| last1 = Wesley-Hunt | issue = 1 | doi = 10.1666/0094-8373(2005)031<0035:TMDOCI>2.0.CO;2 | bibcode = 2005Pbio...31...35W | s2cid = 10989917 }}</ref> A significantly large and diverse radiation within a relatively short [[geologic time scale]] (e.g. a [[geologic period|period]] or [[geologic epoch|epoch]]) is often referred to as an '''explosion'''. Radiations may affect one [[clade]] or many, and be rapid or gradual; where they are rapid, and driven by a single lineage's adaptation to their environment, they are termed [[adaptive radiation]]s.<ref name=Schluter2000>{{cite book | author = Schluter, D. | year = 2000 | title = The Ecology of Adaptive Radiation | publisher = Oxford University Press }}</ref> == Primjeri == Perhaps the most familiar example of an evolutionary radiation is that of [[Placentalia|placental mammals]] immediately after the [[extinction]] of the non-avian [[dinosaur]]s at the end of the [[Cretaceous]], about 66 million years ago. At that time, the placental mammals were mostly small, insect-eating animals similar in size and shape to modern [[shrew]]s. By the [[Eocene]] (58–37 million years ago), they had evolved into such diverse forms as [[bat]]s, [[whale]]s, and [[horse]]s.<ref>This topic is covered in a very accessible manner in Chapter 11 of [[Richard Fortey]]'s ''[[Life: An Unauthorised Biography]]'' (1997)</ref> Other familiar radiations include the [[Avalon Explosion]], the [[Cambrian Explosion]], the [[Great Ordovician Biodiversification Event]], the [[Carboniferous-Earliest Permian Biodiversification Event]], the [[Mesozoic–Cenozoic Radiation]], the radiation of land plants after their [[Evolutionary history of plants#land|colonisation of land]], the Cretaceous [[Evolutionary history of plants#Flowers|radiation of angiosperms]], and the diversification of insects, a radiation that has continued almost unabated since the [[Devonian]], {{Ma|400}}.<ref>The radiation only suffered one hiccup, when the [[Permo-Triassic extinction event]] wiped out many species.</ref> == Tipovi == Adaptive radiations involve an increase in a clade's speciation rate coupled with divergence of morphological features that are directly related to ecological habits; these radiations involve speciation not driven by geographic factors and occurring in sympatry; they also may be associated with the acquisition of a key trait.<ref name="Lieberman2012">{{Cite journal| first1 = B.S. | title = Adaptive radiations in the context of macroevolutionary theory: a paleontological perspective | journal = Evolutionary Biology | volume = 39 | pages = 181–191| year = 2012| last1 = Lieberman| issue = 2 | url = https://kuscholarworks.ku.edu/bitstream/1808/13649/3/Lieberman_Adaptive_Radiations.pdf | doi=10.1007/s11692-012-9165-8| bibcode = 2012EvBio..39..181L | hdl = 1808/13649 | s2cid = 4004118 | hdl-access = free }}</ref> [[Nonadaptive radiation|Nonadaptive radiations]] arguably encompass every type of evolutionary radiation that is not an adaptive radiation,<ref>{{Cite journal|last1=Czekanski-Moir|first1=Jesse E.|last2=Rundell|first2=Rebecca J.|date=2019-05-01|title=The Ecology of Nonecological Speciation and Nonadaptive Radiations|url=https://www.cell.com/trends/ecology-evolution/abstract/S0169-5347(19)30027-8|journal=Trends in Ecology & Evolution|language=en|volume=34|issue=5|pages=400–415|doi=10.1016/j.tree.2019.01.012|issn=0169-5347|pmid=30824193|bibcode=2019TEcoE..34..400C |s2cid=73494468 |url-access=subscription}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Rundell|first1=Rebecca J.|last2=Price|first2=Trevor D.|date=2009-07-01|title=Adaptive radiation, nonadaptive radiation, ecological speciation and nonecological speciation|url=https://www.cell.com/trends/ecology-evolution/abstract/S0169-5347(09)00126-8|journal=Trends in Ecology & Evolution|language=en|volume=24|issue=7|pages=394–399|doi=10.1016/j.tree.2009.02.007|issn=0169-5347|pmid=19409647|bibcode=2009TEcoE..24..394R |url-access=subscription}}</ref> although when a more precise mechanism is known to drive diversity, it can be useful to refer to the pattern as, e.g., a geographic radiation.<ref name="Simões et al 2016" /> Geographic radiations involve an increase in speciation caused by increasing opportunities for geographic isolation.<ref name="Simões et al 2016"/> Radiations may be discordant, with either diversity or disparity increasing almost independently of the other, or concordant, where both increase at a similar rate.<ref name=Wesley-Hunt2005/> Where the mechanism of diversification is ambiguous and the species seem to be closely related, sometimes the terms "species radiation," "species flock" or "[[species complex]]" are used.<ref>{{Cite journal|last1=Bowen|first1=Brian W.|last2=Forsman|first2=Zac H.|last3=Whitney|first3=Jonathan L.|last4=Faucci|first4=Anuschka|last5=Hoban|first5=Mykle|last6=Canfield|first6=Sean J.|last7=Johnston|first7=Erika C.|last8=Coleman|first8=Richard R.|last9=Copus|first9=Joshua M.|last10=Vicente|first10=Jan|last11=Toonen|first11=Robert J.|date=2020-02-05|title=Species Radiations in the Sea: What the Flock?|url=https://academic.oup.com/jhered/article/111/1/70/5703679|journal=Journal of Heredity|language=en|volume=111|issue=1|pages=70–83|doi=10.1093/jhered/esz075|pmid=31943081 |issn=0022-1503|doi-access=free}}</ref> == U fosilnom zapisu == Much of the work carried out by [[palaeontology|palaeontologists]] studying evolutionary radiations has been using marine [[invertebrate]] [[fossil]]s simply because these tend to be much more numerous and easy to collect in quantity than large land [[vertebrate]]s such as [[mammal]]s or [[dinosaur]]s. [[Brachiopod]]s, for example, underwent major bursts of evolutionary radiation in the Early [[Cambrian]], Early [[Ordovician]], to a lesser degree throughout the [[Silurian]] and [[Devonian]], and then again during the [[Carboniferous]] and earliest [[Permian]]. During these periods, different [[species]] of brachiopods independently assumed a similar morphology, and presumably mode of life, to species that had lived millions of years before. This phenomenon, known as homeomorphy, is explained by [[convergent evolution]]: when subjected to similar selective pressures, organisms will often evolve similar adaptations.<ref>{{cite book|title = Living and Fossil Brachiopods|first = M. J. S. |last = Rudwick|date = 1970|publisher = Hutchinson|isbn = 9780091030810}}</ref> Further examples of rapid evolutionary radiation can be observed among [[ammonite]]s, which suffered a series of extinctions from which they repeatedly re-diversified; and [[trilobite]]s which, during the Cambrian, rapidly evolved into a variety of forms occupying many of the [[Ecological niche|niche]]s exploited by [[crustacean]]s today.<ref>''Aquagenesis, The Origins and Evolution of Life in the Sea'' by Richard Ellis (2001)</ref><ref>{{cite book|title = Ammonites|first1= Neale|last1= Monks |first2= Philip|last2= Palmer |date =2002|publisher = Smithsonian Books|isbn = 978-1588340474}}</ref><ref>{{cite book|title= Trilobite! Eyewitness to Evolution|first= Richard|last = Fortey |date =2000|publisher =HarperCollins|isbn = 9780002570121}}</ref> == Noviji primjeri == A number of groups have undergone evolutionary radiation in relatively recent times. The [[cichlidae|cichlids]] in particular have been much studied by [[biologist]]s. In places such as [[Lake Malawi]] they have evolved into a very wide variety of forms, including species that are filter feeders, snail eaters, [[Brood parasitism|brood parasites]], algal grazers, and fish-eaters.<ref>The Cichlid Fishes: Nature's Grand Experiment in Evolution by George Barlow (2002)</ref> [[Anolis ecomorph|Caribbean anoline lizards]] are another well-known example of an adaptive radiation.<ref>[http://www87.homepage.villanova.edu/todd.jackman/anolis/parallel.html ''Parallel Adaptive Radiations - Caribbean Anoline Lizards.''] Todd Jackman. Villanova University. Retrieved 10 September 2013.</ref> [[Grass]]es have been a success, evolving in parallel with [[grazing]] [[herbivore]]s such as [[horse]]s and [[antelope]].<ref>[http://www.palaeos.com/Cenozoic/Cenozoic.htm Palaeos Cenozoic: The Cenozoic Era<!-- Bot generated title -->] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081106000812/http://www.palaeos.com/Cenozoic/Cenozoic.htm |date=2008-11-06 }}</ref> == Povezano == * [[Evolutivna fauna]] * [[Adaptacijska radijacija]] * [[Neadaptacijska radijacija]] == Reference == {{Reflist|30em}} ky6lsr74ckib8i9jaoxgrempwc5wgwz 42587521 42587518 2026-05-04T18:35:53Z Duma 16555 42587521 wikitext text/x-wiki {{Distinguish|[[adaptacijska radijacija|adaptacijskom radijacijom]]}} [[File:Phanerozoic radiations.svg|thumb|Evolutivne radijacije tokom [[fanerozoik]]a.]] '''Evolutivna radijacija''' je povećanje [[taksonomija|taksonomske]] raznolikosti uzrokovano povećanim stopama [[specijacija|specijacije]],<ref name="Simões et al 2016">{{Cite journal| first1 = M. | title = The evolving theory of evolutionary radiations | journal = Trends in Ecology & Evolution | volume = 31 | pages = 27–34| year = 2016| last1 = Simões| issue = 1 |display-authors=etal| doi = 10.1016/j.tree.2015.10.007 | pmid = 26632984 | bibcode = 2016TEcoE..31...27S }}</ref> koje može, ali i ne mora biti povezano s povećanjem [[Morfologija (biologija)|morfološke]] nejednakosti.<ref name=Wesley-Hunt2005>{{Cite journal| first1 = G. D. | title = The morphological diversification of carnivores in North America | journal = Paleobiology | volume = 31 | pages = 35–55| year = 2005| last1 = Wesley-Hunt | issue = 1 | doi = 10.1666/0094-8373(2005)031<0035:TMDOCI>2.0.CO;2 | bibcode = 2005Pbio...31...35W | s2cid = 10989917 }}</ref> Značajno veliko i raznoliko zračenje unutar relativno kratkog [[geološka hronologija|geološkog vremenskog raspona]] (npr. [[geološka hronologija|perioda]] ili [[geološka hronologija|epohe]]) često se naziva '''eksplozijom'''. Radijacije mogu utjecati na jednu [[kladus|kladu]] ili više njih, te biti brza ili postepena; tamo gdje su brza i potaknuta prilagođavanjem jedne loze njihovom okruženju, nazivaju se [[adaptacijska radijacija|adaptacijskim radijacijama]].<ref name=Schluter2000>{{cite book | author = Schluter, D. | year = 2000 | title = The Ecology of Adaptive Radiation | publisher = Oxford University Press }}</ref> == Primjeri == Perhaps the most familiar example of an evolutionary radiation is that of [[Placentalia|placental mammals]] immediately after the [[extinction]] of the non-avian [[dinosaur]]s at the end of the [[Cretaceous]], about 66 million years ago. At that time, the placental mammals were mostly small, insect-eating animals similar in size and shape to modern [[shrew]]s. By the [[Eocene]] (58–37 million years ago), they had evolved into such diverse forms as [[bat]]s, [[whale]]s, and [[horse]]s.<ref>This topic is covered in a very accessible manner in Chapter 11 of [[Richard Fortey]]'s ''[[Life: An Unauthorised Biography]]'' (1997)</ref> Other familiar radiations include the [[Avalon Explosion]], the [[Cambrian Explosion]], the [[Great Ordovician Biodiversification Event]], the [[Carboniferous-Earliest Permian Biodiversification Event]], the [[Mesozoic–Cenozoic Radiation]], the radiation of land plants after their [[Evolutionary history of plants#land|colonisation of land]], the Cretaceous [[Evolutionary history of plants#Flowers|radiation of angiosperms]], and the diversification of insects, a radiation that has continued almost unabated since the [[Devonian]], {{Ma|400}}.<ref>The radiation only suffered one hiccup, when the [[Permo-Triassic extinction event]] wiped out many species.</ref> == Tipovi == Adaptive radiations involve an increase in a clade's speciation rate coupled with divergence of morphological features that are directly related to ecological habits; these radiations involve speciation not driven by geographic factors and occurring in sympatry; they also may be associated with the acquisition of a key trait.<ref name="Lieberman2012">{{Cite journal| first1 = B.S. | title = Adaptive radiations in the context of macroevolutionary theory: a paleontological perspective | journal = Evolutionary Biology | volume = 39 | pages = 181–191| year = 2012| last1 = Lieberman| issue = 2 | url = https://kuscholarworks.ku.edu/bitstream/1808/13649/3/Lieberman_Adaptive_Radiations.pdf | doi=10.1007/s11692-012-9165-8| bibcode = 2012EvBio..39..181L | hdl = 1808/13649 | s2cid = 4004118 | hdl-access = free }}</ref> [[Nonadaptive radiation|Nonadaptive radiations]] arguably encompass every type of evolutionary radiation that is not an adaptive radiation,<ref>{{Cite journal|last1=Czekanski-Moir|first1=Jesse E.|last2=Rundell|first2=Rebecca J.|date=2019-05-01|title=The Ecology of Nonecological Speciation and Nonadaptive Radiations|url=https://www.cell.com/trends/ecology-evolution/abstract/S0169-5347(19)30027-8|journal=Trends in Ecology & Evolution|language=en|volume=34|issue=5|pages=400–415|doi=10.1016/j.tree.2019.01.012|issn=0169-5347|pmid=30824193|bibcode=2019TEcoE..34..400C |s2cid=73494468 |url-access=subscription}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Rundell|first1=Rebecca J.|last2=Price|first2=Trevor D.|date=2009-07-01|title=Adaptive radiation, nonadaptive radiation, ecological speciation and nonecological speciation|url=https://www.cell.com/trends/ecology-evolution/abstract/S0169-5347(09)00126-8|journal=Trends in Ecology & Evolution|language=en|volume=24|issue=7|pages=394–399|doi=10.1016/j.tree.2009.02.007|issn=0169-5347|pmid=19409647|bibcode=2009TEcoE..24..394R |url-access=subscription}}</ref> although when a more precise mechanism is known to drive diversity, it can be useful to refer to the pattern as, e.g., a geographic radiation.<ref name="Simões et al 2016" /> Geographic radiations involve an increase in speciation caused by increasing opportunities for geographic isolation.<ref name="Simões et al 2016"/> Radiations may be discordant, with either diversity or disparity increasing almost independently of the other, or concordant, where both increase at a similar rate.<ref name=Wesley-Hunt2005/> Where the mechanism of diversification is ambiguous and the species seem to be closely related, sometimes the terms "species radiation," "species flock" or "[[species complex]]" are used.<ref>{{Cite journal|last1=Bowen|first1=Brian W.|last2=Forsman|first2=Zac H.|last3=Whitney|first3=Jonathan L.|last4=Faucci|first4=Anuschka|last5=Hoban|first5=Mykle|last6=Canfield|first6=Sean J.|last7=Johnston|first7=Erika C.|last8=Coleman|first8=Richard R.|last9=Copus|first9=Joshua M.|last10=Vicente|first10=Jan|last11=Toonen|first11=Robert J.|date=2020-02-05|title=Species Radiations in the Sea: What the Flock?|url=https://academic.oup.com/jhered/article/111/1/70/5703679|journal=Journal of Heredity|language=en|volume=111|issue=1|pages=70–83|doi=10.1093/jhered/esz075|pmid=31943081 |issn=0022-1503|doi-access=free}}</ref> == U fosilnom zapisu == Much of the work carried out by [[palaeontology|palaeontologists]] studying evolutionary radiations has been using marine [[invertebrate]] [[fossil]]s simply because these tend to be much more numerous and easy to collect in quantity than large land [[vertebrate]]s such as [[mammal]]s or [[dinosaur]]s. [[Brachiopod]]s, for example, underwent major bursts of evolutionary radiation in the Early [[Cambrian]], Early [[Ordovician]], to a lesser degree throughout the [[Silurian]] and [[Devonian]], and then again during the [[Carboniferous]] and earliest [[Permian]]. During these periods, different [[species]] of brachiopods independently assumed a similar morphology, and presumably mode of life, to species that had lived millions of years before. This phenomenon, known as homeomorphy, is explained by [[convergent evolution]]: when subjected to similar selective pressures, organisms will often evolve similar adaptations.<ref>{{cite book|title = Living and Fossil Brachiopods|first = M. J. S. |last = Rudwick|date = 1970|publisher = Hutchinson|isbn = 9780091030810}}</ref> Further examples of rapid evolutionary radiation can be observed among [[ammonite]]s, which suffered a series of extinctions from which they repeatedly re-diversified; and [[trilobite]]s which, during the Cambrian, rapidly evolved into a variety of forms occupying many of the [[Ecological niche|niche]]s exploited by [[crustacean]]s today.<ref>''Aquagenesis, The Origins and Evolution of Life in the Sea'' by Richard Ellis (2001)</ref><ref>{{cite book|title = Ammonites|first1= Neale|last1= Monks |first2= Philip|last2= Palmer |date =2002|publisher = Smithsonian Books|isbn = 978-1588340474}}</ref><ref>{{cite book|title= Trilobite! Eyewitness to Evolution|first= Richard|last = Fortey |date =2000|publisher =HarperCollins|isbn = 9780002570121}}</ref> == Noviji primjeri == A number of groups have undergone evolutionary radiation in relatively recent times. The [[cichlidae|cichlids]] in particular have been much studied by [[biologist]]s. In places such as [[Lake Malawi]] they have evolved into a very wide variety of forms, including species that are filter feeders, snail eaters, [[Brood parasitism|brood parasites]], algal grazers, and fish-eaters.<ref>The Cichlid Fishes: Nature's Grand Experiment in Evolution by George Barlow (2002)</ref> [[Anolis ecomorph|Caribbean anoline lizards]] are another well-known example of an adaptive radiation.<ref>[http://www87.homepage.villanova.edu/todd.jackman/anolis/parallel.html ''Parallel Adaptive Radiations - Caribbean Anoline Lizards.''] Todd Jackman. Villanova University. Retrieved 10 September 2013.</ref> [[Grass]]es have been a success, evolving in parallel with [[grazing]] [[herbivore]]s such as [[horse]]s and [[antelope]].<ref>[http://www.palaeos.com/Cenozoic/Cenozoic.htm Palaeos Cenozoic: The Cenozoic Era<!-- Bot generated title -->] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081106000812/http://www.palaeos.com/Cenozoic/Cenozoic.htm |date=2008-11-06 }}</ref> == Povezano == * [[Evolutivna fauna]] * [[Adaptacijska radijacija]] * [[Neadaptacijska radijacija]] == Reference == {{Reflist|30em}} 1i232licb4al96bbb5okxku5po0lvfb 42587974 42587521 2026-05-05T05:30:28Z Duma 16555 42587974 wikitext text/x-wiki {{Distinguish|[[adaptacijska radijacija|adaptacijskom radijacijom]]}} [[File:Phanerozoic radiations.svg|thumb|Evolutivne radijacije tokom [[fanerozoik]]a.]] '''Evolutivna radijacija''' je povećanje [[taksonomija|taksonomske]] raznolikosti uzrokovano povećanim stopama [[specijacija|specijacije]],<ref name="Simões et al 2016">{{Cite journal| first1 = M. | title = The evolving theory of evolutionary radiations | journal = Trends in Ecology & Evolution | volume = 31 | pages = 27–34| year = 2016| last1 = Simões| issue = 1 |display-authors=etal| doi = 10.1016/j.tree.2015.10.007 | pmid = 26632984 | bibcode = 2016TEcoE..31...27S }}</ref> koje može, ali i ne mora biti povezano s povećanjem [[Morfologija (biologija)|morfološke]] nejednakosti.<ref name=Wesley-Hunt2005>{{Cite journal| first1 = G. D. | title = The morphological diversification of carnivores in North America | journal = Paleobiology | volume = 31 | pages = 35–55| year = 2005| last1 = Wesley-Hunt | issue = 1 | doi = 10.1666/0094-8373(2005)031<0035:TMDOCI>2.0.CO;2 | bibcode = 2005Pbio...31...35W | s2cid = 10989917 }}</ref> Značajno veliko i raznoliko zračenje unutar relativno kratkog [[geološka hronologija|geološkog vremenskog raspona]] (npr. [[geološka hronologija|perioda]] ili [[geološka hronologija|epohe]]) često se naziva '''eksplozijom'''. Radijacije mogu utjecati na jednu [[kladus|kladu]] ili više njih, te biti brza ili postepena; tamo gdje su brza i potaknuta prilagođavanjem jedne loze njihovom okruženju, nazivaju se [[adaptacijska radijacija|adaptacijskim radijacijama]].<ref name=Schluter2000>{{cite book | author = Schluter, D. | year = 2000 | title = The Ecology of Adaptive Radiation | publisher = Oxford University Press }}</ref> == Primjeri == Možda najpoznatiji primjer evolutivne radijacije je onaj kod [[Placentalia|placentalnih sisara]] odmah nakon [[izumiranje|izumiranja]] [[dinosaur]]a (izuzevši ptice) na kraju [[Kreda (period)|krede]], prije otprilike 66 miliona godina. U to vrijeme, placentalni sisari su uglavnom bili male životinje koje su se hranile insektima, slične veličine i oblika modernim [[rovke|rovka]]ma. Do [[eocen]]a (prije 58-37 miliona godina), evoluirali su u tako raznolike oblike kao što su [[šišmiši]], [[kitovi]] i [[konji]].<ref>Ova tema je obrađena na vrlo pristupačan način u 11. poglavlju knjige [[Richard Fortey|Richarda Forteya]] ''[[Life: An Unauthorised Biography]]'' (1997)</ref> Druga poznata zračenja uključuju [[avalonska eksplozija|avalonsku eksploziju]], [[Kambrijska eksplozija|kambrijsku eksploziju]], [[veliki ordovicijski događaj biodiverzifikacije]], [[događaj biodiverzifikacije iz karbona i najranijeg perma]], [[mezozojsko-kenozojska radijacija|mezozojsko-kenozojsku radijaciju]], širenje kopnenih biljaka nakon njihove [[evolutivna historija biljaka|kolonizacije kopna]], kredsko [[evolutivna historija biljaka|širenje skrivenosjemenjača]] i diverzifikaciju insekata, radijaciju koje se nastavlja gotovo bez ikakvog smanjenja intenziteta još od [[Devon (geologija)|devon]]a, prije 400 miliona godina.<ref>Zračenje je pretrpjelo samo jedan problem, kada je [[permsko-trijasko izumiranje]] uništilo mnoge vrste.</ref> == Tipovi == Adaptacijske radijacije uključuju povećanje stope specijacije klada, povezano s divergencijom morfoloških osobina koje su direktno povezane s ekološkim navikama; te radijacije uključuju specijaciju koja nije vođena geografskim faktorima i javlja se u simpatriji; također mogu biti povezana sa sticanjem ključne osobine.<ref name="Lieberman2012">{{Cite journal| first1 = B.S. | title = Adaptive radiations in the context of macroevolutionary theory: a paleontological perspective | journal = Evolutionary Biology | volume = 39 | pages = 181–191| year = 2012| last1 = Lieberman| issue = 2 | url = https://kuscholarworks.ku.edu/bitstream/1808/13649/3/Lieberman_Adaptive_Radiations.pdf | doi=10.1007/s11692-012-9165-8| bibcode = 2012EvBio..39..181L | hdl = 1808/13649 | s2cid = 4004118 | hdl-access = free }}</ref> [[neadaptacijska radijacija|Neadaptacijske radijacije]] vjerovatno obuhvataju svaku vrstu evolutivne radijacije koja nije adaptacijska radijacija,<ref>{{Cite journal|last1=Czekanski-Moir|first1=Jesse E.|last2=Rundell|first2=Rebecca J.|date=2019-05-01|title=The Ecology of Nonecological Speciation and Nonadaptive Radiations|url=https://www.cell.com/trends/ecology-evolution/abstract/S0169-5347(19)30027-8|journal=Trends in Ecology & Evolution|language=en|volume=34|issue=5|pages=400–415|doi=10.1016/j.tree.2019.01.012|issn=0169-5347|pmid=30824193|bibcode=2019TEcoE..34..400C |s2cid=73494468 |url-access=subscription}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Rundell|first1=Rebecca J.|last2=Price|first2=Trevor D.|date=2009-07-01|title=Adaptive radiation, nonadaptive radiation, ecological speciation and nonecological speciation|url=https://www.cell.com/trends/ecology-evolution/abstract/S0169-5347(09)00126-8|journal=Trends in Ecology & Evolution|language=en|volume=24|issue=7|pages=394–399|doi=10.1016/j.tree.2009.02.007|issn=0169-5347|pmid=19409647|bibcode=2009TEcoE..24..394R |url-access=subscription}}</ref> iako kada je poznat precizniji mehanizam koji pokreće raznolikost, može biti korisno nazvati obrazac, npr. geografskom radijacijom.<ref name="Simões et al 2016" /> Geografske radijacije uključuju povećanje specijacije uzrokovano povećanjem mogućnosti za geografsku izolaciju.<ref name="Simões et al 2016" /> Radijacije mogu biti neskladne, pri čemu se raznolikost ili disparitet povećavaju gotovo nezavisno jedno od drugog, ili konkordantne, gdje se oba povećavaju sličnom brzinom.<ref name=Wesley-Hunt2005/> Tamo gdje je mehanizam diverzifikacije dvosmislen i vrste izgledaju blisko povezane, ponekad se koriste termini "zračenje vrste", "jato vrste" ili "[[kompleksna vrsta]]".<ref>{{Cite journal|last1=Bowen|first1=Brian W.|last2=Forsman|first2=Zac H.|last3=Whitney|first3=Jonathan L.|last4=Faucci|first4=Anuschka|last5=Hoban|first5=Mykle|last6=Canfield|first6=Sean J.|last7=Johnston|first7=Erika C.|last8=Coleman|first8=Richard R.|last9=Copus|first9=Joshua M.|last10=Vicente|first10=Jan|last11=Toonen|first11=Robert J.|date=2020-02-05|title=Species Radiations in the Sea: What the Flock?|url=https://academic.oup.com/jhered/article/111/1/70/5703679|journal=Journal of Heredity|language=en|volume=111|issue=1|pages=70–83|doi=10.1093/jhered/esz075|pmid=31943081 |issn=0022-1503|doi-access=free}}</ref> == U fosilnom zapisu == Much of the work carried out by [[palaeontology|palaeontologists]] studying evolutionary radiations has been using marine [[invertebrate]] [[fossil]]s simply because these tend to be much more numerous and easy to collect in quantity than large land [[vertebrate]]s such as [[mammal]]s or [[dinosaur]]s. [[Brachiopod]]s, for example, underwent major bursts of evolutionary radiation in the Early [[Cambrian]], Early [[Ordovician]], to a lesser degree throughout the [[Silurian]] and [[Devonian]], and then again during the [[Carboniferous]] and earliest [[Permian]]. During these periods, different [[species]] of brachiopods independently assumed a similar morphology, and presumably mode of life, to species that had lived millions of years before. This phenomenon, known as homeomorphy, is explained by [[convergent evolution]]: when subjected to similar selective pressures, organisms will often evolve similar adaptations.<ref>{{cite book|title = Living and Fossil Brachiopods|first = M. J. S. |last = Rudwick|date = 1970|publisher = Hutchinson|isbn = 9780091030810}}</ref> Further examples of rapid evolutionary radiation can be observed among [[ammonite]]s, which suffered a series of extinctions from which they repeatedly re-diversified; and [[trilobite]]s which, during the Cambrian, rapidly evolved into a variety of forms occupying many of the [[Ecological niche|niche]]s exploited by [[crustacean]]s today.<ref>''Aquagenesis, The Origins and Evolution of Life in the Sea'' by Richard Ellis (2001)</ref><ref>{{cite book|title = Ammonites|first1= Neale|last1= Monks |first2= Philip|last2= Palmer |date =2002|publisher = Smithsonian Books|isbn = 978-1588340474}}</ref><ref>{{cite book|title= Trilobite! Eyewitness to Evolution|first= Richard|last = Fortey |date =2000|publisher =HarperCollins|isbn = 9780002570121}}</ref> == Noviji primjeri == A number of groups have undergone evolutionary radiation in relatively recent times. The [[cichlidae|cichlids]] in particular have been much studied by [[biologist]]s. In places such as [[Lake Malawi]] they have evolved into a very wide variety of forms, including species that are filter feeders, snail eaters, [[Brood parasitism|brood parasites]], algal grazers, and fish-eaters.<ref>The Cichlid Fishes: Nature's Grand Experiment in Evolution by George Barlow (2002)</ref> [[Anolis ecomorph|Caribbean anoline lizards]] are another well-known example of an adaptive radiation.<ref>[http://www87.homepage.villanova.edu/todd.jackman/anolis/parallel.html ''Parallel Adaptive Radiations - Caribbean Anoline Lizards.''] Todd Jackman. Villanova University. Retrieved 10 September 2013.</ref> [[Grass]]es have been a success, evolving in parallel with [[grazing]] [[herbivore]]s such as [[horse]]s and [[antelope]].<ref>[http://www.palaeos.com/Cenozoic/Cenozoic.htm Palaeos Cenozoic: The Cenozoic Era<!-- Bot generated title -->] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081106000812/http://www.palaeos.com/Cenozoic/Cenozoic.htm |date=2008-11-06 }}</ref> == Povezano == * [[Evolutivna fauna]] * [[Adaptacijska radijacija]] * [[Neadaptacijska radijacija]] == Reference == {{Reflist|30em}} 6wo5q5nmzchh74x7igy7ltmxd6g0bq7 42587975 42587974 2026-05-05T05:44:03Z Duma 16555 42587975 wikitext text/x-wiki {{Distinguish|[[adaptacijska radijacija|adaptacijskom radijacijom]]}} [[File:Phanerozoic radiations.svg|thumb|Evolutivne radijacije tokom [[fanerozoik]]a.]] '''Evolutivna radijacija''' je povećanje [[taksonomija|taksonomske]] raznolikosti uzrokovano povećanim stopama [[specijacija|specijacije]],<ref name="Simões et al 2016">{{Cite journal| first1 = M. | title = The evolving theory of evolutionary radiations | journal = Trends in Ecology & Evolution | volume = 31 | pages = 27–34| year = 2016| last1 = Simões| issue = 1 |display-authors=etal| doi = 10.1016/j.tree.2015.10.007 | pmid = 26632984 | bibcode = 2016TEcoE..31...27S }}</ref> koje može, ali i ne mora biti povezano s povećanjem [[Morfologija (biologija)|morfološke]] nejednakosti.<ref name=Wesley-Hunt2005>{{Cite journal| first1 = G. D. | title = The morphological diversification of carnivores in North America | journal = Paleobiology | volume = 31 | pages = 35–55| year = 2005| last1 = Wesley-Hunt | issue = 1 | doi = 10.1666/0094-8373(2005)031<0035:TMDOCI>2.0.CO;2 | bibcode = 2005Pbio...31...35W | s2cid = 10989917 }}</ref> Značajno veliko i raznoliko zračenje unutar relativno kratkog [[geološka hronologija|geološkog vremenskog raspona]] (npr. [[geološka hronologija|perioda]] ili [[geološka hronologija|epohe]]) često se naziva '''eksplozijom'''. Radijacije mogu utjecati na jednu [[kladus|kladu]] ili više njih, te biti brza ili postepena; tamo gdje su brza i potaknuta prilagođavanjem jedne loze njihovom okruženju, nazivaju se [[adaptacijska radijacija|adaptacijskim radijacijama]].<ref name=Schluter2000>{{cite book | author = Schluter, D. | year = 2000 | title = The Ecology of Adaptive Radiation | publisher = Oxford University Press }}</ref> == Primjeri == Možda najpoznatiji primjer evolutivne radijacije je onaj kod [[Placentalia|placentalnih sisara]] odmah nakon [[izumiranje|izumiranja]] [[dinosaur]]a (izuzevši ptice) na kraju [[Kreda (period)|krede]], prije otprilike 66 miliona godina. U to vrijeme, placentalni sisari su uglavnom bili male životinje koje su se hranile insektima, slične veličine i oblika modernim [[rovke|rovka]]ma. Do [[eocen]]a (prije 58-37 miliona godina), evoluirali su u tako raznolike oblike kao što su [[šišmiši]], [[kitovi]] i [[konji]].<ref>Ova tema je obrađena na vrlo pristupačan način u 11. poglavlju knjige [[Richard Fortey|Richarda Forteya]] ''[[Life: An Unauthorised Biography]]'' (1997)</ref> Druga poznata zračenja uključuju [[avalonska eksplozija|avalonsku eksploziju]], [[Kambrijska eksplozija|kambrijsku eksploziju]], [[veliki ordovicijski događaj biodiverzifikacije]], [[događaj biodiverzifikacije iz karbona i najranijeg perma]], [[mezozojsko-kenozojska radijacija|mezozojsko-kenozojsku radijaciju]], širenje kopnenih biljaka nakon njihove [[evolutivna historija biljaka|kolonizacije kopna]], kredsko [[evolutivna historija biljaka|širenje skrivenosjemenjača]] i diverzifikaciju insekata, radijaciju koje se nastavlja gotovo bez ikakvog smanjenja intenziteta još od [[Devon (geologija)|devon]]a, prije 400 miliona godina.<ref>Zračenje je pretrpjelo samo jedan problem, kada je [[permsko-trijasko izumiranje]] uništilo mnoge vrste.</ref> == Tipovi == Adaptacijske radijacije uključuju povećanje stope specijacije klada, povezano s divergencijom morfoloških osobina koje su direktno povezane s ekološkim navikama; te radijacije uključuju specijaciju koja nije vođena geografskim faktorima i javlja se u simpatriji; također mogu biti povezana sa sticanjem ključne osobine.<ref name="Lieberman2012">{{Cite journal| first1 = B.S. | title = Adaptive radiations in the context of macroevolutionary theory: a paleontological perspective | journal = Evolutionary Biology | volume = 39 | pages = 181–191| year = 2012| last1 = Lieberman| issue = 2 | url = https://kuscholarworks.ku.edu/bitstream/1808/13649/3/Lieberman_Adaptive_Radiations.pdf | doi=10.1007/s11692-012-9165-8| bibcode = 2012EvBio..39..181L | hdl = 1808/13649 | s2cid = 4004118 | hdl-access = free }}</ref> [[neadaptacijska radijacija|Neadaptacijske radijacije]] vjerovatno obuhvataju svaku vrstu evolutivne radijacije koja nije adaptacijska radijacija,<ref>{{Cite journal|last1=Czekanski-Moir|first1=Jesse E.|last2=Rundell|first2=Rebecca J.|date=2019-05-01|title=The Ecology of Nonecological Speciation and Nonadaptive Radiations|url=https://www.cell.com/trends/ecology-evolution/abstract/S0169-5347(19)30027-8|journal=Trends in Ecology & Evolution|language=en|volume=34|issue=5|pages=400–415|doi=10.1016/j.tree.2019.01.012|issn=0169-5347|pmid=30824193|bibcode=2019TEcoE..34..400C |s2cid=73494468 |url-access=subscription}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Rundell|first1=Rebecca J.|last2=Price|first2=Trevor D.|date=2009-07-01|title=Adaptive radiation, nonadaptive radiation, ecological speciation and nonecological speciation|url=https://www.cell.com/trends/ecology-evolution/abstract/S0169-5347(09)00126-8|journal=Trends in Ecology & Evolution|language=en|volume=24|issue=7|pages=394–399|doi=10.1016/j.tree.2009.02.007|issn=0169-5347|pmid=19409647|bibcode=2009TEcoE..24..394R |url-access=subscription}}</ref> iako kada je poznat precizniji mehanizam koji pokreće raznolikost, može biti korisno nazvati obrazac, npr. geografskom radijacijom.<ref name="Simões et al 2016" /> Geografske radijacije uključuju povećanje specijacije uzrokovano povećanjem mogućnosti za geografsku izolaciju.<ref name="Simões et al 2016" /> Radijacije mogu biti neskladne, pri čemu se raznolikost ili disparitet povećavaju gotovo nezavisno jedno od drugog, ili konkordantne, gdje se oba povećavaju sličnom brzinom.<ref name=Wesley-Hunt2005/> Tamo gdje je mehanizam diverzifikacije dvosmislen i vrste izgledaju blisko povezane, ponekad se koriste termini "zračenje vrste", "jato vrste" ili "[[kompleksna vrsta]]".<ref>{{Cite journal|last1=Bowen|first1=Brian W.|last2=Forsman|first2=Zac H.|last3=Whitney|first3=Jonathan L.|last4=Faucci|first4=Anuschka|last5=Hoban|first5=Mykle|last6=Canfield|first6=Sean J.|last7=Johnston|first7=Erika C.|last8=Coleman|first8=Richard R.|last9=Copus|first9=Joshua M.|last10=Vicente|first10=Jan|last11=Toonen|first11=Robert J.|date=2020-02-05|title=Species Radiations in the Sea: What the Flock?|url=https://academic.oup.com/jhered/article/111/1/70/5703679|journal=Journal of Heredity|language=en|volume=111|issue=1|pages=70–83|doi=10.1093/jhered/esz075|pmid=31943081 |issn=0022-1503|doi-access=free}}</ref> == U fosilnom zapisu == Veliki dio rada [[paleontologija|paleontologa]] koji proučavaju evolutivne radijacije koristio je [[fosil]]e morskih [[beskičmenjak]]a jednostavno zato što su oni obično mnogo brojniji i lakše ih je prikupiti u većoj količini u odnosu na velike kopnene [[kičmenjak]]e poput [[sisar]]a ili [[dinosaur]]a. [[Ramenonošci]] su, na primjer, pretrpjeli velike nalete evolucijskog zračenja u ranom [[kambrij]]u, ranom [[ordovicij]]u, u manjoj mjeri tokom [[silur]]a i [[devon]]a, a zatim ponovo tokom [[karbon]]a i najranijeg [[perm]]a. Tokom tih perioda, različite [[vrste]] ramenonožaca su nezavisno preuzele sličnu morfologiju, a vjerovatno i način života, kao i vrste koje su živjele milionima godina ranije. Taj fenomen, poznat kao homeomorfija, objašnjava se [[konvergentna evolucija|konvergentnom evolucijom]]: kada su izloženi sličnim selektivnim pritiscima, organizmi će često razviti slične adaptacije.<ref>{{cite book|title = Living and Fossil Brachiopods|first = M. J. S. |last = Rudwick|date = 1970|publisher = Hutchinson|isbn = 9780091030810}}</ref> Daljnji primjeri brze evolutivne radijacije mogu se primijetiti među [[amoniti]]ma, koji su pretrpjeli niz izumiranja od kojih su se više puta rediverzificirali; i [[trilobiti]]ma koji su se tokom kambrija brzo razvili u različite oblike koji zauzimaju mnoge [[ekološka niša|niše]] koje danas iskorištavaju [[rakovi]].<ref>''Aquagenesis, The Origins and Evolution of Life in the Sea'' by Richard Ellis (2001)</ref><ref>{{cite book|title = Ammonites|first1= Neale|last1= Monks |first2= Philip|last2= Palmer |date =2002|publisher = Smithsonian Books|isbn = 978-1588340474}}</ref><ref>{{cite book|title= Trilobite! Eyewitness to Evolution|first= Richard|last = Fortey |date =2000|publisher =HarperCollins|isbn = 9780002570121}}</ref> == Noviji primjeri == Brojne grupe su u relativno novije vrijeme prošle kroz evolutivnu radijaciju. [[cichlidae|Ciklidi]] su posebno bili predmet brojnih istraživanja [[biolog]]a. Na mjestima poput [[Malavi (jezero)|jezera Malavi]] evoluirali su u vrlo širok spektar oblika, uključujući vrste koje se hrane filtriranjem vode, puževima, [[parazitiranje legla|parazitiraju na leglima]], pasu alge i love druge ribe.<ref>The Cichlid Fishes: Nature's Grand Experiment in Evolution by George Barlow (2002)</ref> [[ekomorfi Anolisa|Karipski gušteri roda]] ''[[Anolis]]'' su još jedan dobro poznati primjer adaptivnog zračenja.<ref>[http://www87.homepage.villanova.edu/todd.jackman/anolis/parallel.html ''Parallel Adaptive Radiations - Caribbean Anoline Lizards.''] Todd Jackman. Villanova University. Retrieved 10 September 2013.</ref> [[trava|Trave]] su bile uspješne, evoluirajući paralelno s [[biljojed]]ima koji [[ispaša|pasu]] poput [[konj]]a i [[antilopa]].<ref>[http://www.palaeos.com/Cenozoic/Cenozoic.htm Palaeos Cenozoic: The Cenozoic Era<!-- Bot generated title -->] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081106000812/http://www.palaeos.com/Cenozoic/Cenozoic.htm |date=2008-11-06 }}</ref> == Povezano == * [[Evolutivna fauna]] * [[Adaptacijska radijacija]] * [[Neadaptacijska radijacija]] == Reference == {{Reflist|30em}} 8ltzfhqimh3eoqmz6dkaj4svp63ueen 42587981 42587975 2026-05-05T06:03:53Z Duma 16555 42587981 wikitext text/x-wiki [[File:Soybean cyst nematode and egg SEM.jpg|thumb|250px|Slika ''[[Heterodera glycines]]'' i njenog jaja [[skenirajući elektronski mikroskop|skenirajućim elektronskim mikroskopom]]]] '''Microfauna''' ({{ety|grc|mikros|small|la|fauna|animal}}) are [[microscopic]] animals and [[organisms]] that exhibit animal-like qualities and have body sizes that are usually <0.1&nbsp;mm.<ref>{{Cite book|title=Cultural anthropology & human experience : the feast of life|last=Dettwyler, Katherine A.|date=2011|publisher=Long Grove, IL.|isbn=9781577666813|oclc=706024344}}</ref><ref>{{Citation |last1=Fernández-Luqueño |first1=Fabián |title=Chapter 4 - Biophysicochemical transformations of ENMs in soil |date=2023-01-01 |work=Physicochemical Interactions of Engineered Nanoparticles and Plants |volume=4 |pages=89–114 |editor-last=La Rosa |editor-first=Guadalupe De |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/B9780323905589000127 |access-date=2024-02-13 |series=Nanomaterial-Plant Interactions |publisher=Academic Press |isbn=978-0-323-90558-9 |last2=Vázquez-Núñez |first2=Edgar |last3=Pérez-Hernandez |first3=Hermes |editor2-last=Peralta-Videa |editor2-first=Jose R.}}</ref> Microfauna are represented in the animal [[Kingdom (biology)|kingdom]] (e.g. [[nematode]]s, small [[arthropod]]s) and some other heterotrophic, microscopic [[eukaryote]]s. A large amount of microfauna are soil microfauna which includes eukaryotic [[microbe]]s, [[rotifer]]s, and nematodes. These types of animal-like eukaryotic microbes and [[Animal|true animals]] are [[heterotroph]]ic, largely feeding on [[bacteria]]. However, some microfauna can consume other things, making them [[detritivore]]s, [[fungivore]]s, or even predators.<ref name=":0">{{Citation |last=Haynes |first=Richard John |title=Chapter Two - Nature of the Belowground Ecosystem and Its Development during Pedogenesis |date=2014-01-01 |work=Advances in Agronomy |volume=127 |pages=43–109 |editor-last=Sparks |editor-first=Donald |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/B9780128001318000029 |access-date=2024-02-29 |publisher=Academic Press |doi=10.1016/b978-0-12-800131-8.00002-9|url-access=subscription }}</ref> == Stanište == Microfauna are present in every habitat on Earth. They fill essential roles as decomposers and food sources for lower trophic levels, and are necessary to drive processes within larger organisms. Populations of microfauna can reach up to ~10<sup>7</sup> (~10 million) individuals per g<sup>−1</sup> (0.1 g, or 1/10th of a gram) and are very common in plant litter, surface soils, and water films.<ref name=":0"/> Many microfauna, such as nematodes, inhabit soil habitats. Plant parasitic nematodes inhabit the roots of various plants, while free-living nematodes live in soil water films.<ref name=":0"/> Microfauna also inhabit freshwater ecosystems. For example, freshwater microfauna in Australia include [[Rotifer|rotifers]], [[Ostracod|ostracods]], [[Copepod|copepods]], and [[Diplostraca|cladocerans]].<ref>{{Cite web |last=Walsh |first=Robert |title=Australian Waterline |url=https://wetlandinfo.des.qld.gov.au/resources/static/pdf/ecology/microfauna/australian-waterlife-freshwater-microfauna.pdf}}</ref> Rotifers are filter feeders that are usually found in fresh water and water films. They consume a variety of things including bacteria, algae, plant cells and organic material.<ref name=":0"/> [[Tardigrade]]s inhabit a variety of [[lichen]]s and [[moss]]es. They need water in these areas to allow for [[gas exchange]] and to prevent them from [[Desiccation|desiccating]].<ref name=":1">{{Cite web |date=2020-03-13 |title=Tardigrade |url=https://www.nationalgeographic.com/animals/invertebrates/facts/tardigrades-water-bears |access-date=2024-03-25 |website=Animals |language=en}}</ref> Because of this they are considered [[Aquatic animal|aquatic]]. However, they have also been found in all types of environments, ranging from the [[deep sea]] to dunes.<ref name=":1"/> == Uloga == [[File:Model_of_the_plant_microbiome_(phytobiome).jpg|thumb|335x335px|Mikrobiom biljaka uključuje [[filosfera|filosferu]] i [[rizosfera|rizosferu]].]] One particular example of the role of microfauna can be seen in soil, where they are important in the cycling of nutrients in [[ecosystems]].<ref>{{cite book|last1=Aescht|first1=E|last2=Foissner|first2=W|year=1996|chapter=Microfauna|editor1-last=Schinner|editor1-first=F|editor2-last=Öhlinger|editor2-first=R|editor3-last=Kandeler|editor3-first=E|editor4-last=Margesin|editor4-first=R|title=Methods in Soil Biology|pages=316–337|publisher=Springer|location=Berlin, Heidelberg|doi=10.1007/978-3-642-60966-4_22|isbn=978-3-642-64633-1}}</ref> The ecological functions of the [[rhizosphere]] can be influenced by microfauna, specifically by nematodes and protozoa, which are abundant in soil. For instance, the [[carbon cycling]] within the soil can be affected by nematodes who will feed on the roots of plants, impacting the organic carbon in the soil. Similarly, soil protozoa are able to release [[phosphorus]] and [[nitrogen]] into the soil and higher [[trophic level]]s by dissolving the organic material and nutrients available.<ref>{{Cite journal |last1=Vaerewijck |last2=Houf |title=4 - The role of free-living protozoa in protecting foodborne pathogens |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/B9781782421078500049 |journal=Woodhead Publishing Series in Food Science, Technology and Nutrition |date=January 2015 |volume=2 |pages=81–101 |doi=10.1533/9781782421153.1.81 |isbn=978-1-78242-107-8 |via=Science Direct|url-access=subscription }}</ref> Soil micro-fauna can also impact [[microorganism]]s within the rhizosphere by affecting their diversity and accelerating microorganism turnover. This happens because of the microfauna's selective grazing and their ability to influence the resources within the soil.<ref>{{Cite journal |last1=Chen |first1=Xiaoyun |last2=Liu |first2=Manqiang |last3=Hu |first3=Feng |last4=Mao |first4=Xiaofang |last5=Li |first5=Huixin |date=2007-08-01 |title=Contributions of soil micro-fauna (protozoa and nematodes) to rhizosphere ecological functions |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1872203207600687 |journal=Acta Ecologica Sinica |volume=27 |issue=8 |pages=3132–3143 |doi=10.1016/S1872-2032(07)60068-7 |bibcode=2007AcEcS..27.3132C |issn=1872-2032|url-access=subscription }}</ref> For example, protozoa can help maintain the quality of the soil by grazing on soil bacteria. Through their grazing, the protozoa can help maintain populations of bacteria, allowing the bacteria to more efficiently decompose dead organic material which will improve the [[Soil fertility|fertility of the soil]].<ref>{{Cite web |title=Protozoan - Cell Structure, Nutrition, Reproduction {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/science/protozoan/Form-and-function |access-date=2024-03-28 |website=britannica.com |language=en}}</ref> Soil microfauna are capable of digesting just about any organic substance and some inorganic substances.{{cn|date=July 2022}} These organisms are often essential links in the food chain between primary producers and larger species. For example, [[zooplankton]] are widespread microscopic animals and protists that feed on algae and detritus in the ocean, such as [[foraminifera]]. Microfauna also aid in digestion and other processes in larger organisms. == Koljena == Examples of notable phyla that include some microfauna: * Microscopic [[arthropod]]a: ** [[Dermatophagoides]] ("Dust mites") ** [[Tetranychidae]] ("Spider mites") ** Some [[Crustacea]] ("Crustaceans") *** [[Copepod]]a ("Copepods") *** [[Cladocera]] ("Water fleas") *** [[Ostracod]]a ("Seed shrimp") * [[Tardigrada]] ("Water bears" or "moss piglets") * [[Rotifer]]a ("Wheel animals") * [[Nematoda]] ("Roundworms") * [[Loricifera]], these are recently discovered [[Anaerobic organism|anaerobic]] species, which spend their entire lives in an [[Anoxic waters|anoxic]] environment.<ref>{{cite journal |last1=Fang |first1=Janet |date=6 April 2010 |title=Animals thrive without oxygen at sea bottom |journal=Nature |volume=464 |issue=7290 |pages=825 |doi=10.1038/464825b |pmid=20376121 |doi-access=free|bibcode=2010Natur.464..825F }}</ref><ref>{{cite news |date=9 April 2010 |title=Briny deep basin may be home to animals thriving without oxygen |url=https://www.sciencenews.org/article/briny-deep-basin-may-be-home-animals-thriving-without-oxygen |work=Science News}}</ref> <gallery widths="170" heights="150" caption="Microscopic images of microfauna"> File:Yellow_mite_(Tydeidae)_Lorryia_formosa_2_edit.jpg|'''[[Paučnjak]]''' (''[[Lorryia formosa]]'') File:Habrotrocha_rosa_1.jpg|'''Rotatorija''' (''[[Habrotrocha rosa]]''), vrsta rotatorije koja se nalazi samo u listovima vrste ''[[Sarracenia purpurea]]'' File:Tardigrade_(50594150046).jpg|'''Dugoživac''' koji je izvađen iz [[mahovina|mahovine]] File:CelegansGoldsteinLabUNC.jpg|Valjkasti crv (''[[Caenorhabditis elegans]]'') </gallery> == Slični koncepti == === [[Makrofauna]] naspram mikrofaune === '''Macrofauna''' are organisms that are greater than 2 mm in size that usually inhabit soft sediments.<ref>{{Cite journal |last1=Heděnec |first1=Petr |last2=Jiménez |first2=Juan Jose |last3=Moradi |first3=Jabbar |last4=Domene |first4=Xavier |last5=Hackenberger |first5=Davorka |last6=Barot |first6=Sebastien |last7=Frossard |first7=Aline |last8=Oktaba |first8=Lidia |last9=Filser |first9=Juliane |last10=Kindlmann |first10=Pavel |last11=Frouz |first11=Jan |date=2022-10-17 |title=Global distribution of soil fauna functional groups and their estimated litter consumption across biomes |journal=Scientific Reports |volume=12 |issue=1 |pages=17362 |doi=10.1038/s41598-022-21563-z |issn=2045-2322 |pmc=9576680 |pmid=36253487|bibcode=2022NatSR..1217362H }}</ref> They are also found in the benthic zone, and are [[Suspension feeder|suspension feeders]] or deposit feeders.<ref>{{Citation |last=Watling |first=Les |title=Macrofauna |date=2019-01-01 |encyclopedia=Encyclopedia of Ocean Sciences (Third Edition) |pages=728–734 |editor-last=Cochran |editor-first=J. Kirk |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/B9780124095489110693 |access-date=2024-03-01 |place=Oxford |publisher=Academic Press |isbn=978-0-12-813082-7 |editor2-last=Bokuniewicz |editor2-first=Henry J. |editor3-last=Yager |editor3-first=Patricia L.}}</ref> They are important to the marine food web as they are preyed upon by other organisms. Macrofauna, such as flatworms, are able to be separated into small parts through [[Fragmentation (reproduction)|fragmentation]], and are able to decompose organic matter.<ref>{{Citation |last1=Maurya |first1=Anurag |title=Chapter 7 - Biofiltration technique for removal of waterborne pathogens |date=2020-01-01 |work=Waterborne Pathogens |pages=123–141 |editor-last=Vara Prasad |editor-first=Majeti Narasimha |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/B9780128187838000074 |access-date=2024-03-01 |publisher=Butterworth-Heinemann |isbn=978-0-12-818783-8 |last2=Singh |first2=Manoj Kumar |last3=Kumar |first3=Sushil |editor2-last=Grobelak |editor2-first=Anna}}</ref> [[File:Size_classification_of_soil_organisms.jpg|thumb|408x408px|Poređenje veličine organizama u tlu]] === [[Mikroflora]] naspram mikrofaune === '''Microflora''' are organisms that reside within [[intestines]] and assist with the digestion of food.<ref>{{Cite web |date=2011-02-02 |title=National Cancer Institute |url=https://www.cancer.gov/publications/dictionaries/cancer-terms/def/microflora# |access-date=2024-03-01 |website=cancer.gov |language=en}}</ref> In soil, there are three main groups of microflora: viruses, fungi and bacteria. == Povezano == * [[Fauna]] * [[Megafauna]] * [[Mezofauna]] == Reference == {{Reflist}} == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/20080516224017/http://www.sarep.ucdavis.edu/NEWSLTR/v6n4/sa-8.htm Uloga mikrofaune tla u suzbijanju biljnih bolesti. Univerzitet u Kaliforniji.] {{Authority control}} jeqr3gypyk1qhurh9xa0wi4y23odb0c 42587982 42587981 2026-05-05T06:04:33Z Duma 16555 42587982 wikitext text/x-wiki [[File:Soybean cyst nematode and egg SEM.jpg|thumb|250px|Slika ''[[Heterodera glycines]]'' i njenog jaja [[skenirajući elektronski mikroskop|skenirajućim elektronskim mikroskopom]]]] '''Microfauna''' ({{ety|grc|mikros|small|la|fauna|animal}}) are [[microscopic]] animals and [[organisms]] that exhibit animal-like qualities and have body sizes that are usually <0.1&nbsp;mm.<ref>{{Cite book|title=Cultural anthropology & human experience : the feast of life|last=Dettwyler, Katherine A.|date=2011|publisher=Long Grove, IL.|isbn=9781577666813|oclc=706024344}}</ref><ref>{{Citation |last1=Fernández-Luqueño |first1=Fabián |title=Chapter 4 - Biophysicochemical transformations of ENMs in soil |date=2023-01-01 |work=Physicochemical Interactions of Engineered Nanoparticles and Plants |volume=4 |pages=89–114 |editor-last=La Rosa |editor-first=Guadalupe De |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/B9780323905589000127 |access-date=2024-02-13 |series=Nanomaterial-Plant Interactions |publisher=Academic Press |isbn=978-0-323-90558-9 |last2=Vázquez-Núñez |first2=Edgar |last3=Pérez-Hernandez |first3=Hermes |editor2-last=Peralta-Videa |editor2-first=Jose R.}}</ref> Microfauna are represented in the animal [[Kingdom (biology)|kingdom]] (e.g. [[nematode]]s, small [[arthropod]]s) and some other heterotrophic, microscopic [[eukaryote]]s. A large amount of microfauna are soil microfauna which includes eukaryotic [[microbe]]s, [[rotifer]]s, and nematodes. These types of animal-like eukaryotic microbes and [[Animal|true animals]] are [[heterotroph]]ic, largely feeding on [[bacteria]]. However, some microfauna can consume other things, making them [[detritivore]]s, [[fungivore]]s, or even predators.<ref name=":0">{{Citation |last=Haynes |first=Richard John |title=Chapter Two - Nature of the Belowground Ecosystem and Its Development during Pedogenesis |date=2014-01-01 |work=Advances in Agronomy |volume=127 |pages=43–109 |editor-last=Sparks |editor-first=Donald |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/B9780128001318000029 |access-date=2024-02-29 |publisher=Academic Press |doi=10.1016/b978-0-12-800131-8.00002-9|url-access=subscription }}</ref> == Stanište == Microfauna are present in every habitat on Earth. They fill essential roles as decomposers and food sources for lower trophic levels, and are necessary to drive processes within larger organisms. Populations of microfauna can reach up to ~10<sup>7</sup> (~10 million) individuals per g<sup>−1</sup> (0.1 g, or 1/10th of a gram) and are very common in plant litter, surface soils, and water films.<ref name=":0"/> Many microfauna, such as nematodes, inhabit soil habitats. Plant parasitic nematodes inhabit the roots of various plants, while free-living nematodes live in soil water films.<ref name=":0"/> Microfauna also inhabit freshwater ecosystems. For example, freshwater microfauna in Australia include [[Rotifer|rotifers]], [[Ostracod|ostracods]], [[Copepod|copepods]], and [[Diplostraca|cladocerans]].<ref>{{Cite web |last=Walsh |first=Robert |title=Australian Waterline |url=https://wetlandinfo.des.qld.gov.au/resources/static/pdf/ecology/microfauna/australian-waterlife-freshwater-microfauna.pdf}}</ref> Rotifers are filter feeders that are usually found in fresh water and water films. They consume a variety of things including bacteria, algae, plant cells and organic material.<ref name=":0"/> [[Tardigrade]]s inhabit a variety of [[lichen]]s and [[moss]]es. They need water in these areas to allow for [[gas exchange]] and to prevent them from [[Desiccation|desiccating]].<ref name=":1">{{Cite web |date=2020-03-13 |title=Tardigrade |url=https://www.nationalgeographic.com/animals/invertebrates/facts/tardigrades-water-bears |access-date=2024-03-25 |website=Animals |language=en}}</ref> Because of this they are considered [[Aquatic animal|aquatic]]. However, they have also been found in all types of environments, ranging from the [[deep sea]] to dunes.<ref name=":1"/> == Uloga == [[File:Model_of_the_plant_microbiome_(phytobiome).jpg|thumb|335x335px|Mikrobiom biljaka uključuje [[filosfera|filosferu]] i [[rizosfera|rizosferu]].]] One particular example of the role of microfauna can be seen in soil, where they are important in the cycling of nutrients in [[ecosystems]].<ref>{{cite book|last1=Aescht|first1=E|last2=Foissner|first2=W|year=1996|chapter=Microfauna|editor1-last=Schinner|editor1-first=F|editor2-last=Öhlinger|editor2-first=R|editor3-last=Kandeler|editor3-first=E|editor4-last=Margesin|editor4-first=R|title=Methods in Soil Biology|pages=316–337|publisher=Springer|location=Berlin, Heidelberg|doi=10.1007/978-3-642-60966-4_22|isbn=978-3-642-64633-1}}</ref> The ecological functions of the [[rhizosphere]] can be influenced by microfauna, specifically by nematodes and protozoa, which are abundant in soil. For instance, the [[carbon cycling]] within the soil can be affected by nematodes who will feed on the roots of plants, impacting the organic carbon in the soil. Similarly, soil protozoa are able to release [[phosphorus]] and [[nitrogen]] into the soil and higher [[trophic level]]s by dissolving the organic material and nutrients available.<ref>{{Cite journal |last1=Vaerewijck |last2=Houf |title=4 - The role of free-living protozoa in protecting foodborne pathogens |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/B9781782421078500049 |journal=Woodhead Publishing Series in Food Science, Technology and Nutrition |date=January 2015 |volume=2 |pages=81–101 |doi=10.1533/9781782421153.1.81 |isbn=978-1-78242-107-8 |via=Science Direct|url-access=subscription }}</ref> Soil micro-fauna can also impact [[microorganism]]s within the rhizosphere by affecting their diversity and accelerating microorganism turnover. This happens because of the microfauna's selective grazing and their ability to influence the resources within the soil.<ref>{{Cite journal |last1=Chen |first1=Xiaoyun |last2=Liu |first2=Manqiang |last3=Hu |first3=Feng |last4=Mao |first4=Xiaofang |last5=Li |first5=Huixin |date=2007-08-01 |title=Contributions of soil micro-fauna (protozoa and nematodes) to rhizosphere ecological functions |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1872203207600687 |journal=Acta Ecologica Sinica |volume=27 |issue=8 |pages=3132–3143 |doi=10.1016/S1872-2032(07)60068-7 |bibcode=2007AcEcS..27.3132C |issn=1872-2032|url-access=subscription }}</ref> For example, protozoa can help maintain the quality of the soil by grazing on soil bacteria. Through their grazing, the protozoa can help maintain populations of bacteria, allowing the bacteria to more efficiently decompose dead organic material which will improve the [[Soil fertility|fertility of the soil]].<ref>{{Cite web |title=Protozoan - Cell Structure, Nutrition, Reproduction {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/science/protozoan/Form-and-function |access-date=2024-03-28 |website=britannica.com |language=en}}</ref> Soil microfauna are capable of digesting just about any organic substance and some inorganic substances.{{cn|date=July 2022}} These organisms are often essential links in the food chain between primary producers and larger species. For example, [[zooplankton]] are widespread microscopic animals and protists that feed on algae and detritus in the ocean, such as [[foraminifera]]. Microfauna also aid in digestion and other processes in larger organisms. == Koljena == Examples of notable phyla that include some microfauna: * Microscopic [[arthropod]]a: ** [[Dermatophagoides]] ("Dust mites") ** [[Tetranychidae]] ("Spider mites") ** Some [[Crustacea]] ("Crustaceans") *** [[Copepod]]a ("Copepods") *** [[Cladocera]] ("Water fleas") *** [[Ostracod]]a ("Seed shrimp") * [[Tardigrada]] ("Water bears" or "moss piglets") * [[Rotifer]]a ("Wheel animals") * [[Nematoda]] ("Roundworms") * [[Loricifera]], these are recently discovered [[Anaerobic organism|anaerobic]] species, which spend their entire lives in an [[Anoxic waters|anoxic]] environment.<ref>{{cite journal |last1=Fang |first1=Janet |date=6 April 2010 |title=Animals thrive without oxygen at sea bottom |journal=Nature |volume=464 |issue=7290 |pages=825 |doi=10.1038/464825b |pmid=20376121 |doi-access=free|bibcode=2010Natur.464..825F }}</ref><ref>{{cite news |date=9 April 2010 |title=Briny deep basin may be home to animals thriving without oxygen |url=https://www.sciencenews.org/article/briny-deep-basin-may-be-home-animals-thriving-without-oxygen |work=Science News}}</ref> <gallery widths="170" heights="150" caption="Microscopic images of microfauna"> File:Yellow_mite_(Tydeidae)_Lorryia_formosa_2_edit.jpg|'''[[Paučnjak]]''' (''[[Lorryia formosa]]'') File:Habrotrocha_rosa_1.jpg|'''[[Rotatorija]]''' (''[[Habrotrocha rosa]]''), vrsta rotatorije koja se nalazi samo u listovima vrste ''[[Sarracenia purpurea]]'' File:Tardigrade_(50594150046).jpg|'''[[Dugoživac]]''' koji je izvađen iz [[mahovina|mahovine]] File:CelegansGoldsteinLabUNC.jpg|'''[[Valjkasti crv]]''' (''[[Caenorhabditis elegans]]'') </gallery> == Slični koncepti == === [[Makrofauna]] naspram mikrofaune === '''Macrofauna''' are organisms that are greater than 2 mm in size that usually inhabit soft sediments.<ref>{{Cite journal |last1=Heděnec |first1=Petr |last2=Jiménez |first2=Juan Jose |last3=Moradi |first3=Jabbar |last4=Domene |first4=Xavier |last5=Hackenberger |first5=Davorka |last6=Barot |first6=Sebastien |last7=Frossard |first7=Aline |last8=Oktaba |first8=Lidia |last9=Filser |first9=Juliane |last10=Kindlmann |first10=Pavel |last11=Frouz |first11=Jan |date=2022-10-17 |title=Global distribution of soil fauna functional groups and their estimated litter consumption across biomes |journal=Scientific Reports |volume=12 |issue=1 |pages=17362 |doi=10.1038/s41598-022-21563-z |issn=2045-2322 |pmc=9576680 |pmid=36253487|bibcode=2022NatSR..1217362H }}</ref> They are also found in the benthic zone, and are [[Suspension feeder|suspension feeders]] or deposit feeders.<ref>{{Citation |last=Watling |first=Les |title=Macrofauna |date=2019-01-01 |encyclopedia=Encyclopedia of Ocean Sciences (Third Edition) |pages=728–734 |editor-last=Cochran |editor-first=J. Kirk |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/B9780124095489110693 |access-date=2024-03-01 |place=Oxford |publisher=Academic Press |isbn=978-0-12-813082-7 |editor2-last=Bokuniewicz |editor2-first=Henry J. |editor3-last=Yager |editor3-first=Patricia L.}}</ref> They are important to the marine food web as they are preyed upon by other organisms. Macrofauna, such as flatworms, are able to be separated into small parts through [[Fragmentation (reproduction)|fragmentation]], and are able to decompose organic matter.<ref>{{Citation |last1=Maurya |first1=Anurag |title=Chapter 7 - Biofiltration technique for removal of waterborne pathogens |date=2020-01-01 |work=Waterborne Pathogens |pages=123–141 |editor-last=Vara Prasad |editor-first=Majeti Narasimha |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/B9780128187838000074 |access-date=2024-03-01 |publisher=Butterworth-Heinemann |isbn=978-0-12-818783-8 |last2=Singh |first2=Manoj Kumar |last3=Kumar |first3=Sushil |editor2-last=Grobelak |editor2-first=Anna}}</ref> [[File:Size_classification_of_soil_organisms.jpg|thumb|408x408px|Poređenje veličine organizama u tlu]] === [[Mikroflora]] naspram mikrofaune === '''Microflora''' are organisms that reside within [[intestines]] and assist with the digestion of food.<ref>{{Cite web |date=2011-02-02 |title=National Cancer Institute |url=https://www.cancer.gov/publications/dictionaries/cancer-terms/def/microflora# |access-date=2024-03-01 |website=cancer.gov |language=en}}</ref> In soil, there are three main groups of microflora: viruses, fungi and bacteria. == Povezano == * [[Fauna]] * [[Megafauna]] * [[Mezofauna]] == Reference == {{Reflist}} == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/20080516224017/http://www.sarep.ucdavis.edu/NEWSLTR/v6n4/sa-8.htm Uloga mikrofaune tla u suzbijanju biljnih bolesti. Univerzitet u Kaliforniji.] {{Authority control}} ovs79u3ntqdj1096ufada7hltsxp36q 42587993 42587982 2026-05-05T07:56:12Z Duma 16555 42587993 wikitext text/x-wiki [[File:Soybean cyst nematode and egg SEM.jpg|thumb|250px|Slika ''[[Heterodera glycines]]'' i njenog jaja [[skenirajući elektronski mikroskop|skenirajućim elektronskim mikroskopom]]]] '''Mikrofauna''' (od [[starogrčki jezik|starogrčkog]] ''mikros'' - mali i [[latinski jezik|latinskog]] ''fauna'' - životinja) su [[mikroorganizam|mikroskopske]] životinje i [[organizam|organizmi]] koji pokazuju životinjske kvalitete i imaju veličinu tijela koja je obično <0,1 mm.<ref>{{Cite book|title=Cultural anthropology & human experience : the feast of life|last=Dettwyler, Katherine A.|date=2011|publisher=Long Grove, IL.|isbn=9781577666813|oclc=706024344}}</ref><ref>{{Citation |last1=Fernández-Luqueño |first1=Fabián |title=Chapter 4 - Biophysicochemical transformations of ENMs in soil |date=2023-01-01 |work=Physicochemical Interactions of Engineered Nanoparticles and Plants |volume=4 |pages=89–114 |editor-last=La Rosa |editor-first=Guadalupe De |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/B9780323905589000127 |access-date=2024-02-13 |series=Nanomaterial-Plant Interactions |publisher=Academic Press |isbn=978-0-323-90558-9 |last2=Vázquez-Núñez |first2=Edgar |last3=Pérez-Hernandez |first3=Hermes |editor2-last=Peralta-Videa |editor2-first=Jose R.}}</ref> Mikrofauna je zastupljena u životinjskom [[Carstvo (taksonomija)|carstvu]] (npr. [[valjkasti crvi]], mali [[člankonošci]]) i nekim drugim heterotrofnim, mikroskopskim [[eukarioti]]ma. Velika količina mikrofaune je mikrofauna tla koja uključuje eukariotske [[mikrobi|mikrobe]], [[rotatorije]] i [[valjkasti crvi|valjkaste crve]]. Te vrste eukariotskih mikroba sličnih životinjama i [[životinje|pravih životinja]] su [[heterotrof]]ne i uglavnom se hrane [[bakterija]]ma. Međutim, neki oblici mikrofaune mogu konzumirati i druge stvari, što ih čini [[detritivori]]ma, [[fungivori]]ma ili čak [[predator]]ima.<ref name=":0">{{Citation |last=Haynes |first=Richard John |title=Chapter Two - Nature of the Belowground Ecosystem and Its Development during Pedogenesis |date=2014-01-01 |work=Advances in Agronomy |volume=127 |pages=43–109 |editor-last=Sparks |editor-first=Donald |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/B9780128001318000029 |access-date=2024-02-29 |publisher=Academic Press |doi=10.1016/b978-0-12-800131-8.00002-9|url-access=subscription }}</ref> == Stanište == Mikrofauna je prisutna u svakom staništu na Zemlji. Oni ispunjavaju esencijalne uloge razlagača i izvora hrane za niže trofičke nivoe, te su neophodni za pokretanje metaboličkih procesa unutar većih organizama. Populacije mikrofaune mogu doseći i do ~10⁷ (~10 miliona) jedinki po g⁻¹ (0,1 g ili 1/10 grama) i vrlo su česte u biljnom otpadu, površinskom tlu i vodenim filmovima.<ref name=":0"/> Mnogi oblici mikrofaune, poput valjkastih crva, nastanjuju staništa u tlu. Biljno-parazitski valjkasti crvi nastanjuju korijenje raznih biljaka, dok slobodnoživeće vrste žive u vodenim filmovima u tlu.<ref name=":0"/> Mikrofauna također nastanjuje slatkovodne ekosisteme. Na primjer, slatkovodna mikrofauna u Australiji uključuje [[rotatorije]], [[Ostracoda|dvoljušturke]], [[Copepoda|veslonošce]] i [[Diplostraca|diplostrake]].<ref>{{Cite web |last=Walsh |first=Robert |title=Australian Waterline |url=https://wetlandinfo.des.qld.gov.au/resources/static/pdf/ecology/microfauna/australian-waterlife-freshwater-microfauna.pdf}}</ref> Rotatorije se hrane filtriranjem i obično se nalaze u slatkoj vodi i vodenim filmovima. Konzumiraju razne izvore hranjivih tvari, uključujući bakterije, alge, biljne ćelije i organski materijal.<ref name=":0"/> [[Dugoživci]] nastanjuju razne [[lišaj]]eve i [[mahovina|mahovine]]. Na takvim lokacijama neophodna im je voda kako bi se omogućila [[izmjena plinova]] i spriječilo [[isušivanje]].<ref name=":1">{{Cite web |date=2020-03-13 |title=Tardigrade |url=https://www.nationalgeographic.com/animals/invertebrates/facts/tardigrades-water-bears |access-date=2024-03-25 |website=Animals |language=en}}</ref> Zbog toga se smatraju vodenim životinjama. Međutim, pronađene su i u svim vrstama okruženja, od [[duboko more|dubokog mora]] do pustinjskih dina.<ref name=":1"/> == Uloga == [[File:Model_of_the_plant_microbiome_(phytobiome).jpg|thumb|335x335px|Mikrobiom biljaka uključuje [[filosfera|filosferu]] i [[rizosfera|rizosferu]].]] One particular example of the role of microfauna can be seen in soil, where they are important in the cycling of nutrients in [[ecosystems]].<ref>{{cite book|last1=Aescht|first1=E|last2=Foissner|first2=W|year=1996|chapter=Microfauna|editor1-last=Schinner|editor1-first=F|editor2-last=Öhlinger|editor2-first=R|editor3-last=Kandeler|editor3-first=E|editor4-last=Margesin|editor4-first=R|title=Methods in Soil Biology|pages=316–337|publisher=Springer|location=Berlin, Heidelberg|doi=10.1007/978-3-642-60966-4_22|isbn=978-3-642-64633-1}}</ref> The ecological functions of the [[rhizosphere]] can be influenced by microfauna, specifically by nematodes and protozoa, which are abundant in soil. For instance, the [[carbon cycling]] within the soil can be affected by nematodes who will feed on the roots of plants, impacting the organic carbon in the soil. Similarly, soil protozoa are able to release [[phosphorus]] and [[nitrogen]] into the soil and higher [[trophic level]]s by dissolving the organic material and nutrients available.<ref>{{Cite journal |last1=Vaerewijck |last2=Houf |title=4 - The role of free-living protozoa in protecting foodborne pathogens |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/B9781782421078500049 |journal=Woodhead Publishing Series in Food Science, Technology and Nutrition |date=January 2015 |volume=2 |pages=81–101 |doi=10.1533/9781782421153.1.81 |isbn=978-1-78242-107-8 |via=Science Direct|url-access=subscription }}</ref> Soil micro-fauna can also impact [[microorganism]]s within the rhizosphere by affecting their diversity and accelerating microorganism turnover. This happens because of the microfauna's selective grazing and their ability to influence the resources within the soil.<ref>{{Cite journal |last1=Chen |first1=Xiaoyun |last2=Liu |first2=Manqiang |last3=Hu |first3=Feng |last4=Mao |first4=Xiaofang |last5=Li |first5=Huixin |date=2007-08-01 |title=Contributions of soil micro-fauna (protozoa and nematodes) to rhizosphere ecological functions |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1872203207600687 |journal=Acta Ecologica Sinica |volume=27 |issue=8 |pages=3132–3143 |doi=10.1016/S1872-2032(07)60068-7 |bibcode=2007AcEcS..27.3132C |issn=1872-2032|url-access=subscription }}</ref> For example, protozoa can help maintain the quality of the soil by grazing on soil bacteria. Through their grazing, the protozoa can help maintain populations of bacteria, allowing the bacteria to more efficiently decompose dead organic material which will improve the [[Soil fertility|fertility of the soil]].<ref>{{Cite web |title=Protozoan - Cell Structure, Nutrition, Reproduction {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/science/protozoan/Form-and-function |access-date=2024-03-28 |website=britannica.com |language=en}}</ref> Soil microfauna are capable of digesting just about any organic substance and some inorganic substances.{{cn|date=July 2022}} These organisms are often essential links in the food chain between primary producers and larger species. For example, [[zooplankton]] are widespread microscopic animals and protists that feed on algae and detritus in the ocean, such as [[foraminifera]]. Microfauna also aid in digestion and other processes in larger organisms. == Koljena == Examples of notable phyla that include some microfauna: * Microscopic [[arthropod]]a: ** [[Dermatophagoides]] ("Dust mites") ** [[Tetranychidae]] ("Spider mites") ** Some [[Crustacea]] ("Crustaceans") *** [[Copepod]]a ("Copepods") *** [[Cladocera]] ("Water fleas") *** [[Ostracod]]a ("Seed shrimp") * [[Tardigrada]] ("Water bears" or "moss piglets") * [[Rotifer]]a ("Wheel animals") * [[Nematoda]] ("Roundworms") * [[Loricifera]], these are recently discovered [[Anaerobic organism|anaerobic]] species, which spend their entire lives in an [[Anoxic waters|anoxic]] environment.<ref>{{cite journal |last1=Fang |first1=Janet |date=6 April 2010 |title=Animals thrive without oxygen at sea bottom |journal=Nature |volume=464 |issue=7290 |pages=825 |doi=10.1038/464825b |pmid=20376121 |doi-access=free|bibcode=2010Natur.464..825F }}</ref><ref>{{cite news |date=9 April 2010 |title=Briny deep basin may be home to animals thriving without oxygen |url=https://www.sciencenews.org/article/briny-deep-basin-may-be-home-animals-thriving-without-oxygen |work=Science News}}</ref> <gallery widths="170" heights="150" caption="Microscopic images of microfauna"> File:Yellow_mite_(Tydeidae)_Lorryia_formosa_2_edit.jpg|'''[[Paučnjak]]''' (''[[Lorryia formosa]]'') File:Habrotrocha_rosa_1.jpg|'''[[Rotatorija]]''' (''[[Habrotrocha rosa]]''), vrsta rotatorije koja se nalazi samo u listovima vrste ''[[Sarracenia purpurea]]'' File:Tardigrade_(50594150046).jpg|'''[[Dugoživac]]''' koji je izvađen iz [[mahovina|mahovine]] File:CelegansGoldsteinLabUNC.jpg|'''[[Valjkasti crv]]''' (''[[Caenorhabditis elegans]]'') </gallery> == Slični koncepti == === [[Makrofauna]] naspram mikrofaune === '''Macrofauna''' are organisms that are greater than 2 mm in size that usually inhabit soft sediments.<ref>{{Cite journal |last1=Heděnec |first1=Petr |last2=Jiménez |first2=Juan Jose |last3=Moradi |first3=Jabbar |last4=Domene |first4=Xavier |last5=Hackenberger |first5=Davorka |last6=Barot |first6=Sebastien |last7=Frossard |first7=Aline |last8=Oktaba |first8=Lidia |last9=Filser |first9=Juliane |last10=Kindlmann |first10=Pavel |last11=Frouz |first11=Jan |date=2022-10-17 |title=Global distribution of soil fauna functional groups and their estimated litter consumption across biomes |journal=Scientific Reports |volume=12 |issue=1 |pages=17362 |doi=10.1038/s41598-022-21563-z |issn=2045-2322 |pmc=9576680 |pmid=36253487|bibcode=2022NatSR..1217362H }}</ref> They are also found in the benthic zone, and are [[Suspension feeder|suspension feeders]] or deposit feeders.<ref>{{Citation |last=Watling |first=Les |title=Macrofauna |date=2019-01-01 |encyclopedia=Encyclopedia of Ocean Sciences (Third Edition) |pages=728–734 |editor-last=Cochran |editor-first=J. Kirk |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/B9780124095489110693 |access-date=2024-03-01 |place=Oxford |publisher=Academic Press |isbn=978-0-12-813082-7 |editor2-last=Bokuniewicz |editor2-first=Henry J. |editor3-last=Yager |editor3-first=Patricia L.}}</ref> They are important to the marine food web as they are preyed upon by other organisms. Macrofauna, such as flatworms, are able to be separated into small parts through [[Fragmentation (reproduction)|fragmentation]], and are able to decompose organic matter.<ref>{{Citation |last1=Maurya |first1=Anurag |title=Chapter 7 - Biofiltration technique for removal of waterborne pathogens |date=2020-01-01 |work=Waterborne Pathogens |pages=123–141 |editor-last=Vara Prasad |editor-first=Majeti Narasimha |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/B9780128187838000074 |access-date=2024-03-01 |publisher=Butterworth-Heinemann |isbn=978-0-12-818783-8 |last2=Singh |first2=Manoj Kumar |last3=Kumar |first3=Sushil |editor2-last=Grobelak |editor2-first=Anna}}</ref> [[File:Size_classification_of_soil_organisms.jpg|thumb|408x408px|Poređenje veličine organizama u tlu]] === [[Mikroflora]] naspram mikrofaune === '''Microflora''' are organisms that reside within [[intestines]] and assist with the digestion of food.<ref>{{Cite web |date=2011-02-02 |title=National Cancer Institute |url=https://www.cancer.gov/publications/dictionaries/cancer-terms/def/microflora# |access-date=2024-03-01 |website=cancer.gov |language=en}}</ref> In soil, there are three main groups of microflora: viruses, fungi and bacteria. == Povezano == * [[Fauna]] * [[Megafauna]] * [[Mezofauna]] == Reference == {{Reflist}} == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/20080516224017/http://www.sarep.ucdavis.edu/NEWSLTR/v6n4/sa-8.htm Uloga mikrofaune tla u suzbijanju biljnih bolesti. Univerzitet u Kaliforniji.] {{Authority control}} 7jk86i5gavfg40nedg5uhzn28odi4gp Jovan Iskrić 0 255863 42587745 41892092 2026-05-05T02:30:34Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Hrvatska vojna povijest]] → [[Kategorija:Hrvatska vojna historija]] 42587745 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna osoba |ime = Jovan Iskrić |slika = |opis = |veličina = 200px |datum rođenja = [[3. ožujka]] [[1884.]] |mjesto rođenja = Karlsdorf, [[Austro-Ugarska]] - današnji [[Banatski Karlovac]], [[Vojvodina]], [[Srbija]] |datum smrti = [[14. lipnja]] [[1961.]] |mjesto smrti = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] |nacionalnost = |puno ime = Jovan Iskrić |nadimak = |supruga = Marija Pitlik von Rudan und Poria |suprug = |titule = |knjige = |služba = 1902. – 1941. |čin = [[Satnik|Hauptmann]] [[Datoteka:K.u.k. Hauptmann der Infanterie.png|30px]]<br />[[General]] [[Datoteka:General.gif|30px]] |ratovi = [[Prvi svjetski rat]] |bitke = Balkansko bojište, Talijansko bojište |vojska = [[Datoteka:War flag of Austria-Hungary (1918).svg|22px]] [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarska vojska]]<br />[[Datoteka:Flag of Yugoslavia (1918–1943).svg|22px]] [[Kraljevska jugoslavenska vojska]]<br />[[Datoteka:War flag of Independent State of Croatia.svg|22px]] [[Hrvatske oružane snage]] |rod = [[Kopnena vojska]] |jedinice = 86. ugarska linijska pješačka pukovnija von Steininger<br />XV. korpus Austro-Ugarske vojske |zapovijedao = }} '''Jovan Iskrić''' (nemački: ''Johann Iskric'') (Karlsdorf, [[Austro-Ugarska]] - današnji [[Banatski Karlovac]], [[Vojvodina]], [[Srbija]] [[3. ožujka]] [[1884.]] - [[Zagreb]], [[Hrvatska]], [[14. lipnja]] [[1961.]]) satnik u Austro-Ugarskoj vojsci, te kasnije pripadnik [[Kraljevska jugoslavenska vojska|Kraljevske jugoslavenske vojske]] i [[Hrvatske oružane snage|Hrvatskih oružanih snaga]]. == Vojna kariera == Sa četrnaest godina je ušao u pešadijsku kadetnu školu u [[Graz|Gracu]], sa koje je 18. avgusta [[1902.]], kao oficir (zastavnik), dodeljen 86. mađarskom pešadijskom pukom Freiherr von Steininger. Borio se na Balkanskom bojištu. Sa prestreljenim plućima je tri meseca u bolnici, a zatim se vrati na isto bojno polje. U januaru [[1915.]] je postao satnik. Kada je Kraljevina Italija ušla u rat, on je prebačen na Italijansku frontu. Uspešno je komandovao Ugarskom kraljevskom črnovojniškemu bataljonu (Landsturm-Bataillon) V/4, tako, da je bio nagrađen vojnom ordenom Marije Terezije. Nakon raspada Austro-Ugarske vojske Iskrić je služio u Vojsci Jugoslavije, a potom [[1941.]] godine postao je pukovnik hrvatske vojske. [[1944.]] dodeljen mu je čin generala. === Odbrana na reki Soči kod kraja Avče === Početkom 11. bitke na [[Soča|Soči]], južno krilo XV. korpusa protezao je do ruševina sela Log (danas Bodrež, Slovenija), 3 kilometara sjeverno od kraja Kanal. Samo kratki dio krila - jedva pola milje - održan je između sela Log i Avče, duž reke, a onda se okrenuo u desno na poleđinu visokog platoa Lom. Prvu liniju fronte "U", zauzimali su tri trupa črnovojniškega bataljona V/4. Tu je stavljen i drugi, takozvani zatvor "R", koji se protezao od vrha Fratta (555 metara) do severnog oboda Avče i se združio sa linijom "U". Izložen donji deo duž obale Soče je bio važan korner stub odbrane i stoga jedan od glavnih ciljeva napada Italijana, kada je 17. avgusta [[1917.]] godine počela bitka. Komandant linije "U" je bio satnik Iskrić. Zato što su trupe delimično sastavljene od delova prethodnih trupa i od starijih muškaraca, bez obzira na borbenost i naoružanja, nisu bili ni na koji način ekvivalentni italijanskim. Pod vođstvom satnika Iskrića uspeli su da zadrže tri dana gorke borbe sve dok se nije (sa svežih snaga) na visokom platou Loma uspostavio novi odbrambeni front. [[Datoteka:Avcep.jpg|thumb|left|250px|Spomen ploča kod Avča]] U noći četvrtog dana bitke, 20. avgusta, Italijani su uspeli da pređe reku Soča nedaleko od sela Log. Odatle nije mogao da jih protera bilo kakvi direktni artiljerijski napad, ni ponovljeni napadi, uprkos činjenici, da su dva krila pozicije bili opkoljeni. Kada je protivnik dobio pojačanje, a na Iskrićevi strani nije se očekivao, i kada je broj gubitaka počeo da opasno raste, situacija je postala beznadežna. Komanda brigade je Iskriću dozvolila povuk. "Nikada", odgovorio je Iskrić žicom, koji je zatim odmah prekinuta. Tokom dana su Italijani dobili prostor u susednom severnom delu. Tada je postala odbrana Avče, čija posada je smanjena za jednu trećinu prvobitne moći, zaista nemoguća. Zbog toga, komanda brigade je sledeću noć naredila evakuaciju. Ali je izrazila čestitku upornosti svih trupa, podređenih satniku Iskriću. Komandant u ovoj bici, satnik Iskrić, dobio je Viteški križ Ordena Marije Terezije. Iskrić je umro 14. lipnja 1961. godine. Pokopan je na [[Mirogoj]]u.<ref>Gradska groblja Zagreb: Jovan Iskrić, Mirogoj RKT-141-II-146</ref> === Činovi === ==== Austro-Ugarska Monarhija ==== * [[Datoteka:K.u.k. Fähnrich 1908-18.png|40px]] čin Fähnrich (zastavnik). * [[Datoteka:K.u.k. Oberleutnant der Infanterie.png|40px]] čin Oberleutnant (natporučnik). * [[Datoteka:K.u.k. Hauptmann der Infanterie.png|40px]] čin Hauptmann (satnik). ==== Nezavisna Država Hrvatska ==== * [[Datoteka:Pukovnik.gif|40px]] pukovnik. * [[Datoteka:General.gif|40px]] general (30. oktobar 1944)<ref>[http://www.generals.dk/general/Iskri%C4%87/Jovan/Croatia.html Biography of General Jovan Iskrić (1884-1961)], Generals.dk.</ref> === Odličja === * [[Vojnički red Marije Terezije|Viteški križ Reda Marije Terezije]] (Ritter des Militär Maria Theresien Ordens) [[Datoteka:Ord.MariaTeresa-CAV.png|40px]] (187. promocija: 10. junij 1921)<ref name="geza">Kövess von Kövessháza, 1937</ref> == Izvori == {{izvori}} == Literatura == {{Refbegin}} * {{cite book | last1=Kövess von Kövessháza| first1=Geza | page=16 | title=Die Militär-Maria-Theresien-Ordens-Ritter des Weltkrieges : auf Grund amtlicher Daten und der bisher erschienenen Verezichnisse und Ergänzungen ; (abgeschlossen am 31. Mai 1937) | location=Wien | year=1937 | publisher=Tyrolia | ref=geza}} [http://permalink.obvsg.at/AC02450970 Avstrijski vzajemni katalog] * {{cite book | last1=Hofmann | first1=Oskar von| last2=Hubka | first2=Gustav von | page=151 | title=Der Militär-Maria-Theresien-Orden : die Auszeichnungen im Weltkrieg 1914 - 1918 | location=Wien | year=1943 | publisher=Militärwissenschaftliche Mitteilungen | ref=maria}} [http://permalink.obvsg.at/AC04288330 Avstrijski vzajemni katalog] * {{cite journal|title=Schematismus für das K.u.K. Heer und für die K.u.K. Kriegsmarine | publisher=K.K. Hof- und Staatsdruckerei | year=1908 | ref=schematismus1908}} [http://permalink.obvsg.at/AC02606000 Avstrijski vzajemni katalog] * {{cite journal| page=247 | title=Schematismus für das K.u.K. Heer und für die K.u.K. Kriegsmarine | publisher=K.K. Hof- und Staatsdruckerei | year=1914 | ref=schematismus1914}} * {{cite journal| page=589 | title=Ranglisten der Kaiserlich und Königlichen Heeres ... | publisher=K.K. Hof- und Staatsdruckerei | year=1917 | ref=ranglisten1917}} [http://permalink.obvsg.at/AC02830639 Avstrijski vzajemni katalog] {{Refend}} == Vanjske veze == * [http://www2.arnes.si/~supgiskr Johann Iskrić - junak soške fronte] * [http://www.oesta.gv.at/DesktopDefault.aspx?alias=oestaen&init Avstrijski državni arhiv] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140206031951/http://www.oesta.gv.at/DesktopDefault.aspx?alias=oestaen&init |date=2014-02-06 }} * [http://prohereditate.com/sl/object/A0251 Opis spominske plošče pri Avčah - Projekt Pro Hereditate] * [http://www.generals.dk/general/Iskri%C4%87/Jovan/Croatia.html Biography of General Jovan Iskrić (1884 &ndash; 1961), Croatia] * [http://www.austro-hungarian-army.co.uk/mmto.htm Militär Maria-Theresien-Orden 1914-1918] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140620055434/http://austro-hungarian-army.co.uk/mmto.htm |date=2014-06-20 }} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1884|1961|Iskrić, Ivan}} [[Kategorija:Austrijski vojskovođe]] [[Kategorija:Hrvatski vojskovođe]] [[Kategorija:Hrvatska vojna historija]] [[Kategorija:Hrvatska povijest 1790.-1918.]] [[Kategorija:Biografije, Vojvodina]] [[Kategorija:Biografije, Austrija]] pbnl7e37c0ut0fm8ccne4ey9njlasnd Imra Agotić 0 255865 42587613 42378620 2026-05-05T00:33:24Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Piloti JNA]] → [[Kategorija:Piloti Jugoslavenske narodne armije]] 42587613 wikitext text/x-wiki {{Infokvir vojna osoba |ime=Imra Agotić |slika=Imra Agotic 111209 1.jpg |opis= |veličina=200px |datum rođenja={{birth date|1943|1|12|df=y}} |mjesto rođenja=[[Gorjani]] kraj [[Đakovo|Đakova]], [[Kraljevina Jugoslavija]] |datum smrti= {{death date and age|2012|3|18|1943|1|12|df=y}} |mjesto smrti=[[Zagreb]], [[Hrvatska]] |nacionalnost= [[Hrvati|Hrvat]] |puno ime= |nadimak= |supruga= |suprug= |titule = |knjige= |služba= |čin=[[Datoteka:Pukovnik JNA.jpg|40px]] [[Pukovnik]]<br />[[Datoteka:General zbora.jpg|25px]] [[General zbora]] |ratovi=[[Rat u Hrvatskoj]] |bitke=[[Operacija Bljesak]]<br />[[Operacija Ljeto '95.]]<br />[[Operacija Oluja]] |vojska=[[Datoteka:Logo of the JNA.svg|25px]] [[Jugoslavenska narodna armija]]<br />[[Datoteka:Seal of the Armed Forces of Croatia.png|25px]] [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatska vojska]] |rod= [[Datoteka:Jrvpvo.jpg|25px]] [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]]<br />[[Datoteka:Seal of Croatian Air Force.png|20px]] [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Hrvatsko ratno zrakoplovstvo]] |jedinice= |zapovijedao=Hrvatsko ratno zrakoplovstvo |odlikovanja= }} '''Imra Agotić''' ([[Gorjani]], [[12. 1.]] [[1943]] - [[Zagreb]], [[18. 3.]] [[2012]]), hrvatski general i prvi zapovjednik [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva]]. == Biografija == [[General zbora]] Imra Agotić je rođen 12. 1. 1943 u Gorjanima. Završio je "Vojnu akademiju [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]]" (JNA) i "Školu narodne obrane", te magistrirao na [[Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu]]. Bio najvažniji kontraobavještajac [[5. korpus JNA - Banja Luka|5. banjalučkog korpusa JNA]]. [[2. 7.]] [[1991]] godine, tada s činom [[pukovnik]]a, general Agotić odlazi iz [[JNA]] i stavlja se na raspolaganje [[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjedniku Republike Hrvatske]] dr. [[Franjo Tuđman|Franji Tuđmanu]], koji ga svojom Odlukom od [[10. 8.]] 1991 godine postavlja za v.d. načelnika stožera [[Zbor narodne garde|Zbora narodne garde]] (ZNG) i vršitelja dužnosti zapovjednika ZNG-a.<ref name="lzmk">{{Cite web|title=Agotić, Imra|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=827|author=|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|format=|work=|pages=|day=|month=|year=|access-date=16. prosinca 2013.|archive-url=|archive-date=|quote=}}</ref><ref name="vl">{{Cite web|title=Preminuo general Imra Agotić, prvi zapovjednik Ratnog zrakoplovstva|url=http://www.vecernji.hr/hrvatska/preminuo-general-imra-agotic-prvi-zapovjednik-ratnog-zrakoplovstva-388388|author=|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Večernji list|format=|work=|pages=|day=|month=|year=18. ožujka 2012.|access-date=16. prosinca 2013.|archive-url=|archive-date=|quote=}}</ref><ref name="hrt">{{Cite web|title=Pokopan general Imra Agotić|url=http://www.hrt.hr/index.php?id=radio-clanak&tx_ttnews%5Btt_news%5D=158170&cHash=672e507f30|author=|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Hrvatska radiotelevizija|format=|work=|pages=|day=|month=|year=22. ožujka 2012.|access-date=16. prosinca 2013.|archive-url=|archive-date=|quote=}}</ref> U oktobru 1991 godine Tuđman je imenovao generala Agotića glavnim pregovaračem s predstavnicima JNA, čiji je predstavnik bio [[general]] [[Andrija Rašeta]], o njihovom napuštanju državnog područja republike Hrvatske. Pregovori su se vodili pod pokroviteljstvom "Promatračke misije [[Europska unija|Europske zajednice]]" u zagrebačkom hotelu "I" od [[8. 10.]] [[1991]] do konca te godine.<ref name="lzmk"/><ref name="vl"/><ref name="sd">{{Cite web|title=JNA je izigrala sve dogovore o evakuaciji vukovarskih ranjenika|url=http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20030628/novosti04.asp|author=|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Slobodna Dalmacija|format=|work=|pages=|day=|month=|year=|access-date=16. prosinca 2013.|archive-url=|archive-date=|quote=}}</ref> Mjesec dana kasnije promaknut je u čin [[general-bojnik]]a. Odlukom Predsjednika RH u januaru [[1992]] godine general Agotić je imenovan za prvog zapovjednika Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane. Na Dan državnosti [[1995.]] godine promaknut je u čin [[general-pukovnik]]a [[Oružane snage Republike Hrvatske|Oružanih snaga Republike Hrvatske]] (HV).<ref name="lzmk"/> U martu [[1996]] godine general Agotić je imenovan pomoćnikom [[Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske|načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske]] za Hrvatsko ratno zrakoplovstvo. Ovu dužnost je obnaša do [[21. 2.]] [[2000]] godine kada ga je Predsjednik RH [[Stjepan Mesić]] imenovao svojim pomoćnikom za obranu i vojna pitanja.<ref name="lzmk"/><ref name="vl"/><ref name="hrt"/> [[31. 12.]] [[2002.]] godine general Agotić je umirovljen kao djelatna vojna osoba, prije čega je promaknut u čin generala zbora. [[1. 2.]] [[2003]] godine predsjednik [[Stjepan Mesić]] ga je imenovao svojim savjetnikom za nacionalnu sigurnost. Dužnost je obnašao do [[2005.]] godine.<ref name="lzmk"/><ref name="vl"/><ref name="hrt"/><ref>{{Cite web|title=Ministar Kotromanović uputio brzojav sućuti obitelji generala Agotića|url=http://www.morh.hr/hr/vijesti-najave-i-priopcenja/priopcenje/ministar-kotromanovic-uputio-brzojav-sucuti-obitelji-generala-agotica.html|author=|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Ministarstvo obrane Republike Hrvatske|format=|work=|pages=|day=|month=|year=19. ožujka 2012.|access-date=19. ožujka 2012.|archive-url=|archive-date=|quote=}}{{Dead link|date=January 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> [[2003]] godine general Agotić je svjedočio je u procesu protiv [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] u [[Haag]]u pred [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]].<ref name="hrt"/> General Agotić je iznenada umro [[18. 3.]] [[2012]] godine. Pokopu generala Agotića na [[Mirogoj]]u [[22. 3.]] 2012 prisustvovali su predsjednik [[Ivo Josipović]], predsjednik [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]] [[Boris Šprem]], [[Predsjednik Vlade Republike Hrvatske|predsjednik vlade]] [[Zoran Milanović]] i bivši predsjednik Mesić.<ref name="hrt"/> == Odlikovanja == * [[Datoteka:Ribbon of an Order of Nikola Šubić Zrinski.png|45px]] [[Red Nikole Šubića Zrinskog]]<ref name="nl">{{Cite web|title=Preminuo general bojnik Imra Agotić|url=http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Preminuo-general-bojnik-Imra-Agotic?articlesrclink=related|author=|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Hrvatska izvještajna novinska agencija|format=|work=|pages=|day=|month=|year=18. ožujka 2012.|access-date=16. prosinca 2013.|archive-url=|archive-date=|quote=}}</ref> * [[Datoteka:Ribbon of an Order of Ban Jelačić.png|45px]] [[Red bana Jelačića]]<ref name="nl"/> * [[Datoteka:Ribbon of a Commemorative Medal of the Homeland War.png|45px]] [[Spomenica Domovinskog rata]]<ref name="nl"/> * [[Datoteka:Ribbon of a Commemorative Medal of the Homeland's Gratitude.png|45px]] [[Spomenica domovinske zahvalnosti]]<ref name="nl"/><ref>{{Cite web|title=Odluka o odlikovanju Spomenicom domovinske zahvalnosti|url=http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_09_111_1783.html|author=|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Narodne novine|format=|work=|pages=|day=|month=|year=|access-date=30. lipnja 2009.|archive-url=|archive-date=|quote=}}</ref> * Medalje - [[Medalja Bljesak|Bljesak]], Ljeto '95. i [[Medalja Oluja|Oluja]]<ref name="nl"/> == Reference == {{reflist}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1943|2012|Agotić, Imra}} [[Kategorija:Hrvatski generali]] [[Kategorija:Oficiri JNA]] [[Kategorija:Piloti Jugoslavenske narodne armije]] [[Kategorija:Sahranjeni na groblju Mirogoj u Zagrebu]] [[Kategorija:Biografije, Đakovo]] efu8gvjgehocnp5xpottl0djppz0tze Franjo Tomašić 0 255866 42587749 42556773 2026-05-05T02:30:50Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Hrvatska vojna povijest]] → [[Kategorija:Hrvatska vojna historija]] 42587749 wikitext text/x-wiki {{Infokvir vojna osoba |ime = Franjo Tomašić |slika = |opis = |veličina = 180px |datum rođenja = [[2. X.]] [[1761.]] |mjesto rođenja = [[Rijeka]], [[Hrvatska]] |datum smrti = [[12. VIII]] [[1831.]] |mjesto smrti = [[Zadar]], [[Hrvatska]] |nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]] |puno ime = |nadimak = |supruga = |suprug = |titule = [[barun]] |knjige = |služba = 1776. - 1831. |čin = [[Podmaršal|Feldmarschalleutnant]] [[Datoteka:K.u.k. Feldmarschalleutnant.png|30px]] |ratovi = [[Francuski revolucionarni ratovi]]<br />[[Napoleonski ratovi]] |bitke = |vojska = [[Datoteka:Flag of the Habsburg Monarchy.svg|22px]] [[Habsburška Monarhija|Habsburška vojska]]<br />[[Datoteka:Flag of the Habsburg Monarchy.svg|22px]] [[Austrijsko Carstvo|Vojska Austrijskog Carstva]] |rod = |jedinice = |zapovijedao = |odlikovanja = [[Datoteka:Ord.MariaTeresa-CAV.png|40px]] [[Datoteka:Ord.MariaTeresa-COM.png|40px]] [[Datoteka:Ord.CoronaFerrea - GC.png|40px]] }} '''Franjo Tomašić''' ([[Rijeka (grad)|Rijeka]], 2. X. [[1761.]] - [[Zadar]], 12. VIII. [[1831.]]) hrvatski [[barun]], prvi guverner [[Dalmacija|Dalmacije]], [[Podmaršal|Feldmarschalleutnant]] (podmaršal) u vojsci [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]] i kasnije [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstva]]. == Biografija == Barun Franjo Tomašić, porijeklom iz slovenske plemenite obitelji, je rođen 2. listopada 1761. u [[Rijeka (grad)|Rijeci-Fiume]]. U dobi od 15 godina stupio je u [[Inženjerijska vojna akademija u Beču|Inženjerijsku vojnu akademiju]] u Beču, odakle je izišao kao jedan od najsposobnijih kadeta. Uskoro je postao oficir i iskazao se marljivošću pri izgradnji utvrde [[Josefsstadt]]a.<ref name="hv">{{Cite web|title=Franjo Tomašić (1761.-1831.)|url=http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/1722008/podlistak.asp|author=Vladimir Brnardić|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Hrvatski vojnik|format=|work=|pages=|day=|month=|year=siječanj 2008.|access-date=7. prosinac 2013.|archive-url=|archive-date=|quote=}}</ref> Prvi put je svoju hrabrost pokazao u obrani tvrđave [[La Quesnau]]a [[1793.]], u kojoj je sudjelovao kao satnik Inženjerijskog korpusa. Francuzi su ga zarobili i osudili na smrt [[giljotina|giljotinom]], i samo je pad francuske strahovlade spriječio tu drastičnu kaznu. Zalaganjem zapovjednika utvrde pukovnika Becka, barun Tomašić je oslobođen, te je pred samim carem [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franjom II.]] pohvaljen za hrabrost i zasluge u obrani utvrde. Barun Tomašić je [[1797.]] promaknut u čin bojnika inženjerijskog korpusa, a kao znak osobitoga carskog povjerenja dodijeljen je austrijskom ambasadoru na dvoru ruskog cara [[Pavao, ruski car|Pavla]] u [[Petrograd]]u. No, ondje nije dugo ostao jer je dobio zapovijed da se pridruži jedinicama što ih je Rusija, pod zapovjedništvom generala [[Aleksandr Vasiljevič Suvorov|Aleksandra Vasiljeviča Suvorova]], poslala u Italiju kao pomoć protiv Francuske tokom [[Francuski revolucionarni ratovi|Francuskih revolucionarnih ratova]]. Tomašić je dodijeljen korpusu generala [[Franz Seraph von Orsini-Rosenberg|Franza Serapha von Orsini-Rosenberga]]. U ratu [[1800.]] dokazao je svoju hrabrost na brijegu Fayle. Toga 11. IV, u jurišu na talijansku tvrđavu [[Bochetta|Bochettu]], da bi osokolio čete, sam je stupio na njihovo čelo. Vješto ih je i hrabro vodio u napad. No, zadobio je gotovo smrtnu ranu kroz prsa, od koje je teško ozdravio i imao posljedice do kraja života. Za to djelo odlikovan je Viteškim križem Reda Marije Terezije i bio promaknut u čin potpukovnika, a potom i pukovnika. Dodijeljen mu je bio i barunat, koji je prenesen i na njegova mlađeg brata Nikolu, tada majora. Brat baruna Tomašića je još [[1801.]] promaknut u čin potpukovnika, a [[1805.]] čin pukovnika.<ref name="hv"/> U vrijeme [[Napoleonski ratovi|Napoleonskih ratova]], [[1809.]], pri opsadi [[Palmanuova|Palmanuove]], Franjo Tomašić je dodijeljen glavnom štabu i 22. VIII. promaknut u čin general majora. Kraj rata dočekao je u Ugarskoj kao zapovjednik [[Leopoldstadt]]a, te je postavljen u komisiju koja je određivala nove granice između Francuske i Austrije u Hrvatskoj. Nakon toga postao je zapovjednik u [[Zagreb]]u, koji je tada bio važna pogranična točka. U ratu [[1813.]] dobio je tešku zadaću da ponovno osvoji [[Dalmacija|Dalmaciju]]. Na raspolaganju je imao malo ljudi i slaba sredstva. Na jesen [[1813.]] [[Austrijski pohod na Dalmaciju 1813.|krenuo]] je s 2.900 vojnika u Dalmaciju. U noći [[29. listopada|29.]] X. zauzeo je s jednom jedinicom Ličana pod pukovnikom Popovićem donji grad [[Knin]], te pozvao [[kninska tvrđava|kninsku tvrđavu]] na predaju. Tvrđava se predala već sljedeći dan. U Kninu je bilo mnogo krajišnika u francuskoj službi. Posada je dobila slobodan odlazak. Odatle je krenuoTomašić i već [[3. studenog]] osvanuo pred [[Zadar|Zadrom]], koji je branio francuski general [[César Antoine Roize]]. [[Opsada Zadra 1813.|Opsada]] je bila uspješna.<ref name="hv"/> Čim je Zadar pao, barun Tomašić je poduzeo sve mjere da osvoji [[Kotor]] i [[Dubrovnik]]. Poslao je 15.XII. svog pobočnika generala [[Bogdan Milutinović|Bogdana Milutinovića]], s dvije bojne krajišnika i jednim eskadronom banderijalnih husara, da zauzme Kotor, Dubrovnik i tvrđavu [[Kula Norinska (utvrda)|Norin]].<ref name="hv"/> To je sve uspio, a iz [[Boka kotorska|Boke kotorske]] istjerao je [[Crnogorci|Crnogorce]] koji su je bili zaposjeli. U kratko vrijeme barun Tomašić je iz Dalmacije otpremio sve francuske jedinice, na čelu s tri generala, kao zarobljenike u Italiju. Za dokazanu vojnu mudrost, a osobito za zasluge pri zauzimanju Zadra nakon petotjedne opsade, bio je pohvaljen od samoga cara, u pismu što ga je napisao vlastoručno u [[Freiburg]]u [[26. prosinca]] [[1813.]], a nagrađen je Zapovjedničkmi križemž Reda Marije Terezije i dobio čin podmaršala. U znak još jednog priznanja, car je povjerio Tomašiću upravu u osvojenim zemljama, što je on obavljao 18 godina. Barun Tomašić umro je u Zadru 12. VIII 1831., ne dočekavši posljednje priznanje cara, koji ga je kratko prije smrti odlikovao Red Željezne krune I. reda.<ref name="hv"/> === Činovi === * [[Datoteka:K.u.k. Kadett 1908-14.png|40px]] čin Kadett-feldwebel (kadet-narednik) dodijeljen 1781. godine. * [[Datoteka:K.u.k. Major.png|40px]] čin Major (bojnik) dodijeljen 1797. godine. * [[Datoteka:K.u.k. Oberstleutnant.png|40px]] čin Oberstleutnant (potpukovnik) dodijeljen 1802. godine. * [[Datoteka:K.u.k. Oberst.png|40px]] čin Oberst (pukovnik) dodijeljen 1804. godine. * [[Datoteka:K.u.k. OF6 Generalmajor.png|40px]] čin Generalmajor (general-bojnik) dodijeljen 1809. godine. * [[Datoteka:K.u.k. Feldmarschalleutnant.png|40px]] čin Feldmarschalleutnant (podmaršal) dodijeljen 1813. godine. === Odlikovanja === * Viteški križ Reda Marije Terezije (Ritter des Militär Maria Theresien Ordens)<ref name="hv"/> * Zapovjednički križ Reda Marije Terezije (Kommandeur des Militär Maria Theresien Ordens)<ref name="hv"/> * Red Željezne krune I. reda (Ritter I. Klasse des Orden der Eisernen Krone)<ref name="hv"/> == Izvori == {{izvori}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1761|1831|Tomašić, Franjo}} [[Kategorija:Austrijski vojskovođe]] [[Kategorija:Hrvatski baruni]] [[Kategorija:Hrvatski vojskovođe]] [[Kategorija:Hrvatska vojna historija]] [[Kategorija:Austrijska vojna historija]] [[Kategorija:Biografije, Rijeka]] aj3ijh8df8lkjt6hduz7ri46kj4hkrc Dugi rat 0 255912 42587743 42510086 2026-05-05T02:30:28Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Hrvatska vojna povijest]] → [[Kategorija:Hrvatska vojna historija]] 42587743 wikitext text/x-wiki {{about|oružanom sukobu na početku 17. vijeka|naselje u Hrvatskoj|Dugi Rat|ostala značenja|Dugi rat (razvrstavanje)}} {{Infokutija vojni sukob |sukob=Dugi rat<br />Petnaestogodišnji rat u Mađarskoj |slika=Battle of Mezőkeresztes 1596.jpg |dio=[[Osmansko-habsburški ratovi|Osmansko-habsburških ratova]] |datum=1591 / 1593 – 1606 |mjesto=Mađarska, Vlaška, Balkan |rezultat=[[Mir u Zsitvatoroku]] |strana1={{flagicon|Habsburška Monarhija}} [[Nadvojvodstvo Austrija|Austrija]] <br />{{flag|Sveto Rimsko Carstvo}} <br />[[Datoteka:Flag of the Habsburg Monarchy.svg|23px]] [[Kraljevina Mađarska (1538–1867)|Habsburška Kraljevina Mađarska]]<ref name="Csorba 1998">{{cite book|first=Csaba |last=Csorba |coauthors=János Estók and Konrád Salamon|title=Magyarország Képes Története|publisher= Hungarian Book-Club|location=Budapest |year=1998|isbn=963-548-961-7}} 62.-64. p.</ref><br />[[Datoteka:Flag of the Kingdom of Croatia (Habsburg).svg|23px]] [[Kraljevina Hrvatskja (Habsburg)|Kraljevina Hrvatska]]<ref name="Csorba 1998">{{cite book|first=Csaba |last=Csorba |coauthors=János Estók and Konrád Salamon|title=Magyarország Képes Története|publisher= Hungarian Book-Club|location=Budapest |year=1998|isbn=963-548-961-7}} 62.-64. p.</ref><br />[[Datoteka:Flag of Bohemia.svg|23px]] [[Kraljevina Češka]] <br />[[Datoteka:Flag of Transylvania before 1918.svg|23px]] [[Kneževina Transilvanija]]<br />[[Datoteka:Flag of Wallachia.svg|25px]] [[Vlaška]] <br />{{flag|Moldavija}} <br />[[Datoteka:Flag of the Cossack Hetmanate.svg|25px]] [[Zaporoški kozaci]]<br />{{flag|Španija|1506}} <br />[[Datoteka:Serbian Cross.svg|20px]] [[Banatski ustanak|Srpski hajduci]]<br />{{flag|Papinska Država|old}} <br />{{flagcountry|Mletačka Republika}} <br />[[Datoteka:Flag of Electoral Saxony.svg|20px]] [[Elektorat Saksonija]]<br />[[Datoteka:Medici Flag of Tuscany.png|23px]] [[Veliko Vojvodstvo Toskana|Toskana]] <br />[[Datoteka:Flag of Shah Tahmasp I.svg|23px]] [[Safavidska dinastija|Perzija]]<br />[[Datoteka:Cross Order of Saint Stephanus.svg|20px]] [[Vitezovi sv. Stjepana]]<br />[[Datoteka:Coat of arms of the House of Este (1471).svg|20px]] [[Vojvodstvo Ferrara]]<br />[[Datoteka:Coat of arms of the House of Gonzaga (1433).svg|20px]] [[Vojvodstvo Mantova]]<br />{{flag|Vojvodstvo Savoja}} |strana2={{flag|Osmansko Carstvo|1453}}<br />[[Datoteka:Gerae-tamga.svg|22px]] [[Krimski Kanat]] <br /> [[Nogajska Horda|Nogajski Kanat]] |komandant1=[[Rudolf II, svetorimski car]]<br /> [[István Bocskai]]<br /> [[György Thurzó]]<br /> [[Hermann Christof von Russwurm]]<br /> [[Giorgio Basta]]<br />[[Mihalj Hrabri]]<br /> [[Starina Novak]] |komandant2=[[Murad III]]<br /> [[Mehmed III]]<br />[[Ahmed I]]<br />[[Sinan Paša]]<br />[[Hasan Predojević]]<br />[[Tiryaki Hasan Pasha]]<br />[[Damat Ibrahim Pasha]]<br />[[Lala Mehmed Pasha]] |snaga1=95.000<ref name="Ervin Liptai 1984">Ervin Liptai: Magyarország hadtörténete I. 1984. {{ISBN|963-326-337-9}}</ref><ref name="Zsigmond Pach 1686">Zsigmond Pach: Magyarország története 1526–1686, 1985. {{ISBN|963-05-0929-6}}</ref> |snaga2= 160.000–180.000<ref name="Ervin Liptai 1984">Ervin Liptai: Magyarország hadtörténete I. 1984. {{ISBN|963-326-337-9}}</ref><ref name="Zsigmond Pach 1686">Zsigmond Pach: Magyarország története 1526–1686, 1985. {{ISBN|963-05-0929-6}}</ref> |gubici1= nepoznati, teški |gubici2= nepoznati, teški| }} '''Dugi rat''', također poznat kao ''Dugi turski rat'', odnosno '''Trinaestogodišnji rat''' ili '''Petnaestogodišnji rat''' bio je oružani sukob koji se od 1593. do 1606. vodio na području [[Balkan]]a, [[Centralna Evropa|Centralne]] i [[Istočna Evropa|Istočne Evrope]] između [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] na jednoj, te koalicije [[kršćanski svijet|kršćanskih]] država na čelu sa [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetim Rimskim Carstvom]] i [[dinastija Habsburg|dinastijom Habsburg]] na drugoj strani. Započeo je 1591. godine kao serija manjih [[čarka|čarki]] na tadašnjoj granici Habsburškog i Osmanskog Carstva, da bi eskalirao u veći sukob tek nakon neuspjeha osmanskih snaga da [[Bitka kod Siska (1593)|zauzmu Sisak]] 1593. godine. Rat, u kome su obje strane koristile [[vazal]]ne kršćanske feudalce u današnjoj [[Mađarska|Mađarskoj]] i [[Rumunjska|Rumunjskoj]] se najvećim dijelom vodio oko manjeg broja graničnih uporišta, a značajno je ekonomski iscrpio obje strane. Konačno je dovršen [[Mir u Zsitvatoroku|Mirom u Zsitvatoroku]] koji je granice uredio po načelu ''[[status quo ante bello]]'', ali koga su Habsburgovci, zbog prestanka obaveze da plaćaju tadašnji [[danak]] Turcima i priznanja [[Rudolf II, svetorimski car|Rudolfa II]] za [[car]]a tumačili kao svoju diplomatsku pobjedu. Njime je na granici dva carstva uspostavljen relativan mir koji će potrajati skoro šest decenija. == Izvori == {{Reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Long Turkish War}} * [http://www.angelfire.com/sk3/quality/Part_of_Hungary_II.html A timeline (approx. in the middle of the page)] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Dugi rat| ]] [[Kategorija:1590-e]] [[Kategorija:1600-e]] [[Kategorija:Austrijski ratovi]] [[Kategorija:Hrvatska vojna historija]] [[Kategorija:Mađarski ratovi]] [[Kategorija:Italijanski ratovi]] [[Kategorija:Njemački ratovi]] [[Kategorija:Historija Moldavije]] [[Kategorija:Osmanski ratovi]] [[Kategorija:Rumunski ratovi]] [[Kategorija:Historija Slovačke]] [[Kategorija:Srpski ratovi]] [[Kategorija:Španski ratovi]] [[Kategorija:Habsburška Monarhija]] [[Kategorija:Sveto Rimsko Carstvo]] [[Kategorija:Novovjekovni ratovi]] [[Kategorija:Ratovi u Evropi]] 0glc13yzjwgky618te44iho96cmsjjz Uskočki rat 0 257907 42587750 42418207 2026-05-05T02:30:54Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Hrvatska vojna povijest]] → [[Kategorija:Hrvatska vojna historija]] 42587750 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojni sukob |sukob=Uskočki rat |slika = SenjNehajgrad0.jpg |opis_slike=<small> ''Uskočka tvrđava Nehaj''</small> |dio= |datum=[[11. august]] [[1615]]. – [[6. novembar]] [[1617]]. |mjesto=[[Furlanija]], [[Veneto]], [[Istra]], [[Dalmacija]], [[Jadran]] |rezultat= formalna [[Mletačka Republika|mletačka]] pobjeda (u suštini [[status quo]]) |strana1=[[Datoteka:Flag of Most Serene Republic of Venice.svg|23px]] [[Mletačka Republika]] |strana2=[[Datoteka:Flag of the Habsburg Monarchy.svg|25px]] [[Habsburška Monarhija|Austrija]] |komandant1=Pompeo Giustiniani<br />Don Giovanni de' Medici<br />Johan Ernst van Nassau -Siegen |komandant2=Adam von Trautmannsdorf<br />Baltasar Marradas |snaga1= |snaga2= |gubici1= |gubici2= }} '''Uskočki rat''' ([[Talijanski jezik|talijanski]]: ''Guerra di Gradisca'') bio je [[rat]] između [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] i [[Habsburška Monarhija|Austrije]] koji je trajao od [[11. august]]a [[1615]]. do [[6. novembar|6. novembra]] [[1617]].<ref name=tre/> Taj rat bio je uvertira za [[Tridesetogodišnji rat]]. Obje strane koristile su se [[najamnik|najamnicima]], tako su se na obje strane borili [[Talijani]], [[Nijemci]], [[Hrvati]], [[Albanci]] i [[Francuzi]]. Jedina razlika bila je u tome što se [[Mletačka Republika|Venecija]] služila i [[Grci|grčkim]] plaćenicima, a [[Habsburg]]ovci [[Španjolska|španjolskim]].<ref name=tre/> Taj rat se vodio sa promjenjivom srećom, iako su Mlečani načelno bili puno snažniji, ipak nisu uspjeli ostvariti neke značajnije uspjehe, pa je nakraju [[1617]]. završio na istim početnim pozicijama. I jedna i druga strana provodile su velike pljačkaške akcije protiv civilnog stanovništva, uostalom tako se posredno plaćalo vojnike. Osobito teško je stradala [[Istra]], gdje su se ratne aktivnosti produžile sve do [[april]]a [[1618]]. Računa se da je tadašnja Istra izgubila oko 30–50% stanovništva i 90–99% stoke, a da je porušeno ili spaljeno 60–90% kuća, i napušteno oko 90–98% polja. Suvremenici su ga smatrali pravom katastrofom, jer su se njegove posljedice još dugo osjećale po cijeloj Istri.<ref name=istra>{{cite web | url =http://www.istrapedia.hr/hrv/1198/uskocki-rat/istra-a-z/ | title =''Uskočki rat'' | accessdate = 1. 1. 2014 | language=hrvatski | publisher=Istrapedia}}</ref> == Uzrok rata == Još je [[habsburg]]ški [[car]] [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand I.]] počeo sa politikom instrumentaliziraranja brojnih manje više [[Južni Slaveni|slavenskih]] [[balkan]]skih izbjeglica, koji su bježeći pred [[Osmansko Carstvo|Turcima]], potražili utočište u zemljama pod njegovom kontrolom, pa im je dozvolio da se nasele u [[Kranjska|Kranjskoj]] i [[Dalmacija|Dalmaciji]], i to uz subvencije i povlastice u zamjenu za služenje u [[Paravojna formacija|paravojnim]] formacijama, koje su trebale svojim [[Gerila|geriliskim]] akcijama podrivati tadašnju [[Mletačka Republika|mletačku]] dominaciju nad [[Jadran]]om.<ref name=tre/> Oni su kasnije postali poznati pod imenom [[Uskoci]]. [[Mletačka Republika]] je uzalud protestirala, na kraju je bila prisiljena ojačati obranu brodskih konvoja, i poduzimati kojekakve kaznene ekspedicije protiv uskočkih baza, ali su carevi [[Maksimilijan II., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijan II.]] i [[Rudolf II]] uz deklarativno gnušanje, ipak nastavili istu politiku. Pravi [[casus belli]] bili su gubitak broda rektora [[Kotor]]a i otmica [[providur]]a [[Krk]]a [[1612]]., zbog tog je [[Mletačka Republika|mletačka]] [[mornarica]] poduzela blokadu svih [[Habsburška Monarhija|austrijskih]] [[luka]] primoravši tako u [[februar]]u [[1613]]. [[Nadvojvoda|nadvojvodu]] [[Ferdinand II Štajerski|Ferdinanda II.]] da prihvatiti sporazum<ref name=tre/>, kojim se obavezao da će raseliti [[Uskoci|uskoke]], i onemogućiti njihove daljnje aktivnosti, ali se to nije obistinilo, jer su uskoci nastavili sa [[gusari|gusarenjem]]. Pa su tako u [[maj]]u [[1613]]. pored [[otok]]a [[Hvar]]a orobili [[brod]] i zarobili [[venecija]]nskog [[Plemstvo|patricija]] Cristofora Veniera.<ref name=tre/> Nakon tog je u [[august]]u [[1613]]. organizirana [[mir]]ovna konferencija u [[Linz]]u, Austrija je kao uvjet za prekid neprijateljstva, tražila liberalizaciju plovidbe po [[Jadran]]u, ali je to [[Mletačka Republika]] odbila.<ref name=tre/> == Početci Uskočkog rata == [[Mletačka Republika|Mletačka]] [[flota]] blokirala je [[1614]]. [[Trst]], čija je posada već prije tog pojačana [[Kapetan (vojska)|kapetanom]] Sebastianom Zuechom. Zbog tog su se [[Mletačka Republika|Mlečani]] sa dvije [[Pješadija|pješadijske]] [[četa|čete]] uputili prema [[dvorac|dvorcu]] San Servolo (Grad Socerb) u [[kras]]u pored [[Koper|Kopra]] i opljačkali ga. Njih su na povratku presreli 240 [[Nijemci|njemačkih]] [[Arkebuza|arkebuzira]] i zapucali na njih, pobivši i ranivši desetke vojnika.<ref name=tre/> Nakon tog je [[Istra|istarski]] [[providur]] Benedetto da Lezze sa nekih 1000 [[Konjica|konjanika]] i [[Pješadija|pješadijskih]] vojnika zauzeo San Servolo. Zauzvrat je [[jesen]] [[1615]]. [[trsat]]ski [[grof]] [[pukovnik]] [[Vuk Krsto Frankopan|Vuk Frankopan]] sa [[uskoci]]ma i [[hrvati|hrvatskim]] [[vojska|vojnicima]] opljačkao okolicu [[Monfalcone]]a.<ref name=tre/> Nakon tog se na [[kras]]u iznad [[Trst]]a sakupilo 1200 hrvatskih vojnika, 500 [[Uskoci|uskoka]] i 500 [[Konjica|konjanika]], nasuprot njima s druge strane stajala je [[Mletačka Republika|Mletačka]] vojska od 3000 ljudi na čelu sa [[Istra|Istarskim]] [[providur]]om Benedettom da Lezze. Međusobne čarke počele su u [[oktobar|oktobru]] [[1615]]. Tad je [[Savojsko Vojvodstvo|savojski]] [[dužd]] ponudio Veneciji savezništvo, ali je to [[Savjet umoljenih|senat]] odbio.<ref name=tre/> == Bitka kod solana u Muggi == Ratu je prethodila kriza oko [[solana]] Žavlje (Zaule) kod [[Muggia|Muggie]] [[1609]]., jer su [[Trst|Trščani]] htjeli potrebe seljaka iz zaleđa za [[sol]]ju skrenuti prema svojim novim solanama.<ref name=istra/> [[Istra|Istarski]] [[providur]] Benedetto da Lezze iskrcao se [[24. novembar|24. novembra]] [[1615]]., sa jednom [[Galija (brod)|galijom]], i nekoliko manjih brodova u [[zaljev]]u kod [[Muggia|Muggie]] sa posadom od oko 3800 vojnika, kojima se pridružilo još 6 [[četa]] pod vodstvom [[Kapetan (vojska)|kapetana]] Fabija Galla, koje su domarširale iz [[Istra|Istre]]. Oni su zauzeli [[solana|solane]] kod Žavlja (Zaule) i počeli ih uništavati.<ref name=tre/> Austrijanci su sa [[kras]]a hitno uputili jedinice [[Kapetan (vojska)|kapetana]] Daniela Francola, [[trsat]]skog [[grof]]a [[Vuk Krsto Frankopan|Vuka Frankopana]] i [[Trst|tršćanske]] [[Arkebuza|arkebuzire]] predvođene kapetanom Sebastianom Zuechom. Iznenađeni Venecijanci počeli su bježati prema svojim brodovima, sa [[Galija (brod)|galije]] su stali panično pucati iz topova, ali je Fabio Gallo sa svojim vojnicima pobjegao sa bojišta. U tom metežu su [[Mletačka Republika|Mlečani]] izgubili oko 4000 do 6000 ljudi (oni sami govorili su samo 120) i zastavu, s druge strane Austrijanci imali samo 10 poginulih.<ref name=tre/> == Širenje sukoba na Furlaniju == [[Providur]] Palme (današnja [[Palmanova]]) uspio je [[Mobilizacija|mobilizirati]] vojsku od nekih 3000 ljudi, koja je [[20. decembar|20. decembra]] [[1615]]. krenula prema [[Soča|Soči]] i počela opsadu [[habsburg]]ške [[fortifikacija|utvrde]] [[Gradisca d'Isonzo|Gradiške]]. Lokalna [[milicija]] u [[Mošćenička Draga|Mošćeničkoj Dragi]], uspjela je spriječiti iskrcavanje dviju mletačkih [[Galija (brod)|galija]] i 40 [[barka|barki]]. Pa su oni između 25. i [[30. decembar|decembra]] u znak odmazde krenuli pljačkati i paliti [[Istra|istarska]] naselja u unutrašnjosti koja su bila pod [[Habsburška Monarhija|austrijskom]] vlašću.<ref name=tre/> Komandant mletačkih jedinica Pompeo Giustiniani je nastupajući sa svojim [[Pješadija|pješadijskim]] i [[Konjica|konjaničkim]] [[četa]]ma toliko iznenadio Austrijance, da su oni u panici napustili svoje položaje kod [[Gorica|Gorice]]. Ali su se s druge strane na okolnim brdima rasporedile jedinice Adama Trautmansdorfa, a posada [[Gradisca d'Isonzo|Gradiške]] dobila je pojačenje na čelu sa [[grof]]om Riccardom di Strassoldom, i jednu jedinicu [[Koruška|koruških]] [[Arkebuza|arkebuzira]].<ref name=tre/> [[Uskoci]] su se uspeli ubaciti u mletačku pozadinu kod [[Monfalcone]]a i između 20 i [[30. januar]]a [[1616]]. opljačkati neka naselja Mlečani su podigli utvrdu Mariano i počeli pljačkati predgrađa [[Gradisca d'Isonzo|Gradiške]] zbog tog je [[karlovac|karlovački]] [[Kapetan (vojska)|kapetan]] Daniel Francol pokušao napraviti protunapad, sa 30 [[Konjica|konjanika]] i [[Pješadija|pješadijskom]] [[četa|četom]]. Njegov napad osujetili su Mlečani sa tri strane, [[Konjica|konjicom]] pod vodstvom Pompeo Giustiniani sa boka, [[udine]]ški [[Kapetan (vojska)|kapetan]] Daniel Antonini s druge i Tristan Savorgnan sa treće, na kraju su ga opkolili i pobili sve uključujući i Francola.<ref name=tre/> == Prva opsada [[Gradisca d'Isonzo|Gradiške]] utvrde == Mlečani su počeli sa velikim opsadnim radovima ispred [[Gradisca d'Isonzo|Gradiške]] [[24. februara]] [[1616]]., uz stalno ometanje [[Konjica|konjaničkih]] protunapada iz [[Gorica|Gorice]] i Ločnika. Ipak su dogurali [[top]]ove i stali kopati tunele da [[mina|miniraju]] bastion San Giorgio. Iznenadni protunapad branioca na njihove položaje [[21. mart]]a nanio im je teške gubitke od 400 poginulih, u tom napadu je umalo stradao i sam komandant Pompeo Giustiniani.<ref name=tre/> Ni miniranje im nije uspjelo, ali su nastavili uzaludno tući po utvrdi, koja je u međuvremenu dobila još jedno pojačanje, nakon tog su pokrenuli još jedan uzaludan napad [[25. mart]]a. Na kraju je [[29. mart]]a Giustiniani prekinuo opsadu i povukao se u Mariano.<ref name=tre/> == Bitka kod Ločnika ([[Gorica]]) == Mlečani su nakon tog počeli širili glasine o novoj rundi pregovora o miru, a s druge strane su radili na transformaciji svojih trupa. U svoje jedinice uključili su 200 robijaša kojima su za to ponudili oprost i unajmili 4000 [[Francuzi|Francuza]]. Pompeju Giustinianiju dali su pomoćnike; Francesca Martinenga i Ferrantea de Rossija. Tako ojačani krenuli su ponovno u napad, ali je kod kod Ločnika ([[Gorica]]) [[2. maj]]a sačekao austrijski komandant Trautmansdorf sa takvom artiljerijskom vatrom da su se Mlečani zbog velikih gubitaka morali povući. Mlečani su nakon tog zbog bolesti smanjili vojne aktivnosti, dok su s druge strane Austrijanci dobili pojačanje.<ref name=tre/> Dotadašnjeg [[providur]]a za naoružanje Barbariga, zamjenio je [[6. jun]]a novi [[Antonio Priuli]], on je osvježio jedinice novim [[najamnik|najamnicima]] iz [[Furlanija|Furlanije]] i [[Dalmacija|dalmacije]]. U sklopu svojih priprema stao je jačati svoje utvrde na frontu, i napadati austrijske položaje i naselja po [[Istra|Istri]], ne bi li ih razvukao. Austrijanci su na to odgovorili upadom na teritorij [[Monfalcone]]a. [[albanci|Albanski]] [[najamnik|najamnici]] pokušali su za Mlečane osvojiti utvrdu Stella [[5. august]]a, ali su se zbog velikih gubitaka morali povući.<ref name=tre/> Mlečani u [[jul]]u [[1616]]. pljačkaju krajeve oko [[Kobarid]]a i [[Tolmin]]a. [[Engleska|engleski]] plaćenik [[Kapetan (vojska)|kapetan]] Schmit, kog je plaćao [[biskup]] [[Bamberg]]a sa 400 svojih vojnika i austrijskim jedinicama na prepad majstorski zauzima [[Pontebba|Pontebbu]] [[4. august]]a. Zbog tog Mlečani organiziraju protunapad koji vodi Marcantonio di Manzano i ponovno [[13. august]]a zauzimaju Pontebbu i Malborghetto. [[Konjica]] pod vodstvom Giacoma Antoninija produžuje napad i pljačka okolicu [[Tarvisio|Tarvisia]]. Mlečani su nakon tog povlače u Pontebbu i rade na jačanju njegove obrane. Camillo Tevigiano sa svojim [[Grci|grčkim]] plaćenicima iz [[Cividale del Friuli|Cividalea]] upada u dolinu [[Soča|Soče]] i kraj oko [[Kobarid]]a i [[Tolmin]]a.<ref name=tre/> Austrijanci se [[28. august]]a povlače na lijevu obalu [[Soča|Soče]], jer su zbog bolesti izgubili jednu trećinu svoje vojske. Pompeo Giustiniani postavlja svoju artiljeriju ispred utvrde San Pietro na brdu Fortin i počinje je bombardirati [[10. septembar|10. septembra]] nakon tog se [[Kapetan (vojska)|kapetan]] utvrde Sibel predao [[19. septembar|10. septembra]] i uz počasti napustio utvrdu.<ref name=tre/> [[Datoteka:Mura di Gradisca.jpg|thumb|left|280px|Bedemi [[Gradisca d'Isonzo|Gradiške]] utvrde]] Rat je nastavljen manjim okršajima kod kod Ločnika, gdje su se obje strane nastojale bolje ukopati. Mlečani su krajem novembra odbili austrijski protunapad kod [[Gradisca d'Isonzo|Gradiške]], njihov komandant Camillo Trevigliano sa [[Hrvati|hrvatsko]]-[[Albanci|albanskim]] [[Konjica|konjanicima]] prelazi [[Soča|Soču]] i upada u [[Valonci|valonski]] logor kod [[Gorica|Gorice]], ali je usprkos početnih uspjeha na račun iznenađenja odbijen, jer je Valoncima u pomoć priskočila vojska [[Španjolci|Španjolca]] Baltasara Marradasa. Trevigliano se jedva izvukao do Ločnika, ali su Austrijanci u brzom kontranapadu pod komandom Trautmansdorfa, prešli Soču i napali njegove [[Konjica|konjanike]], u metežu koji je izbio ranjen je u ruku Trautmansdorf, ali je Mlečane zahvatila panika pa su se razbježali ostavivši mnogo svojih poginulih i ranjenih vojnika, među ostalim i Francesca Giustiniana.<ref name=tre/> U [[januar]]u [[1817]]. je Giovanni de Medici preuzeo komandu nad mletačkom vojskom, podržan od novog [[providur]]a za naoružanje Antonija Landa. Austrijancima su stigla značajna pojačanja novih [[najamnik]]a iz [[Štajerska|Štajerske]], [[Koruška|Koruške]] i [[Kranjska|Kranjske]], pa su oni pojačali pritisak na drugu obalu [[Soča|Soče]], zbog čeg su Mlečani počeli podizati nove utvrde.<ref name=tre/> Austrijanci [[30. januar]]a [[1817]]. napadaju Ločnik ([[Gorica]]), ali ih je jaka artiljerijska vatra zaustavila, pa su se uz velike gubitke povukli. Mlečani s druge strane u [[februar]]u napadaju austrijske položaje kod Šmartna v Brdih i Vipolža, ali se povlače kad su ih s bokova napali [[uskoci]] i lokalni stanovnici. [[Tolmin]]ski [[Kapetan (vojska)|kapetan]] Gaspar von Dörnberg u [[februar]]u sa vrlo malim snagama napada [[Cividale del Friuli|Cividale]]. Mlečani su se u [[februar]]u ponovno primakli [[Gradisca d'Isonzo|Gradiški]] i otpočeli radove za dugotrajnu opsadu, pritom ih je stalno ometala austrijska [[konjica]]. Giovanni de Medici [[1. april]]a pokreće golemu ofenzivu, i sa velikim snagama napada utvrdu Stella, ali je odbijen od malog [[garnizon]]a [[Kapetan (vojska)|kapetana]] Paradisa. Mlečani su prešli [[Soča|Soču]] na šest mjesta, ali su njihove kolone zaustavljene jakom artiljerijskom vatrom. Jedini prodor napravljen je kod Vipolža kog su uspjeli i zauzeti, ali uz velike gubitke.<ref name=tre/> [[Nadvojvoda]] [[Ferdinand II Štajerski|Ferdinand II.]] šalje kao pomoć jedan kontingent vojnika koju mu je dao [[biskup]] iz [[Štajerska|štajerskog]] [[Gurk]]a i jedan iz [[Kranjska|Kranjske]] sa komandantom Erwardom von Auespergom. [[Gorica|Gorički]] [[plemstvo|plemići]] unajmljuju [[Konjica|konjanike]] i jednu jedinicu [[Tirol (austrijska savezna zemlja)|tirolskih]] [[Arkebuza|arkebuzira]] predvođenih [[Engleska|engleskim]] [[Kapetan (vojska)|kapetanom]] Henryjem Brusom.<ref name=tre/> Baltasar Marradas je sa jednim [[Konjica|konjičkim]] [[puk]]om i [[Španjolska|španjolskom]] pješadijom krenuo na [[Istra|Istru]] i [[14. maj]]a zauzeo [[Gračišće]], a nakon tog [[20. maj]]a i [[Plomin]] sa svim brodovima u luci, zatim je poharao [[Labin]] i okolicu, pa se nakon tog povukao na [[Soča|Soču]].<ref name=tre/> == Mletačka ofenziva == U [[Monfalcone]]u se iskrcava [[grof]] Johan Ernst van Nassau sa svojim kontigentom od 4000 [[Holandija|holandskih]] [[najamnik]]a, na taj način su Mlečani uspjeli mobilizirati impresivnu vojsku od 20.000 ljudi, među kojima je bilo i dosta [[Britanija|britanskih]] plaćenika.<ref name=tre/> Mlečani su se pripremeli za veliku ofenzivu, zbog tog je komandant Giovanni de Medici, preselio svoj [[štab]] u [[Monfalcone]] da bude biže frontu. U zoru [[2. jun]]a [[Holandija|Holandezi]] zauzimaju San Martino del Carso, Austrijanci napuštaju sve svoje položaje između [[Gradisca d'Isonzo|Gradiške]] i brda, koje zaposjeda mletačka vojska. Camillo Treviglian napada austrijske položaje kod [[Gorica|Gorice]], istovremeno šest mletačkih [[Galija (brod)|galija]] bombardira dvorac [[Duino]].<ref name=tre/> Sljedećeg dana [[Holandija|Holandezi]] ovladavaju brdom San Michele, a nakon dolaska artiljerije uspjevaju probiti linije austrijske obrane. Nakon dva dana predaje im se 400 vojnika iz austrijske utvrde, u zamjenu za slobodan prolaz. Sad se nalaze pred samim austrijskim [[štab]]om iza parka Rubbia, pa Austrijanci počinju sa evakuacijom [[Gorica|Gorice]]. Ali je tad holandski napad stao, jer je njihov komandant Johan Ernst van Nassau odbio nastaviti napad, zbog premorenosti svojih vojnika.<ref name=tre/> To je dalo Austrijancima priliku da ojačaju svoju obranu, tokom jedne od rutinskih inspekcija bedema [[7. jun]]a u topničkom napadu, ubijen je komandant Trautmansdorf, njega je zamjenio [[Španjolci|Španjolac]] Baltasar Marradas. On je podvalio Mlečanima lažnu korespondenciju i tako ih obmanuo da [[Gradisca d'Isonzo|Gradiška]] ima puno bolje zalihe i snagu, nego što je bilo stvarno stanje.<ref name=tre/> Nakon tog su Austrijanci uspješno odbili tri napada na park Rubbia 9., 12. i 20. [[jun]]a, pa je tako završila i ta mletačka ofenziva. == Druga opsada Gradiške == Mlečani su i dalje uporno napadali i pojačali blokadu [[Gradisca d'Isonzo|Gradiške]], ipak se zbog gubitaka i bolesti njihova [[Holanđani|holandska]] vojska skoro prepolovila. S druge strane Austrijancima je stiglo pojačanje, na čelu s Albertom von Wallensteinom, pa su oni u julu [[1617]]. u tri kolone iz Farre, [[Gorica|Gorice]] i [[Gradisca d'Isonzo|Gradiške]] napali logor [[Albanci|albanske]] [[Konjica|konjice]] Camilla Trevigiana i nanijeli mu teške gubitke. Među poginulima bili su i njegovi [[komandant]]i Marcantonio di Manzano, Pietro Avogadro i Leonardo Gualdo.<ref name=tre/> Austrijanci su na taj način uspjeli dopremiti municiju i hranu do Gradiške. Jedna austrijska kolona [[22. jul]]a [[1617]]. napada položaje mletačke vojske, koja je opsjedala utvrdu Stellu, i nanosi joj velike gubitke. Istovremeno Austrijanci kontraofenzivom ponovo zauzimaju rovove na brdu San Michele. Lando se sprema s teškoćama. Nakon tog se Giovanni de Medici, povlači sa komndantskog položaja, i to zbog zdravstvenih razloga, na njegov položaj [[24. jul]]a stupa princ Luigi d' Este.<ref name=tre/> == Španjolci ulaze u rat == Pedro Giron, [[vojvoda]] od Osuna i pot[[kralj]] [[Napuljsko kraljevstvo|Napulja]] napao je [[1617]]. mletačku [[flota|flotu]] kod [[Dubrovnik|dubrovačkog]] [[Gruž]]a i nanio joj ozbiljnu štetu. Istovremeno je u [[Trst|tršćanskoj]] luci [[Španjolska|španjolski]] brod iskrcao 150 najamnika na čelu sa [[Englezi|Englezom]] Rupertom Eliatom.<ref name=tre/> Nakon tog je [[Mletačka Republika]] prikupila flotu od 86 [[Galija (brod)|galija]] i manjih [[brod]]ova, i unajmila [[Engleska|engleske]] i [[Holandija|holandske]] [[pirat]]e.<ref name=tre/> == Mirovni pregovori u Parizu i Madridu == Uz posredovanje [[Francuska|Francuske]] i [[papa|pape]] u [[septembar|septembru]] [[1617]]. otpočeli su u [[Pariz]]u mirovni pregovori S druge strane se Pedro di Toledo, [[Španjolska|španjolski]] [[guverner]] [[Milansko Vojvodstvo|Milana]] u [[oktobar|oktobru]] [[1617]]. uputio sa vojskom prema [[Crema, Italija|Cremi]], na granicu [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]]. Na drugoj strani je Rizzardo da Strassoldo pokušao zadnji napad na [[Gradisca d'Isonzo|Gradišku]], ali je uspio zauzeti samo periferne utvrde.<ref name=tre/> Pregovori su nastavljeni u [[Madrid]]u, oni su doveli do primirja [[28. novembar|28. novembra]], što je omogućilo Baltasaru Marradasu da dopremi hranu do Gradiške.<ref name=tre/> S druge strane, mletački [[Holandija|holandski]] najamnici su se pobunili u [[januar]]u [[1618]]., tu bunu su možda isprovocirali agenti Pedra Girona, vojvode od Osuna pot[[kralj]]a [[Napuljsko kraljevstvo|Napulja]], Holandezi su se nakon tog povukli nakon nekoliko ustupaka. Pariški mirovni ugovor je ratificiran u Madridu [[1. februar]]a [[1618]]. i objavljen [[24. jun]]a, on je načelno utvrdio prijašnje stanje. Austrija se obavezala da će [[Uskoci|uskoke]] držati podalje od obale, a [[Mletačka Republika]] da će vratiti sve okupirane teritorije.<ref name=tre/> == Španjolska urota == Rat se nakon tog prenio u samu [[Venecija|Veneciju]], gdje je [[Savjet umoljenih]] optužio neke [[Francuska|francuske]] [[najamnik]]e iz [[Napuljsko kraljevstvo|Napulja]], da su se zajedno sa [[Španjolska|španjolskim]] [[ambasador]]om Alonsom de La Cueva, markizom od Bedmara udružili i pripremili [[atentat]] na [[Dužd Venecije|dužda]] i [[Španjolska|španjolsku]] intervenciju [[1618]]. Nakon tog je [[flota]] [[Napuljsko kraljevstvo|Napuljskog kraljevstva]] uplovila u [[Jadran]], ali se nije približila [[Venecija|Veneciji]], jer se nakon teških oštećenja zbog oluje vratila natrag. Ubrzo nakon tog je Alonso de La Cueva, pozvan natrag u Španjolsku. [[Mletačka Republika]] optužila je i Pedra Girona, vojvodu od Osuna i potkralja Napulja, za istu tu urotu, dodavši da se on želio osamostaliti od Španjolske, pa je i on opozvan u [[Madrid]] [[1620]]., tamo je zatvoren pa je i umro u zatvoru.<ref name=tre>{{cite web | url =http://web.infinito.it/utenti/f/francots/rin30/gradisca.htm | title =''La Guerra di Gradisca (1615-1617)'' | accessdate = 1. 1. 2014 | language=talijanski | publisher=Storia e Wargame}}</ref> == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://www.istrapedia.hr/hrv/1198/uskocki-rat/istra-a-z/ ''Uskočki rat'' na portalu Istrapedia] {{sh icon}} * [http://web.infinito.it/utenti/f/francots/rin30/gradisca.htm ''La Guerra di Gradisca (1615-1617)'' na portalu Storia e Wargame] {{it icon}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:1615.]] [[Kategorija:1616.]] [[Kategorija:1617.]] [[Kategorija:Austrijski ratovi]] [[Kategorija:Engleski ratovi]] [[Kategorija:Nizozemski ratovi]] [[Kategorija:Španski ratovi]] [[Kategorija:Mletačka vojna historija]] [[Kategorija:Hrvatska vojna historija]] [[Kategorija:Hrvatska povijest 1527.-1790.]] [[Kategorija:Habsburška Monarhija]] [[Kategorija:Sveto Rimsko Carstvo]] 7o2l02zc7jtf60vklljnak5gb9lgaqi Grand Theft Auto V 0 258090 42587429 42378873 2026-05-04T13:18:00Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 6 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42587429 wikitext text/x-wiki {{kurzivni naslov}} {{KVI (SR) |Naslov = <big>''Grand Theft Auto V''</big> |Slika = [[Datoteka:Grand Theft Auto V.png|270px]] |Razvio = [[Rokstar nort]] |Izdavač = [[Rokstar gejms]] |Distributer = ''[[Take-Two Interactive]]'' |Dizajner = [[Den Hauser]]<ref name="2009Nov_StrategyInformer">Priest, Simon (16. novembar 2009). [http://www.strategyinformer.com/news/6130/houser-city-first-then-characters-for-gta-v-1000-page-script-likely "Houser: City first then characters for GTA V, 1000 page script likely"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111101180056/http://www.strategyinformer.com/news/6130/houser-city-first-then-characters-for-gta-v-1000-page-script-likely |date=2011-11-01 }}. Strategy Informer. Preuzeto na dan 24. novembar 2012.</ref> |Pogon = [[Rokstarov napredni igrački pogon|RAGE]]<ref>{{cite web|url=http://www.rockstargames.com/newswire/article/45251/rockstar-game-tips-learn-from-the-max-payne-3-leaderboard-legend.html|title=Rockstar Game Tips: Learn from the Max Payne 3 Leaderboard Legends|date=11. 10. 2012.|publisher=[[Rockstar Games]]|quote=Max Payne 3 does use RAGE, and we're also using it for GTAV.|accessdate=11. 10. 2012.|archive-date=2012-12-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20121222224701/http://www.rockstargames.com/newswire/article/45251/rockstar-game-tips-learn-from-the-max-payne-3-leaderboard-legend.html/|url-status=dead}}</ref><br />[[Euforija (softver)|Euforija]]<ref>{{cite web|url=http://www.gameinformer.com/b/features/archive/2012/11/16/grand-theft-auto-v-reader-q-amp-a.aspx|title=Grand Theft Auto V Reader Q&A|date=16. 11. 2012.|publisher=Game Informer|quote=GTA V uses the same Natural Motion Euphoria animation engine that powered GTA IV, Red Dead Redemption, and Max Payne 3.|accessdate=18. 11. 2012.|archive-date=2012-11-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20121117235522/http://www.gameinformer.com/b/features/archive/2012/11/16/grand-theft-auto-v-reader-q-amp-a.aspx}}</ref> |Verzija = |Objavljeno = 17. septembar 2013.<ref>[http://www.rockstargames.com/newswire/article/45951/grand-theft-auto-v-is-coming-spring-2013.html "Grand Theft Auto V is Coming Spring 2013"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121120115452/http://www.rockstargames.com/newswire/article/45951/grand-theft-auto-v-is-coming-spring-2013.html |date=2012-11-20 }}. Rockstar Games., Pristupljeno 24. 11. 2012.</ref> |Žanr = Otvoren svet,<ref name="official announcement">{{cite web|url=http://www.rockstargames.com/newswire/article/19471/grand-theft-auto-v-official-announcement.html|title=GRAND THEFT AUTO V Official Announcement|date=3. 11. 2011.|publisher=Rockstar Games|accessdate=19. 11. 2011.|archive-date=2012-10-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20121011010257/http://www.rockstargames.com/newswire/article/19471/grand-theft-auto-v-official-announcement.html|url-status=dead}}</ref> akciona avantura, pucačina iz trećeg lica |Modovi = Za jednog igrača, za više igrača</ ref name="official announcement"> |Rejtinzi = |Platforme = [[PlayStation 3]], [[Xbox 360]],<ref>{{cite web|title=Grand Theft Auto V is Coming 2013|url=http://www.rockstargames.com/newswire/article/45951/grand-theft-auto-v-is-coming-spring-2013.html|publisher=Rockstar Games|accessdate=30. 10. 2012.|archive-date=2012-11-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20121120115452/http://www.rockstargames.com/newswire/article/45951/grand-theft-auto-v-is-coming-spring-2013.html|url-status=dead}}</ref><ref name="ScreenFun11/11">{{Cite book|last=Dolapčev|first=Nikola|title=„Na priče iz Los Santosa moraćemo još dugo da čekamo“|publisher=Color Press Group|date=15. 11. 2011|pages=4-5|issn=1451-9925|accessdate=19. 11. 2011}}</ref> [[PlayStation 4]], [[Xbox One]], [[Microsoft Windows]], [[PlayStation 5]] i [[Xbox Series X/S]] |Medijum = [[Optički disk]] |Potrebno = |Način kontrole = |Prethodnik = ''[[Grand Theft Auto IV]]'' |Sledbenik = }} '''''Grand Theft Auto V''''', skraćeno '''''GTA V''''', [[Akciono-avanturistička igra|akciono-avanturistička]] je [[video igra]] smeštena u otvoren svet koju je razvio razvojni tim [[Rockstar North|Rokstar Nort]]-a, u Velikoj Britaniji,<ref>{{cite web |url=http://www.develop-online.net/features/602/Profile-Scotlands-Rockstar-North|title=Profile: Scotland's Rockstar North|work=Develop |date=28. 8. 2009. |accessdate=24. 11. 2012.}}</ref> a izdaje [[Rokstar gejms]].<ref name="official announcement" /> Igra je prvi „veliki“ naslov od ''[[Grand Theft Auto IV]]'' (2008) te je njome započeta peta „era“{{efn|Igre iz ''Grand Theft Auto V'' serijala mogu da se podele na „ere“, u kojima one dele isti finkcionalni univerzum i sadrže međusobno povezane priče i karaktere.}} serijala ''[[Grand Theft Auto]]''<ref name="RockstarGTAUniverses">{{cite web|url=http://www.rockstargames.com/newswire/article/19861/grand-theft-auto-iii-your-questions-answered-part-one-claude-dar.html|title=Grand Theft Auto III: Your Questions Answered – Part One (Claude, Darkel & Other Characters)|author=Rockstar|quote='''Rockstar:''' The “universes” are the worlds interpreted at different definitions, 2d, 3d and high definition, so we felt brands and radio / back ground characters would exist in both, but 3 dimensional characters would not.|access-date=2014-01-07|archive-date=2016-04-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20160410102933/http://www.rockstargames.com/newswire/article/19861/grand-theft-auto-iii-your-questions-answered-part-one-claude-dar.html|url-status=dead}}</ref> Petnaesta igra sveukupno u franšizi, smeštena je u izmišljeni grad Los Santos, u državi San Andreas, i njegovom okruženju, baziranim na savremenom [[Los Anđeles]]u i [[Južna Kalifornija|Južnoj Kaliforniji]]. Los Santos je bio jedan od tri grada u igri ''[[Grand Theft Auto: San Andreas]]'', iz treće ere serijala, objavljen 2004.<ref>{{cite web |url=http://www.wired.com/gamelife/2011/11/grand-theft-auto-5-trailer/ |title=Grand Theft Auto V Rolls Back to San Andreas |date=2. 11. 2011. |publisher=[[Rockstar Games]] |accessdate=24. 11. 2012.}}</ref><ref>{{cite web |url=http://ps2.gamespy.com/playstation-2/grand-theft-auto-san-andreas/537054p1.html|title=The Real Los Santos|work=GameSpy |date=9. 8. 2004. |accessdate=24. 11. 2012.}}</ref> Prema Rokstaru, ''Grand Theft Auto V'' je bila njihova najveća simulacija u otvorenom svetu do tada.<ref name="GTA V biggest">{{cite web |url=http://www.tweaktown.com/news/24910/rockstar_gta_v_to_be_biggest_open_world_game_to_date/index.html |title=Rockstar: GTA V to be "biggest open world game to date" |work=TweakTown |date=17. 7. 2011. |accessdate=24. 11. 2012.}}</ref> Kao što se vidi po dizajnu broja V na logotipu igre,<ref name="ScreenFun11/11" /> igra je koncetrisana na „težnju prema dolaru“ i „svemoć dolara“.<ref>{{cite web |url=http://www.guardian.co.uk/technology/gamesblog/2011/nov/04/gta-5-details-confirmed|title=GTA V: Rockstar promises 'bold new direction'|work=The Guardian |date=4. 11. 2011. |accessdate=24. 11. 2012.}}</ref> Kao igra visokih očekivanja,<ref>{{cite web |url=http://www.guardian.co.uk/technology/2012/mar/09/grand-theft-auto-bang-bang-youre-dead |title=Bang, bang, you're dead: how Grand Theft Auto stole Hollywood's thunder |date=9. 3. 2012. |publisher=The Guardian |accessdate=24. 11. 2012.}}</ref><ref>{{cite web |url=http://news.cnet.com/8301-10797_3-57414909-235/how-grand-theft-auto-changed-video-games-and-the-world/ |title=How Grand Theft Auto changed video games (and the world) |date=17. 4. 2012. |publisher=CNET |accessdate=24. 11. 2012.}}</ref> ''Grand Theft Auto V'' zvanično je objavljena 25. oktobra 2011.<ref>{{cite web|title=Grand Theft Auto 5 Officially Announced|url=http://www.ign.com/articles/2011/10/25/grand-theft-auto-5-officially-announced|publisher=IGN|accessdate=24. 11. 2012.|author=Keza MacDonald}}</ref> Debitujući trejler za ''Grand Theft Auto V'', objavljen je 2. novembra 2011.<ref name="trailer1">{{Cite web |url=http://www.rockstargames.com/videos/video/8001 |title=''Grand Theft Auto V'' - Trailer |date=2. 11. 2011. |publisher=[[Rockstar Games]] |accessdate=3. 11. 2011.}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.guardian.co.uk/technology/gamesblog/2011/nov/02/gta-v-trailer|title=GTA 5 trailer: Rockstar unveils its Hollywood dream|work=The Guardian |date=2. 11. 2011. |accessdate=24. 11. 2012.}}</ref><ref>{{cite web|url=http://games.ign.com/articles/121/1211328p1.html|title=GTA V Trailer Debut|work=IGN|date=2. 11. 2011.|accessdate=24. 11. 2012.|archivedate=2012-05-17|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120517074833/http://games.ign.com/articles/121/1211328p1.html|deadurl=yes}}</ref> Prva demo verzija igre otkrivena je za štampu 11. oktobra 2012.<ref>{{cite web|last=Jackson |first=Mike |url=http://www.computerandvideogames.com/372742/gta-5-demo-revealed-to-press-today-expect-details-next-month/ |title=News: GTA 5 demo revealed to press today, expect details next month |publisher=ComputerAndVideoGames.com |date=11. 10. 2012. |accessdate=24. novembar}}</ref> Drugi trejler za ''GTA V'' objavljen je 5. novembra 2012,<ref>{{cite web |url=http://www.vg247.com/2012/11/05/gta-5-second-trailer-dated-for-next-week/|title=GTA 5 second trailer dated for next week|work=VG247 |date=5. 11. 2012. |accessdate=15 November 2012}}</ref> a otpušten 14. novembra 2012.<ref>{{cite web|title=Second GTA 5 trailer released|url=http://www.gamezone.com/products/grand-theft-auto-v/news/second-gta-5-trailer-released-watch-it-here|publisher=Gamezone|accessdate=24. 11. 2012.|author=Matt Liebl}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.gamespot.com/news/new-grand-theft-auto-v-trailer-6400017|title=New Grand Theft Auto V trailer|work=GameSpot |date=14. 11. 2012. |accessdate=24. 11. 2012.}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.thesixthaxis.com/2012/11/14/gta-v-second-trailer-released/|title=GTA V – Second Trailer Released|work=TheSixthAxis |date=14. 11. 2012. |accessdate=24. 11. 2012.}}</ref> ''GTA V'' je izašla 17. septembra 2013. za [[PlayStation 3]] i [[Xbox 360]],<ref>{{cite web|url=http://www.rockstargames.com/newswire/article/45951/grand-theft-auto-v-is-coming-spring-2013.html|title=Grand Theft Auto V Is Coming Spring 2013|work=Rockstar Games|date=30. 10. 2012.|accessdate=24. 11. 2012.|archive-date=2012-11-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20121120115452/http://www.rockstargames.com/newswire/article/45951/grand-theft-auto-v-is-coming-spring-2013.html|url-status=dead}}</ref> 18. novembra 2014. za [[PlayStation 4]] i [[Xbox One]], 14. aprila 2015. za [[Microsoft Windows]] (v. 7 nadalje) te 15. marta 2022. za [[PlayStation 5]] i [[Xbox Series X/S]]. Nakon izdanja za potonje dvije platforme, novinari su istaknuli činjenicu da su mnogi fanovi ''GTA'' serijala razočarani nedostatkom očitih novih značajki te Rokstarovim kontinuiranim fokusom na ovu igru umesto na druge projekte, poput sledećeg velikog nastavka u serijalu videoigara.<ref>{{cite web |url=https://www.techradar.com/news/gta-5-enhanced-edition-looks-exactly-the-same-as-fans-slam-games-latest-trailer |title=GTA 5 Enhanced Edition looks 'exactly the same' as fans slam game's latest trailer |last=Vjestica |first=Adam |work=[[TechRadar]] |publisher=Future plc |date=12 September 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210914041123/https://www.techradar.com/news/gta-5-enhanced-edition-looks-exactly-the-same-as-fans-slam-games-latest-trailer |archive-date=14 September 2021 |url-status=live}}</ref> == Napomene == {{notelist}} == Izvori == {{reflist|2}} == Literatura == * {{Cite book |ref= harv|last=Dolapčev|first=Nikola|title=„Na priče iz Los Santosa moraćemo još dugo da čekamo“|publisher=Color Press Group|date=15. 11. 2011|pages=4-5|issn=1451-9925|accessdate=19. 11. 2011}} == Vanjske veze == * {{Zvanična veb lokacija}} * {{IMDb naslov|id=2103188|title=Grand Theft Auto V}} [[Kategorija:Videoigre 2013.]] [[Kategorija:Grand Theft Auto]] [[Kategorija:Videoigre za PlayStation 3]] [[Kategorija:Videoigre za PlayStation 4]] [[Kategorija:Videoigre za Windows]] [[Kategorija:Videoigre za Xbox 360]] oywj9t638j4c380s18q5fl8806bj8mx Heimaey 0 287363 42587519 41220056 2026-05-04T18:31:21Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42587519 wikitext text/x-wiki {{ otok (HR)| |Ime= Heimaey |zemljovid = Heimaey Island.PNG |smještaj = [[Suðurland]] |otočje = [[Vestmannaeyjar]] |koordinate = {{Coord|63|25|N|20|17|W|}} |država = {{flag|Island}} |gl.naselje = |površina = 13.4 <ref name=brit/> |stanovništvo =4 219 |slika = Heimaey, vu du Nord.jpg }} '''Heimaey''' (prevedeno sa [[islandski jezik|islandskog]]: ''Domaći otok'') je najveći i jedini naseljeni [[otok]] arhipelaga [[Vestmannaeyjar]]a koji leži udaljen oko 7.5 [[kilometar|km]] od južne obale [[Island]]a u [[Atlantik]]u. == Geografija == Heimaey je mali otok, ukupne površine od 13.4 [[kvadratni kilometar|km²]]<ref name=brit>{{cite web | url =http://www.icelandontheweb.com/articles-on-iceland/iceland-regions/westman-islands | title =''Westman Islands'' | accessdate =24. 2. 2014 | language =engleski | publisher =Iceland On The Web }}{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> na kom živi 4219 stanovnika,<ref name=mam>{{cite web | url =http://www.citypopulation.de/Iceland-UA.html | title =Iceland: Municipalites and Urban Settlements | accessdate = 24. 2. 2014 | language=engleski | publisher=City population}}</ref> u [[Islandske regije|regiji]] [[Suðurland]]. Otok je kao i čitav [[arhipelag]] došao na naslovne stranice [[1973]]. nakon [[Vulkanska erupcija|erupcije]] vulkana [[Eldfell]]a kada je uništeno puno kuća, a svo stanovništvo je moralo biti evakuirano. == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Heimaey}} * [http://www.visitwestmanislands.com/english/ ''Visit Vestman Islands''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130718182626/http://www.visitwestmanislands.com/english |date=2013-07-18 }} {{en icon}}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Otoci na Islandu]] [[Kategorija:Otoci Atlantskog oceana]] sxqficyvbn0v577mrqi5xtbtoqveakq Razgovor:Ratno zrakoplovstvo 1 515988 42587775 40842671 2026-05-05T02:35:15Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Razgovor:Ratna avijacija]] na [[Razgovor:Ratno zrakoplovstvo]] 40841987 wikitext text/x-wiki {{razgovor zaglavlje}} hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7 Međunarodni aerodrom Türkmenbaşy 0 625843 42587463 42405697 2026-05-04T15:16:17Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Aerodrom Turkmenbaši]] na [[Međunarodni aerodrom Türkmenbaşy]] 42405697 wikitext text/x-wiki {{Aerodrom kutijica | ime =Aerodrom Turkmenbaši | slika =Türkmenbaşy şäheriň halkara aeroporty 03.JPG | opis_slike = Aerodrom Turkmenbaši | IATA = KRW | ICAO = UTAK | tip = Javni | operator = [[Turkmenistan erlajns]] | otvoren = [[1959]]. | najbliži_grad = [[Turkmenbaši]] | nadmorska_visina = | nadmorska_visina_ft = | koordinate = | broj_pista = | ugao_piste = | dužina_piste_m = | dužina_piste_ft = | površina_piste = | ugao_piste1 = | dužina_piste_m1 = | dužina_piste_ft1 = | površina_piste1 = | ugao_piste2 = | dužina_piste_m2 = | dužina_piste_ft2 = | površina_piste2 = }} '''Aerodrom Turkmenbaši''' (IATA: KRW, ICAO: UTAK) je drugi po veličini međunarodni aerodrom u [[Turkmenistan]]u. Ovaj aerodrom je osnovan [[1959]]. On prihvata putničke i teretne letove i ima međunarodni status.<ref>{{Cite web |title=V gorode Turkmenbaši zaveršaetsя rekonstrukciя aэroporta |url=http://www.saga.ua/44_archives_news_34912.html |access-date=2014-03-15 |archive-date=2014-11-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141129061317/http://www.saga.ua/44_archives_news_34912.html |dead-url=yes }}</ref><ref>{{Cite web |title=V Turkmenbaši poяvitsя aэroport stoimostью 125 mln evro |url=http://zarubejom.ru/business-analytics/?id=9528 |access-date=2014-03-15 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304073756/http://zarubejom.ru/business-analytics/?id=9528 |deadurl=yes }}</ref><ref>[http://www.turkmenistan.ru/?page_id=3&lang_id=ru&elem_id=11866&type=event&sort=date_desc «Polimeks» vozvedet novый aэroport v gorode Turkmenbaši]</ref><ref>[http://www.turkmenistan.ru/?page_id=3&lang_id=ru&elem_id=16718&type=event&sort=date_desc Novый aэroport goroda Turkmenbaši prinяl pervыe meždunarodnыe reйsы]</ref> U aprilu 2010, otvorena su četiri dodatna sprata zgrade terminala, kapaciteta 800 putnika na sat. Pušten u rad nov saobraćajni kontrolni toranj (visine 61 m), te aerodrom može da primi 7 dodatnih letova. U blizini glavnog terminala nalazi se zgrada za prijem VIP-gostiju. Ona se koristi se za VIP i poslovne avione, kao i za specijalne letove i odlaske delegacija vlade Turkmenistana i posetilaca Turkmenbaši. Ta zgrada ima sve uslove za organizovanje sastanaka, radionica i konferencija. Pored glavnog terminala je nalazi i međunarodni teretni terminal, i automatizovani teretni servis. Do aerodroma se može doći autom Turkmenbašija, ili iz letovališta Avaz. Aerodromski kompleks pruža besplatni parking. == Kompanije i destinacije == * [[Turkmenistan erlajns]] (Ašgabad, Turkmenabat, Marы, Stambul, Dašoguz) == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Turkmenbashi Airport}} * [http://turkmenairlines.com/index.php/ru/2011-04-14-05-08-27/2011-05-20-02-31-08/37-2011-05-20-02-25-23/11-m-.html Meždunarodnый aэroport g. Turkmenbaši] * [http://www.vinavia.com/airports/56218151011100488.shtml Informaciя ob aэroporte na www.vinavia.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304101930/http://www.vinavia.com/airports/56218151011100488.shtml |date=2016-03-04 }} * [http://dir.avia.ru/airports/56218151011100488.shtml Informaciя ob aэroporte na dir.avia.ru] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080716230208/http://dir.avia.ru/airports/56218151011100488.shtml |date=2008-07-16 }} * [http://www.polimeksinsaat.com/Completed%20and%20ongoing%20projects%20as%20November%202011.pdf Tehničeskaя harakteristika]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Aerodromi u Turkmenistanu|Turkmenbaši]] no2oa82hoh8subb7eggi5olua5kzd0g 42587465 42587463 2026-05-04T15:16:26Z Edgar Allan Poe 29250 42587465 wikitext text/x-wiki {{Aerodrom kutijica | ime =Aerodrom Turkmenbaši | slika =Türkmenbaşy şäheriň halkara aeroporty 03.JPG | opis_slike = Aerodrom Turkmenbaši | IATA = KRW | ICAO = UTAK | tip = Javni | operator = [[Turkmenistan erlajns]] | otvoren = [[1959]]. | najbliži_grad = [[Turkmenbaši]] | nadmorska_visina = | nadmorska_visina_ft = | koordinate = | broj_pista = | ugao_piste = | dužina_piste_m = | dužina_piste_ft = | površina_piste = | ugao_piste1 = | dužina_piste_m1 = | dužina_piste_ft1 = | površina_piste1 = | ugao_piste2 = | dužina_piste_m2 = | dužina_piste_ft2 = | površina_piste2 = }} '''Aerodrom Turkmenbaši''' (IATA: KRW, ICAO: UTAK) je drugi po veličini međunarodni aerodrom u [[Turkmenistan]]u. Ovaj aerodrom je osnovan [[1959]]. On prihvata putničke i teretne letove i ima međunarodni status.<ref>{{Cite web |title=V gorode Turkmenbaši zaveršaetsя rekonstrukciя aэroporta |url=http://www.saga.ua/44_archives_news_34912.html |access-date=2014-03-15 |archive-date=2014-11-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141129061317/http://www.saga.ua/44_archives_news_34912.html |dead-url=yes }}</ref><ref>{{Cite web |title=V Turkmenbaši poяvitsя aэroport stoimostью 125 mln evro |url=http://zarubejom.ru/business-analytics/?id=9528 |access-date=2014-03-15 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304073756/http://zarubejom.ru/business-analytics/?id=9528 |deadurl=yes }}</ref><ref>[http://www.turkmenistan.ru/?page_id=3&lang_id=ru&elem_id=11866&type=event&sort=date_desc «Polimeks» vozvedet novый aэroport v gorode Turkmenbaši]</ref><ref>[http://www.turkmenistan.ru/?page_id=3&lang_id=ru&elem_id=16718&type=event&sort=date_desc Novый aэroport goroda Turkmenbaši prinяl pervыe meždunarodnыe reйsы]</ref> U aprilu 2010, otvorena su četiri dodatna sprata zgrade terminala, kapaciteta 800 putnika na sat. Pušten u rad nov saobraćajni kontrolni toranj (visine 61 m), te aerodrom može da primi 7 dodatnih letova. U blizini glavnog terminala nalazi se zgrada za prijem VIP-gostiju. Ona se koristi se za VIP i poslovne avione, kao i za specijalne letove i odlaske delegacija vlade Turkmenistana i posetilaca Turkmenbaši. Ta zgrada ima sve uslove za organizovanje sastanaka, radionica i konferencija. Pored glavnog terminala je nalazi i međunarodni teretni terminal, i automatizovani teretni servis. Do aerodroma se može doći autom Turkmenbašija, ili iz letovališta Avaz. Aerodromski kompleks pruža besplatni parking. == Kompanije i destinacije == * [[Turkmenistan erlajns]] (Ašgabad, Turkmenabat, Marы, Stambul, Dašoguz) == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Turkmenbashi Airport}} * [http://turkmenairlines.com/index.php/ru/2011-04-14-05-08-27/2011-05-20-02-31-08/37-2011-05-20-02-25-23/11-m-.html Meždunarodnый aэroport g. Turkmenbaši] * [http://www.vinavia.com/airports/56218151011100488.shtml Informaciя ob aэroporte na www.vinavia.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304101930/http://www.vinavia.com/airports/56218151011100488.shtml |date=2016-03-04 }} * [http://dir.avia.ru/airports/56218151011100488.shtml Informaciя ob aэroporte na dir.avia.ru] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080716230208/http://dir.avia.ru/airports/56218151011100488.shtml |date=2008-07-16 }} * [http://www.polimeksinsaat.com/Completed%20and%20ongoing%20projects%20as%20November%202011.pdf Tehničeskaя harakteristika]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Aerodromi u Turkmenistanu|Türkmenbaşy]] mp5dwg1d8h18v4ioray2eijibkuq3rj Moody Air Force Base, Georgia 0 627895 42587828 42153524 2026-05-05T02:50:46Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Američke avijacijske baze]] → [[Kategorija:Američke zrakoplovne baze]] 42587828 wikitext text/x-wiki {{Grad u SAD | naziv = Vazduhoplovna baza Mudi | izvorni_naziv = ''Moody Air Force Base'' | slika = | opis_slike = | slika_mapa = | širina_mape = | opis_mape = | lokator_mape = | slika_mapa1 = | širina_mape1 = | opis_mape1 = | lokator_mape1 = | gradska_zastava = | grb = | država = | savezna_država = {{zastava|Džordžija}} | okrug = [[Okrug Launds (Džordžija)|Launds]] | osnivanje = | grad_od = | stanovništvo = 886 | godina_stanovništvo = 2010 | gustina = | aglomeracija = | godina_aglomeracija = | površina = | površina_kopno = | površina_voda = | gšir = 30.978999 | gduž = -83.213854 | nadmorska_visina = | dan_grada = | vremenska_zona = [[UTC-5]], leti [[UTC-4]] | ZIP_kod = | pozivni_broj = | FIPS_kod = 52556 | GNIS_kod = | veb-strana = | gradonačelnik = }} '''Vazduhoplovna baza Mudi''' ({{jez-engl|Moody Air Force Base}}) je [[Popisom određeno mesto|naseljeno mesto bez administrativnog statusa]] u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] saveznoj državi [[Džordžija]].<ref name="census" /> == Demografija == Po popisu iz [[2010]]. godine broj stanovnika je 886, što je 107 (-10,8 %) stanovnika manje nego [[2000]]. godine.<ref name="census">{{Cite web |url= http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/Georgia_stcntyplace3.html |title= Georgia Trend Report 1: State and Counties |accessdate= 30. 6. 2013. |work= |publisher= |date= |archive-date= 2012-04-03 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120403125033/http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/Georgia_stcntyplace3.html |dead-url= yes }}</ref> {| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100;" |- | style="background:#ddffdd;" | [[Demografija Sjedinjenih Američkih Država|'''Grupa''']] | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | [[Popis stanovništva 2000. u SAD|'''2000.''']] | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | [[Popis stanovništva 2010. u SAD|'''2010.''']] |- | style="background:#f3fff3;" | [[Beli Amerikanci|Belci]] | align="right" | 643 (64,8 %) | align="right" | 582 (65,7 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Afroamerikanci]] | align="right" | 231 (23,3 %) | align="right" | 140 (15,8 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Azijski Amerikanci|Azijati]] | align="right" | 25 (2,5 %) | align="right" | 14 (1,6 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci]] | align="right" | 75 (7,6 %) | align="right" | 101 (11,4 %) |- | style="background:#f3fff3;" | Ukupno | align="right" | 993 | align="right" | 886 |} == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{MorrisEncyclopediaOfAmericanHistory}} * {{MancallEncyclopediaOfAmericanHistory}} * {{KutlerDictionaryOfAmericanHistory}} * {{BoyerOxfordCompanionToUnitedStatesHistory}} * {{KazinConcisePrincetonEncyclopedia}} * {{KaneAmericanCounties2004}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|SAD}} {{Drugi projekti | commons = Moody Air Force Base, Georgia | wikispecies = | wiktionary = | wikiversity = | wikibooks = | wikisource = | wikiquote = | wikinews = }} * [http://factfinder2.census.gov/faces/nav/jsf/pages/index.xhtml#none United States Census Bureau] {{Lowndes County, Georgia-lat}} {{Okruzi Džordžije-lat}} {{Podjela SAD}} [[Kategorija:Naseljena mesta bez administrativnog statusa u Džordžiji]] [[Kategorija:Američke zrakoplovne baze|Mudi]] r0w16ca061pw11ypcut0s3notd29nvc Robins Air Force Base, Georgia 0 627903 42587833 42154265 2026-05-05T02:51:06Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Američke avijacijske baze]] → [[Kategorija:Američke zrakoplovne baze]] 42587833 wikitext text/x-wiki {{Grad u SAD | naziv = Vazduhoplovna baza Robins | izvorni_naziv = ''Robins Air Force Base'' | slika = | opis_slike = | slika_mapa = | širina_mape = | opis_mape = | lokator_mape = Georgia US | slika_mapa1 = | širina_mape1 = | opis_mape1 = | lokator_mape1 = | gradska_zastava = | grb = | država = | savezna_država = {{zastava|Džordžija}} | okrug = [[Okrug Hauston (Džordžija)|Hauston]] | osnivanje = | grad_od = | stanovništvo = 1.170 | godina_stanovništvo = 2010 | gustina = | aglomeracija = | godina_aglomeracija = | površina = | površina_kopno = | površina_voda = | gšir = 32.609196 | gduž = -83.584529 | nadmorska_visina = | dan_grada = | vremenska_zona = [[UTC-5]], leti [[UTC-4]] | ZIP_kod = | pozivni_broj = | FIPS_kod = 65968 | GNIS_kod = | veb-strana = | gradonačelnik = }} '''Vazduhoplovna baza Robins''' ({{jez-engl|Robins Air Force Base}}) je [[Popisom određeno mesto|naseljeno mesto bez administrativnog statusa]] u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] saveznoj državi [[Džordžija]].<ref name="census" /> == Demografija == Po popisu iz [[2010]]. godine broj stanovnika je 1.170, što je 2.779 (-70,4 %) stanovnika manje nego [[2000]]. godine.<ref name="census">{{Cite web |url= http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/Georgia_stcntyplace3.html |title= Georgia Trend Report 1: State and Counties |accessdate= 30. 6. 2013. |work= |publisher= |date= |archive-date= 2012-04-03 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120403125033/http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/Georgia_stcntyplace3.html |dead-url= yes }}</ref> {| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100;" |- | style="background:#ddffdd;" | [[Demografija Sjedinjenih Američkih Država|'''Grupa''']] | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | [[Popis stanovništva 2000. u SAD|'''2000.''']] | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | [[Popis stanovništva 2010. u SAD|'''2010.''']] |- | style="background:#f3fff3;" | [[Beli Amerikanci|Belci]] | align="right" | 2.174 (55,1 %) | align="right" | 791 (67,6 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Afroamerikanci]] | align="right" | 1.271 (32,2 %) | align="right" | 216 (18,5 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Azijski Amerikanci|Azijati]] | align="right" | 106 (2,7 %) | align="right" | 25 (2,1 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci]] | align="right" | 195 (4,9 %) | align="right" | 108 (9,2 %) |- | style="background:#f3fff3;" | Ukupno | align="right" | 3.949 | align="right" | 1.170 |} == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{MorrisEncyclopediaOfAmericanHistory}} * {{MancallEncyclopediaOfAmericanHistory}} * {{KutlerDictionaryOfAmericanHistory}} * {{BoyerOxfordCompanionToUnitedStatesHistory}} * {{KazinConcisePrincetonEncyclopedia}} * {{KaneAmericanCounties2004}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|SAD}} {{Drugi projekti | commons = Robins Air Force Base, Georgia | wikispecies = | wiktionary = | wikiversity = | wikibooks = | wikisource = | wikiquote = | wikinews = }} * [http://factfinder2.census.gov/faces/nav/jsf/pages/index.xhtml#none United States Census Bureau] {{Houston County, Georgia-lat}} {{Okruzi Džordžije-lat}} {{Podjela SAD}} [[Kategorija:Naseljena mesta bez administrativnog statusa u Džordžiji]] [[Kategorija:Američke zrakoplovne baze|Robins]] 2rizqm6egbhcxu8zczqsmq3ur96nt52 Mountain Home Air Force Base, Idaho 0 628422 42587827 42153578 2026-05-05T02:50:42Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Američke avijacijske baze]] → [[Kategorija:Američke zrakoplovne baze]] 42587827 wikitext text/x-wiki {{Grad u SAD | naziv = Vazduhoplovna baza Mauntin Houm | izvorni_naziv = ''Mountain Home Air Force Base'' | slika = | opis_slike = | slika_mapa = | širina_mape = | opis_mape = | lokator_mape = Idaho | slika_mapa1 = | širina_mape1 = | opis_mape1 = | lokator_mape1 = | gradska_zastava = | grb = | država = | savezna_država = {{zastava|Ajdaho}} | okrug = [[Okrug Elmor (Ajdaho)|Elmor]] | osnivanje = | grad_od = | stanovništvo = 3.238 | godina_stanovništvo = 2010 | gustina = | aglomeracija = | godina_aglomeracija = | površina = | površina_kopno = | površina_voda = | gšir = 43.049630 | gduž = -115.865620 | nadmorska_visina = | dan_grada = | vremenska_zona = [[UTC-7]], leti [[UTC-6]] | ZIP_kod = | pozivni_broj = | FIPS_kod = 54820 | GNIS_kod = | veb-strana = | gradonačelnik = }} '''Vazduhoplovna baza Mauntin Houm''' ({{jez-engl|Mountain Home Air Force Base}}) je [[Popisom određeno mesto|naseljeno mesto bez administrativnog statusa]] u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] saveznoj državi [[Ajdaho]].<ref name="census" /> == Demografija == Po popisu iz [[2010]]. godine broj stanovnika je 3.238, što je 5.656 (-63,6 %) stanovnika manje nego [[2000]]. godine.<ref name="census">{{Cite web |url= http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/Idaho_stcntyplace3.html |title= Idaho Trend Report 1: State and Counties |accessdate= 30. 6. 2013. |work= |publisher= |date= |archivedate= 2012-04-23 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20120423090814/http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/Idaho_stcntyplace3.html |deadurl= yes }}</ref> {| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100;" |- | style="background:#ddffdd;" | [[Demografija Sjedinjenih Američkih Država|'''Grupa''']] | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | [[Popis stanovništva 2000. u SAD|'''2000.''']] | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | [[Popis stanovništva 2010. u SAD|'''2010.''']] |- | style="background:#f3fff3;" | [[Beli Amerikanci|Belci]] | align="right" | 7.147 (80,4 %) | align="right" | 2.276 (70,3 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Afroamerikanci]] | align="right" | 614 (6,9 %) | align="right" | 178 (5,5 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Azijski Amerikanci|Azijati]] | align="right" | 224 (2,5 %) | align="right" | 273 (8,4 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci]] | align="right" | 575 (6,5 %) | align="right" | 332 (10,3 %) |- | style="background:#f3fff3;" | Ukupno | align="right" | 8.894 | align="right" | 3.238 |} == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{MorrisEncyclopediaOfAmericanHistory}} * {{MancallEncyclopediaOfAmericanHistory}} * {{KutlerDictionaryOfAmericanHistory}} * {{BoyerOxfordCompanionToUnitedStatesHistory}} * {{KazinConcisePrincetonEncyclopedia}} * {{KaneAmericanCounties2004}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|SAD}} {{Drugi projekti | commons = Mountain Home Air Force Base, Idaho | wikispecies = | wiktionary = | wikiversity = | wikibooks = | wikisource = | wikiquote = | wikinews = }} * [http://factfinder2.census.gov/faces/nav/jsf/pages/index.xhtml#none United States Census Bureau] {{Elmore County, Idaho-lat}} {{Okruzi Ajdaha-lat}} {{Podjela SAD}} [[Kategorija:Naseljena mesta bez administrativnog statusa u Ajdahu]] [[Kategorija:Američke zrakoplovne baze|Mauntin Houm]] 6nwcl8xkfsd3eeuo148dbo45c4awq7y Warren Air Force Base, Wyoming 0 629158 42587837 42150241 2026-05-05T02:52:14Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Američke avijacijske baze]] → [[Kategorija:Američke zrakoplovne baze]] 42587837 wikitext text/x-wiki {{Vojni objekat |naziv_strukture=Voren |mesto=[[Šajen]] |slika=[[Datoteka:Warren AFB WY - 23 Jun 1994.jpg|280p]] |opis_slike= |slika_mapa= |slika_mapa1= |tip=[[vojna baza]] |vreme_gradnje= [[1867]]. |arhitekta= |materijal= |visina= |namena= |uništen= |trenupotreba= |vlasništvo=[[Datoteka:Seal of the US Air Force.svg|15p]] [[Američko ratno vazduhoplovstvo]] |pod_kontrolom={{zastava|SAD}} |garnizon= |komandant= }} {{Grad u SAD | naziv = Vazduhoplovna baza Voren | izvorni_naziv = ''Warren Air Force Base'' | slika = | opis_slike = | slika_mapa = | širina_mape = | opis_mape = | lokator_mape = Wyoming | slika_mapa1 = | širina_mape1 = | opis_mape1 = | lokator_mape1 = | gradska_zastava = | grb = | država = | savezna_država = {{zastava|Vajoming}} | okrug = [[Okrug Larami (Vajoming)|Larami]] | osnivanje = | grad_od = | stanovništvo = 3.072 | godina_stanovništvo = 2010 | gustina = | aglomeracija = | godina_aglomeracija = | površina = | površina_kopno = | površina_voda = | gšir = 41.149161 | gduž = -104.862078 | nadmorska_visina = | dan_grada = | vremenska_zona = [[UTC-7]], leti [[UTC-6]] | ZIP_kod = | pozivni_broj = | FIPS_kod = 81640 | GNIS_kod = | veb-strana = | gradonačelnik = }} '''Vazduhoplovna baza Voren''' ({{jez-engl|Warren Air Force Base}}) je vojna baza [[Američko ratno vazduhoplovstvo|Američkog ratnog vazduhoplovstva]] sa statusom [[Popisom određeno mesto|naseljenog mesta bez administrativnog statusa]] u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] saveznoj državi [[Vajoming]]. == Demografija == Po popisu iz [[2010]]. godine broj stanovnika je 3.072, što je 1.368 (-30,8 %) stanovnika manje nego [[2000]]. godine.<ref name="census">{{Cite web |url= http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/Wyoming_stcntyplace3.html |title= Wyoming Trend Report 1: State and Counties |accessdate= 30. 6. 2013. |work= |publisher= |date= |archive-date= 2012-04-23 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120423090147/http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/Wyoming_stcntyplace3.html |dead-url= yes }}</ref> {| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100;" |- | style="background:#ddffdd;" | [[Demografija Sjedinjenih Američkih Država|'''Grupa''']] | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | [[Popis stanovništva 2000. u SAD|'''2000.''']] | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | [[Popis stanovništva 2010. u SAD|'''2010.''']] |- | style="background:#f3fff3;" | [[Beli Amerikanci|Belci]] | align="right" | 3.373 (76,0 %) | align="right" | 2.254 (73,4 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Afroamerikanci]] | align="right" | 417 (9,4 %) | align="right" | 233 (7,6 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Azijski Amerikanci|Azijati]] | align="right" | 98 (2,2 %) | align="right" | 72 (2,3 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci]] | align="right" | 389 (8,8 %) | align="right" | 347 (11,3 %) |- | style="background:#f3fff3;" | Ukupno | align="right" | 4.440 | align="right" | 3.072 |} == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{MorrisEncyclopediaOfAmericanHistory}} * {{MancallEncyclopediaOfAmericanHistory}} * {{KutlerDictionaryOfAmericanHistory}} * {{BoyerOxfordCompanionToUnitedStatesHistory}} * {{KazinConcisePrincetonEncyclopedia}} * {{KaneAmericanCounties2004}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|SAD}} {{Drugi projekti | commons = Warren Air Force Base, Wyoming | wikispecies = | wiktionary = | wikiversity = | wikibooks = | wikisource = | wikiquote = | wikinews = }} * [http://factfinder2.census.gov/faces/nav/jsf/pages/index.xhtml#none United States Census Bureau] {{Laramie County, Wyoming-lat}} {{Okruzi Vajominga-lat}} {{Podjela SAD}} [[Kategorija:Naseljena mesta bez administrativnog statusa u Vajomingu]] [[Kategorija:Američke zrakoplovne baze|Voren]] 5rpji5hj8a70pv6wff4notmcjbuwgwo Fairchild Air Force Base, Washington 0 629649 42587814 42137163 2026-05-05T02:49:55Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Američke avijacijske baze]] → [[Kategorija:Američke zrakoplovne baze]] 42587814 wikitext text/x-wiki {{Grad u SAD | naziv = Vazduhoplovna baza Ferčajld | izvorni_naziv = ''Fairchild Air Force Base'' | slika = | opis_slike = | slika_mapa = | širina_mape = | opis_mape = | lokator_mape = Washington | slika_mapa1 = | širina_mape1 = | opis_mape1 = | lokator_mape1 = | gradska_zastava = | grb = | država = | savezna_država = {{zastava|Vašington}} | okrug = [[Okrug Spoken (Vašington)|Spoken]] | osnivanje = | grad_od = | stanovništvo = 2.776 | godina_stanovništvo = 2010 | gustina = | aglomeracija = | godina_aglomeracija = | površina = | površina_kopno = | površina_voda = | gšir = 47.618834 | gduž = -117.648158 | nadmorska_visina = | dan_grada = | vremenska_zona = [[UTC-8]], leti [[UTC-7]] | ZIP_kod = | pozivni_broj = | FIPS_kod = 22955 | GNIS_kod = | veb-strana = | gradonačelnik = }} '''Vazduhoplovna baza Ferčajld''' ({{jez-engl|Fairchild Air Force Base}}) je [[Popisom određeno mesto|naseljeno mesto bez administrativnog statusa]] u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] saveznoj državi [[Vašington]].<ref name="census" /> == Demografija == Po popisu iz [[2010]]. godine broj stanovnika je 2.776, što je 1.581 (-36,3 %) stanovnika manje nego [[2000]]. godine.<ref name="census">{{Cite web |url= http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/Washington_stcntyplace3.html |title= Washington Trend Report 1: State and Counties |accessdate= 30. 6. 2013. |work= |publisher= |date= |archivedate= 2012-03-20 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20120320185139/http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/Washington_stcntyplace3.html |deadurl= yes }}</ref> {| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100;" |- | style="background:#ddffdd;" | [[Demografija Sjedinjenih Američkih Država|'''Grupa''']] | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | [[Popis stanovništva 2000. u SAD|'''2000.''']] | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | [[Popis stanovništva 2010. u SAD|'''2010.''']] |- | style="background:#f3fff3;" | [[Beli Amerikanci|Belci]] | align="right" | 3.271 (75,1 %) | align="right" | 2.050 (73,8 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Afroamerikanci]] | align="right" | 344 (7,9 %) | align="right" | 143 (5,2 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Azijski Amerikanci|Azijati]] | align="right" | 155 (3,6 %) | align="right" | 90 (3,2 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci]] | align="right" | 371 (8,5 %) | align="right" | 300 (10,8 %) |- | style="background:#f3fff3;" | Ukupno | align="right" | 4.357 | align="right" | 2.776 |} == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{MorrisEncyclopediaOfAmericanHistory}} * {{MancallEncyclopediaOfAmericanHistory}} * {{KutlerDictionaryOfAmericanHistory}} * {{BoyerOxfordCompanionToUnitedStatesHistory}} * {{KazinConcisePrincetonEncyclopedia}} * {{KaneAmericanCounties2004}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|SAD}} {{Drugi projekti | commons = Fairchild Air Force Base, Washington | wikispecies = | wiktionary = | wikiversity = | wikibooks = | wikisource = | wikiquote = | wikinews = }} * [http://factfinder2.census.gov/faces/nav/jsf/pages/index.xhtml#none United States Census Bureau] {{Spokane County, Washington-lat}} {{Okruzi Vašingtona-lat}} {{Podjela SAD}} [[Kategorija:Naseljena mesta bez administrativnog statusa u Vašingtonu]] [[Kategorija:Američke zrakoplovne baze|Ferčajld]] kex2gxm0q8gb3ae0d7gesc58sv024i6 McChord Air Force Base, Washington 0 629697 42587825 42138545 2026-05-05T02:50:35Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Američke avijacijske baze]] → [[Kategorija:Američke zrakoplovne baze]] 42587825 wikitext text/x-wiki {{Grad u SAD | naziv = Vazduhoplovna baza Makord | izvorni_naziv = ''McChord Air Force Base'' | slika = | opis_slike = | slika_mapa = | širina_mape = | opis_mape = | lokator_mape = Washington | slika_mapa1 = | širina_mape1 = | opis_mape1 = | lokator_mape1 = | gradska_zastava = | grb = | država = | savezna_država = {{zastava|Vašington}} | okrug = [[Okrug Pirs (Vašington)|Pirs]] | osnivanje = | grad_od = | stanovništvo = 2.507 | godina_stanovništvo = 2010 | gustina = | aglomeracija = | godina_aglomeracija = | površina = | površina_kopno = | površina_voda = | gšir = 47.132934 | gduž = -122.492085 | nadmorska_visina = | dan_grada = | vremenska_zona = [[UTC-8]], leti [[UTC-7]] | ZIP_kod = | pozivni_broj = | FIPS_kod = 41155 | GNIS_kod = | veb-strana = | gradonačelnik = }} '''Vazduhoplovna baza Makord''' ({{jez-engl|McChord Air Force Base}}) je [[Popisom određeno mesto|naseljeno mesto bez administrativnog statusa]] u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] saveznoj državi [[Vašington]].<ref name="census" /> == Demografija == Po popisu iz [[2010]]. godine broj stanovnika je 2.507, što je 1.589 (-38,8 %) stanovnika manje nego [[2000]]. godine.<ref name="census">{{Cite web |url= http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/Washington_stcntyplace3.html |title= Washington Trend Report 1: State and Counties |accessdate= 30. 6. 2013. |work= |publisher= |date= |archivedate= 2012-03-20 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20120320185139/http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/Washington_stcntyplace3.html |deadurl= yes }}</ref> {| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100;" |- | style="background:#ddffdd;" | [[Demografija Sjedinjenih Američkih Država|'''Grupa''']] | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | [[Popis stanovništva 2000. u SAD|'''2000.''']] | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | [[Popis stanovništva 2010. u SAD|'''2010.''']] |- | style="background:#f3fff3;" | [[Beli Amerikanci|Belci]] | align="right" | 3.006 (73,4 %) | align="right" | 1.598 (63,7 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Afroamerikanci]] | align="right" | 350 (8,5 %) | align="right" | 228 (9,1 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Azijski Amerikanci|Azijati]] | align="right" | 170 (4,2 %) | align="right" | 77 (3,1 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci]] | align="right" | 331 (8,1 %) | align="right" | 338 (13,5 %) |- | style="background:#f3fff3;" | Ukupno | align="right" | 4.096 | align="right" | 2.507 |} == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{MorrisEncyclopediaOfAmericanHistory}} * {{MancallEncyclopediaOfAmericanHistory}} * {{KutlerDictionaryOfAmericanHistory}} * {{BoyerOxfordCompanionToUnitedStatesHistory}} * {{KazinConcisePrincetonEncyclopedia}} * {{KaneAmericanCounties2004}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|SAD}} {{Drugi projekti | commons = McChord Air Force Base, Washington | wikispecies = | wiktionary = | wikiversity = | wikibooks = | wikisource = | wikiquote = | wikinews = }} * [http://factfinder2.census.gov/faces/nav/jsf/pages/index.xhtml#none United States Census Bureau] {{Pierce County, Washington-lat}} {{Okruzi Vašingtona-lat}} {{Podjela SAD}} [[Kategorija:Naseljena mesta bez administrativnog statusa u Vašingtonu]] [[Kategorija:Američke zrakoplovne baze|Makord]] jfqgwz2etv14n47em9y38b9oyrz7de1 Loring Air Force Base, Maine 0 631585 42587821 42143408 2026-05-05T02:50:20Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Američke avijacijske baze]] → [[Kategorija:Američke zrakoplovne baze]] 42587821 wikitext text/x-wiki {{Grad u SAD | naziv = Vazduhoplovna baza Loring | izvorni_naziv = ''Loring Air Force Base'' | slika = | opis_slike = | slika_mapa = | širina_mape = | opis_mape = | lokator_mape = Maine | slika_mapa1 = | širina_mape1 = | opis_mape1 = | lokator_mape1 = | gradska_zastava = | grb = | država = | savezna_država = {{zastava|Mejn}} | okrug = [[Okrug Arustuk (Mejn)|Arustuk]] | osnivanje = | grad_od = | stanovništvo = 0 | godina_stanovništvo = 2010 | gustina = | aglomeracija = | godina_aglomeracija = | površina = | površina_kopno = | površina_voda = | gšir = 46.938786 | gduž = -67.893933 | nadmorska_visina = | dan_grada = | vremenska_zona = [[UTC-5]], leti [[UTC-4]] | ZIP_kod = | pozivni_broj = | FIPS_kod = 41260 | GNIS_kod = | veb-strana = | gradonačelnik = }} '''Vazduhoplovna baza Loring''' ({{jez-engl|Loring Air Force Base}}) je [[grad]] u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] saveznoj državi [[Mejn]].<ref name="census" /> == Demografija == Po popisu iz [[2000]]. godine broj stanovnika je 225.<ref name="census">{{Cite web |url= http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/Maine_stcntyplace3.html |title= Maine Trend Report 1: State and Counties |accessdate= 30. 6. 2013. |work= |publisher= |date= |archivedate= 2012-04-23 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20120423091326/http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/Maine_stcntyplace3.html |deadurl= yes }}</ref> {| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100;" |- | style="background:#ddffdd;" | [[Demografija Sjedinjenih Američkih Država|'''Grupa''']] | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | [[Popis stanovništva 2000. u SAD|'''2000.''']] | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | [[Popis stanovništva 2010. u SAD|'''2010.''']] |- | style="background:#f3fff3;" | [[Beli Amerikanci|Belci]] | align="right" | 164 (72,9 %) | align="right" | 0 (0,0 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Afroamerikanci]] | align="right" | 23 (10,2 %) | align="right" | 0 (0,0 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Azijski Amerikanci|Azijati]] | align="right" | 5 (2,2 %) | align="right" | 0 (0,0 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci]] | align="right" | 31 (13,8 %) | align="right" | 0 (0,0 %) |- | style="background:#f3fff3;" | Ukupno | align="right" | 225 | align="right" | 0 |} == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{MorrisEncyclopediaOfAmericanHistory}} * {{MancallEncyclopediaOfAmericanHistory}} * {{KutlerDictionaryOfAmericanHistory}} * {{BoyerOxfordCompanionToUnitedStatesHistory}} * {{KazinConcisePrincetonEncyclopedia}} * {{KaneAmericanCounties2004}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|SAD}} {{Drugi projekti | commons = Loring Air Force Base, Maine | wikispecies = | wiktionary = | wikiversity = | wikibooks = | wikisource = | wikiquote = | wikinews = }} * [http://factfinder2.census.gov/faces/nav/jsf/pages/index.xhtml#none United States Census Bureau] {{Aroostook County, Maine-lat}} {{Okruzi Mejna-lat}} {{Podjela SAD}} [[Kategorija:Gradovi u Mejnu]] [[Kategorija:Američke zrakoplovne baze|Loring]] oqi376wksvsffty3fiw2f1u6cxi5y7y Scott Air Force Base, Illinois 0 633676 42587834 42139769 2026-05-05T02:51:10Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Američke avijacijske baze]] → [[Kategorija:Američke zrakoplovne baze]] 42587834 wikitext text/x-wiki {{Grad u SAD | naziv = Vazduhoplovna baza Skot | izvorni_naziv = ''Scott Air Force Base'' | slika = | opis_slike = | slika_mapa = | širina_mape = | opis_mape = | lokator_mape = Illinois | slika_mapa1 = | širina_mape1 = | opis_mape1 = | lokator_mape1 = | gradska_zastava = | grb = | država = | savezna_država = {{zastava|Ilinois}} | okrug = [[Okrug Sent Kler (Ilinois)|Sent Kler]] | osnivanje = | grad_od = | stanovništvo = 3.612 | godina_stanovništvo = 2010 | gustina = | aglomeracija = | godina_aglomeracija = | površina = | površina_kopno = | površina_voda = | gšir = 38.541252 | gduž = -89.852784 | nadmorska_visina = | dan_grada = | vremenska_zona = [[UTC-6]], leti [[UTC-5]] | ZIP_kod = | pozivni_broj = | FIPS_kod = 68328 | GNIS_kod = | veb-strana = | gradonačelnik = }} '''Vazduhoplovna baza Skot''' ({{jez-engl|Scott Air Force Base}}) je [[Popisom određeno mesto|naseljeno mesto bez administrativnog statusa]] u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] saveznoj državi [[Ilinois]].<ref name="census" /> == Demografija == Po popisu iz [[2010]]. godine broj stanovnika je 3.612, što je 905 (33,4 %) stanovnika više nego [[2000]]. godine.<ref name="census">{{Cite web |url= http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/Illinois_stcntyplace3.html |title= Illinois Trend Report 1: State and Counties |accessdate= 30. 6. 2013. |work= |publisher= |date= |archive-date= 2012-04-23 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120423090728/http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/Illinois_stcntyplace3.html |dead-url= yes }}</ref> {| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100;" |- | style="background:#ddffdd;" | [[Demografija Sjedinjenih Američkih Država|'''Grupa''']] | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | [[Popis stanovništva 2000. u SAD|'''2000.''']] | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | [[Popis stanovništva 2010. u SAD|'''2010.''']] |- | style="background:#f3fff3;" | [[Beli Amerikanci|Belci]] | align="right" | 2.085 (77,0 %) | align="right" | 2.489 (68,9 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Afroamerikanci]] | align="right" | 366 (13,5 %) | align="right" | 554 (15,3 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Azijski Amerikanci|Azijati]] | align="right" | 80 (3,0 %) | align="right" | 85 (2,4 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci]] | align="right" | 110 (4,1 %) | align="right" | 320 (8,9 %) |- | style="background:#f3fff3;" | Ukupno | align="right" | 2.707 | align="right" | 3.612 |} == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{MorrisEncyclopediaOfAmericanHistory}} * {{MancallEncyclopediaOfAmericanHistory}} * {{KutlerDictionaryOfAmericanHistory}} * {{BoyerOxfordCompanionToUnitedStatesHistory}} * {{KazinConcisePrincetonEncyclopedia}} * {{KaneAmericanCounties2004}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|SAD}} {{Drugi projekti | commons = Scott Air Force Base, Illinois | wikispecies = | wiktionary = | wikiversity = | wikibooks = | wikisource = | wikiquote = | wikinews = }} * [http://factfinder2.census.gov/faces/nav/jsf/pages/index.xhtml#none United States Census Bureau] {{St. Clair County, Illinois-lat}} {{Okruzi Ilinoisa-lat}} {{Podjela SAD}} [[Kategorija:Naseljena mesta bez administrativnog statusa u Ilinoisu]] [[Kategorija:Američke zrakoplovne baze|Skot]] lqk4ml2us7iu5gf6srvbh57ynkn2yxo Grissom Air Force Base, Indiana 0 634140 42587816 42152382 2026-05-05T02:50:03Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Američke avijacijske baze]] → [[Kategorija:Američke zrakoplovne baze]] 42587816 wikitext text/x-wiki {{Grad u SAD | naziv = {{PAGENAME}} | izvorni_naziv = ''Grissom Air Force Base'' | slika = | opis_slike = | slika_mapa = | širina_mape = | opis_mape = | lokator_mape = Indiana | slika_mapa1 = | širina_mape1 = | opis_mape1 = | lokator_mape1 = | gradska_zastava = | grb = | država = | savezna_država = {{zastava|Indijana}} | okrug = [[Okrug Majami (Indijana)|Majami]] | osnivanje = | grad_od = | stanovništvo = 5.537 | godina_stanovništvo = 2010 | gustina = | aglomeracija = | godina_aglomeracija = | površina = | površina_kopno = | površina_voda = | gšir = 40.657853 | gduž = -86.149159 | nadmorska_visina = | dan_grada = | vremenska_zona = [[UTC-5]], leti [[UTC-4]] | ZIP_kod = | pozivni_broj = | FIPS_kod = 30060 | GNIS_kod = | veb-strana = | gradonačelnik = }} '''{{PAGENAME}}''' ({{jez-engl|Grissom Air Force Base}}) je [[Popisom određeno mesto|naseljeno mesto bez administrativnog statusa]] u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] saveznoj državi [[Indijana]].<ref name="census" /> == Demografija == Po popisu iz [[2010]]. godine broj stanovnika je 5.537, što je 3.885 (235,2 %) stanovnika više nego [[2000]]. godine.<ref name="census">{{Cite web |url= http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/Indiana_stcntyplace3.html |title= Indiana Trend Report 1: State and Counties |accessdate= 30. 6. 2013. |work= |publisher= |date= |archivedate= 2012-03-20 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20120320185613/http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/Indiana_stcntyplace3.html |deadurl= yes }}</ref> {| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100;" |- | style="background:#ddffdd;" | [[Demografija Sjedinjenih Američkih Država|'''Grupa''']] | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | [[Popis stanovništva 2000. u SAD|'''2000.''']] | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | [[Popis stanovništva 2010. u SAD|'''2010.''']] |- | style="background:#f3fff3;" | [[Beli Amerikanci|Belci]] | align="right" | 1.414 (85,6 %) | align="right" | 3.936 (71,1 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Afroamerikanci]] | align="right" | 126 (7,6 %) | align="right" | 1.248 (22,5 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Azijski Amerikanci|Azijati]] | align="right" | 11 (0,7 %) | align="right" | 11 (0,2 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci]] | align="right" | 52 (3,1 %) | align="right" | 257 (4,6 %) |- | style="background:#f3fff3;" | Ukupno | align="right" | 1.652 | align="right" | 5.537 |} == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{MorrisEncyclopediaOfAmericanHistory}} * {{MancallEncyclopediaOfAmericanHistory}} * {{KutlerDictionaryOfAmericanHistory}} * {{BoyerOxfordCompanionToUnitedStatesHistory}} * {{KazinConcisePrincetonEncyclopedia}} * {{KaneAmericanCounties2004}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|SAD}} {{Drugi projekti | commons = Grissom Air Force Base, Indiana | wikispecies = | wiktionary = | wikiversity = | wikibooks = | wikisource = | wikiquote = | wikinews = }} * [http://factfinder2.census.gov/faces/nav/jsf/pages/index.xhtml#none United States Census Bureau] {{Miami County, Indiana-lat}} {{Okruzi Indijane-lat}} {{Podjela SAD}} [[Kategorija:Naseljena mesta bez administrativnog statusa u Indijani]] [[Kategorija:Američke zrakoplovne baze|Grisom]] pjmtdol9bkub2tzi4wmyajbie9v8eyc McConnell Air Force Base, Kansas 0 634641 42587824 42143590 2026-05-05T02:50:32Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Američke avijacijske baze]] → [[Kategorija:Američke zrakoplovne baze]] 42587824 wikitext text/x-wiki {{Grad u SAD | naziv = Vazduhoplovna baza Makonel | izvorni_naziv = ''McConnell Air Force Base'' | slika = | opis_slike = | slika_mapa = | širina_mape = | opis_mape = | lokator_mape = Kansas | slika_mapa1 = | širina_mape1 = | opis_mape1 = | lokator_mape1 = | gradska_zastava = | grb = | država = | savezna_država = {{zastava|Kanzas}} | okrug = [[Okrug Sedžvik (Kanzas)|Sedžvik]] | osnivanje = | grad_od = | stanovništvo = 1.777 | godina_stanovništvo = 2010 | gustina = | aglomeracija = | godina_aglomeracija = | površina = | površina_kopno = | površina_voda = | gšir = 37.624901 | gduž = -97.260036 | nadmorska_visina = | dan_grada = | vremenska_zona = [[UTC-6]], leti [[UTC-5]] | ZIP_kod = | pozivni_broj = | FIPS_kod = 43675 | GNIS_kod = | veb-strana = | gradonačelnik = }} '''Vazduhoplovna baza Makonel''' ({{jez-engl|McConnell Air Force Base}}) je [[Popisom određeno mesto|naseljeno mesto bez administrativnog statusa]] u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] saveznoj državi [[Kanzas]].<ref name="census" /> == Demografija == Po popisu iz [[2010]]. godine broj stanovnika je 1.777.<ref name="census">{{Cite web |url= http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/Kansas_stcntyplace3.html |title= Kansas Trend Report 1: State and Counties |accessdate= 30. 6. 2013. |work= |publisher= |date= |archivedate= 2012-03-20 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20120320185555/http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/Kansas_stcntyplace3.html |deadurl= yes }}</ref> {| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100;" |- | style="background:#ddffdd;" | [[Demografija Sjedinjenih Američkih Država|'''Grupa''']] | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | [[Popis stanovništva 2000. u SAD|'''2000.''']] | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | [[Popis stanovništva 2010. u SAD|'''2010.''']] |- | style="background:#f3fff3;" | [[Beli Amerikanci|Belci]] | align="right" | 0 (0,0 %) | align="right" | 1.204 (67,8 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Afroamerikanci]] | align="right" | 0 (0,0 %) | align="right" | 230 (12,9 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Azijski Amerikanci|Azijati]] | align="right" | 0 (0,0 %) | align="right" | 43 (2,4 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci]] | align="right" | 0 (0,0 %) | align="right" | 208 (11,7 %) |- | style="background:#f3fff3;" | Ukupno | align="right" | 0 | align="right" | 1.777 |} == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{MorrisEncyclopediaOfAmericanHistory}} * {{MancallEncyclopediaOfAmericanHistory}} * {{KutlerDictionaryOfAmericanHistory}} * {{BoyerOxfordCompanionToUnitedStatesHistory}} * {{KazinConcisePrincetonEncyclopedia}} * {{KaneAmericanCounties2004}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|SAD}} {{Drugi projekti | commons = McConnell Air Force Base, Kansas | wikispecies = | wiktionary = | wikiversity = | wikibooks = | wikisource = | wikiquote = | wikinews = }} * [http://factfinder2.census.gov/faces/nav/jsf/pages/index.xhtml#none United States Census Bureau] {{Sedgwick County, Kansas-lat}} {{Okruzi Kanzasa-lat}} {{Podjela SAD}} [[Kategorija:Naseljena mesta bez administrativnog statusa u Kanzasu]] [[Kategorija:Američke zrakoplovne baze|Makonel]] 49ikld7qmylewt2syxm04j93dwwz8b0 Andrews Air Force Base, Maryland 0 638527 42587813 42135951 2026-05-05T02:49:51Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Američke avijacijske baze]] → [[Kategorija:Američke zrakoplovne baze]] 42587813 wikitext text/x-wiki {{Grad u SAD | naziv = Vazduhoplovna baza Endruz | izvorni_naziv = ''Andrews Air Force Base'' | slika = | opis_slike = | slika_mapa = | širina_mape = | opis_mape = | lokator_mape = Maryland | slika_mapa1 = | širina_mape1 = | opis_mape1 = | lokator_mape1 = | gradska_zastava = | grb = | država = | savezna_država = {{zastava|Merilend}} | okrug = [[Okrug Princa Džordža (Merilend)|Princa Džordža]] | osnivanje = | grad_od = | stanovništvo = 2.973 | godina_stanovništvo = 2010 | gustina = | aglomeracija = | godina_aglomeracija = | površina = | površina_kopno = | površina_voda = | gšir = 38.805358 | gduž = -76.874432 | nadmorska_visina = | dan_grada = | vremenska_zona = [[UTC-5]], leti [[UTC-4]] | ZIP_kod = | pozivni_broj = | FIPS_kod = 1450 | GNIS_kod = | veb-strana = | gradonačelnik = }} '''Vazduhoplovna baza Endruz''' ({{jez-engl|Andrews Air Force Base}}) je [[Popisom određeno mesto|naseljeno mesto bez administrativnog statusa]] u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] saveznoj državi [[Merilend]].<ref name="census" /> == Demografija == Po popisu iz [[2010]]. godine broj stanovnika je 2.973, što je 4.952 (-62,5 %) stanovnika manje nego [[2000]]. godine.<ref name="census">{{Cite web |url= http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/Maryland_stcntyplace3.html |title= Maryland Trend Report 1: State and Counties |accessdate= 30. 6. 2013. |work= |publisher= |date= |archivedate= 2012-04-03 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20120403125247/http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/Maryland_stcntyplace3.html |deadurl= yes }}</ref> {| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100;" |- | style="background:#ddffdd;" | [[Demografija Sjedinjenih Američkih Država|'''Grupa''']] | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | [[Popis stanovništva 2000. u SAD|'''2000.''']] | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | [[Popis stanovništva 2010. u SAD|'''2010.''']] |- | style="background:#f3fff3;" | [[Beli Amerikanci|Belci]] | align="right" | 4.890 (61,7 %) | align="right" | 1.664 (56,0 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Afroamerikanci]] | align="right" | 1.805 (22,8 %) | align="right" | 663 (22,3 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Azijski Amerikanci|Azijati]] | align="right" | 251 (3,2 %) | align="right" | 73 (2,5 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci]] | align="right" | 691 (8,7 %) | align="right" | 417 (14,0 %) |- | style="background:#f3fff3;" | Ukupno | align="right" | 7.925 | align="right" | 2.973 |} == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{MorrisEncyclopediaOfAmericanHistory}} * {{MancallEncyclopediaOfAmericanHistory}} * {{KutlerDictionaryOfAmericanHistory}} * {{BoyerOxfordCompanionToUnitedStatesHistory}} * {{KazinConcisePrincetonEncyclopedia}} * {{KaneAmericanCounties2004}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|SAD}} {{Drugi projekti | commons = Andrews Air Force Base, Maryland | wikispecies = | wiktionary = | wikiversity = | wikibooks = | wikisource = | wikiquote = | wikinews = }} * [http://factfinder2.census.gov/faces/nav/jsf/pages/index.xhtml#none United States Census Bureau] {{Prince George's County, Maryland-lat}} {{Okruzi Merilenda-lat}} {{Podjela SAD}} [[Kategorija:Naseljena mesta bez administrativnog statusa u Merilendu]] [[Kategorija:Američke zrakoplovne baze|Endruz]] 5wik1uecukf5g66kr3a0uo4j3epbtce K. I. Sawyer Air Force Base, Michigan 0 638920 42587818 42143088 2026-05-05T02:50:10Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Američke avijacijske baze]] → [[Kategorija:Američke zrakoplovne baze]] 42587818 wikitext text/x-wiki {{Grad u SAD | naziv = {{PAGENAME}} | izvorni_naziv = ''K. I. Sawyer Air Force Base'' | slika = | opis_slike = | slika_mapa = | širina_mape = | opis_mape = | lokator_mape = Michigan | slika_mapa1 = | širina_mape1 = | opis_mape1 = | lokator_mape1 = | gradska_zastava = | grb = | država = | savezna_država = {{zastava|Mičigen}} | okrug = [[Okrug Market (Mičigen)|Market]] | osnivanje = | grad_od = | stanovništvo = 0 | godina_stanovništvo = 2010 | gustina = | aglomeracija = | godina_aglomeracija = | površina = | površina_kopno = | površina_voda = | gšir = 46.353275 | gduž = -87.395695 | nadmorska_visina = | dan_grada = | vremenska_zona = [[UTC-5]], leti [[UTC-4]] | ZIP_kod = | pozivni_broj = | FIPS_kod = 43560 | GNIS_kod = | veb-strana = | gradonačelnik = }} '''{{PAGENAME}}''' ({{jez-engl|K. I. Sawyer Air Force Base}}) je [[grad]] u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] saveznoj državi [[Mičigen]].<ref name="census" /> == Demografija == Po popisu iz [[2000]]. godine broj stanovnika je 1.443.<ref name="census">{{Cite web |url= http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/Michigan_stcntyplace3.html |title= Michigan Trend Report 1: State and Counties |accessdate= 30. 6. 2013. |work= |publisher= |date= |archivedate= 2012-05-01 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20120501022346/http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/Michigan_stcntyplace3.html |deadurl= yes }}</ref> {| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100;" |- | style="background:#ddffdd;" | [[Demografija Sjedinjenih Američkih Država|'''Grupa''']] | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | [[Popis stanovništva 2000. u SAD|'''2000.''']] | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | [[Popis stanovništva 2010. u SAD|'''2010.''']] |- | style="background:#f3fff3;" | [[Beli Amerikanci|Belci]] | align="right" | 1.289 (89,3 %) | align="right" | 0 (0,0 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Afroamerikanci]] | align="right" | 10 (0,7 %) | align="right" | 0 (0,0 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Azijski Amerikanci|Azijati]] | align="right" | 5 (0,3 %) | align="right" | 0 (0,0 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci]] | align="right" | 31 (2,1 %) | align="right" | 0 (0,0 %) |- | style="background:#f3fff3;" | Ukupno | align="right" | 1.443 | align="right" | 0 |} == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{MorrisEncyclopediaOfAmericanHistory}} * {{MancallEncyclopediaOfAmericanHistory}} * {{KutlerDictionaryOfAmericanHistory}} * {{BoyerOxfordCompanionToUnitedStatesHistory}} * {{KazinConcisePrincetonEncyclopedia}} * {{KaneAmericanCounties2004}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|SAD}} {{Drugi projekti | commons = K. I. Sawyer Air Force Base, Michigan | wikispecies = | wiktionary = | wikiversity = | wikibooks = | wikisource = | wikiquote = | wikinews = }} * [http://factfinder2.census.gov/faces/nav/jsf/pages/index.xhtml#none United States Census Bureau] {{Marquette County, Michigan-lat}} {{Okruzi Mičigena-lat}} {{Podjela SAD}} [[Kategorija:Gradovi u Mičigenu]] [[Kategorija:Američke zrakoplovne baze|K. I. Sojer]] 8a4y1pjtfi3sq4t2hxu6uwl63tv9ahy Eielson Air Force Base, Alaska 0 639804 42587811 42161190 2026-05-05T02:49:45Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Američke avijacijske baze]] → [[Kategorija:Američke zrakoplovne baze]] 42587811 wikitext text/x-wiki {{Grad u SAD-Aljaska | naziv = {{PAGENAME}} | izvorni_naziv = ''Eielson Air Force Base'' | slika = | opis_slike = | slika_mapa = | širina_mape = | opis_mape = | lokator_mape = | slika_mapa1 = | širina_mape1 = | opis_mape1 = | lokator_mape1 = | gradska_zastava = | grb = | država = | savezna_država = {{zastava|Aljaska}} | opština = [[Ferbanks Nort Star (Aljaska)|Ferbanks Nort Star]] | osnivanje = | grad_od = | stanovništvo = 2.647 | godina_stanovništvo = 2010 | gustina = | aglomeracija = | godina_aglomeracija = | površina = | površina_kopno = | površina_voda = | gšir = 64.667276 | gduž = -147.039595 | nadmorska_visina = | dan_grada = | vremenska_zona = [[UTC-9]], leti [[UTC-8]] | ZIP_kod = | pozivni_broj = | FIPS_kod = 21370 | GNIS_kod = | veb-strana = | gradonačelnik = }} '''{{PAGENAME}}''' ({{jez-engl|Eielson Air Force Base}}) je [[Popisom određeno mesto|naseljeno mesto bez administrativnog statusa]] u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] saveznoj državi [[Aljaska]].<ref name="census" /> == Demografija == Po popisu iz [[2010]]. godine broj stanovnika je 2.647, što je 2.753 (-51,0 %) stanovnika manje nego [[2000]]. godine.<ref name="census">{{Cite web |url= http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/Alaska_stcntyplace3.html |title= Alaska Trend Report 1: State and Counties |accessdate= 30. 6. 2013. |work= |publisher= |date= |archive-date= 2012-04-23 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120423090719/http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/Alaska_stcntyplace3.html |dead-url= yes }}</ref> {| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100;" |- | style="background:#ddffdd;" | [[Demografija Sjedinjenih Američkih Država|'''Grupa''']] | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | [[Popis stanovništva 2000. u SAD|'''2000.''']] | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | [[Popis stanovništva 2010. u SAD|'''2010.''']] |- | style="background:#f3fff3;" | [[Beli Amerikanci|Belci]] | align="right" | 4.292 (79,5 %) | align="right" | 2.007 (75,8 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Afroamerikanci]] | align="right" | 506 (9,4 %) | align="right" | 207 (7,8 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Azijski Amerikanci|Azijati]] | align="right" | 115 (2,1 %) | align="right" | 69 (2,6 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci (SAD)|Hispanoamerikanci]] | align="right" | 314 (5,8 %) | align="right" | 210 (7,9 %) |- | style="background:#f3fff3;" | Ukupno | align="right" | 5.400 | align="right" | 2.647 |} == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{MorrisEncyclopediaOfAmericanHistory}} * {{MancallEncyclopediaOfAmericanHistory}} * {{KutlerDictionaryOfAmericanHistory}} * {{BoyerOxfordCompanionToUnitedStatesHistory}} * {{KazinConcisePrincetonEncyclopedia}} * {{KaneAmericanCounties2004}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|SAD}} {{Drugi projekti | commons = Eielson Air Force Base, Alaska | wikispecies = | wiktionary = | wikiversity = | wikibooks = | wikisource = | wikiquote = | wikinews = }} * [http://factfinder2.census.gov/faces/nav/jsf/pages/index.xhtml#none United States Census Bureau] {{Aljaska}} {{Podjela SAD}} [[Kategorija:Naseljena mesta bez administrativnog statusa na Aljasci]] [[Kategorija:Američke zrakoplovne baze|Ajelson]] kgdctypbtu5teof0ax4eh4kk17epdzc Columbus Air Force Base, Mississippi 0 639849 42587820 42151512 2026-05-05T02:50:17Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Američke avijacijske baze]] → [[Kategorija:Američke zrakoplovne baze]] 42587820 wikitext text/x-wiki {{Grad u SAD | naziv = Vazduhoplovna baza Kolambas | izvorni_naziv = ''Columbus Air Force Base'' | slika = | opis_slike = | slika_mapa = | širina_mape = | opis_mape = | lokator_mape = Mississippi | slika_mapa1 = | širina_mape1 = | opis_mape1 = | lokator_mape1 = | gradska_zastava = | grb = | država = | savezna_država = {{zastava|Misisipi}} | okrug = [[Okrug Launds (Misisipi)|Launds]] | osnivanje = | grad_od = | stanovništvo = 1.373 | godina_stanovništvo = 2010 | gustina = | aglomeracija = | godina_aglomeracija = | površina = | površina_kopno = | površina_voda = | gšir = 33.627468 | gduž = -88.445467 | nadmorska_visina = | dan_grada = | vremenska_zona = [[UTC-6]], leti [[UTC-5]] | ZIP_kod = | pozivni_broj = | FIPS_kod = 15420 | GNIS_kod = | veb-strana = | gradonačelnik = }} '''Vazduhoplovna baza Kolambas''' ({{jez-engl|Columbus Air Force Base}}) je [[Popisom određeno mesto|naseljeno mesto bez administrativnog statusa]] u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] saveznoj državi [[Misisipi]].<ref name="census" /> == Demografija == Po popisu iz [[2010]]. godine broj stanovnika je 1.373, što je 687 (-33,3 %) stanovnika manje nego [[2000]]. godine.<ref name="census">{{Cite web |url= http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/Mississippi_stcntyplace3.html |title= Mississippi Trend Report 1: State and Counties |accessdate= 30. 6. 2013. |work= |publisher= |date= |archive-date= 2012-04-03 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120403125354/http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/Mississippi_stcntyplace3.html |dead-url= yes }}</ref> {| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100;" |- | style="background:#ddffdd;" | [[Demografija Sjedinjenih Američkih Država|'''Grupa''']] | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | [[Popis stanovništva 2000. u SAD|'''2000.''']] | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | [[Popis stanovništva 2010. u SAD|'''2010.''']] |- | style="background:#f3fff3;" | [[Beli Amerikanci|Belci]] | align="right" | 1.511 (73,3 %) | align="right" | 1.016 (74,0 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Afroamerikanci]] | align="right" | 337 (16,4 %) | align="right" | 161 (11,7 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Azijski Amerikanci|Azijati]] | align="right" | 52 (2,5 %) | align="right" | 46 (3,4 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci]] | align="right" | 100 (4,9 %) | align="right" | 100 (7,3 %) |- | style="background:#f3fff3;" | Ukupno | align="right" | 2.060 | align="right" | 1.373 |} == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{MorrisEncyclopediaOfAmericanHistory}} * {{MancallEncyclopediaOfAmericanHistory}} * {{KutlerDictionaryOfAmericanHistory}} * {{BoyerOxfordCompanionToUnitedStatesHistory}} * {{KazinConcisePrincetonEncyclopedia}} * {{KaneAmericanCounties2004}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|SAD}} {{Drugi projekti | commons = Columbus Air Force Base, Mississippi | wikispecies = | wiktionary = | wikiversity = | wikibooks = | wikisource = | wikiquote = | wikinews = }} * [http://factfinder2.census.gov/faces/nav/jsf/pages/index.xhtml#none United States Census Bureau] {{Lowndes County, Mississippi-lat}} {{Okruzi Misisipija-lat}} {{Podjela SAD}} [[Kategorija:Naseljena mesta bez administrativnog statusa u Misisipiju]] [[Kategorija:Američke zrakoplovne baze|Kolambas]] dswoluvg5wwlf6dwe7ukzn3dwc5jigz Whiteman Air Force Base, Missouri 0 640320 42587836 42150420 2026-05-05T02:51:50Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Američke avijacijske baze]] → [[Kategorija:Američke zrakoplovne baze]] 42587836 wikitext text/x-wiki {{Grad u SAD | naziv = Vazduhoplovna baza Vajtman | izvorni_naziv = ''Whiteman Air Force Base'' | slika = | opis_slike = | slika_mapa = | širina_mape = | opis_mape = | lokator_mape = Missouri | slika_mapa1 = | širina_mape1 = | opis_mape1 = | lokator_mape1 = | gradska_zastava = | grb = | država = | savezna_država = {{zastava|Misuri}} | okrug = [[Okrug Džonson (Misuri)|Džonson]] | osnivanje = | grad_od = | stanovništvo = 2.556 | godina_stanovništvo = 2010 | gustina = | aglomeracija = | godina_aglomeracija = | površina = | površina_kopno = | površina_voda = | gšir = 38.730236 | gduž = -93.558905 | nadmorska_visina = | dan_grada = | vremenska_zona = [[UTC-6]], leti [[UTC-5]] | ZIP_kod = | pozivni_broj = | FIPS_kod = 79432 | GNIS_kod = | veb-strana = | gradonačelnik = }} '''Vazduhoplovna baza Vajtman''' ({{jez-engl|Whiteman Air Force Base}}) je [[Popisom određeno mesto|naseljeno mesto bez administrativnog statusa]] u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] saveznoj državi [[Misuri]].<ref name="census" /> == Demografija == Po popisu iz [[2010]]. godine broj stanovnika je 2.556, što je 1.258 (-33,0 %) stanovnika manje nego [[2000]]. godine.<ref name="census">{{Cite web |url= http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/Missouri_stcntyplace3.html |title= Missouri Trend Report 1: State and Counties |accessdate= 30. 6. 2013. |work= |publisher= |date= |archivedate= 2013-07-14 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20130714020138/http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/Missouri_stcntyplace3.html |deadurl= yes }}</ref> {| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100;" |- | style="background:#ddffdd;" | [[Demografija Sjedinjenih Američkih Država|'''Grupa''']] | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | [[Popis stanovništva 2000. u SAD|'''2000.''']] | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | [[Popis stanovništva 2010. u SAD|'''2010.''']] |- | style="background:#f3fff3;" | [[Beli Amerikanci|Belci]] | align="right" | 3.014 (79,0 %) | align="right" | 1.918 (75,0 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Afroamerikanci]] | align="right" | 371 (9,7 %) | align="right" | 237 (9,3 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Azijski Amerikanci|Azijati]] | align="right" | 66 (1,7 %) | align="right" | 45 (1,8 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci]] | align="right" | 219 (5,7 %) | align="right" | 233 (9,1 %) |- | style="background:#f3fff3;" | Ukupno | align="right" | 3.814 | align="right" | 2.556 |} == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{MorrisEncyclopediaOfAmericanHistory}} * {{MancallEncyclopediaOfAmericanHistory}} * {{KutlerDictionaryOfAmericanHistory}} * {{BoyerOxfordCompanionToUnitedStatesHistory}} * {{KazinConcisePrincetonEncyclopedia}} * {{KaneAmericanCounties2004}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|SAD}} {{Drugi projekti | commons = Whiteman Air Force Base, Missouri | wikispecies = | wiktionary = | wikiversity = | wikibooks = | wikisource = | wikiquote = | wikinews = }} * [http://factfinder2.census.gov/faces/nav/jsf/pages/index.xhtml#none United States Census Bureau] {{Johnson County, Missouri-lat}} {{Okruzi Misurija-lat}} {{Podjela SAD}} [[Kategorija:Naseljena mesta bez administrativnog statusa u Misuriju]] [[Kategorija:Američke zrakoplovne baze|Vajtman]] 0fdovijvs5gasdpfe7xqvp3ycd0jgcw Eglin Air Force Base, Florida 0 640632 42587812 42151890 2026-05-05T02:49:48Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Američke avijacijske baze]] → [[Kategorija:Američke zrakoplovne baze]] 42587812 wikitext text/x-wiki {{Grad u SAD | naziv = Vazduhoplovna baza Eglin | izvorni_naziv = ''Eglin Air Force Base'' | slika = | opis_slike = | slika_mapa = | širina_mape = | opis_mape = | lokator_mape = Florida | slika_mapa1 = | širina_mape1 = | opis_mape1 = | lokator_mape1 = | gradska_zastava = | grb = | država = | savezna_država = {{zastava|Florida}} | okrug = [[Okrug Okalusa (Florida)|Okalusa]] | osnivanje = | grad_od = | stanovništvo = 2.274 | godina_stanovništvo = 2010 | gustina = | aglomeracija = | godina_aglomeracija = | površina = | površina_kopno = | površina_voda = | gšir = 30.459339 | gduž = -86.552310 | nadmorska_visina = | dan_grada = | vremenska_zona = [[UTC-5]], leti [[UTC-4]] | ZIP_kod = | pozivni_broj = | FIPS_kod = 20050 | GNIS_kod = | veb-strana = | gradonačelnik = }} '''Vazduhoplovna baza Eglin''' ({{jez-engl|Eglin Air Force Base}}) je [[Popisom određeno mesto|naseljeno mesto bez administrativnog statusa]] u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] saveznoj državi [[Florida]].<ref name="census" /> == Demografija == Po popisu iz [[2010]]. godine broj stanovnika je 2.274, što je 5.808 (-71,9 %) stanovnika manje nego [[2000]]. godine.<ref name="census">{{Cite web |url= http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/Florida_stcntyplace3.html |title= Florida Trend Report 1: State and Counties |accessdate= 30. 6. 2013. |work= |publisher= |date= |archive-date= 2012-04-03 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120403124652/http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/Florida_stcntyplace3.html |dead-url= yes }}</ref> {| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100;" |- | style="background:#ddffdd;" | [[Demografija Sjedinjenih Američkih Država|'''Grupa''']] | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | [[Popis stanovništva 2000. u SAD|'''2000.''']] | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | [[Popis stanovništva 2010. u SAD|'''2010.''']] |- | style="background:#f3fff3;" | [[Beli Amerikanci|Belci]] | align="right" | 5.399 (66,8 %) | align="right" | 1.567 (68,9 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Afroamerikanci]] | align="right" | 1.198 (14,8 %) | align="right" | 202 (8,9 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Azijski Amerikanci|Azijati]] | align="right" | 239 (3,0 %) | align="right" | 50 (2,2 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci]] | align="right" | 904 (11,2 %) | align="right" | 312 (13,7 %) |- | style="background:#f3fff3;" | Ukupno | align="right" | 8.082 | align="right" | 2.274 |} == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{MorrisEncyclopediaOfAmericanHistory}} * {{MancallEncyclopediaOfAmericanHistory}} * {{KutlerDictionaryOfAmericanHistory}} * {{BoyerOxfordCompanionToUnitedStatesHistory}} * {{KazinConcisePrincetonEncyclopedia}} * {{KaneAmericanCounties2004}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|SAD}} {{Drugi projekti | commons = Eglin Air Force Base, Florida | wikispecies = | wiktionary = | wikiversity = | wikibooks = | wikisource = | wikiquote = | wikinews = }} * [http://factfinder2.census.gov/faces/nav/jsf/pages/index.xhtml#none United States Census Bureau] {{Okaloosa County, Florida-lat}} {{Okruzi Floride-lat}} {{Podjela SAD}} [[Kategorija:Naseljena mesta bez administrativnog statusa na Floridi]] [[Kategorija:Američke zrakoplovne baze|Eglin]] sxz7nei1uxm1thqkj3iwyykgx0k2391 Patrick Air Force Base, Florida 0 640636 42587830 42144208 2026-05-05T02:50:54Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Američke avijacijske baze]] → [[Kategorija:Američke zrakoplovne baze]] 42587830 wikitext text/x-wiki {{Grad u SAD | naziv = Vazduhoplovna baza Patrik | izvorni_naziv = ''Patrick Air Force Base'' | slika = | opis_slike = | slika_mapa = | širina_mape = | opis_mape = | lokator_mape = Florida | slika_mapa1 = | širina_mape1 = | opis_mape1 = | lokator_mape1 = | gradska_zastava = | grb = | država = | savezna_država = {{zastava|Florida}} | okrug = [[Okrug Brevard (Florida)|Brevard]] | osnivanje = | grad_od = | stanovništvo = 1.222 | godina_stanovništvo = 2010 | gustina = | aglomeracija = | godina_aglomeracija = | površina = | površina_kopno = | površina_voda = | gšir = 28.234232 | gduž = -80.607893 | nadmorska_visina = | dan_grada = | vremenska_zona = [[UTC-5]], leti [[UTC-4]] | ZIP_kod = | pozivni_broj = | FIPS_kod = 55375 | GNIS_kod = | veb-strana = | gradonačelnik = }} '''Vazduhoplovna baza Patrik''' ({{jez-engl|Patrick Air Force Base}}) je [[Popisom određeno mesto|naseljeno mesto bez administrativnog statusa]] u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] saveznoj državi [[Florida]].<ref name="census" /> == Demografija == Po popisu iz [[2010]]. godine broj stanovnika je 1.222.<ref name="census">{{Cite web |url= http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/Florida_stcntyplace3.html |title= Florida Trend Report 1: State and Counties |accessdate= 30. 6. 2013. |work= |publisher= |date= |archive-date= 2012-04-03 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120403124652/http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/Florida_stcntyplace3.html |dead-url= yes }}</ref> {| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100;" |- | style="background:#ddffdd;" | [[Demografija Sjedinjenih Američkih Država|'''Grupa''']] | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | [[Popis stanovništva 2000. u SAD|'''2000.''']] | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | [[Popis stanovništva 2010. u SAD|'''2010.''']] |- | style="background:#f3fff3;" | [[Beli Amerikanci|Belci]] | align="right" | 0 (0,0 %) | align="right" | 767 (62,8 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Afroamerikanci]] | align="right" | 0 (0,0 %) | align="right" | 143 (11,7 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Azijski Amerikanci|Azijati]] | align="right" | 0 (0,0 %) | align="right" | 23 (1,9 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci]] | align="right" | 0 (0,0 %) | align="right" | 225 (18,4 %) |- | style="background:#f3fff3;" | Ukupno | align="right" | 0 | align="right" | 1.222 |} == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{MorrisEncyclopediaOfAmericanHistory}} * {{MancallEncyclopediaOfAmericanHistory}} * {{KutlerDictionaryOfAmericanHistory}} * {{BoyerOxfordCompanionToUnitedStatesHistory}} * {{KazinConcisePrincetonEncyclopedia}} * {{KaneAmericanCounties2004}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|SAD}} {{Drugi projekti | commons = Patrick Air Force Base, Florida | wikispecies = | wiktionary = | wikiversity = | wikibooks = | wikisource = | wikiquote = | wikinews = }} * [http://factfinder2.census.gov/faces/nav/jsf/pages/index.xhtml#none United States Census Bureau] {{Brevard County, Florida-lat}} {{Okruzi Floride-lat}} {{Podjela SAD}} [[Kategorija:Naseljena mesta bez administrativnog statusa na Floridi]] [[Kategorija:Američke zrakoplovne baze|Patrik]] nyipptjwwru1xfxbmn6m008qhpob5n4 Tyndall Air Force Base, Florida 0 640640 42587835 42154923 2026-05-05T02:51:46Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Američke avijacijske baze]] → [[Kategorija:Američke zrakoplovne baze]] 42587835 wikitext text/x-wiki {{Grad u SAD | naziv = Vazduhoplovna baza Tindal | izvorni_naziv = ''Tyndall Air Force Base'' | slika = | opis_slike = | slika_mapa = | širina_mape = | opis_mape = | lokator_mape = Florida | slika_mapa1 = | širina_mape1 = | opis_mape1 = | lokator_mape1 = | gradska_zastava = | grb = | država = | savezna_država = {{zastava|Florida}} | okrug = [[Okrug Bej (Florida)|Bej]] | osnivanje = | grad_od = | stanovništvo = 2.994 | godina_stanovništvo = 2010 | gustina = | aglomeracija = | godina_aglomeracija = | površina = | površina_kopno = | površina_voda = | gšir = 30.085630 | gduž = -85.607498 | nadmorska_visina = | dan_grada = | vremenska_zona = [[UTC-5]], leti [[UTC-4]] | ZIP_kod = | pozivni_broj = | FIPS_kod = 72875 | GNIS_kod = | veb-strana = | gradonačelnik = }} '''Vazduhoplovna baza Tindal''' ({{jez-engl|Tyndall Air Force Base}}) je [[Popisom određeno mesto|naseljeno mesto bez administrativnog statusa]] u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] saveznoj državi [[Florida]].<ref name="census" /> == Demografija == Po popisu iz [[2010]]. godine broj stanovnika je 2.994, što je 237 (8,6 %) stanovnika više nego [[2000]]. godine.<ref name="census">{{Cite web |url= http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/Florida_stcntyplace3.html |title= Florida Trend Report 1: State and Counties |accessdate= 30. 6. 2013. |work= |publisher= |date= |archive-date= 2012-04-03 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120403124652/http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/Florida_stcntyplace3.html |dead-url= yes }}</ref> {| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100;" |- | style="background:#ddffdd;" | [[Demografija Sjedinjenih Američkih Država|'''Grupa''']] | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | [[Popis stanovništva 2000. u SAD|'''2000.''']] | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | [[Popis stanovništva 2010. u SAD|'''2010.''']] |- | style="background:#f3fff3;" | [[Beli Amerikanci|Belci]] | align="right" | 1.958 (71,0 %) | align="right" | 1.951 (65,2 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Afroamerikanci]] | align="right" | 392 (14,2 %) | align="right" | 417 (13,9 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Azijski Amerikanci|Azijati]] | align="right" | 85 (3,1 %) | align="right" | 72 (2,4 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci]] | align="right" | 228 (8,3 %) | align="right" | 393 (13,1 %) |- | style="background:#f3fff3;" | Ukupno | align="right" | 2.757 | align="right" | 2.994 |} == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{MorrisEncyclopediaOfAmericanHistory}} * {{MancallEncyclopediaOfAmericanHistory}} * {{KutlerDictionaryOfAmericanHistory}} * {{BoyerOxfordCompanionToUnitedStatesHistory}} * {{KazinConcisePrincetonEncyclopedia}} * {{KaneAmericanCounties2004}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|SAD}} {{Drugi projekti | commons = Tyndall Air Force Base, Florida | wikispecies = | wiktionary = | wikiversity = | wikibooks = | wikisource = | wikiquote = | wikinews = }} * [http://factfinder2.census.gov/faces/nav/jsf/pages/index.xhtml#none United States Census Bureau] {{Bay County, Florida-lat}} {{Okruzi Floride-lat}} {{Podjela SAD}} [[Kategorija:Naseljena mesta bez administrativnog statusa na Floridi]] [[Kategorija:Američke zrakoplovne baze|Tindal]] 3dp7g5flf0luf6u0i6s7sy49tseoy6t Malmstrom Air Force Base, Montana 0 641262 42587826 42148391 2026-05-05T02:50:39Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Američke avijacijske baze]] → [[Kategorija:Američke zrakoplovne baze]] 42587826 wikitext text/x-wiki {{Grad u SAD | naziv = Vazduhoplovna baza Malmstrom | izvorni_naziv = ''Malmstrom Air Force Base'' | slika = | opis_slike = | slika_mapa = | širina_mape = | opis_mape = | lokator_mape = Montana | slika_mapa1 = | širina_mape1 = | opis_mape1 = | lokator_mape1 = | gradska_zastava = | grb = | država = | savezna_država = {{zastava|Montana}} | okrug = [[Okrug Kaskejd (Montana)|Kaskejd]] | osnivanje = | grad_od = | stanovništvo = 3.472 | godina_stanovništvo = 2010 | gustina = | aglomeracija = | godina_aglomeracija = | površina = | površina_kopno = | površina_voda = | gšir = 47.505762 | gduž = -111.182626 | nadmorska_visina = | dan_grada = | vremenska_zona = [[UTC-7]], leti [[UTC-6]] | ZIP_kod = | pozivni_broj = | FIPS_kod = 47275 | GNIS_kod = | veb-strana = | gradonačelnik = }} '''Vazduhoplovna baza Malmstrom''' ({{jez-engl|Malmstrom Air Force Base}}) je [[Popisom određeno mesto|naseljeno mesto bez administrativnog statusa]] u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] saveznoj državi [[Montana]].<ref name="census" /> == Demografija == Po popisu iz [[2010]]. godine broj stanovnika je 3.472, što je 1.072 (-23,6 %) stanovnika manje nego [[2000]]. godine.<ref name="census">{{Cite web |url= http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/Montana_stcntyplace3.html |title= Montana Trend Report 1: State and Counties |accessdate= 30. 6. 2013. |work= |publisher= |date= |archivedate= 2012-04-23 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20120423090507/http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/Montana_stcntyplace3.html |deadurl= yes }}</ref> {| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100;" |- | style="background:#ddffdd;" | [[Demografija Sjedinjenih Američkih Država|'''Grupa''']] | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | [[Popis stanovništva 2000. u SAD|'''2000.''']] | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | [[Popis stanovništva 2010. u SAD|'''2010.''']] |- | style="background:#f3fff3;" | [[Beli Amerikanci|Belci]] | align="right" | 3.611 (79,5 %) | align="right" | 2.520 (72,6 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Afroamerikanci]] | align="right" | 299 (6,6 %) | align="right" | 315 (9,1 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Azijski Amerikanci|Azijati]] | align="right" | 106 (2,3 %) | align="right" | 63 (1,8 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci]] | align="right" | 356 (7,8 %) | align="right" | 381 (11,0 %) |- | style="background:#f3fff3;" | Ukupno | align="right" | 4.544 | align="right" | 3.472 |} == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{MorrisEncyclopediaOfAmericanHistory}} * {{MancallEncyclopediaOfAmericanHistory}} * {{KutlerDictionaryOfAmericanHistory}} * {{BoyerOxfordCompanionToUnitedStatesHistory}} * {{KazinConcisePrincetonEncyclopedia}} * {{KaneAmericanCounties2004}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|SAD}} {{Drugi projekti | commons = Malmstrom Air Force Base, Montana | wikispecies = | wiktionary = | wikiversity = | wikibooks = | wikisource = | wikiquote = | wikinews = }} * [http://factfinder2.census.gov/faces/nav/jsf/pages/index.xhtml#none United States Census Bureau] {{Cascade County, Montana-lat}} {{Okruzi Montane-lat}} {{Podjela SAD}} [[Kategorija:Naseljena mesta bez administrativnog statusa u Montani]] [[Kategorija:Američke zrakoplovne baze|Malmstrom]] afz8bep2v5u7ii1bva4ot9p8kvd3jbu Nellis Air Force Base, Nevada 0 642082 42587829 42143864 2026-05-05T02:50:50Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Američke avijacijske baze]] → [[Kategorija:Američke zrakoplovne baze]] 42587829 wikitext text/x-wiki {{Grad u SAD | naziv = Vazduhoplovna baza Nelis | izvorni_naziv = ''Nellis Air Force Base'' | slika = | opis_slike = | slika_mapa = | širina_mape = | opis_mape = | lokator_mape = Nevada | slika_mapa1 = | širina_mape1 = | opis_mape1 = | lokator_mape1 = | gradska_zastava = | grb = | država = | savezna_država = {{zastava|Nevada}} | okrug = [[Okrug Klark (Nevada)|Klark]] | osnivanje = | grad_od = | stanovništvo = 3.187 | godina_stanovništvo = 2010 | gustina = | aglomeracija = | godina_aglomeracija = | površina = | površina_kopno = | površina_voda = | gšir = 36.246586 | gduž = -115.057216 | nadmorska_visina = | dan_grada = | vremenska_zona = [[UTC-8]], leti [[UTC-7]] | ZIP_kod = | pozivni_broj = | FIPS_kod = 50400 | GNIS_kod = | veb-strana = | gradonačelnik = }} '''Vazduhoplovna baza Nelis''' ({{jez-engl|Nellis Air Force Base}}) je [[Popisom određeno mesto|naseljeno mesto bez administrativnog statusa]] u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] saveznoj državi [[Nevada]].<ref name="census" /> == Demografija == Po popisu iz [[2010]]. godine broj stanovnika je 3.187, što je 5.709 (-64,2 %) stanovnika manje nego [[2000]]. godine.<ref name="census">{{Cite web |url= http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/Nevada_stcntyplace3.html |title= Nevada Trend Report 1: State and Counties |accessdate= 30. 6. 2013. |work= |publisher= |date= |archivedate= 2012-04-03 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20120403124918/http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/Nevada_stcntyplace3.html |deadurl= yes }}</ref> {| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100;" |- | style="background:#ddffdd;" | [[Demografija Sjedinjenih Američkih Država|'''Grupa''']] | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | [[Popis stanovništva 2000. u SAD|'''2000.''']] | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | [[Popis stanovništva 2010. u SAD|'''2010.''']] |- | style="background:#f3fff3;" | [[Beli Amerikanci|Belci]] | align="right" | 5.644 (63,4 %) | align="right" | 1.701 (53,4 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Afroamerikanci]] | align="right" | 1.276 (14,3 %) | align="right" | 583 (18,3 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Azijski Amerikanci|Azijati]] | align="right" | 442 (5,0 %) | align="right" | 120 (3,8 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci]] | align="right" | 1.043 (11,7 %) | align="right" | 610 (19,1 %) |- | style="background:#f3fff3;" | Ukupno | align="right" | 8.896 | align="right" | 3.187 |} == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{MorrisEncyclopediaOfAmericanHistory}} * {{MancallEncyclopediaOfAmericanHistory}} * {{KutlerDictionaryOfAmericanHistory}} * {{BoyerOxfordCompanionToUnitedStatesHistory}} * {{KazinConcisePrincetonEncyclopedia}} * {{KaneAmericanCounties2004}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|SAD}} {{Drugi projekti | commons = Nellis Air Force Base, Nevada | wikispecies = | wiktionary = | wikiversity = | wikibooks = | wikisource = | wikiquote = | wikinews = }} * [http://factfinder2.census.gov/faces/nav/jsf/pages/index.xhtml#none United States Census Bureau] {{Clark County, Nevada-lat}} {{Okruzi Nevade-lat}} {{Podjela SAD}} [[Kategorija:Naseljena mesta bez administrativnog statusa u Nevadi]] [[Kategorija:Američke zrakoplovne baze|Nelis]] s3b7nuh3hqyl4cjlv1d6sgspvup910g Cannon Air Force Base, New Mexico 0 642823 42587819 42151228 2026-05-05T02:50:14Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Američke avijacijske baze]] → [[Kategorija:Američke zrakoplovne baze]] 42587819 wikitext text/x-wiki {{Grad u SAD | naziv = Vazduhoplovna baza Kanon | izvorni_naziv = ''Cannon Air Force Base'' | slika = | opis_slike = | slika_mapa = | širina_mape = | opis_mape = | lokator_mape = New Mexico | slika_mapa1 = | širina_mape1 = | opis_mape1 = | lokator_mape1 = | gradska_zastava = | grb = | država = | savezna_država = {{zastava|Novi Meksiko}} | okrug = [[Okrug Kari (Novi Meksiko)|Kari]] | osnivanje = | grad_od = | stanovništvo = 2.245 | godina_stanovništvo = 2010 | gustina = | aglomeracija = | godina_aglomeracija = | površina = | površina_kopno = | površina_voda = | gšir = 34.388692 | gduž = -103.318726 | nadmorska_visina = | dan_grada = | vremenska_zona = [[UTC-7]], leti [[UTC-6]] | ZIP_kod = | pozivni_broj = | FIPS_kod = 10750 | GNIS_kod = | veb-strana = | gradonačelnik = }} '''Vazduhoplovna baza Kanon''' ({{jez-engl|Cannon Air Force Base}}) je [[Popisom određeno mesto|naseljeno mesto bez administrativnog statusa]] u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] saveznoj državi [[Novi Meksiko]].<ref name="census" /> == Demografija == Po popisu iz [[2010]]. godine broj stanovnika je 2.245, što je 312 (-12,2 %) stanovnika manje nego [[2000]]. godine.<ref name="census">{{Cite web |url= http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/New%20Mexico_stcntyplace3.html |title= New Mexico Trend Report 1: State and Counties |accessdate= 30. 6. 2013. |work= |publisher= |date= |archivedate= 2012-04-03 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20120403125311/http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/New%20Mexico_stcntyplace3.html |deadurl= yes }}</ref> {| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100;" |- | style="background:#ddffdd;" | [[Demografija Sjedinjenih Američkih Država|'''Grupa''']] | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | [[Popis stanovništva 2000. u SAD|'''2000.''']] | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | [[Popis stanovništva 2010. u SAD|'''2010.''']] |- | style="background:#f3fff3;" | [[Beli Amerikanci|Belci]] | align="right" | 1.645 (64,3 %) | align="right" | 1.421 (63,3 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Afroamerikanci]] | align="right" | 341 (13,3 %) | align="right" | 291 (13,0 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Azijski Amerikanci|Azijati]] | align="right" | 146 (5,7 %) | align="right" | 58 (2,6 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci]] | align="right" | 310 (12,1 %) | align="right" | 338 (15,1 %) |- | style="background:#f3fff3;" | Ukupno | align="right" | 2.557 | align="right" | 2.245 |} == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{MorrisEncyclopediaOfAmericanHistory}} * {{MancallEncyclopediaOfAmericanHistory}} * {{KutlerDictionaryOfAmericanHistory}} * {{BoyerOxfordCompanionToUnitedStatesHistory}} * {{KazinConcisePrincetonEncyclopedia}} * {{KaneAmericanCounties2004}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|SAD}} {{Drugi projekti | commons = Cannon Air Force Base, New Mexico | wikispecies = | wiktionary = | wikiversity = | wikibooks = | wikisource = | wikiquote = | wikinews = }} * [http://factfinder2.census.gov/faces/nav/jsf/pages/index.xhtml#none United States Census Bureau] {{Curry County, New Mexico-lat}} {{Okruzi Novog Meksika-lat}} {{Podjela SAD}} [[Kategorija:Naseljena mesta bez administrativnog statusa u Novom Meksiku]] [[Kategorija:Američke zrakoplovne baze|Kanon]] 3yqygc5ycoabrzuvcnljcrlqz50yk3v Holloman Air Force Base, New Mexico 0 642893 42587817 42142915 2026-05-05T02:50:07Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Američke avijacijske baze]] → [[Kategorija:Američke zrakoplovne baze]] 42587817 wikitext text/x-wiki {{Grad u SAD | naziv = Vazduhoplovna baza Holoman | izvorni_naziv = ''Holloman Air Force Base'' | slika = | opis_slike = | slika_mapa = | širina_mape = | opis_mape = | lokator_mape = New Mexico | slika_mapa1 = | širina_mape1 = | opis_mape1 = | lokator_mape1 = | gradska_zastava = | grb = | država = | savezna_država = {{zastava|Novi Meksiko}} | okrug = [[Okrug Otero (Novi Meksiko)|Otero]] | osnivanje = | grad_od = | stanovništvo = 3.054 | godina_stanovništvo = 2010 | gustina = | aglomeracija = | godina_aglomeracija = | površina = | površina_kopno = | površina_voda = | gšir = 32.848268 | gduž = -106.099773 | nadmorska_visina = | dan_grada = | vremenska_zona = [[UTC-7]], leti [[UTC-6]] | ZIP_kod = | pozivni_broj = | FIPS_kod = 32940 | GNIS_kod = | veb-strana = | gradonačelnik = }} '''Vazduhoplovna baza Holoman''' ({{jez-engl|Holloman Air Force Base}}) je [[Popisom određeno mesto|naseljeno mesto bez administrativnog statusa]] u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] saveznoj državi [[Novi Meksiko]].<ref name="census" /> == Demografija == Po popisu iz [[2010]]. godine broj stanovnika je 3.054, što je 978 (47,1 %) stanovnika više nego [[2000]]. godine.<ref name="census">{{Cite web |url= http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/New%20Mexico_stcntyplace3.html |title= New Mexico Trend Report 1: State and Counties |accessdate= 30. 6. 2013. |work= |publisher= |date= |archivedate= 2012-04-03 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20120403125311/http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/New%20Mexico_stcntyplace3.html |deadurl= yes }}</ref> {| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100;" |- | style="background:#ddffdd;" | [[Demografija Sjedinjenih Američkih Država|'''Grupa''']] | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | [[Popis stanovništva 2000. u SAD|'''2000.''']] | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | [[Popis stanovništva 2010. u SAD|'''2010.''']] |- | style="background:#f3fff3;" | [[Beli Amerikanci|Belci]] | align="right" | 1.421 (68,4 %) | align="right" | 1.962 (64,2 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Afroamerikanci]] | align="right" | 274 (13,2 %) | align="right" | 352 (11,5 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Azijski Amerikanci|Azijati]] | align="right" | 59 (2,8 %) | align="right" | 73 (2,4 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci]] | align="right" | 258 (12,4 %) | align="right" | 468 (15,3 %) |- | style="background:#f3fff3;" | Ukupno | align="right" | 2.076 | align="right" | 3.054 |} == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{MorrisEncyclopediaOfAmericanHistory}} * {{MancallEncyclopediaOfAmericanHistory}} * {{KutlerDictionaryOfAmericanHistory}} * {{BoyerOxfordCompanionToUnitedStatesHistory}} * {{KazinConcisePrincetonEncyclopedia}} * {{KaneAmericanCounties2004}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|SAD}} {{Drugi projekti | commons = Holloman Air Force Base, New Mexico | wikispecies = | wiktionary = | wikiversity = | wikibooks = | wikisource = | wikiquote = | wikinews = }} * [http://factfinder2.census.gov/faces/nav/jsf/pages/index.xhtml#none United States Census Bureau] {{Otero County, New Mexico-lat}} {{Okruzi Novog Meksika-lat}} {{Podjela SAD}} [[Kategorija:Naseljena mesta bez administrativnog statusa u Novom Meksiku]] [[Kategorija:Američke zrakoplovne baze|Holoman]] 4zyton89stwrygi87534rqeo6x922z8 McGuire Air Force Base, New Jersey 0 643696 42587823 42143598 2026-05-05T02:50:28Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Američke avijacijske baze]] → [[Kategorija:Američke zrakoplovne baze]] 42587823 wikitext text/x-wiki {{Grad u SAD | naziv = Vazduhoplovna baza Makgvajer | izvorni_naziv = ''McGuire Air Force Base'' | slika = | opis_slike = | slika_mapa = | širina_mape = | opis_mape = | lokator_mape = New Jersey | slika_mapa1 = | širina_mape1 = | opis_mape1 = | lokator_mape1 = | gradska_zastava = | grb = | država = | savezna_država = {{zastava|Nju Džerzi}} | okrug = [[Okrug Berlington (Nju Džerzi)|Berlington]] | osnivanje = | grad_od = | stanovništvo = 3.710 | godina_stanovništvo = 2010 | gustina = | aglomeracija = | godina_aglomeracija = | površina = | površina_kopno = | površina_voda = | gšir = 40.028430 | gduž = -74.588273 | nadmorska_visina = | dan_grada = | vremenska_zona = [[UTC-5]], leti [[UTC-4]] | ZIP_kod = | pozivni_broj = | FIPS_kod = 42390 | GNIS_kod = | veb-strana = | gradonačelnik = }} '''Vazduhoplovna baza Makgvajer''' ({{jez-engl|McGuire Air Force Base}}) je [[Popisom određeno mesto|naseljeno mesto bez administrativnog statusa]] u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] saveznoj državi [[Nju Džerzi]].<ref name="census" /> == Demografija == Po popisu iz [[2010]]. godine broj stanovnika je 3.710, što je 2.768 (-42,7 %) stanovnika manje nego [[2000]]. godine.<ref name="census">{{Cite web |url= http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/New%20Jersey_stcntyplace3.html |title= New Jersey Trend Report 1: State and Counties |accessdate= 30. 6. 2013. |work= |publisher= |date= |archivedate= 2012-04-23 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20120423090529/http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/New%20Jersey_stcntyplace3.html |deadurl= yes }}</ref> {| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100;" |- | style="background:#ddffdd;" | [[Demografija Sjedinjenih Američkih Država|'''Grupa''']] | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | [[Popis stanovništva 2000. u SAD|'''2000.''']] | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | [[Popis stanovništva 2010. u SAD|'''2010.''']] |- | style="background:#f3fff3;" | [[Beli Amerikanci|Belci]] | align="right" | 4.254 (65,7 %) | align="right" | 2.299 (62,0 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Afroamerikanci]] | align="right" | 1.225 (18,9 %) | align="right" | 602 (16,2 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Azijski Amerikanci|Azijati]] | align="right" | 179 (2,8 %) | align="right" | 98 (2,6 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci]] | align="right" | 564 (8,7 %) | align="right" | 506 (13,6 %) |- | style="background:#f3fff3;" | Ukupno | align="right" | 6.478 | align="right" | 3.710 |} == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{MorrisEncyclopediaOfAmericanHistory}} * {{MancallEncyclopediaOfAmericanHistory}} * {{KutlerDictionaryOfAmericanHistory}} * {{BoyerOxfordCompanionToUnitedStatesHistory}} * {{KazinConcisePrincetonEncyclopedia}} * {{KaneAmericanCounties2004}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|SAD}} {{Drugi projekti | commons = McGuire Air Force Base, New Jersey | wikispecies = | wiktionary = | wikiversity = | wikibooks = | wikisource = | wikiquote = | wikinews = }} * [http://factfinder2.census.gov/faces/nav/jsf/pages/index.xhtml#none United States Census Bureau] {{Burlington County, New Jersey-lat}} {{Okruzi Nju Džerzija-lat}} {{Podjela SAD}} [[Kategorija:Naseljena mesta bez administrativnog statusa u Nju Džerziju]] [[Kategorija:Američke zrakoplovne baze|Makgvajer]] 701i54lr2bkvgw6o8dlqz77ulykaror Wright-Patterson Air Force Base, Ohio 0 645164 42587832 42145723 2026-05-05T02:51:02Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Američke avijacijske baze]] → [[Kategorija:Američke zrakoplovne baze]] 42587832 wikitext text/x-wiki {{Vojni objekat |naziv_strukture=Rajt-Paterson |mesto=[[Dejton]] |slika=[[Datoteka:Air Force Materiel Command - HQ - WPAFB.jpg|280p]] |opis_slike= |slika_mapa= |slika_mapa1= |tip=[[vojna baza]] |vreme_gradnje= [[1917]]. |arhitekta= |materijal= |visina= |namena= |uništen= |trenupotreba= |vlasništvo=[[Datoteka:Seal of the US Air Force.svg|15p|]] [[Američko ratno vazduhoplovstvo]] |pod_kontrolom={{zastava|SAD}} |garnizon= |komandant= }} {{Grad u SAD | naziv = Vazduhoplovna baza Rajt-Paterson | izvorni_naziv = ''Wright-Patterson Air Force Base'' | slika = | opis_slike = | slika_mapa = | širina_mape = | opis_mape = | lokator_mape = Ohio | slika_mapa1 = | širina_mape1 = | opis_mape1 = | lokator_mape1 = | gradska_zastava = | grb = | država = | savezna_država = {{zastava|Ohajo}} | okrug = [[Okrug Grin (Ohajo)|Grin]] | osnivanje = | grad_od = | stanovništvo = 1.821 | godina_stanovništvo = 2010 | gustina = | aglomeracija = | godina_aglomeracija = | površina = | površina_kopno = | površina_voda = | gšir = 39.811081 | gduž = -84.057241 | nadmorska_visina = | dan_grada = | vremenska_zona = [[UTC-5]], leti [[UTC-4]] | ZIP_kod = | pozivni_broj = | FIPS_kod = 86660 | GNIS_kod = | veb-strana = | gradonačelnik = }} '''Vazduhoplovna baza Rajt-Paterson''' ({{jez-engl|Wright-Patterson Air Force Base}}) je vojna baza [[Američko ratno vazduhoplovstvo|Američkog ratnog vazduhoplovstva]] sa statusom [[Popisom određeno mesto|naseljeno mesto bez administrativnog statusa]] u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] saveznoj državi [[Ohajo]]. == Demografija == Po popisu iz [[2010]]. godine broj stanovnika je 1.821, što je 4.835 (-72,6 %) stanovnika manje nego [[2000]]. godine.<ref name="census">{{Cite web |url= http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/Ohio_stcntyplace3.html |title= Ohio Trend Report 1: State and Counties |accessdate= 30. 6. 2013. |work= |publisher= |date= |archive-date= 2012-04-23 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120423090125/http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/Ohio_stcntyplace3.html |dead-url= yes }}</ref> {| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100;" |- | style="background:#ddffdd;" | [[Demografija Sjedinjenih Američkih Država|'''Grupa''']] | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | [[Popis stanovništva 2000. u SAD|'''2000.''']] | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | [[Popis stanovništva 2010. u SAD|'''2010.''']] |- | style="background:#f3fff3;" | [[Beli Amerikanci|Belci]] | align="right" | 4.933 (74,1 %) | align="right" | 1.360 (74,7 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Afroamerikanci]] | align="right" | 1.015 (15,2 %) | align="right" | 195 (10,7 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Azijski Amerikanci|Azijati]] | align="right" | 153 (2,3 %) | align="right" | 58 (3,2 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci]] | align="right" | 296 (4,4 %) | align="right" | 137 (7,5 %) |- | style="background:#f3fff3;" | Ukupno | align="right" | 6.656 | align="right" | 1.821 |} == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{MorrisEncyclopediaOfAmericanHistory}} * {{MancallEncyclopediaOfAmericanHistory}} * {{KutlerDictionaryOfAmericanHistory}} * {{BoyerOxfordCompanionToUnitedStatesHistory}} * {{KazinConcisePrincetonEncyclopedia}} * {{KaneAmericanCounties2004}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|SAD}} {{Drugi projekti | commons = Wright-Patterson Air Force Base, Ohio | wikispecies = | wiktionary = | wikiversity = | wikibooks = | wikisource = | wikiquote = | wikinews = }} * [http://factfinder2.census.gov/faces/nav/jsf/pages/index.xhtml#none United States Census Bureau] {{Greene County, Ohio-lat}} {{Okruzi Ohaja-lat}} {{Podjela SAD}} [[Kategorija:Naseljena mesta bez administrativnog statusa u Ohaju]] [[Kategorija:Američke zrakoplovne baze|Rajt-Paterson]] sg76rz3az99p1i3kdiak7kghz82j5cd Pope Air Force Base, North Carolina 0 646024 42587831 42149253 2026-05-05T02:50:58Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Američke avijacijske baze]] → [[Kategorija:Američke zrakoplovne baze]] 42587831 wikitext text/x-wiki {{Grad u SAD | naziv = Vazduhoplovna baza Poup | izvorni_naziv = ''Pope Air Force Base'' | slika = | opis_slike = | slika_mapa = | širina_mape = | opis_mape = | lokator_mape = North Carolina | slika_mapa1 = | širina_mape1 = | opis_mape1 = | lokator_mape1 = | gradska_zastava = | grb = | država = | savezna_država = {{zastava|Severna Karolina}} | okrug = [[Okrug Kamberland (Severna Karolina)|Kamberland]] | osnivanje = | grad_od = | stanovništvo = 0 | godina_stanovništvo = 2010 | gustina = | aglomeracija = | godina_aglomeracija = | površina = | površina_kopno = | površina_voda = | gšir = 35.171282 | gduž = -79.010418 | nadmorska_visina = | dan_grada = | vremenska_zona = [[UTC-5]], leti [[UTC-4]] | ZIP_kod = | pozivni_broj = | FIPS_kod = 53360 | GNIS_kod = | veb-strana = | gradonačelnik = }} '''Vazduhoplovna baza Poup''' ({{jez-engl|Pope Air Force Base}}) je [[grad]] u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] saveznoj državi [[Severna Karolina]].<ref name="census" /> == Demografija == Po popisu iz [[2000]]. godine broj stanovnika je 2.583.<ref name="census">{{Cite web |url= http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/North%20Carolina_stcntyplace3.html |title= North Carolina Trend Report 1: State and Counties |accessdate= 30. 6. 2013. |work= |publisher= |date= |archive-date= 2012-04-23 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120423090856/http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/North%20Carolina_stcntyplace3.html |dead-url= yes }}</ref> {| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100;" |- | style="background:#ddffdd;" | [[Demografija Sjedinjenih Američkih Država|'''Grupa''']] | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | [[Popis stanovništva 2000. u SAD|'''2000.''']] | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | [[Popis stanovništva 2010. u SAD|'''2010.''']] |- | style="background:#f3fff3;" | [[Beli Amerikanci|Belci]] | align="right" | 1.921 (74,4 %) | align="right" | 0 (0,0 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Afroamerikanci]] | align="right" | 365 (14,1 %) | align="right" | 0 (0,0 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Azijski Amerikanci|Azijati]] | align="right" | 67 (2,6 %) | align="right" | 0 (0,0 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci]] | align="right" | 159 (6,2 %) | align="right" | 0 (0,0 %) |- | style="background:#f3fff3;" | Ukupno | align="right" | 2.583 | align="right" | 0 |} == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{MorrisEncyclopediaOfAmericanHistory}} * {{MancallEncyclopediaOfAmericanHistory}} * {{KutlerDictionaryOfAmericanHistory}} * {{BoyerOxfordCompanionToUnitedStatesHistory}} * {{KazinConcisePrincetonEncyclopedia}} * {{KaneAmericanCounties2004}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|SAD}} {{Drugi projekti | commons = Pope Air Force Base, North Carolina | wikispecies = | wiktionary = | wikiversity = | wikibooks = | wikisource = | wikiquote = | wikinews = }} * [http://factfinder2.census.gov/faces/nav/jsf/pages/index.xhtml#none United States Census Bureau] {{Cumberland County, North Carolina-lat}} {{Okruzi Severne Karoline-lat}} {{Podjela SAD}} [[Kategorija:Gradovi u Severnoj Karolini]] [[Kategorija:Američke zrakoplovne baze|Poup]] kswgul2ankd2m1u5paembv4ikg6wvis Grand Forks Air Force Base, North Dakota 0 649054 42587815 42147512 2026-05-05T02:49:59Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Američke avijacijske baze]] → [[Kategorija:Američke zrakoplovne baze]] 42587815 wikitext text/x-wiki {{Grad u SAD | naziv = Vazduhoplovna baza Grand Forks | izvorni_naziv = ''Grand Forks Air Force Base'' | slika = | opis_slike = | slika_mapa = | širina_mape = | opis_mape = | lokator_mape = North Dakota | slika_mapa1 = | širina_mape1 = | opis_mape1 = | lokator_mape1 = | gradska_zastava = | grb = | država = | savezna_država = {{zastava|Severna Dakota}} | okrug = [[Okrug Grand Foks (Severna Dakota)|Grand Foks]] | osnivanje = | grad_od = | stanovništvo = 2.367 | godina_stanovništvo = 2010 | gustina = | aglomeracija = | godina_aglomeracija = | površina = | površina_kopno = | površina_voda = | gšir = 47.954934 | gduž = -97.386643 | nadmorska_visina = | dan_grada = | vremenska_zona = [[UTC-6]], leti [[UTC-5]] | ZIP_kod = | pozivni_broj = | FIPS_kod = 32140 | GNIS_kod = | veb-strana = | gradonačelnik = }} '''Vazduhoplovna baza Grand Forks''' ({{jez-engl|Grand Forks Air Force Base}}) je [[Popisom određeno mesto|naseljeno mesto bez administrativnog statusa]] u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] saveznoj državi [[Severna Dakota]].<ref name="census" /> == Demografija == Po popisu iz [[2010]]. godine broj stanovnika je 2.367, što je 2.465 (-51,0 %) stanovnika manje nego [[2000]]. godine.<ref name="census">{{Cite web |url= http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/North%20Dakota_stcntyplace3.html |title= North Dakota Trend Report 1: State and Counties |accessdate= 30. 6. 2013. |work= |publisher= |date= |archivedate= 2012-03-20 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20120320185017/http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/North%20Dakota_stcntyplace3.html |deadurl= yes }}</ref> {| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100;" |- | style="background:#ddffdd;" | [[Demografija Sjedinjenih Američkih Država|'''Grupa''']] | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | [[Popis stanovništva 2000. u SAD|'''2000.''']] | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | [[Popis stanovništva 2010. u SAD|'''2010.''']] |- | style="background:#f3fff3;" | [[Beli Amerikanci|Belci]] | align="right" | 3.801 (78,7 %) | align="right" | 1.710 (72,2 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Afroamerikanci]] | align="right" | 406 (8,4 %) | align="right" | 241 (10,2 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Azijski Amerikanci|Azijati]] | align="right" | 117 (2,4 %) | align="right" | 67 (2,8 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci]] | align="right" | 289 (6,0 %) | align="right" | 237 (10,0 %) |- | style="background:#f3fff3;" | Ukupno | align="right" | 4.832 | align="right" | 2.367 |} == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{MorrisEncyclopediaOfAmericanHistory}} * {{MancallEncyclopediaOfAmericanHistory}} * {{KutlerDictionaryOfAmericanHistory}} * {{BoyerOxfordCompanionToUnitedStatesHistory}} * {{KazinConcisePrincetonEncyclopedia}} * {{KaneAmericanCounties2004}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|SAD}} {{Drugi projekti | commons = Grand Forks Air Force Base, North Dakota | wikispecies = | wiktionary = | wikiversity = | wikibooks = | wikisource = | wikiquote = | wikinews = }} * [http://factfinder2.census.gov/faces/nav/jsf/pages/index.xhtml#none United States Census Bureau] {{Grand Forks County, North Dakota-lat}} {{Okruzi Severne Dakote-lat}} {{Podjela SAD}} [[Kategorija:Naseljena mesta bez administrativnog statusa u Severnoj Dakoti]] [[Kategorija:Američke zrakoplovne baze|Grand Forks]] d5ury63cuai978uxtjg9woj4wfxpuyq Minot Air Force Base, North Dakota 0 649098 42587822 42143707 2026-05-05T02:50:24Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Američke avijacijske baze]] → [[Kategorija:Američke zrakoplovne baze]] 42587822 wikitext text/x-wiki {{Grad u SAD | naziv = Vazduhoplovna baza Majnot | izvorni_naziv = ''Minot Air Force Base'' | slika = | opis_slike = | slika_mapa = | širina_mape = | opis_mape = | lokator_mape = North Dakota | slika_mapa1 = | širina_mape1 = | opis_mape1 = | lokator_mape1 = | gradska_zastava = | grb = | država = | savezna_država = {{zastava|Severna Dakota}} | okrug = [[Okrug Vord (Severna Dakota)|Vord]] | osnivanje = | grad_od = | stanovništvo = 5.521 | godina_stanovništvo = 2010 | gustina = | aglomeracija = | godina_aglomeracija = | površina = | površina_kopno = | površina_voda = | gšir = 48.421034 | gduž = -101.338285 | nadmorska_visina = | dan_grada = | vremenska_zona = [[UTC-6]], leti [[UTC-5]] | ZIP_kod = | pozivni_broj = | FIPS_kod = 53420 | GNIS_kod = | veb-strana = | gradonačelnik = }} '''Vazduhoplovna baza Majnot''' ({{jez-engl|Minot Air Force Base}}) je [[Popisom određeno mesto|naseljeno mesto bez administrativnog statusa]] u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] saveznoj državi [[Severna Dakota]].<ref name="census" /> == Demografija == Po popisu iz [[2010]]. godine broj stanovnika je 5.521, što je 2.078 (-27,3 %) stanovnika manje nego [[2000]]. godine.<ref name="census">{{Cite web |url= http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/North%20Dakota_stcntyplace3.html |title= North Dakota Trend Report 1: State and Counties |accessdate= 30. 6. 2013. |work= |publisher= |date= |archivedate= 2012-03-20 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20120320185017/http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/North%20Dakota_stcntyplace3.html |deadurl= yes }}</ref> {| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100;" |- | style="background:#ddffdd;" | [[Demografija Sjedinjenih Američkih Država|'''Grupa''']] | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | [[Popis stanovništva 2000. u SAD|'''2000.''']] | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | [[Popis stanovništva 2010. u SAD|'''2010.''']] |- | style="background:#f3fff3;" | [[Beli Amerikanci|Belci]] | align="right" | 5.822 (76,6 %) | align="right" | 3.923 (71,1 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Afroamerikanci]] | align="right" | 777 (10,2 %) | align="right" | 549 (9,9 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Azijski Amerikanci|Azijati]] | align="right" | 216 (2,8 %) | align="right" | 152 (2,8 %) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci]] | align="right" | 469 (6,2 %) | align="right" | 546 (9,9 %) |- | style="background:#f3fff3;" | Ukupno | align="right" | 7.599 | align="right" | 5.521 |} == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{MorrisEncyclopediaOfAmericanHistory}} * {{MancallEncyclopediaOfAmericanHistory}} * {{KutlerDictionaryOfAmericanHistory}} * {{BoyerOxfordCompanionToUnitedStatesHistory}} * {{KazinConcisePrincetonEncyclopedia}} * {{KaneAmericanCounties2004}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|SAD}} {{Drugi projekti | commons = Minot Air Force Base, North Dakota | wikispecies = | wiktionary = | wikiversity = | wikibooks = | wikisource = | wikiquote = | wikinews = }} * [http://factfinder2.census.gov/faces/nav/jsf/pages/index.xhtml#none United States Census Bureau] {{Ward County, North Dakota-lat}} {{Okruzi Severne Dakote-lat}} {{Podjela SAD}} [[Kategorija:Naseljena mesta bez administrativnog statusa u Severnoj Dakoti]] [[Kategorija:Američke zrakoplovne baze|Majnot]] dxk878of9958r8yt2y947rplhb38emi Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama 14 1107091 42587651 7585346 2026-05-05T00:37:14Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kategorija:Ratna avijacija po državama]] na [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] bez ostavljanja preusmjerenja: (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]]) 7585346 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Air force by country}} [[Kategorija:Ratna avijacija| ]] [[Kategorija:Avijacija po državama| ]] [[Kategorija:Vojska po državama| ]] [[Kategorija:Kategorije po državama]] ako96fbl0ygn0c6v1gbjrd1s57dqjfk 42587769 42587651 2026-05-05T02:34:09Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Ratna avijacija]] → [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo]] 42587769 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Air force by country}} [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo| ]] [[Kategorija:Avijacija po državama| ]] [[Kategorija:Vojska po državama| ]] [[Kategorija:Kategorije po državama]] dk1yr8nqkkgeezp5vgnzr7a6gevjlei Kategorija:Ratno zrakoplovstvo 14 1107477 42587761 4241376 2026-05-05T02:33:42Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kategorija:Ratna avijacija]] na [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo]] bez ostavljanja preusmjerenja: (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]]) 4241376 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|Air force}} [[Kategorija:Avijacija]] [[Kategorija:Vidovi oružanih snaga|Avijacija]] kwgfr44y3tmfkq9ag33gtc4b41819mv Kategorija:Zrakoplovne baze po državama 14 1108297 42587658 3222569 2026-05-05T00:37:37Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Ratna avijacija po državama]] → [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] 42587658 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Air force bases by country}} [[Kategorija:Avijacijske baze| ]] [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama| ]] [[Kategorija:Aerodromi po državama| ]] [[Kategorija:Građevine po državama| ]] [[Kategorija:Kategorije po državama]] q4snk5xaynfujeehqo3wx4hdyeyo92t 42587839 42587658 2026-05-05T02:52:57Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kategorija:Avijacijske baze po državama]] na [[Kategorija:Zrakoplovne baze po državama]] bez ostavljanja preusmjerenja: (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]]) 42587658 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Air force bases by country}} [[Kategorija:Avijacijske baze| ]] [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama| ]] [[Kategorija:Aerodromi po državama| ]] [[Kategorija:Građevine po državama| ]] [[Kategorija:Kategorije po državama]] q4snk5xaynfujeehqo3wx4hdyeyo92t 42587849 42587839 2026-05-05T02:53:29Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Avijacijske baze]] → [[Kategorija:Zrakoplovne baze]] 42587849 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Air force bases by country}} [[Kategorija:Zrakoplovne baze| ]] [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama| ]] [[Kategorija:Aerodromi po državama| ]] [[Kategorija:Građevine po državama| ]] [[Kategorija:Kategorije po državama]] civhtjnanr2l6pfhhyn5nt1c59psswg Kategorija:Zrakoplovne baze 14 1108485 42587771 3222939 2026-05-05T02:34:17Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Ratna avijacija]] → [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo]] 42587771 wikitext text/x-wiki {{Catmore|Avijacijska baza}} {{Commonscat|Military airports}} [[Kategorija:Aerodromi]] [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo|Baze]] [[Kategorija:Građevine]] 83ijkka3wvuzfhf8jxdbwn68wekpxbz 42587846 42587771 2026-05-05T02:53:24Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kategorija:Avijacijske baze]] na [[Kategorija:Zrakoplovne baze]] bez ostavljanja preusmjerenja: (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]]) 42587771 wikitext text/x-wiki {{Catmore|Avijacijska baza}} {{Commonscat|Military airports}} [[Kategorija:Aerodromi]] [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo|Baze]] [[Kategorija:Građevine]] 83ijkka3wvuzfhf8jxdbwn68wekpxbz 42587856 42587846 2026-05-05T02:53:52Z Edgar Allan Poe 29250 42587856 wikitext text/x-wiki {{Catmore|Zrakoplovna baza}} {{Commonscat|Military airports}} [[Kategorija:Aerodromi]] [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo|Baze]] [[Kategorija:Građevine]] 9xwft8r82n4kqzl414ez0660hjauch4 Kategorija:Američke zrakoplovne baze 14 1108912 42587709 7993704 2026-05-05T02:24:08Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Američka ratna avijacija]] → [[Kategorija:Američko ratno zrakoplovstvo]] 42587709 wikitext text/x-wiki {{Catmore|Popis iranskih avijacijskih baza}} {{Commonscat|United States Air Force bases}} [[Kategorija:Aerodromi u SAD|Avijacijske baze]] [[Kategorija:Građevine u SAD|Avijacijske baze]] [[Kategorija:Američko ratno zrakoplovstvo|Baze]] [[Kategorija:Avijacijske baze po državama]] aiavwapyausig0nr6dx84v2ybl8kxjc 42587784 42587709 2026-05-05T02:36:42Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Aerodromi u SAD]] → [[Kategorija:Aerodromi u Sjedinjenim Američkim Državama]] 42587784 wikitext text/x-wiki {{Catmore|Popis iranskih avijacijskih baza}} {{Commonscat|United States Air Force bases}} [[Kategorija:Aerodromi u Sjedinjenim Američkim Državama|Avijacijske baze]] [[Kategorija:Građevine u SAD|Avijacijske baze]] [[Kategorija:Američko ratno zrakoplovstvo|Baze]] [[Kategorija:Avijacijske baze po državama]] 7qmmo8z00gatd31y7xk81m2d5y9dggh 42587810 42587784 2026-05-05T02:49:44Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kategorija:Američke avijacijske baze]] na [[Kategorija:Američke zrakoplovne baze]] bez ostavljanja preusmjerenja: (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]]) 42587784 wikitext text/x-wiki {{Catmore|Popis iranskih avijacijskih baza}} {{Commonscat|United States Air Force bases}} [[Kategorija:Aerodromi u Sjedinjenim Američkim Državama|Avijacijske baze]] [[Kategorija:Građevine u SAD|Avijacijske baze]] [[Kategorija:Američko ratno zrakoplovstvo|Baze]] [[Kategorija:Avijacijske baze po državama]] 7qmmo8z00gatd31y7xk81m2d5y9dggh 42587838 42587810 2026-05-05T02:52:42Z Edgar Allan Poe 29250 42587838 wikitext text/x-wiki {{Catmore|Lista američkih zrakoplovnih baza}} {{Commonscat|United States Air Force bases}} [[Kategorija:Aerodromi u Sjedinjenim Američkim Državama|Avijacijske baze]] [[Kategorija:Građevine u SAD|Avijacijske baze]] [[Kategorija:Američko ratno zrakoplovstvo|Baze]] [[Kategorija:Avijacijske baze po državama]] jth0ogb6ue8vg41vpcraep6p3gyr4it 42587840 42587838 2026-05-05T02:52:58Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Avijacijske baze po državama]] → [[Kategorija:Zrakoplovne baze po državama]] 42587840 wikitext text/x-wiki {{Catmore|Lista američkih zrakoplovnih baza}} {{Commonscat|United States Air Force bases}} [[Kategorija:Aerodromi u Sjedinjenim Američkim Državama|Avijacijske baze]] [[Kategorija:Građevine u SAD|Avijacijske baze]] [[Kategorija:Američko ratno zrakoplovstvo|Baze]] [[Kategorija:Zrakoplovne baze po državama]] jikgksnbjbe4fvzm05ewauh6to8zfqt Kategorija:Aerodromi u Sjedinjenim Američkim Državama 14 1109146 42587777 40899511 2026-05-05T02:36:23Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kategorija:Aerodromi u SAD]] na [[Kategorija:Aerodromi u Sjedinjenim Američkim Državama]] bez ostavljanja preusmjerenja: (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]]) 40899511 wikitext text/x-wiki {{Catmore|Popis aerodroma u SAD}} {{Commonscat|Airports in the United States}} [[Kategorija:Avijacija u SAD]] [[Kategorija:Saobraćajna infrastruktura u SAD]] [[Kategorija:Aerodromi po državama|SAD]] bzmi0btu94u3i7f8g01a7yg7babbgzm 42587799 42587777 2026-05-05T02:44:28Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Avijacija u SAD]] → [[Kategorija:Avijacija u Sjedinjenim Američkim Državama]] 42587799 wikitext text/x-wiki {{Catmore|Popis aerodroma u SAD}} {{Commonscat|Airports in the United States}} [[Kategorija:Avijacija u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Saobraćajna infrastruktura u SAD]] [[Kategorija:Aerodromi po državama|SAD]] 9e8taomzxpxdn3c5pheok3dly0hdtmm Kategorija:Saobraćaj u Sjedinjenim Američkim Državama 14 1109283 42587803 40947726 2026-05-05T02:45:42Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kategorija:Saobraćaj u SAD]] na [[Kategorija:Saobraćaj u Sjedinjenim Američkim Državama]] bez ostavljanja preusmjerenja: (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]]) 40947726 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|Transport in the United States}} [[Kategorija:Sjedinjene Američke Države]] [[Kategorija:Saobraćaj u Sjevernoj Americi|Sjedinjene Američke Države]] [[Kategorija:Saobraćaj po državama|Sjedinjene Američke Države]] kkkti3ktt344e7dbe7095803lucxnqd Helicobacter pylori 0 1219180 42587523 42320608 2026-05-04T18:42:41Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42587523 wikitext text/x-wiki {{Taxobox-lat | naziv = ''Helicobacter pylori'' | slika = EMpylori.jpg | širina_slike =250px | regnum = [[Bacteria]] | phylum = [[Proteobacteria]] | classis = ε Proteobacteria | ordo = [[Campylobacterales]] | familia = [[Helicobacteraceae]] | genus = ''[[Helicobacter]]'' | binomial = ''Helicobacter pylori'' | binomial_authority = (Marshall ''et al.'' 1985) Goodwin ''et al.'' 1989 ICD-9 code: 041.86 }} '''Helikobakter pilori''' ({{jez-lat|Helicobacter pylori}}) je bakterija koja se sreće samo kod ljudi u donjem delu [[želudac|želuca]] ([[pilorus]]u) i dovodi se u vezu sa nastankom zapaljenja želuca ([[gastritis]]a), čira [[dvanaestopalačno crevo|dvanaestopalačnog creva]] ređe [[želudac|želuca]]. Ova bakterija je u stanju da iz [[ureja|ureje]] oslobodi [[amonijak]], koji joj omogućava preživljavanje u vrlo kiseloj sredini želuca. == Osobine == Helokobakter je gram-negativna bakterija spiralnog oblika, koja na jednom kraju poseduje nekoliko [[treplje|treplji]] pomoću kojih se kreće. Helikobakter proizvodi i oslobađa enzime [[oksidaza|oksidazu]], [[katalaza|katalazu]] i [[urejaza|urejazu]]. Urejaza razlaže ureu i oslobađa amonijak, koji ima bazna svojstva i neutrališe kiselinu želuca, tako da ova bakterija preživljava u izuzetno negostoljubivoj sredini želuca. Katalaza rezlaže [[vodonik peroksid]]. Kultura ovih bakterija može se uzgajati pod mikroaerobnim uslovima (90% [[azot]], 5% [[kiseonik]], 5% [[ugljen dioksid]]). Helikobakter se prenosi feko-oralnim putem. Rasprostanjen je širom sveta, posebno kod grupa koje žive u lošim higijenskim uslovima. Kod preko 50% stanovništva može se pronaći ova bakterija. Bakterija je pokretljiva zahvaljujući trepljama na jednom kraju i brzo kolonizuje sluzokožu želuca. Pored pomenutih enzima (oksidaze, katalaze i urejaze), helikobakter proizvodi i vakuolizirajući cito[[toksin]], koji izaziva izumiranje [[epitel]]nih ćelija želuca. == Simptomi i bolesti == Infekcija helikobakterom često protiče i bez simptoma. Vremenom se može javiti: * hronični, površni [[gastritis]], tip B, koji može trajati godinama i decenijama bez simptoma ili sa blažim tegobama u vidu mučnine, neodređenim bolovima u predelu želuca, * čir dvanaestopalačnog creva, ređe želuca, jer izumiranjem epitelnih ćelija se slabi želudačna barijera, koja štiti od kiseline, * hronični, atrofični gastritis iz koga se može razviti [[rak želuca]] ([[adenokarcinom želuca]]). Prisustvo helikobaktera se može utvrditi [[biopsija]]ma sluzokože želuca, a zatim njegovim uzgajanjem i dokazivanjem urejaze i katalaze. U terapiji se koristi kombinacija [[antibiotik]]a i [[inhibitori protonske pumpe|inhibitora protonske pumpe]], koji se uzimaju 7 dana. Terapija je uspešna u preko 95% slučajeva. == Povezano == * [[Kampilobakter]] * [[Čir dvanaestopalačnog creva]] * [[Čir želuca]] * [[Gastritis]] * [[Rak želuca]] * [[Ureja]] == Literatura == * H. Renz-Polster; S. Krauzig; J. Braun: ''Basislehrbush Innere Medizin'' Urban & Fischer {{ISBN|3-437-41052-0}} * Fritz H. Keyser, Kurt A. Bienz ''Medizinische Mikrobiologie'' Thieme {{ISBN|3-13-444810-6}} == Vanjske veze == {{Drugi projekti | commons = Helicobacter pylori | wikispecies = Helicobacter pylori | wiktionary = | wikiversity = | wikibooks = | wikisource = | wikiquote = | wikinews = }} * [http://www.rki.de/DE/Content/InfAZ/H/HelicobacterPylori/Helicobacter.html Informacije njem. instituta „Robert Koh"]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{de}} * [http://science.orf.at/science/news/69445 „Bakterija pruža dokaze o seobama naroda"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060530154751/http://science.orf.at/science/news/69445 |date=2006-05-30 }} - science.orf.at {{de}} * [http://www.helicobacter.org ''European Helicobacter pylori Study Group''] {{en}} [[Kategorija:Mikrobiologija]] [[Kategorija:Proteobakterije]] [[Kategorija:Infektivne bolesti]] [[Kategorija:Gastroenterologija]] 4wm88k8ll3uaukfopqnudss4vkr0dcs Etikloprid 0 1234918 42587972 42271783 2026-05-05T04:42:07Z Aman2327 349109 42587972 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | Verifiedfields = | Watchedfields = | verifiedrevid = 341777703 | IUPAC_name = 3-hloro-5-etil-''N''[(2''S'')-1-etilpirolidin-2-il] metil6-hidroksi-2-metoksibenzamid | image = Eticlopride.svg | width = | image2 = | width2 = <!--Clinical data--> | tradename = | pregnancy_AU = <!-- A / B1 / B2 / B3 / C / D / X --> | pregnancy_US = <!-- A / B / C / D / X --> | pregnancy_category = | legal_AU = <!-- S2, S3, S4, S5, S6, S7, S8, S9 or Unscheduled--> | legal_CA = <!-- Schedule I, II, III, IV, V, VI, VII, VIII --> | legal_UK = <!-- GSL, P, POM, CD, or Class A, B, C --> | legal_US = <!-- OTC / Rx-only / Schedule I, II, III, IV, V --> | legal_status = | routes_of_administration = <!--Pharmacokinetic data--> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!--Identifiers--> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 97612-24-3 | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | PubChem = 57267 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = J8M468HBH4 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 8946 <!--Chemical data--> | C=17 | H=25 | Cl=1 | N=2 | O=3 | molecular_weight = 340,845 g/mol | smiles = CCC1=CC(=C(C(=C1O)C(=O)NCC2CCCN2CC)OC)Cl | InChI = | InChIKey = | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI = 1S/C17H25ClN2O3/c1-4-11-9-13(18)16(23-3)14(15(11)21)17(22)19-10-12-7-6-8-20(12)5-2/h9,12,21H,4-8,10H2,1-3H3,(H,19,22) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = AADCDMQTJNYOSS-UHFFFAOYSA-N }} '''Etikloprid''' je selektivni [[dopaminski antagonist]] koji deluje na [[dopaminski receptor D2]]. On se prvenstveno koristi u farmakološkim istraživanjima.<ref>{{cite web |title=Eticlopride hydrochloride |url=https://www.abcam.com/en-us/products/unavailable/eticlopride-hydrochloride-d2-like-receptor-antagonist-ab120602 }}</ref><ref>{{cite journal |title=The effects of eticlopride and the selective D3-antagonist PNU 99194-A on food- and cocaine-maintained responding in rhesus monkeys |author= Renee Claytora, Joshua A. Lilea, 1, Michael A. Nader |journal= Pharmacology Biochemistry and Behavior |volume=83 |issue=3 |year=2006 |pages=456–464 |url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0091305706000669}}</ref> == Reference == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} * {{MeshName|Eticlopride}} {{-}} {{Dopaminergici-lat}} [[Kategorija:Dopaminski antagonisti]] [[Kategorija:Pirolidini]] [[Kategorija:Fenolni etri]] [[Kategorija:Organohloridi]] [[Kategorija:Benzamidi]] rzsr86ajnjpilu2gfahesqnd78gbrxb Fiziologija disanja čoveka 0 1261378 42587929 42445615 2026-05-05T03:10:46Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Avijacijska medicina]] → [[Kategorija:Zrakoplovna medicina]] 42587929 wikitext text/x-wiki '''Fiziologija disanja čoveka''' je oblast medicinske [[fiziologija|fiziologije]] koja proučava procese disanja neposredno povezane sa potrošnjom [[kiseonik]]a i oslobađanjem [[ugljen dioksid]]a, koji imaju za cilj stvaranje i osobađanje [[energija|energije]] potrebne u čovekovim životnim procesima.<ref>{{Cite book |autor=V. M. Varagić, M. Stevanović |title=Farmakoterapija u pulmologiji |publisher=Medicinska knjiga |location=Beograd-Zagreb |year=1990}}</ref><ref>{{Cite book |autor=Stefanović S. |title=Interna medicina |publisher=Medicinska knjiga |location=Beograd-Zagreb |year=1979}}</ref> == Proces disanja i disanje == Svi poznati živi organizmi vrše razmenu [[gas]]ova sa njihovom okolinom. Ova razmena je poznat kao [[disanje]]. Za održavanje života, kiseonik mora biti inhaliran u pluća, zatim procesom [[difuzija|difuzije]] preko alveolo-kapilarne membrane, [[hemoglobin]]a i [[krv|plazme krvi]] prenet do [[tkiva]] i potom prenet u [[ćelija|ćelije]] tkiva u kojima se obavlja aerobni [[metabolizam]].<ref name="Gray's Anatomy40th">{{Gray's Anatomy40th}}</ref> :'''Procesi disanje su;''' ::* disanje, ::* spoljašnje disanje ::* unutrašnje disanje i ::* regulacija disanja === Disanje === [[Datoteka:Diaphragmatic breathing.gif|mini|desno|250p|Spoljašnje disanje]] Disanje predstavlja visoko integrisani proces koji uključuje kompleksne signalne mehanizme u mozgu, moždanom stablu, kičmenoj moždini, kranijalni i spinalnim nervima, uz koordinisano funkcionisanje dijafragme, interkostalnih mišića, larinksa, farinksa, pluća i kardiovaskularnog sistema. Disanje se može opisati i kao spontani, ritmički mehanički proces. Kontrakcijom i relaksacijom [[mišić]]a u toku disanja nastaje kretanja [[gas]]ova iz spoljne sredine u [[pluća]] i obratno, čime [[telo]] dobija jedan gasoviti medij za razmenu [[gas]]ova.<ref>Walter F. Boron Mechanics of ventilation [http://www.us.elsevierhealth.com/media/us/samplechapters/9781416031154/Chapter%2027.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140505054039/http://www.us.elsevierhealth.com/media/us/samplechapters/9781416031154/Chapter%2027.pdf |date=2014-05-05 }}, Pristupljeno 27. 4. 2013.</ref> === Spoljašnje disanje === Spoljašnje disanje se odvija u [[alveola]]ma pluća. [[Vazduh]], koji sadrži kiseonik, iz spoljne sredine mehaničkim procesom disanja ulazi u alveole pluća. Iz udahnutog vazduh u alveolama, kiseonik difuzijom prelazi u krvotok. U isto vreme, ugljen dioksid difuzijom iz venske krvi prelazi u alveole odakle sa izdahnutim vazduhom napušta pluća. '''faze spoljašnjeg disanja''' Disajni ciklus je nesvestan proces koji se neprekidno ponavlja, osim ako je zbog porenjećaja svesti nastane poremećaj u njegovoj regulaciji. Spoljašnje disanje odvija se u dve faze: * ''Aktivna faza-udisanje'' Kretanje vazduha prema plućima je aktivna faza spoljnjeg disanja, ili udisanje. Ono je uzrokovano širenjem zida grudnog koša i spuštanjem dijafragme naniže. Udah povećava volumen pluća i u njima stvara područje niskog pritiska. Budući da je veći pritisak spolja, vazduh prodire u pluća. U toku mirnog disanja intrapleuralni pritisak, u odnosu na atmosferski na početku udisanja, je oko (-2,5 mmHg) i smanjuje se na približno (-6 mmHg) na kraju inspirijuma. Za to vreme pritisak u plućima varira u rasponu od 0 do -1,2 mmHg, tj. postaje blago negativan. Pri maksimalnom udahu prečnik grudnog koša povećava se za 20%. Normalna broj disajnih ciklusa je 12 udisaja u minuti, a zapremina udahnutog vazduha pri jednom udahu je oko 500 ml. Prema tome, ''minutni volumen disanja'' (ili količina vazduha koja prođe kroz pluća), prosečno je oko 6 litara u minuti. * ''Pasivna faza- izdisanje'' U pasivnoj fazi spoljnjeg disanje – izdisanje, dijafragma se podiže naviše a zid grudnog koša se sužava, što dovodi do povećanja pritiska unutar pluća. Nakon što se otvori glotis, pritisak unutar pluća izbacuje vazduh, zajedno sa oslobođenim SO2 iz krvi, u atmosferu. === Unutrašnje disanje === Unutrašnje disanje je proces koji se odvija na nivou tkiva i ćelija, koje iz kiseonikom obogaćene krvi koriste kiseonik a u nju vraćaju ugljen dioksid. Ovaj mehanizam, poznat je i kao metabolički procesa, proizvodnje energije neophodne za život. Unutrašnje ili ćelijsko disanje je isti proces, koji se odvija postepeno, u nekoliko koraka, a čiji je rezultat pretvaranje energije uskladištene u molekulima glukoze u upotrebljivu hemijsku energiju u obliku ATP-a. === Regulacija disanja === [[Datoteka:Primarni faktori regulacije disanja 3.jpg|mini|250p|Faktori koji utiču na rad disajnog centra u produženoj moždini (meduli)]] Nerni sistem podešava veličinu alveolarne ventilacije potrebama organizma. Zahvaljujući tome, pritisci kiseonika i [[ugljen-dioksid]]a u [[krv]]i se minimalno menjaju i kod teških opterećenja respiratornog sistema. Centar za disanje se nalazi u [[Produžena moždina|produženoj moždine]] i [[pons]]u, a regulacija disanja se odvija kontinuiranim emitovanjem [[impuls]]a - (signala). [[Disanje]] predstavlja visoko integrisani proces koji uključuje kompleksne signalne mehanizme u [[Mozak|mozgu]], [[moždano stablo|moždanom stablu]], [[kičmena moždina|kičmenoj moždini]], kranijalnim i spinalnim živcima, uz koordinisano funkcionisanje [[dijafragma|dijafragme]], međurebarnih mišića, [[grkljan]]a, [[ždrelo|ždrela]], [[pluća]] i [[kardiovaskularni sistem|kardiovaskularnog sistema]]. Ovaj proces podrazumeva i učešće više različitih [[neurotransmiter]]a, [[neuromodulator]]a, [[receptor]]a, sekundarnih glasnika i transkripcionih faktora, od kojih se većina još uvek ispituje ''(vidi sliku desno)''<ref>Bianchi AL, Denavit-Saubie M, Champagnat J. Central control of breathing in mammals: neuronal circuitry, membrane properties, and neurotransmitters. Physiol Rev. 1995;75:1–45.</ref><ref>Wong-Riley MMT, Liu Q. Neurochemical development of brain stem nuclei involved in the control of respiration. Respir Physiol Neurobiol. 2005;149:83–98.</ref> Ključni [[neurotransmiter]] koji posreduje u sprovođenju sinaptičkih ekscitatornih signala u gotovo svim respiratornim neuronima moždanog stabla je [[glutamat]]. On je neophodan za transmisiju inspiratornih signala u respiratornim premotornim i respiratornim motornim [[neuron]]ima.<ref>Bonham AC. ''Neurotransmitters in the CNS control of breathing''. Respir Physiol 1995; 101: 219–230.</ref> Glutamat svoje efekte ostvaruje uglavnom delovanjem preko ''N-metil-d-aspartat (NMDA) receptora'', ali i preko ''ne-(NMDA) [[receptor]]a'', ''tj AMPA (alfa-amino-3-hidroksi-5-metilisoksazol 4-propionične kiseline) i kainatskih [[receptor]]a'', kao i ''metabotropnih receptora (mGluRs)'' uključenih u pontomedularne signalne puteve.<ref>Liu G, Feldman JL, Smith JC.'' Excitatory amino acid mediated transmission of inspiratory drive to phrenic motoneurons.'' J Neurophysiol. 1990;64: 423–36.</ref><ref>Pierrefiche O, Foutz AS, Champagnat J, DenavitSaubie M.'' NMDA and non-NMDA receptors may play distinct roles in timing mechanisms and transmission in the feline respiratory network''. J Physiol. 1994;474:509–23.</ref> <ref>Dogas Z, Stuth EA, Hopp FA, ''McCrimmon DR, Zuperku EJ. NMDA receptor-mediated transmission of carotid body chemoreceptor input to expiratory bulbospinal neurones in dogs.'' J Physiol. 1995;487 (Pt 3):639–51.</ref> Poslednjih godina, brojna [[eksperiment]]alna i klinička istraživanja ukazuju na značaj funkcionalnog integriteta [[mali mozak|malog mozga]] i [[pons]]a i njihove pontomedularne signalne mreže koja povezuje dorzolateralni tegmentum ponsa, ({{jez-lat|nc. tractus solitarius}}) i ventrolateralno područje produžene moždine i njihove uloge u autonomnoj kontroli disanja <ref>Chamberlin NL, Saper CB. ''A brainstem network mediating apneic reflexes in the rat''. J Neurosci. 1998;18(15):6048–56.</ref> 8..<ref>Alheid GF, Milsom WK, McCrimmon DR. ''Pontine influences on breathing: an overview.'' Respir Physiol Neurobiol. 2004;143:105–14.</ref> Krajnji cilj regulacije disanja je održavanje povoljnih koncentracija [[kiseonik]]a, [[ugljen-dioksid]]a i [[vodonik]]ovih (H<sup>+</sup>) [[jon]]a u telesnim tečnostima. Povećanje [[ugljen-dioksid]]a ili [[vodonik]]ovih jona utiče na respiraciju, tako što nadražuje centar za disanje i dovodi do uklanjanja viška gasova ubrzanjem respiracije. Regulacija ugljen-dioksida se vrši mehanizmom povratne sprege, tako da u toku [[hipoksija|hipoksije]] izazvane [[Pneumonija|pneumonijom]], [[emfizem]]om i drugih plućnim bolestima, ovaj sistem može da poveća alveolarnu ventilaciju-disanje 5-7 puta. == Anatomija organa za disanje == Disajni sistem čoveka se sastoji od disajnih puteva i organa koji unose atmosferski vazduh u organizam.<ref>{{cite web |title=Obnovimo pluća |url=http://images.google.com/imgres?imgurl=http://www.cpsbl.org/zdravlje/textovi/pluca/1.JPG&imgrefurl=http://www.cpsbl.org/zdravlje/textovi/pluca/pluca.htm&usg=__-wSjxH8GVQ8xK |accessdate=08.2009}}</ref> <ref>{{cite web |title=Anatomija pluća |url=http://images.google.rs/imgres?imgurl=http://www.perpetuum-lab.com.hr/w/images/thumb/0/07/Kostalna_povrsina_pluca.png/350px-Kostalna_povrsina_pluca.png&imgrefurl=http://www.perpetuum-lab.com.hr/w/index.php%3Ftitle%3DAnatomija:Plu%25C4%2587a&usg=__mPT6BVY9j1snZMtbyO2fB4tl4ss=&h=408&w=350&sz=178&hl=sr&start=5&tbnid=qtNm3WSAfG3V4M:&tbnh=125&tbnw=107&prev=/images%3Fq%3Dplu%25C4%2587a%26hl%3Dsr%26sa%3DG |accessdate=08.2009}}</ref> u sastav disajnog sistema spadaju; * '''Gornji disajni putevi;''' • Usno-nosni prolaz • Ždrelo • Grkljan. * '''Donji disajni putevi;''' • Dušnik • Bronhije • Bronhiole. * '''Alveolarni duktusi i alveole'''. '''Usno nosni prolaz''' Ustno nosni prolaz se sastoji iz usnica, usne šupljine, nozdrva i nosne šupljine (nazalni prolaz). Ovaj prolaza oblaže [[sluzokoža]] koja je prekrivena cilijarnim [[epitel]]om, čija je osnovna uloga filtriranje i vlaženje [[vazduh]]a. Mehaničke nečistoće, iz udahnutog vazduha, sa zadržavaju u usnoj i nosnoj šupljini na ovlaženom epitelu odakle se mehaničkim putem odsranjuju iz [[nos]]a i [[Usta|ustiju]] ([[Kašalj|kašljanjem]], [[kijanje]]m, [[pljuvačka|pljuvačkom]] i nosnom slinom) ili [[gutanje]]m. Sluz sa „uhvaćenim“ česticama se pokreće jedan santimetar u minuti do konačnog izbacivanja ili gutanja. U [[nos]]u i ustima vazduh se zagreje i zašiti [[vodena para|vodenom parom]], pre nego stigne u pluća. Kada bi čovek udisao kroz običnu cev, suv i hladan vazduh koji dopire u donje delove pluća pogodovao bi razvoju [[infekcije]]. Vazduh koji ulazi kroz nosne šupljine je bolje filtriran vazduh od onoga koji ulazi kroz usta. Zato lekari savetuju da se [[disanje]] kad god je to moguće obavlja preko [[nos]]a. '''Grkljan''' [[Grkljan]] je organ disajnog sistema koji je smešten u prednjem delu [[vrat]]a. Organ je cevastog obilika i počinje otvorom u donjem delu [[Ždrelo|ždrela]] (hipofarinksu), a nastavlja se u dušnik (traheju). Glavna funkcija grkljana je disanje, dok je kroz evoluciju prilagođen i fonaciji (govoru). Posebnu ulogu u zaštiti sianja ima grkljanski poklopac ({{jez-lat| epiglotis}}), koji sprečava da [[hrana]] završi u [[grkljan]]u i dalje u [[dušnik]]u, tj sprečava aspiraciju i eventualno gušenje. '''Ždrelo'''<br /> [[Ždrelo]] je telesna šupljina koja je sa jedne strane spaja usnu i [[nos|nosnu šupljina]] a sa druge [[grkljan]]. Glavna uloga ždrela u procesu disanja je da primi [[vazduh]] iz [[nos]]ne i [[Usta|usne šupljine]] i zagreje ga na [[Temperatura|temperaturu]] tela pre njegovog ulaska u respiratorni sistem. '''Dušnik''' Dušnik ili traheja, je cev kroz koju vazduh dospeva u bronhije. '''Bronhije, bronhiole, alveolarni duktusi i alveole'''<br /> [[Datoteka:Bronchial anatomy.jpg| mini|200p|desno|Razmena gasova se odvija na nivoau alveola i plućnih kapilara]] Vazduh iz dušnika nastavlja kretanje naniže kroz bronhije i bronhiole, ka sve manjim prolazima, ili duktusima, dok ne dospe u [[alveole]] plućnog tkiva. Glavna dušnica, po ulasku u pluća, silazi koso nadole i obrazuje bronhijalno stablo. Bronhiola formira strukture koje liče na grozdove a svaka bobica predstavlja alveolu. Plućni režnjić, je osnovna jedinica građe pluća, ima oblik piramide, veličine oko 1 sm² Kroz njen vrh ulazi bronhiola koja se grana dajući sitne alveole, poluloptasta proširenja njenih zidova. [[Alveola]] je najvažniji deo pluća, oblika mehurića prečnika 0,3&nbsp;mm. Alveole su tvorevine vrlo tankih zidova, kojih u plućima ima oko 300 miliona, sa ukupnom površinom koja je u kontaktu sa kapilarima od oko 70 m². Svaka mala alveola okružena je mrežom kapilara kojima se pridružuju arterije i vene. Na mikroskopskom pregledu kapilara se vidi, da promer njegovog zid čini samo jedna ćelija. Plućni kapilari su toliko uski da [[eritrociti|crvena krvna zrnca]] mogu da se kreću kroz njih samo u jednom nizu. Razmena gasova [[ugljen-dioksid|SO<sub>2</sub>]] i [[kiseonik|O<sub>2</sub>]] se odvija na nivou [[alveola]]. == funkcije disanja == [[Datoteka:ScambGasAlv.jpg|mini|desno|250p|Shema razmene gasova u plućima]] ;Disanje ima nekoliko funkcija; * Unos kiseonika u telo, * Uklanjanje [[ugljen dioksid]]a iz tela, * Regulacija telesne temperature, * Regulacija acido-bazne ravnoteže u telu. === Unos kiseonika u telo === Primarna funkcija disanja je unos kiseonika. Kiseonik ulazi u telo putem disajnog sistema, a zatim se u telu kroz cirkulatorni sistem dostavlja do svih njegovih delova. Sve ćelije u telu za potrebe metabolizma hrane imaju potrebu za kiseonikom. === Uklanjanje ugljen-dioksida iz tela === Ugljen dioksid je jedan od nusproizvoda u metaboličkim procesima. Ugljen dioksid se rastvara u plazmi krvi, koja ga zatim prenosi iz tkiva do pluća odakle se on izbacuje iz tela. Kada ugljen dioksid uđe u kapilare, on reaguje sa vodom, te nastaje [[ugljena kiselina]]. Ta reakcija se ubrzava fermentima do 5000 puta. Već u sledećem trenutku ova kiselina disocira na bikarbonatne jone i u ovom bezopasnom stanju se prenosi do pluća. Ovim procesom je omogućeno da se ugljen dioksid 15-20 puta lakše transportuje. === Regulacija telesne temperature === Telesna temperature se obično održava u rasponu od (36.1° do 37,0 °S). Isparnje telesnih tečnost (kao što je znojenje) je jedna od metoda koja pomaže uklanjanju toplote i održavau toplotne ravnoteže tela. Vlažan vazduh tokom izdisanje takođe pomaže u procesu eliminacije toplote. Negativan efekat može biti gubitak velike količine toplote zbog velike površine pluća. === Regulacija acido-bazne ravnoteže u telu === [[Datoteka:Diffusion.en.jpg|desno|mini|250p|Proces difuzije O2 i SO2 odvija se kroz semipermeabilnu membranu na osnovu razlike pritiska (rO2 i rSO2)]] U telu postoji složena ravnoteža između količine kiseonika i ugljen-dioksida. Kretanje ugljen dioksida i kiseonika odvija se kroz brojne hemijske promene u hemoglobinu i krvnoj plazmi. Poremećaj u radu ovih hemijskih puteve menja hemijsku ravnotežu tela. Pod normalnim uslovima, relativni nivo acido-bazne ravnoteže ([[pH vrednost|pH nivo)]] u telu je u rasponu od 7,35 do 7,45. Tokom disanja rasta parcijalni pritiska ugljen-dioksida, povećava se nivo kiselosti, i pH vrednost se snižava na manje od 7,3. Isto tako, previše malo ugljen dioksida izaziva porast bazne reakcije krvi i porast pH vrednosti. Budući da ljudsko telo održava acido-baznu ravnotežu unutar uskih granica, disajni centar mozga reaguje pri svakoj promeni pH i parcijalnog pritiska ugljen dioksida (pCO2) u krvi. Kada dođe do promena acido-bazne ravnoteže i pH, hemijski receptori aktiviraju disajni proces kako bi se rSO2 i pH nivo normalizovali. Raspon od 7,2 do 7,6 je kritična granica neophodne za kretanje kiseonika kroz krv i ulazak kiseonika u tkiva. == Razmena gasova u plućima i tkivima == * Kiseonik je zastupljen sa oko 20,9%, (21%) u gasnoj smeši naše atmosfere, a njegov delimični pritisak je 160 [[mmHg]] u suvom [[vazduh]]u na nivou mora, na temperaturi od oko 15°S.<ref>{{cite web |url=http://highered.mcgraw-hill.com/sites/0072495855/student_view0/chapter25/animation__gas_exchange_during_respiration.html |title=Animacija razmene gasova u toku disanja |access-date=2014-04-07 |archivedate=2009-02-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090225204238/http://highered.mcgraw-hill.com/sites/0072495855/student_view0/chapter25/animation__gas_exchange_during_respiration.html |deadurl=yes }}</ref> * '''''Daltonov zakon;''''' ''navodi da su delimični (parcijalni) pritisci gasa u gasnoj smeši jednaki pritisku gasa koji bi on ostvario ako bi sam zauzimao taj prostor. Svaka gasna komponenta u gasnoj mešavini vrši pritisak koji je proporcionalni udelu koji ona ima u mešavini.'' * Međutim ove vrednosti se menjaju kada udahnuti vazduh dospe u pluća. Suv [[atmosfera|atmosferski vazduh]] izložen je zasićenoj vodenoj pari, na telesnoj temperaturi od (37&nbsp;°C), i delimičnom pritisku [[vodena para|vodene pare]] od 47 mmHg. U dušniku dakle delimični pritiska kiseonika iznosi (760mmHg - 47mmHg) ili oko 150 mmHg. * Prolazeći kroz traheju ka alveolama, kiseonik se meša i sa ugljen dioksidom. Tako da kada dođe do alveola gde se odvija proces difuzije delimični pritisak kiseonika postaje još manji. * Delimični pritisak ugljen-dioksida u alveolama iznosi oko 40 mmHg, pa delimični pritiska kiseonika u najnižoj tački respiratornog sistema dostiže konačnu vrednost koja predstavlja ''respiratorni koeficijent'' i iznosi 103 mmHg . * Difuzija kiseonika (i ugljen-dioksida u suprotnom smeru) odvija se na nivou počev od respiratornih bronhiola naniže. Ipak većina difuzije odvija se u alveolama, koje su praktično okružene krvnim kapilarima. Površina alveolarno-kapilarane mreže je zadivljujuće velike, između 90 i 100 m². Ako bi raširili alveole, dobili bi površinu koja pokriva dva [[tenis|teniska terena]]. Plućne membrana je izuzetno kompleksan sistem koji se sastoji od 6 slojeva. Uprkos velikom broju slojeva i izuzetnoj složenosti, ukupna debljina plućne membrane iznosi od 0,2-0,5 mikrometra. Ukupna količina krvi u plućnim kapilarima iznosi u proseku 60-140 ml. Difuzija u alveolama odvija se uz pomoć razlike pritiska kiseonika između alveola i krvi. * Kiseonik dospeo u alveole, ima parcijalni pritisak oko 100 mmHg. * U venskoj krvi koja se vraća u pluća delimični (rO2) kiseonika krvi je oko 40 mmHg. * Ova razlika pritiska omogućava da kiseonik iz alveola, tj iz oblasti višeg pritiska prelazi u kapilare u kojima je niža vrednost parcijalnog pritiska kiseonika. '''Na razmenu gasova kroz plućne membrane utiču sledeći faktori;''' :* ''Debljina površina alveolarne membrane''. Promena debljine i redukcija površine membrane znatno umanjuje difuzijski kapacitet pluća, što smanjuje količinu kiseonika i zasićenje hemoglobina u krvi i utiče na pojavu hipoksije. Ove promene nastaju kada se u alveolama često nakuplja tečnost, tj. kad postoji otok pluća (edem), nadutost pluća ([[emfizem]]) zatim [[fibroza pluća]], ali i mnoge druge bolesti pluća mogu dovesti do ovih poremećaja. Zadebljanje membrane može nastati i kao odbrambena reakcija organizam na povećane vrednosti kiseonika u vazduhu npr, kod veštačkog disanja i inhalacije 100% kiseonika preko maske ili u [[respirator]]ima i [[barokomora|hiperbaričnim komorama]]. :* ''Koncentracija rastvorenog gasa''. Koncentracija rastvorenog gasa u telesnim tečnostima zavisi od njegove rastvorljivosti. Razlika u rastvorljivosti gasova je važna zato što količina gasa pomnožena sa koeficijentom rastvorljivosti gasa određuje količinu gasa rastvorenog u telesnim tečnostima, što utiče i na brzinu difuzije gasa kroz tkiva. {| border="1" cellpadding="2" cellspacing="0" align="center" |+'''Koeficijent rastvorljivosti gasova na temperaturi tela''' !width="200"|'''NAZIV GASA''' !width="150"|'''Količina rastvorenog gasa (mmol/lit)''' |- |align="left"|'''Kiseonik''' |align="center"| '''1,1''' |- |align="left"|'''Ugljen dioksid''' |align="center"| '''25,6''' |- |align="left"|'''Ugljen monoksid''' |align="center"| '''0,8''' |- |align="left"|'''Azot''' |align="center"| '''0,5''' |- |} :* ''Razlike u delimičnom (parcijalnom) pritisku gasova'' :* ''Difuzijskog kapaciteta gasova''. Difuzijski kapacitet gasova zavisi od ''stope difuzije'' nekog gasa koja je srazmerana njegovoj rastvorljivosta i gradijentu pritiska (ugljen dioksid, koji je više rastvorljiv nego kiseonik, ima bržu stopu difuzije). ''Imajući u vidu da raspiracija gasova varira između gasne faze, gasa u alveolama i rastvorene faze u plućnoj krvi, njihova difuzija (u jednom ili drugom smeru) zavisiće prevashodno od parcijalnog pritiska i koeficijenta rastvorljivosti gasa''. '''Uloga eritrocita i hemoglobina u procesu disanja''' Kada kiseonik dospe u alveole pluća, ona prolazi tanku ćelijsku barijeru alveola i kreće sa prema plućnim kapilarima gde se u krvi vezuje u labavu vezu sa [[hemoglobin]]om. Dakle, dolazi do zasićenja hemoglobina u [[eritrociti]]ma krvi kiseonikom. Glavnu ulogu u ovom procesu obavljaju eritrociti, kojih u organizmu ima 25 000 milijardi. Pošto se kiseonik prenosi slobodnom difuzijom, potrebno je da eritrocit upije molekule kiseonika. Prisustvo hemoglobina u eritrocitima omogućava krvi da prenese 30-100 puta više kiseonika, nego što bi mogla preneti da je kiseonik rastvoren u plazmi (svega 0,3%). U svakom molekul hemoglobina ima 4 atoma [[gvožđe|gvožđa]], a svaki [[atom]] gvožđa vezuje jedan [[molekul]] kiseonika. Molekul hemoglobina u toku disanja menja svoj oblik, a to je najmanja molekularna struktura koja diše. Kada hemoglobin veže kiseonika - skuplja se, a kada otpušta kiseonika - širi se. To je paradoksalan proces u odnosu na onaj koji se dešava u plućima. Hemoglobin pokazuje izuzetnu kompleksnost i fleksibilnost da bi odigrao ulogu stalnog koordinatora količine kiseonika i ugljen-dioksida. * Ugljen dioksid difuzijom iz krvi prelazi u alveole na isti način. Delimični pritiska ugljen-dioksida (pCO2) u venskoj krvi u kapilarima je oko 46 mmHg, u odnosu na pCO2 od 40 mmHg u alveoli. Pri prolasku kroz krvne kapilare pluća, CO2 se kreće iz područja višeg pCO2 u kapilaru u područje niže vrednosti pCO2 u alveoli. Nakon ovoga CO2 tokom pasivna faze – izdisanja napušta telo. * Razmena kiseonika i ugljen dioksida između tkiva i kapilara se odvija na isti način kao i između alveola i kapilara. U tkivima pritisak kiseonika pada sa povećanjem udaljenosti od kapilara i najniži nivo se nalazi na sredini između dva kapilara. * Ako delimični pritisak kiseonika padne ispod 3 mmHg, u tkivima se razvija anaerobni metabolizam. Pod normalnim uslovima pritisak ugljen dioksida (pC02) raste u tkivima i nastaje [[mlečna kiselina]] koja uzrokuje proširenje kapilara. U mišićima kapilari se mogu povećati i do 200 puta, a većina je kapilara proširena i za vreme mirovanja, za razliku od [[mozak|mozga]] čiji se kapilari mogu povećati samo 4 puta. To je razlog zašto se hipoksija prvo javlja u mozgu a tek na kraju u mišićima, kao i zašto reverzibilne (trajne) posledice u mozku nastaju već nakom 5-10 minuta a u mišićima nakon 2 i više časova. {| border="1" cellpadding="5" cellspacing="0" align="center" |+''' Parcijalni pritisak gasova u različitim delovima respiratornog i cirkulacionog sistema (mmHg) ''' |! style="background:#ffdead;" colspan=1 align="center" | '''Lokacija''' |! style="background:#ffdead;" colspan=1 align="center" | ''' pO2(mmHg)''' |! style="background:#ffdead;" colspan=1 align="center" | ''' pCO2(mmHg)''' |! style="background:#ffdead;" colspan=1 align="center" | ''' pH2O(mmHg)''' |! style="background:#ffdead;" colspan=1 align="center" | ''' pN2 (mmHg)''' |- |align="left" width="120pt" | Udahnuti vazduh |align="center" width="100pt" | 158,0, |align="center" width="100pt" | 0,3 |align="center" width="100pt" | 5,7 |align="center" width="100pt" | 596,0 |- |align="center" | Alveolarni vazduh |align="center" | 100,0 |align="center" | 40,0 |align="center" | 47,0 |align="center" | 573,0 |- |align="center" | Izdahnuti vazduh |align="center" | 116,0 |align="center" | 32,0 |align="center" | 47,0 |align="center" | 565,0 |- |align="left" | Desno srce |align="center" | 40,0 |align="center" | 46,0 |align="center" | 47,0 |align="center" | 573,0 |- |align="left" | Levo srce |align="center" | 95,0 |align="center" | 40,0 |align="center" | 47,0 |align="center" | 573,0 |- |align="left" | Tkiva |align="center" |-40,0 |align="center" |+46,0 |align="center" | 47,0 |align="center" | 573,0 |- |} == Funkcija disanja sa promenom visine == Količina kiseonika i [[ugljen dioksid]]a razmenjena preko alveolo-kapilarne membrane i [[krv]]i zavisi pre svega od razlike parcijalnog pritiska [[kiseonik]]a i ugljen dioksida u alveolarnom vazduhu i njihovog parcijalnog pritiska u venskom delu [[kapilar]]a. Pritisak kiseonika, i njegova diferencijalna razlika bitna je za pravilno zasićenje krvi kiseonikom, u toku kraćeg boravka ljudi na visini, ili kod posada [[vazduhoplov]]a u toku visinskih letova, jer sa visinom pada zasićenje krvi kiseonikom, zbog [[barometar|snižavanja barometarskog pritiska]] vazduha, ovaj pad u zasićenju krvi kiseonikom može da naruši normalan proces disanja, dovede do [[hipoksija|hipoksije]], i životno ugrozi osobu izloženu sniženom barometarskom pritisku vazduha. {| border="1" cellpadding="5" cellspacing="0" align="center" |+'''Korelacija visine i zasićenja krvi kiseonikom ''' |! style="background:#ffdead;" colspan=1 align="center" | '''Visina(m)''' |! style="background:#ffdead;" colspan=1 align="center" | '''Atmosferski pritisak (mmHg)''' |! style="background:#ffdead;" colspan=1 align="center" | '''Arterijski- (pAO2 mmHg)''' |! style="background:#ffdead;" colspan=1 align="center" | '''Venski - (pVO2 mmHg )''' |! style="background:#ffdead;" colspan=1 align="center" | '''Razlika pritiska(mmHg)''' |! style="background:#ffdead;" colspan=1 align="center" | '''Zasićenje krvi kiseonikom(%)''' |- |align="center" width="100pt" | na nivou mora |align="center" width="100pt" | 760 (664-803) |align="center" width="100pt" | 100 |align="center" width="100pt" | 40 |align="center" width="100pt" | 60 |align="center" width="100pt" | 98 |- |align="center" | 3.000 |align="center" | 523 |align="center" | 61 |align="center" | 31 |align="center" | 29 |align="center" | 87 |- |align="center" | 5.500 |align="center" | 380 |align="center" | 38 |align="center" | 26 |align="center" | 12 |align="center" | 72 |- |align="center" | 7.000 |align="center" | 282 |align="center" | 7 |align="center" | 4 |align="center" | 3 |align="center" | 9 |- |align="center" | 11.000 |align="center" | 179 |align="center" | 0 |align="center" | 0 |align="center" | 0 |align="center" | 0 |- |} === Funkcionalna podela atmosfere u odnosu na visinu === Prema fiziološkom učinku dostignute visine na procese disanja u organizmu čoveka izvršena je sledeća podela atmosfere; ;Indiferentna zona (do 1.780 m)- Do ove visine atmosfere u organizmu čoveka ne događaju se nikakve promene sa visinom, bez obzira da li se radi o zdravom ili bolesnom organizmu. ;Zona potpune kompenzacije (do 3.000 m) U ovoj zoni kod potpuno zdravih ljudi ne dešavaju se nikakve promene, ali kod [[bolesnik]]a u ovoj zoni se mogu javiti prvi poremećaji izazvani nedostatka kiseonika (hipoksija). Potpuno zdrava osoba do visine od 3000 metara može udisati samo običan [[vazduh]] jer kompenzatorni fiziološki mehanizmi organizma (hiperventilacija, porast [[puls]]a itd.) mogu nadoknaditi sniženu vrednost pO2 do ove visine. ;Zona nepotpune kompenzacije (od 3000 do 5.000 m) U ovoj zoni nastaju prvi psihofiziološki poremećaji u organizmu. Brzina nastanka promena u organizmu čoveka umnogome zavisi od utreniranosti (aklimatizacije), fizičke kondicije, načina ishrane i zdravstvenog stanja. ;Smrta zona (iznad 5.500 m) U smrtnoj zoni, kao šro joj i sam naziv kaže, nastaju teški psihofiziološki poremećaji sve do [[smrt]]nog ishoda. Na manjim visinama (do 3.000 metara) alveolarni parcijalni pritisak kiseonika (pO2) se ne smanjuje u tolikoj meri kao pO2 u atmosferi, jer smanjen pritiska kiseonika donekle nadoknađuje povećana ventilacija pluća i veće naprezanje kardiovaskularnog sistema. Međutim na većim visinama pO2 se daleko više smanjuje u alveolama pluća nego u atmosferskom vazduhu, zbog razređenja kiseonik u udahnutom vazduhu. Razlog za ovo smanjenja je; * Na velikim visinama ugljen dioksid se stalno odstranjuje iz krvi plućnih kapilara u alveole i vrši razređenje vazduha, (mada se na većim visinama zbog ubrzanog disanja smanjuje parcijalni pritiska ugljen dioksida sa 5,3 kPa i snižava na približno 3,2 kPa). * Voda sa disajnih površina isprava u udahnuti vazduh i takođe vrši razređenje alveolarnog vazduha. Na normalnoj telesnoj temperaturi vodena para zadržava svoj stalni parcijalni pritisak od 6,3 kPa bez obzira na visinu. {| border="1" cellpadding="5" cellspacing="0" align="center" |+'''Uticaj akutnog izlaganja niskom atmosferskom pritisku vazduha na koncentraciju gasova u alveolama i zasićenje arteriske krvi kiseonikom '''<ref name="GuytonHall2006">{{Cite book|last1=Guyton|first1=Arthur C.|author2=John Edward Hall|title=Medicinska fiziologija: udžbenik|url=http://books.google.com/books?id=U83rAAAACAAJ|year=2006|publisher=Medicinska naklada|isbn=978-953-176-318-9}}</ref> |! style="background:#ffdead;" colspan=1 align="center" | '''Visina(m)''' |! style="background:#ffdead;" colspan=1 align="center" | '''Atmosferski pritisak (kPa)''' |! style="background:#ffdead;" colspan=1 align="center" | '''pO2 u vazduhu(kPa)''' |! style="background:#ffdead;" colspan=1 align="center" | '''pCO2 u alveolama (kPa)''' |! style="background:#ffdead;" colspan=1 align="center" | '''pO2 u alveolama(kPa)''' |! style="background:#ffdead;" colspan=1 align="center" | '''Arterijsko zasićenje krvi kiseonikom''' |- |align="center" width="100pt" | na nivou mora |align="center" width="100pt" | 101,3 |align="center" width="100pt" | 21,2 |align="center" width="100pt" | 5,3 |align="center" width="100pt" | 13,9 |align="center" width="100pt" | 0,97 |- |align="center" | 3.000 |align="center" | 69,7 |align="center" | 14,7 |align="center" | 4,8 |align="center" | 8,9 |align="center" | 0,90 |- |align="center" | 6.000 |align="center" | 46,5 |align="center" | 9,7 |align="center" | 3,2 |align="center" | 5,3 |align="center" | 0,73 |- |align="center" | 9.000 |align="center" | 30,1 |align="center" | 6,3 |align="center" | 3,2 |align="center" | 2,8 |align="center" | 0,30 |- |align="center" | 12.000 |align="center" | 18,8 |align="center" | 3,9 |align="center" | 3,2 |align="center" | 1,6 |align="center" | 0,15 |- |align="center" | 15.000 |align="center" | 11,6 |align="center" | 2,4 |align="center" | 3,2 |align="center" | 0,3 |align="center" | 0,02 |} * '''Napomena''':'' '''1 atmosfera''' = 101.3 kPa, ''' kPa '''(kilopaskal) = 1000 paskala. '''Jedan paskal''', jednak je sili od jednog njutna koja deluje na površini od jednog kvadratnog metra.'' Ako pretpostavimo da barometarski pritisak padne na '''13,3''' kPa, od te vrednosti na parcijalni pritisak [[vodena para|vodene pare]] (pH2O) otpada '''6,3''' kPa, za sve ostale gasove ostaje '''7''' kPa. (13,3-6,3= 7). Na velikim visinama od '''7''' kPa, mora se oduzeti pritisak CO2 tako da u vazduhu ostaje svega '''3,8''' kPa (7-3,2=3,8) gasa. Pod uslovom da se kiseonik ne troši od '''3,8''' kPa treba oduzeti 4/5 koliko zauzima azot, tako da na rO2 otpada '''0,8''' kPa. Imajući u vidu da su do tog momenta tkiva izuzetno anoksična, značajnu količinu kiseonika apsorbuje krv, tako da u plućima ostaje svega '''0,26''' kPa pritiska kiseonika., što je nedovoljno za normalan proces disanja. Na osnovu ovoga zaključujemo da čovek na atmosferskom pritisku od '''13,3''' kPa, ne bi mogao preživeti ako bi udisao samo atmosferski vazduh. * Od visine 3000 metara do visine od 12.200 metara, da ne bi došlo do poremećaja u organizmu zbog hipoksije, potrebno je započeti sa dopunskim udisanjem 100% kiseonika. * Od visine od 12.200 metara udisanje kiseonika obavezno mora biti sa dopunskim pritiskom (natpritiskom). Pritisak od 18,8 kPa uzima se kao donja granica disanja 100% kiseonika bez natpritiska. ''Primer:'' na visini od 15.500 metara barometarski pritisak vazduha je 11,6 kPa, što je nedovoljno za normalan proces disanja, zato je potrebno udisanje 100% kiseonika pojačati i natpritiskom. Vrednost natpritiska možemo izračunati ako od donje granice pritiska na kojoj se obavlja proces disanja 100% kiseonika (18,8 kPa) oduzmemo vrednost pritiska na zadatoj visini (18,8-11,6=7,2 kPa). Sa ovim natpritiskom, od 7,2 kPa, postiže se vrednost parcijalnog pritiska kiseonika na visini od 15.500 metara koja obezbeđuje zasićenje hemoglobina u krvi oko 90%. === Disanje pod natpritiskom === Disanje pod natpritiskom je veštački povećanje smanjenog parcijalnog pritiska kiseonika u udahnuti vazduhu, kao jedna od osnovnih mera u borbi protiv smanjenog barometarskog pritiska atmosferskog vazduha i pojave hipoksije u telu pilota za vreme letenja na većim visinama. Pritisak gasa ostvaruje se samo za vreme udisanja, dok u toku izdisanja pritiska nema. Na ovaj način je izmenjen normalni respiratorni ciklus jer je sada udah pasivna faza a izdah aktivna faza. U toku izdisanja potrebno je izvšiti određeni rad da bi se stvorio povećan negativan pritisak u grudnom kosšu, koji će istisnuti vazduh kako bi pritisak izjednačio sa spoljašnjim. Dok disanje dovodi u pluća pozitivni pritisak ostali delovi tela su izloženi okolnim pritisku vazduha. Disanje 100% kiseonika pod natpritiskom od 11,7 kpa obezbedilo bi trajnu uspešnu zaštitu od hipoksije na bilo kojoj visini. Međutim ovako veliki natpritisak je neostvarljiva jer dovodi do; dekompresione bolesti i fizioloških poremećaja u radu respiratornog sistema. Mogućnosti disanja kiseonika pod natpritiskom nisu neograničene, te nakon prelaska vrednosti od 7,8 kPa, dolazi do značajnih poremećaja u radu kardiovaskularnog i respiratornog sistema, a na većim pritiscima moglo bi da dođe i do rupture pluća. Da bi se ovo sprečilo uvedena su [[anti-G odelo|specijalna odela sa natpritiskom]] koja stvaraju pritisak sa spoljne strane tela pilota, sa ciljem da se spoljni pritisak izjednači sa unutrašnjim pritiskom. Samo sa ovakvim odelom dobro se podnosi disanje pod natpritiskom i do 20,7 kPa Kako je disanje kiseonika pod natpritiskom veoma naporno, njegova primena nije preporučljiva duži vremenski period, a i sama oprema koja se koristi za tu namenu znatno otežava rad pilota. Zato su savremeni [[avion]]i tako konstruisani da su njihove kabine pod natpritiskom, što omogućava normalan rad [[pilot]]a, a odelo se koristi samo u slučaju nastanka vanredne situacije (rashermetizacija kabine ne velikim visinama). === Zaštita funkcije disanja na visini === Kako bi čovek obezedio normalan proces disanja na visini on mora disanja dopuniti nizom zaštitnih mera; ;Aklimatizacija Aklimatizacija se postiže dužim boravkom na visini iznad 3.000 metara, na kojoj sde organizam privikava smanjenom parcijalnom pritisku [[kiseonik]]a pokretanjem čitavog niza fizioloških procesa. ;Bavljenjem sportom Bavljenjem [[sport]]om uz pravilnu ishranu i povremeni boravak na visini povećava se disajni kapacitet organizma što ga čini otpornijim na smanjeni parcijalni pritisak kiseonika. ;Pravilna primena ugljenih hidrata Pravilno doziran i povećan unos [[ugljeni hidrati|ugljenih hidrata]] i [[belančevine|belančevina]] smanjuje toleranciju organizma i povećava njegovu izdržljivost tokom boravka u atmosferi sa niskim parcijalnim pritiscima kiseonika. ;Udisanje kiseonika Dopunsko udisanje kiseonika može se obezbediti preko [[Kiseonička maska|zaštitne maske]], ili tokom boravkak u hermetizovanim kabinama vazduhoplova sa ili bez upotrebe specijalnog visinskog odela. == Veze == * [[Disanje]] * [[Pluća]] * [[Kiseonik]] == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == * {{Cite book |ref= harv|last1=Guyton|first1=Arthur C.|author2=John Edward Hall|title=Medicinska fiziologija: udžbenik|url=http://books.google.com/books?id=U83rAAAACAAJ|year=2006|publisher=Medicinska naklada|isbn=978-953-176-318-9}} * {{Cite book |ref= harv|autor=Stefanović S. |title=Interna medicina |publisher=Medicinska knjiga |location=Beograd-Zagreb |year=1979}} * {{Cite book |ref= harv|autor=V. M. Varagić, M. Stevanović |title=Farmakoterapija u pulmologiji |publisher=Medicinska knjiga |location=Beograd-Zagreb |year=1990}} * {{Cite book |ref= harv|last= Guyton|first=Arthur C.|title=Textbook of Medical Physiology|url=http://books.google.com/books?id=K8-d-KzxvTYC|year=2006|publisher=Elsevier España|isbn=978-84-8174-926-7}} {{Disajne funkcije pluća}} [[Kategorija:Medicina]] [[Kategorija:Fiziologija]] [[Kategorija:Zrakoplovna medicina]] erb1m0muvue6pspeqg7mu1xt3pv8mhe Bolest kretanja 0 1263972 42587926 42552127 2026-05-05T03:10:36Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Avijacijska medicina]] → [[Kategorija:Zrakoplovna medicina]] 42587926 wikitext text/x-wiki {{Infobox Disease | Name = Bolest kretanja<br />({{jez-lat|cinetosis}}) | latinski = | Alt = | Width = 250 | Image = Rousseau Le Navire dans la tempête Orangerie RF1960-27.jpg | slika = | Caption = „Morska bolest“ je jedna od najčešćih kinetoza | tekst za sliku = | DiseasesDB = 11908 | ICD10 = {{ICD10|T|75|3|t|66}} | ICD9 = {{ICD9|994.6}} | ICDO = | OMIM = 158280 | MedlinePlus = | eMedicineSubj = | eMedicineTopic = | MeshID = D009041 | GeneReviewsID = | GeneReviewsName = | dodatna klasifikacija = }} '''Bolest kretanja, sindrom loše adaptacije na pokret''' ({{jez-engl|motion sickness}}), '''kinetoza''' ({{jez-lat|cinetosis}}), '''morska bolest''' je uobičajeni i normalni poremećaj u organizmu {{efn|Bolest kretanja u nekom smislu je možda i pogrešan naziv, jer reč »bolest« asocira na bolesno stanje. Termin zamagljuje činjenicu da je »bolest kretanja« u najvećem broju slučajeva normalan odgovor zdravog pojedinca na određen nadražaj izazvan kretanjem. Svaki čovek u životu bar jednom doživi bolest kretanja, ali je ona prisutna i u određenim bolesnim stanjima. Samo neke osobe koje u funkcionalnom pogledu imaju poremećaj funkcija organa za ravnotežu u unutrašnjem uvu »su potpuno imune na ovaj poremećaj«<ref name="benson"/>}}, različitog intenziteta, koji je izazvana kretanjem tela <ref name="benson">{{Cite book |last=Benson |first=AJ |title=Motion Sickness. In: Medical Aspects of Harsh Environments |volume=2 |chapter=35 |location=Washington, DC |year=2002 |url=http://www.bordeninstitute.army.mil/published_volumes/harshEnv2/harshEnv2.html |accessdate=12-03-2011 |chapterurl=http://www.bordeninstitute.army.mil/published_volumes/harshEnv2/HE2ch35.pdf |archive-date=2009-01-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090111214536/http://www.bordeninstitute.army.mil/published_volumes/harshEnv2/harshEnv2.html |deadurl=yes }}</ref>, i ''...može se javiti kod svih živih bića, osim kod onih bez vestibularnog sistema <ref>James W. ''The sense of dizziness in deaf-mutes''. Am J Otol. 1882;4:239–254</ref>''. Bolest kretanja se karakteriše pojavom neprijatnih [[simptom]]a kao što su [[mučnina]], [[vrtoglavica]] i [[povraćanje]] a u težim oblicima malaksalošću, pojavom hladnog znoja i padom [[krvni pritisak|krvnog pritiska]]. U velikoj studiji sprovedenoj u [[Indija|Indiji]], na uzorku od ''535'' ispitanika podeljenih u osam grupa, [[prevalenca]] bolesti kretanja bila je nešto veća kod [[Tibet]]anaca i severoistočnih [[Indija]]ca ''(28%)'' u odnosu na severozapadne Indijce (26%). Veća zastupljenost bolesti je bila među ženama ''(27%)'' a manja među muškarcima ''(16,8%)'', sa žensko-muškim odnosom ''(1,7:1)''. Među različitim grupama, najveća incidencija osetljivosti na bolest kretanja, zabeležen je kod [[Shizofrenija|shizofrenih bolesnika]] (30%), a najniža u [[Veslanje|veslača]] (nula odsto). Značajno veću otpornost na kretanje pokazali su [[Sportista|sportisti]] i osobe koje su češće ili profesionalno bile izložene promenama kretanja. [[Simptomi bolesti]] kretanja su bile značajno izraženije kod osoba koje pate od [[prostorna dezorijentacija|prostorne dezorijentacije]] (35.05%), [[migrena|migrene]] (26.31%), gastrointestinalni poremećaji (26,82%) kao i kod onih koji su osetljiviji na neprijatne mirise (24.64%) i slatke arome (24.48%).<ref>{{en}} Sharma K, Aparna. ''Prevalence and correlates of susceptibility to motion sickness''. Acta genet med gemellol (roma) 1997;46(2); 105-21 [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/9492893 PMID 9492893 PubMed - indexed for MEDLINE]</ref> Učestalost bolesti kretanja se povećava sa trajanjem putovanja, a mogu se javiti za vreme putovanja raznim prevoznim sredstvima, kao što su [[automobil]], [[autobus]], [[voz]], [[avion]] ili [[brod]]. Neke osobe simptome kinetoza mogu imati samo u jednoj vrsti prevoznog sredstva, na primer automobilu, dok u ostalaim prevoznim sredstvima putuju bez poteškoća. Zabeležena je i pojava vrtoglavice koja nastaje kod nekih putnika nakon napuštanja broda ili drugog prevoznog sredstva. Ipak, najviše putnika poteškoće doživljava tokom putovanja [[brod]]om, pa se često u svakodnevnom žargonu naziva ''"morska bolest"'', a koristi se i naziv ''"[[nauzea]]"'', koja potiče od starogrčke reči ({{jez-gr| '''ναυσι''' - navigacija, '''nausiēza''' — brod, „navigacija brodom“}}).<ref>Wright MS, Bose CL, Stiles AD. ''The incidence and effects of motion sickness among medical attendants during transport.'' J. Emerg Med 1995, 13, 15-20</ref> == Istorijat == Prva saznanja o bolestima izazvanim kretanjem datiraju mnogo vekova pre naše ere i najverovatnije su bila povezana sa putovanjem mlađih i niskusnih moreplovaca. U [[Stari vek|starom]] i [[Srednji vek|srednjem veku]] [[brod]]ovi su bili glavno prevozno sredstvo pa su poremaćaji izazvani njihovim kretanjem nazivani ''„morska bolest“''<ref name="Šercer"/> . Uvođenjem u saobraćaj [[Železnica|železnice]], [[automobil]]a, [[avion]]a, [[Kosmičko-vazduhoplovna industrija|kosmičkih brodova]] [[bolest]] dobijaja i druge nazive; ''„automobilska bolest, vazdušna bolest , kosmička bolest“'', ali i nazive ''„mučnina u kolima“ i „bolest prostora“''.<ref>Tansaković I. V, Debijađi R. ''Putovanje čoveka u vasionu'', Kultura, Beograd 1961.</ref> Mnoge različite teorije u 19. veku pokušale su da objasne poreklo bolesti kretanja. Tako su u to doba nastale neobične teorija i bizarni [[lek]]ovi. Jedini zajednički aspekt u teorijama tog doba bio je taj da je ona uzrokovana kretanjem. Koji deo tela je prvenstveno uticao na njihovu pojavu, bio je predmet mnogih teorija. Počev od onih koje su kao mogući uzrok navodile mehaničke poremećaje u radu [[creva]], „teorija smene u stomaku“, preko teorije iritacije [[Cirkulatorni sistem čoveka|cirkulatornog sistem]], teorije iritacije sluzokože [[želudac|želuca]] i teorija poremećaja u [[jetra|jetri]] izazivanih preteranim pražnjenjenjem [[žuč]]i u [[tanko crevo]]. Sve ove teorije su zapravo, selektivno, tumačile mehanizme ili uzroke nastanka [[mučnina|mučnine]] i [[povraćanje|povraćanja]], kao dominantnih [[simptom]]a u bolesti kretanja. Zato one nisu prihvatljive jer nisu uzele u obzir i veliki broj drugih faktora.<ref>Treisman M. ''Motion sickness: an evolutionary hypothesis.'' Science 1977;197:493–495.</ref> U anglosaksonskim zemljama, ''Irvin'' je [[1881]]. predložio primenu naziva; ''„bolest kretanja“'' - ({{jez-engl|motion sicness}}), imajući u vidu da je osnovni uzrok poremećaja kretanje. Nešto kasnije se u romanskim [[narod]]ima pojavio naziv ''„kinetoza“'' - ({{jez-lat|cinetosis}}) <ref name="Šercer">Šercer A, ''Otoralingologija II Klinika'', Jugoslovenski leksikografski zavod Zagreb, Zagreb MCMLXV</ref>. Primenom brojnih simulatora krtetanja s kraja [[20. vek]]a u istraživačkim laboratorijama, avijaciji, astronautici, saobraćaju, i klubovima i parkovima za zabavu, nastali su i novi nazivi za bolesti kretanja; ''„bolest simulatora“ ({{jez-engl|simulator sickness}})'' i ''„bolest virtuelne stvarnosti“'' ({{jez-engl|virtual reality sickness}}). Ne tako često primenjuju se i nazivi ''skijaška bolest'' ({{jez-engl|ski sickness}}) ''kamilja bolest'' ({{jez-engl|even sickness}}) ili ''slonovska bolest'' ({{jez-engl|elephant sickness}}) <ref name="benson"/> . Kada se krajem [[19. vek]]a saznalo nešto više o funkcijama [[vestibularni aparat|vestibularnog aparata]], počelo se pretpostavljati da pojačani nadražaj [[ćelija]] vestibularnog aparata za vreme vožnje [[brod]]om izazvivaju poremećaje (kinetozu ili bolest kretanja). Godine [[1884]]. u izveštaju objavljenom u „[[Lancet]]u“ opisan je nedostatak simptoma mučnine u toku vožnje u grupi pojedinaca čije su strukture unutrašnjeg [[uvo|uva]] bile oštećene [[infekcija]]ma kao što je [[šarlah]] <ref name="Reason">Reason JT, Brand JJ. ''Motion Sickness''. London, Academic Press, 1975.</ref>. Ovu pretpostavku potvrdio je ''Sjoberg'' [[1931]]. koji je u svom istraživanju ljuljao na ljuljašci 4 [[pas|psa]] 10, 20 i 30 minuta. Za vreme ljuljana [[pas|psi]] su imali [[mučnina|mučninu]], praćenu [[povraćanje]]m. Kada je psima razorio oba labirinta, oni više nisu imali [[Mučnina|mučninu]], niti su povraćali iako ih je ljuljao više od tri sata. Nakon [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]] (u kome je značajan napredak napravljen u oblasti istraživanja mučnine u toku vožnje) uloga vestibularnog sistema u razvoju bolesti kretanja definitivno je dokazana <ref name="Reason"/>. Nakon ovog otkrića, bilo koja teorija o bolestima kretanja morala je da uključi i verodostojnu ulogu vestibularnog aparata.<br />Dve glavne teorije koje su se pojavile u posleratnom periodu su bile: ''teorija prekomerne vestibularne stimulacije i neuronska teorija nepodudaranja''. ''Teorija prekomerne vestibularne stimulacije'', se zasniva na pretpostavci o „prekomernoj stimulaciji“ vestibularnog sistema izazvanoj nefiziološkim ubrzanim pokretima glave koji dovode do pojave bolesti <ref name="Reason"/>. ''"Morska bolest je uzrokovana prekomernom stimulacijom otolitskog sistema"'', naveo je ''de Vit'' u svom istraživanju [[1953]] <ref name="Reason"/>. Međutim, sa pojavom usavršenije metodologije istraživanja i boljim razumevanjem osnovnih postavki neurovestibularne fiziologije, teorija se pokazala pogrešnom, tako da je do kraja [[1970]]-ih u velikoj meri napuštena u korist »teorije senzornog sukoba« ili »teorije neuronske neusklađenosti«. Jedan od glavnih problema sa otolitskom superstimulacionom teorijom je da ona nije uspela da na adekvatan način objasni neke od poznatih i ključnih karakteristika sindroma mučnine u toku vožnje. Jedan od njih je činjenica da se bolest kretanja javlja i u odsustvu bilo kakvih vestibularnih nadražaja, odnosno kada je pojedinac u toku stajanja izložen vizuelnim prikazima koji generišu i [[Iluzije u toku letenja|iluzije u toku kretanja]] (primer za to su „simulatori bolesti“). Po teoriji prekomerne vestibularne stimulacije u takvim slučajevima mučnine u toku vožnje se ne bi desila, što u praksi naravno, nije slučaj <ref name="Reason"/><ref name="Benson">Benson AJ. ''Motion sickness. In: Ernsting J, King P. Aviation Medicine. 2nd ed. London'', Butterworths, 1988.</ref>. ''Teorija neuronske neusklađenosti,'' nastala je nakon što je dokazano da teorija prekomerne vestibularne stimulacije ne može u potpunosti da objasni sve mehanizme koji nastaju u toku kretanja. Za razliku od prethodne ova teorija pojavu simptoma u bolestima kretanja objašnjava „neusklađenošću“ ili „sukobom“ senzornih signala u nervnom sistemu. Teorija sukoba između različitih senzornih signala, kao objašnjenje za razvoj bolesti kretanja, postojala je više od jednog veka, ali je tek poslednjih nekoliko godina konačno široko prihvaćena. Ona je nastala kao plod {{efn|U osnovi ove teorije je pretpostavka da bolest kretanja nastaje kao rezultat nesklada između senzornih signala.}} rada više istraživača, naročito ''Klermona, Rezona i Marka, i Omana'' <ref name="Benson"/><ref>Gillingham KK, Previc FH. ''Spatial orientation in flight''. In: DeHart RL. ''Fundamentals of Aerospace'' Medicine. 2nd ed. Maryland, Williams & Wilkins, 1996</ref><ref>Gillingham KK, Previc FH. Spatial orientation in flight. AL-TR-1993-0022, USAF Armstrong Laboratory, 1993.</ref><ref>Pickett H. ''Airsickness in trainee pilots.'' Psychology Service Report 72-A-004, March 1973.</ref> Međutim i »teorija neuronske neusklađenosti« nije mogla da odgovori na pitanja, zašto nastaje i šta je svrha mučnine i povraćanja u toku vožnje? ''„Zašto bi krajnji rezultat neuronske neusklađenosti ili senzornih sukoba bilo povraćanje, sa svim svojim pratećim neprijatnostima i neurohumoralnim posledicama?“'' Na ova pitanja pokušala je [[1977]]. da odgovori »teorija toksina ''Triesmana''«, (čiji je eksperimentalni rad podržan od strane {{jez-engl|Money and Cheung}}) <ref>Money KE. ''Motion sickness and evolution.'' In: Crampton GH (ed). Motion and Space Sickness. Boca Raton, CRC Press, 1990.</ref><ref>Money KE, Cheung BS. ''Another function of the inner ear: facilitation of the emetic response to poisons''. Aviat. Space Environ. Med. 1983; 54:208-11</ref><ref name="Triesman"/>. Triesmanova teorija tumači nesklad senzornih informacija u centralnom nervnom sistemu kao posledicu neurofizioloških disfunkcija izazvanih [[toksini]]ma <ref name="Triesman">Triesman M. ''Motion sickness: an evolutionary hypothesis''. Science. 1977; 197:493-5.</ref>, (a [[povraćanje]] kao najefikasniji način da se toksin izbaci iz organizma). Teorija se po Triesmanu, zasniva; ''„na premisi da organi za orijentaciju, koji imaju nekoliko funkcija, kao što je kontrola stabilnosti, pogleda itd, pravovremeno upozoravaju organizam na neurotoksičnost“...„prema tome, znaci i simptomi bolesti kretanja mogu se posmatrati kao manifestni odgovor organizma na dejstvo toksina (otrova)“'' <ref name="Money KE. 1991">Money KE. ''Signs and symptoms of motion sickness and its basic nature.'' In: Motion Sickness: Significance in Aerospace Operations and Prophylaxis. AGARD-LS-175, Neuilly-sur-Seine, AGARD-NATO, 1991.</ref>. == Epidemiologija == [[Datoteka:Six Flags Magic Mountain Superman.jpg|mini|desno|250p|''„Supermen“''; sprava za vožnju u zabavnim parkovima, može izazvati simptome bolesti kretanja.]] Bolest kretanja je zajednički problem, koji pogađa mnoge ljude i uključuje, gotovo sve vidove saobraćaja, (vodeni, drumski vazdušni), simulatore letenja i vožnje i druge „virtuelne uređaje realnosti“ ({{jez-engl|virtual reality devices}}) i brojne sprave za vožnju u zabavnim parkovima. U navedenim situaciojama, mozak mora da se''izbori''sa velikim brojem informacija. Npr vid šalje pogrešnu poruku da se osoba kreće, deo uva koji je zadužen za telesnu ravnotežu registruje kretanje, dok senzori smešteni u mišićima i tetivama ne osećaju pokrete. Kao posledica svega toga javlja se bolest kretanja. U studiji sprovedenoj sa studenatima koledža u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]], utvrđeno je da nešto više od 20% ove populacije uzima lekove protiv mučnine u toku vožnje.<ref>Lentz JM, Collins WE. ''Motion sickness susceptibility and related behavioural characteristics in men and women''. Aviat. Space Environ. Med. 1977; 48:316-22.</ref> Bolest kretanja je jedan od sindroma koji je i pored opsežno sprovedenih istraživanja i dalje nepoznanica u našim saznanjima. Najverovatnijom se čini neurofiziološka teorija koja bolest kretanja objašnjava kao neuronsku neusklađenost čulnih nadražaja, koji se mogu javiti u mnogobrojnim kombinacijama i permutacijama. Dalja istraživanja se sve više intenziviraju kako bi se u potpunosti što pre razumeo sindrom bolesti kretanja. Ovo je posebno važno s obzirom da brzi tempo tehnološkog napretka u [[21. vek]]u, čoveka u njegovom okruženju izlaže sve složenijim procesima kretanja. === Vazdušni saobraćaj i kosmički letovi === ==== Vazdušna bolest ==== [[Vrste letova vazduhoplova|Letenje]] u vazdušnom prostoru je posebno pogodno za razvoj vazdušne bolesti, jer podrazumeva kretanje kroz trodimenzionalni prostor, uz čestu promenu pravca glave u više osa odjednom što dovodi do jačih nadražaja vestibularnog aparata. Mada je incidenca vazdušne bolesti kod putnika koji lete komercijalnim avionima mala i iznosi oko 1% <ref name="Reason" />, ona je realan problem kod pilota u toku trenaže (obuke).<ref>Bagshaw M, Stott JRR. ''The desensitisation of chronically motion sick aircrew in the Royal Air Force''. Aviat. Space Environ. Med. 1985; 56:1144-51.</ref> Ovo se može obijasniti; promenom ugaonih ubrzanja, zbog ljuljanja aviona koja u toku pilotske obuke dostižu vrednosti od 5-10/sek, i linearnih ubrzanja zbog propadanja i dizanja aviona koja mogu dostići vrednosti od -3G do +5G <ref>Armstrong, H. G. (1943). ''Principles and Practice of Aviation Medicine'' (Second ed.). Baltimore,: The Williams & Wilkins Company.</ref> Zbog veličine [[avion]]a i tehnike pilotiranja u putničkim avionima ove promene su manje izražene i zato se vazdušna bolest među putnicima na komercijalnim letovima ređe dešava (izuzev u fazama leta sa jakom turbulencijom izazvanom nevremenom). Studija sprovedena u mornaričkoj avijaciju [[SAD]] utvrdila je da je oko 77% studenata, budućih pomorskih oficira letača i neletača (avionskih posada) doživelo jednu ili više epizoda [[mučnina|mučnine]] u toku letačke obuke <ref>Hixson WC, Guedry FE, Lentz JM. ''Results of a longitudinal study of airsickness incidence during Naval flight officer training.'' In: Motion Sickness: Mechanisms, Prediction, Prevention and Treatment. AGARD-CP-372, Neuilly-sur-Seine, AGARD-NATO, 1984.</ref>. Studija [[Kraljevsko ratno vazduhoplovstvo|engleske avijacije]] je pokazala da se bolest javljala u 38,7% učenika pilota u nekom periodu tokom njihove obuke <ref>Dobie TG. ''Airsickness in aircrew.'' AGARD-AG-177, Neuilly-sur-Seine, AGARD-NATO, 1974.</ref>. Studija [[Mornarica|mornarice]] Sjedinjenih Država sprovedena u mornaričkoj avijaciji, pokazala je da su gotovo sve avionske posade, koje su bile izložene letovima u toku nevremena doživele neki oblik vazdušne bolesti, sa simptomatologijom koja je primarno zavisila od nivoa turbulencije <ref>Kennedy RS, Moroney WF, Bale RM, Gregoire HG, Smith DG. ''Motion sickness symptomatology and performance decrements occasioned by hurricane penetrations in C-121, C-130 and P-3 Navy aircraft.'' Aerospace Med. 1972; 43:1235-9.</ref>. Opsežna studija Američkog vazduhoplovstva pokazala je učestaliju pojavu vazdušne bolesti među pripadnicima vazduhoplovnih snaga Amerike, kod [[pilot|letača]] u životnoj dobi od 20 do 29 godine, sa ukupnim vremenom naleta od početka obuke manjim od 1.000 sati <ref>Ryback RA, Rudd RE, Matz GJ, Jennings CL. ''Motion sickness in USAF flying personnel''. Aerospace Med. 1970; 41:672-7.</ref>. ==== Kosmička bolest (svemirski adaptacioni sindrom) ==== Oko 70 odsto [[Svemirske letelice|šatl]] [[astronaut]]a takođe pati od kosmičke bolesti ili ''svemirskog adaptacionog sindroma'' - ({{jez-engl|space adaptation syndrome (SAS)}}) u određenom stepenu. U bestežinskom stanju kretanje [[astronaut]]a ([[kosmonaut]]a) u značajnoj meri je otežano i praćeno je snažanim oscilacijama tela koje izazivaju i najmanji pokreti rukama i nogama. Ovako, neadekvatno-neodmereno kretanje nastaje zato što su mišići tela na zemlji naviknuti da određene pokreti obavljaju većom snagom zbog savladavanja sile [[zemljina teža|zemljine teže]], pa izostaje fina regulacija pokreta. U mraku kabine, ove oscilacije su izraženije zbog otsusustva vizuelne kontrole pokreta. Zato svaki pokret astronauta izvan ravni paralelene sa pravcem kretanja kabine izaziva simptome vrtoglavice praćene mučninom, jer će dopunska ubrzanja delovati na vestibularni sistem. I [[vibracije]] letelice u pojedinim fazama leta [[astronaut]]a takođe su uzrok pojave [[simptom]]a.<ref>Koslovskaya IB, Barmin VA, Keridich YV, Repin AA. ''The effects of real and simulated microgravity on vestibulooculomotor integration.'' Physiologist. 1985;28:S51–S56.</ref> [[Datoteka:Foale ZeroG.jpg|mini|desno|250p|U uslovima nulte gravitacije astronaut Majkl C. F. (desno), komandant ekspedicije 8 na (ISS) stanici, izvodi vežbe na specijalnoj opremi pod nazivom ({{jez-engl| Resistive Exercise Device}}).]] Najverovatnije da astronauti na početku boravka u svemiru imaju povećanu zavisnost od vizuelnih i taktilnih nadražaja. Kako se let nastavlja, većina astronauta „internalizuje“ referentni sistem za određivanje orijentacije prema gore i dole što smanjuje njihovau zavisnost od vizuelnih signala. Takođe je značajna i reinterpretacija linearnih ubrzanja - indukovanih u otolitčkom prijemniku uva u odsustvo prijemnih signala zbog nedostatka prostornih nadražaja.<ref>Young LR, Mendoza JC, Groleau N, Wojcik PW. ''Tactile influences on astronaut visual spatial orientation: Human neurovestibular studies on SLS-2.'' J Appl Physiol. 1996;81:44–49.</ref> Uzroci i simptomi kosmičke bolesti kod astronauta se donekle razlikuje od „zemaljskih“ u toku vožnje. Ne javlja se znojenje a od ostalih simptoma uglavnom se javlja bledilo, anoreksija, povraćanje, glavobolje u prvim satima svemirskog leta često bez [[Mučnina|mučnine]] i drugih upozoravajućih predznakova.<ref>{{en}} ''Motion Sickness'' [http://www.operationalmedicine.org/ed2/GMOManual/clinical/Motionsickness.html The General Medical Officer Manual, NAVMEDPUB 5134, January 1, 2000] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306021353/http://www.operationalmedicine.org/ed2/GMOManual/clinical/Motionsickness.html |date=2016-03-06 }}</ref> Oko ¾ astronauta će imati blaže simptome, dok će jedna četvrtina doživeti ozbiljnije simptome kao što su više od jedne epizode povraćanja uglavnom u toku prvog dana leta. Simptomi najčešće prestaju u prvih 24 do 72 sata boravka u [[orbita|orbiti]], ali se mogu produžiti i na veći broj dana.<ref>Young LR, Oman CM, Wat t GD, Money GD, Li cht enbe rg BK. ''Spatial orientat ion in weightlessness and readaptation to Earth’s gravity.'' Science. 1984; 225:205–208.</ref> Napori da se predvidi koji astronaut je podložniji uticaju svemirskog adaptacionog sindroma (SAS) nisu uspeli. Starost, pol, nivo fizičke uvežbanosti, prethodno letačko iskustvo, i fiziološka trenaža (u humanoj centrifugi) na zemlji nisu pouzdani prediktori otpornosti astronauta na svemirski adaptacioni sindrom.<ref>Parker DE, Reschke MF, Arrott AP, Homick JL, Lichtenberg BK. ''Otolith tilt-translation reinterpretation following prolonged weightlessness: Implications for pre-flight training.'' Aviat Space Environ Med. 1985;56:601–606.</ref> Iz napred iznetog može se zaključiti da su bolesti izazvane kretanjem važan vazduhoplovnomedicini problem.<ref>{{en}} David G. Newman ''Motion Sickness I: Neurophysiological Aspects''. Avamedia Vol 22 November 1998 [http://www.amsanz.org.nz/avmedia/22/am22ms.htm Aviation Medical Society New Zealand Web Site]</ref> === Drumski saobraćaj === Bolest kretanja u automobilima i autobusima je relativno česta među mladima i visoko osetljivim osobama ali i među starijim osobama. Istraživanje sprovedeno u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] kod 3.256 putnika, koji su svakodnevno putovali u proseku 0,5 do 6,5 časa, otkrila je; da je oko 22% putnika imalo blaže, 4% izražene a 2% teške simptome bolesti kretanja. Izraženu [[mučnina|mučninu]] prijavilo je 13% putnika, a 1,7% je [[Povraćanje|povraćalo]]<ref>Turner M. ''Driven to sickness? The effect of individual driving style on motion sickness occurrence. Proceedings of the UK Informal Group Meeting on Human Response to Vibration.'' 19–21 Sep 1994. Alverstoke, Hants, England:Institute of Naval Medicine; 1994: 1–13.</ref> U literaturi postoji oskudni podataci o učestalost bolesti kretanja u automobilima i ostalim drumskim vozila. Osim jednog izveštaja <ref>Rolnick A, Gordon CR. ''The effects of motion induced sickness on military performance''. In: Gal R, Mangelsdorff AD, eds. Handbook of Military Psychology. Chichester, England: John Wiley & Sons; 1991: 279–293.</ref> u kome se navodi da je bolest kretanja imalo oko 20% ispitanika, uglavnom u vidu mučnine. Nešto izraženije tegobe u toku vožnje imale su posade vojnih borbenih vozila. == Etiologija == Skoro 80 % opšte populacije doživi mučninu u toku vožnje, u jednom trenutku svog život. Deca uzrasta od četiri do deset godina su najosetljivija, za razliju od deca ispod dve godine koja retko imaju simptome bolesti kretanja. Odrasle osobe sa učestalim napadima migrene češće od drugih imaju rekurentne epizode ​​mučnine u toku vožnje <ref name="Gale">{{en}} Gale Encyclopedia of Children's Health:Motion Sickness [http://www.answers.com/topic/motion-sickness answers.com]</ref>. Istraživači iz pomorskog Medicinskog centra u [[San Dijego|San Dijegu]], u [[Kalifornija|Kaliforniji]], u istraživanju sprovedenom [[2003]]. ustanovili su da 70 % ispitanika sa teškim mučnine u toku vožnje ima proremećaj vestibularnog sistema. Istraživanje takođe nagoveštava da je kod neki ljudi nasledna predispozicija mogući uzrok bolesti kretanja.<ref>{{en}} Hoffer, M. E., et al. ''Vestibular Testing Abnormalities in Individuals with Motion Sickness.'' Otology and Neurotology 24 (July 2003): 633–6. Read more: [http://www.answers.com/topic/motion-sickness#ixzz1GWCZlXc3]</ref> Ova sklonost je izraženija kod nekih etničkih grupa. Jedna studija objavljena u [[2002]]. otkrila je da su osobe kineskog ili japanskog porekla značajno osetljivije na bolest kretanja u odnosu na osobe britanskog porekla <ref name="Gale"/>. Bolest kretanja se može javiti čak i ako se ne putuje. Ima izveštaja da su pojedine osobe doživele simptome mučnine, slične onima u toku vožnje, posle igranja brzih kompjuterskih igara, kao što su trkačke igre, ili u toku obuke u simulatorima letenja <ref>Kennedy RS, Hettinger LJ, Lilienthal MG. ''Simulator sickness. In: Crampton GH, ed. Motion and Space Sickness''. Boca Raton, Fla: CRC Press; 1990: 317–342.</ref>. To se može desiti zbog sve veće realističnosti računarske grafike koja može proizvesti nesklad između vizuelne informacije i informacije koje potiču od vestibularnog sistema. U većini slučajeva, simptomi bolesti kretanja u toku vožnje će se poboljšati nakon određenog perioda prilagođavanja...''„npr. većina ljudi koji imaju mučnine u toku vožnje brodom primetiće poboljšanje simptoma u toku dva do tri naredna dana od početka putovanja“...'' Procenjuje se da oko 5% ljudi ne uspeva da se prilagodi, i oni i dalje doživeljavaju simptome sve dok se ne uklone iz okruženja koje izaziva njihove simptome bolesti kretanja. == Patofiziologija == [[Mozak]] u svakom trenutku kretanja dobija trenutne podatke iz različitih delova tela i pokušava na osnovu njih da sastavi ukupnu sliku o tome šta telo radi u tom trenutku. Ali, ako se bilo koji deo ove slike ne poklapa sa ranije stečenim saznanjima mogu se javiti simptomi bolesti kretanja. Da bi čovek održalo ravnotežu i orijentisao se o položaju sopstvenog tela u prostoru on koristi razne, u normalnim stanjima, međusobno odlično usklađene mehanizmima kao što su; * Unutrašnji receptori * Napetost mišićno-zglobnog sistema, * Sistem polukružnih kanalića u unutrašnjem [[uvo|uvu]], * Receptori dodira u koži * [[Čulo vida]] [[Datoteka:Neural structures involved in motion sickness.JPG|center|500px]] Bolest kretanja nastaje kada mozak iz sistema za ravnotežu smeštenog u unutrašnjem uvu prima drugačije nadražaje od ostalih receptora, naročito vidnih. To se dešava kad se nejednoliko krećemo, a te stalne promene kretanja u obliku ljuljanja, poskakivanja, ubrzavanja i usporavanja ne možemo videti već ih samo osećamo. '''''Primer:''',...„ako osoba u toku vožnje automobilom čita knjigu, njegovo unutrašnje uvo i kožani receptori detektuju kretanje unapred. Međutim oči usmerene na knjigu koja se ne kreće, i mišićni receptori govore mozgu da osoba još uvek sedi. Dakle, mozak dobija malo zbunjujuće informacije, koje se ne uklapaju u ranije kodirane doživljaje... i dolazi do „kratkog spoja“ u mozgu budući da on ne zna kako da nas pravilno pripremi na suočavanje sa nadražajima “'' [[uvo|Unutrašnje uvo]] sastoji se od organa sluha i organa ravnoteže, koji je zbog svoje složene građe dobi naziv lavirint. Organ ravnoteže registruje kretanje našeg tela u prostoru u sve tri dimenzije - bilo da naginjemo glavu u raznim pravcima, bilo da ubrzavamo ili usporavamo svoje kretanje. Zahvaljujući sistemu ravnoteže u unutrašnjem uvu, u svakom trenutku se možemo orijentisati o položaju naše glave u odnosu na podlogu. Do problema dolazi kada mozak od organa ravnoteže prima drugačije informacije od onih koje stižu u mozak drugim senzornim putevima. Vrste nadražaja koji mogu izazvati bolest kretanja i prirodu „sukoba čula“, iako su danas bolje shvaćeni, njihov pravi mehanizam nastanka i udejstva još uvek je nepoznanica. Primena nefarmakoloških protivmera u sprelčavanju simptoma kinetoza je sve više rafinisanija, uključujući i promenu ponašanja, tehniku autogenog treninga, kao što su disanje i kontrolisana desenzibilizaciona obuka <ref>Yen Pik Sang, F., Billar, J., Gresty, M.A., Golding, J.F., 2005. ''Effect of a novel motion desensitization training regime and controlled breathing on habituation to motion sickness.'' Percept. Mot. Skills 101, 244–256</ref><ref>Young, L.R., Sienko, K.H., Lyne, L.E., Hecht, H., Natapoff, A., 2003.''Adaptation of the vestibulo-ocular reflex, subjective tilt, and motion sickness to head movements during short-radius centrifugation.''J. Vestib. Res. 13, 65–77.</ref><ref>Ziavra, N.V., Yen Pik Sang, F.D., Golding, J.F., Bronstein, A.M., Gresty, M.A., 2003. ''Effect of breathing supplemental oxygen on motion sickness in healthy adults.'' Mayo Clin. Proc. 78, 574–578.</ref>. Na neurofiziološkom nivou, postoji značajan napredak u definisanju kritičnih puteva u centralnom nervnom sistemu koji su uključeni u razvoj mučnine u toku vožnje. Međutim, mnogo je manji napredak učinjen u mnogim drugim oblastima. Još uvek ne postoji konsenzus istraživača šta je tačan razlog mučnine u toku vožnje, iako je prihvaćeno objašnjenje u smislu postojanja tzv ''detektora otrova'' ({{jez-engl|toxin detector}}). Zašto postoje razlike između pojedinih ljudi u nastanku i intenzitetu mučnine u toku vožnje još uvek su neshvaćene. Pretpostavlja se da su one verovatno višestruke. Sposobnost da lako menjamo vremensku konstantu brzine (promena brzine u jedinici vremena) to pravi problem vestibularnom sistemu koji poseduje ''„zapamćenu brzinu“'' ({{jez-engl|velocity store}}) i najverovatnije je potencijalni markera za brzinu [[habituacija]]. Uloga [[Genetika|genetike]] je nesumnjivo važna, ali nažalost malo poznata, jer se genetičkim uticajima nije pridala pažnja u dosadašnjim istraživanjima.<ref>Pompeiano, O., d'Ascanio, P., Balaban, E., Centini, C., Pompeiano, M.,2004. ''Gene expression in autonomic areas of the medulla and the central nucleus of the amygdala in rats during and after space flight''. Neuroscience 124, 53–69</ref> Mnogi do sada primenjeni lekovi protiv povraćanja, razvijen za druge vrste bolesti (npr. kao što je hemoterapija), pokazali su se neefikasnim za sprečavanje mučnine u toku vožnje. To govori da se radi o nekim drugim nivoima i pravcima reagovanje organizma na hemijske emetike u odnosu na kretanjem izazvane nadražaje <ref>Seibel, K., Schaffler, K., Reitmeir, P., 2002. ''A randomised, placebocontrolled study comparing two formulations of dimenhydrinate with respect to efficacy in motion sickness and sedation''. Arzneimittelforschung 52, 529–536.</ref><ref>Levine, M.E., Chillas, J.C., Stern, R.M., Knox, G.W., 2000. ''The effects of serotonin 5-HT3 receptor antagonists on gastric tachyarrhythmia and the symptoms of motion sickness''. Aviat. Space Environ. Med. 71, 1111–1114</ref>. Očekuje se da će dalji razvoj novih farmakoloških protivmera i veća saznanja o mogućim genetičkim faktorima obezbediti potrebne informacije za bolje razumevanje neuronskih mehanizme u bolestima kretanja. == Klinička slika == Tipične karakteristike kliničke slike bolesti kretanja (koje su jako poznate onima koji pate od ovog sindroma) dele se na; glavne ili opšte i dodatne simptome bolesti kretanja. === Glavni ili opšti simptomi === U ovu grupu spadaju mučnina, sa tri glavna znaka bolesti; bledilo, znojenje i povraćanje <ref name="Benson"/>. Međutim, glavne kliničke karakteristike sindroma imaju tendenciju da ispoljavaju visok stepen međusobne varijabilnosti pojedinih znakova, koji kod različitih ljudi imaju i različite manifestacije. Gore navedeni glavni simptomi imaju tendenciju i da se kod većine ljudi javljaju sa izvesnim stepenom predvidljivosti <ref name="Harm">Harm DL. ''Physiology of motion sickness symptoms.'' In: Crampton GH (ed). Motion and Space Sickness. Boca Raton, CRC Press, 1990.</ref>. Kao posledica toga, nastale su brojne skale za procenu njihove težine kako bi se kvantifikovale individualne razlike intenziteta bolesti kretanja.<ref>Miller EF II, Graybiel A. ''Comparison of five levels of motion sickness severity as the basis for grading susceptibility''. Aerospace Med. 1974; 45:602-9.</ref><ref name="Gillingham">Gillingham KK, Previc FH. ''Spatial orientation in flight.'' AL-TR-1993-0022, USAF Armstrong Laboratory, 1993.</ref>. Nakon izlaganja provokativnoj simulaciji kretanja, razvoj simptoma i znakova bolesti kretanja teži da pravilno prati njihovo napredovanje. Vremensku skalu dešavanja u ovom nizu uglavnom određuju dva glavna faktora: intenzitet nadražaja kretanja, kao i individualna osetljivost izložene osobe <ref name="Reason" /><ref name="Benson"/>. Važno je napomenuti da, sa izuzetkom labirintektomisanih (osoba sa operativno uklonjenim labirintom) pojedinaca, svaka osoba može da dobjie bolest kretanje u zavisnosti od odgovarajućeg nivoa stimulusa kretanja <ref name="Harm"/>. === Dodatni simptomi === Pored glavnih simptoma i znakova, postoji i veći broj dopunskih ili dodatnih. Ova grupa dodatni simptomia ima tendenciju da bude veoma promenljiva kako po njihovom intenzitetu, vremenu i učestalosti manifestacija u određenoj populaciji sa znacima bolesti kretanja<ref name="Benson"/><ref name="Harm"/>. U ove simptome i znake spada; povećano lučenje pljuvačke, žeđ, epigastrična nelagodnost ("težina u stomaku"), osećaj telesne toplote, [[glavobolja]], [[vrtoglavica]], [[apatija]], [[depresija]], opšta malaksalost, gubitak motorne koordinacije, [[hiperventilacija]] i pospanost <ref name="Money KE. 1991"/><ref name="Harm"/><ref name="Gillingham"/><ref>Gillingham KK, Previc FH. ''Spatial orientation in flight''. In: DeHart RL. Fundamentals of Aerospace Medicine. 2nd ed. Maryland, Williams & Wilkins, 1996.</ref>. Endokrinološki odgovor, koji je opisan u bolestima kretanja u suštini je sličan odgovoru organizma na stres<ref name="Kohl"/>. Uvećane vrednosti raznih hormona u serumu (koje su opisane u brojnim studijama) su; [[kortizol]], [[prolaktin]], [[hormon rasta]], adrenokortikotropni hormon ''(ACTH)'', [[vazopresin]], [[adrenalin]], [[noradrenalin]] i tiroidni hormon<ref name="Kohl">Kohl RL. ''Endocrine correlates of susceptibility to motion sickness.'' Aviat. Space Environ. Med. 1985; 56:1158-65.</ref>. Primećeno je da se izmenjeni fiziološki parametri pojavljuju u skoro svakom većem sistemu organizma, kao odgovor na provokativne stimuluse kretanja<ref name="Harm"/>. Još jedna karakteristika sindroma bolesti kretanja koji se često javljaju je takozvana ''"lavina fenomena."'' Ovaj termin se koristi za opisivanje brzih stepenastih simptoma i znakova koji se javljaju sledećim redosledom na dejstvo pojedinačnih provokativnih stimulusa kretanja. Nakon početne epigastrične neprijatnosti, javlja se bledilo lica, hladno preznojavanje i mučnina koja najčešće nastaje istovremeno. U neposrenoj vezi sa ovom lavinom ili ubrzanim pogoršanjem simptoma, značajno se pogoršava i opšte stanje obolele osobe. Kao kulminacija ove lavine simptoma nastaje povraćanje, koje vrlo brzo sledi iza napred navedenih simptoma<ref name="Benson"/>. Povraćanje često donosi simptomatično olakšanje pogođenoj osobi. Međutim duže izlaganje provokativnom kretanju može dovesti do novog i ponavljajućeg povraćanja što na kraju može dovesti do generalizovanih biohemijskih poremećaja, kao što su dehidracija, hipokaliemija i ketoza<ref name="Reason"/><ref name="Benson"/><ref name="Harm"/>. == Terapija == Kako se bolesti kretanja javljaju kao posledica pojačane aktivnosti centralnog i vegetativnog nervnog sistema, u okviru terapije mogu se primenti preparati koji sprečavaju pojačanu aktivnost ovih sistema što smanjuje mučninu, povraćanje i ima umirujuće dejstvo. Lekove za sprečavanje pojave simptoma bolesti kretanja delimo u nekoliko grupa: * antagoniste muskarinskih receptora, * antagoniste histaminskih receptora (od kojih je najpoznatiji Dimenhidrinat kojio poseduje i antiholinergička svojstva), * kombinacija simpatomimetika u kombinaciji sa ove dve grupe lekova . Ovi preparati se mogu nabaviti u apotekama i bez recepta u obliku [[Tableta (farmacija)|tableta]], čepića, specijalnih flastera ili u zdravstvenim ustanovama ubrizgavanjem. Od nuspojava mogu izazvati pospanost, suvoću u ustima i vrtoglavicu. Zavisno od početka njihovog dejstva piju se 15 minuta do 2 sata pre putovanja kako ne bi postojala opasnost da se lek izbaci povraćanjem. Protiv mučnine može pomoći i flaster sa lekom koji se lepi iza uva i koji postepeno otpušta lek, a sve češće se u upotrebi i biljni preprati (npr. na bazi [[đumbir]]a) čije je delovanje blaže, tako da se oni ne primenjuju za otklanje izraženijih simptoma kinetoza. Neki od načešće primenjivanih lekova navedeni su u tabeli; :::'''VRSTE, NAČIN PRIMENE, DOZE, I TRAJANjE DEJSTVA LEKOVA ZA BORBU PROTIV BOLESTI KRETANJA''' ::{| class="wikitable" |- ! Lek !!Oblik leka!! Način primene !! Doza za odrasle !! Početak dejstva u minutima !! Trajanje dejstva u satima |- |'''[[Skopolamin]] ||<center>tablete||<center> Preko usta ||<center> 0.3–0.6&nbsp;mg ||<center> 30 ||<center>4 |- |'''Skopolamin ||<center>ampule||<center> Ubrizgavanjem||<center> 0.1–0.2&nbsp;mg ||<center> 15 || <center>4 |- |'''Skopolamin''' ||<center>flaster||<center> Lepljenjem na kožu||<center> 0.1–0.2&nbsp;mg ||<center> 480 || <center>72 |- | '''Prometazin'''||<center> tablete||<center> Preko usta || <center>25–50&nbsp;mg || <center>120 ||<center> 15 |- | '''Prometazin'''||<center>ampule||<center> Ubrizgavanjem ||<center> 25&nbsp;mg ||<center>15 ||<center> 15 |- | '''Prometazin'''||<center> čepići||<center> Umetanjem u čmar ||<center> 25&nbsp;mg ||<center> 60 ||<center>15 |- | '''Dimenhidrinat'''||<center> tablete||<center> Preko usta || <center>50–100&nbsp;mg ||<center> 120||<center> 8 |- | '''Ciklizin'''||<center> tablete|| <center>Preko usta ||<center> 30&nbsp;mg ||<center> 120 || <center>6 |- | '''Meklizin'''||<center> tablete||<center> Preko usta ||<center> 25–50&nbsp;mg ||<center> 120<center> ||<center> 8 |- | '''Buklizin'''||<center> tablete||<center> Preko usta ||<center> 50&nbsp;mg ||<center> 60 ||<center> 6 |- | '''Cinarizin'''||<center>tablete ||<center> Preko usta ||<center> 15–30&nbsp;mg ||<center> 240||<center> 8 |} '''[[Dimenhidrinat]],''' (Dramin) koji poseduje i antiholinergička svojstva je jedan od lekova izbora za uobičajene oblike kinetoza. Deluje sedativno i antiemetički (sprečava povraćanje), a od sporednih dejstva može izazvatiu pospanost, suvoću u ustima i vrtoglavicu. Dimenhidrinat je siguran i za decu, ali se ne bi trebalo koristiti kod dece mlađe od 2 godine i u trudnoći. Sličan po dejstvu je i meklizin. Može se kupiti u različitim oblicima - tabletama, tabletama za žvakanje, dugodelujućim kapsulama, tekućim preparatima, čepićima i u obliku rastvora za injekcije. Ako se uporedi sa skopolaminskim flasterom, najveći nedostatak dimenhidrata je potreba za čestom primenom. Kontraindikovan je (zbog njegovog antikolinergičkog dejstva) kod osoba koje boluju od glaukoma zatvorenog ugla, obolelih od bronhijalne astme i muškaraca sa uvećanom prostatom. Najčešće nuspojave su pospanost i vrtoglavica. Kod dece može da izazove razdražljivost. '''[[Prometazin]]''', je antihistaminik koji može izazvati jaku pospanost i dezorijentisanost, koja u krajnjem slučaju može pokvariti doživljaj samog putovanja, što treba imati u vidu pri njegovoj primeni. Prometazin se sa ili bez amfetamina ili sličnih sredstava koristi kod težih situacija ili za lečenje već nastale bolesti kretanja <ref>Davis JR, Jennings RT, Beck BG et al. ''Treatment efficacy of intramuscular promethazine for space motion sickness''. Aviat Space Environ Med 1993;64:230-33.</ref>. Proizvodi se u obliku tableta ili sirupa. Može se koristiti u trudnoći, i kod dece dece starije od dve godine. Kako je njegova upotreba povezana sa smanjenom sposobnošću izvođenja svakodnevnih aktivnosti, slabijom psihomotornom funkcijom, informacionim procesom i budnošću, ove nuspojave treba imati u vidu kod primene leka u osoba koje preofesionalno obavljaju zadatke u toku kretanja. '''[[Skopolamin]]''' je antiholinergik koji se zbog svoje efikasnosti navodi kao sinonim za lekove koji sprečavaju bolesti kretanja. Može se naći i u obliku tableta, injekcija i transdermalnog flastera.<br />Skopolaminski flaster je potrebno nalepiti barem 8 sati pre početka puta iza uva, gde ostaje tokom putovanja ili izlaganja nadražaju kretanja, kako bi na vreme počeo da deluje i polako otpuštao aktivnu materiju u krvotok. Menja se svakih 72 časa. Flaster je dobro istražen <ref name="Parrott">Parrott AC. Transdermal scopolamine: a review of its effects upon motion sickness, psychological performance, and physiological functioning. Aviat Space Environ Med 1989;60:1-9.</ref><ref>Clissold SP, Heel RC. ''Transdermal hyoscine (scopolamine): a preliminary review of its pharmacodynamic properties and therapeutic efficacy.'' Drugs 1985;29:189-207.</ref>, a istraživanja pokazuju da je njegova efikasnost jednaka tabletama skopolamina. Glavne prednosti flastera su praktičnost, jednostavan način primene i dugotrajno dejstvo. Primenu leka treba izbegavati u trudnoći, kod dece, obolelih od glaukoma, starijih osoba i kod osoba sa zastojom u oticanju mokraće.<br />Skopolamin se ne treba kombinovati sa sedativima, antihistaminicima, alkoholom, antidepresivima i antiholinergicima. Nakon njegove primene potrebno je oprati ruke kako bi se izbegao eventualni kontakt s konjunktivama oka jer može izazvati širenja zenice i zamućenje vida.<br />Problemi kod ovog preparata su nuspojave koje mogu nadmašiti dobre učinke leka ako se radi o malom nadražaju koji izaziva bolest kretanja, dug period pre početka dejstva i neujednačen učinak dejstva kod različitih osoba ili čak i kod iste osobe u različito vreme <ref name="Parrott"/>,<ref>Homick JL, Kohl RL, Reschke MF et al.'' Transdermal scopolamine in the prevention of motion sickness: evaluation of the time course of efficacy.'' Aviat Space Environ Med 1983;54:994-1000.</ref>. Nuspojave mogu biti i suvaoća usta, pospanost i zamućen vid (čak i bez direktnog dodira leka i oka). Vidni problemi mogu se pojačati kod česte upotrebe leka <ref name="Parrott"/>. Neželjena reakcije mogu biti konfuzija i/ili vidne halucinacije, naročito kod starijih osoba. '''[[Meklizin]]''', (Diadril) je antihistaminik koji jeo vrlo efikasan <ref>Brand JJ, Perry WLM. ''Drugs used in motion sickness.'' Pharmac Rev 1966;18:895-924.</ref><ref>Wood CD, Kennedy RE, Graybiel A et al. ''Clinical effectiveness of antimotion sickness drugs''. JAMA 1966;198:1155-58.</ref><ref>Wood CD, Graybiel A. ''Evaluation of 16 anti-motion sickness drugs under controlled laboratory conditions.'' Aerospace Med 1968;39:1341-44.</ref>, ali ne koliko i skopolaminski flaster. Meklizin se može kupiti u obliku običnih tableta i tableta za žvakanje. Nije preporučljiva njegova upotreba u trudnoći, ali se može koristiti kod dece u dozi koja mola biti upola manja od doze za odrasle. Najvažnija nuspojava je pospanost. '''[[Amfetamin]],''' se može primeniti za pojačavanje delovanja antihistaminika i antiholinergika u težim slučajevima bolesti kretanja.<ref>Kohl RL, Calkins DS, Mandell AJ. ''Arousal and stability: the effects of five new sympathomimetic drugs suggest a new principle for the prevention of space motion sickness.'' Aviat Space Environ Med 1986;57:137-43.</ref> Amfetamin i njemu srodna sredstva imaju značajan učinak na bolest kretanja, međutim, zbog njihovih znatnih neželjenih učinaka na kardiovaskularni sistem, oni se izbegavaju koliko god je to moguće. <br /> Za sprečavanje bolesti kretanja kod rutinskog putovanja, ovaj lek nije preporučljiv. Isto tako nije preporučljiv u trudnoći i kod dece mlađe od tri godine. Nuspojave uključuju uznemirenost, pričljivost i potencijalnu mogućnost zloupotrebe. Nepoželjne su i njegove kombinacije sa brojnim lekovima, posebo onih za lečenje srca i centralnog nervnog sistema. '''[[Sedativi]]''', mnogi ljudi posežu i za lekovima za smirenje, najčešće iz benzodiazepinske grupe kao što su [[diazepam]], [[oksazepam]], [[lorazepam]] ili [[alprazolam]]. Iako deluju drukčijim mehanizmima od navedenih lekova, mogu biti i vrlo efikasni. == Prevencija == Najsigurniji način da se spreče simptomi bolesti kretanja je da osetljive osobe izbegavaju okruženja u kojima su izložena provokativnim nadražajima kretanja, ili da prevoženje obavljaju onim prevoznim sredstvima na čije provokativne nadražaje su najmanje osetljive. Međutim ove mogućnosti sa kao opcija prevencije ne može primeniti koje se iz profesionalnih razloga ne mogu odreći putovanja automobilom, avionom, brodom (kao što su vojna lica, piloti, kosmonauti, brodsko osoblje itd). Prevencija, ili bar smanjenje težine i učestalosti, simptoma u toku vožnje mogu se postići; * ''Smanjenjem intenziteta provokativanih nadražaja kretanja'' * ''Povećanjem individualne tolerancije na provokativne nadražaje kretanje''. Opšte mere prevencije koje treba da sprovode osobe sklone pojavi simptoma bolesti kretanja u cilju smanjenjenje intenziteta provokativanih nadražaja su; ''1. Smanjiti izlaganje kretanju'' * Smeštajem u sredinu aviona, broda, autobusa gde su pokreti najmanje izraženi * Zauzimanjem polusedećeg položaja u prevoznom sredstvu * Maksimalnom redukcijom, broja i brzine pokreta glave. ''2. Smanjiti vizuelnu aktivnost'' * Fiksacijom pogled očiju na horizont ili neki drugi stabilni spoljašnji objekat * Izbegavanjem posmatranja predmeta koji se kreću * Izbegavanjem čitanja za vreme vožnje * Zatvoranjem očiju, ako se osoba sklona simptoma nalazi u donjoj palubi ili zatvorenoj kabini ''3. Poboljšati ventilaciju i ukloniti štetne spoljašnje uticaje'' ''4. Smanjiti obim pokreta:'' * Izbegavanjem ili ublažavanjem ubrzanja i usporenja prevoznog sredstva * Izbegavanjem naglih zaokreta i pomeranja vozila ''5. Preusmeriti pažnju'' * Na upravljanje motornim vozilom * Izvoditi neku mentalnu aktivnost ''6. Regulisati ishranu'' * Pre vožnje izbegavati unos velike količine hrane na usta, * Konzumirati male obroke više puta u toku vožnje * Izbegavati upotrebu alkohola. == Povezano == * [[Džet leg]] * [[Iluzije u toku letenja]] == Izvori == {{reflist|2}} == Literatura == * DeHart RL. ''Fundamentals of Aerospace Medicine''. 2nd ed. Maryland, Williams & Wilkins, 1996. == Napomene == {{notelist}} == Bibliografija == # Warwick-Evans LA, Masters IJ, Redstone SB.'' A double-blind placebo controlled evaluation of acupressure in the treatment of motion sickness.'' Aviat Space Environ Med 1991;62:776-78. # Graybiel A, Knepton J. ''Sopite syndrome: a sometimes sole manifestation of motion sickness''. Aviat Space Environ Med 1976;47:873-82. # Wood CD, Stewart JJ, Wood MJ et al. ''Therapeutic effects of antimotion sickness medications on the secondary symptoms of motion sickness.'' Aviat Space Environ Med 1990;61:157-61. # Brand JJ, Perry WLM. ''Drugs used in motion sickness''. Pharmac Rev 1966;18:895-924. # Schmid R, Schick T, Steffen R et al. ''Comparison of seven commonly used agents for prophylaxis of seasickness''. J Travel Med 1994;1:203-06. # Wood CD, Kennedy RE, Graybiel A et al. ''Clinical effectiveness of antimotion sickness drugs.'' JAMA 1966;198:1155-58. # MacPherson DW. ''Evidence-based medicine''. CCDR 1994;20:145-47. # Grontved A, Brask T, Kambskard J et al. ''Ginger root against seasickness: a controlled trial on the open sea.'' Acta Otolaryngol 1988;105:45-49. # Stewart JJ, Wood MJ, Wood CD et al. ''Effects of ginger on motion sickness susceptibility and gastric function''. Pharmacol 1991;42:111-20. # Kohl RL, Sandoz GR, Reschke MF et al. ''Facilitation of adaptation and acute tolerance to stressful sensory input by doxepin and scopolamine plus amphetamine.'' J Clin Pharmacol 1993;33:1092-1103. # Chelen W, Ahmed N, Kabrisky M et al. ''Computerized task battery assessment of cognitive and performance effects of acute phenytoin motion sickness therapy''. Aviat Space Environ Med 1993;64:201-05. # Woodard D, Knox G, Myers KJ et al. ''Phenytoin as a countermeasure for motion sickness in NASA maritime operations''. Aviat Space Environ Med 1993;64:363-66. # Brand JJ, Colquhoun WP, Gould AH et al. ''Hyoscine and cyclizine as motion sickness remedies.'' Brit J Pharmacol 1967;30:463-69. # How J, Lee PS, Seet LC et al. ''The republic of Singapore Navy's Scopoderm TSS study: results after 2,200 man-days at sea''. Aviat Space Environ Med 1988;59:646-50. # Cheung BSK, Money KE.'' The influence of age on susceptibility to motion sickness in monkeys''. J Vestibular Res 1992;2:247-55. # Lawther A, Griffin MJ. ''A survey of the occurrence of motion sickness amongst passengers at sea.'' Aviat Space Environ Med 1988;59:399-406. # Hargreaves J. ''A double-blind placebo controlled study of cinnarizine in the prophylaxis of seasickness.'' Practitioner 1980;224:547-50. # Holtmann S, Clarke AH, Scherer H et al. ''The anti-motion sickness mechanism of ginger: a comparative study with placebo and dimenhydrinate.'' Acta Otolaryngol 1989;108:168-74. # Mowrey DB, Clayson DE. ''Motion sickness, ginger, and psychophysics''. Lancet 1982;1:655-57. # Kohl RL, MacDonald S. ''New pharmacologic approaches to the prevention of space/motion sickness.'' J Clin Pharmacol 1991;31:934-46. # Wood CD, Manno JE, Manno BR et al. ''Side effects of antimotion sickness drugs''. Aviat Space Environ Med 1984;55:113-16. # Wood CD, Stewart JJ, Wood MJ et al. ''Effectiveness and duration of intramuscular antimotion sickness medications''. J Clin Pharmacol 1992;32:1008-12. # Hargreaves J. The prophylaxis of seasickness. ''A comparison of cinnarizine with hyoscine.'' Practitioner 1982;226:160. # McCauley ME, Royal JW, Shaw JE et al.'' Effect of transdermally administered scopolamine in preventing motion sickness.'' Aviat Space Environ Med 1979;50:1108-11. # Price NM, Schmitt LG, McGuire J et al. ''Transdermal scopolamine in the prevention of motion sickness at sea.'' Clin Pharmacol Ther 1981;29:414-19. # Pyykko I, Schalen L, Jantti V. ''Transdermally administered scopolamine vs dimenhydrinate: I. Effect on nausea and vertigo in experimentally induced motion sickness''. Acta Otolaryngol (Stockh) 1985;99:588-96. # Wood CD, Graybiel A. ''Evaluation of 16 anti-motion sickness drugs under controlled laboratory conditions.'' Aerospace Med 1968;39:1341-44. # Uijtdehaage SHJ, Stern RM, Koch KL. ''Effects of scopolamine on autonomic profiles underlying motion sickness susceptibility.'' Aviat Space Environ Med 1993;64:1-8. # Noy S, Shapira S, Zilbiger A et al. ''Transdermal therapeutic system scopolamine (TTSS), dimenhydrinate, and placebo - a comparative study at sea.'' Aviat Space Environ Med 1984;55:1051-54. # Homick JL, Kohl RL, Reschke MF et al. ''Transdermal scopolamine in the prevention of motion sickness: evaluation of the time course of efficacy.'' Aviat Space Environ Med 1983;54:994-1000. # Graybiel A, Lackner JR. ''Treatment of severe motion sickness with antimotion sickness drug injections.'' Aviat Space Environ Med 1987;58:773-76. # Landolt JP, Monaco C.''Seasickness in totally-enclosed motor-propelled survival craft: remedial measures''. Aviat Space Environ Med 1992;63:219-15. * {{Cite book |ref=harv |last=Benson |first=AJ |title=Motion Sickness. In: Medical Aspects of Harsh Environments |volume=2 |chapter=35 |location=Washington, DC |year=2002 |url=http://www.bordeninstitute.army.mil/published_volumes/harshEnv2/harshEnv2.html |accessdate=12-03-2011 |chapterurl=http://www.bordeninstitute.army.mil/published_volumes/harshEnv2/HE2ch35.pdf |archive-date=2009-01-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090111214536/http://www.bordeninstitute.army.mil/published_volumes/harshEnv2/harshEnv2.html |deadurl=yes }} == Vanjske veze == * {{en}} [http://www.nlm.nih.gov/medlineplus/motionsickness.html Motion Sickness] from [[MedlinePlus]] * {{en}} [http://healthlink.mcw.edu/article/907367055.html Motion Sickness Prevention and Treatment], from a Medical College of Wisconsin website * {{en}} [http://www.motion-sickness.co.uk Visually induced motion sickness research] * {{en}} Golding JF., Motion Sickness Susceptibility [http://www.movesinstitute.org/~amela/HFgroup/Resources/Golding2006-Susceptibility.pdf Autonomic Neuroscience: Basic and Clinical 129 (2006) 67–76] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100714032903/http://www.movesinstitute.org/~amela/HFgroup/Resources/Golding2006-Susceptibility.pdf |date=2010-07-14 }} * {{en}} [http://www.bordeninstitute.army.mil/published_volumes/harshEnv2/HE2ch35.pdf Benson A: Kapitel 35 "Motion sickness" (PDF)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110717135159/http://www.bordeninstitute.army.mil/published_volumes/harshEnv2/HE2ch35.pdf |date=2011-07-17 }}, Medical Aspects of Harsh Environments, Bd. 2. United States Government Printing 2002. {{ISBN|0-16-051184-4}} (362&nbsp;kB) * {{en}} Ji, J.T.T., So, R.H.Y. and Cheung, R.T.F. (2009) Isolating the effects of vection and optokinetic nystagmus on visually induced motion sickness during exposure to optokinetic stimuli. Human Factors, 51(5), pp.&nbsp;739–751. * {{en}} Rolnick, A, & Bles, W. (1989). Performance and well being under tilting conditions: the effects of visual reference and artificial horizon. Aviation, Space and Environmental Medicine, 60, 779-785 * {{en}} Rolnick, A. & Gordon, C. R. (1991). The effects of motion induced sickness on military performance. In R. Gal & J. Mangelsdorff (Eds.), Handbook of Military Psychology. Chichester: Wiley. * {{en}} Rolnick, A, Lubow, R.E., 1991. Why is the driver rarely sick? The role of controllability in motion sickness. Ergonomics 34, 867–879. * {{en}} So, R.H.Y., Lo, W.T. and Ho, A.T.K., (2002) "Effects of navigation speed on the level of cybersickness caused by an immersive virtual environment". Human Factors, 43(3), 2002, pp.&nbsp;452–261. {{Izabran}} [[Kategorija:Bolesti nervnog sistema]] [[Kategorija:Zrakoplovna medicina]] np3wzdle3ofse0dnjbtyh8m08b1gm91 Kategorija:Zrakoplovna medicina 14 1264753 42587917 3816414 2026-05-05T03:10:06Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kategorija:Avijacijska medicina]] na [[Kategorija:Zrakoplovna medicina]] bez ostavljanja preusmjerenja: (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]]) 3816414 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Medicinske specijalnosti]] [[Kategorija:Medicina]] [[Kategorija:Avijacija|Medicina]] 1qjmbomnu6vucyu3yhuqwsiru67mmuk 42587942 42587917 2026-05-05T03:13:40Z Edgar Allan Poe 29250 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Medicina|Medicina]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42587942 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Medicinske specijalnosti]] [[Kategorija:Avijacija|Medicina]] ljnjaxtrv7cixpb0ezjpad29umc79vn Kategorija:Hrvatska vojna historija 14 1264758 42587742 40946229 2026-05-05T02:30:28Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kategorija:Hrvatska vojna povijest]] na [[Kategorija:Hrvatska vojna historija]] bez ostavljanja preusmjerenja: (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]]) 40946229 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|Military history of Croatia}} [[Kategorija:Oružane snage Republike Hrvatske|Povijest]] [[Kategorija:Povijest Hrvatske po temama|Vojska]] [[Kategorija:Vojna historija po državama]] 86d73lb4w5nk3i20g01d61rce2qu4kq Trovanje kiseonikom 0 1287615 42587939 42448669 2026-05-05T03:11:23Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Avijacijska medicina]] → [[Kategorija:Zrakoplovna medicina]] 42587939 wikitext text/x-wiki {{Bolest | |naziv= Trovanje kiseonikom |latinski=Oxygen toxicity |slika=File-Oxygen toxicity testing.jpeg |tekst uz sliku= |ICD10 = {{ICD10|T|59|8|t|51}} |ICD9 = {{ICD9|987.8}} |MeshID=D018496 }} '''Trovanje kiseonikom, intoksikacija kiseonikom,''' je neželjeno-štetno dejstvo [[kiseonik]]a koji on može izazvati u [[Ćelija (biologija)|ćelijama]] i [[tkivo (biologija)|tkivima]] živih bića. To je pravi paradoks da kiseonik koji je neophodan za život ćelije može biti i njen [[otrov]].<ref name="Варгић">Vargić V., Stevanović M., Farmakoterapija u pulmologiji, Medicinska knjiga Beograd-Zagreb, 1990. str. 99-108.</ref> Kao rezultat disanja, povišene koncentracije kiseonika u organizmu živih bića nastaje [[hiperoksija]], višak kiseonika u tkivima. Iako je [[terapija]] kiseonikom korisna u mnogim poremećajima-[[bolest]]ima, njegova nekontrolisana upotreba može dovesti do trovanja, u uslovima hiperoksije, koji obično uključuju; promene na centralnom nervnom sistemu (CNS), [[pluća|plućima]] i [[oko|očima]]. Zato je za bezbednu primenu kiseonika potrebno; odgovarajuće [[znanje]] o mogućim štetnim uticajima, njegova jasno definisana (pravilno dozirana) upotreba i stalni [[monitoring]] (praćenje) vitalnih parametara pacijenata, u cilju pravovremenog prepoznavanja početnih manifestacija trovanja. == Istorijat == [[Datoteka:Paul Bert 01.jpg|mini|levo|110p|[[Pol Ber]], francuski fiziologa, prvi je opisao trovanje kiseonikom [[1878]].]] Kiseonik je drugi gas po zastupljenosti u formiranju normalanog [[Zemljina atmosfera|atmosferskog vazduha]], u kom je sa (20,93%), odmah iza [[azot]]a (78,10 %). [[Kiseonik]] je od vitalnog značaja za održanje [[život]]a na [[zemlja|zemlji]], a njegov parcijalni [[pritisak]]a u atmosferskom vazduhu na nivo [[more|mora]] je oko 160 [[mmHg]]. [[Pristli]], ({{jez-engl|Joseph Priestley}}) koji je otkrio kiseonik i veličao njegov značaj za živa bića, među prvima ukazuje i na postojanje mogućih štetnih uticaja ovog gasa na živa bića. Kada je u [[1775]]., primetio da [[sveća]] mnogo brže sagori u kiseoniku nego u [[vazduh]]u, Pristli se zapitao; {{izdvojeni citat|da li i kod živih bića može doći do velikog iscrpljivanja organizma u čistom kiseoniku? <ref name="Edmonds">Edmonds C, Lowry C, Pennefather J. Oxygen toxicity. In :Edmond C, Lowry C, Pennefather J, Editors. Diving and Subaquatic Medicine. Oxford; Butterworth-Heinemann.1992; 241-56.</ref>}} [[Antoan Lavoazje|Lavoazje]] ({{jez-fr|Antoine-Laurent de Lavoisier}}), sa saradnicima [[1770]]. definiše kiseonik kao[[Hemijski element|element]] i uvodi termin oksigenacija kao dodavanje kiseoničkog atoma [[Supstanca|supstanci]].<ref name="Деклева">Dekleva N. Uvod u hiperbaričnu medicinu, [[Naučna knjiga]], Beograd, 1989.</ref> Toksični uticaj kiseonika na centralni nervni sistem, koji je nazvan '''„Bertov efekat“''' otkrio je [[Pol Ber]], [[Francuska|francuski]] naučnik koji je [[1878]]., prvi prikazao [[konvulzije]] u [[ševa]] izloženih pritisku od 15-20 ATA .<ref name="Donald">Donald KW. Oxygen poisoning in man (I,II). BMJ 1947; 667-72, 712-7.</ref> On je dokazao i da je kiseonik toksičan za [[insekti|insekte]], [[mekušci|mekušce]], [[kišna glista|kišne gliste]], [[gljive]], [[ptice]] i druge [[životinja|životinje]].<ref name="Patel">Patel, Dharmeshkumar N; Goel, Ashish; Agarwal, S.B.; Garg, Praveenkumar; Lakhani, Krishna K. (2003),"(PDF). Journal, Indian Academy of Clinical Medicine 4 (3): 234–7. Retrieved 2008-09-28.</ref> Toksični uticaj kiseonika na [[pluća|plućima]], poznat pod nazivom '''„Smitov efekat“''' nazvan je po naučniku ({{jez-eng|J Lorain Smith}}), koji je [[1899]]., tokom pokušaja da reprodukuje „Bertov efekat“, primetio fatalnu [[upala pluća|upalu pluća]] kod [[pacov]]a, nakon četvrtog [[dan]]a od izlaganja ovih životinja 73% kiseonikom na 1 ATA.<ref name="Edmonds"/><ref name="Donald"/> On je to i dokazao u daljim [[eksperiment]]ima na [[Miš (životinja)|miševima]] i [[ptice|pticama]], koje je prvo izlagao pritisku od 0,43 [[Bar (jedinica)|bara]] (43 [[kPa]]), kada kiseonik nije ispoljio toksično dejstvo a zatim pritisku od 0,75 bara (75 kPa) kada je kiseonik iritirao [[pluća]] i ispoljio toksičnost.<ref name="Patel"/> Prvi koji je zabeležena trovanje kioseonikom kod ljudi bio je {{jez-engl|Bornstein}} [[1910]]., kod dvojica [[čovek|ljudi]] koji su disali kiseonik na 2,8 bara (280 kPa) oko 30 [[minut]]a, dok je on udisao kiseonik 48 minuta, bez ikakvih [[simptom]]a. Godine [[1912]]., Bornstein izaziva grčeve u rukama i nogama, tokom disanja kiseonika na pritisku od 2,8 bara (280 kPa) u trajanju od 51 minuta [3] <ref name=Acott/> Tokom [[1935]] Alfred Benke ({{jez-engl|Alfred R. Behnke}}) i sar. su prvi koji proučavaju promene u [[vidno polje|vidnom polju]] (tzv."tunelski vid") u toku zarona na 1,0 bara (100 kPa) i 4.1 bara (410 kPa).<ref>Behnke, Alfred R.; Johnson, F.S.; Poppen, J.R.; Motley, E.P. (1935). "The effect of oxygen on man at pressures from 1 to 4 atmospheres". American Journal of Physiology 110: 565–72. Note: 1 atmosphere (atm) is 1.013 bars.</ref> Tokom [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]], ({{jez-engl|Donald et Yarbrough}}) i sar. obavili su preko 2.000 eksperimenata na toksičnost kiseonika u cilju unapređenja opreme za disanje kiseonika kod [[ronjenje|ronilaca]]. Nakon Drugog svetskog rata, Lambertsen i sar. intenzivno su istraživali učinke disanje kiseonika pod pritiskom, i moguću primenu metode za [[prevencija|prevenciju]] <ref name="Lambertsen">Lambertsen, Christian J.; Clark, John M.; Gelfand, R. (2000). "The Oxygen research program, University of Pennsylvania: Physiologic interactions of oxygen and carbon dioxide effects and relations to hyperoxic toxicity, therapy, and decompression. Summation: 1940 to 1999". EBSDC-IFEM Report No. 3-1-2000 (Philadelphia, PA: Environmental Biomedical Stress Data Center, Institute for Environmental Medicine, University of Pennsylvania Medical Center).</ref> NJihovo [[mehanički rad|rad]] rezultovao je izradom modela za predviđanje moguće toksičnosti kiseonika na plućima na osnovu plućnih funkcija, kao i izradom ključnih [[norma]]tiva za razvoj standardnih operativnih procedura prilikom disanja kiseonika na povišenom pritisku. Lambertsenov rad pokazao je značaj smanjenja [[ugljenik]]a u vreme početnih promena na [[Centralni nervni sistem|centralnom nervnom sistemu]], što je kasnije poslužilo za budući [[dizajn]] aparata za disanje.<ref>Richardson,D Shreeves, K; DIVING Training oxygen toxicity EXPOSURE(PHYSIOLOGY)mixed gas SAFETY RISK equipment analysis;SPUMS 1996.Volume 26 Number3.[http://archive.rubicon-foundation.org/6310] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110513023237/http://archive.rubicon-foundation.org/6310 |date=2011-05-13 }} Preuzeto,07. januara 2010.{{en}}</ref> [[Retinopatija]] kod [[novorođenče|novorođene dece]] nije primećena pre Drugog svetskog rata, ali uz sve veću mogućnost dopunske primene kiseonika, u narednih deset [[godina]], brzo je postalo jasno da je on jedan od glavnih uzroka [[slepilo|slepila]] novorođenčadi u razvijenim zemljama.<ref>Clare Gilbert MD MSc FRCOphth [http://www.cehjournal.org/0953-6833/10/jceh_10_22_022.html Retinopathy of Prematurity: Epidemiology] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121017035129/http://www.cehjournal.org/0953-6833/10/jceh_10_22_022.html |date=2012-10-17 }}Preuzeto, 07. januara 2010.{{en}}</ref> [[bronhopulmona displazija|Bronhopulmonalnu displaziju]] prvi put je opisao ({{jez-engl|Northway}}) [[1967]]., i naveo uslove koji će dovesti do [[dijagnostika|dijagnoza]] <ref>Northway, W.H.; Rosan, R.C.; Porter, D.Y. (1967). "Pulmonary disease following respirator therapy of hyaline-membrane disease. Bronchopulmonary dysplasia". New England Journal of Medicine 276 (7): 357–68</ref> Ovo saznanja su kasnije proširili ({{jez-engl|Bancalari}})i [[1988]]. ({{jez-engl|Shennan}}), ali su ipak, ({{jez-engl|Nevertheless, Palta}}) i sar.. u [[1998]]. zaključili da su [[medicinska radiografija|radiografski dokazi]], najprecizniji prediktor dugoročnih posledice udisanja kisonika.<ref>Palta, M.; Sadek, M.; Barnet, J.H.; et al. (1998). "Evaluation of criteria for chronic lung disease in surviving very low birth weight infants. Newborn Lung Project". Journal of Pediatrics 132 (1): 57–6], Pristupljeno 27. 4. 2013.</ref> I pored brojnih istraživanja, pouzdan model za predviđanje toksičnog dejstva kiseonika na plućima ne objašnjava sve posledice izlaganje jakom parcijalnom pritisku kiseonika <ref>Shykoff, BE [http://archive.rubicon-foundation.org/6867 Performance of Various Models in Predicting Vital Capacity Changes Caused by Breathing High Oxygen Partial Pressures.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081122045641/http://archive.rubicon-foundation.org/6867 |date=2008-11-22 }}Posećeno. 07. januara 2010.{{en}}</ref> [[Datoteka:Oxygen Bar interior, showing flavors.jpg|mini|desno|250p|"Kiseonik bar“ ({{jez-engl|Oxygen bar}})]] Krajem [[1990]]., započinje korišćenje kiseonika u [[Rekreacija|rekreativne svrhe]], koji su u svetu počeli da promovišu „Kiseonik barovi“, u kojima korisnici njihovih usluga udišu kiseonik preko [[nos]]nih kanala. U ovim barovima promoviše se »navodno nova metoda« kojom se smanjuje [[Stres (medicina)|stres]], povećava [[energija]], smanjuje [[glavobolja]], uklanjaju [[otrov]]i i masnoća iz organizma itd, (uprkos nedostatku bilo kog naučnog dokaza da je njihova upotreba opravdana).<ref name="http"/> Američka asocijacija za plućne bolesti povodom otvaranja ovih barova izdala je saopštenje u kome navodi; {{izdvojeni citat|Nema dokaza da je kiseonik, koji se primenjuje na niskom pritisku i malom protoku opasan po zdravlje normalne-zdrave osobe.}} Međutim Centar za evaluaciju i istraživanje lekova u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], upozorava da ljudi sa srčanim ili plućnim bolestima, ne bi trebali da koriste kiseonik u ovim barovima, pošto njegova upotreba mora da bude jasno regulisana i pod kontrolom medicinskog osoblja, jer u protivnom se ne može isključiti i mogućnost toksičnog dejstva kiseonika kod ovih bolesnika.<ref name="http">[http://www.mamashealth.com/doc/oxygen.asp Oxygen Bars: Is a Breath of Fresh Air Worth It?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090817163849/http://www.mamashealth.com/doc/oxygen.asp |date=2009-08-17 }}Preuzeto, 07. oktobra 2010.</ref> == Fizioloski mehanizmi odbrane organizma od viška kiseonika <ref name="Živković">Živković.M, Kanjuh Ž,Bakočević P., Historical development of hyperbaric medicine and physiological basis of its application. In: Živković.M, editor. Hyperbaric and underwater medicine. Beograd: HBO medical center; 1998. pp. 103-13. (Serbian)</ref><ref name="Živković.M">Živković.M, izdavač. Hiperbarična i podvodna medicina.Beograd: HBO medical center ; Nauka, 1998. . pp. 251. ID=55440652</ref>, == [[Kiseonik]] je metabolički gas, difuzno prisutan u [[Hemotrofi|aerobnim organizmima]]. On je uključen u [[metabolizam]] svake [[Ćelija (biologija)|ćelije]] kao oksidans u procesu oksidativne fosforilacije i ima izraženu sposobnost da prima [[elektron]]e. Ako oksidantna sposobnost kiseonika izmakne antioksidantnoj kontroli od strane organizma mogu nastati ozbiljna oštećenja pa i [[smrt]] aerobnih organizama.<ref name="Živković"/> Organizam čoveka (i drugih aerobnih bića) u toku svog [[Evolucija (biologija)|evolucionog razvoja]] izgradio je snažne mehanizme zaštite od [[oksido-redukcija|oksidacionih procesa]] unutar ćelije i u stanju je da kroz više linija odbrane dosta uspešno ograniči [[transport]] kiseonika čak i u izraženim uslovima [[hiperoksija|hiperoksije]]; <div class="notice metadata spoiler" id="spoiler">[[Datoteka:Applications-multimedia.svg|30p]] '''[[Vikipedija:Slede detalji zapleta ili kompletan opis|Animacija]]: ''Transport gasova u toku disanja [http://www.youtube.com/watch?v=Qrvrs6RXxwY]'''''</div></div> === Prva linija - plućno-krvna barijera === [[fiziologija disanja čoveka|Transport kiseonika]] u [[pluća|plućima]] odvija se kroz [[pluća|alveolokapilarnu membranu]] kroz koju se razmena gasova obavlja [[difuzija|difuzijom]] i ona je prva linija odbrane u hiperoksiji. Jasno definisanim [[fiziologija|fiziološkim]] [[mehanizam (film iz 2000)|mehanizmima]] [[organizam]]a reguliše [[transport]] kiseonika, međutim ti mehanizmi mogu biti ograničeni sledećim faktorima; * ''Razlikom ([[gradijent]]om) [[pritisak|pritiska]] izumeđu [[Plućna alveola|alveolarnog]] [[vazduh]]a i [[krv]]i, te [[koeficijent]]om [[rastvorljvost]]i kiseonika u [[krv|plazmi]].'' * ''Difuzionom površinom [[Plućna alveola|alveolarne]] membrane pluća'' (koja iznosi 90-100m²). [[Pluća]] na višedenevno izlaganje hiperoksiji, reaguju zadebljanjem aveolokapilarne mebrane i smanjenjem [[vitalni kapacitet|vitalnog kapaciteta]]. Ovaj reverzibilni [[Kompenzacija|kompenzatorni]] mehanizam je prva [[prava (linija)|linija]] zaštite koja ima za [[cilj]] da smanji [[difuzija|difuziju]] kiseonika. Međutim ova mera odbrane organizma u hiperoksiji može imati i nepovoljan uticaj na organizam, ukoliko se ne prekine sa hiperoksijom, jer nastaje „Loren-Smitov efekat“ (''koji je u ovom tekstu posebno opisana''). === Druga linija - autonomna nervna kontrola protoka krvi === Centralni i periferni [[hemoreceptori]] koji su smešteni u zidu krvnih sudova ([[aorta|karotidna i aortne tela]]) reaguju na promene količine kiseonika i [[ugljen-dioksid|ugljendioksida]] rastvorenog u [[krv|plazmi]]. Na osnovu informacija, koje dobija [[autonomni nervni sistem]] ([[Simpatički nervni sistem|simpatički]] i [[parasimpatikus|parasimpatički]]) iz hemoreceptora, on obavlja kontrolu tonusa i unutrašnji promer prekapilarnog krvnog suda i reguliše kapilarni krvni protok i količinu kiseonika koja će biti dostupna [[ćelija]]ma i [[Tkivo (biologija)|tkivu]] u određenom delu tela. Porast količine kiseonika u [[krv]]i u toku hiperoksije dovodi do snažne vasokonstrikcije (suženja) u svim zdravim krvnim sudovima i u svim zdravim tkivima. {{Glavni članak|Hipoksična plućna vazokonstrikcija}} Jedino se suprotan proces odigrava u krvnim sudovima [[pluća]] koji u hiperoksiji reaguju vazodilatacijom a u zonama hipoksije, [[hipoksična plućna vazokonstrikcija|hipoksičnom plućnom vazokonstrikcijom]]. === Treća linija odbrane - na ćelijskom nivou === Transport kiseonika između [[kapilar]]a i ćelije obavlja se [[difuzija|difuzijom]] po istom principu kako i u plućima, u skladu sa razlikom (gradijentom) pritisaka [[gas]]ova. {{izdvojeni citat|Naš stav je <ref name="Živković.M"/> da tečnost (plazma, citosol) ima ulogu tranzicione zone, tojest kontrole količine transportovanog kiseonika od hemoglobina do krajnjeg potrošača. činjenica je da plazma u atmosferskim uslovima normoksije može da primi jasno ograničenu količinu kiseonika, oko 0,13 mmol/L. Ukupni kapacitet plazme za kiseonik raste proporcionalno sa porastom parcijalnog pritiska udahnutog kiseonika, bilo da ga prima na nivou pluća ili iz hemoglobina na nivou kapilara. Ostaje nedovoljno razjašnjen mehanizam transporta molekula kiseonika kroz biološke membrane do citosola i ćelijskih [[Organ (anatomija)|organela]], kao i transport kroz membrane ćelijskih organela, na prvom mestu mitohondrije. Prost proces difuzije rastvorenog kiseonika može biti prihvaćen samo uz konstataciju da je koeficijen rastvorljivosti kiseonika u plazmi, ekstraćelijskoj i intraćelijskoj tečnosti, suštinski kontrolni mehanizam. Recimo, povećana ćelijska potrošnja uzrokuje povećano povlačenje kiseonika iz tečne faze tkiva i plazme, što onda uzrokuje povećano otpuštanje sa hemoglobina (mioglobina, neuroglobina, citoglobina). Unutrašnji milje ćelije jeste homeostatska sredina u opsegu optimalnih vrednosti, pa je tako i količina kiseonika određena u nekim granicama, a to se ne može objasniti samo difuzijom. Naša je pretpostavka da je prenos kiseonika kroz ćelijsku membranu kontrolisan, za sada nepoznatim mehanizmima (oksыporini), shodno ćelijskim potrebama za kiseonikom. što bi znači da ćelija „diše“, kontroliše i menja svoju „respiraciju“ prema trenutnim potrebama}}. === Četvrta linija - kontrolisana oksidaciona reakcija === [[Kiseonik]] se u organizmu ponaša i kao kontrolisano oksidaciono sredstvo. Zato je kontrolisana [[Oksido-redukcija|oksidaciona reakcija]], izuzetno značajna mera zaštite [[Ćelija (biologija)|ćelije]] i [[Tkivo (biologija)|tkiva]] u hiperoksiji, kao i stepenasti sistem [[citohrom c oksidaza|citohrom oksidaza]] na nivou [[mitohondrija|mitohondrije]].<ref name="Деклева"/> === Peta linija - antioksidativna odbrana === [[Enzim|Enzimski sistemi]], [[čistači kiseonikovih radikala]] unutar i van ćelije: [[superoksid dismutaza]] (SOD i ECSOD), [[Katalaza]] (KAT), [[glutation peroksidaza]] (GSH-Px) i [[Glutation-disulfid reduktaza|glutation reduktaze]] (GR)), bitni su mehanizmi zaštitite organizma u [[hiperoksija|hiperoksiji]] jer neutrališu [[superoksidni anjon|superoksidne anjone]], [[vodonik peroksid]] i [[lipidni peroksid|lipidne perokside]]. Pored ove glavne postoji i pomoćna, egzogena linija antioksidativne odbrane, koju čine neenzimske materije koje neutrališu slobodne radikale (npr.[[vitamini|vitamin E, vitamin C]], [[glutation]] (GHS), koenzim [[Ubihinon|Q10]]). == Etiologija == === Prema načinu nastanka === U kliničkoj praksi trovanja kisonik, mogu nastati na jedan od sledeća dva najčešća načina; * ''Prvi način'' – kada je pacijent izložen veoma visokim koncentracijama kiseonika za kraće vreme, npr. u Hiperbaričnoj terapiji kiseonikom (HBOT). :* [[Hiperbarična medicina|Hiperbarična terapija kiseonikom]] sprovodi se na pritisku u višem od atmosferskog pritiska, koji u proseku obično iznosi od 1,5-2,5 bar-a. Prosečno trajanje HBOT je 60-90 minuta, i primenjuje se u jednodnevnim ciklusima prosečno 15 dana. Na osnovu brojnih istraživanja toksično dejstvo hiperbaričnog kiseonik, obično može početi tek na na parcijalnom pritisku od 50 kPa, koji je 2,5 puta veći od „no međutima ako se HBOT primenjuje duže vreme, veliki broj dana ili u većem broju jednodnevnih seansi, ponekad čak i kraće trajanje, terapije može dovesti do trovanja kiseonikom na nižim pritiscima.<ref name="Satoskar">Satoskar RS, Bhandarker SD, Ainapure SS. Chapter 69, Therapeutic Gases: Oxygen and Carbon Dioxide. In : Satoskar RS, Bhandarker SD and Ainapure SS, Editors. Pharmacology and Pharmacotherapeutics, Volume 2, Revised Fifteenth Edition. Mumbai; Popular Prakashan. 1997; 980-7.</ref> :* ''Drugi način'' – kada je pacijent izložen nižoj [[koncentracija|koncentraciji]] [[gas]]a, ali se on koristi u dužem vremnenskom periodu. === Prema organu === Trovanje kiseonikom, na osnovu [[Organ (anatomija)|organa]], u kome je proizveo posledice, može se podeliti, na tri glavna oblika;<ref name=Acott>{{cite journal |last=Acott |first=Chris |title=Oxygen toxicity: A brief history of oxygen in diving |journal=South Pacific Underwater Medicine Society Journal |volume=29 |issue=3 |pages=150-5 |year=1999 |issn=0813-1988 |oclc=16986801 |url=http://archive.rubicon-foundation.org/6014 |accessdate=2009-01-07 |archive-date=2010-12-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101225073221/http://archive.rubicon-foundation.org/6014 |dead-url=yes }}{{en}}</ref><ref name="Brubakk-358-360">{{Harvnb |Brubakk|Neuman|2003| pp=358–60}}</ref><ref name="pmid14232720">{{cite journal |author=Beehler, C.C. |title=Oxygen and the eye |journal=Survey of Ophthalmology |volume=45 |pages=549-60 |year=1964|pmid=14232720}}</ref> * ''[[Centralni nervni sistem]] (CNS)''. Trovanje (CNS) odlikuje se pojavom [[konvulzije|konvulzija]], nakon kojih nastaje [[gubitak svesti]] i najčešće se javlja u [[hiperbarična medicina|hiperbaričnim uslovima]] (HBOT); * ''[[Pluća]]'' (pluća), karakteriše se poteškoćama u disanju i bolom u grudima. Najčešće nastaje kada se [[disanje]] kiseonika primenjuje na povišenom ili normalnom [[pritisak]]u u dužem vremenskom periodu ili kod [[Hronična opstruktivna bolest pluća|hronične opstruktivne bolesti pluća]] (OBP); * ''[[Oko|Čulo vida]]'', odlikuju se promenama u očima ([[retinopatija]]), koje se javljaju nakon [[disanje|disanja]] na povišenom ili atmosferskom pritisku kiseonika u dužem vremenskom periodu (npr.[[Hiperbarična medicina|HBOT]] ili kod [[Novorođenče|novorođenčadi]] lečenih u [[Inkubator (medicina)|inkubatorima]]) i nosi naziv [[retinopatija nedonoščadi]] ({{jez-lat|Retinopathia praematurorum}}). == Epidemiologija == Osim ako nije nastalo usled kvara opreme i ljudske greške, '''trovanje kiseonikom danas je postala retka pojava''', zbog većih saznanja o ovom problemu, koja sve više dovode do primene preventivnih mera u toku njegove primene, kao što su;<ref name="Gould"/><ref name="pmid15485078"/> :* manja učestalost ljudske greške zbog nepravilnog rukovanja kiseoničkom opremom, :* pravilna [[dijagnostika]] u cilju smanjenja „nekritične“ upotrebe kiseonika kod pojedinih bolesti, :* smanjenje broja prevremeno rođenih [[beba]], :* [[ronjenje|pravilna obuka ronilaca]], [[pilot]]a, [[kosmonaut|astronauta]] i drugih lica koja koriste kiseonik van medicinskih ustanova itd. Pojavu sve manje učestalosti trovanja kiseonikom u svetu potvrđuju ovi podaci; * Od 6.250 testova tolerancije na kiseonik koji su obavljeni između [[1976]]. i [[1997]]. (po za to propisanim protokolima ({{jez-engl|U.S. Navy}})), samo kod 6 slučajeva ili 0,1%, uočeno je trovanje kiseonikom.<ref name="Gould">{{cite journal |author=Walters, K.C.; Gould, M.T.; Bachrach, E.A.; Butler, Frank K. |title=Screening for oxygen sensitivity in U.S. Navy combat swimmers |journal=Undersea and Hyperbaric Medicine |volume=27 |issue=1 |pages=21-6 |year=2000 |pmid=10813436 |url=http://archive.rubicon-foundation.org/2358 |accessdate=2008-10-02 |archive-date=2008-10-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081007194926/http://archive.rubicon-foundation.org/2358 |dead-url=yes }}</ref><ref name=pmid3705251>{{cite journal |author=Butler, Frank K.; Knafelc, M.E. |title=Screening for oxygen intolerance in U.S. Navy divers |journal=Undersea Biomedical Research |volume=13 |issue=1 |pages=91-8 |year=1986 |pmid=3705251 |url=http://archive.rubicon-foundation.org/3046 |accessdate=2009-01-05 |archive-date=2008-08-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080820005457/http://archive.rubicon-foundation.org/3046 |dead-url=yes }} {{en}}</ref> * U toku terapije 100% kiseonikom na povišenom pritisku ([[hiperbarična medicina|HBOT]]), toksične promene na [[centralni nervni sistem|centralnom nervnom sistemu]] kod bolesnika, lečenih u [[barokomora]]ma, je retka, i kreće se u rasponu od 0,015% do 0,0024%..<ref name="pmid15485078">{{cite journal |author=Yildiz, S.; Ay, H.; Qyrdedi, T. |title=Central nervous system oxygen toxicity during routine hyperbaric oxygen therapy |journal=Undersea and Hyperbaric Medicine |publisher=Undersea and Hyperbaric Medical Society, Inc |volume=31 |issue=2 |pages=189-90 |year=2004 |pmid=15485078 |url=http://archive.rubicon-foundation.org/4007 |accessdate=2010-01-05 |archive-date=2012-05-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120531060111/http://archive.rubicon-foundation.org/xmlui/handle/123456789/4007 |dead-url=yes }}{{en}}</ref><ref name="pmid12964858">{{cite journal |author=Hampson Neal, Atik D. |title=Central nervous system oxygen toxicity during routine hyperbaric oxygen therapy |journal=Undersea and Hyperbaric Medicine |publisher=Undersea and Hyperbaric Medical Society, Inc |volume=30 |issue=2 |pages=147-53 |year=2003 |pmid=12964858 |url=http://archive.rubicon-foundation.org/3967 |accessdate=2009-01-05 |archive-date=2012-05-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120531060551/http://archive.rubicon-foundation.org/xmlui/handle/123456789/3967 |dead-url=yes }} {{en}}</ref> * [[Retinopatija]] kod prevremeno rođenih [[beba]] je jedna od češćih posledica, toksičnog dejstva kiseonika, a učestalija je u srednje razvijenim zemljama, gde se sve više započinje sa primenom intenzivne nege [[novorođenče|novorođenčadi]]. {{izdvojeni citat|Učestalost poremećaja je veća što je plod mlađi i što je manja porođajna [[težina]]. Retinopatija se razvija kod 66% dece sa porođajnom težinom manjom od 1.250 [[gram]]a te kod 82% dece lakše od 1.000 grama. Kod dece rođene u 23-26 [[nedelja|nedelji]] učestalost retinopatija je 65%, 27-28 nedelji: 38.3%, 29-31 nedelji: 10/8%, a od 32-36 nedelje učestalost retinopatije je svega 2/7%.<ref>[http://www.medicina.hr/clanci/retinopatija_nedonoscadi.htm Retinopatija nedonoščadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090525143849/http://www.medicina.hr/clanci/retinopatija_nedonoscadi.htm |date=2009-05-25 }} Preuzeto, 05. januara 2009. {{hr}}</ref>}} === Ronjenje === [[Datoteka:USNS-Grasp-Diver-On-Stage.jpg|mini|desno|250p|Pravilnom upotrebom kiseonika, i stalnim tehničkim usavršavanjem ronilačke opreme, broj trovanja kiseonikom u toku [[ronjenje|ronjenja]] je sve manji.]] [[Datoteka:Pogled kroz barokomoru.JPG|mini|desno|250p|Trovanje kiseonikom u [[barokomora]]ma je retko (učestalost je svega 0,008%)]] Do [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]] [[ronjenje|ronilačke boce]] su punjene uglavnom čistim (100%) [[kiseonik]]om te je i [[incidenca]] toksičnog dejstva kiseonika na [[centralni nervni sistem]], među [[ronjenje|roniocima]] bila jako česta. Nakon Drugog svetskog rata, sve više se u ronjenju primenjuju protokoli koji ograničavaju primenu 100% kiseonika na povišenom pritisku. Godine [[1947]]., posebnim preporukama ograničava se dubina do koje je preporučeno disanje čistog kiseonika, do 7,6 m, a ppO2 na 1,8 bara (180 kPa).<ref name="Donald KW"/> Danas ta ograničenje su još više smanjila granicu, preporučenogppO2 na 1,4 [[Bar (jedinica)|bara]] (140 kPa), za rekreativne ronioce i 1,6 bara (160 kPa) tokom postupka [[dekompresiona bolest|dekompresije pri izronjavanju]]. Među prvima je ({{jez-engl|U.S. Navy}} - Američka mornarica), prihvatila protokol [[Ronjenje|ronjenja]] uz korišćenje mešavine [[helijum]]-kiseonik, prema posebnim tabelama. Primena tog protokola između [[1995]]. i [[1999]]., pokazala je da su znaci trovanja kiseonikom uočeni samo kod 6 ronilaca ili u (1,5%) zarona.<ref>STANDARD PRACTICE FOR PRECISION CLEANING AND TESTING OFSHIPBOARD OXYGEN, HELIUM, HELIUM-OXYGEN,NITROGEN, AND HYDROGEN SYSTEMS [http://www.supsalv.org/pdf/1330D.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090420011752/http://www.supsalv.org/pdf/1330D.pdf |date=2009-04-20 }}, Pristupljeno 12. 10. 2010. {{en}}</ref> <ref>Flynn, E.T. 1999. Material presented at meeting, “Oxygen Toxicity in Surface-Supplied Helium-Oxygen Diving,” Naval Submarine Medical Research Center, Groton, CT,4 July 1999</ref> Američka mornarica je [[2000]]. sprovela opsežna istraživanja na 150 zarona, od kojih nijedan nije izazvao simptome toksičnog dejstva kiseonika. Kao rezultat ovih i drugih istraživanja [[2001]]. objavljene su nove revidirane tablice za upotrebu smeše [[helium]]-[[kiseonik]] u [[ronjenje|ronjenju]], koje su još više smanjile broj neželjenih trovanja kiseonikom u toku [[ronjenje|zarona]].<ref>[http://archive.rubicon-foundation.org/4654 Gerth WA. Decompression Sickness and Oxygen Toxicity in US Navy Surface-Supplied He-O2 Diving. In: Lang, MA and Smith, NE (eds.). Proceedings of Advanced Scientific Diving Workshop: February 23-24, 2006, Smithsonian Institution, Washington, DC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090221011720/http://archive.rubicon-foundation.org/4654 |date=2009-02-21 }}, Pristupljeno 05. 1. 2010.{{en}}</ref> === HBOT === U toku terapije 100% kiseonika na povišenom pritisku ([[hiperbarična medicina|HBOT]]), toksične promene na [[centralni nervni sistem|centralnom nervnom sistemu]] kod bolesnika izuzetno je retka. Na stopu trovanja kiseonikom na povišenom pritisku utiče više faktora; * individualna osetljivost na kiseonik, * primenjeni protokol lečenja, * vresta opreme koja se koristi u (HBOT). Studija koju je sproveo ({{jez-engl| Welslau}}) u [[1996]]. na osnovu prijavljenih incidenata, trovanje kiseonikom javilo se kod 16 slučajeva od 107.264 pacijenata (0,015%), dok su Hampson i Atik u [[2003]]. pronašli da je ta stopa 0,03%.<ref name=autogenerated3>{{cite journal |author=Yildiz, S.; Ay, H.; Qyrdedi, T. |title=Central nervous system oxygen toxicity during routine hyperbaric oxygen therapy |journal=Undersea and Hyperbaric Medicine |publisher=Undersea and Hyperbaric Medical Society, Inc |volume=31 |issue=2 |pages=189-90 |year=2004 |pmid=15485078 |url=http://archive.rubicon-foundation.org/4007 |accessdate=2008-10-03 |archive-date=2012-05-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120531060111/http://archive.rubicon-foundation.org/xmlui/handle/123456789/4007 |dead-url=yes }}</ref><ref name=autogenerated2>{{cite journal |author=Hampson Neal, Atik D. |title=Central nervous system oxygen toxicity during routine hyperbaric oxygen therapy |journal=Undersea and Hyperbaric Medicine |publisher=Undersea and Hyperbaric Medical Society, Inc |volume=30 |issue=2 |pages=147-53 |year=2003 |pmid=12964858 |url=http://archive.rubicon-foundation.org/3967 |accessdate=2009-01-05 |archive-date=2012-05-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120531060551/http://archive.rubicon-foundation.org/xmlui/handle/123456789/3967 |dead-url=yes }}{{en}}</ref> U studiji ({{jez-engl|Yildiz, Ay i Qyrdedi}}), navodi se da je kod 36.500 bolesnika tretiranih (HBOT) između [[1996]]. i [[2003]]., bilo samo 3 prijavljenih incidenata trovanja kiseonikom, što daje stopu učestalosti od svega 0,008%. Nešto kasnije objavljeni podaci nakon pregleda preko 80.000 bolesnika lečenih (HBOT) pokazala su čak i nižau stopu: 0,0024%. Smanjenjena [[frekvencija|učestalost]] trovanja kiseonikom u toku (HBOT), može biti delimično zbog; upotrebe kiseoničke maske (umesto haube) preko koje se udiše kiseonik.<ref>{{cite journal |last=Yildiz |first=S. |coauthors=Aktas S, Cimsit M, Ay H, Toğrol E |year=2004|title=Seizure incidence in 80,000 patient treatments with hyperbaric oxygen |journal=Aviation, Space and Environmental Medicine |volume=75 |issue=11 |pages=992-4 |url=http://www.ingentaconnect.com/content/asma/asem/2004/00000075/00000011/art00011 |pmid=15559001 |accessdate= 2009-01-05}}{{en}}</ref> === Pedijatrija === Primena kiseonika u [[pedijatrija|pedijatriji]] može biti praćena; * ''Bronhopulmonalnom displazijom'', kao najčešćom komplikacijom, izazvanom toksičnim dejstvom kiseonikom javlja se uglavnom kod prevremeno rođene dece. NJena [[frekvencija|učestalost]] je još više narasla zbog sve učestalije želje [[terapeut]]a da sačuvaju [[život]], sve većeg broja prerano rođenih novorođenčadi u svetu. Sve kvalitetnije i bolje upravljanje kiseoničkom opremom je dovelo da ova bolest bude sve ređa, što ne isključuje mogućnost pojave hiperoksije .<ref name=Bancalari>{{cite journal |author=Bancalari, Eduardo; Claure, Nelson; Sosenko, Ilene R.S. |title=Bronchopulmonary dysplasia: changes in pathogenesis, epidemiology and definition |journal=Seminars in Neonatology |publisher=Elsevier Science |location=London |volume=8 |issue=1 |pages=63-71 |year=2003|pmid=12667831 |doi=10.1016/S1084-2756(02)00192-6}}</ref> * ''Retinopatijom i slepilom novorođenčadi''. Retinopatija kod prevremeno rođene [[dete|dece]] nije primećena pre [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]], ali nakon [[rat]]a, desetogodišnja primena kiseonika, brzo je postala jedan od glavnih uzroka [[slepilo|slepila]] novorođene dece u razvijenim zemljama. Do [[1960]]. upotreba kiseonika je identifikovana kao faktor rizika i njegove upotreba se ograničava, što dovodi do pada retinopatije kod prevremeno rođene dece, ali i porasta smrtnosti odojčadi kao komplikacija [[hipoksija|hipoksije]]. Od tada, se sve više uvodi sofisticirani nadzor i [[dijagnostika]] i primenjuje preporučen protokol za primenu kiseonika sa ciljem da se uspostavi ravnoteža između hipoksičnih uslova i problema retinopatija kod prevremeno rođene dece.<ref name="Gilbert"/> Studija iz neonatalnih jedinica intenzivne nege u ndustrijalizovanim zemljama, pokazala je da se kod 60% beba, sa malom porođajnom težinom razvija retinopatija. I pored toga što je prevremenost, porasla na 72% sa izuzetno niskom porođajnom težinom [[beba]], (definisanom kao težina manje od 1&nbsp;kg na rođenju), teški ishodi su sve ređi. Međutim kod preveremno rođenih beba sa niskom porođajnom težinom manjom od 1,5&nbsp;kg na rođenju-[[incidenca]] slepila je nešto veća od 8%.<ref name="Gilbert">{{cite journal |last=Gilbert |first=Clare |year=1997 |title=Retinopathy of prematurity: epidemiology |journal=Journal of Community Eye Health |publisher=International Centre for Eye Health |location=London |volume=10 |issue=22 |url=http://www.cehjournal.org/0953-6833/10/jceh_10_22_022.html |pages=22-4 |access-date=2014-04-21 |archive-date=2012-10-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121017035129/http://www.cehjournal.org/0953-6833/10/jceh_10_22_022.html |dead-url=yes }}</ref> == Patofiziologija == LJudski organizam je kao i svi aerobni organizmi, stalno je izložen nepovoljnim efektima stvaranja reaktivnih kiseoničkih vrsta (RKV), naročito reaktivnih [[slobodni kiseonički radikali|slobodnih kiseoničkih radikala]] (SKR). Slobodne kiseoničke radikale otkrio je [[1954]]. ({{jez-engl|Gerschman}}) sa saradnicima, koji su ih označili kao verovatni etiološki faktor u razvoju toksičnih efekata kiseonika.<ref>De Martino G, Luchetti, De Rosa RC. Toxic effects of Oxygen. In : Michael M, Marroni A, Longoni C, Editors. Handbook of Hyperbaric Medicine. New York; Springer.1996; 59-68.</ref> Slobodni kiseonički radikali (SKR) su reaktivne vrste [[kiseonik]]a, koje se sastoje od [[atom]]a, [[molekul]]a ili [[jon]]a koji imaju jedan ili više nesparenih [[elektron]]a u svojoj strukturi.<ref name="Halliwell">Halliwell B. Oxydants and human disease: some mew consepts FFASEBJ.1 358-364;1987</ref> Oni su visoko reaktivni zbog prisustva jednog nesparenog [[elektron]]a. I sam [[kiseonik|molekul kiseonika]] ima dva nesparena elektrona sa istim [[spin]]skim brojevima u spoljnim [[orbita]]ma i teško prima elektronski par [[donor]]a.<ref name="Živković"/> {{izdvojeni citat|Količina slobodnih radikala u organizmu je vrlo mala (32-320 femtograma po gramu tkiva superoksid anjon radikala) ali njihova lančana reakcija omogućava da jedan slobodni radikal izazove promene na hiljadama molekula i ošteti DNK, RNK, enzime i/ili lipidne komponente [[biomembrana|biomembrane]] pre nego što bude inaktivirana <ref name="Živković"/>.}} Pod uticajem spoljašnjih [[stres]]nih uticaja može doći do dramatičnog povećanja slobodnih radikala, što može dovesti do značajnih oštećenja ćelijskih struktura .<ref>Simić M.G. Taylor K.A.Introduction to peroxydation and antioxidation mechanisms, u Oxygen Radicals in Biology and medicine. New York London Plenum press,1-90: 1988.</ref> Od unete količine atmosferskog kiseonika (kojeg u vazduhu ima 21%) u organizmu se 5% do 10% kiseonika nepotpuno [[oksido-redukcija|redukuje]] u reaktivne kiseoničke vrste (RKV), najvećim delom u slobodne kiseoničke radikale (SKR).<ref name="Halliwell"/> Udisanje 100% kiseonika na 1 ATA može iazvati neželjene [[oksido-redukcija|oksidativne]] procese pod uticajem slobodnih radikala, koji mogu umanjiti aktivnost raznih [[Ćelija (biologija)|ćelija]], (razaranjem molekula, [[enzim]]a, [[protein]]a pa i celih ćelija). Poremećaji koji kiseonički radikali mogu da izazovu u ćeliji su;<ref>Passwater R.A. Selenium as food and Medicine. New Canaan Connecteut Keats Publishing;1980.</ref> * ''Stvaranje bočnih veza'' - formiranje veza između dva atoma proteina i / ili [[DNK]] * ''Preoksidacija lipida'' - iniciranje proces razaranja [[lipid]]a i stvaranje novih radikala. * ''Oštećenje [[lizozom]]a'' - zbog pucanja [[membrana|membrane]] lizozoma, dolazi do naglog izlaska hidrolitičkih [[enzim]]a u ćeliji i razaranje struktura ćelije. * ''Oštećenje ćelijske membrane'' - razaranje ćelijske membrane i njeno odvajanje od ćelije. * ''Nagomilavanje [[pigmenat]]a starenja'' - nastaje kao posledica [[hidroliza|hidrolize]] ćelijskih komponenti. Kao krajnji ishod dejstva kiseoničkih radikala u organizmu, mogu nastati, toksična oštećenja na strukturama ćelija što dovodi do njihove umanjene funkcije i [[samoregulacija|samoregulacije]]. Za kontrolu (RKV) organizam je morao razviti antioksidativni odbrambeni sistem (AODS), sastavljen od više nivoa. Organizam izložen velikim količinama kiseonika (koja vlada u hiperoksiji) može ga prisiliti da stvara (RKV) u velikim količinama što traži povećano angažovanje (AODS). Antioksidativni odbrambeni sistem (AODS) poseduje sopstveni redoks kapacitet za uklanjanja [[reaktivne kiseoničke vrste|reaktivnih kiseoničkih vrsta]] (RKV), a takođe i sposobnost popravke već nastalih oksidativnih oštećenja i koji uglavnom zavisi od individualnog antioksidativnog statusa organizma. Iscrpljivanje ili nesposobnost (AODS) u odbrani ima za posledicu propagaciju nekontrolisanih (RKV) i pojavu oksidativnog stresa u organizmu, što može biti uzrok vrlo ozbiljnih oštećenja i patoloških stanja organizma.<ref name="Jozanov"/> Znajući da je stanje (AODS) u svakom pojedinačnom slučaju različito, to zahteva u toku dugotrajne primene hiperoksije na normalnom ili povišenom pritisku, stalni i direktni [[monitoring]] kako vitalnih parametara, tako i prema ukazanoj potrebi, i određivanje markera oksidativnih oštećenja, kako bi se pravovremeno preduzele mere na poboljšanju antioksidativne odbrane, ili obustavilo sa daljom primenom kiseonika.<ref name="Jozanov">Jozanov-Stankov, O.N.et al. "Utvrđivanje antioksidativnog statusa kao parametar u zdravstvenoj kontroli ljudi izloženih jonizujućem zračenju i opasnim hemijskim agensima." Acta biologica iugoslavica - serija C: Physiologica et pharmacologica acta 39.3 (2003): 115-120.</ref> U okvirima [[terapija|terapijskih]] pO2 i izuzetno retke primene visokih [[koncentracija]] duže od 24-48 časova, praktično nema opasnosti od toksičnih manifestacija kiseonika, izuzev kod krajnje iscrpljenih organizama kod kojih su ozbiljno urušeni sistemi antioksidativne odbrane, ili kod akcidenata zbog otkaza opreme. == Klasifikacija i kliničke manifestacije trovanja kiseonikom == Kliničke manifestacije toksičnih efekata kiseonika klasifikovane su kao; * ''Toksične manifestacije na centralnom nervno sistemu (CNS) ili kiseonikom izazvana epilepsija, poznata pod nazivom Berov ({{jez-engl|Paul-Bert}}) efekat.'' * ''Toksične manifestacije kiseonika na plućima, poznata pod nazivom Smitov ili ({{jez-engl|Lorain-Smith}}) efekat.''' * ''Toksične manifestacije na čulu vida, koja je poznata kao Retrolentalna fibroplazija.'' * ''Ostale manifestacije u pojedinim tkivima;'' :* ''hronične toksične manifestacije s poremećajem funkcije autonomnog nervnog sistema i dugotrajnim spazmom perifernih krvnih sudova,''<ref name="Živković.M"/> :* ''slobodnoradikalske bolesti.'' <ref name="Živković.M"/> === Bertov efekat === [[Pol Ber|Ber]] je prvobitno opisao da se toksičnost kiseonika na ([[Centralni nervni sistem|CNS]]), manifestuje na [[pritisak|pritiscima]] > 3 ATA, ali su kasnija istaživanja pokazala da se ona može javiti i na nižim pritiscima > 2,2 bara što uglavnom zavisi od dužine izlaganja. Toksične promene u ([[Centralni nervni sistem|CNS]]) uglavnom su izazvane [[oksido-redukcija|oksidacijom]] i [[Polimerizacija|polimerizacijom]] ćelijskih enzima, što dovodi do njihove inaktivacije, i dovodi do oštećenja funkcija ([[Centralni nervni sistem|CNS]]). * '''Rane manifestacija trovanja ([[Centralni nervni sistem|CNS]]) kiseonikom;''' :* Najčešće su promenljive i ispoljavaju u vidu, lakih podrhtavanja (fascikulacija) na licu i vratu i grčevima malih mišića na rukama,<ref name="Chawla">Chawla A, Lavania AK. Oxygen toxicity. Medical JournalArmed Forces India 2001; 57: 131-3.</ref> a kod nešto intenzivnije periferne vazokonstrikcije, zbog [[hiperoksija|hiperoksije]], i grčeva [[dijafragma|dijafragme]] (prečage) i pojavom bledila [[lice|lica]] i „isprekidanim“ disanjem,<ref>Lambertson CJ.Effects of excessive pressures of oxygen, nitrogen, helium, carbon dioxide, and carbon monoxide. In: Mountcastle VB, Editor. Medical Physiology. Missouri; CV Mosby Co.1980; 1901-46.</ref><ref name="Clark"/> * '''Nastavak izlaganja hiperoksiji može dovesti i do;''' :* vrtoglavice praćene mučninom, :* promene ponašanja, :* nekoordinisanih pokreta, :* epileptiformnih [[konvulzije|konvulzija]], koje se obično javljaju pri kraju trovanja, najčešće kao grčevi (kloničko-toničkog tipa), da bi u završnoj fazi konvulzije prešle u [[epilepsija|epilepsiju]], :* gubitak svesti, koji nastaje na kraju, vrlo brzo nakon pojave konvulzija i prati je gubitak pamćenja),<ref>Flenley DC. Principles of Oxygen Therapy. In : Respiractory Medicine. London; Bailliere-Tindall. 1990; 370-84.</ref> :* pojava neurogenog plućnog [[otok|edema]] istovremeno sa konvulzijama, je takođe moguća.<ref>De Martino G, Luchetti, De Rosa RC. Toxic effects of Oxygen.In : Michael M, Marroni A, Longoni C, Editors. Handbook ofHyperbaric Medicine. New York; Springer.1996; 59-68.</ref> * '''Faktori koji mogu pogoršati toksično dejstvo kiseonika;''' :* porast vrednosti pritiska [[ugljen-dioksid|ugljen dioksida]] (CO2) u arterijskoj [[krv]]i :* [[Stres (medicina)|stres]], :* [[umor]],<ref name="Donald KW"/> :* [[hladnoća]] (niska temperatura),.<ref name="Donald KW"/> :* izlaganje hiperbaričnom kiseoniku u vlažnom okruženju (kao što je [[ronjenje]]), povećava osetljivost ([[Centralni nervni sistem|CNS]]) na toksičnost kiseonika u odnosu na izlaganje u suvoj [[barokomora|hiperbaričnoj komori]],<ref name="Donald KW"/> :* loša [[ishrana]] koja za posledicu ima nedostatak mikroelemenata kao što su [[selen]], [[cink]] i [[magnezijum]].<ref name="Clark"/><ref>Deneke SM, Fanburg BL. Normobaric oxygen toxicity of the lung. NEJM 1980;303 (2):76-86</ref> :* Intenzitet [[svetlost|svetla]]. Latentni period do pojave električnih pražnjenja na ([[Elektroencefalografija|EEG]]) je znatno kraće u mraku nego na svetlu.<ref>Bitterman N, Melamed Y, and Perlman I. CNS Oxygen toxicity in the rat: The role of ambient illumination. Undersea Biomed Res 1986; 13:19-25.</ref>, što ukazuje na važnost vizuelnog ulaza u modulacija osetljivosti na toksičnost kiseonika u ([[Centralni nervni sistem|CNS]]). :* Uticaj ostalih [[gas]]ova. Rizik toksičnosti kiseonika na ([[Centralni nervni sistem|CNS]]) nije isključivo određen od parcijalnih [[pritisak]]a kiseonika tako da čak i relativno nizak parcijalni pritisak [[plemeniti gasovi|inertnih gasova]] može doprineti pojavi hiperoksijom izazvanih „napada „.<ref>Bitterman N, Laor A, and Melamed Y. CNS oxygen toxicity in gas mixture breathing. Undersea Biomed Res 1987; 14:477-483.</ref> Povećane osetljivosti izazvane inertnim gasovima može se objasniti učešćem proizvodnje slobodnih radikala.<ref>Thom SR. Inert gas enhancement of superoxide radical production. Arch Biochem Biophys 1992; 295:391-396.</ref> :* [[Biološki časovnik|Cirkadijarni ritam]].<ref>Hof DG, Dexter JD, and Mengel CE. Effect of circadian rhythm on CNS oxygen toxicity. Aerospace Med 1971; 42:1293-1296.</ref> :* Razni [[lek]]ovi. :* [[Uzrast]].<ref>Torley LW and Weiss HS. Effect of age and magnesium ions on oxygen toxicity in the neonate chicken. Undersea Biomed Res 1975; 2:223-227.</ref> :* [[Pol]].<ref>Troy SS and Ford DH. Hormonal protection of rats breathing oxygen at high pressure. Acta Neurol Scand 1972; 48:231-242.</ref> :* Specifične i individualne razlike koje variraju iz dana u dan.<ref>Donald KW. Oxygen and the diver. Harley Swan, UK. The SPA Ltd., 1992.</ref> [[Pritisak]] kiseonika u [[Centralni nervni sistem|centralnom nervnom sistemu]] izaziva širok spektar bioloških reakcija, uključujući vazokonstrikciju, formiranje reaktivnih kiseoničkih vrsta (RKV), remeti [[metabolizam]] neurotransmitera, generiše produkciju [[vodonik peroksid]]a (H2O2) i remeti [[metaabolizam]] azot-oksida.<ref>I. T. Demčenko, Aktivnыe formы kisloroda, neйrotransmitterы i oksid azota v mehanizme toksičeskoй giperoksii, Institut эvolюcionnoй fiziologii i biohimii im. I. M. Sečenova RAN, Sankt-Peterburg opublikovano v žurnale „Giperbaričeskaя fiziologiя i medicina“ № 4/96</ref> Hiperoksija povećava razlaganje biogenih amina i dovodi do formiranja visoko toksičnih bioprodukata - [[vodonik peroksid]]a (H2O2) i amonijaka, što u mozgu izaziva promenu električnih potencijala, koji prati pojava („napada“ ) [[konvulzije|konvulzija]], koje umnogome sliče [[epilepsija|epileptičnom napadu]].<ref name="Donald KW">Donald KW. Oxygen and the diver. Harley Swan, UK. The SPA Ltd., 1992., Lambertsen CJ. Effects of oxygen at high partial pressure. In: Fenn WO, Rahn H., eds. Handbook of Physiology. Respiration. Bethesda, MD: Am. Physiol. Soc., Sec 3, Vol 2, 1965: 1027-1046.</ref> === Smitov efekat === Toksično dejstvo [[kiseonik]]a na plućima javlja se uglavnom nakon dugotrajnog izlaganja [[pritisak|pritisku]] kiseonika > 0,5 ATA. [[Simptom]]i se javljaju nakon [[Latencija|latentnog]] perioda, čije trajanje se skraćuje sa povećanjem (PaO2), a prvi znaci toksičnosti se kod većine ljudi mogu javiti posle 10 [[sat|časova]] izlaganja kiseoniku na pritisku od 1 ATA.<ref name="Chawla"/> * '''Patofiziologija;''' Produžena i/ili visoka [[koncentracija|koncentracije]] kiseonika može oštetiti [[pluća|epitel pluća]], izazvati pojavu unutar alveloarnog [[otok]]a, koji prati tranzitorno zadebljanje zida [[Plućna alveola|alveola]], a kasnije i njihova [[fibroza]], što u krajnjem ishodu dovodi do poremećaja funkcije i [[atelektaza pluća|atelektaze pluća]].<ref name="Satoskar"/> Lezije pluća liče na one kod parakutnog trovanja.<ref name="Udwadia">Udwadia Farokh Erach. Chapter 8.2 - Oxygen toxicity. In :Principles of Critical Care. New Delhi; Oxford Univerisity Press.2000; 229-38.</ref> * '''Karakteristike kliničke slike;''' U [[klinička slika|kliničkoj slici]] kod različitih bolesnika, kao i u jednog bolesnika u različitim stadijumima [[bolest]]i, u različitom stepenu učestvuju manifestacije; :* ''[[Traheobronhitis]]''. :* ''[[Akutni respiratorni distres sindrom]] (ARDS).'' :* ''[[Tranzitorna fibroza pluća]] .'' <ref name="Chawla"/> Kiseonik u 100% [[koncentracija|koncentraciji]] [[organizam]] može tolerisati na nivo [[more|mora]], u vremenu od 24 -48 [[sat|časova]] bez ikakvih ozbiljnijih oštećenje [[Tkivo (biologija)|tkiva]]. Duža izloženost kiseoniku može izazvati određena oštećenje tkiva koja se mogu ispoljiti kao; * blaži oblik promena u vidu iritacije i sušenja [[sluzokoža|sluzokože]] [[fiziologija disanja čoveka|gornjih disajnih puteva]] (koja je retka jer se u toku primene sprovodi vlaženje [[vazduh]]a), u toku dubokih [[disanje|inspiracija]] nakon 3-6 časova izlaganja kiseoniku na 2 ATA, * intenzivna iritacija s nekontrolisanim [[kašalj|kašljem]], nakon 10 časova izlaganja, i na kraju, * [[dispnea]] praćena [[bol]]om u [[grudi]]ma . Kod većine [[bolesnik]]a, ovi [[simptom]]i se povlače 4 časa po prestanku izlaganja kiseoniku.<ref name=" Clark JM">Clark JM, Lambertson CJ. Pulmonary oxygen tolerance and the rate of development of pulmonary oxygen toxicity in man at two atmospheres inspired oxygen tension. In : Lambertson CJ, Editor. Underwater Physiology; Proceedings of the third symposium. Baltimore Williams and Wilkins. 1967; 439-51.</ref> {{Glavni članak|Uticaj kiseonika na hroničnu opstruktivnu bolest pluća}} === Promene na očima === Reverzibilno suženje u oblasti perifernog vida, progresivna ali reverzibilni kratkovidost, i katarakta koja se može formirati nejčešću su neke od kasnih komplikacija na očima. Promene na očima mogu biti izraženije kada su oči izložene visokim ambijentalnim koncentracijama kiseonika i povećanom pritisku, kao što je boravak u „kiseoničkom šatoru“, inkubatoru i slično, nego kada je hiperoksija u arterijskj cirkulaciji izazvana udisanjem kiseonika preko kiseoničke maske.<ref name="Clark"/> [[Datoteka:NEI eye8-72.jpg|mini|250 p|desno|Prikaz demarkacione zone između vaskularnog i avaskularnog dela mrežnjače nedonoščeta (II stadijum prematurne retinopatije)]] * '''Retrolentalna fibroplazia;''' [[Retrolentalna fibroplazija]] predstavlja razvojni, proliferativni poremećaj [[krvni sud|krvnih sudova]] koji se javlja kod nepotpuno razvijenih krvnih sudova koji snabdevaju [[mrežnjača|mrežnjaču]], najčešće kod nedonošene dece (kao retinopatija nedonoščadi ({{jez-lat|retinopathia praematurorum}}) i jedan je od najčešćih uzroka slepila kod male dece, tokom detinjstva (obično se javlja u prvih 6 [[mesec]]i nakon [[rođenje|rođenja]]). [[Uzročnost|Uzrok]] je gotovo uvek primena kiseonika u većoj [[koncentracija|koncentraciji]] (iznad 40%), u dužem vremenskom periodu (1-2 dana) nakon rođenja. Kod prerano rođene dece, sa manje od 30 [[nedelja]] gestacije, ili sa [[porođaj]]nom težinom od 1.500 [[gram]]a, rizik nastanka ovih promena je veći .<ref>Kelly FJ. Free radical disorers of preterm infants. British Medical Bulletin 1993; 49 (3): 481-93.</ref> Kod ovih novorođenčadi takođe postoji i veća verovatnoća da razviju hroničnu bolest pluća i intraventrikularnu hemoragiju izazvanu trovanjem kiseonikom. * '''[[Patologija]] retrolentalne fibroplazije;''' <ref name="Dutta">Dutta DC. Chapter 31 - Low birth-weight baby. In : Dutta DC, Editor. Textbook of Obstertrics including Perinatology & Contraception. Calcutta; New Central Book Agency (P) LTD, 3rd edition, Reprint 1997; 473-83.</ref> Normalna, [[oko|vaskularizacija mrežnjače]] nastavlja se neposredno nakon rođenja. Kiseonik u visokim koncentracijama i/ili u toku produženog izlaganja, može izazvati vazokonstrikciju, posebno temporalnog dela [[oko|retine]] (mrežnjače) koja se poslednja vaskularizuje (prožima krvnim sudovima), što dovodi do gubitka [[lumen]]a krvnih sudova zbog [[anoksija|anoksije]] i nastanka oštećenja [[endotel]]a u [[zid]]u krvnog suda. Nakon prestanka [[terapija|terapije]] kiseonikom, [[regeneracija]] krvnih sudova javlja se u zahvaćenom području iza mrežnjače. Dilatacija (proširenje) i ruptura (pucanje) ovih krvnih sudova može dovesti do krvarenja u staklastom telu ili mrežnjači, [[fibroza|fibroze]] i [[adhezija]] koja može da prati, oštećenje mrežnjače i pojave [[slepilo|slepila]]. === Toksični efekti na drugim tkivima <ref>[http://books.google.rs/books?id=6hEfU-YbW-AC&dq=hyperbaric+medicine&printsec=frontcover&source=bl&ots=99LUp4ljyN&sig=-mHSCmLdIAuRJF6nuyHlBazu4rM&hl=sr&sa=X&oi=book_result&resnum=1&ct=result#v=onepage&q=&f=false Daniel Mathieu Handbook on hyperbaric medicine, 2006. na Google books], Pristupljeno 13. 1. 2010.{{en}}</ref> === '''Kiseoničko uvo''' * [[Kiseoničko uvo]] je sindrom sličan [[barotrauma]]tskoj upali [[uvo|srednjeg uva]] i jedna je od retkih neželjenih posledica udisanja 100% [[kiseonik]]a. Simptomi su isti kao kod [[aerootitis]]a, ali je razlika u tome što kod kiseoničkog uva oni nastaju 2 ili više časova nakon izlaganja kiseoniku.<ref name="Oriani"/> [[Datoteka:Cataract in human eye.png|mini|desno|250p|[[Katarakta]]]] {{Glavni članak|Kiseoničko uvo}} {{Glavni članak|Aerootitis}} '''Kratkovidost i katarakta (mrena)''' * [[Kratkovidost]] ({{jez-lat| myopia}}) i [[katarakta]] (mrena, zamućenje očnog sočiva, ({{jez-lat |cataractae}})), može nastati nakon udisanja 100% kiseonika, kod starijih osoba ili nakon dužeg izlaganja (većem broju seansi) 100% kiseoniku na povišenom pritisku ([[hiperbarična medicina|HBOT]]). Pri čemu je kratkovidost prolazna a katarakta (mrena) trajna i javlja se najčešće kao komplikacija već postojećeg oštećenja očnog sočiva. Ovi poremećaji su posledica delovanja [[slobodni kiseonički radikali|slobodnih kiseoničkih radikala]] na očnom sočivu, što ima za posledicu stvaranje velikih i gustih [[molekul]]a agregata. [[Sočivo (oko)|Sočivo]] oka se štiti od slobodnih kiseoničkih radikala uglavnom [[glutation]]om i [[vitamini|vitaminom E]], pa se zato kod starijih osoba i kod produženih serija ([[hiperbarična medicina|HBOT]]), preporučuje povećan unos [[antioksidanti|antioksidanata]] i povremena kontrola očnog [[ljekar|lekara]].<ref name="Oriani">Oriani G, Marroni A, Wattel E, editors. Handbook on hyperbaric medicine. Berlin: Springer Verlag; 1995.</ref> == Dijagnoza akutnog trovanja kiseonikom == Klinički se trovanje kiseonikom može ispoljiti u dva oblika, kao; * '''''Akutno trovanje kiseonikom''''' – kod koga su dominantne promene na centralnom nervnom sistemu (CNS) * '''''Hronično trovanje kiseonikom''''' - kod koga su dominantne promene na plućima.<ref name="Edmonds"/><ref name="Clark">Clark JM. Oxygen toxicity. In : Bennitt PB, Elliot DH, Editors. The Physiology and Medicine of Diving. London; Bailliere-Tindall.1982; 200-38.</ref><ref>Miles S. Oxygen. In : Miles S, Editor. Underwater Medicine.London; Staples 1969; 128-51.</ref> [[Dijagnostika|Dijagnoza]] akutnog trovanja kiseonika u tipičnim slučajevima nije teška. Određene poteškoće mogu nastati kada se osoba nalazi pod [[anestezija|anestezijom]] u nesvesnom stanju, ili u drugim poremećajima svesti. Nema apsolutnih simptoma karakterističnih samo za trovanje kiseonikom. * '''''Početna manifestacija trovanja kiseonikom''''' može započeti pojavom nelagodnosti, koja se u akutnoj fazi intoksikacije može manifestovati sledećim znacima; :* zujanjem u glavi, :* treperenjem i sumaglicom u [[oko|očima]], :* zvonjenjem u [[uvo|ušima]], :* [[glavobolja|glavoboljom]], :* kratakim udahom, :* retrosternalnim bolom (iza grudne kosti) (nesigurne lokalizacije), :* nevoljnim grčenjem mišića, :* utrnulošću prstiju. * '''''Spoljašnje manifestacije trovanja kiseonikom''''' ispoljaavaju se sledećim znacima :* iznenadno i prekomerno znojenje, :* vlažna i bleda [[kožni sistem|koža]]. :* promena ponašanja; uznemirenost ili obratno izražena sedacija. * '''''Ponekad i pre pojave početnih manifestacija, trovanje može započeti jasno izraženim znacima akutnog trovanja kiseonikom''''', najčešće u vidu pojave slabih ili jačih napada grčeva (po tipu toničko-kloničkih grčeva), veoma sličnih onim kod[[epilepsija|epilepsije]] === Gasne analize === :::::'''Normalne vrednosti gasnih analiza [[pH vrednost|pH]] i acidobazne ravnoteže''' {| class="wikitable" |- ! Parametar ! Vrednost ! Tumačenje |- | [[pH vrednost|pH]] | 7.35–7.45 | Vrednost pH ili [[vodonik|H]] <sup>+</sup> pokazuje da li je bolesnik u; :* acidozi (pH < 7,35; [[vodonik|H]]<sup>+</sup> >45) ili :* alkalozi (pH >7,45; [[vodonik|H]]<sup>+</sup>< 35). |- | [[vodonik|H]]<sup>+</sup> | 35–45 nmol/l (nM) | Vidi iznad |- | PaO<sub>2</sub> | 9,3–13,3 kPa ili 80–100 [[mmHg]] | Normalna vrednost PaO2<sub>2</sub> je u širokom rasponu, 70–100 [[mmHg]] (što zavisi od starosti). :* Nizak PaO<sub>2</sub> označava da bolesnik ima poremećaj disanja, [[hipoksemija|hipoksemiju]]. :* Ako je PaO<sub>2</sub> manje od 60 [[mmHg]] potrebna je dodatna količina [[kiseonik]]a. :* Ili ako je PaO<sub>2</sub> manji od 26 [[mmHg]], bolesnik je u riziku od [[smrt]]i i mora se odmah lečiti kiseonikom |- | PaCO<sub>2</sub> | 4,7–6,0 kPa or 35–45 [[mmHg]] | Parcijalni pritisak (Pa[[ugljen-dioksid|CO<sub>2</sub>]]) označava postojanje respiratornih poremećaja: na osnovu promen njegove normalne vrednosti, jer Pa[[ugljen-dioksid|CO<sub>2</sub>]] određuje nivo ventilacije <ref name="02_calc">{{cite web | author=Baillie K, Simpson A | title=Altitude oxygen calculator | url=http://www.altitude.org/calculators/oxygencalculator/oxygencalculator.htm | publisher=Apex (Altitude Physiology Expeditions) | accessdate=14. 01. 2010. | archivedate=2010-01-31 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20100131200552/http://www.altitude.org/calculators/oxygencalculator/oxygencalculator.htm | deadurl=yes }} - Online interactive oxygen delivery calculator</ref> :* Visok Pa[[ugljen-dioksid|CO<sub>2</sub>]] govori o respiratornoj acidozi i narušenoj ventilaciji. :* Nizak nivo Pa[[ugljen-dioksid|CO<sub>2</sub>]] o respiratornoj alkalozi i hiper-ventilaciji. :* Nivo PaCO<sub>2</sub> takođe može biti izmenjen kada respiratorni sistem pokušava da reguliše metaboličke poremećaje i normalizuje [[pH vrednost|pH]] krvi. Povišen nivo PaCO<sub>2</sub> je kod nekih poremećaja povezan sa respiratornom insuficijencijom, poznatom kao [[hiperkapnija]]. |- | HCO<sub>3</sub><sup>−</sup> | 22–26 [[Mol (jedinica)|mmol]] / [[litar|l]] | Nivo HCO<sub>3</sub><sup>−</sup> jona je pokazatelj metaboličkih poremećaja (kao što je [[ketoacidoza]]). :* Visok nivo HCO<sub>3</sub><sup>−</sup> ukazuje na metaboličku acidozu. :* Nizak nivo HCO<sub>3</sub><sup>−</sup> ukazuje ma netaboličku alkalozu. :* Nivo HCO<sub>3</sub><sup>−</sup> može biti poremećen i kod narušene funkcije [[bubreg]]a koji pokušava da normalizuje [[pH vrednost|pH]] krvi nastao poremećajem disanja. |- | SBC<sub>e</sub>(Standardna koncentracije bikarbonata) | 21-27 [[Mol (jedinica)|mmol]] / [[litar|l]] | Koncentracija bikarbonata u krvi na pritisku CO<sub>2</sub> od 5.33 kPa, i punoj sauraciji [[kiseonik]]a na 37°[[stepen celzijusa|C]] .<ref>[http://www.nda.ox.ac.uk/wfsa/html/u13/u1312_03.htm Acid Base Balance (page 3)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20020613020114/http://www.nda.ox.ac.uk/wfsa/html/u13/u1312_03.htm |date=2002-06-13 }}, Pristupljeno 27. 4. 2013.</ref> |} [[Datoteka:Wrist-oximeter.jpg|mini|desno|250p|Puls oksimetar, aparat za indirektnu gasnu analizu SaO<sub>2</sub>]] [[Gasne analize]] i ([[pH vrednost|pH]]) su od izuzetnog značaja za određivanje vrednosti respiracijskih gasova (PaO<sub>2</sub> i PaCO<sub>2</sub>) i acidobazne ravnoteže u arterijskoj krvi, na osnovu kojih se najefikasnije određuje i podešava [[terapija]] kiseonikom i procenjuju neželjene posledice. Gasne analize, a kod bolesti pluća zajedno sa [[spirometrija|spirometrijom]], su najbolji pokazatelj nepovoljnog dejstva hiperoksije, ali i najbolji način za odmeravanje „doze oksigenoterapije“. Normalne vrednosti parcijalnog pritiska kiseonika iznose (PaO<sub>2</sub> > 10,5 kPa i njegova fiziološka vrednost lako opada sa godinama života). Saturacija arteriske krvi kiseonikom u zdravih osoba iznosi 0,94 kPa. Parcijalni pritisak ugljen dioksida (PaCO<sub>2</sub>) u zdravih osoba iznosi između 4,5 i 6,0 kPa i ne menja se sa starošću. Na osnovu praćenja odstupanja od ovih (normalnih) vrednosti sprocenjuje se i promene u hiperoksiji.<ref>Brambillu.I. et all., Value of nocturnal monitoring of transetitaneus O2 and CO pressures in adults with respiratory failuer. Respiration, 48, 81-90</ref> === Novine u dijagnostici === Najnovija istraživanja o upotrebi kiseonika u normobaričnim i hiperbaričnim uslovima danas se sve više intenziviraju (posebno u oblasi [[hiperbarična medicina|hiperbarične medicine]]) uz korišćenje visoke tehnologije, uključujući i primenu [[izotop]]a, [[magnetna rezonantna tomografija|magnetne rezonantne tomografije]] (MRI) i [[kompjuterizovana tomografija|kompjuterizovane emisione tomografije]] (SPECT). Brojna istraživanja sprovedena pre i posle primene hiperoksije uz primenu magnetne rezonantne tomografije (MRI) i kompjuterizovane emisione tomografije, dala su vredan uvid u mehanizme i postupke hiperbarične i normobarične terapije primenom oksigenacije. Zahvaljujući ovim istraživanjima brojne indikacije koje su prethodno smatrne da imaju lošu prognozu u hiperoksiji, uključujući i povrede [[mozak|mozga]], [[moždani udar]], ne samo da su opovrgnute već su se manifestovale poboljšanjem neurološkog stanja, uz izuzetno mali broj trovanja kiseonikom. Istraživanja u ovoj oblasti se i dalje nastavljaju.<ref>{{Cite web |url= http://www.hyperbaric-oxygen-info.com/hyperbaric-medicine.html |title= Hyperbaric Medicine Today |date= |accessdate= 11. 1. 2010. |last= |first= |coauthors= |date= |work= |publisher=hyperbaric-oxygen-info.com}}</ref> == Sprečavanje trovanja kiseonikom == * [[Prevencija]] i stalni [[monitoring]] (praćenje) bolesnika i [[koncentracija|koncentracije]] [[gas]]ova, u sredine u kojoj se primenjuje O2, od primernog je značaja za rano prepoznavanje trovanja kiseonikom, a samo pravovremenim reagovanjem, može se sprečiti njegova pojava. Pri tome treba imati na umu da iznenadni prekid primene kiseonika, zbog toksičnih efekata, može povremeno pogoršati [[simptom]]e-'' „efekat isključenja kiseonika“''.<ref name="Clark"/> * Smanjenje vitalnog kapaciteta pluća, kod bolesnika jedan je od indikatora za praćenje toksičnosti O2 na funkciju pluća. Maksimalno prihvatljivo smanjenje tog kapaciteta je 10%.<ref name="Clark"/><ref>Clark JM, Lambertson CJ. Pulmonary oxygen tolerance and the rate of development of pulmonary oxygen toxicity in man at two atmospheres inspired oxygen tension. In : Lambertson CJ, Editor. Underwater Physiology; Proceedings of the third symposium. Baltimore Williams and Wilkins. 1967; 439-51.</ref> * U toku primene kiseoničke terapije stalno praćenje kliničkog stanja bolesnika je od bitnog značaja, ali glavni pokazatelj uspešnosti kiseoničke terapije su vrednosti respiracijskih gasova, (PaO2, SaO2, PaCO2) i acidobazni ekvivalent (pH, bikarbonati) u arterijskoj krvi. Merenje parcijalnih pritisaka raspiracijskih gasova vrši se povremeno ili neprekidno (što zavisi od stanja pacijenta) indirektom ili direktnom metodom.<ref name="Варгић"/> * Oštećenje [[pluća]] nakon dužeg lečenja kiseonikom, mogu se predvideti, moguća, oštećenja pluća, primenom za to preporučene jedinice UPTD. :* '' UPTD je jedinica za određivanje toksičnog dejstva kiseonika na plućima i izračunava se na sledeći način; jedan minut udisanja 100% kiseonik na 1 atmosferi odgovara 1 UPTD, (primer: UPTD od 1,425 će izazvati 10% smanjenje vitalnog kapaciteta pluća.'' * I pored toga što se u mnogim normativima, za praćenje uticaja O2 preporučuje primene [[elektroencefalograf]]ije (EEG) neka istraživanja pokazuju da njegova upotreba nije od koristi za praćenje trovanja CNS.<ref name="Clark"/> * Sticanje otpornosti na izlaganje hiperoksiji i indukcija antioksidacionih enzima u toku izlaganja smrtonosnom nivou hiperoksije i/ili hipoksija dalo je uspešne rezultate kod eksperimentalnih životinja, ali se ovi programi nalaze u procesu evaluacije.<ref>Deneke SM, Fanburg BL. Normobaric oxygen toxicity of thelung. NEJM 1980; 303 (2): 76-86.</ref> * Egzogeni antioksidanati, naročito [[vitamini|vitamini E i C]] mogu se preventivno koristiti u dece sa visokim rizikom pojave retinopatije (preporučene doze [[vitamini|vitamina E]] su 100&nbsp;mg kg/dan u toku 4-6 nedelja.<ref name="Satoskar"/>, ali i kod bolesnika koji se duže vreme leče u [[barokomora]]ma (HBOT) * Adrenalektomia, hipofizektomia, kao i snižena funkcija štitne žlezde, može imati uticaj na težinu trovanja kiseonikom, što se može javiti kod korišćenje alfa adrenergičnih blokatora.<ref name="Clark"/> * Nedostatak mikroelemenata, (koji se u organizmu nalaze u tragovima), zbog nedovoljnog ili neodgovarajućeg unosa će verovatno pogoršati trovanje kiseonikom i najčešće se javlja zbog loše ishrane bolesnika u manje razvijenim državama sveta.<ref name="Udwadia"/> == Praktični saveti i sprečavanje trovanja kiseonikom <ref name="Udwadia"/><ref name="Dutta"/> == * Ako dođe do manifestacija trovanja kiseonikom u cilju zaustavljanja i otkanjanja posledica primenjuju se sledeće medicinske mere; :* Privrenmeno ili trajno se pekida sa daljom terapijom kiseonika. :* U [[barokomora|višemesnoj barokomori]] potrebno je trenutno skinuti masku za kiseonik (što je najčešće dovoljno da prekine apileptički napad). :* U [[barokomora|jednomesnoj barokomori]], ne sme se započeti sa sniženjem pritiska sve do prestanka epileptiformnog napada, jer može doći do pojave [[pneumotoraks]]a zbog zaustavljanja ili nepravilnog disanja. :* Prema potrebi oriniraju se benzodiazepini, fenobarbiton ili druggi antikonvuilzivni lekovi u uobičajenim dozama. * Kod bolesnika sa hroničnom [[Hipoksemija|hipoksemijom]], kao što su teške [[hronična opstruktivna bolest pluća]] (HOBP), bezbednije je primeniti kiseonik u [[koncentracija|koncentraciji]] koja je na granici najnižeg mogućeg nivoa parcijalnog pritiska kiseonika u [[Plućna alveola|alveolama]] (Pa02), koja može biti čak i do 50-55 [[mmHg]] (Pa02), što je najčešće i dovoljno za stabilizaciju ([[hronična opstruktivna bolest pluća|HOBP]]). * Pozitivni pritisak na kraju izdisaja (izdisajni pritisak ) treba koristi tokom mehaničke ventilacije, ako udahnuta koncentracije kiseonika > 50% ne uspeva da reguliše [[hipoksija|hipoksiju]]. * Kod akutnih plućnih poremećaja sa teškom [[hipoksija|hipoksijom]], koncentracija kiseonika mora biti tolika da omogućava [[zasićenje]] [[krv]]i kiseonikom bude Sa>90% a parcijalni pritisak PaO2 60-65 mmHg. Ako, uprkos korišćenju kiseonika koncentracije nije veća od 60-70% ne treba ići na povećanje parcijalnog pritiska kiseonika u alveolama (Pa02), već je mudrije odlučiti se da dostignutim (Pa02) zadržimo blaži oblik [[hipoksemija|hipoksemije]]. .<ref name=jrcalc>{{cite web|publisher=Joint Royal Colleges Ambulance Liaison Committee/Warwick University|title=Clinical Guidelines Update - Oxygen|date=April 2009|url=http://www2.warwick.ac.uk/fac/med/research/hsri/emergencycare/prehospitalcare/jrcalcstakeholderwebsite/clinicalpracticeupdates/oxygen_guideline_combined_final_published_version_22apr09sb.pdf|accessdate= 13. 01. 2010.}} {{en}}</ref> * Ako je bolesnik vitalno ugrožen izraženom [[hipoksija|hipoksijom]], ona mora biti adekvatno lečena čak i upotrebom 100% kiseonika tokom dužeg vremenskog perioda, bez obzira na mogućnost trovanja, jer spašavamo njegov [[život]], pa je i [[rizik]] opravdan. * Kako bi se sprečila pojava retrolentalne fibroplazije novorođenčadi, savetuje se izbegavanje kontinuirane [[terapija|terapije]] kiseonikom, posebno kod prerano rođene dece, kao i dece sa niskom [[porođaj]]nom težinom, kao i primena koncentracije kiseonika u udahnutom vazduhu koje prelazi 40%, pri čemu (Pa02) mora biti ispod kritičnog nivoa od 160 [[mmHg]]. * Pomoćna, egzogena linija antioksidativne odbrane su i neenzimske supstance ([[mikroelementi]]) koji neutrališu slobodne radikale (npr: [[vitamini|vitamin E, vitamin C]], glutation (GHS), koenzim (Q10), koji takođe u uslovima loše [[ishrana|ishrane]] i izražene hiperoksije ne mogu ispoljiti svoj antioksidantnu zaštitu u dovoljnom [[obim]]u. Zato prema nekim istraživanjima ima opravdanje primena ovih mikroelemenata u većim [[doza]]ma pre početka i u toku lečenja hiperoksijom u cilju prevencije trovanja kiseonikom.<ref name="Živković"/> == Izvori == {{reflist|2}} == Povezano == {{portal|Medicina}} * [[Uticaj kiseonika na hroničnu opstruktivnu bolest pluća]] * [[Kiseonik]] * [[Hipoksija]] * [[Hiperbarična medicina]] * [[Vazduhoplovna medicina]] * [[Ronjenje]] [[Kategorija:Respiratorne bolesti]] [[Kategorija:Hiperbarična medicina]] [[Kategorija:Zrakoplovna medicina]] m2gh30jl4hrfrw4ywli40pwhxtgxa31 Hiperbarična oksigenacija 0 1326125 42587931 42559546 2026-05-05T03:10:54Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Avijacijska medicina]] → [[Kategorija:Zrakoplovna medicina]] 42587931 wikitext text/x-wiki {{Bolest |naziv = Hiperbarična oksigenacije |latinski = |slika=TcpO2 in HBOT.jpg |tekst uz sliku =Koncentracija kiseonika u bolesnom tkivu u toku udisanja normobaričnog kiseonika na sobnom vazduhu i hiperbaričnog (100% kiseonika) na pritisku od 1 i 2 atmosfere. }} '''Hiperbarična oksigenacija (HBO), hiperoksija u hiperbariji ili hiperoksigenacija u hiperbariji, disanje kiseonika pod natpritiskom,''' je veštačko povećanje ukupne količine [[kiseonik]]a u [[Fiziologija disanja čoveka|udahnutom]] [[vazduh]]u i [[Tkivo (biologija)|tkivnim]] [[tečnost]]ima organizma, primenom čistog (100%) medicinskog kiseonika (hiperoksija) na veštački uvećanom parcijalnom pritisku kiseonika, koji je veći od [[atmosferski pritisak|atmosferskog pritiska]] na nivou [[mora]] (u hiperbaričnim uslovima, npr. lečenje u hiperbaričnim komorama ili u toku ronjenja) ili kao jedna od osnovnih mera očuvanja disanja u uslovima smanjenog barometarskog pritiska u [[Atmosfera nebeskog tela|atmosferskom vazduhu]] (u hipobaričnim uslovima, npr. u toku [[Vazduhoplovstvo|letenja]] na velikim visinama ili [[Visinska bolest|boravka na visokim planinama]]).<ref name="Oriani">Oriani G, Marroni A, Wattel E, editors. ''Handbook on hyperbaric medicine''. Berlin: Springer Verlag; 1995.</ref> == Fiziološki razlozi primene HBO == Jedan od glavnih [[Fiziologija disanja čoveka|fizioloških]] razloga primene kiseonika pod uvećanim pritiskom (hiperbarična oksigenacija), je da se u narušenim uslovima [[Disanje|disanja]] zbog; sniženog parcijalnog pritiska kiseonika ili ukupnog atmosferskog pritiska sredine, [[Organizam|organizmu]] osigura normalno zasićenje (saturacija) [[hemoglobin]]a kiseonikom. Održavanjem parcijalnog pritiska kiseonika između 80 i 100 [[mmHg]], hiperbarična oksigenacija u obliku [[hiperbarična oksigenoterapija|hiperbarične oksigenoterapije]], primenjuje se kao savremena metoda lečenja mnogih stanja i bolesti.<ref name="Oriani"/> [[Datoteka:CT AAA i KS nogu.PNG|mini|desno|250p|Primenom kiseonika na uvećanom pritisku (HBO) krvnoj plazmi se daje značajno veća uloga u snabdevanju kiseonikom obolelih delova tela u narušenim uslovima oksigenacije, kao što je to slučaj kod ove bolesnice sa okluzijom leve butne arterije, koja se svakih 6 meseci, 8 godina, uspešno leči HBOT u jedno mesnoj barokomori.]] Adekvatne [[Lečenje kiseonikom|oksigenacija]] [[tkiva]] u normobaričnim uslovima (na normalnom [[atmosferski pritisak]]u i [[Koncentracija|koncentraciji]] [[kiseonik]]a do 21%), ukazuje da je količina isporučenog kiseonika koji se transportuje iz [[pluća]] do perifernih [[tkiva]] zadovoljavjući i omogućava pravilno obavljanje svih njihovih [[Metabolizam|metaboličkih funkcija]]. Međutim u određenim narušenim ambijentalnim uslovima u [[vazduh]]u (zbog snižene vrednosti pritiska (npr. ispod 1 [[Bar (jedinica)|bar]]-a ili koncentracije kiseonika ispod 21%), nastaje deficit u potrebama ćelija i tkiva za kiseonikom. Zato je za očuvanje potrebnih vitalnih funkcija ili u svrhu lečenja hipoksijom izazvanih bolesti u organizmu potrebno udisanje hiperbaričnog kiseonika. Potrošnja kiseonika je procenat kiseonika koji se oslobađa iz krvi i plazme za potrebe tkiva. Tkiva u našem telu, u mirovanju, obično troše između 5-6 ml kiseonika po jednom decilitru krvi. Međutim, postoji fiziološki maksimum koji ograničava kapacitet [[krv]]i za transport kisonika; za 1g hemoglobina se vezuje samo do 1,34 ml (0,06&nbsp;mmol) kiseonika. Brojne bolesti ili povrede nastoje da kompromituju transport kiseonika putem krvi.<ref>Arthur C. Guyton (1990). ''Medicinska fiziologija.'' Beograd Zagreb: Medicicnska knjiga.</ref> Putem krvnog sistema oko 97,5% kiseonik do [[tkiva]] se doprema vezan za [[hemoglobin]]a a samo 2,5% kiseonika prenosi [[krvna plazma]]. Zato je uloga krvne plazme kao nosioca kiseonika na normalnom (normobaričnom ) [[Atmosferski pritisak|atmosferskom pritisaku]] sasvim mala i oksigenacija tkiva uglavnom zavisi od kapaciteta hemoglobina za vezivanje kiseonika.<ref>Mujović V. M. i sar.''Fiziologija telesnih tečnosti, monografija''. [[Naučna knjiga]], Beograd,1988.</ref> Primenom kiseonika na uvećanom pritisku (hiperbaričnaoksigenacija) krvnoj plazmi se daje značajno veća uloga u snabdevanju kiseonikom organizma u narušenim uslovima oksigenacije. Naime oksigenacija tela je ja pored najvećeg mogućeg zasićenja hemoglobina (do 100%), obogaćena i uvećanom koncentracijom kiseonika rastvorenog u plazmi koja iznosi i do 2.000%. [[Mozak]] je jedna od najosetljivijih organa tela koji u velikoj meri trpi ako se javi manjak [[kiseonik]]a. Na svu sreću, mozak i najviše reaguje na hiperbaričnu oksigenaciju. To je razlog zašto se ovi pozitivni rezultati nakon pronalaska hiperbarične oksigenacije primenjuju za lečenje onih sa [[autizam|autizmom]], [[povreda|povredama mozga i nervnog sistema]], [[moždani udar|moždanim udarom]] i onih koji sa [[kognitivni poremećaji|kognitivnim poteškoćama]]<ref>{{en}} Cerebral Palsy Neurological Directory [http://hbot4u.com/cerebrallisting.html Reference] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110417005735/http://hbot4u.com/cerebrallisting.html |date=2011-04-17 }}, Pristupljeno 29. 4. 2013.</ref>. == Hiperoksigenacija u hiperbariji == {{Glavni članak|Hiperbarična medicina}} Sa povećanjem atmosferskog pritiska, pored normalnog zasićenja hemoglobina, povećava se i koncentracija kiseonika u plazmi, limfnim i cerebrospinalnim tečnostima koja dostiže nivo do 6 ml/dl krvne plazme (ovaj proces se zasniva na [[Osnovni gasni zakoni|opštim zakonima o rastvaranju gasova u tečnosti]].<ref name="ReferenceA">Bassett BE, Bennett PB. ''Introduction to the physical and physiological bases of hyperbaric therapy.'' In: Hunt TK, Davis JC. Hyperbaric Oxygen Therapy. Bethesda, MD: Undersea Medical Society; 1977:11-24.</ref> Kao rezultat hiperoksigenacije krvi i plazme nastaju sledeći pozitivni učinci; * Ukupna oksigenacija tela u hiperbaričnoj oksigenaciji sada iznosi; najveće zasićenje hemoglobina plus do 2000% uvećana koncentracije kiseonika u plazmi i drugim telesnim tečnostima. * [[Plazma]] zasićena kiseonikom ne samo da poboljšava prenos kiseonika [[hemoglobin]]om, već dostizanjem koncentracije do 6 ml/dl (na pritisku od 3 [[Atmosfera (višeznačna odrednica)|atmosfere]]) kiseonik rastvoren u plazmi prelazi [[Metabolizam|metaboličke]] zahteve [[tkiva]], [[kost]]iju i [[ćelija]], bez obzira na koncentraciju hemoglobina u krvi.<ref>Boerema I, Meyne NG, Brummelkamp WH et al. ''Lifewithout blood.'' Ned Tijdschr Geneeskd 1960; 104: 949–54.</ref> * Kiseonik koji prenosi plazma (kao nestišljiva tečnost) u stanju je da dospe i u one delove tela u kojima zbog narušene cirkulacije nije dostupan kiseonik iz [[molekul]]a [[hemoglobin]]a u [[eritrociti|crvenim krvnim zrncima]] (zbog njihove veličine kao korpuskularnih čestice većeg dijametra od molekula tečnosti).<ref>Boerema I, et al. ''Life without blood. A study of the influence of high atmospheric pressure and hypothermia on dilution of the blood.'' J Cardiovascular Surg. 1960;1:133-146.</ref> Drugim rečima, hiperbarični kiseonika je neka vrsta bezbednog „baj-pasa“ koji u bolesnom stanju obično služi kao glavni činilac u transportu kiseonika <ref>Kiserov S. O., ''Klinički aspekti primene hiperbarične oksigenacije Hiperbarična i podvodna medicina'' Beograd 1998. pp. 237-245.</ref>– npr. kod [[ugljen-monoksid|trovanja ugljen-monoksidom]], teška [[anemija]], [[venski čir|hronična rana]] itd.<ref>Gesell, Laurie B. (Chair and editor) (2008). ''Hyperbaric Oxygen Therapy Indications.'' The Hyperbaric Oxygen Therapy Committee Report (12 ed.). Durham, NC: Undersea and Hyperbaric Medical Society. {{ISBN|0-930406-23-0}}.</ref><ref>Park MK, Myers RA, Marzella L. ''Oxygen tensions and infections: modulation of microbial growth, activity of antimicrobial agents, and immunologic responses.'' Clin Infect Dis. Mar 1992;14(3):720-40. .</ref> što čini suštinu [[hiperbarična oksigenoterapija|hiperbarične oksigenoterapije]] koju primenjuje [[hiperbarična medicina]] u svakodnevnoj praksi.<ref name="ReferenceA"/><ref>Bird AD, Telfer AB. ''Effect of Hyperbaric Oxygen on Limb Circulation''. Lancet. Feb 13 1965;1(7381):355-6.</ref> == Hiperoksigenacija u hipobariji == {{Glavni članak|Vazduhoplovna medicina}} [[Datoteka:Soviet moon suit side.jpg|mini|desno|200p|Hiperbarična oksigenacija na velikim visinama moguća je samo uz pomoć specijalnog visinskog odela.]] [[Pritisak]] [[kiseonik]]a, i njegova diferencijalna razlika bitna je za pravilno zasićenje [[krv]]i kiseonikom, u toku [[Aklimatizacija čoveka na visinu|kraćeg boravka ljudi na visini]], ili kod posada [[vazduhoplov]]a u toku visinskih [[Letenje|letova]], jer sa visinom pada zasićenje krvi kiseonikom, zbog snižavanja [[barometarski pritisak|barometarskog pritiska]] [[vazduh]]a. Ovaj pad u zasićenju krvi kiseonikom može da naruši normalan proces [[Fiziologija disanja čoveka|disanja]], dovede do [[hipoksija|hipoksije]], i životno ugrozi osobu izloženu sniženom barometarskom pritisku vazduha.<ref>Debijađi, Rudi (1989). ''Osnovni problemi savremene vazduhoplovne medicine,''. VII simpozijuma vazduhoplovne medicine, Zbornik radova, Batajnica,, 157-167.</ref> Ako pretpostavimo da na visini barometarski pritisak padne na 13,3 kPa, od te vrednosti na parcijalni pritisak vodene pare (pH<sub>2</sub>O) otpada 6,3 [[Paskal (jedinica)|kPa]], za sve ostale gasove ostaje 7 [[Paskal (jedinica)|kPa]]. (13,3-6,3= 7). Na velikim visinama od 7 [[Paskal (jedinica)|kPa]], mora se oduzeti pritisak CO<sub>2</sub> tako da u vazduhu ostaje svega 3,8 kPa (7-3,2=3,8) gasa. Pod uslovom da se kiseonik ne troši od 3,8 [[Paskal (jedinica)|kPa]] treba oduzeti 4/5 koliko zauzima [[azot]], tako da na rO<sub>2</sub> otpada svega 0,8 kPa. Imajući u vidu da su do tog momenta tkiva izuzetno [[anoksija|anoksična]], značajnu količinu kiseonika apsorbuje [[krv]], tako da u plućima ostaje svega 0,26 [[Paskal (jedinica)|kPa]] pritiska kiseonika, što je nedovoljno za normalan proces disanja. Na osnovu ovoga zaključujemo da čovek na atmosferskom pritisku od 13,3 [[Paskal (jedinica)|kPa]], ne bi mogao preživeti ako bi udisao samo atmosferski vazduh.<ref>DeHart,, R. L., (1985). ''Fundamentals of aerospace medicine,''. Philadelphia: Philadelphia: Lea & Febiger,.</ref> * Od visine 3000 metara do visine od 12.200 metara, da ne bi došlo do poremećaja u organizmu zbog hipoksije, potrebno je započeti sa, hiperoksigenacijom ili dopunskim udisanjem 100% kiseonika. * Od visine 12.200 metara udisanje 100% kiseonika obavezno mora biti sa dopunskim pritiskom- natpritiskom (hiperbarična oksigenacija). Pritisak od 18,8 kPa uzima se kao donja granica disanja 100% kiseonika bez natpritiska. Disanje kiseonika pod natpritiskom (hiperbarična oksigenacija) na visini se može postići;<ref>Armstrong, H. G. (1943). ''Principles and Practice of Aviation Medicine (Second ed.)''.. Baltimore,: The Williams & Wilkins Company.</ref> * Obogaćenjem udahnutog vazduha, dovođenjem 100% kiseonika pomoću [[kiseonička maska|kiseoničke maske]] ili [[Kiseonička maska|pilotskog šlema]] * Povećanjem celokupnog barometarskog pritiska, * Hermetizacijom [[vazduhoplov|kabine vazduhoplova]], stvaranjem uslova hiperoksigenacije, dodavanjem kiseonika u hermetizovanu kabinu vazduhoplova, sa ili bez povećanja barometarskog pritiska.<ref>Bason, R; Yacavone D.W (1992). ''Loss of cabin pressurization in U.S. Naval aircraft: 1969-90''. Aviat Space Environ Med 63 (5):, 341–5.. {{PMID|1599378}}</ref> * Upotrebom specijalnog [[Anti-G odelo|visinskog odela]] sa [[Kiseonička maska|zaštitnom šlemom]], uz pomoć koga se ostvaruje disanje kiseonika pod natpritiskom (hiperbarična oksigenacija). == Povezano == * [[Kiseonik]] * [[Hiperbarična medicina]] * [[Vazduhoplovna medicina]] * [[Hiperbarična oksigenoterapija]] * [[Osnovni gasni zakoni]] * [[Barokomora]] * [[Hipoksija]] == Reference == {{reflist|2}} == Vanjske veze == * [http://midwesthbot.com/hbotstudies.php The links below are provided for further reading on Hyperbarics and Conditions.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110304172635/http://midwesthbot.com/hbotstudies.php |date=2011-03-04 }} {{Hiperbarična medicina}} [[Kategorija:Hiperbarična medicina]] [[Kategorija:Zrakoplovna medicina]] [[Kategorija:Fiziologija]] 8ucb085j3m8la8b6057l3ajxxpxy7i7 Aerootitis 0 1352007 42587918 42296546 2026-05-05T03:10:07Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Avijacijska medicina]] → [[Kategorija:Zrakoplovna medicina]] 42587918 wikitext text/x-wiki {{Infobox Bolest-lat | naziv = Barotrauma uva | latinski = Otitis barothraumatica | slika = Middle ear.png | tekst uz sliku = Prikaz organa uva | ICD10 = {{ICD10|T|70|0|t|66}} | | ICD9 = {{ICD9|993.0}} | }} '''Aerootitis''', ([[latinski|lat.]] - ''Otitis med.barothraumatica'') '''barotitis''', '''[[barotrauma]] [[uvo|srednjeg uva]] ''', je poremećaj rada [[bubna opna|bubne opne]] i drugih organa i tkiva srednjeg uva, uzrokovan disfunkcijom [[Eustahijeva tuba|Eustahieve tube]] u toku promene [[Atmosfera|pritiska vazduha]] unutar i izvan srednjeg uva. [[Eustahijeva tuba]] je mali kanal koji spaja srednje uvo sa zadnjim zidom gornjeg sprata [[Ždrelo|ždrela]] i nosa ([[latinski|lat]]- nasopharynx). Njegova svrha je da omogući izjednačenje pritiska vazduha u srednjem uvu sa pritiskom van njega. Zbog disfunkcija Eustahijeve tube, koje nastaju kada se njen kanal ne otvara tokom gutanja ili zevanja, javlja se razlika između [[pritisak|pritiska]] [[vazduh]]a unutar i izvan srednjeg uva, što izaziva nelagodnost u uvu, [[bol]]ove i druge, najčešće, privremene probleme. == Patofizilogija == Svoju ventilaciju u koju spada i regulacija [[atmosferski pritisak|barometarskog pritisaka]], srednje uvo obavlja pravilno, samo ako je obezbeđena normalna prohodnost Eustahieve tube. Poremećaji u ventilaciji srednjeg uva, kod većine slučajeva su najčešće bez posledica, i stanje se normalizuje za nekoliko dana uz primenu dekongestiva i [[antibiotik]]a. Međutim, moguća su i oštećenja, kao što su; [[gubitak sluha]], zujanje u ušima ([[latinski|lat]] - tinnitus), [[vrtoglavica]], koji mogu biti privremeni ili trajni. Funkciju E.tube mogu poremetiti različiti faktori među kojima su najučestaliji;<ref>{{en}} [http://www.american-hearing.org/disease/barotrauma.html Barotrauma, na www.american-hearing.org ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091224033250/http://www.american-hearing.org/disease/barotrauma.html |date=2009-12-24 }}, Preuzeto 11.maja 2009.</ref> * Akutna infekcija gornjih disajnih puteva,(koja zbog pojave [[otok]]a u ždrelu zatvara ždrelni otvor tube, ali i otok cele tube), * [[Iskrivljena nosna pregrada]] (lat Deviatio septi nassi) značajno otežava ventilaciju zbog stvaranja vrtložnih struja [[vazduh]]a u toku [[disanje|disanja]]. * [[Polipoza nosa]], (polipozni izraštaji stvaranju prepreku u [[nos]]u i [[ždrelo|ždrelu]] i remete normalnu ventilaciju E.tube) * [[Sinuzitis|Zapaljenje sinusa]], sa obilnom sekrecijom (podržava pojavu zapaljenja ždrelnog dela E.tube koja je praćena njenim otokom i suženjem lumena) * Anomalije u položaju donje vilice (skraćuju tetivu [[mišić]]a zatezača mekog nepca i otežavaju otvaranje tube u toku gutanja) === Negativna barotrauma uva === Sa porastom pritiska u [[atmosfera|atmosferi]], [[vazduh]] u [[uvo|srednjem uvu]] se sabija, što u slučaju prepreke u E.tubi dovodi do utiskivanja [[bubna opna|bubne opne]] prema unutrašnjosti. Ovaj poremećaj karakteriše; * uvlačenje bubne opne i sabijanje [[Uvo|lanca slušnih koščica]], * hiperemija ako se poveća ili duže traje, pojava izliva tećnosti koja ispunjava šupljinu srednjeg uva, * tačkasta krvarenja, * odlepljenje sluzokože od kosti, * hematotimpanon ako je povećanje pritiska veće od 40kPa (300 [[mmHg]]) ili * pucanje bubne opne (perforacija). === Pozitivna barotrauma uva === Sa sniženjem pritiska u [[atmosfera|atmosferi]] vazduh u srednjem uvu se širi i na 15 [[mmHg]] nasilno otvara ždrelno ušće E.tube i dovodi do izlaska viška [[vazduh]]a i izjadnačenje [[pritisak|pritiska]]. Ukoliko postoji poremećaj (prepreka) u E.tubi regulacija provetravanja je onemogućena, što uvećava pritisak na 50, 100, 200 mmHg pa i više, da bi se otvorio ždrelni deo tube. Ovaj pritisak vrši snažano nagnječenje sluzokože srednjeg uva i potiskuje bubnu opnu prema spolja.Ovaj poremećaj karakteriše; * ispupčna bubna opna, * rastezanje lanca slušnih koščica, * anemija (malokrvnost) sluzokože (teži oblik), * nagnjećenje i razderotina sluzokože, * hematotimpanon, * pucanje (perforacija) bubne opne, * prolazna ili trajna nagluvost. === Eksplozivna i akustička barotrauma uva === Najteži oblik aerootitisa, (sa značajnim oštećenjima bubne opne i unutrašnjeg uva), izaziva eksplozivna ili [[blast povreda|blast]] [[barotrauma]], koja nastaje zbog dekompresije izazvane dejstvom jakog vazdušnog talasa u toku [[eksplozija|eksplozije]]. Pojava nagle razlika u pritisku između unutrašnjosti organizma i spoljne površine tela uzrokuje povrede unutrašnjih organa ispunjenih vazduhom, kao što su [[pluća]], gastrointestinalni trakt i [[uvo]].<ref>Bason R, Yacavone DW (May 1992). "Loss of cabin pressurization in U.S. Naval aircraft: 1969-90". Aviat Space Environ Med 63 (5): 341–5. {{PMID|1599378}}</ref> == Predispozicija == Predisponirajući faktori rizika za nastanak aerootitisa su; faktori koji potiču iz sredine i faktori koji nastaju zbog različitih stanja i poremećaja u organizmu. === Faktori sredina === * Aktivnosti sa velikim i brzim promenama [[nadmorska visina|nadmorske visine]], kao što je; ** letenje [[avion]]om, [[balon]]om ili [[paraglajder]]om, ** [[padobranstvo|skakanje padobranom]], ** [[ronjenje]], ** [[barokomora|boravak u hipo i hiperbaričnim komorama]], ** prindno napuštanje [[podmornica|podmornice]], * [[Eksplozija]]; izazivana talasom pritiska u medijumu u kojem se odigravaju, (pod zemljom, u vodi, u vazduhu) === Poremećaji u organizmu === * [[Alergija]] ili hronične infekcije gornjih disajnih puteva, * Upale uha ili [[Sinuzitis|sinusna]] * Suženje Eustahijeve tube, * Prisutnost [[tumor]]a uz opstrukciju [[latinski|latnasopharynx]]-a * Deca sa velikim adenoidnim vegatacijama * Starost: deca (njihova eustahijeva tuba je uža.) == Aerootitis kod pojedinih aktivnosti == === Ronjenje === Kod podvodnih ronioca pojava aertootitisa koji oni popularno zovu ''„gnječenje srednjeg uva“'', relativno je česta pojava. Ronioci moraju stalnim provetravanjem, preko E.Tube da obezbede da se pritisak u srednjem uvu izjednači sa povećanim pritiskom koji se javlja kod zaranjanja. Međutim, ako ronilac ima probelema ili ne može da izjednači pritisak, a on postane značajno veći u srednjem uvu se javlja krvarenje. U težim slučajevima ovo vodi do rascepa bubne opne, a kroz tako stvoreni otvor može da uđe hladna voda i da izazove vrtoglavicu i dezorijentaciju. Kod težih oštećenja može doći i do [[barotrauma|barotraume unutrašnjeg uva]] koja vodi nastanku perilimfatičnih fistula i [[dekompresiona bolest|dekompresione bolesti]], u kojoj gasni mehurići mogu oštetiti labirint. === Letenje === Pritisak vazduha u toku leta, u kabinama vazduhoplova, održava se na nivou koji obezbeđuje potreban komfor pilotima i putnicima [[avion]]a. Komforni pritisak vazduha u kabini vazduhoplova se tokom leta održava kompresorima i ekvivalentan je [[atmosferski pritisak|atmosferskom pritisaku]] na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 1.500 do 2.000 metara iznad [[mora]]. Obzirom na činjenicu da postoji razlika u pritisku vazduha na nivou mora i na nadmorskoj visini, u toku uspona ili sletanja aviona mogu se javiti bolovi u ušima, sinusima, [[zubi]]ma. === Boravak u barokomori === Aerootitis je jedna od najčešćih barotrauma u toku boravka u [[Barokomora|barokomori]]. Najčešće se javlja kod dugih protokola na većim atmosferskim pritiscima (rekompresiona terapije ronilaca, lečenje gasne [[gangrena|gangrene]] i sličnih stanja) ili zbog;<ref>Oriani G, Marroni A, Wattel E, editors. Handbook on hyperbaric medicine. Berlin: Springer Verlag; 1995.</ref> * Nepravilno obavljene dijagnostike ([[Hiperbarična medicina|vidi kontraindikacije za primenu HBOT]]) * Neadekvatna priprema bolesnika (nisu preventivno stavljene kapi u nos,nije otstranjena ušna mast, bolesnik nije upoznat sa načinom izjednačavanja pritiska u E.tubi itd) * Nepridržavanje protokola propisanog za kompresiju/dekompresiju [[barokomora|barokomore]] * Nagla dekompresija (preventivna ili havarijska) * Otkaz opreme zbog kvara i nedostatka [[gas]]a. {{izdvojeni citat|Kada govorimo o standardnom protokolu [[Hiperbarična medicina|HBOT]], (a to je u celom svetu prihvaćeni radni pritisak 1.5 – 2.5 [[Bar (jedinica)|bara]],u jednodnevnim tretmanima od 60 do 90 minuta), pri čemu se [[kiseonik]] primenjuje sve vreme terapije, uz pravilno izabranu brzinu kompresije/dekompresije i korektno izvrešen pregled (uz strogo poštovanje propisanih kontranidikacija), pojava aerootitisa je jako retka.}} == Klinička slika i dijagnoza == [[Datoteka:Gray919.png|mini|desno]] Kliničku sliku ovog poremećaja, koji se može javiti na jednom uvu ili obostarno, karakteriše sledeća [[simptomi bolesti|simptomatologija]]; * Osećaj punoće ili ([[engleski|eng]] - „clogging“) u uvu * Nelagodnost ili [[bol]] u uvu * Nagluvost * Osećaj zvonjenja u uvu (zujanje u ušima) * Vrtoglavica Bolesnik se ne može osloboditi ovih simptoma, gutanjem zevanjem ili za žvakanjem i ako se blokada E.tube nastavi duže vreme može doći do infekcije i pojave klasične upale srednjeg uva ([[latinski|lat]]- Otitis med.acuta) * Otoskopski se vidi ispupčena ili uvučena [[bubna opna]] (koja kod jačeg pritiska sliči akutnoj upali srednjeg uva)i defekt bubne opne u vidu linearne ili nepravilne, jednostruke ili višestruke pukotine, sa raskidanima i krvlju podlivenim ivicama. * Pri težim povredama može se videti kvavljenje iz spoljnejeg ušnog kanala. * Najozbiljnija komplikacija nelečene traumatske perforacije bubne opne je [[holestaeatom]] usled urastanja [[Epitel|pločastog epitela]] u [[uvo|srednje uvo]], a kod jačih oštećenja moguća je reverzibilna ali ređe i trajna [[nagluvost]]. == Lečenje == Kod većine ljudi aerootitis sa lako može korigovati nakim od metoda; Kada se simptomi poremaćaja ne normalizuju potrebno je lečenjem postići izjednačenje pritiska u srednjem uvu, uspostavljanjem normalne funkcije E.Tube, sprečiti simptome upale srednjeg uva, a bolesniku olakšati tegobe.<ref>Blanshard JD, Maw AR, Bawden R. ''Conservative treatment of otitis media with effusion by autoinflation of the middle ear''. Clin Otolaryngol Allied Sci. 1993 Jun;18(3):188-92</ref> U lečenju se primenjuju ovi lekovi i metode; * Lekovi za smanjenje [[otok]]a nosne sluzokože, * Antihistaminici, * Analgetici i antipiretici, * Valsalva manevar,koji se izvodi na sledeći način: prstima zatvorite nozdrve, zatvoriti usta i umerenom silom duvajte vazduh prema nosu kao kada Vam je zapušen nos (manevar ponoviti više puta) * Prema potrebi sprovesti hirurški tretman koji se sastoji u hirurškom rezu na bubnoj opni u cilju izjednačavanja pritiska vazduha i drenaže nakupljenog sekreta u srednjem uvu, Konzervativno i hirurško lečenja je potrebno i kod komplikacija aerootitisa: nekontrolisanog rascepa bubne opne izazvan razlikom pritiska (obično se javlja kod eksplozivne dekompresije i blast povrede).<ref name="Mirza">Mirza S, et al. ''Otic barotrauma from air travel''. Journal of Laryngology and Otology. 2005;119(5):366-370.</ref> == Epidemiologija == Učestalos arootitisa je oko 10% kod odraslih osoba, a 20% u dece. U studiji objavljenoj [[2004]]., Stangerup SE., navodi da je 14% od 188 putnika [[24. novembar|24. novembra]] [[2001]]. u toku leta avionima kompanije SAS i Kastrup et Heathrow, zadobilo aerootitis.<ref>Stangerup SE, Klokker M, Vesterhauge S, Jayaraj S, ReaP, Harcourt J, Point ''Prevalence of Barotitis and Its Prevention and Treatment with Nasal Balloon Inflation: A Prospective, Controlled Study''. Otol Neurotol 25:89-94,2004.</ref> Trogodišnja studija sprovedena kod 111 bolesnika koji su lečeni 2394 puta rutinskom [[hiperbarična medicina|hiperbaričnom oksigenoterapijom]] u [[barokomora|barokomori]] pokazala je da je ukupna stopa barotrauma uva i sinusa 3,05 slučajeva na 100 seansi. Većina simptoma dogodila se tokom početna tri tretmana uz minimalano povećanje pritiska. Barotarauma sinusa u ovom istraživanju registrovana je u 5% a barotrauma uva u 95% slučaja.Osnovna bolest zbog koje su lečeni bolesnici [[Hiperbarična medicina|HBOT]] nije bila od uticaja na pojavu [[Aerosinusitis|aerosinuzitisa]] i aerootitisa. <ref name="Fitzpatrick" >{{en}}Fitzpatrick DT, Franck BA, Mason KT, Shannon SG (1999). ''Risk factors for symptomatic otic and sinus barotrauma in a multiplace hyperbaric chamber''. Undersea Hyperb Med 26 (4): 243–7. {{PMID|10642071}}. [http://archive.rubicon-foundation.org/2316. Rubicon-foundation ]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> == Prevencija == === U toku ronjenja === Većina ronilačkih klubova roniocima savetuju brojne mere prevencije aerootitisa. Citiramo neke od mera koje su navedene u Uputstvu za medicinsko obezbeđenje podvodnih aktivnosti;<ref>{{sr}} [http://www.yu-fitness.com/forum/index.php?topic=13086.0;imode Principi medicinskog obezbeđenja podvodnih aktivnosti]{{Dead link|date=October 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Preuzeto: maj 2009.</ref> {{izdvojeni citat|Medicinska kontrola nad svim vidovima podvodnih aktivnosti ima izvanredan znacaj za sigurnost ronjenja. Kontrola treba da obuhvati: nastavu, obučenost i osposobljenost ucesnika u ronjenju, planiranje i pripremu za ronjenje, ronilačku opremu, ronilacki medij za disanje, uređaje za rekompresiju, proces ronjenja i ispravnost vođenja ronilacke dokumentacije.}} === U toku boravak u barokomori === Preventivne mere koje treba sprovesti kod osoba koje se leče ili borave u barokomorama su; * Pre izlaganja [[hiperbarična medicina|HBO]] obavezno obaviti otorinolarinološki pregled, savesno i korektno, * U slučaju pojave ušne masti u spoljnem ušnom hodniku isti treba temeljno isprati * Pacijente u aktutnoj fazi bolesti uha, nosa i sinusa ne izlagati HBOT * Pre ulaska u komoru preventivno staviti kapi u nos a po potrebi dati i antihistaminik * Obučiti pacijenta za izjednačavanje pritiska u srednjem uvu, * Kompresiju i dekompresiju kod hroničnih bolesnika ili pri najavi od strane pacijenta pojave pritiska u ušima i bolova u predelu sinusa, maksimalno usporiti, uz povremene zastanke ako je potrebno do stabilizacije stanja. * Po završenoj HBOT pacijent mora najmanje 20 min biti pod kontrolom lekara === U toku letenja === Većina avio-kompanije putnicima pre letenja avionom savetuju brojne mere prevencije aerootitisa.<ref>{{en}} [http://www.entnet.org/HealthInformation/earsAltitude.cfm Uši i nadmorska visina, na sajtu američke akademije za otorilolaringologiju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090426003445/http://www.entnet.org/HealthInformation/earsAltitude.cfm |date=2009-04-26 }} Preuzeto: 9 maj 2009.</ref> {{izdvojeni citat| '''Citat iz brošure jedne od avio-kompanija;''' * Pre leta konsultujte se sa svojim lekarem, ukoliko ste imali tegobe pri ranijim letovima ili ste bolovali od ove bolesti. * Odložite putovanje avionom ako je hladno, ili imate infekciju sinusna ili je prisutna alergija paranazalnih šupljina. * Pacijenti u dobrom zdravstvenom stanju preventivno mogu uzeti jednu tabletu ili lek za smanjivanje kongestije nosa (nosni sprej) oko sat vremena pre poletanja ili sletanja. * Izbjegavajte spavanje tokom, sletanja. * Sišite ili žvaćite žvakaću gumu ili tvrde bombone, neposredno pred poletanje i tokom sletanja. * Kada osetite tegobu u ušima, nemojte koristiti silu. Ispravna tehnika uključuje samo stvaranje pritiska uz pomoć mišića obraza i grla,(Valsalva manevar).}} == Povezano == * [[Barotrauma]] * [[Aerosinusitis]] * [[Ronjenje]] * [[Vazduhoplovna medicina]] * [[Hiperbarična medicina]] * [[Kiseoničko uvo]] == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Middle ear}} [[Kategorija:Uvo]] [[Kategorija:Bolesti]] [[Kategorija:Zrakoplovna medicina]] [[Kategorija:Hiperbarična medicina]] [[hr:Bubnjište]] [[nl:Oor#Middenoor]] 9w4zawpkyyrfso55jfnl3wwfib3o0s2 Prodan Rupar 0 1352215 42587441 42587417 2026-05-04T14:18:24Z Edgar Allan Poe 29250 Vraćena izmjena korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2026-26967-64|~2026-26967-64]] ([[User talk:~2026-26967-64|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika/korisnice [[User:AcaBot|AcaBot]] 42358270 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Prodan Rupar | slika = | širina_slike = | opis_slike = | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = 1815. | mesto_rođenja = [[Trusina (Berkovići)|Trusina]] | datum_smrti = 1875. | mesto_smrti = [[Plana]] }} '''Prodan Rupar''' ([[Trusina (Berkovići)|Trusina]], [[1815]] — [[Plana]] [[1875]]) bio je jedan od vođa Hercegovačkog ustanka 1875. Isticao se u u lokalnim ustancima koji su se javljali posle 1852. u [[Hercegovina|Hercegovini]]. == Biografija == Vođe naroda u [[Hercegovina|Hercegovini]] Prodan Rupar, Petar Radović, Jovan Gutić, Simun Zečević, Ilija Stevanović i Trivko Grubačić tokom avgusta i septembra 1874. sastaju se i odlučuju da počnu pripreme za ustanak. Donose odluke o pripremi oružja i municije, mjesta za zbjegove naroda, pripremi podrške [[Crna Gora|Crne Gore]] ustanku i pripremaju sve tako da se ustanak digne na proljeće 1875. Ova grupa je u oktobru stupila u pregovore sa crnogorskim knezom (knjazom ) [[Nikola I Petrović|Nikolom Prvim Petrovićem]]. Turci su doznali za pregovore sa knezom i pokušavaju da pohapse kolovođe, ali ovi bježe u Crnu Goru u zimu 1874. na 1875. Velike sile su se umiješale, naročito Austrougarska koja je zarad svojih interesa u BiH tražila od Turske da pomiluje kolovođe i izvrši amnestiju . Turci pod pritiskom pristaju i ulaze u pregovore. U [[Nevesinjska puška|velikom ustanku]] u Hercegovini (1875—1878) Prodan Rupar je bio jedan od najistaknutijih ustaničkih vođa. Umire 1875. godine u mjestu Plana kod Bileće. == Povezano == * [[Nevesinjska puška]] * [[Bitka kod Vučjeg dola]] == Literatura == * [[Enciklopedija Jugoslavije]] JLZ Zagreb 1971. tom 8 (Srbija—Ž). str. 625. {{Lifetime|1815|1877|Rupar, Prodan}} [[Kategorija:Biografije, Nevesinje]] 14nmhyi7b8oeo9l8hx77i81b6e7jia2 Hirschaid 0 1359868 42587537 42531818 2026-05-04T20:35:32Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42587537 wikitext text/x-wiki {{Grad u Nemačkoj | naziv = Hiršajd | izvorni_naziv = ''Hirschaid'' | slika = | opis_slike = Hiršajd | gradska_zastava = | grb = Wappen von Hirschaid.png | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Bavarska]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 11.707<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 286 | aglomeracija = | površina = 41,0 | gšir = 49.81667 | gduž = 10.98333 | nadmorska_visina = 248 | registarska_oznaka = BA | pozivni_broj = 09543 | poštanski_kod = 96114 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.hirschaid.de www.hirschaid.de] | gradonačelnik = ''Andreas Schlund'' | stranka = CSU | ije = da }} '''Hiršajd''' ({{jez-nem|Hirschaid}}) je grad u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Bavarska]]. Jedno je od 36 opštinskih središta okruga [[Okrug Bamberg|Bamberg]]. Prema procjeni iz 2010. u gradu je živjelo 11.707 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 9471145. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Hirschaid in BA.svg|mini|levo|250px|Položaj grada u okrugu Bamberg]] Hiršajd se nalazi u saveznoj državi [[Bavarska]] u okrugu Bamberg. Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 248 metara. Površina opštine iznosi 41,0&nbsp;km². U samom gradu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 11.707 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 286 stanovnika/km². == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal Nemačka}} {{Commonscat|Hirschaid}} * [http://www.hirschaid.de Zvanični sajt opštine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090508150049/http://www.hirschaid.de/ |date=2009-05-08 }} {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Bamberg}} [[Kategorija:Gradovi u Bavarskoj|Hiršajd]] 7igifikdgfd3kubxpo17xl9vnkonfso Aerodrom Stuttgart 0 1360214 42587466 42354059 2026-05-04T15:30:48Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Flughafen Stuttgart]] na [[Aerodrom Stuttgart]] 42354059 wikitext text/x-wiki {{Aerodrom kutijica | ime =Aerodrom Stuttgart | izvorni_naziv = Flughafen Stuttgart | logo = | opis_slike = Aerodrom Stuttgart | slika =EDDS - 001.jpg | IATA = STR | ICAO = EDDS | tip = Javni | operator = Flughafen Stuttgart GmbH | otvoren = | država = [[Nemačka]] | najbliži_grad = [[Stuttgart]] | nadmorska_visina = 389 | nadmorska_visina_ft = 1276 | koordinate = | broj_pista = | ugao_piste = 07/25 | dužina_piste_m = 3.345 | dužina_piste_ft = 10.974 | površina_piste = Beton }} '''Aerodrom Stuttgart''' ({{IATA|STR}}, {{ICAO|EDDS}}) ({{jez-nem|Flughafen Stuttgart}}) je međunarodni aerodrom u [[Nemačka|Nemačkoj]]. Smešten je 13&nbsp;km južno od centralna Štutgarta i važan je hub za nemačke niskotarifne [[avio-kompanija|avio-kompanije]] [[Germanwings]] i [[TUIfly]]. Po broju putnika je sedmi aerodrom u Nemačkoj i jedini veći aerodrom sa samo jednom pistu. Kroz aerodrom je 2007. prošlo 10.326.027 putnika. == Historija == Aerodrom je bio izgrađen 1939. godine čime menja [[Aerodrom Biblingen]]. Godine 1945. Američko Vazduhoplovstvo je preuzelo aerodrom i danas južnu stranu aerodroma koristi kao bazu za [[helikopter]]e. 1948. godine vlada Nemačke je uzela kontrolu nad aerodromom. Nakon Drugog svetskog rata pista je bila produžena od 1.800 metara u 1948, 2.250 metara u 1961 i na kraju do 3.345 metara u 1996. godini. Originalni terminal iz 1938. godine je zamenjen 2004. i danas postoje četiri terminala sa godišnjim kapacitetom od 12 miliona putnika. == Avio-kompanije i destinacije == {{Ažurirati}} Sledeće avio-kompanije koriste Aerodrom Štutgart (od aprila 2008.) === Terminal 1 === [[Datoteka:FlughafenStuttgart.jpg|mini|200px|Terminal 1]] [[Datoteka:Stuttgart Airport 2006 by-RaBoe 01.jpg|mini|200px|Terminal 1]] * [[Britiš ervejz]] (London-[[Heathrow]]) * [[Ejgijan erlajns]] (Atina, Solun) * [[LOT Poliš erlajns]] (Varšava) * [[Lufthanza]] (Barselona, Berlin-Tegel, London-[[Heathrow]], Frankfurt, Hamburg) ** [[Lufthanza Ridženal]] letove obavlja [[Augsburg ervejz]] (Minhen) ** [[Lufthanza Ridženal]] letove obavlja [[Evrovings]] (Bilbao, Bremen, Diseldorf, Pariz-Šarl de Gol) ** [[Lufthanza Ridženal]] letove obavlja [[Kontakt er]] (Minehn, Turin, Hanover) ** [[Lufthanza Ridženal]] letove obavlja [[Lufthanza SitiLajn]] (Barselona, Berlin-Tegel, Beč, Brisel, Diseldorf, Marselj, Milano-Malpensa, Minhen, Pariz-Šarl de Gol, Firenca, Frankfurt, Hanover) * [[Malev]] (Budimpešta, Sarmelek [sezonski]) * [[Ostrijan erlajns]] ** [[Ostrijan erous]] (Beč) * [[Skandinejvijan erlajns sistem]] (Kopenhagen) * [[Svis internešnal er lajns]] ** [[Svis internešnal er lajns]] letove obavlja [[Svis juropijan er lajns]] (Cirih) * [[Terkiš erlajns]] (Ankara, Izmir, Istanbul-Ataturk) === Terminal 2 === * [[DŽermanvings]] (Ankara, Atina, Barselona, Bastija, Beograd-Nikola Tesla, Berlin-Šenefeld, Beč, Budimpešta, Bukurešt-Baneasa, Varšava, Drezden, Zagreb, Istanbul-Sabiha Gokčen, Katovice, Lisabon, London-Stansted, Madrid, Malta, Moskva-Vnukovo, Priština, Rim-Leonardo da Vinči, Solun, Split, Hamburg) === Terminal 3 === [[Datoteka:EDDS rwy from Weidacher Hoehe.JPG|mini|200px|Pista]] [[Datoteka:Delta B763 N1201P.jpg|mini|200px|[[Delta er lajns]] [[Boing 767|Boing 767-300sleti]] na Aerodrom Štutgartu]] * [[Alitalija]] ** [[Alitalija]] letove obavlja [[Alitalija ekspres]] (Milano-Milpensa) * [[Blu er]] (Arad, Bukurešt-Baneasa, Sibinj [počinje od 1. juna 2008.]) * [[Delta er lajns]] (Atlanta) * [[erberlin]] (Alikante, Berlin-Tegel, Beč, Dizdeldorf, Palma de Majorka, Hamburg, Hurgada) ** [[erberlin]] letove obavlja [[Luftfahrtgeselšaft Valter]] (Dortmund) * [[Er Frans]] (Pariz-Šarl de Gol) ** [[Er Frans]] letove obavlja [[Ridženal]] (Lion) * [[Iks-El ervejz Nemačka]] (Fuertevemtura, Priština) * [[Jat ervejz]] (Beograd-Nikola Tesla) * [[Karpater]] (Temišvar) * [[KLM]] (Amsterdam) ** [[KLM]] letove obavlja [[KLM Sitihoper]] (Amsterdam) * [[Kondor]] (Ankara, Jerez de la Frontera, Lanzarote, Las Palma, Malaga, Palma de Majorka, Santa Kruz de la Palma, Tenerife-Jug, Faro, Fuerteventura, Funčal, Hurgada) * [[LTU Internešenal]] (Antalija, Varna, Iraklion, Katanija, Kerkira, Monastir, Palma de Majorka, Priština, Samos, Solun, Faro, Hurgada) * [[Olimpik erlajns]] (Atina, Solun) * [[Sajrus erlajns]] (Minster/Osnabrik) * [[TUIflaj]] (Agadir, Antalija, Araksos, Bari, Berlin-Tegel, Bilbao, Bodrum, Valencija, Venecija, Dalaman, Dubrovnik, Jerez de la Frontera, Kaligari, Katanija, Kerkira, Kos, Lajpcig/Hale, Lanzarote, Las Palma, Luksur, Mahon, Malaga, Mančester, Marakeč, Marsa Alam, Milano-Bergamo, Napulj, Olbia, Palermo, Palma de Majorka, Pisa, Porto, Rijeka, Rimini, Rodos, Stokholm-Arlnada, Silt [počinje od jula 2008.], Tenerife-Jug, Solun, Faro, Fuerteventure, Funčal, Hurgada, Čanija, Šarm el Šeih) * [[Tuniser]] (Đerba, Monastir) * [[Finer]] ** [[Finer]] letove obavlja [[Finkom erlajns]] (Helsinki) * [[Flajbe]] (Birmingem) * [[Hamburg internešenel]] (Bodrum, Kos, Priština) * [[ČSA]] (Prag) === Terminal 4 === * [[B&H erlajns]] (Sarajevo) * [[Bulgarijan er čarter]] (Burgas, Varna) [sezonski] * [[Evrosiprija erlajns]] (Pafos) * [[Er Via]] (Burgas, Varna) [sezonski] * [[Nuveler]] (Monastir) * [[Pegasus erlajns]] (Ankara, Antalija, Istanbul-Sabiha Gokčen, Izmir) * [[SanEkspres]] (Antalija, Bodrum, Izmir) * [[Skaj erlajns]] (Antalija) == Vanjske veze == {{Commonscat|Stuttgart Airport}} * [http://www.stuttgart-airport.com/sys/index.php?section_id=0&id=0&lang=1 Aerodrom Štutgart - Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110716160324/http://www.stuttgart-airport.com/sys/index.php?section_id=0&id=0&lang=1 |date=2011-07-16 }} * [http://195.243.185.195/view/index.shtml Webcam na Aerodrom Štutgart]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.airliners.net/search/photo.search?aircraft_genericsearch=&airlinesearch=&countrysearch=-+Stuttgart+%28-+Echterdingen%29+%28STR+%2F+EDDS%29&specialsearch=&daterange=&keywords=&range=&sort_order=&page_limit=15&thumbnails=&calccount=1259767&truecount=false&engine_version=6.0 Fotografije od Aerodrom Štutgart] [[Kategorija:Aerodromi u Njemačkoj|Š]] [[Kategorija:Stuttgart]] jifuj444fqkgzqbnno3nwe2l5ac6205 42587472 42587466 2026-05-04T15:31:26Z Edgar Allan Poe 29250 42587472 wikitext text/x-wiki {{Aerodrom kutijica | ime =Aerodrom Stuttgart | izvorni_naziv = Flughafen Stuttgart | logo = | opis_slike = Aerodrom Stuttgart | slika =EDDS - 001.jpg | IATA = STR | ICAO = EDDS | tip = Javni | operator = Flughafen Stuttgart GmbH | otvoren = | država = [[Nemačka]] | najbliži_grad = [[Stuttgart]] | nadmorska_visina = 389 | nadmorska_visina_ft = 1276 | koordinate = | broj_pista = | ugao_piste = 07/25 | dužina_piste_m = 3.345 | dužina_piste_ft = 10.974 | površina_piste = Beton }} '''Aerodrom Stuttgart''' ({{IATA|STR}}, {{ICAO|EDDS}}) ({{jez-nem|Flughafen Stuttgart}}) je međunarodni aerodrom u [[Nemačka|Nemačkoj]]. Smešten je 13&nbsp;km južno od centralna Štutgarta i važan je hub za nemačke niskotarifne [[avio-kompanija|avio-kompanije]] [[Germanwings]] i [[TUIfly]]. Po broju putnika je sedmi aerodrom u Nemačkoj i jedini veći aerodrom sa samo jednom pistu. Kroz aerodrom je 2007. prošlo 10.326.027 putnika. == Historija == Aerodrom je bio izgrađen 1939. godine čime menja [[Aerodrom Biblingen]]. Godine 1945. Američko Vazduhoplovstvo je preuzelo aerodrom i danas južnu stranu aerodroma koristi kao bazu za [[helikopter]]e. 1948. godine vlada Nemačke je uzela kontrolu nad aerodromom. Nakon Drugog svetskog rata pista je bila produžena od 1.800 metara u 1948, 2.250 metara u 1961 i na kraju do 3.345 metara u 1996. godini. Originalni terminal iz 1938. godine je zamenjen 2004. i danas postoje četiri terminala sa godišnjim kapacitetom od 12 miliona putnika. == Avio-kompanije i destinacije == {{Ažurirati}} Sledeće avio-kompanije koriste Aerodrom Štutgart (od aprila 2008.) === Terminal 1 === [[Datoteka:FlughafenStuttgart.jpg|mini|200px|Terminal 1]] [[Datoteka:Stuttgart Airport 2006 by-RaBoe 01.jpg|mini|200px|Terminal 1]] * [[Britiš ervejz]] (London-[[Heathrow]]) * [[Ejgijan erlajns]] (Atina, Solun) * [[LOT Poliš erlajns]] (Varšava) * [[Lufthanza]] (Barselona, Berlin-Tegel, London-[[Heathrow]], Frankfurt, Hamburg) ** [[Lufthanza Ridženal]] letove obavlja [[Augsburg ervejz]] (Minhen) ** [[Lufthanza Ridženal]] letove obavlja [[Evrovings]] (Bilbao, Bremen, Diseldorf, Pariz-Šarl de Gol) ** [[Lufthanza Ridženal]] letove obavlja [[Kontakt er]] (Minehn, Turin, Hanover) ** [[Lufthanza Ridženal]] letove obavlja [[Lufthanza SitiLajn]] (Barselona, Berlin-Tegel, Beč, Brisel, Diseldorf, Marselj, Milano-Malpensa, Minhen, Pariz-Šarl de Gol, Firenca, Frankfurt, Hanover) * [[Malev]] (Budimpešta, Sarmelek [sezonski]) * [[Ostrijan erlajns]] ** [[Ostrijan erous]] (Beč) * [[Skandinejvijan erlajns sistem]] (Kopenhagen) * [[Svis internešnal er lajns]] ** [[Svis internešnal er lajns]] letove obavlja [[Svis juropijan er lajns]] (Cirih) * [[Terkiš erlajns]] (Ankara, Izmir, Istanbul-Ataturk) === Terminal 2 === * [[DŽermanvings]] (Ankara, Atina, Barselona, Bastija, Beograd-Nikola Tesla, Berlin-Šenefeld, Beč, Budimpešta, Bukurešt-Baneasa, Varšava, Drezden, Zagreb, Istanbul-Sabiha Gokčen, Katovice, Lisabon, London-Stansted, Madrid, Malta, Moskva-Vnukovo, Priština, Rim-Leonardo da Vinči, Solun, Split, Hamburg) === Terminal 3 === [[Datoteka:EDDS rwy from Weidacher Hoehe.JPG|mini|200px|Pista]] [[Datoteka:Delta B763 N1201P.jpg|mini|200px|[[Delta er lajns]] [[Boing 767|Boing 767-300sleti]] na Aerodrom Štutgartu]] * [[Alitalija]] ** [[Alitalija]] letove obavlja [[Alitalija ekspres]] (Milano-Milpensa) * [[Blu er]] (Arad, Bukurešt-Baneasa, Sibinj [počinje od 1. juna 2008.]) * [[Delta er lajns]] (Atlanta) * [[erberlin]] (Alikante, Berlin-Tegel, Beč, Dizdeldorf, Palma de Majorka, Hamburg, Hurgada) ** [[erberlin]] letove obavlja [[Luftfahrtgeselšaft Valter]] (Dortmund) * [[Er Frans]] (Pariz-Šarl de Gol) ** [[Er Frans]] letove obavlja [[Ridženal]] (Lion) * [[Iks-El ervejz Nemačka]] (Fuertevemtura, Priština) * [[Jat ervejz]] (Beograd-Nikola Tesla) * [[Karpater]] (Temišvar) * [[KLM]] (Amsterdam) ** [[KLM]] letove obavlja [[KLM Sitihoper]] (Amsterdam) * [[Kondor]] (Ankara, Jerez de la Frontera, Lanzarote, Las Palma, Malaga, Palma de Majorka, Santa Kruz de la Palma, Tenerife-Jug, Faro, Fuerteventura, Funčal, Hurgada) * [[LTU Internešenal]] (Antalija, Varna, Iraklion, Katanija, Kerkira, Monastir, Palma de Majorka, Priština, Samos, Solun, Faro, Hurgada) * [[Olimpik erlajns]] (Atina, Solun) * [[Sajrus erlajns]] (Minster/Osnabrik) * [[TUIflaj]] (Agadir, Antalija, Araksos, Bari, Berlin-Tegel, Bilbao, Bodrum, Valencija, Venecija, Dalaman, Dubrovnik, Jerez de la Frontera, Kaligari, Katanija, Kerkira, Kos, Lajpcig/Hale, Lanzarote, Las Palma, Luksur, Mahon, Malaga, Mančester, Marakeč, Marsa Alam, Milano-Bergamo, Napulj, Olbia, Palermo, Palma de Majorka, Pisa, Porto, Rijeka, Rimini, Rodos, Stokholm-Arlnada, Silt [počinje od jula 2008.], Tenerife-Jug, Solun, Faro, Fuerteventure, Funčal, Hurgada, Čanija, Šarm el Šeih) * [[Tuniser]] (Đerba, Monastir) * [[Finer]] ** [[Finer]] letove obavlja [[Finkom erlajns]] (Helsinki) * [[Flajbe]] (Birmingem) * [[Hamburg internešenel]] (Bodrum, Kos, Priština) * [[ČSA]] (Prag) === Terminal 4 === * [[B&H erlajns]] (Sarajevo) * [[Bulgarijan er čarter]] (Burgas, Varna) [sezonski] * [[Evrosiprija erlajns]] (Pafos) * [[Er Via]] (Burgas, Varna) [sezonski] * [[Nuveler]] (Monastir) * [[Pegasus erlajns]] (Ankara, Antalija, Istanbul-Sabiha Gokčen, Izmir) * [[SanEkspres]] (Antalija, Bodrum, Izmir) * [[Skaj erlajns]] (Antalija) == Vanjske veze == {{Commonscat|Stuttgart Airport}} * [http://www.stuttgart-airport.com/sys/index.php?section_id=0&id=0&lang=1 Aerodrom Štutgart - Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110716160324/http://www.stuttgart-airport.com/sys/index.php?section_id=0&id=0&lang=1 |date=2011-07-16 }} * [http://195.243.185.195/view/index.shtml Webcam na Aerodrom Štutgart]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.airliners.net/search/photo.search?aircraft_genericsearch=&airlinesearch=&countrysearch=-+Stuttgart+%28-+Echterdingen%29+%28STR+%2F+EDDS%29&specialsearch=&daterange=&keywords=&range=&sort_order=&page_limit=15&thumbnails=&calccount=1259767&truecount=false&engine_version=6.0 Fotografije od Aerodrom Štutgart] [[Kategorija:Aerodromi u Njemačkoj|Stuttgart]] [[Kategorija:Stuttgart]] 37b53fn4kc5mtm2n0a4mf7qwjeygaj6 Bausendorf 0 1365489 42587443 42527730 2026-05-04T14:26:50Z -wuppertaler 176393 photo added 42587443 wikitext text/x-wiki {{Grad u Nemačkoj | naziv = Bauzendorf | izvorni_naziv = ''Bausendorf'' | slika = Bausendorf 01.jpg | opis_slike = Bauzendorf | gradska_zastava = | grb = DEU Bausendorf COA.svg | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Rajna-Palatinat]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 1.291<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 109 | aglomeracija = | površina = 11,9 | gšir = 50.01556 | gduž = 6.99778 | nadmorska_visina = 177 | registarska_oznaka = WIL | pozivni_broj = 06532 | poštanski_kod = 54538 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.bausendorf.de/ www.bausendorf.de] | gradonačelnik = ''Oskar Steinmetz'' | stranka = [[Freie Wähler]]liste | ije = da }} '''Bauzendorf''' ({{jez-nem|Bausendorf}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]]. Jedno je od 107 opštinskih središta okruga [[Okrug Bernkastel-Vitlih|Bernkastel-Vitlih]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 1.291 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 7231004. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Bausendorf in WIL.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Bernkastel-Vitlih]] Bauzendorf se nalazi u saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]] u okrugu Bernkastel-Vitlih. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 177 metara. Površina opštine iznosi 11,9&nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 1.291 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 109 stanovnika/km². == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{portal|Nemačka}} {{Commonscat}} * [http://www.bausendorf.de/ Zvanični sajt opštine] {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Bernkastel-Vitlih}} e049kedr992s2pn3ueqv0245wm6guuv Berglicht 0 1365504 42587973 42527906 2026-05-05T05:12:51Z -wuppertaler 176393 photo added 42587973 wikitext text/x-wiki {{Grad u Nemačkoj | naziv = Bergliht | izvorni_naziv = ''Berglicht'' | slika = Berglicht.jpg | opis_slike = Bergliht | gradska_zastava = | grb = DEU Berglicht COA.svg | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Rajna-Palatinat]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 497<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 66 | aglomeracija = | površina = 7,6 | gšir = 49.78826 | gduž = 6.9665 | nadmorska_visina = 390 | registarska_oznaka = WIL | pozivni_broj = 06504 | poštanski_kod = 54426 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.berglicht.de/ www.berglicht.de] | gradonačelnik = ''Gerhard Oberweis'' | stranka = | ije = da }} '''Bergliht''' ({{jez-nem|Berglicht}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]]. Jedno je od 107 opštinskih središta okruga [[Okrug Bernkastel-Vitlih|Bernkastel-Vitlih]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 497 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 7231006. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Berglicht in WIL.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Bernkastel-Vitlih]] Bergliht se nalazi u saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]] u okrugu Bernkastel-Vitlih. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 390 metara. Površina opštine iznosi 7,6&nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 497 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 66 stanovnika/km². == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{portal|Nemačka}} {{Commonscat|Berglicht}} * [http://www.berglicht.de/ Zvanični sajt opštine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160724093154/http://www.berglicht.de/ |date=2016-07-24 }} {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Bernkastel-Vitlih}} qp8oi2yogarobuwhq7z3fetwb312eg7 Zeltingen-Rachtig 0 1367229 42587999 42526636 2026-05-05T09:51:28Z -wuppertaler 176393 photo added 42587999 wikitext text/x-wiki {{Grad u Nemačkoj | naziv = Celtingen-Rahtig | izvorni_naziv = ''Zeltingen-Rachtig'' | slika = Zeltingen und Rachtig.jpg | opis_slike = | gradska_zastava = | grb = DEU Zeltingen-Rachtig COA.svg | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Rajna-Palatinat]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 2.244<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 132 | aglomeracija = | površina = 16,9 | gšir = 49.95722 | gduž = 7.01056 | nadmorska_visina = 120 | registarska_oznaka = WIL | pozivni_broj = 06532 | poštanski_kod = 54492 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.zeltingen-rachtig.de/ www.zeltingen-rachtig.de] | gradonačelnik = ''Manfred Kappes'' | stranka = | ije = da }} '''Celtingen-Rahtig''' ({{jez-nem|Zeltingen-Rachtig}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]]. Jedno je od 107 opštinskih središta okruga [[Okrug Bernkastel-Vitlih|Bernkastel-Vitlih]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 2.244 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 7231136. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Zeltingen-Rachtig in WIL.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Bernkastel-Vitlih]] Celtingen-Rahtig se nalazi u saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]] u okrugu Bernkastel-Vitlih. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 120 metara. Površina opštine iznosi 16,9&nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 2.244 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 132 stanovnika/km². == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal Nemačka}} {{Commonscat}} * [http://www.zeltingen-rachtig.de/ Zvanični sajt opštine] {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Bernkastel-Vitlih}} cqonq2catqrucwang7s0mtuoklcnv59 Razgovor:Aerodrom Stuttgart 1 1370817 42587468 4437983 2026-05-04T15:30:48Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Razgovor:Flughafen Stuttgart]] na [[Razgovor:Aerodrom Stuttgart]] 4437983 wikitext text/x-wiki {{razgovor zaglavlje}} hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7 Bengel (Mosel) 0 1404918 42587446 42527835 2026-05-04T14:52:47Z -wuppertaler 176393 photo added 42587446 wikitext text/x-wiki {{drugo značenje3|Bengel}} {{Grad u Nemačkoj | naziv = Bengel | izvorni_naziv = ''Bengel'' | slika = Springiersbach BW 7.jpg | opis_slike = Bengel | gradska_zastava = | grb = DEU Bengel COA.svg | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Rajna-Palatinat]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 876<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 32 | aglomeracija = | površina = 27,5 | gšir = 50.01611 | gduž = 7.06417 | nadmorska_visina = 150 | registarska_oznaka = WIL | pozivni_broj = 06532 | poštanski_kod = 54538 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.gemeinde-bengel.de/ www.gemeinde-bengel.de] | gradonačelnik = ''Walter Debald'' | stranka = SPD | ije = da }} '''Bengel''' ({{jez-nem|Bengel}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]]. Jedno je od 107 opštinskih središta okruga [[Okrug Bernkastel-Vitlih|Bernkastel-Vitlih]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 876 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 7231005. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Bengel in WIL.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Bernkastel-Vitlih]] Bengel se nalazi u saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]] u okrugu Bernkastel-Vitlih. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 150 metara. Površina opštine iznosi 27,5&nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 876 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 32 stanovnika/km². == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{portal|Nemačka}} {{Commonscat|Bengel (Mosel)}} * [http://www.gemeinde-bengel.de/ Zvanični sajt opštine] {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Bernkastel-Vitlih}} k3hxlj72g843agtme2kfsjg6shi8av3 Dekompresiona bolest 0 1412619 42587928 42422193 2026-05-05T03:10:43Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Avijacijska medicina]] → [[Kategorija:Zrakoplovna medicina]] 42587928 wikitext text/x-wiki {{Infobox Bolest-lat | name = Dekompresiona bolest | latinski = morbus capsicus | slika = Decompression chamber.jpg | tekst uz sliku = Pojava mehurića vazduha u zglobovima i mišićima u DB | ICD10 = {{ICD10|T|70|3|t|66}} || ICD9 = {{ICD9|993.3}} || DiseasesDB = 3491 | ICDO = | OMIM = | MedlinePlus = | eMedicineSubj = emerg | eMedicineTopic = 121 | MeshName = Decompression+Sickness | MeshNumber = C21.866.120.248 }} '''Dekompresiona bolest, aeroembolizam, disbarizam''' ({{jez-lat|morbus capsicus|el}}) je [[oboljenje]] koje nastaje posle nagle promene pritiska - [[dekompresija|dekompresije]] u [[atmosfera|atmosferi]] sniženog ili povišenog [[pritisak|pritiska]] sredine, za vreme boravka u [[keson]]ima, u toku [[Ronjenje|ronjenju]] i boravka na visini u [[Avijacija|avijaciji]] i [[astronautika|astronautici]].<ref>''Dekompresiona bolest''[http://www.scuba-doc.com/dcsprbs.html Ernest S Campbell. Decompression Sickness. Definition and Early Management] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100129115052/http://www.scuba-doc.com/dcsprbs.html |date=2010-01-29 }} Preuzeto 1.maj 2009.</ref>. Kada neka osoba boravi na nivou mora, njegova krv i tkiva sadrže količinu inertnih gasova, pre svega azota koji je u njima rastvoreni srazmerno parcijalnom pritisku gasa u udahnutom vazduhu i rastvorljivosti gasa u vodi i mastima u telu i temperture. Ako ta osoba naglo pređe u uslove znatno nižeg barometarskog pritiska, rastvaranje gasova odvija se sporo, pa inertni gasovi naglo izlaze iz rastvora izazivajući brojne [[simptom]]e poznate kao dekompresiona bolest. Zato možemo reći da su gasni mehurići ([[azot]]a i drugih inertnih gasova), koji iz rastvorenog stanja u [[krv]]i i [[Tkivo (biologija)|tkivima]] naglo prelaze u slobodne gasne mehuriće i nagomilavaju se u telesnim tečnostima i tkivima osnovni uzročničnik dekompresione bolesti.<ref>Grupa autora, ''Medicinski leksikon'', Medicicinska knjiga, Beograd-Zagreb, 1987.</ref> Dekompresiona bolest kao rezultat dekompresije ili nagle promene pritiska može se javiti u uslovima povišenog pritiska pod vodom (u velikim dubinama mora) pa sve do visina svemira (u uslovima sniženog atmosferskog pritiska).<ref name="Mićević">D.Mićević, M.Rabrenović, ''Tretman visinske dekompresione bolesti-normobarični i hiperbarični kiseonik'', Sažeci,10 Simpozijum iz vazd. med.i psihologije, VMA Beograd, pp. 26.</ref> Nastanak dekompresione bolesti zavisi od dekompresionog stresa (trajanja ekspozicije povećanog pritiska, brzine i veličine promena pritiska, sastava gasnih mešavina koje se [[Disanje|dišu]], itd). U zavisnosti od toga u kojim tkivima i organima je došlo do nakupljanja mehurića, zavisi i simptomatologija (klinička slika) poremećaja u dekompresionoj bolesti. Ti poremećaji mogu brzo preći u [[bolest]] (ponekad i sa smrtnim ishodom) ukoliko se odmah ne preduzmu adekvatne mere lečenja. Postoje dokazi da neotkriveni, zanemareni (nelečeni) ili asimptomatski dekompresioni poremećaji mogu dovesti i do nepovratnog (trajnog) organskog i funkcionalnog oštećenja organizma.<ref name="Oriani g">Oriani G, Marroni A, Wattel E, editors. ''Handbook on hyperbaric medicine''. Berlin: Springer Verlag; 1995.</ref> == Istorijat == [[Datoteka:Caisson Schematic.svg|thumb|300px|Unutrašnjost kesona u kome je prvo otkrivena ova bolest kod kesonskih radnika i po njemu dobila naziv ''kesonska bolest'']] [[Datoteka:Eads Bridge St Louis 1874 ppmsca08973u.jpg|thumb|300px|U [[keson]]im mosta Eads Bridge na reci [[Misisipi]] u [[Sent Luis]]u, za vreme njegove izgradnje 42 radnika obolelo je od DB]] [[Datoteka:Cave diving equipment 1935.JPG|thumb|300px|Ronilačka oprema iz 1935.]] [[Datoteka:Early diving recompression chamber at Broome, Western Australia.jpg|thumb|300px|Jedna od prvih rekompresionih komora koja je korišćena za lečewe DB ronilaca]] Iako prvi začeci [[ronjenje|ronjenja]] dosežu do [[700]]. pre nove ere, veliki broj [[ronilac]]a mnoge nepoznanice tehnike ronjenja i nesavršenost ronilačke opreme platilo je glavom. Tek prva medicinska istraživanja dala su odgovor na mnoge probleme u ronjenju. Najveći problem [[hiperbarična medicina|podvodne medicine]] jeste stvaranje gasnih mehurića u telesnim tečnostima i tkivima u uslovima brze promene okolonog pritiska. Tu pojavu je prvi put uočio je [[Robert Bojl]] (''Robert Boyle'') [[1670]] u oku [[zmije]] izlaganoj [[vakuum]]u. [[1769]]. [[Đovani Morganji]] (''Giovanni Morgagni'') prvi je opisao pojavu mehurića [[vazduh]]a u [[krvni sudovi|krvnim sudovima]] [[mozak|mozga]] kod nastradalih ronilaca i posumnjao da je to uzrok [[smrt]]i. Mogućnost dovođenja komprimovanog vazduha pod vodu, [[1770]]. omogućio je dalji razvoj ronilačke opreme i ronjenje na sve većim dubinama. Oko [[1835]] u hemiji je shvaćena apsorpcija CO<sub>2</sub> i tada su inženjeri mogli usavršiti razne aparate za upotrebu u rudnicima i anesteziologiji, pa je ideja o aparatima poluzatvorenog i zatvorenog kruga disanja mogla biti ostvarena. Tako je od [[1837]] dalji razvoj ronjenja počeo je zavisiti od dva faktora: (1) konstrukcije ronilačke opreme i kompresora i (2) saznanjima o delovanju povišenog pritiska na ljudski organizam i razvoja podvodne fiziologije. Dok se tehnički deo usavršavao naglo s industrijskom revolucijom, fiziologija je sporo napredovala. Prvi slučaj dekompresione bolesti opisao je Trižer (''Triger''), [[francuska|francuski]] [[rudarstvo|rudarski]] [[inženjer]] [[1841]]. On je opisao [[simptom]]e u vidu [[bol]]a i [[Mišićno tkivo|mišićnih]] [[grč]]eva kod [[Rudarstvo|rudara]] pri radu u [[rudnik|minerskim]] tunelima pod [[pritisak|pritiskom]]. Prvi naučni opis dekompresione bolesti potiče iz [[1854]]. i dali su ga francuski lekari [[Pol Ber|Pol]] i Vatele. Kako je ova bolest i njena simptomatologija prvo uočena kod kesonskih i tunelskih radnika, dugo se u praksi zadržava terminologija „[[kesonska bolest]]“ i „kompresivna vazdušna bolest“. Kako se kasnije uočava pojava dekompresione bolesti i kod drugih [[profesija]] izloženih sličnim uslovima, ona dobija naziv dekompresiona bolest.<ref name="Мићевић">Mićević D. Čantrak.B, ''Postupci pri pojavi dekompresione bolesti u vazduhoplovstv''u, 7.simpozijum vazduhoplovne medicine,Zbornik radova, Batajnica, 1989, pp. 217 do 219.</ref> [[Pol Ber]] (''Paul Bert''), francuski fiziolog, izvršio je istraživanje dekompresione bolesti i [[1878]]. i ustanovio da udisanje vazduha pod pritiskom oslobađa [[azot]] koji se širi po [[krv]]i i [[tkiva|tkivima]] i može usloviti dekompresionu bolest koju su tadašnji ronioci povezivali sa kostoboljom. Bert je preporučio radnicima i roniocima da se sporo penju prema površini nakon čega je došlo do bitnog poboljšanja zdravlja i smanjenja broja nesreća. Tako su istraživanja Pola Bera dovela do uvođenja procedure profilaktičke dekompresije po principu sporog i kontinuiranog izronjavanja.<ref>Dejours P, Dejours S (1992) ''"The effects of barometric pressure according to Paul Bert: the question today"'' International Journal of Sports Medicine 13 Suppl 1:S1-5</ref> Pol Ber je takođe otkrio i da se uticaj dekompresione bolesti može otkloniti povećanim pritiskom. To otkriće je [[1883]] uslovilo konstrukciju prve [[barokomora|dekompresione komore]] u [[SAD|Americi]], koja je bila upotrebljavana pri probijanju [[tunel]]a ispod reke [[Hadson (reka)|Hadson]] između [[Njujork]]a i [[Nju Džerzi]]ja. Engleski fiziolog J. S. Holdejn (J. S. Haldane) <ref>[http://www.dmm.org.uk/archives/a_obit20.htm Professor J. S. Haldane] na sajtu ''The Durham Mining Museum''</ref><ref>[http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/books/non-fiction/article2192427.ece Martin Goodman. Suffer and Survive: The Extreme Life of J. S Haldane. The Times Online, 4. avgust 2007]{{Dead link|date=October 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Preuzeto: 28. 4. 2009.</ref> je izmedu [[1905]]. i [[1907]]. izvršio niz eksperimenata sa roniocima Kraljevske mornarice i ustanovio je da je uzrok problema bila neprilagođena ventilacija ronilačkih kaciga što je izazivalo uvećanje količine [[ugljen-dioksid]]a koji je postepeno trovao ronioca.<ref>''Četvorostruka kisonička maska po nacrtu J. S. Holdejna'' [http://www.sciencemuseum.org.uk/images/I022/10284566.aspx] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140106105823/http://www.sciencemuseum.org.uk/images/I022/10284566.aspx |date=2014-01-06 }} Preuzeto 1. maja 2009</ref> Zato je preporučio povećani i ujednačeni dotok svežeg vazduha u kacigu ronioca zavisno o pritisku, a sastavio je i nekoliko ronilačkih tablica koje su pokazivale maksimalno vreme koje ronilac sme provesti na različitim dubinama, kao i metodu dekompresije kod izronjavanja. Zahvaljujući Holdejnovom otkriću dubina ronjenja na koje su se ronioci spuštali povećala se do nešto iznad 65 m, koja je ujedno bila i maksimalna dubina sa koje su ručne pumpe mogle izvlačiti vazduh. Međutim na dubinama od oko 30 m ili većim, kod ronilaca se počelo manifestovati stanje u obliku [[euforija|euforije]],<ref>Film koji prikazuje pijanstvo velikih dubina [http://www.youtube.com/watch?v=16xG0PmgHhI&feature=related] Preuzeto 1. maja 2009</ref> sindrom koji je poznat i kao „[[pijanstvo velikih dubina]]“, a danas se naziva i „narkoza (opijenost) azotom“. Pojava da u uslovima povišenog pritiska pojedini gasni elementi iz vazduha menjaju svoje fiziološke osobine, a [[inertni gasovi]] postaju aktivni, takođe je rano uočena.<ref name="Živković"/> Pronalazači kiseonika Pristli (''Pristly'' [[1733]]–[[1804]]) i Lavoazije (''Lavoasier'') [[1743]]–[[1794]]), a kasnije Dima (''Dumas'') [[1797]]. i [[Loren Smit]] (Loran Smith) [[1899]]. su znali za toksične efekte [[kiseonik]]a pod povišenim pritiskom, a narkotično delovanje azota na [[psiha|psihu]] čoveka u uslovima udisanja vazduha pod povišenim pritiskom opisuje (Junod) [[1834]].<ref>[http://archive.rubicon-foundation.org/2522. Rogers, WH; Moeller, G (1989). ''"Effect of brief, repeated hyperbaric exposures on susceptibility to nitrogen narcosis"''. Undersea & hyperbaric medicine : journal of the Undersea and Hyperbaric Medical Society, Inc 16 (3): 227–32. ISSN 0093-5387. OCLC 2068005. {{PMID|2741255}}.]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Džandel i Henderson (''Jandel and Handerson'') su sa razvojem avijacije početkom [[1917]]. uočili moguće pojave dekompresione bolesti i kod [[pilot]]a. Mada se fizički uslovi za stvaranje mehurića u telu pilota stvaraju već na [[horizontski koordinatni sistem|visini]] od 2.300 m, istraživanja su dokazala da se znaci dekompresione bolesti ne javljaju na visinama manjim od 7.500 m.<ref>Davis J.C. et al.: ''Altitud decompression sickness: Hyperbaric therapy results in 145 cases''. Aviat.Space Environ.Med 48 (8) : 722-730, 1977.</ref> Nagli razvoj ratnog [[vazduhoplovstvo|vazduhoplovstva]], komeracijalnog avio saobraćaja, [[letenje|letenja]] na sve većim visinama, česta izloženost vazduhoplova ratnim i terorističkim dejstvima i mogući otkazi sve složenije i obimnije opreme, stvorilo je mogućnost rashermetizacije kabinskog prostora [[vazduhoplov]]a na velikim visinama i pojavu dekompresione bolesti i dekompresionih povreda kod pilota i putnika. Sa razvojem [[astronautika|astronautike]] u drugoj polovini [[20. vek]]a, pojava dekompresione bolesti, postaje problem i u kosmičkim letelicima. Ruska Svemirska stanica [[Saljut 1]], lansiran [[1971]] u [[kosmos]], pri povratku na [[Zemlja|Zemlju]] doživela je dekompresiju kapsule, a kosmonauti [[Georgi Dobrovoljski]], [[Viktor Patsajev]] i [[Vladimir Volkov]] doživeli su dekompresionu bolest sa smrtnim ishodom. Za vreme povratka na Zemlju u Saljutu se prevremeno otvorio ventil za izjadnačavanje pritiska u kapsuli i sav vazduh je „iscureo“, što je izazvalo [[dekompresija|dekompresiju]]. Kako kosmonauti nisu nosili svemirska odela katastrofa je bila neizbežna. Nakon nesreće misija je prekinuta i stanica je namerno zapaljena u [[atmosfera|atmosferi]]. Posle ove nesreće, uvedena je obaveza da kosmonauti upražnjavaju fizičke vežbe tokom dužeg boravaka u svemiru, i da u povratku na Zemlju nose svemirska odela.<ref>{{en}} ''Space Stations'', [https://www.courses.psu.edu/aersp/aersp055_r81/station/station.html AERSP/STS 055 Space Science & Technology] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161220065713/https://www.courses.psu.edu/aersp/aersp055_r81/station/station.html |date=2016-12-20 }}</ref><ref name="isbn1-85233-657-9">{{Cite book |author=Shayler, David; Rex Hall |title=Soyuz: A Universal Spacecraft (Springer-Praxis Books in Astronomy and Space Sciences) |publisher=Telos Pr |year=2003 |pages=172–179 |isbn=1-85233-657-9 |url=http://books.google.pl/books?id=dbGchpi1HP8C&pg=PA180#v=onepage }}</ref> == Epidemiologija == {| class="wikitable" style = "float: right; margin-left:15px; text-align:center" |+Simptomi u DB <ref>Powell Mark, Deco for Divers, Aquapress, Southend-on-Sea, 2008,isbn=1-905492-07-3</ref> |- ! Simptom ! Učestalost |- ! Bol u zglobu | 89% |- ! Bol u mišićima | 70% |- ! Nožni simptomi | 30% |- ! Vrtoglavica | 5.3% |- ! Paraliza | 2.3% |- ! Dispneja | 1.6% |- ! Izražen umor | 1.3% |- ! Kolaps/nesvestica | 0.5% |} Iako sve [[Ronjenje|ronilačke]] i [[letenje|pilotske aktivnosti]], i [[hiperbarična oksigenoterapija|lečenje bolesnika hiperbaričnom oksigenacijom]] nosi rizik pojave dekompresione bolesti, njegova [[incidenca]] je retkost. Prema proceni proizvođača, {{jez-engl|Sporting Goods Manufacturers Association|el}}, od 3,2 miliona ronilaca u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], jednom godišnje dekompresionu bolest doživi najmanje jedan ronilac.<ref>[http://emedicine.medscape.com/article/769717-overview Stephen A Pulley. "Decompression Sickness". Medscape. Preuzeto: 28. 4. 2009.].</ref> Godine [[1999]]. organizacija Dajvers alert netvork (''Divers Alert Network — DAN'') stvorila je program za praćenje dekompresione bolesti ({{jez-engl|Project Dive Exploration|el}}) za prikupljanje podataka o profilima ronilačkih incidenata. Od [[1998]]. do [[2002]]. oni su zabeležili 50.150 urona od kojih je kod 28 bila potrebna rekompresija, što govori da se dekompresiona bolest javljala po stopi od 0,05%.<ref>[http://www.diversalertnetwork.org/research/projects/pde/overview.asp Divers Alert Network. Preuzeto:24. 4. 2009.]</ref> Tromesečno praćenje ronilaca koji su prijavili ronilačku nezgodu DAN-u [[1987]]. pokazalo je u 14,3% od 268 ispitanih ronilaca [[znaci bolesti|znake]] i [[simptom]]e dekompresione bolesti Tipa II, a kod 7% Tip I dekompresione bolesti.<ref>{{Cite web |title=Dovenbarger, Joel A (1988). Report on Decompression Illness and Diving Fatalities. Divers Alert Network. Preuzeto:28. 4. 2009. |url=http://archive.rubicon-foundation.org/4261 |access-date=2014-06-20 |archivedate=2012-02-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120217170115/http://archive.rubicon-foundation.org/xmlui/handle/123456789/4261 |deadurl=yes }}</ref> Učestalost pojave dekompresione bolesti kod [[pilot]]a raste na visinama iznad 8.000. [[metar]]a i do 11.000 metara dostiže 3-5%, a na visinama od 11.000 do 12.000 metara 25% do 48% u miru i čak 62% do 93% pri obavljanju fizičkog rada.<ref name="Мићевић"/> {{clear}} == Međunarodna klasifikacija barotraumatskih poremećaja == [[Međunarodna klasifikacija bolesti]] (MKB) ICD-10, barotraumatske poremećaje razvrstava na sledeći način: * T 70 – Dejstva povišenog pritiska vazduha i vode. * T 70.0 – Barotrauma uva. * T 70.1 – Barotrauma sinusa. * '''T 70.3 – Kesonska bolest'''. * T 70.4 – Dejstva visokog pritiska u tečnostima. * T 70.8 – Druga dejstva povišenog pritiska vazduha i vode. * '''T 79.0 – Vazdušna embolija uzrokovana povredom'''. * T 79.7 – Potkožni emfizem uzrokovan povredom. * M 90.3 – Izumiranje kosti uzrokovano kesonskom bolešću, Osteoradionecrosis in morbo capsico (T70.3+). === Dekompresioni poremećaj === Dekompresioni poremećaj ili disbarizam je skup medicinskih indikacija koje proizilaze iz promene ambijentalnog pritiska.<ref>Dysbarisam, preuzeto sa sajta www.emedicine.medscape.com [http://emedicine.medscape.com/article/769902-overview] Preuzeto 01.maj 2009.</ref> Kako je ovaj poremećaj prvo otkriven kod kesonskih radnika on dobija naziv kesonska bolest, koji se zadržao dugo u medicinskoj terminologiji, da bi označio sve barotraumatske poremećaje, što je pogrešno.<ref name="N"/><ref>Međunarodna klasifikacija bolesti (MKB)ID-10 www.who.int [http://www.who.int/classifications/icd/en/] Preuzeto 1.maj 2009.</ref> Različite aktivnosti čoveka povezane su sa promenama pritiska sredine u kojoj obavlja radne aktivnosti i povremeno boravi. Ronjenje je najčešće citirani primer, ali promene pritiska utiču i na ljude koji rade u hermetičkim okruženjima (npr. kesonski radnici, [[Hiperbarična medicina|bolesnici u toku hiperbarične oksigenoterapije]], ronioci, piloti i padobranci u toku fiziološke trenaže u [[Barokomora|hipo i hiperbaričnim barokomorama]]), ali i ljudi koji borave na različitim visinama ([[Avioni|putnici aviona]], piloti, [[kosmonaut]]i, padobranci). === Dekompresiona povreda === Dekompresiona povreda kao najdramatičniji oblik dekompresionih poremećaja javlja se u tri oblika: 1. '''Dekompresiona bolest (MKB – T 70.3)'''.<ref>[http://emedicine.medscape.com/article/769717-overview Stephen A Pulley. ''Decompression Sickness''] na emedicine.medscape.com</ref> 2. '''[[Arterijska gasna embolija]] (MKB – T 79.0)'''.<ref>[http://emedicine.medscape.com/article/761367-overview Andrew G Wittenberg, Allison J Richard. ''Venous Air Embolism''] na emedicine.medscape.com</ref> 3. '''[[Barotrauma]] (MKB – T 70.0, T 70.1)''' <ref>[http://emedicine.medscape.com/article/768618-overview Joseph Kaplan, Marshall E Eidenberg. ''Barotrauma''] na emedicine.medscape.com</ref> ==== 1. Dekompresiona bolest ==== Dekompresiona bolest (MKB – T 70.3) izazvana je stvaranjem mehurića gasa u organizmu usled prezasićenja inertnim [[gas]]om-[[azot]]om. Postoje dva oblika ove bolesti u zavisnosti od okruženja u kome nastaje: * ''"kesonska bolest"'' ili dekompresiona bolest koja nastaje u okruženju visokog pritiska (kod ronioca, kesonskih radnika, bolesnika u barokomorama i * ''"pilotska bolest"'' ili subatmosferska dekompresiona bolest koja nastaje u okruženju sniženog pritiska (kod pilota, kosmonauta, putnika aviona, padobranaca). ==== 2. Arterijska gasna embolija ==== {{glavni članak|Arterijska gasna embolija}} [[Arterijska gasna embolija]] (MKB – T 79.0) izazvana je ulaskom gasa u cirkulaciju pri nagloj dekompresiji usled rupture alveola pluća. Arterijska gasna embolija i dekompresiona bolest imaju vrlo sličan tretman, jer su obe uzrokovane mehurićima gasa u telu. Njihov spektar simptoma se preklapa, mada su oni kod arterijske gasne embolije značajno teži i često su uzrok smrti zbog začepljenja mehurićima gasa u tkivima. Dekompresija u plućima može uzrokovati pojavu velikih gasnih embolusa koji kroz rupturu u plućnim venama utiskuju alveolarni vazduh u sistemsku cirkulaciju. Gasni embolusi mogu dospeti do koronarnih, cerebralnih i drugih sistemskih arteriola. Ovi mehurići gasa se dalje šire kako se pritisak smanjuje, čime se pogoršava klinička slika. Simptomi i promene zavise o mestu do koga je embolus dospeo. Pojava embolusa u koronarnim arterijama može dovesti do infarkta ili poremećaja ritma miokarda. Embolusi u cerebralnim arterijama mogu izazvati moždani udar i druge prateće poremećaje.<ref>[http://www.scuba-doc.com/ageprbs.html ''Arterial Gas Embolism''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210422093231/http://www.scuba-doc.com/ageprbs.html |date=2021-04-22 }} na www.scuba-doc.com</ref> Razlika između cerebralnog oblika arterijske gasne embolije i dekompresione bolesti tipa II (nervni oblik), zasniva se na iznenadnoj pojavi simptoma. Kod arterijske gasne embolije simptomi se obično javljaju u roku od 10-20 minuta nakon zadesa. Višestruka pojava sistemskih promena je uključena u simptomatologiju bolesti. Klinički znaci se javljaju iznenada ili postupno, počevši od vrtoglavice, glavobolje do duboke anksioznosti. Više teških simptomima, kao što su dezorijentacija, šok i jaki grčevi, koji se mogu brzo dogoditi mogu rezultovati i smrću. ==== 3. Barotrauma ==== {{glavni članak|Barotrauma}} [[Barotrauma]] (MKB – T 70.0, T 70.1, T 79.7) je povreda šupljih organa i tkiva, uzrokovana razlikom pritiska između gasom ispunjenih prostora u telu i vazdušnog ili vodenog prostora oko tela, u toku uspona ili silaska.<ref>[http://archive.rubicon-foundation.org/2316. Fitzpatrick DT, Franck BA, Mason KT, Shannon SG (1999). ''Risk factors for symptomatic otic and sinus barotrauma in a multiplace hyperbaric chamber''. Undersea Hyperb Med 26 (4): 243–7. {{PMID|10642071}}.]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Preuzeto 1. maj 2009.</ref> Barotrauma se obično događa u vazdušnim prostorima unutar tela koji je niži ili viši od pritiska okoline, kod podvodnog ronjenja, u toku sletanja ili poletanja kod putničkih i drugih aviona, u hiperbaričnim i hipobaričnim barokomorama za vreme lečenja i boravka u njima, za vreme radova u kesonima, itd. Najviše pogođeni delovi tela [[barotrauma|barotraumom]] su: uši, sinusi, ali i pluća, potkožno tkivo, zubi i drugi delovi tela. == Klasifikacija DB prema simptomima == Dekompresiona bolest se klasifikuje prema simptomima, kao Tip I ili Tip II, na osnovu težine neuroloških promena. Ova tabela daje simptome za različite oblike dekompresione bolesti.<ref name="Živković">Živković.M, izdavač. Hiperbarična i podvodna medicina. Beograd: HBO medical center; Nauka, 1998. 251 str. ID=55440652</ref> {| border="1" cellpadding="5" cellspacing="0" style="margin:auto;" |- ! style="background:#ffdead;" colspan=5 |<center> '''Klasifikacija dekompresione bolesti prema težini simptoma i znakova bolesti''' |- |<center> '''Tip I A (kožni oblik)''' ||<center> '''Tip I B (bends)''' ||<center> '''Tip II A (cerebralni)''' ||<center>''' Tip II A (medularni)''' ||<center> '''Tip II B (respiratorni)''' |- | * svrabež, * peckanje, * osip, * marmorizacija || * bolovi u zglobovima * bol u mišićima || * slabost, * nesvestice, konvulzije, * mučnina, povračanje, * vrtoglavica, nistagmus, * pareze i paralize || * ataksija, * mišična slabost, * pareze i paralize, * bol oko pojasa, * bol duž kičme, * brauv-sekuardov sindrom || * bol u grudima, * dispnea, gušenje, * gubitak svesti |} Mehurići gasa se mogu javiti bilo gde u telu ali učestalost njihove pojave najizraženija je u predelu ramena, laktova, kolena i članka noge. Koštano mišićno zglobni oblik dekompresione bolesti ("bends") tip I, koji se javlja u predelu velikih zglobova, zastupljen je u oko 60% do 70% svih slučajeva dekompresiona bolest tip I B, na različitim dubinama/visinama. Tip II ili dekompresiona bolest centralnog nervnog sistema javlja se u dve varijante spinalna varijanta (tip II A-b) i cerebralna varijanta (tip II A-a), javlja se u proseku u 10-15% svih slučajeva dekompresione bolesti a praćena je glavoboljom, neurološkim znacima i poremećajima vida. Izolovana spinalna varijanta dekompresine bolesti javlja se u oko 22,7%, a udružena cerebralna i spinalna u oko 10,9% slučajeva.<ref name="Živković"/> Tip II B-respiratorni oblik dekompresione bolesti, sa pojavom bola u predelu grudne kosti i gušenjem ("chokes") je redak oblik i javlja se u oko 2% svih slučajeva dekompresione bolesti. Kožne manifestacije dekompresione bolesti kod Tip I A – kožni oblik, prisutne su u oko 10% do 15% svih slučajeva dekompresione bolesti. == Etiologija == [[Datoteka:Decompression_chamber.jpg |mini|desno|300p|Dekompresiona bolest može nastati kod pratioca pacijenata u barokomori]] '''Pojava dekompresione bolesti u vazduhoplovstvu vazana je za sledeće situacije:''' * U toku uspona iznad 8.000 m bez zaštitne opreme. * Otkaz motora (pogonske grupe), što ima za posledicu gubitak pritiska u kabini vazduhoplova. * Nagli gubitak pritiska u kabini izazvan mehaničkim oštećenjem <ref>[http://books.google.com/books?id=KzXPJ-p75QIC ''Air quality in airplane cabins and similar enclosed spaces'']</ref> * Prinudno napuštanje vazduhoplova na velikim visinama.<ref>''Film u kom se vidi prinudno napuštanje vazduhoplova na velikim visinama'' [http://lisar.larc.nasa.gov/MOVIES/LARGE/LV-1998-00001.mov link] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090530202909/http://lisar.larc.nasa.gov/MOVIES/LARGE/LV-1998-00001.mov |date=2009-05-30 }}</ref> * U toku fiziološke trenaže u hipobaričnim barokomorama.<ref name="Мићевић"/> '''Pojava dekompresione bolesti u toku boravka u barokomorama:''' * Dekompresiona bolest se može javiti kao komplikacija isključivo kod pratioca, lica koja se tretiraju hiperbaričnim kiseonikom, u hiperbaričnoj komori zbog neudisanja uobičajenih količina kiseonika, usled neadekvatnog režima dekompresije u toku sprovođenja određenih protokolom predviđenih procedura, ili zbog višekratnog boravka u barokomori tokom istog dana. Pratioci pacijenata u barokomori (lekari i medicinski tehničari) su u radnom smislu profesionalni ronioci, sa svim rizicima ronjenja kao rizicima profesije.<ref name="Oriani g"/> * Kao i kod ronjenja, simptomi dekompresione bolesti su istovetni, a mogu se javiti i do 72 sata nakon zadnjeg izlaganja povišenom pritisku. Leči se primenom hiperoksigenoterapije u barokomorama (rekompresija).<ref>J Emerg Med 1998 May-Jun;16(3):413-7 ''Fatal pulmonary barotrauma due to obstruction of the central circulation with air.'' Neuman TS, Jacoby I, Bove AA</ref> == Predispozicija == '''Predispozicija sredine''' * ''Razlika pritiska'': veće smanjenje dovodi do veće verovatnoće da će izazvati dekompresionu bolest nego manje. * ''Ponavljanje izloženosti'': uroni ili usponi do visine iznad 5.500 metara u kratkom vremenu (nekoliko sati) povećava rizik od razvijanja dekompresione bolesti. * ''Stopa uspona'': brži uspon, veći rizik od razvijanja dekompresione bolesti. Pojedinac izložen brzoj dekompresija (visoka stopa uspon) iznad 5.500 metara ima veći rizik od <ref name="Мићевић"/> dekompresione bolesti, za razliku od izloženosti istoj visini, ali sa nižom stopom uspona. * ''Vreme do zadate visine'': Što duže trajanje leta do visine iznad 5.500 metara, i više, veća je opasnost od dekompresione bolesti <ref>Dehart, R. L.; J. R. Davis (2002). ''Fundamentals Of Aerospace Medicine'': Translating Research Into Clinical Applications, 3rd Rev Ed. United States: Lippincott Williams And Wilkins. pp. 720. {{ISBN|978-0-7817-2898-0}}.</ref> '''Individualna predispozicija''' * ''Starost'': Postoje neki izveštaji koji ukazuju na veći rizik od dekompresione bolesti sa povećanjem starosti.<ref>[http://archive.rubicon-foundation.org/6853. Vann RD (ed). (1989). ''"The Physiological Basis of Decompression''". 38th Undersea and Hyperbaric Medical Society Workshop. UHMS Publication Number 75(Phys)6-1-89.: 437.]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Preuzeto 1. maj 2009.</ref> * ''Prethodna povreda'': Ima nekih podataka da nedavne povrede u toku ronjenja mogu sumirati efekat sakupljenih mehurića gasa. * ''Temperatura sredine'': Postoje dokazi da su pojedinci izloženi vrlo niskoj temperaturi sredine u povećanom riziku od dekompresione bolesti.<ref>Fryer, D. I. (1969). ''Subatmospheric decompression sickness in man''. England: Technivision Services. pp. 343. {{ISBN|978-0-85102-023-5}}.</ref> * ''Gojaznost'': Gojazna, osoba koja ima visok sadržaj masnoća u telu u većoj je opasnosti od dekompresione bolesti. Zbog slabe snadevenosti krvlju masnog tkiva, azot je skladišten u većim količinama u masnim tkivima. Iako mast predstavlja samo 15% tela normalne odrasle osobe, u njemu se skladišti više od polovine ukupne količine azota (oko 1 l) normalno rastvorenog u telu.<ref>Boycott, A. E.; J. C. C. Damant. (1908). ''"Experiments on the influence of fatness on susceptibility to caisson disease".'' J. Hygiene 8: 445–456.</ref> == Patofiziologija barotraumatskih poremećaja == {{main|Osnovni gasni zakoni}} [[Gas]]ovi se u [[Priroda|prirodi]] ne nalaze samo kao slobodni u [[Atmosfera|atmosferskom vazduhu]], već i rastvoreni u raznim tečnostima, gde zadržavaju svoje osobine, tako da vrše pritisak iako su apsorbovani. Koliko će se gasa rastvoriti u nekoj tečnosti zavisi od parcijalnog pritiska koji on vrši na površinu tečnosti, kao i od njegove temperature. Ova pojava definisana je na sledeći način [[Osnovni gasni zakoni#Henrijev zakon|Henrijevim zakonom]]:<br /> ''...„ Količina gasa koja se rastvori u nekoj tečnosti direktno je proporcionalna parcijalnom pritisku tog gasa, pri datoj temperaturi “...'' Drugim rečima, sa povećanjem pritiska povećava se i kapacitet tečnosti da rastvori gas, dok se sa povećanjem temperature taj kapacitet smanjuje. [[Datoteka:Tieftauchen.jpg|mini|600p|centar|<center>Izmena gasova u toku zarona i izrona]] Na rastvaranje gasova u organizmu koji se izlaže hiperbaričnim uslovima u ronjenju ili nagloj promeni pritiska u hipobaričnim uslovima na velikim visinama (iznad 8.000 metara) utiču dva faktora; '''1. Pritisak ''' ''1.1. Porast pritiska'' - ako u atmosferi, u kojoj se nalazi čovek, povećavamo pritisak, onda će se vazduh polako rastvarati u tečnostima organizma ([[krv]], [[limfa]], [[likvor]]...) sve do određene količine koja predstavlja maksimalno zasićenje tečnosti za taj pritisak ([[saturacija]]). ''1.2. Smanjenje pritiska'' - ako u atmosferi u kojoj se nalazi čovek smanjujemo pritisak, iz njegovih tkivnih tečnosti se izdvaja gas, kako bi se ponovo postigao pritisak okoline. Ukoliko se pritisak smanjuje polako, gas se izdvaja bez ikakvih problema, međutim, ukoliko se promena pritiska vrši ubrzano, molekuli gasa se grupišu i formiraju gasne mehuriće. '''2. Temperatura''' Sa povećanjem temperature ubrzava se oslobađanje gasa jer se smanjuje prostor između molekula [[tečnost]]i gde se nalazi rastvoreni gas. Primer za ovo je pojava mehurića u vodi pre njenog ključanja. Međutim, zbog skoro konstantne temperature organizma, njen uticaj na apsorpciju gasova je zanemarljiv, ali zato promena temperature okolnog vazduha može da utiče na promenu telesne temperature. [[Datoteka:Umgebungsdruck.jpg|mini|desno|300p|<center>Od morskih dubina do krajnjih granica zemljine atmosfere, promene pritiska gasova mogu isponjiti direktan uticaj na organizam ronilaca i pilota]] Prema tome na količinu [[rastvor]]enog gasa u [[Tkivo (biologija)|tkivima]] utiču dva činioca: [[pritisak]] i [[temperatura]] (kako je temperatura organizma skoro konstantna, njen uticaj na apsorpciju gasova je zanemarljiv). '''Rastvorljivost gasova u tečnostima organizma zavisi od'''; * Pritiska gasa iznad tečnosti, (veći pritisak veća rastvorljivost) * Trajanja kontakta, (ako je bolesnik u barokomori duže izložena povišenom pritisku u njegovom telu će se postići veća koncentracije kiseonika - duži kontakt veće rastvrljivost), ili kod ronioca veće rastvaranje azota u mišićima. * Temperature tečnosti, (viša temperatura tečnosti, brže kretanja molekula, veća rastvorljivost gasa). * Veličine kontaktne površine između gasa i tečnosti, (ako su dve identične tečnosti sa različitom površinom izložene uvećanom pritisku gasa, on će brže postići zasićenje u tečnosti sa većom površinom). * Afinitet tečnosti za neki gas (koeficijent rastvorljivosti). Gasovi u smeši gasova koje ronilac udiše, rastvoriće se u u tečnostima njegovog tela srazmerno parcijalnom pritisku pojedinih gasova u smeši. Usled različite rastvorljivosti pojedinih gasova, za svaki od njih ponaosob, količina koja će se rastvoriti zavisiće takođe od vremena u toku koga ronilac udiše gas pri povećanom pritisku, i u zavisnosti od vrste gasa, nastupa nakon 8 do 24 časa. Rastvaranje gasova u organizmu nema uticaja na disanje pri normalnom atmfosferskom pritisku, ali je veoma bitno za ronioce kada gasove udišu pomoću ronilačkog aparata, i posebno se odnosi na period izrona. Bilo koja količina gasa koji se rastvorio u telu ronioca, na bilo kojoj dubini i pritisku, ostaće jednaka sve dok se pritisak ne promeni. Ako ronilac počne da izranja, tada je pritisak u plućima manji nego što je bio kod zarona (zbog smanjenja dubine, smanjuje se i pritisak okoline), i rastvoreni gasovi teže se izdvoje iz tkiva. Ukoliko se naglo izranja, bez upotrebe tablica, gasovi iz vazduha (u čemu prednjači azot) ne mogu da se izdvoje dovoljno brzo i oni formiraju mehuriće, što može dovesti do pojave dekompresione bolesti. Zato se brzina izrona kontroliše upotrebom dekompresionih tablica, što omogućava da se izdvojeni gas postupno dovede do pluća i izdahne, pre nego što dođe do njegovog nagomilavanja u tolikoj meri da omogući formiranje mehurića u tkivima. U [[Vazduhoplovstvo|vazduhoplovstvu]] u toku letenja na velikim visinama, kao i kod ronilačkih aktivnosti pod vodom, gasovi se udišu pod povišenim pritiskom, te dolazi do njihovog rastvaranja u tečnostima organizma. Sa povećanjem pritiska udahnutog vazuduha nastaje njegovo lagano rastvaranje u tečnostima tkiva sve do određene količine koja predstavlja maksimalno zasićenje tečnosti za taj pritisak. Kada se pritiska u udahnutom vazduhu naglo smanji, dolazi do izdvajanja gasa iz tečnosti tkiva, kako bi se ponovo postigao pritisak okoline. Ukoliko se pritisak smanjuje postepeno, gas se izdvaja bez ikakvih problema. Međutim, ukoliko se promena pritiska vrši ubrzano, molekuli gasa se grupišu u gasne mehuriće. {| style="background:LightGoldenrodYellow; border-style:solid; border-width:2px; border-color:Maroon; padding:2px;" | ''Rastvaranje gasova u organizmu nema uticaja na disanje pri normalnom atmfosferskom pritisku, ali je veoma bitno za ronioce, pilote, kesonske radnike, bolesnike koji se leče u barokomorama koji udišu gasove pod povišenim pritiskom. Ovo se posebno odnosi na period izrona kod ronilaca, kesonskih radnika ili bolesnika u barokomorama, kao i na naglu dekompresiju kabine aviona na velikim visinama.<ref name="Мићевић"/> Tada je pritisak u plućima manji nego što je bio kod zarona (zbog smanjenja dubine, smanjuje se i pritisak okoline) i manji od pritiska u hermetizovanoj kabini aviona. Rastvoreni gasovi teže da se izdvoje iz tkiva (u čemu azot prednjači), a ako ne mogu da se izdvoje dovoljno brzo oni formiraju mehuriće, što može dovesti do pojave dekompresione bolesti. Ako su propusti u dekompresiji veći, bolest se javlja brže i po pravilu znaci bolesti su teži, a ako se simptomi javljaju kasnije obično se radi o lakšem obliku dekompresione bolesti.'' |} == Znaci bolesti == Osnovni simptomi-znaci dekompresione bolesti su:<ref name="Oriani g"/> * Umor ili slabost. * [[Svrabež (medicina)|Svrabež]] i peckanje po koži. * [[Bol]] u rukama, nogama zglobovima ili mišićima. * Sumaglica. * Obamrlost, trnci, oduzetost. * [[Dispneja|Otežano disanje]]. * [[Ospa|Kožni osip]]. * Oduzetost. * Nestabilnost pri stajanju i hodu. * Intenzivni [[kašalj]]. * [[Kolaps (medicina)|Kolaps]], nesvest. Simptomi dekompresione bolesti se javljaju obično u roku od 15 minuta do 12 sati posle izronjavanja. U teškim slučajevima simptomi se mogu javiti ranije. Kasnija pojava simptoma je retka ali moguća, posebno ako se posle ronjenja putuje avionom, ili drugim sredstvom na veću nadmorsku visinu.<ref name="Мићевић"/> == Terapija == [[Datoteka:Preparing for recompression.jpg|thumb|300px|Ronilac sa manifestnim znacima DB u pripremi za rekompresionu terapiju neposredno nakon izrona <ref>[http://oceanexplorer.noaa.gov/explorations/monitor01/logs/aug16/media/diver2.html ''Ocean exploprer'']</ref>]] Lečenje dekompresivne bolesti sastoji se u primeni sledeća tri terapijska principa:<ref>Davis J.C. et al. : Altitud decompression sickness : Hyperbaric therapy results in 145 cases. Aviat.Space Environ.Med 48 (8) : 722-730, 1977.</ref> ;Primena osnovnih mera prve pomoći (npr kardiopulmonalna reanimacija) na mestu izronjavanja ili sletanja vazduhoplova odmah nakon incidenta<ref>Prva pomoć kod ronilačkog incidenta [http://www.oxy.hr/index.php?id=59_0_0_1_0_0?wrklang=hk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140227024641/http://www.oxy.hr/index.php?id=59_0_0_1_0_0%3Fwrklang%3Dhk |date=2014-02-27 }}Preuzeto 1.maja 2009.</ref> ;Primena normobaričnog kiseonika Primena 100% normobarični kiseonika je nezamenjljiva metoda u okviru prve pomoći i za vreme transporta bolesnika do hiperbarične komore. Započinje, preko dobro prijanjajuće kiseoničke maske, i ne prekida se sve do stabilizacije opšteg stanja bolesnika.<ref>Gošović S. Ronjenje u sigurnosti, JUMENA, Zagreb, 1986</ref> Primena kiseonika u dekompresionoj bolesti se ograničava na lečenje lakših formi dekompresione bolesti u sledeća dva slučaja: * Kad su po sletanju ili izronu nestali svi simptomi dekompresione bolesti * Nakon nestanak simptoma dekompresione bolesti na nivou mora (dva sata nakon udisanja 100 % kiseonika). Prema analizama ronilačkih incidenata koje je sprovela organizacija Dajver alert netvork ''Diver Alert Network'') između 1989. i 1993. godine, kod 119 povređenih koji su primili kiseonik dobijeni su sledeći rezultati: 11,7% je imalo smanjenje simptoma pre početka hiperbarične oksigenacije, 55,5% je pokazalo značajno kliničko poboljšanje, dok su kod 32,8% simptomi ostali nepromenjeni ili su se pogoršali.<ref name="Živković"/> Međutim o važnosti primene kiseonika, odmah nakon povrede, govori podatak da je kod 98,8% bolesnika koji nisu primili kiseonik došlo do pogoršanja stanja.<ref name="Živković"/> ;Primena hiperbaričnog kiseonika'' U jednomesnim ili višemesnim barokomorama, sprovodi se [[Hiperbarična oksigenoterapija|HBOT]] prema posebnim tablicama za rekompresionu terapiju. HBOT metoda primenjuje se i u svim ostalim, težim, slučajevima dekompresiona bolest. U mornarici se koriste standardne tablice br. 5. i 6.<ref>[http://www.hbomc.rs/hbo/tablice.htm ''Rekompresione tablice'']{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Preuzeto 1. maja 2009.</ref> a u vazduhoplovstvu tablica broj 8.<ref name="Мићевић"/> Uspeh ove terapije, ako se pravilno sprovede, veoma je povoljan. ;Ostala dodatna (simptomatska) terapija * Nadoknadu tečnosti preko usta ili iv.primenom kristaloidnih rastvora, * Primenu lekova strogo prema indikacijama, * Pravilan položaj povređenog za vreme transporta i lečenja(ležeći na čvrstoj podlozi i levi bok bez podizanja ekstremiteta * Utopljavanje itd.<ref name="Oriani g"/> {{clear}} === Rezultati lečenja === Procenat izlečenja, na osnovu studije sprovedene na 154 obolela u Srbiji pokazuje smrtnost u 1,9%, izlečenje nakon inicijalnog tretmana u barokomori u 40,9% i uz dugotrajnu primenu hiperbarične oksigenacije u 73,3% slučaja dekompresione bolesti.<ref name="Živković"/> Trajna oštećenja javila su se kod 26,6% obolelih.<ref name="Živković"/> Greške u terapiji dekompresione bolesti mogu biti: * Propust pacijenta da izvesti na vreme o pojavi simptoma dekompresione bolesti. * Propust da se pristupi lečenju svih sumnjivih slučajeva. * Neblagovremana medicinska pomoć. * Greške u prepoznavanju simptoma dekompresione bolesti. * Propust da se po završenoj hiperbarićnoj oksigenoterapiji pacijent zadrži u blizini barokomore. * Propust da se pacijentu osigura konforan položaj u barokomori kako bi se izbegao poremećaj cirkulacije.<ref name="Мићевић"/> == Prevencija == [[Datoteka:Diving signal out of gas.ogg|thumb|300px|Ronilac signalizuje gubitak gasa]] Osnovne mere prevencije dekompresione bolesti su:<ref>Bason R, Yacavone DW (May 1992). ''Loss of cabin pressurization in U.S. Naval aircraft: 1969-90''. Aviat Space Environ Med 63 (5): 341–5. {{PMID|1599378}} na sajtu www.ncbi.nlm.nih.gov</ref> * Fiziološka trenaža pilota, kosmonauta i ronilaca uključujući i trenažu u barokomorama. * Redovne zdravstvene kontrole i dobra psihofizička kondicija. * Edukacija iz vazduhoplovne i hiperbarične medicine i obuka iz prve pomoći. * Redovna i pravilna upotreba zaštitne letačke i ronilačke opreme. * Redovna kontrola ispravnosti (hertmetičnosti) kabina vazduhoplova.<ref name="Mićević"/> * Izbegavanje napornog rada ili vrućeg tuša posle ronjenja i letenja.<ref name="Mićević"/> * Izbegavanje letenje u roku od 24 časa posle ronjenja jer može isprovocirati dekopresionu bolest.<ref name="Mićević"/> * Pravilan izron prema normativima iz dekompresionih tablica. Tablice za prevenciju dekompresije <ref name="Živković"/> ne pružaju apsolutnu sigurnost. Zato su najbolje one tablice s kojima je ronilac najbolje upoznat. Pozitivno iskustvo sa nekim od režima date tablice ne garantuje sigurnost tablice u svim režimima i svim uslovima ronjenja. Ronilac treba stalno da procenjuje rizike i da shodno tome izabere više ili manje konzervativan režim preventivne dekompresije. Režim sme biti samo stroži od datog u tablicama i ni po koju cenu ne sme se skraćivati.<ref name="N">N.Dekleva, ''Uvod u hiperbaričnu medicinu'', II dopunjeno izdanje,Naučna knjiga Beograd,1989.</ref> * U hladnoj vodi ili kad ronilac vrši teži rad dekompresija obavezno mora biti stroga, bira se kao da je maksimalna dubina bila veća, a vreme na dnu duže od stvarnog. <center> <gallery caption="Osnovne mere u prevenciji dekompresione bolesti" widths="270px" heights="220px" perrow="3"> Image:Decompression table bsac nitrox.jpg|<center>Dekompresione tablice Image:Buceo 080.jpg|<center>Obuka ronilaca je bitan činilac prevencije DB </gallery> </center> == Povezano == * [[Vazduhoplovna medicina]] * [[Hiperbarična medicina]] * [[Barotrauma]] * [[Barokomora]] * [[Arterijska gasna embolija]] * [[Disbarična osteonekroza]] * [[Avaskularna nekroza]] * [[Visinska bolest]] == Izvori == {{reflist|2}} == Literatura == * {{Cite book |ref= harv|author=Shayler, David; Rex Hall |title=Soyuz: A Universal Spacecraft (Springer-Praxis Books in Astronomy and Space Sciences) |publisher=Telos Pr |year=2003 |pages=172–179 |isbn=1-85233-657-9 |url=http://books.google.pl/books?id=dbGchpi1HP8C&pg=PA180#v=onepage }} * Oriani G, Marroni A, Wattel E, editors. ''Handbook on hyperbaric medicine''. Berlin: Springer Verlag; 1995. * Daniel Mathieu. ''Handbook on Hyperbaric Medicine''. Springer, 2006 {{ISBN|1-4020-4376-7}}, 9781402043765 812 stranica * Rabrenović M, Rabrenović V, Zoranović U. ''Development of hyperbaric medicine''. Vojno sanitetski Pregled 2006; 63(7): 667−71. * Dejours P, Dejours S. ''The effects of barometric pressure according'', to Paul Bert: the question today. International Journal of Sports Medicine 1992;13;Suppl 1:S1-5 * N.Dekleva, ''Uvod u hiperbaričnu medicinu'', II dopunjeno izdanje,Naučna knjiga Beograd,1989. == Vanjske veze == {{portal| medicina| vazduhoplovstvo}} * [http://www.giffordlectures.org/Author.asp?AuthorID=73 Gifford Lecture Series. Biography:John Scott Haldane] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140723194558/http://www.giffordlectures.org/Author.asp?AuthorID=73 |date=2014-07-23 }} * [http://www.scuba-doc.com/dcsprbs.html Decompression Sickness] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100129115052/http://www.scuba-doc.com/dcsprbs.html |date=2010-01-29 }} na www.scuba-doc.com * [http://www.youtube.com/watch?v=16xG0PmgHhI&feature=related Film u kome se vide manifestacije azotne narkoze u toku ronjenja] [[Kategorija:Bolesti]] [[Kategorija:Sportska medicina|Dekompresiona bolest]] [[Kategorija:Zrakoplovna medicina]] [[Kategorija:Hiperbarična medicina]] mfg2cj8eoxpq6ky4m8cdr4altsacvin Osnovni plinski zakoni 0 1412624 42587938 42378955 2026-05-05T03:11:19Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Avijacijska medicina]] → [[Kategorija:Zrakoplovna medicina]] 42587938 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Umgebungsdruck.jpg|mini|desno|250p|Od morskih dubina do krajnjih granica [[Zemljina atmosfera|zemljine atmosfere]] promene u sastavu [[gas]]ova mogu isponjiti direktan uticaj na organizam [[ronjenje|ronilaca]] i [[pilot]]a]] '''Osnovni gasni zakoni''', '''zakoni idealnih gasova,''' je skup zakona koji opisuju odnos između [[termodinamička temperatura|termodinamičke temperature]] ('''''T'''''), [[pritisak|pritiska]] ('''''P''''') i [[zapremina|zapremine]] ('''''V''''') gasova. Oni su zbirka pravila, koja su otkrivena između kasne [[Renesansa|Renesanse]] i ranog [[19. vek]] a.<ref>{{citation | author = Clausius, R. | title = Ueber die Art der Bewegung, welche wir Wärme nennen | journal = Annalen der Physik und Chemie | volume = 100 | pages=353-79 | year = 1857 | doi = 10.1002/andp.18571760302}}. [http://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k15185v/f371.table Facsimile at the Bibliothèque nationale de France (pp. 353-79).], Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref> Pri razmatranju dejstva bilo kakvog pritiska (atmosferskog, vodenog ili gasova koje organizam koristi pri disanju), a koji deluje na ljudsko telo moraju se uzeti u obzir svi zakoni fizike, vezano za ovu materiju, kako bi se njihovom pravilnom primenom u praksi obezbedila i održala stalna ravnoteža pritiska koji deluje na organizam čoveka. Vazdušno prostranstvo koje okružuje Zemljinu površinu, uključujući tu i nama sve dostupniji [[svemir]], sastoji se od [[materija|materije]] i od [[energija|energije]]. Svaka prirodna pojava vezana je za promenu oblika materije. [[Fizika]] proučava kretanje materije u prirodi i uzajamno dejstvo različitih oblika meterije i energije. U jednom kubnom centimetru gasa na temperaturi od 0&nbsp;°C i pri pritisku od 1 atmosfere nalazi se preko 2,7×10¹³, [[molekul]]a koji sadrže dva ili više [[atom]]a.<ref>Milorad Mlađenović, ''"Razvoj fizike-mehanika i gravitacija"'', Građevinska knjiga, Beograd</ref> Za [[Hiperbarična medicina|Hiperbaričnu]], [[Pomorska medicina|Pomorsku]] i [[Vazduhoplovna medicina|Vazduhoplovnu medicinu]] posebno je značajno poznavanje onog dela [[fizika|fizike]] koji proučava ponašanje gasova, principe delovanja [[sila|sile]] potiska u [[tečnost]]ima i načine na koji se vrši razmena [[toplota|toplote]] i prostire [[svetlost]] i [[zvuk]]. Izvesne fizičke osobine gasova, posebo su značajne pri raznim promenama [[pritisak|pritiska]] i sastava [[Zemljina atmosfera|gasova zemljine atmosfere]], jer mogu ispoljiti razne uticaje na letačke i ronilačke aktivnosti i organizam pilota i ronilaca. LJudsko telo normalno funkcioniše samo ako je razlika u pritisku u njemu i izvan njega mala. Zato se u toku [[vazduhoplovstvo|letenja]] ili [[ronjenje|ronjenja]], bez obzira na visinu (u atmosferi) ili dubinu (u vodi), mora uvek obezediti ravnoteža u dejstvu pritiska gasova na organizam pilota, [[astronaut]]a i [[ronjenje|ronioca]]. {{cquote|Ključna uloga u mehanizmu delovanja hiperbarične oksigenacije, (na kojoj se zasniva hiperbarična medicina), u organizmu pripada povišenom pritisku koji predstavlja glavni efektivni princip i modulator u tom procesu. Vrednost pritiska preodređuje stepen rastvorljivosti gasova u plazmi, i zajedno sa drugim faktorima (temperatura, stepen rastvorljivosti, zastupljenost nekog gasa u gasnoj smeši itd) uslovljava prametre spoljašnje sredine, a prema tome i promene u unutrašnjosti organizma, predstavljajući startni momenat za razvoj narednih događaja.<ref>Kiserov S. O., ''Klinički aspekti primene hiperbarične oksigenacije'' Hiperbarična i podvodna medicina Beograd 1998. pp. 237-245.</ref> }} Poznavanje osnovnih gasnih zakona od posebnog je značajan za pravilan rad [[lekar]]a [[hiperbarična medicina|hiperberične i podvodne]] i [[vazduhoplovna medicina|vazduhoplovne medicine]], koji u svom radu koriste stalni izbor režima (pritiska, ekspozicije, temperature, saturacije itd) gasova, bilo da se radi o [[hiperbarična oksigenoterapija|lečenju bolesnika]], selekciji kandidata za specijalne dužnosti ili primeni preventivnih mera u zaštiti zdravlja ronilaca i pilota. == Bojl-Mariotov zakon == [[Datoteka:Robert Boyle 0001.jpg|mini|desno|150p|<small>[[Robert Bojl]] (1627—1691) irski filozof, hemičar, fizičar, izumitelj i teolog.</small>]] '''Bojlov zakon ''' je jedan od gasnih zakona, koji je naziv dobio po irskom prirodnjaku [[Robert Bojl|Robertu Bojlu]].<ref>[http://www.learn-math.info/serbian/historyDetail.htm?id=Boyle Robert Bojl, automatski prevod engleske verzije], Pristupljeno 22. 04. 2010.</ref> Kako je u izradi ovog zakona učestvovao i francuski fizičar [[Edmu Mariot]]u često se u praksi on naziva i [[Bojl-Mariotov zakon]]. Zakon je primenljiv na sva gasovita tela koja se ponašaju približno kao „idealni gasovi“. <center> {| style="background:LightBlue; border-style:solid; border-width:2px; border-color:Blue; padding:2px;" | '''Definicija'''; * '''''Za koliko puta povećamo pritisak gasa, toliko puta ćemo smanjiti zapreminu i obrnuto, uz uslov da je tempertura konstantna.''''' |} </center> '''Izvođenje zakona;''' :::::<math>\qquad\qquad p V = k (const) </math> gde je: :* '''V''' je [[zapremina]] gasa :* '''p''' je [[pritisak]] gasa :* '''k''' je [[konstanta]] (const) Vrednost [[konstanta|konstante-(const)]] '''k''' je izračunata iz merenja zapremine i pritiska stalno iste količine gasa. Nakon promene u sistemu, najčešće prisilnom promenom u obimu cevi koje sadrži istu količinu gasa, novi obim i novi pritisak se mere. Rezultat izračunatog logaritama novog pritiska i novog obima bi trebalo da budu originalna vrednost '''k''' konstante (const). Zapremina '''V''' i pritisak '''p''' su obrnuto proporcionalni: veći obim znači manji pritisak, te manji obim znači veći pritisak. Ako se zapremina povećava :::::<math>\qquad\qquad p1_V1 = k (const) </math> :::::<math>\qquad\qquad V_1 > V = >P_1 < P </math> Znači da je proizvod pritiska i zapremine takođe jednak konstanti: :::::<math>\qquad\qquad p_V = k (const) </math> <br /> ili :::::<math> \qquad p_1V_1 = p_2V_2</math> U praksi se ova jednačina rešava na način da se iz jednačine ispod odredi dejstvo promena u drugoj jednačini. :::::<math> \qquad p_2 = p_1V_1/V_2</math> [[Datoteka:Boyles Law animated.gif|mini|desno|250px|Animacioni prikay Bojlovog zakon]] [[Animacija]] odnosa između pritiska i zapremine gasa kada se održava stalna temperatura (levo) <br)>• Sabijanjem gasa smanjuje se njegov volumena a raste pritisak '''(desno)'''.</small> }} ==== Primena u medicini ==== * Pri udisanju atmosferskog vazduha, sa širenjem grudnog koša povećava se zapremina grudne šupljine. Dakle, pritisak u grudnoj šupljina se smanjuje. Atmosferski pritisak se ne menja, te vazduh, pri udahu, prelazi iz oblasti sa većim pritiskom (atmosfera) u oblast sa manjim pritiskom (grudna šupljina). * Obrnut proces se odvija pri izdisanju, kada se zapremina grudne šupljine smanjuje, i povećava pritiska u njoj, što doovodi do strujanja vazduha u suprotnom smeru. == Henrijev zakon == [[Datoteka:William Henry.jpg|mini|desno|150p|[[Vilijam Henri]] (1775—1836) engleski hemičar.]] [[Gas]]ovi se u [[priroda|prirodi]] ne nalaze samo kao slobodni, već se često nalaze i [[rastvor]]eni u raznim [[tečnost]]ima, što dokazuje zagrevanje vode, u kojoj se posle izvesnog vremena javljaju mehurići nekog gasa, rastvorenog u njoj. Gasovi rastvoreni u tečnosti zadržavaju svoje osobine, i vrše [[pritisak]] na zid suda u kome se nalaze i pored toga što su apsorbovani ili rastvoreni. Koliko će se gasa rastvoriti u nekoj tečnosti zavisi od parcijalnog pritiska, koji gas vrši na površinu tečnosti, i temperature. <center> {| style="background:LightBlue; border-style:solid; border-width:2px; border-color:Blue; padding:2px;" | '''Henrijev zakon-definicija:''' '''''Količina gasa koja se rastvara u nekoj tečnosti je direktno proporcionalna parcijalnom pritisku tog gasa, na zadatoj temperaturi. Drugim rečima, sa povećanjem pritiska povećava se i mogućnost tečnosti da rastvori neki gas, dok se sa povećanjem temperature taj kapacitet smanjuje.''''' <ref>{{en}}[http://www.thornber.net/cheshire/ideasmen/henry.html Thomas Henry, FRS and his son William Henry, MD, FRS, GS; by Craig Thornber] Poseećeno;21.04.2010.</ref> |} </center> ==== Primena u medicini i ronjenju ==== Ovaj zakon ima veliku primenu u [[hiperbarična medicina|hiperbaričnoj medicini]] i [[ronjenje|ronjenju]] gde se [[gas]]ovi koji se udišu pod povišenim pritiskom rastvaraju u organizmu, koji se preko 70% sastoji od tečnosti. Na rastvaranje gasova u organizmu koji se izlaže [[hiperbarična oksigenoterapija|hiperbaričnim uslovima]] u [[barokomora|barokomori]] utiču dva faktora; '''1.''' '''''Pritisak;''''' * ''porast pritiska'' - ako u barokomori, u kojoj se nalazi čovek, povećavamo pritisak, onda će se vazduh iz barokomore polako rastvarati u tečnostima organizma (krv, limfa, likvor itd) sve do određene količine koja predstavlja maksimalno [[zasićenje]] [[tečnost]]i za taj [[pritisak]] (saturacija). * ''smanjenje pritiska'' - ako u barokomori u kojoj se nalazi čovek smanjujemo pritisak, iz tkivnih tečnosti se izdvaja gas, kako bi se ponovo postigao [[atmosferski pritisak|pritisak okoline]]. Ukoliko se pritisak smanjuje polako, gas se izdvaja bez ikakvih problema, međutim, ukoliko se promena pritiska vrši ubrzano, [[molekul]]i gasa se grupišu i formiraju gasne [[mehurić]]e. '''2.''' '''''Temperatura''''' - povećanjem [[temperatura|temperature]] ubrzava se oslobađanje gasa jer se smanjuje prostor između molekula tečnosti gde se nalazi rastvoreni gas. Primer za ovo je pojava mehurića u vodi pre njenog ključanja. Međutim, zbog skoro konstantne temperature organizma, njen uticaj na apsorpciju gasova je zanemarljiv, ali zato promena temperature vazduha u barokomori može da utiče na promenu telesne temperature. '''Rastvorljivost gasova u tečnostima organizma zavisi od;''' * ''Pritiska gasa iznad tečnosti,'' (veći pritisak veća rastvorljivost) * ''Trajanja kontakta'', (ako je bolesnik u barokomori duže izložena povišenom pritisku u njegovom telu će se postići veća koncentracije kiseonika - duži kontakt veće rastvrljivost), ili kod ronioca veće rastvaranje azota u mišićima. * ''Temperature tečnosti'', (viša temperatura tečnosti, brže kretanja molekula, veća rastvorljivost gasa). * ''Veličine kontaktne površine između gasa i tečnosti,'' (ako su dve identične tečnosti sa različitom površinom izložene uvećanom pritisku gasa, on će brže postići zasićenje u tečnosti sa većom površinom). * ''Afinitet tečnosti za neki gas'' (koeficijent rastvorljivosti). </center> Sumirajući povezanost između gasova, tečnosti, temperature i pritiska, Henrijev zakon najbolje objašnjava fizičke principe za [[hiperbarična oksigenoterapija|hiperbaričnu oksigenaciju]]: količina 100% kiseonika koja će se rastvoriti u tečnostima u organizmu, na datoj temperaturi je direktno proporcionalna parcijalnom pritisku tog gasa. Ili što je atmosferski pritisak veći, više kiseonika će se rastvoriti u telesnim tečnostima nego što se to događa na normobaričnom pritisku. Gasovi u smeši gasova koje ronilac udiše, rastvoriće se u u tečnostima njegovog tela srazmerno parcijalnom pritisku pojedinih gasova u smeši. Usled različite rastvorljivosti pojedinih gasova, za svaki od njih ponaosob, količina koja će se rastvoriti zavisiće takođe od vremena u toku koga ronilac udiše gas pri povećanom pritisku, i u zavisnosti od vrste gasa, nastupa nakon 8 do 24 časa. Rastvaranje gasova u organizmu nema uticaja na [[disanje]] pri normalnom [[atmosferski pritisak|atmfosferskom pritisku]], ali je veoma bitno za [[ronjenje|ronioce]] kada gasove udišu pomoću ronilačkog aparata, i posebno se odnosi na period izrona. Bilo koja količina gasa koji se rastvorio u telu ronioca, na bilo kojoj dubini i pritisku, ostaće jednaka sve dok se pritisak ne promeni. Ako ronilac počne da izranja, tada je pritisak u [[pluća|plućima]] manji nego što je bio kod zarona (zbog smanjenja dubine, smanjuje se i pritisak okoline), i rastvoreni gasovi teže se izdvoje iz [[tkiva]]. Ukoliko se naglo izranja, bez upotrebe tablica, gasovi iz [[vazduh]]a (u čemu prednjači [[azot]]) ne mogu da se izdvoje dovoljno brzo i oni formiraju mehuriće, što može dovesti do pojave [[dekompresiona bolest|dekompresione bolesti]]. Zato se brzina izrona kontroliše upotrebom [[dekompresione tablice|dekompresionih tablica]], što omogućava da se izdvojeni gas postupno dovede do [[pluća]] i izdahne, pre nego što dođe do njegovog nagomilavanja u tolikoj meri da omogući formiranje mehurića u tkivima.<ref>Dekleva N ''Uvod u hiperbaričnu medicinu'', Beograd, Naučna knjiga, 1989.</ref> Promena parcijalnog pritiska i temperature gasne smeše (npr. [[kiseonik]]a, [[ugljen-dioksid]]a, [[vodonik]]a), u organizmu, najbolje pokazuje kako gasni zakoni, utiču na promenu fizioloških faktora koji smanjuju afinitet [[hemoglobin]]a za kiseonik, pomerajući krivu zasićenja [[hemoglobin|oksihemoglobina]]. Kada se vrednosti jednog od ovih faktora promeni, nastaje suprotan efekat i kriva zasićenja oksihemoglobina se pomera (ulevo ili udesno). '''Primer (<small>vidi sliku</small>)'''; * ''Crna linija'' prikazuje normalnu krivu zasićenja oksihemoglobina, * ''Crvena linija'', krivu zasićenja oksihemoglobina; :* kod osobe sa povećanim parcijalnim pritiskom ugljen-dioksida, (koji ima veći koeficijent rastvorljivosti od kiseonika) :* kod vrlo kisele [[krv]]i, (sa koncentracijom vodonika preko 80 mmol/[[litar|l]]) i :* povišenom telesnom [[temperatura|temperaturom]], iznad 37°[[celzijus|C]]. * ''Zelena linija'' prikazuje krivu zasićenja oksihemoglobina; :* kod osobe čije je telo u hipotermiji, (rashlađeno na temperaturu od samo 30°[[celzijus|C]]) i :* izloženo nižem parcijalnom pritisku kiseonika i ugljen-dioksida u krvi (npr. na visini) kod koje je kriva disocijacije pomerena u levo. == Daltonov zakon == [[Datoteka:Dalton_John_desk.jpg|mini|desno|150p|<small> [[DŽon Dalton]] (1766—1844) engleski hemičar i matematičar.</small>]] Daltonov zakon je opšti [[zakon]] o [[gas]]ovima i objašnjava ponašanje gasova ne razmatrajući činjenicu da su oni najčešće mešavina koja je sastavljena od više gasova. <center> {| style="background:LightBlue; border-style:solid; border-width:2px; border-color:Blue; padding:2px;" | '''Daltonov zakon - definicija;''' * '''''Pritisak koji vrši gasna mešavina jednak je zbiru pritisaka koji bi vršio svaki od njih ako bi sam zauzimao ukupnu zapreminu.''''' |} </center> :::::::<math> \qquad P (ukupni \ pritisak) = P1 + P2 + P3 ... Pn </math> U osnovi ovo znači da svaki gas u mešavini deluje nezavisno od drugih gasova. Pritisak svakog gasa u mešavini nazivamo parcijalni pritisak, a njegova visina zavisi od količine tog gasa i ukupnog Parcijalni pritisak, pojedinačno svakog gasa u mešavine može se izračunati pomoću formule; :::::::<math> \qquad A = a * P /100</math> * '''A''' - delimični pritisak * ''' a''' - procenat gasa u mešavini * '''P'''- apsolutni pritisak gasne mešavine === Primena u medicini === Parcijalni (delimični) pritisak svakog gasa u mešavini srazmeran je broju molekula tog gasa u ukupnoj zapremini koju zauzima smeša. Ako uzmemo u obzir (zanemarujući ostale gasove, koji su zastupljeni samo sa 1%), da je atmosferski vazduh sastavljen iz 21 molekula [[kiseonik]]a i 79 molekula [[azot]]a, onda bi na pritisku [[vazduh]]a od 1 atm dobili da je za kiseonik (indeks 1); :::::: '''''P<sub>1</sub> = (21/100)P = 0,21 atm = 159,6 mmHg = 2,127 10<sup>4</sup> Pa''''' a za azot (indeks 2); :::::: '''''P<sub>2</sub> = (79/100)P = 0,79 atm = 604,4 mmHg = 8,003 10<sup>4</sup> Pa''''' Ako uračunamo i gasove kojih ima malo u vazduhu, neka to bude [[ugljen-dioksid]], koga ima 0,03%, pa bi (indeks 3) bio; :::::: '''''P<sub>3</sub> = (0,03/100)P = 0,0003 atm = 0,228 mmHg = 39,39 Pa''''' Razmotrimo šta se dešava sa ovom smešom na dubini od 40 [[metar]]a gde vlada [[pritisak]] ''P''<sub>2</sub> =4,87 atm = 3701,2 mmHg. Kompresor na brodu zahvata atmosferski vazduh i dostavlja ga roniocu pod pritiskom koji je dovoljan da savlada pritisak sredine u kojoj se ronilac nalazi. Sastav vazduha se nije promenio (20,95% kiseonik, 79,2% azot i 0,03% ugljen-dioksid) ali količina vazduha koju ronilac udahne pri svakom udisaju je skoro pet puta veća, od one koju udahne kada se nalazi na površini u slobodnoj atmosferi. Na pritisku P<sub>2</sub> = 4,87 atm u jedinici zapremine nalazi se mnogo veći broj molekula azota i ugljen-dioksida nego na pritisku ''P''<sub>1</sub>= 1 atm. Parcijalni pritisci na dubini od 40 metara i pritisku od ''P'' <sub>2</sub> =4,87 atm = 3701,2 mmHg su; kiseonika, :::::: '''''P<sub>1</sub> (20,95/100) P<sub>2</sub> = (21/100)P = 4,87 atm = 1.020 atm = 775,40 mmHg''''' azota, :::::: '''''P<sub>2</sub> (79,02/100) P<sub>2</sub> = (79,02/100)P = 4,87 atm = 3.848 atm = 2.924,69 mmHg ''''' Na osnovu ovog izračunavanja, jasno je da ronilac na dubini udiše veći broj molekula kiseonika od onog koji bi udahnuo, kada bi udisao 100% kiseonik (na pritisku od 1 atm= 760 mmHg koji vlada na površini). Tako on udiše skoro pet puta više molekula ugljen-dioksida, nego što bi udisao na običnom vazduhu. Ako je atmosferski vazduh zagađen sa 2% (0,02 atm ) ugljen-dioksida, nivo na koji se na površini mora organizam odmah prilagođava, njegov parcijalni pritisak na dubini od 40 metara biće opasno visok: ::::::'''''P<sub>3</sub> (2/100) 4,87 atm = 0.0974 atm = 0.1 atm''''' jer relativni udeo ugljen-dioksida ne zavisi od pritiska kome je podvrgnuta smeša u celini. [[Difuzija]] [[gas]]ova je spontani proces širenja i mešanja gasova. Molekuli svih gasova neprestano se slobodno kreću u svim pravcima i kako nema povlašćenih pravaca, ravnomerno se raspoređuju po celokupnoj zapremini suda u kome se nalaze. Zbog toga se svi gasovi spontano šire, prolaze kroz otvore i potpuno mešaju, a smeša je homogena, pa je zato pritisak isti u svim tačkama zapremine suda u kome se gas nalazi. Količina pojedinog gasa koji prolazi kroz poroznu membranu {{efn|Porozna membrana je opna (membrana) koja ne dozvoljava prolazak gasa kao celine, ali dopušta prolazak pojedinih molekula gasa.}} zavisi od osobina membrane i od parcijalnog pritiska gasa sa obe strane membrane. Ako je parcijalni pritisak veći, sa jedne strane membrane nego sa druge, molekuli gasa difundovaće kroz membranu u smeru nižeg parcijalnog pritiska sve dok se parcijalni pritisci sa obe strane membrane ne izjednače. Zapravo, molekuli se neprestano kreću kroz membranu u oba smera, ali je veći broj onih koji se kreću u smeru od više ka nižoj koncentraciji. Mnoga [[tkiva]] [[čovek]]a ponašaju se kao porozna membrana. Zbog toga pri određivanju apsorpcije i eliminacije gasova prilikom izračunavanja, dekompresionih tablica, važno da se razmatra i brzina difuzije gasova koja zavisi od parcijalnih pritisaka. == Šarlov zakon == [[Datoteka:Jacques Charles - Julien Léopold Boilly.jpg|150p|mini|desno|[[Žak Šarl]] (1746—1823), francuski fizičar i balonista.]] Pri stalnoj zapremini gasa, pritisak je srazmeran temperaturi i gustini .<ref>{{en}}[http://www.youtube.com/watch?v=IkRIKGN3i0k Charles's law demonstration], Pristupljeno 22. 04. 2010.</ref> :::::<math>\frac{P}{T}= k (const)</math> Gde je :''P'' je [[pritisak]] gasa. :''T'' je [[temperatura]] gasa (izmerena u [[Kelvin]]ima). :''k'' je [[konstanta]]. {| style="background:LightBlue; border-style:solid; border-width:2px; border-color:Blue; padding:2px;" |- | <center> '''Šarlov zakon - definicija;''' * '''''Pritisak gasa direktno varira sa temperaturom, ako je zapremina stalna, volumen gasa će se menjati sa promenom temperature ako je pritisak nepromenjen, ili ako zapremina ostaje nepromenjena, a raste temperatura, povećava se pritisak.'''''<ref>{{en}}[http://www.chm.davidson.edu/vce/GASLAWS/CharlesLaw.html Charles's law simulation], Pristupljeno 22. 04. 2010.</ref><center > |} U drugim detaljnijim definicijama, odnos između mase gasa pri konstantnom pritisku je obrnuto proporcionalan temperaturi koja se dovodi u sistem, koji se dalje može koristiti određivanjem sistema gde <math>\alpha</math> predstavlja kubno širenje gasa, a <math>\theta</math>, predstavlja temperaturu izmerenu u Kelvinovom mernom sistemu (u kelvinima): [[Datoteka:Charles and Gay-Lussac's Law animated.gif|mini|desno|250p|Volumen gasa se menja sa promenom temperature ako je pritisak nepromenjen]] :::<math>V \varpropto T</math> :::<math>\ V = V_o(1 + \alpha\theta)</math> Kako bi se održala konstanta '''k''', tokom zagrevanja gasa pri konstantnom pritisku, zapremina se mora povećavati. Slično tome, hlađenje gasa smanjiće zapreminu. Tačna vrednost konstante ne treba biti poznata kako bi koristili ovaj zakon za upoređivanje zapremine gasova pri jednakom pritisku: ::<math>\frac{V_1}{T_1} = \frac{V_2}{T_2} \qquad \mathrm{or} \qquad \frac {V_2}{V_1} = \frac{T_2}{T_1} \qquad \mathrm{or} \qquad V_1\cdot T_2 = V_2\cdot T_1</math>. Dakle, kako se temperatura povećava, zapremina gasa se povećava. ==== Primena u medicini ==== Kod punjenja [[ronjenje|ronilačkih boca]], povećanjem pritiska dolazi do povećanja temperature u boci te padom pritiska dolazi do pada temperature u boci. Nakon punjenja boce komprimovanim [[vazduh]]om postupnim smanjenjem okolne temperature ili temperature boce smanjuje se i pritisak u boci. U hiperbaričnim centrima sa potrošnjom [[kiseonik]]a iz boca dolazi do smanjenja zapremine gasa, koji lakše preuzima toplotu iz vazduha i zagreva se, pa se može javiti paradoks porasta pritiska na [[manometar|manometrima]] kontrole protoka zbog porasta temperature koja podiže pritisak kiseonika u kiseoničkom sistemu. == Napomene == {{notelist}} == Povezano == * [[Hiperbarična medicina]] * [[Vazduhoplovna medicina]] == Reference == {{reflist|2}} [[Kategorija:Zrakoplovna medicina]] [[Kategorija:Hiperbarična medicina]] [[Kategorija:Fizikalni zakoni]] q4etujvzidyd5kgufmpnqjgbtg6leyd Aerodrom Düsseldorf 0 1412828 42587470 42353282 2026-05-04T15:31:18Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Aerodrom Diseldorf]] na [[Aerodrom Düsseldorf]] 42353282 wikitext text/x-wiki {{Aerodrom kutijica | ime =Aerodrom Diseldorf | izvorni_naziv = Flughafen Düsseldorf International | logo = | slika =Aerial image of the Düsseldorf Airport.jpg | opis_slike = Aerodrom Diseldorf | IATA = DUS | ICAO = EDDL | tip = Javni | operator = Flughafen Düsseldorf GmbH | otvoren = | država = [[Nemačka]] | najbliži_grad = [[Diseldorf]] | nadmorska_visina = 44.8 | nadmorska_visina_ft = -147 | koordinate = {{coor dms|51|17|22.03|N|006|46|00.39|E|type:airport_region:DE}} | broj_pista = | ugao_piste = 05R/23L | dužina_piste_m = 3.000 | dužina_piste_ft = 9.842 | površina_piste = Beton | ugao_piste1 = 05L/23R | dužina_piste_m1 = 2.700 | dužina_piste_ft1 = 8.858 | površina_piste1 = Beton }} [[Datoteka:Duesseldorf Airport old Tower night.jpg|mini|250p|Stari toranj noću]] '''Međunarodni aerodrom Diseldorf''' ([[IATA]]: '''DUS'''{{ICAO|EDDL}}) ({{jez-nem|Flughafen Düsseldorf International}}) je treći aerodrom po veličini u [[Nemačka|Nemačkoj]]. Očekuje se da će u [[2007]]. godini 16,6 miliona putnika proći kroz aerodrom. Samo su [[aerodrom Minhen]] i [[aerodrom Frankfurt]] veći po broju putnika. Aerodrom Diseldorf se nalazi 9&nbsp;km od centra [[Diseldorf]]a.<ref>{{cite web|url=http://www.lufthansa.com/online/portal/lh/de/info_and_services/at_the_airport?nodeid=1771230&l=en&cid=18002&blt_p=DE&blt_l=en&blt_t=Info_and_Services&blt_e=Info%20Service%20Sitemap&blt_n=At%20the%20airport&blt_z=Our%20hubs%20in%20Frankfur&blt_c=DE%7Cen%7CInfo_and_Services%7CInfo%20Service%20Sitemap%7CAt%20the%20airport%7COur%20hubs%20in%20Frankfur|title=Our hubs in Frankfurt, Munich, Dusseldorf and Zurich|publisher=Lufthansa|date=16 February 2007|accessdate=6 June 2012}}</ref> Na aerodrom je smeštena baza [[LTU Internešenal]] i druga baza [[Lufthanza|Lufthanze]]. Lufthanzini avioni imaju oko 270 letova dnevno do 43 destinacija iz ili do Diseldorfa. Aerodrom je takođe i destinacija za 70 avio-kompanija koju lete do 186 destinacija na svakom kontinentu osim [[Okeanija|Okeanije]]. Oko 700 aviona dnevno poleće i sleće na aerodrom. Aerodrom Diseldorf ima piste za parkiranje 107 avionA istovremeno. Terminal može primiti do 22 miliona putnika godišnje. Kao i [[Aerodrom Frankfurt]], [[Aerodrom Minhen]] i [[Aerodrom Keln-Bon]], Aerodrom Diseldorf može da primi i najveće putničke avione [[Erbas A380]]. Aerodrom ima dve piste dugačke 3.000 (05R/23L) i 2.700 (5L/23R) metara. Planira se produženje piste 05R/23L do 3.600 metara, međutim, uprava grada Ratingena, koji se nalazi na koridoru do piste, ometa sprovođenje tih planova. == Historija == Aerodrom Diseldorf otvoren je [[19. april]]a [[1927]]. nakon dvogodišnje izgradnje. Međutim, prva letelica koji je sletela na aerodrom Dizseldorf bio je cepelin LZ-III [[1909]]. Godine 1950. pista je produžena na 2.475 metara. Planiranje izgradnje terminala sa kapacitetom od 1.400.000 putnika započeto je [[1964]]. Godine [[1969]]. glavni pista je produžena na 3.000 metara. Da bi se smanjilo zagađenje, avio-kompaniji je zabranjeno sletanje aviona u periodu os 23.00 naveče i 06.00 ujutro. Godine [[1973]]. otvoreni su nova centralna zgrada i terminal B. Izgradnja železničke pruge između diseldorske Centralne stanica i aerodroma započeta je 1975. Izgradnja terminala A završena je 1977. Godine 1986. kroz aerodrom je prošlo 8,22 miliona putnika i u tom periodu aerodrom Diseldorf bio je drugi aerodrom po veličini u Nemačkoj. Godine 1986. otvoren je i terminal C. Godine 1992. kroz aerodrom je prošlo 12.300.000 putnika; a sagrađena je i druga pista u dužini od 2.700 metara. Godine 1996. u požaru na krovu terminala A poginulo je 17 putnika. Godine 1998. otvoren je obnovljeni terminal A a aerodrom je promenio naziv iz „Aerodrom Rajn-Rur“ u „Međunarodni aerodrom Diseldorf“. U maju 2000. otvorena je nova železnička stanica, "Fernbahnhof Düsseldorf Flughafen", sa kapacitetom od 300 odlazaka vozova dnevno. U toj godini kroz aerodrom je prošlo 16.000.000 putnika. Dana 12. novembra 2006. prvi [[Erbas A380]] je sleteo na aerodrom Diseldorf. U slučaju nevremena na aerodromu Frankfurt, za sletanje i poletanje aviona Erbas A380 Lufthanza namerava da koristi aerodrom Diseldorf. == Avio-kompanije i destinacije == === Terminal A (Star alajans/Lufthanza partneri) === * [[Kondor]] (Antalija, Arecif, Bergen, Dalaman, Ibiza, Izmir, Herez de la Frontera, Kerkira, Kirkenes, Las Palmas, Linc, Mahon, Malaga, Palma, Rodos, Santa Kruz, Santorini, Tenerife-jug, Čanija, Farska ostrva, Fuerteventura, Funčal, Iraklion, Hurgada) + Terminal B * [[Kroacija erlajns]] (Dubrovnik, Zagreb) * [[LOT Poliš erlajns]] (Varšava) * [[Lufthansa]] (Bazel, Barselona, Beograd-Nikola Tesla, Berlin-Tegel, Beč, Bilbao, Birmingem, Bukurešt-Otopeni, Budimpešta, Valensija, Drezden, Ženeva, Geteborg-Landveter, Katovice, Kijev-Borispil, Lajpcig/Hal, Lion, London-City, London-[[Heathrow]], Madrid, Malaga, Mančester, Marselj, Milan-Malpensa, Minhen, Moskva-Šeremetjevo, Nirnberg, Nica, NJukasl, Palma, Pariz-Šarl de Gol, Prag, Rim-Fjumičino, Sofija, Stokholm-Arlanda, Frankfurt, Hamburg, Štutgart) ** [[Lufthanza]] operacija upravlja [[Prajvater]] (NJuark, Čikago) ** [[Lufthanza Rienal]] operacija upravlja [[Jurovings]] (Beč, Varšava, Vesterland/Silt, Tuluz, Torino) ** [[Lufthanza Rienal]] operacija upravlja [[Lufthansa SitiLajn]] (Beč, Varšava, Cirih) * [[Ostrijan erlajns]] (Beč) ** [[Ostrijan arouz]] (Beč, Grac, Linc, Salcburg) * [[Svis Internešnal erlajns]] (Cirih) ** [[Svis juropijan erlajns]] (Cirih) * [[Skandinejvijan erlajns sistem]] (Geteborg, Kopenhagen, Oslo, Stokholm-Arlanda) * [[ermanvings]] (Berlin-Šonefeld) == Terminal B == [[Datoteka:AirbusA380.jpg|mini|300p|A380 na aerodromu Diseldorf]] * [[Aeroflot]] (Moskva-Šeremetjevo) * [[Alitalija]] ** operacija upravlja [[Alitalija ekspres]] (Milano-Malpensa) * [[Blu vings]] (Adana, Ankara, Antalija, Gazijantep, Istanbul-Ataturk, Izmir, Kajseri, Malatija, Samsun, Teheran-Mehrabad) * [[Britiš ervejz]] (London-[[Heathrow]]) ** operacija upravlja San er ov Skandinejvija (Bilund) * [[Delta erlajns]] (Atlanta) * [[Ejgijan erlajns]] (Atina, Iraklion, Solun) * [[Emirati]] (Dubai) * [[Er Baltik]] (Vilnjus, Riga) * [[Er Berlin]] (Alikante, Antalija, Aresif, Barselona, Berlin-Tegel, Beč, Vesterland, Drezden, Dubrovnik, Ibiza, Iraklion, Las Palmas, London-Stansted, Luksor, Malaga, Mahon, Milan-Bergamo, Minhen, Moskva-Domodedovo, Nirnberg, Nica, Palma de Majorka, Pariz-Orli, Rimini, Rim-Fjumičino, Rodos, Samos, Solun, Split, Tenerife-jug, Tivat, Hamburg, Helsinki, Hurgada, Cirih) * [[Er Lingus]] (Dablin) * [[Er Frans]] (Pariz-Šarl de Gol) ** operacija upravlja [[Brit er]] (Lion) * [[Iberija erlajns]] (Madrid) * [[Inter erlajns]] (Antalija) * [[Er Srbija]] (Beograd-Nikola Tesla) * [[KLM Rojal Dač erlajns]] ** operacija upravlja [[KLM Sitihoper]] (Amsterdam) * [[Korendon erlajns]] (Antalija, Istanbul-Sabiha Gokčen) * [[MAT Makedonski avio transport]] (Ohrid, Skoplje) * [[Norveški er šatl]] (Oslo) * [[Nordvest erlajns]] (Detroit) * [[Olimpik erlajns]] (Atina, Solun) * [[Pegasus erlajns]] (Adana, Antalija, Bodrum, Gazijantep, Istanbul, Izmir, Kajseri, Samsun, Trabzon) * [[Rojal er Marok]] (Kazablanka, Nador) * [[Rosija]] (Moskva-Vnukovo, Sankt Peterburg) * [[Skaj erlajns]] (Antalija) * [[Tuniser]] (Monastir, Tunis, erba) * [[Terkiš erlajns]] (Adana, Ankara, Antalija, Izmir, Istanbul-Ataturk, Kajseri, Samsun, Trabzon) * [[Flajbe]] (Birmingem, Mančester, Sautempton) * [[Finer]] (Helsinki) * [[ČSA]] (Prag) * [[et2.com]] (Lids) == Terminal C == * [[Afrikan safari ervejz]] (Mombasa, Cirih) * [[Er Malta]] (Malta) * [[Antrak er]] ** [[Antrak er]] operacija upravlja [[LTU Internešenal]] (Akra) * [[Egipat er]] (Kairo) * [[Karpater]] (Temišvar) * [[LTU Internešenal]] (Agadir, Adana, Alikante, Almerija, Ankara, Antalija, Arecif, Atina, Bangkok-Suvarnabumi, Bejrut, Berlin-Šonefeld, Bodrum, Brindisi, Valencija, Vankuver, Varadero, Vindhoek, Dalaman, Dubrovnik, Zakinthos, Iraklion, Holguin, Hurgada, Ibiza, Istanbul-Ataturk, Izmir, Kavala, Kagliari, Kalgari, Kankun, Karakas, Katania, Karpatos, Kejp Taun, Kolombo, Kos, Krf, La Romana, Las Vegas, Las Palma, Lisabon, Los Anđeles, Luksor, Madrid, Malaga, Male, Mahon, Mijami, Mikonos, Mitilini, Mombasa, Monastir, Montego Bej, Napulj, NJujork-FK, Palma de Majorka, Priština, Puerto Plata, Punta Kana, Rejkjavik-Kleflavik, Rodos, Samos, Santa Cruz, Split, Tenerif-Sever, Tenerif-Jug, Solun, Tivat, Toronto, Trabzon, Faro, Fort Majers, Fuerteventura, Funčal, Havana, edah, erba) ** [[LTU Internešenal|LTU]] operacija upravlja [[VDL Avijacija]] (Lisabon, Rim-Fijumičino) * [[Luftfahrtgeselšaft Valter]] (Erfurt) * [[Mahan er]] (Tehran-Imam Khomeini, Bangkok-Suvarnabumi, Delhi) * [[Nuveler]] (Monastir) * [[Onur er]] (Adana, Ankara, Istanbul-Ataturk, Izmir, Kajseri) * [[S7 erlajns]] (Moskva-Domodedovo) * [[SanEkspres]] (Antalija, Bodrum, Izmir) * [[TUIflaj]] (Agadir, Antalija, Arecif, Bodrum, Kalvi, Katanija, Čanija, Dalaman, erba, Faro, Fuerteventura, Funčal, Iraklion, Hurgada, Jerez de la Frontera, Kos, Lamezija, Las Palma, Leipcig, Mahon, Malaga, Monastir, Olbija, Palma de Majorka, Patras, Rodos, Salou, Santorini, Tenerif-Jug, Solun, Venecija) * [[Futura Internešenal ervejz]] (Feuteventura) * [[Hamburg Internešenal]] (Palma de Majorka) == Kargo == * [[Atlas er]] (Dubai, Šarah) * [[Volga-Dnepr]] * [[Evergrin Internešenal erlajns]](Šarah) * [[Emirati SkajKargo]] (Dubai) * [[Polar er Kargo]] == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Düsseldorf International Airport|Aerodrom Diseldorf}} * [http://www.duesseldorf-international.de/ Internet stranica Aerodroma Diseldorfa] * [http://www.airliners.net/search/photo.search?aircraft_genericsearch=&airlinesearch=&countrysearch=-+Dusseldorf+-+Int.+%28Rhein-Ruhr+%2F+Lohausen%29+%28DUS+%2F+EDDL%29&specialsearch=&daterange=&keywords=&range=&sort_order=&page_limit=15&thumbnails=&calccount=1176232&truecount=false&engine_version=6.0 Slike Aerodroma Diseldorfa] [[Kategorija:Aerodromi u Njemačkoj|D]] m2ppw18cncg75wuty3nabfov49tzrk0 Toni Mrlak 0 1414309 42587622 42365255 2026-05-05T00:33:52Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Piloti JNA]] → [[Kategorija:Piloti Jugoslavenske narodne armije]] 42587622 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna osoba |ime= Toni Mrlak |slika= Porucnik JRZ Toni Mrlak.jpg |opis=Kapetan [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|JRZ]]-a Toni Mrlak tokom službovanja u [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]. |veličina=150px |datum rođenja= {{birth date|1950|1|3|df=y}}<ref name="ioss">Ivan Matović, Stanoje Jovanović, 1991, str. 82</ref> |mjesto rođenja= [[Vrhnika]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]] |datum smrti= {{death date and age|1991|6|27|1950|1|3|df=y}} |mjesto smrti= [[Rožna dolina, Ljubljana|Rožna dolina]], [[Ljubljana]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] |nacionalnost= [[Slovenci|Slovenac]] |puno ime= Anton Mrlak |nadimak= |supruga= Emilija (Mila) Mrlak |suprug= |titule = |knjige= |služba= [[1968]] - [[1991]] |čin= [[Datoteka:Kapetan I klase JNA.jpg|45px]] [[Kapetan 1. klase]]<ref name="ioss"/> |ratovi= [[Rat u Sloveniji]] |bitke= |vojska= [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|25px]] [[Jugoslavenska narodna armija]] |rod= [[Datoteka:Jrvpvo.jpg|25px]] [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]] |jedinice= |zapovijedao= |odlikovanja= }} '''Anton Mrlak''' ([[Vrhnika]], [[3. 1.]] [[1950]] - [[Rožna dolina, Ljubljana|Rožna dolina]], [[Ljubljana]], [[27. 6.]] [[1991]]), vojni pilot i [[kapetan 1. klase]] [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] čiji su nenaoružani helikopter [[Aérospatiale Gazelle|SA 341 Gazelle]] srušili pripadnici slovenske [[Teritorijalna odbrana|Teritorijalne odbrane]] tokom [[Rat u Sloveniji|Rata u Sloveniji]] 1991 godine. == Biografija == [[Datoteka:Kapetan Toni Mrlak sa svojim helikopterom SA 341 Gazelle.jpg|mini|lijevo|300px|Kapetan Mrlak (krajnje lijevo) sa svojim helikopterom (''registracijska oznaka: 664''), isti onaj sa kojim je letio 27. 6. 1991 iznad Ljubljane kada je srušen.]]Kapetan 1. klase Anton "Toni" Mrlak je rođen 3. 1. 1950 godine u obitelji Tone Mrlaka. Otac mu je bio vojni pilot, tako da je kapetan Mrlak nastavio obiteljsku tradiciju školujući se za pilota.<ref name="delo">{{sl icon}} {{Cite web|title=Zakaj je moral umreti Toni Mrlak?|url=http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/zakaj-je-moral-umreti-toni-mrlak.html|author=Patricija Maličev|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Delo|format=|work=|pages=|day=|month=|year=22. 6. 2013|access-date=30. 6. 2014|archive-url=http://archive.is2r0M5|archive-date=9. 10. 2014|quote=}}</ref> U početku je upravljao zrakoplovima [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva]] (JRZ) u [[Skopje|Skopju]], no zbog zdrastvenih tegoba se prekvalificirao za pilota helikoptera, da bi potom bio prekomandiran i stacioniran u [[Mostar]]u.<ref name="pn">{{sl icon}} {{Cite web|title=“Tonijeva smrt ni doživela sodnega epiloga. A nekdo je zanjo odgovoren.”|url=http://www.primorske.si/Priloge/7--Val/-Tonijeva-smrt-ni-dozivela-sodnega-epiloga--A-nekd.aspx|author=Alma M. Sedlar|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Primorske novice|format=|work=|pages=|day=|month=|year=30. 8. 2013|access-date=1. 7. 2014|archive-url=http://archive.isDyCj4|archive-date=9. 10. 2014|quote=}}</ref> U JRZ-u je izabrao i letio na helikopteru SA 341 Gazelle zbog užitka koji je pružao tokom leta. Bio je zapovjednik helikopterske eskadrile JRZ-a na [[Zračna luka Brnik|Brniku]].<ref name="delo"/> Kapetan Mrlak je bio discipliniran i strog zapovjednik, no suosječan prema svojim ljudima.<ref name="pn"/> Kapetan Mrlak je [[Rat u Sloveniji]] dočekao u sastavu JRZ-a. Sa pilotom JRZ-a [[Jože Kalan]]om i navigatorom [[Bogomir Šuštar|Bogomirom Šuštarom]] je planirao prebjeg na slovensku stranu, no nije htio prebjeći bez helikoptera na kojem je letio.<ref name="delo2">{{sl icon}} {{Cite web|title=Desetdnevna vojna: stvar življenja in smrti, pot do obstanka in uničenja|url=http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/desetdnevna-vojna-stvar-zivljenja-in-smrti-pot-do-obstanka-in-unicenja.html|author=Tomaž Švagelj|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Delo|format=|work=|pages=|day=|month=|year=25. 6. 2011|access-date=18. 11. 2014|archive-url=http://archive.isq4cWE|archive-date=18. 11. 2014|quote=}}</ref> Prvog dana rata, 27. 6. 1991 godine, kapetan Mrlak je helikopterom vozio [[general-major]]a [[Marijan Vidmar|Marijana Vidmara]]. Kapetan Mrlak je nešto kasnije poletio iz kasarne "[[Boris Kidrič]]" u [[Šentvid, Ljubljana|Šentvidu]] prema vojnoj pekari JNA u [[Ljubljana|ljubljanskom]] kvartu [[Kodeljevo]]. Taj zadatak je trebao odraditi [[potpukovnik]] [[Staniša Stamenković|Staniša Mika Stamenković]], no pošto je on nekoliko dana ranije preuzeo zapovjedništvo helikopterske eskadrile JRZ-a na Brniku, zadatak je bio dodijeljen kapetanu Mrlaku.<ref>{{sl icon}} {{Cite web|title=Toniju Mrlaku v spomin, drugim opomin?|url=http://www.dnevnik.si/nedeljski/aktualno/1042537038|author=|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Dnevnik|format=|work=|pages=|day=|month=|year=19. 6. 2012|access-date=18. 11. 2014|archive-url=http://archive.isC8WcZ|archive-date=18. 11. 2014|quote=}}</ref> U 19 sati i 16 minuta, kapetan Mrlak je zajedno sa svojim navigatorom [[Bojanče Sibinovski|Bojančeom Sibinovskim]] poletio iz vojne pekare JNA u Kodeljevu. Sa nenaoružanim helikopterom JRZ-a SA 341 Gazelle (''registracijska oznaka: 664'') prevozili su kruh opkoljenim vojnicima JNA u kasarni na [[Krim, Slovenija|Krimu]]. Kapetan Mrlak je helikopterom letio nisko, po trasi kojom je obično letio, preko Rožne doline. Slovenska TO je, sa nebodera "Delova stolpnica", na helikopter kapetana Mrlaka ispalila dvije rakete [[9K32 Strela-2|Strela-2]]. Prva raketa nije pogodila cilj, neaktivirana je pala negdje kod [[Park Tivoli, Ljubljana|parka Tivoli]]. Druga raketa je pogodila rep helikoptera, koji je odmah potom eksplodirao u zraku, te se raspao na dva dijela i srušio blizu križanja ceste Rožna dolina i Ceste III tj. nedaleko od austrijskog konzulata i studentskog doma u elitnom ljubljanskom naselju Rožna dolina. Na licu mjesta su poginuli kapetan Mrlak i navigator Sibinovski. Obaranje helikoptera je naredio [[Anton Krkovič]] (''danas brigadir [[Slovenska vojska|Slovenske vojske]]''), koji je bio pod izravnim zapovjedništvom [[Janez Janša|Janeza Janše]]. Kapetan Mrlak je još ranije, prije nego će biti srušen, razgovarao i dogovarao prebjeg na slovensku stranu sa [[Jelko Kacin|Jelkom Kacinom]].<ref name="mladina">{{sl icon}} {{Cite web|title=Skrito povelje|url=http://www.mladina.si/145723/skrito-povelje/|author=Jure Trampuš|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Mladina|format=|work=|pages=|day=|month=|year=28. 6. 2013|access-date=30. 6. 2014|archive-url=http://archive.isYIzCi|archive-date=9. 10. 2014|quote=}}</ref> [[Datoteka:Srušeni helikopter kapetana Tonia Mrlaka.jpg|mini|lijevo|300px|Srušeni helikopter [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|JRZ]]-a (''registracijska oznaka: 664'') sa tijelima kapetana Mrlaka i navigatora [[Bojanče Sibinovski|Sibinovskog]] u pozadini.]]Odmah nakon tragedije slovenska strana je rušenje helikoptera prikazala kao uspjeh TO Slovenije. Kao opravdanje za rušenje helikoptera naveli su prijetnju štabu tadašnjih republičkih organa Slovenije, iako se znalo da Gazelle JRZ-a nisu bile naoružane, te da helikopter poručnika Mrlaka nije letio prema središtu Ljubljane gdje se nalazio slovenski štab, već se dapače udaljavao od središta Ljubljane. Malo prije nego je srušen helikopter kapetana Mrlaka, slovenska TO je isto tako srušila helikopter [[Mil Mi-8]] kod [[Ig (Slovenija)|Iga]], u povratku sa granice [[Austrija|Republike Austrije]] i SFR Jugoslavije ([[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenije]]). Tom prilikom poginula su sva tri člana posade: kapetan avijacije [[Milenko Jorgić]], poručnik avijacije [[Eldin Hrapović]] i vazduhoplovno-tehnički vodnik [[Miroslav Šandor]].<ref name="mladina"/><ref>Dr Kosta Nikolić, ''Rat u Sloveniji 1991.'' (Istorija XX veka – br.2/2011), Institut za savremenu istoriju, Beograd</ref> Draga Potočnjak, šogorica kapetana Mrlaka, je [[2013]] izdala knjigu "Skrito povelje" o tragediji kapetana Mrlaka i navigatora Sibinovskog. Potočnjak tvrdi da je pravi razlog za rušenje helikoptera bila slovenska propaganda, kojom je tadašnje vodstvo htjelo motivirati slovensku TO.<ref name="mladina"/> Supruga poručnik Mrlaka je 2013 izjavila da on nije znao za zabranu letenja nad Ljubljanom na dan kad je bio srušen, a koju je izdala TO. Kapetan Mrlak je još u augustu [[1990]] odlučio surađivati sa slovenskom stranom tj. sa TO Slovenije.<ref name="pn"/> [[2000]] godine kapetanu Mrlaku je priznat status palog borca za neovisnost Slovenije, nakon što se njegova supruga devet godina borila da dokaže da se u uniformi JNA borio za Sloveniju.<ref name="delo"/> Sam Jelko Kacin je pritom potvrdio da je kapetan Mrlak surađivao sa TO Slovenije.<ref name="pn"/> Na mjestu rušenja njegova helikoptera danas stoji spomenik.[[Datoteka:Memorial to Toni Mrlak - Ljubljana Slovenia.JPG|mini|desno|200px|Spomenik kapetanu Mrlaku na mjestu rušenje njegovog helikoptera.]] === Obitelj === Kapetan Mrlak je bio oženjen za Emiliju (Mila) Mrlak sa kojom je imao sina Tomaža (r. 1977) i kći Bredu (r. 1979). Tomaž Mrlak je pošao očevim stopama, školovavši se za vojnog pilota.<ref name="pn"/> == Reference == {{reflist}} == Literatura == * {{Cite book|last=Ivan Matović|first=Stanoje Jovanović|title=Istina o oružanom sukobu u Sloveniji|year=1991|publisher=Vojnoizdavački i novinski centar|location=Beograd|isbn=|ref=harv}} {{Lifetime|1950|1991|Mrlak, Toni}} [[Kategorija:Oficiri JNA]] [[Kategorija:Piloti Jugoslavenske narodne armije]] [[Kategorija:Rat u Sloveniji]] [[Kategorija:Biografije, Slovenija]] 6na7hf5v1he6ydrtjlspgd4mle7wcl4 Hiroshi Inagaki 0 1414409 42587536 41564087 2026-05-04T20:33:58Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42587536 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Filmska biografija | ime = Hiroshi Inagaki | datum_rođenja = {{Birth date|1905|12|30|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Tokyo]], [[Japan]] | datum_smrti = {{Death date and age|1980|05|21|1905|12|30|df=y}} | mjesto_smrti = [[Tokyo]], [[Japan]] | period = 1923–1969 | zaniumanje = režiser, scenarist, producent, glumac | nagrade = {{awd|award=[[Zlatni lav]]|year=1958|title=[[Rickshaw Man]]}} }} {{nihongo|'''Hiroshi Inagaki'''|稲垣 浩|Inagaki Hiroshi|30. decembar 1905 &ndash; 21. maj 1980}} bio je [[japan]]ski filmski režiser, najpoznatiji po izuzetno uspješnim "samurajskim" ([[jidai geki]]) filmovima 1950-ih, od kojih je ''[[Samurai I: Musashi Miyamoto|Miyamoto Musashi]]'' osvojio [[Oscar za najbolji strani film]]. == Izabrana filmogragfija == === režiser === * ''[[Tenka taiheiki]]'' (天下太平記) (1928) * ''[[Hōrō zanmai]]'' (放浪三昧) (1928) * ''[[Muhōmatsu no isshō]]'' (無法末の一生) (1943) * ''[[Noroshi wa Shanghai ni agaru]]'' (狼火は上海に揚る 春江遺恨 doslovno: ''Signalne vatre Šangaja'') (1944) * ''[[Sword for Hire]]'' (戦国無頼 Sengoku burai) (1952) * ''[[Samurai Trilogy]]'' ** ''[[Samurai I: Musashi Miyamoto]]'' (宮本武蔵) (1954) ** ''[[Samurai II: Duel at Ichijoji Temple]]'' (続宮本武蔵 一乗寺の決闘 Zoku Miyamoto Musashi: Ichijōji no kettō) (1955) ** ''[[Samurai III: Duel at Ganryu Island]]'' (決闘巌流島 Kettō Ganryūjima) (1956) * ''[[The Lone Journey]]'' aka ''The Road'' (旅路 Tabiji) (1955) * ''[[Arashi (film)|Arashi]]'' (嵐) (1956) * ''[[Yagyu Secret Scrolls]]'' (柳生武芸帳 Yagyū Bugeichō) (1957) * ''[[Rickshaw Man]]'' (無法末の一生) (1957) * ''[[Yagyu Secret Scrolls]] part II'' (柳生武芸帳 双龍秘剣 Yagyū Bugeichō–Sōryū hiken) aka ''Ninjitsu'' (1958) * ''[[The Birth of Japan]]'' (日本誕生, Nippon Tanjō), also called ''The Three Treasures'' (1959) * ''[[Life of an Expert Swordsman]]'' (或る剣豪の生涯 Aru kengō no shōgai) (1959) * ''[[The Story of Osaka Castle]]'' (大阪城物語 Ōsaka-jō monogatari) (1961) ul. [[Toshiro Mifune]] * ''[[Chushingura: Hana no Maki, Yuki no Maki]]'' (忠臣蔵 花の巻 雪の巻) (1962) ul. [[Toshiro Mifune]] * ''[[Samurai Banners]]'' (風林火山 Fūrin Kazan) (1969) === producent === * ''[[Shinsengumi (1969 film)|Shinsengumi]]'' (新選組) (1969) == Vanjske veze == {{commons category|Hiroshi Inagaki}} * {{IMDb ime|id=0408348|name=Hiroshi Inagaki}} * {{cite web|url=http://www.jmdb.ne.jp/person/p0037460.htm|title=稲垣浩 (Inagaki Hiroshi)|accessdate=2007-07-13|language=Japanese|publisher=[[Japanese Movie Database]]|archive-date=2008-01-19|archive-url=https://web.archive.org/web/20080119133903/http://www.jmdb.ne.jp/person/p0037460.htm|url-status=dead}} * [http://www.horror-house.jp/e/cat2/hiroshi-inagaki-19051980.html Hiroshi Inagaki's grave] {{Hiroshi Inagaki}} {{Oscar za najbolji strani film}} {{Lifetime|1905|1980|Inagaki, Hiroshi}} [[Kategorija:Japanski filmski režiseri]] [[Kategorija:Japanski filmski producenti]] 8lxekhhtfva7rtay53qxdaue7ug896d Bojanče Sibinovski 0 1414856 42587628 42364941 2026-05-05T00:34:12Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Piloti JNA]] → [[Kategorija:Piloti Jugoslavenske narodne armije]] 42587628 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna osoba |ime= Bojanče Sibinovski |slika= |opis= |veličina=150px |datum rođenja= {{birth date|1959|10|30|df=y}} |mjesto rođenja= [[Orašac, Kumanovo|Orašac]], [[Kumanovo]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]] |datum smrti= {{death date and age|1991|6|27|1959|10|30|df=y}} |mjesto smrti= [[Rožna dolina, Ljubljana|Rožna dolina]], [[Ljubljana]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] |nacionalnost= [[Makedonci|Makedonac]] |puno ime= |nadimak= |supruga= |suprug= |titule = |knjige= |služba= [[1978]] - [[1991]] |čin= [[Datoteka:Stariji vodnik JNA.jpg|45px]] [[Stariji vodnik]]<ref name="ioss">Ivan Matović, Stanoje Jovanović, 1991, str. 83</ref> |ratovi= [[Rat u Sloveniji]] |bitke= |vojska= [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|25px]] [[Jugoslavenska narodna armija]] |rod= [[Datoteka:Jrvpvo.jpg|25px]] [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]] |jedinice= |zapovijedao= |odlikovanja= }} '''Bojanče Sibinovski''' ([[Orašac, Kumanovo|Orašac]], [[Kumanovo]], [[30. 10.]] [[1959]] - [[Rožna dolina, Ljubljana|Rožna dolina]], [[Ljubljana]], [[27. 6.]] [[1991]]), [[stariji vodnik]] [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] i letac-mehanicar [[poručnik]]a [[Toni Mrlak|Tonija Mrlaka]] čiji su nenaoružani helikopter [[Aérospatiale Gazelle|SA 341 Gazelle]] srušili pripadnici slovenske [[Teritorijalna odbrana|Teritorijalne odbrane]] tokom [[Rat u Sloveniji|Rata u Sloveniji]] 1991 godine.. == Biografija == [[Datoteka:Srušeni helikopter kapetana Tonia Mrlaka.jpg|mini|lijevo|300px|Srušeni helikopter [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|JRZ]]-a (''registracijska oznaka: 664'') sa tijelima kapetana [[Toni Mrlak|Tonija Mrlaka]] i letaca-mehanicara Sibinovskog u pozadini.]]Stariji vodnik Bojanče Sibinovski je rođen 30. 10. 1959. godine u selu Orašac (općina Kumanovo) u obitelji Borislava Sibinovskog. Školovao se u 28.klasi VTSVS Rajlovac[[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva]] (JRZ). Bio je stacioniran u [[Zračna luka Zagreb|VP 3880 Pleso]], [[Zagreb]]. Tokom [[Rat u Sloveniji|Rata u Sloveniji]], 1991 godine, bio je letac-mehanicar [[poručnik]]a Tonija Mrlaka. Stariji vodnik Sibinovski je poginuo zajedno sa poručnikom Mrlakom prvog dana rata, 27. 6. 1991 godine, nakon što je njihov nenaoružani helikopter SA 341 Gazelle (''registracijska oznaka: 664'') srušila slovenska Teritorijalna odbrana ispalivši dvije rakete [[9K32 Strela-2|Strela-2]]. Sibinovski i Mrlak su bili poletili iz vojne pekare JNA u ljubljanskom kvartu [[Kodeljevo]]. Prevozili su kruh opkoljenim vojnicima JNA u kasarni na [[Krim, Slovenija|Krimu]].<ref name="mladina">{{sl icon}} {{Cite web|title=Skrito povelje|url=http://www.mladina.si/145723/skrito-povelje/|author=Jure Trampuš|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Mladina|format=|work=|pages=|day=|month=|year=28. 6. 2013|access-date=30. 6. 2014|archive-url=https://archive.today/20141008233756/http://www.mladina.si/145723/skrito-povelje/|archive-date=9. 10. 2014|quote=}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Literatura == * {{Cite book|last=Ivan Matović|first=Stanoje Jovanović|title=Istina o oružanom sukobu u Sloveniji|year=1991|publisher=Vojnoizdavački i novinski centar|location=Beograd|isbn=|ref=harv}} {{Lifetime|1959|1991|Sibinovski, Bojanče}} [[Kategorija:Piloti Jugoslavenske narodne armije]] [[Kategorija:Podoficiri JNA]] [[Kategorija:Rat u Sloveniji]] [[Kategorija:Biografije, Kumanovo]] jzmmp3dg7zfslakqmsaviwfaj359b89 Kategorija:Piloti Jugoslavenske narodne armije 14 1418217 42587612 12061480 2026-05-05T00:33:23Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kategorija:Piloti JNA]] na [[Kategorija:Piloti Jugoslavenske narodne armije]] bez ostavljanja preusmjerenja: (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]]) 12061480 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Jugoslavenska ratna avijacija]] [[Kategorija:Jugoslavenski avijatičari|JNA]] om5mda1fgqxf5p6tpnm3mvdyizebj00 42587650 42587612 2026-05-05T00:36:15Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Jugoslavenska ratna avijacija]] → [[Kategorija:Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana]] 42587650 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana]] [[Kategorija:Jugoslavenski avijatičari|JNA]] tsp82zybykwttvw47a6pksz5zw0e0eq 42587702 42587650 2026-05-05T02:23:24Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana]] → [[Kategorija:Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]] 42587702 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]] [[Kategorija:Jugoslavenski avijatičari|JNA]] 5dga4x5ieng0x1pzfsrhdbpsjsrv2je Visinska bolest 0 1431121 42587940 42453003 2026-05-05T03:11:27Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Avijacijska medicina]] → [[Kategorija:Zrakoplovna medicina]] 42587940 wikitext text/x-wiki {{Bolest | |naziv= Visinska bolest |latinski= |slika=Bisson 2.jpg |tekst uz sliku=Visinska bolest nastaje pri brzom usponu koji ne dozvoljava [[telo|telu]] da se prilagodi uslovima koji vladaju na visini iznad 2.500 metara | ICD10 = {{ICD10|T|70|2|t|66}} | ICD9 = {{ICD9|E902.0}} | DiseasesDB = 8375 | DiseasesDB_mult = {{DiseasesDB2|29615}} | ICDO = | OMIM = | MedlinePlus =zal | eMedicineSubj = med | eMedicineTopic = 3225 | MeshID = D000532 }} '''Visinska bolest, bolest visina''', je skup [[znaci bolesti|znakova]] i [[simptom]]a koji zajedno opisuju razne poremećaje i njihove komplikacije koje nastaju u [[organizam|organizmu]] u toku boravka na velikim visinama (najčešće iznad 2.500 [[metar]]a iznad mora). Nastaje češće pri brzom usponu koji ne dozvoljava [[telo|telu]] da se prilagodi uslovima koji vladaju na visini. U većini slučajeva radi se o blagom poremećaju, koji se manifestuje; [[glavobolja|glavoboljom]], gubitakom [[apetit]]a [[mučnina|mučnininom]], [[dispneja|otežanim disanjem]], brzim [[zamor|zamaranjem]] i u većini slučajeva ne zahteva intervenciju [[lekar]]a. Retko napreduje u [[akutni visinski edem mozga|moždani]] i [[akutni visinski edem pluća|plućni]] [[otok|edem]]), koji mogu izazvati teške posledice u organizmu, pojavu [[koma|kome]] i [[smrt]] (ako se bolest pravovremeno ne prepozna). Najbolji način sprečavanja visinske bolesti je pravilan uspon pri čemu se ostavlja dovoljno [[vreme]]na organizmu za [[aklimatizacija|aklimatizaciju]]. Lečenje visinske bolesti podrazumeva prestanak daljeg uspona, brzi silazak na što nižu [[nadmorska visina|nadmorsku visinu]], naročito ako [[znaci bolesti|znaci]] i simptomi ne prolaze ili se pogoršavaju. [[Kiseonik]] i lekovi služe kao pomoć pri silasku. == Epidemiologija == Ne postoje pouzdani podaci o tome koliko osoba oboleva od visinske bolesti, zato što veliki broj [[ljudi]] koji boravi na ekstremnim visinama potiče iz zemalja u kojima ne postoji razvijena [[medicinska služba]], pa se uglavnom u brojnim [[studija]]ma koriste samo podaci iz visoko razvijenih zemalja na [[zapad]]u. [[Simptom]]i akutne visinske bolesti su često zajednički sa simptomima drugih [[poremećaj]]a izazvanih visinom, što može otežati diferencijalnu dijagnozu i [[epidemiologija|epidemiološko praćenje]] ove [[bolest]]i. U [[Himalaji]]ma često boravi velika grupa hodočasnika iz siromašnijih delova [[Nepal]]a i [[Indija|Indije]] koji su zbog nedovoljne zdravstvene prosvećenosti, često [[Žrtva|žrtve]] akutne visinske bolesti i njenih komplikacija (edema mozga i pluća), čiji broj nije poznat.<ref name="ref9">Basnyat B. The Pilgrim at High Altitude. 2006. High altitude medicine & biology. Volume 7. Number 2006.</ref> Studije o visinskoj bolesti pokazuju da je njena pojava znatno češća na velikim visinama (iznad 3.500 [[metar]]a), mada postoje dokumentovani slučajevi [[akutni visinski edem mozga|akutnog visinskog edema mozga]] i na visinama do 2.100 metara <ref name="ref3">Hackett P, Roach R.”High altitude cerebral edema”. High altitude Medicine & biology. 2004. Volume 5. Number 2.</ref> [[Prevalenca]] akutne visinske bolesti procenjuje se između 43% i 63% u Himalajima, između 9% i 69% u [[Alpi]]ma.<ref>Maggiorini M, Buhler B, Walter M, et al. Prevalence of acute mountain sickness in the swiss Alps. BMJ 1990 ; 301 : 853-5.</ref> Godine [[1993]]. Honigman ({{jez-engl|Honigman}}) objavljije podatke o učestalosti velike visine u Koloradu kod stanovništva i turista. Incidenca u njegovim istraživanjima je od 22% između 1.850 i 2.750 metara i 42% iznad 3.000 metara.<ref>Honigman B, Theis MK, Koziol-McLain J, et al. Acute mountain sickness in a general tourist population at moderate altitudes. Ann Intern Med 1993 ; 118 (8) : 587-92.</ref> Visinska bolest se najčešće javlja kod osoba koje nisu imale dovoljno [[vreme]]na da se prilagode novoj visini ili je uspon obavljen tokom relativno kratkog vremena.<ref>Duplain H, Sartori C, Scherrer U. Maladies de haute altitude. Rev Med Suisse 2007 ;3 : 1766-9.</ref> Putnici koji lete na destinacijama koje su na velikoj nadmorskoj visini, kao što su [[Lasa]], [[Tibet]] (3.810 metara) ili [[La Paz]]a, [[Bolivija|Boliviji]] (4.000 metara, 25-35% slučajeva ispoljava simptome visinske bolesti. Kod onih koji sleću na visinu iznad 4.000 metara, 25-50% slučajeva ispoljava simptome visinske bolesti. Procenjuje se da je kod osoba koje sleću vazduhoplovom iznad 4.000 metara incidenca akutnog visinskog edema mozga je oko 1%, a kod osoba sa simptomima visisnske bolesti 1-3%.<ref>[http://emedicine.medscape.com/article/768478-overview Altitude Illness - Cerebral Syndromes na eMedicine], Pristupljeno 31.010.2010.{{en}}</ref> LJudi koji dugotrajno ili stalno žive na velikim [[nadmorska visina|nadmorskim visinama]] retko oboljevaju od akutne visinske bolesti. Postoje i neka istraživanja koja pojavu akutne visinske bolesti (i njenih komplikacija) objašnjavaju [[genetika|genetičkim promena]] koje se mogu videte kod stanovnika koji žive na velikim visinama, među kojima ima pojedinaca koji ne poseduju otpornost na akutni visinski edem mozga, i u skladu sa [[prirodna selekcija|prirodnom selekcijom]], često završavaju svoj [[život]], [[smrt]]nim ishodom.<ref name="ref4">Rupert J. Koehle M. “Evidence for a genetic basis for altitude-related illness”. High Altitude Medicine & biology. 2006. Volume 7. Number 2. 2006.</ref>,<ref name="ref3"/>. Postoje i studije koje tvrde da [[žene]] češće pate od akutnog visinskog edema mozga od [[muškarac]]a, ali i nešto manji broj studija koje tvrde drugačije.<ref name="ref4"/> Zašto su žene u većem riziku od muškaraca nije jasno, i verovatno je uslovljen [[hormoni|hormonalnim razlikama]], ali i [[trudnoća|trudnoćom]] pa se trudnicama do [[porođaj]]a ne preporučuje da borave na većim visinama od 2.500 metara <ref name="ref7">Familydoctor.org. High-altitude Illnes: How to Avoid It and How to Treat It. Available from: http://familydoctor.org/247.xml {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070210104429/http://familydoctor.org/247.xml |date=2007-02-10 }}.</ref>. Kada su u pitanju [[deca]] takođe nedostaju kvalitetne studije, jer su deca vrlo retko prisutna na ovim velikim visinama. Obično je boravak dece na visini bezbedan, ali se i njihova tela teško prilagođavaju na nizak nivo [[kiseonik]]a pa češće obolovejau od visinske bolesti. Velika opasnost kod dece postoji zbog njihove nemogućnosti da prepoznaju simptome visinskom bolesti, tako da [[roditelji]] moraju pažljivo pratiti eventualnu pojavu simptoma visinske bolesti kod dece.<ref name="ref7"/> Ne postoji ni dovoljan broj studija koje mogu pouzdano navesti podatke o uticaju hroničnih bolesti,([[hipertenzija|visokog krvnog pritiska]], srčanih i plućnih bolesti, [[gojaznost]]i, itd), za koje se veruje da izazivaju povećani rizik od razvoja visinske bolesti.<ref name="ref7"/> Mnogi istraživanja dokazuju da je akutni visinski edem mozga u neposrednoj vezi sa visinskom bolešću i smatra da je najekstremnija komplikacija visinske bolesti <ref name="ref5">Hackett P. Roach R. “High-altitude illness”. The New England Journal of medicine. 12 juli 2001. Volume 345:107-114.</ref><ref name="ref8">Basnyat B. Murdock R. High-altitude illness. The Lancet. 7 juni 2003. Volume 361: 1967-1974.</ref> Akutni visinski edem mozga se ponekad javlja zajedno sa [[Akutni visinski edem pluća|akutnim visinskim edemom pluća]]. Oko 10-15% onih sa akutnim visinskim edemom pluća, imaju akutni visinski edem mozga <ref name="ref3"/>. Kod nekoliko slučajeva obolelih od akutnog visinskog edema pluća [[obdukcija]] je pokazala da, je akutni visinski edem mozga uzrok smrti, a ne akutni visinski edem pluća.<ref name="ref11">Rodway W et al. High-altitude-related disorders- part I: pathophysiology, differential diagnosis, and treatment. Nov-Dec 2003. Heart & Lung: The Journal of Acute and Critical Care. Volume 32: 353-359.</ref> ==== Smrtnost ==== Smrtnost kao najteža posledica visinske bolesti je niska. Na osnovu podataka prikupljenih u Nepalu, smrt kao posledica boravka na visinski javlja se u 0.014% slučajeva, a od toga samo 0.0036% uzrokovano je visinskom bolešću. Prema podacima iz Velike Britanije smrtnost kod njihovih alpinista koji su se pokušali popeti iznad 7.000 metara, visinska bolest je uzrokovala smrt u 17% slučajeva.<ref name="ref44"/> == Etiologija == Visinska bolest se obično javlja na visinama iznad 2500 [[metar]]a, najčešće nakon brzog uspona ili direktnog dolaska na veliku visinu ([[avion]]om, [[helikopter]]om, [[padobran]]om), koji ne dozvoljava telu da se prilagodi nedostatku '''kiseonika''' u [[atmosfera|atmosferskom vazduhu]], ali i brojnim drugim po organizam [[stres]]ogenim faktorima ([[hladnoća]], [[vetar]], [[atmosferske padavine]] [[UV zračenje]] letenjem u vazduhoplovu bez hermetizovane kabine, itd). Neposredni uzrok visinske bolesti, ali i većine drugih poremećaja izazvanih visinom, je kombinacija; * [[hipoksija|hipoksijom]] indukovane plućne [[hipertenzija|hipertenzije]] - koja se odlikuje povišenim pritiskom u plućnoj arteriji, normalnim pritiskom punjenja leve pretkomore i normalnom funkcijom komora [[srce|srca]], * povećanom propustljivošću endotela plućnih [[kapilar]]a - koja za posledicu ima izliv tečnosti u alveole i značajnu redukciju disajnog volumena pluća, * povećanjem propustljivosti ćelijske membrane – kao posledica hipoksije koja ima selektivno dejstvo na ćelijske membrane, i uspostavljanje ravnoteže u koncentracija jona unutar i izvan ćelije. Iz ćelija izlaz joni K <sup>+</sup><sub>2</sub> a ulaze joni Na<sup>+</sup><sub>2</sub>, Ca<sup>+</sup><sub>2</sub>, * sniženjem [[onkotski pritisak]] plazme - zbog eksudacije tečnosti u međućelijske prostore kao posledica hipoksijom indukovane promene koncentracije [[natrijum]]a u telu. {| border="2" cellpadding="2" |colspan="13" align="center"|<div class="NavHead" style="background: #87CEEB; text-align: center; font-size:100%">'''ETIOLOŠKI FAKTORI VISINSKE BOLESTI''' |- |align="center"| ==== Lični faktori ==== |- |align="left"| * Individualna otpornost na hipoksiju ''(stanovnici planina imaju veću otpornost)''. * Pola ''(žene bolje tolerišu hipoksiju)''. * Godine starosti ''(mladi ljudi slabije tolerišu hipoksija)''. * Psiho-Fizičko stanje i stanje morala. * Fizička pripremljenost * Iskustvo ''(stečeno boravkom na visini)'' |- |align="center"| ==== Predispozicija ==== |- |align="left"| * Brzina penjanja; * Nivo i trajanje hipoksije; * Intenzitet mišićnog naporezanja; * Zloupotreba alkohola, droge, lekova ili kofeina. * Nesanica, umor; * Psiho-emocionalne napetost; * Hipotermija; * Nepravilna ishrana; * Kršenje režima unosa vode i minerala ''(dehidracija)''. * Gojaznost. * Respiratornih i druge hronične bolesti ''(kao što su upala krajnika, bronhitis, upala pluća, hronični gnojne bolesti usta i zuba).'' * Gubitka krvi ''(anemija)'' |- |align="center"| ==== Klimatski faktori ==== |- |align="left"| ===== Temperatura ===== :Sa povećanjem visine, prosečna godišnja temperatura se postepeno snižava na 0,5° C leti i 0,5° zimi na svakih 100 metara visine. Zimi visinska bolest se češće javlja nego u letnjim mesecima. Nagli pad temperature takođe ima štetne efekte. ===== Vlažnost ===== :Zbog niskog pritiska i temperatura vlažnost sa visinom pada. Na visini od 2.000 m, vlažnosti vazduha je dva puta manje nego na nivou mora a na visokim visinama, vazduh postaje skoro suva. To dovodi do većeg gubitka telesne tečnosti preko kože i pluća, i samim tim do pojave dehidracije. S druge strane, još vlažan vazduh ima visoku toplotnu provodljivost, i doprinosi štetnom uticaju na niskim temperaturama. Zato je uticaj vlažnosti na visinsku bolest izraženiji kada je vlažnost veća (na nižim visinama (Alpi - 2500 metara, Kavkaz - 3.000 m)), a manje izražena na visokim planinama sa suvom klimom (Tien Šan - 3.500 m. Himalaji - 4.500 m), [4]. ===== Vetar ===== :Na visini vetar može da dostigne snagu uragana (preko 200 km /čas), i vrši rashlađenje tela, povećava psiho-fizičku iscrpljenost i otežava disanje. <br />''Na hladnoći i vetru organizam udiše manju količinu vazduha što pojačava hipoksiju. Hladnoća i povećana vlažnost stvaraju periferni edem tkiva zbog vazokonstrikcije kapilara u koži i povećane propustljivosti ćelija. U tako otečenom tkivu lakše nastaju smrzotine. Hladnoća je i uzrok pogoršanja već postojećih hroničnih poremećaja u organizmu. Zbog toga, pri niskim temperaturama, plućni ili edem mozga nastaje znatno brže - na velikim visinama. Na jakom visokom mrazu pojava ovih poremaćaja javlja se nakon 8-12 sati, umesto nakon uobičajenih 24 časa.''<br /> |} == Patofiziologija == {| border="2" cellpadding="2" |colspan="13" align="center"|<div class="NavHead" style="background: #87CEEB; text-align: center; font-size:100%">'''Atmosferski pritisak, PaO<sub>2</sub>(kPa) i PaCO <sub>2</sub>(kPa) na raznim visinama''' |- |align="center"|'''Visina (m)''' |align="center"|'''Atmosferski '''pritisak (kPa)''' |align="center"|'''[[kiseonik|PaO]] <sub>2</sub> (kPa)''' |align="center"|'''[[ugljen-dioksid|PaCO]] <sub>2</sub>(kPa) ''' |- |align="left"|0 |align="left"|'''101''' (760 mmHg) |align="left"|13.3 |align="left"|4,9 |- |align="left"|1.500 |align="left"|'''85''' (641 mmHg) |align="left"|10,1 |align="left"|4,9 |- |align="left"|2.500 |align="left"|'''75''' (570 mmHg) |align="left"|8,2 |align="left"|4,9 |- |align="left"|3.500 |align="left"|'''67''' (506 mmHg) |align="left"|6,4 |align="left"|4,9 |- |align="left"|5.500 |align="left"|'''52''' (394 mmHg) |align="left"|3,4 |align="left"|4,9 |- |align="left"|8.000 |align="left"|'''37''' (284 mmHg) |align="left"|0,4 |align="left"|4,9 |} Promena visine ima jak uticaj na ljudski [[Organ (anatomija)|organizam]]. Na visini (u novom okruženju) telo pokušava da održi stanje [[homeostaza|homeostaze]], (povratak organizma u stanje pre nego što je došlo do nekih promena u njemu), kako bi se u njemu obezbedila, optimalna aktivnost složenih hemijskih sistema. Svaka promena ove homeostaza (izvan optimalnog životnog okruženja), primorava telo, da pokuša da ispravi taj dizbalans. Takav jedan dizbalans nastaje sa povećanjem visine i utiče na sposobnost tela da obezbedi adekvatnu količinu [[kiseonik]]a potrebnu za funkciju [[disanje|disanja]] u [[ćelija]]ma i [[tkiva|tkivima]]. Ako adaptivni odgovori na ovaj [[stres]] nisu adekvatni, funkconalne sposobnosti sistema u telu, mogu dramatično opasti, a ako stres deluju i produženo (hronično) rezultati mogu biti ozbiljni, pa čak i fatalni.<sup>[[fiziologija čoveka|Vidi Fiziologija čoveka]]</sup> Pre nego shvatimo uticaj visine na funkcije organizma, moramo razumeti šta se dešava u okruženju na visini, a zatim kroz te uticaje posmatrati najvažnije promene koje se javljaju u unutrašnjosti tela kao odgovor na uticaje visine. Svaki pojedinačni [[gas]] u našoj [[atmosfera|atmosferi]] ima svoj [[pritisak]], koji u gasnoj smeši, deluju nezavisno jedan od drugog (otuda potiče i izraz parcijalnih pritisak). Svaki pojedinačni gas svojim parcijalnim pritiskom doprinosi ukupnom atmosferskom pritisku; * Prosečna pritisak atmosfere na nivou mora je oko 760 [[mmHg]] * Kiseonik koji je prisutan u količini od oko 20% u [[atmosfera|atmosferskom vazduhu]] ima parcijalni pritisak u tom istom vazduhu na nivou mora 152 mmHg. * Koncentracija [[ugljen-dioksid]]a u atmosferskom vazduhu je oko 4%, a njegov parcijalni pritisak je 0,304 mmHg na nivou mora. Zajednička karakteristika promena spoljne sredine sa povećanjem nadmorske visinom je smanjena koncentracija kiseonik u [[vazduh]]u, uz relativo konstantnu vrednost ugljen-dioksida u atmosferskom vazduhu. Sa porastom visine snižava se i atmosferski pritisak, i samim tim razređuje (smanjuje) raspoloživa količina kiseonika u vazduhu potrebna za normalno disanje. Razmena kiseonika i ugljen-dioksida između [[krv]]i i [[alveola]]rnog vazduha u [[pluća|plućima]], zavisi od tri osnovna faktora; ;Ukupne površine alveolarne membrane pluća Plućna lveolarna membrana ima veliku površinu (90–100 m²), koja omogućava slobodnu razmenu gasova u plućima. ;Debljine alveolarne membrane Normalna debljina alveolarne membrane pluća je manja od debljine crvenih krvnih ćelija (eritrocita). Tokom dužeg boravka na visini ona zadebljava. ;Parcijalnog pritiska kiseonika Parcijalnog pritiska kiseonika se menja; smanjuje sa porastom visine i raste nakon silaska sa visine. Plućna površina i debljina alveolarne membrane nisu direktno pogođene promenom visini, ali je zato parcijaln pritisak kiseonika, u direktnoj vezi sa visinom i značajno utiče na razmenu gasova u alveolama pluća. === Patofiziologija edema === ==== Osnovni mehanizmi ==== Sa porastom hipoksije rastu kompenzacione funkcija organizma koje na određenom nivou hipoksije, više ne pružaju organizmu dovoljnu kompenzaciju. Sve veći nedostatakkiseonika u atmosferskom vazduhu dovodi do pada parcijalnog pritisak kiseonika u plućima što ima za posledicu smanjenu zasićenost arterijske krvi kiseonikom, i pojavu edema u tkivima plućima i mozgu. Glavni uzroci pojave edem, izazvanog hipoksijom su; * Povećan pritisak u krvnim sudovima i kapilarima, koji nastaje zbog spazma, zadržavanje vode i zastoj krvi u venskom sistemu; * Povećane propustljivosti kapilarne zidove, što dovodi do izlaza tečnih komponenata plazme u međućelijski prostor; * Povećanje propustljivosti ćelijske membrane – kao posledica hipoksije koja ima selektivno dejstvo na ćelijske membrane, i uspostavljanje ravnoteže u koncentracija jona unutar i izvan ćelije. Iz ćelija izlaz joni K<sup>+</sup><sub>2</sub> a ulaze joni Na<sup>+</sup><sub>2</sub> i Ca<sup>+</sup><sub>2</sub> * [[Onkotski pritisak]] plazme se smanjuje - zbog izlaska tečnosti u međućelijske prostore kao posledica promene koncentracije natrijuma u telu. ==== Ostali mehanizmi ==== Hipoksičnom mehanizmu pridružuju se i drugi mehanizmi: * ''Nedostatak kalijuma u miokardu'' - dovodi do aritmija, smanjuje sposobnost srčane pumpe i dovodi do stagnacije venske krvi u malom (pućnom ) krvotoku (što je uzrok akutnog visinskog edema pluća), a nešto kasnije i u velikom krvotoku (što uzrokuj akutni visinski edem mozga). * ''Porast telesne temperature (i pojava groznice)'' – je odgovor na hipotermiju, edem, pogoršanje hroničnih zapaljenskih procesa i drugih faktora koji podižu telesnu temperaturu. Ovaj imuni odgovor je „koristan“ u normalnim uslovima, ali u uslovima nedostatka kiseonika još više pogoršava hipoksiju, zbog veće potrebe organizma za kiseonikom. Istraživanja su pokazala da je na 38&nbsp;°C potrošnja kiseonika udvostručen, a na 39,5&nbsp;°C – učetvorostručena. * ''Kao posledica propustljivost zidova i plućnih kapilara'' - u alveole pluća ulaze materije koje su visokomolekularni proteina, krvni elementi i mikroorganizmi. * ''Hipotermija tela izazvana hladnoćom'' - na visini, ima dodatni uticaj na pogoršanje stanja u organizmu na visini jer se simptomi visinske bolesti razvijaju nakon 8-12 časova umesto nakon uobičajenih 24 časa. == Klinička slika == [[Datoteka:Visinska bolest.jpg|350px|bezokvira|desno]] Tipični [[simptom]]i koji dominiraju kliničkom slikom visinske bolesti su; * blage glavobolje u (70%)slučajeva, * teška [[glavobolja]] koja ne reaguje na bilo koji najčešće primenjivan oblik lečenja u (7%) slučajeva, * poremećaj spavanja, nesanica u (30%) slučajeva, * opšta slabost, [[umor]] u (30%) slučajeva, * povećana [[žeđ]], * [[mučnina]] u (5%) slučajeva, * gubitak [[apetit]]a, [[anoreksija]] u (5%) slučajeva * [[vrtoglavica]] u (20%) slučajeva, * [[apatija]], * simptomi [[grip]]a bez simptoma [[groznica|groznice]] ili sa malim stepenom groznice, * primetna pojava simptoma nerazgovetanog [[govor]]a, * gubitak sposobnosti donošenja odluka, * gubitak koordinacije i poremećaj [[vid]]a. {{clear}} == Dijagnoza i diferencijalna dijagnoza == Isporuka [[kiseonik]]a, tkivima i [[ćelija]]ma zavisi pre svega od funkcije [[srce|srca]], [[fiziologija disanja čoveka|organa za disanje]], i očuvanosti integriteta i funkcije vaskularnog sistema, (uključujući i stanje najznačajnije tkivne tečnosti [[krv]]i). {{izdvojeni citat|''Zamislimo cirkulaciju kao lokomotivu koja pokreće voz hemoglobina koji se kreće po šinama koje formiraju krvni sudovi, a tkiva i organe kao glavne a ćelije kao krajnje stanice do kojih ovaj voz doprema kiseonik, onda slikovito možemo dočarati funkciju srca i vaskularnog sistema.<sup>[[Korisnik:Intermedichbo|autor teksta]]</sup>''}} Bilo koji zastoj u ovom naizgled prostom [[fiziologija|fiziološkom sistemu]] koji je u suština jako složeni „železnički sistem“ zahteva kod utvrđivanja vrste i težine poremećaja primenu kvalitetnog hemodinamskog, ponekad i invazivnog [[monitoring]]a za adekvatno (sveobuhvatno) utvrđivanje koncentracije kiseonika u krvi (laboratorijske analize), procenu njegove isporuke od strane srca, stanje [[krvni pritisak|krvnog pritiska]], i procenu drugih fizičkih parametara u organizmu. Nažalost u [[planina|planinskim uslovima]] (na visini) nije moguće ispoštovati sve navedene procedure za [[utvrđivanje bolesti|utvrđivanju bolesti]]-poremećaja, pa se znaci neadekvatne isporuke kiseonika i tkivne oksigenacije kao najznačajnijeg patofiziološkog mehanizma u razvoju visinske bolesti procenjuje na osnovu ovih objektivnih i subjektivnih znakova i simptoma visinske bolesti; ===== Objektivni (fizikalni) nalaz ===== * promena psihičkog stanja, uznemirenost, konfuzija, pospanost, halucinacije * promene funkcija cirkulatornog sistema; tahikardija, aritmije srca, promena pulsa, hipotenzija (kasni znak) * Promene na koži; hladna, vlažna lepljiva koža, usporeno punjenje kapilara koje prati bledilo ili plavetnilo (cijanoza), porast telesne temperature itd. ===== Ostale procedure u dijagnostici ===== Ako za to postoje mogućnosti rade se i ostale dijagnostičke procedure; * puls oksimetrija * određivanje laktata ili mlečne kiseline u krvi i ostale laboratorijska analize * radiografija <center> {| border="1" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 1em 1em 1em 0; background: #f5f5f0; border: 2px #52524d solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;" |+'''Diferencijalna dijagnoza sindroma izazvanih visinom <ref>{{Cite web |url=http://www.traveldoctor.co.uk/altitude.htm |title=Altitude or Mountain Sickness], Pristupljeno 27. 1. 2010.{{en}}</ref>,<ref>High Altitude Medicine and Physiology, Ward Milledge, West, Chapman and Hall, New York, 1995.</ref>,<ref>[http://www.ismmed.org/lake_louise_criteria.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100107111035/http://www.ismmed.org/lake_louise_criteria.htm |date=2010-01-07 }} The Lake Louise Consensus on the Definition of Altitude Illness |accessdate= 28. 01. 2010.|last= |first= |coauthors= |date= |work= |publisher=}} {{en}}</ref> |- |style="background:#d9d9d3" align="center"|'''Naziv''' |style="background:#d9d9d3" align="center"|'''Diferencijalna dijagnoza''' |- | ==== [[Akutni visinski edem pluća]] ==== ({{jez-engl|High Altitude Pulmonay Edema) '''(HAPE)'''}} |align="left"| Karakteriše se sledećim [[simptom]]ima i [[znak|znacima]];<ref>[http://www.altitude.org/hape_altitude.htm HAPE (High Altitude Pulmonary Oedema)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090208180516/http://www.altitude.org/hape_altitude.htm |date=2009-02-08 }}, Pristupljeno 24. 1. 2010.{{en}}</ref> * ''[[Simptom]]i'' ''(najmanje dva)''; :* [[Dispneja]] u mirovanju. :* [[Kašalj]] :* Slabost ili umanjena fizička sposobnost. :* Stezanje u grudima ili zagušenje * ''Znaci'' ''(najmanje dva)''; :* Krčanje ili šištanje u najmanje jednom [[pluća|plućnom krilu]] :* Centralna cijanoza :* [[Tahipneja]] :* [[Tahikardija]] |- | ==== [[Akutni visinski edem mozga]] ==== ({{jez-engl|High Altitude Cerebral Edema) '''(HACE)''' }} |align="left"| Može se smatrati kao „krajnja faza“ u razvoju visisnske bolesti sa sledećim karakteristikama; * [[Duševna bolest|Promene u mentalnom statusu]] i/ili [[ataksija]] kod obolelih sa (AMS) ili, * [[Duševna bolest|Promene u mentalnom statusu]] i/ili [[ataksija]] kod lica bez znakova (AMS) |- |} </center> Pored toga ovi složeni poremećaji, oksigenacije, koji nastaju u toku visinke bolesti zahtevaju kontinuirano praćenje svih parametara, visinske bolesti, koja se karakteriše brzom progresijom promena i ozbiljnim poremećajima sve do [[koma|kome]] i [[smrt]]nog ishoda. Zato je pravilna i pravovremena dijagnostika od presudnog značaja za pravovremeno i kvalitetno zbrinjavanje i lečenje visinske bolesti. == Terapija == [[Terapija]] akutnog visinske bolesti zasniva se na sledećim principima;<ref>[http://emedicine.medscape.com/article/773065-treatment Altitude Illness - Pulmonary Syndromes na eMedicine Specialties], Pristupljeno 03. 2. 2010. {{en}}</ref>,<ref>[http://emedicine.medscape.com/article/768478-treatment Altitude Illness - Cerebral Syndromes: Treatment & Medication na eMedicine Specialties], Pristupljeno 03. 2. 2010. {{en}}</ref> ==== Spuštanje na nižu nadmorsku visinu ==== Osnova [[terapija|lečenja]] visinske bolesti treba biti spuštanje bolesnika na nižu visinu ispod nivoa na kome su [[simptom]]i počeli, ali to ne može uvek biti praktično sprovedeno, zbog konfiguracije terena na planini, nepovoljnih metooroloških uslova, kratkoće vremena za spuštanje (zbog pešačenja) itd. Zato je spuštanje za 500-1000 [[metar]]a obično dovoljno. Lakši slučajevi mogu se izlečiti na nižim visinama, a teži, ili slučajevi kod kojih i pored primenjene [[terapija|terapije]] dolazi do pogoršanja simptoma treba trajno spustiti na početnu [[nadmorska visina|nadmorsku visinu]]. ==== Povećanje koncentracije kiseonika u udahnutom vazduhu i arterijama ==== Sa terapijom [[kiseonik]]om, se započinje, uvek kada je to moguće u što kraćem vremenu od početka simptoma, poremećaja. Kiseonik se primenjuje preko kiseoničke maske ili nosne kanile, sa protokom od 2 do 4 l/min., (kod lakših slučajeva) i 4 do 6 po l/min. (kod srednje teških i teških oblika). {{Glavni članak|Hiperbarična vreća}} U odsustvu kiseonika, može se primeniti prenosna, platnena, [[hiperbarična vreća]] (koja se u zadnje vreme sve više upotrebljava u brojnim ekspedicijama na [[Himalaji]]ma). U komori dimenzija (2,13 [[metar]]a u dužinu i 0,54 metara u širinu) stvaraju se uslovi barometaraskog pritiska koji su ekvivalentni barometarskom pritisku na visini koja je za oko 2.000 metara niža od dostignute. <center>'''Komora za naduvavanje atmosferskim vazduhom do uvećanog pritiska '''</center> Komora se naduvava atmosferskim vazduhom, specijalnom pumpom do pritiska koji je veći od ambijentalnog za 105-220 mmHg. Vazduh u hiperbaričnoj vreći se može obogatiti dodavanjem svežeg [[vazduh]]a, ali i kiseonikom, a [[ugljen-dioksid]] uklanja apsorberom (soda-lajm ili natron-kreč), što dodatno povećava učinak [[terapija|terapije]]. Korišćenjem niskog protoka kiseonika u ovim vrećama štedi se količine dragocenih zaliha kiseonika (koje su najčešće ograničene transportom) na [[planina|planini]]. Kod težih oblika visinske bolesti koju prati akutni visinski edema pluća, primenjuje se i asistirano disanje sa pozitivnim pritiskom, upotrebom ambu-balona, ili u izuzetnim hitnim stanjima, i primenom metode [[veštačko disanje|veštačkog disanja]] [[usta]] na usta, što dodatno može povećati sadržaj kiseonika u [[arterija|arterijskoj]] [[krv]]i. <gallery caption="Део опреме која се користи у терапији кисеоником на висини" widths="230px" heights="180px" perrow="3"> Datoteka:Ambu balon.JPG|[[Ambu balon]] sa maskom </gallery> ==== Ostala terapija ==== <center> {| border="2" cellpadding="2" |colspan="13" align="center"|<div class="NavHead" style="background: #87CEEB; text-align: center; font-size:100%">'''Lekovi za lečenje visinske bolesti'''<ref>Cymerman, Allen and Paul B. Rock Medical Problems in High Mountain Environments: A Handbook for Medical Officers US Army Research Institute of Environmental Medicine Natick, MA 01760-5007, February 1994.]</ref> |- |align="center"|'''Lekovi''' |align="center"|'''Indikacije''' |align="center"|'''Doza''' |- |align="center"|'''[[Kiseonik]]''' |align="left"| * [[Visinska bolest#Klinička slika|Visinska bolest]] ([[glavobolja|teška glavobolja]]) * [[Akutni visinski edem pluća]] * [[Akutni visinski edem mozga]] |align="left"| * 2-6 l/min * 2-6 l/min * 2-6 l/min |- |align="center"|'''[[Acetazolamid]]''' |align="left"| * [[Visinska bolest#Prevencija|Visinska bolest]]-prevencija * Visinska bolest-lečenje * [[nesanica|Poremećaj spavanja]] * [[otok|Periferni edemi]] |align="left"| * 250&nbsp;mg do 500&nbsp;mg 48 časova pre uspona * 125–500&nbsp;mg/24 h * 250&nbsp;mg * 250&nbsp;mg 3 puta za 24 h |- |align="center"|'''[[Deksametazon]]''' |align="left"| * [[Visinska bolest#Klinička slika|Visinska bolest]] * [[Akutni visinski edem mozga]] |align="left"| * 2–4&nbsp;mg/24 h * 4–8&nbsp;mg/ 24 h, iv, im, preko ustiju |- |align="center"|'''[[Acetaminofen]]''' |align="left"| * [[Visinska bolest#Klinička slika|Visinska bolest]] ([[glavobolja|sa glavoboljom]]) |align="left"| * 325&nbsp;mg na 4 časa, do 1000&nbsp;mg/24 h |- |align="center"|'''[[Ibuprofen]]''' |align="left"| * [[Visinska bolest#Klinička slika|Visinska bolest]] ([[glavobolja|sa glavoboljom]]) |align="left"| * 325-1.000&nbsp;mg na 4-6 h, |- |align="center"|'''[[Aspirin]]''' |align="left"| * [[Visinska bolest#Klinička slika|Visinska bolest]] ([[glavobolja|sa glavoboljom]]) * Površinski [[tromboflebitis]] |align="left"| * 325-1.000&nbsp;mg na 4-6 h, * 325-1.000&nbsp;mg na 4-6 h, |- |align="center"|'''[[Heparin]]''' |align="left"| * [[Tromboembolija dubokih vena]] * [[Tromboflebitis]] |align="left"| * Kod [[Zgrušavanje krvi#Testovi zgrušavanja krvi|INR]] 2-3 puta veći od kontrolnog daje se 5.000 i.j na 12 h |- |align="center"|'''[[Triazolom]]''' |align="left"| * [[Nesanica]] |align="left"| * 0.125-0.250&nbsp;mg. |- |align="center"|'''[[Ibuprofen]]''' |align="left"| * [[Nesanica]] |align="left"| * 30&nbsp;mg dnevno |- |align="center"|'''[[Nifedipin]]''' |align="left"| * [[Akutni visinski edem pluća]] ([[terapija|lečenje]]) * [[Akutni visinski edem mozga]] (prevencija) |align="left"| * 10&nbsp;mg pod jezik, 30&nbsp;mg/24 h * 20&nbsp;mg dnevno, nakon 24 h nastaviti upotrebu :do 72 h nakon poremećaja |- |align="center"|'''[[Prohlorperizin]]''' |align="left"| * [[Mučnina]]/[[povraćanje]] |align="left"| * 5–10&nbsp;mg u jednoj dozi do 25&nbsp;mg/24 h |- |align="center"|'''[[Furosemid]]''' |align="left"| * [[otok|Periferni edemi]] |align="left"| * 20–40&nbsp;mg /24 h |} </center> == Hronična visinska bolest == Od strane [[peru]]anskog [[naučnik]]a Karlosa Monhe [[1829]]., prvi put je opisan hroničnoi oblik visinske bolesti (koja se po njemu i danas naziva „Monheova bolest“. Hronična visinska bolest se retko javlja, uglavnom kod starosedelaca koji žive na visinama od 3.500-4.000 metara nadmorske visine.<ref name="ref44"/> Ovaj oblik visinske bolesti karakteriše; pad fizičkih i mentalnih sposobnosti, promene u plućima i promene u centralnom nervnom sistemu. Zbog rasta hipoksija (i snižene zasićenosta arterijske krvi kiseonikom) nastaje porast pritiska u plućnoj cirkulaciji, i pojava [[Edem pluća|edema pluća]], što izaziva opterećenje i uvećanje veličine desne polovine [[srce|srca]] i [[jetra|jetre]]. Grudni koš dobija „bačvast“ oblik, često praćen i zadebljanjem prstiju sa znacima cijanoze. Bolesnici sa hroničniom visinskom bolešću često se žale na [[kašalj]], iskašljavanje [[krv]]i, [[dispneja|dispneju]], bol u desnom hipohondrijumu, ili krvarenje iz [[Organ (anatomija)|organa]] za varenje.<ref name="ref44"/> Važan dijagnostički znak hronične visdinske bolesti je gotovo potpuno nestajanje simptoma nakon spuštanja na nisku nadmorsku visinu. U lečenju izraženih manifestacija hronične visinske bolesti primenjuju se iste mere lečenja i lekovi, kao i kod akutne visinske bolesti.<ref name="ref44">[http://ukpmc.ac.uk/articlerender.cgi?artid=564323 P W Barry, and A J Pollard Altitude illness BMJ. 2003 April 26; 326(7395): 915–919]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Pristupljeno 10. 2. 2010.{{en}}</ref> == Prevencija <ref>[http://www.princeton.edu/~oa/files/altitude.pdf Outdoor Action Guide to High Altitude: Acclimatization and Illnesses], Pristupljeno 27. 1. 2010.{{en}}</ref> == Proces pravilne prevencije visinske bolesti, na prvom mestu zahteva, primenu mera pravilne [[aklimatizacija|aklimatizacije]], jer [[pojava|pojave]] visinske bolesti, najčešće je posledica loše sprovedene aklimatizacije, ali i individualne nesposobnosti pojedinih [[ljudi]] za boravak na visini. ==== Pravilna aklimatizacija ==== {{main|Aklimatizacija čoveka na visinu}} <!--[[Слика:Altitude sickness warning.jpg|десно|250п|мини|Знак упозорења постављен на планини Ивенс у [[Колорадо (држава)|Колораду]] има за циљ да планинаре упозори на могућу појаву висинских болести и друге поремећаје организма на висини.]]--> * Treba izbegavati [[vazduhoplovstvo|letove]] ili vožnju, direktno na visoke nivoe (početna visina, uspona mora biti ispod 10.000 [[fit]]a ili (3.048 metara) odakle se nastavlja uspon [[hodanje]]m. * Ako se na visoku nadmorsku visinu dolazi direktno [[avion]]om ili [[automobil|autom]] prvi [[dan]] treba izbegavati telesne napore i dalji uspon. * Ako je zadata visina iznad 10.000 fita ili (3.048 [[metar]]a), povećanje visine na bi trebalo da bude veće od 1.000 fita (305 [[metar]]a) dnevno, a nakon svaki 3.000 fita ili (915 metara) uspona potreban je dan odmora. * „Penji se visoko, spavaj nisko“ je alpinistička uzrečica i savet koji definiše da se nakon uspona od 1.000 fita ili (305 metara) u toku dana, treba predveče, vratiti na spavanje na nižim visinama. * U slučaju pojave počnetnih [[simptom]]a visinske bolesti, na umerenim visina, treba privremeno stati sa daljim usponom ili ako su izraženiji, odmah započeti spuštanje na nižu visinu. * Ako se simptomi intenziviraju, obustaavlja se danji uspon i odmah se započinje sa spuštanjem. * Treba imati u vidu da različiti ljudi imaju i različitu sposobnost aklimatizacije na različitim visinama. Takvim osobama se ograničava dalji uspon sve do pravilno sprovedene aklimatizacije. * Upotreba [[tečnost]]i mora biti redovna i kontrolisana. Aklimatizacija je često praćen gubitkom tečnosti, tako da postoji mogućnost pojave simptoma [[dehidracija|dehidratacije]]. Unos tečnosti, za pravilnu hidrataciju mora da bude najmanje 3-4 [[litar]]a dnevno, a izmokravanje [[urin]]a stalno i obilno. * Po dolasku na zadatu visinu ne treba se previše naprezati. Sve aktivnosti treba obavnjati u toku dana i izbegavati duga [[spavanje|spavanja]] jer se tokom spavanja, pogoršavaju simptomi visinskih poremećaja. * Upotrebu [[duvan]]a, [[alkohol]]a i [[droga|droge]], treba iskljčiti. * Upotreba sedativa, barbiturata, i drugih [[lek]]ova za [[san|spavanje]] se ne preporučuje, jer ovi lekovi utiču na dalje smanjenje respiratornih funkcija tokom spavanja, što može rezultovati pogoršanjem simptoma. * Ishrana na visini mora biti bogata ugljenim hidratima (sa više od 70% kalorija iz ugljenih hidrata). Ako i pored svih preduzetih mera, pojedine osoba, ne ispoljavaju znake [[adaptacija|adaptacije]] ili praljvilne aklimatizacije na dostignutoj visini, već razviiajaju početne simptome visinske bolesti, takvim osobama se zabranjuje dalji uspon. Takvu osobu u prisustvu pratioca takve što pre spustiti na početnu visinu, na kojoj nije ispoljavala simptome [[poremećaj]]a u [[organizam|organizmu]]. == Povezano == * [[Edem pluća]] * [[Vazduhoplovna medicina]] * [[Aklimatizacija]] * [[Alpinizam]] * [[Hipoksija]] * [[Akutni visinski edem pluća]] * [[Akutni visinski edem mozga]] == Izvori == {{reflist|2}} == Vanjske veze == * О. Янчевский, [http://www.tkg.org.ua/node/1977 Предупреждение и лечение тяжелых проявлений высотной гипоксии] * О. Янчевский, [http://www.tkg.org.ua/node/11577 Проблемы акклиматизации в горах] * Лебедев А. А. [http://www.risk.ru/users/leb/9311 Организация эффективной и безопасной акклиматизации] * Добрушина О. Р. [http://www.geolink-group.com/tourclub/library/altitude.html Пребывание на высоте — медицинские аспекты] * [http://svaneti.ru/publ/6-1-0-58 Горная болезнь] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120113075009/http://svaneti.ru/publ/6-1-0-58 |date=2012-01-13 }} * Игорь Похвалин, врач-альпинист. [http://www.7vershin.ru/articles/all_1/section_1_1/item_26/ Адаптация к гипоксии в условиях высокогорья.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140322165824/http://www.7vershin.ru/articles/all_1/section_1_1/item_26/ |date=2014-03-22 }} [[Kategorija:Zrakoplovna medicina]] [[Kategorija:Sportska medicina]] [[Kategorija:Bolesti]] bw95dzdui9vf1yje6sdg45prvxl96ce Akutni visinski edem mozga 0 1431131 42587920 42453160 2026-05-05T03:10:14Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Avijacijska medicina]] → [[Kategorija:Zrakoplovna medicina]] 42587920 wikitext text/x-wiki {{Bolest | naziv = Akutni visinski edem mozga | latinski = Oedema cerebri acuta | slika = | tekst uz sliku = Akutni visinski edem mozga | ICD10 = | ICD9 = {{ICD9|993.2}} | }} '''Akutni visinski edem mozga''', ({{jez-lat|Oedema cerebri acuta}}), ({{jez-en|High-altitude cerebral edema (HACE)}}), je sekundarni poremećaj [[Zapremina|volumena]] [[tkiva]] usled abnormalne akumulacije [[tečnost]]i i [[natrijum]]a u [[mozak|moždanom tkivu]],<ref name="Миленковић"/> kao „krajnja faza“ u razvoju [[visinska bolest|visinske bolesti]] i karakteriše se [[mentalni poremećaj|promenama u mentalnom statusu]] i/ili [[ataksija|ataksijom]].<ref name="ref20">Guyton C.A ''Medicinska fiziologija'', Medicinska knjiga-Beograd-Zagreb 1990</ref> == Etiologija == [[Datoteka:Sherpa guide.jpg|mini|desno|265p|Uspešna [[Aklimatizacija čoveka na visinu|aklimatizacija]] organizma [[Nepal|Nepalskim Šerpasima]] omogućava boravak iznad 8.000 [[metar]]a bez pojave simptoma [[visinska bolest|visinske bolesti]]<ref>{{sr}}[http://www.vesti.rs/Vesti/Nepalski-serpas-osvojio-Mont-Everest-po-19-put.html Nepalski šerpas osvojio Mont Everest po 19. put], Pristupljeno 01.02-2010.</ref>]] [[Datoteka:Visinska bolest.jpg|265px|mini|U okviru kliničke slike [[visinska bolest|visinske bolesti]] može se javiti i edem mozga]] Sa povećanjem [[nadmorska visina|nadmorska visine]], telo je primorano da odgovori na različite načine promenama u okruženju. Pre svega ova promena je izazvana smanjenom mogućnošću dobijanja [[kiseonik]] iz [[Zemljina atmosfera|atmosfere]]. Ako adaptivni odgovori na ovaj stres nisu adekvatni funkconalne sposobnosti sistema u telu mogu dramatično opasti. Ako deluju produženo (hronično) rezultati mogu biti ozbiljni, pa čak i fatalni. Zajednička karakteristika promena spoljne sredine sa povećanom [[nadmorska visina|nadmorska visinom]] je smanjena [[koncentracija]] kiseonik u [[vazduh]]u. Sa porastom visine snižava se i [[atmosferski pritisak]], i samim tim smanjuje se i raspoloživa količina kiseonika u vazduhu potrebna za normalno [[disanje]].<ref name="ref20"/>,<ref name="ref21"/> Za obavljanje funkcija [[mozak]] zahteva velike količine [[energija|energije]], koja je deponovana u obliku [[adenozin trifosfat]]a a dobija se [[oksidacija|oksidacijom]] [[glukoza|glukoze]] mehanizmima koji su zajednički za sve biološke [[Ćelija (biologija)|ćelije]]. Da bi mozak normalno funkcionisao on je zavisan od glikoze i kiseonika koji putem [[krv]]i dospevaju u mozak. [[Metabolizam]] glikoze je isti kao i u drugim [[tkiva|tkivima]] ali je u mnogo većoj zavisnosti od kiseonika, od drugih tkiva. Da su potrebe mozga za kiseonikom velike, vidi se iz činjenice da on iako čini samo 2% od ukupne [[težina|težine]] tela, odrasla osoba koristi čak 25% kiseonika iz krvi… {{izdvojeni citat| …Mozak troši na jedinicu svoje težine pet puta više kiseonika nego srčani mišić, a čak 20 puta više nego skeletni mišić. Ovako velika količina kiseonika je neophodna zbog oksidativnog metabolizma ugljenih hidrata, koji se ni za kratko vreme ne može zameniti anaerobnim metabolizmom.<ref name="Миленковић">Milenković P. i sar. Cerebrovaskularne bolesti, Dečje novine Beograd, 1987.</ref>}} Zbog velike zavisnosti [[mozak|mozga]] od kiseonika savaki njegov [[nedostatak]] izazvan [[hipoksija|hipoksičnom (hipobaričnom) hipoksijom]] (nedostatak kiseonika u arterijskoj krvi) izaziva [[poremećaj]]e u njegovim funkcijama, sve do razvoja [[simptom]]a [[bolest]]i. Moždana [[hipoksija]] je stanje u kome postoji smanjenjena koncentracija kiseonika u [[mozak|mozgu]], iako u njegovoj cirkulaciji postoji adekvatan protok krvi i dovoljna količina glikoze. {| border="1" cellpadding="5" cellspacing="0" style="margin:auto;" |+'''Procenat zasićen hemoglobina, arterijske krvi, kiseonikomkom (SaO<sub>2</sub>) kod neaklimatizovanih i aklimatizovanih osoba na različitim visinama '''<ref>{{en}}[http://archive.rubicon-foundation.org/7616 Muza,SR,Fulco,CS,Cymerman,A Altitude Acclimatization Guide.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090423042451/http://archive.rubicon-foundation.org/7616 |date=2009-04-23 }}, Pristupljeno 31. 1. 2010.</ref> |! style="background:#ffdead; text-align:center;"| '''Visina(m)''' |! style="background:#ffdead; text-align:center;"| '''2.438''' |! style="background:#ffdead; text-align:center;"| '''3.050''' |! style="background:#ffdead; text-align:center;"| '''3.660''' |! style="background:#ffdead; text-align:center;"| '''4.270''' |- | style="text-align:center; width:100pt;"| '''Neaklimatizovani''' | style="text-align:center; width:100pt;"| '''94%''' (90%-97%) | style="text-align:center; width:100pt;"| '''91%''' (85%-96%) | style="text-align:center; width:100pt;"| '''85%''' (75%-93%) | style="text-align:center; width:100pt;"| '''81%''' (72%-93%) |- | style="text-align:center;"| '''Aklimatizovani''' ''(nakon 7-9 dana)'' | style="text-align:center;"| '''94%''' (91%-98%) | style="text-align:center;"| '''92%''' (88%-97%) | style="text-align:center;"| '''91%''' (86%-97%) | style="text-align:center;"| '''89%''' (81%-95%) |} Generalizovana [[hipoksija|hipoksična hipoksija]] javlja se kod zdravih osoba nakon uspona na visoku [[nadmorska visina|nadmorsku visinu]]. Kada nakon uspona iznad 2.500 metara, hipoksija u svojoj terminalnoj fazi dovede do potpunog odsustva kiseonika u mozgu nastaje poremećaj pod nazivom [[anoksija]]. U ovom stanju metabolizam [[Ćelija (biologija)|ćelija]] mozga je ozbiljno poremećen i on [[smrt|umire]] za nekoliko [[minut]]a. [[neuron|Moždane ćelije]] su izuzetno osetljivi na nedostatak kiseonika i njihovo [[smrt|umiranja]] može da nastane u roku od četri do pet minuta. == Epidemiologija == Ne postoje pouzdani podaci o tome koliko osoba oboleva od akutnog visinskog edema mozga, zato što veliki broj [[ljudi]] koji boravi na ekstremnim visinama potiče iz zemalja u kojima ne postoji razvijena [[medicinska služba]], pa se uglavnom u brojnim [[studija]]ma koriste samo podaci iz visoko razvijenih zemalja na [[zapad]]u. [[Simptom]]i akutnog visinskog edema mozga su često zajednički sa simptomima drugih [[poremećaj]]a izazvanih visinom, što može otežati diferencijalnu dijagnozu i [[epidemiologija|epidemiološko praćenje]] ove [[bolest]]i. U [[Himalaji]]ma često boravi velika grupa hodočasnika iz siromašnijih delova [[Nepal]]a i [[Indija|Indije]] koji su zbog nedovoljne zdravstvene prosvećenosti, često žrtve akutnog visinskog edema mozga, čiji broj nije poznat.<ref name="ref9">Basnyat B. ''The Pilgrim at High Altitude''. 2006. High altitude medicine & biology. Volume 7. Number 2006.</ref> Prema nekim studijama procenjuje se da oko 1-2% onih koji se penje na visinu iznad 4.500 [[metar]]a oboljeva od akutnog visinskog edema mozga <ref name="ref1"/> Ovo je samo procena ali je tačan broj žrtava akutnog visinskog edema mozga i dalje nepoznat.<ref name="ref1">West JB ''The physiologic Basis of High-Altitude Diseases'' Annals of Internal Medicine. 16 November 2004. Volume 141. Number 10.</ref> Studije o [[Visinska bolest‎|visinskoj bolesti]] pokazuju da je akutni visinski edem mozga znatno češći na velikim visinama (iznad 3.500 metara), mada postoje dokumentovani slučajevi akutnog visinskog edema mozga i na visinama do 2.100 metara <ref name="ref3">Hackett P, Roach R. ''High altitude cerebral edema''. High altitude Medicine & biology. 2004. Volume 5. Number 2.</ref> Akutni visinski edem mozga se najčešće javlja kod osoba koje nisu imale dovoljno [[vreme]]na da se prilagode novoj visini ili je uspon obavljen tokom relativno kratkog vremena. Putnici koji lete na destinacijama koje su na velikoj nadmorskoj visini, kao što su [[Lasa]], [[Tibet]] (3.810 metara) ili [[La Paz]]a, [[Bolivija|Boliviji]] (4.000 metara, 25-35% slučajeva ispoljava simptome visinske bolesti. Kod onih koji sleću na visinu iznad 4.000 metara, 25-50% slučajeva ispoljava simptome visinske bolesti. Procenjuje se da je kod osoba koje sleću vazduhoplovom iznad 4.000 metara incidenca akutnog visinskog edema mozga je oko 1%, a kod osoba sa simptomima visisnske bolesti 1-3%.<ref>{{en}}[http://emedicine.medscape.com/article/768478-overview Altitude Illness - Cerebral Syndromes na eMedicine], Pristupljeno 31.010.2010.</ref> LJudi koji dugotrajno ili stalno žive na velikim [[nadmorska visina|nadmorskim visinama]] retko oboljevaju od akutnog visinskog edema mozga. Postoje i neka istraživanja koja pojavu akutnog visinskog edema mozga objašnjavaju [[genetika|genetičkim promena]] koje se mogu videte kod stanovnika koji žive na velikim visinama, među kojima ima pojedinaca koji ne poseduju otpornost na akutni visinski edem mozga, i u skladu sa [[prirodna selekcija|prirodnom selekcijom]], često završavaju svoj [[život]] [[smrt]]nim ishodom.<ref name="ref4">Rupert J. Koehle M. ''Evidence for a genetic basis for altitude-related illness''. High Altitude Medicine & biology. 2006. Volume 7. Number 2. 2006.</ref>,<ref name="ref3"/>. Postoje i studije koje tvrde da [[žene]] češće pate od akutnog visinskog edema mozga od [[muškarac]]a, ali i nešto manji broj studija koje tvrde drugačije.<ref name="ref4"/> Zašto su žene u većem riziku od muškaraca nije jasno, i verovatno je uslovljen [[hormoni|hormonalnim razlikama]], ali i [[trudnoća|trudnoćom]] pa se trudnicama do [[porođaj]]a ne preporučuje da borave na većim visinama od 2.500 metara <ref name="ref7">[ http://familydoctor.org/247.xml.Familydoctor.org{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. High-altitude Illnes: ''How to Avoid It and How to Treat It. ''], Pristupljeno 4. 5. 2013.</ref>. Kada su u pitanju deca takođe nedostaju kvalitetne studije, jer su deca vrlo retko prisutna na ovim velikim visinama. Obično je boravak dece na visini bezbedan, ali se i njihova tela teško prilagođavaju na nizak nivo [[kiseonik]]a pa češće obolovejau od visinske bolesti. Velika opasnost kod dece postoji zbog njihove nemogućnosti da prepoznaju simptome visinskom bolesti, tako da [[roditelji]] moraju pažljivo pratiti eventualnu pojavu simptoma [[visinska bolest|visinske bolesti]] kod dece.<ref name="ref7"/> Ne postoji ni dovoljan broj studija koje mogu pouzdano navesti podatke o uticaju hroničnih bolesti,([[hipertenzija|visokog krvnog pritiska]], srčanih i plućnih bolesti, [[gojaznost]]i, itd), za koje se veruje da izazivaju povećani rizik od razvoja akutnog visinskog edema mozga.<ref name="ref7"/> Mnogi istraživanja dokazuju da je akutni visinski edem mozga u neposrednoj vezi sa [[visinska bolest|visinskom bolešću]] i smatra da je najekstremnija komplikacija visinske bolesti <ref name="ref1"/><ref name="ref5">Hackett P. Roach R. '' High-altitude illness''. The New England Journal of medicine. 12 juli 2001. Volume 345:107-114.</ref>,<ref name="ref8">Basnyat B. Murdock R. ''High-altitude illness''. The Lancet. 7 juni 2003. Volume 361: 1967-1974.</ref> Akutni visinski edem mozga se ponekad javlja zajedno sa [[Akutni visinski edem pluća|akutnim visinskim edemom pluća]]. Oko 10-15% onih sa akutnim visinskim edemom pluća, imaju akutni visinski edem mozga <ref name="ref3"/>. Kod nekoliko slučajeva obolelih od akutnog visinskog edema pluća [[obdukcija]] je pokazala da, je akutni visinski edem mozga uzrok smrti, a ne akutni visinski edem pluća.<ref name="ref11">Rodway W et al. ''High-altitude-related disorders- part I: pathophysiology, differential diagnosis, and treatment.'' Nov-Dec 2003. Heart & Lung: The Journal of Acute and Critical Care. Volume 32: 353-359.</ref> == Patofiziologija == [[Datoteka:Coronal_cross-section_of_human_brain.jpg|mini|desno|275p|Izražen edem kore velikog mozga]] Akutni visinski edem mozga, je sekundarna posledica abnormalnog nakupljanja [[tečnost]]i i [[natrijum]]a u moždanom tkivu. [[Mozak]] ima specifičnu sklonost prema edemu, a pored toga (za razliku od drugih organa npr. trbuha i grudnog koša) nalazi se u lobanjskoj šupljini, koja mu ograničava širenje i čija veličina šupljine prelazi obim mozga, samo za 5%.<ref name="Миленковић"/> Zbog toga edematozni mozak, remeti moždanu cirkulaciju, pritiskom o čvrste strukture i povećava unutarmoždani [[pritisak]] što još više pogoršava neurološki deficite, primarno izazvane nakupljanja tečnosti u [[mozak|moždanom tkivu]]. Pojava tečnosti u moždanom tkivu (edem), posledica je [[hipoksija|hipoksijom]] narušenog stanja [[krvni sudovi|krvnih sudova]] mozga. Endotelne ćelije [[kapilar]]a mozga postaju propustljivije za [[molekul|makromolekule]], što za sobom povlači i isticanje sastojaka [[krv|seruma]] u vanćelijske prostore. Sa nastankom edema nastaje i „akutna energetska kriza“, kao i poremećaj razmena [[jon]]a [[kalijum]]a i natrijuma, što zahteva još veću potrebu za [[energija|energijom]] kako bi se održala jonska [[homeostaza]], a to vodi i gubitku mogućnosti normalizacije funkcija [[moždane ćelije|moždanih ćelija]] i nastanku ireverzibilnih promena.<ref name="Миленковић"/> Najnovija, a i neka ranija [[Istraživanje|istraživanja]] objavljena [[2004]]. i [[2009]]. sve više potvrđuju ulogu [[slobodni radikali|slobodnih radikala]] i oksidativnog stresa, koji nastaju u [[hipoksija|hipoksiji]] da mogu imati uticaj na razvoj simptoma visinske bolesti i njenih komplikacija, nezavisno od propustljivosti [[Ćelija (biologija)|ćelijske membrane]] i kapilara. U toku hipoksije sa 12,9% kisonika (normalno 20,9%), ustanovljena je pojava razlike, između jugularnih [[arterija]] i [[vena]] (na izlazu iz moždane cirkulacije), koncentracije iz lipida -izvedenih alkoksil-alkil slobodnih radikala i lipidnih hidroperoksida koji su u korelaciji sa povećanjem simtoma visinske bolesti (npr. porast intenziteta [[glavobolja|glavobolje]]). Nasuprot tome, hipoksija ne menja moždanu razmenu S100β i globalni moždani oksidativni metabolizam (moždani metabolizam kiseonika) čiji integritet je sačuvan u [[neuron]]ima (normooksija). Ovi nalazi ukazuju na to da moždana hipoksija stimuliše nitrativni [[oksidacija|oksidativni]] stres, koji ima šire implikacije i kod drugih kliničkih oblika bolesti, koje se karakterišu hipoksijom. Ovo može dokazati postojanje faktor rizika za pojavu [[visinska bolest|visinske bolesti]], koji su nezavisni od krvno-moždane barijere i moždanih funkcije oksidativnog [[metabolizam|metabolizma]].<ref>{{en}}[http://jap.physiology.org/cgi/content/full/96/4/1459 Bailey DM, Kleger GR, Holzgraefe M, Ballmer PE, Bärtsch P. Pathophysiological significance of peroxidative stress, neuronal damage, and membrane permeability in acute mountain sickness. J Appl Physiol 2004;96:1459-1463.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100821180611/http://jap.physiology.org/cgi/content/full/96/4/1459 |date=2010-08-21 }} Posećeno:31. januara 2009.</ref>,<ref>{{en}}[http://ajpregu.physiology.org/cgi/content/abstract/00366.2009v1Damian M. Bailey1 et all Increased cerebral output of free radicals during hypoxia; implications for acute mountain sickness? Articles in PresS. Am J Physiol Regul Integr Comp Physiol (September 2, 2009). doi:10.1152/ajpregu. 00366.2009]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Posećeno:31. januara 2009.</ref>, Ukoliko se pravovremenim [[terapija|lečenjem]] ne zaustavi ovaj proces, on brzo evoluira u teške neurološke ispade, pojavu [[koma|kome]] i moždanu [[smrt]]. == Klinička slika == Većina [[simptom]]a akutnog visinskog edema mozga, su neurološke manifestacije progresivnog moždanog edema, a rani znaci i simptomi često liče na [[visinska bolest|visinaku bolest]] i uključuju; tešku glavobolju, mučninu, povraćanje i izražen oblik umora. Ovi simptomi nisu obavezno prisutni, međutim trunkalna [[ataksija]] i promene u mentalnom statusu su glavna razlika između ranih znakova akutnog visinskog edema mozga, i visinske bolesti (za koju se ne može pouzdano reći da je uzročnik ataksije).<ref>{{en}}[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11990745 Baumgartner RW, Eichenberger U, Bärtsch P. Postural ataxia at high altitude is not related to mild to moderate acute mountain sickness. Eur J Appl Physiol 2002;86:322-326.], Pristupljeno 4. 5. 2013.</ref> Trunkalna ataksija (podrhtavanje gornjeg dela tela, pogotovo pri hodu) je prilično osetljiv znak u razvoju akutnog visinskog edema mozga. Kako moždani edem napreduje, razvija se ataksični hod pored trunkalne ataksije. Rane mentalne promene se karakterišu pojavom konfuznog stanja, dezorijentacijom, pospanošću i poremećajem [[pamćenje|pamćenja]]. [[Cijanoza]] usana i opšte bledilo [[koža|kože]] su takođe najčešće prisutni, rani poremećaji akutnog visinskog edema mozga. Ako rani znaci i simptomi akutnog visinskog edema mozga, nisu prepoznati ili se neadekvatno [[terapija|leče]] mogu se razviti sledeći žarišni ili generalizovani neurološki poremećaji; :* poremećaj [[vid]]a :* [[anestezija]], [[parestezija]], ukočenost, [[hemipareza]], :* [[klonulost]], :* [[patološki refleksi|pojava patoloških refleksa]], :* [[hiperrefleksija]], :* disfunkcija [[mokraćna bešika|bešike]] i [[Crevo (zoologija)|creva]], :* [[halucinacija|halucinacije]], :* [[konvulzija|konvulzije]] i :* [[koma]] == Dijagnoza == Edem papile očnog živca može biti prisutan kod oko 50% [[bolesnik]]a sa akutnim visinskim edemom mozga, što znači da nije univerzalni znak bolesti. [[Lumbalna punkcija|Lumbalnom punkcijom kičmene moždane]] otkriva se povišen [[pritisak]] [[tečnost]]i Akutnim visinski edem mozga se može najbolje dokazati primenom [[kompjuterizovana tomografija|kompjuterizovane tomografije (CT)]] i [[magnetna rezonantna tomografija|magnetnom rezonantnom tomografijom (MR)]], Nažalost, [[lumbalna punkcija]] i sofisticirana [[snimanje|snimanja]] mozga su retko dostupna na velikim visinama, pa se dijagnostika najčešće zasniva na pravilnom uočavanju znakova i [[simptom]]a progresivnog cerebralnog edema, nakon nekoliko [[dan]]a do [[nedelja]] od početka uspona. Posebna pažnja obraća se obolelima sa prvim znacima visinske bolesti, i simptomima ataksije i narušenog psihičkog stanja jer u daljem toku [[visinska bolest]] može da progredira u težak oblik edema mozga sa [[smrt]]nim ishodom. == Diferencijalna dijagnoza == Obuhvata sledeće poremećaje; * [[Moždani udar]], * [[Prolazni ishemijski napad]] (TIA), * [[infekcija|Infekcije]], * [[Migrena]] i [[glavobolja|glavobolje druge etiologije]] * [[Povreda|Povrede]] glave, * [[Hipotermija]], * [[droga|Bolesti zavisnosti]], * [[Psihoza|Psihoze]] * Teška moždana [[hipoksija]] kao posledica [[akutni visinski edem pluća|akutnog visinskog edema pluća]]. == Terapija == Pravovremena i pravilna [[terapija]] akutnog visinskog edema mozga je najbitniji preduslov za uspešno izlečenje i treba da obuhvati sledeće mere;<ref name="ref22">Hackett P and Roach RC. ''High altitude cerebral oedema''. HAMB 2004; 5(2):136-146</ref> ;Silazak na nižu nadmorsku visinu Spuštanje na nižu nadmorsku visinu treba započeti što pre i po mogućstvu, na visinu od 300 [[metar]]a (što je najpouzdaniji način lečenja i brzog kliničkog poboljšanja bolesti). Mada i spuštanje na visine manje 2.500 metara može dati zadovoljavajuće rezultate. ;Lečenje u barokomori U situacijama, kada ne postoje uslovi za silazak na nižu visinu, može se primeniti lečenje u prenosnoj [[barokomora|hiperbaričnoj komori]] (hiperbaričnoj vreći), u kojoj oboleli treba da provede najmanje šest sati pod povišenim pritiskom. Komora se naduvava atmosferskim vazduhom, specijalnom pumpom do pritiska koji je veći od ambijentalnog za 105-220 mmHg. Vazduh u hiperbaričnoj vreći se može obogatiti dodavanjem svežeg [[vazduh]]a, ali i [[kiseonik]]om, a [[ugljen-dioksid]] uklanja apsorberom (soda-lajm ili natron-kreč), što dodatno povećava učinak [[terapija|terapije]]. Korišćenjem niskog protoka kiseonika u ovim vrećama štedi se količine dragocenih zaliha kiseonika (koje su najčešće ograničene transportom) na [[planina|planini]]. ;Primena kiseonika Udisanje 100% kiseonika je neophodno, posebno u uslovima nemogućnosti evakuacije na nižu nadmorsku visinu. Najčešće se aprovodi preko [[kiseonička maska|kiseoničke maske]] ili [[nosna kanila|nosne kanile]] sa protokom od 2-6 1/min. Kod težih oblika bolesti koju prati akutni visinski edema pluća, primenjuje se i asistirano disanje sa pozitivnim pritiskom, upotrebom ambu-balona, ili u izuzetnim hitnim stanjima, i primenom metode [[veštačko disanje|veštačkog disanja]] [[usta]] na usta, što dodatno može povećati sadržaj kiseonika u [[arterija|arterijskoj]] [[krv]]i. ;Primena lekovova * ''[[Deksametazon]]'' Deksazon se primenjuje u dozi od 4 do 8&nbsp;mg,(8–16&nbsp;mg dnevno), u početku primenom 4&nbsp;mg svakih šest sati peroralno ili ubrizgavanjem u venu ili mišić. * ''[[Diuretici]]'' Sredstva za izmokravanje primenjuju se u vidu [[Tableta (farmacija)|tabletiranih]] diuretika ili osmotskih diuretika kao što su [[manitol]], [[ureja|ureje]] i [[glicerol]] ;Ostala terapija Kod [[koma]]toznih bolesnika, primenjuje se dodatna terapija koja obuhvata [[intubacija|intubaciju]] i [[kateterizacija mokraćne bešike|katetarizaciju mokraćne bešike]]. Kako akutni visinski edem mozga često prati [[akutni visinski edem pluća]], lečenje edema mozga treba kombinovati sa terapijom [[Akutni visinski edem pluća|akutnog visinskog edema pluća]]. == Prognoza == Visinski edem mozga, može biti fatalan ukoliko se ne leči brzo i adekvatno. Ako je lečenje sprovedeno rano uz primenu adekvatne terapije bolest se obično rešava bez kasnijih neželjenih posledica.<ref name="ref22"/> Neki neuroloških deficiti, kao što je [[ataksija]], mogu trajati do nedelju dana nakon sanacija promena u mentalnom statusu i drugih kliničkih manifestacija. Dugoročni neurološkoi deficita su kod nekih bolesnika primetni čak i kada se on oporavi od teškog opblika akutnog visinskog edema mozga. Iako nije potpuno klinički ispitan u profilaktičke svrhe može se koristiti [[acetazolamid]]e za prevenciju akutnog visinskog edema mozga. Takođe i ako se pojedinci u potpunosti oporave od akutnog visinskog edema mozga, postoji visoka stopa recidiva tokom narednih pokušaja uspona na velike visine. Osobe kod kojih se ponovo javi akutni visinski edem mozga, sa ili bez profilaksa, treba smatrati kao rizične za izlaganje visini jer je njihov telesni profil nepovoljan za boravak na planini. == Prevencija == {{Glavni članak|Aklimatizacija čoveka na visinu}} Količina proteina u tečnosti izlivenoj u edemu mozga je visoka, ali mehanizam odgovoran za njihovu produkciju je nedovoljno istražen i nepoznat. On reguje ne rezrve tretmana kiseonikom, i načelno se ne razvija u osoba koje se postepeno popnu na visinu, izbegavaju visoko izlaganje fizičkom iscrpljivanju prvih nekoliko dana i sprovode još nekoliko u daljem tekstu navedenih mera.<ref name="ref21">William F.G. ''Pregled medicinske fiziologije'', Savremena administracija,Beograd, 1993</ref> Neaklimatizovane osobe za vreme uspona na veliku visinu moraju se pridržavati sledećih mera prevencije; * Jednodnevna putovanja i spavanja na visinama iznad 2.750 [[metar]]a, ako je to moguće treba izbegavati. Pre uspona na ovu i veću visinu potrebno je najmanje jednu [[noć]] provesti na visini od 2.000-2.500 metara u cilju postepene aklimatizacije na novonastale uslove. * Preporučuje se zabrana upotrebe alkohola i drugih depresora centranog nervnog sistema (tableta za spavanje, droge itd), a ko napitak koristi se voda u što većim količinama, zbog prateće dehidracije * Ako se direktno putujuje i spava na visini preko 2.750 metara, može se preventivno koristiti acetazolamid. * Acetazolamide je efikasan i kod pojave visinske bolesti (koja najčešće prethodi akutni visinski edem mozga) * Uspon na ekstremne visine zahteva period postepene aklimatizacije na visinu * Osobe sa već postojećim kardiovaskularnim ili bolestima pluća, mozga itd. trebaju obaviti lekarski pregled pre nego što putuju na veliku visinu. * Osobe kod kojih se pojave sledeći poremećaji treba da zatraže pomoć lekara i odmah se spuste na nižu visinu, po mogućstvu ispod 1.500 metara i na taj način spreče pojavu akutnog visinskog edema mozga; :* Simptomi visinske bolesti koji su teški ili neprekidno traju duže od 2 dana :* Progresivni nedostatak daha (dispneja) praćen penušavim ispljuvkom, kašaljem i umorom :* Ataksija praćena promenom psihičkog stanja. == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == * {{cite journal | last1 = Bärtsch | first1 = Peter | last2 = Swenson | first2 = Erik | title = ''Acute High-Altitude Illnesses'' | journal = The New England Journal of Medicine | year = 2013 | volume = 386 | issue = 24 | pages = 2294–302 | doi = 10.1056/NEJMcp1214870 | pmid = 23758234 | ref = harv }} * {{cite journal | last1 = Imray | first1 = Chris | last2 = Wright | first2 = Alex | last3 = Subudhi | first3 = Andrew | last4 = Roach | first4 = Robert | title = ''Acute Mountain Sickness: Pathophysiology, Prevention, and Treatment'' | journal = Progress in Cardiovascular Diseases | year = 2010 | volume = 52 | issue = 6 | pages = 467–484 | doi = 10.1016/j.pcad.2010.02.003 | pmid = 20417340 | ref = harv }} * {{cite book | last = Rosenberg | first = Gary | edition = 5 | title = ''Molecular Physiology and Metabolism of the Nervous System'' | year = 2012 | publisher = Oxford University Press | isbn = 978-0-19-539427-6 | ref= harv }} * {{cite journal | last = Schoene | first = Robert | title = ''Illnesses at High Altitude'' | url = https://archive.org/details/sim_chest_2008-08_134_2/page/402 | journal = Chest | year = 2008 | volume = 134 | issue = 2 | pages = 402–16 | doi = 10.1378/chest.07-0561 | pmid = 18682459 | ref = harv }} * {{cite book | last1 = Schoene | first1 = Robert | last2 = Milledge | first2 = James | last3 = Luks | first3 = Andrew | last4 = West | first4 = John | title = ''High Altitude Medicine and Physiology'' | date = 2012 | publisher = CRC Press | isbn = 978-1-4441-5432-0 | ref = harv }} * {{cite journal | last1 = Wilson | first1 = Mark | last2 = Newman | first2 = Stanton | last3 = Imray | first3 = Chris | title = ''The Cerebral Effects of Ascent to High Altitudes'' | journal = Lancet Neurology | year = 2009 | volume = 8 | issue = 2 | pages = 175–91 | doi = 10.1016/S1474-4422(09)70014-6 | pmid = 19161909 | ref = harv }} == Povezano == * [[Visinska bolest]] * [[Hipoksija]] * [[Akutni visinski edem pluća]] * [[Aklimatizacija]] * [[Edem mozga]] == Vanjske veze == * О. Янчевский, [http://www.tkg.org.ua/node/1977 Предупреждение и лечение тяжелых проявлений высотной гипоксии] * О. Янчевский, [http://www.tkg.org.ua/node/11577 Проблемы акклиматизации в горах] * Лебедев А. А. [http://www.risk.ru/users/leb/9311 Организация эффективной и безопасной акклиматизации] * Добрушина О. Р. [http://www.geolink-group.com/tourclub/library/altitude.html Пребывание на высоте — медицинские аспекты] * [http://svaneti.ru/publ/6-1-0-58 Горная болезнь] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120113075009/http://svaneti.ru/publ/6-1-0-58 |date=2012-01-13 }} * Игорь Похвалин, врач-альпинист. [http://www.7vershin.ru/articles/all_1/section_1_1/item_26/ Адаптация к гипоксии в условиях высокогорья.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140322165824/http://www.7vershin.ru/articles/all_1/section_1_1/item_26/ |date=2014-03-22 }} [[Kategorija:Zrakoplovna medicina]] [[Kategorija:Neurologija]] [[Kategorija:Sportska medicina]] b9g8s9fbpdkwlgbyaiji52vkidn3xj2 Akutni visinski edem pluća 0 1431133 42587921 42453161 2026-05-05T03:10:18Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Avijacijska medicina]] → [[Kategorija:Zrakoplovna medicina]] 42587921 wikitext text/x-wiki {{Bolest | |naziv= Akutni visinski edem pluća |latinski= Oedema pulmonis acuta |slika= |tekst uz sliku= | ICD10 = {{ICD10|J|81||j|80}} || ICD9 = {{ICD9|514}} {{ICD9|518.4}} | }} '''Akutni visinski edem pluća''', ({{jez-lat|Oedema pulmonis acuta}}), ({{jez-en|High altitude pulmonary edema (HAPE)}}) je [[edem pluća|nesrčani oblik edema pluća]] koji se javlja u [[aklimatizacija na visinu|neaklimatizovanih osoba]] najčešće kao posledica brzog uspona na visinu.<ref name=Borden>{{en}}{{Cite book |last1=Roach |first1=James M. |last2=Schoene |first2=Robert B. |editor1-first=Kent B. |editor1-last=Pandolf |editor2-first=Robert E. |editor2-last=Burr |title=Medical Aspects of Harsh Environments |volume=2 |chapter=High-Altitude Pulmonary Edema |chapterurl=http://www.bordeninstitute.army.mil/published_volumes/harshEnv2/HE2ch25.pdf |location=Borden Institute |place=Washington, DC |year=2002 |url=http://www.bordeninstitute.army.mil/published_volumes/harshEnv2/harshEnv2.html |accessdate=1. 2. 2010. |pages=789–814 |oclc=64437370 |archive-date=2009-01-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090111214536/http://www.bordeninstitute.army.mil/published_volumes/harshEnv2/harshEnv2.html |deadurl=yes }}</ref> Takođe se javlja i u aklimatizovanih, [[stanovništvo|stanovnika]] koji stalno žive na visokim [[planina]]ma, nakon nekoliko [[nedelja]] njihovog boravka na malim visinama. Ako se akutni visinski edem [[pluća]] pravovremeno i pravilno ne [[terapija|leči]], njegove posledice su fatalne, i najčešći su uzrok smrti kod [[sindrom]]a [[visinska bolest|visinske bolesti]], koja najčešće prethodi pojavi akutnom visinskom edemu pluća. == Etiologija == Najverovatniji [[uzročnost|uzrok]] akutnog visinskog [[edem]]a [[pluća]] je kombinacija [[hipoksija|hipoksijom]] indukovane [[Pluća|plućne]] [[hipertenzija|hipertenzije]] i povećane propustljivosti [[endotel]]a plućnih [[kapilar]]a. Odlikuje se; povišenim [[pritisak|pritiskom]] u [[plućno arterijsko stablo|plućnoj arteriji]], normalnim pritiskom punjenja [[krv]]lju leve pretkomore i normalnom funkcijom [[srce|srčanih]] komora. Akutnom visinskom edemu pluća često prethodi [[visinska bolest]], mada se u većini slučajeva akutni visinski edem pluća dešava bez prateće pojave [[simptom]]a visinske [[bolest]]i. Iako je učestalost akutnog visinskog edem pluća relativno niska, njen uticaj može biti značajana zbog ozbiljne prognoze i potrebe za brzom evakuacijom (na nižu [[apsolutna visina|nadmorsku visinu]]).<ref name="HornbeinSchoene2001"/><ref name="PandolfBurr2002">{{Cite book|last1=Pandolf|first1=Kent B.|author2=R. E. Burr|title=Medical Aspects of Harsh Environments|url=http://books.google.com/books?id=p3EtzUGPprQC&pg=PA815|year=2002|publisher=Government Printing Office|isbn=978-0-16-051184-4|pages=815–}}</ref> == Epidemiologija == Visinski edem pluća u [[aklimatizacija|neaklimatizovanih]] osoba zavisi od intenziteta [[hipoksija|hipoksičnog]] [[stres]]a i prisustva faktora rizika, među kojima su najznačajniji, oni koji povećavaju [[pritisak]] u [[pluća|plućnoj arteriji]], nezavisno od hipoksije. Hipoksični stres zavisi pre svega od [[brzina|brzine]] uspona i dostignute [[visina|visine]], ali takođe može biti pogoršan periodičnim disanjem tokom spavanja i upotrebom [[lek]]ova koji deprimiraju centar za disanje.<ref name="PandolfBurr2002"/> {| border="2" cellpadding="2" | colspan="13" style="text-align:center;"|<div class="NavHead" style="background:skyBlue; text-align:center; font-size:100%;">'''faktori rizika i individualne karakteristike koje utiču na pojavu akutnog visinskog edem pluća <ref name="Allen">Allen Cymerman, Ph.D. and Paul B. Rock, ''Medical problems in high mountain environments, A Handbook for Medical Officers,'' US Army -Research Institute of Environmental Medicine Natick, Massachusetts 01760-5007, February 1994</ref>''' |- style="text-align:center;" ||'''Faktori rizika''' ||'''Individualne karakteristike ''' |- |align="left"| * Umeren do težak napor. * [[hlađenje|Izlaganje hladnoći]] * [[Strepnja|Anksioznost]] * [[Životna dob]] * [[Pol]] * [[Gojaznost]] |align="left"| * Niske, plućne funkcije * [[Urođene srčane mane|Urođeni nedostatak jedne plućne arterije]] * [[recidivizam|Recidivi]], kod osoba koje su ranije manifestovale akutni visinski edem pluća. |} * U [[Kolorado|Koloradu]], na primer kod osoba na [[skijanje|skijanju]], na visini od (1.828 do 3.047 [[metar]]a), [[incidenca]] je -1/10.000. Na planini ({{jez-en|Mt. McKinley}}) na visini od (6.192 metara), kod [[planinarenje|alpinista]] je incidenca -1/50.<ref name="Allen"/> * Zbog povećane izloženosti rizicima koji proističu iz [[vojska|operativne upotrebe]] [[vojnik]]a, učestalost -akutnog visinskog edema pluća kod ove populacije je nešto veća. Na primer, u nekim jedinicama [[Indija|indijske armije]] na visini od (3.352 do 5.485 m), tokom [[Kinesko-indijski konflikt]] ([[1962]] - [[1963]]), incidenca je bila jako visoka i iznosila 15/100.<ref name="Allen"/> * Učestalost akutng visinskog edema pluća u stanovnika koji žive na velikim visinama, a koji se vraćaju na tu visinu nakon njihovog kraćeg boravka (nekoliko sedmica) na malim visinama, ponekad je i do 20% u nekim rizičnim grupama kao što su deca i [[adolescencija|adolescenti]].<ref name="Allen"/> * Visinski [[edem]] pluća u neaklimatizovanih osoba, obično počinje u prva dva do četiri [[dan]]a posle brzog uspona na visinu veću od 2.438 metara, i na početku druge [[noć]]i spavanja na velikim visinama.<ref name="Allen"/> * Visinski edem pluća može da nastane i u [[aklimatizacija|aklimatizovanih]] osoba koje se brzo penju sa velike visine na još veću visinu. Kada simptomi postanu očigledni, visinski edem pluća može napredovati veoma brzo, i za manje od 12 [[sat|časova]] preći u [[koma|komu]] i [[smrt]].<ref name="Allen"/> == Patofiziologija == Visinom izazvane promene u cirkulaciji pluća, karakteriše plućna [[hipertenzija]], zbog povećanog otpora u plućnim arterijama. Adaptivna funkcija ovih promena je nejasna, ali to može da poboljša ventilaciju i obezbedi odgovarajuću perfuziju. Vrednost povećanja pritiska u plućnim arterijama je donekle srazmerna veličini hipoksije, i svi činioci koji smanjuju nivo kiseonika u krvi imaju tendenciju da preuveličaju povećanje arterijskog pritiska u plućima. U te činioce spada i fizičko vežbanje, izloženost [[hladnoća|hladnoći]] i [[apneja]] za vreme spavanja, koji su slični onima na visini.<ref name="ref1">{{en}} {{cite journal |author=Maggiorini M, Mélot C, Pierre S, ''et al.'' |title=High-altitude pulmonary edema is initially caused by an increase in capillary pressure |journal=Circulation |volume=103 |issue=16 |pages=2078–83 |year=2001 |month=April |pmid=11319198 |url=http://circ.ahajournals.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=11319198 }}{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Pristupljeno 01. 2. 2010.</ref> Plućni edem je abnormalna akumulacija [[tečnost]]i u intersticijalnom ili [[Plućna alveola|alveolarnom]] prostoru [[pluća]]. Nakupljanje tečnosti nastaje iz više razloga, ali se može objasniti i kao posledica ometanja normalnog obima kretanja i izjednačavanja [[pritisak|pritiska]] tečnosti u plućima. To podrazumeva promene u hidrostatskom ili onkotskom pritisku oko alveolarne membrane u intersticijumu ili zbog promene propustljivosti alveolarne membrane, što u takvim uslovima omogućava da se tečnost kreće iz [[kapilar]]anog u alveolarni prostor u alveolama.<ref>Swenson ER, Maggiorini M, Mongovin S, et al. (May 2002). ''"Pathogenesis of high-altitude pulmonary edema: inflammation is not an etiologic factor".'' JAMA 287 (17): 2228–35. doi:10.1001/jama.287.17.2228. {{PMID|11980523}}.</ref> Količina intersticijalne tečnosti u plućima čoveka iznosi oko 20% ukupne mase pluća, dok u slučaju edema ona raste na 30%. Za razliku od intersticijuma u alveole može ući mnogo više tečnosti što uzrokuje intraalveolarni edem. U tom slučaju količina tečnosti u alveolama može biti veća od 500-1000% od normalne količine intersticijalne tečnosti.<ref name="Arthur">Arthur C. Guyton ''Medicinska fiziologija'', Medicinska knjiga, Beograd-Zagreb 1990.</ref> == Klinička slika i dijagnoza == Na početku poremećaja, manifestacija akutnog visinskog edema pluća su često, suptilne, nespecifične i maskirane su [[simptom]]ima [[visinska bolest|visinske bolesti]].<ref>Luks AM (2008). ''"Do we have a 'best practice' for treating high altitude pulmonary edema?"''. High Altitude Medicine & Biology 9 (2): 111–4.</ref> [[Akutni edem pluća]] u početku se ispoljava kao nenproduktivni kašalj koji se može pratiti; [[dispneja]] nakon napora, umor i opšta slabost, na koje se nadovezuje smanjena tolerancija na fizička naprezanja i produženje vremena potrebnog za oporavak, posle fizičkih napora.<ref name="HornbeinSchoene2001"/> Pojava tahikardije i tahipneje (ubrzanog rada srca i disanja) u toku mirovanja i cijanoza (plavetnilo) usana jasno odvaja osobe sa akutnim visinskim edemom pluća, od ostalih osoba na istoj visini (što može biti od značaja za dijagnostiku). Kako plućni [[otok|edem]] napreduje, [[kašalj]] može postati produktivniji, penušav, ponekad sa bledo roze [[ispljuvak|ispljuvkom]]. [[Disanje]] postaje čujno sve do jakok šištanja (koje se čuje i bez [[stetoskop]]a). [[Ortopneja]] se može javiti kod oko (20%) osoba. Progresija [[hipoksija|hipoksije]] izaziva dalju progresju dispneje i cijanozu. [[Gasne analize]] koncentracije kiseonika u arterijskoj [[krv]]i, pokazuju značajan pad koncentracije [[kiseonik]]a i izraženu hipoksiju, sa blago povećanim [[pH vrednost|pH]] vrednostima. Psihičko stanje [[bolesnik]]a se pogoršava, javlja se dezorijentacija, ponekad praćena živopisnim [[halucinacija]]ma. Konačno ako izostane terapija, zbog jako redukovanog disanja nastaje, koma i smrt. Blago povišena temperatura (37.8&nbsp;°C) i blaži porast [[bela krvna zrnca|belih krvnih ćelija]] može biti prisutna u akutnom visinskom edema pluća. Zato se do [[1960]]. akutni visinski edem pluća često pogrešno dijagnostikovao kao upala pluća, na osnovu nalaza na plućima, visoke temperature i [[leukocitoza|leukocitoze]]. Rendgenokrafija grudnog koša, pokazuje neujednačen interstiticijalni, ili alveolarni infiltrat pluća. Infiltrt može biti izraženiji u središnjim delu desne aurikule. Krvni sudovi pluća mogu biti proširen, ali srcana senka normalne veličine. Elektrokardiografija često pokazuje tahikardiju (ubrzan rad srca) pomeranje srčane ose, u smeru kazaljke na satu, inverziju T-talasa u prekordialnim odvodima i niži nivo R zubaca. Pouzdana dijagnoza akutnog visinskog edema pluća, zasniva se na znacima i simptomi klasičnog edema pluća, promenama parcijalnog pritiska kiseonika u arterijskoj krvi, i nastanak simptoma bolesti iz „punog zdravlja“. <center> {| border="1" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 1em 1em 1em 0; background: #f5f5f0; border: 2px #52524d solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;" |+'''<big>Osnovni simptomi akutnog visinskog edema pluća i drugi simptomi izazvani visinom</big><ref>{{en}}[http://www.traveldoctor.co.uk/altitude.htm Altitude or Mountain Sickness], Pristupljeno 27. 1. 2010.</ref><ref>''High Altitude Medicine and Physiology'', Ward Milledge, West, Chapman and Hall, New York, 1995.</ref>,<ref>{{en}}[http://www.ismmed.org/lake_louise_criteria.htm The Lake Louise Consensus on the Definition of Altitude Illness] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100107111035/http://www.ismmed.org/lake_louise_criteria.htm |date=2010-01-07 }}, Pristupljeno 28. 1. 2010.</ref> |- style="text-align:center; background:#d9d9d3;" ||'''Naziv''' ||'''Klinička slika (znaci i simptomi)''' |- | style="background:#d9d9d3; text-align:center;"|[[Datoteka:AP portable CXR of a patient in acute pulmonary oedema.jpg|150px]] ==== Akutni visinski edem pluća ==== ({{jez-en|High Altitude Pulmonay Edema) '''(HAPE)'''}} |align="left"| Karakteriše se sledećim [[simptom]]ima i [[znak|znacima]];<ref>{{en}}[http://www.altitude.org/hape_altitude.htm HAPE (High Altitude Pulmonary Oedema)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090208180516/http://www.altitude.org/hape_altitude.htm |date=2009-02-08 }}, Pristupljeno 24. 1. 2010.</ref> * ''[[Simptom]]i'' ''(najmanje dva)''; :* [[Dispneja]] u mirovanju. :* [[Kašalj]] :* Slabost ili umanjena fizička sposobnost. :* Stezanje u grudima ili zagušenje * ''Znaci'' ''(najmanje dva)''; :* Krčanje ili šištanje u najmanje jednom [[pluća|plućnom krilu]] :* Centralna cijanoza :* [[Tahipneja]] :* [[Tahikardija]] |- | style="background:#d9d9d3; text-align:center;"|[[Datoteka:Visinska bolest.jpg|150px]] ==== [[visinska bolest|Akutna visinska bolest]] ==== ({{jez-en|Acute Mountain Sickness) '''(AMS)''' }} |align="left"| [[Bolest]] se karakteriše sledećim [[simptom]]ima; * ''[[Glavobolja]] i najmanje još jedan od sledećih [[simptom]]a;'' :* Poremećaj [[čulo vida|vida]] :* [[Sistem organa za varenje|Gastrointestinalni]] ([[anoreksija]], [[mučnina]] ili [[povraćanje]]) :* Umor ili slabost :* [[Vrtoglavica]] ili [[nesvestica]] :* Teškoće sa [[spavanje]]m |} </center> U kliničkoj slici akutnog visinskog edema pluća moraju biti prisutna najmanje dva [[simptom]]a i najmanje dva znaka (navedena u gornjoj tabeli). Primenom ove međunarodno priznate tabele ranih [[znak]]ova i simptoma akutnog visinskog edema pluća, i nemedicinsko osoblje može sa velikom pouzdanošću prepoznati simptome, suptilnih i nespecifičnih oblika akutnog visinskog edema pluća, i visinske bolesti. Česta preventivna kontrola zdravlja osoba na visini, kao i praćenje sumnjivih slučajeva je neophodno kako bi se sprečila brza pojava i progresija akutnog visinskog edema pluća i moguća pojava kome i smrti. Svako kašnjenje u dijagnostici i lečenju progresivnog [[edem pluća|plućnog edema]] na visini obično dovodi do [[smrt]]i. == Diferencijalna dijagnoza == Pri postavljanju dijagnoze akutnog visinskog edema pluća, [[diferencijalna dijagnoza|diferencijalno dijagnostički]] treba imati u vidu sledeće bolesti;<ref name="HornbeinSchoene2001"/> * [[Upala pluća]] (pneumonija) * Kongestivna srčana insuficijencija, * [[Plućna embolija|Embolija pluća]] i * [[Trovanje]]. Kod određenih profesija i vojnika, ne treba isključiti mogućnost respiratorne intoksikacije hemijskim materijama, bojnim otrovima itd. U prošlosti pravljene su greške u [[diferencijalna dijagnoza|diferencijalnoj dijagnozi]], kada je akutni visinski edem pluća, pogrešno dijagnostikovan kao upala puća i shodno tome [[terapija|lečen]] na neodgovarajući način, [[antibiotik|antibioticima]], što je dovodilo do nepotrebnih grešaka i [[smrt]]i obolelih osoba. == Terapija == [[Terapija]] akutnog visinskog edema pluća zasniva se na sledećim principima;<ref>{{en}}[http://emedicine.medscape.com/article/773065-treatment Altitude Illness - Pulmonary Syndromes na eMedicine Specialties], Pristupljeno 03. 2. 2010.</ref>,<ref>{{en}}[http://emedicine.medscape.com/article/768478-treatment Altitude Illness - Cerebral Syndromes: Treatment & Medication na eMedicine Specialties], Pristupljeno 03. 2. 2010.</ref> ==== Spuštanje na nižu nadmorsku visinu ==== Osnova [[terapija|lečenja]] akutnog visinskog edema pluća treba biti spuštanje bolesnika na nižu visinu ispod nivoa na kome su [[simptom]]i počeli, ali to ne može uvek biti praktično sprovedeno, zbog konfiguracije terena na planini, nepovoljnih metooroloških uslova, kratkoće vremena za spuštanje (zbog pešačenja) itd. Zato je spuštanje za 500-1000 [[metar]]a obično dovoljno. Lakši slučajevi mogu se izlečiti na nižim visinama, a teži, ili slučajevi kod kojih i pored primenjene [[terapija|terapije]] dolazi do pogoršanja simptoma treba trajno spustiti na početnu [[apsolutna visina|nadmorsku visinu]]. ==== Povećanje koncentracije kiseonika u udahnutom vazduhu i arterijama ==== Sa terapijom [[kiseonik]]om, se započinje, uvek kada je to moguće u što kraćem vremenu od početka simptoma, poremećaja. Kiseonik se primenjuje preko kiseoničke maske ili nosne kanile, sa protokom od 2 do 4 l/min., (kod lakših slučajeva) i 4 do 6 po l/min. (kod srednje teških i teških oblika). {{Glavni članak|Hiperbarična vreća}} U odsustvu kiseonika, može se primeniti prenosna, platnena, [[hiperbarična vreća]] (koja se u zadnje vreme sve više upotrebljava u brojnim ekspedicijama na [[Himalaji]]ma). U komori dimenzija (2,13 [[metar]]a u dužinu i 0,54 metara u širinu) stvaraju se uslovi barometaraskog pritiska koji su ekvivalentni barometarskom pritisku na visini koja je za oko 2.000 metara niža od dostignute. Komore se naduvavaju atmosferskim vazduhom, specijalnom pumpom do pritiska koji je veći od ambijentalnog za 105-220 mmHg. Vazduh u barokomori se može obogatiti dodavanjem svežeg [[vazduh]]a, ali i kiseonikom, a [[ugljen-dioksid]] uklanja apsorberom (soda-lajm), što dodatno povećava učinak [[terapija|terapije]]. Korišćenjem niskog protoka kiseonika u ovim komorama štede se količine dragocenih zaliha kiseonika na [[planina|planini]]. Kod težih oblika akutnog visinskog edema pluća, primenjuje se i asistirano disanje sa pozitivnim pritiskom, upotrebom ambu-balona, ili u izuzetnim hitnim stanjima, i primenom metode [[veštačko disanje|veštačkog disanja]] [[usta]] na usta, što dodatno može povećati sadržaj kiseonika u [[krvni sudovi|arterijskoj]] [[krv]]i. ==== Noramilizacija pritiska u plućnim arterijama ==== Primena [[nifedipin]]a (u obliku [[Tableta (farmacija)|tableta]]), može da smanji [[pritisak]] u plućnim arterijama čak i do 30% u roku od 30 [[minut]]a i dosta je se efikasno primenjuje u lečenju akutnog visinskog edema pluća, kao i u profilaksi (sprečavanju) njegove pojave. Nifedipin se primenjuje u dozi od 10&nbsp;mg, sublingvalno (pod [[jezik]]) ili 20&nbsp;mg oralno (gutanjem). Doza od 10&nbsp;mg sublingvalno se primenjuje, u nastavku terapije, na 15 do 20 minuta, ako ne dođe do povlačenja [[simptom]]a. Doza od 20&nbsp;mg peroralno se ponavlja dugoročno na svakih šest časova dok se akutni edem pluća i arterijska saturacija kiseonikom ne vrati u normalu. Nifedipine ne treba koristiti umesto, dopunskog udisanja [[kiseonik]]a, ili tretman u hiperbaričnoj komori, (i koristi se samo kao dopunska terapija na odgovarajući način), jer nifedipin može izazvati sistemsku hipotenziju, u toku lečenja u [[hiperbarična vreća|hiperbaričnoj vreći]], što pravilnim doziranjem i primenom treba sprečiti. == Prevencija == Proces prvencije akutnog visinskog edema pluća predviđa pre svega pravilno sprovedenu aklimatizaciju, kako ne bi došlo do [[pojava|pojave]] [[visinska bolest|visinske bolesti]] (u toku koje nastaje akutni visinski edem pluća), kao posledica loše sprovedene aklimatizacije, i sastoji se iz sledećih mere i postupaka:<ref>{{en}} [http://www.princeton.edu/~oa/files/altitude.pdf Outdoor Action Guide to High Altitude: Acclimatization and Illnesses], Pristupljeno 27. 1. 2010.</ref> * Treba izbegavati [[vazduhoplovstvo|letove]] ili vožnju, direktno na visoke nivoe (početna visina, uspona mora biti ispod (3.048 metara) odakle se nastavlja uspon [[hodanje]]m. * Ako se na visoku nadmorsku visinu dolazi direktno [[avion]]om ili [[automobil|autom]] prvi dan treba izbegavati telesne napore i dalji uspon. * Ako je zadata visina iznad (3.048 [[metar]]a), povećanje visine na bi trebalo da bude veće od (305 metara) dnevno, a nakon svaki (915 metara) uspona potreban je dan odmora. * „Penji se visoko, spavaj nisko“ je alpinistička uzrečica i savet koji definiše da se nakon uspona od (305 metara) u toku dana, treba predveče, vratiti na spavanje na nižim visinama. * U slučaju pojave počnetnih [[simptom]]a visinske bolesti, na umerenim visina, treba privremeno stati sa daljim usponom ili ako su izraženiji, odmah započeti spuštanje na nižu visinu. * Ako se simptomi intenziviraju, obustaavlja se danji uspon i odmah se započinje sa spuštanjem. * Treba imati u vidu da različiti ljudi imaju i različitu sposobnost aklimatizacije na različitim visinama. Takvim osobama se ograničava dalji uspon sve do pravilno sprovedene aklimatizacije. * Upotreba [[tečnost]]i mora biti redovna i kontrolisana. Aklimatizacija je često praćen gubitkom tečnosti, tako da postoji mogućnost pojave simptoma [[dehidracija|dehidratacije]]. Unos tečnosti, za pravilnu hidrataciju mora da bude najmanje 3-4 [[litar]]a dnevno, a izmokravanje [[mokraća|urina]] stalno i obilno. * Po dolasku na zadatu visinu ne treba se previše naprezati. Sve aktivnosti treba obavnjati u toku [[dan]]a i izbegavati duga [[spavanje|spavanja]] jer se tokom spavanja, pogoršavaju simptomi [[visinska bolest|visinskih poremećaja]] i akutnog visinskog edem pluća. * Upotrebu [[Duvan (proizvod)|duvana]], [[alkohol]]a i [[droga|droge]], treba iskljčiti. * Upotreba sedativa, barbiturata, i drugih [[lek]]ova za [[san|spavanje]] se ne preporučuje, jer ovi lekovi utiču na dalje smanjenje respiratornih funkcija tokom spavanja, što može rezultovati pogoršanjem simptoma. * Ishrana na visini mora biti bogata ugljenim hidratima (sa više od 70% kalorija iz ugljenih hidrata). Ako i pored svih preduzetih mera, pojedine osoba, ne ispoljavaju znake [[adaptacija|adaptacije]] ili pravilne aklimatizacije na dostignutoj visini, već razviiajaju početne simptome visinske bolesti i akutnog edema pluća, takvim osobama se zabranjuje dalji uspon. Takvu osobu u prisustvu pratioca treba što pre spustiti na početnu visinu, na kojoj nije ispoljavala simptome [[poremećaj]]a u [[organizam|organizmu]]. == Prognoza == Ako se [[simptom]]i akutnog visinskog edema pluća ne prepoznaju pravovremeno, i ne primeni odgovarajući način [[terapija|lečenja]], može brzo završiti [[smrt|smrću]] Pravilni terapija obično brzo sanira sindrome bolesti i sprečva nastanak trajnih posledica.<ref name="HornbeinSchoene2001">{{Cite book|last1=Hornbein|first1=Thomas|last2=Schoene|first2=Robert|title=High Altitude: An Exploration of Human Adaptation|url=http://books.google.com/books?id=P1clQRmZk1AC&pg=PA797|year=2001|publisher=CRC Press|isbn=978-0-8247-4604-9|pages=797–}}</ref> Iako mnoge osobe koje su imale u [[anamneza|anamnezi]] akutni visinski edem pluća, tokom ranijih uspona, mogu naknadno da borave na visini bez posebnih poteškoća, ukoliko se pravilno [[Aklimatizacija čoveka na visinu|aklimatizuju]], ali treba imati u vidu da kod njih postoji visoka stopa mogućih [[Recidivizam|recidiva]]. Osobe izlečene od akutnog visinskog edema pluća mogu se vratiti na svoje dužnosti, na visinu, kad se arterijska saturacija [[kiseonik]]om u njihovom organizmu na odgovarajući način poveća. Zbog mogućeg povećanja [[pritisak|pritiska]] u [[krvni sudovi|arterijama]] [[pluća]], ove osobe treba da ograniče svoje fizičke aktivnosti na visini, (prvih 10 [[dan]]a do 2 [[nedelja|nedelje]]), a prema potrebi [[terapija|leče]] se i primenom profilaktičkih doza [[nifedipin]]a, nakon naknadnog izlaganja promenama visine. Osobe kod koji se [[Recidivizam|ponavlja]] akutni visinski edem pluća, sa ili bez profilaktičke terapije, treba smatrati, trajno ograničeno sposobnim, za fizička naprezanja i boravak na visini. == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{Cite book|ref=harv|last1=Hornbein|first1=Thomas|last2=Schoene|first2=Robert|title=High Altitude: An Exploration of Human Adaptation|url=http://books.google.com/books?id=P1clQRmZk1AC&pg=PA797|year=2001|publisher=CRC Press|isbn=978-0-8247-4604-9|pages=797–}} * {{Cite book|ref=harv|last1=Pandolf|first1=Kent B.|author2=R. E. Burr|title=Medical Aspects of Harsh Environments|url=http://books.google.com/books?id=p3EtzUGPprQC&pg=PA815|year=2002|publisher=Government Printing Office|isbn=978-0-16-051184-4|pages=815–}} * {{Cite book |ref=harv |last1=Roach |first1=James M. |last2=Schoene |first2=Robert B. |editor1-first=Kent B. |editor1-last=Pandolf |editor2-first=Robert E. |editor2-last=Burr |title=Medical Aspects of Harsh Environments |volume=2 |chapter=High-Altitude Pulmonary Edema |chapterurl=http://www.bordeninstitute.army.mil/published_volumes/harshEnv2/HE2ch25.pdf |location=Borden Institute |place=Washington, DC |year=2002 |url=http://www.bordeninstitute.army.mil/published_volumes/harshEnv2/harshEnv2.html |accessdate=1. 2. 2010. |pages=789–814 |oclc=64437370 |archive-date=2009-01-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090111214536/http://www.bordeninstitute.army.mil/published_volumes/harshEnv2/harshEnv2.html |deadurl=yes }} * {{Cite book|ref=harv|last1=Hornbein|first1=Thomas|last2=Schoene|first2=Robert|title=High Altitude: An Exploration of Human Adaptation|url=http://books.google.com/books?id=P1clQRmZk1AC&pg=PA797|year=2001|publisher=CRC Press|isbn=978-0-8247-4604-9|pages=797–}} * {{Cite book|ref=harv|last=Guyton|first=Arthur C.|title=Textbook of Medical Physiology|url=http://books.google.com/books?id=K8-d-KzxvTYC|year=2006|publisher=Elsevier España|isbn=978-84-8174-926-7}} * {{Cite book|ref=harv|last1=Johnson|first1=Leonard R.|last2=Byrne|first2=John H.|title=Essential Medical Physiology|url=http://books.google.com/books?id=j9e-tkdHeUoC|year=2003|publisher=Academic Press|isbn=978-0-12-387584-6}} {{refend}} == Povezano == * [[Edem pluća]] * [[Visinska bolest]] * [[Aklimatizacija]] * [[Akutni visinski edem mozga]] * [[Hipoksija]] == Vanjske veze == * О. Янчевский, [http://www.tkg.org.ua/node/1977 Предупреждение и лечение тяжелых проявлений высотной гипоксии] * О. Янчевский, [http://www.tkg.org.ua/node/11577 Проблемы акклиматизации в горах] * Лебедев А. А. [http://www.risk.ru/users/leb/9311 Организация эффективной и безопасной акклиматизации] * Добрушина О. Р. [http://www.geolink-group.com/tourclub/library/altitude.html Пребывание на высоте — медицинские аспекты] * [http://svaneti.ru/publ/6-1-0-58 Горная болезнь] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120113075009/http://svaneti.ru/publ/6-1-0-58 |date=2012-01-13 }} * Игорь Похвалин, врач-альпинист. [http://www.7vershin.ru/articles/all_1/section_1_1/item_26/ Адаптация к гипоксии в условиях высокогорья.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140322165824/http://www.7vershin.ru/articles/all_1/section_1_1/item_26/ |date=2014-03-22 }} [[Kategorija:Zrakoplovna medicina]] [[Kategorija:Respiratorne bolesti]] [[Kategorija:Sportska medicina]] 8axte5yw6k5oseca1n4iim9fchxc21k Aklimatizacija čoveka na visinu 0 1431144 42587919 42453157 2026-05-05T03:10:10Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Avijacijska medicina]] → [[Kategorija:Zrakoplovna medicina]] 42587919 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Gasherbrum2.jpg|mini|desno|350px|Bazni logor za aklimatizaciju pre uspona na vrh [[Gašerbrum 2]] na [[Himalaji]]ma.]] [[Datoteka:Nepalese sherhpa and pack.jpg|mini|desno|350px|Zahvaljujući potpunoj aklimatizaciji organizma [[Nepal|Nepalski Šerpasi]] uspešno obavljaju težak fizički [[rad]] u uslovima snižene koncentracije [[kiseonik]]a u [[atmosfera|atmosferskom vazduhu]] na velikim visinama.<ref name="ref1"/>]] '''Aklimatizacija na visinu''', je biološki i psiholosocijalni proces prilagođavanja boravku i [[život]]u na [[visina|visini]]. To je spor i postepeni, [[fiziologija|fiziološki odgovor]] [[organizam|organizma]] na promenu [[atmosfera|barometarskog pritiska]] [[vazduh]]a na dostignutoj visini, koji omogućava organizmu da boravi i preživi u uslovima nedovoljne količine kiseonika ([[hipoksija]]) u udahnutom vazduhu.<ref>Purkayastha, S. S., Ray, U. S. & Arora, B. S. (1995). ''Acclimatization at high altitude in gradual and acute induction.'' Jurnal of Applied Physiology.</ref> Hipoksija, (hipobarična hipoksija), stanje smanjene količine kiseonika u [[ćelija]]ma i [[Tkivo (biologija)|tkivima]], koje ima za posledicu poremećaj u funkcionisanju [[organ]]a, [[sistem]]a i ćelija, u organizmu čoveka nakon uspona približno iznad 1.500 [[metar]]a [[nadmorska visina|nadmorske visine]]. Hipoksija aktivira čitav niz integrisanih [[fiziologija|fizioloških]] promena nakon uspona. Ove promene funkcija organizma imaju za cilj da povećaju snabdevanje tkiva i ćelija kiseonikom i najizraženije su u onim delovima [[telo|tela]] koji su direktno povezani sa isporukom kiseonika (a to su kardiovaskularni i respiratorni sistem), ali ove promene se verovatno javljaju i u svim drugim sistemima organizma.<ref>{{Cite web |url=http://www.ismmed.org/np_altitude_tutorial.htm#AMS |title=DRAFT 5a; An Altitude Tutorial |accessdate=28. 01. 2010. |last= |first= |coauthors= |date= |work= |publisher= |archivedate=2011-06-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110624013438/http://www.ismmed.org/np_altitude_tutorial.htm#AMS |deadurl=yes }} {{en}}</ref><ref>[http://users.telenet.be/lode.stevens/cma/Hypoxie2.htm Hypoxie], Pristupljeno 28. 1. 2010.{{be}}</ref> == Podela nadmorske visine == === Niska nadmorska visina === Ova [[Apsolutna visina|visina]] se proteže od nivoa [[more|mora]] do 2.440 [[metar]]a i deli se u dva nivoa;<ref name="Allen">Allen Cymerman, Ph.D. and Paul B. Rock Medical Problems in High Mountain Environments:A Handbook for Medical Officers US Army Research Institute of Environmental Medicine Natick, MA 01760-5007, 1994.</ref> ===== 1. Indiferentna zona ===== Počinje od površine [[mora]] i proteže se do (5.000 [[fit]]a) ili (1.525 [[metar]]a). Do ove [[Apsolutna visina|visine]] [[atmosfera|atmosfere]] u organizmu [[čovek]]a ne događaju se nikakve promene sa visinom, a zasićenje [[hemoglobin]]a u [[krvni sudovi|arterijskoj]] [[krv]]i su uglavnom iznad 96% kod zdravih ljudi. ===== 2. Zona uspešne kompenzacije ===== Nalazi se u rasponu od (5.000 do 8.000 [[fit]]a) ili (1.525 do 2.440 [[metar]]a). U ovoj zoni kod potpuno zdravih ljudi ne dešavaju se nikakve promene. Zasićenje [[hemoglobin]]a u arterijskoj krvi je normalno i iznad 92%, a efekti [[Apsolutna visina|nadmorske visine]] su blagi i privremeni, izuzev kod osoba sa lošom [[sport|fizičkom kondicijom]] kod kojih se mogu javiti prvi [[poremećaj]]i izazvani nedostatkom [[kiseonik]]a ([[hipoksija]]). === Visoka nadmorska visina === Ova [[Apsolutna visina|visina]] je iznad 2.440 [[metar]]a od nivoa [[more|mora]] i prema sledećoj [[skala|skali]] deli se na tri nivoa;<ref>{{Cite web |url=http://www.princeton.edu/~oa/safety/altitude.html |title=Outdoor Action Guide to High Altitude: Acclimatization and Illnesses, What is High Altitude? |accessdate= 26. 01. 2010.|last= |first= |coauthors= |date= |work= |publisher=}} {{en}}</ref>,<ref name="Allen"/> ===== 1. Visoka ===== Proteže se u rasponu od (8.000 - 12.000 [[fit]]a) ili (2.438 - 3.658 [[metar]]a), Na ovim [[Apsolutna visina|visinama]] kriva zasićenja arterijske [[krv]]i [[kiseonik]]om je strma i u rasponu od oko 80% do 92% ===== 2. Vrlo visoka ===== Proteže se u rasponu od (12.000 - 18.000 [[fit]]a) ili (3.658 - 5.487 [[metar]]a). ===== 3. Izuzetno visoka ===== Nalazi se iznad 18.000 [[fit]]a) ili (5.500 [[metar]]a). Na ovim [[Apsolutna visina|visinama]] zasićenje [[hemoglobin]]a u arterijskoj [[krv]]i (bez dodatnog udisanja [[kiseonik]]a) pada na 50% sa tendencijom daljeg smanjenja. == Aklimatizacija i deaklimatizacija == === Aklimatizacija === Vremenom, u toku boravka na [[Visina (astronomija)|visini]], niz promena u [[Organizam|organizmu]] mogu proizvesti stanje [[Fiziologija|fiziološke]] [[adaptacija|adaptacije]], poznato pod nazivom '''„[[aklimatizacija]]“''', koje dozvoljava [[čovek]]u da na visini, na kojoj je aklimatizovan, postigne maksimalnu efikasnost sopstvenih [[rad]]nih, umnih i fizičkih mogućnosti. Još važnije, sa [[medicina|medicinske]] tačke, je činjenica što kod pravilno aklimatizovane osobe izostaju, teži oblici narušavanja umnih i fizičkih sposobnosti i pojava [[visinska bolest|visinske bolesti]]. Uslovljen, prvenstveno, nedovoljnom količinom [[kiseonik]]a u udahnutom [[vazduh]]u na visini ([[hipoksija]]), proces aklimatizacije u organizmu pokreće sledeće [[fiziologija|fiziološke mehanizme]] koji obezbeđuju uspešnu [[adaptacija|adaptaciju]] i normalno funkcionisanje [[ćelija]] i [[tkiva]] na visini;<ref>[http://www.tradgirl.com/climbing_faq/mountaineering/altitude.htm Altitude and Acclimatization] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100416051901/http://www.tradgirl.com/climbing_faq/mountaineering/altitude.htm |date=2010-04-16 }}, Pristupljeno 28. 1. 2010. {{en}}</ref> * Dubina [[disanje]] raste, što obezbeđuje bolju ventilaciju [[pluća]]. * [[Pritisak]] u [[arterija]]ma pluća se povećava, što ima za posledicu veći priliv [[krv]]i u delove pluća koji obično nisu u funkciji za vreme disanja na nivou [[mora]]. * Organizam proizvodi više [[eritrociti|crvenih krvnih zrnaca]] ([[eritrociti|eritrocita]]) što doprinosi većem prenosu kiseonika do tkiva i ćelija, * [[Organizam]] proizvodi veće količine [[enzimi|enzima]] koji olakšavaju oslobađanje kiseonika od [[hemoglobin]]a u [[tkiva|tkivima]]. [[Vreme]] trajanja aklimatizacije i njen uspeh je u funkciji interakcije, između zajedničkih fizioloških karakteristike pojedinih ljudi i veličine hipoksičnog [[stres]]a koji je određen dostignutom visinom i [[brzina|brzinom]] [[uspon]]a, zato što je na određenoj visini, puna aklimatizacija niža i daje samo delimičnu aklimatizaciju u toku uspona od nižih ka višim visinama. Kod većine osoba na veoma velikim nadmorskim visinama, 70-80% [[fiziologija disanja čoveka|respiratornih funkcija]] u aklimatizaciji nastaje nakon nedelju do deset dana. A 80-90% od ukupnog dostignutog fiziološkog nivoa aklimatizacije postiže se u periodu od tri nedelje do mesec dana. Maksimalno aklimatizacije može da traje [[mesec]]ima i [[godina]]ma. Neki ljudi sa brže aklimatizuju od drugih, ali se zato određen broj ljudi ne aklimatizuju uopšte. Takve osobe nisu pogodne za [[vazduhoplovstvo]], [[vojska|vojsku]], bavljenje [[alpinizam|alpinizmom]] itd., jer umanjena sposobnost aklimatizacije njihovog organizma, utiče na njihove umne i radne spoosnosti. Takve osobe najčešće obolevaju od visinske bolesti, i treba ih smatrati za fizički [[profil]] sa ograničim sposobnostima za boravak na velikim visinama. Nažalost, ne postoji pouzdan način da se identifikuju ovi pojedinci, osim po njihovom [[iskustvo|iskustvu]] tokom prethodnih izlaganja visini ([[anamneza]]), ili nakon opsežno sprovedenog [[hipoksični test|hipoksičnog testa]] u simuliranim uslovima u [[barokomora|hipobaričnoj komori]]. Hipoksija ne izaziva samo poremećaj [[disanje|disanja]] i [[depresija|mentalnu depresiju]], nego jako umanjuje i [[rad|radnu sposobnost]] [[mišić]]a. To se ne odnosi samo na [[skelet]]ne mišiće već i na [[srce|srčani mišić]], zbog čega je maksimalni nivo minutnog volumena [[srce|srca]] snižen. {{izdvojeni citat|''Prema Gajtonu,<ref name="Arthur">Arthur C. Guyton Medicinska fiziologija, Medicinska knjiga, Beograd-Zagreb 1990.</ref> smanjena radna sposobnost direktno je proporcionalna smanjenju maksimalnog primanja kiseonika koje telo može da ostvari.''}} To se najbolje može ilustrovati prikazom u ovoj tabeli. <center> {|{{prettytable|text-align=left}} | bgcolor="silver" colspan="3"|<center>'''Radna sposobnost izražena u procentima na visini <ref name="Arthur"/> |- !width="350"|'''Visina''' !width="150"|'''Radna sposobnost u %''' |- |align="left"|'''Neaklimatizovan na 5.000 [[metar]]a ''' |align="center"| 50% |- |align="left"|'''Aklimatizovan tokom 2 meseca na 5.000 [[metar]]a ''' |align="center"| 68% |- |align="left"|'''[[Domorodac]] koji živi na 4.500 [[metar]]a a radi na 5.000 [[metar]]a.''''' '''Napomena:''' ''[[čile]]anski [[rudarstvo|rudari]] rade u [[rudnik|rudnicima]] na visini između 4.000 i 5.000 [[metar]]a visine, gde su izloženi povremenoj [[hipoksija|hipoksiji]] (4-8 dana rada na visini, 4-8 dana se odmoraju na nivou mora''.'' |align="center"| 87% |- |align="left"|'''[[Nepal|Nepalski šerpasi]] na [[Himalaji]]ma na 9.000 [[metar]]a''' |align="center"| Mogu provesti više sati bez kiseonika na ovoj visini <ref name="ref1">[http://www.vesti.rs/Vesti/Nepalski-serpas-osvojio-Mont-Everest-po-19-put.html Vesti,na www. vesti rs; Nepalski šerpas osvojio Mont Everest po 19. put], Pristupljeno 01.02-2010.{{sr}}</ref> |- |} </center> === Deaklimatizacija === Jednom savladana [[aklimatizacija]] održava se dokle god [[čovek]] ostaje na dostignutoj visini, ali se gubi po povratku na niže nadmorske visine. Izloženost većim visinama će podstaći dalju aklimatizaciju, ali spuštanje na nižu visinu izazvaće gubitak [[aklimatizacija|aklimatizacije]]. Ovaj [[gubitak]] se često naziva '''„deaklimatizacija“'''. Aklimatizacija će se izgubiti i vratiti na približno isti nivo, na kome se osoba nalazila pre uspona, tako da osobe koje su boravile na visini, gube oko 80-90% [[sposobnost]]i dostignute aklimatizacija u prve tri do četiri nedelje nakon povratka sa visine.<ref>John B. West ''"High-Altitude Medicine"'', American Journal of Respiratory and Critical Care Medicine, Vol. 186, No. 12 (2012), pp. 1229-1237.</ref> == Patofiziologija <ref name="Allen"/><ref>{{Cite web |url=http://www.ismmed.org/np_altitude_tutorial.htm#AMS |title=An Altitude Tutorial |accessdate=28. 01. 2010. |last= |first= |coauthors= |date= |work= |publisher= |archivedate=2011-06-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110624013438/http://www.ismmed.org/np_altitude_tutorial.htm#AMS |deadurl=yes }} {{en}}</ref>,<ref>[http://www.arpealtitude.org/objectifs/recherche/problematique/problematique.html Hypoxie-Problématique de l'équipe], Pristupljeno 28. 1. 2010.{{fr}}</ref> == [[fiziologija|Fiziološke]] promene koje izaziva aklimatizacija na visinu utiču na sve faze prometa [[kiseonik]]a, od razmene u [[pluća|plućima]] do difuzije kiseonika u [[mitohondrije|mitohondrijama]] i [[ćelija]]ma. Prva posledica smanjenja [[alveola]]rnog kiseonika na velikim visinama, je pad parcijalnog [[pritisak|pritiska]] i smanjenje sadržaja kiseonika u arterijskoj [[krv]]i što izaziva nadražaj perifernih i centralnih [[receptor|hemoreceptora]]. Ovaj učinak nastaje kada se u udahnutom vazduhu pO<sub>2</sub> smanji na oko 122 [[mmHg]] ili više, na visini većoj od (1.524 m). Osetljivost perifernih hemoreceptora je, najverovatnije, [[gen]]etski određena,<ref>Laura B Scheinfeldt, Sameer Soi, Simon Thompson, Alessia Ranciaro, Dawit Wolde Meskel, William Beggs, Charla Lambert, Joseph P Jarvis, Dawit Abate, Gurja Belay, Sarah A Tishkoff Moore, Lorna G (June 2001). ''"Human Genetic Adaptation to High Altitude"''. High Altitude Medicine & Biology 2 (2): 257–279. doi:10.1089/152702901750265341</ref><ref>''Genetic adaptation to high altitude in the Ethiopian highlands'', Genome Biology. Jan 2012, Vol. 13, No. 1: R1</ref><ref>Tatum S. Simonson, Donald A. McClain, Lynn B. Jorde, Josef T. Prchal, ''Genetic determinants of Tibetan high-altitude adaptation'', Human Genetics. Nov 2011</ref> i strogo je individualna karakteristika svake osobe, ali može biti i modifikovan od strane; * ''Stimulatora metabolizma,'' kao što su kofein i kakaoa. * ''Respiratornih stimulatora,'' kao što su progesteron. * ''Respiratornih depresora'' kao što je alkohol ili lekove za spavanje. * ''Raznih drugih faktora''. Stimulacijom hemoreceptora nastaje povećanje ventilacije u plućima, koja delimično povećava pritisak kiseonika u alveolama i smanjenjuje parcijalni pritisak [[ugljen-dioksid]]a u [[arterija|arterijskoj]] krvi. Iznad (2.438 [[metar]]a), povećana ventilacija ne uspeva da u potpunosti kompenzuje smanjen sadržaj kiseonikau inspirisanom (udahnutom) [[vazduh]]u, što ima za posledicu smanjenje sadržaja kiseonika u arterijskoj krvi, koji je proporcionalan dostignutoj visini. Nedostatak kiseonika u arterijskoj krvi nastavlja stimulaciju hemoreceptor, međutim dalja hiperventilacija uzrokuje respiratornu [[alkaloza|alkalozu]], koja teži da ograniči povećanu ventilaciju tokom daljeg izlaganja visini. U toku od nekoliko dana boravka na visini, [[bubreg|bubrezi]] kompenziraju povećanu respiratornu alkalozu izlučivanjem [[bikarbonati|bikarbonata]], što „odmara“ ventilaciju i sprečava njen dalji rast i stimulaciju hemoreceptora, a svoj maksimalni učinak dostiže nakon 7 do 10 [[dan]]a. Nakon daljeg uspona, proces se ponavlja u manjem stepenu uz dalje povećanje ventilacije. Povećana ventilacija je glavni mehanizam kojim organizam poboljšava nivo snabdevenosti organa, tkiva i ćelija kiseonikom tokom aklimatizacije na visinu. Sledeći oblik isporuke kiseonika do [[tkiva]], na koji utiče hipoksična [[hipoksija]], je transport kiseonika iz [[pluća]] do tkiva i ćelija. Promene se javljaju kako na [[krvni sudovi|krvnim sudovima]] kroz koji se transportuje kiseonik, tako i na [[srce|srcu]] koje je odgovorno za distribuciju krvi njenim upumpavanje u krvne sudove. Nekoliko [[čas]]ova nakon uspona dolazi do smanjenje volumena [[krv|plazme]] za oko 10-20% koje je izazvano kretanjem tečnosti iz krvnih sudova u međućelijske i intersticijalne prostore u tkivima. U osoba koje se normalno aklimatizuju, ta tečnost se iz tkiva brzo izlučuje preko [[bubreg]]a. Kao rezultat gubitka volumen plazme, relativno raste koncentracija [[hemoglobin]]a i njegova efikasnost prenosa kiseonika, bez apsolutnog povećanja broja [[eritrociti|crvenih krvnih ćelija]] (eritrocita) u krvi. Iako stimulacija [[eritropoetin]]a nastaje samo nekoliko časova od početka izlaganja organizma visini, povećana proizvodnja [[eritrocita|crvenih krvnih ćelija]] je merljiva tek nakon nekoliko [[nedelja]]. Volumen plazme ima tendenciju da se oporavi nakon produženog (nedelja do mesec dana) izlaganj visini, ali istovremeno [[hematokrit]] i koncentracija kiseonika u krvi ostaju visoki zbog povećane produkcije i povećanog broja crveni krvnih ćelija (eritrocita).<ref>Gustavo F. Gonzales, Vilma Tapia, Manuel Gasco, Carlos E. Carrillo, ''Maternal hemoglobin concentration and adverse pregnancy outcomes at low and moderate altitudes in Peru'', Journal of Maternal-Fetal and Neonatal Medicine. Jul 2012, Vol. 25, No. 7: 1105-1110</ref> Najznačajnije visinom indukovane promene cirkulacije, povezane su mogućim izmenama protoka krvi u srcu mozgu i plućima. [[srce|Srčani]] protok je inicijalno povećan, zbog hipoksijom izazvane stimulacije [[centralni nervni sistem|nervnog sistema]] i povećane aktivnosti [[simpatikus]]a. Povećanje srčanog rada je u funkcija sprečavanja nastanka srčanog i moždani udar, koji može nastati zbog smanjenog obima cirkulacije u ovim [[Organ (anatomija)|organima]], prvenstveno izazvano gubitkom volumena plazme. Simpatička aktivnost takođe izaziva, povećanje sistemskog (arterijskog) [[krvni pritisak|krvnog pritisak]], perifernu vazokonstriciju i povećan [[bazalni metabolizam]]. Ako je trajanje izlaganja visini duže od tri nedelje, aktivnosti u organizmu opadaju i [[volumen]] plazme ima tendenciju da se oporavi. Kao rezultat tih promena, rad srca se smanjuje i približava vrednostima na nivou [[mora]]. Ravnoteža ovih promena dovešće do smanjenja srčanog rada tokom vremena, mada je on i dalje uvek iznad vrednosti na nivou mora u mirovanju, i tokom submaksimalnog fizičkog opterećenja. S druge strane, maksimalni rad srca se smanjuje proporcionalno nadmorskoj visini i tako ostaje sve vreme nakon uspešne aklimatizacije. Zbog toga je maksimalna radna sposobnost organizma ograničena sve vreme izlaganja visini. [[mozak|Moždani]] protok krvi je u funkciji ravnoteže između visinom indukovane vazodilatacije i [[hipokapnija|hipokapnijom]] indukovanom hipoksijom (vazokonstrikcije indukovane hiperventilacijom). Moždani protok, se znatno sporije vraća na vrednosti koje je imao na nivou mora u toku aklimatizacije.<ref>A. Hurtado, E. Escudero, J. Pando, S. Sharma, R. J. Johnson, ''Cardiovascular and renal effects of chronic exposure to high altitude'', Nephrology Dialysis Transplantation. Dec 2012, Vol. 27, No. suppl 4: iv11-iv16</ref> Visinom izazvane promene u cirkulaciji pluća, karakteriše plućna [[hipertenzija]], zbog povećanog [[otpor]]a u plućnim arterijama. Adaptivna funkcija ovih promena je nejasna, ali to može da poboljša ventilaciju i obezbedi odgovarajuću perfuziju. Vrednost povećanja pritiska u plućnim arterijama je donekle srazmerna veličini hipoksiji, i svi činioci koji smanjuju nivo kiseonika u krvi imaju tendenciju da preuveličaju povećanje arterijskog pritiska u plućima. U te činioce spadaju i [[sport|fizičko vežbanje]], izloženost [[hladnoća|hladnoći]] i [[apneja za vreme spavanja]], koji su slični onima na visini. Nakon završetka procesa izlaganja visini, transport kiseonika u tkiva je olakšana zahvaljujući hipoksiji; koja je stimulisala povećanje broja [[eritrociti|crvenih krvnih zrnaca]]. Porast „zamenom“ krive zasićenja hemoglobina kiseonikom na desno, što omogućava [[eritrociti]]ma da se lakše oslobode kiseonika u tkivima. Na velikim visinama, visok učinak, je protivteža respiratornoj [[alkaloza|alkalozi]] koja nastoji da pomeri krivu ulevo, što olakšava prijem kiseonika u eritrocitima na nivou pluća i otežano oslobađanje u tkivima. Međutim, na ekstremnim visinama preovladava pojava teške respiratorne alkaloze, i kriva acido-bazne ravnoteže se pomera u levo. Ovaj pomak omogućava značajno povećanje zasićenja hemoglobina u eritrocitima za dati alveolarni [[pritisak]] kiseonika na ekstremnim visinama. Iako nije u potpuno istražen, broj visinom izazvanih promena kod ljudi, verovatno se one javljaju i na nivou tkiva. Smatra se da povećana [[kapilar]]ne gustine i broj [[mitohondrija]] u [[mišić]]nom tkivo ima značajan uticaj. Ove promene su povezane sa smanjenjenom količinom kiseonika koji treba da [[difuzija|difuzijom]] iz krvi dospe do mitohondrija. Pored toga, mogu postojati promene u [[enzimi|enzimskim]] procesima odgovornim za efikasnije iskorišćenje u ćelijama isporučenog kiseonika. Sled [[fiziologija|fizioloških]] promena koje izaziva aklimatizacija na visini zahteva određeno [[vreme]]. Kao što je već navedeno, vreme potrebno da se neka osoba aklimatizuje definisano je [[brzina|brzinom]] uspona i dostignutom [[nadmorska visina|nadmorskom visinom]]; * '''Na nižim nadmorskim visinama ili tokom sporog uspona''', stepen hipoksije je blag i dovoljan da nastanu relativno male fiziološke promene koje minimiziraju performansi organizma izloženog visini. * '''Na većim visinama ili tokom brzog uspona''', aklimatizacija traje duže, jer je stepen hipoksije povećan, što zahteva niz obimnijih fizioloških promena, za koje je potrebno mnogo više vremena da bi se okončao proces aklimatizacije. * '''Na ekstremnim visinama''', stepen [[hipoksija|hipoksične hipoksije]] je toliko ozbiljan da fiziološke promene ne mogu da nadoknade nedostatak kiseonika i zato se na tim visinama ne postiže potpuna aklimatizacija. == Medicinski poremećaji u aklimatizaciji == Medicinske poremećaji u planinskom okruženju, mogu se svrstati u tri široke kategorije;<ref name="Allen"/> * Poremećaji inastali kao posledica [[hipoksija|hipoksične hipoksije]], ([[visinska bolest]] i njene komplikacije-(''vidi tab.1'') * Poremećaji izazvani ekološkim [[faktor]]ima, osim smanjenja [[ambijent]]alnog [[kiseonik]]a, (npr. [[promrzline]], [[snežno slepilo]] ili [[povreda|povrede]]) * Pogoršanje postojećih medicinskih stanja. {| border="1" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 1em 1em 1em 0; background: #f5f5f0; border: 2px #52524d solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;" |+'''Tab.1 - <big>Visinska bolest i drugi sindromi izazvani visinom</big> <ref>{{Cite web |url=http://www.traveldoctor.co.uk/altitude.htm |title=Altitude or Mountain Sickness], Pristupljeno 27. 1. 2010.{{en}}</ref>,<ref>High Altitude Medicine and Physiology, Ward Milledge, West, Chapman and Hall, New York, 1995.</ref>,<ref>[http://www.ismmed.org/lake_louise_criteria.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100107111035/http://www.ismmed.org/lake_louise_criteria.htm |date=2010-01-07 }} The Lake Louise Consensus on the Definition of Altitude Illness |accessdate= 28. 01. 2010.|last= |first= |coauthors= |date= |work= |publisher=}} {{en}}</ref> |- |style="background:#d9d9d3" align="center"|'''Naziv''' |style="background:#d9d9d3" align="center"|'''Diferencijalna dijagnoza''' |- |style="background:#d9d9d3" align="center"|[[Datoteka:Visinska bolest.jpg|150px]] ==== [[visinska bolest|Akutna visinska bolest]] ==== ({{jez-en|Acute Mountain Sickness) '''(AMS)''' }} |align="left"| [[Bolest]] se karakteriše sledećim [[simptom]]ima; * ''[[Glavobolja]] i najmanje još jedan od sledećih [[simptom]]a;'' :* [[Sistem organa za varenje|Gastrointestinalni]] ([[anoreksija]], [[mučnina]] ili [[povraćanje]]) :* Umor ili slabost :* [[Vrtoglavica]] ili [[nesvestica]] :* Teškoće sa [[spavanje]]m |- |style="background:#d9d9d3" align="center"|[[Datoteka:AP portable CXR of a patient in acute pulmonary oedema.jpg|150px]] ==== [[Akutni visinski edem pluća]] ==== ({{jez-en|High Altitude Pulmonay Edema) '''(HAPE)'''}} |align="left"| Karakteriše se sledećim [[simptom]]ima i [[znak|znacima]];<ref>[http://www.altitude.org/hape_altitude.htm HAPE (High Altitude Pulmonary Oedema)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090208180516/http://www.altitude.org/hape_altitude.htm |date=2009-02-08 }}, Pristupljeno 24. 1. 2010.{{en}}</ref> * ''[[Simptom]]i'' ''(najmanje dva)''; :* [[Dispneja]] u mirovanju. :* [[Kašalj]] :* Slabost ili umanjena fizička sposobnost. :* Stezanje u grudima ili zagušenje * ''Znaci'' ''(najmanje dva)''; :* Krčanje ili šištanje u najmanje jednom [[pluća|plućnom krilu]] :* Centralna cijanoza :* [[Tahipneja]] :* [[Tahikardija]] |- |style="background:#d9d9d3" align="center"| ==== [[Akutni visinski edem mozga]] ==== ({{jez-en|High Altitude Cerebral Edema) '''(HACE)''' }} |align="left"| Može se smatrati kao „krajnja faza“ u razvoju visisnske bolesti sa sledećim karakteristikama; * [[Duševna bolest|Promene u mentalnom statusu]] i/ili [[ataksija]] kod obolelih sa ([[visinska bolest|AMS]]) ili, * [[Duševna bolest|Promene u mentalnom statusu]] i/ili [[ataksija]] kod lica bez znakova ([[visinska bolest|AMS]]) |- |} == Prevencija <ref>[http://www.princeton.edu/~oa/files/altitude.pdf Outdoor Action Guide to High Altitude: Acclimatization and Illnesses], Pristupljeno 27. 1. 2010.{{en}}</ref> == Proces pravilne aklimatizacije, zahteva primenu mera [[prevencija|prevencije]], kako ne bi došlo do [[pojava|pojave]] [[visinska bolest|visinske bolesti]], koja u suštini nastaje kao posledica loše sprovedene aklimatizacije, ili individualne nesposobnosti pojedinih [[ljudi]] za boravak na visini. ==== Osnovne smernice za pravilnu aklimatizaciju ==== # Izbegavati [[vazduhoplovstvo|letove]] ili vožnju, direktno na visoke nivoe (početna visina, uspona mora biti ispod 3.048 metara (10.000 [[fit]]a) odakle se nastavlja uspon [[hodanje]]m. # Ako se na visoku nadmorsku visinu dolazi direktno [[avion]]om ili [[automobil|autom]] prvi [[dan]] treba izbegavati telesne napore i dalji uspon. # Ako je zadata visina iznad 3.048 metara (10.000 fita), povećanje visine na bi trebalo da bude veće od 305 [[metar]]a (1.000 fita) dnevno, a nakon svakih 915 [[metar]]a ili (3.000 fita) uspona potreban je jedan dan odmora. # „Penji se visoko, spavaj nisko“ je alpinistička uzrečica i savet koji definiše da se nakon uspona od 305 metara (1.000 fita) u toku dana, treba predveče, vratiti na spavanje na nižim visinama. # U slučaju pojave počnetnih [[simptom]]a [[visinska bolest|visinske bolesti]], na umerenim visina, treba privremeno stati sa daljim usponom ili ako su izraženiji, odmah započeti spuštanje na nižu visinu.<ref>Burnik, S., & Travnik, L. (1998). ''Višinska bolezen''. Šport, 46(1), 27-30</ref> # Ako se simptomi intenziviraju, obustaavlja se danji uspon i odmah se započinje sa spuštanjem. # Treba imati u vidu da različiti ljudi imaju i različitu sposobnost aklimatizacije na različitim visinama. Takvim osobama se ograničava dalji uspon sve do pravilno sprovedene aklimatizacije.<ref name="Jereb, B. 2005 pp. 96-101">Jereb, B., Burnik, S., (2005). ''Monitoring Heart Rate During Acclimatization''. V: Jiri Balaš, Ondraj Pohanka, Ladislav Vomačko. Proceedings of the 2nd International Mountain and Outdoor Sports Conference. Hruba Skala, Czech Republic, 2005, pp. 96-101.</ref> # Upotreba [[tečnost]]i mora biti redovna i kontrolisana.<ref>Westerterp, K. R. (2001). ''Energy and Water Balance at High Altitude''. Pridobljeno 8. novembra, 2006, s</ref> Aklimatizacija je često praćen gubitkom tečnosti, tako da postoji mogućnost pojave simptoma [[dehidracija|dehidratacije]]. Unos tečnosti, za pravilnu hidrataciju mora da bude najmanje 3-4 [[litar]]a dnevno, a izmokravanje [[urin]]a stalno i obilno.<ref name="Jereb, B. 2005 pp. 96-101"/> # Po dolasku na zadatu visinu ne treba se previše naprezati. Sve aktivnosti treba obavnjati u toku dana i izbegavati duga [[spavanje|spavanja]] jer se tokom spavanja, pogoršavaju simptomi [[visinska bolest|visinskih poremećaja]]. # Upotrebu [[duvan]]a, [[alkohol]]a i [[droga|droge]], treba iskljčiti. # Upotreba sedativa, barbiturata, i drugih [[lek]]ova za [[san|spavanje]] se ne preporučuje, jer ovi lekovi utiču na dalje smanjenje respiratornih funkcija tokom spavanja, što može rezultovati pogoršanjem simptoma. # Ishrana na visini mora biti bogata ugljenim hidratima (sa više od 70% kalorija iz ugljenih hidrata).<ref>Bernadette, M. & Sydne, C. (1996). ''Nutritional Needs In Cold And In High-Altitude'' Environments. Washington: Nacional Academy Press</ref> Ako i pored svih preduzetih mera, pojedine osoba, ne ispoljavaju znake [[adaptacija|adaptacije]] ili praljvilne aklimatizacije na dostignutoj visini, već razviiajaju početne simptome visinske bolesti, takvim osobama se zabranjuje dalji uspon. Takvu osobu u prisustvu pratioca takve što pre spustiti na početnu visinu, na kojoj nije ispoljavala simptome [[poremećaj]]a u [[organizam|organizmu]].<ref>Tušak, M. (1998). ''Alpinizem in različnost''. Alpinistični razgledi 66, 9-10.</ref> == Reference == {{reflist|2}} == Povezano == * [[Edem pluća]] * [[Vazduhoplovna medicina]] * [[Alpinizam]] * [[Visinska bolest]] * [[Akutni visinski edem pluća]] * [[Akutni visinski edem mozga]] == Vanjske veze == * О. Янчевский, [http://www.tkg.org.ua/node/1977 Предупреждение и лечение тяжелых проявлений высотной гипоксии] * О. Янчевский, [http://www.tkg.org.ua/node/11577 Проблемы акклиматизации в горах] * Лебедев А. А. [http://www.risk.ru/users/leb/9311 Организация эффективной и безопасной акклиматизации] * Добрушина О. Р. [http://www.geolink-group.com/tourclub/library/altitude.html Пребывание на высоте — медицинские аспекты] * [http://svaneti.ru/publ/6-1-0-58 Горная болезнь] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120113075009/http://svaneti.ru/publ/6-1-0-58 |date=2012-01-13 }} * Игорь Похвалин, врач-альпинист. [http://www.7vershin.ru/articles/all_1/section_1_1/item_26/ Адаптация к гипоксии в условиях высокогорья.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140322165824/http://www.7vershin.ru/articles/all_1/section_1_1/item_26/ |date=2014-03-22 }} [[Kategorija:Zrakoplovna medicina]] [[Kategorija:Respiratorna fiziologija]] [[Kategorija:Sportska medicina]] axrlulkzgbijoynrhk92t57l1hl1pst Kiparski rat 0 1444750 42587747 42516875 2026-05-05T02:30:42Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Hrvatska vojna povijest]] → [[Kategorija:Hrvatska vojna historija]] 42587747 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Battle of Lepanto 1571.jpg|250px|desno|mini|[[Bitka kod Lepanta]] (1571.)]] '''Ciparski rat''' je naziv za ratni sukob između [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] koji je trajao 1570.-1573. godine. Sukob je započeo [[1570.]] invazijom osmanske vojske na mletački otok [[Cipar]]. U rat se, na strani [[Venecija|Venecije]], uključila i koalicija kršćanskih država pod imenom [[Sveta liga]] koju su činile [[Španjolska]] (s [[Italija|talijanskim]] posjedima), [[Genova]], [[Papinska Država]], [[Vojvodina Savoja]] i [[Malteški vitezovi]].<ref>Goldstein, Ivo, Povijest 21, Hrvatska povijest, str. 177.</ref> Tijekom rata odigrala se velika pomorska [[bitka kod Lepanta]] (1571.) u kojoj su snage kršćanske koalicije pobijedile osmansku flotu. Ratne operacije se vodile su se i na području [[Dalmacija|Dalmacije]] gdje je osmanska vojna sila prišla nadomak obalnih gradova i ugrožavala njihovo neposredno zaleđe. Tim ratom [[Mletačka Dalmacija|mletački posjedi u Dalmaciji]] svedeni su na uzak priobalni pojas s gradovima i na otoke. == Napomene == {{izvori}} == Literatura == * ''Goldstein, Ivo, Povijest 21, Hrvatska povijest, Europapress holding, Zagreb, 2008.'' {{ISBN|978-953-300-089-3}} * ''Novak, Grga, Prošlost Dalmacije, knjiga prva, Marjan tisak, Split, 2004.'' {{ISBN|953-214-181-2}} {{mrva-pov}} [[Kategorija:Mletačka vojna historija]] [[Kategorija:Hrvatska vojna historija]] 1djqeyuv93wuidodu9goasyytm25ybr Gornje Palčište 0 1452853 42587419 42354177 2026-05-04T12:08:50Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42587419 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat |mesto = Gornje Palčište |izvorno_ime = <small>{{jez-mak|Gorno Palčište}}</small> |grb = |slika = |opis_slike = |opština = Bogovinje |populacija = 1.356 |nadm visina = 930 |gšir = 41.9681 |gduž = 20.9261 |pozivni broj = +389 (0)44 |poštanski kod = 1221 |registarska oznaka =TE }} '''Gornje Palčište''' ({{jez-mak|Gorno Palčište}}) je naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u severozapadnom delu države. Gornje Palčište pripada [[Opština Bogovinje|opštini Bogovinje]]. ==Prirodni uslovi== Naselje Gornje Palčište je smešteno u severozapadnom delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Od najbližeg većeg grada, [[Tetovo|Tetova]], naselje je udaljeno 10&nbsp;km južno. Gornje Palčište se nalazi u gornjem delu istorijske oblasti [[Polog]]. Naselje je položeno na istočnim padinama [[Šar-planina|Šar-planine]], koje se par kilometara zapadno spuštaju u plodno i gusto naseljeno [[Pološko polje]]. Nadmorska visina naselja je približno 930 metara. '''Klima''' u naselju je [[planinska klima|planinska]] zbog znatne nadmorske visine. == Historija == ==Stanovništvo== Gornje Palčište je prema poslednjem popisu iz [[2002.]] godine imalo 1.356 stanovnika. Pretežno stanovništvo u naselju su [[Albanci]] (99%). Većinska veroispovest je [[islam]]. == Povezano == *[[Opština Bogovinje]] ==Izvori== * [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.] == Vanjske veze == * [http://www.komunabogovine.gov.mk www.komunabogovine.gov.mk Zvanična stranica opštine Bogovinje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210205080409/http://komunabogovine.gov.mk/ |date=2021-02-05 }} {{Opština Bogovinje}} {{Gradovi u Makedoniji}} [[Kategorija:Opština Bogovinje]] 6z20gycs6pfx4erzzs5i1nmm99nnppy Gornje Sedlarce 0 1452854 42587421 42354179 2026-05-04T12:13:32Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42587421 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat |mesto = Gornje Sedlarce |izvorno_ime = <small>{{jez-mak|Gorno Sedlarce}}</small> |grb = |slika = |opis_slike = |opština = Bogovinje |populacija = 1.776 |nadm visina = 470 |gšir = 41.910833 |gduž = 20.910556 |pozivni broj = +389 (0)44 |poštanski kod = 1213 |registarska oznaka =TE }} '''Gornje Sedlarce''' ({{jez-mak|Gorno Sedlarce}}) je naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u severozapadnom delu države. Gornje Sedlarce pripada [[Opština Bogovinje|opštini Bogovinje]]. == Prirodni uslovi == Naselje Gornje Sedlarce je smešteno u severozapadnom delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Od najbližeg većeg grada, [[Tetovo|Tetova]], naselje je udaljeno 6&nbsp;km južno. Gornje Sedlarce se nalazi u gornjem delu istorijske oblasti [[Polog]]. Naselje je položeno u središnjem delu [[Pološko polje|Pološkog polja]]. Oko naselja se pruža plodno polje, a par kilometara zapadno se izdiže [[Šar-planina]]. Nadmorska visina naselja je približno 470 metara. '''Klima''' u naselju je [[umerenokontinentalna klima|umereno kontinentalna]]. == Historija == == Stanovništvo == Gornje Sedlarce je prema poslednjem popisu iz [[2002]]. godine imalo 1.776 stanovnika. Pretežno stanovništvo u naselju su [[Albanci]] (99%). Većinska veroispovest je [[islam]]. == Povezano == * [[Opština Bogovinje]] == Izvori == * [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.] == Vanjske veze == * [http://www.komunabogovine.gov.mk www.komunabogovine.gov.mk Zvanična stranica opštine Bogovinje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210205080409/http://komunabogovine.gov.mk/ |date=2021-02-05 }} {{Opština Bogovinje}} {{Gradovi u Makedoniji}} [[Kategorija:Opština Bogovinje]] 98l132bbmofjgi1r56f7bb2885rtz44 Gornje Jabolčište 0 1452873 42587418 42495060 2026-05-04T12:08:24Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42587418 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat |mesto = Gornje Jabolčište |izvorno_ime = <small>{{jez-mak|Горно Јаболчиште}}</small> |grb = |slika = Поглед на Горно Јаболчиште.jpg |opis_slike = |opština = Čaška |populacija = 1.741 |nadm visina = 1.000 |gšir = 41.7225 |gduž = 21.4858 |pozivni broj = (+389) 043 |poštanski kod = 1413 |registarska oznaka =VE }} '''Gornje Jabolčište''' ({{jez-mak|Горно Јаболчиште}}) je naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u središnjem države. Gornje Jabolčište pripada [[Opština Čaška|opštini Čaška]]. == Prirodni uslovi == Gornje Jabolčište je smešteno u središnjem delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Od najbližeg većeg grada, [[Veles (grad)|Velesa]], naselje je udaljeno 40&nbsp;km zapadno. Naselje Gornje Jabolčište se nalazi u istorijskoj oblasti [[Grohot]]. Naselje je smešteni su na visoko, na visovima planine [[Jakupica|Jakupice]], na mestu gde počinje dolina reke [[Topolka|Topolke]]. Nadmorska visina naselja je približno 1.000 metara. Mesna klima je [[planinska klima|planinska]] zbog znatne nadmorske visine. == Historija == == Stanovništvo == Gornje Jabolčište je prema poslednjem popisu iz [[2002.]] godine imalo 1.741 stanovnika. Prema istom popisu pretežno stanovništvo u naselju su [[Albanci]] (99%). Većinska veroispovest je [[islam]]. == Povezano == * [[Opština Čaška]] == Vanjske veze == * [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.] * [http://www.caska.gov.mk www.caska.gov.mk Zvanična stranica opštine Čaška] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210227071007/https://caska.gov.mk/ |date=2021-02-27 }} {{Opština Čaška}} [[Kategorija:Opština Čaška]] 3xuhafpoy7sqj6z9rfgy966wmtlmei2 Gornji Vranovci 0 1452927 42587422 42349665 2026-05-04T12:19:54Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42587422 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat |mesto = Gornji Vranovci |izvorno_ime = <small>{{jez-mak|Gorno Vranovci}}</small> |grb = |slika = |opis_slike = |opština = Čaška |populacija = 199 |nadm visina = 680 |gšir = 41.6806 |gduž = 21.5544 |pozivni broj = (+389) 043 |poštanski kod = 1413 |registarska oznaka =VE }} '''Gornji Vranovci''' ({{jez-mak|Gorno Vranovci}}) su naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u središnjem države. Gornji Vranovci pripadaju [[Opština Čaška|opštini Čaška]]. ==Prirodni uslovi== Gornji Vranovci su smešteni u središnjem delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Od najbližeg većeg grada, [[Veles (grad)|Velesa]], naselje je udaljeno 25&nbsp;km zapadno. Naselje Gornji Vranovci se nalazi u istorijskoj oblasti [[Grohot]]. Naselje je smešteni su na padinama planine [[Jakupica|Jakupice]], dok se istočno od naselja tlo silazi u dolinu reke [[Topolka|Topolke]]. Nadmorska visina naselja je približno 680 metara. Mesna klima je [[Kontinentalna klima|kontinentalna]]. == Historija == U Gornjim Vranovcima je tokom [[NOB]]-a delovala [[štamparija]] u kojoj je [[29. oktobra]] [[1944]]. godine objavljen prvi broj [[Nova Makedonija|„Nove Makedonije“]], najstarijih dnevnih novina koje izlaze u Republici Makedoniji. ==Stanovništvo== Gornji Vranovci su prema poslednjem popisu iz [[2002.]] godine imali 199 stanovnika. Prema istom popisu pretežno stanovništvo u naselju su [[Albanci]] (95%), a ostalo su mahom [[Turci]]. Do početka [[20. vek]]a [[Turci]] su bili isključivo stanovništvo u naselju. Većinska veroispovest je [[islam]]. == Povezano == *[[Opština Čaška]] ==Izvori== * [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.] == Vanjske veze == * [http://www.caska.gov.mk www.caska.gov.mk Zvanična stranica opštine Čaška] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210227071007/https://caska.gov.mk/ |date=2021-02-27 }} {{Opština Čaška}} [[Kategorija:Opština Čaška]] scogkpygiaqz5y1wapy9w2g7l1r037v Međunarodni aerodrom Skoplje 0 1458868 42587876 42309016 2026-05-05T02:58:03Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Aerodromi u Makedoniji]] → [[Kategorija:Aerodromi u Sjevernoj Makedoniji]] 42587876 wikitext text/x-wiki {{Aerodrom kutijica | ime =Aerodrom Skoplje | izvorni_naziv = Aerodrom Skopje | slika = MATMacedonianSkopje.JPG | opis_slike = Aerodrom Aleksandar Veliki | logo = | IATA = SKP | ICAO = LWSK | tip = Javni | operator = JPAU Makedonija | otvoren = | država = [[Makedonija]] | najbliži_grad = [[Skoplje]] | nadmorska_visina = 238 | nadmorska_visina_ft = 781 | koordinate = {{coor dms|44|56|29|N|17|17|51|E|type:airport}} | broj_pista = | ugao_piste = 16/34 | dužina_piste_m = 2.950 | dužina_piste_ft = 9.678 | površina_piste = Asfaltirana }} '''Međunarodni aerodrom Skoplje''' ([[makedonski]] '''Меѓународен аеродром Скопје;''' od 2006. do 2018. '''Aerodrom »Aleksandar Veliki«;''' {{IATA|SKP}}, {{ICAO|LWSK}}), aerodrom koji opslužuje [[Skoplje]] u [[Makedonija|Makedoniji]]. Nalazi se u [[Petrovec|Petrovcu]], 17&nbsp;km jugoistočno od centra Skoplja. Najveći je i najprometniji aerodrom u Makedoniji. == Avio-kompanije i destinacije == Sledeće avio-kompanije koriste Aerodrom Skoplje - „Aleksandar Veliki“ (od februara [[2012]].): * [[Adrija ervejz]] (LJubljana) * [[Bel er]] (Ankona, Beč, Diseldorf, Rim-Fjumićino, Venecija, Cirih) * [[Edelvejs er]] (Cirih) * [[Jat ervejz]] (Beograd-Nikola Tesla) * [[Kroacija erlajns]] (Zagreb) * [[Ostrijan erlajns]] (Beč) [sezonski] ** [[Ostrijan erlajns]] letove obavlja [[Tajrolin ervejz]] (Beč) * [[Pegasus erlajns]] (Istanbul-Sabiha Gokčen) * [[Terkiš erlajns]] (Istanbul-Ataturk) * [[Viz er]] (London-Luton, Trevizo) * [[Češke aviolinije]] (Prag) (do 24. marta 2012.) == Povezano == * [[Aerodrom Ohrid]] == Vanjske veze == {{Commonscat|Skopje Airport}} * [http://www.airliners.net/search/photo.search?placesearch=Skopje%20%28-%20Petrovec%29%20%28SKP%20%2F%20LWSK%29&distinct_entry=true Slike Aerodroma Skoplje] * [http://skp.airports.com.mk/ Internet stranica Aerodroma Skoplje] [[Kategorija:Aerodromi u Sjevernoj Makedoniji|S]] [[Kategorija:Skoplje]] dblilpigq3dn6fu43if5xa9179m7ywz Kategorija:Aerodromi u Sjevernoj Makedoniji 14 1458869 42587874 40899699 2026-05-05T02:57:43Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Avijacija u Makedoniji]] → [[Kategorija:Avijacija u Sjevernoj Makedoniji]] 42587874 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Airports in North Macedonia}} [[Kategorija:Avijacija u Sjevernoj Makedoniji]] [[Kategorija:Saobraćajna infrastruktura u Makedoniji]] [[Kategorija:Aerodromi po državama|Makedonija]] s2i35q0epjanoffjr3rvgbf3uimoi1q 42587875 42587874 2026-05-05T02:58:02Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kategorija:Aerodromi u Makedoniji]] na [[Kategorija:Aerodromi u Sjevernoj Makedoniji]] bez ostavljanja preusmjerenja: (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]]) 42587874 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Airports in North Macedonia}} [[Kategorija:Avijacija u Sjevernoj Makedoniji]] [[Kategorija:Saobraćajna infrastruktura u Makedoniji]] [[Kategorija:Aerodromi po državama|Makedonija]] s2i35q0epjanoffjr3rvgbf3uimoi1q 42587878 42587875 2026-05-05T02:58:30Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Saobraćajna infrastruktura u Makedoniji]] → [[Kategorija:Saobraćajna infrastruktura u Sjevernoj Makedoniji]] 42587878 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Airports in North Macedonia}} [[Kategorija:Avijacija u Sjevernoj Makedoniji]] [[Kategorija:Saobraćajna infrastruktura u Sjevernoj Makedoniji]] [[Kategorija:Aerodromi po državama|Makedonija]] 6sfgxqsx9u9ajbwctyxnv2hprgx9jvc Geografija Makedonije 0 1459204 42587891 41858618 2026-05-05T03:02:38Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Severna Makedonija]] → [[Kategorija:Sjeverna Makedonija]] 42587891 wikitext text/x-wiki {| class="toccolours" style="float: right; margin-left: 2em; width: 20em; font-size: 90%;" cellspacing="3" |- | colspan="2" style="text-align: center; font-size: larger;" | '''Geografija Makedonije''' |- | colspan="2" style="padding: 1em 0; text-align: center;" | |- style="vertical-align: top;" |'''Kontinent''' |style="padding-right: 1em;" | [[Evropa]] |- style="vertical-align: top;" |'''Regija''' |style="padding-right: 1em;" | [[Balkan]] |- style="vertical-align: top;" |'''Granice''' |style="padding-right: 1em;" | [[Srbija]]<br />[[Bugarska]]<br />[[Grčka]]<br />[[Albanija]] |- style="vertical-align: top;" |} '''[[Severna Makedonija]]''' se nalazi na jugu [[Balkansko poluostrvo|Balkanskog poluostrva]] (u regionu južne [[Evropa|Evrope]]). Graniči se sa [[Grčka|Grčkom]], [[Bugarska|Bugarskom]], [[Albanija|Albanijom]] i [[Srbija|Srbijom]]. === Reljef === U Makedoniji se izdvajaju 3 reljefne celine: [[Zapadna Makedonija]], središnji deo ili [[Povardarje]] i [[Istočna Makedonija]]. '''Zapadni deo''' čini mlado nabrano Šarsko - pindske planine građene od paleozoičkih škriljavaca i mezozojskih krečnjaka ([[Baba (planina u Makedoniji)|Baba]], [[Šar planina]], [[Korab]], [[Jakupica]], [[Nidže]]). Između planina nalaze se duboke doline [[Crni Drim|Crnog Drima]] i više planinskih [[kotlina]]: * [[Polog (Makedonija)|Polog]] * [[Debarska kotlina]] * [[Ohridska kotlina]] * [[Prespanska kotlina]] * [[Pelagonija]] Pološka i Prespanska kotlina su najveće. '''Središnji deo ili Povardarje''' tektonski je labilan prostor ispunjen jezerima i rekama. Naslage potiču iz [[paleozoik]]a i iz [[mezozoik]]a i [[tercijar]]a. Tu se nalazi niz kotlina, međusobno povezanih [[klisura]]ma: * [[Skopska kotlina]] * [[Veleška kotlina]] * [[Tikveš]] ==== Planine ==== [[Datoteka:MountKorab.jpg|mini|mini|300 p|desno|Planina [[Planina Korab]]]] {| {{prettytable}} |- | ||<center>'''[[Planina]]'''</center> || '''[[Apsolutna visina|Nadmorska visina]]''' || <center>'''[[Vrh]]'''</center> |- |1||[[Planina Korab|Korab]] || <center>2.764 [[metar|m]]</center> || [[Golem korab]] |- |2||[[Šar planina]] || <center>2.747 m</center> || [[Titov vrh]] |- |3||[[Baba planina (Makedonija)|Baba]] || <center>2.601 m</center> || [[Baba planina (Makedonija)|Pelister]] |- |4||[[Jakupica]] || <center>2.540 m</center> || [[Solunska glava]] |- |5||[[Nidže]] || <center>2.521 m</center> || [[Kajmakčalan]] |- |6||[[Dešat]] || <center>2.373 m</center> || [[Velivar]] |- |7||[[Galičica]] || <center>2.288 m</center> || [[Magaro]] |- |8||[[Stogovo]] || <center>2.273 m</center> || [[Golem rid]] |- |9||[[Jablanica (planina)|Jablanica]] || <center>2.257 m</center> || [[Crn kamen]] |- |10||[[Planina Bistra|Bistra]] || <center>2.163 m</center> || [[Madenica]] |} {{Commonscat|Geography of the Republic of Macedonia}} {{Teme Evrope|Geografija}} [[Kategorija:Geografija Makedonije| ]] [[Kategorija:Sjeverna Makedonija]] [[Kategorija:Geografija Evrope po državama|Makedonija]] [[Kategorija:Geografija po državama|Makedonija]] 6wyh1dwdozgbaa9746v1srvhl2vhu50 Registarske oznake u Sjevernoj Makedoniji 0 1459227 42587882 42517008 2026-05-05T03:01:30Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Saobraćaj u Makedoniji]] → [[Kategorija:Saobraćaj u Sjevernoj Makedoniji]] 42587882 wikitext text/x-wiki '''Registarske oznake u [[Republika Makedonija|Makedoniji]]''' sastoje se od regionalnog koda koji sadrži dva slova, a potom sledi crveno pravougaono polje u kome je ispisan regionalni kod i dvoslovni alfa kod, ali na ćirilici. Zatim sledi četvorocifreni numerički kod koji je malo odvojen od dvoznačnog alfa koda koji sledi za njim ('' primer'': -{'''SK''' <span style="background-color: red; color: gold;">СК АГ</span> '''1234 AR'''}-). Nekoliko gradova mogu, kao primer [[Kočani]], [[Vinica]], [[Berovo]] i [[Delčevo]], koristiti isti regionalni kod za [[Kočani|Kočane]], ali je grad gde je auto registrovan označen različitim početnim slovom kod zadnjeg, alfa koda. Tako, ukoliko prvo slovo zadnjeg alfa koda je “A“, onda je auto registrovan u [[Kočani|Kočane]], ukoliko je “K“ - [[Vinica]], “M“ - [[Delčevo]], “T“ - [[Berovo]] itd. [[Datoteka:New Vehicle registration plates of the Republic of Macedonia.jpg|right|280px|thumb|left|Sadašnja registarska oznaka Skoplja]] [[Datoteka:SK 303 OI.jpg|right|280px|thumb|left|Bivša registarska oznaka Skoplja]] == Sadašnje registarske oznake == [[Datoteka:Old macedonian plate.jpg|right|280px|thumb|Stara registarska oznaka Skoplja ([[SFRJ]])]] [[Datoteka:Macedonia diplomatic license plate 09-CC-001.jpg|right|280px|thumb|Diplomatske registarske oznake [[Francuska|francuskog]] konzulata u Makedoniji]] {|class=wikitable !Kod||Region||Opštine u Makedoniji pokrivene kodom |- |BT||Bitolj || [[Bitolj]], [[Demir Hisar]], [[Kruševo]] |- |GV||Gostivar || [[Gostivar]] |- |KU||Kumanovo || [[Kumanovo]], [[Kratovo]] |- |OH||Ohrid || [[Ohrid]], [[Resen]] |- |PP||Prilep || [[Prilep]] |- |SK||Skoplje || [[Skoplje]] |- |SR||Strumica || [[Strumica]] |- |ŠT||Štip || [[Štip]], [[Probištip]], [[Sveti Nikola (grad)|Sveti Nikole]] |- |TE||Tetovo || [[Tetovo]] |- |VE||Veles || [[Veles (grad)|Veles]], [[Demir Kapija]] |} == Nevažeći registarski kodovi == {| class="wikitable" |- !Kod !Lokacija !Napomena |- |TV |[[Titov Veles]] |Zamenjeno sa VE ([[Veles (grad)|Veles]]) kada je gradu vraćen stari naziv. |} == Nove evro registarske oznake == Bilo je planirano da se od [[1. januar]]a [[2008.]]<ref>[http://www.vecer.com.mk/?ItemID=E7091DE065D4FF4CB1C08F5344F565BD ''MK se vraća na vozilima''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130410115950/http://vecer.com.mk/?ItemID=E7091DE065D4FF4CB1C08F5344F565BD |date=2013-04-10 }}, dnevni list Večer ([[Makedonski jezik|mak.]])</ref> otpočne izdavanjem novih registarskih oznaka, čime bi više gradova dobili svoj kod, ali plan nije realizovan zbog nerazjašnjenih razloga. Nezvanično, problem je nastao zbog primene koda “MK“ na oznakama, koji je problematičan za [[Grčka|Grčku]] zbog spora oko imena Makedonije.<ref>[http://www.ktv41.com.mk/2009-09-20-13-50-13/49-2009-09-21-13-08-32/779-ma----- ''Makedonska vozila još uvek sa starim tablicama'']{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, KTV ([[Makedonski jezik|mak.]])</ref><ref>[http://vecer.com.mk/?ItemID=3E34EC768902D9479D88D839A041ADAE ''SUP i MSP ne vide provokaciju za Grčku'']{{Dead link|date=May 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, dnevni list Večer ([[Makedonski jezik|mak.]])</ref> Nove evro registarske oznake počele su da se primenjuju od [[20. februar]]a [[2012]]. godine, i pored 10 postojećih, uvedene su nove 7 oznake. [[Datoteka:MK registerski oznaki demo.jpg|desno|280px|thumb|Predlog za nove registarske oznake]] [[Datoteka:MK international vehicle registration.png|desno|150px|thumb|Međunarodna auto-oznaka za Makedoniju]] {|class=wikitable !Kod||Region||Opštine u Makedoniji pokrivene kodom||izgled |- |RA||Radoviš (dosadašnje ŠT)|| [[Radoviš]]|| |- |SU||Struga (dosadašnje OH)|| [[Struga]]|| |- |GE||Gevgelija (dosadašnje VE)|| [[Đevđelija]]|| |- |KA||Kavadarci (dosadašnje VE)|| [[Kavadarci]]|| |- |KI||Kičevo (dosadašnje OH)|| [[Kičevo]]|| |- |KP||Kriva Palanka (dosadašnje KU)|| [[Kriva Palanka]]|| |- |KO||Kočani (dosadašnje ŠT)|| [[Kočani]], [[Vinica]], [[Delčevo]], [[Berovo]], [[Makedonska Kamenica]], [[Opština Češinovo-Obleševo|Češinovo-Obleševo]], [[Opština Zrnovci|Zrnovci]], [[Pehčevo]]||[[Datoteka:Kocani register plate.jpg|200px]] |} == Reference == {{reflist}} == Povezano == * [[Registarske oznake u Evropi]] [[Kategorija:Registarske oznake motornih vozila|Makedonija]] [[Kategorija:Saobraćaj u Sjevernoj Makedoniji]] qul92oipk0y4hy8jav3q4ljl4hsg0p7 Margecany 0 1460819 42587988 42565363 2026-05-05T07:48:27Z Akul59 131397 Akul59 premješta stranicu [[Margecani]] na [[Margecany]] 42565363 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Slovačkoj |mesto = Margecani |originalni_naziv = Margecany |slika = Margecany11Slovakia21.jpg |opis_slike = Margecani |kraj = [[Košički kraj|Košički]] |okrug = Okrug Gelnjica |nadm visina = 336 |poštanski_kod = |pozivni_broj = |registarska_oznaka = GL |gšir = 48.8915 |gduž = 21.0125 }} '''Margecani''' ({{jez-svk|Margecany}}) je naseljeno mjesto u okrugu Gelnjica, u [[Košički kraj|Košičkom kraju]], [[Slovačka|Republika Slovačka]]. == Stanovništvo == {{SK|pop|y}} Prema podacima o broju stanovnika iz {{SK|y}}. godine naselje je imalo {{SK|p}} stanovnika.<ref name="SK-P"/> === Etnički sastav === {{SK|etno}} === Religija === {{SK|relig}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Margecany}} * [http://www.margecany.sk/ Margecani] {{sk}} {{klica-selo-Slovačka}} {{Okrug Gelnjica}} [[Kategorija:Okrug Gelnjica]] [[Kategorija:Košički kraj]] eabljj5ke7r3t73sskokgqwfkw6l9jt 42587992 42587988 2026-05-05T07:55:08Z Akul59 131397 pozivni broj, veb, zastava 42587992 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Slovačkoj |mesto = Margecany |originalni_naziv = Margecany |slika = Margecany11Slovakia21.jpg |opis_slike = Margecany |gradska_zastava = Margecany-gelnica-flag.svg |kraj = [[Košički kraj|Košički]] |okrug = [[Okrug Gelnjica|Gelnjica]] |nadm visina = 336<ref name="base">{{Cite web |title=Základná charakteristika |url=https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_SK_WIN/om5001rr/v_om5001rr_00_00_00_sk |author=Statistički zavod Slovačke Republike (www.statistics.sk) |language=sk |website=www.statistics.sk |accessdate=2026-05-05}}</ref> |poštanski_kod = 055 01<ref name="base" /> |pozivni_broj = (+421) 53<ref name="base" /> |registarska_oznaka = GL |gšir = 48.8915 |gduž = 21.0125 }} '''Margecany''' ({{jez-svk|Margecany}}) je naseljeno mjesto u [[okrug Gelnjica|okrugu Gelnjica]], u [[Košički kraj|Košičkom kraju]], [[Slovačka|Republika Slovačka]]. == Stanovništvo == {{SK|pop|y}} Prema podacima o broju stanovnika iz {{SK|y}}. godine naselje je imalo {{SK|p}} stanovnika.<ref name="SK-P"/> === Etnički sastav === {{SK|etno}} === Religija === {{SK|relig}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * {{Commons category-inline|Margecany}} * {{Zvanični veb-sajt}} {{sk}} {{klica-selo-Slovačka}} {{Okrug Gelnjica}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Okrug Gelnjica]] [[Kategorija:Košički kraj]] ipgk4l70cb408dfo1ma5c6xluxpnaca Hrišovce 0 1461521 42587435 42564873 2026-05-04T13:50:37Z Akul59 131397 pozivni broj, veb, zastava 42587435 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Slovačkoj |mesto = Hrišovce |originalni_naziv = Hrišovce |slika = Hrisovce11Slovakia6.jpg |opis_slike = Hrišovce |kraj = [[Košički kraj|Košički]] |okrug = [[Okrug Gelnjica|Gelnjica]] |gradska_zastava = Hrisovce-gelnica-flag.svg |nadm visina = 468<ref name="base">{{Cite web |title=Základná charakteristika |url=https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_SK_WIN/om5001rr/v_om5001rr_00_00_00_sk |author=Statistički zavod Slovačke Republike (www.statistics.sk) |language=sk |website=www.statistics.sk |accessdate=2026-05-04}}</ref> |poštanski_kod = 053 51<ref name="base" /> |pozivni_broj = (+421) 53<ref name="base" /> |registarska_oznaka = GL |gšir = 48.9500 |gduž = 20.916667 }} '''Hrišovce''' ({{jez-svk|Hrišovce}}) je naseljeno mjesto u [[okrug Gelnjica|okrugu Gelnjica]], u [[Košički kraj|Košičkom kraju]], [[Slovačka|Republika Slovačka]]. == Stanovništvo == {{SK|pop|y}} Prema podacima o broju stanovnika iz {{SK|y}}. godine naselje je imalo {{SK|p}} stanovnika.<ref name="SK-P"/> === Etnički sastav === {{SK|etno}} === Religija === {{SK|relig}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * {{Commons category-inline|Hrišovce}} * {{Zvanični veb-sajt}} {{sk}} {{klica-selo-Slovačka}} {{Okrug Gelnjica}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Okrug Gelnjica]] [[Kategorija:Košički kraj]] awu7x1cbur234651hj8fspzd4mibrju Razgovor:Margecany 1 1463144 42587990 5613806 2026-05-05T07:48:27Z Akul59 131397 Akul59 premješta stranicu [[Razgovor:Margecani]] na [[Razgovor:Margecany]] 5613806 wikitext text/x-wiki {{razgovor zaglavlje}} hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7 Heladski period 0 1466258 42587520 42445889 2026-05-04T18:35:28Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42587520 wikitext text/x-wiki {{Historija Grčke}} '''Heladski period''' moderni je naziv za [[Kultura|kulturu]] kopnene [[Stara Grčka|Grčke]] koja se razvijala tokom [[Bronzano doba|bronzanog doba]]. Taj se termin često upotrebljava u [[Arheologija|arheologiji]] i [[Historija umjetnosti|istoriji umetnosti]], a uveden je da bi nadopunio dva paralelna termina ― [[Kikladska civilizacija|kikladski period]], koji otprilike odgovara istom vremenskom razdoblju u razvoju [[Egejska civilizacija|egejskih oblasti]] u bronzano doba, i [[Minojska civilizacija|minojski period]], koji se odnosni na [[krit]]sku civilizaciju bronzanog doba. Ova periodizacija primenjuje se prvenstveno na [[Grčka keramika|keramiku]] i predstavlja relativni sistem datiranja. Keramika nađena na bilo kojem lokalitetu obično se može okarakterisati kao "rana", "srednja" ili "pozna", na temelju stila i tehnike izrade. Zatim se čitav vremenski period, za koji se smatra da je taj lokalitet obuhvatao, proporcionalno razdeljuje na ove periode. Pokazuje se da širom Grčke postoji poklapanje za "rani" period itd. Takođe, neka "apsolutna datiranja" ili datiranja do kojih se došlo upotrebom drugačijih, nekomparativnih metoda mogu se koristiti za datiranje ovih perioda i njima se daje prednost gde god su dostupna. Međutum, struktura datiranja u odnosu na keramiku razvijena je pre doba [[Radiokarbonsko datiranje|radiokarbonskog datiranja]], kada je većina materijala i iskopana. Obično se može dobiti samo relativno datiranje, na kome se temelji karakterizacija grčke preistorije. Predmeti se obično datiraju na osnovu keramike koja je na određenom lokalitetu pronađena u povezanom kontekstu. I drugi artefakti mogu se razvrstati kao rani, srednji ili pozni, ali se za marker uzima keramika. Termini "heladski", "kikladski" i "minojski" odnose se na geografsko poreklo. Na primer, "srednjeminojski" predmeti možda su i pronađeni na [[Kikladi]]ma, ali to ih ne čini srednjeheladskim. Stepen primenljivosti ove sheme opada kako se približavamo periferiji egejskog sveta, kakva je [[Levant]]. Tamošnja je keramika često lokalne proizvodnje čak i ako oponaša heladske ili monijske kulturne modele. Heladsko društvo i kultura imaju svoje prethodnike u [[Neolitik|neolitskom]] periodu u Grčkoj, ali uz mnoge inovacije koje su se razvile i pokazale tokom druge i treće faze ranoheladskog perioda (2650–2050/2000. pne.), kao što su obrada [[Bronza|bronze]], monumentalna [[arhitektura]] i utvrđenja, [[Hijerarhija|hijerarhijska]] društvena organizacija i bliski kontakti s drugim egejskim oblastima. Ove će inovacije pretrpeti dalje promene tokom srednjeheladskog perioda (2000/1900–1550. pne.), koji je obeležen širenjem [[Minijska keramika|minijske keramike]], te tokom poznoheladskog perioda (1550–1050. pne.), kad je cvetala [[Mikenska Grčka|mikenska kultura]]. [[Datoteka:Grave-Circle-A-Mycenae.jpg|thumb|500px|right|[[Krug grobnica A u Mikeni]], poznoheladski period, 16. vek pne.]] == Periodizacija == [[Datoteka:Stirrup vase Rhodes Louvre CA2906.jpg|thumb|250px|Vaza sa slikanim ukrasom u obliku [[Hobotnica|hobotnice]], [[Rodos]], poznoheladski III C1 period, oko 1200–1100. pne., [[Musée du Louvre|Louvre]].]] Shema s "ranim", "srednjim" i "poznim" periodima može se primeniti na više nivoa. Međutim, da ne bi koristili rogobatne izraze kao što je "rani rani period" i sl., arheolozi po konvenciji upotrebljavaju rimske brojke (I, II, III) za drugi nivo, velika slova (A, B, C) za treći nivo, arapske brojke (1, 2, 3) za četvrti nivo i ponovo velika slova (A, B, C) za peti nivo. Međutim, nisu svi nivoi zastupljeni na svakom lokalitetu. Ako su potrebni dodatni nivou, može se dodati još jedna odrednica "rani", "srednji" ili "pozni". Heladski se period može podeliti ovako: {| class="wikitable" |- ! Period ! Okvirno datiranje ! Kulture po Renfrewu,<br />keramika po Dickinsonu |- | Ranoheladski I | 3200/3100–2650. pne.<ref>{{cite web|chapter=Early Helladic I|title=The Bronze Age on the Greek Mainland: Early Bronze Age|year=1999–2000|location=Athens|publisher=Foundation of the Hellenic World|url=http://www.fhw.gr/chronos/02/mainland/en/eh/intro/eb1/index.html}}</ref> | [[Eutresis]] |- | Ranoheladski II | 2650–2200/2150. pne.<ref>{{cite web|chapter=Early Helladic II|title=The Bronze Age on the Greek Mainland: Early Bronze Age|year=1999–2000|location=Athens|publisher=Foundation of the Hellenic World|url=http://www.fhw.gr/chronos/02/mainland/en/eh/intro/eb2/index.html}}</ref> | [[Koraku]], lokalna: [[Lefkandi|Lefkandi I]] |- | Ranoheladski III | 2200/2150–2050/2000. pne.<ref name="FHW-EHIII">{{cite web|chapter=Early Helladic III|title=The Bronze Age on the Greek Mainland: Early Bronze Age|year=1999–2000|location=Athens|publisher=Foundation of the Hellenic World|url=http://www.fhw.gr/chronos/02/mainland/en/eh/intro/eb3/index.html}}</ref> | [[Tirint]] |- | Srednjeheladski | 2000/1900–1550. pne.<ref name="FHW-EHIII"/><ref name="FHW-MH">{{cite web|chapter=Introduction|title=The Bronze Age on the Greek Mainland: Middle Bronze Age|year=1999–2000|location=Athens|publisher=Foundation of the Hellenic World|url=http://www.fhw.gr/chronos/02/mainland/en/mh/intro/index.html}}</ref> | [[Minijci|Minijska keramika]] |- | Poznoheladski I | 1550–1500. pne. | [[Šaht-grobnice]] |- | Poznoheladski II | 1500–1400. pne. | [[Mikenska Grčka|Mikenska kultura]] |- | Poznoheladski III | 1400–1050. pne. | [[Mikenska Grčka|Mikenska kultura]] |} == Ranoheladski period == {{further|Egejska civilizacija}} Ranoheladski period [[Bronzano doba|bronzanog doba]] u Grčkoj, uopšte uzev, karakteriše neolitsko zemljoradničko stanovništvo koje uvozi [[Bronza|bronzu]] i [[bakar]] te koristi primitivne tehnike obrade bronze koje su se prvo razvile u [[Anatolija|Anatoliji]], s kojom su održavali kulturne kontante.<ref>{{harvnb|Pullen|2008|loc=str. 20}}; {{harvnb|van Andels|Runnels|1988|loc="The transition to the Early Bronze Age", str. 238–240}}; {{harvnb|French|1973|loc=str. 53}}.</ref> Ranoheladski period vremenski se poklapa s periodom [[Staro kraljevstvo|Starog kraljevstva]] u [[Stari Egipat|Ehiptu]]. Važni lokaliteti iz ovog razdoblja grupisani su na egejskim obalama grčkog kopna u [[Beotija|Beotiji]] i [[Argolida|Argolidi]] ([[Manika]], [[Lerna]], Pefkakia, [[Teba (Grčka)|Teba]], [[Tirint]]) ili na ostrvima blizu obale kao što su [[Egina]] (Kolona) i [[Eubeja]] ([[Lefkandi]]), a karakterišu ih keramika koja pokazuje uticaje iz zapadne Anatolijei uvođenje brze verzije [[Grnčarsko kolo|grnčarskog kola]]. "[[Dugi dom]]", tj. tip kuće poznat kao ''[[megaron]]'', pojavljuje se u II ranoheladskom periodu. Uvođenje anatolijskih kulturnih modela (tj. "Lefkandija I") nije bilo praćeno znatnijim razaranjima. === Prvi ranoheladski period === Prvi ranoheladski period, poznat i kao "kultura [[Eutresis]]a", karakteriše prisustvo polirane keramike s floralnim ornamentima u [[Koraku]]u i na drugim lokalitetima, dok su objekti od [[metal]]a u ovom periodu izuzetno retki.<ref name=Pullen>{{harvnb|Pullen|2008|loc=str. 21–22}}.</ref> Što se tiče keramike i izgleda naselja, postoji vidan kontinuitet između I ranoheladskog perioda i prethodnog poznog neolitika; promene u lokaciji naselja tokom I ranoheladskog perioda pripisuju se promenama u privredi.<ref name=Pullen/> === Drugi ranoheladski period === Dp prelaza s prvog na drugi ranoheladski period došlo je brzo i bez prekida; razvile su se mnoge socijalno-kulturne inovacije, kao što su [[metalurgija]] (tj. obrada bronze), uvođenje hijerarhijske društvene organizacije i pojava monumentalne arhitekture i utvrđenja.<ref>{{harvnb|Pullen|2008|loc=str. 24–26}}; {{harvnb|Whittaker|2014|loc=str. 49: "Drugu fazu ranoheladskog perioda karakterišu monumentalna arhitektura i utvrde, hijejarhijska društvena organizacija, širenje metalurške prakse i živi kontakti s drugim delovima egejskog sveta".}}</ref> Promene u naseljima tokom drugog ranoheladskog perioda pratile su novine u poljoprivredi, kao što je oranje [[plug]]om koji vuku volovi.<ref>{{harvnb|Pullen|2008|loc=str. 27–28}}.</ref> === Treći ranoheladski period === [[Datoteka:Prehistoric building in northern Olympia 4.jpg|thumb|200px|Ostaci građevine iz [[Olimpija|Olimpije]], treći ranoheladski period, oko 2150–2000. pne.]] U [[Lerna|Lerni]] je drugi ranoheladski period završen razaranjem "[[Kuća sa crepovima|Kuće sa crepovima]]", koja pripada tipu "kuće s hodnicima".<ref>{{harvnb|Pullen|2008|loc=str. 36, 43 (nap. 22): "Kuća s hodnicima je velika građevina na dva sprata koja se sastoje od dve ili više velikih prostorija na čijim se stranama nalaze uzani hodnici. U nekim od tih hodnika nalazilo se stepenište, a neki su korišćeni kao ostave".}}</ref> Razaranje naselja iz drugog ranoheladskog perioda isprva je pripisano najezdi [[Grci|Grka]] ili [[Indoevropljani|Indoevropljana]] do koje je došlo u trećem ranoheladskom periodu.;<ref>{{harvnb|Caskey|1960|loc=str. 285–303}}.</ref> međutim, to je gledište danas uglavnom napušteno, s obzirom na to da nema uniformnosti u razaranjima lokaliteta iz drugog ranoheladskog perioda i na to da se na lokalitetma kao što su Litares, [[Flijunt]], Manika i drugi primećuje kontinuitet između drugog i trećeg ranoheladskog perioda, s jedne strane, i srednjeheladskog perioda, s druge strane.<ref>{{harvnb|Pullen|2008|loc=str. 36}}; {{harvnb|Forsén|1992|loc=str. 251–253}}.</ref> Osim toga, navodno "novi/invazivni" kulturni elementi ― kao što su apsidalne kuće, [[terakota]] u obliku sidra, izdubljene sekire, ritualne [[Tumul|gromače]] i sahranjivanje pokojnika u okviru zidina naselja ― posvedočeni su u grčkoj pre trećeg ranoheladskog perioda i zapravo se smatraju autohtonim pojavama (to je, na primer, slučaj s terakotom u Beotiji i rutualnim gromačama na lokalitetu Aje Sofije u [[Tesalija (oblast)|Tesaliji]]), odnosno posledicama stalnog kontakta kopnene Grčke s različitim drugim oblastima, kao što je zapadna [[Mala Azija]], [[Kikladi]], [[Albanija]] i [[Dalmacija]], i to počev od drugog ranoheladskog perioda pa sve do srednjeheladskog perioda.<ref>{{harvnb|Pullen|2008|loc=str. 36}}; {{harvnb|Forsén|1992|loc=str. 253–257}}.</ref> Čini se da su i [[klimatske promene]] doprinele značajnim kulturnim transformacijama do kojih je u Grčkoj došlo na prelazu između drugog i trećeg ranoheladskog perioda (oko 2200. pne.).<ref>{{harvnb|Pullen|2008|loc=str. 36}}.</ref> == Srednjeheladski period == {{further|Minijci}} Srednjeheladski period bilo je doba kulturnog nazadovanja u Grčkoj, čiji su se prvi znaci pojavili već u prethodnom, trećem ranoheladskom periodu.<ref name="FHW-EHIII"/><ref name="FHW-MH"/> Srednjeheladski period karakteriše široka upotreba [[Minijska keramika|minijske keramike]], koja je možda direktno povezana s narodom koji su antički grčki istoriografi nazivali [[Minijci]]ma; [[Heinrich Schliemann]] konvencionalno je jednu skupinu monohromne polirane keramike pronađene na srednjeheladskim lokalitetima nazvao "minijskom". Isprva se mislilo da je sivo minijsko posuđe uvedeno migracijama koje su se desile u srednjoj fazi bronzanog doba;<ref>{{harvnb|Mellaart|1958|loc=str. 9–33}}.</ref> međutim, ta je teorija napuštena kad su iskopavanja u Lerni 1950-ih otkrila da je razvoj keramičkih stilova tekao kontinuirano, odnosno da minijska keramika predstavlja neposredni izdanak fine sivo ispolirane tirintske keramike iz trećeg ranoheladskog perioda.<ref>{{harvnb|Pullen|2008|loc=str. 40}}; {{harvnb|French|1973|loc=str. 51–57}}; {{harvnb|Caskey|1960|loc=str. 285–303}}.</ref> Opšte uzev, slikana dekoracija na keramici ima pravolinijske i apstraktne oblike sve do III srednjeheladskog perioda, kad su kikladski i [[Minojska civilizacija|minojski]] uticaji inspirisali čitavu paletu krivolinijskih, pa čak i figuralnih motiva. Srednjeheladski period vremenski se poklapa sa [[Srednje kraljevstvo|Srednjim kraljevstvom]] u [[Stari Egipat|Egiptu]]. Naselja su smeštena bliže jedno drugom i obično se nalazi na vrhovima brda. Srednjeheladski lokaliteti nalaze se širom [[Peloponez]]a i središnje Grčke, uključujući i unutrašnjost [[Etolija|Etolije]], kao što je naselje u Termonu, te u severnim oblastima, na primer u dolini [[Sperhios|reke Sperheja]]. Malthi u [[Mesenija|Meseniji]] i Lerna V jedini su srednjeheladski lokaliteti koji su temeljno istraženi. == Poznoheladski period == [[Datoteka:MaskOfAgamemnon.jpg|250px|thumb|right|Zlatna [[Agamemnonova maska]], poznoheladski period, 16. vek pne.]] Poznoheladski period je doba uspona [[Mikenska Grčka|Mikenske Grčke]], koja je cvetala pod novim uticajima s minojskog Krita i Kiklada. Ljudi koji su u ovom periodu pravili grnčariju ponekad su na svoje proizvode urezivali kratke natpise koristeći [[slogovno pismo]] koje se danas naziva [[Linear B|Linearom B]] i za koje je utvrđeno da predstavlja ranu fazu [[Starogrčki jezik|grčkog jezika]]. Poznoheladski period deli se takođe na I, II i III; od njih se I i II period vremenski poklapaju s [[Minojska civilizacija|poznominojskom]] keramikom, a III period se nastavlja nakon nje. Treći poznoheladski period dalje se deli na IIIA, IIIB i IIIC. Sledeća tablica daje okvirno datiranje poznoheladskih faza na grčkom kopnu: {| class="wikitable" |- ! Period ! Okvirno datiranje |- | Poznoheladski I | 1550–1500. pne. |- | Poznoheladski IIA | 1500–1450. pne. |- | Poznoheladski IIB | 1450–1400. pne. |- | Poznoheladski IIIA1 | 1400–1350. pne. |- | Poznoheladski IIIA2 | 1350–1300. pne. |- | Poznoheladski IIIB1 | 1300–1230. pne. |- | Poznoheladski IIIB2 | 1230–1190. pne. |- | Poznoheladski IIIC (rani) | 1190–1130. pne. |- | Poznoheladski IIIC (srednji) | 1130–1090. pne. |- | Poznoheladski IIIC (pozni) | 1090–1060. pne. |- | Submikenski | 1060–1000. pne. |- | Protogeometrijski | 1000. pne. |} === Prvi poznoheladski period === [[Datoteka:Mycenaean armour 1400BC.jpg|thumb|right|300px|Mikenski oklop, 1400. pne.]] Keramika iz prvog poznoheladskog perioda poznata je iz depozita nađenih u [[šaht-grobovi]]ma u [[Lerna|Lerni]] i u naseljima Vorulija i Nihorija (u [[Mesenija|Meseniji]]), Ajos Stefanos (u [[Lakonija (stara Grčka)|Lakoniji]]) i [[Koraku]]u. Švedski arheolog Arne Furumark podelio je poznoheladski period na fazu A i fazu B, no Oliver Dickinson je Furumarkov IB poznoheladski period označio kao IIA. Neka nedavna radiokarbonska datiranja materijala sa lokaliteta Cungiza ''(Tsungiza)'' severno od [[Mikena|Mikene]] ukazuju na to da se tu prvi ranoheladski period možda datira u razdoblje između 1675/1650. i 1600/1550. pne., što je za oko 100 godina ranije od relativnog datiranja utvrđenog keramikom. Do [[Minojska erupcija|erupcije na Teri]] takođe je došlo tokom prvog ranoheladskog perioda (odnosno, I poznokikladskog i IA poznominojskog perioda), tj. negde u grazdoblju između 1650. i 1625. pne. Materijalnu kulturu danas poznatu kao "peloponeski prvi poznoheladski period" ne nalazimo na [[Santorini|Teri]], ali je poznata iz kasne faze prvog poznoheladskog perioda u [[Mesenija|Meseniji]], te se stoga možda razvila nakon erupcije.<ref>{{harvnb|Lolos|1990|loc=str. 51–56}}.</ref> Ovu kulturu karakterišu "visoki [[kaftor]]itski vrčevi III tipa nalik na dimnjake"; "mali zatvoreni oblici kao što su zdepaste posude dekorisane simetričnim petljama ('reketima') ili jednostavnim spiralama"; "bogato oslikani tamni motivi na svetloj podlozi", koji "uključuje male precizne tipove jednostavno povezanih spirala kao što su razni oblici kukastih ili isprepletanih spirala (sa ili bez sitnih tačaka na polju), zatim oblike simetričnih petlji i sekira s dve oštrice te prateće nizove sitnih tačaka i jednostrukih ili dvostrukih valovitih linija"; a, takođe, i "mrežasti obrazac" na "kaftoritskim" vrčevima. Ove lokalne inovacije prisutne su širom grčkog kopna i u kasnijim stilovima iz IIA poznoheladskog perioda. === Drugi poznoheladski period === Karakteristike IIA poznoheladskog perioda definišu se uglavnom na temelju materijala iz istočne doline kod [[Koraku]]a. Kućni i palatalni oblici su različiti. Postoje snažne veze između IIA poznoheladskog i IB poznominojskog perioda. IIB poznoheladski period započeo je pre no što se završio IB poznominojski period i u toj je fazi vidljivo smanjivanje kritskih uticaja. Čist IIB poznoheladski materijal je redak i potiče iz [[Tirint]]a, [[Asina|Asine]] i Korakua. Na osnovu radiokarbonskog datiranja materijala iz Cungize pretpostavlja se da je drugi poznoheladski period trajao od 1600/1550. pne. do 1435/1405. pne., što znači da je započeo oko 100 godina ranije od datiranja na temelju keramike, ali mu se svršetak gotovo poklapa s keramičkim datiranjem. U Egiptu obe faze drugog poznoheladskog perioda poklapaju se s početkom "carskog" razdoblja, od [[Hatšepsut]] do [[Tjutmose III|Tutmosisa III]] (vladao 1479–1425. pne.). === Treći poznoheladski period === [[Datoteka:Myken M 091029.jpg|thumb|200px|thumb|right|Glava od slonovače, poznoheladski period, 1250–1180. pne.]] Treći poznoheladski period vremenski se poklapa s trećim poznominojskim periodom na Kritu. Na prelazu na IIIB poznominojski period neheladska keramika iz egejskih oblasti prestaje biti homogena; uzimajući u obzir razlike između IIIB poznominojskog perioda od heladskog, prvi se u najboljem slučaju može smatrati "subminojskom" varijantom IIIB poznoheladskog perioda. Jednoobrazna i široko rasprotranjena keramika iz prve faze IIIA poznoheladskog perioda prvobitno je definisana materijalom pronađenim u "kući s platformom" ({{jez-eng|Ramp House}}) u [[Mikena|Mikeni]], u palati u [[Teba (Grčka)|Tebi]] (koju danas većina naučnika datira u drugu fazu IIIA poznoheladskog perioda ili u IIIB poznoheladski period), te u Trijadi na [[Rodos]]u. Postoje i nalazi iz [[Asina|Asine]], [[Atina (polis)|Atine]] (bunari), [[Antička Sparta|Sparte]] (tzv. [[Menelajon]]), [[Nihorija|Nihorije]], kao i 'Atrejeva jama', odnosno krš pronađen ispod ulaza u [[Atrej]]evu riznicu u Mikeni. Na osnovu radiokarbonskog datiranja materijala iz Cungize zaključuje se da bi prvu fazu IIIA poznoheladskog perioda zapravo trebalo smestiti u razdoblje između 1435/1406. pne. i 1390/1370. pne., tj. nešto ranije od keramičkog datiranja, pri čemu je razlika manja od 50 godina. Posuđe iz prve faze IIIA poznoheladskog perioda nađeno je i na lokalitetu [[Maşat Höyük]] u [[Hetiti|hetitskoj]] Anatoliji.<ref>{{harvnb|Kuniholm|1998|loc=str. 3–4}}.</ref> Druga faza IIIA poznoheladskog perioda obeležena je širenjem mikenske keramike po gotovo čitavom istočnom Sredozemlju. Pojavljuju se mnogi novi oblici. Na slikanoj keramici nastavljaju se motivi iz prve faze, ali pokazuju veliki stepen standardizacije. Na lokalitetu [[Amarna|Amarni]] u Egiptu pronađeno je posuđe iz prve faze nastalo tokom vladavine [[Amenhotep III|Amenhotepa III]] te posuđe iz druge faze nastalo tokom vladavine njegova sina, [[Akhenaton]]a; tu se već u tragovima primećuju i počeci IIIB poznoheladskog perioda. Posuđe iz druge faze IIIA poznoheladskog perioda potiče iz [[Uluburunski brodolom|uluburunskog brodoloma]], tj. broda koji je potonuo u 14. veku pne. I ovde je radiokarbonsko datiranje iz Cungize dalo nešto ranije datiranje: od 1390/1370. pne. do 1360/1325. pne.; no, posuđe iz ove druge faze pronađeno je i u jednom spaljenom sloju na lokalitetu [[Milet]]a, a do tog je požara verovatno došlo tokom vladavine hetitskog vladara [[Mursili II|Mursilija II]], odnosno nešto pre [[Mursilijevo pomrčenje|Mursilijevog pomrčenja]] iz 1312. pne. Prelazni period između IIIA i IIIB počinje nakon 1320. pne., ali ne mnogo kasnije (Cemal Pulak smatra da je do prelaza došlo pre 1295. pne.). Furumarkova definicija IIIB poznoheladskog perioda uglavnom se temeljila na nalazima iz grobnica i domaćem materijalu iz Zigurija. [[Elizabeth B. French]] podelika je taj period na dve faze, na osnovu nalaza iz Mikene i Zapadnog zida u Tirintu. Depoziti iz druge faze IIIB poznoheladskog perioda su retki, budući da se na slikanu keramiku retko nalazi u grobovima i da su mnoga naselja iz tog perioda doživela razaranje, koje je za sobom ostavilo malo čitavih posuda. Keramika iz IIIB poznoheladskog perioda povezana je u palatama na grčkom kopnu s arhivima tablica pisanih [[Linear B|Linearom B]]. (Linear B već se koristio na Kritu od II kasnominojskog perioda.) Granica između IIIA i IIIB perioda koju je predložio Pulak značila bi da se IIIB period vremenski poklapao u Anatoliji s ponovnim usponom [[Hetiti|Hetita]] nakon [[Mursilijevo pomrčenje|Mursilijevog pomrčenja]], u Egiptu s [[Devetnaesta dinastija Egipta|Devetnaestom dinastijom]], a u severnoj [[Mesopotamija|Mesopotamiji]] s usponom [[Asirija|Asirije]] i njenom dominacijom nad [[Mitani|kraljevstvom Mitani]]. Kraj IIIB poznoheladskog perioda povezan je s razarenjem [[Ugarit]]a, među čijim se ruševinama nalaze poslednji primerci te keramike. Radiokarbonsko datiranje iz Cungize smešta kraj IIIB perioda u 1200/1190. godinu pne. Stoga se početak IIIC perioda danas uglavnom smešta na početak vladavine kraljice [[Tausret]]. Furumark je IIIC poznoheladski period rezdelio na prvu (IIIC:1) i drugu fazu (IIIC:2), na temelju materijala nađenog u grobnicama u Mikeni i Asini te na [[Kefalonija|Kefaloniji]] i [[Rodos]]u. Iskopavanja preduzeta 1960-ih na utvrdama u Mikeni i u [[Lefkandi]]ju na [[Eubeja|Eubeji]] otkrila su stratifikovani materijal koji je pokazao značajne regionalne varijacije u okviru IIIC perioda, posebno u njegovim kasnijim fazama. Keramika iz poznog IIIC perioda nađena je u [[troja]]nskom sloju VIIa, a nekoliko komada otkriveno je i u [[Tars]]u u [[Kilikija|Kilikiji]]. Takva je keramika izrađivana i lokalno u [[Filistejci|filistinskim]] naseljima Ashdod, Ashkelon, Ekron, Gath i Gaza. == Utvrđena naselja == [[Datoteka:Mykene.JPG|thumb|250px|[[Mikena]], ruševine tvrđave iz poznoheladskog perioda, 14. vek pne.]] Tokom heladskog perioda došlo je do značajnog napretka u nekoliko oblasti, među kojima je i građene utvrđenih naselja s monumentalnim građevinama kao što su kuće s hodnicima, koje bi mogle ukazivati i na postojanje složenih društava organizovanih oko neke elite i bar nalik na ujedinjene, proto-[[polis]]e.<ref name=Sampson/><ref>{{harvnb|Bintliff|2012|loc=str. 107: "Uzeti zajedno, kopnene kuće s hodnicima iz ranoheladskog perioda, anatolijska [[Troja]], utvrđena sela u severoistočnim egejskim oblastima, a možda i Manika, možda ukazuju na složena društva, bilo ona koje je organizovala neka elita, bilo ona koja su bar dostigla neki stupanj ujedinjenog proto-polisnog oblika".}}</ref> Jedno od tih naselja bila je [[Manika (Grčka)|Manika]], koja se nalazi na [[Eubeja|Eubeji]] i datira se u II ranoheladski period (2800–2200. pne.). To je naselje zauzimalo površinu od oko 70–80 hektara, u njemu je živelo između 6.000 i 13.500 ljudi i bilo je među najvećim naseljima tokom grčkog [[Bronzano doba|bronzanog doba]].<ref name=Sampson>{{harvnb|Sampson|1987|loc=str. 19}}.</ref><ref name="MacSweeney">{{harvnb|MacSweeney|2004|loc=str. 57 (Tablica 1. Procene stanovništva u egejskim lokalitetima tokom II ranoheladskog perioda)}}.</ref> [[Datoteka:Lerna1.JPG|thumb|250px|Ostaci stepeništa u proto-palatalnoj "[[Kuća sa crepovima|Kući sa crepovima]]", 2500–2300. pne.]] Drugo značajno naselje bila je [[Lerna]] u [[Argolida|Argolidi]], i to je možda bilo najvažnije i najbogatije ranoheladsko naselje.<ref>{{harvnb|Bryce|2006|loc=str. 47: "Lerna u oblasti Argolide verovatno je bio najvažniji i najbogatiji od svih lokaliteta iz II ranoheladskog perioda. Izvorno je utemeljeno u neolitskom periodu (koji predstavljaju I i II sloj), no krajem tog razdoblja je napušteno, da bi kasnije ponovo bilo naseljeno početkom II ranoheladskog perioda (III sloj)".}}</ref> Na tom se lokalitetu nalazi monumentalna građevina poznata kao "[[Kuća sa crepovima]]", koja predstavlja "kuću s hodnicima",<ref name=Shaw>{{harvnb|Shaw|1987|loc=str. 59–79}}.</ref> a značajna je zbog nekoliko arhitektonskih obeležja koji se za to doba mogu smatrati naprednim, kao što je činjenica da joj je krov bio pokriven pečenim [[crep]]ovima, po čemu je i dobila ime.<ref name=Overbeck5>{{harvnb|Overbeck|1963|loc=str. 5}}.</ref> Njena izgradnja datira se u II ranoheladski period (2500–2300. pne.), a ponekad se smatra da je u njoj bio smešten neki ugledni pripadnik zajednice, da je služila kao svojevrsna proto-palata ili kao neka vrsta upravnog središta; drugi, pak, misle da se radi o nekoj komunalnoj strukturi ili zajedničkoj imovini lokalnog stanovništva.<ref name=Overbeck6>{{harvnb|Overbeck|1963|loc=str. 6}}.</ref> Tačna funkciju ove građevine ostaje nepoznata, budući da u njoj nije nađen sitni materijal koji bi ukazivao na neku njenu specifičnu namenu.<ref name=Overbeck6/> Zgrada je imala i stepenište koje je vodilo na drugi sprat i verovatno je bila zaštićena krovom od crepova.<ref>{{harvnb|Overbeck|1963|loc=str. 5}}; {{harvnb|Shaw|1987|loc=str. 59}}.</ref> Krš pronađen na tom lokalitetu sadržavao je hiljade pločica od [[Terakota|terakote]] koje su pale s krova.<ref>{{harvnb|Caskey|1968|loc=str. 314}}.</ref> Premda su takvi krovovi otkriveni i na ranoheladskom lokalitetu kod [[Akovitika|Akovitike]]<ref>{{harvnb|Shaw|1987|loc=str. 72}}.</ref> i potom u mikenskim gradovima [[Gla]] i [[Mideja (Grčka)|Mideji]],<ref>{{harvnb|Shear|2000|loc=str. 133–134}}.</ref> oni tek u 7. veku pne. postaju uobičajeno obeležje [[Grčka arhitektura|grčke arhitekture]].<ref>{{harvnb|Wikander|1990|loc=str. 285}}.</ref> Zidovi "Kuće sa crepovima" izgrađeni su od [[Zemljana cigla|zemljanih cigala]] osušenih na suncu i postavljenih na kamenom [[cokolj]]u.<ref name=Overbeck5/> [[Datoteka:Tiryns - Cyclopean masonry.jpg|left|thumb|230px|[[Tirint]], ruševine iz poznoheladskog perioda, 14. vek pne.]] Među drugim utvrđenim naseljima nalazi se [[Tirint]], koji se prostirao na površini od skoro 6 hektara i u kome je živelo između 1.180 i 1.770 ljudi.<ref name="MacSweeney"/> Tu je otkrivena jedna velika popločana "okrugla kuća" na dva sprata, prečnika 28 metara, koja je možda služila kao palata, hram ili zajednička [[žitnica]].<ref>{{harvnb|Chapman|2005|loc=str. 92}}; {{harvnb|Hornblower|Spawforth|Eidinow|2012|loc=s.v. "Tiryns"}}.</ref><ref>[http://www.ime.gr/chronos/02/mainland/en/eh/gallery/habitation/ap1.html Tiryns. Reconstructed Groundplan of the Circular Building (Rundbau). Early Helladic II.]</ref> Među ostalim naseljima su [[Agia Irini]], koja je zauzimala površinu od jednog hektara i možda imala stanovništvo od oko 1.250 ljudi,<ref>{{cite web|last=Weisman|first=Stefanie|title=An Analysis of the Late Bronze Age Site of Ayia Irini, Keos|year=2008|publisher=Institute of Fine Arts|url=http://askthevaledictorian.files.wordpress.com/2011/11/keos1.pdf}}</ref> [[Eutresis]], koja je pokrivala 8 hektara sa stanovništvom u rasponu od 1.600 do 2.400 ljudi, [[Teba (Grčka)|Teba]], površine 20 hektara s populacijom u rasponu od 4.000 do 6.000 ljudi,<ref name="MacSweeney"/> [[Lefkandi]] (nepoznate površine i populacije), te Kolona (na [[Egina|Egini]]), gusto naseljeni lokalitet s impresivnim utvrdama, monumentalnim kamenim građevinama i sofisticiranim [[Urbanizam|urbanističkim]] planiranjem. Još pre 2500–2400. pne. Kolona je doživela veliki privredni uspon i imala je vlastitu upravnu "Zgradu s hodnicima" ({{jez-nem|"Haus am Felsrand"}}).<ref name="FHW-Aegina">{{cite web|chapter=Aegina|title=The Bronze Age on the Greek Mainland: Early Bronze Age|year=1999–2000|location=Athens|publisher=Foundation of the Hellenic World|url=http://www.fhw.gr/chronos/02/mainland/en/eh/habitation/organization/index2.html}}</ref> Tokom faze ''Egina III'' (2400–2300. pne.), koja odgovara prelaznoj fazi s kulture Lefkandija I na kulturu [[Kastri (Kitera)|Kastrija]] na [[Kitera|Kiteri]], postaju jasniji pokazatelji provrednog ustrojstva te upravne i društvene organizacije.<ref name="FHW-Aegina"/> "Bela kuća" ({{jez-nem|"Weisses Haus"}}, 165 kvadratnih metara) predstavlja monumentalnu zajedničku građevinu koja je nasledila "Zgradu s hodnicima" iste namene.<ref name="FHW-Aegina"/> Kolona možda predstavlja prvu [[Država|državu]] na Egini, budući da se, izgleda, radi o najranijem hijerarhijski ustrojenom društvu van [[Minojska civilizacija|minojskog]] [[Krit]]a, a možda i o političkom središtu srednjeheladskog perioda, gde se prvi put u Grčkoj nakon minojskog razdoblja, ali pre minenskog doba, razvila država.<ref>{{harvnb|Chapman|2005|loc=str. 93}}.</ref> == Stanovništvo == Multivarijabilne analize [[Kraniometrija|kraniometrijskih]] podataka dobijenih iz heladskog skeletnog materijala ukazuju na jaku morfološku homogenost u osteološkim zapisima iz bronzanog doba; to opovrgava teorije o dolasku tuđinske populacije između ranoheladskog i srednjeheladskog perioda; na koncu, stanovnici kopnene Grčke u bronzano doba (uključujući Mikenjane) predstavljaju jedinstvenu i homogenu populaciju mediteranskog porekla.<ref>{{harvnb|Forsén|1992|loc=str. 247}}; {{harvnb|Xirotiris|1980|loc=str. 209}}; {{harvnb|Musgrave|Evans|1981|loc=str. 75, 80}}.</ref> == Reference == {{reflist|3}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{cite book|last=Bintliff|first=John|title=The Complete Archaeology of Greece: From Hunter-Gatherers to the 20th Century A.D.|year=2012|location=Malden, MA|publisher=John Wiley & Sons|isbn=978-1-40-515419-2|url=http://books.google.com/books?id=GU3JilJGwjgC|ref=harv}} * {{cite book|last=Bryce|first=Trevor|title=The Trojans and their Neighbours|year=2006|location=New York, NY|publisher=Routledge|isbn=978-0-41-534955-0|url=http://books.google.com/books?id=5YV6hwUmTpYC|ref=harv}} * {{cite journal|last=Caskey|first=John L.|title=The Early Helladic Period in the Argolid|journal=Hesperia|publisher=The American School of Classical Studies at Athens|volume=29|number=3|date=July–September 1960|pages=285–303|url=http://www.jstor.org/discover/10.2307/147199|ref=harv|doi=10.2307/147199}} * {{cite journal|last=Caskey|first=John L.|title=Lerna in the Early Bronze Age|url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-archaeology_1968-10_72_4/page/313|journal=American Journal of Archaeology|volume=72|year=1968|pages=313–316|ref=harv}} * {{cite book|last=Chapman|first=Robert|chapter=Changing Social Relations in the Mediterranean Copper and Bronze Ages|pages=77–101|editor1-last=Blake|editor1-first=Emma|editor2-last=Knapp|editor2-first=A. Bernard|title=The Archaeology of Mediterranean Prehistory|year=2005|location=Oxford and Malden|publisher=Blackwell Publishing|isbn=978-1-40-513724-9|url=http://books.google.com/books?id=XTPbfQSEWKMC|ref=harv}} * {{cite book|last=Forsén|first=Jeannette|title=The Twilight of the Early Helladics|location=Partille, Sweden|year=1992|publisher=Paul Aströms Förlag|isbn=91-7081-031-1|url=http://books.google.com/books?id=TlMtAAAAIAAJ|ref=harv}} * {{cite book|last=French|first=D.M.|chapter=Migrations and 'Minyan' pottery in western Anatolia and the Aegean|editor-last1=Crossland|editor-first1=R.A.|editor-last2=Birchall|editor-first2=Ann|title=Bronze Age Migrations in the Aegean|year=1973|location=Park Ridge, NJ|publisher=Noyes Press|pages=51–57|ref=harv}} * {{cite book|last1=Hornblower|first1=Simon|last2=Spawforth|first2=Antony|last3=Eidinow|first3=Esther|title=The Oxford Classical Dictionary|year=2012|edition=4th|origyear=1949|location=Oxford|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-954556-8|url=http://books.google.com/books?id=bVWcAQAAQBAJ|ref=harv}} * {{cite journal|last=Kuniholm|first=Peter Ian|title=Aegean Dendrochronology Project December 1996 Progress Report|journal=Cornell Tree-Ring Laboratory|year=1998|location=Ithaca, NY|publisher=Cornell University|url=http://dendro.cornell.edu/reports/report1996.pdf|pages=1–7|ref=harv}} * {{cite book|last=Lolos|first=Y.G.|chapter=On the Late Helladic I of Akrotiri, Thera|pages=51–56|editor-last1=Hardy|editor-first1=D.A.|editor-last2=Renfrew|editor-first2=A.C.|title=Thera and the Aegean World III. Volume Three: Chronology – Proceedings of the Third International Congress, Santorini, Greece, 3–9 September 1989|year=1990|location=London|publisher=Thera Foundation|ref=harv}} * {{cite journal|last=MacSweeney|first=Naoise|title=Social Complexity and Population: A Study in the Early Bronze Age Aegean|year=2004|journal=Papers from the Institute of Archaeology|volume=15|pages=52-65|url=http://www.pia-journal.co.uk/article/view/pia.225|ref=harv|archive-date=2018-12-25|access-date=2014-07-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20181225062144/https://pia-journal.co.uk/articles/abstract/10.5334/pia.225/|url-status=dead}} * {{cite journal|last=Mellaart|first=James|title=The End of the Early Bronze Age in Anatolia and the Aegean|journal=[[American Journal of Archaeology]]|volume=62|issue=1|date=January 1958|pages=9–33|publisher=Archaeological Institute of America|url=http://www.jstor.org/discover/10.2307/500459|ref=harv|doi=10.2307/500459}} * {{cite journal|last1=Musgrave|first1=Jonathan H.|last2=Evans|first2=Suzanne P.|title=By Strangers Honor’d: A Statistical Study of Ancient Crania from Crete, Mainland Crete, Cyprus, Israel, and Egypt|journal=Journal of Mediterranean Anthropology and Archaeology|volume=1|year=1981|pages=50–107|ref=harv}} * {{cite book|last=Overbeck|first=John Clarence|title=A Study of Early Helladic Architecture|year=1963|publisher=University of Cincinnati|url=http://books.google.com/books?id=EaQPHQAACAAJ|ref=harv}} * {{cite book|last=Pullen|first=Daniel|chapter=The Early Bronze Age in Greece|editor-last=Shelmerdine|editor-first=Cynthia W.|title=The Cambridge Companion to the Aegean Bronze Age|year=2008|pages=19–46|location=Cambridge and New York|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-81444-7|url=http://books.google.com/books?id=dF40qLIJlAkC|ref=harv}} * {{cite journal|last=Sampson|first=Adamantios|title=The Early Helladic Graves of Manika: Contribution to the Socioeconomic Conditions of the Early Bronze Age|journal=Aegaeum|volume=1|year=1987|pages=19–28|url=http://www2.ulg.ac.be/archgrec/IMG/aegeum/aegaeum1%28pdf%29/Sampson.pdf|ref=harv|access-date=2014-07-22|archive-date=2016-03-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304051959/http://www2.ulg.ac.be/archgrec/IMG/aegeum/aegaeum1(pdf)/Sampson.pdf|dead-url=yes}} * {{cite journal|last=Shaw|first=Joseph W.|title=The Early Helladic II Corridor House: Development and Form|journal=American Journal of Archaeology|publisher=Archaeological Institute of America|volume=91|issue=1|year=1987|pages=59–79|url=http://www.jstor.org/discover/10.2307/505457|ref=harv}} * {{cite journal|last=Shear|first=Ione Mylonas|title=Excavations on the Acropolis of Midea: Results of the Greek–Swedish Excavations under the Direction of Katie Demakopoulou and Paul Åström|url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-archaeology_2000-01_104_1/page/133|journal=[[American Journal of Archaeology]]|date=January 2000|volume=104|issue=1|pages=133–134|ref=harv}} * {{cite journal|last1=van Andels|first1=Tjeerd H.|last2=Runnels|first2=Curtis N.|title=An Essay on the 'Emergence of Civilization' in the Aegean World|journal=Antiquity|volume=62|number=235|year=1988|publisher=Antiquity Publications Limited|pages=234–247|url=http://antiquity.ac.uk/ant/062/Ant0620234.htm|ref=harv|access-date=2014-07-22|archive-date=2013-10-14|archive-url=https://archive.today/20131014172504/http://antiquity.ac.uk/ant/062/Ant0620234.htm|dead-url=yes}} * {{cite book|last=Whittaker|first=Helène|title=Religion and Society in Middle Bronze Age Greece|year=2014|location=New York, NY|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-1-10-704987-1|url=http://books.google.com/books?id=EBtvAwAAQBAJ|ref=harv}} * {{cite journal|last=Wikander|first=Örjan|authorlink=Örjan Wikander|title=Archaic Roof Tiles the First Generations|journal=Hesperia|volume=59|issue=1|pages=285–290|date=January–March 1990|doi=10.2307/148143|ref=harv}} * {{cite journal|last=Xirotiris|first=Nicholas I.|title=The Indo-Europeans in Greece: An Anthropological Approach to the Population of Bronze Age Greece|journal=Journal of Indo-European Studies|volume=8|number=1–2|date=Spring–Summer 1980|pages=201–210|ref=harv}} {{refend|2}} == Vanjske veze == * {{cite web|title=The Bronze Age on the Greek Mainland|year=1999–2000|location=Athens|publisher=Foundation of the Hellenic World|url=http://www.fhw.gr/chronos/02/mainland/en/index.html}} * {{cite web|editor1-last=Horejs|editor1-first=Barbara|editor2-last=Pavúk|editor2-first=Peter|title=The Aegeo-Balkan Prehistory Project|year=2007|publisher=The Aegeo-Balkan Prehistory Team|url=http://www.aegeobalkanprehistory.net}} * {{cite web|last=Rutter|first=Jeremy B.|title=Prehistoric Archeology of the Aegean|location=Hanover, NH|publisher=Dartmouth College|url=http://projectsx.dartmouth.edu/classics/history/bronze_age/index.html|access-date=2014-07-22|archive-date=2009-01-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20090101104332/http://projectsx.dartmouth.edu/classics/history/bronze_age/index.html|dead-url=yes}} {{Izabran}} [[Kategorija:Egejska kultura]] [[Kategorija:Mikenska Grčka]] p2ivtatf2dv04k503mtq4dpo7q911xq Aerodrom Dubrovnik 0 1467497 42587473 42418593 2026-05-04T15:33:18Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Zračna luka Dubrovnik]] na [[Aerodrom Dubrovnik]] 42418593 wikitext text/x-wiki {{Infookvir aerodrom | ime = Zračna luka Dubrovnik | izvorno ime = | izvorno ime-a = | izvorno ime-r = | slika = Croatia dbv 3.JPG | slika-širina = | opis = | IATA = DBV | ICAO = LDDU | vrsta = Civilni aerodrom | vlasnik = Republika Hrvatska 55%, Dubrovačko-neretvanska županija 20%, Grad Dubrovnik 10%, Općina Konavle 15% | operater = Zračna luka Dubrovnik | grad = Dubrovnik, Hrvatska | lokacija = [[Čilipi]] | izgrađen = [[1960.]]–[[1962.]] <ref name="airport_dubrovnik">{{Cite web |title=Povijest zračne luke Dubrovnik |url=http://www.airport-dubrovnik.hr/index.php/hr/o-nama/povijest-zld |access-date=2014-07-26 |archive-date=2013-07-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130721005437/http://www.airport-dubrovnik.hr/index.php/hr/o-nama/povijest-zld |dead-url=yes }}</ref> | uporaba = [[15. svibnja]] [[1962.]] <ref name="airport_dubrovnik"/> | visina-f = 527 | visina-m = 161 | koordinate = {{Coord|42|33|41|N|018|16|06|E|region:HR-19_type:airport|display=title,inline}} | website = [http://www.airport-dubrovnik.hr/index.php/hr/ Službena stranica] | metar-visina = | metar-staza = | staza1-broj = 12/30 | staza1-dužina-f = 10.827 | staza1-dužina-m = 3.362 | staza1-površina = asfalt | staza2-broj = | staza2-dužina-f = | staza2-dužina-m = | staza2-površina = | h1-broj = | h1-dužina-f = | h1-dužina-m = | h1-površina = | h2-broj = | h2-dužina-f = | h2-ldužina-m = | h2-površina = | stat-god = 2013. | stat1-naziv = Broj putnika | stat1-podatak = 1522629 | stat2-naziv = Broj operacija | stat2-podatak = | fusnota = <ref>[http://www.airport-dubrovnik.hr/index.php/en/component/content/article?id=62:otvorenje-vip-salona&catid=1:latest"du_stat" Statistika]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> }} '''Zračna luka Dubrovnik''' jedna je od devet [[zračna luka|zračnih luka]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Prvotno je izgrađena [[1936.]] u naselju [[Gruda]] u [[Konavle|Konavlima]]. Promet je zbog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] jedno vrijeme bio zaustavljen, a [[1960.]] zračna se luka premjestila na današnju lokaciju, pored mjesta [[Čilipi]]. Tijekom [[Opsada Dubrovnika|srpske agresije na Hrvatsku]] dubrovačka zračna luka je u potpunosti razorena, a imovina (oprema i signalizacija) opljačkana i odvezena u [[Crna Gora|Crnu Goru]] te postavljena u zračne luke [[Tivat]] i [[Podgorica]].<ref>{{Cite web |title=Crna Gora obeštetit će Čilipe |url=http://www.du-hr.net/news/Crna_Gora_Obestetit_Ce_Cilipe/ |access-date=2014-07-26 |archivedate=2014-08-23 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140823083842/http://www.du-hr.net/news/Crna_Gora_Obestetit_Ce_Cilipe/ |deadurl=yes }}</ref> Obnova je trajala do [[2006.]] godine. == Kompanije i destinacije == {| class="toccolours sortable" border="1" cellpadding="3" style="border-collapse:collapse" |+ '''''Kompanije i destinacije''''' |- bgcolor=lightgrey !width="180"|Kompanija !width="650"|Destinacija |- |[[Aeroflot]] |[[Moskva]] - [[Zračna luka Šeremetjevo|Šeremetjevo]]<ref>[http://www.aeroflot.ru/cms/new/11005 Новости | Аэрофлот — Аэрофлот начинает регулярные полеты в Дубровник] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151027000938/http://www.aeroflot.ru/cms/new/11005 |date=2015-10-27 }} {{Rus icon}}</ref> |- |[[Air One]] |[[Rim]] |- |[[Aer Lingus]] |[[Dublin]] |- |[[Austrian Airlines]] |[[Beč]] |- |[[Bmibaby]] |[[Nottingham]] |- |[[British Airways]] |[[London]] |- |[[Centralwings]] |[[Krakow]] |- |[[Clickair]] |[[Barcelona]] |- |[[Croatia Airlines]] |[[Amsterdam]], [[Beograd]], [[Beč]], [[Düsseldorf]], [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]], [[London]], [[Osijek]],[[Paris]], [[Pula]], [[Rim]], [[Split]], [[Tel Aviv]], [[Zagreb]], [[Zurich]] |- |[[Danube Wings]] |[[Bratislava]] - [[Zračna luka M. R. Štefánika|M. R. Štefánika]]<ref>[http://www.flylowcostairlines.org/low-cost-airlines/cheap-flights-dubrovnik+bratislava.html Dubrovnik to Bratislava - low cost airlines] {{Eng icon}}</ref> [sezonski] |- |[[Darwin Airline]] |[[Ženeva]], [[Lugano]], [[Zurich]] |- |[[Dubrovnik Airline]] |[[Belfast]] |- |[[Estonian Air]] |[[Tallinn]] |- |[[Flybe]] |[[Exeter]] |- |[[Flyglobespan]] |[[Edinburgh]], [[Aberdeen]] |- |[[Flylal]] |[[Vilnius]] |- |[[Germanwings]] |[[Köln]] |- |[[Iberia]] |[[Madrid]] |- |[[Jet 2]] |[[Edinburgh]], [[Belfast]], [[Leeds]] |- |[[Jetairfly]] |[[Bruxelles]] |- |[[Lufthansa]] |[[Munchen]] |- |[[Norwegian Air Shuttle]] |[[Bergen]], [[Oslo]], [[Stavanger]], [[Stockholm]], [[Trondheim]] |- |[[S7 Airlines]] |[[Moskva]] - [[Zračna luka Domodedovo|Domodedovo]] [sezonski]<ref>[http://www.ch-aviation.ch/airlinepage.php?code1=SBI CH-Aviation - Airline News, Fleet Lists & More] weekly seasonal A319-100 service starting on June 7 {{Eng icon}}</ref> |- |[[SkyEurope]] |[[Beč]], [[Bratislava]], [[Prag]] |- |[[Spanair]] |[[Barcelona]], [[Madrid]] |- |[[Thomson Airways]] |[[Manchester]] |- |[[Transaero Airlines]] |[[Moskva]] - [[Zračna luka Domodedovo|Domodedovo]] [sezonski]<ref>[http://www.ch-aviation.ch/airlinepage.php?code1=UN CH-Aviation - Airline News, Fleet Lists & More] 3x weekly seasonal B737-300/B777-200ER service between June 3 and September 13 {{Eng icon}}</ref> |- |[[TUIfly]] |[[Hannover]], [[Munchen]], [[Stuttgart]] |- |} [[Datoteka:Pista Čilipi.JPG|mini|250px|Uzletno sletna staza dubrovačke zračne luke]] [[Datoteka:Zracna luka Dubrovnik.jpg|mini|250px|Platforma dubrovačke zračne luke]] [[Datoteka:Dubrovnik Airport inside.jpg|mini|250px|Unutrašnjost]] {| class="toccolours sortable" border="1" cellpadding="3" style="border-collapse:collapse" |+ '''''Najavljene komapnije i destinacije'''''<ref>Dubrovački tjednik "Glas grada" br. 237 od 2. listopada 2009. - ''Novosti iz zračne luke Dubrovnik''</ref> |- bgcolor=lightgrey !width="180"|Kompanija !width="550"|Destinacija |- |[[American Airlines]] |[[Philadelphia]] (od 7. juna 2019.) |- |[[Aegean Airlines]] |[[Atena (grad)|Atena]] |- |[[Alitalia]] |[[Rim]] |- |[[Astraeus Airlines]] |[[London]] |- |[[Lufthansa]] |[[Frankfurt na Majni|Frankfurt]] |- |[[Malev Hungarian Airlines]] |[[Budimpešta]] |- |[[Martinair Holland]] |[[Amsterdam]] |- |[[Turkish Airlines]] |[[Istanbul]] |- |[[Ryanair]] |najavljeni pregovori |- |} == Promet == Dubrovačka zračna luka je nakon [[Zračna luka Zagreb|zračne luke Zagreb]] i [[Zračna luka Split|zračne luke Split]], treća najprometnija zračna luka u Hrvatskoj,<ref name="du_stat">{{Cite web |title=Statistika - Zračna luka Dubrovnik |url=http://www.airport-dubrovnik.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=22&Itemid=48&lang=hr |access-date=2014-07-26 |archivedate=2011-06-09 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110609224538/http://www.airport-dubrovnik.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=22&Itemid=48&lang=hr |deadurl=yes }}</ref><ref>{{Cite web |title=Statistika - Zračna luka Split |url=http://www.split-airport.hr/hr/statistika.html |access-date=2014-07-26 |archivedate=2010-05-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100527051646/http://www.split-airport.hr/hr/statistika.html |deadurl=yes }}</ref> a najuspješnija prema broju putnika po jednom zaposleniku (3.200 putnika na jednog zaposlenika).<ref>[http://www.poslovni.hr/124875.aspx Poslovni dnevnik 2]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Rekordni promet zabilježen je [[1987.]] godine kad je kroz dubrovačku zračnu luku prošlo 1.460.354 putnika i 2.490 tona tereta. U [[kolovoz]]u [[2013.]], kroz dubrovačku zračnu luku prošlo je 293.983 putnika, što je rekordni mjesečni promet u povijesti ove zračne luke.<ref>{{Cite web |title=Novosti zračna luka Dubrovnik |url=http://www.airport-dubrovnik.hr/index.php/hr/o-nama/arhiva/97-kolovoz-bolji-za-5-07-od-lanjskoga |access-date=2014-07-26 |archive-date=2014-07-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140707211635/http://airport-dubrovnik.hr/index.php/hr/o-nama/arhiva/97-kolovoz-bolji-za-5-07-od-lanjskoga |dead-url=yes }}</ref> Zračna luka Dubrovnik je 2012. godine s 1.480.470 putnika, te 2013. godine s 1.522.629 putnika ostvarila novi rekordan promet u povijesti ove zračne luke. {| class="toccolours sortable" border="1" cellpadding="3" style="border-collapse:collapse" |+ '''''Promet zračne luke Dubrovnik'''''<ref>{{Cite web |title=Statistika |url=http://www.airport-dubrovnik.hr/images/stories/stat/STATISTIKA.pdf |access-date=2014-07-26 |archivedate=2013-05-31 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130531154501/http://www.airport-dubrovnik.hr/images/stories/stat/STATISTIKA.pdf |deadurl=yes }}</ref> |- bgcolor=lightgrey !width="100"|Godina !width="150"|Putnici !width="150"|Teret (tona) |- |1987. |1.460.354 |2.490 |- |2000. |395.458 |680 |- |2001. |461.322 |646 |- |2002. |507.459 |657 |- |2003. |716.592 |592 |- |2004. |880.967 |822 |- |2005. |1.008.240 |677 |- |2006. |1.120.453 |741 |- |2007. |1.143.168 |846 |- |2008. |1.191.474 |997 |- |2009. |1.122.355 |516 |- |2010. |1.270.062 |406 |- |2011. |1.349.501 |420 |- |2012. |1.480.470 |357 |- |2013. |1.522.629 |376 |- |2014.* |556.895 | |} *''Za 2014. godinu su podatci zaključno s 30. lipnja'' {{Panoramska slika|Panorama apt.jpg|2848px|'''''Panorama zračne luke Dubrovnik}} == Izgradnja == U tijeku su radovi na nadogradnji i proširenju terminala dubrovačke zračne luke, čiji je završetak predviđen [[2011.]] godine<ref>{{Cite web |title=Izgradnja dubrovačke zračne luke |url=http://www.airport-dubrovnik.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=51&Itemid=60 |access-date=2014-07-26 |archive-date=2011-11-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111109133228/http://www.airport-dubrovnik.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=51&Itemid=60 |dead-url=yes }}</ref>. Daljnje širenje se planira nakon 2011. godine, a namjera je povećati kapacitet do 5,5 milijuna putnika godišnje. Terminal u Zračnoj luci Dubrovnik će, kad bude dovršen, biti najveći u Hrvatskoj. Uz terminal je planirana gradnja gospodarske zone i [[hotel]]a s [[kategorizacija hotela|četiri zvjezdice]]<ref>[http://www.vjesnik.com/Pdf/2008%5C08%5C12%5C06A6.PDF Vjesnik (PDF)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>. U svibnju 2010. godine u dubrovačkoj je zračnoj luci otvoren novi putnički terminal na kojeg su ugrađeni aviomostovi, čime je ova zračna luka postala jedina hrvatska zračna luka koja putnicima omogućuje suhi prijelaz iz zgrade do zrakoplova.<ref>{{Cite web |title=Dubrovački vjesnik - Otvara se zgrada terminala B |url=http://www.dubrovacki.hr/clanak/19278/otvara-se-zgrada-b-putnickog-terminala-zracne-luke-dubrovnik |access-date=2014-07-26 |archivedate=2010-05-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100514173346/http://dubrovacki.hr/clanak/19278/otvara-se-zgrada-b-putnickog-terminala-zracne-luke-dubrovnik |deadurl=yes }}</ref> {| class="toccolours sortable" border="1" cellpadding="3" style="border-collapse:collapse" |+ '''''Izgradnja zračne luke Dubrovnik 2005. - 2011.''''' |- bgcolor=lightgrey !width="200"| !width="200"|2005. !width="200"|2011. |- |Ukupna površina zgrade |11.744 m<sup>2</sup> |36.576 m<sup>2</sup> |- |Katovi |Prizemlje, 1. kat |Prizemlje, 1. kat, 2. kat, galerija |- |Godišnji kapacitet putnika |1 milijun |preko 2 milijuna |- |Kapacitet putnika po satu |2.000 |5.000 |- |Broj check-in šaltera |16 |33+2 |- |Broj agencijskih šaltera |18 |34 |- |Prodavaonice |400 m<sup>2</sup> |1.098 m<sup>2</sup> |- |Restorani/Catering |800 m<sup>2</sup> |1.142 m<sup>2</sup> |- |Izlazi |8 |7 + 4 avio mosta |- |Sala za dolaske |600 m<sup>2</sup> |1.659 m<sup>2</sup> |- |VIP salon |91 m<sup>2</sup> |110 m<sup>2</sup> |- |Business salon |20 m<sup>2</sup> |1.025 m<sup>2</sup> |- |} == Zanimljivosti == * Ispod poletno-sletne staze dubrovačke zračne luke nalazi se privlačna i od [[srpanj|srpnja]] [[2009.]] za javnost ponovo otvorena [[Đurovića špilja]], jedinstvena krška [[špilja]]. Prema nekim procjenama stara je oko 5000 godina.<ref>[http://dns1.vjesnik.hr/pdf/2007%5C06%5C13%5C28A28.PDF Vjesnik (PDF)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> * Dubrovačka zračna luka je, nakon [[Zračna luka Brač|zračne luke Brač]] (541 m), druga hrvatska zračna luka po nadmorskoj visini (161 m). == Povezano == *[[Popis zračnih luka u Hrvatskoj]] == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Dubrovnik Airport}} * [http://www.airport-dubrovnik.hr Zračna luka Dubrovnik] {{Zračne luke u Hrvatskoj}} [[Kategorija:Aerodromi u Hrvatskoj|Dubrovnik]] [[Kategorija:Građevine u Dubrovniku]] [[Kategorija:Promet u Dubrovniku]] hhq5tdkqa2atdc9ecj6b68yy1t5w6r5 Frano Gundulić 0 1467575 42587744 41379825 2026-05-05T02:30:31Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Hrvatska vojna povijest]] → [[Kategorija:Hrvatska vojna historija]] 42587744 wikitext text/x-wiki [[Image:Frano Gundulic.1683.jpg|thumb|200px|right|Frano Điva Gundulića ([[1683]]).]] Grof '''Frano Điva Gundulića''' ([[Dubrovnik]], [[1630.]] – [[Beč]], [[1700.]]),{{sfn|Fine|2006|p=373}} poznat i kao '''Francesco Giovanni Gondola''', bio je član dubrovačke plemićke obitelji [[Gundulić]] i general u austrijskoj vojsci.{{sfn|Dulist|2015}} Sin je baroknog pjesnika [[Ivan Gundulić|Điva Frana Gundulića]] i Nike Sorkočević (''Sorgo'', umrla 1644). Brat je pjesnika [[Šiško Gundulić|Šiška Gundulića]]. Oženio se 1667. milanskom groficom Ottavijom Margheritom Strozzi, dvorskom damom carice Eleonore.{{sfn|Deanović|1948|p=12, 13, 16}}{{sfn|Prlender|2002}} Pridružio se austrijskoj vojsci gdje je postao časnik. Dana 27. srpnja 1682. postao je ''Generalfeldwachtmeister'', a 4. rujna 1685. ''Feldmarschall-Leutnant''. Umro je 1700. u Beču, gdje je i pokopan, u crkvi Madonna di Sotterra, u grobu blizu oltara svetog Sebastijana.{{sfn|Deanović|1948|p=21}} == Reference == {{izvori}} == Literatura == {{Refbegin}} * {{Cite journal|last=Deanović|first=Mirko|date=1948|title=Frano Dživa Gundulića i njegov put u Moskvu 1655. godine|journal=Starine|publisher=[[JAZU]]|publication-place=Zagreb|volume=41|ref=harv|url=https://dizbi.hazu.hr/a/?pr=i&id=177196}} * {{Cite book|last1=Fine|first1=John|title=When Ethnicity Did Not Matter in the Balkans|date=2006|publisher=The University of Michigan Press|location=Ann Arbor|isbn=9780472025602|url=https://books.google.com/books?id=wEF5oN5erE0C&q=Frano+Gunduli%C4%87&pg=PA373|accessdate=20. 1. 2023.|ref=harv}} * {{Cite book|title=Gundulić, Frano|last=Prlender|first=Ivica|publisher=[[Hrvatski biografski leksikon]]|year=2002|url=https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=8240|access-date=14. 5. 2019|ref=harv}} * {{Cite web|title=Na današnji dan: Otkriven spomenik Gunduliću|url=https://dulist.hr/na-danasnji-dan-otkriven-spomenik-gundulicu/251801/|date=25. 6. 2015|access-date=20. 1. 2023.|website=Dulist|ref={{harvid|Dulist|2015}}}} {{Refend}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1630|1700|Gundulić, Frano}} [[Kategorija:Hrvatski grofovi]] [[Kategorija:Hrvatska vojna historija]] [[Kategorija:Dubrovačka Republika]] [[Kategorija:Biografije, Dubrovnik]] t7ydxyu6shw7l0guws090gvdaff7zic Brno Kabužić 0 1467579 42587746 42385556 2026-05-05T02:30:38Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Hrvatska vojna povijest]] → [[Kategorija:Hrvatska vojna historija]] 42587746 wikitext text/x-wiki Grof '''Brno Kaboga-Crijević''' ([[Talijanski jezik|tal.]] ''conte Bernardo Caboga-Cerva''; [[Dubrovnik]], [[6. veljače]] [[1785.]] - [[Beč]], [[19. studenog]] [[1855.]]) bio je plemić [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] i austrijski general. Porijeklom iz stare dubrovačke plemićke obitelji [[Kaboga|Kaboga - Kabužić]], inženjer, 1803. služi kao 'oberleutnant' (nadporučnik) (OF-1) u kartografskom odjelu, 1806. godine učvrstio je [[Trst]], 1809. obranio je [[Prijevoj Lueg]] u današnjoj [[Austrija|Austriji]], 1813. dodijeljen je vojsci [[Karlo XIV. Ivan|švedskog prijestolonasljednika]]. Nakon raznih diplomatskih poslanja: na [[Jonski otoci|Jonske otoke]], u [[Albanija|Albaniju]] i [[Crna Gora|Crnu Goru]], nakon revolucije 1820., pri okupaciji [[Napulj]]a 1821.-1827. s princom [[Hessen-Homburg]]a pri ruskom zapovjedništvu, 1831./'32. u zapovjedništvu [[maršal]]a [[Hans Karl Friedrich Anton von Diebitsch und Narden|Diebiča]] i [[Ivan Fjodorovič Paskevič|Paskeviča]], nakon toga radio je na utvrđivanju [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Češka (povijesna pokrajina)|Češke]] te kao zapovjednik minerske postrojbe. Između 1836.-1838. je na modenskom dvoru, gdje pomaže sinovima modenskog [[knez]]a, zatim je imenovan zapovjednikom modenskih utvrda. Godine 1838. postavljen je u kadrovsko zapovjedništo i imenovan [[General bojnik|genaral bojnikom]] ([[General|OF-7]]). Godine 1846. postaje 'Feldmarschall-Leutnant' ([[podmaršal]]) (OF-8), 1849. 'Generaldirektor' (glavni zapovjednik) i 1854. 'Feldzeugmeister' (glavni zapovjednik topništva) (OF-9). == Zanimljivosti == Iako nije tečno govorio hrvatski, na svom radnom stolu je držao [[Ivan Gundulić|Gundulićeva]] [[Osman (Gundulić)|Osmana]]. Na upite svojih suvremenika o tome odgovarao je: '''Držim da u ovoj knjizi stoji najveća slava moga naroda i moje domovine.''' Po svojoj osobnoj želji, iako je umro u carskom Beču, ukopan je u obiteljskoj kapelici sv. Bernarda na Batahovini, u neposrednoj blizini [[Dubrovnik]]a, a srce mu je našlo mir u [[Dubrovačka katedrala|dubrovačkoj katedrali]] gdje i danas stoji [[epitaf]] na zidu nasuprot onomu u spomen na [[Ruđer Bošković|Ruđera Boškovićeva]]. Ivo Kaznačić na upit o tome odgovara: 'Pustite da jedna strana stolne crkve prikazuje Dubrovnik stari, a druga Dubrovnik sadašnji'.<ref>Tereza Buconić Gović, Dubrovačke povijesne minijature, 1. izd, vlastita naklada, Alfa 2, Dubrovnik, 1997., ISBN 886.2-32, str. 114.-115.</ref> == Povezano == * [[Dubrovačka Republika]] * [[Kaboga|Kabužić]] == Napomene == {{izvori}} == Literatura == * Carl Georg Heyer von Rosenfeld: ''Der Adel des Königreichs Dalmatien''. In: Siebmacher Bd. IV, 3. izd., Nürnberg 1873. Caboga - stranica 6., 101., XXII, Tablica 3 * Stratowa - Wiener Genealogisches Taschenbuch, Caboga, Band 2, stranica 96. (Namenserwähnung). == Vanjske veze == *[http://wn.com/Ragusan_Duke Brno Kabužić - ein berühmter Ragusaner] {{de icon}} *[http://www.dubrovacki.hr/trazilica?q=kabu%C5%BEi%C4%87 Kabužić - Mitglied einer Adelsfamilie Dubrovniks] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304041606/http://www.dubrovacki.hr/trazilica?q=kabu%C5%BEi%C4%87 |date=2016-03-04 }} {{de icon}} {{DEFAULTSORT:Kaboga, Brno}} [[Kategorija:Biografije, Dubrovnik]] [[Kategorija:Hrvatski grofovi]] [[Kategorija:Hrvatska vojna historija]] [[Kategorija:Dubrovačka Republika]] f33fp9zd1o2wgtfx3bhz5xsqhst9k9l Aerodrom Pula 0 1467984 42587481 42174356 2026-05-04T15:34:00Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Zračna luka Pula]] na [[Aerodrom Pula]] 42174356 wikitext text/x-wiki {{Infookvir aerodrom | ime = Zračna luka Pula | izvorno ime = | izvorno ime-a = | izvorno ime-r = | slika = Pula Airport.JPG | slika-širina = | opis = | IATA = PUY | ICAO = LDPL | vrsta = Civilni aerodrom | vlasnik = Republika Hrvatska 55 %, Istarska županija 15 %, Grad Poreč 15 %, Grad Pula 8 %, Grad Labin 3 %, Grad Rovinj 2 %, Grad Pazin 1 %, Grad Buje 1 %, | operater = ZL Pula | grad = Pula, Hrvatska | lokacija = | visina-f = 274 | visina-m = 84 | koordinate = {{coord|44|53|37|N|013|55|20|E|type:airport|display=title,inline}} | website = [http://www.airport-pula.hr/hr/home/ Službena stranica] | metar-visina = | metar-staza = | staza1-broj = 09/27 | staza1-dužina-f = 9.678 | staza1-dužina-m = 2.950 | staza1-površina = asfalt | staza2-broj = | staza2-dužina-f = | staza2-dužina-m = | staza2-površina = | h1-broj = | h1-dužina-f = | h1-dužina-m = | h1-površina = | h2-broj = | h2-dužina-f = | h2-ldužina-m = | h2-površina = | stat-god = | stat1-naziv = | stat1-podatak = | stat2-naziv = | stat2-podatak = | fusnota = Hrvatski [[Aeronautical Information Publication|AIP]]<ref name="AIP">[http://www.ead.eurocontrol.int/eadcms/eadsite/index.php%3Foption=com_content&task=blogcategory&id=25&Itemid=3.html AIP] iz [[Europska organizacija za sigurnost zračne plovidbe|Europske organizacije za sigurnost zračne plovidbe]]</ref> }} '''Zračna luka Pula''' jedna je od devet [[zračna luka|zračnih luka]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] postojala je neka vrsta aerodroma na travi. Otvorena je u vojne svrhe [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] u jesen [[1954]]. i tomu je služila do [[1. svibnja]] [[1967]]. kada postaje i civilni aerodrom. == Zračne linije i odredišta == [[Datoteka:Pula Airport aerial.jpg|thumb|250px|Zračna luka Pula iz zraka]] [[Datoteka:US Navy 021028-N-1955P-001 Hornets make a dual runway take-off while conducting multinational operations in Pula, Croatia, during multinational operations in the region.jpg|thumb|250px|Dva [[Ratno zrakoplovstvo SAD-a|američka]] [[McDonnell Douglas F/A-18 Hornet|F/A-18]] u zračnoj luci Puli.]] * [[Croatia Airlines]] ([[Amsterdam]], [[Dubrovnik]] [sezonski], [[Zadar]], [[Zagreb]], [[Zürich]]) * [[Flyglobespan]] ([[Edinburgh]], [[Durham]]-Tees Valley, [[Glasgow]]) * [[Germanwings]] ([[Köln]]/[[Bonn]]) * [[Jat Airways]] ([[Beograd]])<ref name="Jat od 3. jula leti za Pulu">[http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2008&mm=06&dd=04&nav_id=301891 Jat od 3. jula leti za Pulu | b92.net<!-- Bot generated title -->]</ref> * [[Norwegian Air Shuttle]] ([[Oslo]]) * [[Ryanair]] ([[Birmingham]], [[London-Stansted]]) * [[Thomsonfly]] ([[Birmingham]], [[London-Gatwick]], [[London-Luton]], [[Manchester]]) * [[Ural Airlines]] ([[Ekaterinburg]] [započinje [[31. svibnja]]; sezonski]) * [[XL Airways]] ([[Bristol]], [[London Gatwick]]) == Statistički podatci == {| class="toccolours sortable" border="1" cellpadding="3" style="border-collapse:collapse" |+ ''Promet u Zračnoj luci Pula''<ref>[http://www.airport-pula.hr/default.aspx?id=27 Statistika]</ref> |- bgcolor=lightgrey !width="100"|Godina !width="150"|Putnici !width="150"|Teret |- |1990. |672.241 |N/A |- |2000. |66.772 |N/A |- |2001. |102.985 |N/A |- |2002. |140.431 |N/A |- |2003. |136.207 |N/A |- |2004. |155.566 |N/A |- |2005. |209.412 |N/A |- |2006. |209.345 |58,8 |- |2007. |384.487 |N/A |- |2008. |397.363 |N/A |- |2009. |318.838 |N/A |- |2010. |332,399 |N/A |- |2011. |358.320 |N/A |- |2012. |377.428 |N/A |- |2013. |360.556 |N/A |- |2014.* |55.727 |N/A |- |} * ''Za 2014. godinu su podatci zaključno sa 31. svibnja'' == Reference == {{reflist}} == Povezano == * [[92. zrakoplovna baza Pula]] == Povezano == [[Popis zračnih luka u Hrvatskoj]] == Vanjske veze == {{WProjekti |commons = |commonssh = |commonscat = Pula airport |commonscatsh = Zračna luka Pula }} * [http://www.airport-pula.hr/web/ Službene stranice Zračne luke Pula] {{Zračne luke u Hrvatskoj}} [[Kategorija:Aerodromi u Hrvatskoj|Pula]] [[Kategorija:Građevine u Puli]] [[Kategorija:Promet u Puli]] nsyqycme70qzqqd2sgpm0kuda6gnmbh Aerodrom Osijek 0 1468736 42587477 42179480 2026-05-04T15:33:40Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Zračna luka Osijek]] na [[Aerodrom Osijek]] 42179480 wikitext text/x-wiki {{Infookvir aerodrom | ime = Zračna luka Osijek | izvorno ime = | slika = Aerodrom u Osijeku - Osijek Airport.jpg | slika-širina = | opis = | IATA = OSI | ICAO = LDOS | vrsta = Civilni aerodrom | vlasnik = [[Republika Hrvatska]] 55%, [[Osječko-baranjska županija]] 20%, [[Osijek|Grad Osijek]] 25% | operater = Zračna luka Osijek d.o.o. | grad = [[Osijek]], Hrvatska | lokacija = [[Klisa (Osijek)|Klisa]] | visina-f = 290 | visina-m = 88 | koordinate = {{coord|45|27|46|N|18|48|37|E|type:airport|display=title,inline}} | website = [http://www.osijek-airport.hr// Službena stranica] | staza1-broj = 11/29 | staza1-dužina-f = 8.199 | staza1-dužina-m = 2.499 | staza1-površina = asfalt | staza2-broj = | staza2-dužina-f = | staza2-dužina-m = | staza2-površina = | h1-broj = | h1-dužina-f = | h1-dužina-m = | h1-površina = | stat-god = 2013. | stat1-naziv = Broj putnika<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2013/05-01-05_12_2013.htm Promet u zračnim lukama u prosincu 2013.] Državni zavod za statistiku, Priopćenje 5.1.5/12 od 11. veljače 2014.</ref> | stat1-podatak = 3404 | stat2-naziv = Operacija<ref name="statistika2012">[http://www.obz.hr/hr/pdf/2013/4_sjednica/12-Izvjesce_o_poslovanju_Zracne_luke_Osijek_d.o.o._za_2012.pdf Izvješće o poslovanju Zračne luke Osijek d.o.o. za 2012. godinu] Pristupljeno 24. lipnja 2014.</ref> | stat2-podatak = 1636 | fusnota = }} '''Zračna luka Osijek''' je jedna od devet većih [[zračna luka|zračnih luka]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Smještena je uz regionalnu cestu Osijek-Vukovar, a udaljena 20 kilometara <ref>[http://www.osijek-airport.hr/o-nama/ Zračna Luka Osijek, o nama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140707145533/http://www.osijek-airport.hr/o-nama/ |date=2014-07-07 }} Pristupljeno 9. listopada 2013.</ref> od [[Osijek|grada Osijeka]]. Osim osnovne djelatnosti prihvata i otpreme putnika, robe, pošte i stvari, osječki aerodrom pruža trgovačke, ugostiteljske i medicinske usluge, avio-taksi itd. == Kompanije i Destinacije == *[[Croatia Airlines]] ([[Dubrovnik]], [[Split]]) *[[Trade Air]] ([[Zagreb]]) *[[Ryanair]] ([[London-Stanstead]]) ==Statistika prometa<ref name="statistika2012"/>== {| class="wikitable" |- ! '''Godina''' ! Zrakoplova ! Putnika ! Tereta (t) |- |align="center"| 2001. |align="right" | 266 |align="right" | 1.009 |align="right" | - |- |align="center"| 2002. |align="right" | 679 |align="right" | 3.132 |align="right" | - |- |align="center"| 2003. |align="right" | 720 |align="right" | 3.354 |align="right" | - |- |align="center"| 2004. |align="right" | 708 |align="right" | 3.030 |align="right" | 356,00 |- |align="center"| 2005. |align="right" | 695 |align="right" | 2.343 |align="right" | 3.830,20 |- |align="center"| 2006. |align="right" | 649 |align="right" | 2.871 |align="right" | 515,40 |- |align="center"| 2007. |align="right" | 550 |align="right" | 2.766 |align="right" | 270,57 |- |align="center"| 2008. |align="right" | 774 |align="right" | 14.685 |align="right" | 173,05 |- |align="center"| 2009. |align="right" | 855 |align="right" | 20.438 |align="right" | 188,00 |- |align="center"| 2010. |align="right" | 792 |align="right" | 20.824 |align="right" | 0,00 |- |align="center"| 2011. |align="right" | 1.582 |align="right" | 22.104 |align="right" | 0,00 |- |align="center"| 2012. |align="right" | 1.636 |align="right" | 2.195 |align="right" | 0,00 |- |align="center"| 2013. |align="right" | |align="right" | 3.404 |align="right" | 0,00 |- |} == Sportska zračna luka Čepin == * [[Zračno pristanište Čepin]] == Povezano == * [[Popis zračnih luka u Hrvatskoj]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze== {{Commonscat|Osijek Airport}} * [http://www.osijek-airport.hr/ Zračna luka Osijek] {{Zračne luke u Hrvatskoj}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Aerodromi u Hrvatskoj|Osijek]] [[Kategorija:Promet u Osijeku]] [[Kategorija:Građevine u Osijeku]] cz9uzatfd69ttvcq6468tyy59f753go Aerodrom Sveti Jeronim Split 0 1469388 42587487 42495353 2026-05-04T15:34:41Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Zračna luka Split]] na [[Aerodrom Sveti Jeronim Split]] 42486791 wikitext text/x-wiki {{Infookvir aerodrom | ime = Zračna luka Split | izvorno ime = | izvorno ime-a = | izvorno ime-r = | slika = Croatia Split Airport Aerial Photograph 1.jpg | slika-širina = 220 | opis = Pogled iz zraka na zračnu luku Split | IATA = SPU | ICAO = LDSP | lokacijska karta=Hrvatska | lokacijska karta opis=Zračna luka na zemljovidu Hrvatske | latd=43|latm=32|lats=20|latNS=N | longd=16|longm=17|longs=53|longEW=E |coordinates_region=HR-17 | vrsta = | vlasnik = Republika Hrvatska 55 %, Splitsko-dalmatinska županija 15 %, Grad Kaštela 15 %, Grad Trogir 10 %, Grad Split 5 %, | operater = | grad = [[Split]] | lokacija = | visina-f = 79 | visina-m = 24 | koordinate = | website = [http://www.split-airport.hr/hr/ Službena stranica] | metar-visina = | metar-staza = | staza1-broj = 05/23 | staza1-dužina-f = 8.366 | staza1-dužina-m = 2.550 | staza1-površina = asfalt | stat-god = 2013 | stat1-naziv = Putnika | stat1-podatak = 1581734 | stat2-naziv = | stat2-podatak = | fusnota = Statistika sa stranica splitske zračne luke<ref name=stat>{{Cite web |title=Statistika - Zračna luka Split |url=http://www.split-airport.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=160&Itemid=115&lang=hr |access-date=2014-07-26 |archive-date=2014-07-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140727082824/http://www.split-airport.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=160&Itemid=115&lang=hr |dead-url=yes }}</ref><br>Opći podaci sa stranica splitske zračne luke<ref name=gen_inf>{{Cite web |title=Opći podaci - Zračna luka Split |url=http://www.split-airport.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=187&Itemid=178&lang=hr |access-date=2014-07-26 |archive-date=2014-11-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141107175123/http://www.split-airport.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=187&Itemid=178&lang=hr |dead-url=yes }}</ref><br>Izvor: Croatian ''Aeronautical Information Publication''<ref name="AIP">[http://www.ead.eurocontrol.int/eadcms/eadsite/index.php%3Foption=com_content&task=blogcategory&id=25&Itemid=3.html AIP] {{eng oznaka}} od [[Europska organizacija za sigurnost zračne plovidbe|Europske organizacije za sigurnost zračne plovidbe]]</ref> }} '''Zračna luka Split''' jedna je od devet [[Zračna luka|zračnih luka]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se na predjelu [[Resnik (Kaštela)|Resnik]] zapadno od [[Kaštel Štafilić]]a, udaljena 6&nbsp;km od [[Trogir]]a i 25&nbsp;km od [[Split]]a. == Historija == Zračna luka Split otvorena je [[25. studenog]] [[1966.]] godine. Iz godine u godinu rastao joj je broj putnika. Taj je rast zaustavljen [[1988.]] zbog gospodarske krize. U rujnu [[1991.]] zatvorena je zbog [[Domovinski rat|rata]], a u travnju [[1992.]] opet je otvorena. == Kompanije i odredišta == *[[Aeroflot]] ([[Moskva]] - [[Zračna luka Šeremetjevo|Šeremetjevo]] [sezonski])<ref>[http://www.aeroflot.ru/cms/new/1625 Аэрофлот начинает регулярные полеты в Сплит] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110720204713/http://www.aeroflot.ru/cms/new/1625 |date=2011-07-20 }} {{Rus icon}}</ref> *[[AirBerlin]] ([[Nürnberg, Leipzig]]) *[[Air Vallée]] ([[Rimini]] [sezonski]) *[[Austrian Airlines]] ([[Beč]]) *[[Belavia]] ([[Minsk]] [sezonski]) *[[Cimber Sterling]] ([[Kopenhagen]] [sezonski]) *[[Condor Flugdienst|Condor]] ([[Frankfurt na Majni|Frankfurt]] [sezonski]) *[[Croatia Airlines]] ([[Amsterdam]], [[Beč]], [[Berlin]], [[Bruxelles]], [[Cagliari]] [sezonski], [[Dubrovnik]], [[Düsseldorf]], [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]], [[London]], [[Lyon]], [[München]], [[Osijek]], [[Pariz]], [[Rim]], [[Skoplje]], [[Zagreb]], [[Zürich]]) *[[Czech Airlines]] ([[Prag]]) *[[Danube Wings]]/VIP Wings ([[Bologna]] [sezonski], [[Bratislava]] *[[easyJet]] ([[Basel]], [[Bristol]], [[London]], [[Ženeva]]) *[[Edelweiss Air]] ([[Ženeva]] [sezonski]) *[[Europe Airpost]] ([[Pariz]] [sezonski]) *[[Germanwings]] ([[Berlin]], [[Dortmund]], [[Hamburg]], [[Köln]], [[Stuttgart]]) *[[Intersky]] ([[Friedrichshafen]], [[Graz]]) *[[Lufthansa]] ([[Frankfurt na Majni|Frankfurt]] [sezonski], [[München]], [[Berlin]] [sezonski]) *[[Malév Hungarian Airlines|Malév]] ([[Budimpešta]]) *[[Malmö Aviation]] ([[Malmö]]) *[[Norwegian Air Shuttle]] ([[Bregen]], [[Göteborg]], [[Oslo]], [[Stavanger]], [[Stockholm]]) *[[Airlines 400|Red Wings Airlines]] ([[Moskva]] - [[Zračna luka Vnukovo|Vnukovo]] [sezonski]) *[[S7 Airlines]] ([[Moskva]] - [[Zračna luka Domodedovo|Domodedovo]] [sezonski])<ref>[http://www.s7.ru/ru/about_us/news/2011/02/2011_02_10_S7_Airlines_New_flight_to_Split.html S7 Airlines открывает рейсы в Хорватию - город Сплит] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111114143556/http://www.s7.ru/ru/about_us/news/2011/02/2011_02_10_S7_Airlines_New_flight_to_Split.html |date=2011-11-14 }} {{Rus icon}}</ref><ref>[http://geo.mvsm.ru/ContentPage.aspx?IDMenu=198&IDContent=952 GEO.MVSM.RU - Новости авиакомпании - "Сибирь" откроет полеты из Москвы в Сплит]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{Rus icon}}</ref><ref>[http://ato.ru/content/s7-airlines-otkryvaet-regulyarnye-reisy-v-split S7 Airlines открывает регулярные рейсы в Сплит | Авиатранспортное обозрение] {{Rus icon}}</ref> *[[SAS]] ([[Ålesund]] [sezonski], [[Göteborg]], [[Stockholm]]) *[[Taimyr Air Company|Taimyr]] (Sankt Peterburg [sezonski]) *[[Thomas Cook Airlines]] ([[London]], [[Manchester]]) *[[Transaero Airlines]] ([[Moskva]] - [[Zračna luka Domodedovo|Domodedovo]] [sezonski]) *[[Transavia]] ([[Rotterdam]] [sezonski]) *[[Travel Service Airlines]] ([[Prag]] [sezonski]) *[[Ukraine International Airlines]] ([[Kijev]] [sezonski])<ref>{{Cite web |title=Timetable - Ukraine International Airlines |url=http://www.flyuia.com/eng/timetable.html?&lang=en |access-date=2014-07-26 |archive-date=2013-08-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130817071357/http://www.flyuia.com/eng/timetable.html?&lang=en |dead-url=yes }}</ref> *[[Vueling Airlines]] ([[Barcelona]] [sezonski - početak 23. lipnja]) *[[Wind Rose Aviation]] ([[Kijev]]) *[[XL Airways France]] ([[Pariz]] [sezonski]) == Planovi za proširenje == [[Datoteka:Zračna luka Split.jpg|mini|240px|Ulaz u Zračnu luku Split.]] [[Datoteka:Croatia Airlines at Split Airport.JPG|mini|240px|[[Airbus A320]] Croatia Airlinesa na pisti Zračne luke Split.]] [[Datoteka:Split airport and Ciovo from air.jpg|mini|240px|Zračna luka Split i nasuprot nje [[Mastrinka (Trogir)|Mastrinka]] i [[Arbanija]] na [[Čiovo|Čiovu]].]] [[Datoteka:Split Airport terminal interior.jpg|mini|240px|Unutršnjost [[Terminal zračne luke|terminala]] splitske zračne luke.]] U posljednjih nekoliko godina ljetni vrhunac aktivnosti u zračnoj luci pozivao je na proširenje kapaciteta zračne luke. Glavnina remontnih radova provodit će se u Splitu počevši u jesen 2009. i trajati do 2014. godine. Do 2014., Resnik će imati proširen [[Terminal zračne luke|terminal]], s 4 [[avio-most]]a. Izgradit će se nova, veća [[Zračna luka#Platforma|stajanka]], jer postojeća nije dovoljna. Proširenje zračne luke Split će se dogoditi u 2 faze. * Prva faza, 2009.-2011. ** Proširenje [[Zračna luka#Platforma|rampe zračne luke]] za 45.000 m² ** Kupnja zemlje od [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|hrvatskog ratnog zrakoplovstva]]. * Druga faza, 2012.-2014. ** Izgradnja novih 25.000 m² [[Terminal zračne luke|terminala zračne luke]] s 4 [[avio-most]]a ** Dodavanje nove [[Zračna luka#Rulnice|rulne staze]], paralelno s [[Zračna luka#Uzletno-sletna staza|uzletno-sletnom stazom]] ** Izgradnja 85.000 m² [[Zračna luka#Platforma|rampe zračne luke]] == Promet == {| class="toccolours sortable" border="1" cellpadding="3" style="border-collapse:collapse" |+ ''Promet zračne luke Split'' <ref name=stat/> |- bgcolor=lightgrey !width="100"|Godina !width="150"|Putnici !width="150"|Teret |- !2000. |540.603 |1.452 |- !2001. |568.625 |1.214 |- !2002. |617.005 |956 |- !2003. |698.128 |931 |- !2004. |778.771 |981 |- !2005. |934.049 |877 |- !2006. |1.095.852 |1.459 |- !2007. |1.190.551 |1.482 |- !2008. |1.203.778 |1.081 |- !2009. |1.115.099 |- ! 2010. |1.219.741 |- ! 2011. |1.300.381 |- ! 2012. |1.425.749 |- ! 2013. |1.581.734 |- ! 2014.* |550.844 |} * ''Za 2014. godinu su podatci zaključno sa 30. lipnja'' == Povezano == * [[Popis zračnih luka u Hrvatskoj]] == Izvori == {{Izvori}} == Galerija == <gallery> Datoteka:ATC tower at Split Airport.jpg|Kontrolni toranj zračnog prometa. Datoteka:Traffic at Split Airport.jpg|Promet u splitskoj zračnoj luci. Datoteka:New apron at Split Airport.jpg|Nova [[Zračna luka#Platforma|stajanka]] splitske zračne luke. Datoteka:Split Airport apron.jpg|[[Zračna luka#Platforma|Platforma]] zračne luke. Datoteka:New airport ramp - lower level, Split Airport.jpg|Nova [[Zračna luka#Platforma|rampa]] zračne luke - niža razina. Datoteka:Air traffic control tower at Split Airport.jpg|Kontrolni toranj zračne luke </gallery> == Vanjske veze == {{Commonscat|Split Airport}} * [http://www.split-airport.hr/hr/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150708102720/http://www.split-airport.hr/hr/ |date=2015-07-08 }} {{Hr icon}}{{eng oznaka}} {{Zračne luke u Hrvatskoj}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Aerodromi u Hrvatskoj|Split]] [[Kategorija:Promet u Splitu]] [[Kategorija:Promet u Trogiru]] [[Kategorija:Kaštela]] [[Kategorija:Građevine u Splitu]] [[Kategorija:Građevine u Trogiru]] rv6cnfb3e4tas5dkq4e56vk35bp4hvz Rudolf Fizir 0 1470534 42587579 42357968 2026-05-05T00:28:29Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Zrakoplovstvo u Hrvatskoj]] → [[Kategorija:Avijacija u Hrvatskoj]] 42587579 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Rudolf Fizir | slika = | veličina = 180 px | opis_slike = | pseudonim = | datum_rođenja = [[13. siječnja]] [[1891]]. | datum_smrti = [[11. studenog]] [[1960]]. | nacionalnost = [[Hrvat]] | poznat_po = Konstruktor [[zrakoplov]]a | zanimanje = Aerotehnički [[inženjer]] }} '''Fizir Rudolf''' ([[Ludbreg]], [[13. siječnja]] [[1891]]. - [[Zagreb]], [[11. studenog]] [[1960]].), [[Hrvatska|hrvatski]] najpoznatiji i najdjelotvorniji konstruktor [[zrakoplov]]a. == Rani život i početak karijere == Rođen je [[13. siječnja]] [[1891.]] u podravskom gradiću Ludbregu, kao drugo od četvero djece Mije i Valentine Fizir. Po završetku osnovne škole u Ludbregu, upisuje se u Obrtnu školu u Zagrebu. Od [[1906.]] ili [[1907.]] upućen je u višu srednju tehničku školu u [[Bečko Novo Mjesto|Bečkom Novom Mjestu]], a potom na Tehnički fakultet u [[Toulouse]]u u [[Francuska|Francuskoj]]. Godine [[1911.]] ili [[1912.]] napušta Toulouse i odlazi u [[Wismar]] u sjevernoj [[Njemačka|Njemačkoj]], na obali [[Baltik]]a, gdje upisuje aerotehničku inženjersku akademiju. Svoj prvi [[zrakoplov]] konstruirao je još kao student [[1913.]], no konstrukcija toga sportskog dvokrilca ostaje u nacrtima. Uskoro je počeo [[Prvi svjetski rat]], a Fizir, kao daroviti apsolvent, u rujnu 1914. radi u tvornici zrakoplova [[Fokker]] u Schwerinu. Godine [[1915.]] polaže završni ispit i stječe diplomu aerotehničkog inženjera. Kada je Anthony Fokker krenuo u izgradnju podružnice svoje tvrtke u [[Mađarska|Mađarskoj]], zadaću uhodavanja proizvodnje u budimpeštanskom MAG-u dobio je mladi Fizir. U Mađarskoj radi od travnja do rujna [[1916.]] te se potom vraća u Njemačku i radi kao konstruktor u tvrtki Hansa und Brandenburg Flugzeugwerken u [[Brandenburg]]u kraj [[Berlin]]a. U srpnju je konstruktor u tvrtki Hansa-Lloyd-Werk u istom gradu, a tu je dočekao i sam kraj rata. Nakon poraza Centralnih sila od studenoga [[1918.]] Fizir radi u autoindustriji u tvrtki Steyer Automobilwerke u Settinu, gdje stječe značajna iskustva na motorima s unutarnjim izgaranjem. Godine [[1920.]] vraća se u domovinu i rodni Ludbreg. Fizir nalazi posao u [[Novi Sad|Novom Sadu]], središtu zrakoplovstva nove države. Radi u Vazduhoplovnoj komandi (poslije 1. zrakoplovni puk), gdje je, od svibnja iste godine, na dužnosti šefa "Vazduhoplovnog odseka". Fizir svoje zrakoplove gradi u dvorištu obiteljske kuće u [[Petrovaradin]]u, o svom trošku i bez razumijevanja vlasti. == Kućni zrakoplovi == Njegova je kućna radionica s vremenom narasla te će dobiti konstrukcijski ured u kojem će uz njega stasati brojni mladi zrakoplovni inženjeri i konstruktori. Tijekom rada u 1. zrakoplovnom puku, od [[1921.]] po nacrtima Rudolfa Fizira rade se sustavne preinake trofejnih vojnih zrakoplova tipa Brandenburg, kojih je izgrađeno više od stotinu. Rezultat pregradnje bio je izvanredan pa se krenulo u serijsku proizvodnju Fizirovih malih Brandenburga kao prvih domaćih zrakoplova. Ukupno je proizvedeno stotinjak lakih školskih dvokrilaca koji su dobili oznaku ŠB-1 (Školski Brandenburg), a prvi je primjerak iz Ikarusa izišao u ožujku [[1924.]] Godinu dana prije, [[1923]]., Fizir u suradnji s Austrijancem Josipom Micklom u Petrovaradinu gradi prototip [[Jedrilica (zrakoplov)|jedrilice]] Fizir-Mickl moderne koncepcije. Potom, 1925., gradi prototip zrakoplova [[Fizir F1]] s [[motor]]om Maibach od 260 KS. To je bio prvi u potpunosti domaći zrakoplov. Bio je toliko dobre aerodinamike da je u rujnu 1927. odnio prvu nagradu na natjecanju Male Antante i [[Poljska|Poljske]], i to u kategoriji zrakoplova s motorima iznad 400 KS. Serijski je tih zrakoplova u raznim inačicama proizvedeno više od 50 komada. Proizvedeno je i pet [[hidroavion]]a oznake F1M, po- kretanih motorom Jupiter od 420 KS, a nalazimo ih i pod imenom Veliki Fizir. U privatnoj radionici u Petrovaradinu [[1929.]] izgrađen je prototip školskog dvosjeda označenog U.N. (Univerzalni Nastavni) s motorom [[Mercedes]] D.II snage 120 KS. Pokazao se izvrsnim pa je usvojen kao osnovni školski tip Jugoslavenskoga kraljevskog aerokluba. Proizveden je u nizu serija s raznim motorima u više od 190 primjeraka, a nalazimo ga pod imenom Fizir N (Nastavni), a poslije Fizir FN. Godine 1930. proizveden je u varijanti s plovcima za slijetanje na vodene površine, pod nazivom FN-Hidro, u seriji od pet primjeraka. Do danas je u Tehničkom muzeju u Zagrebu sačuvan samo jedan, koji je obnovljen. Iste godine Rudolf Fizir je konstruirao svoju prvu amfibiju naziva Fizir Vega, s petocilindričnim zvjezdastim motorom Walter-Vega iznenađujuće male snage od 85 KS. To je bio prvi domaći amfibijski zrakoplov u povijesti. Fizir svoje hidro- avione i amibije gradi vođen idejom o povezivanju svih [[jadran]]skih otoka hidroavionskim linijama te izradi mreže uzletišta na Jadranu. == Tehnička služba == Na zahtjev VVKJ-a, u Zmaju je krajem [[1933.]] godine izrađen prototip Fizirova prijelaznog školskog zrakoplova FP-2 (Fizir prijelazni - 2) s motorom snage 420 KS, koji nalazimo i pod imenom Fizir-Stankov. Godine [[1933.]] skupina konstruktora na čelu s Fizirom počinje s izradom projekta školskog zrakoplova PVT za prijelaznu lovačku obuku. Iz njega je razvijena [[1938.]] jednosjedna inačica naziva [[Rogožarski R-100]]. Oba su zrakoplova građena u velikim serijama. Potom je Fizir [[1935.]] konstruirao moderni jednomotorni trosjedni monoplan turističke namjene, sa zatvorenom kabinom. Zrakoplov je bio iznimne aerodinamike, a pokretan je motorom Walter 120/135 KS. Iako izvrstan, Fizir FT (turistički) nije doživio serijsku proizvodnju zbog nedostatka interesa za tom vrstom letjelica u vremenu nadolazećeg svjetskog sukoba. Do [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] izrađuje i prvi domaći sportski zrakoplov zatvorene kabine, naziva Fizir-I.A.F. U travnju 1936. Fizir napušta radno mjesto šefa Vazduhoplovnog odseka i postaje tehničkim ravnateljem tvornice Ikarus u [[Zemun]]u. Po izbijanju Drugog svjetskog rata [[1941.]] godine, seli u Zagreb, gdje je primljen u djelatni sastav [[Zrakoplovstvo NDH|Vojnog zrakoplovstva NDH]] s činom potpukovnika. Dana [[25. studenog]] 1941. postaje glavarom tehničkog ureda i šefom tehničke službe [[HRZ]]-a. Radi na tehničkom ustrajanju i opremanju zrakoplovstva, te pokretanju proizvodnje zrakoplova u Hrvatskoj. Njegovi zrakoplovi FP-2 građeni su u Rumi, a započeta serija završena je tek nakon pada NDH. Tijekom Drugog svjetskog rata, pri Tehničkom fakultetu u Zagrebu osnovao je Zavod za projektiranje zrakoplova, gdje je predavao gradnju zrakoplova kao izvanredni predavač. Fizir je kraj rata dočekao na dužnosti šefa tehnike u činu pukovnika HRZ-a. [[1946.]] znanstveni je suradnik Instituta za naučna istraživanja u Zagrebu. Potom se zaposlio u Industrijskom projektnom zavodu u Zagrebu. Tu je osnovao vrlo uspješnu tvornicu motorkotača TMZ, koja je opet [[1952.]] godine preseljena u Beograd. Iste je godine konstruktor Fizir umirovljen zbog bolesti. No, ni u mirovini nije mirovao. Obavlja posao inspektora građanskog zrakoplovstva, konstruira novi sportski zrakoplov te gradi četverosjednu amfibiju FA-2. Amfibija je, kao i prethodna, imala deplasmanski [[trup zrakoplova|trup]] i potisni [[Propeler zrakoplova|propeler]], a pokretana je motorom Lycoming od 185 KS. Izgrađena je u Aerotehničkom zavodu Hrvatske [[1960.]] godine, a jedini primjerak je korišten u crikveničkom aeroklubu. Umire [[11. studenog]] u Zagrebu od [[upala pluća|upale pluća]]. Međunarodna zrakoplovna federacija (Fédération Aéronautique Internationale) posmrtno mu iste godine dodjeljuje uglednu prestižnu diplomu Paul Tissandier za ukupan doprinos svjetskom zrakoplovstvu. == Povezano == [[Zrakoplovi Fizir]] == Izvori == {{hrvatski vojnik}} [[Kategorija:Hrvatski zrakoplovci|Fizir, Rudolf]] [[Kategorija:Biografije, Ludbreg|Fizir, Rudolf]] [[Kategorija:Avijacija u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Konstruktori aviona]] s6hnjxs4fd89xw0zb3xnlf359b3ybww 42587599 42587579 2026-05-05T00:31:28Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Hrvatski zrakoplovci]] → [[Kategorija:Hrvatski avijatičari]] 42587599 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Rudolf Fizir | slika = | veličina = 180 px | opis_slike = | pseudonim = | datum_rođenja = [[13. siječnja]] [[1891]]. | datum_smrti = [[11. studenog]] [[1960]]. | nacionalnost = [[Hrvat]] | poznat_po = Konstruktor [[zrakoplov]]a | zanimanje = Aerotehnički [[inženjer]] }} '''Fizir Rudolf''' ([[Ludbreg]], [[13. siječnja]] [[1891]]. - [[Zagreb]], [[11. studenog]] [[1960]].), [[Hrvatska|hrvatski]] najpoznatiji i najdjelotvorniji konstruktor [[zrakoplov]]a. == Rani život i početak karijere == Rođen je [[13. siječnja]] [[1891.]] u podravskom gradiću Ludbregu, kao drugo od četvero djece Mije i Valentine Fizir. Po završetku osnovne škole u Ludbregu, upisuje se u Obrtnu školu u Zagrebu. Od [[1906.]] ili [[1907.]] upućen je u višu srednju tehničku školu u [[Bečko Novo Mjesto|Bečkom Novom Mjestu]], a potom na Tehnički fakultet u [[Toulouse]]u u [[Francuska|Francuskoj]]. Godine [[1911.]] ili [[1912.]] napušta Toulouse i odlazi u [[Wismar]] u sjevernoj [[Njemačka|Njemačkoj]], na obali [[Baltik]]a, gdje upisuje aerotehničku inženjersku akademiju. Svoj prvi [[zrakoplov]] konstruirao je još kao student [[1913.]], no konstrukcija toga sportskog dvokrilca ostaje u nacrtima. Uskoro je počeo [[Prvi svjetski rat]], a Fizir, kao daroviti apsolvent, u rujnu 1914. radi u tvornici zrakoplova [[Fokker]] u Schwerinu. Godine [[1915.]] polaže završni ispit i stječe diplomu aerotehničkog inženjera. Kada je Anthony Fokker krenuo u izgradnju podružnice svoje tvrtke u [[Mađarska|Mađarskoj]], zadaću uhodavanja proizvodnje u budimpeštanskom MAG-u dobio je mladi Fizir. U Mađarskoj radi od travnja do rujna [[1916.]] te se potom vraća u Njemačku i radi kao konstruktor u tvrtki Hansa und Brandenburg Flugzeugwerken u [[Brandenburg]]u kraj [[Berlin]]a. U srpnju je konstruktor u tvrtki Hansa-Lloyd-Werk u istom gradu, a tu je dočekao i sam kraj rata. Nakon poraza Centralnih sila od studenoga [[1918.]] Fizir radi u autoindustriji u tvrtki Steyer Automobilwerke u Settinu, gdje stječe značajna iskustva na motorima s unutarnjim izgaranjem. Godine [[1920.]] vraća se u domovinu i rodni Ludbreg. Fizir nalazi posao u [[Novi Sad|Novom Sadu]], središtu zrakoplovstva nove države. Radi u Vazduhoplovnoj komandi (poslije 1. zrakoplovni puk), gdje je, od svibnja iste godine, na dužnosti šefa "Vazduhoplovnog odseka". Fizir svoje zrakoplove gradi u dvorištu obiteljske kuće u [[Petrovaradin]]u, o svom trošku i bez razumijevanja vlasti. == Kućni zrakoplovi == Njegova je kućna radionica s vremenom narasla te će dobiti konstrukcijski ured u kojem će uz njega stasati brojni mladi zrakoplovni inženjeri i konstruktori. Tijekom rada u 1. zrakoplovnom puku, od [[1921.]] po nacrtima Rudolfa Fizira rade se sustavne preinake trofejnih vojnih zrakoplova tipa Brandenburg, kojih je izgrađeno više od stotinu. Rezultat pregradnje bio je izvanredan pa se krenulo u serijsku proizvodnju Fizirovih malih Brandenburga kao prvih domaćih zrakoplova. Ukupno je proizvedeno stotinjak lakih školskih dvokrilaca koji su dobili oznaku ŠB-1 (Školski Brandenburg), a prvi je primjerak iz Ikarusa izišao u ožujku [[1924.]] Godinu dana prije, [[1923]]., Fizir u suradnji s Austrijancem Josipom Micklom u Petrovaradinu gradi prototip [[Jedrilica (zrakoplov)|jedrilice]] Fizir-Mickl moderne koncepcije. Potom, 1925., gradi prototip zrakoplova [[Fizir F1]] s [[motor]]om Maibach od 260 KS. To je bio prvi u potpunosti domaći zrakoplov. Bio je toliko dobre aerodinamike da je u rujnu 1927. odnio prvu nagradu na natjecanju Male Antante i [[Poljska|Poljske]], i to u kategoriji zrakoplova s motorima iznad 400 KS. Serijski je tih zrakoplova u raznim inačicama proizvedeno više od 50 komada. Proizvedeno je i pet [[hidroavion]]a oznake F1M, po- kretanih motorom Jupiter od 420 KS, a nalazimo ih i pod imenom Veliki Fizir. U privatnoj radionici u Petrovaradinu [[1929.]] izgrađen je prototip školskog dvosjeda označenog U.N. (Univerzalni Nastavni) s motorom [[Mercedes]] D.II snage 120 KS. Pokazao se izvrsnim pa je usvojen kao osnovni školski tip Jugoslavenskoga kraljevskog aerokluba. Proizveden je u nizu serija s raznim motorima u više od 190 primjeraka, a nalazimo ga pod imenom Fizir N (Nastavni), a poslije Fizir FN. Godine 1930. proizveden je u varijanti s plovcima za slijetanje na vodene površine, pod nazivom FN-Hidro, u seriji od pet primjeraka. Do danas je u Tehničkom muzeju u Zagrebu sačuvan samo jedan, koji je obnovljen. Iste godine Rudolf Fizir je konstruirao svoju prvu amfibiju naziva Fizir Vega, s petocilindričnim zvjezdastim motorom Walter-Vega iznenađujuće male snage od 85 KS. To je bio prvi domaći amfibijski zrakoplov u povijesti. Fizir svoje hidro- avione i amibije gradi vođen idejom o povezivanju svih [[jadran]]skih otoka hidroavionskim linijama te izradi mreže uzletišta na Jadranu. == Tehnička služba == Na zahtjev VVKJ-a, u Zmaju je krajem [[1933.]] godine izrađen prototip Fizirova prijelaznog školskog zrakoplova FP-2 (Fizir prijelazni - 2) s motorom snage 420 KS, koji nalazimo i pod imenom Fizir-Stankov. Godine [[1933.]] skupina konstruktora na čelu s Fizirom počinje s izradom projekta školskog zrakoplova PVT za prijelaznu lovačku obuku. Iz njega je razvijena [[1938.]] jednosjedna inačica naziva [[Rogožarski R-100]]. Oba su zrakoplova građena u velikim serijama. Potom je Fizir [[1935.]] konstruirao moderni jednomotorni trosjedni monoplan turističke namjene, sa zatvorenom kabinom. Zrakoplov je bio iznimne aerodinamike, a pokretan je motorom Walter 120/135 KS. Iako izvrstan, Fizir FT (turistički) nije doživio serijsku proizvodnju zbog nedostatka interesa za tom vrstom letjelica u vremenu nadolazećeg svjetskog sukoba. Do [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] izrađuje i prvi domaći sportski zrakoplov zatvorene kabine, naziva Fizir-I.A.F. U travnju 1936. Fizir napušta radno mjesto šefa Vazduhoplovnog odseka i postaje tehničkim ravnateljem tvornice Ikarus u [[Zemun]]u. Po izbijanju Drugog svjetskog rata [[1941.]] godine, seli u Zagreb, gdje je primljen u djelatni sastav [[Zrakoplovstvo NDH|Vojnog zrakoplovstva NDH]] s činom potpukovnika. Dana [[25. studenog]] 1941. postaje glavarom tehničkog ureda i šefom tehničke službe [[HRZ]]-a. Radi na tehničkom ustrajanju i opremanju zrakoplovstva, te pokretanju proizvodnje zrakoplova u Hrvatskoj. Njegovi zrakoplovi FP-2 građeni su u Rumi, a započeta serija završena je tek nakon pada NDH. Tijekom Drugog svjetskog rata, pri Tehničkom fakultetu u Zagrebu osnovao je Zavod za projektiranje zrakoplova, gdje je predavao gradnju zrakoplova kao izvanredni predavač. Fizir je kraj rata dočekao na dužnosti šefa tehnike u činu pukovnika HRZ-a. [[1946.]] znanstveni je suradnik Instituta za naučna istraživanja u Zagrebu. Potom se zaposlio u Industrijskom projektnom zavodu u Zagrebu. Tu je osnovao vrlo uspješnu tvornicu motorkotača TMZ, koja je opet [[1952.]] godine preseljena u Beograd. Iste je godine konstruktor Fizir umirovljen zbog bolesti. No, ni u mirovini nije mirovao. Obavlja posao inspektora građanskog zrakoplovstva, konstruira novi sportski zrakoplov te gradi četverosjednu amfibiju FA-2. Amfibija je, kao i prethodna, imala deplasmanski [[trup zrakoplova|trup]] i potisni [[Propeler zrakoplova|propeler]], a pokretana je motorom Lycoming od 185 KS. Izgrađena je u Aerotehničkom zavodu Hrvatske [[1960.]] godine, a jedini primjerak je korišten u crikveničkom aeroklubu. Umire [[11. studenog]] u Zagrebu od [[upala pluća|upale pluća]]. Međunarodna zrakoplovna federacija (Fédération Aéronautique Internationale) posmrtno mu iste godine dodjeljuje uglednu prestižnu diplomu Paul Tissandier za ukupan doprinos svjetskom zrakoplovstvu. == Povezano == [[Zrakoplovi Fizir]] == Izvori == {{hrvatski vojnik}} [[Kategorija:Hrvatski avijatičari|Fizir, Rudolf]] [[Kategorija:Biografije, Ludbreg|Fizir, Rudolf]] [[Kategorija:Avijacija u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Konstruktori aviona]] 3ox0yzlmomqvetififtbq2rjizn5b4e Aerodrom Zadar 0 1470852 42587491 42400496 2026-05-04T15:35:01Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Zračna luka Zadar]] na [[Aerodrom Zadar]] 42400496 wikitext text/x-wiki {{Infookvir aerodrom | ime = Zračna luka Zadar | izvorno ime = | izvorno ime-a = | izvorno ime-r = | slika = Zadar Airport Logo.svg | slika-širina = 150px | slika2 = Zadar airport terminal croatia.JPG | slika2-širina = 250px | opis2 = | IATA = ZAD | ICAO = LDZD | lokacijska karta= Hrvatska | lokacijska karta opis=Zračna luka na zemljovidu Hrvatske | latd=44|latm=06|lats=30|latNS=N | longd=15|longm=20|longs=48|longEW=E | vrsta = Civilni aerodrom | vlasnik = Republika Hrvatska 55%, Zadarska županija 20%, Grad Zadar 20%, Općina Zemunik Donji 5%. | operater = Zračna luka Zadar | grad = Zadar, Hrvatska | lokacija = | visina-f = 289 | visina-m = 88 | koordinate = {{Coord|44|06|30|N|015|20|48|E|region:HR-13_type:airport|display=title,inline}} | website = [http://www.zadar-airport.hr/hr// Službena stranica] | metar-visina = | metar-staza = | staza1-broj = 04/22 | staza1-dužina-f = 6.561 | staza1-dužina-m = 2.000 | staza1-površina = asfalt | staza2-broj = 14/32 | staza2-dužina-f = 8.202 | staza2-dužina-m = 2.500 | staza2-površina = beton | h1-broj = | h1-dužina-f = | h1-dužina-m = | h1-površina = | h2-broj = | h2-dužina-f = | h2-ldužina-m = | h2-površina = | stat-god = 2013. | stat1-naziv = Broj putnika | stat1-podatak = 472572 | stat2-naziv = | stat2-podatak = | fusnota = Statistika sa stranica zadarske zračne luke<ref name=stat>[http://www.zadar-airport.hr/statistika-prometa Statistika - Zracna luka Zadar]</ref> }} [[Datoteka:Airport Zadar.jpg|mini|desno|Pogled iz zraka na Zračnu luku Zadar]] '''Zračna luka Zadar''' (IATA identifikacijski kod '''ZAD''') jedna je od devet [[Zračna luka|zračnih luka]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Utemeljena je [[1968.]] godine u blizini naselja [[Zemunik Donji]] i udaljena je 7&nbsp;[[Kilometar|km]] istočno od [[Zadar|Zadra]]. Nalazi se na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 88&nbsp;m. Najveći je zrakoplovni centar u Hrvatskoj. Radi svoje dvije [[Uzletno-sletna staza|uzletno-sletne staze]] (u okomitim odnosima) u mogućnosti je prihvaćati zrakoplove bez obzira na vremenske uvijete. Specijaliziran za prihvat i održavanje vatrogasnih zrakoplova ([[Canadair CL-215|Canadaira]] i [[Air Tractor AT-802|Air traktora]]) kojima je ujedno i matična luka. Ujedno je i baza Hrvatskoga ratnoga zrakoplovstva ovlaštena za izobrazbu i trening profesionalnih pilota. Opremljena je sljedećom opremom: [[Mil Mi-8|Mi-8]], [[Mil Mi-17|Mi-17]], [[Air Tractor AT-802|AT-802]], [[Pilatus PC-9|PC-9]], [[Zlin Z-242|Zlin 242]], [[Bell 206|Bell-206B-3]]. U sklopu Zračne luke Zadar djeluje i Lufthansina škola letenja ''InterCockpit''. Tijekom [[Domovinski rat|srpske agresije na Hrvatsku]] zračna luka je u potpunosti devastirana. Obnovljena Zračna luka Zadar u vlasništvu je [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] s udjelom 55%, [[Zadarska županija|Zadarske županije]] s 20%, grada [[Zadar|Zadra]] s 20%, te općine [[Zemunik Donji]] s 5%. Zračna luka Zadar je važan čimbenik u povezivanju sjeverne [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Lika|Like]] s ostalim dijelovima Hrvatske i svijeta, te važan čimbenik za Hrvatsko ratno zrakoplovstvo. Zbog uspostave novih zračnih linija početkom [[2007.]] godine dodatno je proširena zgrada putničkog terminala, čime je Zračna luka Zadar osposobljena za prihvat daleko većeg broja putnika. Od [[2008.]] godine posjeduje i VIP terminal, te je time postala omiljena zračna luka bogatim gostima koji anonimno privatnim zrakoplovima posjećuju Hrvatsku. == Zračne linije i odredišta == [[Croatia Airlines]]: Pula, Zagreb, Frankfurt, Munich, Paris, Zürich [[DanubeWings]]: Bratislava [[EuroLOT]]: Gdansk, Warsaw-Chopin [[Germanwings]]: Cologne/Bonn, Stuttgart [[InterSky]]: Friedrichshafen, Zürich [[Lufthansa]]: Berlin-Tegel [[Air Dolomiti]]: Munich [[Lufthansa Regional]]: Munich [[Lufthansa Regional]]: Düsseldorf [[Malmö Aviation]]: Ängelholm, Billund, Göteborg, Kalmar, Odense [[Ryanair]]: Baden-Baden, Billund, Brussels-Charleroi, East Midlands, Frankfurt-Hahn, London-Stansted, Marseille, Oslo-Rygge, Stockholm-Skavsta, Weeze [[Ukraine International Airlines]]: Kiev, Lviv == Promet == {| class="toccolours sortable" border="1" cellpadding="3" style="border-collapse:collapse" |+ ''Promet zračne luke Zadar''<ref>http://www.zadar-airport.hr/statistika-prometa</ref> |- bgcolor=lightgrey !width="100"|Godina !width="150"|Putnici !width="150"|Teret [t] |- |1976. |146.000 |­­­– |- |2001. |39.244 |­­­– |- |2002. |49.949 |7.379 |- |2003. |69.876 |11.698 |- |2004. |65.853 |58.889 |- |2005. |86.857 |257.658 |- |2006. |65.423 |23.614 |- |2007. |119.449 |13.652 |- |2008. |157.978 |3.963 |- |2009. |215.868 |337.919 |- |2010. |272.675 |15.975 |- |2011. |284.980 |19.457 |- |2012. |371.256 |10.516 |- |2013. |472.572 |17.267 |- |2014.* |169.251 |3.425 |} *''Za 2014. godinu su podatci zaključno s 30. lipnja'' == Planovi za proširenje == U [[2012.]] godini započinje se s proširenjem uzletno-sletnih staza i povećanjem putničke zgrade. == Povezano == * [[93. zrakoplovna baza Zadar]] * [[Popis zračnih luka u Hrvatskoj]] == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Zadar Airport}} * [http://www.zadar-airport.hr/ Zračna luka Zadar] {{Zračne luke u Hrvatskoj}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Aerodromi u Hrvatskoj|Zadar]] [[Kategorija:Promet u Zadru]] [[Kategorija:Građevine u Zadru]] plmgu97nxi138d4tpbw2ebfv6ke7q1p Avionska nesreća kraj Zagreba 1976. 0 1471322 42587580 42551734 2026-05-05T00:28:32Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Zrakoplovstvo u Hrvatskoj]] → [[Kategorija:Avijacija u Hrvatskoj]] 42587580 wikitext text/x-wiki {{Coord|45|53|33|N|16|18|38|E|region:HR-01_type:event|display=title}} [[Datoteka:1976zagfir.png|mini|250px|Zračni koridori iznad Hrvatske 1976., i prikaz rute leta '''BA 476''' (crveno) i '''JP 550''' (zeleno)]] [[Datoteka:Spomenik poginulima u zrakoplovnoj nesreći 1976 Mirogoj srpanj 2008.jpg|mini|250px|Grob nekih od poginulih putnika na zagrebačkom [[Mirogoj]]u]] '''Zrakoplovna nesreća iznad [[Vrbovec|Vrbovca]]''' pokraj [[Zagreb]]a dogodila se [[10. rujna]] [[1976.]] godine. To je najveća i najteža [[zrakoplovstvo|zrakoplovna nesreća]] koja se dogodila u [[hrvatska|hrvatskom]] [[zračni prostor|zračnom prostoru]] i jedna od većih u svijetu. Nesreća se dogodila kada se zrakoplov [[British Airways]]a [[Hawker Siddeley Trident|Hawker Siddeley Trident 3B]], na letu 476 s [[london]]skog aerodroma [[Heathrow]] prema zračnoj luci [[Međunarodna zračna luka Yeşilköy|Yeşilköy]], [[Istanbul]], sudario u zraku sa zrakoplovom [[Inex-Adria Aviopromet]]a [[Douglas DC-9|Douglasom DC-9]] na letu 550 sa [[Zračna luka Split|splitske zračne luke]] prema zračnoj luci [[Zračna luka Köln-Bonn|Köln-Bonn]] (tadašnja [[Zapadna Njemačka]]). Nesreća se dogodila u 11:14 sati, a poginulo je svih 176 putnika i članova posade obaju zrakoplova. == Izvori == * {{eng oznaka}} [http://www.aaib.gov.uk/cms_resources.cfm?file=/9-1982%20G-AWZT%20and%20YU-AJR.pdf Završno izvješće o nesreći (9/1982)]( {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120602000729/http://www.aaib.gov.uk/cms_resources.cfm?file=%2F9-1982%20G-AWZT%20and%20YU-AJR.pdf |date=2012-06-02 }}) - 2. istražna komisija Saveznog odbora za prijevoz i telekomunikacije ** [http://www.aaib.gov.uk/cms_resources.cfm?file=/9-1982%20G-AWZT%20and%20YU-AJR%20Appendices.pdf Annexes]( {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120602000737/http://www.aaib.gov.uk/cms_resources.cfm?file=%2F9-1982%20G-AWZT%20and%20YU-AJR%20Appendices.pdf |date=2012-06-02 }}) * {{eng oznaka}} [http://www.aaib.gov.uk/cms_resources.cfm?file=/5-1977%20G-AWZT%20%20and%20YU-AJR.pdf izvješće o nesreći (5/1977)]( {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120602000316/http://www.aaib.gov.uk/cms_resources.cfm?file=%2F5-1977%20G-AWZT%20%20and%20YU-AJR.pdf |date=2012-06-02 }}) - Savezno izvršno vijeće - Savezna uprava za civilnu zračnu plovidbu Savezni komitet za promet i veze ** [http://www.aaib.gov.uk/cms_resources.cfm?file=/5-1977%20G-AWZT%20and%20YU-AJR%20Append.pdf Annexes]( {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120601205859/http://www.aaib.gov.uk/cms_resources.cfm?file=%2F5-1977%20G-AWZT%20and%20YU-AJR%20Append.pdf |date=2012-06-01 }}) * [http://www.vjesnik.com/html/2006/09/09/Clanak.asp?r=tem&c=4 ''Razvoj tehnologije povećao sigurnost u zraku'', Vjesnik, 9. rujna 2006.]{{Dead link|date=January 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * {{jezikk|en}} [http://aviation-safety.net/database/record.php?id=19760910-0 Izvješće Aviation Safety Network za let British Airways 476] * {{jezikk|en}} [http://aviation-safety.net/database/record.php?id=19760910-1 Izvješće Aviation Safety Network za let Inex-Adria Avropromet 550] {{Commonscat|1976 Zagreb mid-air collision}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:1976.]] [[Kategorija:Avionske nesreće]] [[Kategorija:Katastrofe u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Socijalistička Republika Hrvatska]] [[Kategorija:Saobraćajna historija Hrvatske]] [[Kategorija:Avijacija u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Promet u Zagrebu]] [[Kategorija:Historija Zagreba]] ngqcf4gfjyaxpgmlij9ceith1nj3aas 42588018 42587580 2026-05-05T11:37:11Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Zrakoplovna nesreća kraj Zagreba 1976.]] na [[Avionska nesreća kraj Zagreba 1976.]] 42587580 wikitext text/x-wiki {{Coord|45|53|33|N|16|18|38|E|region:HR-01_type:event|display=title}} [[Datoteka:1976zagfir.png|mini|250px|Zračni koridori iznad Hrvatske 1976., i prikaz rute leta '''BA 476''' (crveno) i '''JP 550''' (zeleno)]] [[Datoteka:Spomenik poginulima u zrakoplovnoj nesreći 1976 Mirogoj srpanj 2008.jpg|mini|250px|Grob nekih od poginulih putnika na zagrebačkom [[Mirogoj]]u]] '''Zrakoplovna nesreća iznad [[Vrbovec|Vrbovca]]''' pokraj [[Zagreb]]a dogodila se [[10. rujna]] [[1976.]] godine. To je najveća i najteža [[zrakoplovstvo|zrakoplovna nesreća]] koja se dogodila u [[hrvatska|hrvatskom]] [[zračni prostor|zračnom prostoru]] i jedna od većih u svijetu. Nesreća se dogodila kada se zrakoplov [[British Airways]]a [[Hawker Siddeley Trident|Hawker Siddeley Trident 3B]], na letu 476 s [[london]]skog aerodroma [[Heathrow]] prema zračnoj luci [[Međunarodna zračna luka Yeşilköy|Yeşilköy]], [[Istanbul]], sudario u zraku sa zrakoplovom [[Inex-Adria Aviopromet]]a [[Douglas DC-9|Douglasom DC-9]] na letu 550 sa [[Zračna luka Split|splitske zračne luke]] prema zračnoj luci [[Zračna luka Köln-Bonn|Köln-Bonn]] (tadašnja [[Zapadna Njemačka]]). Nesreća se dogodila u 11:14 sati, a poginulo je svih 176 putnika i članova posade obaju zrakoplova. == Izvori == * {{eng oznaka}} [http://www.aaib.gov.uk/cms_resources.cfm?file=/9-1982%20G-AWZT%20and%20YU-AJR.pdf Završno izvješće o nesreći (9/1982)]( {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120602000729/http://www.aaib.gov.uk/cms_resources.cfm?file=%2F9-1982%20G-AWZT%20and%20YU-AJR.pdf |date=2012-06-02 }}) - 2. istražna komisija Saveznog odbora za prijevoz i telekomunikacije ** [http://www.aaib.gov.uk/cms_resources.cfm?file=/9-1982%20G-AWZT%20and%20YU-AJR%20Appendices.pdf Annexes]( {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120602000737/http://www.aaib.gov.uk/cms_resources.cfm?file=%2F9-1982%20G-AWZT%20and%20YU-AJR%20Appendices.pdf |date=2012-06-02 }}) * {{eng oznaka}} [http://www.aaib.gov.uk/cms_resources.cfm?file=/5-1977%20G-AWZT%20%20and%20YU-AJR.pdf izvješće o nesreći (5/1977)]( {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120602000316/http://www.aaib.gov.uk/cms_resources.cfm?file=%2F5-1977%20G-AWZT%20%20and%20YU-AJR.pdf |date=2012-06-02 }}) - Savezno izvršno vijeće - Savezna uprava za civilnu zračnu plovidbu Savezni komitet za promet i veze ** [http://www.aaib.gov.uk/cms_resources.cfm?file=/5-1977%20G-AWZT%20and%20YU-AJR%20Append.pdf Annexes]( {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120601205859/http://www.aaib.gov.uk/cms_resources.cfm?file=%2F5-1977%20G-AWZT%20and%20YU-AJR%20Append.pdf |date=2012-06-01 }}) * [http://www.vjesnik.com/html/2006/09/09/Clanak.asp?r=tem&c=4 ''Razvoj tehnologije povećao sigurnost u zraku'', Vjesnik, 9. rujna 2006.]{{Dead link|date=January 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * {{jezikk|en}} [http://aviation-safety.net/database/record.php?id=19760910-0 Izvješće Aviation Safety Network za let British Airways 476] * {{jezikk|en}} [http://aviation-safety.net/database/record.php?id=19760910-1 Izvješće Aviation Safety Network za let Inex-Adria Avropromet 550] {{Commonscat|1976 Zagreb mid-air collision}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:1976.]] [[Kategorija:Avionske nesreće]] [[Kategorija:Katastrofe u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Socijalistička Republika Hrvatska]] [[Kategorija:Saobraćajna historija Hrvatske]] [[Kategorija:Avijacija u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Promet u Zagrebu]] [[Kategorija:Historija Zagreba]] ngqcf4gfjyaxpgmlij9ceith1nj3aas NK Horvati 1975 0 1471618 42587548 6810383 2026-05-04T21:31:35Z ~2026-27119-96 349054 Hr člaak - ažuriranje 42587548 wikitext text/x-wiki {{nogometni klub | ime kluba = NK Horvati 1975 | slika = | puno ime = Nogometni klub Horvati 1975 | nadimak = | godina osnivanja = [[1975.]] | igralište = NK Horvati | navijači = | kapacitet stadiona = 500 | direktor = | predsjednik = Stjepan Slunjski<ref>[http://www.mojatvrtka.net/nk-horvati-1975/ www.mojatvrtka.net: NK Horvati 1975]</ref> | trener = | liga = | sezona = | plasman = | pattern_la1= |pattern_b1=_unknown |pattern_ra1= | leftarm1=FFFFFF |body1=FFFFFF |rightarm1=FFFFFF |shorts1=FFFFFF |socks1=FFFFFF | pattern_la2=|pattern_b2=_unknown |pattern_ra2= | leftarm2=FFFFFF |body2=FFFFFF |rightarm2=FFFFFF |shorts2=FFFFFF |socks2=FFFFFF }} '''NK Horvati 1975''' je [[nogomet]]ni klub iz naselja [[Horvati]] u gradu [[Zagreb]]u. == Izvori == {{izvori}} {{mrva-nogomet-klub-hrvatska}} {{DEFAULTSORT:Horvati 1975, NK}} [[Kategorija:Fudbalski ili nogometni klubovi u Gradu Zagrebu]] 68rypmkupxhzemgjd4kwclcs5v9pluo 42587550 42587548 2026-05-04T21:35:46Z ~2026-27119-96 349054 /* */ Klub ugašen 42587550 wikitext text/x-wiki {{nogometni klub | ime kluba = NK Horvati 1975 | slika = | puno ime = Nogometni klub Horvati 1975 | nadimak = | godina osnivanja = [[1975.]] | igralište = NK Horvati | navijači = | kapacitet stadiona = 500 | direktor = | predsjednik = | trener = | liga = | sezona = | plasman = | pattern_la1= |pattern_b1=_unknown |pattern_ra1= | leftarm1=FFFFFF |body1=FFFFFF |rightarm1=FFFFFF |shorts1=FFFFFF |socks1=FFFFFF | pattern_la2=|pattern_b2=_unknown |pattern_ra2= | leftarm2=FFFFFF |body2=FFFFFF |rightarm2=FFFFFF |shorts2=FFFFFF |socks2=FFFFFF }} '''NK Horvati 1975''' je [[nogomet]]ni klub iz naselja [[Horvati]] u gradu [[Zagreb]]u. == Izvori == {{izvori}} {{mrva-nogomet-klub-hrvatska}} {{DEFAULTSORT:Horvati 1975, NK}} [[Kategorija:Fudbalski ili nogometni klubovi u Gradu Zagrebu]] ktwtcf5t56g4qb1ejw7jmucla5n8iwx Dragutin Novak 0 1472078 42587600 42263123 2026-05-05T00:31:31Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Hrvatski zrakoplovci]] → [[Kategorija:Hrvatski avijatičari]] 42587600 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Penkala 1910 1.JPG|mini|Replika [[Eduard Slavoljub Penkala|penkalinog]] [[zrakoplov]]a iz [[1910.]] godine]] '''Dragutin Karlo Novak''' ([[Zagreb]], [[16. veljače]] [[1892]]. - Zagreb, [[31. listopada]] [[1978]].), prvi hrvatski [[pilot]]. Dragutin Karlo Novak poletio je, prvi u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], avionom konstruktora [[Slavoljub Eduard Penkala|Slavoljuba Penkale]] [[22. lipnja|22]]. / [[23. lipnja]] [[1910]]. godine s vojnog vježbališta u Črnomercu (Kajzerica), u Zagrebu. Kasnije, avion se, prilikom jednog Novakovog leta 20. listopada 1910., oštetio i Penkala je odustao od daljnjih istraživanja. Ipak, to je bio prvi let avionom na motorni pogon u Hrvatskoj i time Dragutin Novak postaje prvim hrvatskim pilotom u povijesti. Dragutin Novak, rođen je u Zagrebu u Ilici 19. Rano je ostao bez roditelja, tako da je brigu o njemu preuzela teta. Osnovnu školu završio je u Krajiškoj ul. u Zagrebu, odlazi u konvikt u [[Tropava|Tropavu]] ([[Šleska]]) gdje završava mehaničarski zanat za preciznu [[Mehanika|mehaniku]]. Odlazi sestri u [[Budimpešta|Budimpeštu]] gdje 1910. prisustvuje natjecanju aviona. Kratko iza toga vraća se u Zagreb i zapošljava kod Slavoljuba Penkale koji u to vrijeme radi na konstrukciji aviona i postaje mu desna ruka kod izrade i ispitivanja letnih osobina, sve do prvog leta u Hrvatskoj, te do konačnog odustajanja Penkale od daljnjih radova na avionu. Na poziv, prelazi k fotografu i poduzetniku Mihajlu Merćepu, koji je u međuvremenu također izgradio hangar pored Penkalina i doveo u Zagreb braću Slovence, [[Edvard Rusjan|Edvarda]] i [[Josip Rusjan|Joška Rusjana]] koji su uz financijsku pomoć Merćepa počeli graditi svoj avion (inače, unatoč dojmu koji se stekao u dijelu javnosti, uglavnom njegovom zaslugom, sam Mihajlo Merćep nije nikada letio, niti bio konstruktorom ili sl., već poduzetnikom koji je želio iskoristiti slavu Edvarda Rusjana i kasnije Dragutina Novaka, na vrijeme uvidjevši budućnost [[Zrakoplovstvo|zrakoplovstva]]). Novak im se pridružio i pomagao pri izradi aviona. Avionom je krajem 1910. godine Edvard Rusjan poletio na probni let iznad Zagreba. Nakon pogibje Edvarda Rusjana 1911. u [[Beograd]]u, Novak radi s Joškom Rusjanom na više verzija Rusjanovog (sada: Merćep-Rusjanovog) aviona i bitno unapređuje dotadanje [[Komande leta|komande]] za dubinsko i postranično upravljanje "na ruksak", osmišljavanjem i izradom volana za bočno upravljanje dubinom i nagibom, te mnoga druga poboljšanja. Novak je na jednom od tih aviona pobijedio 20. i 21. kolovoza [[1911]]. na Drugom avijatičarskom natjecanju u Budimpešti. Letio je i u Zagrebu, [[Osijek]]u, Budimpešti, a 5. svibnja [[1912]]. pobjeđuje i na aeromitingu u [[Graz]]u gdje doživljava pad. Napušta ga slavohlepni gazda Merćep, ostavivši ga bez skrbi u bolnici, i tu se njihova suradnja prekida. Novak nakon izlaska iz bolnice radi u tvornici Puch. Vraća se u Hrvatsku [[1913]]. i zapošljava kao moto-mehaničar u Velikom Ravnu kod [[Križevci|Križevaca]]. Koncem [[1914]]. (1. listopada), odlazi u vojsku i nakon kraćeg vojevanja u pješadiji (gdje biva odlikovan), prebacuju ga u avijaciju [[Austro-ugarska|Austro-Ugarske monarhije]]. Za pilotske zasluge dobio je Zlatnu medalju za hrabrost, Srebrnu medalju prve klase, titulu Feldpilota i Križ s vijencem. Od [[1916]]. nakon ranjavanja prilikom borbenog leta (kada je nakon eksplozije granate pored aviona, oglušio na lijevo uho), postavljen je za učitelja letenja u najznačajnijoj vojno-pilotskoj školi Monarhije u Bečkome Novome Mjestu. Ima pilotske dozvole vojnog i civilnog pilota. Po završetku [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] odbio je ostati u Austrijskoj vojsci i vraća se u Veliki Raven obitelji (supruzi Anđeli r. Pongrac i tek rođenoj kćerki Nevenki, kasnije dobivaju i kćer Dešu). Prestaje trajno letjeti, tako da se više nikada nije vinuo u zrak niti kao putnik. Seli se s obitelji u [[Križevci|Križevce]] gdje kratko radi u paromlinu, vraća se zatim u Zagreb na Anatomski institut Medicinskog fakulteta, a [[1923.]] ponovno radi u Križevcima u gradskoj Munjari-elektrani. Osniva [[1927]]. u Križevcima vlastito autoprijevozno poduzeće, autobus i taksi prijevoz putnika. Nakon [[1945.]] ostaje bez autoparka i zapošljava se [[1948.]] kao ravnatelj Gradskog autobusnog poduzeća u Križevcima. Slijedeće, [[1949.]] do umirovljenja [[1954.]] radi na Poljoprivrednom tehnikumu u Križevcima. Nakon 50 godina, [[1970]].g., vraća se u rodni Zagreb s obitelji, gdje [[31. listopada]] [[1978]]. umire u 86. godini života. Nakon 1918.godine, sustavno je narednih 60 godina prešućivan njegov doprinos povijesti hrvatskoga zrakoplovstva. Zalaganjem obitelji i entuzijasta, konačno je njegov doprinos vrednovan uvrštavanjem u [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatsku enciklopediju LZMK]] (7. tom), a uskoro se očekuje i njegovo uvrštavanje u [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža|Hrvatski biografski leksikon]]. O njemu je snimljena i prikazana dokumentarna TV emisija "[http://www.vjesnik.com/Pdf/2000%5C01%5C26%5C22A22.PDF Dragutin Novak - prvi hrvatski letač]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}" [[2000.]] godine, a pored aerodroma Lučko postoji ulica s njegovim imenom (zaslugom ing. Borisa Puhlovskog pisca knjige o Dragutinu Novaku iz 1995.). Najkompletnije djelo o povijesti hrvatskog zrakoplovstva i doprinosu Dragutina Novaka, napisala je [[2001.]] Zlata Klapčić pod naslovom "Posrtanje u nebo - povijest rane avijacije u Hrvatskoj". Grad [[Križevci]] odužio mu se postavom spomen-ploče na kući u kojoj je živio i radio, nazvavši susjedno šetalište imenom Dragutina Novaka te nazvavši njegovim imenom Aeroklub. Na svojoj rodnoj kući u dvorištu zgrade u Ilici 19. u Zagrebu još nema spomen-ploču. Predstojeća proslava 100. obljetnice prvoga leta u Hrvatskoj 2010. godine, prilika je za ispravak i te, posljednje nepravde. Genijalni konstruktor i izumitelj [[Slavoljub Eduard Penkala|Slavoljub Penkala]] i prvi hrvatski pilot Dragutin Novak, nerazdvojan je dvojac u pionirskim počecima razvoja hrvatskog zrakoplovstva motornim avionima, oni su svojevrsna naša braća [[Braća Wright]]. <!-- Članke ne potpisujemo Miljenko Blašković --> == Literatura == * [[Boris Puhlovski]]: Hrvatski Ikar, Zagreb 1995. * Zlata Klapčić: Posrtanje u nebo, Pula 2001. * Hrvatska enciklopedija, 7. tom * Dokumenti austrijskog ratnog arhiva, Beč * Zvučni zapis razgovora s Dragutinom Novakom, obitelj Novak 1976. == Vanjske veze == * [http://www.zrakoplovstvo.net/pov/pov.html E-zine "Zrakoplovstvo.net"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060208183656/http://www.zrakoplovstvo.net/pov/pov.html |date=2006-02-08 }} * [http://www.aeroklub.hr/zanimljivosti Aeroklub Virovitica - zanimljivosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070221112548/http://www.aeroklub.hr/zanimljivosti/ |date=2007-02-21 }} * [http://www.krizevci.net/hr/html/novak.html Stranica grada Krizevaca] * [http://www.selcom.hr/gp/0205/tmp.php?go=03007 Glas Podravine i Prigorja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070825052901/http://www.selcom.hr/gp/0205/tmp.php?go=03007 |date=2007-08-25 }} * [http://www.mdc.hr/krizevci/povijest.htm Gradski muzej Križevci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061111022103/http://www.mdc.hr/krizevci/povijest.htm |date=2006-11-11 }} * [http://www.aeroklub-zagreb.hr/sport.html Aeroklub Zagreb - najveći sportski dometi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070529231002/http://www.aeroklub-zagreb.hr/sport.html |date=2007-05-29 }} * [http://www.bodulo.com/didyouknow.htm Jeste li znali?] * [http://www.gradri.hr/dokumenti/prezentacija-promet.pdf Prvi motorni let u Hrvatskoj - prezentacija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070610103418/http://www.gradri.hr/dokumenti/prezentacija-promet.pdf |date=2007-06-10 }} * [http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/12prosinac/1217%20BracaWright.html HRT arhiva - Prvi let u Hrvatskoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061220171139/http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/12prosinac/1217%20BracaWright.html |date=2006-12-20 }} * [http://www.croatia.hr/English/Penkala/Inovacije.aspx Croatian National Tourist Board] * [http://www.cursor.hr/zzts/ostvarenja.htm Zagrebacko zrakoplovno tehnički savez] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070928044411/http://www.cursor.hr/zzts/ostvarenja.htm |date=2007-09-28 }} * [http://www.petrol.si/letna_porocila/1997/info/o-podjetju/letno-porocilo1997/rusjan/index.slo.htm Na krilih slovenske ustvarjalnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070603041057/http://www.petrol.si/letna_porocila/1997/info/o-podjetju/letno-porocilo1997/rusjan/index.slo.htm |date=2007-06-03 }} * [http://www.vjesnik.com/Pdf/2000%5C01%5C26%5C22A22.PDF Prošlost u sadašnjosti HTV - emisija o Dragutinu Novaku]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{DEFAULTSORT:Novak, Dragutin}} [[Kategorija:Hrvatski avijatičari]] [[Kategorija:Biografije, Zagreb]] aaujie8cme9sanatjdt88a05qr97lbh Razgovor:Aerodrom Dubrovnik 1 1472724 42587475 5632297 2026-05-04T15:33:19Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Razgovor:Zračna luka Dubrovnik]] na [[Razgovor:Aerodrom Dubrovnik]] 5632297 wikitext text/x-wiki {{razgovor zaglavlje}} hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7 Razgovor:Aerodrom Pula 1 1473209 42587483 5632874 2026-05-04T15:34:00Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Razgovor:Zračna luka Pula]] na [[Razgovor:Aerodrom Pula]] 5632874 wikitext text/x-wiki {{razgovor zaglavlje}} hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7 Razgovor:Aerodrom Osijek 1 1473960 42587479 5634035 2026-05-04T15:33:40Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Razgovor:Zračna luka Osijek]] na [[Razgovor:Aerodrom Osijek]] 5634035 wikitext text/x-wiki {{razgovor zaglavlje}} hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7 Razgovor:Aerodrom Sveti Jeronim Split 1 1474597 42587489 5634970 2026-05-04T15:34:41Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Razgovor:Zračna luka Split]] na [[Razgovor:Aerodrom Sveti Jeronim Split]] 5634970 wikitext text/x-wiki {{razgovor zaglavlje}} hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7 Kategorija:Ratna mornarica NDH 14 1474865 42587740 8000056 2026-05-05T02:30:03Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Oružane snage NDH]] → [[Kategorija:Oružane snage Nezavisne Države Hrvatske]] 42587740 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} [[Kategorija:Oružane snage Nezavisne Države Hrvatske]] [[Kategorija:Ratna mornarica po državama|NDH]] qmt0dw31qqvix91ye3d1d91v1ieysfn Kategorija:Oružane snage Nezavisne Države Hrvatske 14 1474910 42587737 11044493 2026-05-05T02:29:56Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kategorija:Oružane snage NDH]] na [[Kategorija:Oružane snage Nezavisne Države Hrvatske]] bez ostavljanja preusmjerenja: (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]]) 11044493 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} [[Kategorija:Nezavisna Država Hrvatska]] [[Kategorija:Hrvatska vojna povijest|NDH]] [[Kategorija:Vojska po državama|NDH]] qyrvho0laj4abmxrtg6brpq2du9mp30 42587756 42587737 2026-05-05T02:31:15Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Hrvatska vojna povijest]] → [[Kategorija:Hrvatska vojna historija]] 42587756 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} [[Kategorija:Nezavisna Država Hrvatska]] [[Kategorija:Hrvatska vojna historija|NDH]] [[Kategorija:Vojska po državama|NDH]] eqz25vy84thfzapcosihz69z37z76v9 Razgovor:Aerodrom Zadar 1 1476062 42587493 5637062 2026-05-04T15:35:02Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Razgovor:Zračna luka Zadar]] na [[Razgovor:Aerodrom Zadar]] 5637062 wikitext text/x-wiki {{razgovor zaglavlje}} hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7 Razgovor:Avionska nesreća kraj Zagreba 1976. 1 1476531 42588020 5637703 2026-05-05T11:37:11Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Razgovor:Zrakoplovna nesreća kraj Zagreba 1976.]] na [[Razgovor:Avionska nesreća kraj Zagreba 1976.]] 5637703 wikitext text/x-wiki {{razgovor zaglavlje}} hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7 Kategorija:Hrvatski avijatičari 14 1478053 42587584 40896447 2026-05-05T00:28:44Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Zrakoplovstvo u Hrvatskoj]] → [[Kategorija:Avijacija u Hrvatskoj]] 42587584 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Avijacija u Hrvatskoj|Zrakoplovci]] [[Kategorija:Hrvati po zanimanju|Zrakoplovci]] [[Kategorija:Avijatičari]] lejtv6vsbwtozf1feri8twsg22wsg2h 42587585 42587584 2026-05-05T00:29:36Z Edgar Allan Poe 29250 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Avijatičari|Avijatičari]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Avijatičari po nacionalnosti|Avijatičari po nacionalnosti]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42587585 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Avijacija u Hrvatskoj|Zrakoplovci]] [[Kategorija:Hrvati po zanimanju|Zrakoplovci]] [[Kategorija:Avijatičari po nacionalnosti]] fnzary16qknm85fxsedju4y5no1uok7 42587598 42587585 2026-05-05T00:31:27Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kategorija:Hrvatski zrakoplovci]] na [[Kategorija:Hrvatski avijatičari]] bez ostavljanja preusmjerenja: (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]]) 42587585 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Avijacija u Hrvatskoj|Zrakoplovci]] [[Kategorija:Hrvati po zanimanju|Zrakoplovci]] [[Kategorija:Avijatičari po nacionalnosti]] fnzary16qknm85fxsedju4y5no1uok7 Kategorija:Avijacija u Hrvatskoj 14 1478054 42587578 42516870 2026-05-05T00:28:28Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kategorija:Zrakoplovstvo u Hrvatskoj]] na [[Kategorija:Avijacija u Hrvatskoj]] bez ostavljanja preusmjerenja: (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]]) 42516870 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|Aviation in Croatia}} [[Kategorija:Saobraćaj u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Avijacija po državama|Hrvatska]] 7a2izh524wwv0ohzxqn5wsn36pk16c4 Kategorija:Austro-Ugarska u Prvom svjetskom ratu 14 1478062 42587752 7635431 2026-05-05T02:31:01Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Hrvatska vojna povijest]] → [[Kategorija:Hrvatska vojna historija]] 42587752 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Prvi svjetski rat po državama|Austro-Ugarska]] [[Kategorija:Austro-Ugarska|Prvi svjetski rat]] [[Kategorija:Hrvatska vojna historija]] [[Kategorija:Mađarska vojna historija]] [[Kategorija:Hrvatska povijest 1790.-1918.]] 8dxf6rxnbd237phsijn4sd938zkmty1 Kategorija:Sport u Makedoniji 14 1478161 42587914 41858641 2026-05-05T03:05:29Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Severna Makedonija]] → [[Kategorija:Sjeverna Makedonija]] 42587914 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|Sports in the Republic of Macedonia}} [[Kategorija:Sjeverna Makedonija]] [[Kategorija:Sport po državama|Makedonija]] 8ku9tjpk1ol5j236fylgqbeeseut5xl Kategorija:Hrvatske bitke 14 1479567 42587754 5680745 2026-05-05T02:31:08Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Hrvatska vojna povijest]] → [[Kategorija:Hrvatska vojna historija]] 42587754 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Hrvatska vojna historija]] [[Kategorija:Bitke po državama]] 5v14em7gzcmzcngffs9r9g961qm3x77 Suad Hamzić 0 1502503 42587617 42431354 2026-05-05T00:33:36Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Piloti JNA]] → [[Kategorija:Piloti Jugoslavenske narodne armije]] 42587617 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna osoba |ime= Suad Hamzić |slika= |opis= |veličina=150px |datum rođenja= {{birth date|1945|7|16|df=y}} |mjesto rođenja= [[Sarajevo]], {{zas|SFRJ}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|DF Jugoslavija]] |datum smrti= {{death date and age|2019|5|2|1945|7|16|df=y}} |mjesto smrti= [[Mostar]], {{zas|BiH}} [[Bosna i Hercegovina]] |nacionalnost= [[Jugoslaveni|Jugoslaven]] |puno ime= Suad Hamzić |nadimak= |supruga= |suprug= |titule = |knjige= Letačke priče Suada Hamzića |služba= [[1963]] — [[1993]]. |čin= [[Datoteka:Pukovnik JNA.jpg|35px]] [[Pukovnik]] |ratovi= |bitke= |vojska= [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|19px]] [[Jugoslavenska narodna armija]] |rod= [[Datoteka:Jrvpvo.jpg|19px]] [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]] |jedinice= 352. IAE (izviđačka avijacijska eskadrila) Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva |zapovijedao= |odlikovanja= }} '''Suad Hamzić''' ([[16. 7.]] [[1945]], [[Sarajevo]] - [[2. 5.]] [[2019]], [[Mostar]]), penzionisani vojni pilot i [[pukovnik]] [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA). == Biografija == Pukovnik Suad Hamzić je rođen 16. 7. 1945. godine u Sarajevu. Otac mu je bio obućar, a majka domaćica.<ref name="ts1">{{Cite web|title=Pilot JNA o Jugoslaviji: Nikada nije bilo ovako plemenite zemlje, niti će je ikada biti|url=http://tangosix.rs/2015/13/02/pilot-jna-o-jugoslaviji-nikada-nije-bilo-ovako-plemenite-zemlje-niti-ce-je-ikada-biti/|author=Petar Vojinović|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=tangosix.rs|format=|work=|pages=|day=|month=|year=13. 2. 2015|access-date=2. 8. 2015|archive-url=|archive-date=|quote=}}</ref> Završio je srednju vojnu školu [[Josip Broz Tito|Maršal Tito]] [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva]] (JRZ) u [[Mostar]]u,<ref name="ts2">{{Cite web|title=Letačke priče Suada Hamzića: Kako smo preleteli američku 6. flotu|url=http://tangosix.rs/2013/23/05/letacke-price-suada-hamzica-kako-smo-preleteli-americku-6-flotu/|author=Petar Vojinović|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=tangosix.rs (Vazduhoplovni portal Srbije)|format=|work=|pages=|day=|month=|year=23. 5. 2013|access-date=6. 8. 2014|archive-url=|archive-date=|quote=}}</ref> a zatim je u jesen [[1963.]] primljen u Vazduhoplovnu vojnu akademiju JRZ-a u [[Zadar|Zadru]], koju je pohađao do [[1966.]] godine.<ref name="specijalac">{{Cite web|title=Intervju sa Suadom Hamzićem nekadašnim pilotom JRV|url=http://www.specijalac.net/6700/intervju-sa-suadom-hamzicem-nekadasnim-pilotom-jrv.html|authorlink=|last=Hasečić|first=Armin|coauthors=|editor=|publisher=tangosix.rs|format=|work=|pages=|day=|month=|year=3. 8. 2013|access-date=2. 8. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924110829/http://www.specijalac.net/6700/intervju-sa-suadom-hamzicem-nekadasnim-pilotom-jrv.html|archive-date=2015-09-24|quote=}}</ref> Prvo službovanje nakon akademije bilo mu je u 352. IAE (izviđačka avijacijska eskadrila) Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva. Letio je na [[F-84 Thunderjet]]u, [[F-86 Sabre]]u i svim verzijama [[MiG-21]] koje je JNA imala u službi. Pukovnik Hamzić je tokom karijere bio stacioniran na zagrebačkom [[Zračna luka Zagreb|Plesu]], vojnom [[Zračna luka Batajnica|Aerodromu Batajnica]] kod [[Beograd]]a i [[bihać]]kom vojnom aerodromu Željava. Sredinom jula [[1968.]] završio je preobuku na prvoj verziji lovca MiG-21 F-13 koju je primilo JRZ. Završio je Komandno-štabnu akademiju JRZ (1975—77). [[1977.]] godine pukovnik Hamzić je bio poslat u [[Velika Britanija|Veliku Britaniju]], gdje je [[1978.]] završio [[RAF Staff College, Bracknell|RAF Staff College]]. U septembru [[1980.]] godine upućen je u [[Sjedinjene Američke Države]] radi evaluacije lovca [[Northrop F-5|F-5]], tj. verzije F-5F i F-5E, kao i prototipa izviđačke verzije RF-5E. Od septembra [[1986.]] do septembra [[1990.]] godine pukovnik Hamzić je vršio dužnost vojnog izaslanika Oružanih snaga [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] u [[Turska|Turskoj]].<ref name="ts2"/> Bio je nastavnik letenja u JRZ-u.<ref name="specijalac"/> Penzionisan je sa činom pukovnika 31. 5. 1993. godine sa 48 godina života.<ref name="ts2"/> [[2013.]] godine pukovnik Hamzić je u svojim letačkim memoarima, koje je u nastavcima objavio ''tangosix.rs'' (''Vazduhoplovni portal Srbije''), pisao o susretima s [[NLO]]-ima, te je dočaravao odnos vojske SFR Jugoslavije prema tom fenomenu. Pukovnik Hamzić je imao prvi susret sa NLO-om u proljeće [[1972.]] godine kada je sa dvosjedom MiG-21 poletio na rutinsko izviđanje vremena. Drugi susret je imao nekoliko mjeseci kasnije, a treći, noćni, susret sa NLO-om je imao krajem [[1973.]] ili početkom [[1974.]] godine kada je bio na trenažnom noćnom let na visini od oko 5.000 metara.<ref name="jl">{{Cite web|title=MEMOARI PILOTA JNA Moja tri susreta s NLO-ima iznad SFRJ: 'Blještavi objekt je lebdio...'|url=http://www.jutarnji.hr/memoari-pilota-jna--moja-tri-susreta-s-nlo-iznad-sfrj/1169956/|author=|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Jutarnji list|format=|work=|pages=|day=|month=|year=3. 3. 2014|access-date=6. 8. 2014|archive-url=|archive-date=|quote=}}</ref><br/> Umro je [[2.5.|2. maja]] [[2019]]. u [[Mostar]]u, [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], nakon srčanog udara u 73. godini života. == Reference == {{reflist}} {{Lifetime|1945||Hamzić, Suad}} [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Oficiri JNA]] [[Kategorija:Piloti Jugoslavenske narodne armije]] jd891538cam3m6et3xvu4p8c73juayu Milan Maček 0 1502536 42587606 42358991 2026-05-05T00:32:14Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Piloti OSRH]] → [[Kategorija:Piloti Oružanih snaga Republike Hrvatske]] 42587606 wikitext text/x-wiki Možete dodati kakvo je naređenje Milan Maček dao posadama helikoptera JNA tog 27.6.1991. godine. Kada je na brisanom prostoru iznad Iga (Ljubljana) pogođen helikopter. {{Infookvir vojna osoba |ime= Milan Maček |slika= |opis= |veličina=150px |datum rođenja= [[1947]] (dob: 66-67) |mjesto rođenja= [[Čakovec]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]] |datum smrti= |mjesto smrti= |nacionalnost= [[Hrvati|Hrvat]] |puno ime= |nadimak= |supruga= Marija Maček |suprug= |titule = |knjige= |služba= [[1967]] - [[1991]] (JNA)<br>[[1991]] - [[1993]] (HV) |čin= [[Datoteka:Pukovnik JNA.jpg|45px]] [[Pukovnik]] (JNA)<br>[[Datoteka:Brigadir.jpg|35px]] [[Brigadir]] (HV) |ratovi= |bitke= |vojska= [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|25px]] [[Jugoslavenska narodna armija]]<br>[[Datoteka:Seal of the Armed Forces of Croatia.png|25px]] [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatska vojska]] |rod= [[Datoteka:Jrvpvo.jpg|25px]] [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]]<br>[[Datoteka:Seal of Croatian Air Force.png|20px]] [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Hrvatsko ratno zrakoplovstvo]] |jedinice= |zapovijedao= |odlikovanja= }} '''Milan Maček''' ([[1947]], [[Čakovec]]), penzionisani pilot [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatske vojske]] i [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]], te kasnije civilni pilot [[Croatia Airlines]]a. == Biografija == [[Brigadir]] Milan Maček je rođen [[1947]] godine u Čakovcu. [[1962]] godine, nakon završenog osnovnog obrazovanja, brigadir Maček je ostvario svoj san i upisao srednju vojnu školu [[Josip Broz Tito|Maršal Tito]] [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstvo]] (JRZ) u [[Mostar]]u. Od 11.000 kandidata, samo je 140 ušlo u uži izbora, a upisano je oko 110 kandidata. Pilota je tih godina u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]] nedostajalo, pa je od samog starta srednjoškolski program brigadira Mačeka bio pojačan i ubrzan. Po završetku gimnazije, školovanje je nastavio na Vazduhoplovnoj vojnoj akademiji JRZ-a u Mostaru. [[1967]] godine u [[Pula|Puli]] je diplomirao kao pilot - lovac. Po završetku školovanja bio je upućen u [[Titograd]], u lovačku eskadrilu u kojoj je u početku letio na lovcu [[F-86 Sabre]]. U svijetu pilota bila je stvar prestiža letjeti na tom zrakoplovu, a brigadir Maček je imao čast i priliku upravljati F-86 sa samo 19 godina života. Tijekom svoje karijere u JRZ-u letio je na [[Soko G-2 Galeb]]u, [[Soko J-21 Jastreb]]u, [[Soko J-22 Orao|Soko J-22 Orlu]], a kraće je vrijeme letio i na [[MiG-21|MiG-u 21]].<ref name="međimurje">{{Cite web|title=Umirovljeni pilot Milan Maček: Jastrebom na NLO!|url=http://www.medjimurje.hr/clanak/2979/2012-05-29/umirovljeni-pilot-milan-macek-jastrebom-na-nlo|author=Željka Drljić|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=List Međimurje|format=|work=|pages=|day=|month=|year=30. 5. 2012|access-date=7. 8. 2014|archive-url=http://archive.isoNenm|archive-date=7. 8. 2014|quote=}}</ref> U jesen [[1974]] godine brigadir Maček je imao bliski susret sa [[NLO]]-om na 4.000 metara upravljajući svojim Soko J-21 Jastrebom u sklopu lovačke eskadrile Titograd.<ref name="međimurje"/><ref name="vl">{{Cite web|title=Bivši vojni pilot: U Jastrebu sam jurio za NLO-om iznad Dubrovnika|url=http://www.vecernji.hr/hrvatska/bivsi-vojni-pilot-u-jastrebu-sam-jurio-za-nlo-om-iznad-dubrovnika-393253|author=Petar Grubišić|authorlink=|first=|coauthors=Andreja Šmitran, Anja Brknjač|editor=|publisher=Večernji list|format=|work=|pages=|day=|month=|year=1. 4. 2012|access-date=7. 8. 2014|archive-url=http://archive.is468XO|archive-date=7. 8. 2014|quote=}}</ref><ref name="sd">{{Cite web|title=JNA PROTIV NLO-a Hrvatski piloti proganjali "marsovce"|url=http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/168802/Default.aspx|author=Denis Krnić|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Slobodna Dalmacija|format=|work=|pages=|day=|month=|year=25. 3. 2012|access-date=7. 8. 2014|archive-url=http://archive.isOgjvZ|archive-date=7. 8. 2014|quote=}}</ref> U Titogradu je bio zamjenik komandira eskadrile.<ref name="jl">{{Cite web|title=Kapetan Maček za NEDJELJNI otkriva strašne događaje koji su ga uvjerili kako je JNA zataškavala letove NLO-a iznad Jadrana|url=http://www.jutarnji.hr/template/article/article-print.jsp?id=1018606|author=Tomislav Novak|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Jutarnji list|format=|work=|pages=|day=|month=|year=1. 4. 2012|access-date=7. 8. 2014|archive-url=http://archive.isNXArD|archive-date=7. 8. 2014|quote=}}</ref> Nakon letačke karijere počeo je raditi kao nastavnik letenja, te je pomogao podići nove generacije jugoslavenskih i stranih pilota. [[1975]] godine brigadir Maček se s obitelji doselio u [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Sloveniju]], u [[Brežice]] u kojima je ostao do [[1978]] godine. U međuvremenu je završio i višu akademiju JRZ-a, te je karijeru nastavio u Zagrebu, u komandi zapovjedništva korpusa. U tom dijelu karijere je, uz letački, obavljao i inspektorski posao vezan uz sigurnost letenja.<ref name="međimurje"/> Ratne [[1990-e]] su brigadira Mačeka zatekle u Zagrebu, na visokom položaju u zrakoplovstvu Jugoslavenske narodne armije (JNA). U trenutku [[Rat u Sloveniji|Rata u Sloveniji]] ima je čin [[pukovnik]]a i završenu generalsku školu JNA. Brigadir Maček se nakon procijene novonastale situacije u SFR Jugoslaviji odlučio na istupanje iz JNA. Bio je prvi među pilotima JRZ-a koji je to učinio i formalno. [[27. 6.]] [[1991]] godine, početak intervencije JNA u SR Sloveniji, je predao pisanu predstavku svojem starješini i time stavio na kocku svoju karijeru i sigurnost. Tada se nalazio u garnizonu na aerodromu [[Zračna luka Zagreb|Pleso]] i još se istog sata pročulo što je učinio. Reakcije na njegovu odluku o istupanju iz JNA su bile negativne: vojnici su ga prestali pozdravljati, bio je izopćen iz stožera, ispred njega su bile uklonjene sve informacije, te je bio preseljen u izolaciju u zgradu zrakoplovne škole i zapovjedništva JRZ-a u Maksimirskoj ulici u Zagrebu. Brigadiru Mačeku je naredna tri mjeseca bila uskraćena plaća, te je primao prijetnje telefonskim putem. Iz zgrade JRZ-a ga je izveo prijatelj liječnik u ambulantnim kolima, što je u tom trenutku bila najsigurnija varijanta. Obavještajnim kanalima se već na hrvatskoj strani pročulo što je brigadir Maček poduzeo, te je do njega došla osoba kojoj je potvrdio da želim prijeći u Hrvatsku vojsku (HV). U formiranje [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Hrvatskog ratnog zrakoplovstva]] (HRZ) bio je uključen od početka, te je bio neformalni zapovjednik četiri mjeseca, sve do imenovanja generala [[Imra Agotić|Imre Agotića]] zapovjednikom HRZ-a. Brigadir Maček je zajedno sa svojom suprugom Marijom pomagao u prelasku generala [[Anton Tus|Antona Tusa]] u HV, te je Marija Maček u dva navrata osobno donosila generalu Tusu poruke s najviše razine u njegov dom, s obzirom da je kontraobavještajne službe Jugoslavije nisu poznavale. Kao drugi čovjek HRZ-a, brigadir Maček se [[1992]] godine više nije vidio u takvom zrakoplovstvu, te se počeo pripremati za izlazak iz HV-a. Brigadir Maček je proveo 24 godine u JNA, te dvije godine u HV-u.<ref name="međimurje"/> U maju [[1993]] brigadir Maček je prešao u civilno zrakoplovstvo, tj. u Croatia Airlines. U Croatia Airlinesu je upravljao sa [[Boeing 737|Boeingom 737]], te je do [[2001]] godine preletio cijelu [[Europa|Europu]] i [[Bliski istok]]. Nakon umirovljenja 2001, pa sve do [[2011]] godine letio je na ugovore o djelu u raznim kompanijama i sveukupno premašio 10.000 sati leta.<ref name="međimurje"/> Brigadir Maček je oženjen za Mariju Maček sa kojom ima dvoje djece, sina Silvu i kćer Sandru.<ref name="međimurje"/> == Reference == {{reflist}} {{Lifetime|1947||Maček, Milan}} [[Kategorija:Biografije, Čakovec]] [[Kategorija:Oficiri JNA]] [[Kategorija:Piloti JNA]] [[Kategorija:Piloti Oružanih snaga Republike Hrvatske]] n4rertccqnpcchbekv9nkwgpeqiekyz 42587620 42587606 2026-05-05T00:33:45Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Piloti JNA]] → [[Kategorija:Piloti Jugoslavenske narodne armije]] 42587620 wikitext text/x-wiki Možete dodati kakvo je naređenje Milan Maček dao posadama helikoptera JNA tog 27.6.1991. godine. Kada je na brisanom prostoru iznad Iga (Ljubljana) pogođen helikopter. {{Infookvir vojna osoba |ime= Milan Maček |slika= |opis= |veličina=150px |datum rođenja= [[1947]] (dob: 66-67) |mjesto rođenja= [[Čakovec]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]] |datum smrti= |mjesto smrti= |nacionalnost= [[Hrvati|Hrvat]] |puno ime= |nadimak= |supruga= Marija Maček |suprug= |titule = |knjige= |služba= [[1967]] - [[1991]] (JNA)<br>[[1991]] - [[1993]] (HV) |čin= [[Datoteka:Pukovnik JNA.jpg|45px]] [[Pukovnik]] (JNA)<br>[[Datoteka:Brigadir.jpg|35px]] [[Brigadir]] (HV) |ratovi= |bitke= |vojska= [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|25px]] [[Jugoslavenska narodna armija]]<br>[[Datoteka:Seal of the Armed Forces of Croatia.png|25px]] [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatska vojska]] |rod= [[Datoteka:Jrvpvo.jpg|25px]] [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]]<br>[[Datoteka:Seal of Croatian Air Force.png|20px]] [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Hrvatsko ratno zrakoplovstvo]] |jedinice= |zapovijedao= |odlikovanja= }} '''Milan Maček''' ([[1947]], [[Čakovec]]), penzionisani pilot [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatske vojske]] i [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]], te kasnije civilni pilot [[Croatia Airlines]]a. == Biografija == [[Brigadir]] Milan Maček je rođen [[1947]] godine u Čakovcu. [[1962]] godine, nakon završenog osnovnog obrazovanja, brigadir Maček je ostvario svoj san i upisao srednju vojnu školu [[Josip Broz Tito|Maršal Tito]] [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstvo]] (JRZ) u [[Mostar]]u. Od 11.000 kandidata, samo je 140 ušlo u uži izbora, a upisano je oko 110 kandidata. Pilota je tih godina u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]] nedostajalo, pa je od samog starta srednjoškolski program brigadira Mačeka bio pojačan i ubrzan. Po završetku gimnazije, školovanje je nastavio na Vazduhoplovnoj vojnoj akademiji JRZ-a u Mostaru. [[1967]] godine u [[Pula|Puli]] je diplomirao kao pilot - lovac. Po završetku školovanja bio je upućen u [[Titograd]], u lovačku eskadrilu u kojoj je u početku letio na lovcu [[F-86 Sabre]]. U svijetu pilota bila je stvar prestiža letjeti na tom zrakoplovu, a brigadir Maček je imao čast i priliku upravljati F-86 sa samo 19 godina života. Tijekom svoje karijere u JRZ-u letio je na [[Soko G-2 Galeb]]u, [[Soko J-21 Jastreb]]u, [[Soko J-22 Orao|Soko J-22 Orlu]], a kraće je vrijeme letio i na [[MiG-21|MiG-u 21]].<ref name="međimurje">{{Cite web|title=Umirovljeni pilot Milan Maček: Jastrebom na NLO!|url=http://www.medjimurje.hr/clanak/2979/2012-05-29/umirovljeni-pilot-milan-macek-jastrebom-na-nlo|author=Željka Drljić|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=List Međimurje|format=|work=|pages=|day=|month=|year=30. 5. 2012|access-date=7. 8. 2014|archive-url=http://archive.isoNenm|archive-date=7. 8. 2014|quote=}}</ref> U jesen [[1974]] godine brigadir Maček je imao bliski susret sa [[NLO]]-om na 4.000 metara upravljajući svojim Soko J-21 Jastrebom u sklopu lovačke eskadrile Titograd.<ref name="međimurje"/><ref name="vl">{{Cite web|title=Bivši vojni pilot: U Jastrebu sam jurio za NLO-om iznad Dubrovnika|url=http://www.vecernji.hr/hrvatska/bivsi-vojni-pilot-u-jastrebu-sam-jurio-za-nlo-om-iznad-dubrovnika-393253|author=Petar Grubišić|authorlink=|first=|coauthors=Andreja Šmitran, Anja Brknjač|editor=|publisher=Večernji list|format=|work=|pages=|day=|month=|year=1. 4. 2012|access-date=7. 8. 2014|archive-url=http://archive.is468XO|archive-date=7. 8. 2014|quote=}}</ref><ref name="sd">{{Cite web|title=JNA PROTIV NLO-a Hrvatski piloti proganjali "marsovce"|url=http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/168802/Default.aspx|author=Denis Krnić|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Slobodna Dalmacija|format=|work=|pages=|day=|month=|year=25. 3. 2012|access-date=7. 8. 2014|archive-url=http://archive.isOgjvZ|archive-date=7. 8. 2014|quote=}}</ref> U Titogradu je bio zamjenik komandira eskadrile.<ref name="jl">{{Cite web|title=Kapetan Maček za NEDJELJNI otkriva strašne događaje koji su ga uvjerili kako je JNA zataškavala letove NLO-a iznad Jadrana|url=http://www.jutarnji.hr/template/article/article-print.jsp?id=1018606|author=Tomislav Novak|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Jutarnji list|format=|work=|pages=|day=|month=|year=1. 4. 2012|access-date=7. 8. 2014|archive-url=http://archive.isNXArD|archive-date=7. 8. 2014|quote=}}</ref> Nakon letačke karijere počeo je raditi kao nastavnik letenja, te je pomogao podići nove generacije jugoslavenskih i stranih pilota. [[1975]] godine brigadir Maček se s obitelji doselio u [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Sloveniju]], u [[Brežice]] u kojima je ostao do [[1978]] godine. U međuvremenu je završio i višu akademiju JRZ-a, te je karijeru nastavio u Zagrebu, u komandi zapovjedništva korpusa. U tom dijelu karijere je, uz letački, obavljao i inspektorski posao vezan uz sigurnost letenja.<ref name="međimurje"/> Ratne [[1990-e]] su brigadira Mačeka zatekle u Zagrebu, na visokom položaju u zrakoplovstvu Jugoslavenske narodne armije (JNA). U trenutku [[Rat u Sloveniji|Rata u Sloveniji]] ima je čin [[pukovnik]]a i završenu generalsku školu JNA. Brigadir Maček se nakon procijene novonastale situacije u SFR Jugoslaviji odlučio na istupanje iz JNA. Bio je prvi među pilotima JRZ-a koji je to učinio i formalno. [[27. 6.]] [[1991]] godine, početak intervencije JNA u SR Sloveniji, je predao pisanu predstavku svojem starješini i time stavio na kocku svoju karijeru i sigurnost. Tada se nalazio u garnizonu na aerodromu [[Zračna luka Zagreb|Pleso]] i još se istog sata pročulo što je učinio. Reakcije na njegovu odluku o istupanju iz JNA su bile negativne: vojnici su ga prestali pozdravljati, bio je izopćen iz stožera, ispred njega su bile uklonjene sve informacije, te je bio preseljen u izolaciju u zgradu zrakoplovne škole i zapovjedništva JRZ-a u Maksimirskoj ulici u Zagrebu. Brigadiru Mačeku je naredna tri mjeseca bila uskraćena plaća, te je primao prijetnje telefonskim putem. Iz zgrade JRZ-a ga je izveo prijatelj liječnik u ambulantnim kolima, što je u tom trenutku bila najsigurnija varijanta. Obavještajnim kanalima se već na hrvatskoj strani pročulo što je brigadir Maček poduzeo, te je do njega došla osoba kojoj je potvrdio da želim prijeći u Hrvatsku vojsku (HV). U formiranje [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Hrvatskog ratnog zrakoplovstva]] (HRZ) bio je uključen od početka, te je bio neformalni zapovjednik četiri mjeseca, sve do imenovanja generala [[Imra Agotić|Imre Agotića]] zapovjednikom HRZ-a. Brigadir Maček je zajedno sa svojom suprugom Marijom pomagao u prelasku generala [[Anton Tus|Antona Tusa]] u HV, te je Marija Maček u dva navrata osobno donosila generalu Tusu poruke s najviše razine u njegov dom, s obzirom da je kontraobavještajne službe Jugoslavije nisu poznavale. Kao drugi čovjek HRZ-a, brigadir Maček se [[1992]] godine više nije vidio u takvom zrakoplovstvu, te se počeo pripremati za izlazak iz HV-a. Brigadir Maček je proveo 24 godine u JNA, te dvije godine u HV-u.<ref name="međimurje"/> U maju [[1993]] brigadir Maček je prešao u civilno zrakoplovstvo, tj. u Croatia Airlines. U Croatia Airlinesu je upravljao sa [[Boeing 737|Boeingom 737]], te je do [[2001]] godine preletio cijelu [[Europa|Europu]] i [[Bliski istok]]. Nakon umirovljenja 2001, pa sve do [[2011]] godine letio je na ugovore o djelu u raznim kompanijama i sveukupno premašio 10.000 sati leta.<ref name="međimurje"/> Brigadir Maček je oženjen za Mariju Maček sa kojom ima dvoje djece, sina Silvu i kćer Sandru.<ref name="međimurje"/> == Reference == {{reflist}} {{Lifetime|1947||Maček, Milan}} [[Kategorija:Biografije, Čakovec]] [[Kategorija:Oficiri JNA]] [[Kategorija:Piloti Jugoslavenske narodne armije]] [[Kategorija:Piloti Oružanih snaga Republike Hrvatske]] eo6uoo5v5oq8m5dlj8y79d41x1si6xz Nikola Đerfi 0 1507456 42587616 42365169 2026-05-05T00:33:33Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Piloti JNA]] → [[Kategorija:Piloti Jugoslavenske narodne armije]] 42587616 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna osoba |ime= Nikola Đerfi |slika= |opis= |veličina=150px |datum rođenja= [[1952]] (dob: 61-62) |mjesto rođenja= [[Požarevac]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]] |datum smrti= |mjesto smrti= |nacionalnost= [[Mađari u Vojvodini|Mađar]]<ref name="jr">Jakša Raguž, 2004</ref> |puno ime= |nadimak= |supruga= |suprug= |titule = |knjige= |služba= [[1970]] - [[1992]] |čin= [[Datoteka:Potpukovnik JNA.jpg|45px]] [[Potpukovnik]] |ratovi= [[Rat u Sloveniji]]<br>[[Rat u Hrvatskoj]] |bitke= |vojska= [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|25px]] [[Jugoslavenska narodna armija]] |rod= [[Datoteka:Jrvpvo.jpg|25px]] [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]] |jedinice= 229 LBAE (lovačko-bombarderska aviacijska eskadrila) Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva |zapovijedao= |odlikovanja= }} '''Nikola Đerfi''' ([[1952]], [[Požarevac]]), penzionisani vojni pilot i potpukovnik [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]]. == Biografija == [[Potpukovnik]] Nikola Đerfi je rođen 1952 godine u Požarevcu u [[Vojvodina|Vojvodini]]. Prve borbene letove za [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]] (JRZ) potpukovnik Đerfi je imao [[1991]] godine u vrijeme [[Rat u Sloveniji|Rata u Sloveniji]]. U to vrijeme je bio stacioniran u [[Pula|Puli]] tj. bio je dio 229-ta LBAE (lovačko-bombarderska aviacijska eskadrila) JRZ-a. Prilikom intervencije Jugoslavenske narodne armije (JNA) u [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Sloveniji]] potpukovnik Đerfi je bio zadužen da sa lovcem [[Soko G-4 Super Galeb]] i svojom jedinicom kojom je komandovao pruži podršku jedinicama KoV (kopnena vojska). Uz to izvršio je nekoliko napada na slovenske cestovne blokade oko [[Postojna|Ljubljane , Postojne]] i [[Gornja Radgona|Gornje Radgone]]. Ovom prilikom je G-4 taktički broj 631 i sa još jednim pratiocem takođe G-4 izvršio napad 250&nbsp;kg bombama BL-755 i topom 23mm u dva naleta na blokadu branjenom civilnim licima koja se nalazila na glavnom putu Ljubljana-Zagreb tačno na kraju Medvedjek i time počinio krivično delo. Drugi napad je izvršen nekoliko minuta kasnije tačno u momentu kad su se ranjenici utovarali u vozila hitne pomoči. Stradalo je 9 civilnih lica među njima i troje maloletne dece. Za to nikad nije odgovarao ispred suda jer optužnica protiv njega nikad nije bila podignuta, istina je da za to postoji foto i video dokumentacija te brojni svedoci. Na fotografiji svedoka koja pokazuje Đerfijev napad tačno se vidi bomba koja se otkačila u trenutku napada. U vreme napada to se nije znalo ali se pokazalo kasnije ko je bio pilot kad je bio oboren iznad Hrvatske. Jedan par avoina G-4 iz iste eskadrile u isto vreme (11:30) je napao granični prelaz Šentilj. Ubijeno je nekoliko civinih lica u glavnom šoferi teretnih vozila koji su se nalazili u blokadi. Upotrebljene su bile zabranjene kazetne bombe britanske proizvodnje. Nakon napuštanja Pule, potpukovnik Đerfi je bio prebačen u [[Tuzla|Tuzlu]]. Odande je vršio borbene letove iznad [[Slavonija|Slavonije]] tokom [[Rat u Hrvatskoj|Rata u Hrvatskoj]]. Eskadrila potpukovnika Đerfija se [[5. 10.]] 1991 prebacila u [[Titograd]]. [[24. 4.]] [[1992]] godine, potpukovnik Đerfi je leteći u G-4 Super Galeb (''registracijska oznaka: 23631'') zajedno sa još jednim G-4 napao položaje [[1. mehanizirana gardijska brigada "Tigrovi"|1. gardijske brigade]] [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatske vojske]] (HV) na brdu Rujnica u okolici [[Gradac (Neum, BiH)|Gradca]]. Oba zrakoplova su došla pod vatru [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Hrvatske protuzračne obrane]] (HPZO). G-4 potpukovnika Đerfija je bio pogođen, te je on bio prisiljen iskočiti, dok se drugi G-4 udaljio ostavljajući trag dima iza sebe. Za vrijeme pada potpukovnik Đerfi je pokušao svoj padobran usmjeriti prema [[Republika Srpska Krajina|srpskim]] linijama, ali je brzo došao pod puščanu vatru koja mu je oštetila padobran i prisilila ga na grubo slijetanje 400 metara od srpskih položaja. Prilikom slijetanja ozlijedio je nogu, a zadobio je i prostrijelnu ranu. Iako naoružan automatskim pištoljem [[Vz 61|Škorpion]], prilikom zarobljavanja nije pružao otpor.<ref name="jr" /> Odveden je u [[Vojno istražni centar Lora]],<ref name="jr" /> gdje je prema svjedočanstvima bio sustavno mučen.<ref>{{Cite web|title=Čuvari iscipelarili "avion"|url=http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20010720/podlistak.htm|author=Pero Jurišin|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Slobodna Dalmacija|format=|work=|pages=|day=|month=|year=20. 7. 2001|access-date=8. 8. 2014|archive-url=http://archive.iseIlCc|archive-date=8. 8. 2014|quote=}}</ref><ref>{{Cite web|title=Linija Lora - bolnica non-stop|url=http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20010721/podlistak.htm|author=Pero Jurišin|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Slobodna Dalmacija|format=|work=|pages=|day=|month=|year=21. 7. 2001|access-date=8. 8. 2014|archive-url=http://archive.isjvYGd|archive-date=8. 8. 2014|quote=}}</ref> Potpukovnik Đerfi je nakon tri mjeseca, zajedno sa pilotima JNA Milanom Mičićem i Draganom Arsovskim, bio razmijenjen u [[Nemetin]]u za sedam [[Bitka za Vukovar|vukovarskih]] Hrvata osuđenih na smrt u [[Srbija|Srbiji]].<ref name="jr" /> Hrvatsko tužilaštvo je [[2009]] vodilo istragu protiv 28 pilota JNA zbog sumnje da su tokom dejstava u okolici [[Dubrovnik]]a, [[april]] [[1992]] godine, počinili ratni zločin. Potpukovnik Đerfi je bio jedan od osumnjičenih pilota.<ref>{{Cite web|title=Sumnje pale na celu bazu|url=http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/aktuelno.69.html:234903-Sumnje-pale-na-celu-bazu|author=R. Dragović|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Novosti|format=|work=|pages=|day=|month=|year=18. 3. 2009|access-date=8. 8. 2014|archive-url=http://archive.ismtW18|archive-date=8. 8. 2014|quote=}}</ref><ref>{{Cite web|title=Hrvati jure 28 pilota JNA|url=http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/aktuelno.69.html:234795-Hrvati-jure-28-pilota-JNA|author=R. Dragović|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Novosti|format=|work=|pages=|day=|month=|year=18. 3. 2009|access-date=8. 8. 2014|archive-url=http://archive.isODOkR|archive-date=8. 8. 2014|quote=}}</ref> U knjizi utiska u [[Kuća cveća|Kući cvijeća]] potpukovnik Đefri je napisao: "''Ja sam bio tvoj pilot. Uvek se sećam onih putovanja. Danas sam posetio tvoj grob s dubokim poštovanjem''".<ref>{{Cite web|title=Ustani da vidiš, druže, šta mangupi uradiše|url=http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2004/05/05/srpski/R04050402.shtml|author=Lj. Tešić|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Glas Javnosti|format=|work=|pages=|day=|month=|year=5. 5. 2004|access-date=8. 8. 2014|archive-url=http://archive.isumgMB|archive-date=8. 8. 2014|quote=}}</ref> Potpukovnik Đerfi je oženjen i ima troje djece.<ref name="jr"/> == Reference == {{reflist}} == Literatura == * {{Cite book|last=Raguž|first=Jakša|title=Hrvatsko Poneretvlje u Domovinskom ratu|year=2004|publisher=Hrvatski institut za povijest|location=Zagreb|isbn=978-953-97039-9-9|ref=harv}} {{Lifetime|1952||Đerfi, Nikola}} Joco Žnidaršič Knjiga Vojna za Slovenijo Str.28,29, 39 (Cankarjeva založba Ljubljana 1991) {{ISBN|86-361-0758-X}} [[Kategorija:Biografije, Požarevac]] [[Kategorija:Vojvođanski Mađari]] [[Kategorija:Oficiri JNA]] [[Kategorija:Piloti Jugoslavenske narodne armije]] 24qjkt9eavekp4ffcw2779nkt604v1d Rudolf Perešin 0 1507783 42587608 42365215 2026-05-05T00:32:22Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Piloti OSRH]] → [[Kategorija:Piloti Oružanih snaga Republike Hrvatske]] 42587608 wikitext text/x-wiki {{Infokvir vojna osoba |ime= Rudolf Perešin |slika= Rudi Perešin (crop).jpg |opis= Brigadir Rudolf Perešin u pilotskom odjelu [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Hrvatskog ratnog zrakoplovstva]]. |veličina= 200px |datum rođenja= {{birth date|1958|3|25|df=y}} |mjesto rođenja= [[Jakšinec]] kraj [[Gornja Stubica|Gornje Stubice]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]] |datum smrti= {{death date and age|1995|5|2|1958|3|25|df=y}} |mjesto smrti= rijeka [[Sava]] između [[Stara Gradiška|Stare Gradiške]] i [[Bosanska Gradiška|Bosanske Gradiške]] |nacionalnost= [[Hrvati|Hrvat]] |puno ime= |nadimak= |supruga= Ljerka Perešin |suprug= |titule = |knjige= |služba= [[1981]] - [[1991]] (JNA)<br>1991 - 1995 (HV) |čin= [[Datoteka:Pukovnik JNA.jpg|40px]] [[Pukovnik]] (JNA)<br />[[Datoteka:Brigadni general.jpg|25px]] [[Brigadni general|Stožerni brigadir]] (HV) |ratovi= [[Rat u Hrvatskoj]] |bitke= [[Operacija Bljesak]] |vojska= [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|25px]] [[Jugoslavenska narodna armija]]<br />[[Datoteka:Seal of the Armed Forces of Croatia.png|25px]] [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatska vojska]] |rod= [[Datoteka:Jrvpvo.jpg|25px]] [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]]<br />[[Datoteka:Seal of Croatian Air Force.png|20px]] [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Hrvatsko ratno zrakoplovstvo]] |jedinice= 125 LAE (lovačka avijacijska eskadrila) Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva |zapovijedao= |odlikovanja= }} '''Rudolf Perešin''' ([[Jakšinec]], [[25. 3.]] [[1958]] - [[Stara Gradiška]] / [[Bosanska Gradiška]], [[2. 5.]] [[1995]]), vojni pilot, stožerni brigadir [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatske vojske]] i pukovnik [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]]. == Biografija == === Školovanje === Stožerni brigadir Rudolf Perešin je rođen 25. 3. 1958 u Jakšincu kraj [[Gornja Stubica|Gornje Stubice]] u porodici Mije i Zorice Perešina. Odrastao je uz mlađu sestru Biserku i brata Dragu. Kada je brigadir Perešin imao 10 godina, [[1968]], otac mu je otišao na rad u [[Njemačka|Njemačku]].<ref name="bp">Branka Primorac, 2001, str. 29, 63</ref> U osmom razredu osnovne škole opredjelio se za pilotski poziv. Završio je srednju vojnu školu [[Josip Broz Tito|Maršal Tito]] [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstvo]] (JRZ) u [[Mostar]]u. Uspješno je savladavo visoke medicinske i psihofizičke kriterije JRZ-a, a 1977 godine u [[Zadar|Zadru]] je upisao Zrakoplovnu vojnu akademiju JRZ-a. [[1981]] godine je među najboljim [[pilot]]ima, s natprosječnim rezultatima, završio pilotsku akademiju i dobio zvanje borbenog pilota, pilotska zlatna krila i prvi časnički čin. Te iste godine zbog visokih letačkih, zdravstvenih i psihofizičkih sposobnosti, posebno, zbog visoke tehnike pilotiranja, preciznosti i odmjerenosti u postupcima, izražene memorije i moći zapažanja, ušao je u grupu od 19 pilota odabranih za preobuku za nadzvučni avion [[MiG-21]], te je kasnije bio određen za pilota-izviđača. Tokom karijere u JRZ-u brigadir Perešin je bio stacioniran na [[Bihać|bihačkom]] vojnom [[Aerodrom Željava|aerodromu Željava]] u sklopu 125 LAE (lovačka avijacijska eskadrila). Leteći na MiG-ovima u Bihaću dostigao je stručne i profesionalne vrhunce pilotskog zvanja.<ref name="hrt">Vladimir Brnardić (scenarist i urednik), Srđan Segarić (redatelj), "''Rudolf Perešin - Let za pamćenje''", [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]], 2002.</ref> Članom [[Komunistička partija Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]] (KPJ) postao je tijekom srednje škole.<ref name="bp"/> === Bijeg iz JNA === [[1990]] godine, brigadir Perišin je odbio pristupiti novoosnovanoj stranci [[Savez komunista — Pokret za Jugoslaviju]] (SK-PJ). [[25. 10.]] [[1991]], za vrijeme prvog leta nakon duže pauze nametnute administrativnim zabranama letenja, brigadiru Perešinu je naređeno da sa MiG-om 21<ref name="hrt"/> (''registracijska oznaka: 26112'')<ref name="tportal">{{Cite web|title=Austrijanci se hvale avionom Rudolfa Perešina|url=http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/136392/Austrijanci-se-hvale-avionom-Rudolfa-Peresina.html|author=Igor Tabak|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=t-portal (Hrvatski Telekom)|format=|work=|pages=|day=|month=|year=2. 7. 2011|access-date=9. 8. 2014|archive-url=http://archive.is5bHbB|archive-date=10. 8. 2014|quote=}}</ref> nadzire povlačenje Jugoslavenske narodne armije (JNA) iz [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenije]] nakon [[Rat u Sloveniji|Rata u Sloveniji]].<ref name="hrt"/> U tom trenutku imao je čin [[pukovnik]]a JNA. Brigadir Perešin se planiranom trasom preko [[Zagreb]]a, [[Ljubljana|Ljubljane]] sve do [[Kopar|Kopra]] i nazad preko Ljubljane, spustio u razinu tla, te uletio u zračni prostor [[Austrija|Austrije]] otprilike oko [[Bleiburg (grad)|Bleiburga]]. Odmah po ulasku u Austrijski [[zračni prostor]], izvukao je [[stajni trap]], te se zaputio prema [[Zračna luka|aerodrom]]u pokraj [[Klagenfurt]]a u, gdje je uspješno prizemljio svoj nenaoružani MiG.<ref name="hrt"/> Brigadir Perešin je nakon bijega izjavio: "''Ja sam Hrvat, ne mogu i ne ću pucati na Hrvate!''".<ref name="hrt"/><ref name="hrt1">{{Cite web|title=Sjećanje na prvog hrvatskog pilota Rudolfa Perešina|url=http://vijesti.hrt.hr/sjecanje-na-prvog-hrvatskog-pilota-rudolfa-peresina|author=|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Hrvatska radiotelevizija|format=|work=|pages=|day=|month=|year=28. 10. 2012|access-date=9. 8. 2014|archive-url=http://archive.isFZzEe|archive-date=10. 8. 2014|quote=}}</ref> Četiri dana kasnije, brigadir Perešin se vratio u [[Hrvatska|Hrvatsku]] gdje je pristupio novoustrojenom [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu]] (HRZ).<ref name="hrt"/> === Karijera u Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu === [[1994]] godine brigadir Perešin je bio izabran za predsjednika novoutemeljenog Zagrebačkog saveza u zrakoplovno-tehničkoj djelatnosti. Svojom aktivnošću bitno je pridonio postavljanju temelja za okupljanje djece i mladih u programima tehničke kulture, osobito u zrakoplovno-tehničkim djelatnostima. 1995 godine imenovan je zapovjednikom lovačke eskadrile na [[Zračna luka Zagreb|Plesu]]. Brigadir Perešin je, uz svoju lovačku eskadrilu, sudjelovao u svim akcijama i operacijama Hrvatske vojske (HV), izvršavajući brojne borbene zadaće. 2. 5. 1995 godine, drugi dan [[Operacija Bljesak|Operacije Bljesak]], brigadir Perešin je u ranim jutarnjim satima sa svojim MiG-om-21 izvršavao borbenu zadaću kod [[Stara Gradiška|Stare Gradiške]] i [[Bosanska Gradiška|Bosanske Gradiške]]. U borbenom zadatku su sudjelovala još tri MiG-a-21 HRZ-a tj. brigadir [[Ivan Selak]] kao vođa eskadrile, brigadir [[Zdenko Radulj]] i [[pukovnik]] [[Ivica Ivandić]]. MiG brigadira Perešina je u trenutku obrušavanja za napad bio pogođen raketom [[9K32 Strela-2|Strela-2]] (od ukupno pet lansiranih tom prilikom) ispaljenom iz Bosanske Gradiške, te se on na ekstremno maloj visini (ispod 50 metara) i u nesigurnom nagibu katapultirao iz aviona. Hrvatska strana je vjerovala da se brigadir Perešin sigurno prizemljio na srpskom teritoriju, dok se njegov MiG inercijom brzine prebacio preko [[Sava|Save]] na hrvatski, operacijom "Bljesak" već oslobođeni prostor. Kasnije se saznalo da se brigadir Perešin nakon katapultiranja onesvjestio, te smrtno stradao pri padu u Savu utopivši se.<ref name="afm">Air Forces Monthly; Željko Šegota i Ivan Sabljić; "''CROATIA AIR WAR: Croatian War Debrief''"; rujan 2006.</ref> Srpska strana je potvrdila da je njegovo tijelo pronašla 30 kilometara nizvodno u šipražju 28 dana nakon pada aviona. Nakon pronalska tijela bio je pokopan u [[Odžak]]u pokraj crkve, ispod bora i tu je bio cijelo vrijeme do potpisivanja [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskog mirovinskog sporazuma]]. Nakon Dejtonskog mirovinskog sporazuma posmrtni ostaci brigadira Perešina su preseljeni u krug [[Banja Luka|banjolučke]] vojarne.<ref>{{Cite web|title=Nestao tijekom Bljeska - 18 godina bez Rudija Perešina|url=http://www.vecernji.hr/hrvatska/nestao-tijekom-bljeska-18-godina-bez-rudija-peresina-546628|author=Renata Rašović|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Večernji list|format=|work=|pages=|day=|month=|year=1. 5. 2013|access-date=9. 8. 2014|archive-url=http://archive.is2cbW9|archive-date=10. 8. 2014|quote=}}</ref> Posmrtni ostaci brigadira Perešina su vraćeni Hrvatskoj [[4. 8.]] [[1997]] godine.<ref>{{Cite web|title=Obilježena 19. obljetnica pogibije stožernog brigadira Rudolfa Perešina|url=http://www.morh.hr/hr/vijesti-najave-i-priopcenja/vijesti/9540-obiljezena-19-obljetnica-pogibije-stozernog-brigadira-rudolfa-peresina.html|author=|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher= Ministarstvo obrane Republike Hrvatske|format=|work=|pages=|day=|month=|year=2. 5. 2014|access-date=9. 8. 2014|archive-url=http://archive.isooOf4|archive-date=10. 8. 2014|quote=}}</ref> Brigadir Perešin je sahranjen [[15. 9.]] 1997 na zagrebačkom groblju [[Mirogoj]] uz najviše državne počasti.<ref name="hrt1"/><ref>Gradska groblja Zagreb: Rudolf Perešin, Mirogoj RKT-111D-I-45</ref>[[Datoteka:Rudolf Peresin 1007.JPG|mini|Grob brigadira Perešina na zagrebačkom [[Mirogoj]]u.]] Supruga brigadira Perešina, Ljerka Perešin, je [[2014]] godine izrazila sumnju da je njezin suprug bio zarobljen i ubijen.<ref name="vl">{{Cite web|title=Supruga Ljerka: Još ni danas ne znam što se dogodilo mom Rudiju|url=http://www.vecernji.hr/sjeverozapadna-hrvatska/supruga-ljerka-jos-ni-danas-ne-znam-sto-se-dogodilo-mom-rudiju-938052|author=Mladen Mandić|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Večernji list|format=|work=|pages=|day=|month=|year=11. 5. 2014|access-date=9. 8. 2014|archive-url=http://archive.isGqMwd|archive-date=10. 8. 2014|quote=}}</ref> === Sudbina Perišinovog MiG-a-21 === MiG-21 brigadira Perešina je nakon prebjega neko vrijeme bio čuvan na klagenfurtskom aerodromu, te kasnije u centru Klagenfurta. Ne znajući što bi s njim, Austrijanci su ga naposljetku uz pomoć zrakoplovnih tehničara iz bivše [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]] (DDR) rastavili i spremili u tenkovsku bazu u [[Grossmittel]]u, nedaleko od [[Bečko Novo Mjesto|Bečkog Novog Mjesta]]. Za potrebe izložbe ponovno je sastavljen.<ref name="hrt"/> [[2011]] godine MiG-21 brigadira Perešina je bio izložen u sklopu austrijske nacionalne zrakoplovne smotre AirPower11 u [[Zeltweg]]u. U katalogu smotre MiG je bio opisan kao "''originalni MiG-21, koji je jedan od rata umoran jugoslavenski pilot – tijekom jugoslavenske krize – spustio u zračnu luku Klagenfurt''". [[Srbija]] očekuje vraćanje MiG-a kao samoproglašena jedina nasljednica [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]], no sličan je zahtjev u više navrata iznijela i Hrvatska.<ref name="tportal"/> 7. 5. 2019 MiG-21 vračen je u Hrvatsku. == Počast == [[Datoteka:Another MiG on a stick.jpg|250px|mini|lijevo|[[MiG-21]], spomenik brigadiru Perešinu u [[Gornja Stubica|Gornjoj Stubici]].]] [[24. 6.]] [[2004.]] u Gornjoj Stubici je otvoren spomen park "Rudolf Perešin" u kojem se nalazi statua brigadira Perešina i konzervirani MiG-21 koji je došao iz remontnog zavoda u Velikoj Gorici.<ref>{{Cite web|title=Gornja Stubica: Otvoren spomen-park pilotu HRZ-a Rudolfu|url=http://www.index.hr/vijesti/clanak/gornja-stubica-otvoren-spomenpark-pilotu-hrza-rudolfu-peresinu/209004.aspx|author=|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Index|format=|work=|pages=|day=|month=|year=20. 6. 2004|access-date=10. 8. 2014|archive-url=http://archive.isOL4BL|archive-date=10. 8. 2014|quote=}}</ref> Zagrebački zrakoplovno tehnički savez Rudolfa Perešina nazvan je u čast brigadiru Perešinu.<ref>{{Cite web|title=Zagrebački zrakoplovno tehnički savez Rudolfa Perešina|url=http://www.zzts.hr/|author=|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=www.zzts.hr|format=|work=|pages=|day=|month=|year=|access-date=10. 8. 2014|archive-url=|archive-date=|quote=}}</ref> U spomen na brigadira Perešina, u Gornjoj Stubici se svake godine od 1997 održavaju "Susreti za Rudija".<ref name="vl"/> == Odlikovanja == * [[Datoteka:Ribbon of an Order of Duke Domagoj.png|45px]] [[Red kneza Domagoja s ogrlicom]] * [[Datoteka:Ribbon of a Commemorative Medal of the Homeland War.png|45px]] [[Spomenica domovinskog rata]] * [[Datoteka:MedaljaBljesakUmanjena.gif|45px]] [[Medalja Bljesak]] * [[Medalja za iznimne pothvate]] * [[Red Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana|Red Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana sa srebrnim pleterom]] * [[Red Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana|Red Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana s pozlaćenim pleterom]] * [[Datoteka:Ribbon of a Commemorative Medal of the Homeland's Gratitude.png|45px]] [[Spomenica domovinske zahvalnosti]] * [[Datoteka:Ribbon of an Order of Nikola Šubić Zrinski.png|45px]] [[Red Nikole Šubića Zrinskog]] * [[Datoteka:Ribbon of an Order of Ban Jelačić.png|45px]] [[Red bana Jelačića]] * [[Red Stjepana Radića]] == Reference == {{reflist}} == Literatura == * {{Cite book|last=Primorac|first=Branka|title=Perešin - život i smrt|year=2001|publisher=Zrinski d.d., Udruga "Susreti za Rudija Perešina"|location=Čakovec|isbn=978-953-155-053-0|ref=harv}} {{Lifetime|1958|1995|Perešin, Rudolf}} [[Kategorija:Biografije, Gornja Stubica]] [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Oficiri JNA]] [[Kategorija:Piloti JNA]] [[Kategorija:Piloti Oružanih snaga Republike Hrvatske]] [[Kategorija:Sahranjeni na groblju Mirogoj u Zagrebu]] 9tv0vh8jwllh11ur69jvw284dwn8yb2 42587623 42587608 2026-05-05T00:33:56Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Piloti JNA]] → [[Kategorija:Piloti Jugoslavenske narodne armije]] 42587623 wikitext text/x-wiki {{Infokvir vojna osoba |ime= Rudolf Perešin |slika= Rudi Perešin (crop).jpg |opis= Brigadir Rudolf Perešin u pilotskom odjelu [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Hrvatskog ratnog zrakoplovstva]]. |veličina= 200px |datum rođenja= {{birth date|1958|3|25|df=y}} |mjesto rođenja= [[Jakšinec]] kraj [[Gornja Stubica|Gornje Stubice]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]] |datum smrti= {{death date and age|1995|5|2|1958|3|25|df=y}} |mjesto smrti= rijeka [[Sava]] između [[Stara Gradiška|Stare Gradiške]] i [[Bosanska Gradiška|Bosanske Gradiške]] |nacionalnost= [[Hrvati|Hrvat]] |puno ime= |nadimak= |supruga= Ljerka Perešin |suprug= |titule = |knjige= |služba= [[1981]] - [[1991]] (JNA)<br>1991 - 1995 (HV) |čin= [[Datoteka:Pukovnik JNA.jpg|40px]] [[Pukovnik]] (JNA)<br />[[Datoteka:Brigadni general.jpg|25px]] [[Brigadni general|Stožerni brigadir]] (HV) |ratovi= [[Rat u Hrvatskoj]] |bitke= [[Operacija Bljesak]] |vojska= [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|25px]] [[Jugoslavenska narodna armija]]<br />[[Datoteka:Seal of the Armed Forces of Croatia.png|25px]] [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatska vojska]] |rod= [[Datoteka:Jrvpvo.jpg|25px]] [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]]<br />[[Datoteka:Seal of Croatian Air Force.png|20px]] [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Hrvatsko ratno zrakoplovstvo]] |jedinice= 125 LAE (lovačka avijacijska eskadrila) Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva |zapovijedao= |odlikovanja= }} '''Rudolf Perešin''' ([[Jakšinec]], [[25. 3.]] [[1958]] - [[Stara Gradiška]] / [[Bosanska Gradiška]], [[2. 5.]] [[1995]]), vojni pilot, stožerni brigadir [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatske vojske]] i pukovnik [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]]. == Biografija == === Školovanje === Stožerni brigadir Rudolf Perešin je rođen 25. 3. 1958 u Jakšincu kraj [[Gornja Stubica|Gornje Stubice]] u porodici Mije i Zorice Perešina. Odrastao je uz mlađu sestru Biserku i brata Dragu. Kada je brigadir Perešin imao 10 godina, [[1968]], otac mu je otišao na rad u [[Njemačka|Njemačku]].<ref name="bp">Branka Primorac, 2001, str. 29, 63</ref> U osmom razredu osnovne škole opredjelio se za pilotski poziv. Završio je srednju vojnu školu [[Josip Broz Tito|Maršal Tito]] [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstvo]] (JRZ) u [[Mostar]]u. Uspješno je savladavo visoke medicinske i psihofizičke kriterije JRZ-a, a 1977 godine u [[Zadar|Zadru]] je upisao Zrakoplovnu vojnu akademiju JRZ-a. [[1981]] godine je među najboljim [[pilot]]ima, s natprosječnim rezultatima, završio pilotsku akademiju i dobio zvanje borbenog pilota, pilotska zlatna krila i prvi časnički čin. Te iste godine zbog visokih letačkih, zdravstvenih i psihofizičkih sposobnosti, posebno, zbog visoke tehnike pilotiranja, preciznosti i odmjerenosti u postupcima, izražene memorije i moći zapažanja, ušao je u grupu od 19 pilota odabranih za preobuku za nadzvučni avion [[MiG-21]], te je kasnije bio određen za pilota-izviđača. Tokom karijere u JRZ-u brigadir Perešin je bio stacioniran na [[Bihać|bihačkom]] vojnom [[Aerodrom Željava|aerodromu Željava]] u sklopu 125 LAE (lovačka avijacijska eskadrila). Leteći na MiG-ovima u Bihaću dostigao je stručne i profesionalne vrhunce pilotskog zvanja.<ref name="hrt">Vladimir Brnardić (scenarist i urednik), Srđan Segarić (redatelj), "''Rudolf Perešin - Let za pamćenje''", [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]], 2002.</ref> Članom [[Komunistička partija Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]] (KPJ) postao je tijekom srednje škole.<ref name="bp"/> === Bijeg iz JNA === [[1990]] godine, brigadir Perišin je odbio pristupiti novoosnovanoj stranci [[Savez komunista — Pokret za Jugoslaviju]] (SK-PJ). [[25. 10.]] [[1991]], za vrijeme prvog leta nakon duže pauze nametnute administrativnim zabranama letenja, brigadiru Perešinu je naređeno da sa MiG-om 21<ref name="hrt"/> (''registracijska oznaka: 26112'')<ref name="tportal">{{Cite web|title=Austrijanci se hvale avionom Rudolfa Perešina|url=http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/136392/Austrijanci-se-hvale-avionom-Rudolfa-Peresina.html|author=Igor Tabak|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=t-portal (Hrvatski Telekom)|format=|work=|pages=|day=|month=|year=2. 7. 2011|access-date=9. 8. 2014|archive-url=http://archive.is5bHbB|archive-date=10. 8. 2014|quote=}}</ref> nadzire povlačenje Jugoslavenske narodne armije (JNA) iz [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenije]] nakon [[Rat u Sloveniji|Rata u Sloveniji]].<ref name="hrt"/> U tom trenutku imao je čin [[pukovnik]]a JNA. Brigadir Perešin se planiranom trasom preko [[Zagreb]]a, [[Ljubljana|Ljubljane]] sve do [[Kopar|Kopra]] i nazad preko Ljubljane, spustio u razinu tla, te uletio u zračni prostor [[Austrija|Austrije]] otprilike oko [[Bleiburg (grad)|Bleiburga]]. Odmah po ulasku u Austrijski [[zračni prostor]], izvukao je [[stajni trap]], te se zaputio prema [[Zračna luka|aerodrom]]u pokraj [[Klagenfurt]]a u, gdje je uspješno prizemljio svoj nenaoružani MiG.<ref name="hrt"/> Brigadir Perešin je nakon bijega izjavio: "''Ja sam Hrvat, ne mogu i ne ću pucati na Hrvate!''".<ref name="hrt"/><ref name="hrt1">{{Cite web|title=Sjećanje na prvog hrvatskog pilota Rudolfa Perešina|url=http://vijesti.hrt.hr/sjecanje-na-prvog-hrvatskog-pilota-rudolfa-peresina|author=|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Hrvatska radiotelevizija|format=|work=|pages=|day=|month=|year=28. 10. 2012|access-date=9. 8. 2014|archive-url=http://archive.isFZzEe|archive-date=10. 8. 2014|quote=}}</ref> Četiri dana kasnije, brigadir Perešin se vratio u [[Hrvatska|Hrvatsku]] gdje je pristupio novoustrojenom [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu]] (HRZ).<ref name="hrt"/> === Karijera u Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu === [[1994]] godine brigadir Perešin je bio izabran za predsjednika novoutemeljenog Zagrebačkog saveza u zrakoplovno-tehničkoj djelatnosti. Svojom aktivnošću bitno je pridonio postavljanju temelja za okupljanje djece i mladih u programima tehničke kulture, osobito u zrakoplovno-tehničkim djelatnostima. 1995 godine imenovan je zapovjednikom lovačke eskadrile na [[Zračna luka Zagreb|Plesu]]. Brigadir Perešin je, uz svoju lovačku eskadrilu, sudjelovao u svim akcijama i operacijama Hrvatske vojske (HV), izvršavajući brojne borbene zadaće. 2. 5. 1995 godine, drugi dan [[Operacija Bljesak|Operacije Bljesak]], brigadir Perešin je u ranim jutarnjim satima sa svojim MiG-om-21 izvršavao borbenu zadaću kod [[Stara Gradiška|Stare Gradiške]] i [[Bosanska Gradiška|Bosanske Gradiške]]. U borbenom zadatku su sudjelovala još tri MiG-a-21 HRZ-a tj. brigadir [[Ivan Selak]] kao vođa eskadrile, brigadir [[Zdenko Radulj]] i [[pukovnik]] [[Ivica Ivandić]]. MiG brigadira Perešina je u trenutku obrušavanja za napad bio pogođen raketom [[9K32 Strela-2|Strela-2]] (od ukupno pet lansiranih tom prilikom) ispaljenom iz Bosanske Gradiške, te se on na ekstremno maloj visini (ispod 50 metara) i u nesigurnom nagibu katapultirao iz aviona. Hrvatska strana je vjerovala da se brigadir Perešin sigurno prizemljio na srpskom teritoriju, dok se njegov MiG inercijom brzine prebacio preko [[Sava|Save]] na hrvatski, operacijom "Bljesak" već oslobođeni prostor. Kasnije se saznalo da se brigadir Perešin nakon katapultiranja onesvjestio, te smrtno stradao pri padu u Savu utopivši se.<ref name="afm">Air Forces Monthly; Željko Šegota i Ivan Sabljić; "''CROATIA AIR WAR: Croatian War Debrief''"; rujan 2006.</ref> Srpska strana je potvrdila da je njegovo tijelo pronašla 30 kilometara nizvodno u šipražju 28 dana nakon pada aviona. Nakon pronalska tijela bio je pokopan u [[Odžak]]u pokraj crkve, ispod bora i tu je bio cijelo vrijeme do potpisivanja [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskog mirovinskog sporazuma]]. Nakon Dejtonskog mirovinskog sporazuma posmrtni ostaci brigadira Perešina su preseljeni u krug [[Banja Luka|banjolučke]] vojarne.<ref>{{Cite web|title=Nestao tijekom Bljeska - 18 godina bez Rudija Perešina|url=http://www.vecernji.hr/hrvatska/nestao-tijekom-bljeska-18-godina-bez-rudija-peresina-546628|author=Renata Rašović|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Večernji list|format=|work=|pages=|day=|month=|year=1. 5. 2013|access-date=9. 8. 2014|archive-url=http://archive.is2cbW9|archive-date=10. 8. 2014|quote=}}</ref> Posmrtni ostaci brigadira Perešina su vraćeni Hrvatskoj [[4. 8.]] [[1997]] godine.<ref>{{Cite web|title=Obilježena 19. obljetnica pogibije stožernog brigadira Rudolfa Perešina|url=http://www.morh.hr/hr/vijesti-najave-i-priopcenja/vijesti/9540-obiljezena-19-obljetnica-pogibije-stozernog-brigadira-rudolfa-peresina.html|author=|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher= Ministarstvo obrane Republike Hrvatske|format=|work=|pages=|day=|month=|year=2. 5. 2014|access-date=9. 8. 2014|archive-url=http://archive.isooOf4|archive-date=10. 8. 2014|quote=}}</ref> Brigadir Perešin je sahranjen [[15. 9.]] 1997 na zagrebačkom groblju [[Mirogoj]] uz najviše državne počasti.<ref name="hrt1"/><ref>Gradska groblja Zagreb: Rudolf Perešin, Mirogoj RKT-111D-I-45</ref>[[Datoteka:Rudolf Peresin 1007.JPG|mini|Grob brigadira Perešina na zagrebačkom [[Mirogoj]]u.]] Supruga brigadira Perešina, Ljerka Perešin, je [[2014]] godine izrazila sumnju da je njezin suprug bio zarobljen i ubijen.<ref name="vl">{{Cite web|title=Supruga Ljerka: Još ni danas ne znam što se dogodilo mom Rudiju|url=http://www.vecernji.hr/sjeverozapadna-hrvatska/supruga-ljerka-jos-ni-danas-ne-znam-sto-se-dogodilo-mom-rudiju-938052|author=Mladen Mandić|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Večernji list|format=|work=|pages=|day=|month=|year=11. 5. 2014|access-date=9. 8. 2014|archive-url=http://archive.isGqMwd|archive-date=10. 8. 2014|quote=}}</ref> === Sudbina Perišinovog MiG-a-21 === MiG-21 brigadira Perešina je nakon prebjega neko vrijeme bio čuvan na klagenfurtskom aerodromu, te kasnije u centru Klagenfurta. Ne znajući što bi s njim, Austrijanci su ga naposljetku uz pomoć zrakoplovnih tehničara iz bivše [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]] (DDR) rastavili i spremili u tenkovsku bazu u [[Grossmittel]]u, nedaleko od [[Bečko Novo Mjesto|Bečkog Novog Mjesta]]. Za potrebe izložbe ponovno je sastavljen.<ref name="hrt"/> [[2011]] godine MiG-21 brigadira Perešina je bio izložen u sklopu austrijske nacionalne zrakoplovne smotre AirPower11 u [[Zeltweg]]u. U katalogu smotre MiG je bio opisan kao "''originalni MiG-21, koji je jedan od rata umoran jugoslavenski pilot – tijekom jugoslavenske krize – spustio u zračnu luku Klagenfurt''". [[Srbija]] očekuje vraćanje MiG-a kao samoproglašena jedina nasljednica [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]], no sličan je zahtjev u više navrata iznijela i Hrvatska.<ref name="tportal"/> 7. 5. 2019 MiG-21 vračen je u Hrvatsku. == Počast == [[Datoteka:Another MiG on a stick.jpg|250px|mini|lijevo|[[MiG-21]], spomenik brigadiru Perešinu u [[Gornja Stubica|Gornjoj Stubici]].]] [[24. 6.]] [[2004.]] u Gornjoj Stubici je otvoren spomen park "Rudolf Perešin" u kojem se nalazi statua brigadira Perešina i konzervirani MiG-21 koji je došao iz remontnog zavoda u Velikoj Gorici.<ref>{{Cite web|title=Gornja Stubica: Otvoren spomen-park pilotu HRZ-a Rudolfu|url=http://www.index.hr/vijesti/clanak/gornja-stubica-otvoren-spomenpark-pilotu-hrza-rudolfu-peresinu/209004.aspx|author=|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Index|format=|work=|pages=|day=|month=|year=20. 6. 2004|access-date=10. 8. 2014|archive-url=http://archive.isOL4BL|archive-date=10. 8. 2014|quote=}}</ref> Zagrebački zrakoplovno tehnički savez Rudolfa Perešina nazvan je u čast brigadiru Perešinu.<ref>{{Cite web|title=Zagrebački zrakoplovno tehnički savez Rudolfa Perešina|url=http://www.zzts.hr/|author=|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=www.zzts.hr|format=|work=|pages=|day=|month=|year=|access-date=10. 8. 2014|archive-url=|archive-date=|quote=}}</ref> U spomen na brigadira Perešina, u Gornjoj Stubici se svake godine od 1997 održavaju "Susreti za Rudija".<ref name="vl"/> == Odlikovanja == * [[Datoteka:Ribbon of an Order of Duke Domagoj.png|45px]] [[Red kneza Domagoja s ogrlicom]] * [[Datoteka:Ribbon of a Commemorative Medal of the Homeland War.png|45px]] [[Spomenica domovinskog rata]] * [[Datoteka:MedaljaBljesakUmanjena.gif|45px]] [[Medalja Bljesak]] * [[Medalja za iznimne pothvate]] * [[Red Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana|Red Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana sa srebrnim pleterom]] * [[Red Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana|Red Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana s pozlaćenim pleterom]] * [[Datoteka:Ribbon of a Commemorative Medal of the Homeland's Gratitude.png|45px]] [[Spomenica domovinske zahvalnosti]] * [[Datoteka:Ribbon of an Order of Nikola Šubić Zrinski.png|45px]] [[Red Nikole Šubića Zrinskog]] * [[Datoteka:Ribbon of an Order of Ban Jelačić.png|45px]] [[Red bana Jelačića]] * [[Red Stjepana Radića]] == Reference == {{reflist}} == Literatura == * {{Cite book|last=Primorac|first=Branka|title=Perešin - život i smrt|year=2001|publisher=Zrinski d.d., Udruga "Susreti za Rudija Perešina"|location=Čakovec|isbn=978-953-155-053-0|ref=harv}} {{Lifetime|1958|1995|Perešin, Rudolf}} [[Kategorija:Biografije, Gornja Stubica]] [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Oficiri JNA]] [[Kategorija:Piloti Jugoslavenske narodne armije]] [[Kategorija:Piloti Oružanih snaga Republike Hrvatske]] [[Kategorija:Sahranjeni na groblju Mirogoj u Zagrebu]] b7klbikk6x9zht6dkav4ohk4mk0flvp Miroslav Peris 0 1507784 42587609 42431891 2026-05-05T00:32:26Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Piloti OSRH]] → [[Kategorija:Piloti Oružanih snaga Republike Hrvatske]] 42587609 wikitext text/x-wiki {{Infokvir vojna osoba |ime= Miroslav Peris |slika= Miroslav Peris.jpg |opis= |veličina=200px |datum rođenja= {{birth date|1961|2|1|df=y}} |mjesto rođenja= [[Karlovac]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]] |datum smrti= {{death date and age|1993|9|14|1961|2|1|df=y}} |mjesto smrti= [[Vrginmost]], [[Hrvatska]] |nacionalnost= [[Hrvati|Hrvat]] |puno ime= |nadimak= |supruga= Snježana Peris |suprug= |titule = |knjige= |služba= [[1980]] - [[1991]] (JNA)<br>1991 - 1993 (HV) |čin= [[Datoteka:Pukovnik JNA.jpg|40px]] [[Pukovnik]] (JNA)<br />[[Datoteka:Pukovnik.jpg|25px]] Pukovnik (HV) |ratovi= [[Rat u Hrvatskoj]] |bitke= |vojska= [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|25px]] [[Jugoslavenska narodna armija]]<br />[[Datoteka:Seal of the Armed Forces of Croatia.png|25px]] [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatska vojska]] |rod= [[Datoteka:Jrvpvo.jpg|25px]] [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]]<br />[[Datoteka:Seal of Croatian Air Force.png|20px]] [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Hrvatsko ratno zrakoplovstvo]] |jedinice= 125 LAE (lovačka avijacijska eskadrila) Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva |zapovijedao= |odlikovanja= }} '''Miroslav Peris''' ([[Karlovac]], [[1. 2.]] [[1961]] - [[Vrginmost]], [[14. 9.]] [[1993]]), vojni pilot, pukovnik [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatske vojske]] i [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]]. == Biografija == === Obitelj i školovanje === [[Datoteka:Miroslav Peris 3.jpg|150px|mini|lijevo|Pukovnik Peris tokom službovanja u [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Jugoslavenskom ratnom zrakoplovstvu]] [[1980-e|1980]]-ih.]] Pukovnik Miroslav Peris je rođen 1. 2. 1961. godine u Karlovcu. Roditelji Ilija Peris i Dragica Boić-Peris su se doselili u Karlovac iz [[Sošice|Sošica]]. Pukovnik Peris je odrastao uz brata Milana i sestru Maricu. Osnovnu školu je završio u rodnome gradu. Nakon osnovnoškolskog obrazovanja pukovnik Peris se odlučio za zvanje vojnog pilota upisavši srednju vojnu školu [[Josip Broz Tito|Maršal Tito]] [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstvo]] (JRZ) u [[Mostar]]u. Zvanje vojnog pilota usavršio je u [[Zadar|Zadru]] i [[Pula|Puli]] kao najbolji đak u svojoj klasi. Nakon uspješno završenog školovanja pukovnik Peris je bio stacioniran na [[Bihać|bihačkom]] vojnom [[Aerodrom Željava|aerodromu Željava]] u sklopu 125 LAE (lovačka avijacijska eskadrila) JRZ-a.<ref name="mž">{{Cite web|title=Pukovnik Miroslav Peris|url=http://www.mojzumberak.com/zumberak.php?id=243|author=|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=MojZumberak.com|format=|work=|pages=|day=|month=|year=|access-date=10. 8. 2014|archive-url=http://archive.isO8QA6|archive-date=10. 8. 2014|quote=}}</ref> === Vojna karijera === [[Datoteka:Miroslav Peris 2.jpg|150px|mini|desno|Pukovnik Peris tokom službovanja u [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu]] [[1990-e|1990]]-ih.]] Pukovnik Peris je služio u JRZ-u punih 11 godina do novembra [[1991]]. godine. Nakon što je napustio Jugoslavensku narodnu armiju (JNA), u tijeku [[Rat u Hrvatskoj|Rata u Hrvatskoj]], odmah se stavio na raspolaganje [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu]] (HRZ).<ref name="mž"/> 14. 9. 1993. godine pukovnik Peris je zajedno s brigadirom [[Ivan Selak|Ivanom Selakom]] dobio zadatak da pilotirajući MiG-om-21 (zvan "Osvetnik [[Bitka za Vukovar|Vukovara]]") pokuša onesposobiti paljbeni položaj artiljerijsko-raketnih jedinica vojske [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]] (RSK) koje su ugrožavale [[Zagreb]], [[Sisak]] i [[Karlovac]] gađajući ih s udaljenosti čak i do 80 kilometara. Pukovnik Peris je iz prva bio pogođen protuavionskim topom na visini od 80 do 100 metara. Pilotirao je tako nisko kako bi izbjegao radare i mogućnost da ga se pogodi raketnim sredstvima. No nakon oštećenja pukovnik Peris je, pokušavajući spasiti sebe i avion, povećao visinu na otprilike 350 metara. Na toj visini uhvatio ga je radar pa je na njega ispaljena raketa [[2K12 Kub|Kub]] kojom je i oboren.<ref name="nl">{{Cite web|title=Danijel Borović: Htio sam se katapultirati iz MIG-a 21 iznad Rijeke|url=http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Danijel-Borovic-Htio-sam-se-katapultirati-iz-MIG-a-21-iznad-Rijeke|author=Robert Frank|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Novi list|format=|work=|pages=|day=|month=|year=14. 7. 2013|access-date=10. 8. 2014|archive-url=http://archive.isvsLby|archive-date=10. 8. 2014|quote=}}</ref> Brigadir Ivan Selak je bio posljednji čovjek koji je preko radioveze čuo pukovnika Perisa, i to riječi kojima je javio da je pogođen.<ref name="hv">{{Cite web|title=Petnaest godina od preleta hrvatskih pilota Ivice Ivandića i Ivana Selaka: "Mi smo vratili naše, a pobjegli su oni"|url=http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/1372007/15g.asp|author=Domagoj Vlahović|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Hrvatski vojnik|format=|work=|pages=|day=|month=|year=maj, 2007|access-date=10. 8. 2014|archive-url=http://archive.isgZYPt|archive-date=10. 8. 2014|quote=}}</ref> Obzirom da se avion kretao brzinom od otprilike 900 kilometara na sat, pukovniku Perisu je nedostajala možda samo minuta da pređe rijeku [[Kupa|Kupu]] i liniju razdvajanja, te se tako spasi katapultiranjem. Na mjestu gdje je srušen MiG-21 pukovnika Perisa, u selu [[Stipan]] u općini [[Vrginmost]], uviđaj su napravile vojska i milicija RSK.<ref name="nl"/> === Pokop i počast === Posmrtni ostaci pukovnik Perisa su pokopani uz vojne počasti, s nadlijetanjem zrakoplova iznad pogrebnog skupa, na Hrnetićkom groblju u Karlovcu 27. 9. 1993. godine. Brigadir Selak je izjavio kako je počasni prelet iznad Perisovog groba na pokopu bio njegov najteži let u životu, teži od onoga u kojem je i sam nastradao.<ref name="hv"/> Opraštajući se od pukovnika Perisa, zapovjednik HRZ-a [[general zbora]] [[Imra Agotić]] je kazao: "''Kao što je bio prvi u svojoj klasi u školovanju, tako je i u ratu za Hrvatsku pokazao sve osobine koje se traže od pilota – hrabrost, znanje, vještinu, spremnost na odricanje i entuzijazam. Iskazao se u oslobađanju okupiranih krajeva domovine. Njegova je smrt veliki gubitak. Odajemo mu priznanje za sve što je učinio i bio spreman učiniti za Hrvatsku.''"<ref>{{Cite web|title=Hrvatski heroj iz Žumberka|url=http://uskok-sosice.hr/hrvatski-heroj-iz-zumberka/|author=|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Udruga Uskok Sošice|format=|work=|pages=|day=|month=|year=13. 9. 2012|access-date=10. 8. 2014|archive-url=http://archive.isUVQkb|archive-date=10. 8. 2014|quote=}}</ref> General Agotić je pukovnika Perisa proglasio [[Žumberak (općina)|žumberačkim]] vitezom [[Rat u Hrvatskoj|Domovinskog rata]] zbog uspješno provedenih ratnih zadataka na uništavanju raketnih baza vojske RSK-a.<ref>{{Cite web|title=Žumberački vitez Domovinskog rata i njegov 'Osvetnik Vukovara' su prije 20 godina izveli posljednji let|url=http://www.politikaplus.com/novost/86905/zumberacki-vitez-domovinskog-rata-i-njegov-osvetnik-vukovara-su-prije-20-godina-izveli-posljednji-let|author=Vanja Deželić|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Politika Plus|format=|work=|pages=|day=|month=|year=14. 9. 2013|access-date=10. 8. 2014|archive-url=http://archive.is9w6tT|archive-date=10. 8. 2014|quote=}}</ref> U Sošicama, u [[Žumberak (općina)|Žumberku]], podignuta je 2012. godine bista u čast pukovniku Perisu.<ref>{{Cite web|title=U Sošicama otkrivena bista pilotu Miroslavu Perisu|url=http://uskok-sosice.hr/u-sosicama-otkrivena-bista-poginulom-pilotu-hrv-a-miroslavu-perisu/|author=|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Udruga Uskok Sošice|format=|work=|pages=|day=|month=|year=28. 5. 2012|access-date=10. 8. 2014|archive-url=http://archive.isn8mDB|archive-date=10. 8. 2014|quote=}}</ref> === Obitelj === Pukovnik Peris je bio oženjen za Snježanu Vučić-Peris sa kojom je imao sina Ivana.<ref name="mž"/> == Odlikovanja == * [[Datoteka:Ribbon of an Order of Duke Domagoj.png|45px]] [[Red kneza Domagoja s ogrlicom]] == Reference == {{reflist}} {{Lifetime|1961|1993|Peris, Miroslav}} [[Kategorija:Biografije, Karlovac]] [[Kategorija:Oficiri JNA]] [[Kategorija:Piloti JNA]] [[Kategorija:Piloti Oružanih snaga Republike Hrvatske]] cojtk2ffxsbjzcrziz6ptymooog4yqe 42587624 42587609 2026-05-05T00:33:59Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Piloti JNA]] → [[Kategorija:Piloti Jugoslavenske narodne armije]] 42587624 wikitext text/x-wiki {{Infokvir vojna osoba |ime= Miroslav Peris |slika= Miroslav Peris.jpg |opis= |veličina=200px |datum rođenja= {{birth date|1961|2|1|df=y}} |mjesto rođenja= [[Karlovac]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]] |datum smrti= {{death date and age|1993|9|14|1961|2|1|df=y}} |mjesto smrti= [[Vrginmost]], [[Hrvatska]] |nacionalnost= [[Hrvati|Hrvat]] |puno ime= |nadimak= |supruga= Snježana Peris |suprug= |titule = |knjige= |služba= [[1980]] - [[1991]] (JNA)<br>1991 - 1993 (HV) |čin= [[Datoteka:Pukovnik JNA.jpg|40px]] [[Pukovnik]] (JNA)<br />[[Datoteka:Pukovnik.jpg|25px]] Pukovnik (HV) |ratovi= [[Rat u Hrvatskoj]] |bitke= |vojska= [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|25px]] [[Jugoslavenska narodna armija]]<br />[[Datoteka:Seal of the Armed Forces of Croatia.png|25px]] [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatska vojska]] |rod= [[Datoteka:Jrvpvo.jpg|25px]] [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]]<br />[[Datoteka:Seal of Croatian Air Force.png|20px]] [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Hrvatsko ratno zrakoplovstvo]] |jedinice= 125 LAE (lovačka avijacijska eskadrila) Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva |zapovijedao= |odlikovanja= }} '''Miroslav Peris''' ([[Karlovac]], [[1. 2.]] [[1961]] - [[Vrginmost]], [[14. 9.]] [[1993]]), vojni pilot, pukovnik [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatske vojske]] i [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]]. == Biografija == === Obitelj i školovanje === [[Datoteka:Miroslav Peris 3.jpg|150px|mini|lijevo|Pukovnik Peris tokom službovanja u [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Jugoslavenskom ratnom zrakoplovstvu]] [[1980-e|1980]]-ih.]] Pukovnik Miroslav Peris je rođen 1. 2. 1961. godine u Karlovcu. Roditelji Ilija Peris i Dragica Boić-Peris su se doselili u Karlovac iz [[Sošice|Sošica]]. Pukovnik Peris je odrastao uz brata Milana i sestru Maricu. Osnovnu školu je završio u rodnome gradu. Nakon osnovnoškolskog obrazovanja pukovnik Peris se odlučio za zvanje vojnog pilota upisavši srednju vojnu školu [[Josip Broz Tito|Maršal Tito]] [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstvo]] (JRZ) u [[Mostar]]u. Zvanje vojnog pilota usavršio je u [[Zadar|Zadru]] i [[Pula|Puli]] kao najbolji đak u svojoj klasi. Nakon uspješno završenog školovanja pukovnik Peris je bio stacioniran na [[Bihać|bihačkom]] vojnom [[Aerodrom Željava|aerodromu Željava]] u sklopu 125 LAE (lovačka avijacijska eskadrila) JRZ-a.<ref name="mž">{{Cite web|title=Pukovnik Miroslav Peris|url=http://www.mojzumberak.com/zumberak.php?id=243|author=|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=MojZumberak.com|format=|work=|pages=|day=|month=|year=|access-date=10. 8. 2014|archive-url=http://archive.isO8QA6|archive-date=10. 8. 2014|quote=}}</ref> === Vojna karijera === [[Datoteka:Miroslav Peris 2.jpg|150px|mini|desno|Pukovnik Peris tokom službovanja u [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu]] [[1990-e|1990]]-ih.]] Pukovnik Peris je služio u JRZ-u punih 11 godina do novembra [[1991]]. godine. Nakon što je napustio Jugoslavensku narodnu armiju (JNA), u tijeku [[Rat u Hrvatskoj|Rata u Hrvatskoj]], odmah se stavio na raspolaganje [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu]] (HRZ).<ref name="mž"/> 14. 9. 1993. godine pukovnik Peris je zajedno s brigadirom [[Ivan Selak|Ivanom Selakom]] dobio zadatak da pilotirajući MiG-om-21 (zvan "Osvetnik [[Bitka za Vukovar|Vukovara]]") pokuša onesposobiti paljbeni položaj artiljerijsko-raketnih jedinica vojske [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]] (RSK) koje su ugrožavale [[Zagreb]], [[Sisak]] i [[Karlovac]] gađajući ih s udaljenosti čak i do 80 kilometara. Pukovnik Peris je iz prva bio pogođen protuavionskim topom na visini od 80 do 100 metara. Pilotirao je tako nisko kako bi izbjegao radare i mogućnost da ga se pogodi raketnim sredstvima. No nakon oštećenja pukovnik Peris je, pokušavajući spasiti sebe i avion, povećao visinu na otprilike 350 metara. Na toj visini uhvatio ga je radar pa je na njega ispaljena raketa [[2K12 Kub|Kub]] kojom je i oboren.<ref name="nl">{{Cite web|title=Danijel Borović: Htio sam se katapultirati iz MIG-a 21 iznad Rijeke|url=http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Danijel-Borovic-Htio-sam-se-katapultirati-iz-MIG-a-21-iznad-Rijeke|author=Robert Frank|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Novi list|format=|work=|pages=|day=|month=|year=14. 7. 2013|access-date=10. 8. 2014|archive-url=http://archive.isvsLby|archive-date=10. 8. 2014|quote=}}</ref> Brigadir Ivan Selak je bio posljednji čovjek koji je preko radioveze čuo pukovnika Perisa, i to riječi kojima je javio da je pogođen.<ref name="hv">{{Cite web|title=Petnaest godina od preleta hrvatskih pilota Ivice Ivandića i Ivana Selaka: "Mi smo vratili naše, a pobjegli su oni"|url=http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/1372007/15g.asp|author=Domagoj Vlahović|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Hrvatski vojnik|format=|work=|pages=|day=|month=|year=maj, 2007|access-date=10. 8. 2014|archive-url=http://archive.isgZYPt|archive-date=10. 8. 2014|quote=}}</ref> Obzirom da se avion kretao brzinom od otprilike 900 kilometara na sat, pukovniku Perisu je nedostajala možda samo minuta da pređe rijeku [[Kupa|Kupu]] i liniju razdvajanja, te se tako spasi katapultiranjem. Na mjestu gdje je srušen MiG-21 pukovnika Perisa, u selu [[Stipan]] u općini [[Vrginmost]], uviđaj su napravile vojska i milicija RSK.<ref name="nl"/> === Pokop i počast === Posmrtni ostaci pukovnik Perisa su pokopani uz vojne počasti, s nadlijetanjem zrakoplova iznad pogrebnog skupa, na Hrnetićkom groblju u Karlovcu 27. 9. 1993. godine. Brigadir Selak je izjavio kako je počasni prelet iznad Perisovog groba na pokopu bio njegov najteži let u životu, teži od onoga u kojem je i sam nastradao.<ref name="hv"/> Opraštajući se od pukovnika Perisa, zapovjednik HRZ-a [[general zbora]] [[Imra Agotić]] je kazao: "''Kao što je bio prvi u svojoj klasi u školovanju, tako je i u ratu za Hrvatsku pokazao sve osobine koje se traže od pilota – hrabrost, znanje, vještinu, spremnost na odricanje i entuzijazam. Iskazao se u oslobađanju okupiranih krajeva domovine. Njegova je smrt veliki gubitak. Odajemo mu priznanje za sve što je učinio i bio spreman učiniti za Hrvatsku.''"<ref>{{Cite web|title=Hrvatski heroj iz Žumberka|url=http://uskok-sosice.hr/hrvatski-heroj-iz-zumberka/|author=|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Udruga Uskok Sošice|format=|work=|pages=|day=|month=|year=13. 9. 2012|access-date=10. 8. 2014|archive-url=http://archive.isUVQkb|archive-date=10. 8. 2014|quote=}}</ref> General Agotić je pukovnika Perisa proglasio [[Žumberak (općina)|žumberačkim]] vitezom [[Rat u Hrvatskoj|Domovinskog rata]] zbog uspješno provedenih ratnih zadataka na uništavanju raketnih baza vojske RSK-a.<ref>{{Cite web|title=Žumberački vitez Domovinskog rata i njegov 'Osvetnik Vukovara' su prije 20 godina izveli posljednji let|url=http://www.politikaplus.com/novost/86905/zumberacki-vitez-domovinskog-rata-i-njegov-osvetnik-vukovara-su-prije-20-godina-izveli-posljednji-let|author=Vanja Deželić|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Politika Plus|format=|work=|pages=|day=|month=|year=14. 9. 2013|access-date=10. 8. 2014|archive-url=http://archive.is9w6tT|archive-date=10. 8. 2014|quote=}}</ref> U Sošicama, u [[Žumberak (općina)|Žumberku]], podignuta je 2012. godine bista u čast pukovniku Perisu.<ref>{{Cite web|title=U Sošicama otkrivena bista pilotu Miroslavu Perisu|url=http://uskok-sosice.hr/u-sosicama-otkrivena-bista-poginulom-pilotu-hrv-a-miroslavu-perisu/|author=|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Udruga Uskok Sošice|format=|work=|pages=|day=|month=|year=28. 5. 2012|access-date=10. 8. 2014|archive-url=http://archive.isn8mDB|archive-date=10. 8. 2014|quote=}}</ref> === Obitelj === Pukovnik Peris je bio oženjen za Snježanu Vučić-Peris sa kojom je imao sina Ivana.<ref name="mž"/> == Odlikovanja == * [[Datoteka:Ribbon of an Order of Duke Domagoj.png|45px]] [[Red kneza Domagoja s ogrlicom]] == Reference == {{reflist}} {{Lifetime|1961|1993|Peris, Miroslav}} [[Kategorija:Biografije, Karlovac]] [[Kategorija:Oficiri JNA]] [[Kategorija:Piloti Jugoslavenske narodne armije]] [[Kategorija:Piloti Oružanih snaga Republike Hrvatske]] bs1k87u19t09bii7lupi506pwl37x5b Danijel Borović 0 1507785 42587604 42432365 2026-05-05T00:32:06Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Piloti OSRH]] → [[Kategorija:Piloti Oružanih snaga Republike Hrvatske]] 42587604 wikitext text/x-wiki {{Infokvir vojna osoba |ime= Danijel Borović |slika= Borovic cockpit.jpg |opis= Pukovnik Borović u kokpitu [[MiG-21|MiG-a-21]] prije poletanja. |veličina=200px |datum rođenja= {{birth date and age|1958|12|17|df=y}} |mjesto rođenja= [[Gornji Kneginec]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]] |datum smrti= |mjesto smrti= |nacionalnost= [[Hrvatska]] |puno ime= |nadimak= |supruga= Snježana Borović |suprug= |titule = |knjige= |služba=[[1981]] - [[1992]] (JNA)<br>1992 - [[2003]](HV) |čin=[[Datoteka:Kapetan JNA.jpg|45px]] [[Kapetan]] (JNA)<br />[[Datoteka:Pukovnik.jpg|25px]] Pukovnik (HV) |ratovi=[[Rat u Hrvatskoj]] |bitke= |vojska=[[Datoteka:Logo of the JNA.svg|25px]] [[Jugoslavenska narodna armija]]<br />[[Datoteka:Seal of the Armed Forces of Croatia.png|25px]] [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatska vojska]] |rod= [[Datoteka:Jrvpvo.jpg|25px]] [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]]<br />[[Datoteka:Seal of Croatian Air Force.png|20px]] [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Hrvatsko ratno zrakoplovstvo]] |jedinice= |zapovijedao= |odlikovanja= }} '''Danijel Borović''' ([[Gornji Kneginec]], [[17. 12.]] [[1958]]), penzionisani vojni pilot, pukovnik [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatske vojske]] i kapetan I. klase [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]]. == Biografija == === Školovanje === [[Datoteka:Borovic_ZD.jpg|left|400px|mini|Pukovnik Borović kraj školsko-borbenog aviona [[Soko G-2 Galeb]] uz mehaničara i vojnika na osiguranju u Zrakoplovnoj vojnoj akademiji JRZ-a u [[Zadar|Zadru]], [[1979]] godine.]] Pukovnik Danijel Borović je rođen 17. 12. 1958 godine u selu Gornji Kneginec blizu [[Varaždin]]a. Nakon završene osmogodišnje škole u rodnome mjestu, pukovnik Borović se odlučio za zvanje vojnog pilota upisavši srednju vojnu školu [[Josip Broz Tito|Maršal Tito]] [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstvo]] (JRZ) u [[Mostar]]u. Školovanje je potom nastavio na Zrakoplovnoj vojnoj akademiji JRZ-a u [[Zadar|Zadru]] gdje je [[1981]] godine stekao zvanje pilota i čin [[potporučnik]]a Jugoslavenske narodne armije (JNA). Kao jedan od najboljih pilota u svojoj klasi bio je odabran za preobuku na nadzvučnom lovcu [[MiG-21]] koju je prošao na vojnom [[Zračna luka Batajnica|Aerodromu Batajnica]] kod [[Beograd]]a.<ref name="vl">B. Stipić, "''Let vrijedan divljenja''", Večernji list, 4. 2. 1992.</ref> === Vojna karijera u JNA i prebjeg sa aerodroma Željava 1992 godine === [[Datoteka:4_preleta.jpg|mini|340px|right|[[Ivan Selak]], [[Rudolf Perešin]], Danijel Borović i [[Ivica Ivandić]], četiri pilota koji su izvršili prebjeg iz [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] tokom [[1990-e|1990]]-ih.]] Nakon završetka preobuke [[1982]] godine pukovnik Borović je bio raspoređen u 117-tom LAP-u (lovacki avijacijski puk JRZ-a), tada jednoj od vodećih, po važnosti, zrakoplovnih postrojbi JNA i njenog [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo|RV i PVO]]. 117 LAP je bio stacioniran na [[Bihać|bihačkom]] vojnom [[Aerodrom Željava|aerodromu Željava]]. Oprema i sastav postrojbi koje su bazirale na aerodromu Željava su predstavljale najmoderniji, najskuplji i najelitniji vojni objekt [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]]. Na Željavi je bilo stacionirano najkvalificiranije osoblje počevši od pilota. Pukovnik Borović je u 5. korpusu [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|JRV i PVO]] bio pomoćnik komandira eskadrile.<ref name="vl"/> 117 LAP je u svom sastavu imao 124 LAE (lovačka avijacijska eskadrila JRZ-a) i 125 LAE, a uz njih je na Željavi bila stacionirana i 352 IAE (izviđačka aviacijska eskadrila JRZ-a) koja je bila pod izravnim zapovjedništvom [[Savezni sekretarijat za narodnu odbranu|Saveznog sekretarijata za narodnu odbranu]] (SSNO). U sastav 117 LAP-u je kasnije ušla i 129 LAE koja je bila stacionirana na vojnom [[Aerodrom Pula|aerodromu Pula]] gdje se, umjesto na Batajnici, izvršavala preobuka za let na MiG-u-21. Tijekom službovanja na Željavi, osim osnovnog pilotskog poziva, pukovnik Borović je bio instruktor letenja na simulatoru za MiG-21, te nastavnik letenja na raznim tipovima MiG-a-21, počevši od NL-12 (MiG-21U-400/600), NL-14 i NL-16 (MiG-21UM). Tokom [[Rat u Sloveniji|Rata u Sloveniji]] pukovnik Borović je odglumio prehladu, te je na taj način iznudio bolovanje od doktora svoje trupe na Željavi. Na taj način je izbjegao sudjelovanje u letačkim aktivnostima JRZ-a iznad [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenije]].<ref>Marija Barić, "''Naslijepo sletio na pulski aerodrom, osvijetljen samo farovima kamiona''", Varaždinske vijesti, 7. 2. 2012.</ref> [[4. 2.]] [[1992]] godine, tada u činu [[kapetan]]a I.klase JRZ-a, pukovnik Borović je prebjegao iz JNA sa Mig-om-21 u [[Pula|Pulu]] u dogovoru sa [[Zagreb]]om tj. tadašnjim državnim vodstvom [[Hrvatska|Hrvatske]]. Tog utorka 1992 godine pukovnik Borović je sa suprugom Snježanom i sinom Vanjom izašao iz stana i krenuo do autobusa preko puta zgrade u kojoj su stanovali, dokle je supruga nastavila prema centru Bihača kao da ide u svakodnevnu šetnju. Zapravo je išla na drugi kraj grada gdje je kod prijatelja trebala čekati ljude koji će doći po nju i sina.<ref name="zl">Ivo Šućur, "''Tajnim Borovićevim preletom iz Bihaća, Hrvatska dobila svoj prvi MiG 21''", Zagorski list, 7. 5. 2010.</ref> Pukovnik Borović je po dolasku u bazu imao u najavi dva leta. Piloti su taj dan u parovima uzlijetali sa Željave u kratkim razmacima u smjeru [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]] i [[Drvar]]a.<ref name="ev">{{Cite web|title=Prije 20 godina Kneginčan Hrvatskoj “nabavio” prvi MiG-21|url=http://www.evarazdin.hr/danijel-borovic-prije-20-godina-preletio-hrvatska-je-dobila-prvi-borbeni-nadzvucni-zrakoplov/|author=Josip Novak|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=evarazdin.hr|format=|work=|pages=|day=|month=|year=3. 2. 2012|access-date=19. 8. 2014|archive-url=https://archive.today/20140819220256/http://www.evarazdin.hr/danijel-borovic-prije-20-godina-preletio-hrvatska-je-dobila-prvi-borbeni-nadzvucni-zrakoplov/|archive-date=19. 8. 2014|quote=}}</ref> Prema planu letenja pukovnik Borović je bio planiran za let odmah u prvoj smijeni, i to kao nastavnik letenja mladom poručniku JRZ-a. Drugi, noćni, let je trebao započeti pred sam sumrak, kad su uvjeti za vizualno letenje najlošiji. Kad je u prvom letu dostignuo visinu od 3.000 metara, pogledao je udesno, prema zapadu, gdje je bio smjer leta prema Puli. Ugledao je ono što je meteorolog taj utorak najavio: masu oblačnog sloja koji se već približio [[Lika|Lici]]. Ispod tih oblaka vidljivost je bila vrlo slaba tako da se vrhovi planina nisu više niti nazirali. Nakon završene vježbe poručnik Borović se vratio na Željavu. Pukovnik Borović je osjećao sve veću napetost i adrenalin. Malo preostalog vremena pred drugi let i bijeg odlučio je iskoristiti za zadnju pripremu. No ono što će mu se uskoro događati nema nikakve veze s onim što se uobičajeno uvježbava u redovnom letenju kada se unaprijed točno zna što će se raditi, kuda će se letjeti, kakva navigacijska sredstva su na raspolaganju, na kojim će se radijskim kanalima održavati radiokomunikacija. Dodatni problem je bio što pista pulskog aerodroma nije bila osposobljena za noćno letenje.<ref name="nl">{{Cite web|title=Danijel Borović: Htio sam se katapultirati iz MIG-a 21 iznad Rijeke|url=http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Danijel-Borovic-Htio-sam-se-katapultirati-iz-MIG-a-21-iznad-Rijeke|author=Robert Frank|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Novi list|format=|work=|pages=|day=|month=|year=14. 7. 2013|access-date=19. 8. 2014|archive-url=https://archive.today/20140810134800/http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Danijel-Borovic-Htio-sam-se-katapultirati-iz-MIG-a-21-iznad-Rijeke|archive-date=10. 8. 2014|quote=}}</ref> [[63 padobranska brigada JNA]] ([[Niš]]ki specijalci)<ref name="nl"/> je prije povlačenja iz Pule uništila svu navigacijsku, radio-komunikacijsku i svjetlosnu opremu potrebnu za letenje.<ref name="hns">{{Cite web|title=Danijel Borović: Opći interesi uvijek moraju biti iznad privatnih|url=http://www.hns-kneginec.com/hr/vijesti/DANIJEL+BOROVI%C4%86:+OP%C4%86I+INTERESI+UVIJEK+MORAJU+BITI+IZNAD+PRIVATNIH.html|author=|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=www.hns-kneginec.com [[Hrvatska narodna stranka]]|format=|work=|pages=|day=|month=|year=9. 12. 2008|access-date=19. 8. 2014|archive-url=https://archive.today/20140819221101/http://www.hns-kneginec.com/hr/vijesti/DANIJEL+BOROVI%C4%86:+OP%C4%86I+INTERESI+UVIJEK+MORAJU+BITI+IZNAD+PRIVATNIH.html|archive-date=19. 8. 2014|quote=}}</ref> Starješine na Željavi su vjerovale da nitko ne može prebjeći, jer su preostali areodromi u Hrvatskoj nakon povlaćenje JNA bili devastirani, bez potrebnog osvijetljenja i navigacijske opreme, a na zagrebački aerodrom [[Zračna luka Zagreb|Pleso]] se nije moglo sletjeti.<ref name="zl"/> U realizaciji plana prebjega pomagao mu je pukovnik [[Miroslav Peris]].<ref name="zl"/><ref name="vv">{{Cite web|title=“Prelet za Hrvatsku” dogodio se prije točno 20 godina|url=http://varazdinske-vijesti.hr/magazin/prelet-za-hrvatsku-dogodio-se-prije-tocno-20-godina.html|author=Marija Barić|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Varaždinske vijesti|format=|work=|pages=|day=|month=|year=3. 2. 2012|access-date=19. 8. 2014|archive-url=https://archive.today/20140819220203/http://varazdinske-vijesti.hr/magazin/prelet-za-hrvatsku-dogodio-se-prije-tocno-20-godina.html|archive-date=19. 8. 2014|quote=}}</ref> Pukovnik Borović je preko pukovnika Perisa javio Zagrebu da mu se osigura ruta kroz Liku, kako tko ne bi pucao po njemu.<ref name="zl"/> Prema planu, pukovnik Borović je do Pule trebao sletjeti neposredno prije sumraka, u vrijeme kad bi se na zemlji još nešto moglo vidjeti.<ref name="nl"/> Pukovnik Borović je prije leta ispod pilotskog kombinezona obukao trenirku i majicu, a u vreću od kacige je sakrio letačku dokumentaciju i službeni pištolj.<ref name="zl"/> Zbog problema s cisternama kerozina kasnio je s poletanjem sa Željave koje se trebalo dogoditi u 17.05.<ref name="zl"/><ref name="nl"/> U drugom MiG-u-21 uz pukovnika Borovića je letio kapetan 1. klase [[Mile Vasiljević]].<ref name="nl"/> Pukovnik Borović je poletio sa Željave u 17.33, te se ubrzo nakon uzleta odvojio od svojeg para, kapetana Vasiljevića.<ref name="vv"/> Znao je da se nakon uzleta što prije mora spustiti na malu visinu iznad terena, kako ga radar s Plješivice ne bi mogao identificirati. Zauzeo je kurs prema zapadu pazeći da ne zakači neki planiski vrh. U letu je postao svjestan da nemam šanse proći Likom i spustiti se niz prijevoj [[Vratnik (prijevoj)|Vratnik]] prema [[Senj]]u, te dalje prema Puli. Oblaci su bili potpuno prekrili cijelo područje. Ispod donje baze bila je jaka sumaglica tako da je pri velikim brzinama bilo nemoguće na vrijeme uočiti niže planinske vrhove. Pukovnik Borović je imao tek nekoliko sekundi za donošenje odluke o novoj ruti leta. Zauzeo je novi kurs prema jugu, pokušavajući preko Velebita izbiti na obalu, negdje u rejonu [[Pag]]a. Dok je ogromnom brzinom jurio iznad i između planinskih vrhova, iz baze Željava su pukovnika Borovića upitali imam li kontakt s vođom, kapetanom Vasiljevićom. Pukovnik Borović je odrješito slagao da vidi vođu. Izmišljao je kurseve i kupovao vrijeme. To nadmudrivanje je potrajalo desetak minuta u kojima je negdje iznad Sjevernog [[Jadransko more|Jadrana]] spašavao živu glavu. Doletjevši nad [[Velebit]] nekako je uspio razaznati obrise obale, ali zbog izuzetno loše vidljivosti jedva je uočio konturu otoka ispred sebe. Postojala je realna opasnost da ga identificira operator na [[Plješevica/Lička Plješivica|plješivičkom]] radaru pa se brzo spustio na nižu visinu. Planirao je let u brišućem letu, ali kad je shvatio koliko su stvarno loši vremenski uvjeti, na letenje ispod visine od 300 metara nije mogao ni pomisliti. Postojala je, naime, velika opasnost da će završiti razbijen o vrh nekog otoka. Da je vidljivost bila bolja ne bi bio toliki problem održavati orijentaciju i određivati potrebne smjerove leta. Sa zemlje pukovnik Borović nije mogao očekivati nikakvu pomoć, jer zemaljska navigacijska oprema nije bila u funkciji, a MiG-ovi-21 nisu bili opremljeni nikakvim nezavisnim navigacijskim sredstvom. Ubrzo je isključio i radio vezu sa Željavom, te je u slušalicama pukovnika Borovića zavladala potpuna tišina. Pogledom je uporno prolazio kroz poklopac kabine, gledajući lijevo, desno, gore i dolje. Ništa nije vidio, ni gdje je more, ni gdje je kopno. Zbog jake sumaglice i spuštanja mraka nije mogao razaznati gdje prestaje more, a počinje kopno. Pokušavao je pronaći neki prepoznatljivi orijentir, no nikako nije mogao pronaći put do pulske sletne staze. Pukovnik Borović je tražio prepoznatljiva svjetla [[Rijeka|riječkog]] zaljeva koji je inače uočljiv izdaleka. Letio je već tri minute prema tom kursu i nije vidio Rijeku. Sve oko njega je bilo u potpunom mraku. Pukovnik Borović je u tim trenucima razmišljao što ako će se morati katapultirati iz ispravnog aviona i što ako pritom avion padne na neku kuću. Pitanja su se nizala jedno za drugim. Istodobno mjerač goriva je pokazivao da ga je sve manje. Pukovnik Borović je imao sve manje vremena za pronalaženje piste za slijetanje, još desetak minuta. Spustio je visinu leta do nekih 300 metara, pretpostavljajući da je već preletio otok Cres i njegov najviši vrh. Uporno je pokušavao uočiti svjetla ili obrise nekakvih naselja. Iznenada, u dijeliću sekunde, daleko ispred sebe je uočio nekakav bljesak. Svake sekunde, u kojoj avionom prelazi 250 metara, bljesak se pretvarao u isprekidano svijetlo. Odjednom, kroz jaku sumaglicu, ispred i ispod putanje leta uočio je jedva vidljive žute pruge. Zaključio je da su to ona svijetla kamiona o kojima je bilo riječi da će mu osvijetliti stazu za slijetanje. Ubrzo je smanjio brzinu leta na 500 kilometara na sat. Vjerujući u svoje dugogodišnje pilotsko iskustvo, pukovnik Borović je po totalnom mrakom spustio MiG-21 na pulski aerodrom. Tek nakon spuštanja je vidio da mu je svjetlosne signale, gašenjem i paljem svijetala, na pisti davao bijeli [[Volkswagen Golf]].<ref name="nl"/> Naknadno, nakon sedam mjeseci, pukovnik Borović je saznao kakvu je sreću imao te noći. Tog dana na aerodromu je ostala manja skupina ljudi osposobljenih za prihvat aviona koji će sletjeti. Po primljenom pozivu, morali su svijetlima kamiona, raspoređenih u pretpolju ispred sletne staze, osvjetliti dio staze. No kako je akcija pripremana u maksimalnoj tajnosti, zaboravilo se o njoj obavjestiti dežurnog časnika baze. Pa kad se avion pukovnika Borovića pojavio iz pravca istočne obale u niskom letu prema pisti, on je uključio sirenu za zračnu opasnost misleći da JRZ napada aerodrom. Vozači kamiona koji su bili raspoređeni s obje strane piste čekali su znak da uključe svjetla, no kad su čuli zvuk sirene pobjegli su. Vozači kamiona koji su bili raspoređeni u prilazu prema pisti nisu čuli znak sirene, pa su ostali na svojim mjestima.<ref name="nl"/> Istodobno dok se pukovnik Borović pokušavao spustiti u Puli, supruga Snježana je s maloljetnim sinom Vanjom prolazila kroz barikade po određenim dionicama. Imali su dramatično dvodnevno putovanje iz Bihaća u Zagreb uz česta zaustavljanja i provjere. Supruga Snježana je za izlazak iz Bihaća koristila lažni identitet kćeri srpskog inspektora koju s bolesnim djetetom voze na liječenje u Sarajevo. Prevozili su je ljudi od povjerenja njenog supruga i njegovih veza u Zagrebu koje su organizirale bijeg.<ref name="zl"/><ref name="nl"/> MiG-21 pukovnika Borovića je bio prvi borbeni avion [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Hrvatskog ratnog zrakoplovstva]] (HRZ) (''registracijska oznaka: 101''). [[24. 6.]] 1992 godine avion je bio pogođen i srušen u borbenoj akciji HRZ-a između [[Prnjavor]]a i [[Derventa|Dervente]]. Tom prilikom je poginuo pilot HRZ-a, pukovnik [[Ante Radoš]].<ref name="ev"/> === Reakcija JNA na prebjeg === JNA je ubrzo nakon prebjega, već slijedeći dan, objavila priopćenje za javnost. Služba za informiranje Komande ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane JNA je objavila kako je na hrvatsku stranu 4. 2. 1992 godine prebjegao pilot Danijel Borović poletjevši sa MiG-om-21 sa bihačkog aerodroma. U priopćenju je bilo istaknuto da se ne zna da li se pilot Borović spustio na aerodrom u Puli, na [[Krk]]u ili na Plesu. U priopćenju je bilo navedeno da je riječ o pilotu koji se istaknuo u borbenom djelovanju nad teritorijem Hrvatske i da se u tome ponašao korektno. Objavljeno je također da su njegovi kolege piloti izrazili žaljenje što je pilot Borović bio prisiljen da prebjegne u Hrvatsku. U priopćenju je također pisalo da je pilot Borović taj spretni momak koji je srušio helikopter Europske misije kod Varaždina [[7. 1.]] 1992 godine,{{efn|Kasnije je ustanovljeno da je helikopter srušio [[major]] JRZ-a [[Emir Šišić]].<ref>{{Cite web|title=Pilot Šišić: Oborio sam helikopter EU, ali savest mi je čista|url=http://www.kurir-info.rs/pilot-sisic-oborio-sam-helikopter-eu-ali-savest-mi-je-cista-clanak-1029331|author=Tanjug|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Kurir|format=|work=|pages=|day=|month=|year=10. 10. 2013|access-date=22. 8. 2014|archive-url=|archive-date=|quote=}}{{Dead link|date=February 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>{{Cite web|title=Šišić: Žalim zbog poginulih u helikopteru|url=http://www.politika.rs/rubrike/Drustvo/SHishic-Zalim-zbog-poginulih-u-helikopteru.lt.html|author=Danijela Vukosavljević|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Politika|format=|work=|pages=|day=|month=|year=13. 5. 2008|access-date=22. 8. 2014|archive-url=|archive-date=|quote=}}</ref>}} te da piloti sa Željave tumače njegovu odluku o prebjegu strahom od represija vojno-sudskih organa. U priopćenju je nadalje pisalo kako se piloti sa Željave nadaju da će vojni organi JNA imati za njega razumijevanja, pogotovo zato što je zaslužan za borbena djelovanja nad Hrvatskom.<ref name="vl"/> === Vojna karijera u HV-u === [[Datoteka:Borovic_inspekcija.jpg|340px|mini|right|Pukovnik Borović pregledava avion prije polijetanja.]] Nakon preleta pukovnik Borović je pristupio Hrvatskoj vojsci (HV) sa činom [[bojnik]]a. Zajedno sa stožernim brigadirom [[Rudolf Perešin|Rudolfom Perešinom]] je radio na formiranju 1. lovačke eskadrile HRZ-a gdje je bio zamjenik zapovjednika od [[1993]] do [[1995]] godine, a od 1995 do [[2003]] i zapovjednik. Na tim funkcijama je sudjelovao u svim važnim akcijama tokom [[Rat u Hrvatskoj|Rata u Hrvatskoj]], a za koje je dobio i pripadajuća odlikovanja i pohvale.<ref name="zl"/> Tokom karijere u HV-u pukovnik Borović je završio: * Zapovjedno-stožernu školu "[[Blago Zadro]]" u Zagrebu * Tečaj za mirovne misije u [[Knin]]u * Školu stranih jezika [[Hrvatsko vojno učilište|Hrvatskog Vojnog Učilišta]] u Zagrebu * [[Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu]] – [[magistar]] aeronautike-pilot Unatoč svemu navedenom, te jer je želio ostati profesionalac u vojsci, stranački neopredijeljen, tijekom svih 11 godina u HRZ-u napredovao je samo jedan čin, od čina [[bojnik]]a (koji mu je preveden sa kapetana 1. klase iz JNA) na čin [[pukovnik]]a 1995 godine. Nekoliko prijedloga za promaknuće pukovnika Borovića u čin [[brigadir]]a redom su bili odbijeni. Uvidjevši da više nema mjesta za napredak u HV-u, pukovnik Borović je u siječnju 2003 godine, čim su se stvorili potrebni uvjeti za to, podnio zahtjev za mirovinom.<ref name="zl"/><ref name="hns"/> === Obitelj i kasniji život === Ubrzo nakon umirovljenja pukovnik Borović je s obitelji iz Zagreba preselio u rodni Kneginec, gdje se uključio u politički život općine kao vijećnik i predsjednik općinske podružnice [[Hrvatska narodna stranka|Hrvatske narodne stranke]] (HNS).<ref name="hns"/>, a iz stranke je izašao 2017. godine. Bio je direktor Varaždinske gradske tvrtke Aiport Varazdin d.o.o., koja je bila operater aerodroma Varaždin (LDVA). Pukovnik Borović je sa suprugom Snježanom napisao knjigu "Prelet za Hrvatsku", u kojoj se isprepliću njegova i njena priča iz vremena [[1990-e|90]]-ih. Knjiga je izdana putem nakladničke kuće Alfa i moguće ju je kupiti u njihovim knjižarama i drugim domaćim nakladničkim kućama.<ref name="ev"/> [[2014]] godine Općinski sud u Varaždinu je pravomoćnom presudom presudio u korist pukovnika Borovića koji je vodio spor protiv bivšeg varaždinskog gradonačelnika i pomoćnika [[Ministarstvo obrane Republike Hrvatske|ministra obrane Hrvatske]] Stjepana Adanića kojega je tužio zbog kaznenog djela protiv časti i ugleda klevetom. Adanić je naime u intervju u lokalnom glasniku općine Gornji Kneginec [[2009]] godine prozvao pukovnika Borovića da se odlučio na prelet tek nakon službenog priznanja Hrvatske, da je pukovnik Borović akciju izveo samostalno i time ugrozio sve moguće slične akcije, te da je za svoj prelet Borović tražio stan u Hrvatskoj i 200.000 [[Njemačka marka|njemačkih maraka]] ili će u suprotnom vratiti avion u [[Srbija|Srbiju]] ili [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]].<ref>{{Cite web|title=Vojni pilot i ratni heroj Domovinskog rata Danijel Borović dobio sudski spor za klevetu|url=http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/vojni-pilot-i-ratni-heroj-domovinskog-rata-danijel-borovic-dobio-sudski-spor-za-klevetu---344308.html|author=|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=dnevnik.hr|format=|work=|pages=|day=|month=|year=16. 7. 2014|access-date=19. 8. 2014|archive-url=https://archive.today/20140819222141/http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/vojni-pilot-i-ratni-heroj-domovinskog-rata-danijel-borovic-dobio-sudski-spor-za-klevetu---344308.html|archive-date=19. 8. 2014|quote=}}</ref> == Odlikovanja i pohvale == * [[Datoteka:Ribbon of an Order of Nikola Šubić Zrinski.png|45px]] [[Red Nikole Šubića Zrinskog]] * [[Datoteka:Ribbon of an Order of the Croatian Trefoil.png|45px]] [[Red Hrvatskog Trolista]] * [[Datoteka:Ribbon of a Commemorative Medal of the Homeland War.png|45px]] [[Spomenica Domovinskog rata]] * [[Datoteka:Ribbon of a Commemorative Medal of the Homeland's Gratitude.png|45px]] [[Spomenica Domovinske zahvalnosti]] * [[Datoteka:MedaljaBljesakUmanjena.gif|45px]] [[Medalja Bljesak]] * [[Medalja Oluja]] * [[Medalja za iznimne pothvate]] * Pohvala Načelnika glavnog stožera HV radi iskazane odlučnosti i hrabrosti pilota na vrlo složenim bojnim zadaćama * Nagrada Načelnika glavnog stožera HV radi iskazane odlučnosti i hrabrosti pilota na vrlo složenim bojnim zadaćama * Pohvala Zapovjednika HRZ i PZO za primjerno zalaganje u izvršenju zadaća * Pohvala Zapovjednika Zrakoplovne baze Pleso za postignute rezultate i podizanje bojne spremnosti postrojbe * Priznanje "Junak Domovinskog rata", koje mu je dodijelila Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} {{Lifetime|1958||Borović, Danijel}} [[Kategorija:Biografije, Varaždin]] [[Kategorija:Oficiri JNA]] [[Kategorija:Piloti JNA]] [[Kategorija:Piloti Oružanih snaga Republike Hrvatske]] [[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]] 4587um2o0939ccbbuvdqrunsys17tyz 42587615 42587604 2026-05-05T00:33:30Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Piloti JNA]] → [[Kategorija:Piloti Jugoslavenske narodne armije]] 42587615 wikitext text/x-wiki {{Infokvir vojna osoba |ime= Danijel Borović |slika= Borovic cockpit.jpg |opis= Pukovnik Borović u kokpitu [[MiG-21|MiG-a-21]] prije poletanja. |veličina=200px |datum rođenja= {{birth date and age|1958|12|17|df=y}} |mjesto rođenja= [[Gornji Kneginec]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]] |datum smrti= |mjesto smrti= |nacionalnost= [[Hrvatska]] |puno ime= |nadimak= |supruga= Snježana Borović |suprug= |titule = |knjige= |služba=[[1981]] - [[1992]] (JNA)<br>1992 - [[2003]](HV) |čin=[[Datoteka:Kapetan JNA.jpg|45px]] [[Kapetan]] (JNA)<br />[[Datoteka:Pukovnik.jpg|25px]] Pukovnik (HV) |ratovi=[[Rat u Hrvatskoj]] |bitke= |vojska=[[Datoteka:Logo of the JNA.svg|25px]] [[Jugoslavenska narodna armija]]<br />[[Datoteka:Seal of the Armed Forces of Croatia.png|25px]] [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatska vojska]] |rod= [[Datoteka:Jrvpvo.jpg|25px]] [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]]<br />[[Datoteka:Seal of Croatian Air Force.png|20px]] [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Hrvatsko ratno zrakoplovstvo]] |jedinice= |zapovijedao= |odlikovanja= }} '''Danijel Borović''' ([[Gornji Kneginec]], [[17. 12.]] [[1958]]), penzionisani vojni pilot, pukovnik [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatske vojske]] i kapetan I. klase [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]]. == Biografija == === Školovanje === [[Datoteka:Borovic_ZD.jpg|left|400px|mini|Pukovnik Borović kraj školsko-borbenog aviona [[Soko G-2 Galeb]] uz mehaničara i vojnika na osiguranju u Zrakoplovnoj vojnoj akademiji JRZ-a u [[Zadar|Zadru]], [[1979]] godine.]] Pukovnik Danijel Borović je rođen 17. 12. 1958 godine u selu Gornji Kneginec blizu [[Varaždin]]a. Nakon završene osmogodišnje škole u rodnome mjestu, pukovnik Borović se odlučio za zvanje vojnog pilota upisavši srednju vojnu školu [[Josip Broz Tito|Maršal Tito]] [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstvo]] (JRZ) u [[Mostar]]u. Školovanje je potom nastavio na Zrakoplovnoj vojnoj akademiji JRZ-a u [[Zadar|Zadru]] gdje je [[1981]] godine stekao zvanje pilota i čin [[potporučnik]]a Jugoslavenske narodne armije (JNA). Kao jedan od najboljih pilota u svojoj klasi bio je odabran za preobuku na nadzvučnom lovcu [[MiG-21]] koju je prošao na vojnom [[Zračna luka Batajnica|Aerodromu Batajnica]] kod [[Beograd]]a.<ref name="vl">B. Stipić, "''Let vrijedan divljenja''", Večernji list, 4. 2. 1992.</ref> === Vojna karijera u JNA i prebjeg sa aerodroma Željava 1992 godine === [[Datoteka:4_preleta.jpg|mini|340px|right|[[Ivan Selak]], [[Rudolf Perešin]], Danijel Borović i [[Ivica Ivandić]], četiri pilota koji su izvršili prebjeg iz [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] tokom [[1990-e|1990]]-ih.]] Nakon završetka preobuke [[1982]] godine pukovnik Borović je bio raspoređen u 117-tom LAP-u (lovacki avijacijski puk JRZ-a), tada jednoj od vodećih, po važnosti, zrakoplovnih postrojbi JNA i njenog [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo|RV i PVO]]. 117 LAP je bio stacioniran na [[Bihać|bihačkom]] vojnom [[Aerodrom Željava|aerodromu Željava]]. Oprema i sastav postrojbi koje su bazirale na aerodromu Željava su predstavljale najmoderniji, najskuplji i najelitniji vojni objekt [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]]. Na Željavi je bilo stacionirano najkvalificiranije osoblje počevši od pilota. Pukovnik Borović je u 5. korpusu [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|JRV i PVO]] bio pomoćnik komandira eskadrile.<ref name="vl"/> 117 LAP je u svom sastavu imao 124 LAE (lovačka avijacijska eskadrila JRZ-a) i 125 LAE, a uz njih je na Željavi bila stacionirana i 352 IAE (izviđačka aviacijska eskadrila JRZ-a) koja je bila pod izravnim zapovjedništvom [[Savezni sekretarijat za narodnu odbranu|Saveznog sekretarijata za narodnu odbranu]] (SSNO). U sastav 117 LAP-u je kasnije ušla i 129 LAE koja je bila stacionirana na vojnom [[Aerodrom Pula|aerodromu Pula]] gdje se, umjesto na Batajnici, izvršavala preobuka za let na MiG-u-21. Tijekom službovanja na Željavi, osim osnovnog pilotskog poziva, pukovnik Borović je bio instruktor letenja na simulatoru za MiG-21, te nastavnik letenja na raznim tipovima MiG-a-21, počevši od NL-12 (MiG-21U-400/600), NL-14 i NL-16 (MiG-21UM). Tokom [[Rat u Sloveniji|Rata u Sloveniji]] pukovnik Borović je odglumio prehladu, te je na taj način iznudio bolovanje od doktora svoje trupe na Željavi. Na taj način je izbjegao sudjelovanje u letačkim aktivnostima JRZ-a iznad [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenije]].<ref>Marija Barić, "''Naslijepo sletio na pulski aerodrom, osvijetljen samo farovima kamiona''", Varaždinske vijesti, 7. 2. 2012.</ref> [[4. 2.]] [[1992]] godine, tada u činu [[kapetan]]a I.klase JRZ-a, pukovnik Borović je prebjegao iz JNA sa Mig-om-21 u [[Pula|Pulu]] u dogovoru sa [[Zagreb]]om tj. tadašnjim državnim vodstvom [[Hrvatska|Hrvatske]]. Tog utorka 1992 godine pukovnik Borović je sa suprugom Snježanom i sinom Vanjom izašao iz stana i krenuo do autobusa preko puta zgrade u kojoj su stanovali, dokle je supruga nastavila prema centru Bihača kao da ide u svakodnevnu šetnju. Zapravo je išla na drugi kraj grada gdje je kod prijatelja trebala čekati ljude koji će doći po nju i sina.<ref name="zl">Ivo Šućur, "''Tajnim Borovićevim preletom iz Bihaća, Hrvatska dobila svoj prvi MiG 21''", Zagorski list, 7. 5. 2010.</ref> Pukovnik Borović je po dolasku u bazu imao u najavi dva leta. Piloti su taj dan u parovima uzlijetali sa Željave u kratkim razmacima u smjeru [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]] i [[Drvar]]a.<ref name="ev">{{Cite web|title=Prije 20 godina Kneginčan Hrvatskoj “nabavio” prvi MiG-21|url=http://www.evarazdin.hr/danijel-borovic-prije-20-godina-preletio-hrvatska-je-dobila-prvi-borbeni-nadzvucni-zrakoplov/|author=Josip Novak|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=evarazdin.hr|format=|work=|pages=|day=|month=|year=3. 2. 2012|access-date=19. 8. 2014|archive-url=https://archive.today/20140819220256/http://www.evarazdin.hr/danijel-borovic-prije-20-godina-preletio-hrvatska-je-dobila-prvi-borbeni-nadzvucni-zrakoplov/|archive-date=19. 8. 2014|quote=}}</ref> Prema planu letenja pukovnik Borović je bio planiran za let odmah u prvoj smijeni, i to kao nastavnik letenja mladom poručniku JRZ-a. Drugi, noćni, let je trebao započeti pred sam sumrak, kad su uvjeti za vizualno letenje najlošiji. Kad je u prvom letu dostignuo visinu od 3.000 metara, pogledao je udesno, prema zapadu, gdje je bio smjer leta prema Puli. Ugledao je ono što je meteorolog taj utorak najavio: masu oblačnog sloja koji se već približio [[Lika|Lici]]. Ispod tih oblaka vidljivost je bila vrlo slaba tako da se vrhovi planina nisu više niti nazirali. Nakon završene vježbe poručnik Borović se vratio na Željavu. Pukovnik Borović je osjećao sve veću napetost i adrenalin. Malo preostalog vremena pred drugi let i bijeg odlučio je iskoristiti za zadnju pripremu. No ono što će mu se uskoro događati nema nikakve veze s onim što se uobičajeno uvježbava u redovnom letenju kada se unaprijed točno zna što će se raditi, kuda će se letjeti, kakva navigacijska sredstva su na raspolaganju, na kojim će se radijskim kanalima održavati radiokomunikacija. Dodatni problem je bio što pista pulskog aerodroma nije bila osposobljena za noćno letenje.<ref name="nl">{{Cite web|title=Danijel Borović: Htio sam se katapultirati iz MIG-a 21 iznad Rijeke|url=http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Danijel-Borovic-Htio-sam-se-katapultirati-iz-MIG-a-21-iznad-Rijeke|author=Robert Frank|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Novi list|format=|work=|pages=|day=|month=|year=14. 7. 2013|access-date=19. 8. 2014|archive-url=https://archive.today/20140810134800/http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Danijel-Borovic-Htio-sam-se-katapultirati-iz-MIG-a-21-iznad-Rijeke|archive-date=10. 8. 2014|quote=}}</ref> [[63 padobranska brigada JNA]] ([[Niš]]ki specijalci)<ref name="nl"/> je prije povlačenja iz Pule uništila svu navigacijsku, radio-komunikacijsku i svjetlosnu opremu potrebnu za letenje.<ref name="hns">{{Cite web|title=Danijel Borović: Opći interesi uvijek moraju biti iznad privatnih|url=http://www.hns-kneginec.com/hr/vijesti/DANIJEL+BOROVI%C4%86:+OP%C4%86I+INTERESI+UVIJEK+MORAJU+BITI+IZNAD+PRIVATNIH.html|author=|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=www.hns-kneginec.com [[Hrvatska narodna stranka]]|format=|work=|pages=|day=|month=|year=9. 12. 2008|access-date=19. 8. 2014|archive-url=https://archive.today/20140819221101/http://www.hns-kneginec.com/hr/vijesti/DANIJEL+BOROVI%C4%86:+OP%C4%86I+INTERESI+UVIJEK+MORAJU+BITI+IZNAD+PRIVATNIH.html|archive-date=19. 8. 2014|quote=}}</ref> Starješine na Željavi su vjerovale da nitko ne može prebjeći, jer su preostali areodromi u Hrvatskoj nakon povlaćenje JNA bili devastirani, bez potrebnog osvijetljenja i navigacijske opreme, a na zagrebački aerodrom [[Zračna luka Zagreb|Pleso]] se nije moglo sletjeti.<ref name="zl"/> U realizaciji plana prebjega pomagao mu je pukovnik [[Miroslav Peris]].<ref name="zl"/><ref name="vv">{{Cite web|title=“Prelet za Hrvatsku” dogodio se prije točno 20 godina|url=http://varazdinske-vijesti.hr/magazin/prelet-za-hrvatsku-dogodio-se-prije-tocno-20-godina.html|author=Marija Barić|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Varaždinske vijesti|format=|work=|pages=|day=|month=|year=3. 2. 2012|access-date=19. 8. 2014|archive-url=https://archive.today/20140819220203/http://varazdinske-vijesti.hr/magazin/prelet-za-hrvatsku-dogodio-se-prije-tocno-20-godina.html|archive-date=19. 8. 2014|quote=}}</ref> Pukovnik Borović je preko pukovnika Perisa javio Zagrebu da mu se osigura ruta kroz Liku, kako tko ne bi pucao po njemu.<ref name="zl"/> Prema planu, pukovnik Borović je do Pule trebao sletjeti neposredno prije sumraka, u vrijeme kad bi se na zemlji još nešto moglo vidjeti.<ref name="nl"/> Pukovnik Borović je prije leta ispod pilotskog kombinezona obukao trenirku i majicu, a u vreću od kacige je sakrio letačku dokumentaciju i službeni pištolj.<ref name="zl"/> Zbog problema s cisternama kerozina kasnio je s poletanjem sa Željave koje se trebalo dogoditi u 17.05.<ref name="zl"/><ref name="nl"/> U drugom MiG-u-21 uz pukovnika Borovića je letio kapetan 1. klase [[Mile Vasiljević]].<ref name="nl"/> Pukovnik Borović je poletio sa Željave u 17.33, te se ubrzo nakon uzleta odvojio od svojeg para, kapetana Vasiljevića.<ref name="vv"/> Znao je da se nakon uzleta što prije mora spustiti na malu visinu iznad terena, kako ga radar s Plješivice ne bi mogao identificirati. Zauzeo je kurs prema zapadu pazeći da ne zakači neki planiski vrh. U letu je postao svjestan da nemam šanse proći Likom i spustiti se niz prijevoj [[Vratnik (prijevoj)|Vratnik]] prema [[Senj]]u, te dalje prema Puli. Oblaci su bili potpuno prekrili cijelo područje. Ispod donje baze bila je jaka sumaglica tako da je pri velikim brzinama bilo nemoguće na vrijeme uočiti niže planinske vrhove. Pukovnik Borović je imao tek nekoliko sekundi za donošenje odluke o novoj ruti leta. Zauzeo je novi kurs prema jugu, pokušavajući preko Velebita izbiti na obalu, negdje u rejonu [[Pag]]a. Dok je ogromnom brzinom jurio iznad i između planinskih vrhova, iz baze Željava su pukovnika Borovića upitali imam li kontakt s vođom, kapetanom Vasiljevićom. Pukovnik Borović je odrješito slagao da vidi vođu. Izmišljao je kurseve i kupovao vrijeme. To nadmudrivanje je potrajalo desetak minuta u kojima je negdje iznad Sjevernog [[Jadransko more|Jadrana]] spašavao živu glavu. Doletjevši nad [[Velebit]] nekako je uspio razaznati obrise obale, ali zbog izuzetno loše vidljivosti jedva je uočio konturu otoka ispred sebe. Postojala je realna opasnost da ga identificira operator na [[Plješevica/Lička Plješivica|plješivičkom]] radaru pa se brzo spustio na nižu visinu. Planirao je let u brišućem letu, ali kad je shvatio koliko su stvarno loši vremenski uvjeti, na letenje ispod visine od 300 metara nije mogao ni pomisliti. Postojala je, naime, velika opasnost da će završiti razbijen o vrh nekog otoka. Da je vidljivost bila bolja ne bi bio toliki problem održavati orijentaciju i određivati potrebne smjerove leta. Sa zemlje pukovnik Borović nije mogao očekivati nikakvu pomoć, jer zemaljska navigacijska oprema nije bila u funkciji, a MiG-ovi-21 nisu bili opremljeni nikakvim nezavisnim navigacijskim sredstvom. Ubrzo je isključio i radio vezu sa Željavom, te je u slušalicama pukovnika Borovića zavladala potpuna tišina. Pogledom je uporno prolazio kroz poklopac kabine, gledajući lijevo, desno, gore i dolje. Ništa nije vidio, ni gdje je more, ni gdje je kopno. Zbog jake sumaglice i spuštanja mraka nije mogao razaznati gdje prestaje more, a počinje kopno. Pokušavao je pronaći neki prepoznatljivi orijentir, no nikako nije mogao pronaći put do pulske sletne staze. Pukovnik Borović je tražio prepoznatljiva svjetla [[Rijeka|riječkog]] zaljeva koji je inače uočljiv izdaleka. Letio je već tri minute prema tom kursu i nije vidio Rijeku. Sve oko njega je bilo u potpunom mraku. Pukovnik Borović je u tim trenucima razmišljao što ako će se morati katapultirati iz ispravnog aviona i što ako pritom avion padne na neku kuću. Pitanja su se nizala jedno za drugim. Istodobno mjerač goriva je pokazivao da ga je sve manje. Pukovnik Borović je imao sve manje vremena za pronalaženje piste za slijetanje, još desetak minuta. Spustio je visinu leta do nekih 300 metara, pretpostavljajući da je već preletio otok Cres i njegov najviši vrh. Uporno je pokušavao uočiti svjetla ili obrise nekakvih naselja. Iznenada, u dijeliću sekunde, daleko ispred sebe je uočio nekakav bljesak. Svake sekunde, u kojoj avionom prelazi 250 metara, bljesak se pretvarao u isprekidano svijetlo. Odjednom, kroz jaku sumaglicu, ispred i ispod putanje leta uočio je jedva vidljive žute pruge. Zaključio je da su to ona svijetla kamiona o kojima je bilo riječi da će mu osvijetliti stazu za slijetanje. Ubrzo je smanjio brzinu leta na 500 kilometara na sat. Vjerujući u svoje dugogodišnje pilotsko iskustvo, pukovnik Borović je po totalnom mrakom spustio MiG-21 na pulski aerodrom. Tek nakon spuštanja je vidio da mu je svjetlosne signale, gašenjem i paljem svijetala, na pisti davao bijeli [[Volkswagen Golf]].<ref name="nl"/> Naknadno, nakon sedam mjeseci, pukovnik Borović je saznao kakvu je sreću imao te noći. Tog dana na aerodromu je ostala manja skupina ljudi osposobljenih za prihvat aviona koji će sletjeti. Po primljenom pozivu, morali su svijetlima kamiona, raspoređenih u pretpolju ispred sletne staze, osvjetliti dio staze. No kako je akcija pripremana u maksimalnoj tajnosti, zaboravilo se o njoj obavjestiti dežurnog časnika baze. Pa kad se avion pukovnika Borovića pojavio iz pravca istočne obale u niskom letu prema pisti, on je uključio sirenu za zračnu opasnost misleći da JRZ napada aerodrom. Vozači kamiona koji su bili raspoređeni s obje strane piste čekali su znak da uključe svjetla, no kad su čuli zvuk sirene pobjegli su. Vozači kamiona koji su bili raspoređeni u prilazu prema pisti nisu čuli znak sirene, pa su ostali na svojim mjestima.<ref name="nl"/> Istodobno dok se pukovnik Borović pokušavao spustiti u Puli, supruga Snježana je s maloljetnim sinom Vanjom prolazila kroz barikade po određenim dionicama. Imali su dramatično dvodnevno putovanje iz Bihaća u Zagreb uz česta zaustavljanja i provjere. Supruga Snježana je za izlazak iz Bihaća koristila lažni identitet kćeri srpskog inspektora koju s bolesnim djetetom voze na liječenje u Sarajevo. Prevozili su je ljudi od povjerenja njenog supruga i njegovih veza u Zagrebu koje su organizirale bijeg.<ref name="zl"/><ref name="nl"/> MiG-21 pukovnika Borovića je bio prvi borbeni avion [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Hrvatskog ratnog zrakoplovstva]] (HRZ) (''registracijska oznaka: 101''). [[24. 6.]] 1992 godine avion je bio pogođen i srušen u borbenoj akciji HRZ-a između [[Prnjavor]]a i [[Derventa|Dervente]]. Tom prilikom je poginuo pilot HRZ-a, pukovnik [[Ante Radoš]].<ref name="ev"/> === Reakcija JNA na prebjeg === JNA je ubrzo nakon prebjega, već slijedeći dan, objavila priopćenje za javnost. Služba za informiranje Komande ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane JNA je objavila kako je na hrvatsku stranu 4. 2. 1992 godine prebjegao pilot Danijel Borović poletjevši sa MiG-om-21 sa bihačkog aerodroma. U priopćenju je bilo istaknuto da se ne zna da li se pilot Borović spustio na aerodrom u Puli, na [[Krk]]u ili na Plesu. U priopćenju je bilo navedeno da je riječ o pilotu koji se istaknuo u borbenom djelovanju nad teritorijem Hrvatske i da se u tome ponašao korektno. Objavljeno je također da su njegovi kolege piloti izrazili žaljenje što je pilot Borović bio prisiljen da prebjegne u Hrvatsku. U priopćenju je također pisalo da je pilot Borović taj spretni momak koji je srušio helikopter Europske misije kod Varaždina [[7. 1.]] 1992 godine,{{efn|Kasnije je ustanovljeno da je helikopter srušio [[major]] JRZ-a [[Emir Šišić]].<ref>{{Cite web|title=Pilot Šišić: Oborio sam helikopter EU, ali savest mi je čista|url=http://www.kurir-info.rs/pilot-sisic-oborio-sam-helikopter-eu-ali-savest-mi-je-cista-clanak-1029331|author=Tanjug|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Kurir|format=|work=|pages=|day=|month=|year=10. 10. 2013|access-date=22. 8. 2014|archive-url=|archive-date=|quote=}}{{Dead link|date=February 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>{{Cite web|title=Šišić: Žalim zbog poginulih u helikopteru|url=http://www.politika.rs/rubrike/Drustvo/SHishic-Zalim-zbog-poginulih-u-helikopteru.lt.html|author=Danijela Vukosavljević|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Politika|format=|work=|pages=|day=|month=|year=13. 5. 2008|access-date=22. 8. 2014|archive-url=|archive-date=|quote=}}</ref>}} te da piloti sa Željave tumače njegovu odluku o prebjegu strahom od represija vojno-sudskih organa. U priopćenju je nadalje pisalo kako se piloti sa Željave nadaju da će vojni organi JNA imati za njega razumijevanja, pogotovo zato što je zaslužan za borbena djelovanja nad Hrvatskom.<ref name="vl"/> === Vojna karijera u HV-u === [[Datoteka:Borovic_inspekcija.jpg|340px|mini|right|Pukovnik Borović pregledava avion prije polijetanja.]] Nakon preleta pukovnik Borović je pristupio Hrvatskoj vojsci (HV) sa činom [[bojnik]]a. Zajedno sa stožernim brigadirom [[Rudolf Perešin|Rudolfom Perešinom]] je radio na formiranju 1. lovačke eskadrile HRZ-a gdje je bio zamjenik zapovjednika od [[1993]] do [[1995]] godine, a od 1995 do [[2003]] i zapovjednik. Na tim funkcijama je sudjelovao u svim važnim akcijama tokom [[Rat u Hrvatskoj|Rata u Hrvatskoj]], a za koje je dobio i pripadajuća odlikovanja i pohvale.<ref name="zl"/> Tokom karijere u HV-u pukovnik Borović je završio: * Zapovjedno-stožernu školu "[[Blago Zadro]]" u Zagrebu * Tečaj za mirovne misije u [[Knin]]u * Školu stranih jezika [[Hrvatsko vojno učilište|Hrvatskog Vojnog Učilišta]] u Zagrebu * [[Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu]] – [[magistar]] aeronautike-pilot Unatoč svemu navedenom, te jer je želio ostati profesionalac u vojsci, stranački neopredijeljen, tijekom svih 11 godina u HRZ-u napredovao je samo jedan čin, od čina [[bojnik]]a (koji mu je preveden sa kapetana 1. klase iz JNA) na čin [[pukovnik]]a 1995 godine. Nekoliko prijedloga za promaknuće pukovnika Borovića u čin [[brigadir]]a redom su bili odbijeni. Uvidjevši da više nema mjesta za napredak u HV-u, pukovnik Borović je u siječnju 2003 godine, čim su se stvorili potrebni uvjeti za to, podnio zahtjev za mirovinom.<ref name="zl"/><ref name="hns"/> === Obitelj i kasniji život === Ubrzo nakon umirovljenja pukovnik Borović je s obitelji iz Zagreba preselio u rodni Kneginec, gdje se uključio u politički život općine kao vijećnik i predsjednik općinske podružnice [[Hrvatska narodna stranka|Hrvatske narodne stranke]] (HNS).<ref name="hns"/>, a iz stranke je izašao 2017. godine. Bio je direktor Varaždinske gradske tvrtke Aiport Varazdin d.o.o., koja je bila operater aerodroma Varaždin (LDVA). Pukovnik Borović je sa suprugom Snježanom napisao knjigu "Prelet za Hrvatsku", u kojoj se isprepliću njegova i njena priča iz vremena [[1990-e|90]]-ih. Knjiga je izdana putem nakladničke kuće Alfa i moguće ju je kupiti u njihovim knjižarama i drugim domaćim nakladničkim kućama.<ref name="ev"/> [[2014]] godine Općinski sud u Varaždinu je pravomoćnom presudom presudio u korist pukovnika Borovića koji je vodio spor protiv bivšeg varaždinskog gradonačelnika i pomoćnika [[Ministarstvo obrane Republike Hrvatske|ministra obrane Hrvatske]] Stjepana Adanića kojega je tužio zbog kaznenog djela protiv časti i ugleda klevetom. Adanić je naime u intervju u lokalnom glasniku općine Gornji Kneginec [[2009]] godine prozvao pukovnika Borovića da se odlučio na prelet tek nakon službenog priznanja Hrvatske, da je pukovnik Borović akciju izveo samostalno i time ugrozio sve moguće slične akcije, te da je za svoj prelet Borović tražio stan u Hrvatskoj i 200.000 [[Njemačka marka|njemačkih maraka]] ili će u suprotnom vratiti avion u [[Srbija|Srbiju]] ili [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]].<ref>{{Cite web|title=Vojni pilot i ratni heroj Domovinskog rata Danijel Borović dobio sudski spor za klevetu|url=http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/vojni-pilot-i-ratni-heroj-domovinskog-rata-danijel-borovic-dobio-sudski-spor-za-klevetu---344308.html|author=|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=dnevnik.hr|format=|work=|pages=|day=|month=|year=16. 7. 2014|access-date=19. 8. 2014|archive-url=https://archive.today/20140819222141/http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/vojni-pilot-i-ratni-heroj-domovinskog-rata-danijel-borovic-dobio-sudski-spor-za-klevetu---344308.html|archive-date=19. 8. 2014|quote=}}</ref> == Odlikovanja i pohvale == * [[Datoteka:Ribbon of an Order of Nikola Šubić Zrinski.png|45px]] [[Red Nikole Šubića Zrinskog]] * [[Datoteka:Ribbon of an Order of the Croatian Trefoil.png|45px]] [[Red Hrvatskog Trolista]] * [[Datoteka:Ribbon of a Commemorative Medal of the Homeland War.png|45px]] [[Spomenica Domovinskog rata]] * [[Datoteka:Ribbon of a Commemorative Medal of the Homeland's Gratitude.png|45px]] [[Spomenica Domovinske zahvalnosti]] * [[Datoteka:MedaljaBljesakUmanjena.gif|45px]] [[Medalja Bljesak]] * [[Medalja Oluja]] * [[Medalja za iznimne pothvate]] * Pohvala Načelnika glavnog stožera HV radi iskazane odlučnosti i hrabrosti pilota na vrlo složenim bojnim zadaćama * Nagrada Načelnika glavnog stožera HV radi iskazane odlučnosti i hrabrosti pilota na vrlo složenim bojnim zadaćama * Pohvala Zapovjednika HRZ i PZO za primjerno zalaganje u izvršenju zadaća * Pohvala Zapovjednika Zrakoplovne baze Pleso za postignute rezultate i podizanje bojne spremnosti postrojbe * Priznanje "Junak Domovinskog rata", koje mu je dodijelila Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} {{Lifetime|1958||Borović, Danijel}} [[Kategorija:Biografije, Varaždin]] [[Kategorija:Oficiri JNA]] [[Kategorija:Piloti Jugoslavenske narodne armije]] [[Kategorija:Piloti Oružanih snaga Republike Hrvatske]] [[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]] iz2z3fe88s5fxk9k5ceg7teya5ev7ot Kategorija:Piloti Oružanih snaga Republike Hrvatske 14 1507786 42587601 12061507 2026-05-05T00:31:34Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Hrvatski zrakoplovci]] → [[Kategorija:Hrvatski avijatičari]] 42587601 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Hrvatsko ratno zrakoplovstvo]] [[Kategorija:Hrvatski avijatičari|OSRH]] sv6b0q8jfeg5pozyvtjrltu0dzrnnts 42587602 42587601 2026-05-05T00:32:01Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kategorija:Piloti OSRH]] na [[Kategorija:Piloti Oružanih snaga Republike Hrvatske]] bez ostavljanja preusmjerenja: (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]]) 42587601 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Hrvatsko ratno zrakoplovstvo]] [[Kategorija:Hrvatski avijatičari|OSRH]] sv6b0q8jfeg5pozyvtjrltu0dzrnnts Ivan Selak 0 1507787 42587611 42550036 2026-05-05T00:32:32Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Piloti OSRH]] → [[Kategorija:Piloti Oružanih snaga Republike Hrvatske]] 42587611 wikitext text/x-wiki {{Infokvir vojna osoba |ime= Ivan Selak |slika=4_preleta.jpg |opis= Brigadir Ivan Selak prvi slijeva. Do njega stoje [[Rudolf Perešin]], [[Danijel Borović]] i [[Ivica Ivandić]]. |veličina=200px |datum rođenja= {{birth date and age|1959|12|27|df=y}} |mjesto rođenja= [[Bjelovar]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]] |datum smrti= |mjesto smrti= |nacionalnost= [[Hrvati|Hrvat]] |puno ime= |nadimak= |supruga= |suprug= |titule = |knjige= |služba= [[1979]] - [[1992]] (JNA)<br />1992 - (HV) |čin= [[Datoteka:Kapetan JNA.jpg|35px]] [[Kapetan]] (JNA)<br />[[Datoteka:Brigadir.jpg|33px]] [[Brigadir]] (HV) |ratovi= [[Rat u Hrvatskoj]] |bitke= |vojska= [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|19px]] [[Jugoslavenska narodna armija]]<br />[[Datoteka:Seal of the Armed Forces of Croatia.png|19px]] [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatska vojska]] |rod= [[Datoteka:Jrvpvo.jpg|19px]] [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]]<br />[[Datoteka:Seal of Croatian Air Force.png|19px]] [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Hrvatsko ratno zrakoplovstvo]] |jedinice= |zapovijedao= |odlikovanja= }} '''Ivan Selak''' ([[Bjelovar]], [[27. 12.]] [[1959]]), vojni pilot, brigadir [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatske vojske]], kapetan [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]], prema mišljenju mnogih, najbolji hrvatski i jedan od najiskusnijih europskih borbenih pilota.<ref name="sd">{{Cite web|title=LET U SVEMIR Kumovi Selak i Ivandić glavni kandidati|url=http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/103704/Default.aspx|author=Denis Krnić|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Slobodna Dalmacija|format=|work=|pages=|day=|month=|year=24. 5. 2010|access-date=26. 8. 2014|archive-url=|archive-date=|quote=}}</ref> == Biografija == === Karijera u JRZ-u i prebjeg 1992 godine === [[Brigadir]] Ivan Selak je rođen 27. 12. 1959 godine u Bjelovaru. U [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Jugoslavenskom ratnom zrakoplovstvu]] (JRZ) služio je od [[1979]] godine.<ref name="hv">{{Cite web|title=Petnaest godina od preleta hrvatskih pilota Ivice Ivandića i Ivana Selaka: "Mi smo vratili naše, a pobjegli su oni"|url=http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/1372007/15g.asp|author=Domagoj Vlahović|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Hrvatski vojnik|format=|work=|pages=|day=|month=|year=maj, 2007|access-date=25. 8. 2014|archive-url=https://archive.today/20140810134908/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/1372007/15g.asp|archive-date=10. 8. 2014|quote=}}</ref> Prvi samostalni let [[MiG-21|MiG-om-21]] izveo je još potkraj 1981 godine.<ref name="sd"/> [[1992]] godine bio je stacioniran na vojnom [[Aerodrom Ponikve|Aerodromu Ponikve]] kod [[Užice|Titovih Užica]] u činu [[kapetan]]a JRZ-a. Na istom aerodromu je u to vrijeme služio i njegov vjenčani kum, [[pukovnik]] [[Ivica Ivandić]]. U vrijeme [[Rat u Hrvatskoj|Rata u Hrvatskoj]], nakon prijašnjih prebjega pilota [[Danijel Borović|Danijela Borovića]] i [[Rudolf Perešin|Rudolfa Perešina]] na hrvatsku stranu, oprez unutar JRZ-a je bio povećan. Brigadir Selak i pukovnik Ivandić su bili stacionirani u istoj eskadrili i stanovali su u istoj zgradi. Planiranje prebjega na hrvatsku stranu su započeli mjesecima ranije. No postojao je i bitan uvjet koji je sve činio kompliciranijim, željeli su otići zajedno. Pukovnik Ivandić je još sredinom [[1991]] godine rekao brigadiru Selaku: "''Nećeš valjda otići bez mene?''" Tada još nisu znali, ali čim je netko od pilota Hrvata prešao na drugu stranu, motrenje ostalih bilo je pojačano. [[KOS|Kontraobaveštajna služba]] (KOS) je pokušavala svašta, stavljali im doušnike kao sustanare, pokušavali ih opiti, te provokacijama izvući podatke. Otegotne okolnosti su prolongirale prebjeg. Brigadir Selak je u oktobru 1991 godine doživio avionsku nesreću, u kojoj su dvojica njegovih kolega izgorjela. On je jedini preživio. Zbog toga je dobio dozvolu da opet može poletjeti tek u martu 1992 godine. [[15. 5.]] 1992 godine brigadir Selak i pukovnik Ivandić su sa dva MiG-a-21 prebjegli na hrvatsku stranu. Dio eskadrile, s osam [[MiG-21|MiG-ova-21]] po četiri para, u kojemu je letio i pukovnik Ivandić, uvježbavao je program za obilježavanje "Dana vazduhoplovstva JRZ-a". Jedan pilot je otpao zbog zdravstvenih problema i u posljednji letački par upao je brigadir Selak. Na planiranju leta Selak i Ivandić se nisu ni pogledali. Nisu se željeli otkriti, ali su znali da je nastupio odlučujući trenutak. Prvi je poletio pukovnik Ivandić. Već je radio krug oko [[Srbija|Srbije]] i imao problema s količinom goriva. Naime, u skladu s dogovorom čekao je radiopotvrdu brigadira Selaka, inače potpuno regularnu, da je i on poletio. Kad je potvrda napokon stigla, pukovnik Ivandić je krenuo prema [[Split]]u. Središte [[Dalmacija|Dalmacije]] bio je logičan i najbliži izbor. Brigadir Selak se ubrzo odvojio od svog para i krenuo prema Zagrebu. Imao je i previše goriva. Obojica su, ovisno o okolnostima, bila spremna sletjeti bilo gdje, "''pa i na autoput, samo da je u Hrvatskoj''". Obojica su na kraju sretno sletjela, pukovnik Ivandić na [[Zračna luka Split|Resnik]], a brigadir Selak na [[Zračna luka Zagreb|Pleso]]. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] se znalo, svega par osoba, da dolaze dvojica pilota. No nije se znalo ni gdje će sletjeti i kada. MiG-21 brigadira Selaka je u [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu]] (HRZ) bio znan pod imenom "Osvetnik Dubrovnika", djelovao je tijekom cijeloga rata u Hrvatskoj, pa i poslije, a otpisan je [[2004]] godine.<ref name="hv"/> === Karijera u HRZ-u i poslije === Tokom rata u Hrvatskoj brigadir Selak je bio pilot u 1. eskadrili lakih borbenih zrakoplova u [[Čakovec|Čakovcu]], zatim zapovjednik zrakoplovnog voda u Zapovjedništvu HRZ-a i PZO-a, te zapovjednik voda 91. zb Pleso. Od [[1996]] godine obnašao je zadaću probnog pilota u sektoru kontrole u Zrakoplovno-tehničkom zavodu, te kasnije voditelja odsjeka u Odjelu kontrole kvalitete u Zavodu.<ref name="vl1">{{Cite web|title=Pohvala pilotu koji je prizemljio MiG 21 kojem je otpala kabina|url=http://www.vecernji.hr/hrvatska/pohvala-pilotu-koji-je-prizemljio-mig-21-kojem-je-otpala-kabina-432124|author=Ana Škiljić Ravenšćak|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Večernji list|format=|work=|pages=|day=|month=|year=18. 7. 2012|access-date=26. 8. 2014|archive-url=|archive-date=|quote=}}</ref> Od [[2012]] djeluje kao probni pilot HRZ-a.<ref name="df">{{Cite web|title=Brigadir Ivan Selak: "Konačno sam letio s MIG-om Cabrio"|url=http://www.defender.hr/republika-hrvatska/oruzane-snage/brigadir-ivan-selak-konacno-sam-letio-s-mig-om-cabrio.php|author=|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=defender.hr|format=|work=|pages=|day=|month=|year=21.6.2012|access-date=26. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140706032322/http://defender.hr/republika-hrvatska/oruzane-snage/brigadir-ivan-selak-konacno-sam-letio-s-mig-om-cabrio.php|archive-date=2014-07-06|quote=}}</ref> Brigadir Selak je jedini inozemni pilot kojemu je [[Izrael]] iskazao čast da u izraelskom MiG-u-21 leti iznad Izraela.<ref name="sd"/> Brigadir Selak je ujedno i kopilot na kanaderu [[Canadair CL-215]].<ref>{{Cite web|title=Riskirajući karijeru, spasio zadarske krave|url=http://www.zadarskilist.hr/clanci/09082010/riskirajuci-karijeru-spasio-zadarske-krave|author=Siniša Klarica|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Zadarski list|format=|work=|pages=|day=|month=|year=9.8.2010|access-date=26. 8. 2014|archive-url=|archive-date=|quote=}}</ref> 2012 godine brigadir Selak je sigurno prizemljio MiG-21 (dvosjed) sa kojeg je tijekom leta otpao poklopac zadnje pilotske kabine. Zrakoplov je tek bio stigao sa servisa motora u Zrakoplovno tehničkom zavodu. Na visini od 2800 metara i pri brzini od 850&nbsp;km/h, brigadir Selak začuo je eksploziju. Stražnja kabina se napunila dimom i prašinom, te počela gorjeti. Kabina se potom rasprsnula, a stražnji poklopac je odletio. Da je na MiG-u ispao poklopac kabine, brigadir Selak je saznao tek nakon što je uspješno prizemljio zrakoplov. Zbog tog junačkog čina brigadir Selak je bio proglašen herojem, te je za to dobio priznanje "Ponos Hrvatske" 2012 godine.<ref name="ph">{{Cite web|title=Heroji 2012.: Ivan Selak|url=http://www.ponoshrvatske.hr/heroji/2012/ivan-selak-7753/|author=|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=www.ponoshrvatske.hr|format=|work=|pages=|day=|month=|year=2012|access-date=26. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140221061752/http://www.ponoshrvatske.hr/heroji/2012/ivan-selak-7753/|archive-date=2014-02-21|quote=}}</ref> [[2014]] godine brigadir Selak je krenuo na probni let s jednim od MiG-ova-21 pristiglih sa remonta iz [[Ukrajina|ukrajinskog]] remontnog zavoda u [[Odesa|Odesi]]. Popeo se na 1300 metar visine i potom počeo probijati zvučni zid. Tada se čula detonacija, a u pilotskoj kabini se zadimilo. Brigadir Selak je odmah osjetio da se motor MiG-a ugasio, pa je avion počeo brzo ponirati. Brigadir Selak je pokušao upaliti motor u poniranju, no nije uspio. Tada je već počeo gledati kamo da usmjeri zrakoplov kako ne bi stradali civili na zemlji, no ipak je još jednom pokušao pokrenuti motor. Iz drugog pokušaja uspio je pokrenuti motor MiG-a dok je bio na 6000 metara visine, te ga je odmah potom uspješno spustio na Pleso.<ref name="vl2">{{Cite web|title=Legendarni pilot Ivan Selak čudom spasio MIG i život|url=http://www.vecernji.hr/hrvatska/glavnom-pilotu-hrz-a-ugasio-se-motor-mig-a-na-13000-metara-visine-949268|author=Davor Ivanković|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Večernji list|format=|work=|pages=|day=|month=|year=9. 7. 2014|access-date=26. 8. 2014|archive-url=|archive-date=|quote=}}</ref> Brigadir Selak je na konferenciji za novinare izjavio: "''Bio je to rutinski probni let 5. lipnja na nadzvučnim brzinama i velikim visinama kako bi se izvršila proba motora u najnepovoljnijim uvjetima rada. Došlo je do proboja zraka u motor što je u normalnom letu nenormalno, a u probnom letu normalno i događa se. Odradio sam izvanredni postupak koji se u toj situaciji radi, a to je da sam sam spustio avion na visine na kojima je moguće izvršiti pokretanje motora. Je li remont dobar ili nije, pa motor se pokrenuo, mislim da to dovoljno govori.''"<ref name="vl3">{{Cite web|title=Pilot MiG-a koji se umalo srušio: Došlo je do proboja zraka u motor|url=http://www.vecernji.hr/hrvatska/doslo-je-do-proboja-zraka-no-to-se-zna-dogoditi-na-probnim-letovima-949451|author=Jana Peršić|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Večernji list|format=|work=|pages=|day=|month=|year=9. 7. 2014|access-date=26. 8. 2014|archive-url=|archive-date=|quote=}}</ref> == Odlikovanja i pohvale == * [[Datoteka:Ribbon of an Order of Duke Domagoj.png|45px]] [[Red kneza Domagoja s ogrlicom]] * [[Datoteka:Ribbon of a Commemorative Medal of the Homeland War.png|45px]] [[Spomenica Domovinskog rata]] * [[Datoteka:Ribbon of a Commemorative Medal of the Homeland's Gratitude.png|45px]] [[Spomenica Domovinske zahvalnosti]] * [[Datoteka:MedaljaBljesakUmanjena.gif|45px]] [[Medalja Bljesak]] * [[Medalja Oluja]] * [[Medalja za iznimne pothvate]] == Reference == {{reflist}} {{Lifetime|1958||Selak, Ivan}} [[Kategorija:Biografije, Bjelovar]] [[Kategorija:Oficiri JNA]] [[Kategorija:Piloti JNA]] [[Kategorija:Piloti Oružanih snaga Republike Hrvatske]] e47pxnsydmbf23d2dgcrmtecop5wu61 42587627 42587611 2026-05-05T00:34:09Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Piloti JNA]] → [[Kategorija:Piloti Jugoslavenske narodne armije]] 42587627 wikitext text/x-wiki {{Infokvir vojna osoba |ime= Ivan Selak |slika=4_preleta.jpg |opis= Brigadir Ivan Selak prvi slijeva. Do njega stoje [[Rudolf Perešin]], [[Danijel Borović]] i [[Ivica Ivandić]]. |veličina=200px |datum rođenja= {{birth date and age|1959|12|27|df=y}} |mjesto rođenja= [[Bjelovar]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]] |datum smrti= |mjesto smrti= |nacionalnost= [[Hrvati|Hrvat]] |puno ime= |nadimak= |supruga= |suprug= |titule = |knjige= |služba= [[1979]] - [[1992]] (JNA)<br />1992 - (HV) |čin= [[Datoteka:Kapetan JNA.jpg|35px]] [[Kapetan]] (JNA)<br />[[Datoteka:Brigadir.jpg|33px]] [[Brigadir]] (HV) |ratovi= [[Rat u Hrvatskoj]] |bitke= |vojska= [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|19px]] [[Jugoslavenska narodna armija]]<br />[[Datoteka:Seal of the Armed Forces of Croatia.png|19px]] [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatska vojska]] |rod= [[Datoteka:Jrvpvo.jpg|19px]] [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]]<br />[[Datoteka:Seal of Croatian Air Force.png|19px]] [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Hrvatsko ratno zrakoplovstvo]] |jedinice= |zapovijedao= |odlikovanja= }} '''Ivan Selak''' ([[Bjelovar]], [[27. 12.]] [[1959]]), vojni pilot, brigadir [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatske vojske]], kapetan [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]], prema mišljenju mnogih, najbolji hrvatski i jedan od najiskusnijih europskih borbenih pilota.<ref name="sd">{{Cite web|title=LET U SVEMIR Kumovi Selak i Ivandić glavni kandidati|url=http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/103704/Default.aspx|author=Denis Krnić|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Slobodna Dalmacija|format=|work=|pages=|day=|month=|year=24. 5. 2010|access-date=26. 8. 2014|archive-url=|archive-date=|quote=}}</ref> == Biografija == === Karijera u JRZ-u i prebjeg 1992 godine === [[Brigadir]] Ivan Selak je rođen 27. 12. 1959 godine u Bjelovaru. U [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Jugoslavenskom ratnom zrakoplovstvu]] (JRZ) služio je od [[1979]] godine.<ref name="hv">{{Cite web|title=Petnaest godina od preleta hrvatskih pilota Ivice Ivandića i Ivana Selaka: "Mi smo vratili naše, a pobjegli su oni"|url=http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/1372007/15g.asp|author=Domagoj Vlahović|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Hrvatski vojnik|format=|work=|pages=|day=|month=|year=maj, 2007|access-date=25. 8. 2014|archive-url=https://archive.today/20140810134908/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/1372007/15g.asp|archive-date=10. 8. 2014|quote=}}</ref> Prvi samostalni let [[MiG-21|MiG-om-21]] izveo je još potkraj 1981 godine.<ref name="sd"/> [[1992]] godine bio je stacioniran na vojnom [[Aerodrom Ponikve|Aerodromu Ponikve]] kod [[Užice|Titovih Užica]] u činu [[kapetan]]a JRZ-a. Na istom aerodromu je u to vrijeme služio i njegov vjenčani kum, [[pukovnik]] [[Ivica Ivandić]]. U vrijeme [[Rat u Hrvatskoj|Rata u Hrvatskoj]], nakon prijašnjih prebjega pilota [[Danijel Borović|Danijela Borovića]] i [[Rudolf Perešin|Rudolfa Perešina]] na hrvatsku stranu, oprez unutar JRZ-a je bio povećan. Brigadir Selak i pukovnik Ivandić su bili stacionirani u istoj eskadrili i stanovali su u istoj zgradi. Planiranje prebjega na hrvatsku stranu su započeli mjesecima ranije. No postojao je i bitan uvjet koji je sve činio kompliciranijim, željeli su otići zajedno. Pukovnik Ivandić je još sredinom [[1991]] godine rekao brigadiru Selaku: "''Nećeš valjda otići bez mene?''" Tada još nisu znali, ali čim je netko od pilota Hrvata prešao na drugu stranu, motrenje ostalih bilo je pojačano. [[KOS|Kontraobaveštajna služba]] (KOS) je pokušavala svašta, stavljali im doušnike kao sustanare, pokušavali ih opiti, te provokacijama izvući podatke. Otegotne okolnosti su prolongirale prebjeg. Brigadir Selak je u oktobru 1991 godine doživio avionsku nesreću, u kojoj su dvojica njegovih kolega izgorjela. On je jedini preživio. Zbog toga je dobio dozvolu da opet može poletjeti tek u martu 1992 godine. [[15. 5.]] 1992 godine brigadir Selak i pukovnik Ivandić su sa dva MiG-a-21 prebjegli na hrvatsku stranu. Dio eskadrile, s osam [[MiG-21|MiG-ova-21]] po četiri para, u kojemu je letio i pukovnik Ivandić, uvježbavao je program za obilježavanje "Dana vazduhoplovstva JRZ-a". Jedan pilot je otpao zbog zdravstvenih problema i u posljednji letački par upao je brigadir Selak. Na planiranju leta Selak i Ivandić se nisu ni pogledali. Nisu se željeli otkriti, ali su znali da je nastupio odlučujući trenutak. Prvi je poletio pukovnik Ivandić. Već je radio krug oko [[Srbija|Srbije]] i imao problema s količinom goriva. Naime, u skladu s dogovorom čekao je radiopotvrdu brigadira Selaka, inače potpuno regularnu, da je i on poletio. Kad je potvrda napokon stigla, pukovnik Ivandić je krenuo prema [[Split]]u. Središte [[Dalmacija|Dalmacije]] bio je logičan i najbliži izbor. Brigadir Selak se ubrzo odvojio od svog para i krenuo prema Zagrebu. Imao je i previše goriva. Obojica su, ovisno o okolnostima, bila spremna sletjeti bilo gdje, "''pa i na autoput, samo da je u Hrvatskoj''". Obojica su na kraju sretno sletjela, pukovnik Ivandić na [[Zračna luka Split|Resnik]], a brigadir Selak na [[Zračna luka Zagreb|Pleso]]. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] se znalo, svega par osoba, da dolaze dvojica pilota. No nije se znalo ni gdje će sletjeti i kada. MiG-21 brigadira Selaka je u [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu]] (HRZ) bio znan pod imenom "Osvetnik Dubrovnika", djelovao je tijekom cijeloga rata u Hrvatskoj, pa i poslije, a otpisan je [[2004]] godine.<ref name="hv"/> === Karijera u HRZ-u i poslije === Tokom rata u Hrvatskoj brigadir Selak je bio pilot u 1. eskadrili lakih borbenih zrakoplova u [[Čakovec|Čakovcu]], zatim zapovjednik zrakoplovnog voda u Zapovjedništvu HRZ-a i PZO-a, te zapovjednik voda 91. zb Pleso. Od [[1996]] godine obnašao je zadaću probnog pilota u sektoru kontrole u Zrakoplovno-tehničkom zavodu, te kasnije voditelja odsjeka u Odjelu kontrole kvalitete u Zavodu.<ref name="vl1">{{Cite web|title=Pohvala pilotu koji je prizemljio MiG 21 kojem je otpala kabina|url=http://www.vecernji.hr/hrvatska/pohvala-pilotu-koji-je-prizemljio-mig-21-kojem-je-otpala-kabina-432124|author=Ana Škiljić Ravenšćak|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Večernji list|format=|work=|pages=|day=|month=|year=18. 7. 2012|access-date=26. 8. 2014|archive-url=|archive-date=|quote=}}</ref> Od [[2012]] djeluje kao probni pilot HRZ-a.<ref name="df">{{Cite web|title=Brigadir Ivan Selak: "Konačno sam letio s MIG-om Cabrio"|url=http://www.defender.hr/republika-hrvatska/oruzane-snage/brigadir-ivan-selak-konacno-sam-letio-s-mig-om-cabrio.php|author=|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=defender.hr|format=|work=|pages=|day=|month=|year=21.6.2012|access-date=26. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140706032322/http://defender.hr/republika-hrvatska/oruzane-snage/brigadir-ivan-selak-konacno-sam-letio-s-mig-om-cabrio.php|archive-date=2014-07-06|quote=}}</ref> Brigadir Selak je jedini inozemni pilot kojemu je [[Izrael]] iskazao čast da u izraelskom MiG-u-21 leti iznad Izraela.<ref name="sd"/> Brigadir Selak je ujedno i kopilot na kanaderu [[Canadair CL-215]].<ref>{{Cite web|title=Riskirajući karijeru, spasio zadarske krave|url=http://www.zadarskilist.hr/clanci/09082010/riskirajuci-karijeru-spasio-zadarske-krave|author=Siniša Klarica|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Zadarski list|format=|work=|pages=|day=|month=|year=9.8.2010|access-date=26. 8. 2014|archive-url=|archive-date=|quote=}}</ref> 2012 godine brigadir Selak je sigurno prizemljio MiG-21 (dvosjed) sa kojeg je tijekom leta otpao poklopac zadnje pilotske kabine. Zrakoplov je tek bio stigao sa servisa motora u Zrakoplovno tehničkom zavodu. Na visini od 2800 metara i pri brzini od 850&nbsp;km/h, brigadir Selak začuo je eksploziju. Stražnja kabina se napunila dimom i prašinom, te počela gorjeti. Kabina se potom rasprsnula, a stražnji poklopac je odletio. Da je na MiG-u ispao poklopac kabine, brigadir Selak je saznao tek nakon što je uspješno prizemljio zrakoplov. Zbog tog junačkog čina brigadir Selak je bio proglašen herojem, te je za to dobio priznanje "Ponos Hrvatske" 2012 godine.<ref name="ph">{{Cite web|title=Heroji 2012.: Ivan Selak|url=http://www.ponoshrvatske.hr/heroji/2012/ivan-selak-7753/|author=|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=www.ponoshrvatske.hr|format=|work=|pages=|day=|month=|year=2012|access-date=26. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140221061752/http://www.ponoshrvatske.hr/heroji/2012/ivan-selak-7753/|archive-date=2014-02-21|quote=}}</ref> [[2014]] godine brigadir Selak je krenuo na probni let s jednim od MiG-ova-21 pristiglih sa remonta iz [[Ukrajina|ukrajinskog]] remontnog zavoda u [[Odesa|Odesi]]. Popeo se na 1300 metar visine i potom počeo probijati zvučni zid. Tada se čula detonacija, a u pilotskoj kabini se zadimilo. Brigadir Selak je odmah osjetio da se motor MiG-a ugasio, pa je avion počeo brzo ponirati. Brigadir Selak je pokušao upaliti motor u poniranju, no nije uspio. Tada je već počeo gledati kamo da usmjeri zrakoplov kako ne bi stradali civili na zemlji, no ipak je još jednom pokušao pokrenuti motor. Iz drugog pokušaja uspio je pokrenuti motor MiG-a dok je bio na 6000 metara visine, te ga je odmah potom uspješno spustio na Pleso.<ref name="vl2">{{Cite web|title=Legendarni pilot Ivan Selak čudom spasio MIG i život|url=http://www.vecernji.hr/hrvatska/glavnom-pilotu-hrz-a-ugasio-se-motor-mig-a-na-13000-metara-visine-949268|author=Davor Ivanković|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Večernji list|format=|work=|pages=|day=|month=|year=9. 7. 2014|access-date=26. 8. 2014|archive-url=|archive-date=|quote=}}</ref> Brigadir Selak je na konferenciji za novinare izjavio: "''Bio je to rutinski probni let 5. lipnja na nadzvučnim brzinama i velikim visinama kako bi se izvršila proba motora u najnepovoljnijim uvjetima rada. Došlo je do proboja zraka u motor što je u normalnom letu nenormalno, a u probnom letu normalno i događa se. Odradio sam izvanredni postupak koji se u toj situaciji radi, a to je da sam sam spustio avion na visine na kojima je moguće izvršiti pokretanje motora. Je li remont dobar ili nije, pa motor se pokrenuo, mislim da to dovoljno govori.''"<ref name="vl3">{{Cite web|title=Pilot MiG-a koji se umalo srušio: Došlo je do proboja zraka u motor|url=http://www.vecernji.hr/hrvatska/doslo-je-do-proboja-zraka-no-to-se-zna-dogoditi-na-probnim-letovima-949451|author=Jana Peršić|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Večernji list|format=|work=|pages=|day=|month=|year=9. 7. 2014|access-date=26. 8. 2014|archive-url=|archive-date=|quote=}}</ref> == Odlikovanja i pohvale == * [[Datoteka:Ribbon of an Order of Duke Domagoj.png|45px]] [[Red kneza Domagoja s ogrlicom]] * [[Datoteka:Ribbon of a Commemorative Medal of the Homeland War.png|45px]] [[Spomenica Domovinskog rata]] * [[Datoteka:Ribbon of a Commemorative Medal of the Homeland's Gratitude.png|45px]] [[Spomenica Domovinske zahvalnosti]] * [[Datoteka:MedaljaBljesakUmanjena.gif|45px]] [[Medalja Bljesak]] * [[Medalja Oluja]] * [[Medalja za iznimne pothvate]] == Reference == {{reflist}} {{Lifetime|1958||Selak, Ivan}} [[Kategorija:Biografije, Bjelovar]] [[Kategorija:Oficiri JNA]] [[Kategorija:Piloti Jugoslavenske narodne armije]] [[Kategorija:Piloti Oružanih snaga Republike Hrvatske]] oto7omeeesbzczbi93u0ersovm63hqi Ivica Ivandić 0 1507788 42587605 42358921 2026-05-05T00:32:10Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Piloti OSRH]] → [[Kategorija:Piloti Oružanih snaga Republike Hrvatske]] 42587605 wikitext text/x-wiki {{Infokvir vojna osoba |ime= Ivica Ivandić |slika= 4_preleta.jpg |opis= Pukovnik Ivica Ivandić prvi sdesna. Do njega stoje [[Danijel Borović]], [[Rudolf Perešin]] i [[Ivan Selak]]. |veličina=200px |datum rođenja= [[1965]]. (dob: 48-49) |mjesto rođenja= [[Zagreb]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]] |datum smrti= |mjesto smrti= |nacionalnost= [[Hrvati|Hrvat]] |puno ime= |nadimak= |supruga= |suprug= |titule = |knjige= |služba= [[1984]] - [[1992]] (JNA)<br>1992 - (HV) |čin= [[Datoteka:Kapetan JNA.jpg|45px]] [[Kapetan]] (JNA)<br>[[Datoteka:Pukovnik.jpg|25px]] [[Pukovnik]] (HV) |ratovi= [[Rat u Hrvatskoj]] |bitke= |vojska= [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|25px]] [[Jugoslavenska narodna armija]]<br />[[Datoteka:Seal of the Armed Forces of Croatia.png|25px]] [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatska vojska]] |rod= [[Datoteka:Jrvpvo.jpg|25px]] [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]]<br />[[Datoteka:Seal of Croatian Air Force.png|20px]] [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Hrvatsko ratno zrakoplovstvo]] |jedinice= |zapovijedao= |odlikovanja= }} '''Ivica Ivandić''' ([[Zagreb]], [[1965]]), vojni pilot, pukovnik [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatske vojske]] i kapetan [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]]. == Biografija == [[Pukovnik]] Ivica Ivandić je rođen u Slavonskom Brodu 1965 godine. Od [[1984]] služio je kao pilot u [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Jugoslavenskom ratnom zrakoplovstvu]] (JRZ). Tijekom [[1992]] godine bio je stacioniran na vojnom [[Aerodrom Ponikve|Aerodromu Ponikve]] kod [[Užice|Titovih Užica]] u činu [[kapetan]]a JRZ-a. U vrijeme [[Rat u Hrvatskoj|Rata u Hrvatskoj]], nakon prijašnjih prebjega pilota [[Danijel Borović|Danijela Borovića]] i [[Rudolf Perešin|Rudolfa Perešina]] na hrvatsku stranu, oprez unutar JRZ-a je bio povećan. Pukovnik Ivandić je u Titovim Užicama služio zajedno sa vjenčanim kumom brigadirom (tada kapetan JRZ-a) [[Ivan Selak|Ivanom Selakom]]. Bili su u istoj eskadrili i stanovali u istoj zgradi. Planiranje prebjega na hrvatsku stranu su započeli mjesecima ranije. No postojao je i bitan uvjet koji je sve činio kompliciranijim, željeli su otići zajedno. Pukovnik Ivandić je još sredinom [[1991]] godine rekao brigadiru Selaku: "''Nećeš valjda otići bez mene?''" Tada još nisu znali, ali čim je netko od pilota Hrvata prešao na drugu stranu, motrenje ostalih bilo je pojačano. [[KOS|Kontraobaveštajna služba]] (KOS) je pokušavala svašta, stavljali im doušnike kao sustanare, pokušavali ih opiti, te provokacijama izvući podatke. Otegotne okolnosti su prolongirale prebjeg. Pukovnik Ivandić je godinu dana prije preleta imao problema s požarom na roštilju, a brigadir Selak je u oktobru 1991 godine doživio avionsku nesreću, u kojoj su dvojica njegovih kolega izgorjela. On je jedini preživio. Zbog toga je dobio dozvolu da opet može poletjeti tek u martu 1992 godine. Trenutak odluke došao je [[15. 5.]] 1992. Dio eskadrile, s osam [[MiG-21|MiG-ova-21]] po četiri para, u kojemu je letio i pukovnik Ivandić, uvježbavao je program za obilježavanje "Dana vazduhoplovstva JRZ-a". Jedan pilot je otpao zbog zdravstvenih problema i u posljednji letački par upao je brigadir Selak. Na planiranju leta Ivandić i Selak se nisu ni pogledala. Nisu se željeli otkriti, ali su znali da je nastupio odlučujući trenutak. Prvi je poletio pukovnik Ivandić. Već je radio krug oko [[Srbija|Srbije]] i imao problema s gorivom. Naime, u skladu s dogovorom čekao je radiopotvrdu brigadira Selaka, inače potpuno regularnu, da je i on poletio. Kad je potvrda napokon stigla, pukovnik Ivandić je krenuo prema [[Split]]u. Središte [[Dalmacija|Dalmacije]] bio je logičan i najbliži izbor. Brigadir Selak se ubrzo odvojio od svog para i krenuo prema Zagrebu. Imao je i previše goriva. Obojica su, ovisno o okolnostima, bila spremna sletjeti bilo gdje, "''pa i na autoput, samo da je u Hrvatskoj''". Obojica su na kraju sretno sletjela, pukovnik Ivandić na [[Zračna luka Split|Resnik]], a brigadir Selak na [[Zračna luka Zagreb|Pleso]]. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je znalo, svega par osoba, da dolaze dvojica pilota. No nije se znalo ni gdje će sletjeti ni kada. Prije preleta nije bilo jednostavno ostvariti kontakt s vlastima u Hrvatskoj, jer nije bilo izravnih komunikacija Srbija - Hrvatska. Pukovnik Ivandić je u jesen 1991 godine postao otac maloj kćeri. Budući da nema rodbine u Srbiji, supruga i kćer su otišle u [[Njemačka|Njemačku]] supruginoj tetki, te su na taj način uspjele napustiti Titove Užice.<ref name="hv">{{Cite web|title=Petnaest godina od preleta hrvatskih pilota Ivice Ivandića i Ivana Selaka: "Mi smo vratili naše, a pobjegli su oni"|url=http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/1372007/15g.asp|author=Domagoj Vlahović|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Hrvatski vojnik|format=|work=|pages=|day=|month=|year=maj, 2007|access-date=25. 8. 2014|archive-url=http://archive.isgZYPt|archive-date=10. 8. 2014|quote=}}</ref> MiG-21 pukovnika Ivandića je tokom službe u [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu]] (HRZ) bio znan pod imenom "Osvetnik [[Bitka za Vukovar|Vukovara]]". Njegov posljednji let bio je [[14. 9.]] [[1993]] godine, "Osvetnik Vukovara" je srušen kod [[Vrginmost]]a pogotkom [[Republika Srpska Krajina|srpskog]] projektila. Njime je pilotirao i poginuo pukovnik [[Miroslav Peris]]. Pukovnik Ivandić trenutno radi u zapovjedništvu HRZ-a.<ref name="hv"/> == Reference == {{reflist}} {{Lifetime|1965||Ivandić, Ivica}} [[Kategorija:Biografije, Zagreb]] [[Kategorija:Oficiri JNA]] [[Kategorija:Piloti JNA]] [[Kategorija:Piloti Oružanih snaga Republike Hrvatske]] sjvnq86nnzl0qi12kozkcf9kqc55k40 42587618 42587605 2026-05-05T00:33:39Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Piloti JNA]] → [[Kategorija:Piloti Jugoslavenske narodne armije]] 42587618 wikitext text/x-wiki {{Infokvir vojna osoba |ime= Ivica Ivandić |slika= 4_preleta.jpg |opis= Pukovnik Ivica Ivandić prvi sdesna. Do njega stoje [[Danijel Borović]], [[Rudolf Perešin]] i [[Ivan Selak]]. |veličina=200px |datum rođenja= [[1965]]. (dob: 48-49) |mjesto rođenja= [[Zagreb]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]] |datum smrti= |mjesto smrti= |nacionalnost= [[Hrvati|Hrvat]] |puno ime= |nadimak= |supruga= |suprug= |titule = |knjige= |služba= [[1984]] - [[1992]] (JNA)<br>1992 - (HV) |čin= [[Datoteka:Kapetan JNA.jpg|45px]] [[Kapetan]] (JNA)<br>[[Datoteka:Pukovnik.jpg|25px]] [[Pukovnik]] (HV) |ratovi= [[Rat u Hrvatskoj]] |bitke= |vojska= [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|25px]] [[Jugoslavenska narodna armija]]<br />[[Datoteka:Seal of the Armed Forces of Croatia.png|25px]] [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatska vojska]] |rod= [[Datoteka:Jrvpvo.jpg|25px]] [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]]<br />[[Datoteka:Seal of Croatian Air Force.png|20px]] [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Hrvatsko ratno zrakoplovstvo]] |jedinice= |zapovijedao= |odlikovanja= }} '''Ivica Ivandić''' ([[Zagreb]], [[1965]]), vojni pilot, pukovnik [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatske vojske]] i kapetan [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]]. == Biografija == [[Pukovnik]] Ivica Ivandić je rođen u Slavonskom Brodu 1965 godine. Od [[1984]] služio je kao pilot u [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Jugoslavenskom ratnom zrakoplovstvu]] (JRZ). Tijekom [[1992]] godine bio je stacioniran na vojnom [[Aerodrom Ponikve|Aerodromu Ponikve]] kod [[Užice|Titovih Užica]] u činu [[kapetan]]a JRZ-a. U vrijeme [[Rat u Hrvatskoj|Rata u Hrvatskoj]], nakon prijašnjih prebjega pilota [[Danijel Borović|Danijela Borovića]] i [[Rudolf Perešin|Rudolfa Perešina]] na hrvatsku stranu, oprez unutar JRZ-a je bio povećan. Pukovnik Ivandić je u Titovim Užicama služio zajedno sa vjenčanim kumom brigadirom (tada kapetan JRZ-a) [[Ivan Selak|Ivanom Selakom]]. Bili su u istoj eskadrili i stanovali u istoj zgradi. Planiranje prebjega na hrvatsku stranu su započeli mjesecima ranije. No postojao je i bitan uvjet koji je sve činio kompliciranijim, željeli su otići zajedno. Pukovnik Ivandić je još sredinom [[1991]] godine rekao brigadiru Selaku: "''Nećeš valjda otići bez mene?''" Tada još nisu znali, ali čim je netko od pilota Hrvata prešao na drugu stranu, motrenje ostalih bilo je pojačano. [[KOS|Kontraobaveštajna služba]] (KOS) je pokušavala svašta, stavljali im doušnike kao sustanare, pokušavali ih opiti, te provokacijama izvući podatke. Otegotne okolnosti su prolongirale prebjeg. Pukovnik Ivandić je godinu dana prije preleta imao problema s požarom na roštilju, a brigadir Selak je u oktobru 1991 godine doživio avionsku nesreću, u kojoj su dvojica njegovih kolega izgorjela. On je jedini preživio. Zbog toga je dobio dozvolu da opet može poletjeti tek u martu 1992 godine. Trenutak odluke došao je [[15. 5.]] 1992. Dio eskadrile, s osam [[MiG-21|MiG-ova-21]] po četiri para, u kojemu je letio i pukovnik Ivandić, uvježbavao je program za obilježavanje "Dana vazduhoplovstva JRZ-a". Jedan pilot je otpao zbog zdravstvenih problema i u posljednji letački par upao je brigadir Selak. Na planiranju leta Ivandić i Selak se nisu ni pogledala. Nisu se željeli otkriti, ali su znali da je nastupio odlučujući trenutak. Prvi je poletio pukovnik Ivandić. Već je radio krug oko [[Srbija|Srbije]] i imao problema s gorivom. Naime, u skladu s dogovorom čekao je radiopotvrdu brigadira Selaka, inače potpuno regularnu, da je i on poletio. Kad je potvrda napokon stigla, pukovnik Ivandić je krenuo prema [[Split]]u. Središte [[Dalmacija|Dalmacije]] bio je logičan i najbliži izbor. Brigadir Selak se ubrzo odvojio od svog para i krenuo prema Zagrebu. Imao je i previše goriva. Obojica su, ovisno o okolnostima, bila spremna sletjeti bilo gdje, "''pa i na autoput, samo da je u Hrvatskoj''". Obojica su na kraju sretno sletjela, pukovnik Ivandić na [[Zračna luka Split|Resnik]], a brigadir Selak na [[Zračna luka Zagreb|Pleso]]. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je znalo, svega par osoba, da dolaze dvojica pilota. No nije se znalo ni gdje će sletjeti ni kada. Prije preleta nije bilo jednostavno ostvariti kontakt s vlastima u Hrvatskoj, jer nije bilo izravnih komunikacija Srbija - Hrvatska. Pukovnik Ivandić je u jesen 1991 godine postao otac maloj kćeri. Budući da nema rodbine u Srbiji, supruga i kćer su otišle u [[Njemačka|Njemačku]] supruginoj tetki, te su na taj način uspjele napustiti Titove Užice.<ref name="hv">{{Cite web|title=Petnaest godina od preleta hrvatskih pilota Ivice Ivandića i Ivana Selaka: "Mi smo vratili naše, a pobjegli su oni"|url=http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/1372007/15g.asp|author=Domagoj Vlahović|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Hrvatski vojnik|format=|work=|pages=|day=|month=|year=maj, 2007|access-date=25. 8. 2014|archive-url=http://archive.isgZYPt|archive-date=10. 8. 2014|quote=}}</ref> MiG-21 pukovnika Ivandića je tokom službe u [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu]] (HRZ) bio znan pod imenom "Osvetnik [[Bitka za Vukovar|Vukovara]]". Njegov posljednji let bio je [[14. 9.]] [[1993]] godine, "Osvetnik Vukovara" je srušen kod [[Vrginmost]]a pogotkom [[Republika Srpska Krajina|srpskog]] projektila. Njime je pilotirao i poginuo pukovnik [[Miroslav Peris]]. Pukovnik Ivandić trenutno radi u zapovjedništvu HRZ-a.<ref name="hv"/> == Reference == {{reflist}} {{Lifetime|1965||Ivandić, Ivica}} [[Kategorija:Biografije, Zagreb]] [[Kategorija:Oficiri JNA]] [[Kategorija:Piloti Jugoslavenske narodne armije]] [[Kategorija:Piloti Oružanih snaga Republike Hrvatske]] t2np55g678hpf0drvxfez86h0ucbe07 Zdenko Radulj 0 1507966 42587610 42359140 2026-05-05T00:32:29Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Piloti OSRH]] → [[Kategorija:Piloti Oružanih snaga Republike Hrvatske]] 42587610 wikitext text/x-wiki {{Infokvir vojna osoba |ime= Zdenko Radulj |slika= |opis= |veličina=200px |datum rođenja= {{birth date and age|1953|1|6|df=y}} |mjesto rođenja= [[Bjelovar]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]] |datum smrti= |mjesto smrti= |nacionalnost= [[Hrvati|Hrvat]] |puno ime= |nadimak= |supruga= |suprug= |titule = |knjige= |služba= [[1973]] - [[1991]] (JNA)<br>1991 -2002 (HV) |čin= [[Datoteka:Pukovnik JNA.jpg|40px]] [[Pukovnik]] (JNA)<br />[[Datoteka:Brigadni general.jpg|25px]] [[Brigadni general|Stožerni brigadir]] (HV) |ratovi= [[Rat u Hrvatskoj]] |bitke= [[Operacija Bljesak]] |vojska= [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|25px]] [[Jugoslavenska narodna armija]]<br />[[Datoteka:Seal of the Armed Forces of Croatia.png|25px]] [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatska vojska]] |rod= [[Datoteka:Jrvpvo.jpg|25px]] [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]]<br />[[Datoteka:Seal of Croatian Air Force.png|20px]] [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Hrvatsko ratno zrakoplovstvo]] |jedinice= |zapovijedao= |odlikovanja= }} '''Zdenko Radulj''' ([[Bjelovar]], [[6. 1.]] [[1953]]), vojni pilot, brigadir [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatske vojske]] i pukovnik [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]]. == Biografija == Stožerni brigadir Zdenko Radulj je rođen 6. 1. 1953 u porodici Vida Radulja. U [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Jugoslavenskom ratnom zrakoplovstvu]] (JRZ) služio je od [[1973]] do [[1991]] godine. 1991 priključio se [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu]] gdje je sudjelovao u vojnim zadaćama tijekom [[Rat u Hrvatskoj|Rata u Hrvatskoj]]. 2. 5. 1995 godine, drugi dan [[Operacija Bljesak|Operacije Bljesak]], brigadir Radulj je sa svojim [[MiG-21|MiG-om-21]] izvršavao borbenu zadaću kod [[Stara Gradiška|Stare Gradiške]] i [[Bosanska Gradiška|Bosanske Gradiške]]. U borbenom zadatku su sudjelovala još tri MiG-a-21 HRZ-a tj. brigadir [[Ivan Selak]] kao vođa eskadrile, brigadir [[Rudolf Perešin]] i [[pukovnik]] [[Ivica Ivandić]]. Tog dana je poginuo brigadir Perešin, dok je istovremeno MiG-21 brigadira Radulja bio teže oštećen pogocima [[Republika Srpska|srpske]] protuzračne odbrane, te je bio prisiljen vratiti se nazad u bazu. Brigadir Radulj je do [[2001]] godine bio zapovjednik 91. zrakoplovne baze [[Zračna luka Zagreb|Pleso]] u Zagrebu.<ref>{{Cite web|title=Kratke vijesti - HRT-a|url=http://www.hrt.hr/arhiv/2001/02/06/KRV.html|author=|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Hrvatska radiotelevizija|format=|work=|pages=|day=|month=|year=6. 2. 2001|access-date=27. 8. 2014|archive-url=|archive-date=|quote=}}</ref> == Reference == {{reflist}} {{Lifetime|1953||Radulj, Zdenko}} [[Kategorija:Biografije, Bjelovar]] [[Kategorija:Oficiri JNA]] [[Kategorija:Piloti JNA]] [[Kategorija:Piloti Oružanih snaga Republike Hrvatske]] dmcgc6w97teptte33ucjqzc352qkvrg 42587625 42587610 2026-05-05T00:34:02Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Piloti JNA]] → [[Kategorija:Piloti Jugoslavenske narodne armije]] 42587625 wikitext text/x-wiki {{Infokvir vojna osoba |ime= Zdenko Radulj |slika= |opis= |veličina=200px |datum rođenja= {{birth date and age|1953|1|6|df=y}} |mjesto rođenja= [[Bjelovar]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]] |datum smrti= |mjesto smrti= |nacionalnost= [[Hrvati|Hrvat]] |puno ime= |nadimak= |supruga= |suprug= |titule = |knjige= |služba= [[1973]] - [[1991]] (JNA)<br>1991 -2002 (HV) |čin= [[Datoteka:Pukovnik JNA.jpg|40px]] [[Pukovnik]] (JNA)<br />[[Datoteka:Brigadni general.jpg|25px]] [[Brigadni general|Stožerni brigadir]] (HV) |ratovi= [[Rat u Hrvatskoj]] |bitke= [[Operacija Bljesak]] |vojska= [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|25px]] [[Jugoslavenska narodna armija]]<br />[[Datoteka:Seal of the Armed Forces of Croatia.png|25px]] [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatska vojska]] |rod= [[Datoteka:Jrvpvo.jpg|25px]] [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]]<br />[[Datoteka:Seal of Croatian Air Force.png|20px]] [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Hrvatsko ratno zrakoplovstvo]] |jedinice= |zapovijedao= |odlikovanja= }} '''Zdenko Radulj''' ([[Bjelovar]], [[6. 1.]] [[1953]]), vojni pilot, brigadir [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatske vojske]] i pukovnik [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]]. == Biografija == Stožerni brigadir Zdenko Radulj je rođen 6. 1. 1953 u porodici Vida Radulja. U [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Jugoslavenskom ratnom zrakoplovstvu]] (JRZ) služio je od [[1973]] do [[1991]] godine. 1991 priključio se [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu]] gdje je sudjelovao u vojnim zadaćama tijekom [[Rat u Hrvatskoj|Rata u Hrvatskoj]]. 2. 5. 1995 godine, drugi dan [[Operacija Bljesak|Operacije Bljesak]], brigadir Radulj je sa svojim [[MiG-21|MiG-om-21]] izvršavao borbenu zadaću kod [[Stara Gradiška|Stare Gradiške]] i [[Bosanska Gradiška|Bosanske Gradiške]]. U borbenom zadatku su sudjelovala još tri MiG-a-21 HRZ-a tj. brigadir [[Ivan Selak]] kao vođa eskadrile, brigadir [[Rudolf Perešin]] i [[pukovnik]] [[Ivica Ivandić]]. Tog dana je poginuo brigadir Perešin, dok je istovremeno MiG-21 brigadira Radulja bio teže oštećen pogocima [[Republika Srpska|srpske]] protuzračne odbrane, te je bio prisiljen vratiti se nazad u bazu. Brigadir Radulj je do [[2001]] godine bio zapovjednik 91. zrakoplovne baze [[Zračna luka Zagreb|Pleso]] u Zagrebu.<ref>{{Cite web|title=Kratke vijesti - HRT-a|url=http://www.hrt.hr/arhiv/2001/02/06/KRV.html|author=|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Hrvatska radiotelevizija|format=|work=|pages=|day=|month=|year=6. 2. 2001|access-date=27. 8. 2014|archive-url=|archive-date=|quote=}}</ref> == Reference == {{reflist}} {{Lifetime|1953||Radulj, Zdenko}} [[Kategorija:Biografije, Bjelovar]] [[Kategorija:Oficiri JNA]] [[Kategorija:Piloti Jugoslavenske narodne armije]] [[Kategorija:Piloti Oružanih snaga Republike Hrvatske]] 82ote5cnbhm3w3s9zewphtugja6013d Gračanica (općina) 0 1651657 42587431 42439569 2026-05-04T13:32:00Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42587431 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | ime = Gračanica | drugo_ime = Општина Грачаница | službeno_ime = Komuna e Graçanicës | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = <!-- ISO 639-2 kod, npr. "fr" za francuski jezik. Ukoliko više od jednog, koristiti {{jezik}} --> | tip_naselja = [[Općine Kosova|Općina]] | transkripcija_jezik1 = | transkripcija_jezik1_vrsta = | transkripcija_jezik1_info = | transkripcija_jezik1_vrsta1 = | transkripcija_jezik1_info1 = | transkripcija_jezik1_vrsta2 = | transkripcija_jezik1_info2 = <!-- itd, sve do transkripcija_jezik1_vrsta6 / transkripcija_jezik1_info6 --> | transkripcija_jezik2 = | transkripcija_jezik2_vrsta = | transkripcija_jezik2_info = | transkripcija_jezik2_vrsta1 = | transkripcija_jezik2_info1 = | transkripcija_jezik2_vrsta2 = | transkripcija_jezik2_info2 = <!-- itd, sve do transkripcija_jezik2_vrsta6 / transkripcija_jezik2_info6 --> | slika_horizont = | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = | slika_zastava = Flag of Graçanicë, Kosovo.svg | zastava_alt = | zastava_okvir = | zastava_link = | slika_grb = Stema e Komunës Graçanicë.svg | grb_alt = | grb_veličina = | grb_link = | grb_vrsta = | slika_štit = | štit_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_mapa = Graçanicë in Kosovo 2018.svg | mapa_alt = | opis_mape = Općina Gračanica na karti Kosova | marker_mapa = | marker_mapa_alt = | marker_mapa_opis = | marker_mapa_veličina = | marker_oznaka_pozicija = | marker_reljef = <!-- uneti „1” (bez navodnika) za prikaz reljefne mape umesto administrativne. Za neke države je moguće uneti i druge brojeve za prikaze drugačijih mapa --> | koordinate = <!-- {{coord|uneti latitudu|uneti longitudu|region:uneti dvoslovni kod države|display=inline,title}} --> | koordinate_vrsta = | koordinate_napomene = | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{flag|Kosovo}} | podjela_vrsta1 = [[Okruzi Kosova|Okrug]] | podjela_ime1 = [[Priština (okrug)|Priština]] | osnivanje_naslov = Utemeljena | osnivanje_datum = [[20. veljače]] [[2008.]] | osnivanje_naslov1 = <!-- parametri idu do osnivanje_naslov7 --> | osnivanje_datum1 = <!-- parametri idu do osnivanje_datum7 --> | ugašen_naslov = <!-- za bivše gradove --> | ugašen_datum = | osnivač = | sjedište_vrsta = | sjedište = {{nowrap|[[Gračanica, Kosovo|Gračanica (Graçanica)]]}} | vlada_napomene = | vlada_vrsta = | vladajuće_tijelo = | vođa_stranka = [[Srpska lista|SL]] | vođa_titula = Načelnica | vođa_ime = [[Ljiljana Šubarić]] | vođa_titula1 = <!-- parametri idu do vođa_titula4 --> | vođa_ime1 = <!-- parametri idu do vođa_ime4 --> | površina_ukupno = 131 | površina_zemlje = | površina_vode = | površina_urban = | površina_rural = | površina_metro = | površina_vode_procenat = | površina_rang = | površina_blank1_naslov = | površina_blank1 = | površina_blank2_naslov = | površina_blank2 = | površina_napomene = | površina_urban_napomene = <!-- <ref> </ref> --> | površina_rural_napomene = <!-- <ref> </ref> --> | površina_metro_napomene = <!-- <ref> </ref> --> | površina_napomena = | dužina_km = | širina_km = | dimenzije_napomene = | nadmorska_visina = | visina_napomene = | stanovništvo_datum = [[2020.]] | stanovništvo_ukupno = 12229 | stanovništvo_urban = | stanovništvo_rural = | stanovništvo_metro = | stanovništvo_blank1 = | stanovništvo_blank2 = | stanovništvo_napomena = | stanovništvo_demonim = | stanovništvo_napomene = | vremenska_zona = [[CET]] | vremenska_zona_DST = [[CEST]] | utc_pomak = +1 | utc_pomak_DST = +2 | utc_pomak2 = <!-- parametri idu do utc_pomak5 --> | utc_pomak2_DST = <!-- parametri idu do utc_pomak5_DST --> | poštanski_broj_vrsta = | poštanski_broj = 10500 | pozivni_broj_vrsta = | pozivni_broj = <!-- ili |pozivni_brojevi --> | registarska_oznaka_vrsta = | registarska_oznaka = 01 | iso_kod = | veb-sajt = {{URL|https://kk.rks-gov.net/gracanice/|kk.rks-gov.net}} | napomene = }} '''Gračanica''' ({{jez-al|Komuna e Graçanicës}}; [[ćirilica]]: Општина Грачаница), [[općine Kosova|općina]] na [[Kosovo|Kosovu]] koja se nalazi u [[Okrug Priština|Prištinskom okrugu]]. Sjedište općine je [[Gračanica, Kosovo|istoimeno naselje]]. Ukupna površina općina iznosi 131 km², a prema podacima iz [[2011.]] godine u njoj je živjelo 10,675 stanovnika. Općina Gračanica dio je [[Zajednica srpskih opština|Zajednice srpskih opština]] na [[Kosovo|Kosovu]]. ==Historija== Općina Gračanica formirana je po Zakonu o administrativnim granicama opština Skupštine Kosova od [[20. veljače]] [[2008.]] godine. Prvi izbori za općinsko vijeće održani su [[15. studenog]] [[2009.]] godine. Ovo je jedna od općina koje su formirane u sklopu plana [[Martti Ahtisaari|Marttija Ahtisaarija]] za decentralizaciju na Kosovu, a cilj je bio formiranje općine s većinskim [[Srbi|srpskim]] stanovništvom području općina [[Opština Lipljan|Lipljan]], [[Opština Kosovo Polje|Kosovo Polje]] i [[Priština (općina)|Grada Prištine]]. ==Naselja== U sklopu općine Gračanica nalaze se sljedeća naselja: {| class="wikitable sortable" width=45% !rowspan=2| Naselje !colspan=2| [[Srpskohrvatski]] naziv !rowspan=2| Broj stanovnika<br>{{small|([[2011.]])}} |- ! [[Latinica]] ! [[Ćirilica]] |- ! [[Badoci]] | {{center|Badovac}} | {{center|Бадовaц}} | {{center|15}} |- ! [[Batusha (Gračanica)|Batusha]] | {{center|Batuse}} | {{center|Батусе}} | {{center|278}} |- ! [[Çagllavica]]<ref>Selo [[Çagllavica]] pripada općinama Gračanica i [[Priština (općina)|Priština]].</ref> | {{center|Čaglavica}} | {{center|Чаглавица}} | {{center|4,956}} |- ! [[Dobratini]] | {{center|Dobrotin}} | {{center|Добротин}} | {{center|623}} |- ! [[Graçanica]] | {{center|Gračanica}} | {{center|Грачаница}} | {{center|2,686}} |- ! [[Gushterica e Epërme]] | {{center|Gornja Gušterica}} | {{center|Горња Гуштерица}} | {{center|393}} |- ! [[Gushterica e Poshtme]] | {{center|Donja Gušterica}} | {{center|Доња Гуштерица}} | {{center|723}} |- ! [[Kishnica]] | {{center|Kišnica}} | {{center|Кишница}} | {{center|700}} |- ! [[Lepia]] | {{center|Lepina}} | {{center|Лепина}} | {{center|278}} |- ! [[Livagja]] | {{center|Livađe}} | {{center|Ливађе}} | {{center|244}} |- ! [[Llapllasella]] | {{center|Laplje Selo}} | {{center|Лапље Село}} | {{center|892}} |- ! [[Preoci]] | {{center|Preoce}} | {{center|Преоце}} | {{center|509}} |- ! [[Radeva]] | {{center|Radevo}} | {{center|Радево}} | {{center|246}} |- ! [[Shushica]] | {{center|Sušica}} | {{center|Сушица}} | {{center|515}} |- ! [[Skullani]] | {{center|Skulanevo}} | {{center|Скуланево}} | {{center|194}} |- ! [[Suhodolli]] | {{center|Suvi Do}} | {{center|Суви До}} | {{center|470}} |- ! [[Uglara (Gračanica)|Uglara]] | {{center|Ugljare}} | {{center|Угљаре}} | {{center|1,186}} |} ==Stanovništvo== {{Populacije kroz historiju |footnote = Izvori:<ref name="einwohner">{{cite web|url=http://pop-stat.mashke.org/kosovo-census-ks.htm|title=Kosovo censuses|work=pop-stat.mashke.org|access-date=2017-10-09|language=en|archive-date=2015-05-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20150505232018/http://pop-stat.mashke.org/kosovo-census-ks.htm}}</ref> |title = Populacija<br>kroz historiju |percentages = |[[2011.]]|10675 |[[2020.]]|12229 }} Prema službenom popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, općina Kosovo Polje imala je 10,675 stanovnika. Procjenjuje se kako je [[2020.]] godine brojka porasla na 12,229 stanovnika. Etnički sastav je sljedeći:<ref>{{Cite web |url=http://pop-stat.mashke.org/kosovo-ethnic-loc2011.htm |title=Etnička struktura nakon popisa 2011. |access-date=2024-02-20 |archive-date=2026-02-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260218124455/http://pop-stat.mashke.org/kosovo-ethnic-loc2011.htm |url-status=dead }}</ref> {{Grafikon postoci |izvor= |širina=400px |naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[2011.]] |pozadina=#ddd |pozicija= |šipke= {{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|blue|7,209|67.53}} {{Vrsta sa postotkom|[[Albanci]]|red|2,474|23.17}} {{Vrsta sa postotkom|[[Romi]]|yellow|745|6.98}} {{Vrsta sa postotkom|[[Aškalije]]|green|104|0.97}} {{Vrsta sa postotkom|[[Goranci]]|purple|22|0.04}} {{Vrsta sa postotkom|[[Turci]]|orange|15|0.14}} {{Vrsta sa postotkom|[[Bošnjaci]]|purple|15|0.14}} {{Vrsta sa postotkom|[[Egipćani (Balkan)|Egipćani]]|orange|3|0.03}} {{Vrsta sa postotkom|[Ostali|grey|88|0.82}} }} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://kk.rks-gov.net/gracanice Zvanični sajt Opštine Gračanica] * [http://www.nasagracanica.com Nezvanični sajt Opštine Gračanica - Ćirilični] {{Općina Gračanica}} {{Okrug Priština}} {{Općine Kosova}} {{Zajednica srpskih opština}} {{Authority control}} [[Kategorija:Općine Kosova|Gračanica]] [[Kategorija:Okrug Priština]] cppd83l7on0s6ikkfo0bgtfoasf1a37 Heavy Metal (film) 0 1700664 42587516 42260657 2026-05-04T18:22:04Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42587516 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 film | tip = animirani | naslov filma = Heavy Metal | naslov = Heavy Metal | slika = Heavy_Metal_(1981).jpg | opis = Kino poster | širina slike = 240px | režija = [[Gerald Potterton]] | producent = Leonard Mogel<br />[[Ivan Reitman]] | scenarij = [[Daniel Goldberg]]<br>[[Len Blum]] | priča = [[Dan O'Bannon]]<br />[[Richard Corben]]<br />[[Juan Gimenez]]<br />[[Angus McKie]]<br />Thomas Warkentin<br />[[Bernie Wrightson]] | pripovjedač = | uloge = [[Harvey Atkin]]<br />[[Jackie Burroughs]]<br />[[John Candy]]<br />[[Eugene Levy]]<br />[[Marilyn Lightstone]]<br />[[Harold Ramis]]<br />[[Richard Romanus]]<br />[[Alice Playten]] | glazba = [[Elmer Bernstein]] | fotografija = | montaža = Ian Llande<br>Mick Manning<br>Gerald Tripp | distributer = [[Columbia Pictures]] | studio= | premijera = {{Film date|1981|08|07}} | trajanje = 90 min. | država = {{flagcountry|KAN}} | jezik = [[engleski]] | budžet = 9.300.000$<ref name="box office">{{cite web|url=http://www.the-numbers.com/movies/1981/0HE81.php|title=Heavy Metal (1981)|publisher=The Numbers|access-date=2014-08-20|archive-date=2014-06-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20140606233724/http://www.the-numbers.com/movies/1981/0HE81.php|url-status=dead}}</ref> | žanr = | prethodni = | sljedeći = | web stranica = http://www.sonypictures.com/movies/heavymetal/ | imdb_id = 0082509 }} '''''Heavy Metal''''' je [[Kanada|kanadski]] [[znanstvena fantastika|SF]] [[animirani film]] za odrasle iz 1981. koji je režirao [[Gerald Potterton]]. Glasovne uloge tumače [[Harvey Atkin]], [[Jackie Burroughs]], [[John Candy]], [[Eugene Levy]], [[Marilyn Lightstone]] i [[Harold Ramis]]. Scenarij su napisali Daniel Goldberg i Len Blum. Film je omnibus nekoliko kratkih SF i fantasy priča koje su adaptirane iz časopisa ''[[Heavy Metal (časopis)|Heavy Metal]]'' te izvornih priča nadahnutih po istom duhu. Poput časopisa, i film obilježava [[nasilje]], [[seksualnost]] i odrasle teme. Nekoliko animacijskih kuća je istodobno radilo na završetku filma. Film je s vremenom stekao kultni status te je zaradio 19,57 milijuna $ u američkim kinima.<ref name="box office"/> Po filmu je 2000. snimljen i slabije prihvaćen nastavak, ''[[Heavy Metal 2000]]''. == Radnja == ===Soft Landing=== [[Space Shuttle]] leti u orbiti iznad Zemlje. Astronaut u autu se potom spusti u pustinjski kanjon. ===Grimaldi=== Astronaut Grimaldi stiže kući gdje ga pozdravlja kćer. Pokaže joj kristalnu, zelenu sferu. No, iz nje izađe kugla koja otopi astronauta te se prestrašenoj djevojci predstavi kao "zbroj svih zala", Loc-Nar. ===Harry Canyon=== [[New York]], 2031. Cinični taksist Harry Canyon se uplete u incident u kojem spasi djevojku od gangstera Rudnicka, koji je ubio njenog oca. Ona mu ispriča o otkriću oca, Loc-Naru. U njegovom stanu, oni imaju seksualni odnos. Idućeg dana, jedan od njegovih mušterija je Rudnick. Harry pristaje na izmjenu te mu proda Loc-Nar, ali isti ubija Rudncika kada ga izvadi iz izolacijske komore. Djevojka potom obavijesti Harryja da će zadržati zarađeni novac od razmjene te usmjeri pištolj na njega. Harry upotrijebi dezintegrator na nju, koji je instaliran na sjedalu njegovog taksija, te tako on zadrži sav novac. ===Den=== Tinejdžer "šmokljan" pronalazi zeleni meteor te ga stavi u svoju kolekciju kamenja. Tijekom svjetlosnog eksperimenta, kugla ga odbaci u drugi svijet, gdje postaje ćelavi snagator Den. Spasi mladu djevojku od rituala prema kojem je trebala biti žrtvovana Uhluhtcu. Ona mu se predstavi kao Katherine Wells te mu zahvali seksualnom uslugom, ali ih prekinu pomoćnici Arda, čovjeka koji traži Loc-Nar. Naređuje Denu da mu ga donese od Kraljice, koja je izvela ritual. Den biva uhićen u palači Kraljice, ali mu ona ponudi seks. U međuvremenu, drugi uzimaju Loc-Nar, te Den bježi kako bi spasio Katherine of Arda. Uspijeva uz pomoć novog svjetlosnog eksperimenta protjerati Arda i Kraljicu. Den potom odlazi sa Katherine prema zalasku sunca. ===Captain Sternn=== Na svemirskoj stanici, kapetan Sternn je na sudu. Ipak, usprkos savjetu odvjetnika, izjasni se da "nije kriv" jer je podmitio jednog svjedoka, Hanovera Fistea. Loc-Nar se pojavi te natjera Fistea da izgovori istinu o Sternnovim zlodjelima, te potom postaje mišičav div koji proganja Sternna po stanici. Sternn ga uspijeva izbaciti u svemir, a Loc-Nar ulazi u zemljinu atmosferu. ===B-17=== [[Drugi svjetski rat]]. Borbeni zrakoplov leti kući, ali se Loc-Nar pojavi te oživi mrtvu posadu na avionu. Kopilot pogiba, ali se pilot spašava padobranom. Sleti na jedan otok gdje pronađe grobnice aviona iz raznih vremenskih razdoblja. ===So Beautiful and So Dangerous=== Dr. Anrak stiže u [[Pentagon]] na sastanak na kojem se govori o tajnovitim mutacijama koje se javljaju po SAD-u. Primjeti Loc-Nar u medaljonu Glorije, stenografkinje, te se ponaša netipično seksualno. Pojavi se svemirski brod koji razbije krov te otme Anraka i Gloriju. Robot u svemirskom brodu otkriva da je Anrak zapravo pokvareni [[android]], te nagovara Gloriju da imaju seks. Vanzemaljac pilot je pak previše intoksikiran da ravno leti te se brod sudari u veliku svemirsku stanicu. ===Taarna=== Loc-Nar, sada veličine meteora, pada na vulkan, te pretvori ljudsko pleme u mutirane barbare koji pustoše mirni grad. Starješine pozivaju pripadnicu posljednje rase ratnika, Taarnu, lijepu ženu, koja krene osvetiti grad na letećem biću. Iako je zarobljena i ranjena, uspijeva pobijediti vođu barbara. Na kraju žrtvuje samu sebe te uništava Loc-Nar. ===Epilog=== Loc-Nar je još uvijek u kući djevojčice iz početka filma. Uništava kuću, ali se pojavi Taarnino leteće biće te djevojčica postaje Taarna, čime će braniti svemir od Loc-Nara nove generacije. == Kritike == {{izdvojeni citat|Svatko tko smatra da sat i pol vremena nije predugo kako bi potrošio na strip, će reći da je ''Heavy Metal'' impresivan. Iako duguje dobar dio svoje tvrdoće i [[Nihilizam|nihilizma]] [[Ralph Bakshi|Ralphu Bakshiju]], ovaj dugometražni animirani film ima svoju vlastitu stazu, te spaja znanstvenu-fantastiku, misticizam, seks, nasilje i [[Rock and Roll|Rock 'n Roll]]. Većinom vremena, ovi elementi čine ono što tvorci žele od njih, te tvore težak spoj.|Janet Maslin<ref>{{cite web|author=Janet Maslin|title=Heavy Metal, Adult Cartoon|url=http://www.nytimes.com/movie/review?res=9805EFDF153BF934A3575BC0A967948260&partner=Rotten%2520Tomatoes|date=7.8. 1981|publisher=New York Times}}</ref>}} {{izdvojeni citat|Ovaj dugometražni animirani film, koji se temelji na fantazijama objavljenima u istoimenom časopisu, se sastoji od perverznih seks priča o mačevima i čarolijama koje se orijentiraju na mušku publiku, te je neka vrsta adolescentnog spoja ''[[The Twilight Zone|Zone sumraka]]'' i ''[[Playboy]]a''... Morate se zapitati o toj hrpi animatora koji sjede i crtaju animiarane likove koji se seksaju, a svi ti pronicljivi dijalozi ovdje ne mijenjaju činjenicu da je ovo jednostavno eksploatacija na vrlo nezreloj razini.|Chris Hicks<ref>{{cite web|author=Chris Hicks|title=Heavy Metal|url=http://www.deseretnews.com/article/700000769/Heavy-Metal.html|date=25.6. 1996|publisher=desertnews.com|access-date=2014-08-20|archive-date=2014-05-19|archive-url=https://web.archive.org/web/20140519112910/http://www.deseretnews.com/article/700000769/Heavy-Metal.html}}</ref>}} ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske veze == * {{Official website|http://www.sonypictures.com/movies/heavymetal/}} * {{IMDb title|0082509|Heavy Metal}} * {{bcdb title|20567|Heavy Metal}} * {{mojo title|heavymetal|Heavy Metal}} * {{rotten-tomatoes|1068461-heavy_metal|Heavy Metal}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Animirani filmovi]] [[Kategorija:Kanadski filmovi]] [[Kategorija:SF-filmovi]] s0y6uflt60oatfl6w6n4xgixb9mvazx Zlatko Mejaški 0 1829241 42587607 42365288 2026-05-05T00:32:18Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Piloti OSRH]] → [[Kategorija:Piloti Oružanih snaga Republike Hrvatske]] 42587607 wikitext text/x-wiki {{Infokvir vojna osoba |ime= Zlatko Mejaški |slika= |opis= |veličina=200px |datum rođenja= {{birth date|1958|12|1|df=y}} |mjesto rođenja= [[Barilović|Barilović-Mejaško selo]] blizu [[Karlovac|Karlovca]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]] |datum smrti= {{death date and age|1995|4|21|1958|12|1|df=y}} |mjesto smrti= [[Đakovo]], [[Hrvatska]] |nacionalnost= [[Hrvati|Hrvat]] |puno ime= |nadimak= |supruga= |suprug= |titule = |knjige= |služba= [[1974]] - [[1988]] (JNA)<br>[[1991]] - [[1995]] (HV) |čin= [[Datoteka:Kapetan JNA.jpg|45px]] [[Kapetan]] (JNA)<br>[[Datoteka:Bojnik.jpg|25px]] [[Bojnik]] (HV) |ratovi= [[Rat u Hrvatskoj]] |bitke= |vojska= [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|25px]] [[Jugoslavenska narodna armija]]<br />[[Datoteka:Seal of the Armed Forces of Croatia.png|25px]] [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatska vojska]] |rod= [[Datoteka:Jrvpvo.jpg|25px]] [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]]<br />[[Datoteka:Seal of Croatian Air Force.png|20px]] [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Hrvatsko ratno zrakoplovstvo]] |jedinice= 21 ELZ (eskadrila lovackih zrakoplova) Hrvatskog ratnog zrakoplovstva |zapovijedao= |odlikovanja= }} '''Zlatko Mejaški''' ([[Barilović|Barilović-Mejaško selo]] blizu [[Karlovac|Karlovca]], [[1958]] - [[Đakovo]], [[21. 4.]] [[1995]]), vojni pilot, bojnik [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatske vojske]] i kapetan [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]]. == Biografija == Bojnik Zlatko Mejaški rođen je 1958 godine u Mejaškom selu blizu [[Karlovac|Karlovca]]. Nakon završene osnovne škole odlučio se za zvanje vojnog pilota te je pohađao srednju vojnu školu [[Josip Broz Tito|Maršal Tito]] [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstvo]] (JRZ) u [[Mostar]]u. Školovanje je potom nastavio na Zrakoplovnoj vojnoj akademiji JRZ-a u [[Zadar|Zadru]] gdje je [[1974]] godine stekao zvanje pilota i čin [[kapetan]]a Jugoslavenske narodne armije (JNA). Tijekom službovanja u JNA bio je stacioniran na [[Bihać|bihačkom]] vojnom [[Aerodrom Željava|aerodromu Željava]] gdje je služio sa brigadirom [[Rudolf Perešin|Rudolfom Perešinom]] i [[pukovnik]]om [[Danijel Borović|Danijelom Borovićem]]. Bojnik Mejaški se zbog kadrovske i strateške(kupovina Mig 29 i taktika JRZ) politike, prije početka [[Raspad SFRJ|raspada Jugoslavije]], počeo sukobljavati sa [[starješina]]ma. U siječnju [[1988]] godine presudom Vojnog suda JNA u Zagrebu osuđen je na zatvorsku kaznu od 7 mjeseci i godinu dana uvjetno. Među prvima se [[1991]] pridružio [[Zbor narodne garde|Zboru narodne garde]] (ZNG). Kad je formirana 1 ELZ (eskadrila lovackih zrakoplova) [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Hrvatskog ratnog zrakoplovstva]] (HRZ) na [[Zračna luka Zagreb|Plesu]], bojnik Mejaški je postao zapovjednik odjeljenja. 24. 4. 1995 godine brigadir Perešin je odredio letačke parove za uvježbavanje za [[Operacija Bljesak|operaciju Bljesak]] na poligonu Gašinci kraj Đakova. Bojnik Mejaški je bio sparen sa bojnikom [[Marijan Batarilović|Marijanom Batarilovićem]]. Leteći na [[MiG-21|MiG-u-21]] u jednom zaokretu je izgubio visinu i udario avionom u zemlju, te na mjestu poginuo. Neki tvrde da je uzrok pada ulaz u mlaz aviona vođe vježbe pukovnika [[Ivica Ivandić|Ivice Ivandića]], dok druga verzija glasi da je zapeo krilom za stablo. Bojnik Zlatko Mejaški je pokopan na mjesnom groblju u Svetom Petru Mrežničkom kraj [[Duga Resa|Duga Rese]].<ref name="bp">Branka Primorac, 2001, str. 163</ref> == Reference == {{reflist}} == Literatura == * {{Cite book|last=Primorac|first=Branka|title=Perešin - život i smrt|year=2001|publisher=Zrinski d.d., Udruga "Susreti za Rudija Perešina"|location=Čakovec|isbn=978-953-155-053-0|ref=harv}} {{Lifetime|1958|1995|Mejaški, Zlatko}} [[Kategorija:Biografije, Karlovac]] [[Kategorija:Oficiri JNA]] [[Kategorija:Piloti JNA]] [[Kategorija:Piloti Oružanih snaga Republike Hrvatske]] 7zax3t16zx4irhrwtilpdj1vm17j3q6 42587621 42587607 2026-05-05T00:33:48Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Piloti JNA]] → [[Kategorija:Piloti Jugoslavenske narodne armije]] 42587621 wikitext text/x-wiki {{Infokvir vojna osoba |ime= Zlatko Mejaški |slika= |opis= |veličina=200px |datum rođenja= {{birth date|1958|12|1|df=y}} |mjesto rođenja= [[Barilović|Barilović-Mejaško selo]] blizu [[Karlovac|Karlovca]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]] |datum smrti= {{death date and age|1995|4|21|1958|12|1|df=y}} |mjesto smrti= [[Đakovo]], [[Hrvatska]] |nacionalnost= [[Hrvati|Hrvat]] |puno ime= |nadimak= |supruga= |suprug= |titule = |knjige= |služba= [[1974]] - [[1988]] (JNA)<br>[[1991]] - [[1995]] (HV) |čin= [[Datoteka:Kapetan JNA.jpg|45px]] [[Kapetan]] (JNA)<br>[[Datoteka:Bojnik.jpg|25px]] [[Bojnik]] (HV) |ratovi= [[Rat u Hrvatskoj]] |bitke= |vojska= [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|25px]] [[Jugoslavenska narodna armija]]<br />[[Datoteka:Seal of the Armed Forces of Croatia.png|25px]] [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatska vojska]] |rod= [[Datoteka:Jrvpvo.jpg|25px]] [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]]<br />[[Datoteka:Seal of Croatian Air Force.png|20px]] [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Hrvatsko ratno zrakoplovstvo]] |jedinice= 21 ELZ (eskadrila lovackih zrakoplova) Hrvatskog ratnog zrakoplovstva |zapovijedao= |odlikovanja= }} '''Zlatko Mejaški''' ([[Barilović|Barilović-Mejaško selo]] blizu [[Karlovac|Karlovca]], [[1958]] - [[Đakovo]], [[21. 4.]] [[1995]]), vojni pilot, bojnik [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatske vojske]] i kapetan [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]]. == Biografija == Bojnik Zlatko Mejaški rođen je 1958 godine u Mejaškom selu blizu [[Karlovac|Karlovca]]. Nakon završene osnovne škole odlučio se za zvanje vojnog pilota te je pohađao srednju vojnu školu [[Josip Broz Tito|Maršal Tito]] [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstvo]] (JRZ) u [[Mostar]]u. Školovanje je potom nastavio na Zrakoplovnoj vojnoj akademiji JRZ-a u [[Zadar|Zadru]] gdje je [[1974]] godine stekao zvanje pilota i čin [[kapetan]]a Jugoslavenske narodne armije (JNA). Tijekom službovanja u JNA bio je stacioniran na [[Bihać|bihačkom]] vojnom [[Aerodrom Željava|aerodromu Željava]] gdje je služio sa brigadirom [[Rudolf Perešin|Rudolfom Perešinom]] i [[pukovnik]]om [[Danijel Borović|Danijelom Borovićem]]. Bojnik Mejaški se zbog kadrovske i strateške(kupovina Mig 29 i taktika JRZ) politike, prije početka [[Raspad SFRJ|raspada Jugoslavije]], počeo sukobljavati sa [[starješina]]ma. U siječnju [[1988]] godine presudom Vojnog suda JNA u Zagrebu osuđen je na zatvorsku kaznu od 7 mjeseci i godinu dana uvjetno. Među prvima se [[1991]] pridružio [[Zbor narodne garde|Zboru narodne garde]] (ZNG). Kad je formirana 1 ELZ (eskadrila lovackih zrakoplova) [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Hrvatskog ratnog zrakoplovstva]] (HRZ) na [[Zračna luka Zagreb|Plesu]], bojnik Mejaški je postao zapovjednik odjeljenja. 24. 4. 1995 godine brigadir Perešin je odredio letačke parove za uvježbavanje za [[Operacija Bljesak|operaciju Bljesak]] na poligonu Gašinci kraj Đakova. Bojnik Mejaški je bio sparen sa bojnikom [[Marijan Batarilović|Marijanom Batarilovićem]]. Leteći na [[MiG-21|MiG-u-21]] u jednom zaokretu je izgubio visinu i udario avionom u zemlju, te na mjestu poginuo. Neki tvrde da je uzrok pada ulaz u mlaz aviona vođe vježbe pukovnika [[Ivica Ivandić|Ivice Ivandića]], dok druga verzija glasi da je zapeo krilom za stablo. Bojnik Zlatko Mejaški je pokopan na mjesnom groblju u Svetom Petru Mrežničkom kraj [[Duga Resa|Duga Rese]].<ref name="bp">Branka Primorac, 2001, str. 163</ref> == Reference == {{reflist}} == Literatura == * {{Cite book|last=Primorac|first=Branka|title=Perešin - život i smrt|year=2001|publisher=Zrinski d.d., Udruga "Susreti za Rudija Perešina"|location=Čakovec|isbn=978-953-155-053-0|ref=harv}} {{Lifetime|1958|1995|Mejaški, Zlatko}} [[Kategorija:Biografije, Karlovac]] [[Kategorija:Oficiri JNA]] [[Kategorija:Piloti Jugoslavenske narodne armije]] [[Kategorija:Piloti Oružanih snaga Republike Hrvatske]] fkk0ayi452o0s02ht8dnbvsw845z3ca Bristol Blenheim 0 1856274 42587638 42286561 2026-05-05T00:35:31Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Jugoslavenska ratna avijacija]] → [[Kategorija:Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana]] 42587638 wikitext text/x-wiki {{vojni avion (SR) | ime = Bristol Blenim | slika = Bristol Blenheim ExCC.jpg | opis_slike = Bristol Blenim | širina_slike = 290px | namena = [[Bombarderski avion|Laki bombarder]], [[Lovački avion|Lovac]] | posada No I no = 3 člana | poreklo = {{Zastava|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | prvi_let = [[25. jun]]i [[1936]]. | početak_proizvodnje = Mart [[1937]] | proizvođač = {{Zastava|Ujedinjeno Kraljevstvo}} [[Bristol Aeroplane Company|Bristol]], [[Rootes Securities|Ruters]], [[Avro]], [[Vikers-Armstrongs]] i <br /> {{zas|Kraljevina Jugoslavija}} ([[Fabrika aero i hidroplana Ikarus A. D.|Ikarus]]) | dužina =13 | razmah_krila =17,17 | visina = 3.91 | površina_krila =43.57 | prazan = 4,441 | poletna = 6,531 | maksimalna_težina = | težina_naoružanja = | TMM = | TMMpot = | RM = | RMpot = | TEM = | TEMsnaga = | KEM = 2 x [[Bristol Mercury]] XV | KEMsnaga = 2 x 686 | brzina = 319 | brzina0 = 428 | radijus_kretanja =3,138 | dolet = | plafon_leta =9,600 | brzina_penjanja =457 }} '''Bristol Blenim Tip 142M-149 ''' ({{jez-eng|Bristol Blenheim Type 142M/149}}) je bio višenamenski avion koji je u ranom periodu [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]] upotrebljavan kao brzi laki [[bombarderski avion|bombarder]] a u kasnijem periodu kao noćni lovac opremljen radarom. Konstruisan je u bristolskoj avionskoj kompaniji (Bristol Aeroplane Company). == Projektovanje i razvoj == [[Datoteka:Bristol Blenheim.png|mini|desno|260p|Crteži aviona Bristol Blenim.]] Konstrukcija je započeta kao civilni avion, projekat Lorda Rotermera (Lord Rothermere), vlasnika [[Dejli mejl]]a (Daily Mail). Radi promovisanja napretka britanske avijacije lord je raspisao konkurs za najbrži civilni avion u Evropi, koji može da ponese 6 putnika i dva člana posade. Bristolska fabrika aviona je napravila Tip 142, koji je 1934. godine, kada je poleteo, bio brži od bilo kojeg lovca u [[Kraljevsko ratno vazduhoplovstvo|RAF]]-u. Ministarstvo vazduhoplovstva se zainteresovalo za taj avion i izdalo je Specifikaciju B.28/35 za prototipe bombarderske verzije 142M (M znači "military"). Glavna modifikacija je bilo pomeranje krila više u odnosu na trup kako bi se spremište za bombe ugradilo ispod [[ramenjača|ramenjače]]. Avion je bio potpuno metalne konstrukcije sa dva radijalna motora Bristol Merkjuri VIII od 860 konjskih snaga (640&nbsp;kW) svaki. Elise su bile trokrake, metalne sa promenljivim korakom. Posadu su sačinjavala tri člana -[[pilot]], [[navigator]]/[[bombarderski avion|bombarder]] i [[mitraljezac]]/[[radio operator]]. Avion je bio naoružan sa jednim 0.303-in (7.7-mm) mitraljezom u korenu krila i jednim 0.303-in (7.7-mm) mitraljezom u kupoli. Teret bombi od 1,000-lb (454-kg) je nošen u spremištu za bombe u trupu. U toku eksploatacije uočavani su nedostaci vršena poboljšanja kao što su: povećanje zapremine rezervoara za gorivo, povećanje snage motora, kao posledica, došlo je do povećanja doleta, brzine i količine bombarderskog naoružanja. Kasnije je povećan prostor za posadu i poboljšan oklop što je prouzrokovalo povećanje težine i smanjenje vrzine aviona. Pored zadataka bombardovanja ovaj avion je obavljao i zadatke noćnog lovca i izviđačkog aviona (ovo mu je čak bio i prvi ratni zadatak u Velikoj Britaniji) s tim što je za takve zadatke bio drukčije opremljen u odnosu na bombardersku varijantu. === Varijante aviona Bristol Blenem === [[Datoteka:RAFBristolBlenheimWWIIColour.jpg|mini|desno|260p|Bristol Blenim Mk IV na stajanci.]] * '''Typ 142''' - prototip brzog putničkog dvomotornog aviona, * '''Typ 142M''' - prototip lakog dvomotornog bombardera, * '''B.Mk I''' - početni proizvodni model sa dva motora Bristol Merkjuri 626&nbsp;kW (840&nbsp;hp), * '''B.Mk IF''' - noćni lovac opremljen radarom i 4 prednja mitraljeza 7,7mm, * '''B.Mk IV''' - osnovni proizvodni model sa dva Bristol Merkjuri radijalna motora snage 685&nbsp;kW (920&nbsp;hp), * '''B.Mk IVF''' - poboljšani model noćnog lovca, * '''B.Mk V''' - model sa motorima Bristol Merkjuri snage 708&nbsp;kW (950&nbsp;hp), * '''B.Mk VA''' - model opremljen sa 4 prednja mitraljeza 7,7mm, * '''B.Mk VB''' - model za podršku, * '''B.Mk VC''' - model za obuku pilota, * '''B.Mk VD''' - model za topske klimatske uslove. === Naoružanje === ;''Bombarder'' * Mitraljezi: 1 x 7.7&nbsp;mm Vikers K mitraljez u nosu, 2 x 7.7&nbsp;mm Brauning (Browning) mitraljezi u bočnim kupolama i 2 x 7.7&nbsp;mm Brauning mitraljezi u gornjoj kupoli * Bombe 454 do 600&nbsp;kg ;''Lovac'' * Mitraljezi: 4 x fiksni 7.7&nbsp;mm Brauning i mitraljezi ispod trupa. == Zemlje koje su koristile ovaj avion == {{Col-begin}}{{Col-break|width=50%}} * {{zastava|Australija}} * {{zastava|Kanada}} * {{zastava|Finska}} * {{zastava|Francuska}} * {{zastava|Grčka}} * {{zastava|Novi Zeland}} * {{zastava|Portugalija}} {{Col-break}} * {{zastava|Rumunija}} * {{zastava|Južna Afrika}} * {{zastava|Turska}} * {{zastava|Ujedinjeno Kraljevstvo}} * {{zastava|Kraljevina Jugoslavija}} * {{zastava|Hrvatska|1941}} NDH * {{zastava|Treći rajh}} * {{zastava|Italija}} {{Col-end}} == Operativno korišćenje == === Korišćenje u svetu === [[Datoteka:Bristol Blenheims 62 Squadron Singapore Feb 1941.jpg|mini|desno|260p|Bristol Blenim Mk I na stajanci, RAF 62 Skvadron Singapur 1941. godine.]] Narudžbina za prvu seriju je data još dok su rađene modifikacije, i prvi serijski avion je ujedno bio i prototip. Avion je zvan Bolinbrok ali je ime ubrzo promeljeno u Blenim I (Blenheim I). Isporuke su započele [[1937]]. godine. Blenim se pokazao kao veoma uspešan avion i licenca je prodana [[Finska|Finskoj]] i [[Jugoslavija|Jugoslaviji]], a kupile su ga takođe [[Turska]], [[Grčka]] i [[Rumunija]]. Ukupna proizvodnja Blenima Mk.I u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] je bila 1.351 primerak. [[Fabrika aero i hidroplana Ikarus A. D.|Ikarus]] je proizveo 41 primerak Blenima. Ukupno je u svetu proizvedeno 4.422 primerka u periodu od 1936. do 1943. godine. Poslednji primerci ovog aviona su povučeni iz upotrebe u Engleskoj 1944. godine a 1956. godine u Finskoj. Blenim je bio i prvi britanski avion koji je preleteo granicu Nemačke u [[Drugi svetski rat|II svetskom ratu]]. Naime, samo minut nakon stupanja na snagu objave rata Nemačkoj 3. septembra 1939., Blenim IV, serijskog broja N6215 iz sastava 139. skvadrona (No.139 Squadron) poleteo je u izviđanje nemačke flote usidrene u [[Kil]]u. Početkom rata [[Kraljevsko ratno vazduhoplovstvo|RAF]] je sa ovim bombarderima izveo većinu svojih napada. Mnogi od ovih napada se završavao katastrofalno, napad na [[Danska|Dansku]] ili napad na elektrane u Nemačkoj, zbog dobro organizovane protivvazdušne odbrane protivnika. Zbog velikih gubitaka odustalo se od upotrebe Blenima kao lakog bombardera i i dodeljena mu je uloga noćnog lovca i izviđačkog aviona. Deo ovih aviona je služio u obalskoj komandi RAF-a za praćenje i zaštitu konvoja od nemačkih aviona [[FW-200 Kondor]]. [[Datoteka:BlenheimRYAF.jpg|mini|desno|260p|Bristol Blenim sa amblemima vojnog vazduhoplovstva Kraljevine Jugoslavije.]] [[Vojno vazduhoplovstvo Kraljevine Jugoslavije]] je imala u naoružanju avione Bristol Blenim Mk I, i njima su bili opremljeni 1. i 8. bombarderski puk i 11. vazduhoplovna grupa za daljinsko izviđanje. Prvi bombarderski puk je rad dočekao dislociran na aerodrome Davidovac kod Paraćina i na aerodromu Bijeljina. Puk je izvršio 54 borbena leda uglavnom bombardujući Nemačke oklopne kolone koje su napredovale pravcem Kriva Palanka-Stracin-Kumanovo-Skoplje-Kačanik. Mada je tom prilikom puk izgubio tri aviona i osam članova posade zadatak su uspešno obavili. Puk je prestao da postoji 12. aprila 1941. godine kada su uništeni preostali avioni na aerodromu u Bijeljini. Osmi bombarderski puk je rat dočekao dislociran na ratni aerodrom Novo Topolje kod Banja Luke. Već 7. aprila, 13 aviona ovog puka je bombardovalo Nemačke aerodrome u Mađarskoj i pri tome izgubilo 6 aviona i 17 članova posade, izveli su ukupno 43 borbena leta. Preostali avioni su uništeni pri bombardovanju aerodroma Bijeljina 12. aprila 1941. godine. Jedanaesta vazduhoplovna grupa za daljinsko izviđanje u ratnim operacijama izođenih sa ratnog aerodroma Veliki Radinci vršila je izviđanje drumskih komunikacija i bombardovanje uočenih ciljeva. takođe je bombardovala Nemačke aerodrome u Rumuniji i pri tome izgubila 6 aviona i 18 članova posade. Preostali avioni ove grupe su uništeni na aerodromu Bijeljina. Nakon kapitulacije jugolovenske vojske 3 aviona Bristol Blenim koje su Nemci zarobili predati su rumunskom vazduhoplovstvu. Finska je dobila veliki broj delova i sklopova nedovršene druge serije ovih aviona koji su se proizvodili u Ikarusu koje je ona iskoristila za svoje avione. [[Zrakoplovstvo NDH|Vazduhoplovstvo NDH]] je dobilo 8 aviona koje su Nemci zarobili u fabrici Ikarus gde su bili na remontu. Ovi avioni su korišćeni do kraja rata i za njih su vezana dva bekstva iz [[Rajlovac|Rajlovca]] i Zemuna za Tursku 1942. godine. == Povezano == * [[Dornije Do 17]] * [[Tupoljev ANT-40|Tupoljev SB]] * [[Fabrika aero i hidroplana Ikarus A. D.|Ikarus]] == Literatura == {{refbegin|2}} * O. Petrović; Vojni aeroplani Kraljevine SHS/Jugoslavije (Deo II: 1931 – 1941.), Let 3/2004. Beograd, 2004. * V. Mikić; Zrakoplovstvo NDH 1941 - 1945, VIIVJ, Beograd, 2000. * D. Savić., A. Kolo.; Beg u Tursku, Let 3/2004. Beograd, 2004. * {{cite journal | last = Baloš | first = Sebastijan | coauthors = | date = 2003 | month = February | title = Bristol Blenheim | journal = Aeromagazin | volume = 45 | publisher = BB Soft | location = YU-Beograd | language = {{sr}} | id = ISSN: 1450-6068 |pages=34-35 }} * {{Cite book |ref= harv|last=Janić| first = Čedomir | authorlink = Čedomir Janić| coauthors = Petrović, Ognjan; | title = Vek avijacije u Srbiji 1910—2010, 225 značajnih letelica|year=2010 | publisher = Aerokomunikacije| location = Beograd | language = {{sr}} |isbn=978-86-913973-0-2}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Bristol Blenheim}} * [http://www.airwar.ru/enc/bww2/blenh.html www.airwar.ru] * [http://www.aviastar.org/air/england/bristol_blenheim.php www.aviastar.org] * [http://www.militaryfactory.com/aircraft/detal.asp?aircraft_id=293 www.militaryfactory.com]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.century-of-flight.net/Aviation%20history/photo_albums/timeline/ww2/Bristol%20Blenheim.htm www.century-of-flight.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100613011034/http://century-of-flight.net/Aviation%20history/photo_albums/timeline/ww2/Bristol%20Blenheim.htm |date=2010-06-13 }} * [http://www.paluba.info/smf/avioni/bristol-blenheim/ www.paluba.info]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://forum.airserbija.com/viewtopic.php?f=20&t=3534 http://forum.airserbija.com/] {{Avioni Ikarus}} {{Avioni Jugoslavije i Srbije}} [[Kategorija:Vojni avioni]] [[Kategorija:Bombarderi]] [[Kategorija:Vojni avioni 1930-ih]] [[Kategorija:Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana]] [[Kategorija:Britanski bombarderi 1930-ih]] [[Kategorija:Britanski bombarderi Drugog svjetskog rata]] [[Kategorija:Ikarus]] 8kqwbc9zah5k4swsvi75j789rrgrytz 42587690 42587638 2026-05-05T02:22:42Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana]] → [[Kategorija:Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]] 42587690 wikitext text/x-wiki {{vojni avion (SR) | ime = Bristol Blenim | slika = Bristol Blenheim ExCC.jpg | opis_slike = Bristol Blenim | širina_slike = 290px | namena = [[Bombarderski avion|Laki bombarder]], [[Lovački avion|Lovac]] | posada No I no = 3 člana | poreklo = {{Zastava|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | prvi_let = [[25. jun]]i [[1936]]. | početak_proizvodnje = Mart [[1937]] | proizvođač = {{Zastava|Ujedinjeno Kraljevstvo}} [[Bristol Aeroplane Company|Bristol]], [[Rootes Securities|Ruters]], [[Avro]], [[Vikers-Armstrongs]] i <br /> {{zas|Kraljevina Jugoslavija}} ([[Fabrika aero i hidroplana Ikarus A. D.|Ikarus]]) | dužina =13 | razmah_krila =17,17 | visina = 3.91 | površina_krila =43.57 | prazan = 4,441 | poletna = 6,531 | maksimalna_težina = | težina_naoružanja = | TMM = | TMMpot = | RM = | RMpot = | TEM = | TEMsnaga = | KEM = 2 x [[Bristol Mercury]] XV | KEMsnaga = 2 x 686 | brzina = 319 | brzina0 = 428 | radijus_kretanja =3,138 | dolet = | plafon_leta =9,600 | brzina_penjanja =457 }} '''Bristol Blenim Tip 142M-149 ''' ({{jez-eng|Bristol Blenheim Type 142M/149}}) je bio višenamenski avion koji je u ranom periodu [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]] upotrebljavan kao brzi laki [[bombarderski avion|bombarder]] a u kasnijem periodu kao noćni lovac opremljen radarom. Konstruisan je u bristolskoj avionskoj kompaniji (Bristol Aeroplane Company). == Projektovanje i razvoj == [[Datoteka:Bristol Blenheim.png|mini|desno|260p|Crteži aviona Bristol Blenim.]] Konstrukcija je započeta kao civilni avion, projekat Lorda Rotermera (Lord Rothermere), vlasnika [[Dejli mejl]]a (Daily Mail). Radi promovisanja napretka britanske avijacije lord je raspisao konkurs za najbrži civilni avion u Evropi, koji može da ponese 6 putnika i dva člana posade. Bristolska fabrika aviona je napravila Tip 142, koji je 1934. godine, kada je poleteo, bio brži od bilo kojeg lovca u [[Kraljevsko ratno vazduhoplovstvo|RAF]]-u. Ministarstvo vazduhoplovstva se zainteresovalo za taj avion i izdalo je Specifikaciju B.28/35 za prototipe bombarderske verzije 142M (M znači "military"). Glavna modifikacija je bilo pomeranje krila više u odnosu na trup kako bi se spremište za bombe ugradilo ispod [[ramenjača|ramenjače]]. Avion je bio potpuno metalne konstrukcije sa dva radijalna motora Bristol Merkjuri VIII od 860 konjskih snaga (640&nbsp;kW) svaki. Elise su bile trokrake, metalne sa promenljivim korakom. Posadu su sačinjavala tri člana -[[pilot]], [[navigator]]/[[bombarderski avion|bombarder]] i [[mitraljezac]]/[[radio operator]]. Avion je bio naoružan sa jednim 0.303-in (7.7-mm) mitraljezom u korenu krila i jednim 0.303-in (7.7-mm) mitraljezom u kupoli. Teret bombi od 1,000-lb (454-kg) je nošen u spremištu za bombe u trupu. U toku eksploatacije uočavani su nedostaci vršena poboljšanja kao što su: povećanje zapremine rezervoara za gorivo, povećanje snage motora, kao posledica, došlo je do povećanja doleta, brzine i količine bombarderskog naoružanja. Kasnije je povećan prostor za posadu i poboljšan oklop što je prouzrokovalo povećanje težine i smanjenje vrzine aviona. Pored zadataka bombardovanja ovaj avion je obavljao i zadatke noćnog lovca i izviđačkog aviona (ovo mu je čak bio i prvi ratni zadatak u Velikoj Britaniji) s tim što je za takve zadatke bio drukčije opremljen u odnosu na bombardersku varijantu. === Varijante aviona Bristol Blenem === [[Datoteka:RAFBristolBlenheimWWIIColour.jpg|mini|desno|260p|Bristol Blenim Mk IV na stajanci.]] * '''Typ 142''' - prototip brzog putničkog dvomotornog aviona, * '''Typ 142M''' - prototip lakog dvomotornog bombardera, * '''B.Mk I''' - početni proizvodni model sa dva motora Bristol Merkjuri 626&nbsp;kW (840&nbsp;hp), * '''B.Mk IF''' - noćni lovac opremljen radarom i 4 prednja mitraljeza 7,7mm, * '''B.Mk IV''' - osnovni proizvodni model sa dva Bristol Merkjuri radijalna motora snage 685&nbsp;kW (920&nbsp;hp), * '''B.Mk IVF''' - poboljšani model noćnog lovca, * '''B.Mk V''' - model sa motorima Bristol Merkjuri snage 708&nbsp;kW (950&nbsp;hp), * '''B.Mk VA''' - model opremljen sa 4 prednja mitraljeza 7,7mm, * '''B.Mk VB''' - model za podršku, * '''B.Mk VC''' - model za obuku pilota, * '''B.Mk VD''' - model za topske klimatske uslove. === Naoružanje === ;''Bombarder'' * Mitraljezi: 1 x 7.7&nbsp;mm Vikers K mitraljez u nosu, 2 x 7.7&nbsp;mm Brauning (Browning) mitraljezi u bočnim kupolama i 2 x 7.7&nbsp;mm Brauning mitraljezi u gornjoj kupoli * Bombe 454 do 600&nbsp;kg ;''Lovac'' * Mitraljezi: 4 x fiksni 7.7&nbsp;mm Brauning i mitraljezi ispod trupa. == Zemlje koje su koristile ovaj avion == {{Col-begin}}{{Col-break|width=50%}} * {{zastava|Australija}} * {{zastava|Kanada}} * {{zastava|Finska}} * {{zastava|Francuska}} * {{zastava|Grčka}} * {{zastava|Novi Zeland}} * {{zastava|Portugalija}} {{Col-break}} * {{zastava|Rumunija}} * {{zastava|Južna Afrika}} * {{zastava|Turska}} * {{zastava|Ujedinjeno Kraljevstvo}} * {{zastava|Kraljevina Jugoslavija}} * {{zastava|Hrvatska|1941}} NDH * {{zastava|Treći rajh}} * {{zastava|Italija}} {{Col-end}} == Operativno korišćenje == === Korišćenje u svetu === [[Datoteka:Bristol Blenheims 62 Squadron Singapore Feb 1941.jpg|mini|desno|260p|Bristol Blenim Mk I na stajanci, RAF 62 Skvadron Singapur 1941. godine.]] Narudžbina za prvu seriju je data još dok su rađene modifikacije, i prvi serijski avion je ujedno bio i prototip. Avion je zvan Bolinbrok ali je ime ubrzo promeljeno u Blenim I (Blenheim I). Isporuke su započele [[1937]]. godine. Blenim se pokazao kao veoma uspešan avion i licenca je prodana [[Finska|Finskoj]] i [[Jugoslavija|Jugoslaviji]], a kupile su ga takođe [[Turska]], [[Grčka]] i [[Rumunija]]. Ukupna proizvodnja Blenima Mk.I u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] je bila 1.351 primerak. [[Fabrika aero i hidroplana Ikarus A. D.|Ikarus]] je proizveo 41 primerak Blenima. Ukupno je u svetu proizvedeno 4.422 primerka u periodu od 1936. do 1943. godine. Poslednji primerci ovog aviona su povučeni iz upotrebe u Engleskoj 1944. godine a 1956. godine u Finskoj. Blenim je bio i prvi britanski avion koji je preleteo granicu Nemačke u [[Drugi svetski rat|II svetskom ratu]]. Naime, samo minut nakon stupanja na snagu objave rata Nemačkoj 3. septembra 1939., Blenim IV, serijskog broja N6215 iz sastava 139. skvadrona (No.139 Squadron) poleteo je u izviđanje nemačke flote usidrene u [[Kil]]u. Početkom rata [[Kraljevsko ratno vazduhoplovstvo|RAF]] je sa ovim bombarderima izveo većinu svojih napada. Mnogi od ovih napada se završavao katastrofalno, napad na [[Danska|Dansku]] ili napad na elektrane u Nemačkoj, zbog dobro organizovane protivvazdušne odbrane protivnika. Zbog velikih gubitaka odustalo se od upotrebe Blenima kao lakog bombardera i i dodeljena mu je uloga noćnog lovca i izviđačkog aviona. Deo ovih aviona je služio u obalskoj komandi RAF-a za praćenje i zaštitu konvoja od nemačkih aviona [[FW-200 Kondor]]. [[Datoteka:BlenheimRYAF.jpg|mini|desno|260p|Bristol Blenim sa amblemima vojnog vazduhoplovstva Kraljevine Jugoslavije.]] [[Vojno vazduhoplovstvo Kraljevine Jugoslavije]] je imala u naoružanju avione Bristol Blenim Mk I, i njima su bili opremljeni 1. i 8. bombarderski puk i 11. vazduhoplovna grupa za daljinsko izviđanje. Prvi bombarderski puk je rad dočekao dislociran na aerodrome Davidovac kod Paraćina i na aerodromu Bijeljina. Puk je izvršio 54 borbena leda uglavnom bombardujući Nemačke oklopne kolone koje su napredovale pravcem Kriva Palanka-Stracin-Kumanovo-Skoplje-Kačanik. Mada je tom prilikom puk izgubio tri aviona i osam članova posade zadatak su uspešno obavili. Puk je prestao da postoji 12. aprila 1941. godine kada su uništeni preostali avioni na aerodromu u Bijeljini. Osmi bombarderski puk je rat dočekao dislociran na ratni aerodrom Novo Topolje kod Banja Luke. Već 7. aprila, 13 aviona ovog puka je bombardovalo Nemačke aerodrome u Mađarskoj i pri tome izgubilo 6 aviona i 17 članova posade, izveli su ukupno 43 borbena leta. Preostali avioni su uništeni pri bombardovanju aerodroma Bijeljina 12. aprila 1941. godine. Jedanaesta vazduhoplovna grupa za daljinsko izviđanje u ratnim operacijama izođenih sa ratnog aerodroma Veliki Radinci vršila je izviđanje drumskih komunikacija i bombardovanje uočenih ciljeva. takođe je bombardovala Nemačke aerodrome u Rumuniji i pri tome izgubila 6 aviona i 18 članova posade. Preostali avioni ove grupe su uništeni na aerodromu Bijeljina. Nakon kapitulacije jugolovenske vojske 3 aviona Bristol Blenim koje su Nemci zarobili predati su rumunskom vazduhoplovstvu. Finska je dobila veliki broj delova i sklopova nedovršene druge serije ovih aviona koji su se proizvodili u Ikarusu koje je ona iskoristila za svoje avione. [[Zrakoplovstvo NDH|Vazduhoplovstvo NDH]] je dobilo 8 aviona koje su Nemci zarobili u fabrici Ikarus gde su bili na remontu. Ovi avioni su korišćeni do kraja rata i za njih su vezana dva bekstva iz [[Rajlovac|Rajlovca]] i Zemuna za Tursku 1942. godine. == Povezano == * [[Dornije Do 17]] * [[Tupoljev ANT-40|Tupoljev SB]] * [[Fabrika aero i hidroplana Ikarus A. D.|Ikarus]] == Literatura == {{refbegin|2}} * O. Petrović; Vojni aeroplani Kraljevine SHS/Jugoslavije (Deo II: 1931 – 1941.), Let 3/2004. Beograd, 2004. * V. Mikić; Zrakoplovstvo NDH 1941 - 1945, VIIVJ, Beograd, 2000. * D. Savić., A. Kolo.; Beg u Tursku, Let 3/2004. Beograd, 2004. * {{cite journal | last = Baloš | first = Sebastijan | coauthors = | date = 2003 | month = February | title = Bristol Blenheim | journal = Aeromagazin | volume = 45 | publisher = BB Soft | location = YU-Beograd | language = {{sr}} | id = ISSN: 1450-6068 |pages=34-35 }} * {{Cite book |ref= harv|last=Janić| first = Čedomir | authorlink = Čedomir Janić| coauthors = Petrović, Ognjan; | title = Vek avijacije u Srbiji 1910—2010, 225 značajnih letelica|year=2010 | publisher = Aerokomunikacije| location = Beograd | language = {{sr}} |isbn=978-86-913973-0-2}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Bristol Blenheim}} * [http://www.airwar.ru/enc/bww2/blenh.html www.airwar.ru] * [http://www.aviastar.org/air/england/bristol_blenheim.php www.aviastar.org] * [http://www.militaryfactory.com/aircraft/detal.asp?aircraft_id=293 www.militaryfactory.com]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.century-of-flight.net/Aviation%20history/photo_albums/timeline/ww2/Bristol%20Blenheim.htm www.century-of-flight.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100613011034/http://century-of-flight.net/Aviation%20history/photo_albums/timeline/ww2/Bristol%20Blenheim.htm |date=2010-06-13 }} * [http://www.paluba.info/smf/avioni/bristol-blenheim/ www.paluba.info]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://forum.airserbija.com/viewtopic.php?f=20&t=3534 http://forum.airserbija.com/] {{Avioni Ikarus}} {{Avioni Jugoslavije i Srbije}} [[Kategorija:Vojni avioni]] [[Kategorija:Bombarderi]] [[Kategorija:Vojni avioni 1930-ih]] [[Kategorija:Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]] [[Kategorija:Britanski bombarderi 1930-ih]] [[Kategorija:Britanski bombarderi Drugog svjetskog rata]] [[Kategorija:Ikarus]] 5nrz80eef91yb4zw0odq69juk5l9v1v Fizir F1V 0 1856765 42587640 42287115 2026-05-05T00:35:37Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Jugoslavenska ratna avijacija]] → [[Kategorija:Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana]] 42587640 wikitext text/x-wiki {{vojni avion (SR) | ime =Fizir F1V-Majbah | slika = Fizir Maybach L&#039;Aéronautique March,1926.jpg | opis_slike = Fizir F1V | širina_slike = 290px | namena =školski | posada =2 | prvi_let = 1925 | početak_proizvodnje = 1928 | proizvođač = [[Zmaj (fabrika aviona)|Zmaj]] i [[Prva srpska fabrika aeroplana Živojin Rogožarski A. D.|Rogožarski]] | dužina = | razmah_krila = | visina = | površina_krila = | prazan = 1.100 | poletna = 1.450 | maksimalna_težina = | težina_naoružanja = | TMM = | TMMpot = | RM = | RMpot = | TEM = | TEMsnaga = | KEM = Majbah MbIVa 260 | KEMsnaga = 191 | brzina = | brzina0 = 176 | radijus_kretanja = | dolet = | plafon_leta = 6.000 | brzina_penjanja = 208 }} '''Fizir F1V''' je osnovni tip aviona iz koga je razvijena čitava serija aviona za vojne potrebe. Konstruisao ga je inž. R. Fizir sa saradnicima a proizvodio se u jugoslovenskim fabrikama aviona [[Zmaj (fabrika aviona)|Zmaj]] i [[Prva srpska fabrika aeroplana Živojin Rogožarski A. D.|Rogožarski]] u periodu između [[1928]]. do [[1932]]. godine<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://vazduhoplovnetradicijesrbije.rs/index.php/istorija/230-fizir-f1v |access-date=2014-08-28 |archive-date=2020-01-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200108103629/http://www.vazduhoplovnetradicijesrbije.rs/index.php/istorija/230-fizir-f1v |dead-url=yes }}</ref>. == Projektovanje i razvoj == [[Rudolf Fizir|Inž. R. Fizir]] je projektovao dvosedi dvokrilac za izviđanje kao prvi ratni avion u KSHS [[1925]]. godine. Bio je opremljen motorom Majbah 260 KS a prototip je bio napravljen u Novosadskoj Avio radionici 1. vazduhoplovnog puka (AR 1. VP). Prototip je poleteo krajem novembra iste godine, a probni pilot je bio [[Vladimir Striževski]] koji je svojim primedbama doprineo poboljšanju aviona. U toku [[1926]]. godine vršene su ispravke uočenih nedostataka uz pomoć inž. [[Dušan Stankov|Dušana Stankov]] koji je izvršio kompletan statički i ostale proračune aviona što je bilo neophodno za plovidbenu dozvolu. Neposredno posle fabričkih proba [[8. novembar|8. novembra]] 1926. godine pilot V. Striževski je ovim avionom prevalio put od 1.410&nbsp;km na relaciji Novi Sad - Skoplje - Mostar - Rajlovac - Zagreb - Novi Sad a put je trajao 8 sati i 40 minuta [http://digital.nb.rs/scc/browse.php?collection=no-politika&order=DI&page=10 Politika [[12. oktobar|12. oktobra]] [[1926]].] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101129044722/http://digital.nb.rs/scc/browse.php?collection=no-politika&order=DI&page=10 |date=2010-11-29 }}. Zahvaljujući ovom rekordu avion je prijavljen za međunarodno takmičenje Mala Atanta - Poljska gde je pilot [[Vladimir Striževski|Striževski]] u konkurenciji 14 ekipa osvojio prvo mesto, iako se takmičio sa ekipama koje su letele na duplo snažnijim avionima. Zahvaljujući ovom uspehu i zadovoljavajućim rezultatima ispitivanja, doneta je odluka da se avion Fizir F1V serijski proizvodi ali sa izmenjenom namenom, umesto izviđačkog ovaj avion je postao prelazni školski avion, pa je shodno tome pretrpeo je određene konstruktivne izmene, dobio je duple komande i tome slično. S obzirom da je tada bilo veoma otežano snabdevanje avio motorima ovaj tip aviona je napravljen sa različitim motorima prema kojima je i izvedeno njihovo ime. == Tehnički opis == Avion je dvokrilac sa zaobljenim krajevima krila sa po parom upornica sa svake strane i sistemom žica sa zatezačima. Krila su drvene konstrukcije presvučena platnom. Zakrilca je imao i na gornjim i donjim krilima koja su povezana krutom polugom. Trup je potpuno drvene konstrukcije, prednji deo trupa u kome je smešten motor je obložen aluminijumskim limom, a ostali deo trupa je presvučen impregniranim platnom. Nosači motora su bili od zavarenih čeličnih cevi bilo ih je nekoliko modela u zavisnosti od motora koji se ugrađivao. Elisa aviona je bila dvokraka napravljena od drvenog laminata sa fiksnim korakom. Kabina za pilota i izviđača je bila otvorena, imala dva sedišta postavljena u tandem rasporedu (jedano iza drugog). Ispred prvog sedišta bio je postavljen vetrobran od pleksiglasa. Stajni trap je fiksan, napred su bili točkovi sa osovinom, a amortizacija je vršena pomoću gumenog užeta (sandova) a pozadi ispod repa bila je postavljena lisnata opruga kao drljača. Tipovi aviona Fizir F1V (F1V = fizir prvi vojni): # '''Fizir F1V-Majbah''' - motor Majbah ({{jez-nem|Maybach MbIVa}}) 260 KS, (napravljeno 32 primeraka 1928. god), # '''Fizir F1V-Loren''' - motor Loren ({{jez-fra|Lorraine-Ditrich 12Eb}}) 450 KS, (1 primerak-prototip konverzija 1928. god. + 15 konverzija Majbaha u Loren 12Db 400KS 1933. god.), # '''Fizir F1V-Hispano''' - motor Hispano ({{jez-fra|Hispano-Suiza 12Ga}}) 450 KS, (1 primerak-prototip konverzija 1928. god.), # '''Fizir F1V-Rajt''' - motor Rajt ({{jez-eng|Wright Whirlwind J-5 220}}) 220 KS, (1 prototip + 15 primeraka 1930. god), # '''Fizir F1M-Jupiter''' - mornarički hidroavion (zvani još i „Veliki Fizir") sa motorom Jupiter (IAM Jupiter 9Ad 420) 420 KS, (5 primeraka 1930. god), # '''Fizir F1G-Kastor''' - motor Kastor ({{jez-češ|Walter-Castor 240}}) 240 KS, (1 primerak-prototip 1931. god.), # '''Fizir F1G-Titan''' - motor Titan ({{jez-češ|Walter-Titan 230}}) 230 KS, (1 primerak-prototip 1931. god.). <gallery> Datoteka:Maybach Mb IVa.jpg|Motor Maybach Mb IVa ugrađivan u avion Fizir F1V-Majbah. Datoteka:Museu do Ar - Lorraine Dietrich W12 450cv (2948374339).jpg|Motor Lorraine Dietrich 12Eb ugrađivan u avion Fizir F1G-Loren. Datoteka:Wright J-5 Whirlwind.jpg|Motor Wright J-5 ugrađivan u avion Fizir F1V-Rajt. Datoteka:Jupiter.engine.arp.750pix.jpg|Motor Jupiter 9A ugrađivan u avion Fizir F1M-Jupiter. Datoteka:Letecké muzeum Kbely (79).jpg|Motor Walter Castor ugrađivan u avion Fizir F1G-Kastor. </gallery> == Operativno korišćenje == Avion Fizir F1V je na početku svoje službe korišćen kao izviđački avion, da bi kasnije korišćen u pilotskim školama kao prelazni školski avion za izviđačke i bombarderske avione, gde je zamenio dotrajali [[Hanza Brandenburg|Srednji Brandenburg Sb.1]]. Zamena je vršena kako su novi avioni pristizali iz proizvodnje 20 primeraka već do kraja [[1928]]. godine a sledećih 12 primeraka naredne [[1929]]. godine. Služba Fizir F1V ili ti Fizir Majbah-a je trajala do [[1932]]. godine dok su trajali resursi njihovih motora Majbah, ali zbog dobrog stanja konstrukcije aviona odlučeno je da se na 15 aviona izvrši zamena motora Majbah motorima Loren 12Db od 400 KS. ([[1933]]. godine u [[Zmaj (fabrika aviona)|Zmaju]]), i time produži njihov vek. Svi avioni tipa Fizir F1V su korišćeni u Pilotskim školama do [[1936]]. godine kada su povućeni iz vojne službe i zamenjeni novim avionom [[Fizir FP-2]]. Pojedini primerci ovih aviona su leteli do početka Aprilskog rata [[1941]]. godine kao avioni za vezu ili trenažu. Poslednji avion iz familije tipova ovih aviona Fizir F1M (Fizir prvi mornarički) je bio hidroavion koji je u zemunskom Zmaju razvijen na osnovu zahteva Komande mornarice za izviđački hidroavion sa plovcima. „Veliki Fiziri“, kako je popularno nazvan ovaj avion, su korišćeni u Pomorskom vazduhoplovstvu za blisko izviđanje i kao hidroavioni za tegljenje meta za protivavionska gađanja. Na jednom od ovih aviona je [[1931]]. godine izvršena ugradnja NAKA prstena u cilju poboljšanja hlađenja motora Jupiter. Ovi avioni su leteli do samog rata, tri komada su zarobili [[Italijani]] a o njihovoj upotrebi u toku rata nema podataka. == Zemlje koje su koristile ovaj avion == {{Col-begin}}{{Col-break|width=50%}} * {{zastava|Jugoslavija|kingdom}} {{Col-end}} == Povezano == * [[Fizir FN]] * [[Fizir FP-2]] * [[Hanza Brandenburg|Srednji Brandenburg Sb.1]] * [[Zmaj (fabrika aviona)|Fabrika aviona Zmaj Zemun]] * [[Prva srpska fabrika aeroplana Živojin Rogožarski A. D.|Fabrika Aviona Rogožarski A. D.]] * [[Vladimir Striževski]] == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * D. Lučić; Osnovi praktične aerodinamike sa opisima aeroplana, Biblioteka „Vazduhoplovnog Glasnika“, Novi Sad, 1936, * O. Petrović; Vojni aeroplani Kraljevine SHS/Jugoslavije (Deo I : 1918 – 1930.), Let 2/2000. Beograd, 2000. * O. Petrović; Vojni aeroplani Kraljevine SHS/Jugoslavije (Deo II: 1931 – 1941.), Let 3/2004. Beograd, 2004. * Ž. Veljović; Pet decenija Zmaja, IPM Zmaj Zemun, 1972. * S. Mikić; Istorija jugoslovenskog vazduhoplovstva, Št. D. Gregorić, Beograd,1933. * Š. Oštrić i M. Micevski.; Leteći Čunovi: Čamci koji lete — letelice koje plove, Izložba fotografija, Galerija '73, Beograd, 14-27. septembra 2007. god. * V. Ilić; Škole vojnog vazduhoplovstva Kraljevine SHS/Jugoslavije, Let 3/2004. Beograd, 2004. * Politika; Značajan uspeh naše avijatike, Politika,12. oktobra 1926., Beograd * {{Cite book|ref=harv|last=Janić|first= Čedomir|authorlink=Čedomir Janić|coauthors=Ognjan Petrović|title=Vek avijacije u Srbiji 1910—2010 225 značajnih letelica|year=2010|publisher=Aerokomunikacije|location=YU-Beograd|isbn=978-86-913973-0-2}} * {{Cite book|ref= harv|last=Isaić|first=Vladimir|coauthors=Danijel Frka|title=Pomorsko zrakoplovstvo na istočnoj obali Jadrana 1918-1941. (prvi dio)|year=2010|publisher=Tko zna zna d.o.o.|location=Zagreb|isbn=978-953-97564-6-6}} * {{Cite book|refharv|title=Jane's All the World's Aircraft 1938|last=Grey|first=C.G.|year=1972|publisher=David & Charles|location=London|isbn=0715 35734 4|pages=47d-48d}} * {{Cite book|ref=harv|title=World Encyclopaedia of Aero Engines|url=https://archive.org/details/worldencyclopaed0002guns|last=Gunston|first=Bill|edition=2|year=1989|publisher=Patrick Stephens Ltd|location=Wellingborough|isbn=1-85260-163-9}} {{refend}} == Vanjske veze == * [http://vazduhoplovnetradicijesrbije.rs/index.php/istorija/230-fizir-f1v Fizir F1V] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200108103629/http://www.vazduhoplovnetradicijesrbije.rs/index.php/istorija/230-fizir-f1v |date=2020-01-08 }} * [http://www.theaerodrome.com/aircraft/austrhun/hansa_di.php www.theaerodrome.com] * [http://www.history-of-flight.net/Aviation%20history/photo_albums/timeline/ww1_austro.htm www.history-of-flight.net]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.ikarbus.rs/ www.ikarbus.rs] * {{Cite web | url = http://www.aeroflight.co.uk/waf/yugo/jkrv/types/fizir_may.htm | title = Fizir F1V-majbah | accessdate = 17.07.2010 | author = | last = | first = | authorlink = | coauthors = | date = | year = | month = | format = | work = | publisher = | location = | pages = | language = (eng) | doi = | archiveurl = | archivedate = |quote = }} {{Rogožarski}} {{Avioni Jugoslavije i Srbije}} [[Kategorija:Rogožarski]] [[Kategorija:Zmaj]] [[Kategorija:Školsko-borbeni avioni]] [[Kategorija:Vojni avioni 1920-ih]] [[Kategorija:Jugoslavenski školsko-borbeni avioni 1920-ih]] [[Kategorija:Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana]] [[Kategorija:Hidroavioni]] tcoa3ts0lhltp7mfqbawls66kif2mzf 42587692 42587640 2026-05-05T02:22:49Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana]] → [[Kategorija:Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]] 42587692 wikitext text/x-wiki {{vojni avion (SR) | ime =Fizir F1V-Majbah | slika = Fizir Maybach L&#039;Aéronautique March,1926.jpg | opis_slike = Fizir F1V | širina_slike = 290px | namena =školski | posada =2 | prvi_let = 1925 | početak_proizvodnje = 1928 | proizvođač = [[Zmaj (fabrika aviona)|Zmaj]] i [[Prva srpska fabrika aeroplana Živojin Rogožarski A. D.|Rogožarski]] | dužina = | razmah_krila = | visina = | površina_krila = | prazan = 1.100 | poletna = 1.450 | maksimalna_težina = | težina_naoružanja = | TMM = | TMMpot = | RM = | RMpot = | TEM = | TEMsnaga = | KEM = Majbah MbIVa 260 | KEMsnaga = 191 | brzina = | brzina0 = 176 | radijus_kretanja = | dolet = | plafon_leta = 6.000 | brzina_penjanja = 208 }} '''Fizir F1V''' je osnovni tip aviona iz koga je razvijena čitava serija aviona za vojne potrebe. Konstruisao ga je inž. R. Fizir sa saradnicima a proizvodio se u jugoslovenskim fabrikama aviona [[Zmaj (fabrika aviona)|Zmaj]] i [[Prva srpska fabrika aeroplana Živojin Rogožarski A. D.|Rogožarski]] u periodu između [[1928]]. do [[1932]]. godine<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://vazduhoplovnetradicijesrbije.rs/index.php/istorija/230-fizir-f1v |access-date=2014-08-28 |archive-date=2020-01-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200108103629/http://www.vazduhoplovnetradicijesrbije.rs/index.php/istorija/230-fizir-f1v |dead-url=yes }}</ref>. == Projektovanje i razvoj == [[Rudolf Fizir|Inž. R. Fizir]] je projektovao dvosedi dvokrilac za izviđanje kao prvi ratni avion u KSHS [[1925]]. godine. Bio je opremljen motorom Majbah 260 KS a prototip je bio napravljen u Novosadskoj Avio radionici 1. vazduhoplovnog puka (AR 1. VP). Prototip je poleteo krajem novembra iste godine, a probni pilot je bio [[Vladimir Striževski]] koji je svojim primedbama doprineo poboljšanju aviona. U toku [[1926]]. godine vršene su ispravke uočenih nedostataka uz pomoć inž. [[Dušan Stankov|Dušana Stankov]] koji je izvršio kompletan statički i ostale proračune aviona što je bilo neophodno za plovidbenu dozvolu. Neposredno posle fabričkih proba [[8. novembar|8. novembra]] 1926. godine pilot V. Striževski je ovim avionom prevalio put od 1.410&nbsp;km na relaciji Novi Sad - Skoplje - Mostar - Rajlovac - Zagreb - Novi Sad a put je trajao 8 sati i 40 minuta [http://digital.nb.rs/scc/browse.php?collection=no-politika&order=DI&page=10 Politika [[12. oktobar|12. oktobra]] [[1926]].] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101129044722/http://digital.nb.rs/scc/browse.php?collection=no-politika&order=DI&page=10 |date=2010-11-29 }}. Zahvaljujući ovom rekordu avion je prijavljen za međunarodno takmičenje Mala Atanta - Poljska gde je pilot [[Vladimir Striževski|Striževski]] u konkurenciji 14 ekipa osvojio prvo mesto, iako se takmičio sa ekipama koje su letele na duplo snažnijim avionima. Zahvaljujući ovom uspehu i zadovoljavajućim rezultatima ispitivanja, doneta je odluka da se avion Fizir F1V serijski proizvodi ali sa izmenjenom namenom, umesto izviđačkog ovaj avion je postao prelazni školski avion, pa je shodno tome pretrpeo je određene konstruktivne izmene, dobio je duple komande i tome slično. S obzirom da je tada bilo veoma otežano snabdevanje avio motorima ovaj tip aviona je napravljen sa različitim motorima prema kojima je i izvedeno njihovo ime. == Tehnički opis == Avion je dvokrilac sa zaobljenim krajevima krila sa po parom upornica sa svake strane i sistemom žica sa zatezačima. Krila su drvene konstrukcije presvučena platnom. Zakrilca je imao i na gornjim i donjim krilima koja su povezana krutom polugom. Trup je potpuno drvene konstrukcije, prednji deo trupa u kome je smešten motor je obložen aluminijumskim limom, a ostali deo trupa je presvučen impregniranim platnom. Nosači motora su bili od zavarenih čeličnih cevi bilo ih je nekoliko modela u zavisnosti od motora koji se ugrađivao. Elisa aviona je bila dvokraka napravljena od drvenog laminata sa fiksnim korakom. Kabina za pilota i izviđača je bila otvorena, imala dva sedišta postavljena u tandem rasporedu (jedano iza drugog). Ispred prvog sedišta bio je postavljen vetrobran od pleksiglasa. Stajni trap je fiksan, napred su bili točkovi sa osovinom, a amortizacija je vršena pomoću gumenog užeta (sandova) a pozadi ispod repa bila je postavljena lisnata opruga kao drljača. Tipovi aviona Fizir F1V (F1V = fizir prvi vojni): # '''Fizir F1V-Majbah''' - motor Majbah ({{jez-nem|Maybach MbIVa}}) 260 KS, (napravljeno 32 primeraka 1928. god), # '''Fizir F1V-Loren''' - motor Loren ({{jez-fra|Lorraine-Ditrich 12Eb}}) 450 KS, (1 primerak-prototip konverzija 1928. god. + 15 konverzija Majbaha u Loren 12Db 400KS 1933. god.), # '''Fizir F1V-Hispano''' - motor Hispano ({{jez-fra|Hispano-Suiza 12Ga}}) 450 KS, (1 primerak-prototip konverzija 1928. god.), # '''Fizir F1V-Rajt''' - motor Rajt ({{jez-eng|Wright Whirlwind J-5 220}}) 220 KS, (1 prototip + 15 primeraka 1930. god), # '''Fizir F1M-Jupiter''' - mornarički hidroavion (zvani još i „Veliki Fizir") sa motorom Jupiter (IAM Jupiter 9Ad 420) 420 KS, (5 primeraka 1930. god), # '''Fizir F1G-Kastor''' - motor Kastor ({{jez-češ|Walter-Castor 240}}) 240 KS, (1 primerak-prototip 1931. god.), # '''Fizir F1G-Titan''' - motor Titan ({{jez-češ|Walter-Titan 230}}) 230 KS, (1 primerak-prototip 1931. god.). <gallery> Datoteka:Maybach Mb IVa.jpg|Motor Maybach Mb IVa ugrađivan u avion Fizir F1V-Majbah. Datoteka:Museu do Ar - Lorraine Dietrich W12 450cv (2948374339).jpg|Motor Lorraine Dietrich 12Eb ugrađivan u avion Fizir F1G-Loren. Datoteka:Wright J-5 Whirlwind.jpg|Motor Wright J-5 ugrađivan u avion Fizir F1V-Rajt. Datoteka:Jupiter.engine.arp.750pix.jpg|Motor Jupiter 9A ugrađivan u avion Fizir F1M-Jupiter. Datoteka:Letecké muzeum Kbely (79).jpg|Motor Walter Castor ugrađivan u avion Fizir F1G-Kastor. </gallery> == Operativno korišćenje == Avion Fizir F1V je na početku svoje službe korišćen kao izviđački avion, da bi kasnije korišćen u pilotskim školama kao prelazni školski avion za izviđačke i bombarderske avione, gde je zamenio dotrajali [[Hanza Brandenburg|Srednji Brandenburg Sb.1]]. Zamena je vršena kako su novi avioni pristizali iz proizvodnje 20 primeraka već do kraja [[1928]]. godine a sledećih 12 primeraka naredne [[1929]]. godine. Služba Fizir F1V ili ti Fizir Majbah-a je trajala do [[1932]]. godine dok su trajali resursi njihovih motora Majbah, ali zbog dobrog stanja konstrukcije aviona odlučeno je da se na 15 aviona izvrši zamena motora Majbah motorima Loren 12Db od 400 KS. ([[1933]]. godine u [[Zmaj (fabrika aviona)|Zmaju]]), i time produži njihov vek. Svi avioni tipa Fizir F1V su korišćeni u Pilotskim školama do [[1936]]. godine kada su povućeni iz vojne službe i zamenjeni novim avionom [[Fizir FP-2]]. Pojedini primerci ovih aviona su leteli do početka Aprilskog rata [[1941]]. godine kao avioni za vezu ili trenažu. Poslednji avion iz familije tipova ovih aviona Fizir F1M (Fizir prvi mornarički) je bio hidroavion koji je u zemunskom Zmaju razvijen na osnovu zahteva Komande mornarice za izviđački hidroavion sa plovcima. „Veliki Fiziri“, kako je popularno nazvan ovaj avion, su korišćeni u Pomorskom vazduhoplovstvu za blisko izviđanje i kao hidroavioni za tegljenje meta za protivavionska gađanja. Na jednom od ovih aviona je [[1931]]. godine izvršena ugradnja NAKA prstena u cilju poboljšanja hlađenja motora Jupiter. Ovi avioni su leteli do samog rata, tri komada su zarobili [[Italijani]] a o njihovoj upotrebi u toku rata nema podataka. == Zemlje koje su koristile ovaj avion == {{Col-begin}}{{Col-break|width=50%}} * {{zastava|Jugoslavija|kingdom}} {{Col-end}} == Povezano == * [[Fizir FN]] * [[Fizir FP-2]] * [[Hanza Brandenburg|Srednji Brandenburg Sb.1]] * [[Zmaj (fabrika aviona)|Fabrika aviona Zmaj Zemun]] * [[Prva srpska fabrika aeroplana Živojin Rogožarski A. D.|Fabrika Aviona Rogožarski A. D.]] * [[Vladimir Striževski]] == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * D. Lučić; Osnovi praktične aerodinamike sa opisima aeroplana, Biblioteka „Vazduhoplovnog Glasnika“, Novi Sad, 1936, * O. Petrović; Vojni aeroplani Kraljevine SHS/Jugoslavije (Deo I : 1918 – 1930.), Let 2/2000. Beograd, 2000. * O. Petrović; Vojni aeroplani Kraljevine SHS/Jugoslavije (Deo II: 1931 – 1941.), Let 3/2004. Beograd, 2004. * Ž. Veljović; Pet decenija Zmaja, IPM Zmaj Zemun, 1972. * S. Mikić; Istorija jugoslovenskog vazduhoplovstva, Št. D. Gregorić, Beograd,1933. * Š. Oštrić i M. Micevski.; Leteći Čunovi: Čamci koji lete — letelice koje plove, Izložba fotografija, Galerija '73, Beograd, 14-27. septembra 2007. god. * V. Ilić; Škole vojnog vazduhoplovstva Kraljevine SHS/Jugoslavije, Let 3/2004. Beograd, 2004. * Politika; Značajan uspeh naše avijatike, Politika,12. oktobra 1926., Beograd * {{Cite book|ref=harv|last=Janić|first= Čedomir|authorlink=Čedomir Janić|coauthors=Ognjan Petrović|title=Vek avijacije u Srbiji 1910—2010 225 značajnih letelica|year=2010|publisher=Aerokomunikacije|location=YU-Beograd|isbn=978-86-913973-0-2}} * {{Cite book|ref= harv|last=Isaić|first=Vladimir|coauthors=Danijel Frka|title=Pomorsko zrakoplovstvo na istočnoj obali Jadrana 1918-1941. (prvi dio)|year=2010|publisher=Tko zna zna d.o.o.|location=Zagreb|isbn=978-953-97564-6-6}} * {{Cite book|refharv|title=Jane's All the World's Aircraft 1938|last=Grey|first=C.G.|year=1972|publisher=David & Charles|location=London|isbn=0715 35734 4|pages=47d-48d}} * {{Cite book|ref=harv|title=World Encyclopaedia of Aero Engines|url=https://archive.org/details/worldencyclopaed0002guns|last=Gunston|first=Bill|edition=2|year=1989|publisher=Patrick Stephens Ltd|location=Wellingborough|isbn=1-85260-163-9}} {{refend}} == Vanjske veze == * [http://vazduhoplovnetradicijesrbije.rs/index.php/istorija/230-fizir-f1v Fizir F1V] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200108103629/http://www.vazduhoplovnetradicijesrbije.rs/index.php/istorija/230-fizir-f1v |date=2020-01-08 }} * [http://www.theaerodrome.com/aircraft/austrhun/hansa_di.php www.theaerodrome.com] * [http://www.history-of-flight.net/Aviation%20history/photo_albums/timeline/ww1_austro.htm www.history-of-flight.net]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.ikarbus.rs/ www.ikarbus.rs] * {{Cite web | url = http://www.aeroflight.co.uk/waf/yugo/jkrv/types/fizir_may.htm | title = Fizir F1V-majbah | accessdate = 17.07.2010 | author = | last = | first = | authorlink = | coauthors = | date = | year = | month = | format = | work = | publisher = | location = | pages = | language = (eng) | doi = | archiveurl = | archivedate = |quote = }} {{Rogožarski}} {{Avioni Jugoslavije i Srbije}} [[Kategorija:Rogožarski]] [[Kategorija:Zmaj]] [[Kategorija:Školsko-borbeni avioni]] [[Kategorija:Vojni avioni 1920-ih]] [[Kategorija:Jugoslavenski školsko-borbeni avioni 1920-ih]] [[Kategorija:Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]] [[Kategorija:Hidroavioni]] 299nnotnj5oa9yle2pxmxc1vgsu3zpn Fizir FN 0 1856818 42587641 42287116 2026-05-05T00:35:40Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Jugoslavenska ratna avijacija]] → [[Kategorija:Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana]] 42587641 wikitext text/x-wiki {{vojni avion | ime =Fizir FN | slika =Fizir 02.jpg | opis_slike = Fizir FN | širina_slike = 290px | namena =školski avion za osnovnu obuku | posada =2 člana | prvi_let = 1930. | početak_proizvodnje = 1931. | proizvođač = [[Zmaj (fabrika aviona)|Zmaj]] iz Zemuna, [[Prva srpska fabrika aeroplana Živojin Rogožarski A. D.|Rogožarski]] iz Beograda i Albatros iz Sr. Mitrovice | dužina = 8,80 | razmah_krila = 11,20 | visina = 3,10 | površina_krila =32,50 | prazan = 820 | poletna = | maksimalna_težina = 1.426 | težina_naoružanja = | TMM = | TMMpot = | RM = | RMpot = | TEM = | TEMsnaga = | KEM = 1 motor Walter NZ-120 | KEMsnaga = 88 | brzina = 120 | brzina0 = 140 | radijus_kretanja = | dolet = 540 | plafon_leta = 6.500 | brzina_penjanja = }} Avion '''Fizir FN '''(Fizir nastavni) je jugoslovenski školski dvosedi avion namenjen osnovnoj (početnoj) obuci pilota <ref>{{Cite web |title=Fizir FN<!-- Botovski generisani naziv --> |url=http://vazduhoplovnetradicijesrbije.rs/index.php/istorija/228-fizir-fn |access-date=2014-08-28 |archive-date=2019-12-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191218050026/http://www.vazduhoplovnetradicijesrbije.rs/index.php/istorija/228-fizir-fn |dead-url=yes }}</ref>. == Projektovanje i razvoj == Prvi prototip aviona '''Fizir FN '''(Fizir nastavni) projektovan je i izrađen [[1929]]. godine u „majstorskoj radionici“ inž. [[Rudolf Fizir|Rudolfa Fizira]] u [[Petrovaradin]]u. Fizir FN je bio školski, jednomotorni dvosed, dvokrilac sa po jednim parom upornica sa svake strane. Krila su na krajevima bila zaokrugljena a zakrilca su se nalazila i na donjim i na gornjim krilima. Stajni trap je bio fiksan sa zglobovitom osovinom. Amortizacija je bila ili pomoću opruga i gumenih koturova (stariji tipovi) ili pomoću prstenova od sandova (noviji tipovi). Konstrukcija trupa i krila je bila drvena presvučena platnom. U toku svog proizvodnog veka avion je stalno usavršavan, menjani su mu motori tako da je postojalo nekoliko tipova ovih aviona u zavisnosti od motora: # '''Fizir FN - Mercedes''' - sa motorom Mercedes 88&nbsp;kW, # '''Fizir FN - Walter''' - sa motorom Walter NZ-120, 88&nbsp;kW (Svetozar Vlajković i komp., Beograd) # '''Fizir FN - H Mars''' - sa motorom Walter-Mars 106&nbsp;kW, (hidroavion zvani „Mali Fizir"). "Majstorska radionica“ inž. Fizira nije imala kapaciteta za industrijsku proizvodnju aviona, njihova oblast rada je bilo projektovanje i izrada prototipova. I ako mala, ova radionica je odigrala značajnu ulogu u razvoju jugoslovenskog vazduhoplostva jer su u njoj stasali i obučili se inženjeri koji su kasnije postali zančajna imena našeg vazduhoplovnog inženjerstva. Mnogi prototipovi uspešnih aviona iz ove radionice su se kasnije proizvodili u fabrikama avio industije Jugoslavije. == Operativno korišćenje == Prva tri aviona Fizir FN proizvela je [[zmaj (fabrika aviona)|fabrika aviona Zmaj]] za potrebe [[Aero-klub|Aerokluba]]. Zbog odličnih letnih karakteristika Komanda vazduhoplovstva je odlučila da njime zameni sve školske avione koji su se do tada nalazili u upotrebi za osnovnu obuku. Tada su se u pilotskim školama za osnovnu obuku koristili sledeći avioni: Ikarus-ov ŠB 1 (Mali Brandenburg) sa motorom Mercedes 73&nbsp;kW (100 [[Konjska snaga|KS]]) proizveden 1924. godine i Zmaj-ev aviona [[Arno HD-320]] sa motorima Salmson od 90&nbsp;kW (120 KS) proizveden 1928. godine. Počev od [[1931]]. godine kada je Zmaj proizveo i isporučio prvu seriju od 20 Fizira FN sa zvezdastim motorom Walter i 10 sa rednim motorom Mercedes od 120KS, pa do [[1939]]. godine Zmaj je proizveo 137 primeraka, Rogožarski 40 komada, a [[1940]]. godine fabrika Albatros u [[Sremska Mitrovica|Sremskoj Mitrovici]] izradila je još 20 aviona ovog tipa. Pre rata je za [[Mornaričko vazduhoplovstvo]] urađeno četiri hidro Fizira FN sa plovcima i pojačanim motorima Valter Mars od 106&nbsp;kW. Poslednjih 10 aviona Fizir FN rađeno je od [[1943]]. godine u Zmaju za potrebe vazduhoplovstva [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], ali su završeni tek po oslobođenju pa su predati na upotrebu [[Vazduhoplovni savez Jugoslavije|Vazduhoplovnom savezu Jugoslavije]]. Zarobljeni avioni JKRV su u toku Drugog svetskog rata korišćeni u italijanskoj avijaciji u Albaniji i u NDH. Avioni Fizir FN su bili pouzdani, laki za letenje i održavanje tako da su se zadržali u upotrebi dugi niz godina (skoro do 1950. godine) za osnovnu obuku pilota kako vojnih tako i civilnih tj. sportskih. == Zemlje koje su koristile Avion Fizir FN == {{Col-begin}}{{Col-break|width=50%}} * {{zastava|Italija}} * {{zastava|Hrvatska|1941}} - [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] * {{zastava|Jugoslavija|kingdom}} * {{zastava|SFRJ}} {{Col-end}} == Galerie == <gallery> Datoteka:Fizir.jpg|Fizir FN sa oznakama Jugoslovenskog kraljevskog ratnog vazduhoplovstva Datoteka:Znaj Fizir FN – Walter - Belgrad Aviation Museum DSCN0217 (2).jpg|thumb|Fizir FN sa oznakama Jugoslovenskog kraljevskog ratnog vazduhoplovstva Datoteka:Daimler D II.jpg|mini|Motor Mercedes ugrađen na avion Fizir FN - Mercedes Datoteka:Walter NZ-120 Keski-Suomen ilmailumuseoLoRes2.JPG|mini|Motor Walter NZ-120 ugrađen na avion Fizir FN Datoteka:Znaj Fizir FN – Walter Zagreb DSCN9362 (2).jpg|Fizir FN-H, hidroavion i Walter Mars (Zagrebački Tehnički muzej) Datoteka:Fizir FN-H a Walter Mars I.jpg|Kataloški list: Fizir FN-H i Walter Mars I Datoteka:Walter Mars (1929) 1.jpg|Walter Mars (1929) ugrađen na avion Fizir FN-H </gallery> == Povezano == * [[Fizir F1V]] * [[Fizir FP-2]] * [[Fizir-Majbah]] * [[Fizir-Rajt]] * [[Rudolf Fizir]] * [[Zmaj (fabrika aviona)|Fabrika aviona Zmaj Zemun]] * [[Prva srpska fabrika aeroplana Živojin Rogožarski A. D.]] == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * Začetnici avijacije, IRO „Vuk Karadžić“ i „Službeni list SFRJ“, Beograd, [[1988]]. * D. Lučić: Osnovi praktične aerodinamike sa opisima aeroplana, Biblioteka „Vazduhoplovnog Glasnika“, Novi Sad, 1936, * O. Petrović., Vojni aeroplani Kraljevine SHS/Jugoslavije (Deo II: 1931 – 1941.), Let 3/2004. Beograd, 2004. * 3. Ž. Veljović., Pet decenija Zmaja, IPM Zmaj Zemun, 1972. * V. Ilić., Škole vojnog vazduhoplovstva Kraljevine SHS/Jugoslavije, Let 3/2004. Beograd, 2004. * [[Vojna enciklopedija]], Beograd, 1971. * S. Mikić; Istorija jugoslovenskog vazduhoplovstva, Št. D. Gregorić, Beograd,1933. * Š. Oštrić i M. Micevski.; Leteći Čunovi: Čamci koji lete - letilice koje plove, Izložba fotografija, Galerija '73, Beograd, 14-27. septembra 2007. god. * V. Mikić; Zrakoplovstvo NDH 1941 - 1945, VIIVJ, Beograd, 2000. * {{Cite book |ref= harv|last=Janić| first = Čedomir | authorlink = Čedomir Janić| coauthors = Petrović, Ognjan;| title = Vek avijacije u Srbiji 1910—2010, 225 značajnih letelica |year=2010| publisher = Aerokomunikacije| location = Beograd | language = {{sr}}|isbn=978-86-913973-0-2}} * {{Cite book |ref= harv|last=Isaić| first = Vladimir | coauthors = Danijel Frka | title = Pomorsko zrakoplovstvo na istočnoj obali Jadrana 1918-1941. (prvi dio)|year=2010 | publisher = Tko zna zna d.o.o.| location = Zagreb| language = {{hr}} |isbn=978-953-97564-6-6| pages =| chapter =}} * {{Cite book |ref= harv|title= Jane's All the World's Aircraft 1938|last= Grey |first= C.G. |coauthors= |edition= |year=1972|publisher= David & Charles|location= London| isbn = 0715 35734 4|pages=47d-48d}} * {{Cite book |ref= harv|title= World Encyclopaedia of Aero Engines|url= https://archive.org/details/worldencyclopaed0002guns|last=Gunston|first=Bill|edition=2| year=1989|volume= |publisher=Patrick Stephens Ltd |location=Wellingborough |isbn=978-1-85260-163-8}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Fizir FN}} * [http://vazduhoplovnetradicijesrbije.rs/index.php/istorija/228-fizir-fn Fizir FN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191218050026/http://www.vazduhoplovnetradicijesrbije.rs/index.php/istorija/228-fizir-fn |date=2019-12-18 }} * http://www.airwar.ru/enc/other/fizirfn.html (ru) * {{Cite web |url = http://www.muzejrv.mod.gov.rs/pages_files/parter_files/partexpo/fn_files/fn.html |title = Zmaj Fizir nastavni "FN" |accessdate = 2. septembar 2010 |publisher = Muzej JRV: www.muzejrv.mod.gov.rs |language = {{sr}} |archive-date = 2010-04-07 |archive-url = https://web.archive.org/web/20100407155832/http://www.muzejrv.mod.gov.rs/pages_files/parter_files/partexpo/fn_files/fn.html |dead-url = yes }} {{Rogožarski}} {{Avioni Jugoslavije i Srbije}} [[Kategorija:Rogožarski]] [[Kategorija:Zmaj]] [[Kategorija:Školsko-borbeni avioni]] [[Kategorija:Vojni avioni 1920-ih]] [[Kategorija:Jugoslavenski školsko-borbeni avioni 1920-ih]] [[Kategorija:Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana]] [[Kategorija:Hidroavioni]] [[Kategorija:Muzej vazduhoplovstva Beograd]] bjowb5c9fbexym68n8b63lyizpe06fe 42587693 42587641 2026-05-05T02:22:53Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana]] → [[Kategorija:Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]] 42587693 wikitext text/x-wiki {{vojni avion | ime =Fizir FN | slika =Fizir 02.jpg | opis_slike = Fizir FN | širina_slike = 290px | namena =školski avion za osnovnu obuku | posada =2 člana | prvi_let = 1930. | početak_proizvodnje = 1931. | proizvođač = [[Zmaj (fabrika aviona)|Zmaj]] iz Zemuna, [[Prva srpska fabrika aeroplana Živojin Rogožarski A. D.|Rogožarski]] iz Beograda i Albatros iz Sr. Mitrovice | dužina = 8,80 | razmah_krila = 11,20 | visina = 3,10 | površina_krila =32,50 | prazan = 820 | poletna = | maksimalna_težina = 1.426 | težina_naoružanja = | TMM = | TMMpot = | RM = | RMpot = | TEM = | TEMsnaga = | KEM = 1 motor Walter NZ-120 | KEMsnaga = 88 | brzina = 120 | brzina0 = 140 | radijus_kretanja = | dolet = 540 | plafon_leta = 6.500 | brzina_penjanja = }} Avion '''Fizir FN '''(Fizir nastavni) je jugoslovenski školski dvosedi avion namenjen osnovnoj (početnoj) obuci pilota <ref>{{Cite web |title=Fizir FN<!-- Botovski generisani naziv --> |url=http://vazduhoplovnetradicijesrbije.rs/index.php/istorija/228-fizir-fn |access-date=2014-08-28 |archive-date=2019-12-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191218050026/http://www.vazduhoplovnetradicijesrbije.rs/index.php/istorija/228-fizir-fn |dead-url=yes }}</ref>. == Projektovanje i razvoj == Prvi prototip aviona '''Fizir FN '''(Fizir nastavni) projektovan je i izrađen [[1929]]. godine u „majstorskoj radionici“ inž. [[Rudolf Fizir|Rudolfa Fizira]] u [[Petrovaradin]]u. Fizir FN je bio školski, jednomotorni dvosed, dvokrilac sa po jednim parom upornica sa svake strane. Krila su na krajevima bila zaokrugljena a zakrilca su se nalazila i na donjim i na gornjim krilima. Stajni trap je bio fiksan sa zglobovitom osovinom. Amortizacija je bila ili pomoću opruga i gumenih koturova (stariji tipovi) ili pomoću prstenova od sandova (noviji tipovi). Konstrukcija trupa i krila je bila drvena presvučena platnom. U toku svog proizvodnog veka avion je stalno usavršavan, menjani su mu motori tako da je postojalo nekoliko tipova ovih aviona u zavisnosti od motora: # '''Fizir FN - Mercedes''' - sa motorom Mercedes 88&nbsp;kW, # '''Fizir FN - Walter''' - sa motorom Walter NZ-120, 88&nbsp;kW (Svetozar Vlajković i komp., Beograd) # '''Fizir FN - H Mars''' - sa motorom Walter-Mars 106&nbsp;kW, (hidroavion zvani „Mali Fizir"). "Majstorska radionica“ inž. Fizira nije imala kapaciteta za industrijsku proizvodnju aviona, njihova oblast rada je bilo projektovanje i izrada prototipova. I ako mala, ova radionica je odigrala značajnu ulogu u razvoju jugoslovenskog vazduhoplostva jer su u njoj stasali i obučili se inženjeri koji su kasnije postali zančajna imena našeg vazduhoplovnog inženjerstva. Mnogi prototipovi uspešnih aviona iz ove radionice su se kasnije proizvodili u fabrikama avio industije Jugoslavije. == Operativno korišćenje == Prva tri aviona Fizir FN proizvela je [[zmaj (fabrika aviona)|fabrika aviona Zmaj]] za potrebe [[Aero-klub|Aerokluba]]. Zbog odličnih letnih karakteristika Komanda vazduhoplovstva je odlučila da njime zameni sve školske avione koji su se do tada nalazili u upotrebi za osnovnu obuku. Tada su se u pilotskim školama za osnovnu obuku koristili sledeći avioni: Ikarus-ov ŠB 1 (Mali Brandenburg) sa motorom Mercedes 73&nbsp;kW (100 [[Konjska snaga|KS]]) proizveden 1924. godine i Zmaj-ev aviona [[Arno HD-320]] sa motorima Salmson od 90&nbsp;kW (120 KS) proizveden 1928. godine. Počev od [[1931]]. godine kada je Zmaj proizveo i isporučio prvu seriju od 20 Fizira FN sa zvezdastim motorom Walter i 10 sa rednim motorom Mercedes od 120KS, pa do [[1939]]. godine Zmaj je proizveo 137 primeraka, Rogožarski 40 komada, a [[1940]]. godine fabrika Albatros u [[Sremska Mitrovica|Sremskoj Mitrovici]] izradila je još 20 aviona ovog tipa. Pre rata je za [[Mornaričko vazduhoplovstvo]] urađeno četiri hidro Fizira FN sa plovcima i pojačanim motorima Valter Mars od 106&nbsp;kW. Poslednjih 10 aviona Fizir FN rađeno je od [[1943]]. godine u Zmaju za potrebe vazduhoplovstva [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], ali su završeni tek po oslobođenju pa su predati na upotrebu [[Vazduhoplovni savez Jugoslavije|Vazduhoplovnom savezu Jugoslavije]]. Zarobljeni avioni JKRV su u toku Drugog svetskog rata korišćeni u italijanskoj avijaciji u Albaniji i u NDH. Avioni Fizir FN su bili pouzdani, laki za letenje i održavanje tako da su se zadržali u upotrebi dugi niz godina (skoro do 1950. godine) za osnovnu obuku pilota kako vojnih tako i civilnih tj. sportskih. == Zemlje koje su koristile Avion Fizir FN == {{Col-begin}}{{Col-break|width=50%}} * {{zastava|Italija}} * {{zastava|Hrvatska|1941}} - [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] * {{zastava|Jugoslavija|kingdom}} * {{zastava|SFRJ}} {{Col-end}} == Galerie == <gallery> Datoteka:Fizir.jpg|Fizir FN sa oznakama Jugoslovenskog kraljevskog ratnog vazduhoplovstva Datoteka:Znaj Fizir FN – Walter - Belgrad Aviation Museum DSCN0217 (2).jpg|thumb|Fizir FN sa oznakama Jugoslovenskog kraljevskog ratnog vazduhoplovstva Datoteka:Daimler D II.jpg|mini|Motor Mercedes ugrađen na avion Fizir FN - Mercedes Datoteka:Walter NZ-120 Keski-Suomen ilmailumuseoLoRes2.JPG|mini|Motor Walter NZ-120 ugrađen na avion Fizir FN Datoteka:Znaj Fizir FN – Walter Zagreb DSCN9362 (2).jpg|Fizir FN-H, hidroavion i Walter Mars (Zagrebački Tehnički muzej) Datoteka:Fizir FN-H a Walter Mars I.jpg|Kataloški list: Fizir FN-H i Walter Mars I Datoteka:Walter Mars (1929) 1.jpg|Walter Mars (1929) ugrađen na avion Fizir FN-H </gallery> == Povezano == * [[Fizir F1V]] * [[Fizir FP-2]] * [[Fizir-Majbah]] * [[Fizir-Rajt]] * [[Rudolf Fizir]] * [[Zmaj (fabrika aviona)|Fabrika aviona Zmaj Zemun]] * [[Prva srpska fabrika aeroplana Živojin Rogožarski A. D.]] == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * Začetnici avijacije, IRO „Vuk Karadžić“ i „Službeni list SFRJ“, Beograd, [[1988]]. * D. Lučić: Osnovi praktične aerodinamike sa opisima aeroplana, Biblioteka „Vazduhoplovnog Glasnika“, Novi Sad, 1936, * O. Petrović., Vojni aeroplani Kraljevine SHS/Jugoslavije (Deo II: 1931 – 1941.), Let 3/2004. Beograd, 2004. * 3. Ž. Veljović., Pet decenija Zmaja, IPM Zmaj Zemun, 1972. * V. Ilić., Škole vojnog vazduhoplovstva Kraljevine SHS/Jugoslavije, Let 3/2004. Beograd, 2004. * [[Vojna enciklopedija]], Beograd, 1971. * S. Mikić; Istorija jugoslovenskog vazduhoplovstva, Št. D. Gregorić, Beograd,1933. * Š. Oštrić i M. Micevski.; Leteći Čunovi: Čamci koji lete - letilice koje plove, Izložba fotografija, Galerija '73, Beograd, 14-27. septembra 2007. god. * V. Mikić; Zrakoplovstvo NDH 1941 - 1945, VIIVJ, Beograd, 2000. * {{Cite book |ref= harv|last=Janić| first = Čedomir | authorlink = Čedomir Janić| coauthors = Petrović, Ognjan;| title = Vek avijacije u Srbiji 1910—2010, 225 značajnih letelica |year=2010| publisher = Aerokomunikacije| location = Beograd | language = {{sr}}|isbn=978-86-913973-0-2}} * {{Cite book |ref= harv|last=Isaić| first = Vladimir | coauthors = Danijel Frka | title = Pomorsko zrakoplovstvo na istočnoj obali Jadrana 1918-1941. (prvi dio)|year=2010 | publisher = Tko zna zna d.o.o.| location = Zagreb| language = {{hr}} |isbn=978-953-97564-6-6| pages =| chapter =}} * {{Cite book |ref= harv|title= Jane's All the World's Aircraft 1938|last= Grey |first= C.G. |coauthors= |edition= |year=1972|publisher= David & Charles|location= London| isbn = 0715 35734 4|pages=47d-48d}} * {{Cite book |ref= harv|title= World Encyclopaedia of Aero Engines|url= https://archive.org/details/worldencyclopaed0002guns|last=Gunston|first=Bill|edition=2| year=1989|volume= |publisher=Patrick Stephens Ltd |location=Wellingborough |isbn=978-1-85260-163-8}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Fizir FN}} * [http://vazduhoplovnetradicijesrbije.rs/index.php/istorija/228-fizir-fn Fizir FN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191218050026/http://www.vazduhoplovnetradicijesrbije.rs/index.php/istorija/228-fizir-fn |date=2019-12-18 }} * http://www.airwar.ru/enc/other/fizirfn.html (ru) * {{Cite web |url = http://www.muzejrv.mod.gov.rs/pages_files/parter_files/partexpo/fn_files/fn.html |title = Zmaj Fizir nastavni "FN" |accessdate = 2. septembar 2010 |publisher = Muzej JRV: www.muzejrv.mod.gov.rs |language = {{sr}} |archive-date = 2010-04-07 |archive-url = https://web.archive.org/web/20100407155832/http://www.muzejrv.mod.gov.rs/pages_files/parter_files/partexpo/fn_files/fn.html |dead-url = yes }} {{Rogožarski}} {{Avioni Jugoslavije i Srbije}} [[Kategorija:Rogožarski]] [[Kategorija:Zmaj]] [[Kategorija:Školsko-borbeni avioni]] [[Kategorija:Vojni avioni 1920-ih]] [[Kategorija:Jugoslavenski školsko-borbeni avioni 1920-ih]] [[Kategorija:Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]] [[Kategorija:Hidroavioni]] [[Kategorija:Muzej vazduhoplovstva Beograd]] 61wsdbzyyqt0qzovyu4r0ckwn5n3xp8 Fizir FP-2 0 1856890 42587642 42287117 2026-05-05T00:35:43Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Jugoslavenska ratna avijacija]] → [[Kategorija:Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana]] 42587642 wikitext text/x-wiki {{vojni avion | ime = Fizir FP-2 | slika = Fizir FP-2.jpg | opis_slike = Fizir FP-2 | širina_slike = 290px --> | namena = avion za obuku | posada = 2 | prvi_let = 1933 | početak_proizvodnje = 1936 | proizvođač = [[Zmaj (fabrika aviona)|Zmaj]] Zemun | dužina = 7,90 | razmah_krila = 10,80 | visina = 2,90 | površina_krila = 28,80 | prazan = 740 | poletna = 1450 | maksimalna_težina = | težina_naoružanja = | TMM = | TMMpot = | RM = | RMpot = | TEM = | TEMsnaga = | KEM = Gnome-Rone <br />({{jez-eng|Gnome-Rhone}})<br /> K-7 zvjezdasti | KEMsnaga = 313 | brzina = 200 | brzina0 = 238 | radijus_kretanja = | dolet = 580 | plafon_leta = 6.800 | brzina_penjanja = }} Zmaj '''Fizir FP-2''' je bio jugoslovenski školski, dvokrilni, jednomotorni, dvosedi avion, proizveden u [[Zmaj (fabrika aviona)|Zmaju]] [[1936]]. godine<ref>{{Cite web |title=Fizir FP-2<!-- Botovski generisani naziv --> |url=http://vazduhoplovnetradicijesrbije.rs/index.php/istorija/229-fizir-fp-2 |access-date=2014-08-28 |archive-date=2020-01-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200108100745/http://www.vazduhoplovnetradicijesrbije.rs/index.php/istorija/229-fizir-fp-2 |dead-url=yes }}</ref>. == Projektovanje i razvoj == U pilotskim školama [[Jugoslovensko kraljevsko ratno vazduhoplovstvo|Jugoslovenskog kraljevskog ratnog vazduhoplovstva]] (JKRV) postojalo je pet nivoa obuke pilota: # osnovna obuka, # prelazna obuka, # borbena obuka, # lovačka obuka i # završna obuka. Za prelaznu obuku su služili avioni Srednji Brandenburg sa motorom Dajmler 136&nbsp;kW, Fizir F1V-Majbah od 191&nbsp;kW, Fizir F1V-Rajt od 150 do 170&nbsp;kW i Fizir F1V-Loren od 294&nbsp;kW. S obzirom na zastarelost ovih aviona Komanda VV je donela odluku (1933. god.) da se ovi avioni zamene savremenijim iz čega je proistekao projektni zadatak za novi avion za prelaznu obuku. Zmaj je već 1933. godine imao jedan prototip dvokrilca namenjen prelaznoj obuci vojnih pilota [[Fizir FP-1]] ali on nije zadovoljio sve zahtene koje je postavila Komanda VV. Zbog toga se oprobani tandem konstruktora školskih aviona inženjere [[Rudolf Fizir|Rudolfa Fizir]] i [[Dušan Stankov|Dušana Stankov]] latio zadatka da napravi novi avion namenjen ovoj potrebi. Projektanti su se opredelili za koncepciju dvokrilnog aviona iako je Komanda VV naginjala na jednokrilni niskokrilac (s obzirom na razvoj savremenih borbenih letjelica), na kraju je ipak pobedila konzervativna struje i ovakav koncept novog prelaznog školskog aviona je prihvaćen. Prototip Fizir FP-2 (Fizir Prelazni) sa motorom K-7 Gnom-Ron 308&nbsp;kW, je završen krajem 1933. godine a prvi probni let je obavio fabrički pilot inž. Pavle Bauer rezervni vazduhoplovni poručnik. Probni letovi su nastavljeni i naredne 1934. godine i avion je pokazao dobre rezultate. Porudžbina nije odmah usledila pošto je postojao problem oko nabavke motora, naime u to vreme su vođeni pregovori o kupovini licence za motore pa se to odužilo. U Zmaju je izvršena modifikacija aviona FP-2 u toku 1934. godine sa motorom Valter Poluks 2. snage 235&nbsp;kW, ali rezultati nisu bili zadovoljavajući pa se od toga odustalo. Kada je rešen problem snabdevanja motorima počela je serijska proizvodnja 1936. godine<ref>O. Petrović; Vojni aeroplani Kraljevine SHS/Jugoslavije (Deo II: 1931 – 1941.), Let 3/2004. Beograd, 2004.</ref>. Avion Fizir FP-2 je bio jednomotorni dvosed, sa vazduhom hlađenim, zvezdastim motorom sa 7 cilindara K-7 Gnom-Ron 308&nbsp;kW, dvokrilac sa po jednim parom upornica sa svake strane. Zakrilca ima i na gornjim i donjim krilima. Stajni trap je fiksni sa osovinom, a amortizacija je pomoću gumenog užeta (sandova). Konstrukcije trupa i krila su drvene, obložene platnom. Avion je predstavljao klasični školski avion „jugoslovenske konstruktorske škole“ - dvokrilni dvosed, robusne drvene konstrukcije i doteranog aerodinamičnog oblika, lak za letenje, stabilan i pouzdan avion koji je u velikoj meri bio neosetljiv na greške pilota. Što je bila bitna karakteristika školskih aviona<ref>Š. Oštrić; Fizir prelazni FP-2, Front br.1349, 1. juna 1984., Beograd</ref>. Fabrika aviona Zmaj je 22. maja 1936. godine ponudila Komandi mornarice projekt prelazno hidroaviona Fizir FP-2H sa motorom Gnom Ron K-9 ali taj projekt nije prihvaćen. == Oprerativno korišćenje == Do Aprilskog rata je ukupno proizvedeno 66 aviona ovog tipa koji su u Jugoslovenskom kraljevskom ratnom vazduhoplovstvu (JKRV) služili za prelaznu obuku vojnih pilota u periodu od 1936. do 1941. godine. Prva serija ovih aviona od 20 primeraka isporučeno je VV početkom 1936. i odmah su uvedeni u sastav 1. i 2. Pilotske škole. U periodu od 1938 do 1940. godine isporučeno je još 45 aviona ovog tipa u tri serije svi avioni su bili isto opremljeni, sem pet aviona treće serije koji su bili opremljeni za slepo letenje<ref>V. Ilić; Škole vojnog vazduhoplovstva Kraljevine SHS/Jugoslavije, Let 3/2004. Beograd, 2004.</ref>. Ti avioni su imali novu pilotsku tablu proizvedenu i zemunskom [[FK Teleoptik|Teleoptiku]] (na isti način je modifikovano pet aviona [[Rogožarski PVT]]). Peta serija Fizir FP-2 (15 primeraka naručenih 1940. godine) nije završena do Aprilskog rata. Početkom 1943. godine Nemci su dozvolili da se završi započeta, peta serija aviona Fizir FP-2 za potrebe hrvatskog vazduhoplovstva ali do 22. oktobra 1944. godine (Dan oslobođenja Zemuna) je isporučeno samo 8 primeraka. Poslednjih 7 primeraka završeno je posle oslobođenja i predato je na korišćenje Vazduhoplovstvu Jugoslovenske Armije. Tako se ukupan broj proizvedenih aviona Fizir FP-2 popeo na 81 primerak. === Avioni Fizir FP-2 u Drugom svetskom ratu === Italijani su zaplenili 13 Fizir FP-2 aviona i zajedno sa avionima [[Rogožarski PVT]] su ih koristili od maja 1941 do juna 1943. godine protiv ustanika u Crnoj Gori i Albaniji. Nemci su zaplenili 7 FP-2 na aerodromu Butmir i predali ih svojim saveznicima Hrvatima (NDH), gde su službovali sve vreme rata. Hrvati su od 1941. godine koristili ukupno 23 primeraka aviona FP-2<ref>V. Mikić; Zrakoplovstvo NDH 1941 - 1945, VIIVJ, Beograd, 2000.</ref>. Dva ova aviona iz sastava HRZ su tokom 1944. i 1945. godine preletela na stranu partizana i odmah uključeni u sastav eskadrile za vezu. Svi avioni ovog tipa koji su preživeli rat uključeni su u Ratno vazduhoplovstvo Jugoslovenske Armije (RV JA) i tu leteli do 1947. godine. U posleratni registar je bilo upisano 12 aviona Fizir FP-2. Ostaci jednog od ovih aviona se čuvaju u Muzeju jugoslovenskog vazduhoplovstva. == Zemlje koje su koristile Avion Fizir FP-2 == {{Col-begin}}{{Col-break|width=50%}} * {{zastava|Italija}} * {{zastava|Nezavisna Država Hrvatska}} * {{zastava|Jugoslavija|kingdom}} {{Col-end}} == Povezano == * [[Fizir FN]] * [[Fizir F1V]] * [[Rudolf Fizir]] * [[Zmaj (fabrika aviona)|Fabrika aviona Zmaj Zemun]] * [[Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana SFRJ]] * [[Dušan Stankov|Dušan Stankov (konstruktor aviona)]] == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * [[Vojna enciklopedija]], Beograd, 1971. * Encyclopedia of World Aircraft, Prospero Books. {{ISBN|978-1-894102-24-7}}. * D. Lučić; Osnovi praktične aerodinamike sa opisima aeroplana, Biblioteka „Vazduhoplovnog Glasnika“, Novi Sad, 1936, * O. Petrović; Vojni aeroplani Kraljevine SHS/Jugoslavije (Deo II: 1931 – 1941.), Let 3/2004. Beograd, 2004. * Ž. Veljović; Pet decenija Zmaja, IPM Zmaj Zemun, 1972. * V. Ilić; Škole vojnog vazduhoplovstva Kraljevine SHS/Jugoslavije, Let 3/2004. Beograd, 2004. * Š. Oštrić; Fizir prelazni FP-2, Front br.1349, 1. juna 1984., Beograd * V. Mikić; Zrakoplovstvo NDH 1941 - 1945, VIIVJ, Beograd, 2000. * {{Cite book |ref= harv|last=Janić| first = Čedomir | authorlink = Čedomir Janić| coauthors = Petrović, Ognjan;| title = Vek avijacije u Srbiji 1910—2010, 225 značajnih letelica |year=2010| publisher = Aerokomunikacije| location = Beograd | language = {{sr}}|isbn=978-86-913973-0-2}} {{refend}} == Vanjske veze == * [http://vazduhoplovnetradicijesrbije.rs/index.php/istorija/229-fizir-fp-2 Zmaj Fizir FP-2] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200108100745/http://www.vazduhoplovnetradicijesrbije.rs/index.php/istorija/229-fizir-fp-2 |date=2020-01-08 }} * [http://www.mycity-military.com/Vojna-istorija/Jugoslovenski-avion-ZMAJ-FIZIR-FP-2.html Jugoslovenski avion ZMAJ-FIZIR FP 2] * [http://airserbia.com/vvkj/index.php?str=avioni&av=29 Fizir FP-2] * [http://www.flickr.com/photos/27862259@N02/6003091743/ Fizir FP2 captured, Italian markings] * [http://www.airwar.ru/enc/other1/fizirfp.html Fizir FP] {{Avioni Zmaj}} [[Kategorija:Školski avioni]] [[Kategorija:Vojni avioni 1930-ih]] [[Kategorija:Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana]] j1mqb6iguxctjs9z937dcg9418qwwmi 42587694 42587642 2026-05-05T02:22:57Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana]] → [[Kategorija:Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]] 42587694 wikitext text/x-wiki {{vojni avion | ime = Fizir FP-2 | slika = Fizir FP-2.jpg | opis_slike = Fizir FP-2 | širina_slike = 290px --> | namena = avion za obuku | posada = 2 | prvi_let = 1933 | početak_proizvodnje = 1936 | proizvođač = [[Zmaj (fabrika aviona)|Zmaj]] Zemun | dužina = 7,90 | razmah_krila = 10,80 | visina = 2,90 | površina_krila = 28,80 | prazan = 740 | poletna = 1450 | maksimalna_težina = | težina_naoružanja = | TMM = | TMMpot = | RM = | RMpot = | TEM = | TEMsnaga = | KEM = Gnome-Rone <br />({{jez-eng|Gnome-Rhone}})<br /> K-7 zvjezdasti | KEMsnaga = 313 | brzina = 200 | brzina0 = 238 | radijus_kretanja = | dolet = 580 | plafon_leta = 6.800 | brzina_penjanja = }} Zmaj '''Fizir FP-2''' je bio jugoslovenski školski, dvokrilni, jednomotorni, dvosedi avion, proizveden u [[Zmaj (fabrika aviona)|Zmaju]] [[1936]]. godine<ref>{{Cite web |title=Fizir FP-2<!-- Botovski generisani naziv --> |url=http://vazduhoplovnetradicijesrbije.rs/index.php/istorija/229-fizir-fp-2 |access-date=2014-08-28 |archive-date=2020-01-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200108100745/http://www.vazduhoplovnetradicijesrbije.rs/index.php/istorija/229-fizir-fp-2 |dead-url=yes }}</ref>. == Projektovanje i razvoj == U pilotskim školama [[Jugoslovensko kraljevsko ratno vazduhoplovstvo|Jugoslovenskog kraljevskog ratnog vazduhoplovstva]] (JKRV) postojalo je pet nivoa obuke pilota: # osnovna obuka, # prelazna obuka, # borbena obuka, # lovačka obuka i # završna obuka. Za prelaznu obuku su služili avioni Srednji Brandenburg sa motorom Dajmler 136&nbsp;kW, Fizir F1V-Majbah od 191&nbsp;kW, Fizir F1V-Rajt od 150 do 170&nbsp;kW i Fizir F1V-Loren od 294&nbsp;kW. S obzirom na zastarelost ovih aviona Komanda VV je donela odluku (1933. god.) da se ovi avioni zamene savremenijim iz čega je proistekao projektni zadatak za novi avion za prelaznu obuku. Zmaj je već 1933. godine imao jedan prototip dvokrilca namenjen prelaznoj obuci vojnih pilota [[Fizir FP-1]] ali on nije zadovoljio sve zahtene koje je postavila Komanda VV. Zbog toga se oprobani tandem konstruktora školskih aviona inženjere [[Rudolf Fizir|Rudolfa Fizir]] i [[Dušan Stankov|Dušana Stankov]] latio zadatka da napravi novi avion namenjen ovoj potrebi. Projektanti su se opredelili za koncepciju dvokrilnog aviona iako je Komanda VV naginjala na jednokrilni niskokrilac (s obzirom na razvoj savremenih borbenih letjelica), na kraju je ipak pobedila konzervativna struje i ovakav koncept novog prelaznog školskog aviona je prihvaćen. Prototip Fizir FP-2 (Fizir Prelazni) sa motorom K-7 Gnom-Ron 308&nbsp;kW, je završen krajem 1933. godine a prvi probni let je obavio fabrički pilot inž. Pavle Bauer rezervni vazduhoplovni poručnik. Probni letovi su nastavljeni i naredne 1934. godine i avion je pokazao dobre rezultate. Porudžbina nije odmah usledila pošto je postojao problem oko nabavke motora, naime u to vreme su vođeni pregovori o kupovini licence za motore pa se to odužilo. U Zmaju je izvršena modifikacija aviona FP-2 u toku 1934. godine sa motorom Valter Poluks 2. snage 235&nbsp;kW, ali rezultati nisu bili zadovoljavajući pa se od toga odustalo. Kada je rešen problem snabdevanja motorima počela je serijska proizvodnja 1936. godine<ref>O. Petrović; Vojni aeroplani Kraljevine SHS/Jugoslavije (Deo II: 1931 – 1941.), Let 3/2004. Beograd, 2004.</ref>. Avion Fizir FP-2 je bio jednomotorni dvosed, sa vazduhom hlađenim, zvezdastim motorom sa 7 cilindara K-7 Gnom-Ron 308&nbsp;kW, dvokrilac sa po jednim parom upornica sa svake strane. Zakrilca ima i na gornjim i donjim krilima. Stajni trap je fiksni sa osovinom, a amortizacija je pomoću gumenog užeta (sandova). Konstrukcije trupa i krila su drvene, obložene platnom. Avion je predstavljao klasični školski avion „jugoslovenske konstruktorske škole“ - dvokrilni dvosed, robusne drvene konstrukcije i doteranog aerodinamičnog oblika, lak za letenje, stabilan i pouzdan avion koji je u velikoj meri bio neosetljiv na greške pilota. Što je bila bitna karakteristika školskih aviona<ref>Š. Oštrić; Fizir prelazni FP-2, Front br.1349, 1. juna 1984., Beograd</ref>. Fabrika aviona Zmaj je 22. maja 1936. godine ponudila Komandi mornarice projekt prelazno hidroaviona Fizir FP-2H sa motorom Gnom Ron K-9 ali taj projekt nije prihvaćen. == Oprerativno korišćenje == Do Aprilskog rata je ukupno proizvedeno 66 aviona ovog tipa koji su u Jugoslovenskom kraljevskom ratnom vazduhoplovstvu (JKRV) služili za prelaznu obuku vojnih pilota u periodu od 1936. do 1941. godine. Prva serija ovih aviona od 20 primeraka isporučeno je VV početkom 1936. i odmah su uvedeni u sastav 1. i 2. Pilotske škole. U periodu od 1938 do 1940. godine isporučeno je još 45 aviona ovog tipa u tri serije svi avioni su bili isto opremljeni, sem pet aviona treće serije koji su bili opremljeni za slepo letenje<ref>V. Ilić; Škole vojnog vazduhoplovstva Kraljevine SHS/Jugoslavije, Let 3/2004. Beograd, 2004.</ref>. Ti avioni su imali novu pilotsku tablu proizvedenu i zemunskom [[FK Teleoptik|Teleoptiku]] (na isti način je modifikovano pet aviona [[Rogožarski PVT]]). Peta serija Fizir FP-2 (15 primeraka naručenih 1940. godine) nije završena do Aprilskog rata. Početkom 1943. godine Nemci su dozvolili da se završi započeta, peta serija aviona Fizir FP-2 za potrebe hrvatskog vazduhoplovstva ali do 22. oktobra 1944. godine (Dan oslobođenja Zemuna) je isporučeno samo 8 primeraka. Poslednjih 7 primeraka završeno je posle oslobođenja i predato je na korišćenje Vazduhoplovstvu Jugoslovenske Armije. Tako se ukupan broj proizvedenih aviona Fizir FP-2 popeo na 81 primerak. === Avioni Fizir FP-2 u Drugom svetskom ratu === Italijani su zaplenili 13 Fizir FP-2 aviona i zajedno sa avionima [[Rogožarski PVT]] su ih koristili od maja 1941 do juna 1943. godine protiv ustanika u Crnoj Gori i Albaniji. Nemci su zaplenili 7 FP-2 na aerodromu Butmir i predali ih svojim saveznicima Hrvatima (NDH), gde su službovali sve vreme rata. Hrvati su od 1941. godine koristili ukupno 23 primeraka aviona FP-2<ref>V. Mikić; Zrakoplovstvo NDH 1941 - 1945, VIIVJ, Beograd, 2000.</ref>. Dva ova aviona iz sastava HRZ su tokom 1944. i 1945. godine preletela na stranu partizana i odmah uključeni u sastav eskadrile za vezu. Svi avioni ovog tipa koji su preživeli rat uključeni su u Ratno vazduhoplovstvo Jugoslovenske Armije (RV JA) i tu leteli do 1947. godine. U posleratni registar je bilo upisano 12 aviona Fizir FP-2. Ostaci jednog od ovih aviona se čuvaju u Muzeju jugoslovenskog vazduhoplovstva. == Zemlje koje su koristile Avion Fizir FP-2 == {{Col-begin}}{{Col-break|width=50%}} * {{zastava|Italija}} * {{zastava|Nezavisna Država Hrvatska}} * {{zastava|Jugoslavija|kingdom}} {{Col-end}} == Povezano == * [[Fizir FN]] * [[Fizir F1V]] * [[Rudolf Fizir]] * [[Zmaj (fabrika aviona)|Fabrika aviona Zmaj Zemun]] * [[Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana SFRJ]] * [[Dušan Stankov|Dušan Stankov (konstruktor aviona)]] == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * [[Vojna enciklopedija]], Beograd, 1971. * Encyclopedia of World Aircraft, Prospero Books. {{ISBN|978-1-894102-24-7}}. * D. Lučić; Osnovi praktične aerodinamike sa opisima aeroplana, Biblioteka „Vazduhoplovnog Glasnika“, Novi Sad, 1936, * O. Petrović; Vojni aeroplani Kraljevine SHS/Jugoslavije (Deo II: 1931 – 1941.), Let 3/2004. Beograd, 2004. * Ž. Veljović; Pet decenija Zmaja, IPM Zmaj Zemun, 1972. * V. Ilić; Škole vojnog vazduhoplovstva Kraljevine SHS/Jugoslavije, Let 3/2004. Beograd, 2004. * Š. Oštrić; Fizir prelazni FP-2, Front br.1349, 1. juna 1984., Beograd * V. Mikić; Zrakoplovstvo NDH 1941 - 1945, VIIVJ, Beograd, 2000. * {{Cite book |ref= harv|last=Janić| first = Čedomir | authorlink = Čedomir Janić| coauthors = Petrović, Ognjan;| title = Vek avijacije u Srbiji 1910—2010, 225 značajnih letelica |year=2010| publisher = Aerokomunikacije| location = Beograd | language = {{sr}}|isbn=978-86-913973-0-2}} {{refend}} == Vanjske veze == * [http://vazduhoplovnetradicijesrbije.rs/index.php/istorija/229-fizir-fp-2 Zmaj Fizir FP-2] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200108100745/http://www.vazduhoplovnetradicijesrbije.rs/index.php/istorija/229-fizir-fp-2 |date=2020-01-08 }} * [http://www.mycity-military.com/Vojna-istorija/Jugoslovenski-avion-ZMAJ-FIZIR-FP-2.html Jugoslovenski avion ZMAJ-FIZIR FP 2] * [http://airserbia.com/vvkj/index.php?str=avioni&av=29 Fizir FP-2] * [http://www.flickr.com/photos/27862259@N02/6003091743/ Fizir FP2 captured, Italian markings] * [http://www.airwar.ru/enc/other1/fizirfp.html Fizir FP] {{Avioni Zmaj}} [[Kategorija:Školski avioni]] [[Kategorija:Vojni avioni 1930-ih]] [[Kategorija:Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]] 7olgb2ogmyn06elgh7p0bnz3pz27hnk Rogožarski AŽR 0 1857028 42587645 42289810 2026-05-05T00:35:52Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Jugoslavenska ratna avijacija]] → [[Kategorija:Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana]] 42587645 wikitext text/x-wiki {{vojni avion (SR) | ime =Rogožarski AŽR | slika =Rogozarski AZR 1.JPG | opis_slike = Rogožarski AŽR | širina_slike = 290px --> | namena =Avion za prelaznu i akrobatsku obuku | posada = 2 (učenik + instruktor) | prvi_let = 1930 | početak_proizvodnje = prototip | proizvođač = Rogožarski Beograd | dužina = 7,55 | razmah_krila = 10,55 | visina = 3,05 | površina_krila =27,00 | prazan = 859 | poletna = 1.433 | maksimalna_težina = | težina_naoružanja = | TMM = | TMMpot = | RM = | RMpot = | TEM = | TEMsnaga = | KEM = Valter-Kastor (240 KS) | KEMsnaga = 176 | brzina = | brzina0 = 215 | radijus_kretanja = | dolet = 745 | plafon_leta = 5.320 | brzina_penjanja = 287 }} '''AŽR''' je jugoslovenski školski avion za prelaznu-lovčku obuku dvosedi, jednomotorni dvokrilac koji je proizveden 1930. godine u jugoslovenskoj firmi [[Prva srpska fabrika aeroplana Živojin Rogožarski A. D.|Rogožarski]] iz Beograda. [[Datoteka:Letecké muzeum Kbely (79).jpg|thumb|Motor Walter Castor ugrađen u avion Rogožarski AŽR]] == Projektovanje i razvoj == Avion AŽR je projektovao inž. Viljem Šuster krajem [[1929]]., početkom [[1930]]. godine. kada se završava i izrada prototipa. Prvi probni let je obavio fabrički probni pilot Bogomil Jaklič [[5. novembar|5. novembra]] 1930. god. Avion je namenjen vojnoj upotrebi tj. prelaznoj lovačkoj obuci vojnih pilota i trebalo je da zameni zastarele avione [[Hanza Brandenburg|Hansa Brandenburg]]. == Tehnički opis == Avion je bio dvokrilac sa donjim krilom manjim od gornjeg. Avion je bio opremljen radijalnim, vazduhom hlađenim motorom sa sedam cilindara Valter - Kastor 240 KS i drvenom dvokrakom elisom fiksnog koraka. Avion je imao duple komande a dva člana posade (pilot i instruktor letenja) su sedeli jedan iza drugog<ref>S. Mikić; Istorija jugoslovenskog vazduhoplovstva, Štamparija Drag. Gregorić, Beograd, 1933.</ref>. Trup aviona, pravougaonog poprečnog preseka je u celosti izrađen od drveta obložen šperom. Krila su sa zaobljenim krajevima, sa svake strane povezana parom metalnih upornica i žičanim zatezačima. Konstrukcija krila je izvedena od drveta presvučena platnom. Stajni trap je bio fiksan bez osovine<ref>{{cite journal| last = Janić | first= Čedomir | coauthors= | date = 2000 | title = Rogožarski AŽR | journal = Aeromagazin | volume = 17 | publisher = BB Soft | location = YU-Beograd | language = {{sr}} | id = ISSN: 1450-6068 |pages= 34 }}</ref>. == Operativno korišćenje == Nakon završenih fabričkih ispitivanja avion je ispitala i komisija Komande VV i nije dozvolila serijsku proizvodnju zbog niza uočenih nedostataka u upravljivosti avionom. Fabrika je avion od [[1931]]. godine koristila u reklamne svrhe: demonstracione letove, učešće na aero-mitinzima, takmičenjima za kraljev pehar i slično, nadajući se ipak da će doći do aranžmana sa vojskom. S obzirom da do toga nije došlo Rogožarski je odustao od daljeg usavršavanja aviona '''AŽR''' registrovao ga je kao civilni avion koji je korišćen za potreba fabrike. Avion je dobio civilnu registraciju '''UN-PAU'''<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.goldenyears.ukf.net/ |access-date=2014-08-28 |archive-date=2012-02-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120219070818/http://www.goldenyears.ukf.net/ |dead-url=yes }}</ref>. U međuvremenu nastaje velika ekonomska kriza koja je mnogo pogodila firmu [[Prva srpska fabrika aeroplana Živojin Rogožarski A. D.|Rogožarski]] pošto je neposredno pre toga firma izgradila nove pogone zaduživši se kod banaka a izostale su i poruđbine te je [[1933]]. godine firma Rogožarski bankrotirala. Avion '''AŽR''' je stajao u hangaru nije leteo i čekao je bolje dane, stoga nije dobio novu registracionu oznaku (YU...). U leto [[1934]]. godine, posle saniranja fabrike koja sada postaje akcionarsko društvo pod istim nazivom, Komanda VV otkupljuje avion '''AŽR''' za prilično visoku cenu i na taj način pomogla firmi Rogožarski da ispliva iz finansijskih nevolja. Posle preuzimanja avion je kod vojske korišćen za namenu za koju je i projektovan, služio je za prelaznu lovačku obuku i trenažu pilota lovaca sve do [[1937]]. godine kada je povučen iz upotrebe<ref>O. Petrović., Vojni aeroplani Kraljevine SHS/Jugoslavije (Deo II: 1931 – 1941.), Let 3/2004. Beograd, 2004.</ref>. == Zemlje koje su koristile ovaj avion == {{Col-begin}}{{Col-break|width=50%}} * {{zastava|Jugoslavija|kingdom}}: {{Col-end}} == Povezano == * [[Hanza Brandenburg]] * [[Prva srpska fabrika aeroplana Živojin Rogožarski A. D.|Fabrika Aviona Rogožarski A. D.]] == Reference == {{reflist}} == Literatura == * Gunston, Bill. ''World Encyclopedia of Aero Engines''. Cambridge, England. Patrick Stephens Limited, 1989. {{ISBN|1-85260-163-9}} * {{cite journal | last = Janić | first = Čedomir | authorlink = Čedomir Janić | coauthors = | date = 2000 | title = Rogožarski AŽR | journal = Aeromagazin | volume = 17 | publisher = BB Soft | location = YU-Beograd | language = {{sr}} | id = ISSN: 1450-6068 | pages = str. 34 }} * D. Lučić: Osnovi praktične aerodinamike sa opisima aeroplana, Biblioteka „Vazduhoplovnog Glasnika“, Novi Sad, 1936, * O. Petrović., Vojni aeroplani Kraljevine SHS/Jugoslavije (Deo II: 1931 – 1941.), Let 3/2004. Beograd, 2004. * S. Mikić; Istorija jugoslovenskog vazduhoplovstva, Štamparija Drag. Gregorić, Beograd, 1933. * Almanah Jugoslovenskog vazduhoplovstva 1931-1932, Beograd, Vreme, 1932., == Vanjske veze == * [http://www.goldenyears.ukf.net/ www.goldenyears.ukf.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120219070818/http://www.goldenyears.ukf.net/ |date=2012-02-19 }} * [http://dictionnaire.sensagent.com/Rogožarski%20AŽR/sr-sr/ http://dictionnaire.sensagent.com/Rogožarski%20AŽR/sr-sr/] {{Rogožarski}} {{Avioni Jugoslavije i Srbije}} [[Kategorija:Jugoslavenski školsko-borbeni avioni 1930-ih]] [[Kategorija:Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana]] [[Kategorija:Rogožarski]] ldc7buy3hw35bl9xou1znwsxfx0w7y1 42587697 42587645 2026-05-05T02:23:08Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana]] → [[Kategorija:Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]] 42587697 wikitext text/x-wiki {{vojni avion (SR) | ime =Rogožarski AŽR | slika =Rogozarski AZR 1.JPG | opis_slike = Rogožarski AŽR | širina_slike = 290px --> | namena =Avion za prelaznu i akrobatsku obuku | posada = 2 (učenik + instruktor) | prvi_let = 1930 | početak_proizvodnje = prototip | proizvođač = Rogožarski Beograd | dužina = 7,55 | razmah_krila = 10,55 | visina = 3,05 | površina_krila =27,00 | prazan = 859 | poletna = 1.433 | maksimalna_težina = | težina_naoružanja = | TMM = | TMMpot = | RM = | RMpot = | TEM = | TEMsnaga = | KEM = Valter-Kastor (240 KS) | KEMsnaga = 176 | brzina = | brzina0 = 215 | radijus_kretanja = | dolet = 745 | plafon_leta = 5.320 | brzina_penjanja = 287 }} '''AŽR''' je jugoslovenski školski avion za prelaznu-lovčku obuku dvosedi, jednomotorni dvokrilac koji je proizveden 1930. godine u jugoslovenskoj firmi [[Prva srpska fabrika aeroplana Živojin Rogožarski A. D.|Rogožarski]] iz Beograda. [[Datoteka:Letecké muzeum Kbely (79).jpg|thumb|Motor Walter Castor ugrađen u avion Rogožarski AŽR]] == Projektovanje i razvoj == Avion AŽR je projektovao inž. Viljem Šuster krajem [[1929]]., početkom [[1930]]. godine. kada se završava i izrada prototipa. Prvi probni let je obavio fabrički probni pilot Bogomil Jaklič [[5. novembar|5. novembra]] 1930. god. Avion je namenjen vojnoj upotrebi tj. prelaznoj lovačkoj obuci vojnih pilota i trebalo je da zameni zastarele avione [[Hanza Brandenburg|Hansa Brandenburg]]. == Tehnički opis == Avion je bio dvokrilac sa donjim krilom manjim od gornjeg. Avion je bio opremljen radijalnim, vazduhom hlađenim motorom sa sedam cilindara Valter - Kastor 240 KS i drvenom dvokrakom elisom fiksnog koraka. Avion je imao duple komande a dva člana posade (pilot i instruktor letenja) su sedeli jedan iza drugog<ref>S. Mikić; Istorija jugoslovenskog vazduhoplovstva, Štamparija Drag. Gregorić, Beograd, 1933.</ref>. Trup aviona, pravougaonog poprečnog preseka je u celosti izrađen od drveta obložen šperom. Krila su sa zaobljenim krajevima, sa svake strane povezana parom metalnih upornica i žičanim zatezačima. Konstrukcija krila je izvedena od drveta presvučena platnom. Stajni trap je bio fiksan bez osovine<ref>{{cite journal| last = Janić | first= Čedomir | coauthors= | date = 2000 | title = Rogožarski AŽR | journal = Aeromagazin | volume = 17 | publisher = BB Soft | location = YU-Beograd | language = {{sr}} | id = ISSN: 1450-6068 |pages= 34 }}</ref>. == Operativno korišćenje == Nakon završenih fabričkih ispitivanja avion je ispitala i komisija Komande VV i nije dozvolila serijsku proizvodnju zbog niza uočenih nedostataka u upravljivosti avionom. Fabrika je avion od [[1931]]. godine koristila u reklamne svrhe: demonstracione letove, učešće na aero-mitinzima, takmičenjima za kraljev pehar i slično, nadajući se ipak da će doći do aranžmana sa vojskom. S obzirom da do toga nije došlo Rogožarski je odustao od daljeg usavršavanja aviona '''AŽR''' registrovao ga je kao civilni avion koji je korišćen za potreba fabrike. Avion je dobio civilnu registraciju '''UN-PAU'''<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.goldenyears.ukf.net/ |access-date=2014-08-28 |archive-date=2012-02-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120219070818/http://www.goldenyears.ukf.net/ |dead-url=yes }}</ref>. U međuvremenu nastaje velika ekonomska kriza koja je mnogo pogodila firmu [[Prva srpska fabrika aeroplana Živojin Rogožarski A. D.|Rogožarski]] pošto je neposredno pre toga firma izgradila nove pogone zaduživši se kod banaka a izostale su i poruđbine te je [[1933]]. godine firma Rogožarski bankrotirala. Avion '''AŽR''' je stajao u hangaru nije leteo i čekao je bolje dane, stoga nije dobio novu registracionu oznaku (YU...). U leto [[1934]]. godine, posle saniranja fabrike koja sada postaje akcionarsko društvo pod istim nazivom, Komanda VV otkupljuje avion '''AŽR''' za prilično visoku cenu i na taj način pomogla firmi Rogožarski da ispliva iz finansijskih nevolja. Posle preuzimanja avion je kod vojske korišćen za namenu za koju je i projektovan, služio je za prelaznu lovačku obuku i trenažu pilota lovaca sve do [[1937]]. godine kada je povučen iz upotrebe<ref>O. Petrović., Vojni aeroplani Kraljevine SHS/Jugoslavije (Deo II: 1931 – 1941.), Let 3/2004. Beograd, 2004.</ref>. == Zemlje koje su koristile ovaj avion == {{Col-begin}}{{Col-break|width=50%}} * {{zastava|Jugoslavija|kingdom}}: {{Col-end}} == Povezano == * [[Hanza Brandenburg]] * [[Prva srpska fabrika aeroplana Živojin Rogožarski A. D.|Fabrika Aviona Rogožarski A. D.]] == Reference == {{reflist}} == Literatura == * Gunston, Bill. ''World Encyclopedia of Aero Engines''. Cambridge, England. Patrick Stephens Limited, 1989. {{ISBN|1-85260-163-9}} * {{cite journal | last = Janić | first = Čedomir | authorlink = Čedomir Janić | coauthors = | date = 2000 | title = Rogožarski AŽR | journal = Aeromagazin | volume = 17 | publisher = BB Soft | location = YU-Beograd | language = {{sr}} | id = ISSN: 1450-6068 | pages = str. 34 }} * D. Lučić: Osnovi praktične aerodinamike sa opisima aeroplana, Biblioteka „Vazduhoplovnog Glasnika“, Novi Sad, 1936, * O. Petrović., Vojni aeroplani Kraljevine SHS/Jugoslavije (Deo II: 1931 – 1941.), Let 3/2004. Beograd, 2004. * S. Mikić; Istorija jugoslovenskog vazduhoplovstva, Štamparija Drag. Gregorić, Beograd, 1933. * Almanah Jugoslovenskog vazduhoplovstva 1931-1932, Beograd, Vreme, 1932., == Vanjske veze == * [http://www.goldenyears.ukf.net/ www.goldenyears.ukf.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120219070818/http://www.goldenyears.ukf.net/ |date=2012-02-19 }} * [http://dictionnaire.sensagent.com/Rogožarski%20AŽR/sr-sr/ http://dictionnaire.sensagent.com/Rogožarski%20AŽR/sr-sr/] {{Rogožarski}} {{Avioni Jugoslavije i Srbije}} [[Kategorija:Jugoslavenski školsko-borbeni avioni 1930-ih]] [[Kategorija:Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]] [[Kategorija:Rogožarski]] co7zwagptxey51d6etasxj1uzuz8458 Rogožarski PVT 0 1857063 42587648 42502688 2026-05-05T00:36:07Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Jugoslavenska ratna avijacija]] → [[Kategorija:Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana]] 42587648 wikitext text/x-wiki {{vojni avion (SR) | ime =Rogožarski PVT i PVT-H <!-- | slika =Pvt.jpg | opis_slike = Rogožarski PVT | širina_slike = 290px --> | namena =Avion za prelaznu i borbenu obuku | posada = 2 (učenik + instruktor) | prvi_let = [[1934]] | početak_proizvodnje = [[1936]] | proizvođač = Rogožarski Beograd | dužina = 7,38 | razmah_krila = 11,20 | visina = 2,10 | površina_krila =22,10 | prazan = 965 | poletna = 1.310 | maksimalna_težina = | težina_naoružanja = | TMM = | TMMpot = | RM = | RMpot = | TEM = | TEMsnaga = | KEM = Gnôme-Rhône K7 (IAM K-7) | KEMsnaga = 309 kW(420 KS) | brzina = | brzina0 = 240 | radijus_kretanja = | dolet = 550 | plafon_leta = 7.000 | brzina_penjanja = }} '''PVT''' je jugoslovenski školski avion za prelaznu-lovčku obuku dvosedi, jednomotorni visokokrilac koji je proizvođen od [[1935]]. do [[1941]]. godine u jugoslovenskoj fabrici aviona [[Prva srpska fabrika aeroplana Živojin Rogožarski A. D.|Rogožarski]] iz Beograda == Projektovanje i razvoj == === Razvoj aviona PVT === Početkom 30. –tih godina Komanda VV je razmatrala mogućnost nabavke školskog aviona za prelaznu- lovačku obuku koji bi zamenio već zastarele Gurdu-Leser (proizvedenih u Zmaju [[1930]]. godine). Izbor je pao na francuski Moran-Solnije MS.230 što je izazvalo nezadovoljstvo grupe inženjera iz tehničke službe Komande VV. Zbog toga je početkom [[1933]]. godine osnovana konstruktorska grupa (inženjeri: Rudolf Fizir, [[Sima Milutinović (konstruktor aviona)|Sima Milutinović]], Ljubomir Ilić, Kosta Sivčev i Adem Biščević) koja je van radnog vremena uz saglasnost rukovodilaca projektovala prelazno školski lovački avion pod radnim nazivom „Prototip vazduhoplovno-tehnički“, skraćeno PVT. Komanda je na osnovu projekta potpisala ugovor sa firmom [[Prva srpska fabrika aeroplana Živojin Rogožarski A. D.|Rogožarski]] za izradu prototipa u martu [[1934]]. godine. Prototip je završen u rekordno kratkom vremenu a prvi probni let je obavio fabrički probni pilot poručnik Milan Bjelanović tokom leta 1934. god. Do avgusta je vršeno ispitivanje u opitnoj grupi i vršena fabrička doterivanja. == Tehnički opis == Avion je bio robusan visokokrilni jednokrilac (parasol) sa izvrsnim letačkim karakteristikama pogodan za akrobacije i mnogo bolji od francuskog MS.230. Avion je opremljen radijalnim, vazduhom hlađenim motorom sa sedam cilindara Gnome-Rone 7Kfs1 420 KS i drvenom dvokrakom elisom fiksnog koraka. Avion je imao duple komande a dva člana posade (pilot i instruktor letenja) su sedeli jedan iza drugog. Avion je namenjen vojnoj upotrebi tj. prelaznoj lovačkoj obuci vojnih pilota. Trup aviona, elipsastog poprečnog preseka je u celosti izrađen od drveta obložen šperom. Krila su sa zaobljenim krajevima, sa svake strane, krila su poduprta sa parom kosih čeličnih upornica koje su se oslanjale na trup aviona. Konsrtukcija krila je izvedena od drveta presvučena šperom. Stajni trap je bio fiksan bez osovine, potpuno napravljen od čeličnih cevi odlikovao se velikom čvrstoćom što je omogućavalo avionu sletanje na veoma neravne terene. === Razvoj aviona PVT-H (hidroaviona) === Komanda ratne mornarice je zatražila od Rogožarskog [[1936]]. godine da napravi hodro varijantu aviona PVT. [[Sima Milutinović (konstruktor aviona)|Inž. Sima Milutinović]] (tada tehnički direktor Rogožarskog) izvršio je potrebne proračune i utvrdio da će novi hidroavion biti uspešan prelazni hidroplan za akrobatsku obuku i trenažu. Tokom iste godine su jednom PVT-u iz druge serije ugrađeni uvozni EDO plovci, nova elisa i povećan vertikalni stabilizator. Ispitivanje prototipa je izvršila opitna komisija Pomorskog vazduhoplovstva u Divuljama. Novi avion je odlično ocenjen pa je Komanda mornarice [[1938]]. godine naručila još 3 primerka koji su isporučeni tokom [[1939]]. Ovi avioni su dobili zvaničnu oznaku PVT-H (PVT hidroavion). Hidroavioni PVT-H su imali dinamičke komenzatore na kormilu visine i dva mitraljeza Darn od 7,7&nbsp;mm. == Operativno korišćenje == [[File:Rogozarski PVT-H1.JPG|thumb|Rogožarski PVT]] === Proizvodnja i poboljšanja aviona PVT === Komande VV je krajem [[1935]]. godine od fabrike Rogožarski naručila prvu seriju od 20 aviona PVT. Avioni prve serije su isporučeni [[1936]]. godine i imali su francuske motore Gnome-Rone 7Kfs1. Prvi primerci su otišli u Lovačku školu 6. Vazduhoplovnog puka u [[Zemun]]u zamenivši avione Gurdu-Leser. U toku [[1937]]. godine na avionima prve serije izvršena je modifikacija deflektora na motorima. Pošto je praksa potvrdila da su PVT odlični avioni, Komanda VV je 1937. godine naručila drugu seriju od 15 aviona ovog tipa. Ova serija je završena i isporučena tokom [[1938]]. godine. Od druge serije pa na dalje u avione PVT je ugrađivan domaći motor IAM K-7 od 420 KS proizveden u Industriji Avio Motora (IAM) u Rakovici po francuskoj licenci Gnome-Rone. Pored domaćeg motora u drugoj seriji je još modifikovano: na horizontalnim kormilima su postavljeni dinamički kompenzatori, a krilca su napravljena iz dva dela. Treća serija od 15 aviona je ušla u službu krajem juna [[1939]]. godine, bez tehničkih promena u odnosu na prethodnu seriju. Četvrta serija od 10 primeraka aviona je isporučena Vojnom vazduhoplovstvu krajem 1939. I početkom [[1940]]. godine. Avioni ove serije su dobili dva sinhronizovana mirtaljeza Darn 7,7&nbsp;mm u trupu aviona i foto mitraljez OPL. Pored ovoga motori ove serije su bili opremljeni novim karburatorima koji su omogućavali dugotrajan let na leđima. Jedan avion iz četvrte serije je modifikovan u obrušavajući bombarder koji je mogao da ponese jednu bombu od 100&nbsp;kg podvešanu ispod trupa. Na jedan drugi avion takođe iz četvrte serije ugrađen je NAKA prsten sa skupljačem gasova, radi testiranja i razmatranja mogućnosti ugradnje u narednoj seriji. Peta serija PVT aviona od 15 primeraka nije dovršena jer je prekinuta izbijanjem rata. Pet aviona iz ove serije bilo je predviđeno za obuku pilota bez spoljne vidljivosti. === Korišćenje aviona PVT === Avioni '''PVT''' su korišćeni od [[1936]]. Godine u Lovačkoj pilotskoj školi 6. Vazduhoplovnog puka za obuku pilota koji su već savladali osnovne akrobacije na avionu [[Fizir FP-2]]. Nekoliko nastavnika ove škole su [[1938]]. godine osnovali akrobatsku trojku koja je vrlo brzo postala poznata širom zemlje. Od [[1939]]. godine avioni '''PVT''' su korišćeni u trenažnim eskadrilama u [[Beograd]]u i [[Zagreb]]u a do kraja iste godine sve lovačke grupe su dobile 3 do 5 primeraka ovih aviona za održavanje trenaže u akrobacijama. U [[Pančevo|Pančevu]] je [[1940]]. godine otvorena škola letenja bez spoljne vidljivosti koja je bila opremljena sa pet modifikovanih aviona '''PVT''' za ovu namenu. === Korišćenje aviona PVT-H (hidroaviona) === Hidroavioni '''PVT-H''' su bili raspređeni u bazama Divulje i Boka i tamo leteli do Aprilskog rata. === Avioni PVT u Drugom svetskom ratu === [[Italijani]] su zaplenili dva aviona '''PVT-H''' ([[hidroavion]]a) a o njihovom korišćenju u [[Drugi svetski rat|Drugom svetskom ratu]] nema podataka. Od običnih '''PVT''' aviona Italijani su zaplenili 19 ispravnih i 4 rashodovana aviona na aerodromu [[Nikšić]] i koristili ih u toku rata protiv ustanika u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Albanija|Albaniji]]. [[Nemci]] su došli u posed 14 PVT i predali ih svojim saveznicima [[Hrvati]]ma (NDH), gde su službovali sve vreme rata. Šest ovih aviona koji su preživeli rat uključeni su u Ratno vazduhoplovstvo Jugoslovenske Armije (RV JA) i tu leteli do [[1947]]. godine. == Zemlje koje su koristile ovaj avion == {{Col-begin}}{{Col-break|width=50%}} * {{zastava|Jugoslavija|kingdom}}: * {{zastava|Hrvatska}} - NDH * {{zastava|Italija}} {{Col-end}} == Povezano == * [[Rogožarski R-100]] * [[Prva srpska fabrika aeroplana Živojin Rogožarski A. D.|Fabrika Aviona Rogožarski A. D.]] * [[Sima Milutinović (konstruktor aviona)]] == Literatura == {{refbegin|2}} * {{Cite book|ref=harv|title=Jane's All the World's Aircraft 1938|last=Grey|first=C.G.|year=1972|publisher=David & Charles|location=London|isbn=0-7153-5734-4}} * Gunston, Bill. ''World Encyclopedia of Aero Engines''. Cambridge, England. Patrick Stephens Limited, 1989. {{ISBN|1-85260-163-9}} * O. Petrović., Vojni aeroplani Kraljevine SHS/Jugoslavije (Deo II: 1931 – 1941.), Let 3/2004. Beograd, 2004. * A. Kolo.;Akrobatski avion PVT, Aerosvet, br.2 maj.1985. * V. Mikić; Zrakoplovstvo NDH 1941 - 1945, VIIVJ, Beograd, 2000. * {{Cite book|ref= harv|last=Janić|first=Čedomir|authorlink=Čedomir Janić|coauthors=Ognjan Petrović|title=Vek avijacije u Srbiji 1910—2010 225 značajnih letelica|year=2010|publisher=Aerokomunikacije|location=YU-Beograd|isbn=978-86-913973-0-2}} * {{Cite book|ref=harv|last=Janić|first=Čedomir|coauthors=Ognjan Petrović|title=The Century of Sport Aviation in Serbia|year=2011|publisher=Aerokomunikacije|language={{en}}|location=Beograd}} * {{Cite book|ref=harv|last=Nenadović|first=Miroslav|authorlink=Miroslav Nenadović|title=Eksperimentalna istraživanja u razvoju koncepcije letelica|year=1967|publisher=SANU (Posebna izdanja)- Spomenica knjiga 30|location=YU-Beograd|pages=167–189}} {{refend}} == Vanjske veze == * [http://www.goldenyears.ukf.net/ www.goldenyears.ukf.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120219070818/http://www.goldenyears.ukf.net/ |date=2012-02-19 }} * [http://wapedia.mobi/sr/Rogožarski_PVT wapedia.mobi Rogožarski PVT]{{Dead link|date=March 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://dragan.freeservers.com/industrija/history.htm Yugoslav Aviation Industry Pictorial History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091013141342/http://dragan.freeservers.com/industrija/history.htm |date=2009-10-13 }} * [http://ww2photo.mimerswell.com/air/yug/pvth.htm Rogozarski PVT-H] * [http://panzercentral.com/forum/viewtopic.php?f=102&t=17183&start=0 Rogozarski PVT] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201008025350/http://panzercentral.com/forum/viewtopic.php?f=102&t=17183&start=0 |date=2020-10-08 }} * [http://www.militarija.com/2011/05/avioni-koje-je-koristila-kraljevina-jugoslavija/ Airplane of YRAF]{{Dead link|date=October 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://jpspanzers.yuku.com/topic/9736 Rogozarski PVT] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120330191721/http://jpspanzers.yuku.com/topic/9736 |date=2012-03-30 }} * [http://crimso.msk.ru/Site/Crafts/Craft26726.htm Rogozarski PVT] {{Rogožarski}} {{Avioni Jugoslavije i Srbije}} [[Kategorija:Jugoslavenski školsko-borbeni avioni 1930-ih]] [[Kategorija:Jugoslavenski vojni avioni Drugog svjetskog rata]] [[Kategorija:Hidroavioni]] [[Kategorija:Rogožarski]] [[Kategorija:Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana]] [[Kategorija:Naoružanje Kraljevine Jugoslavije]] aa9amv2yp1filb0a376dnsjaj7lf2jf 42587700 42587648 2026-05-05T02:23:18Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana]] → [[Kategorija:Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]] 42587700 wikitext text/x-wiki {{vojni avion (SR) | ime =Rogožarski PVT i PVT-H <!-- | slika =Pvt.jpg | opis_slike = Rogožarski PVT | širina_slike = 290px --> | namena =Avion za prelaznu i borbenu obuku | posada = 2 (učenik + instruktor) | prvi_let = [[1934]] | početak_proizvodnje = [[1936]] | proizvođač = Rogožarski Beograd | dužina = 7,38 | razmah_krila = 11,20 | visina = 2,10 | površina_krila =22,10 | prazan = 965 | poletna = 1.310 | maksimalna_težina = | težina_naoružanja = | TMM = | TMMpot = | RM = | RMpot = | TEM = | TEMsnaga = | KEM = Gnôme-Rhône K7 (IAM K-7) | KEMsnaga = 309 kW(420 KS) | brzina = | brzina0 = 240 | radijus_kretanja = | dolet = 550 | plafon_leta = 7.000 | brzina_penjanja = }} '''PVT''' je jugoslovenski školski avion za prelaznu-lovčku obuku dvosedi, jednomotorni visokokrilac koji je proizvođen od [[1935]]. do [[1941]]. godine u jugoslovenskoj fabrici aviona [[Prva srpska fabrika aeroplana Živojin Rogožarski A. D.|Rogožarski]] iz Beograda == Projektovanje i razvoj == === Razvoj aviona PVT === Početkom 30. –tih godina Komanda VV je razmatrala mogućnost nabavke školskog aviona za prelaznu- lovačku obuku koji bi zamenio već zastarele Gurdu-Leser (proizvedenih u Zmaju [[1930]]. godine). Izbor je pao na francuski Moran-Solnije MS.230 što je izazvalo nezadovoljstvo grupe inženjera iz tehničke službe Komande VV. Zbog toga je početkom [[1933]]. godine osnovana konstruktorska grupa (inženjeri: Rudolf Fizir, [[Sima Milutinović (konstruktor aviona)|Sima Milutinović]], Ljubomir Ilić, Kosta Sivčev i Adem Biščević) koja je van radnog vremena uz saglasnost rukovodilaca projektovala prelazno školski lovački avion pod radnim nazivom „Prototip vazduhoplovno-tehnički“, skraćeno PVT. Komanda je na osnovu projekta potpisala ugovor sa firmom [[Prva srpska fabrika aeroplana Živojin Rogožarski A. D.|Rogožarski]] za izradu prototipa u martu [[1934]]. godine. Prototip je završen u rekordno kratkom vremenu a prvi probni let je obavio fabrički probni pilot poručnik Milan Bjelanović tokom leta 1934. god. Do avgusta je vršeno ispitivanje u opitnoj grupi i vršena fabrička doterivanja. == Tehnički opis == Avion je bio robusan visokokrilni jednokrilac (parasol) sa izvrsnim letačkim karakteristikama pogodan za akrobacije i mnogo bolji od francuskog MS.230. Avion je opremljen radijalnim, vazduhom hlađenim motorom sa sedam cilindara Gnome-Rone 7Kfs1 420 KS i drvenom dvokrakom elisom fiksnog koraka. Avion je imao duple komande a dva člana posade (pilot i instruktor letenja) su sedeli jedan iza drugog. Avion je namenjen vojnoj upotrebi tj. prelaznoj lovačkoj obuci vojnih pilota. Trup aviona, elipsastog poprečnog preseka je u celosti izrađen od drveta obložen šperom. Krila su sa zaobljenim krajevima, sa svake strane, krila su poduprta sa parom kosih čeličnih upornica koje su se oslanjale na trup aviona. Konsrtukcija krila je izvedena od drveta presvučena šperom. Stajni trap je bio fiksan bez osovine, potpuno napravljen od čeličnih cevi odlikovao se velikom čvrstoćom što je omogućavalo avionu sletanje na veoma neravne terene. === Razvoj aviona PVT-H (hidroaviona) === Komanda ratne mornarice je zatražila od Rogožarskog [[1936]]. godine da napravi hodro varijantu aviona PVT. [[Sima Milutinović (konstruktor aviona)|Inž. Sima Milutinović]] (tada tehnički direktor Rogožarskog) izvršio je potrebne proračune i utvrdio da će novi hidroavion biti uspešan prelazni hidroplan za akrobatsku obuku i trenažu. Tokom iste godine su jednom PVT-u iz druge serije ugrađeni uvozni EDO plovci, nova elisa i povećan vertikalni stabilizator. Ispitivanje prototipa je izvršila opitna komisija Pomorskog vazduhoplovstva u Divuljama. Novi avion je odlično ocenjen pa je Komanda mornarice [[1938]]. godine naručila još 3 primerka koji su isporučeni tokom [[1939]]. Ovi avioni su dobili zvaničnu oznaku PVT-H (PVT hidroavion). Hidroavioni PVT-H su imali dinamičke komenzatore na kormilu visine i dva mitraljeza Darn od 7,7&nbsp;mm. == Operativno korišćenje == [[File:Rogozarski PVT-H1.JPG|thumb|Rogožarski PVT]] === Proizvodnja i poboljšanja aviona PVT === Komande VV je krajem [[1935]]. godine od fabrike Rogožarski naručila prvu seriju od 20 aviona PVT. Avioni prve serije su isporučeni [[1936]]. godine i imali su francuske motore Gnome-Rone 7Kfs1. Prvi primerci su otišli u Lovačku školu 6. Vazduhoplovnog puka u [[Zemun]]u zamenivši avione Gurdu-Leser. U toku [[1937]]. godine na avionima prve serije izvršena je modifikacija deflektora na motorima. Pošto je praksa potvrdila da su PVT odlični avioni, Komanda VV je 1937. godine naručila drugu seriju od 15 aviona ovog tipa. Ova serija je završena i isporučena tokom [[1938]]. godine. Od druge serije pa na dalje u avione PVT je ugrađivan domaći motor IAM K-7 od 420 KS proizveden u Industriji Avio Motora (IAM) u Rakovici po francuskoj licenci Gnome-Rone. Pored domaćeg motora u drugoj seriji je još modifikovano: na horizontalnim kormilima su postavljeni dinamički kompenzatori, a krilca su napravljena iz dva dela. Treća serija od 15 aviona je ušla u službu krajem juna [[1939]]. godine, bez tehničkih promena u odnosu na prethodnu seriju. Četvrta serija od 10 primeraka aviona je isporučena Vojnom vazduhoplovstvu krajem 1939. I početkom [[1940]]. godine. Avioni ove serije su dobili dva sinhronizovana mirtaljeza Darn 7,7&nbsp;mm u trupu aviona i foto mitraljez OPL. Pored ovoga motori ove serije su bili opremljeni novim karburatorima koji su omogućavali dugotrajan let na leđima. Jedan avion iz četvrte serije je modifikovan u obrušavajući bombarder koji je mogao da ponese jednu bombu od 100&nbsp;kg podvešanu ispod trupa. Na jedan drugi avion takođe iz četvrte serije ugrađen je NAKA prsten sa skupljačem gasova, radi testiranja i razmatranja mogućnosti ugradnje u narednoj seriji. Peta serija PVT aviona od 15 primeraka nije dovršena jer je prekinuta izbijanjem rata. Pet aviona iz ove serije bilo je predviđeno za obuku pilota bez spoljne vidljivosti. === Korišćenje aviona PVT === Avioni '''PVT''' su korišćeni od [[1936]]. Godine u Lovačkoj pilotskoj školi 6. Vazduhoplovnog puka za obuku pilota koji su već savladali osnovne akrobacije na avionu [[Fizir FP-2]]. Nekoliko nastavnika ove škole su [[1938]]. godine osnovali akrobatsku trojku koja je vrlo brzo postala poznata širom zemlje. Od [[1939]]. godine avioni '''PVT''' su korišćeni u trenažnim eskadrilama u [[Beograd]]u i [[Zagreb]]u a do kraja iste godine sve lovačke grupe su dobile 3 do 5 primeraka ovih aviona za održavanje trenaže u akrobacijama. U [[Pančevo|Pančevu]] je [[1940]]. godine otvorena škola letenja bez spoljne vidljivosti koja je bila opremljena sa pet modifikovanih aviona '''PVT''' za ovu namenu. === Korišćenje aviona PVT-H (hidroaviona) === Hidroavioni '''PVT-H''' su bili raspređeni u bazama Divulje i Boka i tamo leteli do Aprilskog rata. === Avioni PVT u Drugom svetskom ratu === [[Italijani]] su zaplenili dva aviona '''PVT-H''' ([[hidroavion]]a) a o njihovom korišćenju u [[Drugi svetski rat|Drugom svetskom ratu]] nema podataka. Od običnih '''PVT''' aviona Italijani su zaplenili 19 ispravnih i 4 rashodovana aviona na aerodromu [[Nikšić]] i koristili ih u toku rata protiv ustanika u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Albanija|Albaniji]]. [[Nemci]] su došli u posed 14 PVT i predali ih svojim saveznicima [[Hrvati]]ma (NDH), gde su službovali sve vreme rata. Šest ovih aviona koji su preživeli rat uključeni su u Ratno vazduhoplovstvo Jugoslovenske Armije (RV JA) i tu leteli do [[1947]]. godine. == Zemlje koje su koristile ovaj avion == {{Col-begin}}{{Col-break|width=50%}} * {{zastava|Jugoslavija|kingdom}}: * {{zastava|Hrvatska}} - NDH * {{zastava|Italija}} {{Col-end}} == Povezano == * [[Rogožarski R-100]] * [[Prva srpska fabrika aeroplana Živojin Rogožarski A. D.|Fabrika Aviona Rogožarski A. D.]] * [[Sima Milutinović (konstruktor aviona)]] == Literatura == {{refbegin|2}} * {{Cite book|ref=harv|title=Jane's All the World's Aircraft 1938|last=Grey|first=C.G.|year=1972|publisher=David & Charles|location=London|isbn=0-7153-5734-4}} * Gunston, Bill. ''World Encyclopedia of Aero Engines''. Cambridge, England. Patrick Stephens Limited, 1989. {{ISBN|1-85260-163-9}} * O. Petrović., Vojni aeroplani Kraljevine SHS/Jugoslavije (Deo II: 1931 – 1941.), Let 3/2004. Beograd, 2004. * A. Kolo.;Akrobatski avion PVT, Aerosvet, br.2 maj.1985. * V. Mikić; Zrakoplovstvo NDH 1941 - 1945, VIIVJ, Beograd, 2000. * {{Cite book|ref= harv|last=Janić|first=Čedomir|authorlink=Čedomir Janić|coauthors=Ognjan Petrović|title=Vek avijacije u Srbiji 1910—2010 225 značajnih letelica|year=2010|publisher=Aerokomunikacije|location=YU-Beograd|isbn=978-86-913973-0-2}} * {{Cite book|ref=harv|last=Janić|first=Čedomir|coauthors=Ognjan Petrović|title=The Century of Sport Aviation in Serbia|year=2011|publisher=Aerokomunikacije|language={{en}}|location=Beograd}} * {{Cite book|ref=harv|last=Nenadović|first=Miroslav|authorlink=Miroslav Nenadović|title=Eksperimentalna istraživanja u razvoju koncepcije letelica|year=1967|publisher=SANU (Posebna izdanja)- Spomenica knjiga 30|location=YU-Beograd|pages=167–189}} {{refend}} == Vanjske veze == * [http://www.goldenyears.ukf.net/ www.goldenyears.ukf.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120219070818/http://www.goldenyears.ukf.net/ |date=2012-02-19 }} * [http://wapedia.mobi/sr/Rogožarski_PVT wapedia.mobi Rogožarski PVT]{{Dead link|date=March 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://dragan.freeservers.com/industrija/history.htm Yugoslav Aviation Industry Pictorial History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091013141342/http://dragan.freeservers.com/industrija/history.htm |date=2009-10-13 }} * [http://ww2photo.mimerswell.com/air/yug/pvth.htm Rogozarski PVT-H] * [http://panzercentral.com/forum/viewtopic.php?f=102&t=17183&start=0 Rogozarski PVT] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201008025350/http://panzercentral.com/forum/viewtopic.php?f=102&t=17183&start=0 |date=2020-10-08 }} * [http://www.militarija.com/2011/05/avioni-koje-je-koristila-kraljevina-jugoslavija/ Airplane of YRAF]{{Dead link|date=October 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://jpspanzers.yuku.com/topic/9736 Rogozarski PVT] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120330191721/http://jpspanzers.yuku.com/topic/9736 |date=2012-03-30 }} * [http://crimso.msk.ru/Site/Crafts/Craft26726.htm Rogozarski PVT] {{Rogožarski}} {{Avioni Jugoslavije i Srbije}} [[Kategorija:Jugoslavenski školsko-borbeni avioni 1930-ih]] [[Kategorija:Jugoslavenski vojni avioni Drugog svjetskog rata]] [[Kategorija:Hidroavioni]] [[Kategorija:Rogožarski]] [[Kategorija:Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]] [[Kategorija:Naoružanje Kraljevine Jugoslavije]] n1nyg89n3nntraefuimdf1u9cyh974w Rogožarski Brucoš 0 1857313 42587646 42289811 2026-05-05T00:35:55Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Jugoslavenska ratna avijacija]] → [[Kategorija:Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana]] 42587646 wikitext text/x-wiki {{vojni avion (SR) | ime = Rogožarski Brucoš | slika = Rogozarski Brucos NMS.JPG | opis_slike = Rogožarski Brucoš | širina_slike = | namena = školski avion za osnovnu obuku pilota | posada = 2 (učenik + instruktor) | prvi_let = 1940 | početak_proizvodnje = prototip | proizvođač = Rogožarski Beograd | dužina = 8,10 | razmah_krila = 10,00 | visina = 3,10 | površina_krila =16,00 | prazan = 615 | poletna = 872 | maksimalna_težina = | težina_naoružanja = | TMM = | TMMpot = | RM = | RMpot = | TEM = | TEMsnaga = | KEM = Džipsi Majdžor I 130KS | KEMsnaga = 96 | brzina = 185 | brzina0 = 210 | radijus_kretanja = | dolet = 840 | plafon_leta = 4.000 | brzina_penjanja = 150 }} '''Rogožarski Brucoš (NMS)''' je [[jugoslavija|jugoslovenski]] školski [[avion]] za osnovnu obuku [[pilot]]a, jednomotorni niskokrilac sa dva člana posade koji je proizveden [[1940]]. godine u jugoslovenskoj fabrici aviona [[Prva srpska fabrika aeroplana Živojin Rogožarski A. D.|Rogožarski]] iz [[Beograd]]a<ref>[http://www.vazduhoplovnetradicijesrbije.rs/index.php/istorija/105-r%D0%BEg%D0%BEz%D0%B0rs%D0%BAi-bruc%D0%BEsh Rogožarski Brucoš] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304035735/http://www.vazduhoplovnetradicijesrbije.rs/index.php/istorija/105-r%D0%BEg%D0%BEz%D0%B0rs%D0%BAi-bruc%D0%BEsh |date=2016-03-04 }}, Pristupljeno 28. 3. 2013.</ref>. [[Datoteka:Royal Military Museum Brussels 2007 217.JPG|thumb|Motor de Havilland Gipsy Major koji je bio ugrađen u avion „Brucoš“]] == Projektovanje i razvoj == U želji da zameni zastareli avion za obuku vojnih pilota, dvokrilac [[Fizir FN]], Komanda vazduhoplovstva vojske je sredinom 1936. godine raspisala konkurs za izbor novog tipa školskog aviona za osnovnu obuku pilota. Uslovi konkursa su bili da novi avion bude niskokrilac što je trebalo da obezbedi lakši prelaz na moderne niskokrilne lovce toga doba koji su se nalazili u naoružanju Jugoslovenskog vojnog vazduhoplovstva (Hariken, Meseršmit i IK-3). Fabrika Rogožarski je rešila da učestvuje na ovom konkursu pa je za tu priliku angažovala dva već poznata vazduhoplovna inženjera [[Miroslav Nenadović|Miroslava Nenadovića]] i [[Milenka Mitrovića – Spirtu]], koji su se odmah latili ovog zadatka. Izrada prototipa je počela iste godine a završena je maja meseca 1940. godine kada je napravljen i prvi probni let. Posle detaljnog fabričkog ispitivanja avion je predat opitnoj grupi na ispitivanje. Nakon ispitivanja u opitnoj grupi avion je prebačen u Prvu pilotsku školu u Pančevu a zatim u Drugu pilotsku školu u Kraljevu kako bi i instruktori letenja dali svoj sud o upotrebljivosti aviona Brucoš. <br /> === Tehnički opis === Avion Brucoš (ili NMS naziv prema inicijalima konstruktora) je slobodno noseći niskokrilac drvene konstrukcije. Krila su trapezestog oblika zaobljena na krajevima, obložena su šperom, imaju dve remenjače, a za trup su pričvrščena zavrtnjima. Repne površne su klasične izrade od drveta obložene šperpločama a kormila su takođe drvene konstrukcije obložena platnom. Trup je pravougaonog poprečnog preseka, kostur trupa se sastoji iz četiri uzdužnice učvršćene okvirima u celosti je izrađen od drveta, obložen šperom. Dva rezervoara za benzin se nalazio u krilima zapremine 160 litara. Stajni organ (trap) se sastoji od dve elastične noge sa mehaničkim amortizerima i vezane su za prednje ramenjače. Gume na stajnom organu su niskopritisne. Za motor je imao vazduhom hlađen šestocilindrični linijski motor sa visećim cilindrima engleske proizvodnje de Hevilendov Džipsi Mejdžor I snage 96&nbsp;kW (130KS) koji se u to vreme koristio za pogon aviona takvih ili sličnih namena širom sveta <ref>Janić, Čedomir. „Rogožarski „Brucoš“". Aeromagazin: str.. ISSN: 1450-6068.</ref>. == Operativno korišćenje == Avion '''Brucoš''' je proizveden u 1 primerku kao prototip u serijsku proizvodnju nije ušao jer je Komanda VV izabrala avion [[Aero-2]] na konkursu. Za vreme testiranja u pilotskoj školi u [[Kraljevo|Kraljevu]] [[20. jun]]a [[1940]]. godine pilot instruktor Vladimir Obad je posle normalnog prizemljenja zario levi točak aviona u meku zemlju i polomio krilo. Popravka aviona u fabrici je iskorišćena da se otklone nedostaci koji su uočeni u toku testiranja pa je avion ponovo osposobljen za letenje pre kaja oktobra iste godine. Istovremeno sa popravkom izvršena je i rekonstrukcija krila tako da su se krila mogla sklapati unazad (to je bio prvi jugoslovenski avion sa sklapajućim krilima)<ref>Janić, Čedomir; Ognjan Petrović (2010.). Vek avijacije u Srbiji 1910—2010 225 značajnih letelica (na ((sr))). YU-Beograd: Aerokomunikacije. {{ISBN|978-86-913973-0-2}}.</ref>. Nažalost Komisija komande je već dala mišljenje o testiranim avionima koje nije bilo povoljno za Brucoša. Fabrika Rogožarski je uložila prigovor na ovo mišljenje pa je formirana nova komisija koja je ponovo dodatno ispitala sve avione koji su učestvovali na konkursu. I druga komisija je proglasila avion Aero-2 za najbolji. Želeći ipak da plasira svoj avion, a sarađujući u to vreme mnogo sa Pomorskim vazduhoplovstvom fabrika [[Prva srpska fabrika aeroplana Živojin Rogožarski A. D.|Rogožarski]] je napravila projekt hidroverzije '''Brucoš'''a sa snažnijim motorom Valter Siks snage 140&nbsp;kW, i metalnim plovcima kanadske firme EDO. Ovaj avion je ponuđen Komandi mornarice kao hidroavion za osnovnu obuku. === Avion Brucoš u Drugom svetskom ratu === U trenutku početka Aprilskog rata avion '''Brucoš''' je bio u hangaru Opitne grupe na zemunskom aerodromu odakle je 10. aprila 1941. godine preleteo na ratni aerodrom u Velikim Radincima gde je bila dislocirana Prva lovačka brigada. Veruje se da je '''Brucoš''' tu spaljen sa ostalim avionima da ne bi pao neprijateljima u ruke. == Povezano == * [[Miroslav Nenadović]] * [[Fizir FN]] * [[Ikarus MM-2]] * [[Aero-2|Ikarus AERO-2B]] * [[Aero-2|Ikarus AERO-2 model. B, C i D]] * [[Prva srpska fabrika aeroplana Živojin Rogožarski A. D.|Fabrika Aviona Rogožarski A. D.]] == Reference == {{reflist}} == Literatura == * {{cite journal | last = Janić | first = Čedomir | authorlink = Čedomir Janić | coauthors = | date = | title = Rogožarski „Brucoš“ | journal = Aeromagazin | volume = | publisher = BB Soft | location = YU-Beograd | language = {{sr}} | id = ISSN: 1450-6068 |pages= | chapter = }} * {{cite journal | last = Petrović | first = Ognjan | coauthors = | date = 2004 | title = Vojni aeroplani Kraljevine SHS/Jugoslavije (Deo II: 1931 – 1941.) | journal = Let - Flight | volume = 3 | publisher = Muzej jugoslovenskog vazduhoplovstva | location = YU-Beograd | language = {{sr}} | id = ISSN 1450-684X |pages = | chapter = }} * {{Cite book |ref= harv|last=Janić| first = Čedomir | authorlink = Čedomir Janić| coauthors = Ognjan Petrović| title = Vek avijacije u Srbiji 1910—2010 225 značajnih letelica |year=2010| publisher = Aerokomunikacije| location = YU-Beograd | language = {{sr}}|isbn=978-86-913973-0-2|pages=| chapter =}} * {{Cite book |ref= harv|title= Jane's All the World's Aircraft 1938|last= Grey |first= C.G. |coauthors= |edition= |year=1972|publisher= David & Charles|location= London| isbn = 0-7153-5734-4}} * {{Cite book |ref= harv|title= World Encyclopaedia of Aero Engines|url= https://archive.org/details/worldencyclopaed0002guns|last=Gunston|first=Bill|edition=2| year=1989|volume= |publisher=Patrick Stephens Ltd |location=Wellingborough | isbn = 1-85260-163-9}} * Nenadović, Miroslav (1967.). Eksperimentalna istraživanja u razvoju koncepcije letelica. YU-Beograd: SANU (Posebna izdanja)- Spomenica knjiga 30. str.. pp.&nbsp;167–189. == Vanjske veze == * [http://www.goldenyears.ukf.net www.goldenyears.ukf.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120219070818/http://www.goldenyears.ukf.net/ |date=2012-02-19 }} * [http://www.airwar.ru/enc/other1/brucos.html www.airwar.ru] * [http://www.vazduhoplovnetradicijesrbije.rs/index.php/istorija/105-r%D0%BEg%D0%BEz%D0%B0rs%D0%BAi-bruc%D0%BEsh Rogožarski Brucoš] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304035735/http://www.vazduhoplovnetradicijesrbije.rs/index.php/istorija/105-r%D0%BEg%D0%BEz%D0%B0rs%D0%BAi-bruc%D0%BEsh |date=2016-03-04 }} {{Rogožarski}} {{Avioni Jugoslavije i Srbije}} [[Kategorija:Jugoslavenski školsko-borbeni avioni 1940-ih]] [[Kategorija:Jugoslavenski vojni avioni Drugog svjetskog rata]] [[Kategorija:Rogožarski]] [[Kategorija:Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana]] [[Kategorija:Naoružanje Kraljevine Jugoslavije]] jwcfd372i578szlc8el2l5d48rimetv 42587698 42587646 2026-05-05T02:23:11Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana]] → [[Kategorija:Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]] 42587698 wikitext text/x-wiki {{vojni avion (SR) | ime = Rogožarski Brucoš | slika = Rogozarski Brucos NMS.JPG | opis_slike = Rogožarski Brucoš | širina_slike = | namena = školski avion za osnovnu obuku pilota | posada = 2 (učenik + instruktor) | prvi_let = 1940 | početak_proizvodnje = prototip | proizvođač = Rogožarski Beograd | dužina = 8,10 | razmah_krila = 10,00 | visina = 3,10 | površina_krila =16,00 | prazan = 615 | poletna = 872 | maksimalna_težina = | težina_naoružanja = | TMM = | TMMpot = | RM = | RMpot = | TEM = | TEMsnaga = | KEM = Džipsi Majdžor I 130KS | KEMsnaga = 96 | brzina = 185 | brzina0 = 210 | radijus_kretanja = | dolet = 840 | plafon_leta = 4.000 | brzina_penjanja = 150 }} '''Rogožarski Brucoš (NMS)''' je [[jugoslavija|jugoslovenski]] školski [[avion]] za osnovnu obuku [[pilot]]a, jednomotorni niskokrilac sa dva člana posade koji je proizveden [[1940]]. godine u jugoslovenskoj fabrici aviona [[Prva srpska fabrika aeroplana Živojin Rogožarski A. D.|Rogožarski]] iz [[Beograd]]a<ref>[http://www.vazduhoplovnetradicijesrbije.rs/index.php/istorija/105-r%D0%BEg%D0%BEz%D0%B0rs%D0%BAi-bruc%D0%BEsh Rogožarski Brucoš] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304035735/http://www.vazduhoplovnetradicijesrbije.rs/index.php/istorija/105-r%D0%BEg%D0%BEz%D0%B0rs%D0%BAi-bruc%D0%BEsh |date=2016-03-04 }}, Pristupljeno 28. 3. 2013.</ref>. [[Datoteka:Royal Military Museum Brussels 2007 217.JPG|thumb|Motor de Havilland Gipsy Major koji je bio ugrađen u avion „Brucoš“]] == Projektovanje i razvoj == U želji da zameni zastareli avion za obuku vojnih pilota, dvokrilac [[Fizir FN]], Komanda vazduhoplovstva vojske je sredinom 1936. godine raspisala konkurs za izbor novog tipa školskog aviona za osnovnu obuku pilota. Uslovi konkursa su bili da novi avion bude niskokrilac što je trebalo da obezbedi lakši prelaz na moderne niskokrilne lovce toga doba koji su se nalazili u naoružanju Jugoslovenskog vojnog vazduhoplovstva (Hariken, Meseršmit i IK-3). Fabrika Rogožarski je rešila da učestvuje na ovom konkursu pa je za tu priliku angažovala dva već poznata vazduhoplovna inženjera [[Miroslav Nenadović|Miroslava Nenadovića]] i [[Milenka Mitrovića – Spirtu]], koji su se odmah latili ovog zadatka. Izrada prototipa je počela iste godine a završena je maja meseca 1940. godine kada je napravljen i prvi probni let. Posle detaljnog fabričkog ispitivanja avion je predat opitnoj grupi na ispitivanje. Nakon ispitivanja u opitnoj grupi avion je prebačen u Prvu pilotsku školu u Pančevu a zatim u Drugu pilotsku školu u Kraljevu kako bi i instruktori letenja dali svoj sud o upotrebljivosti aviona Brucoš. <br /> === Tehnički opis === Avion Brucoš (ili NMS naziv prema inicijalima konstruktora) je slobodno noseći niskokrilac drvene konstrukcije. Krila su trapezestog oblika zaobljena na krajevima, obložena su šperom, imaju dve remenjače, a za trup su pričvrščena zavrtnjima. Repne površne su klasične izrade od drveta obložene šperpločama a kormila su takođe drvene konstrukcije obložena platnom. Trup je pravougaonog poprečnog preseka, kostur trupa se sastoji iz četiri uzdužnice učvršćene okvirima u celosti je izrađen od drveta, obložen šperom. Dva rezervoara za benzin se nalazio u krilima zapremine 160 litara. Stajni organ (trap) se sastoji od dve elastične noge sa mehaničkim amortizerima i vezane su za prednje ramenjače. Gume na stajnom organu su niskopritisne. Za motor je imao vazduhom hlađen šestocilindrični linijski motor sa visećim cilindrima engleske proizvodnje de Hevilendov Džipsi Mejdžor I snage 96&nbsp;kW (130KS) koji se u to vreme koristio za pogon aviona takvih ili sličnih namena širom sveta <ref>Janić, Čedomir. „Rogožarski „Brucoš“". Aeromagazin: str.. ISSN: 1450-6068.</ref>. == Operativno korišćenje == Avion '''Brucoš''' je proizveden u 1 primerku kao prototip u serijsku proizvodnju nije ušao jer je Komanda VV izabrala avion [[Aero-2]] na konkursu. Za vreme testiranja u pilotskoj školi u [[Kraljevo|Kraljevu]] [[20. jun]]a [[1940]]. godine pilot instruktor Vladimir Obad je posle normalnog prizemljenja zario levi točak aviona u meku zemlju i polomio krilo. Popravka aviona u fabrici je iskorišćena da se otklone nedostaci koji su uočeni u toku testiranja pa je avion ponovo osposobljen za letenje pre kaja oktobra iste godine. Istovremeno sa popravkom izvršena je i rekonstrukcija krila tako da su se krila mogla sklapati unazad (to je bio prvi jugoslovenski avion sa sklapajućim krilima)<ref>Janić, Čedomir; Ognjan Petrović (2010.). Vek avijacije u Srbiji 1910—2010 225 značajnih letelica (na ((sr))). YU-Beograd: Aerokomunikacije. {{ISBN|978-86-913973-0-2}}.</ref>. Nažalost Komisija komande je već dala mišljenje o testiranim avionima koje nije bilo povoljno za Brucoša. Fabrika Rogožarski je uložila prigovor na ovo mišljenje pa je formirana nova komisija koja je ponovo dodatno ispitala sve avione koji su učestvovali na konkursu. I druga komisija je proglasila avion Aero-2 za najbolji. Želeći ipak da plasira svoj avion, a sarađujući u to vreme mnogo sa Pomorskim vazduhoplovstvom fabrika [[Prva srpska fabrika aeroplana Živojin Rogožarski A. D.|Rogožarski]] je napravila projekt hidroverzije '''Brucoš'''a sa snažnijim motorom Valter Siks snage 140&nbsp;kW, i metalnim plovcima kanadske firme EDO. Ovaj avion je ponuđen Komandi mornarice kao hidroavion za osnovnu obuku. === Avion Brucoš u Drugom svetskom ratu === U trenutku početka Aprilskog rata avion '''Brucoš''' je bio u hangaru Opitne grupe na zemunskom aerodromu odakle je 10. aprila 1941. godine preleteo na ratni aerodrom u Velikim Radincima gde je bila dislocirana Prva lovačka brigada. Veruje se da je '''Brucoš''' tu spaljen sa ostalim avionima da ne bi pao neprijateljima u ruke. == Povezano == * [[Miroslav Nenadović]] * [[Fizir FN]] * [[Ikarus MM-2]] * [[Aero-2|Ikarus AERO-2B]] * [[Aero-2|Ikarus AERO-2 model. B, C i D]] * [[Prva srpska fabrika aeroplana Živojin Rogožarski A. D.|Fabrika Aviona Rogožarski A. D.]] == Reference == {{reflist}} == Literatura == * {{cite journal | last = Janić | first = Čedomir | authorlink = Čedomir Janić | coauthors = | date = | title = Rogožarski „Brucoš“ | journal = Aeromagazin | volume = | publisher = BB Soft | location = YU-Beograd | language = {{sr}} | id = ISSN: 1450-6068 |pages= | chapter = }} * {{cite journal | last = Petrović | first = Ognjan | coauthors = | date = 2004 | title = Vojni aeroplani Kraljevine SHS/Jugoslavije (Deo II: 1931 – 1941.) | journal = Let - Flight | volume = 3 | publisher = Muzej jugoslovenskog vazduhoplovstva | location = YU-Beograd | language = {{sr}} | id = ISSN 1450-684X |pages = | chapter = }} * {{Cite book |ref= harv|last=Janić| first = Čedomir | authorlink = Čedomir Janić| coauthors = Ognjan Petrović| title = Vek avijacije u Srbiji 1910—2010 225 značajnih letelica |year=2010| publisher = Aerokomunikacije| location = YU-Beograd | language = {{sr}}|isbn=978-86-913973-0-2|pages=| chapter =}} * {{Cite book |ref= harv|title= Jane's All the World's Aircraft 1938|last= Grey |first= C.G. |coauthors= |edition= |year=1972|publisher= David & Charles|location= London| isbn = 0-7153-5734-4}} * {{Cite book |ref= harv|title= World Encyclopaedia of Aero Engines|url= https://archive.org/details/worldencyclopaed0002guns|last=Gunston|first=Bill|edition=2| year=1989|volume= |publisher=Patrick Stephens Ltd |location=Wellingborough | isbn = 1-85260-163-9}} * Nenadović, Miroslav (1967.). Eksperimentalna istraživanja u razvoju koncepcije letelica. YU-Beograd: SANU (Posebna izdanja)- Spomenica knjiga 30. str.. pp.&nbsp;167–189. == Vanjske veze == * [http://www.goldenyears.ukf.net www.goldenyears.ukf.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120219070818/http://www.goldenyears.ukf.net/ |date=2012-02-19 }} * [http://www.airwar.ru/enc/other1/brucos.html www.airwar.ru] * [http://www.vazduhoplovnetradicijesrbije.rs/index.php/istorija/105-r%D0%BEg%D0%BEz%D0%B0rs%D0%BAi-bruc%D0%BEsh Rogožarski Brucoš] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304035735/http://www.vazduhoplovnetradicijesrbije.rs/index.php/istorija/105-r%D0%BEg%D0%BEz%D0%B0rs%D0%BAi-bruc%D0%BEsh |date=2016-03-04 }} {{Rogožarski}} {{Avioni Jugoslavije i Srbije}} [[Kategorija:Jugoslavenski školsko-borbeni avioni 1940-ih]] [[Kategorija:Jugoslavenski vojni avioni Drugog svjetskog rata]] [[Kategorija:Rogožarski]] [[Kategorija:Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]] [[Kategorija:Naoružanje Kraljevine Jugoslavije]] 3dhbznds4oexl824ji2e3sb92i6uwnc Ikarus IK-1 0 1857524 42587643 41409216 2026-05-05T00:35:46Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Jugoslavenska ratna avijacija]] → [[Kategorija:Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana]] 42587643 wikitext text/x-wiki '''IK-1''' je bio prvi [[prototip]] aviona [[Ikarus IK-2|IK-2]], poznat i pod oznakom IK-L1. Konstruktori su bili [[Ljubomir Ilić]] i [[Kosta Sivčev]], a napravila ga je zemunska fabrika aviona Ikarus. Prototip je imao prvi let 22.04.1933. godine. *TT karakteristike aviona '''IKARUS IK-L1''' *Motor = HS 12 YCrs 860 KS (Hispano Suiza) '''Dimenzije''' *Raspon krila=11,40 m *Dužina trupa=7,88 m *Visina=3,84 m *Površina krila=18,00 m2 '''Težine''' *Težina praznog=1440 kg *Težina na poletanju=1650 kg *Gorivo=150-200 lit *Ulje=20 kg Avion je uništen tokom probnog leta jer mu je popucao šav na krilu aviona (imao je platnenu oblogu krila) na sreću probni pilot L.Bajdak je preživeo udes. Nakon ovoga se pristupilo izradi drugog prototipa sa metalnom oblogom krila, koji je dobio oznaku IK-02, a serijski avioni ovog tipa nosili su oznaku IK-2. {{klica-avion}} == Literatura == * Encyclopedia of World Aircraft, Prospero Books, {{ISBN|1-894102-24-X}} * Nenad Miklušev, Ikarus IK-2 - Kraljevska priča, http://www.drugisvetski.com/ik_2.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140413145811/http://www.drugisvetski.com/ik_2.html |date=2014-04-13 }} * http://www.vazduhoplovnetradicijesrbije.rs/index.php/biografije/2-kosta-sivcev {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220122221811/http://www.vazduhoplovnetradicijesrbije.rs/index.php/biografije/2-kosta-sivcev |date=2022-01-22 }} [[Kategorija:Ikarus]] [[Kategorija:Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana]] tkwgbogbm6wyg4l70ivqhjw7x8ildkd 42587695 42587643 2026-05-05T02:23:01Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana]] → [[Kategorija:Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]] 42587695 wikitext text/x-wiki '''IK-1''' je bio prvi [[prototip]] aviona [[Ikarus IK-2|IK-2]], poznat i pod oznakom IK-L1. Konstruktori su bili [[Ljubomir Ilić]] i [[Kosta Sivčev]], a napravila ga je zemunska fabrika aviona Ikarus. Prototip je imao prvi let 22.04.1933. godine. *TT karakteristike aviona '''IKARUS IK-L1''' *Motor = HS 12 YCrs 860 KS (Hispano Suiza) '''Dimenzije''' *Raspon krila=11,40 m *Dužina trupa=7,88 m *Visina=3,84 m *Površina krila=18,00 m2 '''Težine''' *Težina praznog=1440 kg *Težina na poletanju=1650 kg *Gorivo=150-200 lit *Ulje=20 kg Avion je uništen tokom probnog leta jer mu je popucao šav na krilu aviona (imao je platnenu oblogu krila) na sreću probni pilot L.Bajdak je preživeo udes. Nakon ovoga se pristupilo izradi drugog prototipa sa metalnom oblogom krila, koji je dobio oznaku IK-02, a serijski avioni ovog tipa nosili su oznaku IK-2. {{klica-avion}} == Literatura == * Encyclopedia of World Aircraft, Prospero Books, {{ISBN|1-894102-24-X}} * Nenad Miklušev, Ikarus IK-2 - Kraljevska priča, http://www.drugisvetski.com/ik_2.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140413145811/http://www.drugisvetski.com/ik_2.html |date=2014-04-13 }} * http://www.vazduhoplovnetradicijesrbije.rs/index.php/biografije/2-kosta-sivcev {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220122221811/http://www.vazduhoplovnetradicijesrbije.rs/index.php/biografije/2-kosta-sivcev |date=2022-01-22 }} [[Kategorija:Ikarus]] [[Kategorija:Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]] bwrmg0iq8mtabn8ebgydttnr7bvx2p4 Ikarus IK-2 0 1857542 42587644 42559623 2026-05-05T00:35:52Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Jugoslavenska ratna avijacija]] → [[Kategorija:Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana]] 42587644 wikitext text/x-wiki {{vojni avion (SR) | ime = Ikarus IK-2 <!-- | slika = Ikarus IK-2.jpg | opis_slike = Ikarus IK-2, br. 2110, u 6. lovačkom puku na Vazdušnom pristaništu „Beograd“ kod [[Bežanijska kosa|Bežanijske kose]]. Elise su mu ofarbane u crnoj boji zbog čega je poneo nadimak „crna dvojka“. Fotografiju načinio Šime Oštrić. | širina_slike = 290px --> | namena = lovački avion | posada = 1 član (pilot) | prvi_let = [[22. april]] [[1935]]. | početak_proizvodnje = | proizvođač = [[Fabrika aero i hidroplana Ikarus A. D.]] | dužina = 7,88 | razmah_krila = 11,4 | visina = 3,84 | površina_krila = 18,00 | prazan = 1502 | poletna = | maksimalna_težina = 1857 | težina_naoružanja = | TMM = | TMMpot = | RM = | RMpot = | TEM = | TEMsnaga = | KEM = 1 × Hispano-Suiza 12Ycrs | KEMsnaga = 860 [[Konjska snaga|KS]], 640 | brzina = 435 | brzina0 = | radijus_kretanja = | dolet = 700 | plafon_leta = 12000 | brzina_penjanja = }} [[Datoteka:Hs12 Ydrs.jpg|thumb|Motor Hispano-Suiza 12Ycrs ugrađen na avion Ikarus IK-2]] '''Ikarus IK-2''' je [[Kraljevina Jugoslavija|jugoslovenski]] [[lovački avion]] koji je konstruisan u prelaznom periodu između dvokrilaca sa neuvlačivim stajnim trapom i jednokrilaca sa uvlačivim. IK-2 je imao visoko postavljena [[Pulavski-krilo|pulavski-krila]] sa upornicama i sa klasičnim, neuvlačivim stajnim organima, sa repnim točkom. Naoružanje i pokretljivost aviona su bili dobri, ali je u vrijeme [[Aprilski rat|Aprilskog rata]] [[1941]]. avion već bio zastario i zaostajao u brzini, što ga je činilo inferiornijim u borbi sa savremenijim [[lovački avion|lovcima]] kao što je [[Nemačka|nemački]] [[Meseršmit Bf 109|Me-109]]. Konstruktori lovca IK-2 su međutim bili svjesni brzih promjena u svijetu vazduhoplovne nauke i tehnologije 30-ih godina [[20. vek|20. vijeka]] i shodno tome su počeli da razvijaju [[Rogožarski IK-3|IK-3]], čiji je [[prototip]] poletio i prije nego je IK-2 ušao u naoružanje Jugoslovenskog kraljevskog vazduhoplovstva - [[Jugoslovensko kraljevsko ratno vazduhoplovstvo|JKRV]]. == Razvoj == IK-2 je nastao kao projekat inženjera [[Ljubomir Ilić|Ljubomira Ilića]], [[Kosta Sivčev|Koste Sivčeva]] i [[Slobodan Zrnić|Slobodana Zrnića]]. Prvi put je poletio [[22. april]]a [[1935]]. kao prototip. Prvi prototip IK-L1 bio je spreman za ispitivanje 1935. godine. Avion je bio opremljen jednim linijskim motorom Hispano Suiza 12Ycrs ({{jez-eng|Hispano Suiza}}), snage 860 [[Konjska snaga|KS]], 640&nbsp;kW, a naoružan je bio sa topom Hispano Suiza HS-404 [[kalibar|kalibra]] 20&nbsp;mm sa 60 granata ugrađenim ispod motora i sa 2 mitraljeza 7,92&nbsp;mm, Darne ({{jez-fra|Darne}}), ugrađena sa svake strane motora po jedan. Konstrukcija je bila slična poljskom [[PZL P.8]] s kojim dijeli prelomljeno, takozvano ''Galebovo krilo'', dajući [[pilot]]u odličan pogled. [[Krilo|Krila]] su sa svake strane bila ojačana sa po dvije upornice. Fiksni stajni trap (s repnim točkom) izvučen je izvan upornica. Otvorena [[pilotska kabina]] bila je smještena iza krila. Repne površine (horizontalni stabilizator) je takođe bio odozdo ojačan s upornicom sa svake strane repnog dijela trupa, a s gornje strane pričvršćen je s dvije sajle za vertikalni stabilizator. Korak trokrake [[elisa|elise]] podešava se ručno, na zemlji prije leta, prema vrsti zadatka u planiranom letu. Zagovornik dvokrilca, kapetan Leonid Bajdak je ispitivao IK-1 u letu. Tokom ispitivanja, u toku trećeg leta, avion u poniranju izgubio mogućnost upravljanja, pa je pretrpeo težak udes. Pilot Bajdak je preživio udes i dao je ocenu da avion IK-1 nije pogodan za lovački avion. Istraga udesa je pokazala da je problem nastao kao posledica lošeg kvaliteta šivenja jednog šava na platnu oplate krila s kojom je [[krilo]] bilo prevučeno, pa je doneta odluka o nastavku ispitivanja u letu s drugim prototipom, IK-2. Takođe je utvrđeno da je Bajdak prekoračio predviđeno opterećenje u manevru za prvi prototip, ali je zbog povećanja pouzdanosti struktura ojačana. Drugi prototip je imao metalnu oplatu, a za let je bio spreman u junu [[1936]]. godine. Novi probni pilot, Dobnikar izvršio je preliminarne ispitne letove, uključujući i simultanu borbu protiv dvokrilca [[Hoker fjuri]]a na kojem je letio kapetan Bajdak. IK-2 je pokazao bolje borbene karakteristike i sa time je ohrabrio mlade konstruktore aviona. == Operativna upotreba == Na temelju rezultata preliminarnih ispitivanja, [[Jugoslovensko kraljevsko ratno vazduhoplovstvo|Ratno vazduhoplovstvo Kraljevine Jugoslavije]] je odobrilo proizvodnju 12 [[Lovački avion|lovaca]] IK-2, koji su isporučeni Jugoslovenskom Kraljevskom Vazduhoplovstvu 1939. godine. === IK-2 u Aprilskom ratu 1941. godine === {{glavni članak|Jugoslovensko kraljevsko ratno vazduhoplovstvo u Aprilskom ratu|Borbena dejstva Četvrtog lovačkog puka}} IK-2 lovci su bili u sastavu 107. eskadrile 4. lovačkog puka u toku Aprilskog rata 1941. godine, stacionirani na aerodromu [[Aleksandrovac (Laktaši)|Bosanski Aleksandrovac]] u sjeverozapadnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni]]. Uz osam Ikarusa IK-2 avijaciju su sačinjavali i 18 [[Hoker hariken]]a. Na dan [[7. april]]a [[1941]], 5 IK-2 lovaca zajedno sa 5 Hoker harikena je učestvovalo u borbi protiv mnogobrojnih (27) njemačkih lovaca blizu aerodroma Rovine, nedaleko od [[Banja Luka|Banja Luke]]. Nekoliko IK-2 je oboreno u ovom sukobu i nadalje su korišteni u napadima na njemačke kopnene jedinice. IK-2 lovci koji su pali u njemačke ruke su predati vazduhoplovstvu „[[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]“ koje ih je koristilo tokom daljeg rata protiv [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizana]], [[četnici|četnika]] i [[civili|civilnog stanovništva]]. == Performanse == * Maksimalna brzina: 435&nbsp;km/h na visini od 5000 m. * Brzina krstarenja: 250&nbsp;km/h * Maksimalna visina leta (plafon): 12000 m * Dolet: 700&nbsp;km == Povezano == * [[Rogožarski IK-3]] * [[Fabrika aero i hidroplana Ikarus A. D.]] == Literatura == {{refbegin|2}} * "The Encyclopedia of World Aircraft" - Prospero Books, {{ISBN|1-894102-24-X}} * {{Cite book |ref= harv|last=Janić| first = Čedomir | authorlink = Čedomir Janić| coauthors = Petrović, Ognjan;| title = Vek avijacije u Srbiji 1910—2010, 225 značajnih letelica |year=2010| publisher = Aerokomunikacije| location = Beograd | language = {{sr}}|isbn=978-86-913973-0-2}} {{refend}} == Vanjske veze == *[http://www.drugisvetski.com/ik_2.html ''„Ikarus IK-2 – kraljevska priča“''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140413145811/http://www.drugisvetski.com/ik_2.html |date=2014-04-13 }}, autor: Nenad Miklušev, magazin „Maketar plus“, mart 2013. * http://www.simviation.com/fsdcbainik2.htm ;Maketarstvo *[http://hyperscale.com/2007/features/ikarusik2md_1.htm ''„Ikarus IK-2“''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140503054159/http://hyperscale.com/2007/features/ikarusik2md_1.htm |date=2014-05-03 }}, Czech Master Resin's 1/72 scale by Mark Davies. {{Avioni Ikarus}} {{Avioni Jugoslavije i Srbije}} [[Kategorija:Jugoslavenski lovački avioni 1930-ih]] [[Kategorija:Jugoslavenski lovački avioni Drugog svjetskog rata]] [[Kategorija:Ikarus]] [[Kategorija:Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana]] [[Kategorija:Naoružanje Kraljevine Jugoslavije]] n15l0tknlnqatr5chg2efdkjj62apby 42587696 42587644 2026-05-05T02:23:04Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana]] → [[Kategorija:Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]] 42587696 wikitext text/x-wiki {{vojni avion (SR) | ime = Ikarus IK-2 <!-- | slika = Ikarus IK-2.jpg | opis_slike = Ikarus IK-2, br. 2110, u 6. lovačkom puku na Vazdušnom pristaništu „Beograd“ kod [[Bežanijska kosa|Bežanijske kose]]. Elise su mu ofarbane u crnoj boji zbog čega je poneo nadimak „crna dvojka“. Fotografiju načinio Šime Oštrić. | širina_slike = 290px --> | namena = lovački avion | posada = 1 član (pilot) | prvi_let = [[22. april]] [[1935]]. | početak_proizvodnje = | proizvođač = [[Fabrika aero i hidroplana Ikarus A. D.]] | dužina = 7,88 | razmah_krila = 11,4 | visina = 3,84 | površina_krila = 18,00 | prazan = 1502 | poletna = | maksimalna_težina = 1857 | težina_naoružanja = | TMM = | TMMpot = | RM = | RMpot = | TEM = | TEMsnaga = | KEM = 1 × Hispano-Suiza 12Ycrs | KEMsnaga = 860 [[Konjska snaga|KS]], 640 | brzina = 435 | brzina0 = | radijus_kretanja = | dolet = 700 | plafon_leta = 12000 | brzina_penjanja = }} [[Datoteka:Hs12 Ydrs.jpg|thumb|Motor Hispano-Suiza 12Ycrs ugrađen na avion Ikarus IK-2]] '''Ikarus IK-2''' je [[Kraljevina Jugoslavija|jugoslovenski]] [[lovački avion]] koji je konstruisan u prelaznom periodu između dvokrilaca sa neuvlačivim stajnim trapom i jednokrilaca sa uvlačivim. IK-2 je imao visoko postavljena [[Pulavski-krilo|pulavski-krila]] sa upornicama i sa klasičnim, neuvlačivim stajnim organima, sa repnim točkom. Naoružanje i pokretljivost aviona su bili dobri, ali je u vrijeme [[Aprilski rat|Aprilskog rata]] [[1941]]. avion već bio zastario i zaostajao u brzini, što ga je činilo inferiornijim u borbi sa savremenijim [[lovački avion|lovcima]] kao što je [[Nemačka|nemački]] [[Meseršmit Bf 109|Me-109]]. Konstruktori lovca IK-2 su međutim bili svjesni brzih promjena u svijetu vazduhoplovne nauke i tehnologije 30-ih godina [[20. vek|20. vijeka]] i shodno tome su počeli da razvijaju [[Rogožarski IK-3|IK-3]], čiji je [[prototip]] poletio i prije nego je IK-2 ušao u naoružanje Jugoslovenskog kraljevskog vazduhoplovstva - [[Jugoslovensko kraljevsko ratno vazduhoplovstvo|JKRV]]. == Razvoj == IK-2 je nastao kao projekat inženjera [[Ljubomir Ilić|Ljubomira Ilića]], [[Kosta Sivčev|Koste Sivčeva]] i [[Slobodan Zrnić|Slobodana Zrnića]]. Prvi put je poletio [[22. april]]a [[1935]]. kao prototip. Prvi prototip IK-L1 bio je spreman za ispitivanje 1935. godine. Avion je bio opremljen jednim linijskim motorom Hispano Suiza 12Ycrs ({{jez-eng|Hispano Suiza}}), snage 860 [[Konjska snaga|KS]], 640&nbsp;kW, a naoružan je bio sa topom Hispano Suiza HS-404 [[kalibar|kalibra]] 20&nbsp;mm sa 60 granata ugrađenim ispod motora i sa 2 mitraljeza 7,92&nbsp;mm, Darne ({{jez-fra|Darne}}), ugrađena sa svake strane motora po jedan. Konstrukcija je bila slična poljskom [[PZL P.8]] s kojim dijeli prelomljeno, takozvano ''Galebovo krilo'', dajući [[pilot]]u odličan pogled. [[Krilo|Krila]] su sa svake strane bila ojačana sa po dvije upornice. Fiksni stajni trap (s repnim točkom) izvučen je izvan upornica. Otvorena [[pilotska kabina]] bila je smještena iza krila. Repne površine (horizontalni stabilizator) je takođe bio odozdo ojačan s upornicom sa svake strane repnog dijela trupa, a s gornje strane pričvršćen je s dvije sajle za vertikalni stabilizator. Korak trokrake [[elisa|elise]] podešava se ručno, na zemlji prije leta, prema vrsti zadatka u planiranom letu. Zagovornik dvokrilca, kapetan Leonid Bajdak je ispitivao IK-1 u letu. Tokom ispitivanja, u toku trećeg leta, avion u poniranju izgubio mogućnost upravljanja, pa je pretrpeo težak udes. Pilot Bajdak je preživio udes i dao je ocenu da avion IK-1 nije pogodan za lovački avion. Istraga udesa je pokazala da je problem nastao kao posledica lošeg kvaliteta šivenja jednog šava na platnu oplate krila s kojom je [[krilo]] bilo prevučeno, pa je doneta odluka o nastavku ispitivanja u letu s drugim prototipom, IK-2. Takođe je utvrđeno da je Bajdak prekoračio predviđeno opterećenje u manevru za prvi prototip, ali je zbog povećanja pouzdanosti struktura ojačana. Drugi prototip je imao metalnu oplatu, a za let je bio spreman u junu [[1936]]. godine. Novi probni pilot, Dobnikar izvršio je preliminarne ispitne letove, uključujući i simultanu borbu protiv dvokrilca [[Hoker fjuri]]a na kojem je letio kapetan Bajdak. IK-2 je pokazao bolje borbene karakteristike i sa time je ohrabrio mlade konstruktore aviona. == Operativna upotreba == Na temelju rezultata preliminarnih ispitivanja, [[Jugoslovensko kraljevsko ratno vazduhoplovstvo|Ratno vazduhoplovstvo Kraljevine Jugoslavije]] je odobrilo proizvodnju 12 [[Lovački avion|lovaca]] IK-2, koji su isporučeni Jugoslovenskom Kraljevskom Vazduhoplovstvu 1939. godine. === IK-2 u Aprilskom ratu 1941. godine === {{glavni članak|Jugoslovensko kraljevsko ratno vazduhoplovstvo u Aprilskom ratu|Borbena dejstva Četvrtog lovačkog puka}} IK-2 lovci su bili u sastavu 107. eskadrile 4. lovačkog puka u toku Aprilskog rata 1941. godine, stacionirani na aerodromu [[Aleksandrovac (Laktaši)|Bosanski Aleksandrovac]] u sjeverozapadnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni]]. Uz osam Ikarusa IK-2 avijaciju su sačinjavali i 18 [[Hoker hariken]]a. Na dan [[7. april]]a [[1941]], 5 IK-2 lovaca zajedno sa 5 Hoker harikena je učestvovalo u borbi protiv mnogobrojnih (27) njemačkih lovaca blizu aerodroma Rovine, nedaleko od [[Banja Luka|Banja Luke]]. Nekoliko IK-2 je oboreno u ovom sukobu i nadalje su korišteni u napadima na njemačke kopnene jedinice. IK-2 lovci koji su pali u njemačke ruke su predati vazduhoplovstvu „[[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]“ koje ih je koristilo tokom daljeg rata protiv [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizana]], [[četnici|četnika]] i [[civili|civilnog stanovništva]]. == Performanse == * Maksimalna brzina: 435&nbsp;km/h na visini od 5000 m. * Brzina krstarenja: 250&nbsp;km/h * Maksimalna visina leta (plafon): 12000 m * Dolet: 700&nbsp;km == Povezano == * [[Rogožarski IK-3]] * [[Fabrika aero i hidroplana Ikarus A. D.]] == Literatura == {{refbegin|2}} * "The Encyclopedia of World Aircraft" - Prospero Books, {{ISBN|1-894102-24-X}} * {{Cite book |ref= harv|last=Janić| first = Čedomir | authorlink = Čedomir Janić| coauthors = Petrović, Ognjan;| title = Vek avijacije u Srbiji 1910—2010, 225 značajnih letelica |year=2010| publisher = Aerokomunikacije| location = Beograd | language = {{sr}}|isbn=978-86-913973-0-2}} {{refend}} == Vanjske veze == *[http://www.drugisvetski.com/ik_2.html ''„Ikarus IK-2 – kraljevska priča“''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140413145811/http://www.drugisvetski.com/ik_2.html |date=2014-04-13 }}, autor: Nenad Miklušev, magazin „Maketar plus“, mart 2013. * http://www.simviation.com/fsdcbainik2.htm ;Maketarstvo *[http://hyperscale.com/2007/features/ikarusik2md_1.htm ''„Ikarus IK-2“''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140503054159/http://hyperscale.com/2007/features/ikarusik2md_1.htm |date=2014-05-03 }}, Czech Master Resin's 1/72 scale by Mark Davies. {{Avioni Ikarus}} {{Avioni Jugoslavije i Srbije}} [[Kategorija:Jugoslavenski lovački avioni 1930-ih]] [[Kategorija:Jugoslavenski lovački avioni Drugog svjetskog rata]] [[Kategorija:Ikarus]] [[Kategorija:Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]] [[Kategorija:Naoružanje Kraljevine Jugoslavije]] 1fm87f66t05tf0tsgc017yf7mg5k8wj Rogožarski IK-3 0 1857582 42587647 42464035 2026-05-05T00:35:59Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Jugoslavenska ratna avijacija]] → [[Kategorija:Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana]] 42587647 wikitext text/x-wiki {{vojni avion (SR) | ime = Rogožarski IK-3 | slika = IK3.JPG | opis_slike = Rogožarski IK-3 | širina_slike = 290px | namena = Lovački avion. | posada = 1 član (pilot) | prvi_let = [[14. april]] [[1938]]. | početak_proizvodnje = mart [[1940]]. | proizvođač = [[Prva srpska fabrika aeroplana Živojin Rogožarski A. D.|Rogožarski A. D.]] | dužina = 8,0 | razmah_krila = 10,3 | visina = 3,25 | površina_krila = 16,50 | prazan = 2068 | poletna = 2630 | maksimalna_težina = | težina_naoružanja = | TMM = | TMMpot = | RM = | RMpot = | TEM = | TEMsnaga = | KEM = 1 × Hispano-Suiza 12Y-29crs | KEMsnaga = 920 [[Konjska snaga|KS]], 686 | brzina = 527 | brzina0 = | radijus_kretanja = | dolet = 600 | plafon_leta = 12000 | brzina_penjanja = }} '''Rogožarski IK-3''' je bio [[Kraljevina Jugoslavija|jugoslovenski]] niskokrilni lovački [[avion]] jednosed, koji je konstruisan od strane projektanskog tima inžinjera [[Ljubomir Ilić|Ljubomira Ilića]], [[Kosta Sivčev|Koste Sivčeva]] i [[Slobodan Zrnić|Slobodana Zrnića]] [[1936]]. Prvi prototip aviona je izrađen [[1938]]. a serijska proizvodnja je otpočela [[1940]]. u fabrici aviona [[Prva srpska fabrika aeroplana Živojin Rogožarski A. D.|Rogožarski A. D.]] Tokom [[Aprilski rat|Aprilskog rata]] učestvovalo samo šest aviona ovog tipa. Uprkos tome IK-3 se pokazao kao ravnopravni protivnik u sukobu sa nemačkim [[Meseršmit Bf 109|Meseršmitima]]. == Projekat == [[Datoteka:Rogozarski IK-3.jpg|mini|desno|240p|Prototip aviona IK-3 sa oznakama [[JKRV]].]] [[Datoteka:Hs12 Ydrs.jpg|mini|desno|240p|Motor aviona IK-3 Hispano Suiza 12Y-29]] Lovački avion IK-3 nastao je tokom tridesetih godina [[20. vek]]a kao rezultat privatnog poduhvata inženjera [[Ljubomir Ilić|Ljubomira Ilića]], [[Kosta Sivčev|Koste Sivčeva]] i [[Slobodan Zrnić|Slobodana Zrnića]], koji se timu priključio u fazi izrade statičkih proračuna i projektovanja strukture. Projektna dokumentacija IK-3 je predata na usvajanje Komandi vazduhoplovstva polovinom [[1936]]. godine, ali je zbog nepoverenja u domaće konstruktore ugovor za izradu [[prototip]]a potpisan tek u martu [[1937]]. Izrada prototipa poverena je fabrici aviona [[Prva srpska fabrika aeroplana Živojin Rogožarski A. D.|Rogožarski]], koja je imala velikog iskustva u izgradnji aviona drvene konstrukcije što je omogućavalo kvalitetnu izradu krila i stabilizatora IK-3 koji su izrađivani od lepenke. == Prototip == Prvi prototip aviona IK-3 je poleteo [[14. april]]a [[1938]]. godine, a njime je upravljao iskusni pilot iz Opitne grupe kapetan Nikola Bjelanović. Bio je opremljen motorom na vodeno hlađenje Hispano Suiza 12Y-29, snage 686&nbsp;kW (920 [[Konjska snaga|KS]]) i bio je naoružan sa jednim topom kalibra 20&nbsp;mm, koji je dejstvovao kroz glavčinu [[elisa|elise]], i sa dva mitraljeza FN-Brauning 7,92&nbsp;mm iznad poklopca motora. Rešetkasti trup je bio napravljen od čeličnih cevi pokrivenih [[Furnir|šper-pločom]] i platnom, dok je struktura [[Krilo|krila]] bila drvena, pokrivena šper-pločom, zakrilca su bila takođe metalna rešetka pokrivena sa platnom, a stajni organi uvlačeći. Avion je predstavljao kombinaciju karakteristika britanskog [[Hoker hariken]]a i nemačkog [[Meseršmit Bf 109|Meseršmita Me-109]], ali je po svojim performansama i spoljašnjem izgledu najviše ličio na francuskog lovca [[Moran-Solnije MS.406]] koji je imao isti motor kao IK-3, ali je postizao za oko 40&nbsp;km/h manju brzinu. Prvi probni letovi izvršeni su krajem maja 1938. godine, i potpuno su potvrdili predviđanja i očekivanja konstruktora u pogledu performansi i borbenih karakteristika. IK-3 je leteo sa maksimalnom brzinom od 527&nbsp;km/h što je za datu snagu motora predstavljalo odličan rezultat čak i u međunarodnim razmerama. U ispitivanju letnih karakteristika prototipa učestvovalo je pet probnih pilota i svi su dali visoke ocene. Na osnovu pozitivnih rezultata ispitivanja doneta je odluka da se počne sa serijskom proizvodnjom, ali je ona stopirana kada se [[19. januar]]a [[1939]]. godine, srušio prototip aviona IK-3 kojim je upravljao kapetan Milan Pokorni. Kapetan Pokorni je suviše naglo izvadio avion iz strmog obrušavanja što je dovelo do preopterećenja i otkaza strukture krila. Avion se srušio u reku, a pilot je poginuo. Posle nesreće Vrhovna komanda vazduhoplovstva je zahtevala da se sprovedu dodatna aerodinamička i statička ispitivanja i ispita uzrok nesreće. Istraga je pokazala da je do nesreće došlo zbog greške pilota i da konstrukcija zadovoljava predviđene zahteve čvrstoće. Zbog veće sigurnosti ipak su pojačani najopterećeniji delovi krila. Odluka o izradi prve serije je potvrđena, ali je bez potrebe izgubljeno nekoliko dragocenih meseci. == Serijska proizvodnja == Novi serijski IK-3 donekle se razlikovao od prototipa. Serijski IK-3 imao je ugrađeno neprobojno vetrobransko staklo, klizni poklopac kabine sa dodatnim metalnim okvirima, bolje oblikovani zadnji deo trupa i [[Češka|češku]] verziju motora Hispano-Suiza, Avia H. S. 12Y. Prva serija od 12 aviona izrađena je takođe u Rogožarskom, i prvih šest IK-3 isporučeno je do kraja marta [[1940]]. godine. Drugih šest predato je vojnom vazduhoplovstvu do kraja jula. Daljim programom serijske proizvodnje bilo je predviđeno da se u toku [[1941]]. i [[1942]]. godine izradi ukupno 48 aviona. U trenutku [[Nemačka|nemačkog]] napada, u fabrici je bila u izradi serija od dvadeset i pet IK-3 koja je trebalo da bude isporučena do kraja 1941. godine. Konstruktorski tim Ilić, Sivčev, Zrnić, planirao je proizvodnju poboljšane verzije aviona IK-3. U tu svrhu isipitivana je mogućnost ugradnje jačeg motora. Prvobitno je planirano da se u avion ugradi motor Hispano-Suiza 12Y-51, snage 820&nbsp;kW (1100 [[Konjska snaga|KS]]), ali je zbog pada Francuske ovaj motor postao nedostupan. Zbog toga je razmatrana mogućnost ugradnje nemačkog motora Dajmler-Benc DB 601A. U tom cilju, jedan ovakav motor ugrađen je u britanski lovački avion Hoker hariken, koji je po licenci proizvođen u Jugoslaviji. Rezultati su bili izuzetni, ali je rat sprečio dalju realizaciju modernizacije IK-3. U isto vreme u jedan IK-3 ugrađen je britanski motor Rols-Rojs Merlin III snage 770&nbsp;kW (1030 KS). Na ovom avionu, koji je po performansama bio ravan sa nemačkim Meseršmitom Me-109 E, tokom Aprilskog rata leteo je najuspešniji pilot [[Jugoslovensko kraljevsko ratno vazduhoplovstvo|JKRV]], narednik [[Milisav Semiz]], čiji je serijski IK-3 teško oštećen [[7. april]]a, prilikom sletanja na Zemunski aerodrom. Dvanaest aviona IK-3 iz prve proizvodne serije raspoređeni su u 51. lovačku grupu iz sastava [[Šesti lovački puk|Šestog lovačkog puka]] [[Prva vazduhoplovna lovačka brigada|Prve vazduhoplovne lovačke brigade]]. Tu su u upotrebi bili Hoker hariken i Meseršmit Me-109E3, i piloti su dali prednost IK-3 smatrajući da bolje leti, a uz to je bilo i jednostanije održavanje. Do početka Aprilskog rata jedan IK-3 izgubljen je u udesu koji se dogodio [[6. septembar|6. septembra]] 1940. godine kada je poginuo kapetan Anton Ercigoj. [[Turska]] je razmatrala mogućnost kupovine licencne proizvodnje IK-3, ali je [[Drugi svetski rat]] sprečio sve planove vezane za taj program. == Operativna upotreba == === Operacija vojne obaveštajne službe - „Šiler“ === Već posle prvih napisa o novom jugoslovenskom lovačkom avionu IK-3 u domaćoj i stranoj stručnoj i revijalnoj štampi, nemačka vojna obaveštajna služba ([[Abver]]), kojom je rukovodio admiral [[Vilhelm Kanaris]], jako se zainteresovala za ovaj novi avion „izuzetnih“ sposobnosti. Od tada pa sve do Aprilskog rata 1941. godine, IK-3 je bio pod budnim, ali ne uvek nevidljivim okom nemačkih obaveštajaca i špijuna. [[Datoteka:IK-3 piloti.jpg|mini|desno|340p|Piloti 51 grupe. Šestog lovačkog puka pored lovca IK3.]] Pre prvog probnog leta prototipa IK-3, fabrika aviona [[Prva srpska fabrika aeroplana Živojin Rogožarski A. D.|Rogožarski A. D.]] u Beogradu je tražila osiguranje za svoj novi avion vredan tadašnjih 2 376 638 dinara, kako je svuda u svetu u sličnim prilikama uobičajeno. Ovo je bio signal za aktiviranje nemačke vojne obaveštajne službe. Akcija Abvera je trebalo da se odvija preko osiguravajućeg društva „Internationale Versicherung Geschäft“ iz Beča, sa mešovitim austrijsko-nemačko-italijanskim kapitalom, koje je prema uputstvu ponudilo najbolje finansijske uslove osiguranja. Međutim, intervenisala je odgovarajuća služba Glavnog generalštaba [[Jugoslovenska vojska|Vojske Kraljevine Jugoslavije]] i odredila, shodno zakonskim propisima i s obzirom na tajnost i interese države u ovome poslu, da se osiguranje prototipa aviona IK-3 može poveriti samo domaćem osiguravajućem društvu. Nakon toga je društvo iz Beča, prema kazivanju njegovog nekadašnjeg činovnika gospodina Deneša Vajsa iz [[Zagreb]]a, osnovalo svoju filijalu u Jugoslaviji pod imenom „Balkan“ u Beogradu, koja je pobedila na raspisanom konkursu. Da bi se mogao oceniti stepen rizika, osiguravajuće društvo je prema datom uputstvu centrale nemačke vojne obaveštajne službe tražlo detaljne proračune i planove aviona IK-3. Firma Rogožarski je uz odobrenje glavnog generalštaba, štaba vazduhoplovstva vojske i po dogovoru sa konstruktorima, predala traženu tehničku dokumentaciju osiguravajućem društvu, koja je po kazivanju jednog od konstruktora aviona IK-3, inženjera [[Slobodan Zrnić|Slobodana Zrnića]], prethodno bila „frizirana“ u nekim bitnim elementima. Dve godine kasnije ova ista vojna obaveštajna služba je preko svoje špijunske filijale u Jugoslaviji ponovno preduzela konkretne korake da dođe do željenih podataka o ovom novom lovačkom avionu IK-3, u vreme kada je prva serija od 12 aviona ovoga tipa bila pri kraju fabrikacije i kada se očekivalo, da ovi avioni i zvanično budu predati letačkim jedinicama jugoslovenskog vazduhoplovstva. Do ovih informacija je trebao da dođe nemački agent, oficir [[Vermaht]]a Šiler, formalno raspoređen kao pomoćnik pukovnika Laumana, nemačkog vazduhoplovnog atašea u nemačkom poslanstvu u Beogradu. Oficir Šiler je pokušao da dođe do podataka preko jugoslovenskog vazduhoplovnog oficira. Naime traženi su neki tehnički podaci o novom jugoslovenskom lovackom avionu IK-3, koji je uskoro trebalo da bude predat 6. vazduhoplovnom lovačkom puku na ispitivanje i trenaž pilota, i to 51. elitnoj lovackoj grupi. Novi obaveštajni zadatak je predstavljao vojnu tajnu par ekselans, a odgovorna služba tajnog Servisa je izradila odgovor i predala ga oficiru vazduhoplovstva. Od tog momenta je počelo detaljno planiranje '''kontraobaveštajne operacije „Šiler“'''. Oficiru je naloženo, da u stanu Marije Bauderer, kod koje je učio [[francuski jezik]], organizuje sastanak sa Šilerom i utvrdi dan i čas predaje dokumenata, a da zatim o tome obavesti šefa Servisa tajne službe. Oficir je postupio po primljenom nalogu, te je operativna grupa agenata beogradske policije iznenada upala u Marijin stan, gde je zatekla Šilera, Mariju i oficira. Šiler se nije zbunio, odmah je izvadio diplomatsku legitimaciju i izjavio da uživa diplomatski imunitet. Pristao je da iz džepova povadi sve lične stvari i stavi ih na sto, tek kad su mu prišla dva agenta s uperenim pištoljima. Među ličnim papirima i stvarima se nalazio i inkriminisani izveštaj, koji se odnosio na avion IK-3. Pretres stana Marije Bauderer je rezultovao pronalaženjem gomile kompromitujućeg materijala. Ona je lišena slobode na licu mesta. Šiler je pušten, nakon što je potpisao policijski zapisnik. Po završetku ove kontraobaveštajne operacije Načelnik Glavnog generalštaba Vojske, armijski general Petar Kosić je redovnim službenim putem podneo zahtev Ministarstvu za inostrane poslove, da se Šiler i njegovi saradnici proglase za „[[persona non grata|persone non grata]]“ (nepoželjne osobe) i oni su proterani iz Jugoslavije.<ref>Petar Bosnić:''Operacija Šiler, rat špijuna za IK-3'': Časopis Aeromagazin br. 12, pp. 32-34, novembar 1999.</ref> === IK-3 u Aprilskom ratu 1941. godine === {{glavni članak|Jugoslovensko kraljevsko ratno vazduhoplovstvo u Aprilskom ratu|Borbena dejstva Šestog lovačkog puka}} Svih 12 proizvedenih aviona IK-3 predati su 51. lovačkoj grupi koja se nalazila u sastavu 6. lovačkog puka koji je tokom [[Aprilski rat|Aprilskog rata]] bio zadužen za odbranu [[Beograd]]a. 51. lovačka grupa bila je sastavljena od 161. i 162. lovačke eskadrile koje su bile stacionirane na aerodromu [[Zemun]]. U trenutku izbijanja Aprilskog rata, u naoružanju 51. lovačke grupe nalazilo se 6 borbeno sposobnih aviona IK-3, od ukupno 12, koliko je isporučeno. Jedan avion izgubljen je u udesu, dva su se nalazila na redovnom servisu u fabrici Rogožarski, dva su se nalazila na servisu u pukovskoj radionici, a jedan je bio na modifikaciji. U borbama iznad jugoslovenske prestonice učestvovalo je 6 aviona IK-3 čiji piloti su nakon simuliranih borbi sa jugoslovenskim Me-109 E-3 imali priliku da se delimično pripreme za ono što ih očekuje u borbi protiv nemačke [[Luftvafe]]. Iako je IK-3 bio sporiji od Me-109, bio je znatno pokretljiviji zbog čega je razvijena posebna taktika za borbu protiv nemačkih lovačkih aviona. Zbog veće pokretljivosti IK-3, jugoslovenski piloti upuštali su se u borbu sa nemačkim Meseršmitima izvodeći čitav niz spojenih zaokreta. Zbog manjeg radijusa okretanja IK-3, nemački piloti koji bi se upustili u borbu bi se posle nekoliko zaokreta našli na nišanu jugoslovenskih pilota. Uprkos velikom broju pogodaka koje su postigli jugoslovenski piloti, broj oborenih nemačkih aviona bio je relativno mali zbog toga što jugoslovenski avioni nisu bili naoružani zapaljivom municijom. Posle prvog dana rata 161. i 162. lovačka eskadrila imale su samo tri borbeno sposobna aviona IK-3. Avion narednika Milisava Semiza je teško oštećen [[7. april]]a, ali je pilot uspeo da sleti na Zemunski aerodrom. Istog dana stavljen mu je na raspolaganje IK-3 koji je bio na modifikaciji u fabrici aviona Rogožarski. Preostali avioni IK-3 preleteli su zajedno sa ostalim avionima 6. lovačkog puka na aerodrom [[Veliki Radinci]], gde su ih posade spalile u zoru 12. aprila, zbog približavanja Nemaca. Narednik Milisav Semiz, koji je tokom Aprilskog rata leteo na lovačkom avionu IK-3, bio je najuspešniji pilot-lovac Jugoslovenskog kraljevskog ratnog vazduhoplovstva sa četiri nepotvrđene vazdušne pobede. Jugoslovenski piloti koji su leteli na lovačkim avionima IK-3, postigli su tokom Aprilskog rata 11 nepotvrđenih vazdušnih pobeda uz gubitke od četiri oborena IK-3 i tri koje su njihove posade uništile na zemlji kako ne bi pali neprijatelju u ruke. == Tehničke karakteristike == [[File:Rogožarski IK-3 three view.svg|thumb|Rogožarski IK-3]] {| |+ Rogožarski IK-3 1. serija |----- bgcolor="#DDDDDD" ! Parameter ! Podaci |----- bgcolor="#EEEEEE" | Posada&nbsp; &nbsp; || 1 član (pilot) |----- bgcolor="#EEEEEE" | Dužina&nbsp; &nbsp; || 8,00 m |----- bgcolor="#EEEEEE" | Razmah krila&nbsp; &nbsp; || 10,30 m |----- bgcolor="#EEEEEE" | Visina&nbsp; &nbsp; || 3,25 m |----- bgcolor="#EEEEEE" | Površina krila&nbsp; &nbsp; || 16, 50 m² |----- bgcolor="#EEEEEE" | Pogon&nbsp; &nbsp; | ''Hispano Suiza HS 12Y29'' snage 925 KS / 690&nbsp;kW |----- bgcolor="#EEEEEE" | Gorivo&nbsp; &nbsp; || 330 l |----- bgcolor="#EEEEEE" | Ulje&nbsp; || 38 l |----- bgcolor="#EEEEEE" | Masa - prazan&nbsp; &nbsp; || 2.068&nbsp;kg |----- bgcolor="#EEEEEE" | Masa - poletan&nbsp; &nbsp; || 2.630&nbsp;kg |----- bgcolor="#EEEEEE" | Dužina staze poletanja&nbsp; || 200 m |----- bgcolor="#EEEEEE" | Vreme penjanja na 5.000 m &nbsp; || 7,49 min |----- bgcolor="#EEEEEE" | Dolet&nbsp; &nbsp; || 600&nbsp;km |----- bgcolor="#EEEEEE" | Plafon leta&nbsp; &nbsp; || 9.400 m |----- bgcolor="#EEEEEE" | Brzina&nbsp; &nbsp; || 527&nbsp;km/h |----- bgcolor="#EEEEEE" | Brzina krstarenja&nbsp; &nbsp; || 415&nbsp;km/h |----- bgcolor="#EEEEEE" | Naoružanje; &nbsp; || 1 h 20&nbsp;mm top i 2 h 7,92&nbsp;mm mitraljeza Brauning (2 h 500 metaka) |----- bgcolor="#EEEEEE" |} === Naoružanje === * 1 x 20&nbsp;mm top Erlikon FF/SMK M.39 E.M, * 1 x 20&nbsp;mm top Hispano-Suiza HS.404 (60 metaka), * 2 x mitraljezi 7,92&nbsp;mm FN-Brauning (M.38 Browning FN) (2 x 500 metaka) * Standarna navigaciona radio-stanica. === Spisak === {| |----- bgcolor="#DDDDDD" ! Broj ! Predratno korišćenje ! 6. april 1941. ! 7. april 1941. ! 11. april 1941. ! 12. april 1941. |----- bgcolor="#EEEEEE" | No1-2151&nbsp; &nbsp; || Milan Pokorni, srušen 19. januara 1939. || || || || |----- bgcolor="#EEEEEE" | No2-2152&nbsp; &nbsp; || || Rogožarski A. D., radionica || || || zarobljen/Zemun |----- bgcolor="#EEEEEE" | No3-2153&nbsp; &nbsp; || || 6. lovački puk, radionica || || || zarobljen/Zemun |----- bgcolor="#EEEEEE" | No4-2154&nbsp; &nbsp; || || Rogožarski A. D., radionica || || || zarobljen/Zemun |----- bgcolor="#EEEEEE" | No5-2155&nbsp; &nbsp; || || 6. lovački puk, radionica || || || zarobljen/Zemun |----- bgcolor="#EEEEEE" | No6-2156&nbsp; &nbsp; || Anton Ercigoj, srušen 6. septembra 1940. || || || || |----- bgcolor="#EEEEEE" | No7-2157&nbsp; &nbsp; || || Rogožarski radionica || Milisav Semiz || Milisav Semiz || spaljen u Velikim Radincima |----- bgcolor="#EEEEEE" | No8-2158&nbsp; || || Eduard Banfić, uništen pri sletanju || || || |----- bgcolor="#EEEEEE" | No9-2159&nbsp; &nbsp; || || Sava Poljanec, uništen pri sletanju || || || |----- bgcolor="#EEEEEE" | No10-2160&nbsp; &nbsp; || || Dušan Boričić, oboren || || || |----- bgcolor="#EEEEEE" | No11-2161&nbsp; || || Milisav Semiz, uništen pri sletanju || || || |----- bgcolor="#EEEEEE" | No12-2162&nbsp; || || Dušan Vujičić || Dušan Vujičić || Dušan Vujičić || spaljen u Velikim Radincima |----- bgcolor="#EEEEEE" | No13-2163&nbsp; &nbsp; || || Todor Gogić || Todor Gogić || Todor Gogić || spaljen u Velikim Radincima |} == Komparativni avioni == * [[P-40 Vorhok]] * [[Moran-Solnije MS.406]], [[Devoatin D.520]], [[Kodron CR.714]] * [[MiG-1]], [[Jak-1]] * [[Avia B.135]] * [[Meseršmit Bf 109]] * [[Hoker hariken]] * [[Ređiani Re.2000]] * [[IAR 80]] == Povezano == * [[Ikarus IK-2]] * [[Prva srpska fabrika aeroplana Živojin Rogožarski A. D.]] == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * Ilustrovana istorija vazduhoplovstva – IRO „Vuk Karadžić“ i „Službeni list SFRJ“, Beograd, 1987. * {{Cite book |ref= harv|last=Janić| first = Čedomir | authorlink = Čedomir Janić| coauthors = Petrović, Ognjan;| title = Vek avijacije u Srbiji 1910—2010, 225 značajnih letelica |year=2010| publisher = Aerokomunikacije| location = Beograd | language = {{sr}}|isbn=978-86-913973-0-2}} * Petar Bosnić:''Operacija Šiler, rat špijuna za IK-3'': Časopis Aeromagazin br. 12, pp.&nbsp;32–34, novembar 1999. * [[Bojan Dimitrijević (istoričar)|Dimitrijević, Bojan]]; P. Miladinović, M. Micevski; (2012). Kraljevsko Vazdhoplovstvo - Vojno vazduhoplovstvo Kraljevine SHS/Jugoslavije 1918—1944. Beograd: Institut za savremenu istoriju. {{ISBN|978-86-7403-169-8}}. * Janić Č., Petrović O., Kratka istorija vazduhoplovstva u Srbiji, Beograd, Aerokomunikacije. {{page|2011|978-86-913973-1-9|pages=}} * Frank Joseph, ''The Axis Air Forces: Flying in Support of the German Luftwaffe: Flying in Support of the German Luftwaffe'', ABC-CLIO,Santa Barbara Ca,2011. {{ISBN|978-0-313-39590-1}}. {{refend}} == Vanjske veze == * [http://ik-3.50webs.com IK-3] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140823041957/http://ik-3.50webs.com/ |date=2014-08-23 }} * [http://www.airwar.ru/enc/fww2/ik3.html IK-3] * [http://ww2fighters.e-monsite.com/pages/rogozarski-ik-3.html Rogozarski Ik-3] * [http://www.ww2incolor.com/other/YUGO-ROGOZARSKI-IK3-ABB.html Nakon predaje IK-3] * [http://1000aircraftphotos.com/Contributions/BradicSrecko/4648.htm First prototype](en) * [http://www.jg27.de/chronik_maerz_41.html Chronik des JG 27 April 1941] ;Maketarstvo * [http://modelingmadness.com/scott/allies/ik3.htm AZ Models 1/72 Rogozarski IK-3] * [http://karopka.ru/community/user/7058/?MODEL=188300 Rogozarski IK-3, 1/72, AZ model] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140722120525/http://karopka.ru/community/user/7058/?MODEL=188300 |date=2014-07-22 }}, Oleg Vehov, Rusija. * [http://www.britmodeller.com/forums/index.php?/topic/19808-rogozarski-ik-3/ Rogozarski IK-3, 1/48, Aeropoxy], kojim je leteo pilot-narednik Dušan Vujičić, aprila 1941., zabeleživši tri pobede. * [http://aeropoxy.wordpress.com/models/aeropoxy-props/rogozarski-ik-3-1144/ Rogozarski IK-3 1/144, Aeropoxy] * [http://lifthereserbia.wordpress.com/2010/07/02/azur-frrom-3x-ik-3-model-kits-fr012-fr013-fr014/ Azur FRROM – 3x IK-3] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140413130351/http://lifthereserbia.wordpress.com/2010/07/02/azur-frrom-3x-ik-3-model-kits-fr012-fr013-fr014/ |date=2014-04-13 }} * [http://mkns.ipmssrbija.com/?p=570 Makete aviona IK-3 u razmeri 1-72] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140413140834/http://mkns.ipmssrbija.com/?p=570 |date=2014-04-13 }}, Nenad M. Miklušev * [http://aeropoxy.wordpress.com/models/aeropoxy-props/rogozarski-ik-3-132/ Rogozarski IK-3 1/32 Aeropoxy] {{Rogožarski}} {{Avioni Jugoslavije i Srbije}} [[Kategorija:Jugoslavenski vojni avioni Drugog svjetskog rata]] [[Kategorija:Jugoslavenski lovački avioni 1930-ih]] [[Kategorija:Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana]] [[Kategorija:Rogožarski]] [[Kategorija:Naoružanje Kraljevine Jugoslavije]] gk9qrnm666492y77qjigthbcu0440cj 42587699 42587647 2026-05-05T02:23:15Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana]] → [[Kategorija:Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]] 42587699 wikitext text/x-wiki {{vojni avion (SR) | ime = Rogožarski IK-3 | slika = IK3.JPG | opis_slike = Rogožarski IK-3 | širina_slike = 290px | namena = Lovački avion. | posada = 1 član (pilot) | prvi_let = [[14. april]] [[1938]]. | početak_proizvodnje = mart [[1940]]. | proizvođač = [[Prva srpska fabrika aeroplana Živojin Rogožarski A. D.|Rogožarski A. D.]] | dužina = 8,0 | razmah_krila = 10,3 | visina = 3,25 | površina_krila = 16,50 | prazan = 2068 | poletna = 2630 | maksimalna_težina = | težina_naoružanja = | TMM = | TMMpot = | RM = | RMpot = | TEM = | TEMsnaga = | KEM = 1 × Hispano-Suiza 12Y-29crs | KEMsnaga = 920 [[Konjska snaga|KS]], 686 | brzina = 527 | brzina0 = | radijus_kretanja = | dolet = 600 | plafon_leta = 12000 | brzina_penjanja = }} '''Rogožarski IK-3''' je bio [[Kraljevina Jugoslavija|jugoslovenski]] niskokrilni lovački [[avion]] jednosed, koji je konstruisan od strane projektanskog tima inžinjera [[Ljubomir Ilić|Ljubomira Ilića]], [[Kosta Sivčev|Koste Sivčeva]] i [[Slobodan Zrnić|Slobodana Zrnića]] [[1936]]. Prvi prototip aviona je izrađen [[1938]]. a serijska proizvodnja je otpočela [[1940]]. u fabrici aviona [[Prva srpska fabrika aeroplana Živojin Rogožarski A. D.|Rogožarski A. D.]] Tokom [[Aprilski rat|Aprilskog rata]] učestvovalo samo šest aviona ovog tipa. Uprkos tome IK-3 se pokazao kao ravnopravni protivnik u sukobu sa nemačkim [[Meseršmit Bf 109|Meseršmitima]]. == Projekat == [[Datoteka:Rogozarski IK-3.jpg|mini|desno|240p|Prototip aviona IK-3 sa oznakama [[JKRV]].]] [[Datoteka:Hs12 Ydrs.jpg|mini|desno|240p|Motor aviona IK-3 Hispano Suiza 12Y-29]] Lovački avion IK-3 nastao je tokom tridesetih godina [[20. vek]]a kao rezultat privatnog poduhvata inženjera [[Ljubomir Ilić|Ljubomira Ilića]], [[Kosta Sivčev|Koste Sivčeva]] i [[Slobodan Zrnić|Slobodana Zrnića]], koji se timu priključio u fazi izrade statičkih proračuna i projektovanja strukture. Projektna dokumentacija IK-3 je predata na usvajanje Komandi vazduhoplovstva polovinom [[1936]]. godine, ali je zbog nepoverenja u domaće konstruktore ugovor za izradu [[prototip]]a potpisan tek u martu [[1937]]. Izrada prototipa poverena je fabrici aviona [[Prva srpska fabrika aeroplana Živojin Rogožarski A. D.|Rogožarski]], koja je imala velikog iskustva u izgradnji aviona drvene konstrukcije što je omogućavalo kvalitetnu izradu krila i stabilizatora IK-3 koji su izrađivani od lepenke. == Prototip == Prvi prototip aviona IK-3 je poleteo [[14. april]]a [[1938]]. godine, a njime je upravljao iskusni pilot iz Opitne grupe kapetan Nikola Bjelanović. Bio je opremljen motorom na vodeno hlađenje Hispano Suiza 12Y-29, snage 686&nbsp;kW (920 [[Konjska snaga|KS]]) i bio je naoružan sa jednim topom kalibra 20&nbsp;mm, koji je dejstvovao kroz glavčinu [[elisa|elise]], i sa dva mitraljeza FN-Brauning 7,92&nbsp;mm iznad poklopca motora. Rešetkasti trup je bio napravljen od čeličnih cevi pokrivenih [[Furnir|šper-pločom]] i platnom, dok je struktura [[Krilo|krila]] bila drvena, pokrivena šper-pločom, zakrilca su bila takođe metalna rešetka pokrivena sa platnom, a stajni organi uvlačeći. Avion je predstavljao kombinaciju karakteristika britanskog [[Hoker hariken]]a i nemačkog [[Meseršmit Bf 109|Meseršmita Me-109]], ali je po svojim performansama i spoljašnjem izgledu najviše ličio na francuskog lovca [[Moran-Solnije MS.406]] koji je imao isti motor kao IK-3, ali je postizao za oko 40&nbsp;km/h manju brzinu. Prvi probni letovi izvršeni su krajem maja 1938. godine, i potpuno su potvrdili predviđanja i očekivanja konstruktora u pogledu performansi i borbenih karakteristika. IK-3 je leteo sa maksimalnom brzinom od 527&nbsp;km/h što je za datu snagu motora predstavljalo odličan rezultat čak i u međunarodnim razmerama. U ispitivanju letnih karakteristika prototipa učestvovalo je pet probnih pilota i svi su dali visoke ocene. Na osnovu pozitivnih rezultata ispitivanja doneta je odluka da se počne sa serijskom proizvodnjom, ali je ona stopirana kada se [[19. januar]]a [[1939]]. godine, srušio prototip aviona IK-3 kojim je upravljao kapetan Milan Pokorni. Kapetan Pokorni je suviše naglo izvadio avion iz strmog obrušavanja što je dovelo do preopterećenja i otkaza strukture krila. Avion se srušio u reku, a pilot je poginuo. Posle nesreće Vrhovna komanda vazduhoplovstva je zahtevala da se sprovedu dodatna aerodinamička i statička ispitivanja i ispita uzrok nesreće. Istraga je pokazala da je do nesreće došlo zbog greške pilota i da konstrukcija zadovoljava predviđene zahteve čvrstoće. Zbog veće sigurnosti ipak su pojačani najopterećeniji delovi krila. Odluka o izradi prve serije je potvrđena, ali je bez potrebe izgubljeno nekoliko dragocenih meseci. == Serijska proizvodnja == Novi serijski IK-3 donekle se razlikovao od prototipa. Serijski IK-3 imao je ugrađeno neprobojno vetrobransko staklo, klizni poklopac kabine sa dodatnim metalnim okvirima, bolje oblikovani zadnji deo trupa i [[Češka|češku]] verziju motora Hispano-Suiza, Avia H. S. 12Y. Prva serija od 12 aviona izrađena je takođe u Rogožarskom, i prvih šest IK-3 isporučeno je do kraja marta [[1940]]. godine. Drugih šest predato je vojnom vazduhoplovstvu do kraja jula. Daljim programom serijske proizvodnje bilo je predviđeno da se u toku [[1941]]. i [[1942]]. godine izradi ukupno 48 aviona. U trenutku [[Nemačka|nemačkog]] napada, u fabrici je bila u izradi serija od dvadeset i pet IK-3 koja je trebalo da bude isporučena do kraja 1941. godine. Konstruktorski tim Ilić, Sivčev, Zrnić, planirao je proizvodnju poboljšane verzije aviona IK-3. U tu svrhu isipitivana je mogućnost ugradnje jačeg motora. Prvobitno je planirano da se u avion ugradi motor Hispano-Suiza 12Y-51, snage 820&nbsp;kW (1100 [[Konjska snaga|KS]]), ali je zbog pada Francuske ovaj motor postao nedostupan. Zbog toga je razmatrana mogućnost ugradnje nemačkog motora Dajmler-Benc DB 601A. U tom cilju, jedan ovakav motor ugrađen je u britanski lovački avion Hoker hariken, koji je po licenci proizvođen u Jugoslaviji. Rezultati su bili izuzetni, ali je rat sprečio dalju realizaciju modernizacije IK-3. U isto vreme u jedan IK-3 ugrađen je britanski motor Rols-Rojs Merlin III snage 770&nbsp;kW (1030 KS). Na ovom avionu, koji je po performansama bio ravan sa nemačkim Meseršmitom Me-109 E, tokom Aprilskog rata leteo je najuspešniji pilot [[Jugoslovensko kraljevsko ratno vazduhoplovstvo|JKRV]], narednik [[Milisav Semiz]], čiji je serijski IK-3 teško oštećen [[7. april]]a, prilikom sletanja na Zemunski aerodrom. Dvanaest aviona IK-3 iz prve proizvodne serije raspoređeni su u 51. lovačku grupu iz sastava [[Šesti lovački puk|Šestog lovačkog puka]] [[Prva vazduhoplovna lovačka brigada|Prve vazduhoplovne lovačke brigade]]. Tu su u upotrebi bili Hoker hariken i Meseršmit Me-109E3, i piloti su dali prednost IK-3 smatrajući da bolje leti, a uz to je bilo i jednostanije održavanje. Do početka Aprilskog rata jedan IK-3 izgubljen je u udesu koji se dogodio [[6. septembar|6. septembra]] 1940. godine kada je poginuo kapetan Anton Ercigoj. [[Turska]] je razmatrala mogućnost kupovine licencne proizvodnje IK-3, ali je [[Drugi svetski rat]] sprečio sve planove vezane za taj program. == Operativna upotreba == === Operacija vojne obaveštajne službe - „Šiler“ === Već posle prvih napisa o novom jugoslovenskom lovačkom avionu IK-3 u domaćoj i stranoj stručnoj i revijalnoj štampi, nemačka vojna obaveštajna služba ([[Abver]]), kojom je rukovodio admiral [[Vilhelm Kanaris]], jako se zainteresovala za ovaj novi avion „izuzetnih“ sposobnosti. Od tada pa sve do Aprilskog rata 1941. godine, IK-3 je bio pod budnim, ali ne uvek nevidljivim okom nemačkih obaveštajaca i špijuna. [[Datoteka:IK-3 piloti.jpg|mini|desno|340p|Piloti 51 grupe. Šestog lovačkog puka pored lovca IK3.]] Pre prvog probnog leta prototipa IK-3, fabrika aviona [[Prva srpska fabrika aeroplana Živojin Rogožarski A. D.|Rogožarski A. D.]] u Beogradu je tražila osiguranje za svoj novi avion vredan tadašnjih 2 376 638 dinara, kako je svuda u svetu u sličnim prilikama uobičajeno. Ovo je bio signal za aktiviranje nemačke vojne obaveštajne službe. Akcija Abvera je trebalo da se odvija preko osiguravajućeg društva „Internationale Versicherung Geschäft“ iz Beča, sa mešovitim austrijsko-nemačko-italijanskim kapitalom, koje je prema uputstvu ponudilo najbolje finansijske uslove osiguranja. Međutim, intervenisala je odgovarajuća služba Glavnog generalštaba [[Jugoslovenska vojska|Vojske Kraljevine Jugoslavije]] i odredila, shodno zakonskim propisima i s obzirom na tajnost i interese države u ovome poslu, da se osiguranje prototipa aviona IK-3 može poveriti samo domaćem osiguravajućem društvu. Nakon toga je društvo iz Beča, prema kazivanju njegovog nekadašnjeg činovnika gospodina Deneša Vajsa iz [[Zagreb]]a, osnovalo svoju filijalu u Jugoslaviji pod imenom „Balkan“ u Beogradu, koja je pobedila na raspisanom konkursu. Da bi se mogao oceniti stepen rizika, osiguravajuće društvo je prema datom uputstvu centrale nemačke vojne obaveštajne službe tražlo detaljne proračune i planove aviona IK-3. Firma Rogožarski je uz odobrenje glavnog generalštaba, štaba vazduhoplovstva vojske i po dogovoru sa konstruktorima, predala traženu tehničku dokumentaciju osiguravajućem društvu, koja je po kazivanju jednog od konstruktora aviona IK-3, inženjera [[Slobodan Zrnić|Slobodana Zrnića]], prethodno bila „frizirana“ u nekim bitnim elementima. Dve godine kasnije ova ista vojna obaveštajna služba je preko svoje špijunske filijale u Jugoslaviji ponovno preduzela konkretne korake da dođe do željenih podataka o ovom novom lovačkom avionu IK-3, u vreme kada je prva serija od 12 aviona ovoga tipa bila pri kraju fabrikacije i kada se očekivalo, da ovi avioni i zvanično budu predati letačkim jedinicama jugoslovenskog vazduhoplovstva. Do ovih informacija je trebao da dođe nemački agent, oficir [[Vermaht]]a Šiler, formalno raspoređen kao pomoćnik pukovnika Laumana, nemačkog vazduhoplovnog atašea u nemačkom poslanstvu u Beogradu. Oficir Šiler je pokušao da dođe do podataka preko jugoslovenskog vazduhoplovnog oficira. Naime traženi su neki tehnički podaci o novom jugoslovenskom lovackom avionu IK-3, koji je uskoro trebalo da bude predat 6. vazduhoplovnom lovačkom puku na ispitivanje i trenaž pilota, i to 51. elitnoj lovackoj grupi. Novi obaveštajni zadatak je predstavljao vojnu tajnu par ekselans, a odgovorna služba tajnog Servisa je izradila odgovor i predala ga oficiru vazduhoplovstva. Od tog momenta je počelo detaljno planiranje '''kontraobaveštajne operacije „Šiler“'''. Oficiru je naloženo, da u stanu Marije Bauderer, kod koje je učio [[francuski jezik]], organizuje sastanak sa Šilerom i utvrdi dan i čas predaje dokumenata, a da zatim o tome obavesti šefa Servisa tajne službe. Oficir je postupio po primljenom nalogu, te je operativna grupa agenata beogradske policije iznenada upala u Marijin stan, gde je zatekla Šilera, Mariju i oficira. Šiler se nije zbunio, odmah je izvadio diplomatsku legitimaciju i izjavio da uživa diplomatski imunitet. Pristao je da iz džepova povadi sve lične stvari i stavi ih na sto, tek kad su mu prišla dva agenta s uperenim pištoljima. Među ličnim papirima i stvarima se nalazio i inkriminisani izveštaj, koji se odnosio na avion IK-3. Pretres stana Marije Bauderer je rezultovao pronalaženjem gomile kompromitujućeg materijala. Ona je lišena slobode na licu mesta. Šiler je pušten, nakon što je potpisao policijski zapisnik. Po završetku ove kontraobaveštajne operacije Načelnik Glavnog generalštaba Vojske, armijski general Petar Kosić je redovnim službenim putem podneo zahtev Ministarstvu za inostrane poslove, da se Šiler i njegovi saradnici proglase za „[[persona non grata|persone non grata]]“ (nepoželjne osobe) i oni su proterani iz Jugoslavije.<ref>Petar Bosnić:''Operacija Šiler, rat špijuna za IK-3'': Časopis Aeromagazin br. 12, pp. 32-34, novembar 1999.</ref> === IK-3 u Aprilskom ratu 1941. godine === {{glavni članak|Jugoslovensko kraljevsko ratno vazduhoplovstvo u Aprilskom ratu|Borbena dejstva Šestog lovačkog puka}} Svih 12 proizvedenih aviona IK-3 predati su 51. lovačkoj grupi koja se nalazila u sastavu 6. lovačkog puka koji je tokom [[Aprilski rat|Aprilskog rata]] bio zadužen za odbranu [[Beograd]]a. 51. lovačka grupa bila je sastavljena od 161. i 162. lovačke eskadrile koje su bile stacionirane na aerodromu [[Zemun]]. U trenutku izbijanja Aprilskog rata, u naoružanju 51. lovačke grupe nalazilo se 6 borbeno sposobnih aviona IK-3, od ukupno 12, koliko je isporučeno. Jedan avion izgubljen je u udesu, dva su se nalazila na redovnom servisu u fabrici Rogožarski, dva su se nalazila na servisu u pukovskoj radionici, a jedan je bio na modifikaciji. U borbama iznad jugoslovenske prestonice učestvovalo je 6 aviona IK-3 čiji piloti su nakon simuliranih borbi sa jugoslovenskim Me-109 E-3 imali priliku da se delimično pripreme za ono što ih očekuje u borbi protiv nemačke [[Luftvafe]]. Iako je IK-3 bio sporiji od Me-109, bio je znatno pokretljiviji zbog čega je razvijena posebna taktika za borbu protiv nemačkih lovačkih aviona. Zbog veće pokretljivosti IK-3, jugoslovenski piloti upuštali su se u borbu sa nemačkim Meseršmitima izvodeći čitav niz spojenih zaokreta. Zbog manjeg radijusa okretanja IK-3, nemački piloti koji bi se upustili u borbu bi se posle nekoliko zaokreta našli na nišanu jugoslovenskih pilota. Uprkos velikom broju pogodaka koje su postigli jugoslovenski piloti, broj oborenih nemačkih aviona bio je relativno mali zbog toga što jugoslovenski avioni nisu bili naoružani zapaljivom municijom. Posle prvog dana rata 161. i 162. lovačka eskadrila imale su samo tri borbeno sposobna aviona IK-3. Avion narednika Milisava Semiza je teško oštećen [[7. april]]a, ali je pilot uspeo da sleti na Zemunski aerodrom. Istog dana stavljen mu je na raspolaganje IK-3 koji je bio na modifikaciji u fabrici aviona Rogožarski. Preostali avioni IK-3 preleteli su zajedno sa ostalim avionima 6. lovačkog puka na aerodrom [[Veliki Radinci]], gde su ih posade spalile u zoru 12. aprila, zbog približavanja Nemaca. Narednik Milisav Semiz, koji je tokom Aprilskog rata leteo na lovačkom avionu IK-3, bio je najuspešniji pilot-lovac Jugoslovenskog kraljevskog ratnog vazduhoplovstva sa četiri nepotvrđene vazdušne pobede. Jugoslovenski piloti koji su leteli na lovačkim avionima IK-3, postigli su tokom Aprilskog rata 11 nepotvrđenih vazdušnih pobeda uz gubitke od četiri oborena IK-3 i tri koje su njihove posade uništile na zemlji kako ne bi pali neprijatelju u ruke. == Tehničke karakteristike == [[File:Rogožarski IK-3 three view.svg|thumb|Rogožarski IK-3]] {| |+ Rogožarski IK-3 1. serija |----- bgcolor="#DDDDDD" ! Parameter ! Podaci |----- bgcolor="#EEEEEE" | Posada&nbsp; &nbsp; || 1 član (pilot) |----- bgcolor="#EEEEEE" | Dužina&nbsp; &nbsp; || 8,00 m |----- bgcolor="#EEEEEE" | Razmah krila&nbsp; &nbsp; || 10,30 m |----- bgcolor="#EEEEEE" | Visina&nbsp; &nbsp; || 3,25 m |----- bgcolor="#EEEEEE" | Površina krila&nbsp; &nbsp; || 16, 50 m² |----- bgcolor="#EEEEEE" | Pogon&nbsp; &nbsp; | ''Hispano Suiza HS 12Y29'' snage 925 KS / 690&nbsp;kW |----- bgcolor="#EEEEEE" | Gorivo&nbsp; &nbsp; || 330 l |----- bgcolor="#EEEEEE" | Ulje&nbsp; || 38 l |----- bgcolor="#EEEEEE" | Masa - prazan&nbsp; &nbsp; || 2.068&nbsp;kg |----- bgcolor="#EEEEEE" | Masa - poletan&nbsp; &nbsp; || 2.630&nbsp;kg |----- bgcolor="#EEEEEE" | Dužina staze poletanja&nbsp; || 200 m |----- bgcolor="#EEEEEE" | Vreme penjanja na 5.000 m &nbsp; || 7,49 min |----- bgcolor="#EEEEEE" | Dolet&nbsp; &nbsp; || 600&nbsp;km |----- bgcolor="#EEEEEE" | Plafon leta&nbsp; &nbsp; || 9.400 m |----- bgcolor="#EEEEEE" | Brzina&nbsp; &nbsp; || 527&nbsp;km/h |----- bgcolor="#EEEEEE" | Brzina krstarenja&nbsp; &nbsp; || 415&nbsp;km/h |----- bgcolor="#EEEEEE" | Naoružanje; &nbsp; || 1 h 20&nbsp;mm top i 2 h 7,92&nbsp;mm mitraljeza Brauning (2 h 500 metaka) |----- bgcolor="#EEEEEE" |} === Naoružanje === * 1 x 20&nbsp;mm top Erlikon FF/SMK M.39 E.M, * 1 x 20&nbsp;mm top Hispano-Suiza HS.404 (60 metaka), * 2 x mitraljezi 7,92&nbsp;mm FN-Brauning (M.38 Browning FN) (2 x 500 metaka) * Standarna navigaciona radio-stanica. === Spisak === {| |----- bgcolor="#DDDDDD" ! Broj ! Predratno korišćenje ! 6. april 1941. ! 7. april 1941. ! 11. april 1941. ! 12. april 1941. |----- bgcolor="#EEEEEE" | No1-2151&nbsp; &nbsp; || Milan Pokorni, srušen 19. januara 1939. || || || || |----- bgcolor="#EEEEEE" | No2-2152&nbsp; &nbsp; || || Rogožarski A. D., radionica || || || zarobljen/Zemun |----- bgcolor="#EEEEEE" | No3-2153&nbsp; &nbsp; || || 6. lovački puk, radionica || || || zarobljen/Zemun |----- bgcolor="#EEEEEE" | No4-2154&nbsp; &nbsp; || || Rogožarski A. D., radionica || || || zarobljen/Zemun |----- bgcolor="#EEEEEE" | No5-2155&nbsp; &nbsp; || || 6. lovački puk, radionica || || || zarobljen/Zemun |----- bgcolor="#EEEEEE" | No6-2156&nbsp; &nbsp; || Anton Ercigoj, srušen 6. septembra 1940. || || || || |----- bgcolor="#EEEEEE" | No7-2157&nbsp; &nbsp; || || Rogožarski radionica || Milisav Semiz || Milisav Semiz || spaljen u Velikim Radincima |----- bgcolor="#EEEEEE" | No8-2158&nbsp; || || Eduard Banfić, uništen pri sletanju || || || |----- bgcolor="#EEEEEE" | No9-2159&nbsp; &nbsp; || || Sava Poljanec, uništen pri sletanju || || || |----- bgcolor="#EEEEEE" | No10-2160&nbsp; &nbsp; || || Dušan Boričić, oboren || || || |----- bgcolor="#EEEEEE" | No11-2161&nbsp; || || Milisav Semiz, uništen pri sletanju || || || |----- bgcolor="#EEEEEE" | No12-2162&nbsp; || || Dušan Vujičić || Dušan Vujičić || Dušan Vujičić || spaljen u Velikim Radincima |----- bgcolor="#EEEEEE" | No13-2163&nbsp; &nbsp; || || Todor Gogić || Todor Gogić || Todor Gogić || spaljen u Velikim Radincima |} == Komparativni avioni == * [[P-40 Vorhok]] * [[Moran-Solnije MS.406]], [[Devoatin D.520]], [[Kodron CR.714]] * [[MiG-1]], [[Jak-1]] * [[Avia B.135]] * [[Meseršmit Bf 109]] * [[Hoker hariken]] * [[Ređiani Re.2000]] * [[IAR 80]] == Povezano == * [[Ikarus IK-2]] * [[Prva srpska fabrika aeroplana Živojin Rogožarski A. D.]] == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * Ilustrovana istorija vazduhoplovstva – IRO „Vuk Karadžić“ i „Službeni list SFRJ“, Beograd, 1987. * {{Cite book |ref= harv|last=Janić| first = Čedomir | authorlink = Čedomir Janić| coauthors = Petrović, Ognjan;| title = Vek avijacije u Srbiji 1910—2010, 225 značajnih letelica |year=2010| publisher = Aerokomunikacije| location = Beograd | language = {{sr}}|isbn=978-86-913973-0-2}} * Petar Bosnić:''Operacija Šiler, rat špijuna za IK-3'': Časopis Aeromagazin br. 12, pp.&nbsp;32–34, novembar 1999. * [[Bojan Dimitrijević (istoričar)|Dimitrijević, Bojan]]; P. Miladinović, M. Micevski; (2012). Kraljevsko Vazdhoplovstvo - Vojno vazduhoplovstvo Kraljevine SHS/Jugoslavije 1918—1944. Beograd: Institut za savremenu istoriju. {{ISBN|978-86-7403-169-8}}. * Janić Č., Petrović O., Kratka istorija vazduhoplovstva u Srbiji, Beograd, Aerokomunikacije. {{page|2011|978-86-913973-1-9|pages=}} * Frank Joseph, ''The Axis Air Forces: Flying in Support of the German Luftwaffe: Flying in Support of the German Luftwaffe'', ABC-CLIO,Santa Barbara Ca,2011. {{ISBN|978-0-313-39590-1}}. {{refend}} == Vanjske veze == * [http://ik-3.50webs.com IK-3] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140823041957/http://ik-3.50webs.com/ |date=2014-08-23 }} * [http://www.airwar.ru/enc/fww2/ik3.html IK-3] * [http://ww2fighters.e-monsite.com/pages/rogozarski-ik-3.html Rogozarski Ik-3] * [http://www.ww2incolor.com/other/YUGO-ROGOZARSKI-IK3-ABB.html Nakon predaje IK-3] * [http://1000aircraftphotos.com/Contributions/BradicSrecko/4648.htm First prototype](en) * [http://www.jg27.de/chronik_maerz_41.html Chronik des JG 27 April 1941] ;Maketarstvo * [http://modelingmadness.com/scott/allies/ik3.htm AZ Models 1/72 Rogozarski IK-3] * [http://karopka.ru/community/user/7058/?MODEL=188300 Rogozarski IK-3, 1/72, AZ model] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140722120525/http://karopka.ru/community/user/7058/?MODEL=188300 |date=2014-07-22 }}, Oleg Vehov, Rusija. * [http://www.britmodeller.com/forums/index.php?/topic/19808-rogozarski-ik-3/ Rogozarski IK-3, 1/48, Aeropoxy], kojim je leteo pilot-narednik Dušan Vujičić, aprila 1941., zabeleživši tri pobede. * [http://aeropoxy.wordpress.com/models/aeropoxy-props/rogozarski-ik-3-1144/ Rogozarski IK-3 1/144, Aeropoxy] * [http://lifthereserbia.wordpress.com/2010/07/02/azur-frrom-3x-ik-3-model-kits-fr012-fr013-fr014/ Azur FRROM – 3x IK-3] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140413130351/http://lifthereserbia.wordpress.com/2010/07/02/azur-frrom-3x-ik-3-model-kits-fr012-fr013-fr014/ |date=2014-04-13 }} * [http://mkns.ipmssrbija.com/?p=570 Makete aviona IK-3 u razmeri 1-72] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140413140834/http://mkns.ipmssrbija.com/?p=570 |date=2014-04-13 }}, Nenad M. Miklušev * [http://aeropoxy.wordpress.com/models/aeropoxy-props/rogozarski-ik-3-132/ Rogozarski IK-3 1/32 Aeropoxy] {{Rogožarski}} {{Avioni Jugoslavije i Srbije}} [[Kategorija:Jugoslavenski vojni avioni Drugog svjetskog rata]] [[Kategorija:Jugoslavenski lovački avioni 1930-ih]] [[Kategorija:Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]] [[Kategorija:Rogožarski]] [[Kategorija:Naoružanje Kraljevine Jugoslavije]] 8o235qh11cgbpb1powg8iebifqzrxr8 Morane-Saulnier MS.406 0 1876119 42587735 41363501 2026-05-05T02:29:10Z Edgar Allan Poe 29250 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Zrakoplovi ZNDH|Zrakoplovi ZNDH]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Zrakoplovstvo Nezavisne Države Hrvatske|Zrakoplovstvo Nezavisne Države Hrvatske]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42587735 wikitext text/x-wiki {{Infokvir zrakoplov |subtemplate = |ime = Morane-Saulnier M.S.406 |tip = [[Lovački zrakoplov]] |proizvođač = [[Morane-Saulnier]] |slika = Datoteka:Morane D-3801 J-143.jpg |opis slike = Morane-Saulnier D-3801 |dizajn = |razvijen na temelju= |probni let = [[8. kolovoza]] [[1935.]] (M.S. 405) |uveden u uporabu = [[1938.]] |proizveden = |povučen = |status = |prvotni korisnik = [[Ratno zrakoplovstvo Francuske]] |više korisnika = [[Ratno zrakoplovstvo Finske]] <br/>[[Ratno zrakoplovstvo Švicarske]] |broj primjeraka = 1176 |pojedinačna cijena = }} '''M.S.406''' je bio [[lovački zrakoplov]] [[Ratno zrakoplovstvo Francuske|Ratnog zrakoplovstva Francuske]] koji je početkom [[1938.]] izrađen u [[Francuska|francuskoj]] zrakoplovnoj tvrtci '''Morane-Saulnier'''. Prema svom broju na početku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bio je francuski najvažniji lovac ali je za razliku od tadašnje svoje konkurencije bio slabije naoružan i oklopljen te imao preslab [[Benzinski motor|motor]]. Tijekom [[Bitka za Francusku|Bitke za Francusku]] bio je daleko ispod mogućnosti [[Messerschmitt Bf 109|Messerschmitta Bf 109E]]. Razvijanjem rata tijekom [[1940]]. godine [[avion]] je pokazao sve svoje slabosti te su 387 bili u raznim situacijama izgubljeni, u zračnim borbama ili na terenu, a 183 ih je srušeno pri povratku u baze. M.S.406 bio je uspješniji u ratnim zrakoplovstvima [[Finska|finske]] i [[Švicarska|švicarske]] koje su razvile svoje vlastite modele. ==Dizajn i razvoj== *'''M.S.405 ''' [[1934.]] godine ''Zrakoplovno-tehnički servis'' Ratnog zrakoplovstva Francuske izdao je zahtjev za novi i potpuno moderan lovački avion jednosjed, niskokrilac s jednim [[Krilo zrakoplova|krilo]]m i uvlačivim [[Podvozje zrakoplova|podvozjem]]. Rezultat ovog zahtjeva bio je M.S.405 mješovite konstrukcije, s drvenim [[Repne površine zrakoplova|repom]] prekrivenim platnom dok je ostali dio izrađen od slijepljenih metalno-drvenih ploča (tanke ploče [[duraluminij]]a slijepljene na šperploču) pričvršćenih na cijevi konstrukcije od duraluminija. Morane-Saulnier imao je dugu povijesti u proizvodnji ratnih aviona, koja seže u doba prije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], dok se u periodu između dva rata tvrtka bavila više izradom civilnih aviona. U dizajn zrakoplova prvi su uveli niskokrilni [[jednokrilac]], zatvoreni [[Pilotska kabina|kokpit]] i uvlačivo podvozje. *'''M.S.406''' Prvi prototip M.S406-1 s novim ''Hispano-Suiza HS 12Y-grs'' motorom od 860 KS (641 kW) i s ''Chauvière'' [[propeler]]om promjenjivog koraka (dva položaja) prvi je let imao [[8. kolovoza]] [[1935.]] godine. Razvoj je tekao vrlo sporo te je drugi prototip MS406-2 s ''HS-12Y CRS'' motorom od 900 ks (671 kW) poletio tek [[20. siječnja]] [[1937.]] godine. S novim motorom lovac je mogao razviti brzinu od 443 km/h što je bio dovoljan razlog za narudžbu daljnjih 16 pred-proizvodnih aviona od kojih je svaki slijedeći uključivao poboljšanja svojih prethodnika. Sve modifikacije dovele su do nove inačice '''M.S.406.''' Dvije glavne preinake bile su nova, lakša struktura krila i uvlačivi hladnjak ispod [[Trup zrakoplova|trupa aviona]]. Na proizvodnu seriju ugrađivani su ''12Y HS-31'' motori od KS (641 kW) što je uz novi dizajn brzinu povećalo na 489 km/h. Od naoružanja avion je imao 20 mm ''Hispano-Suiza HS-9'' ili H''ispano-Suiza HS-404'' [[top]] smješten u V motoru (pucalo se kroz glavčinu propelera) i dva 7.5 mm MAC 1934 [[mitraljez]]a, po jedan s 300 krugova streljiva na svakoj strani krila. Slabost ovih mitrtaljeza je bio njegov rad na velikim visinama jer je iznad 20000 ft oružje imalo tendenciju smrzavanja. Radi toga su kasnije na cijevi dodavani grijači kako bi se omogućilo njihovo korištenje. *''' M.S.410 ''' Istovremeno s početkom korištenja 406-ice [[1939.]] godine počela je dodatna modifikacija aviona što je rezultiralo novom inačicom, '''M.S.410''', s jačim krilom, jednostavnijim fiksnim hladnjakom ispod trpa zrakoplova, četiri MAC mitraljeza s remenskim punjenjem umjesto municije u bubnju te usmjerivačima ispušnog mlaza za dodatni potisak (što je maksimalnu brzinu moglo uvećati na 509 km/h). Proizvodnja je u trenutku [[Drugi svjetski rat#Pad Francuske|pada Francuske]] tek započela te su izrađena samo pet primjeraka ove inačice. Proizvodnja, uglavnom preinaka prethodne (406) inačice je kasnije nastavljena pod nadzorom [[Njemačka|Njemačke]] i to uglavnom samo promjenom krila. *''' M.S.411 i M.S.412''' Izrađen je samo jedan primjerak M.S.411 i to modifikacijom 12. pred-proizvodnog modela na koji su ugrađeni krilo s 406-ice i ''12Y HS-45'' motor od 1000 KS (746 kW). Kasniji model s ''12Y HS-51'' motorom od 1050 KS (783 kW) označen je kao M.S.412, ali do završetka rata nije bio završen. *'''M.S.450''' Tijekom [[1939.]] godine tvrtka zrakoplovnih motora ''Hispano'' počela je isporučivati prototip svog novog ''Hispano-Suiza 12Z'' od 1300 KS (969 kW). Jedan takav motor ugrađen je na izmijenjenu 410-icu a inačica je označena kao ''M.S.450'' koji je sada dobio daleko bolje osobine, osobito u visini leta. Ipak, motor prije pada Francuske nikad nije ušao u serijsku proizvodnju. *'''Ostale inačice''' Konstrukcija '''M.S.406''' bila je korištena u brojnim drugim projektima. '''M.S.430''' bila je inačica s dva sjedala koja se koristila za obuku [[pilot]]a a avion je pokretao dosta slabiji radijalni ''Salmson 9'' od 390 KS (291 kW). '''M.S.435''' bila je snažnija inačica s ''Gnome-Rhône 9K'' motorom od 550 KS (410 kW). ==Švicarske inačice== [[Datoteka:Aérodrome de Haguenau, Morane-Saulnier MS.406, D-3801 suisse.jpg|thumb|right|200px|Švicarski D-3801]] *'''D-3800''' [[1938.]] [[Švicarska]] je dobila licencu za proizvodnju ''M.S.406'' kao '''D-3800'''. Dva pred-proizvodn M.S.405 kompletirana su kao M.S.406H te poslana krajem 1938. i početkom 1939. godine kao uzorci<ref>Brindley 1971, str. 48.</ref><ref name="Pelletier 2002, str. 16">Pelletier 2002, str. 16.</ref>. Ovi uzorci su imali raniji dizajn krila ali su koristili bolje ''HS 12Y-31'' motore. Početnu proizvodnju sačinjavala su osam aviona koji su pokretani motorima švicarske tvrtke ''Adolph Saurer AG''. Motor je pokretao potpuno podesivi novi ''Escher-Wyss EW-V3'' propeler. Instrumenti su bili zamijenjeni sa švicarskim a ''MAC'' mitraljez s bubnjem zamijenjen je s lokalno izrađenom inačicom s remenskim punjenjem što je eliminiralo krilne izbočine na francuskim avionima. Nakon pred-proizvodnih modela naručeno je daljnjih 74 primjeraka, koji su svi isporučeni do [[kolovoz]]a [[1940.]] U [[1942.]] godini sastavljeno je još dva aviona od originalnih rezervnih dijelova s proizvodne linije<ref>Brindley 1971, str. 49.</ref>. Tijekom [[1943.]] preostali avioni modificirani su s novim hidrauličnim sustavom, novim sustavom za hlađenje i usmjerivačima ispušnog mlaza za dodatni potisak. Ove izmjene su avion izjednačile s '''D-3801''' serijom, s jedinom razlikom u motornoj grupi. Na kraju rata preostali zrakoplovi korišteni su za obuku, sve dok posljednji nije oštećen tijekom [[1954.]] godine. *''' D-3801''' Švicarska je dovršila i dobivenu nedovršenu 412-ticu, modificirajući ju, kao i ''3800'' s vlastitim instrumentima, propelerom i naoružanjem. Ovako izmijenjen avion u proizvodnju je ušao [[1941.]] godine kao '''D-3801''' inačica a isporuke su trajale sve do [[1945.]] do kada je izrađeno 207 aviona. Dodatnih 17 izrađeni su od preostalih rezervnih dijelova između [[1947.]] i [[1948.]] a korišteni su kao školski i za vuču meta sve do [[1959.]] ==Finske inačice== [[Datoteka:Morane-Saulnier..1.jpg|thumb|right|200px|Finski Morane]] *'''Mörkö-Morane''' Do 1943. [[Finska]] je zaprimila 30 originalnih zrakoplova, kao i dodatnih 46 406-ica i 11 410-tica kupljenih od Nijemaca. Svi avioni su u trenutku kupnje bili već zastarjeli ali kako su Fincima lovački avioni bili neophodni odlučili su se za njihovu modifikaciju. Dizajner zrakoplova Aarne Lakomaa uspio je od zastarjelog "MS" napraviti prvorazredni lovac '''Mörkö-Morane''', (poznat kao i "LaGG-Morane"). Avion je pokretan zarobljenim ''Klimov M-105P'' motorom (licencirana inačica ''HS 12Y'') od 1100 KS (820 kW) s potpuno podesivim propelerom. Konstrukcija aviona je dodatno ojačana a motor je dobio novu i aerodinamički oblikovanu oplatu. Uz ove promjene brzina aviona se popela na 525 km/h. Ostale promjene su novi hladnjak ulja iz [[Messerschmitt Bf 109|Me 109]], četiri mitraljeza s remenskim punjenjem kao što su oni na 410-ici i odličan 20mm MG 151/20 top učvršćen na motoru. Punjenja za MG 151 bila su ograničena te je na nekoliko aviona umjesto topa ugrađen zarobljeni 12.7 mm ''Berezin UBS'' mitraljez. Prvi primjerak, MS-631, poletio je u [[Veljača|veljači]] [[1943.]] godine. Dovoljno uvjerljivi rezultati zrakoplovu su udahnuli novi život i doveli ga na nivo [[SSSR|sovjetskih]] lovaca. Prvobitno je planirano dovesti sve 406-ice i 410-ice na ovaj standard u najkraćem mogućem roku, ali do kraja Finsko-Sovjetskog rata 1944. godine samo su tri primjeraka bila modificirana (uključujući originalni prototip)<ref>Keskinen 1975, str. 108.</ref>. Modifikacija Mörkö-Moranea završena je u ožujku [[1945.]] Nakon završetka rata, 41 preostalih aviona korišteno je za školovanje. Godine [[1952.]] svi finski Moranesi su prizemljeni<ref>Keskinen 1975, str. 109</ref>. {{Infookvir teh. karakteristike zrakoplova |izvori = |inačica =M.S.406 |posada =1 |kapacitet = |dužina =8,17 m |raspon krila =10,62 m |promjer rotora = |površina krila =17,10 m<sup>2</sup> |strijela krila = |visina =2,71 m |širina trupa = |aeroprofil = |težina zrakoplova =1893 kg |maksimalna dozvoljena težina zrakoplova =2426 kg |maksimalna težina uzlijetanja = |korisni teret = |najveća brzina =486 km/h |ekonomska brzina = |dolet =1000 km |borbeni dolet = |brzina penjanja =13 m/s |maksimalna visina leta = |omjer potisak/težina=260 W/kg |specifično opterećenje krila =141.9 kg/m<sup>2</sup> |motor =1 x Hispano-Suiza 12Y31 V-12 klipni motor |snaga motora =640 kw |propeler = |naoružanje = |defanzivne mjere = }} == Izvori == {{izvori}} == Literatura == {{Commonscat|Morane-Saulnier MS.406}} * Brindley, John. F. ''French Fighters of World War Two''. Windsor, UK: Hylton Lacy Publishers Ltd., 1971. {{ISBN|0-85064-015-6}} * Keskinen, Kalevi, Kari Stenman and Klaus Niska. ''Morane-Saulnier M.S. 406/Caudron C.714, Suomen Ilmavoimien Historia 4'' (finski). Helsinki, Finland: Tietoteos, 1975. {{ISBN|951-9035-19-2}}. * Pelletier, Alain. ''French Fighters of World War II''. Carrollton, TX: Squadron/Signal Publications, Inc., 2002. {{ISBN|0-89747-440-6}} [[Kategorija:Francuski lovački avioni 1930-ih]] [[Kategorija:Morane-Saulnier]] [[Kategorija:Zrakoplovstvo Nezavisne Države Hrvatske]] lqz4th76jnehaqtoba8yyipniwaa1wr 120. lovačka avijacijska eskadrila 0 1876629 42587633 42364871 2026-05-05T00:35:16Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Jugoslavenska ratna avijacija]] → [[Kategorija:Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana]] 42587633 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna postrojba |naziv=120. lovačka avijacijska eskadrila |slika=[[Datoteka:Roundel of SFR Yugoslavia Air Force.svg|150px]] |opis slike=Amblem RV i PVO |osnovana datum=[[april]] [[1961]]. |ukinuta datum=[[1966]]. |period= |država={{flagicon|YUG}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] |pobunjenopodručje = |odanost=[[Datoteka:Logo of the JNA.svg|25px|link=Jugoslavenska narodna armija]] [[Jugoslavenska narodna armija]] |grana=[[Datoteka:Jrvpvo.jpg|27px|link=Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]] [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo|Ratno vazduhoplovstvo i protiv vazdušna odbrana]] |vrsta=eskadrila |uloga= |specijalizacija= |veličina= |zapovjedna struktura=[[83. lovački avijacijski puk|83. lovačkog avijacijskog puka]]<br />[[1. vazduhoplovni korpus|1. vazduhoplovnog korpusa]]<br />[[97. puk]]a |vojarna oznaka= |sjedište=[[Zadar]], [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatska]]<br />[[Titograd]], [[Socijalistička Republika Crna Gora|SR Crna Gora]] |nadimak= |zaštitnik= |geslo= |boje= |marš= |maskota= |obljetnica= |oprema= |oprema oznaka= |bitke= |bitke oznaka= |odlikovanja= |raspuštena= |zapovjednik1= |zapovjednik oznaka= |trenutačni zapovjednik= |trenutačni zapovjednik oznaka= |zapovjednik2= |zapovjednik2 oznaka= |ceremonijalni zapovjednik= |ceremonijalni zapovjednik oznaka= |istaknuti zapovjednici= |simbol raspoznavanja= |simbol raspoznavanja oznaka= |simbol raspoznavanja 2= |simbol raspoznavanja 2 oznaka= |simbol raspoznavanja 3= |simbol raspoznavanja 3 oznaka= |simbol raspoznavanja 4= |simbol raspoznavanja 4 oznaka= |zrakoplov lovac=[[F-86 Sabre]] |zrakoplov bombarder= |zrakoplov ostali= |zrakoplov borbeni= |zrakoplov helikopter= |zrakoplov presretač= |zrakoplov izviđački= |zrakoplov patrolni= |zrakoplov školski= |zrakoplov transportni= }} '''120. lovačka avijacijska eskadrila (LAE)''' je bila eskadrila [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo|Jugoslovenskog ratnog vazduhoplovstva i protiv vazdušne odbrane]] (RV i PVO). 120. LAE je formirana u [[Zadar|Zadru]] u [[april]]u [[1960]] godine u okviru [[83. lovački avijacijski puk|83. lovačkog avijacijskog puka]] (LAP). 120. LAE je tokom postojanja koristila [[Sjedinjene Američke Države|američke]] lovce [[F-86 Sabre]]. [[1963]] godine, u okviru 83. LAP, bila je prebazirana u [[Titograd]]. Po rasformiranju 83. LAP, u periodu od [[1964]] do [[1965]] godine, 120. LAE postaje samostalna eskadrila u okviru [[1. vazduhoplovni korpus|1. vazduhoplovnog korpusa]] (VAK). [[1966]] godine, 120. LAE je preimenovana u [[242. lovačkobombarderska aviacijska eskadrila|242. lovačkobombardersku aviacijsku eskadrilu]] (LBAE). Iste godine je ušla u sastav [[97. puk]]a ne mjenjajući tip aviona niti mjesto baziranja.<ref name="bbd">Bojan B. Dimitrijević, 2006, str. 366</ref> == Reference == {{reflist}} == Literatura == * {{Cite book|last=B. Dimitrijević|first=Bojan|title=Jugoslovensko ratno vazduhoplovstvo 1942-1992|year=2006|publisher=Institut za savremenu istoriju|location=Beograd|isbn=|ref=harv}} [[Kategorija:Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana]] 62rhfht3twv5nc6kaom7uiawj4vd3yx 42587685 42587633 2026-05-05T02:22:23Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana]] → [[Kategorija:Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]] 42587685 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna postrojba |naziv=120. lovačka avijacijska eskadrila |slika=[[Datoteka:Roundel of SFR Yugoslavia Air Force.svg|150px]] |opis slike=Amblem RV i PVO |osnovana datum=[[april]] [[1961]]. |ukinuta datum=[[1966]]. |period= |država={{flagicon|YUG}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] |pobunjenopodručje = |odanost=[[Datoteka:Logo of the JNA.svg|25px|link=Jugoslavenska narodna armija]] [[Jugoslavenska narodna armija]] |grana=[[Datoteka:Jrvpvo.jpg|27px|link=Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]] [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo|Ratno vazduhoplovstvo i protiv vazdušna odbrana]] |vrsta=eskadrila |uloga= |specijalizacija= |veličina= |zapovjedna struktura=[[83. lovački avijacijski puk|83. lovačkog avijacijskog puka]]<br />[[1. vazduhoplovni korpus|1. vazduhoplovnog korpusa]]<br />[[97. puk]]a |vojarna oznaka= |sjedište=[[Zadar]], [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatska]]<br />[[Titograd]], [[Socijalistička Republika Crna Gora|SR Crna Gora]] |nadimak= |zaštitnik= |geslo= |boje= |marš= |maskota= |obljetnica= |oprema= |oprema oznaka= |bitke= |bitke oznaka= |odlikovanja= |raspuštena= |zapovjednik1= |zapovjednik oznaka= |trenutačni zapovjednik= |trenutačni zapovjednik oznaka= |zapovjednik2= |zapovjednik2 oznaka= |ceremonijalni zapovjednik= |ceremonijalni zapovjednik oznaka= |istaknuti zapovjednici= |simbol raspoznavanja= |simbol raspoznavanja oznaka= |simbol raspoznavanja 2= |simbol raspoznavanja 2 oznaka= |simbol raspoznavanja 3= |simbol raspoznavanja 3 oznaka= |simbol raspoznavanja 4= |simbol raspoznavanja 4 oznaka= |zrakoplov lovac=[[F-86 Sabre]] |zrakoplov bombarder= |zrakoplov ostali= |zrakoplov borbeni= |zrakoplov helikopter= |zrakoplov presretač= |zrakoplov izviđački= |zrakoplov patrolni= |zrakoplov školski= |zrakoplov transportni= }} '''120. lovačka avijacijska eskadrila (LAE)''' je bila eskadrila [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo|Jugoslovenskog ratnog vazduhoplovstva i protiv vazdušne odbrane]] (RV i PVO). 120. LAE je formirana u [[Zadar|Zadru]] u [[april]]u [[1960]] godine u okviru [[83. lovački avijacijski puk|83. lovačkog avijacijskog puka]] (LAP). 120. LAE je tokom postojanja koristila [[Sjedinjene Američke Države|američke]] lovce [[F-86 Sabre]]. [[1963]] godine, u okviru 83. LAP, bila je prebazirana u [[Titograd]]. Po rasformiranju 83. LAP, u periodu od [[1964]] do [[1965]] godine, 120. LAE postaje samostalna eskadrila u okviru [[1. vazduhoplovni korpus|1. vazduhoplovnog korpusa]] (VAK). [[1966]] godine, 120. LAE je preimenovana u [[242. lovačkobombarderska aviacijska eskadrila|242. lovačkobombardersku aviacijsku eskadrilu]] (LBAE). Iste godine je ušla u sastav [[97. puk]]a ne mjenjajući tip aviona niti mjesto baziranja.<ref name="bbd">Bojan B. Dimitrijević, 2006, str. 366</ref> == Reference == {{reflist}} == Literatura == * {{Cite book|last=B. Dimitrijević|first=Bojan|title=Jugoslovensko ratno vazduhoplovstvo 1942-1992|year=2006|publisher=Institut za savremenu istoriju|location=Beograd|isbn=|ref=harv}} [[Kategorija:Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]] mg4erw8o0kgqtx79y70nxu9vo7eb56u 121. lovačka avijacijska eskadrila 0 1876897 42587634 42364872 2026-05-05T00:35:19Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Jugoslavenska ratna avijacija]] → [[Kategorija:Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana]] 42587634 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna postrojba |naziv=121. lovačka avijacijska eskadrila |slika=[[Datoteka:Roundel of SFR Yugoslavia Air Force.svg|150px]] |opis slike=Amblem RV i PVO |osnovana datum=[[april]] [[1961]]. |ukinuta datum=[[1964]]. |period= |država={{flagicon|YUG}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] |pobunjenopodručje = |odanost=[[Datoteka:Logo of the JNA.svg|25px|link=Jugoslavenska narodna armija]] [[Jugoslavenska narodna armija]] |grana=[[Datoteka:Jrvpvo.jpg|27px|link=Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]] [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo|Ratno vazduhoplovstvo i protiv vazdušna odbrana]] |vrsta=eskadrila |uloga= |specijalizacija= |veličina= |zapovjedna struktura=[[83. lovački avijacijski puk|83. lovačkog avijacijskog puka]] |vojarna oznaka= |sjedište=[[Zadar]], [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatska]]<br />[[Titograd]], [[Socijalistička Republika Crna Gora|SR Crna Gora]] |nadimak= |zaštitnik= |geslo= |boje= |marš= |maskota= |obljetnica= |oprema= |oprema oznaka= |bitke= |bitke oznaka= |odlikovanja= |raspuštena=1964 |zapovjednik1= |zapovjednik oznaka= |trenutačni zapovjednik= |trenutačni zapovjednik oznaka= |zapovjednik2= |zapovjednik2 oznaka= |ceremonijalni zapovjednik= |ceremonijalni zapovjednik oznaka= |istaknuti zapovjednici= |simbol raspoznavanja= |simbol raspoznavanja oznaka= |simbol raspoznavanja 2= |simbol raspoznavanja 2 oznaka= |simbol raspoznavanja 3= |simbol raspoznavanja 3 oznaka= |simbol raspoznavanja 4= |simbol raspoznavanja 4 oznaka= |zrakoplov lovac=[[F-86 Sabre]] |zrakoplov bombarder= |zrakoplov ostali= |zrakoplov borbeni= |zrakoplov helikopter= |zrakoplov presretač= |zrakoplov izviđački= |zrakoplov patrolni= |zrakoplov školski= |zrakoplov transportni= }} '''121. lovačka avijacijska eskadrila (LAE)''' je bila eskadrila [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo|Jugoslovenskog ratnog vazduhoplovstva i protiv vazdušne odbrane]] (RV i PVO). 121. LAE je formirana u [[Zadar|Zadru]] u [[april]]u [[1960]] godine u okviru [[83. lovački avijacijski puk|83. lovačkog avijacijskog puka]] (LAP). 120. LAE je tokom postojanja bila naoružana [[Sjedinjene Američke Države|američkim]] lovcima [[F-86 Sabre]]. [[1963]] godine, u okviru 83. LAP, bila je prebazirana u [[Titograd]]. Rasformirana je [[1964]] godine zajedno sa 83. LAP-om. Ljudstvo i tehnika su po rasformiranju ušli u [[120. lovačka avijacijska eskadrila|120. LAE]].<ref name="bbd">Bojan B. Dimitrijević, 2006, str. 366</ref> == Reference == {{reflist}} == Literatura == * {{Cite book|last=B. Dimitrijević|first=Bojan|title=Jugoslovensko ratno vazduhoplovstvo 1942-1992|year=2006|publisher=Institut za savremenu istoriju|location=Beograd|isbn=|ref=harv}} [[Kategorija:Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana]] 2xxekkzglbory3f3umqr1n1gmnu9ugn 42587686 42587634 2026-05-05T02:22:27Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana]] → [[Kategorija:Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]] 42587686 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna postrojba |naziv=121. lovačka avijacijska eskadrila |slika=[[Datoteka:Roundel of SFR Yugoslavia Air Force.svg|150px]] |opis slike=Amblem RV i PVO |osnovana datum=[[april]] [[1961]]. |ukinuta datum=[[1964]]. |period= |država={{flagicon|YUG}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] |pobunjenopodručje = |odanost=[[Datoteka:Logo of the JNA.svg|25px|link=Jugoslavenska narodna armija]] [[Jugoslavenska narodna armija]] |grana=[[Datoteka:Jrvpvo.jpg|27px|link=Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]] [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo|Ratno vazduhoplovstvo i protiv vazdušna odbrana]] |vrsta=eskadrila |uloga= |specijalizacija= |veličina= |zapovjedna struktura=[[83. lovački avijacijski puk|83. lovačkog avijacijskog puka]] |vojarna oznaka= |sjedište=[[Zadar]], [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatska]]<br />[[Titograd]], [[Socijalistička Republika Crna Gora|SR Crna Gora]] |nadimak= |zaštitnik= |geslo= |boje= |marš= |maskota= |obljetnica= |oprema= |oprema oznaka= |bitke= |bitke oznaka= |odlikovanja= |raspuštena=1964 |zapovjednik1= |zapovjednik oznaka= |trenutačni zapovjednik= |trenutačni zapovjednik oznaka= |zapovjednik2= |zapovjednik2 oznaka= |ceremonijalni zapovjednik= |ceremonijalni zapovjednik oznaka= |istaknuti zapovjednici= |simbol raspoznavanja= |simbol raspoznavanja oznaka= |simbol raspoznavanja 2= |simbol raspoznavanja 2 oznaka= |simbol raspoznavanja 3= |simbol raspoznavanja 3 oznaka= |simbol raspoznavanja 4= |simbol raspoznavanja 4 oznaka= |zrakoplov lovac=[[F-86 Sabre]] |zrakoplov bombarder= |zrakoplov ostali= |zrakoplov borbeni= |zrakoplov helikopter= |zrakoplov presretač= |zrakoplov izviđački= |zrakoplov patrolni= |zrakoplov školski= |zrakoplov transportni= }} '''121. lovačka avijacijska eskadrila (LAE)''' je bila eskadrila [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo|Jugoslovenskog ratnog vazduhoplovstva i protiv vazdušne odbrane]] (RV i PVO). 121. LAE je formirana u [[Zadar|Zadru]] u [[april]]u [[1960]] godine u okviru [[83. lovački avijacijski puk|83. lovačkog avijacijskog puka]] (LAP). 120. LAE je tokom postojanja bila naoružana [[Sjedinjene Američke Države|američkim]] lovcima [[F-86 Sabre]]. [[1963]] godine, u okviru 83. LAP, bila je prebazirana u [[Titograd]]. Rasformirana je [[1964]] godine zajedno sa 83. LAP-om. Ljudstvo i tehnika su po rasformiranju ušli u [[120. lovačka avijacijska eskadrila|120. LAE]].<ref name="bbd">Bojan B. Dimitrijević, 2006, str. 366</ref> == Reference == {{reflist}} == Literatura == * {{Cite book|last=B. Dimitrijević|first=Bojan|title=Jugoslovensko ratno vazduhoplovstvo 1942-1992|year=2006|publisher=Institut za savremenu istoriju|location=Beograd|isbn=|ref=harv}} [[Kategorija:Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]] npt43z86qqdh1qevpx751j325x3o0k4 Belhadin Šahbaz 0 1883169 42587629 42358826 2026-05-05T00:34:15Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Piloti JNA]] → [[Kategorija:Piloti Jugoslavenske narodne armije]] 42587629 wikitext text/x-wiki {{Infokvir vojna osoba |ime= Belhadin Šahbaz |slika= |opis= |veličina=200px |datum rođenja= {{birth date|1967|7|1|df=y}} |mjesto rođenja= [[Doboj]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]] |datum smrti= {{death date and age|2011|9|2|1961|2|1|df=y}} |mjesto smrti= [[Luštica]], [[Crna Gora]] |nacionalnost= |puno ime= |nadimak= |supruga= |suprug= |titule = |knjige= |služba= [[1989]] - [[1992]] (JNA)<br />1992 - [[2003]] (VJ)<br />2003 - [[2006]] (VSiC)<br />2006 - [[2011]] (VCG) |čin= [[Datoteka:Pukovnik JNA.jpg|35px]] [[Pukovnik]] (JNA)<br />[[Potpukovnik]] (VCG) |ratovi= |bitke= |vojska= [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|19px]] [[Jugoslavenska narodna armija]]<br />[[Datoteka:Seal of the Yugoslav Army (1992–2003).svg|19px]] [[Vojska Jugoslavije]]<br />[[Datoteka:Seal of the Army of Serbia and Montenegro.svg|19px]] [[Vojska Srbije i Crne Gore]]<br />[[Vojska Crne Gore]] |rod= [[Datoteka:Jrvpvo.jpg|19px]] [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]]<br />[[Datoteka:Vojska Jugoslavije - RViPVO.svg|19px]] [[Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana Vojske Jugoslavije|Ratno vazduhoplovstvo Vojske Jugoslavije]]<br />[[Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana Vojske Srbije i Crne Gore|Ratno vazduhoplovstvo Vojske Srbije i Crne Gore]]<br />[[Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana Crne Gore|Ratno vazduhoplovstvo Vojske Crne Gore]] |jedinice= |zapovijedao= |odlikovanja= }} '''Belhadin Šahbaz''' ([[Doboj]], [[1. 7.]] [[1967]] - [[Luštica]], [[2. 9.]] [[2011]]), vojni pilot, potpukovnik [[Vojska Crne Gore|vojske Crne Gore]] i pukovnik [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]]. == Biografija == Potpukovnik Belhadin Šahbaz je rođen 1. 7. 1967 u Doboju u porodici Omera Šahbaza. Završio je srednju vojnu školu [[Josip Broz Tito|Maršal Tito]] [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstvo]] (JRZ) u [[Mostar]]u i Vojnu vazduhoplovnu akademiju u Zemuniku kod Zadra. Tijekom vojne karijere prošao je dužnosti od pilota u odjeljenju, komandira Transportnog helikopterskog odjeljenja, referenta za bezbjednost letjenja, Službu traganja i spašavanja (STS) i nastavnika letjenja u Helikopterskoj eskadrili, pomoćnika komandanta za gađanje i raketiranje (GiR), STS i transport u Helikopterskoj eskadrili. Potpukovnik Šahbaz je imao završen kurs nastavnika letjenja i kurs probnih pilota. U svojoj bogatoj letačkoj karijeri ostvario je preko 1.500 sati naleta, na vazduhoplovima [[Utva-75]], [[Aérospatiale Gazelle|Gazelle Soko SA 341]] i [[Mil Mi-8]] na kojem je bio vođa vazduhoplova. [[16. 6.]] [[2005]] godine bio je odlikovan Ordenom trećeg stepena za zasluge u oblastima odbrane i bezbjednosti. Potpukovnik Šahbaz je smrtno stradao 2. 9. 2011 godine upravljajući helikopterom Gazelle Soko SA 341 koji se oko 11.10 sati srušio na poluostrvu Luštica, između plaža Dobreč i Žanjice. U nesreći su također poginuli [[major]] Ivan Obradović i [[stariji vodnik I klase]] Vidoje Tomić. Stradali su tokom redovnog zadatka obuke, kada je njihov helikopter udario u stenu na 10 metara od mora. Potpukovnik Šahbaz je bio oženjen za Ljiljanu Bukilić-Šahbaz sa kojom ima kćerku Lanu.<ref>{{Cite web|title=IN MEMORIAM: Šahbaz Omera Belhadin|url=http://www.vojska.me/in-memoriam/768-in-memoriam-sahbaz-omera-belhadin|author=|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=www.vojska.me|format=|work=|pages=|day=|month=|year=7. 10. 2011|access-date=3. 9. 2014|archive-url=|archive-date=|quote=}}</ref><ref>{{Cite web|title=U padu vojnog helikoptera na Luštici poginula sva tri člana posade|url=http://www.blic.rs/Vesti/Hronika/274789/U-padu-vojnog-helikoptera-na-Lustici-poginula-sva-tri-clana-posade|author=|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=www.vojska.me|format=|work=|pages=|day=|month=|year=2. 9. 2011|access-date=3. 9. 2014|archive-url=|archive-date=|quote=}}</ref> == Reference == {{reflist}} {{Lifetime|1967|2011|Šahbaz, Belhadin}} [[Kategorija:Biografije, Doboj]] [[Kategorija:Oficiri JNA]] [[Kategorija:Piloti Jugoslavenske narodne armije]] ax5y7fi5eo3ib3pa67g5s0idzx9hksy Milenko Jorgić 0 1926507 42587619 42365151 2026-05-05T00:33:42Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Piloti JNA]] → [[Kategorija:Piloti Jugoslavenske narodne armije]] 42587619 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna osoba |ime= Milenko Jorgić |slika= |opis= |veličina=150px |datum rođenja= {{birth date|1956|1|2|df=y}}<ref name="ioss">Ivan Matović, Stanoje Jovanović, 1991, str. 82</ref> |mjesto rođenja= [[Lisičine]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] |datum smrti= {{death date and age|1991|6|27|1956|1|2|df=y}} |mjesto smrti= [[Ig (Slovenija)|Ig]], SFR Jugoslavija |nacionalnost= [[Srbi u Hrvatskoj|Srbin]] |puno ime= |nadimak= |supruga= |suprug= |titule = |knjige= |služba= [[1978]] - [[1991]] |čin= [[Datoteka:Kapetan I klase JNA.jpg|45px]] [[Kapetan 1. klase]]<ref name="ioss"/> |ratovi= [[Rat u Sloveniji]] |bitke= |vojska= [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|25px]] [[Jugoslavenska narodna armija]] |rod= [[Datoteka:Jrvpvo.jpg|25px]] [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]] |jedinice= |zapovijedao= |odlikovanja= }} '''Milenko Jorgić''' ([[Lisičine]], [[2. 1.]] [[1956]] - [[Ig (Slovenija)|Ig]], [[27. 6.]] [[1991]]), vojni pilot i [[kapetan 1. klase]] [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]]. Kapetan 1. klase Milenko Jorgić je rođen 2. 1. 1956 u [[Socijalistička Republika Hrvatska|hrvatskom]] selu Lisičine (općina [[Voćin]]) u [[Srbi u Hrvatskoj|srpskoj]] porodici Jove Jorgića. Kapetan Jorgić je [[Rat u Sloveniji]] dočekao u sastavu Jugoslavenske narodne armije (JRZ). Bio je stacioniran na [[zagreb]]ačkom [[Zračna luka Zagreb|aerodromu Plesu]] u okviru helikopterske eskadrile JRZ-a. Prvog dana rata, 27. 6. 1991 godine, pripadnici slovenske [[Teritorijalna odbrana|Teritorijalne odbrane]] (TO) su oko 18.30 kod [[Ig (Slovenija)|Iga]] raketom [[9K32 Strela-2|Strela-2]] srušili transportni helikopter [[Mil Mi-8]] kapetana Jorgića, koji je letio u povratku sa granice SFR Jugoslavije i [[Austrija|Austrije]] prema Zagrebu. Tom prilikom poginuli su kapetan Jorgić, poručnik avijacije [[Eldin Hrapović]] i vazduhoplovno-tehnički vodnik [[Miroslav Šandor]]. Sve do [[5. 7.]] 1991 godine, nadležni organi [[Slovenija|Slovenije]] su odbijali izručiti tijelo kapetana Jorgića i preostala dva poginula pripadnika JRZ-a. Štoviše pojedini visoki funkcioneri Slovenije su se trijumfalno slikali pored tijela poginulih članova posade srušenog helikoptera Mi-8.<ref name="mladina">{{sl icon}} {{Cite web|title=Skrito povelje|url=http://www.mladina.si/145723/skrito-povelje/|author=Jure Trampuš|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Mladina|format=|work=|pages=|day=|month=|year=28. 6. 2013|access-date=30. 6. 2014|archive-url=|archive-date=|quote=}}</ref><ref>Dr Kosta Nikolić, ''Rat u Sloveniji 1991.'' (Istorija XX veka – br.2/2011), Institut za savremenu istoriju, Beograd</ref> [[Zoran Dernovšek]], pripadnik TO Slovenije, je kasnije identificiran kao lice koje je ispalilo raketu na helikopter kapetana Jorgića.<ref name="rtvslo">{{sl icon}} {{Cite web|title=Spomini na leto 1991|url=http://www.rtvslo.si/osamosvojitev/novica/270|author=Zoran Dernovšek|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Radiotelevizija Slovenija|format=|work=|pages=|day=|month=|year=12. 7. 2011|access-date=3. 9. 2014|archive-url=|archive-date=|quote=}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Literatura == * {{Cite book|last=Ivan Matović|first=Stanoje Jovanović|title=Istina o oružanom sukobu u Sloveniji|year=1991|publisher=Vojnoizdavački i novinski centar|location=Beograd|isbn=|ref=harv}} {{Lifetime|1956|1991|Jorgić, Milenko}} [[Kategorija:Biografije, Virovitica]] [[Kategorija:Oficiri JNA]] [[Kategorija:Piloti Jugoslavenske narodne armije]] [[Kategorija:Rat u Sloveniji]] feulw7svz1trkepmqpsmsg31q5j4n43 122. lovačka avijacijska eskadrila 0 1932402 42587635 42364873 2026-05-05T00:35:22Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Jugoslavenska ratna avijacija]] → [[Kategorija:Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana]] 42587635 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna postrojba |naziv=122. lovačka avijacijska eskadrila |slika=[[Datoteka:Roundel of SFR Yugoslavia Air Force.svg|150px]] |opis slike=Amblem RV i PVO |osnovana datum=[[5. 4.|5. april]] [[1961]]. |ukinuta datum=[[1964]]. |period= |država={{flagicon|YUG}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]] |pobunjenopodručje = |odanost=[[Datoteka:Logo of the JNA.svg|25px|link=Jugoslavenska narodna armija]] [[Jugoslavenska narodna armija]] |grana=[[Datoteka:Jrvpvo.jpg|27px|link=Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]] [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo|Ratno vazduhoplovstvo i protiv vazdušna odbrana]] |vrsta=eskadrila |uloga= |specijalizacija= |veličina= |zapovjedna struktura=[[94. lovački avijacijski puk|94. lovačkog avijacijskog puka]] |vojarna oznaka= |sjedište=[[Skopje]], [[Socijalistička Republika Makedonija|NR Makedonija]] |nadimak= |zaštitnik= |geslo= |boje= |marš= |maskota= |obljetnica= |oprema= |oprema oznaka= |bitke= |bitke oznaka= |odlikovanja= |raspuštena= |zapovjednik1= |zapovjednik oznaka= |trenutačni zapovjednik= |trenutačni zapovjednik oznaka= |zapovjednik2= |zapovjednik2 oznaka= |ceremonijalni zapovjednik= |ceremonijalni zapovjednik oznaka= |istaknuti zapovjednici= |simbol raspoznavanja= |simbol raspoznavanja oznaka= |simbol raspoznavanja 2= |simbol raspoznavanja 2 oznaka= |simbol raspoznavanja 3= |simbol raspoznavanja 3 oznaka= |simbol raspoznavanja 4= |simbol raspoznavanja 4 oznaka= |zrakoplov lovac=[[F-86 Sabre]] |zrakoplov bombarder= |zrakoplov ostali= |zrakoplov borbeni= |zrakoplov helikopter= |zrakoplov presretač= |zrakoplov izviđački= |zrakoplov patrolni= |zrakoplov školski= |zrakoplov transportni= }} '''122. lovačka avijacijska eskadrila (LAE)''' je bila eskadrila [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo|Jugoslovenskog ratnog vazduhoplovstva i protiv vazdušne odbrane]] (RV i PVO). 122. LAE je formirana u [[Skopje|Skopju]] tj. na aerodromu Skopski Petrovec u [[april]]u [[1961]] godine u okviru [[94. lovački avijacijski puk|94. lovačkog avijacijskog puka]] (LAP). 122. LAE je tokom postojanja bila naoružana lovcima [[F-86 Sabre]]. Poslije rasformiranja matičnog puka [[1964]] godine, 122. LAE je spojena sa [[123. lovačka avijacijska eskadrila|123. LAE]].<ref name="bbd">Bojan B. Dimitrijević, 2006, str. 366</ref> == Reference == {{reflist}} == Literatura == * {{Cite book|last=B. Dimitrijević|first=Bojan|title=Jugoslovensko ratno vazduhoplovstvo 1942-1992|year=2006|publisher=Institut za savremenu istoriju|location=Beograd|isbn=|ref=harv}} [[Kategorija:Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana]] l1higzqm9xh7c0q1cihm6o6flyxo3c6 42587687 42587635 2026-05-05T02:22:31Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana]] → [[Kategorija:Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]] 42587687 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna postrojba |naziv=122. lovačka avijacijska eskadrila |slika=[[Datoteka:Roundel of SFR Yugoslavia Air Force.svg|150px]] |opis slike=Amblem RV i PVO |osnovana datum=[[5. 4.|5. april]] [[1961]]. |ukinuta datum=[[1964]]. |period= |država={{flagicon|YUG}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]] |pobunjenopodručje = |odanost=[[Datoteka:Logo of the JNA.svg|25px|link=Jugoslavenska narodna armija]] [[Jugoslavenska narodna armija]] |grana=[[Datoteka:Jrvpvo.jpg|27px|link=Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]] [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo|Ratno vazduhoplovstvo i protiv vazdušna odbrana]] |vrsta=eskadrila |uloga= |specijalizacija= |veličina= |zapovjedna struktura=[[94. lovački avijacijski puk|94. lovačkog avijacijskog puka]] |vojarna oznaka= |sjedište=[[Skopje]], [[Socijalistička Republika Makedonija|NR Makedonija]] |nadimak= |zaštitnik= |geslo= |boje= |marš= |maskota= |obljetnica= |oprema= |oprema oznaka= |bitke= |bitke oznaka= |odlikovanja= |raspuštena= |zapovjednik1= |zapovjednik oznaka= |trenutačni zapovjednik= |trenutačni zapovjednik oznaka= |zapovjednik2= |zapovjednik2 oznaka= |ceremonijalni zapovjednik= |ceremonijalni zapovjednik oznaka= |istaknuti zapovjednici= |simbol raspoznavanja= |simbol raspoznavanja oznaka= |simbol raspoznavanja 2= |simbol raspoznavanja 2 oznaka= |simbol raspoznavanja 3= |simbol raspoznavanja 3 oznaka= |simbol raspoznavanja 4= |simbol raspoznavanja 4 oznaka= |zrakoplov lovac=[[F-86 Sabre]] |zrakoplov bombarder= |zrakoplov ostali= |zrakoplov borbeni= |zrakoplov helikopter= |zrakoplov presretač= |zrakoplov izviđački= |zrakoplov patrolni= |zrakoplov školski= |zrakoplov transportni= }} '''122. lovačka avijacijska eskadrila (LAE)''' je bila eskadrila [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo|Jugoslovenskog ratnog vazduhoplovstva i protiv vazdušne odbrane]] (RV i PVO). 122. LAE je formirana u [[Skopje|Skopju]] tj. na aerodromu Skopski Petrovec u [[april]]u [[1961]] godine u okviru [[94. lovački avijacijski puk|94. lovačkog avijacijskog puka]] (LAP). 122. LAE je tokom postojanja bila naoružana lovcima [[F-86 Sabre]]. Poslije rasformiranja matičnog puka [[1964]] godine, 122. LAE je spojena sa [[123. lovačka avijacijska eskadrila|123. LAE]].<ref name="bbd">Bojan B. Dimitrijević, 2006, str. 366</ref> == Reference == {{reflist}} == Literatura == * {{Cite book|last=B. Dimitrijević|first=Bojan|title=Jugoslovensko ratno vazduhoplovstvo 1942-1992|year=2006|publisher=Institut za savremenu istoriju|location=Beograd|isbn=|ref=harv}} [[Kategorija:Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]] p5m4ommskwezriiaoa9gbl4hgzc60gq 123. lovačka avijacijska eskadrila 0 1932928 42587636 42364874 2026-05-05T00:35:25Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Jugoslavenska ratna avijacija]] → [[Kategorija:Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana]] 42587636 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna postrojba |naziv=123. lovačka avijacijska eskadrila |slika=[[Datoteka:Roundel of SFR Yugoslavia Air Force.svg|150px]] |opis slike=Amblem RV i PVO |osnovana datum=[[5. 4.|5. april]] [[1961]]. |ukinuta datum= |period= |država={{flagicon|YUG}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] |pobunjenopodručje = |odanost=[[Datoteka:Logo of the JNA.svg|25px|link=Jugoslavenska narodna armija]] [[Jugoslavenska narodna armija]] |grana=[[Datoteka:Jrvpvo.jpg|27px|link=Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]] [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo|Ratno vazduhoplovstvo i protiv vazdušna odbrana]] |vrsta=eskadrila |uloga= |specijalizacija= |veličina= |zapovjedna struktura=[[94. lovački avijacijski puk|94. lovačkog avijacijskog puka]]<br />[[1. vazduhoplovni korpus|1. vazduhoplovnog korpusa]]<br />[[98. puk]]a |vojarna oznaka= |sjedište=[[Skopje]], [[Socijalistička Republika Makedonija|SR Makedonija]]<br />[[Priština]], [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|SAP Kosovo]] |nadimak= |zaštitnik= |geslo= |boje= |marš= |maskota= |obljetnica= |oprema= |oprema oznaka= |bitke= |bitke oznaka= |odlikovanja= |raspuštena= |zapovjednik1= |zapovjednik oznaka= |trenutačni zapovjednik= |trenutačni zapovjednik oznaka= |zapovjednik2= |zapovjednik2 oznaka= |ceremonijalni zapovjednik= |ceremonijalni zapovjednik oznaka= |istaknuti zapovjednici= |simbol raspoznavanja= |simbol raspoznavanja oznaka= |simbol raspoznavanja 2= |simbol raspoznavanja 2 oznaka= |simbol raspoznavanja 3= |simbol raspoznavanja 3 oznaka= |simbol raspoznavanja 4= |simbol raspoznavanja 4 oznaka= |zrakoplov lovac=[[F-86 Sabre]]<br />[[MiG-21]] |zrakoplov bombarder= |zrakoplov ostali= |zrakoplov borbeni= |zrakoplov helikopter= |zrakoplov presretač= |zrakoplov izviđački= |zrakoplov patrolni= |zrakoplov školski= |zrakoplov transportni= }} '''123. lovačka avijacijska eskadrila (LAE)''' je bila eskadrila [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo|Jugoslovenskog ratnog vazduhoplovstva i protiv vazdušne odbrane]] (RV i PVO). 123. LAE je formirana u [[Skopje|Skopju]] tj. na aerodromu Skopski Petrovec u [[april]]u [[1961]] godine u okviru [[94. lovački avijacijski puk|94. lovačkog avijacijskog puka]] (LAP). U početku je naoružana avionima [[F-86 Sabre]]. Poslije rasformiranja matičnog puka [[1964]] godine, 123. LAE postaje samostalna pod [[1. vazduhoplovni korpus|1. vazduhoplovnim korpusom]] (VK). U toku [[1965]] godine pretpočinjena je [[98. puk]]u. 123. LAE po naređenju od [[8. 6.]] [[1968]] izlazi iz 98. puka i postaje osnov za prikupljanje aviona F-86D Sabre, koji su bili prebačeni iz [[Zagreb]]a, i jezgru novoformiranog [[83. lovačko aviacijski puk|83. LAP-a]]. 123. LAE je početkom [[1971]] prebaziran u [[Priština|Prištinu]] gdje se preoružao na [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[Nadzvučni let|supersonični]] lovac [[MiG-21]]. Dok je bila stacionirana u Prištini, eskadrila je [[1979]] godine preoružana verzijom lovca MiG-21MF (L-15), te [[1983]] verzijom MiG-21Bis (L-17).<ref name="bbd">Bojan B. Dimitrijević, 2006, str. 367</ref> == Reference == {{reflist}} == Literatura == * {{Cite book|last=B. Dimitrijević|first=Bojan|title=Jugoslovensko ratno vazduhoplovstvo 1942-1992|year=2006|publisher=Institut za savremenu istoriju|location=Beograd|isbn=|ref=harv}} [[Kategorija:Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana]] tjbdxnzexbrq312lx8kdt6m28algtot 42587688 42587636 2026-05-05T02:22:35Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana]] → [[Kategorija:Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]] 42587688 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna postrojba |naziv=123. lovačka avijacijska eskadrila |slika=[[Datoteka:Roundel of SFR Yugoslavia Air Force.svg|150px]] |opis slike=Amblem RV i PVO |osnovana datum=[[5. 4.|5. april]] [[1961]]. |ukinuta datum= |period= |država={{flagicon|YUG}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] |pobunjenopodručje = |odanost=[[Datoteka:Logo of the JNA.svg|25px|link=Jugoslavenska narodna armija]] [[Jugoslavenska narodna armija]] |grana=[[Datoteka:Jrvpvo.jpg|27px|link=Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]] [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo|Ratno vazduhoplovstvo i protiv vazdušna odbrana]] |vrsta=eskadrila |uloga= |specijalizacija= |veličina= |zapovjedna struktura=[[94. lovački avijacijski puk|94. lovačkog avijacijskog puka]]<br />[[1. vazduhoplovni korpus|1. vazduhoplovnog korpusa]]<br />[[98. puk]]a |vojarna oznaka= |sjedište=[[Skopje]], [[Socijalistička Republika Makedonija|SR Makedonija]]<br />[[Priština]], [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|SAP Kosovo]] |nadimak= |zaštitnik= |geslo= |boje= |marš= |maskota= |obljetnica= |oprema= |oprema oznaka= |bitke= |bitke oznaka= |odlikovanja= |raspuštena= |zapovjednik1= |zapovjednik oznaka= |trenutačni zapovjednik= |trenutačni zapovjednik oznaka= |zapovjednik2= |zapovjednik2 oznaka= |ceremonijalni zapovjednik= |ceremonijalni zapovjednik oznaka= |istaknuti zapovjednici= |simbol raspoznavanja= |simbol raspoznavanja oznaka= |simbol raspoznavanja 2= |simbol raspoznavanja 2 oznaka= |simbol raspoznavanja 3= |simbol raspoznavanja 3 oznaka= |simbol raspoznavanja 4= |simbol raspoznavanja 4 oznaka= |zrakoplov lovac=[[F-86 Sabre]]<br />[[MiG-21]] |zrakoplov bombarder= |zrakoplov ostali= |zrakoplov borbeni= |zrakoplov helikopter= |zrakoplov presretač= |zrakoplov izviđački= |zrakoplov patrolni= |zrakoplov školski= |zrakoplov transportni= }} '''123. lovačka avijacijska eskadrila (LAE)''' je bila eskadrila [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo|Jugoslovenskog ratnog vazduhoplovstva i protiv vazdušne odbrane]] (RV i PVO). 123. LAE je formirana u [[Skopje|Skopju]] tj. na aerodromu Skopski Petrovec u [[april]]u [[1961]] godine u okviru [[94. lovački avijacijski puk|94. lovačkog avijacijskog puka]] (LAP). U početku je naoružana avionima [[F-86 Sabre]]. Poslije rasformiranja matičnog puka [[1964]] godine, 123. LAE postaje samostalna pod [[1. vazduhoplovni korpus|1. vazduhoplovnim korpusom]] (VK). U toku [[1965]] godine pretpočinjena je [[98. puk]]u. 123. LAE po naređenju od [[8. 6.]] [[1968]] izlazi iz 98. puka i postaje osnov za prikupljanje aviona F-86D Sabre, koji su bili prebačeni iz [[Zagreb]]a, i jezgru novoformiranog [[83. lovačko aviacijski puk|83. LAP-a]]. 123. LAE je početkom [[1971]] prebaziran u [[Priština|Prištinu]] gdje se preoružao na [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[Nadzvučni let|supersonični]] lovac [[MiG-21]]. Dok je bila stacionirana u Prištini, eskadrila je [[1979]] godine preoružana verzijom lovca MiG-21MF (L-15), te [[1983]] verzijom MiG-21Bis (L-17).<ref name="bbd">Bojan B. Dimitrijević, 2006, str. 367</ref> == Reference == {{reflist}} == Literatura == * {{Cite book|last=B. Dimitrijević|first=Bojan|title=Jugoslovensko ratno vazduhoplovstvo 1942-1992|year=2006|publisher=Institut za savremenu istoriju|location=Beograd|isbn=|ref=harv}} [[Kategorija:Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]] m0gssngv63i2w9mvafw7m4f7elv7zj3 Aerodrom Rijeka 0 2131421 42587485 42418594 2026-05-04T15:34:16Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Zračna luka Rijeka]] na [[Aerodrom Rijeka]] preko preusmjerenja 42418594 wikitext text/x-wiki {{Infookvir aerodrom | ime = Zračna luka Rijeka | izvorno ime = | izvorno ime-a = | izvorno ime-r = | slika = RJK 12092010 terminal.JPG | slika-širina = | opis = | IATA = RJK | ICAO = LDRI | vrsta = međunarodna zračna luka | vlasnik = Republika Hrvatska 55%, Primorsko-goranska županija 20%, Grad Rijeka 10%, Grad Krk 4%, Grad Crikvenica 4%, Grad Opatija 4%, Općina Omišalj 3%.<ref>[http://www.ppv.pgz.hr/prikaz.asp?txt_id=154 Vlasnička struktura, s web stranice Upravnog odjela za pomorstvo, promet i turizam Primorsko-goranske županije, ''www.ppv.pgz.hr'']</ref> | operater = Zračna luka Rijeka d.o.o. | grad = [[Rijeka]] | lokacija = [[Omišalj]], otok [[Krk]] | visina-f = 278 | visina-m = 85 | koordinate = {{Coord|45|13|01|N|14|34|13|E|region:HR-08_type:airport|display=title,inline}} | website = [http://www.rijeka-airport.hr/index.asp Službena stranica] | metar-visina = | metar-staza = | staza1-broj = 14/32 | staza1-dužina-f = 8.164 | staza1-dužina-m = 2.488 | staza1-površina = beton/asfalt | staza2-broj = | staza2-dužina-f = | staza2-dužina-m = | staza2-površina = | h1-broj = | h1-dužina-f = | h1-dužina-m = | h1-površina = | h2-broj = | h2-dužina-f = | h2-ldužina-m = | h2-površina = | stat-god = 2013. | stat1-naziv = Broj putnika<ref name="statistika2013">[http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2013/05-01-05_12_2013.htm Promet u zračnim lukama u prosincu 2013.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170705025714/http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2013/05-01-05_12_2013.htm |date=2017-07-05 }} Državni zavod za statistiku, Priopćenje 5.1.5/12 od 11. veljače 2014., pristupljeno 24. lipnja 2014.</ref> | stat1-podatak = 139296 | stat2-naziv = | stat2-podatak = | fusnota = }} '''Zračna luka Rijeka''' (ili ''Rijeka/Krk I''.<ref name="sv1">[http://skyvector.com/airport/LDRI/Rijeka-Krk-I-Airport Podatci na web stranici ''Sky Vector'', ''skyvector.com''] {{jezikk|en.|engleski}}</ref>) je [[zračna luka]] [[Zrakoplovstvo#Civilno zrakoplovstvo|civilnog zrakoplovstva]]<ref name="ncaa">[http://www.ccaa.hr/UserDocsImages/dokumenti/453/Copy%2023082013TABLICA%20AERODROMA%20SA%20SVJEDODŽBOM%20I%20ODOBRENJEM.pdf "Popis registriranih aerodroma u Republici Hrvatskoj na dan 23.08.2013.", s web stranice Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo, ''www.ccaa.hr/default.aspx?id=878'']{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>. Nalazi se na otoku [[Krk]]u, oko 1&nbsp;km istočno od [[Omišalj|Omišlja]]. Od centra [[Rijeka|Rijeke]], za čije je potrebe izgrađena, udaljena je oko 17&nbsp;km zračnom linijom, odnosno oko 25&nbsp;km cestom.<ref name="zlr">{{Cite web |title=Podatci na službenoj stranici Zračne luke Rijeka, ''www.rijeka-airport.hr'' |url=http://www.rijeka-airport.hr/info.asp |access-date=2014-09-13 |archivedate=2015-01-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150120014156/http://www.rijeka-airport.hr/info.asp |deadurl=yes }}</ref> == Osnovni podaci == Uzletno-sletna staza je dužine 2488 m i širine 45 m. Orijentirana je pravcem sjeverozapad-jugoistok (143[[azimut|°]]/323°, oznaka staze 14-32). Nadmorska visina je 85 m. Rulnice su širine 20 m. Podloga piste i rulnica je asfaltna. Platforma dimenzija 300×115 m je betonska i može istovremeno prihvatiti 5 zrakoplova.<ref name="sv1" /> <ref name="zlr" /> <ref name="pgz">{{Cite web |title=Zračna luka Rijeka na web stranici Upravnog odjela za pomorstvo, promet i turizam Primorsko-goranske županije, ''www.ppv.pgz.hr'' |url=http://www.ppv.pgz.hr/prikaz.asp?txt_id=153 |access-date=2014-09-13 |archivedate=2013-09-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130927193052/http://www.ppv.pgz.hr/prikaz.asp?txt_id=153 |deadurl=yes }}</ref> <ref name="fr">[http://www.fallingrain.com/icao/LDRI.html Podatci na stranici ''Falling Rain'', ''www.fallingrain.com''] {{jezikk|en.|engleski}}</ref> <!-- iako FallingRain ima poveznice na en-wikipediju, podatke ne uzimaju otuda, jer su te poveznice postavljene tek nedavno (10.2012.), već imaju svoje podatke - lako se može usporediti s http://web.archive.org/web/20100204145749/http://www.fallingrain.com/icao/LDRI.html --> Zračna luka Rijeka otvorena je za promet 2. svibnja 1970. godine. Registrirana je za prihvat i otpremu zrakoplova, putnika i robe u komercijalnom zračnom prijevozu i školovanje letačkog osoblja.<ref name="ncaa" /> Opremljena je za prihvat svih veličina zrakoplova. Zračna luka je predviđena za dnevno i noćno slijetanje, jer je opremljena sustavom za precizni prilaz i slijetanje I. kategorije. Zbog kratkih rulnica koje ne vode do početka/kraja piste, zračna luka ne može postići veliki satni kapacitet.<ref name="pgz" /> ==Statistika prometa== {| class="wikitable" |- ! '''Godina''' ! Putnika |- |align="center"| 2011. |align="right" | 79.316<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2011/05-01-05_12_2011.htm Promet u zračnim lukama u prosincu 2011.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170705023919/http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2011/05-01-05_12_2011.htm |date=2017-07-05 }} Državni zavod za statistiku, Priopćenje 5.1.5/12. od 9. veljače 2012., pristupljeno 24. lipnja 2014.</ref> |- |align="center"| 2012. |align="right" | 71.558<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/05-01-05_12_2012.htm Promet u zračnim lukama u prosincu 2012.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170704102530/http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/05-01-05_12_2012.htm |date=2017-07-04 }} Državni zavod za statistiku, Priopćenje 5.1.5/12. od 11. veljače 2013., pristupljeno 24. lipnja 2014.</ref> |- |align="center"| 2013. |align="right" | 139.296<ref name="statistika2013"/> |- |} == Aviokompanije i destinacije == *Sve su linije sezonskog karaktera osim ako nije drukčije navedeno. === Redovne linije === * [[Condor Flugdienst|Condor]] ([[Frankfurt]]) * [[Croatia Airlines]] ([[London]]-[[Heathrow]]), ([[Barcelona]]) (od 24. srpnja 2012.) * [[Danube Wings]] ([[Košice]]) * [[Germanwings]] ([[Stuttgart]]), ([[Berlin]]-Brandenburg), ([[Cologne]]) * [[Norwegian Air Shuttle]] ([[Oslo]]) * [[Ryanair]] ([[London]]-Stansted), ([[Stockholm]]-Skavsta) * [[Skywork Airlines]] ([[Bern]]) === ''Charter'' linije === * [[Ak Bars Aero]] ([[Kalinjingrad]]) * [[Arkia Israel Airlines]] ([[Tel Aviv]]) * [[Khors Air]] ([[Kijev]]) * [[Malmö Aviation]] ([[Göteborg]]) * [[SmartLynx Airlines]] ([[Riga]]) * [[Austrian Arrows]] ([[Innsbruck]]) == Povezano == * [[Dodatak:Popis zračnih luka u Hrvatskoj]] == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Rijeka Airport}} * [http://www.rijeka-airport.hr/index.asp Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070807050625/http://www.rijeka-airport.hr/index.asp |date=2007-08-07 }} {{Zračne luke u Hrvatskoj}} {{Mrva-zračna luka-hrvatska}} [[Kategorija:Aerodromi u Hrvatskoj|Rijeka]] [[Kategorija:Krk]] 7zwmhgejews61i0bqt3mlkg9ctbe2d5 Kategorija:Američko ratno zrakoplovstvo 14 2890719 42587660 9051528 2026-05-05T00:37:45Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Ratna avijacija po državama]] → [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] 42587660 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|United States Air Force}} [[Kategorija:Oružane snage SAD|Avijacija]] [[Kategorija:Avijacija u SAD|Ratna]] [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] d9l2r76ax7j84bxofaqenur6kgclyt0 42587703 42587660 2026-05-05T02:23:49Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kategorija:Američka ratna avijacija]] na [[Kategorija:Američko ratno zrakoplovstvo]] bez ostavljanja preusmjerenja: (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]]) 42587660 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|United States Air Force}} [[Kategorija:Oružane snage SAD|Avijacija]] [[Kategorija:Avijacija u SAD|Ratna]] [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] d9l2r76ax7j84bxofaqenur6kgclyt0 42587802 42587703 2026-05-05T02:44:38Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Avijacija u SAD]] → [[Kategorija:Avijacija u Sjedinjenim Američkim Državama]] 42587802 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|United States Air Force}} [[Kategorija:Oružane snage SAD|Avijacija]] [[Kategorija:Avijacija u Sjedinjenim Američkim Državama|Ratna]] [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] 5vd0gtb3o94hfi55trxs5z8chp68ips Kategorija:Iransko ratno zrakoplovstvo 14 2890720 42587664 9051543 2026-05-05T00:38:00Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Ratna avijacija po državama]] → [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] 42587664 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|Air force of Iran}} [[Kategorija:Oružane snage Irana|Avijacija]] [[Kategorija:Avijacija u Iranu|Ratna]] [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] mf2nfnp1vr7gvfz3ncyfn87xfgtq6mi 42587715 42587664 2026-05-05T02:25:59Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kategorija:Iranska ratna avijacija]] na [[Kategorija:Iransko ratno zrakoplovstvo]] bez ostavljanja preusmjerenja: (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]]) 42587664 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|Air force of Iran}} [[Kategorija:Oružane snage Irana|Avijacija]] [[Kategorija:Avijacija u Iranu|Ratna]] [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] mf2nfnp1vr7gvfz3ncyfn87xfgtq6mi Zračne snage Oružanih snaga Ukrajine 0 3551746 42587657 41689099 2026-05-05T00:37:33Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Ratna avijacija po državama]] → [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] 42587657 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Emblem of the Ukrainian Air Force.svg|mini|Amblem Vazduhoplovnih sila Ukrajine]] [[Datoteka:Ensign of the Ukrainian Air Force.svg|mini|Zastava Vazduhoplovnih sila Ukrajine]] '''Vazdušne snage Oružanih snaga Ukrajine''' ({{jez-ukr|Повітряні Сили Збройних Сил України}}) je nezavisan vid [[Vojska Ukrajine|Armije Ukrajine]]. Vazduhoplovne sile Ukrajine počele su sa radom 12. decembra 1991. god. == Avioni == * MiG-29 - 165 * MiG-23M\UB - 120 * Su-27\UB - 52 * Su-25 - 45 * Su-24M\MR - 250 * Be-12 - 8 * Su-17M\UM - 35 * Il-22 - 1 * An-12 - 18 * An-24\26 - 10/25 * An-30 - 2 * An-72 - 26 * Il-76\78 - 80 * Tu-134\UBL - 2/3 * Jak-40 - 6 * An-2 - 3 * L-39 - 350 * Jak-52 - 180 * Mi-6 - 20 * Mi-8\17 - 240 * Mi-24- 245 * Mi-26- 25 * Mi-2- 40 * Mi-14PL - 5 * Ka-25 - 15 * Ka-27\29 - 12/4 == Službe == Avijacija (ukr. Avіacія) Kosmičko-raketna vojska (ukr. Zenіtno-raketnі vійsьka) Radio-tehnička vojska (ukr. Radіotehnіčnі vійsьka) <gallery></center> Datoteka:Емблема авіації (2007).png|Avijacija Datoteka:Емблема зенітних ракетних військ (2007).png|Kosmičko-raketna vojska Datoteka:Емблема радіотехнічних військ (2007).png|Radiotehnička vojska <center></gallery> == Znak na avionima == [[Datoteka:Roundel of Ukraine.svg|50px|bezokvira|Znak na avionima]] == Podjela == Vazduhoplovstvo Ukrajine uključuju rodove aviona: * Bombarderi: Su-20, Su-24M, Tu-160, Tu-22M i Tu-95/Tu-142. * Napadački: Su-25 i Mi-24. * Presretači: Su-27 i MiG-29. * Transportni: IL-76, 12-24-,,-26-30-32,,-72, Mi-6, Mi-8, Mi-17, Mi-26. * Izviđački: Su-24 MR, An-30. == Činovi == [[Datoteka:New Military ranks of Ukraine.jpg|bezokvira|Činovi Vazduhoplovnih sila Ukrajine]] == Literatura == * [http://www.uarmy.iatp.org.ua/ The Ukrainian Army - uarmy.iatp.org.ua] * [http://www.icps.com.ua/doc/Ukrainian%20Security%20Policy%20E.pdf Analysis of the Ukrainian Security Policy] * [http://www.foxbat.ru Other images from foxbat.ru] * [http://www.dtic.mil/doctrine/jel/jfq_pubs/18_15.pdf Ukraine as a Post-Cold War Military Power] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060926044249/http://www.dtic.mil/doctrine/jel/jfq_pubs/18_15.pdf |date=2006-09-26 }} * [http://www.ukrbat.narod.ru/vvs.html Ukrainian Air Force] * [http://litnik.in.ua/content/category/7/30/100/ Photos from Ukrainian Air Force museum in Kiev & Poltava] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090901144133/http://litnik.in.ua/content/category/7/30/100/ |date=2009-09-01 }} [[Kategorija:Oružane snage Ukrajine|Ratna avijacija]] [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] ssrkj2fxnqjt1yhuxnvsdtygd7b4ri9 42587681 42587657 2026-05-05T00:43:55Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Ukrajinska ratna avijacija]] na [[Zračne snage Oružanih snaga Ukrajine]] 42587657 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Emblem of the Ukrainian Air Force.svg|mini|Amblem Vazduhoplovnih sila Ukrajine]] [[Datoteka:Ensign of the Ukrainian Air Force.svg|mini|Zastava Vazduhoplovnih sila Ukrajine]] '''Vazdušne snage Oružanih snaga Ukrajine''' ({{jez-ukr|Повітряні Сили Збройних Сил України}}) je nezavisan vid [[Vojska Ukrajine|Armije Ukrajine]]. Vazduhoplovne sile Ukrajine počele su sa radom 12. decembra 1991. god. == Avioni == * MiG-29 - 165 * MiG-23M\UB - 120 * Su-27\UB - 52 * Su-25 - 45 * Su-24M\MR - 250 * Be-12 - 8 * Su-17M\UM - 35 * Il-22 - 1 * An-12 - 18 * An-24\26 - 10/25 * An-30 - 2 * An-72 - 26 * Il-76\78 - 80 * Tu-134\UBL - 2/3 * Jak-40 - 6 * An-2 - 3 * L-39 - 350 * Jak-52 - 180 * Mi-6 - 20 * Mi-8\17 - 240 * Mi-24- 245 * Mi-26- 25 * Mi-2- 40 * Mi-14PL - 5 * Ka-25 - 15 * Ka-27\29 - 12/4 == Službe == Avijacija (ukr. Avіacія) Kosmičko-raketna vojska (ukr. Zenіtno-raketnі vійsьka) Radio-tehnička vojska (ukr. Radіotehnіčnі vійsьka) <gallery></center> Datoteka:Емблема авіації (2007).png|Avijacija Datoteka:Емблема зенітних ракетних військ (2007).png|Kosmičko-raketna vojska Datoteka:Емблема радіотехнічних військ (2007).png|Radiotehnička vojska <center></gallery> == Znak na avionima == [[Datoteka:Roundel of Ukraine.svg|50px|bezokvira|Znak na avionima]] == Podjela == Vazduhoplovstvo Ukrajine uključuju rodove aviona: * Bombarderi: Su-20, Su-24M, Tu-160, Tu-22M i Tu-95/Tu-142. * Napadački: Su-25 i Mi-24. * Presretači: Su-27 i MiG-29. * Transportni: IL-76, 12-24-,,-26-30-32,,-72, Mi-6, Mi-8, Mi-17, Mi-26. * Izviđački: Su-24 MR, An-30. == Činovi == [[Datoteka:New Military ranks of Ukraine.jpg|bezokvira|Činovi Vazduhoplovnih sila Ukrajine]] == Literatura == * [http://www.uarmy.iatp.org.ua/ The Ukrainian Army - uarmy.iatp.org.ua] * [http://www.icps.com.ua/doc/Ukrainian%20Security%20Policy%20E.pdf Analysis of the Ukrainian Security Policy] * [http://www.foxbat.ru Other images from foxbat.ru] * [http://www.dtic.mil/doctrine/jel/jfq_pubs/18_15.pdf Ukraine as a Post-Cold War Military Power] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060926044249/http://www.dtic.mil/doctrine/jel/jfq_pubs/18_15.pdf |date=2006-09-26 }} * [http://www.ukrbat.narod.ru/vvs.html Ukrainian Air Force] * [http://litnik.in.ua/content/category/7/30/100/ Photos from Ukrainian Air Force museum in Kiev & Poltava] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090901144133/http://litnik.in.ua/content/category/7/30/100/ |date=2009-09-01 }} [[Kategorija:Oružane snage Ukrajine|Ratna avijacija]] [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] ssrkj2fxnqjt1yhuxnvsdtygd7b4ri9 Kategorija:Hrvatsko ratno zrakoplovstvo 14 3554534 42587583 9050490 2026-05-05T00:28:41Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Zrakoplovstvo u Hrvatskoj]] → [[Kategorija:Avijacija u Hrvatskoj]] 42587583 wikitext text/x-wiki {{Catmore|Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana}} {{Commonscat|Air force of Croatia}} [[Kategorija:Oružane snage Republike Hrvatske|Zrakoplovstvo]] [[Kategorija:Avijacija u Hrvatskoj|Ratno]] [[Kategorija:Ratna avijacija po državama]] s4fwp1w99d2ur0xuftwia5vkth0balm 42587663 42587583 2026-05-05T00:37:57Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Ratna avijacija po državama]] → [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] 42587663 wikitext text/x-wiki {{Catmore|Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana}} {{Commonscat|Air force of Croatia}} [[Kategorija:Oružane snage Republike Hrvatske|Zrakoplovstvo]] [[Kategorija:Avijacija u Hrvatskoj|Ratno]] [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] cb033lqjs0ouh0fzxea8sxxdvs7lflt Kategorija:Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo 14 3554556 42587631 9051533 2026-05-05T00:35:12Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kategorija:Jugoslavenska ratna avijacija]] na [[Kategorija:Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana]] bez ostavljanja preusmjerenja: službeni naziv (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]]) 9051533 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|SFR Yugoslav Air Force and Air Defense}} [[Kategorija:Oružane snage Jugoslavije|Avijacija]] [[Kategorija:Avijacija u Jugoslaviji|Ratna]] [[Kategorija:Ratna avijacija po državama]] 8xv1y1x0nxughyl9v415bw2jztz103s 42587669 42587631 2026-05-05T00:38:15Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Ratna avijacija po državama]] → [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] 42587669 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|SFR Yugoslav Air Force and Air Defense}} [[Kategorija:Oružane snage Jugoslavije|Avijacija]] [[Kategorija:Avijacija u Jugoslaviji|Ratna]] [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] fo4mr07s7np2qygprmpmw4et2u074oa 42587683 42587669 2026-05-05T02:22:19Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kategorija:Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana]] na [[Kategorija:Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]] bez ostavljanja preusmjerenja: ipak bolje ovako, da kategorije budu usklađene (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]]) 42587669 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|SFR Yugoslav Air Force and Air Defense}} [[Kategorija:Oružane snage Jugoslavije|Avijacija]] [[Kategorija:Avijacija u Jugoslaviji|Ratna]] [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] fo4mr07s7np2qygprmpmw4et2u074oa Kategorija:Vojni avioni po državama 14 3554613 42587659 9051403 2026-05-05T00:37:41Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Ratna avijacija po državama]] → [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] 42587659 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Military aircraft by country}} [[Kategorija:Vojni avioni| ]] [[Kategorija:Avioni po državama| ]] [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama| ]] [[Kategorija:Kategorije po državama]] 8i3mamc0xtcnh4kqk6n5o0uihxthe5s Kategorija:Britansko ratno zrakoplovstvo 14 3554616 42587661 9051530 2026-05-05T00:37:49Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Ratna avijacija po državama]] → [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] 42587661 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|Royal Air Force}} [[Kategorija:Oružane snage Ujedinjenog Kraljevstva|Avijacija]] [[Kategorija:Avijacija u Ujedinjenom Kraljevstvu|Ratna]] [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] d1ns5sykqrwwkzbcmrv7p64u4orfux4 42587710 42587661 2026-05-05T02:24:58Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kategorija:Britanska ratna avijacija]] na [[Kategorija:Britansko ratno zrakoplovstvo]] bez ostavljanja preusmjerenja: (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]]) 42587661 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|Royal Air Force}} [[Kategorija:Oružane snage Ujedinjenog Kraljevstva|Avijacija]] [[Kategorija:Avijacija u Ujedinjenom Kraljevstvu|Ratna]] [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] d1ns5sykqrwwkzbcmrv7p64u4orfux4 Kategorija:Britanski vojni avioni 14 3554618 42587712 9051475 2026-05-05T02:25:02Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Britanska ratna avijacija]] → [[Kategorija:Britansko ratno zrakoplovstvo]] 42587712 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Military aircraft of the United Kingdom}} [[Kategorija:Britansko ratno zrakoplovstvo|Avioni]] [[Kategorija:Britanski avioni|Vojni]] [[Kategorija:Vojni avioni po državama]] 82qkwl0r1jvog4h7iyhhln5q7h0zk6z Kategorija:Francuski vojni avioni 14 3554620 42587714 9051476 2026-05-05T02:25:27Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Francuska ratna avijacija]] → [[Kategorija:Francusko ratno zrakoplovstvo]] 42587714 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Military aircraft of France}} [[Kategorija:Francusko ratno zrakoplovstvo|Avioni]] [[Kategorija:Francuski avioni|Vojni]] [[Kategorija:Vojni avioni po državama]] 1etgq43cobzadhbum8i2hycgaulh0mn Kategorija:Francusko ratno zrakoplovstvo 14 3554622 42587662 9051531 2026-05-05T00:37:53Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Ratna avijacija po državama]] → [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] 42587662 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|Air force of France}} [[Kategorija:Oružane snage Francuske|Avijacija]] [[Kategorija:Avijacija u Francuskoj|Ratna]] [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] ftw37mzngkqa5v3h6fkkm831t3zbq9t 42587713 42587662 2026-05-05T02:25:26Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kategorija:Francuska ratna avijacija]] na [[Kategorija:Francusko ratno zrakoplovstvo]] bez ostavljanja preusmjerenja: (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]]) 42587662 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|Air force of France}} [[Kategorija:Oružane snage Francuske|Avijacija]] [[Kategorija:Avijacija u Francuskoj|Ratna]] [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] ftw37mzngkqa5v3h6fkkm831t3zbq9t Kategorija:Italijanski vojni avioni 14 3554623 42587719 9051477 2026-05-05T02:26:25Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Italijanska ratna avijacija]] → [[Kategorija:Italijansko ratno zrakoplovstvo]] 42587719 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Military aircraft of Italy}} [[Kategorija:Italijansko ratno zrakoplovstvo|Avioni]] [[Kategorija:Italijanski avioni|Vojni]] [[Kategorija:Vojni avioni po državama]] m4efhyq38e2mmdpjfbiy30c4oyagf55 Kategorija:Italijansko ratno zrakoplovstvo 14 3554625 42587665 9051532 2026-05-05T00:38:03Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Ratna avijacija po državama]] → [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] 42587665 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|Air force of Italy}} [[Kategorija:Oružane snage Italije|Avijacija]] [[Kategorija:Avijacija u Italiji|Ratna]] [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] n8b9302bej8rin238g78otewmjh5mr8 42587717 42587665 2026-05-05T02:26:21Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kategorija:Italijanska ratna avijacija]] na [[Kategorija:Italijansko ratno zrakoplovstvo]] bez ostavljanja preusmjerenja: (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]]) 42587665 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|Air force of Italy}} [[Kategorija:Oružane snage Italije|Avijacija]] [[Kategorija:Avijacija u Italiji|Ratna]] [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] n8b9302bej8rin238g78otewmjh5mr8 Kategorija:Njemački vojni avioni 14 3554626 42587722 9051478 2026-05-05T02:26:46Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Njemačka ratna avijacija]] → [[Kategorija:Njemačko ratno zrakoplovstvo]] 42587722 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Military aircraft of Germany}} [[Kategorija:Njemačko ratno zrakoplovstvo|Avioni]] [[Kategorija:Njemački avioni|Vojni]] [[Kategorija:Vojni avioni po državama]] k9gktcr3i0zra37ybxjkd4hlw1pyhi7 Kategorija:Njemačko ratno zrakoplovstvo 14 3554628 42587667 9051534 2026-05-05T00:38:09Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Ratna avijacija po državama]] → [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] 42587667 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|Air force of Germany}} [[Kategorija:Oružane snage Njemačke|Avijacija]] [[Kategorija:Avijacija u Njemačkoj|Ratna]] [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] qcjebg5mx0jzwr2mty8dlhx0z60z6pr 42587720 42587667 2026-05-05T02:26:42Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kategorija:Njemačka ratna avijacija]] na [[Kategorija:Njemačko ratno zrakoplovstvo]] bez ostavljanja preusmjerenja: (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]]) 42587667 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|Air force of Germany}} [[Kategorija:Oružane snage Njemačke|Avijacija]] [[Kategorija:Avijacija u Njemačkoj|Ratna]] [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] qcjebg5mx0jzwr2mty8dlhx0z60z6pr Kategorija:Španski vojni avioni 14 3554629 42587730 9051479 2026-05-05T02:27:39Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Španska ratna avijacija]] → [[Kategorija:Špansko ratno zrakoplovstvo]] 42587730 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Military aircraft of Spain}} [[Kategorija:Špansko ratno zrakoplovstvo|Avioni]] [[Kategorija:Španski avioni|Vojni]] [[Kategorija:Vojni avioni po državama]] bizoqxjaxvbmx55t5gfobfis5yx72ch Kategorija:Špansko ratno zrakoplovstvo 14 3554630 42587673 9051541 2026-05-05T00:38:27Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Ratna avijacija po državama]] → [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] 42587673 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|Air force of Spain}} [[Kategorija:Oružane snage Španije|Avijacija]] [[Kategorija:Avijacija u Španiji|Ratna]] [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] noybv9j0lxau65wganfzvg3cjllgs0d 42587729 42587673 2026-05-05T02:27:38Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kategorija:Španska ratna avijacija]] na [[Kategorija:Špansko ratno zrakoplovstvo]] bez ostavljanja preusmjerenja: (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]]) 42587673 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|Air force of Spain}} [[Kategorija:Oružane snage Španije|Avijacija]] [[Kategorija:Avijacija u Španiji|Ratna]] [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] noybv9j0lxau65wganfzvg3cjllgs0d Kategorija:Poljski vojni avioni 14 3554646 42587724 9051473 2026-05-05T02:26:59Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Poljska ratna avijacija]] → [[Kategorija:Poljsko ratno zrakoplovstvo]] 42587724 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Military aircraft of Poland}} [[Kategorija:Poljsko ratno zrakoplovstvo|Avioni]] [[Kategorija:Poljski avioni|Vojni]] [[Kategorija:Vojni avioni po državama]] 75mydjfp0nmdexnb498mu1ts3hrvcve Kategorija:Poljsko ratno zrakoplovstvo 14 3554647 42587668 9051535 2026-05-05T00:38:12Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Ratna avijacija po državama]] → [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] 42587668 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|Air force of Poland}} [[Kategorija:Oružane snage Poljske|Avijacija]] [[Kategorija:Avijacija u Poljskoj|Ratna]] [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] 0ws4cevxx3hsrdk9crypnhreae6z69g 42587723 42587668 2026-05-05T02:26:58Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kategorija:Poljska ratna avijacija]] na [[Kategorija:Poljsko ratno zrakoplovstvo]] bez ostavljanja preusmjerenja: (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]]) 42587668 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|Air force of Poland}} [[Kategorija:Oružane snage Poljske|Avijacija]] [[Kategorija:Avijacija u Poljskoj|Ratna]] [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] 0ws4cevxx3hsrdk9crypnhreae6z69g Kategorija:Jugoslavenski i srpski vojni avioni 14 3554703 42587649 9051397 2026-05-05T00:36:09Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Jugoslavenska ratna avijacija]] → [[Kategorija:Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana]] 42587649 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana|Avioni]] [[Kategorija:Srpsko ratno vazduhoplovstvo|Avioni]] [[Kategorija:Jugoslavenski i srpski avioni|Vojni]] [[Kategorija:Vojni avioni po državama]] k9drqpowrez4722k556ggr6o57lfnj5 42587701 42587649 2026-05-05T02:23:21Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana]] → [[Kategorija:Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]] 42587701 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo|Avioni]] [[Kategorija:Srpsko ratno vazduhoplovstvo|Avioni]] [[Kategorija:Jugoslavenski i srpski avioni|Vojni]] [[Kategorija:Vojni avioni po državama]] 21xlpbgb3z4i7vbily8o4qqmsvxeej4 42587728 42587701 2026-05-05T02:27:26Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Srpsko ratno vazduhoplovstvo]] → [[Kategorija:Srpsko ratno zrakoplovstvo]] 42587728 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo|Avioni]] [[Kategorija:Srpsko ratno zrakoplovstvo|Avioni]] [[Kategorija:Jugoslavenski i srpski avioni|Vojni]] [[Kategorija:Vojni avioni po državama]] lth8cdxu2tnmk7v0obiw7zh1dymgsb9 Kategorija:Srpsko ratno zrakoplovstvo 14 3554705 42587672 9051540 2026-05-05T00:38:24Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Ratna avijacija po državama]] → [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] 42587672 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|Serbian Air Force and Air Defence}} [[Kategorija:Vojska Srbije|Vazduhoplovstvo]] [[Kategorija:Vazduhoplovstvo u Srbiji|Ratno]] [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] pym9xx4fjemulsybjm4w4hok0nfhvs7 42587727 42587672 2026-05-05T02:27:25Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kategorija:Srpsko ratno vazduhoplovstvo]] na [[Kategorija:Srpsko ratno zrakoplovstvo]] bez ostavljanja preusmjerenja: (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]]) 42587672 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|Serbian Air Force and Air Defence}} [[Kategorija:Vojska Srbije|Vazduhoplovstvo]] [[Kategorija:Vazduhoplovstvo u Srbiji|Ratno]] [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] pym9xx4fjemulsybjm4w4hok0nfhvs7 42587872 42587727 2026-05-05T02:56:25Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Vazduhoplovstvo u Srbiji]] → [[Kategorija:Avijacija u Srbiji]] 42587872 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|Serbian Air Force and Air Defence}} [[Kategorija:Vojska Srbije|Vazduhoplovstvo]] [[Kategorija:Avijacija u Srbiji|Ratno]] [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] a9klkyg4mjxvjepn7tkazl1csrg4pmb Kategorija:Američki vojni avioni 14 3554877 42587708 9051474 2026-05-05T02:24:05Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Američka ratna avijacija]] → [[Kategorija:Američko ratno zrakoplovstvo]] 42587708 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Military aircraft of the United States}} [[Kategorija:Američko ratno zrakoplovstvo|Avioni]] [[Kategorija:Američki avioni|Vojni]] [[Kategorija:Vojni avioni po državama]] 79xjwkb1gveur3320lwqr4lkp0g13xj Kategorija:Sovjetski i ruski vojni avioni 14 3554946 42587680 9051480 2026-05-05T00:42:31Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Ruska ratna avijacija]] → [[Kategorija:Rusko ratno zrakoplovstvo]] 42587680 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Sovjetska ratna avijacija|Avioni]] [[Kategorija:Rusko ratno zrakoplovstvo|Avioni]] [[Kategorija:Sovjetski avioni|Vojni]] [[Kategorija:Ruski avioni|Vojni]] [[Kategorija:Vojni avioni po državama]] 4pb5mlbq1qk28vlwc99mc6vm4etunzd 42587726 42587680 2026-05-05T02:27:14Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Sovjetska ratna avijacija]] → [[Kategorija:Sovjetsko ratno zrakoplovstvo]] 42587726 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Sovjetsko ratno zrakoplovstvo|Avioni]] [[Kategorija:Rusko ratno zrakoplovstvo|Avioni]] [[Kategorija:Sovjetski avioni|Vojni]] [[Kategorija:Ruski avioni|Vojni]] [[Kategorija:Vojni avioni po državama]] 2008csnfrn9t7pndsq27fmb8ksdle8q Kategorija:Rusko ratno zrakoplovstvo 14 3554949 42587670 9051537 2026-05-05T00:38:18Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Ratna avijacija po državama]] → [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] 42587670 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|Air force of Russia}} [[Kategorija:Oružane snage Rusije|Avijacija]] [[Kategorija:Avijacija u Rusiji|Ratna]] [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] aegvunwtbr3gvglg3ocy23rdtmb1agc 42587678 42587670 2026-05-05T00:42:27Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kategorija:Ruska ratna avijacija]] na [[Kategorija:Rusko ratno zrakoplovstvo]] bez ostavljanja preusmjerenja: (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]]) 42587670 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|Air force of Russia}} [[Kategorija:Oružane snage Rusije|Avijacija]] [[Kategorija:Avijacija u Rusiji|Ratna]] [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] aegvunwtbr3gvglg3ocy23rdtmb1agc Kategorija:Sovjetsko ratno zrakoplovstvo 14 3554951 42587671 9051538 2026-05-05T00:38:21Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Ratna avijacija po državama]] → [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] 42587671 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|Air force of the Soviet Union}} [[Kategorija:Oružane snage Sovjetskog Saveza|Avijacija]] [[Kategorija:Avijacija u Sovjetskom Savezu|Ratna]] [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] ipe2gpj8v2bwnw9okelwcu6a1cfqkp4 42587725 42587671 2026-05-05T02:27:13Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kategorija:Sovjetska ratna avijacija]] na [[Kategorija:Sovjetsko ratno zrakoplovstvo]] bez ostavljanja preusmjerenja: (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]]) 42587671 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|Air force of the Soviet Union}} [[Kategorija:Oružane snage Sovjetskog Saveza|Avijacija]] [[Kategorija:Avijacija u Sovjetskom Savezu|Ratna]] [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] ipe2gpj8v2bwnw9okelwcu6a1cfqkp4 Kategorija:Jugoslavenski i srpski avioni 14 3554995 42587870 9051404 2026-05-05T02:56:18Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Vazduhoplovstvo u Srbiji]] → [[Kategorija:Avijacija u Srbiji]] 42587870 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Aircraft of Yugoslavia}} [[Kategorija:Avijacija u Jugoslaviji|Avioni]] [[Kategorija:Avijacija u Srbiji|Avioni]] [[Kategorija:Avioni po državama]] 74lepnwx4eezv04re5zaavcd5uay4x6 Kategorija:Avijacija u Srbiji 14 3554999 42587865 9051410 2026-05-05T02:56:02Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kategorija:Vazduhoplovstvo u Srbiji]] na [[Kategorija:Avijacija u Srbiji]] bez ostavljanja preusmjerenja: (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]]) 9051410 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|Aviation in Serbia}} [[Kategorija:Saobraćaj u Srbiji]] [[Kategorija:Avijacija po državama|Srbija]] 00sau8hbxxqhuzsovsa2amlxdj8efmp Kategorija:Američki avioni 14 3555028 42587801 9051486 2026-05-05T02:44:34Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Avijacija u SAD]] → [[Kategorija:Avijacija u Sjedinjenim Američkim Državama]] 42587801 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Aircraft of the United States}} [[Kategorija:Avijacija u Sjedinjenim Američkim Državama|Avioni]] [[Kategorija:Avioni po državama]] jy1vm8ogl7nzghxwvhvkew3h77ibor4 Kategorija:Avijacija u Sjedinjenim Američkim Državama 14 3555029 42587797 9051487 2026-05-05T02:44:24Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kategorija:Avijacija u SAD]] na [[Kategorija:Avijacija u Sjedinjenim Američkim Državama]] bez ostavljanja preusmjerenja: (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]]) 9051487 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|Aviation in the United States}} [[Kategorija:Saobraćaj u SAD]] [[Kategorija:Avijacija po državama|SAD]] pcowkx4c1tqqek1tvohbrgn3idc766r 42587806 42587797 2026-05-05T02:45:49Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Saobraćaj u SAD]] → [[Kategorija:Saobraćaj u Sjedinjenim Američkim Državama]] 42587806 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|Aviation in the United States}} [[Kategorija:Saobraćaj u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Avijacija po državama|SAD]] 0klrfxrdvsq5dlj0u3mc38t6iq1xa5e Kategorija:Muzej vazduhoplovstva Beograd 14 3555117 42587871 9051908 2026-05-05T02:56:22Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Vazduhoplovstvo u Srbiji]] → [[Kategorija:Avijacija u Srbiji]] 42587871 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|Belgrade Aviation Museum}} [[Kategorija:Avijacija u Jugoslaviji]] [[Kategorija:Avijacija u Srbiji]] [[Kategorija:Muzeji u Beogradu|Vazduhoplovstvo]] lm6bglcnr2zkui7fghaf0hns6q5jyct Kategorija:Vojna povijest NDH 14 3555671 42587757 9053697 2026-05-05T02:31:18Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Hrvatska vojna povijest]] → [[Kategorija:Hrvatska vojna historija]] 42587757 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Hrvatska vojna historija|NDH]] [[Kategorija:Hrvatska u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Nezavisna Država Hrvatska]] aey6e67tcute0cdo340rclw1mhgenbi Kategorija:Američki avijatičari 14 3558180 42587588 9069140 2026-05-05T00:30:57Z Edgar Allan Poe 29250 premješteno iz [[Category:Avijatičari]] u [[Category:Avijatičari po nacionalnosti]] uz pomoć dodatka [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 42587588 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Aviators from the United States}} [[Kategorija:Avijacija u SAD|Avijatičari]] [[Kategorija:Amerikanci po zanimanju|Avijatičari]] [[Kategorija:Avijatičari po nacionalnosti]] g54fdklx5mfi14z22z77du1k0si5h59 42587800 42587588 2026-05-05T02:44:31Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Avijacija u SAD]] → [[Kategorija:Avijacija u Sjedinjenim Američkim Državama]] 42587800 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Aviators from the United States}} [[Kategorija:Avijacija u Sjedinjenim Američkim Državama|Avijatičari]] [[Kategorija:Amerikanci po zanimanju|Avijatičari]] [[Kategorija:Avijatičari po nacionalnosti]] 0d57soddfm6d925jl2qunnov8tp2apk Kategorija:Sovjetski avijatičari 14 3558182 42587595 42454503 2026-05-05T00:30:59Z Edgar Allan Poe 29250 premješteno iz [[Category:Avijatičari]] u [[Category:Avijatičari po nacionalnosti]] uz pomoć dodatka [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 42587595 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Aviators from the Soviet Union}} [[Kategorija:Avijacija u Sovjetskom Savezu|Avijatičari]] [[Kategorija:Biografije, Sovjetski Savez|Avijatičari]] [[Kategorija:Avijatičari po nacionalnosti]] to5iguomddlg5fizhlylz0ms282wztj Kategorija:Ukrajinski avijatičari 14 4021327 42587597 10130831 2026-05-05T00:30:59Z Edgar Allan Poe 29250 premješteno iz [[Category:Avijatičari]] u [[Category:Avijatičari po nacionalnosti]] uz pomoć dodatka [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 42587597 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Aviators from Ukraine}} [[Kategorija:Avijacija u Ukrajini|Avijatičari]] [[Kategorija:Ukrajinci po zanimanju|Avijatičari]] [[Kategorija:Avijatičari po nacionalnosti]] 29776le121a06istp0ol8wtliaqq2f8 Harakiri (film) 0 4028007 42587503 42445868 2026-05-04T17:22:54Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42587503 wikitext text/x-wiki {{for|njemački nijemi film iz 1919. godine|Harakiri (film, 1919)}} {{Infokutija film |tip = c/b |naslov = 切腹 |slika = Harakiri film.jpg |scenario = [[Shinobu Hashimoto]]<br />[[Yasuhiko Takiguchi]] |starring = [[Tatsuya Nakadai]]<br />[[Rentarō Mikuni]]<br />[[Shima Iwashita]]<br />[[Akira Ishihama]] |director = [[Masaki Kobayashi]] |producer = [[Tatsuo Hosoya]] |distributor = [[Shochiku]] |music = [[Tōru Takemitsu]] |cinematography = [[Yoshio Miyajima]] |released = {{Filmdate|1962|9|16|df=y}} |runtime = 133 min. |country = {{flag|Japan}} |language = japanski }} {{nihongo|'''''Harakiri'''''|切腹|Seppuku}} je [[japan]]ski crno-bijeli ''[[jidaigeki]]'' film snimljen 1962. godine u režiji [[Masaki Kobayashi|Masakija Kobayashija]]. Radnja je smještena u Japan 1630. godine, odnosno nekoliko decenija nakon što je [[Tokugawa šogunat]] okončao građanske ratove i ostavio na hiljade [[samuraj]]a bez posla, prisilivši ih da kao siromašni [[ronin]]i lutaju zemljom. Protagonist, koga tumači [[Tatsuya Nakadai]] je jedan od takvih ronina koji dolazi na imanje uticajnog [[Ii (klan)|klana Ii]] i od njegovog gospodara traži da mu, u skladu sa samurajskim kodeksom [[Bushido|bušida]] dozvoli da izvrši ritualno samoubistvo, odnosno [[harakiri]], a što je samo izgovor da pokuša osvetiti svog zeta. Kobayashi, čiji su filmovi imali običaj odražavati njegov [[ljevica|ljevičarski]] svjetonazor, je, prema mišljenju kasnijih kritičara, nastojao žanr ''jidaigekija'' iskoristiti na sličan način. Tako je svijet feudalnog Japana prikazan izuzetno mračnim tonovima, a protagonist je [[antiestablišment]]ski buntovnik. Kritičari su tako Kobayashijev pristup popularnom japanskom žanru usporedili sa onim koji je u SAD doveo do stvaranja [[revizionistički vestern|revizionističkih vesterna]]. ''Harakiri'' je godine 1963. prikazan na [[Kanski filmski festival 1963.|Kanskom festivalu]] gdje je osvojio Nagradu žirija. ==Uloge== *[[Tatsuya Nakadai]] - Tsugumo Hanshirō *[[Rentarō Mikuni]] - Saitō Kageyu * Akira Ishihama - Chijiiwa Motome *[[Shima Iwashita]] - Tsugumo Miho *[[Tetsurō Tamba]] - Omodaka Hikokuro * Ichiro Nakatani - Yazaki Hayato * Yoshiro Aoki - Kawabe Umenosuke * Masao Mishima - Tango Inaba * [[Kei Sato]] - Masakazu * [[Yoshio Inaba]] - Jinai Chijiiwa ==Izvori== {{Reflist}} ==Vanjske veze== *{{IMDb title|id=0056058|title=Harakiri}} *[http://www.criterion.com/asp/release.asp?id=302&eid=431&section=essay Criterion Collection essay by Joan Mellen] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081003022812/http://www.criterion.com/asp/release.asp?id=302&eid=431&section=essay |date=2008-10-03 }} *{{cite web|url=http://www.jmdb.ne.jp/1962/cl002980.htm|title=切腹 (Seppuku)|accessdate=2007-07-16|language=japanski|publisher=[[Japanese Movie Database]]|archive-date=2021-12-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20211227050528/http://www.jmdb.ne.jp/1962/cl002980.htm|url-status=dead}} {{Masaki Kobayashi}} {{Cannes - nagrada žirija}} {{Mainichi za najbolji film}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Japanski filmovi]] [[Kategorija:Dramski filmovi]] [[Kategorija:Jidaigeki filmovi]] 8qrbmyuqzcl2k9qnf1mk5758vpwhl3x Kategorija:Zrakoplovstvo Nezavisne Države Hrvatske 14 4028407 42587582 11044334 2026-05-05T00:28:38Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Zrakoplovstvo u Hrvatskoj]] → [[Kategorija:Avijacija u Hrvatskoj]] 42587582 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} [[Kategorija:Oružane snage NDH]] [[Kategorija:Avijacija u Hrvatskoj|NDH]] [[Kategorija:Ratna avijacija po državama|NDH]] idkgs5sk9bn05b4luq98xkth5p5xp4o 42587666 42587582 2026-05-05T00:38:06Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Ratna avijacija po državama]] → [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] 42587666 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} [[Kategorija:Oružane snage NDH]] [[Kategorija:Avijacija u Hrvatskoj|NDH]] [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama|NDH]] 30e1hpkd1obq87o9r0j9y3ykx0cdhqr 42587731 42587666 2026-05-05T02:28:17Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kategorija:Zrakoplovstvo NDH]] na [[Kategorija:Zrakoplovstvo Nezavisne Države Hrvatske]] bez ostavljanja preusmjerenja: (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]]) 42587666 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} [[Kategorija:Oružane snage NDH]] [[Kategorija:Avijacija u Hrvatskoj|NDH]] [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama|NDH]] 30e1hpkd1obq87o9r0j9y3ykx0cdhqr 42587736 42587731 2026-05-05T02:29:29Z Edgar Allan Poe 29250 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama|Ratno zrakoplovstvo po državama]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42587736 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} [[Kategorija:Oružane snage NDH]] [[Kategorija:Avijacija u Hrvatskoj|NDH]] dxrftzcg6zcel7iocjlsolvmsyl19vr 42587741 42587736 2026-05-05T02:30:06Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Oružane snage NDH]] → [[Kategorija:Oružane snage Nezavisne Države Hrvatske]] 42587741 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} [[Kategorija:Oružane snage Nezavisne Države Hrvatske]] [[Kategorija:Avijacija u Hrvatskoj|NDH]] or79hn6jt12uy6o15m6sxygqxdlg79b Gracie Allen 0 4030364 42587426 41819005 2026-05-04T12:41:21Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42587426 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Gracie Allen | slika =Gracie Allen CBS.JPG | opis = promotivna fotografija Allen načinjena za radio-emisiju ''Burns and Allen'' | ime_po_rođenju = Grace Ethel Cecile Rosalie Allen | datum_rođenja = {{Birth date|1895|7|26|df=y}}<ref name="fn_1" /> | mjesto_rođenja = [[San Francisco]], [[Kalifornija]], [[SAD]] | datum_smrti = {{Death date and age|1964|8|27|1895|7|26|df=y}} | mjesto_smrti = [[Los Angeles]], Kalifornija, SAD | zanimanje = glumica, komičarka, zabavljačica | period = 1924–1958 | supružnik = {{marriage|[[George Burns]]|1926|1964}} | djeca = Sandra Jean Burns<br/> (1934-d 2010)<br>[[Ronnie Burns (glumac)|Ronald Jon Burns]]<br/>(1935-2007) }} '''Grace Ethel Cecile Rosalie''' "'''Gracie'''" '''Allen''' (26. jul 1895<ref name="fn_1" /><ref>Grace Allen, age 4 years, born July 1895. U.S. Census, June 1, 1908, State of California, County of San Francisco, enumeration district 38, p. 11A, family 217.</ref> – 27. august 1964) bila je [[SAD|američka]] glumica i komičarka, najpoznatija kao partnerica i supruga poznatog komičara [[George Burns|Georgea Burnsa]] sa kojim je činila popularan tandem koji je decenijama nastupao na filmu, radiju i televiziji. Po njoj je dobila ime [[nagrada Gracie]] koja se dodjeljuje ženama koje su se istakle pozitivnim doprinosom razvoju elektronskih medija. ==Izvori== {{izvori|refs= <ref name="fn_1">{{cite web|url=http://www.genealogy.com/famousfolks/gracie-allen/index.htm |title=Ancestry of Gracie Allen |publisher=Genealogy.com |date=2002-07-18 |accessdate=2. VIII 2010|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120503085054/http://www.genealogy.com/famousfolks/gracie-allen/d0/i0000001.htm#s1|archivedate=3 May 2012}}</ref> }} ==Vanjske veze== {{commonscatinline|Gracie Allen}} * {{IMDb name|20555}} * {{findagrave|22}} *[http://www.otrr.org/FILES/Magz_pdf/Radio%20TV%20Mirror/Radio%20and%20Television%20Mirror%204012.pdf Home of George Burns & Gracie Allen-Radio Television Mirror-December 1940 (page 17)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130921055246/http://www.otrr.org/FILES/Magz_pdf/Radio%20TV%20Mirror/Radio%20and%20Television%20Mirror%204012.pdf |date=2013-09-21 }} {{Lifetime|1895|1964|Allen, Gracie}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki komičari]] [[Kategorija:Američke filmske glumice]] [[Kategorija:Američke televizijske glumice]] [[Kategorija:Vodviljski zabavljači]] c7nt7rhpwyl4cald5p0mo96oufj9cmk Kategorija:Jugoslavenski avijatičari 14 4030416 42587593 12061403 2026-05-05T00:30:58Z Edgar Allan Poe 29250 premješteno iz [[Category:Avijatičari]] u [[Category:Avijatičari po nacionalnosti]] uz pomoć dodatka [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 42587593 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Aviators from Yugoslavia}} [[Kategorija:Avijacija u Jugoslaviji|Avijatičari]] [[Kategorija:Jugoslaveni po zanimanju|Avijatičari]] [[Kategorija:Avijatičari po nacionalnosti]] 688ceyl9umjxv1dkk6y4xsfa97njot2 Kategorija:Britanski avijatičari 14 4031511 42587587 12803805 2026-05-05T00:30:57Z Edgar Allan Poe 29250 premješteno iz [[Category:Avijatičari]] u [[Category:Avijatičari po nacionalnosti]] uz pomoć dodatka [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 42587587 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Aviators from the United Kingdom}} [[Kategorija:Avijacija u Ujedinjenom Kraljevstvu|Avijatičari]] [[Kategorija:Britanci po zanimanju|Avijatičari]] [[Kategorija:Avijatičari po nacionalnosti]] hh5komy8v517iu198m1mi4ngy413q59 Kategorija:Njemački avijatičari 14 4031512 42587594 12804024 2026-05-05T00:30:59Z Edgar Allan Poe 29250 premješteno iz [[Category:Avijatičari]] u [[Category:Avijatičari po nacionalnosti]] uz pomoć dodatka [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 42587594 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Aviators from Germany}} [[Kategorija:Avijacija u Njemačkoj|Avijatičari]] [[Kategorija:Nijemci po zanimanju|Avijatičari]] [[Kategorija:Avijatičari po nacionalnosti]] ahd0a9ced257lzkhfjch3079lb5jw5q Kategorija:Francuski avijatičari 14 4031513 42587590 12805940 2026-05-05T00:30:58Z Edgar Allan Poe 29250 premješteno iz [[Category:Avijatičari]] u [[Category:Avijatičari po nacionalnosti]] uz pomoć dodatka [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 42587590 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Aviators from France}} [[Kategorija:Avijacija u Francuskoj|Avijatičari]] [[Kategorija:Francuzi po zanimanju|Avijatičari]] [[Kategorija:Avijatičari po nacionalnosti]] 8riz4sk8beewo2ct20491yuo8ipaq5j Kategorija:Iranski avijatičari 14 4031518 42587589 12807380 2026-05-05T00:30:58Z Edgar Allan Poe 29250 premješteno iz [[Category:Avijatičari]] u [[Category:Avijatičari po nacionalnosti]] uz pomoć dodatka [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 42587589 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Aviators from Iran}} [[Kategorija:Avijacija u Iranu|Avijatičari]] [[Kategorija:Iranci po zanimanju|Avijatičari]] [[Kategorija:Avijatičari po nacionalnosti]] 9or0bwhucoqwo02t154pmdd0ocsrk8n NATO-ovo bombardiranje zgrade Radio-televizije Srbije 0 4460297 42587962 42460054 2026-05-05T03:17:44Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[NATO-ovo bombardovanje zgrade Radio-televizije Srbije]] na [[NATO-ovo bombardiranje zgrade Radio-televizije Srbije]] 42460054 wikitext text/x-wiki {{Infokutija napad na civile | naziv = NATO bombardovanje zgrade Radio-televizije Srbije<br>Bombardovanje zgrade RTS-a | slika = Bombardovani deo RTS 2005.jpg | opis_slike = RTS nakon napada | lokacija = [[Beograd]], {{flag|SR Jugoslavija}} | meta = [[RTS]] | koordinate = | datum = 24. IV 1999. | vrijeme = 2:06 ujutro | vremenska_zona = | tip = napad projektilom | mrtvih = 16<ref name="Amnesty">{{cite web| author=[[Amnesty International]]| url=http://www.amnesty.org/en/news-and-updates/news/no-justice-victims-nato-bombings-20090423| date=23.4. 2009| title=No Justice for the Victims of NATO Bombings| archiveurl=https://web.archive.org/web/20090716164517/http://www.amnesty.org/en/news-and-updates/news/no-justice-victims-nato-bombings-20090423| archivedate=2009-07-16| access-date=2015-05-15| dead-url=no}}</ref> | ranjenih = 16<ref name="Amnesty"/> | motiv = zaustavljanje i prekid [[Slobodan Milošević|Miloševićeve]] [[Uloga srpskih medija u jugoslovenskim ratovima|propagande]] | počinitelji = [[NATO]] | počinitelj = | osumnjičenici = | osumnjičenik = | oružja = | broj_suučesnika = | suučesnici = | branitelji = | branitelj = |vrijeme-kraj=}} '''NATO bombardovanje zgrade [[Radio-televizija Srbije|Radio-televizije Srbije]] (RTS)''' odigralo se 24.4. 1999. tijekom [[NATO bombardovanje SR Jugoslavije|NATO bombardovanja SR Jugoslavije]], odnosno tijekom šireg sukoba u sklopu [[Kosovski rat|Kosovskog rata]]. Te noći, projektil borbenog zrakoplova [[NATO]] snaga pogodio je zgradu RTS-a. NATO službenici su izjavili da je RTS bio legitimna meta jer je bio izvor ratnohuškačke [[propaganda|propagande]] koju je vodio tadašnji predsjednik [[SR Jugoslavija|SR Jugoslavije]], [[Slobodan Milošević]].<ref name="Amnesty"/> Poginulo je 16 osoba, dok je nekadašnji direktor Radio-televizije Srbije osuđen zbog odgovornosti za pogibiju 16 radnika RTS-a jer nije pokrenuo evakuaciju iz zgrade iako je znao da će doći do napada. == Napad == Napad se odigrao 24.4. 1999. oko 2:06 ujutro. Među ubijenima su bili zaposlenici za šminku, kamerman, montažer, urednik programa, tri stražara i drugi. Oko 200 ljudi je bilo u zgradi tijekom bombardiranja.<ref name="Amnesty"/> Napad je trebao biti izveden još 12.4., ali je odgođen zbog [[Francuska|francuskog]] protivljenja i upitnosti legitimnosti vojne mete. [[NATO]] službenici su dali unaprijed upozorenje o napadu zapadnim medijima, a i vlada Srbije je saznala da će doći do napada.<ref name="HRW"/> Nacrta Pravila o ograničenju opasnosti kojima je izloženo civilno stanovništvo tijekom rata [[Međunarodni odbor Crvenog križa|Međunarodnog odbora Crvenog križa]] iz 1956. u paragrafu 7 navodi da legitimne vojne mete mogu postati "instalacije za emitiranje TV stanica, telefonskih i telegrafskih veza od fundamentalnog vojnog značenja".<ref name="HRW"/> Usprkos tome, [[Human Rights Watch]] (HRW) je kritizirao ovakav potez nije doveo do konkretne ili izravne vojne prednosti zbog čega bi RTS bila legitimna meta. Po HRW-u, nema opravdanja da se napadne cijeli urbani studio a ne samo TV odašiljaš.<ref name="HRW">{{cite web| url=http://www.hrw.org/reports/2000/nato/Natbm200-01.htm| publisher=[[Human Rights Watch]]| title=The Crisis in Kosovo| archiveurl=https://web.archive.org/web/20141022190610/http://www.hrw.org/reports/2000/nato/Natbm200-01.htm| archivedate=2014-10-22| access-date=2015-05-15| dead-url=no}}</ref> Sian Jones, stručnjak za područje Balkana [[Amnesty International]]a (AI), je izjavio: {{izdvojeni citat|Bombardiranje zgrade RTS je bio najmjerni napad na civilni objekt te stoga tvori [[ratni zločin]].<ref name="Amnesty"/>}}. == Popis poginulih == Poginulo je 16 osoba u zgradi RTS-a:<ref>{{cite web|publisher=[[Radio slobodna Evropa]]| title=Porodice poginulih radnika RTS-a iznose nove dokaze| url=http://www.slobodnaevropa.org/content/rts/1619368.html| date=30.4. 2009}}</ref> * Aleksandar Deletić (30), kamerman * Branislav Jovanović (50), glavni tehničar * Darko Stoimenovski (25), pomoćni tehničar * Dejan Marković (39), stražar * Dragan Tasić (29), električar * Dragorad Dragojević (27), stražar * Ivan Stukalo (33), tehničar * Jelica Munitlak (27), šminka * Ksenija Banković (27), miksanje slike * Milan Joksimović (47), stražar * Milovan Janković (59), mehaničar * Nebojša Stojanović (26), glavni tehničar * Siniša Medić (32), produkcijski dizajn * Slaviša Stevanović (32), tehničar * Slobodan Jontić (54), režiser * Tomislav Mitrović (61), urednik programa == Pravne posljedice == [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) sastavio je 2002. izvještaj nazvan "Zavšni izvještaj Tužioca komisije sastavljene za analizu NATO bombardovanja protiv SR Jugoslavija". U izvještaju je spomenut i napad na RTS: {{izdvojeni citat|Iako znanje jugoslovenskih službenika o skorom napadu ne lišava NATO njegove obveze prethodnog upozorenja civila prema članku 57(2), može biti da je jugoslovenska vlada dijelom i sama odgovorna za civilne žrtve ovog napada, a to sugerira da je prethodna obavijest NATO-a bila dovoljna pod tim okolnostima... Pošto je napad bio usmjeren na prekid mreže komunikacija, bio je legalno prihvatljiv... Žrtve su bile, nažalost visoke, ali se ne čini da su bile najmjerno nesrazmjerne.<ref>{{cite web|publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) | title=Final Report to the Prosecutor by the Committee Established to Review the NATO Bombing Campaign Against the Federal Republic of Yugoslavia (paragraf 77-80)| url=http://www.icty.org/sid/10052| date=2002}}</ref>}} Dušan i Zoran Marković su u predmetu Marković vs. Italija tužili Italiju [[Europski sud za ljudska prava|Europskom sudu za ljudska prava]] jer je, kao članica NATO saveza, "[[Italija]] igrala važnu političku i logističku potporu" u NATO napadima na SRJ iz italijanskih vojnih baza, te su stoga zahtijevali odštete od italijanske vlade. Italijanski sudovi su odbili njihovu tužbu, a Europski sud je utvrdio da time nisu prekšena nikakva ljudska prava.<ref>{{cite web|publisher=Europski sud za ljudska prava| title=Grand Chamber Judgement - Markovic and Others vs. Italy|date=14.12. 2006|url=http://hudoc.echr.coe.int/sites/eng/pages/search.aspx?i=001-78623}}</ref> 2002., Dragoljub Milanović, nekadašnji direktor Radio-televizije Srbije, osuđen je zbog odgovornosti za pogibiju 16 radnika RTS-a tijekom napada 1999., a u presudi se navodi da nije preduzeo mere da se zaposleni te noći zaštite i evakuišu iz zgrada. Nezavisno udruženje novinara Srbije osudilo je bombardovanje RTS-a, ali je izjavilo da "nema sumnje da je tadašnji režim u Srbiji, uz pomoć rukovodstva RTS, žrtvovao 16 nedužnih ljudi".<ref>{{cite web|title=Milanović izašao iz zatvora|date=31.8. 2012| publisher=RTS|url=http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/125/Dru%C5%A1tvo/1165494/Milanovi%C4%87+iza%C5%A1ao+iz+zatvora.html}}</ref> == Usporedba sa napadom na Charlie Hebdo == 2015. [[Noam Chomsky]] je usporedio bombardovanje zgrade RTS-a sa [[Napad na redakciju lista Charlie Hebdo|napadom na redakciju lista Charlie Hebdo]] i ukazao na navodnu dvoličnost zapadnih medija i političara jer 1999. "nije bilo demonstracija ili krika zgroženosti, niti povika ''Mi smo svi RTS'', kao što je to bilo sa sloganom ''[[Je suis Charlie]]''".<ref>{{cite web|publisher=[[CNN]]|author=|title=Chomsky: Paris attacks show hypocrisy of West's outrage |url=http://edition.cnn.com/2015/01/19/opinion/charlie-hebdo-noam-chomsky/| date=20.1. 2015}}</ref> [[Čedomir Petrović]] je u otvorenom pismu odgovorio Chomskom te osudio takvu usporedbu: {{izdvojeni citat|Da je predsednik Francuske [[François Hollande]] znao za napad na redakciju lista [[Charlie Hebdo]], digao bi celu zemlju na noge, naredio hitnu evakuaciju ugroženih i blokadu čitavog kraja. Ovde je bilo sve drugačije. Ovde su ubice molile boga da bude što više žrtava jer će se tako u svetu dobiti slika o Srbiji kao mučenoj zemlji u kojoj čak ubijaju i radnike televizije...Zašto se gospodin Chomsky upustio u ovu izgubljenu i kompromitujuću avanturu, zna samo on, a možda i još neko.<ref>{{cite web|title=Zašto mi nismo RTS| author=Čedomir Petrović| url=http://www.e-novine.com/stav/115553-Zato-nismo-RTS.html| date=23.1. 2015}}</ref>}} Pisac [[Andrej Nikolaidis]] otišao je korak dalje i napisao ironičar komentar na Chomskovu usporedbu: {{izdvojeni citat|Ja sam sto puta ljudima ovih dana pričao: Šta misliš, koliko je nevinih novinara stradalo u [[Bombardiranje Dresdena|bombardovanju Dresdena]] i [[Bitka za Berlin|Berlina]]? Pa niko po Evropi nije noso majice "svi smo mi [[Joseph Goebbels|Goebbelsovi]] novinari".<ref>{{cite web|publisher=[[e-novine]]|author=[[Andrej Nikolaidis]]| url=http://www.e-novine.com/stav/115636-Jes-kae-doktor-omski.html|title=Jes' čuo šta kaže doktor Čomski?| date=26.1. 2015}}</ref>}} == Povezano == * [[NATO bombardovanje kineske ambasade u Beogradu]] * [[Bombardovanje Niša kasetnim bombama]] == Reference == {{izvori}} {{NATO bombardovanje SRJ}} [[Kategorija:NATO bombardovanje SRJ 1999.]] [[Kategorija:Historija Beograda]] [[Kategorija:Radio-televizija Srbije]] 48fe450nt4sj6hv01hmof3yq3fsigt2 Bombardiranje Niša 0 4475771 42587949 42582283 2026-05-05T03:15:29Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Bombardovanje Niša kasetnim bombama]] na [[Bombardiranje Niša kasetnim bombama]] 42582283 wikitext text/x-wiki {{Infokutija napad na civile | naziv = Bombardovanje Niša kasetnim bombama | slika = Defense.gov News Photo 990406-O-0000M-008.jpg | opis_slike = snimka skladišta u Nišu nakon baombardovanja | lokacija = [[Niš]], {{flag|SR Jugoslavija}} | meta = Aerodrom u Nišu | koordinate = | datum = 7. V 1999. | vrijeme = 11:00-12:00 | vremenska_zona = | tip = zračno bombardovanje | mrtvih = 14-15<ref name="BBC">{{cite web|author=BBC News| publisher=bbc.co.uk|title=World: Europe - Nato bombs hit hospital |date=7.5. 1999| url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/337989.stm}}</ref> | ranjenih = 28 | motiv = | počinitelji = [[NATO]] | počinitelj = | osumnjičenici = | osumnjičenik = | oružja = | broj_suučesnika = | suučesnici = | branitelji = | branitelj = }} '''Bombardovanje [[Niš]]a [[Kasetna bomba|kasetnim bombama]]''' odigralo se 7.5. 1999. za vrijeme [[NATO bombardovanje SR Jugoslavije|NATO bombardovanja SR Jugoslavije]], odnosno u toku šireg sukoba u sklopu [[Rat na Kosovu|rata za odcjepljenje Kosova]]. Potvrđeno je sedam, a sumnja se na još dodatnih pet incidenata u kojim su ubijeni civili zbog upotrebe kasetnih bomba tijekom agresije [[NATO|NATO pakta]] na SRJ. Najozbiljniji od tih incidenata odigrao u Nišu usred dana, kada je NATO napao aerodrom koji se nalazio unutar urbanog područja. Poginulo je 14-15 civila, a ranjeno 28.<ref name="HRW"/> Ostaci kasetnih bombi pali su na tri široko udaljena područja: kraj zgrade za patologiju niškog medicinskog centra; središte grada kraj ureda sveučilišta i u blizini gradske pijace te autobusnu stanicu kraj Niške utvrde te parkiralište "Niš Expressa" preko rijeke od utvrde.<ref name="HRW"/> Ostaci kasetnih bombi našli su se tako i po dvorištima stanovnika grada.<ref name="BBC"/> Jedna kuća je uništena u požaru, tucet drugih imale su razbijene prozore, nekoliko automobila je uništeno dok su krhotine prekrile područje. [[Datoteka:BLU-97.jpg|left|thumb|225px|Ostaci kasetnih bombi u izlogu]] NATO je prije već napao grad: deponij goriva koji je pogođen je eksplodirao.<ref>{{cite web|publisher=Guardian| url=http://www.theguardian.com/world/1999/may/08/balkans| title=Nato cluster bombs 'kill 15' in hospital and crowded market| date=8.5. 1999}}</ref> Glavni tajnik NATO-pakta, [[Javier Solana]] potvrdio je odgovornost NATO-ovih snaga za napad, te se ispričao jer su borbeni avioni promašili svoju metu. [[Human Rights Watch]] (HRW) osudio je napad i upozorio da se kasetne bombe ne smiju koristiti prilikom napada na urbane mete zbog guste naseljenosti područja.<ref name="HRW"/> Nakon ovoga, po američkoj propagandi je navodno od sredine maja stupila na snagu zabrana korištenja kasetnih bombi u daljnjoj ratnoj kampanji NATO pakta, što je navodno imalo učinak na smanjenje ubojstva civila do kraja rata, a činjenica je da britansk ratna avijacija nastavila koristiti kasetnu municiju u još četiri navrata (17.5., 31.5., 3.6. i 4.6.).<ref name="HRW">{{cite web| url=http://www.hrw.org/reports/2000/nato/Natbm200-01.htm| publisher=[[Human Rights Watch]]| title=The Crisis in Kosovo| archiveurl=https://web.archive.org/web/20141022190610/http://www.hrw.org/reports/2000/nato/Natbm200-01.htm| archivedate=2014-10-22| access-date=2015-05-15| deadurl=no}}</ref> [[Amnesty International]] je zapisao: {{izdvojeni citat|Korištenje kasetnih bombi i činjenica da se napad odigrao po danu, kada su civili na otvorenom, sugerira da je NATO zakazao osigurati potrebne korake opreza u ovom slučaju, u kršenju pravila ratovanja... Prekršio je zabranu nesrazmjernog napada prema članku 51(4) i (5) protokola I.<ref>{{cite web|url=http://www.amnesty.no/aktuelt/flere-nyheter/arkiv-nyheter/natofederal-republic-yugoslaviacollateral-damage-or-unlawful-kil| title=NATO/FEDERAL REPUBLIC OF YUGOSLAVIA''COLLATERAL DAMAGE'' OR UNLAWFUL KILLINGS?| date=7.6. 2000| publisher=[[Amnesty International]]}}</ref>}} 2015., oko Niša je očišćena površina od 10.830.927 metara kvadratnih zagađena kasetnim minama, dok je najavljeno čišćenje još 6.000.000.<ref>{{cite web|publisher=B92| title=Niš: Razminiranje kasetnih bombi| date=5.5. 2015| url=http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2015&mm=05&dd=05&nav_category=12&nav_id=988101}}</ref> ==Izvori== {{izvori}} {{Commons|Category:Bombing of Niš in 1999}} {{NATO bombardovanje SRJ}} [[Kategorija:NATO bombardovanje SRJ 1999.|Niš]] [[Kategorija:Ratni zločini u jugoslavenskim ratovima|Niš]] [[Kategorija:Napadi kasetnim bombama|Niš]] [[Kategorija:Historija Niša]] fck09q6gi7u5q5zciqfr4kuoghl378u 42587951 42587949 2026-05-05T03:15:47Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Bombardiranje Niša kasetnim bombama]] na [[Bombardiranje Niša]] 42582283 wikitext text/x-wiki {{Infokutija napad na civile | naziv = Bombardovanje Niša kasetnim bombama | slika = Defense.gov News Photo 990406-O-0000M-008.jpg | opis_slike = snimka skladišta u Nišu nakon baombardovanja | lokacija = [[Niš]], {{flag|SR Jugoslavija}} | meta = Aerodrom u Nišu | koordinate = | datum = 7. V 1999. | vrijeme = 11:00-12:00 | vremenska_zona = | tip = zračno bombardovanje | mrtvih = 14-15<ref name="BBC">{{cite web|author=BBC News| publisher=bbc.co.uk|title=World: Europe - Nato bombs hit hospital |date=7.5. 1999| url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/337989.stm}}</ref> | ranjenih = 28 | motiv = | počinitelji = [[NATO]] | počinitelj = | osumnjičenici = | osumnjičenik = | oružja = | broj_suučesnika = | suučesnici = | branitelji = | branitelj = }} '''Bombardovanje [[Niš]]a [[Kasetna bomba|kasetnim bombama]]''' odigralo se 7.5. 1999. za vrijeme [[NATO bombardovanje SR Jugoslavije|NATO bombardovanja SR Jugoslavije]], odnosno u toku šireg sukoba u sklopu [[Rat na Kosovu|rata za odcjepljenje Kosova]]. Potvrđeno je sedam, a sumnja se na još dodatnih pet incidenata u kojim su ubijeni civili zbog upotrebe kasetnih bomba tijekom agresije [[NATO|NATO pakta]] na SRJ. Najozbiljniji od tih incidenata odigrao u Nišu usred dana, kada je NATO napao aerodrom koji se nalazio unutar urbanog područja. Poginulo je 14-15 civila, a ranjeno 28.<ref name="HRW"/> Ostaci kasetnih bombi pali su na tri široko udaljena područja: kraj zgrade za patologiju niškog medicinskog centra; središte grada kraj ureda sveučilišta i u blizini gradske pijace te autobusnu stanicu kraj Niške utvrde te parkiralište "Niš Expressa" preko rijeke od utvrde.<ref name="HRW"/> Ostaci kasetnih bombi našli su se tako i po dvorištima stanovnika grada.<ref name="BBC"/> Jedna kuća je uništena u požaru, tucet drugih imale su razbijene prozore, nekoliko automobila je uništeno dok su krhotine prekrile područje. [[Datoteka:BLU-97.jpg|left|thumb|225px|Ostaci kasetnih bombi u izlogu]] NATO je prije već napao grad: deponij goriva koji je pogođen je eksplodirao.<ref>{{cite web|publisher=Guardian| url=http://www.theguardian.com/world/1999/may/08/balkans| title=Nato cluster bombs 'kill 15' in hospital and crowded market| date=8.5. 1999}}</ref> Glavni tajnik NATO-pakta, [[Javier Solana]] potvrdio je odgovornost NATO-ovih snaga za napad, te se ispričao jer su borbeni avioni promašili svoju metu. [[Human Rights Watch]] (HRW) osudio je napad i upozorio da se kasetne bombe ne smiju koristiti prilikom napada na urbane mete zbog guste naseljenosti područja.<ref name="HRW"/> Nakon ovoga, po američkoj propagandi je navodno od sredine maja stupila na snagu zabrana korištenja kasetnih bombi u daljnjoj ratnoj kampanji NATO pakta, što je navodno imalo učinak na smanjenje ubojstva civila do kraja rata, a činjenica je da britansk ratna avijacija nastavila koristiti kasetnu municiju u još četiri navrata (17.5., 31.5., 3.6. i 4.6.).<ref name="HRW">{{cite web| url=http://www.hrw.org/reports/2000/nato/Natbm200-01.htm| publisher=[[Human Rights Watch]]| title=The Crisis in Kosovo| archiveurl=https://web.archive.org/web/20141022190610/http://www.hrw.org/reports/2000/nato/Natbm200-01.htm| archivedate=2014-10-22| access-date=2015-05-15| deadurl=no}}</ref> [[Amnesty International]] je zapisao: {{izdvojeni citat|Korištenje kasetnih bombi i činjenica da se napad odigrao po danu, kada su civili na otvorenom, sugerira da je NATO zakazao osigurati potrebne korake opreza u ovom slučaju, u kršenju pravila ratovanja... Prekršio je zabranu nesrazmjernog napada prema članku 51(4) i (5) protokola I.<ref>{{cite web|url=http://www.amnesty.no/aktuelt/flere-nyheter/arkiv-nyheter/natofederal-republic-yugoslaviacollateral-damage-or-unlawful-kil| title=NATO/FEDERAL REPUBLIC OF YUGOSLAVIA''COLLATERAL DAMAGE'' OR UNLAWFUL KILLINGS?| date=7.6. 2000| publisher=[[Amnesty International]]}}</ref>}} 2015., oko Niša je očišćena površina od 10.830.927 metara kvadratnih zagađena kasetnim minama, dok je najavljeno čišćenje još 6.000.000.<ref>{{cite web|publisher=B92| title=Niš: Razminiranje kasetnih bombi| date=5.5. 2015| url=http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2015&mm=05&dd=05&nav_category=12&nav_id=988101}}</ref> ==Izvori== {{izvori}} {{Commons|Category:Bombing of Niš in 1999}} {{NATO bombardovanje SRJ}} [[Kategorija:NATO bombardovanje SRJ 1999.|Niš]] [[Kategorija:Ratni zločini u jugoslavenskim ratovima|Niš]] [[Kategorija:Napadi kasetnim bombama|Niš]] [[Kategorija:Historija Niša]] fck09q6gi7u5q5zciqfr4kuoghl378u Marijan Batarilović 0 4477622 42587603 42358976 2026-05-05T00:32:02Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Piloti OSRH]] → [[Kategorija:Piloti Oružanih snaga Republike Hrvatske]] 42587603 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna osoba |ime= Marijan Batarilović |slika= Marijan Batarilović.jpg |opis=Bojnik [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|HRZ]]-a Marijan Batarilović tokom službovanja u [[Oružane snage Republike Hrvatske|HV]]-u. |veličina=200px |datum rođenja= {{birth date|1960|5|11|df=y}} |mjesto rođenja= Bošnjaci (Vukovarsko-srijemska županija) |datum smrti= {{death date and age|2011|7|12|1960|5|11|df=y}} |mjesto smrti= [[Zadar]], [[Hrvatska]] |nacionalnost= [[Hrvati|Hrvat]] |puno ime= |nadimak= |supruga= |suprug= |titule = |knjige= |služba= [[1978]] - [[1991]] (JNA)<br />1991 - [[1995]] (HV) |čin= [[Datoteka:Kapetan I klase JNA.jpg|45px]] [[Kapetan 1. klase]] (JNA)<br />[[Datoteka:Bojnik.jpg|25px]] [[Major|Bojnik]] (HV) |ratovi= [[Rat u Hrvatskoj]] |bitke=[[Operacija Bljesak]]<br />[[Operacija Oluja]] |vojska= [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|25px]] [[Jugoslavenska narodna armija]]<br />[[Datoteka:Seal of the Armed Forces of Croatia.png|25px]] [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatska vojska]] |rod= [[Datoteka:Jrvpvo.jpg|25px]] [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]]<br />[[Datoteka:Seal of Croatian Air Force.png|20px]] [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Hrvatsko ratno zrakoplovstvo]] |jedinice= |zapovijedao= |odlikovanja= }} '''Marijan Batarilović''' ([[Bošnjaci (Vukovarsko-srijemska županija)|Bošnjaci]], [[11. 5.|11. 5]]. [[1960]] - [[Zadar]], [[12. 7.]] [[2011]]), vojni pilot, bojnik [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatske vojske]] i kapetan 1. klase [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]]. == Biografija == Bojnik Marijan Batarilović je rođen 11. 5. 1960 godine u [[Bošnjaci (Vukovarsko-srijemska županija)|Bošnjacima]] (Vukovarsko-srijemska županija). Tokom službovanja u [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Jugoslavenskom ratnom zrakoplovstvu]] (JRZ) bio je stacioniran u [[Priština|Prištini]] na vojnom [[Aerodrom Slatina Priština|aerodromu Slatina]] u sklopu [[83. lovački avijacijski puk|83. lovačkog avijacijskog puka]]. Na početku [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]] pridružio se novoustrojenom [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu]] (HRZ). U HRZ-u je kao borbeni pilot letio na nadzvučnom avionu [[MiG-21]], te sudjelovao u operacijama [[Operacija Bljesak|Bljesak]] i [[Operacija Oluja|Oluja]]. Odlikovan je [[Medalja za iznimne pothvate|Medaljom za iznimne poduhvate]], [[Red Nikole Šubića Zrinskog|ordenom Nikola Šubić Zrinski]], [[Spomenica domovinske zahvalnosti|Spomenicom domovinske zahvalnosti]], te [[Medalja Bljesak|medaljama Bljesak]] i [[Medalja Oluja|Oluja]].<ref name="zl">{{Cite web|title=Preminuo pilot Marijan Batarilović|url=http://www.zadarskilist.hr/clanci/14072011/preminuo-pilot-marijan-batarilovic|authorlink=|last=Klarica|first=Siniša|coauthors=|editor=|publisher=Zadarski list|format=|work=|pages=|day=|month=|year=14. 7. 2011|access-date=6. 6. 2015|archive-url=|archive-date=|quote=}}</ref> Bojnik Batarilović je široj hrvatskoj javnosti postao poznat kao pilot kanadera [[Canadair CL-215|CL-215]] koji je unatoč zapovjedima, sa kolegom brigadirom [[Ivan Selak|Ivanom Selakom]], riskirao karijeru i ugasio vatru koja je prijetila farmi Vigens kod Zadra. Učinio je to na probnom letu, kada zbog propisane procedure zrakoplov nije smio gasiti požar. Unatoč činjenici da ga je neposredni zapovjednik bojnik [[Davor Turković]] prijavio, na stranu bojnika Batarilovića je stala šira hrvatska javnost, ustavši protiv birokratskih zavrzlama i procedura koje su nerijetko kočile učinkovitu borbu protiv požara na otvorenom.<ref name="zl"/><ref name="jl1">{{Cite web|title=Vlasnica farme: Da su piloti čekali zapovijed, stradalo bi svih 1300 krava|url=http://www.jutarnji.hr/vlasnica-farme--da-su-piloti-cekali-zapovijed--stradalo-bi-svih-1300-krava/875450/|authorlink=|last=Žabec|first=Krešimir|coauthors=|editor=|publisher=Jutarnji list|format=|work=|pages=|day=|month=|year=7. 8. 2010|access-date=6. 6. 2015|archive-url=|archive-date=|quote=}}</ref><ref name="jl2">{{Cite web|title=Pilot kanadera kažnjen jer je letio u trapericama|url=http://www.jutarnji.hr/oprost-za-gasenje-pozara-bez-dozvole--kazna-jer-je-gasio-u-trapericama--/878901/|authorlink=|last=Žabec|first=Krešimir|coauthors=|editor=|publisher=Jutarnji list|format=|work=|pages=|day=|month=|year=18. 8. 2010|access-date=6. 6. 2015|archive-url=|archive-date=|quote=}}</ref> Bojnik Marijan Batarilović je umro 12. 7. 2011 od posljedica srčanog udara i to nakon povratka s probnog leta.<ref name="zl"/> == Odlikovanja == * [[Datoteka:Ribbon of a Commemorative Medal of the Homeland's Gratitude.png|45px]] [[Spomenica domovinske zahvalnosti]] * [[Datoteka:Ribbon of an Order of Nikola Šubić Zrinski.png|45px]] [[Red Nikole Šubića Zrinskog]] * [[Datoteka:MedaljaBljesakUmanjena.gif|45px]] [[Medalja Bljesak]] * [[Medalja Oluja]] * [[Medalja za iznimne pothvate]] == Reference == {{reflist}} {{Lifetime|1960|2011|Batarilović, Marijan}} [[Kategorija:Biografije, Zadar]] [[Kategorija:Oficiri JNA]] [[Kategorija:Piloti JNA]] [[Kategorija:Piloti Oružanih snaga Republike Hrvatske]] f8gujdf8vl9agup8mn513sto2obrl09 42587614 42587603 2026-05-05T00:33:27Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Piloti JNA]] → [[Kategorija:Piloti Jugoslavenske narodne armije]] 42587614 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna osoba |ime= Marijan Batarilović |slika= Marijan Batarilović.jpg |opis=Bojnik [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|HRZ]]-a Marijan Batarilović tokom službovanja u [[Oružane snage Republike Hrvatske|HV]]-u. |veličina=200px |datum rođenja= {{birth date|1960|5|11|df=y}} |mjesto rođenja= Bošnjaci (Vukovarsko-srijemska županija) |datum smrti= {{death date and age|2011|7|12|1960|5|11|df=y}} |mjesto smrti= [[Zadar]], [[Hrvatska]] |nacionalnost= [[Hrvati|Hrvat]] |puno ime= |nadimak= |supruga= |suprug= |titule = |knjige= |služba= [[1978]] - [[1991]] (JNA)<br />1991 - [[1995]] (HV) |čin= [[Datoteka:Kapetan I klase JNA.jpg|45px]] [[Kapetan 1. klase]] (JNA)<br />[[Datoteka:Bojnik.jpg|25px]] [[Major|Bojnik]] (HV) |ratovi= [[Rat u Hrvatskoj]] |bitke=[[Operacija Bljesak]]<br />[[Operacija Oluja]] |vojska= [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|25px]] [[Jugoslavenska narodna armija]]<br />[[Datoteka:Seal of the Armed Forces of Croatia.png|25px]] [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatska vojska]] |rod= [[Datoteka:Jrvpvo.jpg|25px]] [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]]<br />[[Datoteka:Seal of Croatian Air Force.png|20px]] [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Hrvatsko ratno zrakoplovstvo]] |jedinice= |zapovijedao= |odlikovanja= }} '''Marijan Batarilović''' ([[Bošnjaci (Vukovarsko-srijemska županija)|Bošnjaci]], [[11. 5.|11. 5]]. [[1960]] - [[Zadar]], [[12. 7.]] [[2011]]), vojni pilot, bojnik [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatske vojske]] i kapetan 1. klase [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]]. == Biografija == Bojnik Marijan Batarilović je rođen 11. 5. 1960 godine u [[Bošnjaci (Vukovarsko-srijemska županija)|Bošnjacima]] (Vukovarsko-srijemska županija). Tokom službovanja u [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Jugoslavenskom ratnom zrakoplovstvu]] (JRZ) bio je stacioniran u [[Priština|Prištini]] na vojnom [[Aerodrom Slatina Priština|aerodromu Slatina]] u sklopu [[83. lovački avijacijski puk|83. lovačkog avijacijskog puka]]. Na početku [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]] pridružio se novoustrojenom [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu]] (HRZ). U HRZ-u je kao borbeni pilot letio na nadzvučnom avionu [[MiG-21]], te sudjelovao u operacijama [[Operacija Bljesak|Bljesak]] i [[Operacija Oluja|Oluja]]. Odlikovan je [[Medalja za iznimne pothvate|Medaljom za iznimne poduhvate]], [[Red Nikole Šubića Zrinskog|ordenom Nikola Šubić Zrinski]], [[Spomenica domovinske zahvalnosti|Spomenicom domovinske zahvalnosti]], te [[Medalja Bljesak|medaljama Bljesak]] i [[Medalja Oluja|Oluja]].<ref name="zl">{{Cite web|title=Preminuo pilot Marijan Batarilović|url=http://www.zadarskilist.hr/clanci/14072011/preminuo-pilot-marijan-batarilovic|authorlink=|last=Klarica|first=Siniša|coauthors=|editor=|publisher=Zadarski list|format=|work=|pages=|day=|month=|year=14. 7. 2011|access-date=6. 6. 2015|archive-url=|archive-date=|quote=}}</ref> Bojnik Batarilović je široj hrvatskoj javnosti postao poznat kao pilot kanadera [[Canadair CL-215|CL-215]] koji je unatoč zapovjedima, sa kolegom brigadirom [[Ivan Selak|Ivanom Selakom]], riskirao karijeru i ugasio vatru koja je prijetila farmi Vigens kod Zadra. Učinio je to na probnom letu, kada zbog propisane procedure zrakoplov nije smio gasiti požar. Unatoč činjenici da ga je neposredni zapovjednik bojnik [[Davor Turković]] prijavio, na stranu bojnika Batarilovića je stala šira hrvatska javnost, ustavši protiv birokratskih zavrzlama i procedura koje su nerijetko kočile učinkovitu borbu protiv požara na otvorenom.<ref name="zl"/><ref name="jl1">{{Cite web|title=Vlasnica farme: Da su piloti čekali zapovijed, stradalo bi svih 1300 krava|url=http://www.jutarnji.hr/vlasnica-farme--da-su-piloti-cekali-zapovijed--stradalo-bi-svih-1300-krava/875450/|authorlink=|last=Žabec|first=Krešimir|coauthors=|editor=|publisher=Jutarnji list|format=|work=|pages=|day=|month=|year=7. 8. 2010|access-date=6. 6. 2015|archive-url=|archive-date=|quote=}}</ref><ref name="jl2">{{Cite web|title=Pilot kanadera kažnjen jer je letio u trapericama|url=http://www.jutarnji.hr/oprost-za-gasenje-pozara-bez-dozvole--kazna-jer-je-gasio-u-trapericama--/878901/|authorlink=|last=Žabec|first=Krešimir|coauthors=|editor=|publisher=Jutarnji list|format=|work=|pages=|day=|month=|year=18. 8. 2010|access-date=6. 6. 2015|archive-url=|archive-date=|quote=}}</ref> Bojnik Marijan Batarilović je umro 12. 7. 2011 od posljedica srčanog udara i to nakon povratka s probnog leta.<ref name="zl"/> == Odlikovanja == * [[Datoteka:Ribbon of a Commemorative Medal of the Homeland's Gratitude.png|45px]] [[Spomenica domovinske zahvalnosti]] * [[Datoteka:Ribbon of an Order of Nikola Šubić Zrinski.png|45px]] [[Red Nikole Šubića Zrinskog]] * [[Datoteka:MedaljaBljesakUmanjena.gif|45px]] [[Medalja Bljesak]] * [[Medalja Oluja]] * [[Medalja za iznimne pothvate]] == Reference == {{reflist}} {{Lifetime|1960|2011|Batarilović, Marijan}} [[Kategorija:Biografije, Zadar]] [[Kategorija:Oficiri JNA]] [[Kategorija:Piloti Jugoslavenske narodne armije]] [[Kategorija:Piloti Oružanih snaga Republike Hrvatske]] 551alb7lmiy9e0zngsnlhv0rrwbewz0 Napad kasetnim bombama na Elistanži 0 4536664 42587970 42377629 2026-05-05T03:21:07Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Napad na Elistanži kasetnim bombama]] na [[Napad kasetnim bombama na Elistanži]]: ispravan redoslijed 42377629 wikitext text/x-wiki {{Infokutija napad na civile | naziv = Bombardovanje Elistanža kasetnim bombama | slika = Elistanzhi 1999.jpg | opis_slike = žrtve napada | lokacija = Elistanži, [[Čečenija]] | meta = [[Čečeni]] | koordinate = | datum = 7. X 1999. | vrijeme = 19:30 | vremenska_zona = | tip = [[Kasetna bomba|kasetne bombe]] | mrtvih = 48 | ranjenih = 100 | počinitelji = [[Datoteka:Flag of Russia.svg|22px]] [[Oružane snage Rusije]] | počinitelj = | osumnjičenici = | osumnjičenik = | oružja = | broj_suučesnika = | suučesnici = | branitelji = | branitelj = }} '''Napad na [[Elistanži]] kasetnim bombama''' se odigrao 7. oktobra 1999. godine u [[Čečenija|Čečeniji]] na samom početku [[Drugi čečenski rat|Drugog čečenskog rata]] kada su dva aviona [[Suhoj Su-24]] [[Rusko ratno zrakoplovstvo|ruskog ratnog zrakoplovstva]] tokom [[Rusko bombardiranje Čečenije 1999.|kampanje bombardiranja]] koja je bila prethodila kopnenoj invaziji napala planinsko selo Elistanži, zapadno od [[Vedeno|Vedena]] na jugu tada de facto [[Čečenska Republika Ičkerija|nezavisne]] Čečenije. Tada su korištene [[kasetne bombe]] i pri tome je ubijeno najmanje 48 civila, dok je ranjeno preko stotinjak. Bombardovanje je trajalo puna dva sata i uništilo 200 kuća. Preživjeli su potom kupili ostatke ubijenih po ulicama.<ref>{{cite web| publisher=Los Angeles Times| url=http://articles.latimes.com/1999/oct/09/news/mn-20592| title=Chechen Villagers Say Dozens Killed in Russian Airstrike| date=9.10. 1999}}</ref> Znatan broj ubijenih bili su žene i djeca.<ref name="Amnesty"/> Selo su nakon toga posjetili predstavnici [[Memorijal (društvo)|Memorijala]], organizacije za zaštitu ljudskih prava i prikupili iskaze od preživjelih; od ispitanih 20 ranjenih osoba, samo je jedan bio muškarac, a sve ostale su bile žene.<ref name="Amnesty"/> Prema svjedocima, avioni su napali kada su mještani bili okupljeni da beru [[krumpir]] i [[kukuruz]] kako bi se prehranili. Nije bilo čečenskih boraca u selu, niti ikakvih legitimnih vojnih ciljeva u blizini tokom napada.<ref name="Amnesty">{{cite web| ref=AI1-12-1999| title=Russian Federation: Chechnya - For the Motherland. Reported grave breaches of international humanitarian law. Persecution of ethnic Chechens in Moscow.| author=[[Amnesty International]]| date=1.12. 1999| url=http://www.amnesty.org/en/library/asset/EUR46/046/1999/en/f17c30aa-dfdc-11dd-82c9-a1d1b98af6ef/eur460461999en.pdf| archiveurl=https://web.archive.org/web/20050511091807/http://web.amnesty.org/library/index/ENGEUR460461999| archivedate=2005-05-11| access-date=2015-07-12| deadurl=no}}</ref> Nakon što je u Čečeniji uspostavljena [[Čečenska Republika|proruski režim]], u nekoliko navrata su tamošnje vlasti pokretale formalnu istragu povodom tih događaja, ali one u pravilu nisu donijele nikakvih rezultata zbog odbijanja ruskog zrakoplovstva i Ministarstva obrane da povodom toga daju službene podatke ili objašnjenje.<ref>{{Cite web|url=http://www.kommersant.ru/doc/1391351|title=Российским военным летчикам напомнили о Чечне|date=23. VI 2010|publisher=[[Komersant]]|accessdate=12. VII 2015}}</ref> ==Povezano== *[[Napad balističkim projektilima na Grozni 1999.]] *[[Masakr u Katir-Jurtu]] *[[Rusko bombardiranje Čečenije 1999.]] *[[Masakr u Alkan-Jurtu]] ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske veze == *[https://vimeo.com/47109506 Video sa žrtvama Elistanža nakon bombardovanja] [[Kategorija:1999.]] [[Kategorija:Ruski ratni zločini|Eli]] [[Kategorija:Drugi čečenski rat|Eli]] [[Kategorija:Napadi kasetnim bombama|Eli]] 3fonvo20rf8fbeytxotyzclcp4rzz4l HTML5 0 4537052 42587498 42559525 2026-05-04T16:23:30Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42587498 wikitext text/x-wiki {{Programski jezik |naziv = HTML5 |slika = [[Datoteka:HTML5 logo and wordmark.svg|256px]] |natpis uz sliku = HTML5 logo |originalni naziv = {{jez-eng|HTML5}} |izgovor na srpskom = ha-te-em-el pet |model = |nastanak = [2008]. |autori = [[W3C|WWW konzorcijum]] |dizajneri = |aktuelna verzija = |datum aktuelne verzije = |tipovi = |implementacije = |dijalekti = [[XHTML]] |uticaji = |uticao na = |operativni sistemi = |licenca = |sajt = {{URL|w3.org/html5/}} |sajt dokumentacije = }} [[HTML]] ({{jez-engl|HyperText Markup Language}}) jezik je osnova svake [[veb]] stranice, uz pomoć koga se prezentuje izgled i sadržaj iste. Omogućava [[formatiranje]] stranice, obradu slika, teksta i još mnogo toga. [[W3C|Konzorcijum za veb]] ({{jez-engl|World Wide Web Consortium}}) (W3C) je zadužen za određivanje [[standarda]],<ref>{{en}}{{cite web|url=http://www.w3.org/QA/2012/12/html5_smile_its_a_snapshot.html|title=HTML5 — Smile, it's a Snapshot!|accessdate=14. Maj 2013.}}</ref> ovo je neophodno zato što ne bi bilo moguće pregledavati bilo koju stranicu u bilo kom pretraživaču. '''HTML5''' je predlog novih standarda koji nam pružaju nove mogućnosti, kao i da isprave i nadomeste neke dosadašnje nedostatke. Radi se o novoj verziji HTML-a, koja donosi niz novina i mogućnosti koje do sada nisu bile dostupne koristiti za izradu [[veb sajtova]] bez dodatnih dodataka ({{jez-engl|plugin}}), kao što su [[Adobe Flash|Flash]], [[Java (programski jezik)|Java]] i Silverlight. HTML5 predstavlja evoluciju HTML 4.01 standarda, a ne zamenu. == Historija == Ne možemo početi priču o HTML5 bez pomena najzaslužnijih ljudi, kao i bez osvrta na prethodne verzije i do danas utvrđenih standarda. Najzaslužniji za razvoj HTML-a 5 je [[Tim Berners-Li|Tim Berners-Lee]]. Sve je počelo još 1980. godine, dok je Tim Berners-Lee radio po ugovoru u [[CERN]]-u ({{jez-engl| The European Organization for Nuclear Research }}). Predložio je [[prototip]] sistema za istraživače u CERN-u, uz pomoć koga bi mogli da koriste i dele [[dokumente]]. 1989. godine, Tim Berners-Lee je napisao rad kojim predlaže [[hipertekst]] ({{jez-engl|hypertext}}) <ref>{{en}}{{cite web|url= http://www.w3.org/History/1989/proposal.html |title=w3.org|accessdate=14. Maj 2013.}}</ref> sistem baziran na [[Internetu]]. U drugoj polovini 1990. godine specificirao je HTML i napisao [[softver]] i za [[server]] i za pretraživač. Te iste godine Tim Berners-Lee i [[inženjer informatike]] u CERN-u [[Rober Kajo|Robert Cailliau]], su sarađivali i zajedno zahtevali sredstva, ali projekat nije formalno usvojen od strane CERN-a. U svojim ličnim [[beleškama]] iz 1990. godine Tim Berners-Lee je nabrojao <ref>{{en}}Tim Berners-Lee, {{cite web|url= http://www.w3.org/DesignIssues|title= Design Issues |accessdate=14. Maj 2013.}}</ref> neke od mnogih oblasti gde se hipertekst koristi, a kao prvu je stavio [[enciklopediju]]. Prvi pisani javni dostupni dokument o HTML-u je bio dokument pod nazivom „HTML Tags“. Objavio ga je Tim Berbers-Lee u drugoj polovini 1991. godine.<ref>{{en}}{{cite web|url=http://lists.w3.org/Archives/Public/www-talk/1991SepOct/0003.html|title=First mention of HTML Tags on the www-talk mailing list|publisher=World Wide Web Consortium|accessdate=14. Maj 2013.|archive-date=2013-05-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20130517212901/http://lists.w3.org/Archives/Public/www-talk/1991SepOct/0003.html|dead-url=yes}}</ref> U ovom dokumentu je opisano 20 elemenata, koji su sačinjavali relativno jednostavan dizajn HTML-a.<ref>{{en}}{{cite web|url=http://www.w3.org/TR/1999/REC-html401-19991224/index/elements|title=Index of elements in HTML 4|publisher=World Wide Web Consortium|accessdate = 14. 5. 2013.}}</ref> HTML je skraćenica od ''HyperText Markup Language'' koji veb pretraživači koriste da [[interpretiraju]] i slože tekst, slike i ostale materijale na veb strani. Početne karakteristike za svaki element HTML-a je definisan u pretraživaču, a ove karakteristike se mogu dopuniti i izmeniti korišćenjem [[CSS-a]]. Tim Berners-Lee je smatrao HTML kao primenu [[SGML-a]] ({{jez-engl|Standard Generalized Markup Language}}). Formalno je definisan kao takav od strane [[IETF]]-a({{jez-engl|Internet Engineering Task Force}}) radom iz sredine 1993. godine, koji je bio predlog prve [[specifikacije]] HTML-a: "Hypertext Markup Language (HTML)" Internet-Draft by Berners-Lee and Dan Connolly, koja je uključivala SGML Document Type Definition da definiše pravila, tj. [[gramatiku]].<ref>{{en}}{{cite web|url=http://lists.w3.org/Archives/Public/www-talk/1991NovDec/0020.html|title=Re: SGML/HTML docs, X Browser (archived www-talk mailing list post)|author=Tim Berners-Lee|accessdate=14. Maj 2013.|5=|archive-date=2013-05-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20130520065930/http://lists.w3.org/Archives/Public/www-talk/1991NovDec/0020.html|dead-url=yes}}</ref> Pri kraju 1993. godine, [[Dave Raggett]] je predložio standardizaciju već [[implementiranih]] elemenata kao što su [[tabele]] i [[forme]]. 1994. godine je Beerners-Lee osnovao W3C na [[Masačusetskom tehnološkom institutu]] ({{jez-engl| Massachusetts Institute of Technology}}), koji je usvojen kao standard prema kojem će sve veb stranice u budućnosti raditi na isti način.<ref name="raymond">{{en}}{{Cite book|url=http://www.faqs.org/docs/artu/|chapterurl=http://www.faqs.org/docs/artu/ietf_process.html|title=[[The Art of Unix Programming]]|last=Raymond|first=Eric|chapter=IETF and the RFC Standards Process|7=|access-date=2015-07-17|archivedate=2005-03-17|archiveurl=https://web.archive.org/web/20050317014053/http://www.faqs.org/docs/artu/|deadurl=yes|archive-date=2005-03-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20050317014053/http://www.faqs.org/docs/artu/|url-status=dead}}</ref> Posle isticanja HTML-a sa dopunama, na početku 1994. godine IETF je osnovao HTML radnu grupu ({{jez-engl|HTML Working Group }}), koja je 1995. godine završila „HTML 2.0“, prvu HTML specifikaciju sa namerom da se na njoj temelje<ref>{{en}}{{cite web |first1=Tim |last1=Berners-Lee |first2=Daniel |last2=Connelly |url=http://tools.ietf.org/html/rfc1866 |title=RFC 1866 - Hypertext Markup Language - 2.0 |publisher=Internet Engineering Task Force |month=November |year=1995 | accessdate=16. Maj 2013.|}}</ref> sva dalja usavršavanja i izmene. HTML 2.0 je uključio [[ideje]] iz HTML-a, kao i iz HTML-a sa dopunama, ali sa osnovnom namerom da se razlikuje od prethodnih verzija. Budući razvoj pod okriljem IETF-a je prekinut zbog [[sukoba interesa]]. Od 1996. godine HTML specifikacija je održavana, dopunjavana od strane tvoraca komercijalnih softvera, kao i od strane W3C-a,<ref name="raggett">{{en}}{{Cite book|first=Dave|last=Raggett|title=Raggett on HTML 4|year=1998|url=http://www.w3.org/People/Raggett/book4/ch02.html| accessdate=14. Maj 2013.}}</ref> čiji je osnivač Tim Berners-Lee. 2000. godine HTML postaje [[internacionalni standard]] (ISO/IEC 15445:2000). HTML 4.01 je objavljen krajem 1999. godine, sa dopunom je objavljena još jedna verzija 2001. godine. 2004. godine se počinje sa radom na HTML5. Ovom projektu se uz W3C priključila i [[WHATWG]] ({{jez-engl|Web Hypertext Application Technology Working Group}}) 2007. Godine.<ref>{{en}}{{cite web |url= http://msacademic.rs/Blog.aspx?id=223 |title= msacademic |accessdate= 14. Maj 2013. }}{{Dead link|date=December 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Mnogi su mislili da će WHATWG nestati kao samostalna [[organizacija]], ali se zadržala kao takva i nastavila rad na specifikaciji HTML-a 5. Trenutno postoje dve paralelne verzije HTML-a 5, jedna službena na kojoj radi W3C, i neslužbena na kojoj rade stručnjaci iz [[Applea]], [[Mozille]], [[Opere]] i [[Googlea]], koji imaju veliki uticaj na razvoj Interneta, iako iza sebe nemaju formalnu organizaciju kao što je W3C. Ipak, urednici HTML-a 5 specifikacije za oba tima su isti ljudi, što znači da grupe međusobno sarađuju i da će na kraju ipak postojati jedan standard. Urednici HTML 5 specifikacije su [[Ian Hickson]] iz Googlea i [[David Hyatt]] koji radi za Apple. == Specifikacije == * -{HTML}- 2.0 – (-{RFC}- 1866) * -{HTML}- 3.2 – 14 januar 1997, * -{HTML}- 4.0 – 18. decembar 1997, * -{HTML}- 4.01 (manje izmene) – 24. decembar 1999, * -{ISO/IEC}- 15445:2000 (-{„ISO HTML“}-, bazirano na -{HTML 4.01 Strict}-) – 15. maj 2000. * -{HTML}-5 – 22. januar 2008 (još uvek u razvoju) == Šta je HTML5? == Iako je WHATWG počeo sam da razvija HTML 5, može se reći da je HTML 5 proizvod saradnje W3C-a i WHATWG-a. HTML5 je još uvek u fazi razvoja, a standardizacija se očekuje 2014. godine, po procenama W3C-a. Kao peta verzija HTML-a osnovni cilj je bio unapređenje ovog jezika, kao i podrška za najnovije multimedijalne sadržaje. Pri tome je ''[[cross-platform]]'', tako da nije bitno da li se dokument pregleda pomoću [[tablet]]a, [[smartphone]]a, [[netbook]]a, sve dok postoji podrška za HTML5 na pretraživaču.<ref name="html5rocks1">{{en}}{{cite web |url=http://www.html5rocks.com/en/why |title=html5rocks-why |accessdate=14. Maj 2013. |archive-date=2013-05-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130517111622/http://www.html5rocks.com/en/why |dead-url=yes }}</ref> HTML5 je namenjen da prevaziđe ne samo HTML4, nego [[XHTML1]] i [[HTML DOM]].<ref name="dif">{{en}}{{cite web|title= HTML5 Differences from HTML4 |url= http://www.w3.org/TR/2011/WD-html5-diff-20110405/ |work=Working Draft |publisher= [[World Wide Web Consortium]] | accessdate=14. Maj 2013.|}}</ref> WHATWG je radio na veb formama i [[aplikacijama]], dok je W3C radio na XHTML 2.0. 2006. godine su počeli zajedničku saradnju, tako da se HTML5 može smatrati mešavinom karakteristika i specifikacija HTML-a i XHTML-a. Ovome je doprinela zajednička praksa, kao i mnoge greške u postojećim veb dokumentima <ref>{{en}}{{cite web|url= http://validator.w3.org |title= W3C Markup Validation Service |accessdate=14. Maj 2013.}}</ref> Ovo je takođe i pokušaj da se definiše jedinstveni [[markup jezik]], koji se može pisati i u HTML-u i u XHTML-u. Ovo uključuje detaljne procesne [[modele]] da bi ohrabrilo još [[interoperabilnih]] implementacija. To proširuje, unapređuje i racionalizuje označavanje dokumenata, kao što je omogućen i [[API]] ({{jez-engl| Application Programming Interfaces }}), za kompleksne veb aplikacije<ref name="dif" /> Neki od novih elemenata su [[video]], audio, [[canvas]], kao i mnogi drugi, o kojima će biti reč kasnije. Pored novih elemenata ne možemo a da ne pomenemo [[integraciju]] [[Skalabilna vektorska grafika|SVG]] ({{jez-engl| Scalable Vector Graphics }}) sadržaja, koji zamenjuje upotrebu ‘’object’’ taga. Ove [[inovacije]] olakšavaju rukovanje multimedijalnim i [[grafičkim]] sadržajem na veb-u bez dodatnih ''plugin''-ova i API-a. Neki od elemenata su promenjeni, neki izbačeni, sve u cilju pojednostavljenja organizacije i strukture dokumenta. == Osnovni principi == Na razvoju HTML-a 5 pored pokretača projekta, uključeni su i stručnjaci iz svih većih pretraživača, da bi svojim iskustvom i znanjem doprineli boljem i uspešnijem razvoju. Neke od ideja i principa kojima se vode ljudi koji učestvuju u razvoju HTML-a 5 su: * Nove karakteristike treba da se baziraju na HTML-u, CSS-u, DOM-u i [[JavaScript-u]] * Smanjiti potrebu za eksternim ''plugin''-ovima (Flash) * Bolja obrada grešaka * Više tagova koji bi zamenili skripte * HTML5 bi trebalo da ne zavisi od uređaja na kome se koristi * Proces razvoja treba biti dostupan javnosti<ref>{{en}}{{cite web|url= http://w3schools.com/html/html5_intro.asp |title=w3schools-html5-intro |accessdate=14. Maj 2013.}}</ref> == Novi elementi i karakteristike == === Strukturni i semantički elementi === {| class="wikitable" style="width: 90%; margin-left: auto; margin-right: auto;" |+Novi strukturni elementi <ref>{{en}}{{cite web|url=http://www.w3schools.com/html/html5_new_elements.asp |title= w3schools-html5-newelements|accessdate=13. Maj 2013.}}</ref><ref>{{en}}{{cite web |url= http://html5doctor.com/)(http://www.w3.org/TR/html5-diff/#new-elements |title= html5doctor |accessdate= 14. Maj 2013. }}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>{{en}}{{cite web|url=http://www.w3.org/TR/html5-diff/#new-elements |title= w3-html5|accessdate=14. Maj 2013.}}</ref><ref>{{en}}{{cite web|url= http://www.ibm.com/developerworks/library/x-html5/?ca=dgr-lnxw01NewHTML |title= IBM |accessdate=14. Maj 2013.}}</ref> |- | <samp><article></samp> || Definiše [[članak]] |- | <samp><aside></samp> || Definiše sadržaj, pored sadržaja same stranice |- | <samp><nowiki><bdi></nowiki></samp> || [[Izoluje]] deo teksta koji bi mogao biti formatiran drugačije, u odnosu na tekst izvan njega |- | <samp><command></samp> || Definiše komandno dugme koje korisnik može da pozove |- | <samp><details></samp> || Definiše dodatne detalje koje korisnik može da vidi ili da sakrije |- | <samp><summary></samp> || Definiše vidljiv naslov za ''<details>'' element |- | <samp><figure></samp> || Navodi samostojeći sadržaj, kao što su [[ilustracije]], [[dijagrami]], [[fotografije]], [[spiskovi kodova]], itd. |- | <samp><figcaption></samp> || Definiše naslov za ''<figure>'' element |- | <samp><footer></samp> || Definiše ''[[footer]]'' za dokument ili odeljak |- | <samp><header></samp> || Definiše ''[[header]]'' za dokument ili odeljak |- | <samp><nowiki><mark></nowiki></samp> || Definiše označeni tekst |- | <samp><meter></samp> || Definiše [[skalarno merenje]] u okviru poznatog opsega (manometar) |- | <samp><nav></samp> || Definiše [[navigacione linkove]] (hiperveza) |- | <samp><progress></samp> || Predstavlja napredak nekog zadatka |- | <samp><nowiki><ruby></nowiki></samp> || Definiše ''ruby'' [[anotaciju]] (za istočnoazijsku tipografiju) |- | <samp><nowiki><rt></nowiki></samp> || Definiše objašnjenje/izgovor karaktera (za istočnoazijsku tipografiju) |- | <samp><nowiki><rp></nowiki></samp> || Definiše šta da pokaže u pretrazivacima koji ne podržavaju ''ruby'' anotacije |- | <samp><nowiki><section></nowiki></samp> || Definiše odeljak u dokumentu |- | <samp><nowiki><time></nowiki></samp> || Definiše datum/vreme |- | <samp><nowiki><wbr></nowiki></samp> || Definiše mogući prekid linije({{jez-engl| line-break }}) |} === Medijski elementi === {| class="wikitable" style="width: 90%; margin-left: auto; margin-right: auto;" |+Novi medijski elementi <ref>{{en}}{{cite web|url=http://html5doctor.com/)|title=HTML5doctor-elements|accessdate=14. Maj 2013.}}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>{{en}}{{cite web|url=http://www.w3.org/TR/html5-diff/#new-elements |title=w3-new elements|accessdate=14. Maj 2013.}}</ref> |- | <samp><audio></samp> || Definiše zvučni sadržaj |- | <samp><video></samp> || Definiše video ili [[film]] |- | <samp><nowiki><source></nowiki></samp> || Definiše veze ka datotekama za ''<video>'' i ''<audio>'', koje mogu biti u različitim formatima |- | <samp><nowiki><embed></nowiki></samp> || Definiše ''container'' za spoljnu primenu interaktivnih sadržaja ({{jez-engl| plug-in }}) |- | <samp><track></samp> || Definiše tekstualne trake za ''<video>'' i ''<audio>'' |} Atribut <samp>control</samp> na <samp><audio></samp> i <samp><video></samp> elementima dodaje kontrole kao što su -{play}-/-{pause}-, kao i mogućnost kontrole jačine zvuka.<ref>[[html5][Pro.HTML5.Programming].Peter.Labbers.and.Brian.Albers.and.Frank.Salim ISBN (pbk): 978-1-4302-2790-8 str 72]</ref> Atribut <samp>autoplay</samp> omogućuje automatsku reprodukciju sadržaja po njegovom preuzimanju. <samp><video></samp> element poseduje i <samp>poster</samp> koji predstavlja link na sliku koja se prikazuje na samom elementu pre reprodukcije; u slučaju da ovaj atribut nije prisutan, prikazuje se prvi {{jez-engl|frame}} samog video snimka. ''<nowiki><source></nowiki>'' element omogućava da audio i video datoteke budu na različitim lokacijama i u različitim formatima, a pretraživač će otvoriti prvi format koji podržava.<ref>{{en}}{{cite web|url=http://www.w3schools.com/html/html5_audio.asp |title= w3schools-html5-audio |accessdate=14. Maj 2013.}}</ref> Preporuka je da se zbog razlika u kompatibilnosti i video kodecima dodaju izvori ka više datoteka u različitim formatima, kao i da se prikaže poruka sa linkovima ka samim audio i video datotekama kako bi posetioci mogli da pristupe sadržaju u slučaju da njihovi pretraživači ne podržavaju HTML5 audio i video.<ref>{{en}}{{cite web|url=http://camendesign.com/code/video_for_everybody|title=Video for Everybody}}{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> ==== Audio ==== Pre HTML5 nije postojao standard za reprodukciju audio datoteka na veb stranama, već se ona vršila uz pomoć ''plugin''-ova (Flash).<ref>{{en}}{{cite web|url=http://www.w3schools.com/html/html5_audio.asp |title= w3schools-html5-audio |accessdate=14. Maj 2013.}}</ref> HTML5 kao jedno od unapređenja sadrži <samp><audio></samp> element, kojim je definisan način za postavljanje i reprodukciju audio snimaka na veb stranama.<ref>{{en}}{{cite web|url=http://html5doctor.com/element-index/#audio |title= html5doctor-element index-audio |accessdate=14. Maj 2013.}}</ref> <syntaxhighlight lang="html4strict"> <audio controls> <source src="song.ogg" type="audio/ogg" /> <source src="song.mp3" type="audio/mpeg" /> <p>Your browser does not support HTML5 audio.</p> <p>Download: <a type="audio/ogg" href="song.ogg">Ogg</a> | <a type="audio/mpeg" href="song.mp3">MP3</a> </p> </audio> </syntaxhighlight> ==== Video ==== Pre HTML5 standarda nije postojao standard za postavljanja videa na veb stranama,<ref name="w3schools1">{{en}}{{cite web|url= http://www.w3schools.com/html/html5_video.asp |title= w3schools-html-video |accessdate=14. Maj 2013.}}</ref> pa su za pregled video snimaka bili potrebni razni dodaci, [[Apple QuickTime]], [[RealPlayer]] ili [[Adobe Flash]].<ref name="opera1">{{en}}{{cite web|url= http://dev.opera.com/articles/view/introduction-html5-video |title=opera.com |accessdate=14. Maj 2013.}}</ref> Najveći problem je u usaglašavanju formata. Implementacije HTML5 u pretraživačima podržavaju [[.ogg]], [[.mpeg4]] i [[.webM]].<ref>[[html5][Pro.HTML5.Programming].Peter.Labbers.and.Brian.Albers.and.Frank.Salim str 67, 68]</ref> <syntaxhighlight lang="html4strict"> <video width="320" height="240" controls> <source src="movie.mp4" type="video/mp4" /> <source src="movie.ogg" type="video/ogg" /> <p>Your browser does not support the HTML5 video.</p> <p>Download: <a type="video/mp4" href="movie.mp4">MP4</a> | <a type="video/ogg" href="movie.ogg">Ogg</a> </p> </video> </syntaxhighlight> === Formulari === Do pojave HTML5 standarda, postojalo je samo par osnovnih tipova kontrola na formularima (''text'', ''checkbox'', ''radio button'', ''popup list'' itd.), koji su u trenutku u kome su definisani bili dovoljni. Međutim, sa brzom ekspanizijom interneta, kako po broju korisnika, tako i po količini servisa i aplikacija, formulari su postajale sve korišćeniji, a potrebe sve veće.<ref>{{cite web |url= http://msacademic.rs/Blog.aspx?id=223 |title= msacademic |accessdate= 14. Maj 2013. }}{{Dead link|date=December 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> ==== Elementi ==== {| class="wikitable" style="width: 90%; margin-left: auto; margin-right: auto;" |- | <samp><datalist></samp> || precizira listu unapred definisanih opcija za <samp><input></samp> element, što omogućuje dodavanje ''[[AutoComplete]]'' funkcionalnosti na elementima formulara; korisnici će videti padajuću listu unapred definisanih opcija dok unose podatke |- | <samp><keygen></samp> || svrha elementa je da obezbedi siguran način za proveru identiteta korisnika |- | <samp><output></samp> || element prikazuje rezultat neke operacije nad formularom <ref>{{en}}{{cite web |url= http://www.w3schools.com/html/html5_form_elements.asp |title= w3schools-html5elements |accessdate= 14. Maj 2013. |archive-date= 2013-05-13 |archive-url= https://web.archive.org/web/20130513144520/http://www.w3schools.com/html/html5_form_elements.asp |dead-url= yes }}</ref> |} ==== Atributi ==== HTML5 uvodi nekoliko novih atributa za <samp><form></samp> i <samp><input></samp>: {| class="wikitable" style="width: 90%; margin-left: auto; margin-right: auto;;" |+ Novi atributi za <samp><form></samp> elemente<ref>{{en}}{{cite web |url= http://www.w3schools.com/html/html5_form_attributes.asp |title= w3schools-html5attributes |accessdate= 14. Maj 2013. |archive-date= 2013-05-15 |archive-url= https://web.archive.org/web/20130515200406/http://www.w3schools.com/html/html5_form_attributes.asp |dead-url= yes }}</ref> |- | <samp>autocomplete</samp> || uključuje ili isključuje automatsko popunjavanje polja za sve kontrole na formularu |- | <samp>novalidate</samp> || uključuje ili isključuje validaciju za sve kontrole na formularu |} {| class="wikitable" style="width: 90%; margin-left: auto; margin-right: auto;" |+ Novi atributi za <samp><input></samp> elemente<ref>{{en}}{{cite web|url=http://www.w3.org/TR/html5-diff/#new-attributes |title= w3.org |accessdate=14. Maj 2013.}}</ref> |- | <samp>autocomplete</samp> || uključuje ili isključuje automatsko popunjavanje za datu kontrolu |- | <samp>autofocus</samp> || postavlja kursor za unos teksta u polje sa ovim atributom; može ga imati samo jedan element na stranici |- | <samp>form</samp>, <samp>formaction</samp>, <samp>formenctype</samp>, <samp>formmethod</samp>, <samp>formnovalidate</samp>, <samp>formtarget</samp> || omogućuju da se kontroli dodele svojstva formulara, bez potrebe da se sam elementi nalazi u okviru formulara; ovi atributi imaju identično ponašanje kao atributi istog imena na <samp><form></samp> elementu. |- | <samp>height</samp> i <samp>width</samp> || definišu dimenzije kontrole |- | <samp>list<samp> || definiše vezu na <samp><datalist></samp> element iz kojeg će uzimati vrednosti |- | <samp>min</samp> i <samp>max</samp> || definiše najmanju i najveću vrednost za kontrole tipa "-{number}-" i "-{range}-" |- | <samp>pattern</samp> || [[regularni izraz]] po kojem se vrši provera vrednosti polja '''*''' |- | <samp>placeholder</samp> || predstavlja tekst koji se nalazi u polju do unosa, uglavnom predstavljen sivom bojom, koji se najčešće koristi kao vizuelni ključ o svrsi polja ili tipu/formatu sadržaja |- | <samp>required</samp> || označava polje koje obavezno mora imati vrednost '''*''' |- | <samp>step</samp> || definiše korak povećanja vrednosti za kontrole tipa "-{number}-" i "-{range}-" |- | colspan="2" | '''*''' pretraživač zaustavlja slanje formulara ukoliko uslovi nisu zadovoljeni |} ==== Tipovi kontrola ==== HTML5 uvovi pregršt novih tipova elemenata u veb formama, što u mnogome olakšava unos različitih tipova podataka i njihovu proveru.<ref>{{en}}{{cite web |url= http://msacademic.rs/Blog.aspx?id=225 |title= msacademic.rs |accessdate= 14. Maj 2013. }}{{Dead link|date=December 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> {| class="wikitable" style="width: 90%; margin-left: auto; margin-right: auto;" |+ Novi tipovi kontrola<ref>{{en}}{{cite web|url=http://w3schools.com/html/html5_form_input_types.asp |title= w3schools-html-form-input-types |accessdate=14. Maj 2013.}}</ref> |- | <samp>color</samp> || boja u heksadecimalnom zapisu (npr. <samp>#FF00FF</samp>) |- | <samp>date</samp>, <samp>time</time>, <samp>datetime</samp>, <samp>datetime-local</samp>, <samp>month</samp>, <samp>week</samp> || različiti formati datuma i vremena |- | <samp>email</samp> || adresa elektronske pošte (npr. <samp>example@example.com</samp>) |- | <samp>number</samp> || brojna vrednost |- | <samp>range</samp> || opseg brojnih vrednosti |- | <samp>search</samp> || pretraga; nema funkcionalne razlike u odnosu na obično teksualno polje, ali se vizuelno razlikuje i nudi mogućnost pamćenja prethodno traženih termina |- | <samp>tel</samp> || broj telefona |- | <samp>url</samp> || veb adresa (npr. <samp>http://example.com/</samp>) |} === Grafika === Do nedavno, [[veb programeri]] su bili ograničeni na CSS i JavaScript kod stvaranja [[animacija]] i vizuelnih efekata za svoje veb stranice, ili prinuđeni da koriste ''plugin''-ove kao što je Flash. Sa dodatkom novih [[tehnologija]] kao što su Canvas elementi, Web GL i SVG slike, više nema potrebe za ovim. Čak sada imamo i nove mogućnosti, nove [[funkcije]] koje možemo koristiti za grafiku na vebu:<ref>{{en}}{{cite web|url= http://www.html5rocks.com/en/features/graphics |title= html5rocks-graphics |accessdate=14. Maj 2013.}}</ref> * [[2D Canvas]] * [[WebGL]] * SVG * [[SMIL]] ({{jez-engl| Synchronized Multimedia Integration Language }}) Naravno, nijedna od ovih novih tehnologija ne bi bile od koristi da se brzo ne izvršavaju. JavaScript ''engine'' su postali dovoljno brzi za pokretanje [[3D igara]] i za [[manipulaciju]] videom u realnom vremenu. Programeri iskorišćavaju ove olakšice, poplava HTML grafičkih radova se pojavljuje na vebu, od implementacije starih 2D grafičkih [[algoritama]] do najnovijih tehnika stvorenih specijalno za moderni veb.<ref name="html5rocks1"/> === Drag and drop === ''Drag and drop'' se veoma često koriste. Predstavlja opciju „hvatanja“ i „puštanja“ objekta na određenu lokaciju. U HTML5 ''drag and drop'' je deo standarda i bilo koji element može biti premeštan na taj način.<ref>{{en}}{{cite web|url= http://www.html5rocks.com/en/tutorials/dnd/basics |title= html5rocks-tutorials |accessdate=14. Maj 2013.}}</ref><ref>{{en}}{{cite web|url= http://www.w3schools.com/html/html5_draganddrop.asp |title= w3schools-draganddrop |accessdate=14. Maj 2013.}}</ref> === Izbačeni elementi iz HTML4 === Sledeći elementi koji su se koristili u HTML4 su uklonjeni u HTML5:<ref>{{en}}{{cite web|url= http://www.w3schools.com/html/html5_new_elements.asp |title= w3schools-html5-newelements |accessdate=14. Maj 2013.}}</ref> * <nowiki><acronym></nowiki> * <nowiki><applet></nowiki> * <nowiki><basefont></nowiki> * <nowiki><big></nowiki> * <nowiki><center></nowiki> * <nowiki><dir></nowiki> * <nowiki><font></nowiki> * <nowiki><frame></nowiki> * <nowiki><frameset></nowiki> * <nowiki>isindex</nowiki> * <nowiki><noframes></nowiki> * <nowiki><strike></nowiki> * <nowiki><tt></nowiki> == Novi objekti == === Veb skladištenje === HTML5 [[Veb skladištenje]] ({{jez-engl|Web storage}}) i [[sesija]] ({{jez-engl| session }}) skladištenja je najjednostavniji nivo veb skladištenja koji skladišti podatke za trenutnu sesiju – drugim rečima, sve dok je tab pretraživača ili prozor otvoren. Ovo možda i nije najbolje rešenje budući da specifikacije ostavljaju otvorenu mogućnost pretraživaču da sačuva ove podatke tokom ponovnog pokretanja.<ref>{{en}}{{cite web|url= http://html5doctor.com/storing-data-the-simple-html5-way-and-a-few-tricks-you-might-not-have-known/|title= html5doctor-storing-data |accessdate=14. Maj 2013.}}</ref> Svaki dokument dobija ''sessionStorage'' objekat uz nekoliko glavnih funkcija a podaci su [[klonovi]] trenutnih vrednosti. Prave prednosti dolaze sa pristupom ''localStorage'' objektu koji je sličan ''sessionStorage'' objektu ali se ponaša potpuno drugačije. Tamo gde ''sessionStorage'' zaboravlja, ''localStorage'' pamti. Podaci bi trebalo da budu sačuvani čak i nakon što se prozori zatvore i računar isključi.<ref>{{en}}{{cite web|url= http://dev.w3.org/html5/webstorage/#terminology|title= w3.org|accessdate= 14. Maj 2013.|archive-date= 2011-02-01|archive-url= https://web.archive.org/web/20110201152609/http://dev.w3.org/html5/webstorage/#terminology|dead-url= yes}}</ref> === Veb radnici === Veb radnik ({{jez-engl|Web worker}}) je JavaScript skripta definisana od strane W3C-a i WHATWG-a koju izvršava HTML strana u pozadini, nezavisno od ostalih ''[[user-interface]]'' skipti koje se takođe mogu izvršavati od strane iste HTML strane. W3C i WHATWG su zamislili JavaScript radnike kao skriptu koju ne prekidaju ''user-interface'' skripte, skripte koje odgovaraju na klik miša ili druge interakcije korisnika. Neprekidanje rada JavaScript radnika od strane korisničkih aktivnosti omogućava veb stranama da ostanu dostupne u trenutku izvršenja dugih procesa u pozadini. Najjednostavnija primena je u tome da se izvršavaju zahtevni procesi u pozadini bez prekidanja korisničkog interfejsa. W3C i WHATWG trenutno rade na definisanju API-a za veb radnike.<ref>{{en}}{{cite web|url= http://www.whatwg.org/specs/web-apps/current-work/multipage/workers.html |title= whatwg.org|accessdate=15. Maj 2013.}}</ref> === Aplikacije sa keširanjem podataka === Od sve većeg značaja je dostupnost veb aplikacija kada smo ''offline''. Svi pretraživači imaju svoje mehanizme za keširanje, ali oni su nepouzdani i neće raditi onako kako želimo. Sa ''ApplicationCache'' interfejsom HTML 5 pokušava da reši neke neprijatnosti koje se mogu desiti kada smo ''offline''.<ref name="beg">{{en}}{{cite web|url= http://www.html5rocks.com/en/tutorials/appcache/beginner/|title= html5rocks-appcache|accessdate=12. Maj 2013.}}</ref> Korišćenje keš interfejsa nam pruža tri prednosti: * ''Offline'' pretraživanje – korisnici se mogu kretati po vašoj stranici iako su ''offline''. * Brzina – keširani podaci su sačuvani na lokalnom disku, tako da se učitavaju brže. * Smanjenje opterećenja server – pretraživač skida samo podatke koji su se promenili.<ref>{{en}}{{cite web |url= http://www.w3schools.com/html/html5_app_cache.asp |title= w3schools-html5-app-cache |accessdate= 13. Maj 2013. |archive-date= 2013-05-13 |archive-url= https://web.archive.org/web/20130513144514/http://www.w3schools.com/html/html5_app_cache.asp |dead-url= yes }}</ref> ''AppCache'' omogućava programerima da odrede koje fajlove će pretraživač keširati, a koje ne, za njihovu dostupnost kada je korisnik ''offline''. Aplikacija će se učitati i raditi kako treba, čak iako korisnik osveži stranicu.<ref name="beg"/> === SSE === HTML5 događaji slanja na server ({{jez-engl| Server-Sent Events }}) omogućavaju veb stranici da se automatski nadogradjuje ({{jez-engl| update }}) sa servera. To je bilo moguće i ranije, ali je prvo veb stranica morala da pita da li su novi ''update''-ovi dostupni. Sa SSE ''update'' stiže automatski.<ref>{{en}}{{cite web|url= http://html5doctor.com/server-sent-events |title= html5doctor-server-sent-events|accessdate=15. Maj 2013.}}</ref> * Primanje SSE notifikacije ''EventSource'' objekat se koristi da bi se primila SSE [[notifikacija]]. # Kreiramo nov ''EventSource'' objekat, i određujemo ''[[Veb adresa|URL]]'' stranice koja šalje ''update''. # Svaki put kada je ''update'' primljen, ''onmessage'' događaj se pojavljuje. # Kada se ''onmessage'' događaj pojavi, staviti primljene podatke u element sa id=“result“.<ref>{{en}}{{cite web|url= http://www.w3schools.com/html/html5_serversentevents.asp |title= w3schools-html5-serversentevents|accessdate=16. Maj 2013.}}</ref> == Podrška pretraživača == U ovom poglavlju ćemo videti koji nivo podrške za HTML 5 nam pružaju najpopularniji veb pretraživači. HTML 5 se veoma brzo menja i veb pretraživači podržavaju sve veći broj njegovih funkcionalnosti. U sledećoj tablici je prikazana trenutna podrška veb pretraživača za HTML 5 (Tabela 3).<ref>[[html5][Pro.HTML5.Programming].Peter.Labbers.and.Brian.Albers.and.Frank.Salim ISBN (pbk): 978-1-4302-2790-8 str 70]</ref><ref>[[html5][Pro.HTML5.Programming].Peter.Labbers.and.Brian.Albers.and.Frank.Salim ISBN (pbk): 978-1-4302-2790-8 str 245]</ref><ref>{{en}}{{cite web|url= http://www.html5rocks.com/en/features/storage |title= html5rocks-storage|accessdate=15. Maj 2013.}}</ref><ref>{{en}}{{cite web|url= http://caniuse.com/#index |title= caniuse.com|accessdate=15. Maj 2013.}}</ref> {| class="wikitable" |- | ||''' Chrome''' || '''Firefox''' || '''Explorer'''|| '''Opera''' || '''Safari''' |- | '''Canvas''' || Da || Da || Da || Da || Da |- | '''Video element''' || Da || Da || Da || Da || Ne |- | '''Local storage''' || Da || Da || Da || Da || Da |- | '''Offline apps''' || Da || Da || Ne || Da || Da |- | '''HTML5 forms''' || Delimično || Delimično || Ne || Da || Delimično |- | '''Drag and Drop''' || Da || Da || Da || Ne || Da |} == Povezano == * [[HTML]] * [[Cascading Style Sheets|CSS]] * [[Skalabilna vektorska grafika|SVG]] == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == * {{Cite book |ref= harv|first=Dave|last=Raggett|title=Raggett on HTML 4|year=1998|url=http://www.w3.org/People/Raggett/book4/ch02.html| accessdate=14. Maj 2013.}} * {{Cite book|ref=harv|url=http://www.faqs.org/docs/artu/|chapterurl=http://www.faqs.org/docs/artu/ietf_process.html|title=The Art of Unix Programming|last=Raymond|first=Eric|chapter=IETF and the RFC Standards Process|8=|access-date=2015-07-17|archivedate=2005-03-17|archiveurl=https://web.archive.org/web/20050317014053/http://www.faqs.org/docs/artu/|deadurl=yes|archive-date=2005-03-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20050317014053/http://www.faqs.org/docs/artu/|url-status=dead}} == Vanjske veze == * [http://www.w3.org/TR/html5 HTML5] – aktuelna specifikacija * [http://www.w3.org/TR/html401 HTML 4.01] — aktuelna specifikacija * [http://www.w3.org Konzorcijum za web] — organizacija koja je propisala HTML standard * [http://validator.w3.org W3C validator] — alat za proveru HTML dokumenata * [http://html5bookmarks.com HTML5 Bookmarks] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150726123317/http://html5bookmarks.com/ |date=2015-07-26 }} — korisni članci i beleške * [http://html5center.sourceforge.net HTML5 Center] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150427042406/http://html5center.sourceforge.net/ |date=2015-04-27 }} —HTML5 centar za pomoć * [http://html5demos.com HTML5 Demos]{{Dead link|date=March 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} — probne verzije i primeri * [http://html5test.com Support] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140301071735/http://html5test.com/ |date=2014-03-01 }} — testiranje vašeg trenutnog veb pretraživača * [http://www.mobilehtml5.com Mobile HTML5]{{Dead link|date=May 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} — HTML5 za mobilne telefone * [http://fmbip.com FindMeByIP] — podrška za konkretne funkcionalnosti HTML-a 5 kao i CSS-a * [http://samples.msdn.microsoft.com/ietestcenter TestingCenter] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130512073816/http://samples.msdn.microsoft.com/ietestcenter/ |date=2013-05-12 }} — upoređivanje podrške veb pretraživača za HTML 5 [[Kategorija:HTML]] fb5o63bs2kefapmj7slp79t0zer30fn Hercšprung-Raselov dijagram 0 4537435 42587528 42196205 2026-05-04T19:25:34Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42587528 wikitext text/x-wiki '''Hercšprung-Raselov dijagram''' (''Hertzsprung-Russellov dijagram'', poznat pod kraticama '''HRD''' ili '''HR dijagram''') je dijagram koji pokazuje odnose između [[apsolutni sjaj|apsolutnog sjaja]], [[spektralna klasa|boje]] i temperature zvijezda. Dijagram su prvi kreirali [[Ejnar Hertzsprung]] i [[Henry Norris Russell]] oko 1910. godine. Otkriće dijagram dovelo je do velikog napretka u razumijevanje evolucije [[zvijezda]]. Ove dve veličine zavise od osnovnih osobina zvezde (masa, starost i hemijski sastav) i ne mogu se izmeriti direktno posmatranjima. Ipak, postoji veza između efektivne temperature i [[kolor-indeks]]a, kao i između luminoznosti i [[prividna zvezdana veličina|prividne veličine]] (a time i [[apsolutna zvezdana veličina|apsolutne]]), pa je moguće dobiti i verziju H-R dijagrama sa veličinama koje se mogu izmeriti posmatranjima, boju zvezde i magnitudu zvezde. Ovakav H-R dijagram se naziva ''dijagram boja-magnituda''. Transformacija Hercšprung-Raselovog u dijagram boja-magnituda nije najjednostavnija i zavisi od raznih faktora: udaljenost, starost, hemijski sastav, gravitacija na površini zvezde, [[struktura zvezde|unutrašnja struktura]], kao i struktura atmosfere zvezde. ==Dijagram== [[Datoteka:HRDiagram.png|mini|središte|800px|Hertzsprung-Russellov dijagram. Na ovom dijagramu ucrtano je 22,000 zvijezda iz [[Hipparchos katalog]]a i oko 1000 zvijezda iz kataloga obližnjih zvijezdi [[Gliese katalog|Gliese]]. Najuočljivija pojava na dijagramu je takozvana '''Horizontalna pruga''' na kojoj se nalaze zvijezde glavnog niza. U donjem lijevom dijelu nalaze se [[bijeli patuljak|bijeli patuljci]], a u gornjem desnom dijelu zvijezde divovi i superdivovi. Sunce se nalazi na glavnom nizu sa sjajem 1 i temperaturom od 5780 K.]] ==Značaj== '''HR dijagram''' služi za definiranje različitih tipova zvijezda i teoretsko predviđanje evolucije zvijezda pomoću računala i promatranja dotičnih zvijezdi. HR dijagram znanstvenici koriste da bi odredili udaljenost skupova zvijezda. To se može učiniti uspoređivanjem [[prividni sjaj|prividnog sjaja]] i [[apsolutni sjaj|apsolutnog sjaja]] [[standardna svijeća|referentnih zvijezda]] čija je udaljenost i sjajnost dovoljno precizno određena. Razlika između prividnog i stvarnog sjaja daje [[modul udaljenosti]] iz kojeg se može izračunati udaljenost. Izradom HR dijagrama za neki skup zvijezda moguće je odrediti njegovu starost. Ako se većina zvijezda nekog skupa nalazi na glavnom nizu onda je skup mlad. Ako postoje zvijezde u gornjem desnom kutu, među divovima, onda je skup umjerene starosti jer sadrži zvijezde u naprednijem evolucijskom stadiju. U slučaju da se znatan broj zvijezda skupa nalazi među bijelim patuljcima onda je skup veoma star jer su neke zvijezde proživjele cijeli evolucijski ciklus. == Povezano == * [[Glavni niz]] * [[Spektralna klasa]] == Literatura == {{refbegin|2}} * ''Opšta astrofizika'', M. Vukićević-Karabin, O. Atanacković-Vukomanović, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd * {{cite journal | last = Casagrande | first = L. |author2=Portinari, L. |author3=Flynn, C. |date=November 2006 | title = Accurate fundamental parameters for lower main-sequence stars | journal = MNRAS | volume = 373 | issue = 1 | pages = 13–44 | doi =10.1111/j.1365-2966.2006.10999.x | bibcode = 2006astro.ph..8504C | arxiv = astro-ph/0608504 }} * {{cite book | last = Porter | first = Roy | title = The Cambridge History of Science | publisher = Cambridge University Press | date = 2003 | location = Cambridge, UK | page = 518 | isbn = 978-0-521-57243-9 }} * {{cite journal | last = Sekiguchi | first = Maki |author2=Fukugita, Masataka |date=August 2000 | title = A Study of the B-V Color-Temperature Relation | journal = The Astronomical Journal | volume = 120 | issue=2 | pages = 1072–1084 | id = | url =http://www.iop.org/EJ/article/1538-3881/120/2/1072/990160.html | accessdate = 2008-09-14 | doi = 10.1086/301490 |arxiv = astro-ph/9904299 |bibcode = 2000AJ....120.1072S }} * {{cite book | last = Smith | first = Robert | title = Observational Astrophysics | url = https://archive.org/details/observationalast0000smit | publisher = Cambridge University Press | date = 1995 | location = Cambridge, UK | page = [https://archive.org/details/observationalast0000smit/page/236 236] | isbn = 978-0-521-27834-8 }} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commons category|Hertzsprung-Russell diagram}} * [http://www.spacetelescope.org/videos/heic1017b/ Omega Cen H-R] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201111193701/http://www.spacetelescope.org/videos/heic1017b/ |date=2020-11-11 }} animation of a Hertzsprung–Russell diagram created from real Hubble data * [http://www.astro.uni-bonn.de/~javahrd/ JavaHRD] an interactive Hertzsprung–Russell diagram as a Java applet * [http://albione.oa-teramo.inaf.it/ BaSTI] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722035406/http://albione.oa-teramo.inaf.it/ |date=2011-07-22 }} a Bag of Stellar Tracks and Isochrones, simulations with FRANEC code by Teramo Astronomical Observatory * [http://www.leosondra.cz/en/first-hr-diagram/ Leos Ondra: The first Hertzsprung-Russell diagram] * [http://cosmicdiary.org/blogs/john_hearnshaw/?p=583 Who first published a Hertzsprung-Russell diagram? Hertzsprung or Russell? Answer: neither!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120321005944/http://cosmicdiary.org/blogs/john_hearnshaw/?p=583 |date=2012-03-21 }} * [http://www.atlasoftheuniverse.com/hr.html HRD der meisten bekannten Sterne] (englisch) * [http://www.astro.uni-bonn.de/~deboer/sterne/hrdtxt.html Das Hertzsprung-Russell-Diagramm und das Maß der Sterne] [[Kategorija:Zvjezdana astronomija]] 56qkq1q3m1kegd94o7c2qwzz33ryfgd Rusko ratno zrakoplovstvo 0 4542614 42587656 42560180 2026-05-05T00:37:29Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Ratna avijacija po državama]] → [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] 42587656 wikitext text/x-wiki {{Vojno vazduhoplovstvo (SR) |ime =Ratno vazduhoplovstvo Ruske Federacije |država genitiv = Ruske Federacije |izvorno ime = Вооружённые Силы Российской Федерации |slika = [[Datoteka:Middle emblem of the Военно-воздушные силы Российской Федерации.svg|220px]] |opis slike = Amblem ruskog ratnog vazduhoplovstva |država = [[Rusija|Ruska Federacija]] (Prvobitno [[Ruska Imperija|Carska Rusija]], pa [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|SSSR]]) |osnovana = 07. maja 1992 <ref>Ponekad se tradicionalno navodi 1910. godina, kada su borbeni avioni uvedeni u naoružanje tadašnje [[Ruska carska vojska|Ruske carske vojske]].</ref> |komandant_vazduhoplovstva = General-pukovnik [[Sergej Dronov]] (2019) |uloga = Odbrana vazdušnog prostora Ruske Federacije, izviđnje, odbrana glavnih borbenih jedinica i postrojenja |brojnost = 148.000 ljudi (2015) |Godišnjica = [[12. avgust]] |roundel_vazduhoplovstva = [[Datoteka:Roundel of Russia.svg|150px]] }} [[Datoteka:Air Bases of the Soviet Union.svg|mini|Ruske avijacijske baze|250px]] '''Rusko ratno vazduhoplovstvo''' ({{jez-rus|Военно-воздушные цилы России}}, doslovno '''Vojno-vazdušne snage Rusije, VVS''') je vazdušna sila [[Oružane snage Ruske Federacije|Oružanih snaga Ruske Federacije]] i dio novonastalih važdusno-svemirskih snaga Rusije. Osnovano je 1992. godine kako bi formalno naslijedilo Sovjetsko ratno vazduhoplovstvo nakon [[raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]]. Osim čistog vazduhoplovstva u njegov sastav ulaze i raketne snage protuvazdušne obrane (PVO), postrojbe za održavanje komunikacija i veza te razne specijalne jedinice zadužene za opslugu, obavještavanje, liječenje, spašavanje i druge zadatke. 2008. godine doživljuje temeljno restrukturiranje u sklopu opće reforme Oružanih snaga Ruske Federacije koja uključuje redovnu nabavku novih letjelica, oružanja i prateće opreme. [[Ruska ratna mornarica|Ruska mornarica]] ima svoju sopstvenu avijaciju, [[Ruska pomorska avijacija|Rusku pomorsku avijaciju]], koja nije dio ratnog vazduhoplovstva već zasebni rod vojske slično američkim Marincima. == Historija == === 1991-2000 === Nakon raspada Sovjetskog Saveza na petnaest konstitutivnih republika u decembru 1991. godine, letjelice i osoblje sovjetskih vazdušnih snaga - VVS - raspoređeni su među novim nezavisnim državama. General Pjotr ​​Dejnkin, bivši zamjenik vrhovnog zapovjednika sovjetskih vazdušnih snaga, postao je prvi zapovjednik nove organizacije 24. kolovoza 1991. godine. Rusija je dobila većinu najmodernijih lovaca i 65% ljudstva. Glavna zapovjedništva bivšeg sovjetskog VVS-a - dalekometna avijacija, vojno-transportna avijacija i frontovska avijacija - preimenovana su i podređena ruskom zapovjedništvu VVS-a uz neke promjene. Međutim, novonastale države u kojima su bili stacionisani mnogi pukovi, letjelice i osoblje su polagali pravo na iste kako bi činili jezgru vazdušnih snaga novih republika. Neke letjelice u Bjelorusiji i Ukrajini (kao što je Tupoljev Tu-160) vraćeni su u Rusiju, ponekad u zamjenu za otpis dugova. U nekim slučajevima je to važilo i za čitave vojne formacije, kao n.p. za diviziju dalekometne avijacije sa sjedištem u Dolonu, Kazahstan. Tokom 1990-ih financijske poteškoće koje su mučile sve grane oružanih snaga također su utjecale na VVS. Piloti i ostalo osoblje ponekad mjesecima nisu mogli primiti svoje plaće, pa su povremeno pribjegavali očajničkim mjerama: 1996. godine četiri pilota MiG-a 31 u Jelizovu na Dalekom istoku štrajkala su glađu tražeći isplatu višemjesečnih zaostalih plaća. Problem je riješen samo preusmjeravanjem novca namijenjenog drugim svrhama. Zbog smanjenja financiranja, infrastruktura se također pogoršala i 1998. godine je 40% vojnih aerodroma bilo u manjkavom stanju. VVS je sudjelovao u Prvom čečenskom ratu (1994.-1996.) i Drugom čečenskom ratu (1999.-2002.). I u tim kampanjama VVS je imao velikih problema, između ostalog zbog terena, nedostatka značajnijih stalnih ciljeva i pobunjenika naoružanim raketama zemlja-vazduh tipa Stinger i Strela-2M. Bivše sovjetske snage protuvazdušne obrane bile su zasebna vojna formacija dugi niz godina i spojile su se sa vazduhoplovstvom tek 1998. godine. Dana 16. jula 1997. predsjednik Boris Jeljcin potpisao je ukaz o ujedinjenju dviju snaga. U 1998. godini rasformirano je 580 postrojbi i sastava, 134 su preustrojene, a više od 600 dobilo je nove nadležnosti. Preraspodjelom snaga zahvaćeno je 95 posto vazduhoplova, 98 posto helikoptera, 93 posto protuvazdušnih raketnih kompleksa, 95 posto opreme radiotehničkih jedinica, 100 posto protuvazdušnih raketa i više od 60 posto vazduhoplovnog naoružanja. Više od 600.000 tona materijala i 3.500 letjelica je premješteno na druge lokacije i aerodrome. Letjelice vojno-transportnog vazduhoplovstva prevezli su više od 40.000 porodica u nova prebivališta. Ukinuta su kratkotrajna operativna zapovjedništva. Stvorene su dvije vazdušne armije, 37. vazdušna armija (dalekoletna avijacija) i 61. vazdušna armija (bivše vojno-transportno zrakoplovstvo), koje su bile direktno podređene Vrhovnom zapovjedništvu. == Organizacija == 2009. je struktura ruskog vazduhoplovstva potpuno preoblikovana iz prethodnih vazdušnih armijskih divizija i vazdušnih korpusa u [[Vazdušna komanda|vazdušne komande]]. Vazdušna komanda je podeljena u 4 vazdušne i [[Protivvazduhoplovna odbrana|PVO]] komande, 1 stratešku komandu vazdušne odbrane, 1 vojno transportnu avijacijsku komandu i 1 komandu avijacije dugog dometa. * '''Strateška komanda vazdušne odbrane ([[Moskva]])''' ** 4. PVO brigada ** 5. PVO brigada ** 5. PVO brigada ** 6963.avijacijska baza ** 6968.lovačka avijacijska baza * '''1. Vazdušna i PVO komanda([[Voronjež|Voronež]])''' ** 1. PVO brigada ** 2. PVO brigada ** 6961.avijacijska baza ** 6964.avijacijska baza ** 6965.avijacijska baza ** 7000.avijacijska baza * '''2. Vazdušna i PVO komanda ([[Jekaterinburg]])''' ** 8. PVO brigada ** 9. PVO brigada ** 10. PVO brigada ** 6977.avijacijska baza ** 6979.avijacijska baza ** 6980.avijacijska baza ** 6982.avijacijska baza * '''3. Vazdušna i PVO komanda ([[Habarovsk]])''' ** 11. PVO brigada ** 12. PVO brigada ** 6983.avijacijska baza ** 6987.avijacijska baza ** 6988.avijacijska baza ** 6989.avijacijska baza ** 265.transportna avijacijska baza * '''4. Vazdušna i PVO komanda ([[Rostov na Donu]])''' ** 7. PVO brigada ** 8. PVO brigada ** 6970.avijacijska baza ** 6971.avijacijska baza ** 6972.avijacijska baza ** 6974.avijacijska baza ** 999.avijacijska baza ** 229.transportna avijacijska baza * '''Vojno transportna avijacijska komanda(Moskva)''' ** 6955.avijacijska baza ** 6956.avijacijska baza ** 6958.avijacijska baza ** 6985.avijacijska baza * '''Komanda avijacije dugog dometa (Moskva)''' ** 6950.avijacijska baza ** 6952.avijacijska baza ** 6953.avijacijska baza '''Trenažne jedinice''' ** Krasnadol vojni institut ** Sizranj vojni institut ** 783.trenažni centar ** 786.trenažni centar == Naoružanje == Procjena iz 2010. govorila je da rusko vazduhoplovstvo broji 183.000 osoblja i preko 4.000 [[vazduhoplov]]a. Godine 2009. ruski časopis [[Komersant]] je objavio da je flota od 200 aviona [[MiG-29]] od ukupno 291 procenena kao nebezbedna i i da bi trebalo da bude trajno prizemljena.<ref>[[Rojters|Reuters]].com, [http://www.reuters.com/article/worldNews/idUSTRE5152J020090206?feedType=RSS&feedName=worldNews One-third Russian fighter jets old and unsafe: report] Friday, 6 February 2009 5:40&nbsp;am EST</ref> {| class="wikitable" style="width: 100; background: white; margin: 0px 0px 0px 0px;" |- | colspan="8" style="text-align: left; background: lavender; border-left:10px solid #B3B7FF ;" |'''Lovačka avijacija''' - Teška |- | colspan="8" cellpadding="0px;" |<gallery mode="packed" widths="300" heights="200" style="text-align:center"> Datoteka:Sukhoi Design Bureau, 054, Sukhoi T-50 (Su-57 prototype) (49581303977).jpg|'''Suhoj''' Su-57 Datoteka:Sukhoi Su-35S in 2009 (2).jpg|'''Suhoj''' Su-35 Datoteka:SU-30 (3826383261).jpg|'''Suhoj''' Su-30 Datoteka:SU27 - RIAT 2017 (38552242122).jpg|'''Suhoj''' Su-27 </gallery> |- !Letjelica !Godina !Porijeklo !Tip !G !Izvedba !Na&nbsp;službi !Dopis |- |Su-57 |2020 |{{RUS}} |Višenamjenski lovac |5 |Su-57 |11 |Naručeno je 76 zrakoplova Su-57 za razdoblje 2020-2028. U četvrtom kvartalu 2017. godine obavljena su ispitivanja motora druge faze pod nazivom „Izdelije 30“. Predviđeno je da u prvoj fazi uđe u službu s motorom AL-41F1. 25. decembra 2020. godine ratno vazduhoplovstvo dobilo je prvi serijski primjerak. |- |Su-35 |2013 |{{RUS}} |Višenamjenski lovac |4++ |Su-35S |110 |Naručeno je dodatnih 30 komada. |- |Su-30 |2012 |{{RUS}} |Višenamjenski lovac |4++ |Su-30SM ----Su-30M2 |91<ref name=":7">The Military Balance 2019 p.202</ref> ----20<ref name=":7" /> |Očekuje se duboka modernizacija svih letjelica Su-30SM u svrsi unifikacije sa Su-35S. |- |Su-27 |1985 |{{RUS}} ----{{SSSR}} |Višenamjenski / Lovac |4/+ |Su-27SM3 ----Su-27SM ----Su-27S ----Su-27UB |24 ----47 ----12 ----18<ref name=":82">The Military Balance 2020, p.201</ref> |S obzirom na istrošenost i sklapanja ugovora za 76 vazduhooplova Su-57, očekuje se da će Su-27P i Su-27SM biti gotovo potpuno povučeni iz stroja do kraja 2020. godine. Brojke za Su-27P i Su-27SM su procjene. |} {| class="wikitable" style="width: 100%; background: lavender; margin: -1px 0px 0px 0px;" |- | style="width: 69%; text-align: left; border-left:10px solid #B3B7FF;" | '''Lovačka avijacija''' - Laka | style="width: 31%; text-align: left; border-left:10px solid #B3B7FF;" | &nbsp;'''Presretačka avijacija''' |} {| class="wikitable" style="width: 100; background: white; margin: -1px 0px 0px 4px;" |- | colspan="8" cellpadding="0px;" |<gallery mode="packed" widths="360" heights="240" style="text-align:center"> Datoteka:MiG-35D (3861086285).jpg|'''Mikojan''' MiG-35 Datoteka:VVS 100th IMG 0691 (7727464290).jpg|'''Mikojan''' MiG-29 Datoteka:Russian Air Force Mikoyan-Gurevich MiG-31P.jpg|'''Mikoyan''' MiG-31 </gallery> |- !Letjelica !Godina !Porijeklo !Tip !G !Izvedba !Na&nbsp;službi !Dopis |- |MiG-35 |2019 |{{RUS}} |Višenamjenski lovac |4++ |MiG-35 |6 |Serijski proizvedeni primjerci ne posjeduju prethodno planirani usmjerivač potiska. |- |MiG-29 |1982 |{{RUS}} ----{{SSSR}} |Višenamjenski / Lovac |4/+ |MiG-29SMT ----MiG29UBT ----MiG-29/UB |42<ref name=":82"/> ----6<ref name=":2">{{Статья|ссылка=http://dx.doi.org/10.1080/04597222.2015.996357|заглавие=Chapter Five: Russia and Eurasia|год=2015-01|издание=The Military Balance|том=115|выпуск=1|страницы=159–206|issn=0459-7222, 1479-9022|doi=10.1080/04597222.2015.996357}}</ref> ----70<ref name=":82" /> |Započeta je postepena zamjena MiG-29 sa MiG-35, zbog čega se ne očekuju veče narudžbe. |- |MiG-31 |1981 |{{SSSR}} |Presretač |3/+ |MiG-31BM ----МiG-31K |85<ref name=":6">The Military Balance 2022, p.200</ref> ----10 |U okviru postojećih ugovora se očekuje modernizacija više od 150 jedinica na standard MiG-31BM do 2023. godine. |} {| style="margin:auto;" cellspacing="0" cellpadding="2" border="1" |+'''Vazduhoplovstvo''' |- style="text-align:center; background:#add8e6;" || Vazduhoplov || Slika || Poreklo || Tip || Varijanta || Brojnost || Komentar |- 44 od navedenog broja su aparata u SMT / UBT verziji smesteni bazama Kursku (34) i Lipecku (10). | style="text-align:center;" |[[Suhoj Su-34]]|| [[Datoteka:Russian Air Force Su-34.jpg|centar|150px]]|| {{flag|Rusija}} || style="text-align:center;" | [[Lovačko-bombarderski avion|Lovac-bombarder]]|| style="text-align:center;" |Su-34P || style="text-align:center;" | 54 || |- Isporuka 10'12 aparata u toku 2012. godine, baza Vjazma, Zapadni vojni okrug. | style="text-align:center;" |[[Suhoj Su-24]]|| [[Datoteka:Sukhoi Su-24 inflight Mishin.jpg|centar|150px]]|| {{flagcountry|SSSR}} || style="text-align:center;" | [[Lovačko-bombarderski avion|Lovac-bombarder]]<br /> || <nowiki>style="text-align:center;"|Su-24M</nowiki><br />Su-24M2<br />Su-24MP || style="text-align:center;" | 280 |- 40 100 Su-24MR,10 Su-24MP, preko Su-24M2, ostali su Su-24M || | style="text-align:center;" |[[Suhoj Su-25]]|| [[Datoteka:Lipetsk Air Base (434-22).jpg|centar|150px]]|| {{flagcountry|SSSR}} || style="text-align:center;" | [[jurišnik]]|| style="text-align:center;" |Su-25CM || style="text-align:center;" | 200+ || |- | style="text-align:center;" |[[Tupoljev Tu-22M]]|| [[Datoteka:Russian Air Force Tupolev Tu-22M3 Beltyukov.jpg|centar|150px]]|| {{flagcountry|SSSR}} || style="text-align:center;" | taktički bombarder || style="text-align:center;" |Tu-22M3<br />Tu-22MP || style="text-align:center;" | 111+ 5 Tu-M3M || |- 30 aviona ovog tipa će biti modernizovano do standarda Tu-22M3M | style="text-align:center;" |[[Tupoljev Tu-95]]|| [[Datoteka:Tupolev Tu-95 in flight.jpg|centar|150px]] || {{flagcountry|SSSR}} || style="text-align:center;" | strateški [[bombarderski avion|bombarder]] || style="text-align:center;" |Tu-95MC6<br />Tu-95MC16 || style="text-align:center;" | 32<br />31 || |- | style="text-align:center;" |[[Tupoljev Tu-160]]|| [[Datoteka:Tu-160 at MAKS 2007.jpg|centar|150px]] || {{flagcountry|SSSR}} || style="text-align:center;" | strateški [[bombarderski avion|bombarder]] || style="text-align:center;" |Tu-160 || style="text-align:center;" | 16 || |- avion se proizvodi i dalje u malom broju. | style="text-align:center;" |Jakovljev [[Jak-130]]|| [[Datoteka:Russian Air Force Yakovlev Yak-130 Pichugin.jpg|centar|150px]] || {{flag|Rusija}} || style="text-align:center;" | trenažni || style="text-align:center;" |Jak-130 || style="text-align:center;" | 53 || |- | style="text-align:center;" |[[Aero L-39 Albatros]]|| [[Datoteka:Rus Aero L-39 Pichugin.jpg|centar|150px]] || {{flagcountry|ČSSR}} || style="text-align:center;" | trenažno -borbeni|| style="text-align:center;" |L-39 || style="text-align:center;" | 336 || |- | style="text-align:center;" |[[Tupoljev Tu-134]]|| [[Datoteka:MAGAS Kosmos Tupolev Tu-134 Misko.jpg|centar|150px]] || {{flagcountry|SSSR}} || style="text-align:center;" | transportni putnički avion || style="text-align:center;" |Tu-134 || style="text-align:center;" | 30 || |- | style="text-align:center;" |[[Iljušin Il-78]]|| [[Datoteka:Russian Air Force Ilyushin Il-78M Maksimov.jpg|centar|150px]] || {{flagcountry|SSSR}} || style="text-align:center;" | vazdušni tanker || style="text-align:center;" |Il-78<br />Il-78M || style="text-align:center;" | 20 || |- | style="text-align:center;" |[[Berijev A-50]]|| [[Datoteka:Beriev A-50 color.jpg|centar|150px]] || {{flagcountry|SSSR}} || style="text-align:center;" | vazdušni sistem za rano upozorenje i kontrolu || style="text-align:center;" |A-50<br />A-50U || style="text-align:center;" | 20 || U toku je modernizacija aviona na A-50U standard,2 aparata su već modernizovana na isti, ali jedan koristi vazduhoplovni zavod Beriev. |- | style="text-align:center;" |[[Iljušin Il-86]]|| [[Datoteka:Russian Air Force Ilyushin Il-87 Aimak May 2009.jpg|centar|150px]] || {{flagcountry|SSSR}} || style="text-align:center;" | vazdušna komanda i kontrola || style="text-align:center;" | Il-86|| style="text-align:center;" | 4 || |- | style="text-align:center;" |[[Antonov An-124]]|| [[Datoteka:224th Flight Unit Antonov An-124.jpg|centar|150px]] || {{flagcountry|SSSR}} || style="text-align:center;" | strateški transporter || style="text-align:center;" | An-124<br />124-150|| style="text-align:center;" | 14 || 22 aviona će biti modernizovana na An-124-100 standard, a od 2016. godine se očekuje proizvodnja 20 novih An-124. |- | style="text-align:center;" |[[Iljušin Il-76]]|| [[Datoteka:Russian Air Force Ilyushin Il-76MD Pichugin.jpg|centar|150px]] || {{flagcountry|SSSR}} || style="text-align:center;" | strateški transporter || style="text-align:center;" |Il-76MD || style="text-align:center;" | 210 || |- | style="text-align:center;" |[[Antonov An-12]]|| [[Datoteka:Russian Air Force Antonov An-12 Dvurekov.jpg|centar|150px]] || {{flagcountry|SSSR}} || style="text-align:center;" | taktički transporter || style="text-align:center;" | An-12|| style="text-align:center;" | 50 || avion će biti zamenjen avionima tipa An-70 (naručeno 60 aviona). |- | style="text-align:center;" |[[Antonov An-72]]|| [[Datoteka:Antonov An-72 ES-NOG.jpg|centar|150px]] || {{flagcountry|SSSR}} || style="text-align:center;" | taktički transporter || style="text-align:center;" | An-72/74|| style="text-align:center;" | 39 || |- | style="text-align:center;" |[[Antonov An-26]]|| [[Datoteka:Russian Air Force Antonov An-26 Dvurekov.jpg|centar|150px]] || {{flagcountry|SSSR}} || style="text-align:center;" | taktički transporter || style="text-align:center;" | An-24/An-26|| style="text-align:center;" | Avion će u skorijoj budućnosti biti zamenjen od aviona An-140. || |- | style="text-align:center;" |[[Let L-410 Turbolet]]|| [[Datoteka:Samara Airlines Yakovlev Yak-40 Faeberg.jpg|centar|150px]] || {{flagcountry|ČSSR}} || style="text-align:center;" | VIP transporter || style="text-align:center;" |L-410 || style="text-align:center;" | 7 || |- | style="text-align:center;" |[[Antonov An-140]]|| [[Datoteka:Antonov An-140 1.jpg|centar|150px]] || {{flag|Rusija}} || style="text-align:center;" | VIP transporter || style="text-align:center;" |An-140 || style="text-align:center;" | 0 || 6 poručen0, isporuka u toku 2012. godine. |- | style="text-align:center;" |[[Kamov Ka-52]]|| [[Datoteka:Russian Air Force Kamov Ka-52 Maksimov.jpg|centar|150px]] || {{flag|Rusija}} || style="text-align:center;" | višenamenski borbeni helikopter || style="text-align:center;" |Ka-52 || style="text-align:center;" | 65 || 12 baza Černigovka i 7 u Toržoku. Naručeno još 140 aparata. Koristice se i na budućim desantnim brodovima klase „Mistral“, naručenim od strane Ruske ratne mornarice. |- | style="text-align:center;" |[[Mi-24]]<br />[[Mi-35]]|| [[Datoteka:Mi-24P NTW 3 92.jpg|centar|150px]] || {{flagcountry|SSSR}} || style="text-align:center;" | borbeni transporni helikopter || style="text-align:center;" |Mi-24B<br />Mi-24PN<br />Mi-35 || style="text-align:center;" | 280+12 Mi-35M || |- | style="text-align:center;" |[[Mi-28]]|| || {{flag|Rusija}} || style="text-align:center;" | borbeni jurišni helikopter || style="text-align:center;" |Mi-28H || style="text-align:center;" | 89 || Očekuje se isporuka od oko 300 helikoptera ovog tipa do 2020. godine. |- | style="text-align:center;" |[[Mi-8]]<br />[[Mi-17]]|| [[Datoteka:Mi-8 Hip Roving Sands 99.jpg|centar|150px]] || {{flagcountry|SSSR}} || style="text-align:center;" | transportni helikopter || style="text-align:center;" |Mi-8MTB-5<br />Mi-8AMTSx<br />Mi-17 || style="text-align:center;" | 520 || Od 2010. godine je u toku isporuka borbene verzije Mi-8AMTŠ. |- | style="text-align:center;" |[[Mi-26]]|| [[Datoteka:Mil Mi-26.jpg|centar|150px]] || {{flagcountry|SSSR}} || style="text-align:center;" | teški transportni helikopter || style="text-align:center;" |Mi-26 || style="text-align:center;" | 35 || Naručena je proizvodnja 24 nova Mi-26, a 4 su već isporučena u toku 2011. godine u verziji Mi-26T2. |- | style="text-align:center;" |[[Kamov Ka-226]]|| [[Datoteka:Kamov Ka-226 MAKS 2005.jpg|centar|150px]] || {{flag|Rusija}} || style="text-align:center;" |transportni helikopter|| style="text-align:center;" |Ka-226T || style="text-align:center;" | 6 || Naručeno je 36 helikoptera ovog tipa do 2020. godine. |- | style="text-align:center;" |[[Kazan Ansat]]|| [[Datoteka:Kazan Ansat.jpg|centar|150px]] || {{flag|Rusija}} || style="text-align:center;" | trenažni helikopter || style="text-align:center;" |Ansat-U || style="text-align:center;" | 13+ || još 40 poručeno |- | style="text-align:center;" |[[Kamov Ka-29]]|| [[Datoteka:Kamov Ka-27PS.JPEG|centar|150px]] || {{flagcountry|SSSR}} || style="text-align:center;" | spasilački helikopter || style="text-align:center;" |Ka-29 || style="text-align:center;" | 21 || |- | style="text-align:center;" |[[Jakovljev Pčela]]|| [[Datoteka:Yakovlev Pchela NTW 2 93 2.jpg|centar|150px]] || {{flag|Rusija}} || style="text-align:center;" | Bespilotna letelica || style="text-align:center;" |Pčela-1T || style="text-align:center;" | nepoznato || |- | style="text-align:center;" |[[IAI Tragač]]|| [[Datoteka:IAI-Searcher2.jpg|centar|150px]] || {{flagcountry|IZR}} || style="text-align:center;" | Bespilotna letelica || style="text-align:center;" |Tragač-2 || style="text-align:center;" | nepoznato || |} Planirano je da se [[helikopter]]i vrate kao vid [[Kopnena vojska|kopnenih snaga]]. === U toku ispitivanja === Rusija ima nekoliko projekata za unapređenje i poboljšanje svoje avijacije. Neki projekti su u saradnji sa drugim državama. {| border="1" cellpadding="2" cellspacing="0" style="margin:auto;" |+'''Vazduhoplovstvo''' |- style="text-align:center; background:#add8e6;" || Vazduhoplov || Slika || Poreklo || Tip || Prvi let || Komentar |- | style="text-align:center;"|[[Suhoj PAK FA|Suhoj T-50]]|| [[Datoteka:Sukhoi T-50 Maksimov.jpg|150px]] || {{flag|Rusija}}<br />{{flagcountry|IND}}<br />[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|levo|25px]] [[Brazil]] || Lovac || [[29. januar]] [[2010]]. || Početak proizvodnje očekuje se posle [[2013]]. godine. Ovo je prvi Ruski avion koji poseduje stelt tehnologiju. || |- | style="text-align:center;"|[[Suhoj Su-47]]|| [[Datoteka:S-37 3 - cropped.jpg|150px]] || {{flag|Rusija}} || Lovac || [[1997]]. || Početak proizvodnje nepoznat, proizvođač čeka veću zainteresovanost za ovaj avion.|| |- | style="text-align:center;"|[[Suhoj Su-49]]|| || {{flag|Rusija}} || Školsko-trenažni avion || [[2001]]. || Avion je prošao sva ispitivanja i pobedio je na konkursu u Rusiji kao osnovni avion vojnih pilota - kadeta. Očekuje se porudžbina. Trenutno postoje 2 prototipa. |} == Povezano == * [[Oružane snage Ruske Federacije]] * [[Vazduhoplovstvo]] * [[Sovjetsko ratno vazduhoplovstvo]] == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Air force of Russia}} * [http://www.airforce.ru/content/ Nezvanični sajt Ruskog ratnog vazduhoplovstva] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150910044232/http://www.airforce.ru/content/ |date=2015-09-10 }} --> [[Kategorija:Ruska ratna avijacija| ]] [[Kategorija:Oružane snage Rusije|Avijacija]] [[Kategorija:Avijacija u Rusiji|Ratna]] [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] 8iawax1krw6uvh8pj0ryfgj38fuyqcv 42587676 42587656 2026-05-05T00:42:00Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Ruska ratna avijacija]] na [[Rusko ratno zrakoplovstvo]] 42587656 wikitext text/x-wiki {{Vojno vazduhoplovstvo (SR) |ime =Ratno vazduhoplovstvo Ruske Federacije |država genitiv = Ruske Federacije |izvorno ime = Вооружённые Силы Российской Федерации |slika = [[Datoteka:Middle emblem of the Военно-воздушные силы Российской Федерации.svg|220px]] |opis slike = Amblem ruskog ratnog vazduhoplovstva |država = [[Rusija|Ruska Federacija]] (Prvobitno [[Ruska Imperija|Carska Rusija]], pa [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|SSSR]]) |osnovana = 07. maja 1992 <ref>Ponekad se tradicionalno navodi 1910. godina, kada su borbeni avioni uvedeni u naoružanje tadašnje [[Ruska carska vojska|Ruske carske vojske]].</ref> |komandant_vazduhoplovstva = General-pukovnik [[Sergej Dronov]] (2019) |uloga = Odbrana vazdušnog prostora Ruske Federacije, izviđnje, odbrana glavnih borbenih jedinica i postrojenja |brojnost = 148.000 ljudi (2015) |Godišnjica = [[12. avgust]] |roundel_vazduhoplovstva = [[Datoteka:Roundel of Russia.svg|150px]] }} [[Datoteka:Air Bases of the Soviet Union.svg|mini|Ruske avijacijske baze|250px]] '''Rusko ratno vazduhoplovstvo''' ({{jez-rus|Военно-воздушные цилы России}}, doslovno '''Vojno-vazdušne snage Rusije, VVS''') je vazdušna sila [[Oružane snage Ruske Federacije|Oružanih snaga Ruske Federacije]] i dio novonastalih važdusno-svemirskih snaga Rusije. Osnovano je 1992. godine kako bi formalno naslijedilo Sovjetsko ratno vazduhoplovstvo nakon [[raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]]. Osim čistog vazduhoplovstva u njegov sastav ulaze i raketne snage protuvazdušne obrane (PVO), postrojbe za održavanje komunikacija i veza te razne specijalne jedinice zadužene za opslugu, obavještavanje, liječenje, spašavanje i druge zadatke. 2008. godine doživljuje temeljno restrukturiranje u sklopu opće reforme Oružanih snaga Ruske Federacije koja uključuje redovnu nabavku novih letjelica, oružanja i prateće opreme. [[Ruska ratna mornarica|Ruska mornarica]] ima svoju sopstvenu avijaciju, [[Ruska pomorska avijacija|Rusku pomorsku avijaciju]], koja nije dio ratnog vazduhoplovstva već zasebni rod vojske slično američkim Marincima. == Historija == === 1991-2000 === Nakon raspada Sovjetskog Saveza na petnaest konstitutivnih republika u decembru 1991. godine, letjelice i osoblje sovjetskih vazdušnih snaga - VVS - raspoređeni su među novim nezavisnim državama. General Pjotr ​​Dejnkin, bivši zamjenik vrhovnog zapovjednika sovjetskih vazdušnih snaga, postao je prvi zapovjednik nove organizacije 24. kolovoza 1991. godine. Rusija je dobila većinu najmodernijih lovaca i 65% ljudstva. Glavna zapovjedništva bivšeg sovjetskog VVS-a - dalekometna avijacija, vojno-transportna avijacija i frontovska avijacija - preimenovana su i podređena ruskom zapovjedništvu VVS-a uz neke promjene. Međutim, novonastale države u kojima su bili stacionisani mnogi pukovi, letjelice i osoblje su polagali pravo na iste kako bi činili jezgru vazdušnih snaga novih republika. Neke letjelice u Bjelorusiji i Ukrajini (kao što je Tupoljev Tu-160) vraćeni su u Rusiju, ponekad u zamjenu za otpis dugova. U nekim slučajevima je to važilo i za čitave vojne formacije, kao n.p. za diviziju dalekometne avijacije sa sjedištem u Dolonu, Kazahstan. Tokom 1990-ih financijske poteškoće koje su mučile sve grane oružanih snaga također su utjecale na VVS. Piloti i ostalo osoblje ponekad mjesecima nisu mogli primiti svoje plaće, pa su povremeno pribjegavali očajničkim mjerama: 1996. godine četiri pilota MiG-a 31 u Jelizovu na Dalekom istoku štrajkala su glađu tražeći isplatu višemjesečnih zaostalih plaća. Problem je riješen samo preusmjeravanjem novca namijenjenog drugim svrhama. Zbog smanjenja financiranja, infrastruktura se također pogoršala i 1998. godine je 40% vojnih aerodroma bilo u manjkavom stanju. VVS je sudjelovao u Prvom čečenskom ratu (1994.-1996.) i Drugom čečenskom ratu (1999.-2002.). I u tim kampanjama VVS je imao velikih problema, između ostalog zbog terena, nedostatka značajnijih stalnih ciljeva i pobunjenika naoružanim raketama zemlja-vazduh tipa Stinger i Strela-2M. Bivše sovjetske snage protuvazdušne obrane bile su zasebna vojna formacija dugi niz godina i spojile su se sa vazduhoplovstvom tek 1998. godine. Dana 16. jula 1997. predsjednik Boris Jeljcin potpisao je ukaz o ujedinjenju dviju snaga. U 1998. godini rasformirano je 580 postrojbi i sastava, 134 su preustrojene, a više od 600 dobilo je nove nadležnosti. Preraspodjelom snaga zahvaćeno je 95 posto vazduhoplova, 98 posto helikoptera, 93 posto protuvazdušnih raketnih kompleksa, 95 posto opreme radiotehničkih jedinica, 100 posto protuvazdušnih raketa i više od 60 posto vazduhoplovnog naoružanja. Više od 600.000 tona materijala i 3.500 letjelica je premješteno na druge lokacije i aerodrome. Letjelice vojno-transportnog vazduhoplovstva prevezli su više od 40.000 porodica u nova prebivališta. Ukinuta su kratkotrajna operativna zapovjedništva. Stvorene su dvije vazdušne armije, 37. vazdušna armija (dalekoletna avijacija) i 61. vazdušna armija (bivše vojno-transportno zrakoplovstvo), koje su bile direktno podređene Vrhovnom zapovjedništvu. == Organizacija == 2009. je struktura ruskog vazduhoplovstva potpuno preoblikovana iz prethodnih vazdušnih armijskih divizija i vazdušnih korpusa u [[Vazdušna komanda|vazdušne komande]]. Vazdušna komanda je podeljena u 4 vazdušne i [[Protivvazduhoplovna odbrana|PVO]] komande, 1 stratešku komandu vazdušne odbrane, 1 vojno transportnu avijacijsku komandu i 1 komandu avijacije dugog dometa. * '''Strateška komanda vazdušne odbrane ([[Moskva]])''' ** 4. PVO brigada ** 5. PVO brigada ** 5. PVO brigada ** 6963.avijacijska baza ** 6968.lovačka avijacijska baza * '''1. Vazdušna i PVO komanda([[Voronjež|Voronež]])''' ** 1. PVO brigada ** 2. PVO brigada ** 6961.avijacijska baza ** 6964.avijacijska baza ** 6965.avijacijska baza ** 7000.avijacijska baza * '''2. Vazdušna i PVO komanda ([[Jekaterinburg]])''' ** 8. PVO brigada ** 9. PVO brigada ** 10. PVO brigada ** 6977.avijacijska baza ** 6979.avijacijska baza ** 6980.avijacijska baza ** 6982.avijacijska baza * '''3. Vazdušna i PVO komanda ([[Habarovsk]])''' ** 11. PVO brigada ** 12. PVO brigada ** 6983.avijacijska baza ** 6987.avijacijska baza ** 6988.avijacijska baza ** 6989.avijacijska baza ** 265.transportna avijacijska baza * '''4. Vazdušna i PVO komanda ([[Rostov na Donu]])''' ** 7. PVO brigada ** 8. PVO brigada ** 6970.avijacijska baza ** 6971.avijacijska baza ** 6972.avijacijska baza ** 6974.avijacijska baza ** 999.avijacijska baza ** 229.transportna avijacijska baza * '''Vojno transportna avijacijska komanda(Moskva)''' ** 6955.avijacijska baza ** 6956.avijacijska baza ** 6958.avijacijska baza ** 6985.avijacijska baza * '''Komanda avijacije dugog dometa (Moskva)''' ** 6950.avijacijska baza ** 6952.avijacijska baza ** 6953.avijacijska baza '''Trenažne jedinice''' ** Krasnadol vojni institut ** Sizranj vojni institut ** 783.trenažni centar ** 786.trenažni centar == Naoružanje == Procjena iz 2010. govorila je da rusko vazduhoplovstvo broji 183.000 osoblja i preko 4.000 [[vazduhoplov]]a. Godine 2009. ruski časopis [[Komersant]] je objavio da je flota od 200 aviona [[MiG-29]] od ukupno 291 procenena kao nebezbedna i i da bi trebalo da bude trajno prizemljena.<ref>[[Rojters|Reuters]].com, [http://www.reuters.com/article/worldNews/idUSTRE5152J020090206?feedType=RSS&feedName=worldNews One-third Russian fighter jets old and unsafe: report] Friday, 6 February 2009 5:40&nbsp;am EST</ref> {| class="wikitable" style="width: 100; background: white; margin: 0px 0px 0px 0px;" |- | colspan="8" style="text-align: left; background: lavender; border-left:10px solid #B3B7FF ;" |'''Lovačka avijacija''' - Teška |- | colspan="8" cellpadding="0px;" |<gallery mode="packed" widths="300" heights="200" style="text-align:center"> Datoteka:Sukhoi Design Bureau, 054, Sukhoi T-50 (Su-57 prototype) (49581303977).jpg|'''Suhoj''' Su-57 Datoteka:Sukhoi Su-35S in 2009 (2).jpg|'''Suhoj''' Su-35 Datoteka:SU-30 (3826383261).jpg|'''Suhoj''' Su-30 Datoteka:SU27 - RIAT 2017 (38552242122).jpg|'''Suhoj''' Su-27 </gallery> |- !Letjelica !Godina !Porijeklo !Tip !G !Izvedba !Na&nbsp;službi !Dopis |- |Su-57 |2020 |{{RUS}} |Višenamjenski lovac |5 |Su-57 |11 |Naručeno je 76 zrakoplova Su-57 za razdoblje 2020-2028. U četvrtom kvartalu 2017. godine obavljena su ispitivanja motora druge faze pod nazivom „Izdelije 30“. Predviđeno je da u prvoj fazi uđe u službu s motorom AL-41F1. 25. decembra 2020. godine ratno vazduhoplovstvo dobilo je prvi serijski primjerak. |- |Su-35 |2013 |{{RUS}} |Višenamjenski lovac |4++ |Su-35S |110 |Naručeno je dodatnih 30 komada. |- |Su-30 |2012 |{{RUS}} |Višenamjenski lovac |4++ |Su-30SM ----Su-30M2 |91<ref name=":7">The Military Balance 2019 p.202</ref> ----20<ref name=":7" /> |Očekuje se duboka modernizacija svih letjelica Su-30SM u svrsi unifikacije sa Su-35S. |- |Su-27 |1985 |{{RUS}} ----{{SSSR}} |Višenamjenski / Lovac |4/+ |Su-27SM3 ----Su-27SM ----Su-27S ----Su-27UB |24 ----47 ----12 ----18<ref name=":82">The Military Balance 2020, p.201</ref> |S obzirom na istrošenost i sklapanja ugovora za 76 vazduhooplova Su-57, očekuje se da će Su-27P i Su-27SM biti gotovo potpuno povučeni iz stroja do kraja 2020. godine. Brojke za Su-27P i Su-27SM su procjene. |} {| class="wikitable" style="width: 100%; background: lavender; margin: -1px 0px 0px 0px;" |- | style="width: 69%; text-align: left; border-left:10px solid #B3B7FF;" | '''Lovačka avijacija''' - Laka | style="width: 31%; text-align: left; border-left:10px solid #B3B7FF;" | &nbsp;'''Presretačka avijacija''' |} {| class="wikitable" style="width: 100; background: white; margin: -1px 0px 0px 4px;" |- | colspan="8" cellpadding="0px;" |<gallery mode="packed" widths="360" heights="240" style="text-align:center"> Datoteka:MiG-35D (3861086285).jpg|'''Mikojan''' MiG-35 Datoteka:VVS 100th IMG 0691 (7727464290).jpg|'''Mikojan''' MiG-29 Datoteka:Russian Air Force Mikoyan-Gurevich MiG-31P.jpg|'''Mikoyan''' MiG-31 </gallery> |- !Letjelica !Godina !Porijeklo !Tip !G !Izvedba !Na&nbsp;službi !Dopis |- |MiG-35 |2019 |{{RUS}} |Višenamjenski lovac |4++ |MiG-35 |6 |Serijski proizvedeni primjerci ne posjeduju prethodno planirani usmjerivač potiska. |- |MiG-29 |1982 |{{RUS}} ----{{SSSR}} |Višenamjenski / Lovac |4/+ |MiG-29SMT ----MiG29UBT ----MiG-29/UB |42<ref name=":82"/> ----6<ref name=":2">{{Статья|ссылка=http://dx.doi.org/10.1080/04597222.2015.996357|заглавие=Chapter Five: Russia and Eurasia|год=2015-01|издание=The Military Balance|том=115|выпуск=1|страницы=159–206|issn=0459-7222, 1479-9022|doi=10.1080/04597222.2015.996357}}</ref> ----70<ref name=":82" /> |Započeta je postepena zamjena MiG-29 sa MiG-35, zbog čega se ne očekuju veče narudžbe. |- |MiG-31 |1981 |{{SSSR}} |Presretač |3/+ |MiG-31BM ----МiG-31K |85<ref name=":6">The Military Balance 2022, p.200</ref> ----10 |U okviru postojećih ugovora se očekuje modernizacija više od 150 jedinica na standard MiG-31BM do 2023. godine. |} {| style="margin:auto;" cellspacing="0" cellpadding="2" border="1" |+'''Vazduhoplovstvo''' |- style="text-align:center; background:#add8e6;" || Vazduhoplov || Slika || Poreklo || Tip || Varijanta || Brojnost || Komentar |- 44 od navedenog broja su aparata u SMT / UBT verziji smesteni bazama Kursku (34) i Lipecku (10). | style="text-align:center;" |[[Suhoj Su-34]]|| [[Datoteka:Russian Air Force Su-34.jpg|centar|150px]]|| {{flag|Rusija}} || style="text-align:center;" | [[Lovačko-bombarderski avion|Lovac-bombarder]]|| style="text-align:center;" |Su-34P || style="text-align:center;" | 54 || |- Isporuka 10'12 aparata u toku 2012. godine, baza Vjazma, Zapadni vojni okrug. | style="text-align:center;" |[[Suhoj Su-24]]|| [[Datoteka:Sukhoi Su-24 inflight Mishin.jpg|centar|150px]]|| {{flagcountry|SSSR}} || style="text-align:center;" | [[Lovačko-bombarderski avion|Lovac-bombarder]]<br /> || <nowiki>style="text-align:center;"|Su-24M</nowiki><br />Su-24M2<br />Su-24MP || style="text-align:center;" | 280 |- 40 100 Su-24MR,10 Su-24MP, preko Su-24M2, ostali su Su-24M || | style="text-align:center;" |[[Suhoj Su-25]]|| [[Datoteka:Lipetsk Air Base (434-22).jpg|centar|150px]]|| {{flagcountry|SSSR}} || style="text-align:center;" | [[jurišnik]]|| style="text-align:center;" |Su-25CM || style="text-align:center;" | 200+ || |- | style="text-align:center;" |[[Tupoljev Tu-22M]]|| [[Datoteka:Russian Air Force Tupolev Tu-22M3 Beltyukov.jpg|centar|150px]]|| {{flagcountry|SSSR}} || style="text-align:center;" | taktički bombarder || style="text-align:center;" |Tu-22M3<br />Tu-22MP || style="text-align:center;" | 111+ 5 Tu-M3M || |- 30 aviona ovog tipa će biti modernizovano do standarda Tu-22M3M | style="text-align:center;" |[[Tupoljev Tu-95]]|| [[Datoteka:Tupolev Tu-95 in flight.jpg|centar|150px]] || {{flagcountry|SSSR}} || style="text-align:center;" | strateški [[bombarderski avion|bombarder]] || style="text-align:center;" |Tu-95MC6<br />Tu-95MC16 || style="text-align:center;" | 32<br />31 || |- | style="text-align:center;" |[[Tupoljev Tu-160]]|| [[Datoteka:Tu-160 at MAKS 2007.jpg|centar|150px]] || {{flagcountry|SSSR}} || style="text-align:center;" | strateški [[bombarderski avion|bombarder]] || style="text-align:center;" |Tu-160 || style="text-align:center;" | 16 || |- avion se proizvodi i dalje u malom broju. | style="text-align:center;" |Jakovljev [[Jak-130]]|| [[Datoteka:Russian Air Force Yakovlev Yak-130 Pichugin.jpg|centar|150px]] || {{flag|Rusija}} || style="text-align:center;" | trenažni || style="text-align:center;" |Jak-130 || style="text-align:center;" | 53 || |- | style="text-align:center;" |[[Aero L-39 Albatros]]|| [[Datoteka:Rus Aero L-39 Pichugin.jpg|centar|150px]] || {{flagcountry|ČSSR}} || style="text-align:center;" | trenažno -borbeni|| style="text-align:center;" |L-39 || style="text-align:center;" | 336 || |- | style="text-align:center;" |[[Tupoljev Tu-134]]|| [[Datoteka:MAGAS Kosmos Tupolev Tu-134 Misko.jpg|centar|150px]] || {{flagcountry|SSSR}} || style="text-align:center;" | transportni putnički avion || style="text-align:center;" |Tu-134 || style="text-align:center;" | 30 || |- | style="text-align:center;" |[[Iljušin Il-78]]|| [[Datoteka:Russian Air Force Ilyushin Il-78M Maksimov.jpg|centar|150px]] || {{flagcountry|SSSR}} || style="text-align:center;" | vazdušni tanker || style="text-align:center;" |Il-78<br />Il-78M || style="text-align:center;" | 20 || |- | style="text-align:center;" |[[Berijev A-50]]|| [[Datoteka:Beriev A-50 color.jpg|centar|150px]] || {{flagcountry|SSSR}} || style="text-align:center;" | vazdušni sistem za rano upozorenje i kontrolu || style="text-align:center;" |A-50<br />A-50U || style="text-align:center;" | 20 || U toku je modernizacija aviona na A-50U standard,2 aparata su već modernizovana na isti, ali jedan koristi vazduhoplovni zavod Beriev. |- | style="text-align:center;" |[[Iljušin Il-86]]|| [[Datoteka:Russian Air Force Ilyushin Il-87 Aimak May 2009.jpg|centar|150px]] || {{flagcountry|SSSR}} || style="text-align:center;" | vazdušna komanda i kontrola || style="text-align:center;" | Il-86|| style="text-align:center;" | 4 || |- | style="text-align:center;" |[[Antonov An-124]]|| [[Datoteka:224th Flight Unit Antonov An-124.jpg|centar|150px]] || {{flagcountry|SSSR}} || style="text-align:center;" | strateški transporter || style="text-align:center;" | An-124<br />124-150|| style="text-align:center;" | 14 || 22 aviona će biti modernizovana na An-124-100 standard, a od 2016. godine se očekuje proizvodnja 20 novih An-124. |- | style="text-align:center;" |[[Iljušin Il-76]]|| [[Datoteka:Russian Air Force Ilyushin Il-76MD Pichugin.jpg|centar|150px]] || {{flagcountry|SSSR}} || style="text-align:center;" | strateški transporter || style="text-align:center;" |Il-76MD || style="text-align:center;" | 210 || |- | style="text-align:center;" |[[Antonov An-12]]|| [[Datoteka:Russian Air Force Antonov An-12 Dvurekov.jpg|centar|150px]] || {{flagcountry|SSSR}} || style="text-align:center;" | taktički transporter || style="text-align:center;" | An-12|| style="text-align:center;" | 50 || avion će biti zamenjen avionima tipa An-70 (naručeno 60 aviona). |- | style="text-align:center;" |[[Antonov An-72]]|| [[Datoteka:Antonov An-72 ES-NOG.jpg|centar|150px]] || {{flagcountry|SSSR}} || style="text-align:center;" | taktički transporter || style="text-align:center;" | An-72/74|| style="text-align:center;" | 39 || |- | style="text-align:center;" |[[Antonov An-26]]|| [[Datoteka:Russian Air Force Antonov An-26 Dvurekov.jpg|centar|150px]] || {{flagcountry|SSSR}} || style="text-align:center;" | taktički transporter || style="text-align:center;" | An-24/An-26|| style="text-align:center;" | Avion će u skorijoj budućnosti biti zamenjen od aviona An-140. || |- | style="text-align:center;" |[[Let L-410 Turbolet]]|| [[Datoteka:Samara Airlines Yakovlev Yak-40 Faeberg.jpg|centar|150px]] || {{flagcountry|ČSSR}} || style="text-align:center;" | VIP transporter || style="text-align:center;" |L-410 || style="text-align:center;" | 7 || |- | style="text-align:center;" |[[Antonov An-140]]|| [[Datoteka:Antonov An-140 1.jpg|centar|150px]] || {{flag|Rusija}} || style="text-align:center;" | VIP transporter || style="text-align:center;" |An-140 || style="text-align:center;" | 0 || 6 poručen0, isporuka u toku 2012. godine. |- | style="text-align:center;" |[[Kamov Ka-52]]|| [[Datoteka:Russian Air Force Kamov Ka-52 Maksimov.jpg|centar|150px]] || {{flag|Rusija}} || style="text-align:center;" | višenamenski borbeni helikopter || style="text-align:center;" |Ka-52 || style="text-align:center;" | 65 || 12 baza Černigovka i 7 u Toržoku. Naručeno još 140 aparata. Koristice se i na budućim desantnim brodovima klase „Mistral“, naručenim od strane Ruske ratne mornarice. |- | style="text-align:center;" |[[Mi-24]]<br />[[Mi-35]]|| [[Datoteka:Mi-24P NTW 3 92.jpg|centar|150px]] || {{flagcountry|SSSR}} || style="text-align:center;" | borbeni transporni helikopter || style="text-align:center;" |Mi-24B<br />Mi-24PN<br />Mi-35 || style="text-align:center;" | 280+12 Mi-35M || |- | style="text-align:center;" |[[Mi-28]]|| || {{flag|Rusija}} || style="text-align:center;" | borbeni jurišni helikopter || style="text-align:center;" |Mi-28H || style="text-align:center;" | 89 || Očekuje se isporuka od oko 300 helikoptera ovog tipa do 2020. godine. |- | style="text-align:center;" |[[Mi-8]]<br />[[Mi-17]]|| [[Datoteka:Mi-8 Hip Roving Sands 99.jpg|centar|150px]] || {{flagcountry|SSSR}} || style="text-align:center;" | transportni helikopter || style="text-align:center;" |Mi-8MTB-5<br />Mi-8AMTSx<br />Mi-17 || style="text-align:center;" | 520 || Od 2010. godine je u toku isporuka borbene verzije Mi-8AMTŠ. |- | style="text-align:center;" |[[Mi-26]]|| [[Datoteka:Mil Mi-26.jpg|centar|150px]] || {{flagcountry|SSSR}} || style="text-align:center;" | teški transportni helikopter || style="text-align:center;" |Mi-26 || style="text-align:center;" | 35 || Naručena je proizvodnja 24 nova Mi-26, a 4 su već isporučena u toku 2011. godine u verziji Mi-26T2. |- | style="text-align:center;" |[[Kamov Ka-226]]|| [[Datoteka:Kamov Ka-226 MAKS 2005.jpg|centar|150px]] || {{flag|Rusija}} || style="text-align:center;" |transportni helikopter|| style="text-align:center;" |Ka-226T || style="text-align:center;" | 6 || Naručeno je 36 helikoptera ovog tipa do 2020. godine. |- | style="text-align:center;" |[[Kazan Ansat]]|| [[Datoteka:Kazan Ansat.jpg|centar|150px]] || {{flag|Rusija}} || style="text-align:center;" | trenažni helikopter || style="text-align:center;" |Ansat-U || style="text-align:center;" | 13+ || još 40 poručeno |- | style="text-align:center;" |[[Kamov Ka-29]]|| [[Datoteka:Kamov Ka-27PS.JPEG|centar|150px]] || {{flagcountry|SSSR}} || style="text-align:center;" | spasilački helikopter || style="text-align:center;" |Ka-29 || style="text-align:center;" | 21 || |- | style="text-align:center;" |[[Jakovljev Pčela]]|| [[Datoteka:Yakovlev Pchela NTW 2 93 2.jpg|centar|150px]] || {{flag|Rusija}} || style="text-align:center;" | Bespilotna letelica || style="text-align:center;" |Pčela-1T || style="text-align:center;" | nepoznato || |- | style="text-align:center;" |[[IAI Tragač]]|| [[Datoteka:IAI-Searcher2.jpg|centar|150px]] || {{flagcountry|IZR}} || style="text-align:center;" | Bespilotna letelica || style="text-align:center;" |Tragač-2 || style="text-align:center;" | nepoznato || |} Planirano je da se [[helikopter]]i vrate kao vid [[Kopnena vojska|kopnenih snaga]]. === U toku ispitivanja === Rusija ima nekoliko projekata za unapređenje i poboljšanje svoje avijacije. Neki projekti su u saradnji sa drugim državama. {| border="1" cellpadding="2" cellspacing="0" style="margin:auto;" |+'''Vazduhoplovstvo''' |- style="text-align:center; background:#add8e6;" || Vazduhoplov || Slika || Poreklo || Tip || Prvi let || Komentar |- | style="text-align:center;"|[[Suhoj PAK FA|Suhoj T-50]]|| [[Datoteka:Sukhoi T-50 Maksimov.jpg|150px]] || {{flag|Rusija}}<br />{{flagcountry|IND}}<br />[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|levo|25px]] [[Brazil]] || Lovac || [[29. januar]] [[2010]]. || Početak proizvodnje očekuje se posle [[2013]]. godine. Ovo je prvi Ruski avion koji poseduje stelt tehnologiju. || |- | style="text-align:center;"|[[Suhoj Su-47]]|| [[Datoteka:S-37 3 - cropped.jpg|150px]] || {{flag|Rusija}} || Lovac || [[1997]]. || Početak proizvodnje nepoznat, proizvođač čeka veću zainteresovanost za ovaj avion.|| |- | style="text-align:center;"|[[Suhoj Su-49]]|| || {{flag|Rusija}} || Školsko-trenažni avion || [[2001]]. || Avion je prošao sva ispitivanja i pobedio je na konkursu u Rusiji kao osnovni avion vojnih pilota - kadeta. Očekuje se porudžbina. Trenutno postoje 2 prototipa. |} == Povezano == * [[Oružane snage Ruske Federacije]] * [[Vazduhoplovstvo]] * [[Sovjetsko ratno vazduhoplovstvo]] == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Air force of Russia}} * [http://www.airforce.ru/content/ Nezvanični sajt Ruskog ratnog vazduhoplovstva] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150910044232/http://www.airforce.ru/content/ |date=2015-09-10 }} --> [[Kategorija:Ruska ratna avijacija| ]] [[Kategorija:Oružane snage Rusije|Avijacija]] [[Kategorija:Avijacija u Rusiji|Ratna]] [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] 8iawax1krw6uvh8pj0ryfgj38fuyqcv 42587679 42587676 2026-05-05T00:42:28Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Ruska ratna avijacija]] → [[Kategorija:Rusko ratno zrakoplovstvo]] 42587679 wikitext text/x-wiki {{Vojno vazduhoplovstvo (SR) |ime =Ratno vazduhoplovstvo Ruske Federacije |država genitiv = Ruske Federacije |izvorno ime = Вооружённые Силы Российской Федерации |slika = [[Datoteka:Middle emblem of the Военно-воздушные силы Российской Федерации.svg|220px]] |opis slike = Amblem ruskog ratnog vazduhoplovstva |država = [[Rusija|Ruska Federacija]] (Prvobitno [[Ruska Imperija|Carska Rusija]], pa [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|SSSR]]) |osnovana = 07. maja 1992 <ref>Ponekad se tradicionalno navodi 1910. godina, kada su borbeni avioni uvedeni u naoružanje tadašnje [[Ruska carska vojska|Ruske carske vojske]].</ref> |komandant_vazduhoplovstva = General-pukovnik [[Sergej Dronov]] (2019) |uloga = Odbrana vazdušnog prostora Ruske Federacije, izviđnje, odbrana glavnih borbenih jedinica i postrojenja |brojnost = 148.000 ljudi (2015) |Godišnjica = [[12. avgust]] |roundel_vazduhoplovstva = [[Datoteka:Roundel of Russia.svg|150px]] }} [[Datoteka:Air Bases of the Soviet Union.svg|mini|Ruske avijacijske baze|250px]] '''Rusko ratno vazduhoplovstvo''' ({{jez-rus|Военно-воздушные цилы России}}, doslovno '''Vojno-vazdušne snage Rusije, VVS''') je vazdušna sila [[Oružane snage Ruske Federacije|Oružanih snaga Ruske Federacije]] i dio novonastalih važdusno-svemirskih snaga Rusije. Osnovano je 1992. godine kako bi formalno naslijedilo Sovjetsko ratno vazduhoplovstvo nakon [[raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]]. Osim čistog vazduhoplovstva u njegov sastav ulaze i raketne snage protuvazdušne obrane (PVO), postrojbe za održavanje komunikacija i veza te razne specijalne jedinice zadužene za opslugu, obavještavanje, liječenje, spašavanje i druge zadatke. 2008. godine doživljuje temeljno restrukturiranje u sklopu opće reforme Oružanih snaga Ruske Federacije koja uključuje redovnu nabavku novih letjelica, oružanja i prateće opreme. [[Ruska ratna mornarica|Ruska mornarica]] ima svoju sopstvenu avijaciju, [[Ruska pomorska avijacija|Rusku pomorsku avijaciju]], koja nije dio ratnog vazduhoplovstva već zasebni rod vojske slično američkim Marincima. == Historija == === 1991-2000 === Nakon raspada Sovjetskog Saveza na petnaest konstitutivnih republika u decembru 1991. godine, letjelice i osoblje sovjetskih vazdušnih snaga - VVS - raspoređeni su među novim nezavisnim državama. General Pjotr ​​Dejnkin, bivši zamjenik vrhovnog zapovjednika sovjetskih vazdušnih snaga, postao je prvi zapovjednik nove organizacije 24. kolovoza 1991. godine. Rusija je dobila većinu najmodernijih lovaca i 65% ljudstva. Glavna zapovjedništva bivšeg sovjetskog VVS-a - dalekometna avijacija, vojno-transportna avijacija i frontovska avijacija - preimenovana su i podređena ruskom zapovjedništvu VVS-a uz neke promjene. Međutim, novonastale države u kojima su bili stacionisani mnogi pukovi, letjelice i osoblje su polagali pravo na iste kako bi činili jezgru vazdušnih snaga novih republika. Neke letjelice u Bjelorusiji i Ukrajini (kao što je Tupoljev Tu-160) vraćeni su u Rusiju, ponekad u zamjenu za otpis dugova. U nekim slučajevima je to važilo i za čitave vojne formacije, kao n.p. za diviziju dalekometne avijacije sa sjedištem u Dolonu, Kazahstan. Tokom 1990-ih financijske poteškoće koje su mučile sve grane oružanih snaga također su utjecale na VVS. Piloti i ostalo osoblje ponekad mjesecima nisu mogli primiti svoje plaće, pa su povremeno pribjegavali očajničkim mjerama: 1996. godine četiri pilota MiG-a 31 u Jelizovu na Dalekom istoku štrajkala su glađu tražeći isplatu višemjesečnih zaostalih plaća. Problem je riješen samo preusmjeravanjem novca namijenjenog drugim svrhama. Zbog smanjenja financiranja, infrastruktura se također pogoršala i 1998. godine je 40% vojnih aerodroma bilo u manjkavom stanju. VVS je sudjelovao u Prvom čečenskom ratu (1994.-1996.) i Drugom čečenskom ratu (1999.-2002.). I u tim kampanjama VVS je imao velikih problema, između ostalog zbog terena, nedostatka značajnijih stalnih ciljeva i pobunjenika naoružanim raketama zemlja-vazduh tipa Stinger i Strela-2M. Bivše sovjetske snage protuvazdušne obrane bile su zasebna vojna formacija dugi niz godina i spojile su se sa vazduhoplovstvom tek 1998. godine. Dana 16. jula 1997. predsjednik Boris Jeljcin potpisao je ukaz o ujedinjenju dviju snaga. U 1998. godini rasformirano je 580 postrojbi i sastava, 134 su preustrojene, a više od 600 dobilo je nove nadležnosti. Preraspodjelom snaga zahvaćeno je 95 posto vazduhoplova, 98 posto helikoptera, 93 posto protuvazdušnih raketnih kompleksa, 95 posto opreme radiotehničkih jedinica, 100 posto protuvazdušnih raketa i više od 60 posto vazduhoplovnog naoružanja. Više od 600.000 tona materijala i 3.500 letjelica je premješteno na druge lokacije i aerodrome. Letjelice vojno-transportnog vazduhoplovstva prevezli su više od 40.000 porodica u nova prebivališta. Ukinuta su kratkotrajna operativna zapovjedništva. Stvorene su dvije vazdušne armije, 37. vazdušna armija (dalekoletna avijacija) i 61. vazdušna armija (bivše vojno-transportno zrakoplovstvo), koje su bile direktno podređene Vrhovnom zapovjedništvu. == Organizacija == 2009. je struktura ruskog vazduhoplovstva potpuno preoblikovana iz prethodnih vazdušnih armijskih divizija i vazdušnih korpusa u [[Vazdušna komanda|vazdušne komande]]. Vazdušna komanda je podeljena u 4 vazdušne i [[Protivvazduhoplovna odbrana|PVO]] komande, 1 stratešku komandu vazdušne odbrane, 1 vojno transportnu avijacijsku komandu i 1 komandu avijacije dugog dometa. * '''Strateška komanda vazdušne odbrane ([[Moskva]])''' ** 4. PVO brigada ** 5. PVO brigada ** 5. PVO brigada ** 6963.avijacijska baza ** 6968.lovačka avijacijska baza * '''1. Vazdušna i PVO komanda([[Voronjež|Voronež]])''' ** 1. PVO brigada ** 2. PVO brigada ** 6961.avijacijska baza ** 6964.avijacijska baza ** 6965.avijacijska baza ** 7000.avijacijska baza * '''2. Vazdušna i PVO komanda ([[Jekaterinburg]])''' ** 8. PVO brigada ** 9. PVO brigada ** 10. PVO brigada ** 6977.avijacijska baza ** 6979.avijacijska baza ** 6980.avijacijska baza ** 6982.avijacijska baza * '''3. Vazdušna i PVO komanda ([[Habarovsk]])''' ** 11. PVO brigada ** 12. PVO brigada ** 6983.avijacijska baza ** 6987.avijacijska baza ** 6988.avijacijska baza ** 6989.avijacijska baza ** 265.transportna avijacijska baza * '''4. Vazdušna i PVO komanda ([[Rostov na Donu]])''' ** 7. PVO brigada ** 8. PVO brigada ** 6970.avijacijska baza ** 6971.avijacijska baza ** 6972.avijacijska baza ** 6974.avijacijska baza ** 999.avijacijska baza ** 229.transportna avijacijska baza * '''Vojno transportna avijacijska komanda(Moskva)''' ** 6955.avijacijska baza ** 6956.avijacijska baza ** 6958.avijacijska baza ** 6985.avijacijska baza * '''Komanda avijacije dugog dometa (Moskva)''' ** 6950.avijacijska baza ** 6952.avijacijska baza ** 6953.avijacijska baza '''Trenažne jedinice''' ** Krasnadol vojni institut ** Sizranj vojni institut ** 783.trenažni centar ** 786.trenažni centar == Naoružanje == Procjena iz 2010. govorila je da rusko vazduhoplovstvo broji 183.000 osoblja i preko 4.000 [[vazduhoplov]]a. Godine 2009. ruski časopis [[Komersant]] je objavio da je flota od 200 aviona [[MiG-29]] od ukupno 291 procenena kao nebezbedna i i da bi trebalo da bude trajno prizemljena.<ref>[[Rojters|Reuters]].com, [http://www.reuters.com/article/worldNews/idUSTRE5152J020090206?feedType=RSS&feedName=worldNews One-third Russian fighter jets old and unsafe: report] Friday, 6 February 2009 5:40&nbsp;am EST</ref> {| class="wikitable" style="width: 100; background: white; margin: 0px 0px 0px 0px;" |- | colspan="8" style="text-align: left; background: lavender; border-left:10px solid #B3B7FF ;" |'''Lovačka avijacija''' - Teška |- | colspan="8" cellpadding="0px;" |<gallery mode="packed" widths="300" heights="200" style="text-align:center"> Datoteka:Sukhoi Design Bureau, 054, Sukhoi T-50 (Su-57 prototype) (49581303977).jpg|'''Suhoj''' Su-57 Datoteka:Sukhoi Su-35S in 2009 (2).jpg|'''Suhoj''' Su-35 Datoteka:SU-30 (3826383261).jpg|'''Suhoj''' Su-30 Datoteka:SU27 - RIAT 2017 (38552242122).jpg|'''Suhoj''' Su-27 </gallery> |- !Letjelica !Godina !Porijeklo !Tip !G !Izvedba !Na&nbsp;službi !Dopis |- |Su-57 |2020 |{{RUS}} |Višenamjenski lovac |5 |Su-57 |11 |Naručeno je 76 zrakoplova Su-57 za razdoblje 2020-2028. U četvrtom kvartalu 2017. godine obavljena su ispitivanja motora druge faze pod nazivom „Izdelije 30“. Predviđeno je da u prvoj fazi uđe u službu s motorom AL-41F1. 25. decembra 2020. godine ratno vazduhoplovstvo dobilo je prvi serijski primjerak. |- |Su-35 |2013 |{{RUS}} |Višenamjenski lovac |4++ |Su-35S |110 |Naručeno je dodatnih 30 komada. |- |Su-30 |2012 |{{RUS}} |Višenamjenski lovac |4++ |Su-30SM ----Su-30M2 |91<ref name=":7">The Military Balance 2019 p.202</ref> ----20<ref name=":7" /> |Očekuje se duboka modernizacija svih letjelica Su-30SM u svrsi unifikacije sa Su-35S. |- |Su-27 |1985 |{{RUS}} ----{{SSSR}} |Višenamjenski / Lovac |4/+ |Su-27SM3 ----Su-27SM ----Su-27S ----Su-27UB |24 ----47 ----12 ----18<ref name=":82">The Military Balance 2020, p.201</ref> |S obzirom na istrošenost i sklapanja ugovora za 76 vazduhooplova Su-57, očekuje se da će Su-27P i Su-27SM biti gotovo potpuno povučeni iz stroja do kraja 2020. godine. Brojke za Su-27P i Su-27SM su procjene. |} {| class="wikitable" style="width: 100%; background: lavender; margin: -1px 0px 0px 0px;" |- | style="width: 69%; text-align: left; border-left:10px solid #B3B7FF;" | '''Lovačka avijacija''' - Laka | style="width: 31%; text-align: left; border-left:10px solid #B3B7FF;" | &nbsp;'''Presretačka avijacija''' |} {| class="wikitable" style="width: 100; background: white; margin: -1px 0px 0px 4px;" |- | colspan="8" cellpadding="0px;" |<gallery mode="packed" widths="360" heights="240" style="text-align:center"> Datoteka:MiG-35D (3861086285).jpg|'''Mikojan''' MiG-35 Datoteka:VVS 100th IMG 0691 (7727464290).jpg|'''Mikojan''' MiG-29 Datoteka:Russian Air Force Mikoyan-Gurevich MiG-31P.jpg|'''Mikoyan''' MiG-31 </gallery> |- !Letjelica !Godina !Porijeklo !Tip !G !Izvedba !Na&nbsp;službi !Dopis |- |MiG-35 |2019 |{{RUS}} |Višenamjenski lovac |4++ |MiG-35 |6 |Serijski proizvedeni primjerci ne posjeduju prethodno planirani usmjerivač potiska. |- |MiG-29 |1982 |{{RUS}} ----{{SSSR}} |Višenamjenski / Lovac |4/+ |MiG-29SMT ----MiG29UBT ----MiG-29/UB |42<ref name=":82"/> ----6<ref name=":2">{{Статья|ссылка=http://dx.doi.org/10.1080/04597222.2015.996357|заглавие=Chapter Five: Russia and Eurasia|год=2015-01|издание=The Military Balance|том=115|выпуск=1|страницы=159–206|issn=0459-7222, 1479-9022|doi=10.1080/04597222.2015.996357}}</ref> ----70<ref name=":82" /> |Započeta je postepena zamjena MiG-29 sa MiG-35, zbog čega se ne očekuju veče narudžbe. |- |MiG-31 |1981 |{{SSSR}} |Presretač |3/+ |MiG-31BM ----МiG-31K |85<ref name=":6">The Military Balance 2022, p.200</ref> ----10 |U okviru postojećih ugovora se očekuje modernizacija više od 150 jedinica na standard MiG-31BM do 2023. godine. |} {| style="margin:auto;" cellspacing="0" cellpadding="2" border="1" |+'''Vazduhoplovstvo''' |- style="text-align:center; background:#add8e6;" || Vazduhoplov || Slika || Poreklo || Tip || Varijanta || Brojnost || Komentar |- 44 od navedenog broja su aparata u SMT / UBT verziji smesteni bazama Kursku (34) i Lipecku (10). | style="text-align:center;" |[[Suhoj Su-34]]|| [[Datoteka:Russian Air Force Su-34.jpg|centar|150px]]|| {{flag|Rusija}} || style="text-align:center;" | [[Lovačko-bombarderski avion|Lovac-bombarder]]|| style="text-align:center;" |Su-34P || style="text-align:center;" | 54 || |- Isporuka 10'12 aparata u toku 2012. godine, baza Vjazma, Zapadni vojni okrug. | style="text-align:center;" |[[Suhoj Su-24]]|| [[Datoteka:Sukhoi Su-24 inflight Mishin.jpg|centar|150px]]|| {{flagcountry|SSSR}} || style="text-align:center;" | [[Lovačko-bombarderski avion|Lovac-bombarder]]<br /> || <nowiki>style="text-align:center;"|Su-24M</nowiki><br />Su-24M2<br />Su-24MP || style="text-align:center;" | 280 |- 40 100 Su-24MR,10 Su-24MP, preko Su-24M2, ostali su Su-24M || | style="text-align:center;" |[[Suhoj Su-25]]|| [[Datoteka:Lipetsk Air Base (434-22).jpg|centar|150px]]|| {{flagcountry|SSSR}} || style="text-align:center;" | [[jurišnik]]|| style="text-align:center;" |Su-25CM || style="text-align:center;" | 200+ || |- | style="text-align:center;" |[[Tupoljev Tu-22M]]|| [[Datoteka:Russian Air Force Tupolev Tu-22M3 Beltyukov.jpg|centar|150px]]|| {{flagcountry|SSSR}} || style="text-align:center;" | taktički bombarder || style="text-align:center;" |Tu-22M3<br />Tu-22MP || style="text-align:center;" | 111+ 5 Tu-M3M || |- 30 aviona ovog tipa će biti modernizovano do standarda Tu-22M3M | style="text-align:center;" |[[Tupoljev Tu-95]]|| [[Datoteka:Tupolev Tu-95 in flight.jpg|centar|150px]] || {{flagcountry|SSSR}} || style="text-align:center;" | strateški [[bombarderski avion|bombarder]] || style="text-align:center;" |Tu-95MC6<br />Tu-95MC16 || style="text-align:center;" | 32<br />31 || |- | style="text-align:center;" |[[Tupoljev Tu-160]]|| [[Datoteka:Tu-160 at MAKS 2007.jpg|centar|150px]] || {{flagcountry|SSSR}} || style="text-align:center;" | strateški [[bombarderski avion|bombarder]] || style="text-align:center;" |Tu-160 || style="text-align:center;" | 16 || |- avion se proizvodi i dalje u malom broju. | style="text-align:center;" |Jakovljev [[Jak-130]]|| [[Datoteka:Russian Air Force Yakovlev Yak-130 Pichugin.jpg|centar|150px]] || {{flag|Rusija}} || style="text-align:center;" | trenažni || style="text-align:center;" |Jak-130 || style="text-align:center;" | 53 || |- | style="text-align:center;" |[[Aero L-39 Albatros]]|| [[Datoteka:Rus Aero L-39 Pichugin.jpg|centar|150px]] || {{flagcountry|ČSSR}} || style="text-align:center;" | trenažno -borbeni|| style="text-align:center;" |L-39 || style="text-align:center;" | 336 || |- | style="text-align:center;" |[[Tupoljev Tu-134]]|| [[Datoteka:MAGAS Kosmos Tupolev Tu-134 Misko.jpg|centar|150px]] || {{flagcountry|SSSR}} || style="text-align:center;" | transportni putnički avion || style="text-align:center;" |Tu-134 || style="text-align:center;" | 30 || |- | style="text-align:center;" |[[Iljušin Il-78]]|| [[Datoteka:Russian Air Force Ilyushin Il-78M Maksimov.jpg|centar|150px]] || {{flagcountry|SSSR}} || style="text-align:center;" | vazdušni tanker || style="text-align:center;" |Il-78<br />Il-78M || style="text-align:center;" | 20 || |- | style="text-align:center;" |[[Berijev A-50]]|| [[Datoteka:Beriev A-50 color.jpg|centar|150px]] || {{flagcountry|SSSR}} || style="text-align:center;" | vazdušni sistem za rano upozorenje i kontrolu || style="text-align:center;" |A-50<br />A-50U || style="text-align:center;" | 20 || U toku je modernizacija aviona na A-50U standard,2 aparata su već modernizovana na isti, ali jedan koristi vazduhoplovni zavod Beriev. |- | style="text-align:center;" |[[Iljušin Il-86]]|| [[Datoteka:Russian Air Force Ilyushin Il-87 Aimak May 2009.jpg|centar|150px]] || {{flagcountry|SSSR}} || style="text-align:center;" | vazdušna komanda i kontrola || style="text-align:center;" | Il-86|| style="text-align:center;" | 4 || |- | style="text-align:center;" |[[Antonov An-124]]|| [[Datoteka:224th Flight Unit Antonov An-124.jpg|centar|150px]] || {{flagcountry|SSSR}} || style="text-align:center;" | strateški transporter || style="text-align:center;" | An-124<br />124-150|| style="text-align:center;" | 14 || 22 aviona će biti modernizovana na An-124-100 standard, a od 2016. godine se očekuje proizvodnja 20 novih An-124. |- | style="text-align:center;" |[[Iljušin Il-76]]|| [[Datoteka:Russian Air Force Ilyushin Il-76MD Pichugin.jpg|centar|150px]] || {{flagcountry|SSSR}} || style="text-align:center;" | strateški transporter || style="text-align:center;" |Il-76MD || style="text-align:center;" | 210 || |- | style="text-align:center;" |[[Antonov An-12]]|| [[Datoteka:Russian Air Force Antonov An-12 Dvurekov.jpg|centar|150px]] || {{flagcountry|SSSR}} || style="text-align:center;" | taktički transporter || style="text-align:center;" | An-12|| style="text-align:center;" | 50 || avion će biti zamenjen avionima tipa An-70 (naručeno 60 aviona). |- | style="text-align:center;" |[[Antonov An-72]]|| [[Datoteka:Antonov An-72 ES-NOG.jpg|centar|150px]] || {{flagcountry|SSSR}} || style="text-align:center;" | taktički transporter || style="text-align:center;" | An-72/74|| style="text-align:center;" | 39 || |- | style="text-align:center;" |[[Antonov An-26]]|| [[Datoteka:Russian Air Force Antonov An-26 Dvurekov.jpg|centar|150px]] || {{flagcountry|SSSR}} || style="text-align:center;" | taktički transporter || style="text-align:center;" | An-24/An-26|| style="text-align:center;" | Avion će u skorijoj budućnosti biti zamenjen od aviona An-140. || |- | style="text-align:center;" |[[Let L-410 Turbolet]]|| [[Datoteka:Samara Airlines Yakovlev Yak-40 Faeberg.jpg|centar|150px]] || {{flagcountry|ČSSR}} || style="text-align:center;" | VIP transporter || style="text-align:center;" |L-410 || style="text-align:center;" | 7 || |- | style="text-align:center;" |[[Antonov An-140]]|| [[Datoteka:Antonov An-140 1.jpg|centar|150px]] || {{flag|Rusija}} || style="text-align:center;" | VIP transporter || style="text-align:center;" |An-140 || style="text-align:center;" | 0 || 6 poručen0, isporuka u toku 2012. godine. |- | style="text-align:center;" |[[Kamov Ka-52]]|| [[Datoteka:Russian Air Force Kamov Ka-52 Maksimov.jpg|centar|150px]] || {{flag|Rusija}} || style="text-align:center;" | višenamenski borbeni helikopter || style="text-align:center;" |Ka-52 || style="text-align:center;" | 65 || 12 baza Černigovka i 7 u Toržoku. Naručeno još 140 aparata. Koristice se i na budućim desantnim brodovima klase „Mistral“, naručenim od strane Ruske ratne mornarice. |- | style="text-align:center;" |[[Mi-24]]<br />[[Mi-35]]|| [[Datoteka:Mi-24P NTW 3 92.jpg|centar|150px]] || {{flagcountry|SSSR}} || style="text-align:center;" | borbeni transporni helikopter || style="text-align:center;" |Mi-24B<br />Mi-24PN<br />Mi-35 || style="text-align:center;" | 280+12 Mi-35M || |- | style="text-align:center;" |[[Mi-28]]|| || {{flag|Rusija}} || style="text-align:center;" | borbeni jurišni helikopter || style="text-align:center;" |Mi-28H || style="text-align:center;" | 89 || Očekuje se isporuka od oko 300 helikoptera ovog tipa do 2020. godine. |- | style="text-align:center;" |[[Mi-8]]<br />[[Mi-17]]|| [[Datoteka:Mi-8 Hip Roving Sands 99.jpg|centar|150px]] || {{flagcountry|SSSR}} || style="text-align:center;" | transportni helikopter || style="text-align:center;" |Mi-8MTB-5<br />Mi-8AMTSx<br />Mi-17 || style="text-align:center;" | 520 || Od 2010. godine je u toku isporuka borbene verzije Mi-8AMTŠ. |- | style="text-align:center;" |[[Mi-26]]|| [[Datoteka:Mil Mi-26.jpg|centar|150px]] || {{flagcountry|SSSR}} || style="text-align:center;" | teški transportni helikopter || style="text-align:center;" |Mi-26 || style="text-align:center;" | 35 || Naručena je proizvodnja 24 nova Mi-26, a 4 su već isporučena u toku 2011. godine u verziji Mi-26T2. |- | style="text-align:center;" |[[Kamov Ka-226]]|| [[Datoteka:Kamov Ka-226 MAKS 2005.jpg|centar|150px]] || {{flag|Rusija}} || style="text-align:center;" |transportni helikopter|| style="text-align:center;" |Ka-226T || style="text-align:center;" | 6 || Naručeno je 36 helikoptera ovog tipa do 2020. godine. |- | style="text-align:center;" |[[Kazan Ansat]]|| [[Datoteka:Kazan Ansat.jpg|centar|150px]] || {{flag|Rusija}} || style="text-align:center;" | trenažni helikopter || style="text-align:center;" |Ansat-U || style="text-align:center;" | 13+ || još 40 poručeno |- | style="text-align:center;" |[[Kamov Ka-29]]|| [[Datoteka:Kamov Ka-27PS.JPEG|centar|150px]] || {{flagcountry|SSSR}} || style="text-align:center;" | spasilački helikopter || style="text-align:center;" |Ka-29 || style="text-align:center;" | 21 || |- | style="text-align:center;" |[[Jakovljev Pčela]]|| [[Datoteka:Yakovlev Pchela NTW 2 93 2.jpg|centar|150px]] || {{flag|Rusija}} || style="text-align:center;" | Bespilotna letelica || style="text-align:center;" |Pčela-1T || style="text-align:center;" | nepoznato || |- | style="text-align:center;" |[[IAI Tragač]]|| [[Datoteka:IAI-Searcher2.jpg|centar|150px]] || {{flagcountry|IZR}} || style="text-align:center;" | Bespilotna letelica || style="text-align:center;" |Tragač-2 || style="text-align:center;" | nepoznato || |} Planirano je da se [[helikopter]]i vrate kao vid [[Kopnena vojska|kopnenih snaga]]. === U toku ispitivanja === Rusija ima nekoliko projekata za unapređenje i poboljšanje svoje avijacije. Neki projekti su u saradnji sa drugim državama. {| border="1" cellpadding="2" cellspacing="0" style="margin:auto;" |+'''Vazduhoplovstvo''' |- style="text-align:center; background:#add8e6;" || Vazduhoplov || Slika || Poreklo || Tip || Prvi let || Komentar |- | style="text-align:center;"|[[Suhoj PAK FA|Suhoj T-50]]|| [[Datoteka:Sukhoi T-50 Maksimov.jpg|150px]] || {{flag|Rusija}}<br />{{flagcountry|IND}}<br />[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|levo|25px]] [[Brazil]] || Lovac || [[29. januar]] [[2010]]. || Početak proizvodnje očekuje se posle [[2013]]. godine. Ovo je prvi Ruski avion koji poseduje stelt tehnologiju. || |- | style="text-align:center;"|[[Suhoj Su-47]]|| [[Datoteka:S-37 3 - cropped.jpg|150px]] || {{flag|Rusija}} || Lovac || [[1997]]. || Početak proizvodnje nepoznat, proizvođač čeka veću zainteresovanost za ovaj avion.|| |- | style="text-align:center;"|[[Suhoj Su-49]]|| || {{flag|Rusija}} || Školsko-trenažni avion || [[2001]]. || Avion je prošao sva ispitivanja i pobedio je na konkursu u Rusiji kao osnovni avion vojnih pilota - kadeta. Očekuje se porudžbina. Trenutno postoje 2 prototipa. |} == Povezano == * [[Oružane snage Ruske Federacije]] * [[Vazduhoplovstvo]] * [[Sovjetsko ratno vazduhoplovstvo]] == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Air force of Russia}} * [http://www.airforce.ru/content/ Nezvanični sajt Ruskog ratnog vazduhoplovstva] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150910044232/http://www.airforce.ru/content/ |date=2015-09-10 }} --> [[Kategorija:Rusko ratno zrakoplovstvo| ]] [[Kategorija:Oružane snage Rusije|Avijacija]] [[Kategorija:Avijacija u Rusiji|Ratna]] [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] 1b1foe1swaimzbc3qh2qyetwak4b7nz Kategorija:Srpski avijatičari 14 4543473 42587596 20252618 2026-05-05T00:30:59Z Edgar Allan Poe 29250 premješteno iz [[Category:Avijatičari]] u [[Category:Avijatičari po nacionalnosti]] uz pomoć dodatka [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 42587596 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Aviators from Serbia}} [[Kategorija:Vazduhoplovstvo u Srbiji|Avijatičari]] [[Kategorija:Srbi po zanimanju|Avijatičari]] [[Kategorija:Avijatičari po nacionalnosti]] p89qc4di6ugfuzxp8x0skij0fq2ye9a 42587869 42587596 2026-05-05T02:56:14Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Vazduhoplovstvo u Srbiji]] → [[Kategorija:Avijacija u Srbiji]] 42587869 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Aviators from Serbia}} [[Kategorija:Avijacija u Srbiji|Avijatičari]] [[Kategorija:Srbi po zanimanju|Avijatičari]] [[Kategorija:Avijatičari po nacionalnosti]] 3e4n78tjlrb4w52redl7z7va3z3i9yr Kármánova linija 0 4543746 42587460 42461833 2026-05-04T15:02:53Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Karmanova linija]] na [[Kármánova linija]] preko preusmjerenja 42461833 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Atmosferski slojevi.png|mini|right|200px|Slojevi atmosfere.<ref>[http://www.srh.noaa.gov/srh/jetstream/atmos/layers.htm Slojevi atmosfere], Pristupljeno 8. 4. 2013.</ref> ''(nije skala)'']] '''Karmanova linija''' je zamišljena visina koju je [[Međunarodna vazduhoplovna federacija]] (FAI) prihvatila kao granicu koja se obično koristi za definisanje razgraničeanja između [[Zemljina atmosfera|Zemljine atmosfere]] i [[svemir]]a. Iznad ove linije može se govoriti o boravku ili [[letenje|letu]] u [[svemir]]. Zbog veoma razređenog vazduha tj zbog gubitka aerodinamičke potpore avionom se ne može leteti iznad ove visine. Iznad ove linije (granice) vladaju zakoni balistike, i kroz nju se kreću isključivo [[Raketa|letelice na raketni pogon]].<ref>Jovan M Davidović, ''Kako je čovek poleteo, istinita bajka o letenju,'' Izdavač autor, Beograd, 2008.</ref> Danas je zvanično usvojeno da se Karmanova linija nalazi na visini 100 kilometara (62,1 milje ili 328.084&nbsp;ft) od površine [[mora]], 20&nbsp;km više od prvobitno neusvojene granice s kraja četrdesetih godina [[20. vek]]a. == Definisanje svemira == Brojne polemike vođene su dugo godina, među naučnicima i entuzijastima, oko definisanja granica [[svemir]]a, i kako taj prostor od jednog letača čini astronauta. Striktno govoreći, [[Zemljina atmosfera]] se ne završava na određenoj visini, ali sa nadmorskom visinom ona postaje progresivno „tanja“ - razređenija. ''„Kada je aeronautika bila mlada profesija, neki su mislili da [[svemir]] počinje na oko 15.000 metara, pošto je na toj visini parcijalnog pritiska kiseonika u atmosferi toliko nizak da ne omogućava ljudima da u njoj funkcionišu duže vreme. Ova definicija uskoro je ustupila mesto drugim koje su za početak svemira uzimale; kraj stratosfere, termosfere ili egzospfere. Kako nijednu od ovih definicija nije ozvaničila bilo koje organizacije ili vlade, sve je brzo izbledelo iz leksikona.“'' Tokom 1950-ih godina, kada je prethodnica agencije [[NASA]], Nacionalni savetodavni komitet za vazduhoplovstvo, i američka vojska prvi put razmišljala o letelicama koje bi mogle leteti svemirom, inženjeri su odlučili da se za prozvoljnu liniju početka svemira odredi nadmorska visini na kojoj bi dinamički pritisak atmosfere bio manje od jedne funte po kvadratnom metru, s obzirom da je tradicionalna kontrola aerodinamičkih površine koja je bila doneta u velikoj meri bila beskorisna u tom trenutku. Iako se ova visina razlikuje iz dana u dan iz područje u područje sa promenom vremenskih uslova, u celini gledano ona je prvobitno bila određena na oko 50 milja (264,000&nbsp;ft, or 81&nbsp;km) i otprilike je označavala kraj [[mezosfera|mezosfere]]. Nešto kasnije [[Teodor fon Karman]] je izračunao da je ta visina oko 100 kilometara (62 milje, 328.084&nbsp;ft), i da bi iznad nje letelica trebalo da leti brže od orbitalne brzine, kako bi se svojim aeroidimaničkim osobinama mogla izvući iz atmosfere i ostati u semiru, što je i prihvaćeno od međunarodno priznatih institucija u ovoj oblasti. Nakon usvajanja, ove visine, kao linije razgraničenja, ona je postala međunarodno prihvaćena granica za mnoge namene; npr. određivanje početka svemira, vođenja evidencije svetskih rekorda dostignute visine i verifikaciju mnogih međunarodnih ugovora o svemiru. Karmanova linija je izračunata vrednost koja u stvarnosti nije baš 100&nbsp;km (jer njena visina varira), ali je prihvaćen predlog Karmana da se za tu namenu koristi visina od 100&nbsp;km, kao ceo broj koji se lakše pamti. Iako je Međunarodni komitet preporučio da linija bude na visini od 100&nbsp;km, a ona postala široko prihvaćen kao donja granica svemira, još uvek u svetu ne postoji međunarodna pravna definicija razgraničenja između vazdušnog prostora zemlje i svemira,<ref name="Boczek2005">{{Harvnb|Boczek|2005|pp=239}}</ref> o čemu govori i ovaj citat; {{izdvojeni citat|''„Zanimljivo je napomenuti da američka vlada nikada nije zvanično usvojila bilo koji od ovih standarda, jer bi se time iskomplikovala pitanja preleta u tom prostoru i pravo nadzora na vazduhoplovima i izviđanje primenom satelita.“<ref>{{en}} Dennis Jenkins Special to the X-Press, ''A word about the definition of space'' [http://www.nasa.gov/centers/dryden/news/X-Press/stories/2005/102105_Schneider.html NASA-News] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190821170044/https://www.nasa.gov/centers/dryden/news/X-Press/stories/2005/102105_Schneider.html |date=2019-08-21 }}</ref>''}} == Karmanova linija, granica razdvajanja aeronautike i astronautike == [[Zemljina atmosfera]] predstavlja vazdušni omotač oko [[Zemlja|Zemljine kugle]]. Na osnovu usvojenih definicija, taj vazdušni omotač se deli na četiri sloja. Počev od Zemljine površine pa naviše, slojevi su: [[troposfera]], [[stratosfera]], [[mezosfera]], [[termosfera]] i [[ekzosfera]] (koja predstavlja granicu sa međuplanetarnim prostorom).<ref name="Rendulić1984">{{harvnb|Rendulić|1984|pp=14–15}}</ref> Potreba za daljim razgraničenjem [[Zemljina atmosfera|Zemljine atmosfere]] nastala je oko [[1950]]. godine, kada i potreba za odvajanjem [[astronautika|astronautike]] od [[vazduhoplovstvo|aeronautike]] (koje su do tada smatrene jedinstvenom disciplinom), u dve zasebne naučne discipline koje se bave izučavanjem [[zemljina atmosfera|zemljine atmosfere]], [[kosmos]]a i [[letenje|letenja]] u tim prostorima. [[Astronautika]], je u to vreme postojala samo u „snovima“ nekoliko [[naučnik]]a i [[inženjer]]a, dok je [[vazduhoplovstvo]] uglavnom bila povezana sa brojnim vojnim poduhvatima u vojnim vazduhoplovnim ustanovama toga vremena. Linija razgraničenja nazvana je po inicijatoru njenog uvođenja u upotrebu, [[Teodor fon Karman|Teodoru fon Karmanu]] (1881—1963) mađarsko - američkom inženjeru i fizičaru koji se aktivno bavio istraživanjima u oblasti vazduhoplovstva i astronautike. On je pedesetih godina [[20. vek]]a ustanovio da se linija razdvajanja [[Zemljina atmosfera|atmosfere]] i onog što nazivamo [[svemir]] nalazi na visini gde gustina atmosfere postaje suviše niska da bi [[avion]]i mogli da lete. fon Karman je istražujući atmosferu i svemir, sve više imao osećaj da postoji razlika između ove dve oblasti i nakon brojnih konsultacijama sa kolegama iz te oblasti predložio da se jednom linijom razgraničenja može definisati njihovo razdvajanje. Osnove za ovo razmišljanje kod fon Karmana su bile: * Astronautici je potreban „nedostatak“ atmosfere da bi letenje u njoj bilo održivo. Naime u astronautici, je nemoguće održati velike brzine u gustoj atmosferi, jer se ove letelice kreću veoma dugo i bez ikakvog (ili minimalnog) otpora strujanja koja deluje na njih. * Aeronautici je potrebno prisustvo atmosfere, u kojoj je letenje letelice (težih od vazduha) nezamislivo bez strujanja vazduha oko njih. Dakle, prema razmišljanju fon Karmana obe discipline mogu biti odvojene u nekim važnim aspektima koji se pre svega zasnivaju na njihovoj zavisnosti u sastavu atmosfere. Savremene letelice: avioni, sateliti i kosmičke letelice proširile su do krajnjih granica, oblast aero-nautike i astronautike. Specifičnosti, u okviru tih grana, bili su osnova i za podelu aerodinamike, nauke koja se bavi kretanjem [[vazduh]]a u odnosu na čvrsta tela.<ref>Tomislav Dragović, ''Aerodinamika'', Masinski fakultet Beograd, 1992, glava 2, pp. 21</ref> == Demonstracija korisnosti == Iako je Karmanova linija zasnovana na teoretskim osnovama, njeno određivanje je mnogo godina kasnije (sa sve većim razvojem astronautike) pokazalo kao prava stvar. ''„Karmanova linija nije neka magična linija koja je tačno određena na 100 km. već se radi o približnoj vrednosti koja je iz praktičnih razloga dobila ovu vrednost, ali je brojnim eksperimentima dokazano da se na toj visini, stvari menjaju.“''<ref>{{en}} S. Sanz Fernández de Córdoba, Presentation of the Karman separation line, used as the boundary separating Aeronautics and Astronautics [http://www.fai.org/astronautics/100km.asp ICARE President of Fédération Aéronautique Internationale] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100115223732/http://www.fai.org/astronautics/100km.asp |date=2010-01-15 }}, Pristupljeno 8. 4. 2013.</ref> [[Datoteka:X-15 in flight.jpg|levo|mini|180p|U.S. X-15]] U ranim 1960-im, američki avion ''U.S. X-15'' je dosegao do visine od 108&nbsp;km i bio jedan od prvih koji je prešao preko Karmanove linije. U delu leta preko 100&nbsp;km on se kretao slobodnim padom kao raketa, bez mogućnosti aerodinamičke kontrole letelice. Taj let je proglašen jednim od prvih astronautičkih letova, a [[pilot]] Džozef Albert „Džo“ Voker koji je [[22. avgust]]a [[1963]]. savladao tu visinu dobio je priznanje i proglašen je zajedno sa nekim ruskim pilotima za astronauta. U istoj deceniji (ili početkom sledeće, ne zna se tačno zbog oskudnih sovjetski informacije u to vreme), Sovjetski Savez je postavio u orbitu oko Zemlje veštačke satelite bez posade, na veoma niskoj orbiti, čiji je položaj bio pod kontrolom aerodinamičkih sila. Pravi razlog za takav eksperiment još nije poznat. Poznato je, međutim, da je uspešno opisano nekoliko letova u orbitama iznad linije od 100&nbsp;km (koliko, ne zna se tačno), ali svi su se sateliti srušili vrlo brzo nakon što su prešli ispod, ili su bili previše blizu, visini od 100&nbsp;km (Karmanova linija). == Povezano == * [[Zemljina atmosfera]] * [[Svemir]] == Reference == {{reflist}} == Literatura == * {{Cite book |ref= harv|last=Rendulić|first=Zlatko|authorlink=Zlatko Rendulić|title=Aerodinamika|url=http://books.google.com/books?id=_t8PMwEACAAJ|year=1984|publisher=Savezni sekretarijat za narodnu odbranu|pages=14-15}} * {{Cite book |ref= harv|last=Boczek|first=Boleslaw Adam|title=International Law: A Dictionary|url=http://books.google.com/books?id=NR7mFXCB-wgC&pg=PA239|year=2005|publisher=Scarecrow Press|isbn=978-0-8108-5078-1|pages=239-}} == Vanjske veze == * [http://www.fai.org/astronautics/100km.asp Article on the Kármán line]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100115223732/http://www.fai.org/astronautics/100km.asp |date=2010-01-15 }} at the FAI website * [http://www.srh.noaa.gov/srh/jetstream/atmos/layers.htm Layers of the Atmosphere – NOAA] * [http://www.youtube.com/watch?v=ztjYDHO6HVU The Kármán Line] music video featuring NASA footage [[Kategorija:Avijacija]] [[Kategorija:Avijacijska medicina]] agbtuvd05hlwiuu67pvb3kdedkv77zc 42587934 42587460 2026-05-05T03:11:05Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Avijacijska medicina]] → [[Kategorija:Zrakoplovna medicina]] 42587934 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Atmosferski slojevi.png|mini|right|200px|Slojevi atmosfere.<ref>[http://www.srh.noaa.gov/srh/jetstream/atmos/layers.htm Slojevi atmosfere], Pristupljeno 8. 4. 2013.</ref> ''(nije skala)'']] '''Karmanova linija''' je zamišljena visina koju je [[Međunarodna vazduhoplovna federacija]] (FAI) prihvatila kao granicu koja se obično koristi za definisanje razgraničeanja između [[Zemljina atmosfera|Zemljine atmosfere]] i [[svemir]]a. Iznad ove linije može se govoriti o boravku ili [[letenje|letu]] u [[svemir]]. Zbog veoma razređenog vazduha tj zbog gubitka aerodinamičke potpore avionom se ne može leteti iznad ove visine. Iznad ove linije (granice) vladaju zakoni balistike, i kroz nju se kreću isključivo [[Raketa|letelice na raketni pogon]].<ref>Jovan M Davidović, ''Kako je čovek poleteo, istinita bajka o letenju,'' Izdavač autor, Beograd, 2008.</ref> Danas je zvanično usvojeno da se Karmanova linija nalazi na visini 100 kilometara (62,1 milje ili 328.084&nbsp;ft) od površine [[mora]], 20&nbsp;km više od prvobitno neusvojene granice s kraja četrdesetih godina [[20. vek]]a. == Definisanje svemira == Brojne polemike vođene su dugo godina, među naučnicima i entuzijastima, oko definisanja granica [[svemir]]a, i kako taj prostor od jednog letača čini astronauta. Striktno govoreći, [[Zemljina atmosfera]] se ne završava na određenoj visini, ali sa nadmorskom visinom ona postaje progresivno „tanja“ - razređenija. ''„Kada je aeronautika bila mlada profesija, neki su mislili da [[svemir]] počinje na oko 15.000 metara, pošto je na toj visini parcijalnog pritiska kiseonika u atmosferi toliko nizak da ne omogućava ljudima da u njoj funkcionišu duže vreme. Ova definicija uskoro je ustupila mesto drugim koje su za početak svemira uzimale; kraj stratosfere, termosfere ili egzospfere. Kako nijednu od ovih definicija nije ozvaničila bilo koje organizacije ili vlade, sve je brzo izbledelo iz leksikona.“'' Tokom 1950-ih godina, kada je prethodnica agencije [[NASA]], Nacionalni savetodavni komitet za vazduhoplovstvo, i američka vojska prvi put razmišljala o letelicama koje bi mogle leteti svemirom, inženjeri su odlučili da se za prozvoljnu liniju početka svemira odredi nadmorska visini na kojoj bi dinamički pritisak atmosfere bio manje od jedne funte po kvadratnom metru, s obzirom da je tradicionalna kontrola aerodinamičkih površine koja je bila doneta u velikoj meri bila beskorisna u tom trenutku. Iako se ova visina razlikuje iz dana u dan iz područje u područje sa promenom vremenskih uslova, u celini gledano ona je prvobitno bila određena na oko 50 milja (264,000&nbsp;ft, or 81&nbsp;km) i otprilike je označavala kraj [[mezosfera|mezosfere]]. Nešto kasnije [[Teodor fon Karman]] je izračunao da je ta visina oko 100 kilometara (62 milje, 328.084&nbsp;ft), i da bi iznad nje letelica trebalo da leti brže od orbitalne brzine, kako bi se svojim aeroidimaničkim osobinama mogla izvući iz atmosfere i ostati u semiru, što je i prihvaćeno od međunarodno priznatih institucija u ovoj oblasti. Nakon usvajanja, ove visine, kao linije razgraničenja, ona je postala međunarodno prihvaćena granica za mnoge namene; npr. određivanje početka svemira, vođenja evidencije svetskih rekorda dostignute visine i verifikaciju mnogih međunarodnih ugovora o svemiru. Karmanova linija je izračunata vrednost koja u stvarnosti nije baš 100&nbsp;km (jer njena visina varira), ali je prihvaćen predlog Karmana da se za tu namenu koristi visina od 100&nbsp;km, kao ceo broj koji se lakše pamti. Iako je Međunarodni komitet preporučio da linija bude na visini od 100&nbsp;km, a ona postala široko prihvaćen kao donja granica svemira, još uvek u svetu ne postoji međunarodna pravna definicija razgraničenja između vazdušnog prostora zemlje i svemira,<ref name="Boczek2005">{{Harvnb|Boczek|2005|pp=239}}</ref> o čemu govori i ovaj citat; {{izdvojeni citat|''„Zanimljivo je napomenuti da američka vlada nikada nije zvanično usvojila bilo koji od ovih standarda, jer bi se time iskomplikovala pitanja preleta u tom prostoru i pravo nadzora na vazduhoplovima i izviđanje primenom satelita.“<ref>{{en}} Dennis Jenkins Special to the X-Press, ''A word about the definition of space'' [http://www.nasa.gov/centers/dryden/news/X-Press/stories/2005/102105_Schneider.html NASA-News] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190821170044/https://www.nasa.gov/centers/dryden/news/X-Press/stories/2005/102105_Schneider.html |date=2019-08-21 }}</ref>''}} == Karmanova linija, granica razdvajanja aeronautike i astronautike == [[Zemljina atmosfera]] predstavlja vazdušni omotač oko [[Zemlja|Zemljine kugle]]. Na osnovu usvojenih definicija, taj vazdušni omotač se deli na četiri sloja. Počev od Zemljine površine pa naviše, slojevi su: [[troposfera]], [[stratosfera]], [[mezosfera]], [[termosfera]] i [[ekzosfera]] (koja predstavlja granicu sa međuplanetarnim prostorom).<ref name="Rendulić1984">{{harvnb|Rendulić|1984|pp=14–15}}</ref> Potreba za daljim razgraničenjem [[Zemljina atmosfera|Zemljine atmosfere]] nastala je oko [[1950]]. godine, kada i potreba za odvajanjem [[astronautika|astronautike]] od [[vazduhoplovstvo|aeronautike]] (koje su do tada smatrene jedinstvenom disciplinom), u dve zasebne naučne discipline koje se bave izučavanjem [[zemljina atmosfera|zemljine atmosfere]], [[kosmos]]a i [[letenje|letenja]] u tim prostorima. [[Astronautika]], je u to vreme postojala samo u „snovima“ nekoliko [[naučnik]]a i [[inženjer]]a, dok je [[vazduhoplovstvo]] uglavnom bila povezana sa brojnim vojnim poduhvatima u vojnim vazduhoplovnim ustanovama toga vremena. Linija razgraničenja nazvana je po inicijatoru njenog uvođenja u upotrebu, [[Teodor fon Karman|Teodoru fon Karmanu]] (1881—1963) mađarsko - američkom inženjeru i fizičaru koji se aktivno bavio istraživanjima u oblasti vazduhoplovstva i astronautike. On je pedesetih godina [[20. vek]]a ustanovio da se linija razdvajanja [[Zemljina atmosfera|atmosfere]] i onog što nazivamo [[svemir]] nalazi na visini gde gustina atmosfere postaje suviše niska da bi [[avion]]i mogli da lete. fon Karman je istražujući atmosferu i svemir, sve više imao osećaj da postoji razlika između ove dve oblasti i nakon brojnih konsultacijama sa kolegama iz te oblasti predložio da se jednom linijom razgraničenja može definisati njihovo razdvajanje. Osnove za ovo razmišljanje kod fon Karmana su bile: * Astronautici je potreban „nedostatak“ atmosfere da bi letenje u njoj bilo održivo. Naime u astronautici, je nemoguće održati velike brzine u gustoj atmosferi, jer se ove letelice kreću veoma dugo i bez ikakvog (ili minimalnog) otpora strujanja koja deluje na njih. * Aeronautici je potrebno prisustvo atmosfere, u kojoj je letenje letelice (težih od vazduha) nezamislivo bez strujanja vazduha oko njih. Dakle, prema razmišljanju fon Karmana obe discipline mogu biti odvojene u nekim važnim aspektima koji se pre svega zasnivaju na njihovoj zavisnosti u sastavu atmosfere. Savremene letelice: avioni, sateliti i kosmičke letelice proširile su do krajnjih granica, oblast aero-nautike i astronautike. Specifičnosti, u okviru tih grana, bili su osnova i za podelu aerodinamike, nauke koja se bavi kretanjem [[vazduh]]a u odnosu na čvrsta tela.<ref>Tomislav Dragović, ''Aerodinamika'', Masinski fakultet Beograd, 1992, glava 2, pp. 21</ref> == Demonstracija korisnosti == Iako je Karmanova linija zasnovana na teoretskim osnovama, njeno određivanje je mnogo godina kasnije (sa sve većim razvojem astronautike) pokazalo kao prava stvar. ''„Karmanova linija nije neka magična linija koja je tačno određena na 100 km. već se radi o približnoj vrednosti koja je iz praktičnih razloga dobila ovu vrednost, ali je brojnim eksperimentima dokazano da se na toj visini, stvari menjaju.“''<ref>{{en}} S. Sanz Fernández de Córdoba, Presentation of the Karman separation line, used as the boundary separating Aeronautics and Astronautics [http://www.fai.org/astronautics/100km.asp ICARE President of Fédération Aéronautique Internationale] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100115223732/http://www.fai.org/astronautics/100km.asp |date=2010-01-15 }}, Pristupljeno 8. 4. 2013.</ref> [[Datoteka:X-15 in flight.jpg|levo|mini|180p|U.S. X-15]] U ranim 1960-im, američki avion ''U.S. X-15'' je dosegao do visine od 108&nbsp;km i bio jedan od prvih koji je prešao preko Karmanove linije. U delu leta preko 100&nbsp;km on se kretao slobodnim padom kao raketa, bez mogućnosti aerodinamičke kontrole letelice. Taj let je proglašen jednim od prvih astronautičkih letova, a [[pilot]] Džozef Albert „Džo“ Voker koji je [[22. avgust]]a [[1963]]. savladao tu visinu dobio je priznanje i proglašen je zajedno sa nekim ruskim pilotima za astronauta. U istoj deceniji (ili početkom sledeće, ne zna se tačno zbog oskudnih sovjetski informacije u to vreme), Sovjetski Savez je postavio u orbitu oko Zemlje veštačke satelite bez posade, na veoma niskoj orbiti, čiji je položaj bio pod kontrolom aerodinamičkih sila. Pravi razlog za takav eksperiment još nije poznat. Poznato je, međutim, da je uspešno opisano nekoliko letova u orbitama iznad linije od 100&nbsp;km (koliko, ne zna se tačno), ali svi su se sateliti srušili vrlo brzo nakon što su prešli ispod, ili su bili previše blizu, visini od 100&nbsp;km (Karmanova linija). == Povezano == * [[Zemljina atmosfera]] * [[Svemir]] == Reference == {{reflist}} == Literatura == * {{Cite book |ref= harv|last=Rendulić|first=Zlatko|authorlink=Zlatko Rendulić|title=Aerodinamika|url=http://books.google.com/books?id=_t8PMwEACAAJ|year=1984|publisher=Savezni sekretarijat za narodnu odbranu|pages=14-15}} * {{Cite book |ref= harv|last=Boczek|first=Boleslaw Adam|title=International Law: A Dictionary|url=http://books.google.com/books?id=NR7mFXCB-wgC&pg=PA239|year=2005|publisher=Scarecrow Press|isbn=978-0-8108-5078-1|pages=239-}} == Vanjske veze == * [http://www.fai.org/astronautics/100km.asp Article on the Kármán line]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100115223732/http://www.fai.org/astronautics/100km.asp |date=2010-01-15 }} at the FAI website * [http://www.srh.noaa.gov/srh/jetstream/atmos/layers.htm Layers of the Atmosphere – NOAA] * [http://www.youtube.com/watch?v=ztjYDHO6HVU The Kármán Line] music video featuring NASA footage [[Kategorija:Avijacija]] [[Kategorija:Zrakoplovna medicina]] 0mxopebyyqncmmt0k3xs8m5mbr2iyol Federalna uprava za avijaciju 0 4544182 42587798 42470533 2026-05-05T02:44:25Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Avijacija u SAD]] → [[Kategorija:Avijacija u Sjedinjenim Američkim Državama]] 42587798 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Seal of the United States Federal Aviation Administration.svg|desno|200px]] '''Federalna uprava za avijaciju''' ({{jez-en|Federal Aviation Administration, FAA}}) je agencija u sklopu [[SAD|američkog]] [[Ministarstvo prometa SAD-a|Ministarstva prometa]] nadležna za reguliranje i nadziranje svih aspekata civilnog [[zračni promet|zračnog prometa]] u SAD. Zakonom o saveznom civilnom zrakoplovstvu iz [[1958.]] stvorena je skupina pod nazivom "Federalna uprava za avijaciju", a njen sadašnji naziv usvojen je [[1967.]], kada je postao dio Ministarstva prometa. FAA je pojedinačno najutjecajnija vladina zrakoplovna agencija u svijetu, dok bi [[European Aviation Safety Agency|Evropska agencija za avijacijsku sigurnost]] bila druga. == Vanjske veze == {{Commonscat|Federal Aviation Administration}} * [http://www.faa.gov/ Službene stranice FAA] {{en icon}} [[Kategorija:Federalne agencije SAD]] [[Kategorija:Avijacija u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Nastanci 1958.]] rir5w74vpt3ajlmkjv3g253kotnkb1h Nulta gravitacija 0 4546494 42587936 42439588 2026-05-05T03:11:12Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Avijacijska medicina]] → [[Kategorija:Zrakoplovna medicina]] 42587936 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Space Fire.jpg|desno|mini|300px|Efekti [[gravitacija|mikrogravitacije]] na plamen sveće''<br /> (na zemlji-levo, u svemiru-desno)'']] '''Nulta gravitacija''' ili '''bestežinsko stanje''' ({{jez-engl|zero gravity, weightlessness}}) je stanje u kojem [[gravitacija]] ili sila zemljine teže, nema nikakvih uticaja, ili čije se dejstvo ne oseća u organizmu živih bića ili na predmetima. Iako je opseg dejstva [[gravitacija|gravitacije]] u principu beskonačan, ona u bestežinskom stanju praktično ne postoji (približava se nuli), ili je njen uticaj minimalan (najčešće na nivou mikrogravitacija) pa se praktično i ne manifestuje. Ovo stanje je najizraženije iza [[Karmanova linija|Karmanove linije]] u [[svemir]]u. Međutim, postoje prostori na [[zemlja|Zemlji]] ili u njenoj [[Zemljina atmosfera|atmosferi]] u kojima dejstvo gravitacije nije primetno (ili je jedva primetno), kao što je to u toku slobodnog pada u [[vakuum]]u ili u satelitskim sistemima i specijalnim trenažnim [[avion]]ima.<ref>[http://www.migflug.com/en/jet-fighter-flights/flying-with-a-jet/zero-gravity-in-russia.html Weightlessness / Zero-G: Float Like Cosmonauts.], Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref> Smatra se da gravitacija i njeno polje dejstvuju ravnomerno na [[Masa|masu]] svih objekta u referentnim okvirima. Ova pretpostavka važi kada je veličina regiona koji se posmatra mala u odnosu na njihovu udaljenost od centra gravitacije susednih masa. Mala veličina osobe u odnosu na poluprečnik [[Zemlja|Zemlje]] je jedan takav primer. Nasuprot tome, objekti u blizini [[crna rupa|crne rupe]], su predmet veoma neuniformnih gravitacionih polja. Ova neuniformna polja u blizini gravitacionog tela proizvode lokalnu snagu privlačenja [[plima i oseka|sile plime]] (ili sekundarnog efekat sile gravitacije odgovornog za [[plima i oseka|plimu i oseku]]) unutar ljudskog tela i unutar letelice. U blizini Zemlje, ova uniformna polja su odgovorna za pojavu mikrogravitacije. Zato se za nultu gravitaciju često koristi i termin [[gravitacija|mikrogravitacija]], jer nulta gravitacija u [[svemirske letelice|svemirskom brodu]] ili u kabini trenažnog aviona nije „savršena“. {{sfn|Greiner|2008|pp=142}} Duže izlaganje organizma ovom okruženju vremenom može izazvati poremećaje; sistema ravnoteže, [[Metabolizam|metabolizma]] [[voda|vode]], [[povraćanje]], gubitak [[mišićno tkivo|mišićne]] [[snaga|snage]], a po izlasku iz njegovog dejstva, i probleme sa stajanjem i hodom. Zato se izučavanjem ovog stanja i merama zaštite pored Agencija za svemirska istraživanja bavi i [[vazduhoplovna medicina|vazduhoplovnokosmička medicina]].<ref>{{en}} {{Cite web | url = http://iss.jaxa.jp/med/index_e.html | title = Space medicine, 2.1. Effects on cardiovascular system | accessdate = 21. mart 2010 | author = Japanska agencija za svemirska istraživanja | language = en }}</ref> == Osnovne postavke == Težina je sila kojom zemlja privlači neko telo, npr, kosmonauta. Kada kosmonaut ode u svemir, gde nema ili je minimalna grvitacijska sila, on nećete imati težinu. Ali i dalje će imate masu jer je masa mera količine materijala koje sadrži neko telo. Naravno masa i težina su povezani, težina je proizvod mase i gravitacijskog privlačenja. Težina će biti veća što je gravitacijska sila veća, ali masa se neće promeniti. {{izdvojeni citat|'''Kako astronauti mere težinu?'''<br />'' Da biste izmerili masu u svemiru treba vam uređaj koji radi nezavisno od gravitacije, a zove se inercijska vaga. Setite se, inercija je takođe mera za masu, i što ste „masivniji“ teže vas je pokrenuti. Zato sa astronauti privezuju za inercijsku vagu (uređaj koji ih trese i bacaka napred nazad) i računa koliki rad mora da se obavi da bi ih pokrenuo. Iz toga se računa masa kosmonauta koja je ekvivalentna masi na Zemlji''<ref>Pol Hajni, ''Mogu li krave silaziti niz stepenice?'' Logos art, Beograd 2007</ref>}} === Težina === [[Sila]] kojom telo, usled [[Gravitacija|gravitacionog]] dejstva, deluje na nepokretni oslonac ili zateže nit o koju je obešeno naziva se '''[[težina]]'''. Težina tela je jednaka gravitacionoj sili koja na njega deluje i njen intenzitet tada je jednak proizvodu [[masa|mase]] tela i [[ubrzanje Zemljine teže|ubrzanja zemljine teže]].<ref name="Gat">{{en}} * {{Cite book |ref= harv|title=Standardization of Technical Terminology: Principles and Practice – ''second volume'' |editor=Richard Alan Strehlow |year=1988|publisher=ASTM International |isbn=978-0-8031-1183-7 |chapter=The weight of mass and the mess of weight |last=Gat|first=Uri |url=http://books.google.com/books?hl=en&lr=&id=CoB5w9Km0mUC&oi=fnd&pg=PA45|pages=45-48}}</ref> :<math>\vec{Q}=m\cdot\vec{g}</math> gde '''Q''' označava težinu, umesto uobičajene oznake '''F''' za silu, dok je '''m''' masa, '''g''' [[ubrzanje Zemljine teže|ubrzanje zemljine teže]]. Težina je sila, [[vektor|vektorska veličina]], koja ima isti pravac i smer kao i [[ubrzanje]] [[gravitacija|zemljine teže]]. Ona je za određenu masu tela konstanta, na istoj tački [[zemlja|zemljine kugle]], isto kao i zemljino ubrzanje.<ref name=taylor>{{en}} * {{Cite book |ref=harv |editors=Barry N. Taylor and Ambler Thompson |title=The International System of Units (SI) |publisher=[[NIST]] |year=2008 |series=NIST Special Publication 330 |edition=2008 |url=http://physics.nist.gov/Pubs/SP330/sp330.pdf |pages=52- |access-date=2015-11-27 |archive-date=2016-06-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160603215953/http://physics.nist.gov/Pubs/SP330/sp330.pdf |deadurl=yes }}</ref> === Ubrzanje zemljine teže === Fizička konstanta ('''''g'''''), koja opisuje ubrzanje izazvano privlačnom silom kojom [[Zemlja]] deluje na bilo koje telo na nultoj [[apsolutna visina|nadmorskoj visini]] naziva se '''[[ubrzanje Zemljine teže|ubrzanje zemljine teže]]''' ili '''ubrzanje sile zemljine teže''',<ref>''CODATA recommended values of the fundamental physical constants:2002'', REVIEWS OF MODERN PHYSICS, VOLUME 77, JANUARY 2005</ref> Vrednost koja je dogovorena i usvojena za ovu veličinu '''9,80665&nbsp;m·s<sup>&minus;2</sup>''' na Generalnoj konferenciji za težine i mere [[1903]]. godine. Ova vrednost je približno jednaka ubrzanju slobodnog pada koja se postižu na nivou mora i oko 45° geografske širine. Ova vrednost nije nepromenljiva već zavisi od geografske širine, nadmorske visine pa čak i dela dana. Obično se uzima približna vrednost 9,81 [[m/s²]]. === Gravitacija === Fizička [[interakcija]] koja izaziva privlačenje između tela, a što je posledica njihove [[masa|mase]] naziva se '''[[gravitacija]]''' ili sila teže. Ona je jedna od četiri osnovne sile koje deluju u prirodi, predstavlja [[sila|silu]] privlačenja između materijalnih tela svih veličina - od atoma do [[planeta]] u [[galaksija]]ma, [[zvezda]] u [[svemir|univerzumu]], itd. Gravitacija je sila kojom planeta [[Zemlja]] privlači i drži sve materijalne stvari (živa bića i predmete) na svojoj površini i još se naziva i Zemljina teža. Sva materijalna tela poseduju silu gravitacije, ali su te sile daleko manje nego sila Zemljine teže koja se oseća i na velikoj udaljenosti od Zemlje. Sila gravitacije između tela masa <math>\mathbf{}m_1</math> i <math>\mathbf{}m_2</math> i iznosi; :<math>\mathbf{F}_g(\mathbf{r_{12}})=-G \frac{m_1m_2}{r_{12}^3} \mathbf{r_{12}}</math> gde je; :<math>G=6,67428 \cdot 10^{-11}</math> ['''[[njutn|N]][[metar|m]]<sup>2</sup>[[kilogram|kg]]<sup>-2</sup>'''] — ''[[gravitaciona konstanta]]'', :<math>\mathbf{r_{12}}</math> — ''vektor njihovog međusobnog položaja.'' Kako ne postoji negativna masa (barem zasad nije otkrivena), ne postoji ni odbojna gravitaciona sila. === Nulta gravitacija ili bestežinsko stanje === Stanje u kojem ne delujući na telo [[gravitacija|gravitaciona sila]] ne izaziva uzajamni pritisak njegovih sastavnih delova jedno na drugo (odnosno telo ne deluje na nepokretni oslonac ili ne zateže nit o koju je obešeno) naziva se '''nulta gravitacija ili bestežinsko stanje'''. Aktivnost (dejstvo) gravitacionog polja, bilo kog tela, kao što je [[Zemlja]], teoretski se prostire na proizvoljno velikoj udaljenosti. Njeno smanjenje dejstva je u skladu sa zakonom univerzalne gravitacije, i nikad ne postaje [[0 (broj)|nula]]. Prema tome nulta gravitacija nešto što je nemoguće zbog prisustva gravitacije svuda u univerzumu. Međutim, termin nulta gravitacija se obično koristi kao sinonim koji podrazumeva efektivno bestežinskog stanja, zanemarujući pri tome plima efekat. Zato za nultu gravitaciju (bestežinsko stanje) kažemo da ono nastaje u uslovima u kojima efekat gravitacije nije kompenzovan silom koja se u klasičnoj fizici zove „reakcija podrške," a to se dešava: * Ako su objekti daleko od [[zvezde]], [[planeta|planete]], [[mesec]]a, ili drugih sličnih tela velike mase, tada su oni izloženi veoma maloj gravitacionoj interakciji sa njima. Ako su objekti u tački koja je jednaka gravitacionom privlačenju iz više masa (kao što su [[Lagranžova tačka|Lagranžove tačke]]), oni će doživeti nultu gravitaciju ili kada na malo telo deluje samo gravitacija ono može da bude nepokretno u odnosu na dva veća tela (npr. veštački satelit u odnosu na Zemlju i Mesec). * Ako su tela blizu velikih objekta, ili se slobodno [[Ubrzanje|ubrzavaju]] ka masi [[gravitacija|gravitacionog ubrzanja]], oni su u slobodnom padu i bestežinski su. U [[fizika|fizici]], obe situacije slede od [[Njutn (jedinica)|Njutna]] predloženi [[Njutnov zakon gravitacije|zakon univerzalne gravitacije]], koji opisuje linearno [[kretanje]] i kaže; ''...da dva materijalna tela u univerzumu privlače jedni druge silom koja je direktno proporcionalna proizvodu njihovih masa a obrnuto proporcionalna kvadratu rastojanja između njihovih centara.'' Prema ovom zakonu, čak i malo povećanje rastojanja između tela će proizvesti veliki pad gravitacione sile, jer [[sila]] opada sa kvadratom rastojanja. Kada se telo kreće od Zemljine površine ka lokaciji beskrajno udaljenoj od [[Zemlja|Zemlje]], gravitaciona sila teži nuli a telo bestežinskom stanju. U pravom smislu, telo može biti bez uticaja [[gravitacija|gravitacije]] ili u bestežinskom stanju samo kada je beskonačno udaljeno od svih ostalih objekata. Takva situacija, (osim za efekte kao što je mikrogravitacija), ne može se razlikovati od bestežinskog stanja zbog odsustva gravitacije iz obližnjih tela. ''... Kada je tokom svemirskih letova akceleraciona sila usled gravitacije izbalansirana sa tangencijalnom i silom inercije koje je povezane sa kretanjem letelica kroz prostor nastaje bestežinsko stanja - ili mikrogravitacija, (kako se često naziva) - i ima veliki uticaj na pokrete čoveka u prostoru i njegove fiziološke funkcije. Stanje može biti izazvano, jako kratko vreme, i na zemlji u početnim fazama slobodnog pada kroz atmosferu ili se može generisati tokom 12-40 sekundi dugog leta aviona u paraboli.... ([[Džon Ernsting]])'' ''To najbolje ilustruje situacije koja nastaje za vreme naglog spuštanja lifta. Osobe u slobodnom padu doživljavaju isti osećaj kao osobe u liftu koje ne vrše pritisak nogama ili ne dodiruju pod lifta već mogu slobodno da lebde u njemu sve dok lift ne dostigne dno.'' Pokrenuta u orbitu oko Zemlje letelica je uvek u poziciji da padne na nju. Odnos je potpuno analogan sa padom [[lift]]a. Međutim, padajući ka Zemlji, letelice je stalno „promašuje“ i bez dosezanja do površine, ona se kreće u orbiti oko nje. Astronaut unutar orbitalne letelice doživljava bestežinsko stanja, jer akcije i ubrzanje usled gravitacije samo po sebi ne izazivaju osećaj težine, jer su sve druge vrste sila koje izazivaju senzacije (kao što su mehanički pritisak poda ili drugih površina koje izaziva g-sila ubrzanja) odsutne. Potpuno i apsolutno bestežinskog stanja je nedostižno, jer letelica je uvek pod uticajem bilo spoljašnjih ili unutrašnjih sila (u njoj i oko nje), pored dejstva Zemljine gravitacije. Njih mogu da izazovu sve vrste operativnih sistema i komponenti letelice, pokreti i kretanja astronauta, aerodinamička interakcija letelice sa gornjim slojevima atmosfere itd. ''To možemo opisti ovako; zamislite da padate liftom pri čemu blago dodiruje zidove tunela kroz koji se kreće lift.'' Ovi „uznemiravajući“ faktori prouzrokuju mala ubrzanje letelice: ljuljanje, vibracije, itd. Vrednosti ovih ubrzanja su milioniti delovi [[ubrzanje Zemljine teže|ubrzanja izazvanih gravitacijom]] na Zemlji. Zato tako male perturbacija koje često menjaju rezultate nekih naučnih eksperimenata u svemirskim letelicama, treba uvek imati u vidu, kada rastu promene unutar kristala u mikrogravitaciji. === Mikrogravitacija === {{main|Mikrogravitacija}} U praksi se za nultu gravitaciju ili bestežinsko stanje koristi termin mikrogravitacija (''µg'') koja je suštinski bestežinsko stanje, u kome je [[g]]-sila naprezanja u objektima usled efekta plime i oseke, oko milioniti deo onog koji vlada na površini Zemlje. Kako bi se postiglo „stacionarno“ (odnosi se na rastojanje od Zemlje ili Sunca) mikrogravitaciono okruženje, to zahteva putovanje u dovoljno veliku „dubinu“ [[svemir]]a, kako bi se uticaj gravitacije nebeskih tela smanjio skoro na nulu. Tako npr da bi se smanjila težina tela na jedan hiljaditi deo, one koju telo ima na Zemljinoj površini, potrebno je da bude na rastojanju od nje 200.000 [[km]]. Termin mikrogravitacija se odnosi na činjenicu da čak i tamo gde je idealno očekivati savršenu nultu gravitaciju ili doživljaj bestežinsko stanja, to u stvari nije slučaj. Drugim rečima, čak i u sistemima gde se očekuje da je [[težina]] nula, ili da vlada nulta gravitacija, u stvari se dešavaju mala odstupanja od idealnog stanja, telo je izloženo gravitaciji (značajno manjoj) i ipak poseduje malu [[težina|težinsku vrednost]]. Naime u svemirskom brodu gravitacija deluje istovremeno i na čoveka i na svemirski brod, a budući da u svemiru nema otpora kretanju, gravitacija privlači čoveka i brod potpuno jednakim silama ubrzanja u istom smeru. Zbog toga čoveka ništa ne privlači ni prema jednom zidu svemirskog broda, a ne potpuno odsustvo dejstva gravitacije.<ref name="Arthur">Arthur C. Guyton ''Medicinska fiziologija'', Medicinska knjiga, Beograd-Zagreb 1990.</ref> [[Datoteka:Solar sys8.jpg|centar|400px|mini|Sva materijalna tela u Sunčevom sistemu poseduju silu gravitacije, ali su te sile daleko manje od gravitacione sile [[Sunce|Sunca]] pomoću koje ono drži na okupu sva tela. Zato unutar Sunčevog sistema, (izvan gravitacije pojedinih planeta), ne postoji idealn nulta gravitacija, već su tela izložena značajno manjoj-gravitaciji (mikrogravitaciji) i ipak poseduje malu težinsku vrednost<ref>Weinberg, Steven (1972). ''Gravitation and cosmology''. John Wiley & Sons. pp. 194.</ref>]] U slučaju letelice u orbiti oko Zemlje, koja se kreće bez potiska, mikrogravitacija može biti posledica sledećih faktora: * Čak i onda kada na čoveka u svemiru ne deluje [[gravitacija|zemljina gravitacija]], ipak je on izložen gravitaciji nekog drugog najbližeg svemirskog tela (npr kad je telo van uticaja zemljine teže na njega deluje Sunčeva gravitacija koja dejstvujući na Zemlju i ostala tela u Sunčevom sistemu održava njihovo jedinstvo u ovom sistemu).<ref name="Arthur"/> * Primarno se radijalna gravitaciona sila, javlja oko objekata koji kruže na različitim rastojanjima od centra Zemlje, različitim radijalnim brzinama. To znači da ako osoba u orbiti (koja ima jednu radijalnu brzinu) stavi noge na zemlju, noge bi snažno privlačile glavu, (npr kao snaga [[plima i oseka|plime]]). * Svi objekti unutar letelice, masama privlače jedni druge, i generišu rezultantu veću od nule i mogu se izmeriti. * Iako je vrlo razređena, atmosfera između 185 i 1000&nbsp;km [[apsolutna visina|nadmorske visine]] ipak ima [[vazduh]]a u tragovima, što dovodi do usporavanja letelice zbog [[trenje|trenja]]. Ova situacija se smatra kao teret u pravcu kretanja. * Tela unutar letelice treba da imaju svoje avionske orbite. Kao orbitalne ravni se podrazumevaju, naravno, ravni koja sadrže putanju koju opisuje telo. Orbitalna ravan letelica prolazi kroz centar Zemlje i sadrži orbitalne putanje. Tela koja su „iznad“ treba da imaju svoje avionske orbite paralelne i iznad orbitalne ravni letelica, dok je, nasuprot tome, oni koji su“ ispod „treba da imaju svoje orbite paralelno avionu i ispod orbitalne ravni prostora letelice. == Uticaj mikrogravitacije na čoveka == {{izdvojeni citat|''Termin nulta gravitacija ili bestežinskog stanje se koristi u svakodnevnoj praksi i brojnim naučnim radovima u oblasti vazduhoplovnokosmičke medicine '''a u suštini on je identičan i često se poistovećuje sa pojmom mikrogravitacija'''<ref name="Debijadhi"/>. Zato će se svi navedeni podaci u ovom delu teksta u suštini odnositi na uticaje mikrogravitacije, a ne '''„idelane“ nulte gravitacije ili bestežinskog stanja''', jer oni ne vladaju u sunčevom sistemu u kome je čovek do sada izvodio sve aktivnosti u uslovima smanjenog dejstva gravitacije.''}} [[Letenje|Let]] u [[svemir]] sa ljudskom posadom bio je višegodišnji san [[čovečanstvo|čovečanstva]], sve dok nije postao stvarnost, nakon prvog [[Letenje|leta]] [[Jurij Gagarin|Jurija Gagarina]] [[1961]].<ref>Pervušin A. I. ''«108 minut, izmenivšie mir»''. Seriя: Lюdi v kosmose. Izdatelьstvo: Эksmo, Moskva, tvёrdый pereplёt, tiraž 5000 эkz., 528 s. {{page|year=|isbn=978-5-699-48001-2|pages=}}</ref> Dalju realizaciju ovog sna, nastavio je prvim, malim, koracima na [[Mesec]]u [[Nil Armstrong|Nila Armstronga]] i misija [[Apolo 11|Apola 11]].<ref>Hansen, James R. . ''First Man: The Life of Neil A. Armstrong.'' Simon & Schuster. 2005. {{ISBN|978-0-7432-5631-5}}.</ref> Od tada, prisustvo ljudi i njegove delatnosti u svemiru postaju sve učestalije. Do sada, više od 486 [[kosmonaut|astronauta]] i [[kosmonaut]]a, letelo je preko 100&nbsp;km nadmorske visine ([[Karmanova linija]]), i boravilo u svemiru<ref>{{fr}} ''Liste des voyageurs spatiaux par ordre alphabétique''.[http://fr.wikipedia.org/wiki/Liste_des_voyageurs_spatiaux_par_ordre_alphab%C3%A9tique#E Preuzeto sa Vikipedije na fr.], Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref> Trajanje njihovog boravka se sve više povećavalo. Počev od 1 h, 48 min Jurija Gagarina,<ref>Helmke C. ''Advances in Soviet Extravehicular Activity (EVA) Suit Technology''. Washington, DC: Air Force Foreign Technology Division Bulletin. FTD-2660P-127/38-90; 16 Feb 1990.</ref> preko 4 h, 55 min [[Džon Glen|Džona Glena]], do više od godinu dana. Čovečanstvo u [[21. vek]]u ulazi u novu eru, [[Međunarodna svemirska stanica|Međunarodnih svemirskih stanica]] (MSS), koje će omogućiti da u svemiru, (u kome su do sada isključivo boravili astronauti), borave i građani, koji će u ovim stanicama moći da putuju svemirom kako bi ga spoznali ili živeli u njemu. Međutim, pre nego što boravak u ovom prostoru postane siguran za čoveka, [[astronautika]] i [[kosmička medicina]] moraju da reše mnogo problema, od kojih je jedan nulta gravitacija.<ref>Santy PA. ''Choosing the Right Stuff: The Psychological Selection of Astronauts and Cosmonauts''. Westport, Conn: Praeger Press; 1994.</ref> Trajno bestežinsko stanje, čijem dejstvu može biti izložen organizam astronauta u toku njegovog boravka u svemiru ili u trenažerima u toku priprema za taj boravak, postiže se: * Kružnim kretanjem, orbitiranjem u Zemljinom gravitacionom polju (npr. lebdenje astronauta u njihovim svemirskim brodovima dok kruže oko Zemlje). Dok se satelit ili svemirska stanica kreću oko Zemlje, gravitacija na njih deluje kao centripetalna sila, tj privlači ih i kontinuirano skreće na kružnu putanju. Mase letelica i astronauta opiru se promeni smera kretanja. Posledica tog njihovog opiranja, tj inercije (pri brzini od 7,9&nbsp;km/sek) je trajno bestežinsko stanje. * Stvarnjem bestežinskog stanja kratkog trajanja, koje se može postići slobodnim padanjem ili paraboličnim kretanjem aviona. {{double image|center|ConstellationGPS.gif|195|Parabola leta kod nulte gravitacije.jpg|350|'''Trajno bestežinsko stanje može se postići'''; Kružnim kretanjem, orbitiranjem u Zemljinom gravitacionom polju ''(levo)'' ili stvarnjem bestežinskog stanja kratkog trajanja paraboličnim kretanjem aviona ''(desno)''<ref>[http://www.maniacworld.com/NASA-Reduced-Gravity-Aircraft.htm Film: NASA-Reduced-Gravity-Aircraft] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110716215253/http://www.maniacworld.com/NASA-Reduced-Gravity-Aircraft.htm |date=2011-07-16 }}, Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref>}} Kod kretanja satelita u svemiru, inercija tela manifestuje se kao reaktivna, centrifugalna sila (Galileov - Zakon inercije i Njutnov 3 - Zakon akcije i reakcije). Pri brzini od 7,9&nbsp;km/sek ona je jednaka centripetalnoj ili gravipetalnoj, (tj gravitaciji koja vrši funkciju centripetalne sile), pa je ukida, anulira i omogućava lebdenje. Tela gube težinu i ne padaju, tj ne smanjuju udaljenost od hvatišta centripetalne sile koja ih privlači - hvatišta gravitacione sile, tj tačke središta Zemlje. Trajno bestežinsko stanje ili stvarna [[levitacija]] (kako se često naziva) kome je izloženo telo astrunauta je, dakle, posledica jednakosti centripetalne (gravipetalne) i centrifugalne (gravifugalne ) sile pri orbitiranju oko nebeskih tela. Za vreme tog stanja ili levitacija tela gube svoju težinu, ali ne i masu i inerciju. Ova vrsta levitacije funkcionalna je i vrlo ekonomična i na vrlo velikim udaljenostima od tela u odnosu na koje se zbiva. Ona je neophodna za održavanje veštačkih satelita u njihovim orbitama, ali iz iskustva astronauta dokazano je da može biti tehnički problem i fiziološki štetna za ljudsko zdravlje. Na osnovu medicinskih istraživanja, utvrđeno je da mikrogravitacija izazva spontanu adaptaciju ljudskog biološkog sistema na smanjeni uticaj gravitacije. Tokom dejstva mikrogravitatacije za obanvljanje [[homeostaza|homeostaze]] (nakon studije na 160 astronauta ) ustanovljeno je da je ona postignuta posle 45 dana, a readaptatacija na zemljinu gravitacije i normalizacija stanja posle oko 90 dana. Tako, ponašanje kardiovaskularnog sistema i drugih bioloških sisteme umnogome je zavstan od upotrebe preventivnih mera za vreme i posle leta. Međutim, primena preventivnih mera ne može da ponište uticaj mikrogravitatacije na kardiovaskularni sistem i druge biološke sisteme. Zato će njene posledice umnogome zavisiti od individualnih karakteristika otpornosti organizma astronauta.<ref name="Debijadhi">{{en}} Debijadhi R. ''Effect of weightlessness on human cardiovascular system''. [Article in Serbian] Srp Arh Celok Lek. 1995 Jul-Aug;123(7-8):202-7. [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17974430 Abstract-PubMed], Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref> === Tehnički problemi === Bestežinsko stanje je uglavnom tehnički problem jer zahteva; * Pronalaženje i primenu posebnih načina za uzimanje jela i pića (jer hrana i piće ne ostaju u otvorenim posudama već lebde po kabini broda), * Pronalaženje i primenu posebnih sistema za odstranjivanje otpadaka (naročito izlučevina) * Konstruisanje rukohvata ili drugih pomagala za stabilizaciju, upravljanje, kako bi se čovek mogao nesmetano kretati unutar i izvan svemirskog broda i sa njim uspešno upravljao. {{double image|center|Clayton Anderson zero g.jpg|330|Foale ZeroG.jpg|300|Kapljice pića ne ostaju u otvorenim posudama već slobodno lebde po kabini svemirskog broda|Dugotrajni letovi zahtevaju primenu pomagala za stabilizaciju i jačanje muskulature tela astronauta}} === Fiziološki problemi === {{izdvojeni citat|'''''Gravitacija boli:''' to možemo osetiti kada na leđima nosimo težak ranac ili vozimo bicikl uz brdo.<br />'''Ali, nedostatak gravitacije boli, mogo više:''' kada se astronauti vrate nakon dugotrajnog boravka u nultoj (ili preciznije mikrogravitaciji) svemira, ponekad treba da se nose na nosilima. <br />Tamo gore u svemiru, odsustvo težine nas podseća da gravitacija nije nešto loše. Ponekad borba sa gravitacijom, je naša svakodnevna aktivnost i takmičenje, ali nakon povratka iz svemira u nultoj gravitaciji, saznali smo da je ta borba dobra za naše telo!''<ref name="Gravity">{{en}} ''Gravity Hurts (So Good) Strange things can happen to the human body when people venture into space -- and the familiar pull of gravity vanishes.'' 2001. [http://science.nasa.gov/science-news/science-at-nasa/2001/ast02aug_1/ Science@NASA Headline News] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121124050335/http://science.nasa.gov/science-news/science-at-nasa/2001/ast02aug_1/ |date=2012-11-24 }}, Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref>}} Gravitacija nije samo sila zemljine teže koja deluje na naše telo, već i signal - znak koji govori našem telu kako da se ponaša. Za neku stvar, ona govori mišićima i kostima koliko oni moraju biti jaki da bi je savladali. U nultoj gravitaciji, mišići atrofiraju brzo, jer telo doživljava da ih ne treba. Mišiće telo koriste u borbi protiv gravitacije - poput onih u nogama i kičmi, koji održavaju telo u uspravnom položaju, ali mogu izgubiti oko 20 % svoje mase ako se ne koriste. Zato mišićna masa u uslovima mikrogravitacije može da „nestaje“ brzinom od oko 5% nedeljno.<ref name="Gravity"/> Gubitak koštanog tkiva u kostima, može biti još ekstremniji. Kosti u svemiru atrofiraju po stopi od oko 1% mesečno, a modeli pokazuju da bi ukupni gubitak mogao dostići 40 do 60 % ukupne koštane mase, nakon dugotrajnih izlaganja mikrogravitaciji.<ref name="Gravity"/> Dosadašnja istraživanja pokazala su da po zdravlje astronauta fiziološki problemi izazvani bestežinskim stanjem nisu tako veliki i nesavladivi, i uglavnom su izazvani;<ref>{{en}} Sekiguchi C.''Issues of health care under weightlessness.'' Acta Physiol Scand Suppl. 1994;616:89-97. * [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/8042531 Abstract-PubMed - indexed for MEDLINE], Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref> * Preraspodelom tečnosti u telu zbog nedostatka gravitacije koja stvara hidrostatski [[pritisak]]. * Smanjenjem telesne aktivnosti, zbog nedostatka potrebe da se sila zemljine teže savladava snagom [[mišićno tkivo|mišića]] i njihovom kontrakcijom. Efekti uočeni nakon dužeg boravka u svemiru najčešće se manifestuju promenama, koje ćemo u ovom tekstu prikazati po fiziološkim sistemima; {| class="toccolours" style="float:right; margin-left: 1em; margin-right: 2em; font-size: 85%; background:#c6dbf7; color:black; width:30em; max-width: 40%;" cellspacing="5" | style="text-align:left;" | [[Datoteka:Preraspodele tečnosti u svemiru.jpg|desno|mini|350px|Efekti [[gravitacija|mikrogravitacije]] na distribuciju tečnosti u telu'' (prenaglašeno perom karikaturiste)''.]] |- | style="text-align:left;" |'''''Redosled promena u organizmu astronauta pod uticajem [[gravitacija|mikrogravitacije]] (opis slike);'''''<ref>{{Cite web | url = http://iss.jaxa.jp/med/index_e.html | title = Space medicine, 2.1. Effects on cardiovascular system | accessdate = 21. mart 2010 | author = Japanska agencija za svemirska istraživanja | language = en }}</ref> * ''Preraspodele krvi u telu,'' iz nižih delova tela u predeo glave ispoljava se nakupljanjem tečnosti u gornjoj polovini tela i pojavom zapušenja nosa, glavoboljom, i otokom lica. * ''Gubitak vode iz tela,'' (može biti značajan), izavan je aktiviranjem zaštitnih mehanizma u organizmu koji se odupiru hipervolemiji. * ''Prilagođavanje mikrogravitaciji'', nakon nekoliko dana boravka u svemiru zbog gubitka dela tečnosti i adaptacije kardiovaskularnog sistema na uticaj mikrogravitacije. * ''Ortostatki poremećaji na zemlji'', nastaju nakon povratka na zemlju, zbog pomeranja (vraćanja) tečnosti u donji deo tela, što izaziva razvoj ortostatske hipotenzije i sinkope (pad krvnog pritiska i nesvesticu) |} ==== Kardiovaskularni sistem ==== Ljudsko telo i njegovog [[cirkulatorni sistem čoveka|kardiovaskularni sistem]] od postanka na Zemlji neprekidno su izloženi uticaju gravitacije. Kako oko dve trećine svakodnevnih aktivnosti ljudi obavljaju stojeći ili sedeći, Zemljina gravitacija utiče na preraspodelu velikih količina telesnih tečnosti u tkivima i [[krv]]i u [[krvni sud|krvnim sudovima]] prema donjim delovima tela. Kada ljudi stoje, krvni pritisak u nogama može biti visok, oko 200 [[mmHg]]. U mozgu, je međutim, vrednost pritiska samo 60 do 80 mmHg. U svemiru, gde sila zemljine teže nedostaje (ili je na nivou mikrogravitacije), od glave do peta nestaje gradijent krvnog pritiska ili je on beznačajno nizak. Krvni pritisak se izjednačava i postaje oko 100 mmHg u celom telu. Zato astronauti dobijaju „podbuli“ izgled lica i glave, i vretenasti „pileći izgled nogu“, iz kojih se gubi oko litar tečnosti, pa one postaju sve tanje. Zato je telo ljudi kroz evolutivni razvoj stvorilo različite mehanizmime kako bi se suprotstavilo uticaju gravitacije i obezbedilo dovoljan protok krvi kroz mozak. U mikrogravitacionom okruženju, količina i raspodela telesnih tečnosti se menja, jer telo i njegov kardiovaskularni sistem oslobođeno uticaja gravitacije distribuira tečnosti ka gornjim delovima tela. Povišen krvni pritisak u glavi aktivira alarm, da telo ima previše krvi u glavi i u toku dva do tri dana u bestežinskogm stanju, telo astronauta može da izgube čak 22 % sopstvenog volumena krvi, kao rezultat tog mehanizma.<ref>Bungo MW, Charles JB, Johnson PC. ''Cardiovascular deconditioning during space flight and the use of saline as a countermeasure to orthostatic intolerance''. Aviat Space Environ Med. 1985;56:985–990.</ref><ref>Shykoff BE, Farhi LE, Olszwka AJ, et al. ''Cardiovascular response to submaximal exercise in sustained microgravity''. J Appl Physiol. 1996;81:26–32.</ref> Oslobođeno jačeg uticaja gravitacije, lice osobe poprima drugojačiji izgled. Javlja se [[edem]], posebno oko [[oko|očiju]], zbog poroširenja krvlju prepunjenih vena u lobanji, toku prve faze (dugotrajnijeg) izlaganja mikrogravitaciji u [[svemir]]u.<ref>Buckey JC Jr, Gaffney FA, Lane LD, et al. ''Central venous pressure in space.'' J Appl Physiol. 1996;81:19–25</ref> [[Simptom|Subjektivne tegobe]] izazvane preraspodelom tečnosti su; zapušen [[nos]], [[glavobolja]], i deformacija lica, [[mučnina]], [[povraćanje]], ubrzan [[puls]], labilan [[krvni pritisak]] i smanjenje pulsnog talas. Magnituda ovih promena, prema dosadašnjim istraživanjima, bile su najveće u toku osmodnevnog leta (npr. u misiji Džemini) da bi u dužim misijama, npr. 14 dnevoj misiji, simptomi bili manje izraženi.<ref>Study Notes Readings 593eee Labs Study Guides Antonutto G, Capelli C, Girardis M, Zamparo P, di Prampero PE. ''Effects of microgravity on maximal power of lower limbs during very short efforts in humans''. J Appl Physiol.1999 Jan;86(1):85-92.</ref><ref>Convertino VA.'' Exercise as a countermeasure for physiological adaptation to prolonged spaceflight''. Med Sci Sports Exerc. 1996 Aug;28(8):999-1014</ref> Ove promene pokreću u organizmu astronauta mehanizme koji se suprotstavljaju [[hipervolemija|hipervolemiji]], što dovodi do značajnog gubitka vode iz organizma. Zato uprkos preraspodeli tečnosti nastaje i njen gubitak i ukupno smanjenje telesne mase što na kraju rane faze svemirskog leta, kardiovaskularni sistem astronauta polako prilagođava uticaju mikrogravitacije i obezbeđuje nastavak boravka u svemiru sa manje izraženim tegobama. Međutim ove promena utiče na rad srca.<ref>Levine BD, Lane LD, Watenpaugh DE, Gaffney FA, Buckey JC, Blomqvist CG. ''Maximal exercise performance after adaptation to microgravity''. J Appl Physiol. 1996;81:686–694.</ref> <br /> ''"Ako u cirkulaciji ima manje krvi srce astronauta ne mora da je pumpa sa većim naporom kao u uslovima pune gravitacije na zemlji, što smanjuje funkciju i naprezanje srčanog mišića i rezultuje atrofijom njegovih mišićnih vlakana .."''<ref name="Gravity"/> ===== Ortostatska netolerancija ===== Pored gubitka fizičke kondicije, svemirski let ima negativne efekte na kardiovaskularni sistem i druge regulatorne sistema, što pogoršava individualna varijabilnost tolerancija na stres i ortostatske promene izazvane mikrogravitacijom .<ref>{{en}} Harrison MH, Kravik SE, Geelen G, Keil L, and Greenleaf JE. ''Blood pressure and plasma renin activity as predictors of orthostatic intolerance.'' Aviat Space Environ Med 56: 1059-1064, 1985.[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC1501099/ Medline], Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref><ref>{{en}} Ludwig DA and Convertino VA. ''Predicting orthostatic intolerance: physics or physiology?'' Aviat Space Environ Med 65: 404-411, 1994.[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/8024522 Medline], Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref><ref>{{en}} Pavy-Le Traon A, Louisy F, Vasseur-Clausen P, Guell A, and Gharib C. ''Contributory factors to orthostatic intolerance after simulated weightlessness.'' Clin Physiol 19: 360-368, 1999.[http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1046/j.1365-2281.1999.00189.x/abstract CrossRef], Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref> Naime po povratku iz svemira na Zemlju, tečnost se pod uticajem [[Gravitacija|Zemljine teže]] ponovo i brzo vraća u donje delove tela, što stvara tendenciju za razvoj, tzv ''ortostatske netolerancije'' ''(mikrogravitacijom indukovano stanje povećane simpatičke aktivnosti)''<ref>{{en}} Timothy C. Hain, ''Orthostatic hypotension'', [http://www.dizziness-and-balance.com/disorders/medical/orthostatic.html], Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref> koja se karakteriše; [[ortostatska hipotenzija|ortostatskom hipotenzijom]] (sniženjem [[krvni pritisak|krvnog pritiska]]), ubrzanijim radom srca ([[tahikardija]]), malaksalošću, kratkotrajnim poremećajem [[čulo vida|vida]] (sumaglica) i [[Sinkopa (medicina)|sinkopom]] (kratkotrajanim gubitkom svesti).<ref name="Buckey">{{en}} Buckey JC J r, Lane LD, Le vine BD, et al. ''Orthostatic intolerance after spaceflight''. J Appl Physiol. 1996; 81:7–18.[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2290012/ Abstract/Free Full Text], Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref> [[Etiologija]] ortostatske netolerancije je nepoznata, ali dosadašnja istraživanja sve više ukazuju na njenu multifaktorijalnu patofiziologiju, u kojoj dominira postojanje individualne preosetljivosti na sniženu gravitaciju. Na širok raspon učestalosti ortostatske netolerancije (koja se javlja kod 20-83% [[kosmonaut|astronauta]] i [[kosmonaut]]a<ref>{{en}} When Space Makes You Dizzy. ''Astronauts returning to Earth sometimes feel light-headed. It's been a problem since the earliest days of human space exploration, but now doctors may have a solution''.[http://science.nasa.gov/science-news/science-at-nasa/2002/25mar_dizzy/ science.nasa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151127053905/http://science.nasa.gov/science-news/science-at-nasa/2002/25mar_dizzy/ |date=2015-11-27 }}, Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref>) pored individualne preosetljivosti utiče i dužina trajanja izloženosti mikrogravitaciji. Zato je ortostatska netolerancija, izraženija nakon dužeg izlaganja uticaju mikrogravitacije, i povezana je sa smanjenim odgovorom mišićno simpatičke nervne aktivnosti kao odgovor na ortostatski stres i oštećenje barorefleksnih funkcija.<ref>{{en}} Meck JV, Reyes CJ, Perez SA, Goldberger AL, and Ziegler MG. ''Marked exacerbation of orthostatic intolerance after long- vs. short-duration spaceflight in veteran astronauts.'' Psychosom Med 63: 865-873, 2001.[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11719623 Abstract/Free Full Text], Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref> Nekoliko sistema uključeno je u patofiziološke promene kod postsvemirske ortostatske netolerancije, u koje spadaju; * ''Promene u [[Autonomni nervni sistem|autonomnom nervnom sistemu]]'', izazvane izmenjenom barorefleksneom aktivnošću<ref>{{en}} Cooke WH, Ames JI, Crossman AA, Cox JF, Kuusela TA, Tahvanainen KU, Moon LB, Drescher J, Baisch FJ, Mano T, Levine BD, Blomqvist CG, and Eckberg DL. ''Nine months in space: effects on human autonomic cardiovascular regulation.'' J Appl Physiol 89: 1039-1045, 2000.[http://lsda.jsc.nasa.gov/scripts/experiment/exper.cfm?exp_index=775 Abstract/Free Full Text] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111027143616/http://lsda.jsc.nasa.gov/scripts/experiment/exper.cfm?exp_index=775 |date=2011-10-27 }}, Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref><ref>{{en}} Fritsch JM, Charles JB, Bennett BS, Jones MM, and Eckberg DL. ''Short-duration spaceflight impairs human carotid baroreceptor-cardiac reflex responses.'' J Appl Physiol 73: 664-671, 1992.[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/1399995 Abstract/Free Full Text], Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref><ref>{{en}} Fritsch-Yelle JM, Charles JB, Jones MM, Beightol LA, and Eckberg DL. ''Spaceflight alters autonomic regulation of arterial pressure in humans.'' J Appl Physiol 77: 1776-1783, 1994.[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20156846 Abstract/Free Full Text], Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref> i drugojačijim adrenergijskim odgovorom<ref>{{en}}Fritsch-Yelle JM, Whitson PA, Bondar RL, and Brown TE. ''Subnormal norepinephrine release relates to presyncope in astronauts after spaceflight.'' J Appl Physiol 81: 2134-2141, 1996.[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/8941538 Abstract/Free Full Text], Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref><ref>{{en}} Goldstein DS, Vernikos J, Holmes C, and Convertino VA.'' Catecholaminergic effects of prolonged head-down bed rest''. J Appl Physiol 78: 1023-1029, 1995.[http://jap.physiology.org/content/103/6/2018.full Abstract/Free Full Text]{{Dead link|date=May 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref> * ''Venska neusaglašenost.'' Vene u ljudskom nogama sadrže sitne mišiće koji reaguju kada se vene napune krvlju. Njihova funkcija je da šalju krv, naviše („uzbrdo“) ka srcu i tako održavju krvni pritisak. Ali, u kako u svemiru ne postoji „uzbrdo“, mali mišići u venama gube svoju funkciju i manje su angažovani - - prilagođavaju se bestežinskom stanju. Tokom povratka iz svemira mišići su ponovo potrebni, ali su oni privremeno „zaboravili“ svoju funkciju. Posle dužih svemirskih letova „zaboravnost“ je veća a posledice teže, jer vene ne uspevaju da vrate krv nazad ka srcu i mozgu.<ref>{{en}} Thornton WE, Moore TP, and Pool SL. Fluid shifts in weightlessness. Aviat Space Environ Med 58: 86-90, 1987.</ref> * ''Promene funkcija srčane pumpe''. Smanjena kontraktilna sposobnost srčane pumpe izazvana atrofijom srčanog mišića i udružena se narušenom funkcijom vena zbog sekundarno oštećene skeletno mišićne pumpe najverovatnije takođe ima važnu dodatnu ulogu u ortostatskoj netoleranciji astronauta po povratku na zemlju.<ref name="Buckey"/><ref>{{en}} Martin DS, South DA, Wood ML, Bungo MW, and Meck JV. ''Comparison of echocardiographic changes after short- and long-duration spaceflight''. Aviat Space Environ Med 73: 532-536, 2002.[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12056667 Medline], Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref><ref>{{en}} Perhonen MA, Franco F, Lane LD, Buckey JC, Blomqvist CG, Zerwekh JE, Peshock RM, Weatherall PT, and Levine BD. ''Cardiac atrophy after bed rest and spaceflight''. J Appl Physiol 91: 645-653, 2001.[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11457776 Abstract/Free Full Text], Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref><ref>{{en}} Perhonen MA, Zuckerman JH, and Levine BD. ''Deterioration of left ventricular chamber performance after bed rest: "cardiovascular deconditioning" or hypovolemia?'' Circulation 103: 1851-1857, 2001.[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11294802 Abstract/Free Full Text], Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref> * ''Promene u sistemu zapreminske regulacije tečnosti''.<ref>{{en}} Leach CS, Alfrey CP, Suki WN, Leonard JI, Rambaut PC, Inners LD, Smith SM, Lane HW, and Krauhs JM. ''Regulation of body fluid compartments during short-term spaceflight.'' J Appl Physiol 81: 105-116, 1996.[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/8828652 Abstract/Free Full Text], Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref> * ''Promene vaskularnih funkcija i njihove reaktivnost preko [[azot oksid]] sintaza, zavisnih mehanizama'' .<ref>{{en}} Vaziri ND, Ding Y, Sangha DS, and Purdy RE. ''Upregulation of NOS by simulated microgravity, potential cause of orthostatic intolerance.'' J Appl Physiol 89: 338-344, 2000.[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/10904069 Abstract/Free Full Text], Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref> ==== Mišićni sistem ==== Istraživanja tokom poslednjih 30 godina ostvarila su značajan napredak u razumevanju negativnih uticaja mikrogravitacije na skeletne mišiće. Jedna od najugroženijih sistema u uslovima boravka u [[svemir]]u je neuromišićni sistem .<ref>{{en}} Convertino VA. (1990) ''Physiological adaptations to weightlessness: effects on exercise and work performance''. in Exercise and Sports Sciences Reviews, eds Pandolf KB, Holloszy JO. (Williams & Wilkins, Baltimore, MD). pp. 119–166</ref><ref>{{en}} Edgerton VR, Roy RR.Neuromuscular adaptations to actual and simulated spaceflight.''Handbook of Physiology. Environmental Physiology.''1996Am. Physiol. SocBethesda, MD, sect. 4, vol. II, chapt 32. pp. 721-763.</ref><ref>{{en}} Greenleaf JE, Bulbulian R, Bernauer EM, Haskell WL, Moore T. (1989) ''Exercise-training protocols for astronauts in microgravity.'' J Appl Physiol 67:2191–2204. [http://jeb.biologists.org/content/204/18/3201.full Abstract/FREE Full Text], Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref> Dokazano je da boravak u bestežinskom stanju izazva [[atrofija|atrofiju]], gubitak snage, smanjenje funkcionalnog kapaciteta i povećan [[umor|zamor]] u [[Mišićno tkivo|skeletnim mišićima]] udova. Studije sprovedene na [[pacov]]ima i [[čovek|ljudima]] pokazale su brz gubitak [[ćelij]]ske mase [[mišićno tkivo|mišića]] u mikrogravitaciji. Kod pacova, redukcija mišićne mase kretala se do 37% i primećena je već u prvoj nedelji izlaganja mikrogravitaciji.<ref name="Robert"/> Mišići soleus pokazali su nešto veću učestalost atrofije od brzih mišića gastroknemijusa.<ref>{{en}} Caiozzo VJ, Baker MJ, Herrick RE, Tao M, Baldwin KM. (1994) ''Effect of spaceflight on skeletal muscle: mechanical properties and myosin isoform content of a slow muscle''. J Appl Physiol 76:1764–1773. [Abstract/FREE Full Text], Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref><ref>Rapcsak M, Oganov VS, Szoor A, Skuratova SA, Szilagyi T, Takacs O. (1983) ''Effect of weightlessness on the function of rat skeletal muscles on the biosatellite “Cosmos-1129.”'' Acta Physiol Hung 62:225–228. [Medline], Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref><ref>{{en}} Riley DA, Ellis S, Slocum GR, Satyanarayana T, Bain JLW, Sedlak FR. (1987) ''Hypogravity-induced atrophy of rat soleus and extensor digitorum longus muscles''. Muscle Nerve 10:560–568. [CrossRefMedline], Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref><ref>{{en}} Widrick JJ, Knuth ST, Norenberg KM, Romatowski JG, Bain JLW, Riley DA, Karhanek M, Trappe SW, Trappe TA, Costill DL, Fitts RH. (1999) ''Effect of a 17 day spaceflight on contractile properties of human soleus muscle fibres.'' J Physiol (Lond) 516:915–930. [Abstract/FREE Full Text], Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref> Boravak u svemiru izazva promene u skeletnim mišićima u prvih nekoliko nedelja, preferirajući prvo atrofiju mišića ekstenzore a potom i fleksora. Zato su najizraženije promene uočene u antigravitacionim mišićima, kao što su soleusi i gastroknemijusi. Na primer, maksimalna voljna kontrakcije ljudskih plantarnih fleksora je smanjena za 20-48% nakon 6 meseci boravka u svemiru, dok je za 21% uočen pad snage u vlaknima tipa I, mišića soleusa, posle 17 dana leta [[Spejs šatl]]om.<ref name="Robert">{{en}}Robert H. Fitts, Danny R. Riley and Jeffrey J. Widrick ''Functional and structural adaptations of skeletal muscle to microgravity''. September 15, 2001 J Exp Biol 204. [http://jeb.biologists.org/content/204/18/3201.full Abstract/FREE Full Text], Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref> [[Datoteka:Normal and an atrophic sarcomere..jpg|centar|mini|380px|Šematizovan prikaz sarkomere u normalnim mišićima pre izlaganja mikrogravitaciji i sarkomere u atrofičnim mišićima nakon 17-dnevnog leta čoveka svemirom.<ref name="Robert"/>]] Atrofija mišića prvenstveno je rezultat smanjene [[Sinteza proteina|sinteze proteina]] koja je verovatno izazvan odsustvom antigravitacionog opterećenja. Kontraktilni proteini se srazmerno gube sa drugim [[Ćelija (biologija)|ćelijskih]] proteinima a tanka aktinska vlakna neproporcionalno više gube miozin od debljih vlakana. Pad kontraktilnih proteina objašnjava se smanjenjem dejstva gravitacionih sila po površine poprečnog preseka mišića, dok se gubitak proteina u tankim vlaknima može objasniti posleletnim povećanjem maksimalne brzine u skraćenim vlaknima. Mikrogravitacijom indukovani pad maksimalna snaga mišića se delimično nadoknađuje povećanjem brzine kontrakcije u vlaknima. Mišićna brzina koja je dodatno povećana mikrogravitacijom izaziva brzu reakciju miozin izozima u sporim vlaknima i povećan odgovor brzih vlakana tipa II. Ne samo da boravak u svemiru povećava osetljivost skeletnih mišića i izaziva njihova oštećenja, već se i nakon povratka na Zemlju mogu nastaviti ili javiti slična oštećenja.<ref>{{en}} Robert H. Fitts, Danny R. Riley, and Jeffrey J. ''Widrick Physiology of a Microgravity Environment Invited Review: Microgravity and skeletal muscle.'' Journal of Applied Physiology August 2000 vol. 89 no. 2 823-839 [http://jap.physiology.org/content/89/2/823.full Abstract] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120706031216/http://jap.physiology.org/content/89/2/823.full |date=2012-07-06 }}, Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref> [[Dokaz]]i izvedeni kod pacova ukazuje da svemirski letovi povećavaju zamor u mišićima, zbog smanjene sposobnost sporog soleusa da [[Oksido-redukcija|oksidira]] [[masti]] i povećanog utroška [[glikogen]]a u skeletnim mišićima.<ref name="Robert"/> Buduće studije na astronautima, biće potrebne kako bi se precizno utvrdili ćelijski i molekularni mehanizmi mikrogravitacijom indukovane atrofije mišića i uzroci gubitka njihove funkcionalne sposobnosti. Na osnovu tih iskustava razvili bi se efikasni preventivni programi vežbanja kao i druge mere zaštite.<ref>{{en}} Baldwin KM, Herrick RE, Ilyina-Kakueva E, Oganov VS. (1990) ''Effect of zero gravity on myofibril content and isomyosin distribution in rodent skeletal muscle''. FASEB J 4:79–83.[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/2136840 Abstract], Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref> ==== Koštani sistem ==== Koštani sistem je od posebnog značaja za kretanje održavanja položaja tela u uslovima gravitacije na Zemlji. Dobro je poznato da biomehanička snaga ima važnu ulogu u razvoju skeletnog sistema .<ref>{{en}} Collet P, Uebelhart D, Vico L, Moro L, Hartmann D, Roth M, and Alexandre C. ''Effects of 1- and 6-month spaceflight on bone mass and biochemistry in two humans.'' Bone 20: 547–551, 1997.[CrossRef][Web of Science][Medline], Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref><ref name=autogenerated1>{{en}} Donahue TL, Haut TR, Yellowley CE, Donahue HJ, and Jacobs CR. ''Mechanosensitivity of bone cells to oscillating fluid flow induced shear stress may be modulated by chemotransport.'' J Biomech 36: 1363–1371, 2003.[CrossRef][Web of Science][Medline], Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref><ref>{{en}} Marie PJ, Jones D, Vico L, Zallone A, Hinsenkamp M, and Cancedda R. ''Osteobiology, strain, and microgravity: part I. Studies at the cellular level''. Calcif Tissue Int 67: 2–9, 2000.[CrossRef][Web of Science][Medline], Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref><ref>{{en}} Ontiveros C, Irwin R, Wiseman RW, and McCabe LR. ''Hypoxia suppresses runx2 independent of modeled microgravity.'' J Cell Physiol 200: 169–176, 2004.[CrossRef][Web of Science][Medline], Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref><ref>{{en}} Robling AG, Burr DB, and Turner CH. ''Recovery periods restore mechanosensitivity to dynamically loaded bone''. J Exp Biol 204, 2001.[Abstract/Free Full Text], Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref><ref>{{en}} Sessions ND, Halloran BP, Bikle DD, Wronski TJ, Cone CM, and Morey-Holton E. ''Bone response to normal weight bearing after a period of skeletal unloading.'' Am J Physiol Endocrinol Metab 257: E606–E610, 1989.[Abstract/Free Full Text], Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref> Nedavno, je iznet podatak da će ove snaga biti podjednako važna kao i genetika u morfogenezi, adaptaciji i oblikovanju tkiva. Zato su sprovedene mnoge studije da identifikuje promene i moguće mehanizame promena na skeletu, u uslovima mikrogravitacije, na ćelijskom nivou<ref name="Heather">{{en}} Heather L. Nichols , Ning Zhang, Xuejun Wen , ''Proteomics and genomics of microgravity''. Physiol. Genomics September 2006 vol. 26 no. 3 163-171 [http://physiolgenomics.physiology.org/content/26/3/163.full Abstract/FREE Full Text-Physiol.Genomics]{{Dead link|date=May 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref> Odraslo ljudsko telo u svom koštanom tkivu ima 1.000 do 1.200 grama kalcijuma i 400 do 500 grama fosfora. Više od 99% kalcijuma u je u obliku hidroksiapatit u kostima, i oko 85% fosfora Prema tome, funkcija koštanog tkiva u velikoj meri zavisi od metabolizma kalcijuma i fosfora. U normalnim kostima postoji ravnoteža između koštane strukture i resorpcije. Sistem hormona i lokalni faktori regulišu prepravke u kostima, koje uključuju ćelije, njihovu proliferaciju i progresivnu diferencijaciju koja dovodi do resorpcije u kostima i osteoblastima i taloženja i mineralizacije matriksa oko osteoblasta.<ref>{{en}} Suda T, Takahashi N, and Martin TJ. ''Modulation of osteoclast differentiation''. Endocr Rev 13: 66–80, 1992.[Abstract/Free Full Text], Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref> U uslovim mikrogravitacije u kostima je poremećen sklad između formiranja i resorpcije kosti na račun gubitka koštane mase .<ref>{{en}} Carmeliet G and Bouillon R. ''The effect of microgravity on morphology and gene expression of osteoblasts in vitro.'' FASEB J 13 Suppl: S129–S134, 1999.[Web of Science][Medline], Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref> Tvrdi se da smanjenje funkcije osteoblasta igra važnu ulogu u svemirskim letom indukovanom gubitak koštane mase. Jedan od mehanizama u diferencijaciji osteoblasta je regulisan transkripcijom faktora 2, aktivatora proteina-1 (Beta-AP-1), i raznim drugim transkripcionim faktorima. Neusklađenost nekog od ovih faktora dovodi do poremećaja između alkalne fosfatate i osteokalcina što može rezultovati gubitkom koštane mase. Pored ovih i veći broj drugih faktora može postojati u kontroli funkcija osteoblasta, diferencijaciji i maturaciji<ref name="Heather"/>. Nakon histološkog proučavanja osteoblasta posle svemirskog leta, utvrđeno je prisustvo povećanje manje diferenciraneih (nezrelih) i smanjenje više diferenciranih (zrelaih) osteoblasta , što sugeriše da mikrogravitacija blokira neke puteve diferencijacije u osteoblastima .<ref>{{en}} Garetto LP, Gonsalves MR, Morey ER, Durnova G, and Roberts WE. ''Preosteoblast production 55 hours after a 12.5-day spaceflight on Cosmos 1887.'' FASEB J 4: 24–28, 1990.[Abstract], Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref> Istraživači su takođe ukazali da osteoblasti i osteociti odgovaraju na mehaničke nadražaje u „in vitro“ uslovima<ref name=autogenerated1 /><ref>{{en}} Duncan RL and Turner CH. ''Mechanotransduction and the functional response of bone to mechanical strain.'' Calcif Tissue Int 57: 344–358, 1995.[CrossRef][Web of Science][Medline], Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref><ref>{{en}} Reich KM, Gay CV, and Frangos JA. ''Fluid shear stress as a mediator of osteoblast cyclic adenosine monophosphate production.'' J Cell Physiol 143: 100–104, 1990.[CrossRef][Web of Science][Medline], Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref>, kao što su i prethodna istraživanja pokazala da su [[gen]]ske ekspresije [[faktor rasta|faktora rasta]] i [[protein]]a<ref>{{en}} Kumei Y, Shimokawa H, Katano H, Akiyama H, Hirano M, Mukai C, Nagaoka S, Whitson PA, and Sams CF.'' Spaceflight modulates insulin-like growth factor binding proteins and glucocorticoid receptor in osteoblasts.'' J Appl Physiol 85: 139–147, 1998.[Abstract/Free Full Text], Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref><ref>{{en}} Ontiveros C and McCabe LR. ''Simulated microgravity suppresses osteoblast phenotype, Runx2 levels and AP-1 transactivation''. J Cell Biochem 88: 427–437, 2003.[CrossRef][Web of Science][Medline], Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref> izmenjene u mikrogravitacionim uslovima. Takođe u uslovima snižene gravitacije, zbog promena u kostima kalcijum i fosfor se preterano izlučuju mokraćom i izmetom. Posle oko 10 dana boravka u bestežinskom stanju dolazi do gubitka oko 3,2% koštane mase. Gubitak kalcijuma iz kostiju na samo da može da utiče na pojavu mokraćnih kalkulusa (što je opisano u posebnom poglavlju) već može izazvati i jake bolove, a zbog smanjene gustine kostiju i gubitka njihove čvrstine i pojave spontanih preloma. ==== Hematološki i imunološki sistem ==== Jedna od značajnih promena u hematološkom i [[imunski sistem|imunskom sistemu]] u [[mikrogravitacija|mikrogravitaciji]] je transformacija [[crvena krvna zrnca|crvenih krvnih zrnaca]], kao glavnih komponenta [[krv]]i. Devedeset posto naših normalnih [[crvena krvna zrnca|eritrocita]] su ćelije bikonkavano-diskoidnog oblik (slične krofni bez rupe). U bestežinskogm stanju, neki eritrociti menjaju svoj oblik i transformiše u duguljast ili loptast oblik. Pojava [[anemija|anemije]] (smanjenja broja crvenih krvnih zrnaca) je karakteristična promena koja se može javiti u krvi [[kosmonaut|astronauta]] nakon četiri dana od početka svemirskog leta. Broj crvenih krvnih zrnaca posle tri meseca od svemirskog leta opada za oko 15% i praćena je subjektivnim tegobama, koje se postepeno gube nakon povratka na [[Zemljaci (film)|Zemlju]]. Aktivnost [[limfocit]]a, koji se suprotstavljaju invaziji mikroorganizama i štite organizam od infekcije, blago je snižena u mikrogravitaciji, Međutim zbog relativno „sterilinih“ uslova u [[svemirske letelice|svemirskom brodu]], umanjena funkcija [[bela krvna zrnca|leukocita]] retko izaziva praktične probleme. ==== Mokraćni sistem ==== [[Datoteka:Mikrogravitacija (distribucija tečnosti).GIF|mini|desno|250px|Unos tečnosti i izlučivanje mokraće je značajno manje tokom prvog dana izlaganja mikrogravitaciji i ostaje relativno nisko tokom svemirskog leta i prvog dana po povratku na Zemlju (D+0), i pored višeg unosa tečnosti), a količina mokraće je i dalje smanjen u poređenju sa predpoletne vrednosti, (iako nešto veća nego tokom leta).]] Nacionalna agencija za aero-nautiku i Svemirska uprava [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] i ruski svemirski program objavili su više dokaza da ljudi izloženi mikrogravitacionom okruženju u svemiru imaju veći rizik za razvoj [[kamen u bubregu|kamena u bubregu]]. Povećanu resorpciju kostiju (već opisanu u tekstu) izazvanu mikrogravitacijom často prati [[hiperkalciurija]] i [[hiperfosfaturija]]'' (povećano izlučivanje mokraćom kalcijuma i fosfora)'', što značajno uvećava [[koncentracija|koncentraciju]] [[kalcijum|kalcijumovih soli]], odnosno [[kalcijum oksalat]]a i [[kalcijum fosfat]]a u [[mokraća|mokraći]]. To uz druge faktore koji vladaju u životnoj sredini svemirske letelice i izmenjen način ishrane, prilagođen bestežinskom stanju, ''(manji unos tečnosti, [[energija|energije]], [[protein]]a, [[kalijum]]a, [[fosfor]]a i [[magnezijum]]a)'' može negativno uticati na sastav mokraće i još više uvećati rizik od formiranja kamena u mokraćnom sistemu astronauta tokom svemirskih letova.<ref>{{en}} Zerwekh JE. ''Nutrition and renal stone disease in space.''. Nutrition. 2002 Oct;18(10):857-63. {{PMID|12361779}} [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12361779 Abstract-PubMed - indexed for MEDLINE], Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref> Takođe smanjena količine [[mokraća|mokraće]] izazvana preraspodelom [[tečnost]]i i povećanom diurezom (izmokravanjem) smanjuje volumen tečnosti u organizmu astronauta, što menja [[pH vrednost|pH]] vrednost (uvećavajući kiselost) mokraće i time doprinosi većem riziku za stvaranja mokraćnih kamena (kalkulusa).<ref>{{en}} Whitson PA, Pietrzyk RA, Sams CF. ''Space flight and the risk of renal stones''. J Gravit Physiol. 1999 Jul;6(1):P87-8. {{PMID|11543039}} [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11543039 Abstract-PubMed - indexed for MEDLINE], Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref> Ovo su potvrdili rezultati istraživanja sprovedeni u dugotrajnim Šatl-Mir misijama, u kojima je uočen trend manjeg unosa tečnosti, koji je uticao na smanjenu količinu urina u mokraćnom sistemu. To stanje je pogodaovalo stvaranju kamena sastavljenih od kristala kalcijumovih soli. Pored uvećanog rizika za formiranje [[kalcijum]]ovih kamenaca, promena metaboličkog profila zbog promena u ishrani tokom leta, pogoduje i formiranju kamenaca sastavljenih od kristala [[mokraćna kiselina|mokraćne kiseline]].<ref>{{en}} Whitson PA, Pietrzyk RA, Pak CY. ''Renal stone risk assessment during Space Shuttle flights.''. J Urol. 1997 Dec;158(6):2305-10.. {{PMID|9366381}} [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/9366381 Abstract-PubMed - indexed for MEDLINE], Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref> Povećan rizik se javljao kod pojedinih astronauta brzo nakon izlaganja mikrogravitaciji, i nastavljao se tokom svemirskih letova i posle sletanja. Zato je povećanje dnevne količine izmokrenog urinarna jedina efikasna protivmera da se smanji rizik od formiranja bubrežnih kamena odmah nakon svemirskog leta. Međutim, količina izmokrenog urina u toku leta ne može u svim slučajevima biti u potpunosti efikasna mera u smanjenju potencijalnih rizik od formiranja kamena u bubregu, zbog brojnih promena u hemijskom sastavu urina astronauta izloženih mikrogravitaciji.<ref>{{en}} Whitson PA, Pietrzyk RA, Sams CF. ''Urine volume and its effects on renal stone risk in astronauts.''. Aviat Space Environ Med. 2001 Apr;72(4):368-72. {{PMID|11318017}} [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11318017 Abstract-PubMed - indexed for MEDLINE], Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref> ==== Genetske promene ==== Celokupni [[Evolucija čoveka|evolutivni razvoj čovekovog života]] na Zemlji odvijao se pod dejstvom zemljine gravitacije koja je morala imati uticaj na sve strukture i funkcije organizama. Tokom svemirski letova organizam je izložen potpuno novim uslovima koji vladaju u bestežinskog stanju, i u zavisnosti od promena u težini koje oni proizvode, javljaju se i različite promene. Trenutni podaci prikupljeni u toku brojnih istraživanja sugerišu da organizmi astronauta najčešće reaguju promenama fizioloških funkcija (već opisanim u tekstu), koje su u sadašnjem trenutku razvoja astronautike reverzibilne zbog kratkog izlaganja bestežinskom stanju. Samo sve duži svemirski letovi, koji se planiraju u [[21. vek]]u, pokazaće da li će ove promene biti kompenzovane (reverzibilne), ili će dovesti do promene u važnijim sistemima organizama uključujući i [[Nasleđivanje|nasledne osobine]]. U tom smislu postoje dokazi da bestežinsko stanje ima direktan uticaj na [[Genetički kod|genetička]] svojstva ljudskog organizma. Tako, su u obimu od 3%, u mikrosporama uočene tradescantne abnormalne mitoze ćelija (koje kontrolnim pregledima nisu uočene na zemlji). Brojne promene u različitim vitalnim sistemima u organizmima koji se duže vreme u uslovima na zemalji izloženi bestežinskim uslovima, ukazuju na moguću pojavu ozbiljnih poremećaja u njihovim aktivnostima i [[Nasleđe|nasleđu]]. Zbog višeg evolutivnog položaja, u organizmu čoveka, treba očekivati i izraženije efekte.<ref>{{en}} Dubinin NP, Vaulina, ''Gravity, weightlessness and the genetic structures of organisms.'' Life Sci Space Res. 1974;12:93-101.[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12691109 Abstract-PubMed - indexed for MEDLINE], Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref><ref>{{en}} Dubinin NP, Vaulina, ''The evolutionary role of gravity..'' Life Sci Space Res. 1976;14:47-55..[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12678101 Abstract-PubMed - indexed for MEDLINE], Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref><ref>{{en}} Brown AH., ''From gravity and the organism to gravity and the cell.'' ASGSB Bull. 1991 Jul;4(2):7-18. [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11537184 Abstract-PubMed - indexed for MEDLINE], Pristupljeno 17. 4. 2013.</ref> == Mere prevencije == U kojoj se meri, uticaj ubrzanja od 0% - 100% u odnosu na gravitaciju Zemlje i fiziološki problemi u toku dugotrajnih boravaka u svemiru trenutno mogu ublažiti je i dalje je nepoznato. Predviđanja i rezultati istraživanja primena različitih protivmera u borbi protiv ključnih, svemirskim letom i mikrogravitacijom, izazvanih fizioloških problema, prikazana su u ovoj tabeli. <center> '''Prediktori i efikasnost predloženih protivmera''' {| class="wikitable" |- ! Fiziološki sistemi !! Vežbe/telesna aktivnost !! Medikamenti !! Veštačka gravitacija |- | Kardiovaskularni || Umeren || Umeren || Visok |- | Mišićnokoštani || Umeren || Umeren || Visok |- | Imunološki || Nizak || Visok || Umeren |- | Neurovestibularni || Nijedan || Umeren || Nizak |- | Radijacija || Nijedan || Nizak || Nijedan |} </center> == Nulta gravitacija viđena okom umetnika i perom književnika == ;Nulta gravitacija viđena perom književnika Zbog nepoznavanja prirodnih nauka u književnim delima našli su se brojni pogrešni opisi nulte gravitacije. Pošto spisak ni izbliza nije konačan, prikazani su samo neki gafovi. Pri tome treba Imati u vidu da je naučna greška u književnom delu zanemarljiv nedostatak i da ni na koji način ne narušava vrednost književnog dela. Ponekad se, i najboljim piscima naučne fantastike desi da kiksnu i nenamerno pogreše u opisivanju nulte gravitacije. Klasični primer je delo Od Zemlje do Meseca Žila Verna. Sile inercije koje nastaju kada se brod iz topa ispali u pravcu Meseca usmrtile bi astronaute. Vern pretpo- stavlja da bi se u toku putovanja Zemljina sila gravitacije postepeno smanjivala dok bi se sila Mesečeve gravitacije postepeno pojačavala do trenutka kad brod dostigne tačku ravnoteže gde obe sile deluju podjednako. Tek tada astronauti nesmetano lebde unutar broda. Vern je trebalo da zna da bi njegov brod bio u slobodnom padu celim putem do Meseca i da bi astronauti u svakom trenutku bili u bestežinskom stanju. Još jedan gaf se dešava kad putnici izbace mrtvog psa i truplo lebdi pored broda umesto da se velikom brzinom horizontalno udaljava. H. Dž. Vels je sa prekorom gledao na ove Vernove gafove, ali u njegovom romanu Prvi ljudi na Mesecu on pravi podjednako apsurdnu grešku. Ne možemo mu zameriti što koristi kavorit, materiju koja štiti brod od sile gravitacije, jer Ajnštajn do tada još nije objasnio da je nemoguće napraviti bilo kakav gravitacioni štit. Kod Velsa se svi nepričvršćeni predmeti koncentrišu u središtu sferičnog broda jer se njihove mase privlače. Naravno, zbog zanemarljivosti njihove gravitacije, to je nemoguće. ;'''Nulta gravitacija viđena okom umetnika''' [[Datoteka:Mars Transit.jpeg|320px|mini|levo|Na putu do Marsa]] [[Datoteka:Alexey Akindinov. Gagarin's breakfast. 2011-2012.jpg|300px|mini|deno|Aleksej Akindinov, Gagarin u bestežinskom stanju]] {{clear}} == Izvori == {{reflist|30em}} == Literatura == * {{Cite book|ref=harv|last=Greiner|first=Walter|title=Klassische Mechanik|url=http://books.google.com/books?id=rxBQV9-GSo4C&pg=PA142|year=2008|publisher=Deutsch|isbn=978-3-8171-1815-1|pages=142-}}{{Dead link|date=February 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * {{Cite book |ref=harv |editors=Barry N. Taylor and Ambler Thompson |title=The International System of Units (SI) |publisher=[[NIST]] |year=2008 |series=NIST Special Publication 330 |edition=2008 |url=http://physics.nist.gov/Pubs/SP330/sp330.pdf |pages=52- |access-date=2015-11-27 |archive-date=2016-06-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160603215953/http://physics.nist.gov/Pubs/SP330/sp330.pdf |deadurl=yes }} * {{Cite book |ref= harv|title=Standardization of Technical Terminology: Principles and Practice – ''second volume'' |editor=Richard Alan Strehlow |year=1988|publisher=ASTM International |isbn=978-0-8031-1183-7 |chapter=The weight of mass and the mess of weight |last=Gat|first=Uri |url=http://books.google.com/books?hl=en&lr=&id=CoB5w9Km0mUC&oi=fnd&pg=PA45|pages=45-48}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Weightlessness (zero gravity)}} * {{en}} [http://www.nasa.gov/mission_pages/station/research/nlab/experimentchallenge.html Kids In Micro-g] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151019235623/http://www.nasa.gov/mission_pages/station/research/nlab/experimentchallenge.html |date=2015-10-19 }} * {{en}} [http://www.pucrs.br/feng/microg/en/ MICROGRAVITY CENTRE] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110726053237/http://www.pucrs.br/feng/microg/en/ |date=2011-07-26 }} * {{en}} [http://www.migflug.com/en/jet-fighter-flights/flying-with-a-jet/zero-gravity-in-russia.html Microgravity Flight with Zero-G aircraft] * {{en}} [http://physiolgenomics.physiology.org/content/26/3/163.full#R11 Physiol. Genomics, „Proteomics and genomics of microgravity“.]{{Dead link|date=May 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * {{en}} [http://www.maniacworld.com/NASA-Reduced-Gravity-Aircraft.htm Maniacworld.com "NASA Reduced Gravity Aircraft" , U''ticaj smanjene gravitacije na telo za vreme leta u specijalnom avionu (NASA-video snimci).''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110716215253/http://www.maniacworld.com/NASA-Reduced-Gravity-Aircraft.htm |date=2011-07-16 }} * {{en}} [http://science.howstuffworks.com/weightlessness.htm How Weightlessness Works] * {{en}} [http://library.thinkquest.org/C003763/print.php?page=human03 Biological Evolution] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070831083511/http://library.thinkquest.org/C003763/print.php?page=human03 |date=2007-08-31 }} * {{en}} [http://library.thinkquest.org/C003763/print.php?page=human03 Artificial Gravity] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070831083511/http://library.thinkquest.org/C003763/print.php?page=human03 |date=2007-08-31 }} * {{en}} [http://library.thinkquest.org/C003763/index.php?page=human03 What is Astrobiology?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140312235348/http://library.thinkquest.org/C003763/index.php?page=human03 |date=2014-03-12 }} * {{en}} [http://library.thinkquest.org/C003763/index.php?page=human03 Vanderbilt University Medical Center established the Center for Space Physiology and Medicine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140312235348/http://library.thinkquest.org/C003763/index.php?page=human03 |date=2014-03-12 }} [[Kategorija:Gravitacija]] [[Kategorija:Svemirska medicina]] [[Kategorija:Zrakoplovna medicina]] ouzgigvb0ay1pampe7ny096vxzzu16k Armstrongova granica 0 4546505 42587922 42554228 2026-05-05T03:10:22Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Avijacijska medicina]] → [[Kategorija:Zrakoplovna medicina]] 42587922 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Harry George Armstrong.jpg|mini|desno|Armstrongova granica dobila je naziv po dr. [[Hari Armstrong|Hariju Armstrongu]], koji je prvi prepoznao fenomen ključanja telesnih tečnosti u hipobariji.]] '''Armstrongova granica''', često nazivana i '''Armstrongova linija''' ({{jez-engl|Armstrong's Line}}), je visina [[zemljina atmosfera|zemljine atmosfere]] na oko 19&nbsp;km (62.000 [[Stopa (jedinica)|stope]]) od površine [[more|mora]], na kojoj je [[atmosferski pritisak]] [[gas]]ova manji nego pritisak vodene pare (47 [[mmHg]]) u telu čoveka na 37&nbsp;°C. To ima za posledicu da [[vazduh]] iz [[rastvor]]enog stanja u [[tkivne tečnosti|tkivnim tečnostima]] naglo prelazi u gasne mehuriće koji se gomilaju u [[krv]]i i drugim tkivima, što se manifestuje ključanjem tečnosti na normalnoj temperaturi ljudskog tela (37&nbsp;°C).<ref>{{en}} ''Armstrong's Line'' [https://web.archive.org/web/20070927100528/http://www.nasaexplores.com/glossary_view_9-12.php Glossaries, 9-12 Glossary], Pristupljeno 24. 10. 2012.</ref> Armstrongova granica ima značaj za [[vazduhoplovstvo]] i [[astronautika|astronautiku]], tj za preživljavanje [[pilot]]a, [[padobranstvo|padobranaca]] ili [[kosmonaut|astronauta]] u slučaju oštećenja (otkaza) kabine vazduhoplova i njenih instalacija za regulaciju pritiska, [[Kiseonička maska|zaštitne kacige]] ili visinskog odela na velikim visinama.<ref>{{en}} Maggie McKee, ''Future spacesuits to act like a second skin'' [http://www.newscientist.com/article/dn12277-future-spacesuits-to-act-like-a-second-skin.html (2007) New Scientist], Pristupljeno 24. 10. 2012</ref> U toku slobodnog pada kroz atmosferu nakon prinudnog napuštanja vazduhoplova, padobranskog skoka iz balona ili nagle [[Dekompresiona bolest|dekompresije kabine vazduhoplova]] izazvane raznim oštećenjima, na ovoj (19&nbsp;km) ili većoj visini, kao posledica naglog (eksplozivnog) širenje gasova u telu pilota, [[padobranstvo|padobranca]] ili astronauta, (zbog razlike u pritiscima gasova u spoljašnjoj sredini i organizmu) oni se...''bukvalno (unutar desetak sekundi) pretvaraju u „penušavog džina“ iz čijih očiju i usta izlazi penušava tečnost kao u nekom [[horor film|horor]] [[film]]u... To traje samo nekoliko sekundi do gubitka svesti i iznenadne [[smrt]]i.“<ref>{{en}} ''Shock wave'' in Charles Q Choi, ''Space diver' to attempt first supersonic freefall''. [http://www.newscientist.com/article/dn18427-space-diver-to-attempt-first-supersonic-freefall.html (2010) New Scientist], Pristupljeno 24. 10. 2012</ref>'' == Istorijat == Armstrongova granica dobila je naziv po [[Hari Džordž Armstrong|Hariju Džordžu Armstrongu]] ({{jez-engl|Harry George Armstrong}} ''1899—1983''), osnivaču Odeljenje za vazduhoplovnu i kosmičku medicinu [[Oružane snage SAD|Oružanih snaga SAD]], [[1947]]. godine, u [[Teksas]]u.<ref>{{Cite book|author1=Dehart, R. L.|author2=J. R. Davis |title=Fundamentals Of Aerospace Medicine: Translating Research Into Clinical Applications|edition=3rd Rev.|publisher=Lippincott Williams And Wilkins|location=United States|year=2002|isbn=978-0-7817-2898-0|pages=720}}</ref> Doktor Armstrong je bio prvi vazduhoplovni lekar koji je na [[homeotermi]]ma u [[barokomora|barokomori]], [[1935]]. godine, otkrio i proučio fenomen hladnog ključanja tečnosti koji se javlja na nadmorskoj visini između 18.900-19.350 metara (ili oko 12 milja), i odredio tu visinu kao gornju granicu na kojoj ljudi i drugi homeotermi apsolutno ne mogu opstati bez dodatne promene (normalizacije) pritiska vazduha u okolini ili primene zaštitne opreme ([[visinsko odelo|visinskog odela]] i [[Kiseonička maska|kacige]]).<ref>Andrew A. Pilmanis, and William J. Sears, ''Physiological hazards of flight at high altitude'', The Lancet, Volume 362, Supplement 1, December 2003, Pages s16-s17, doi:10.1016/S0140-6736(03)15059-3. Cited in Tubious, Nov. 2007.</ref><ref>Charles E. Billings, ''Barometric Pressure'', in Bioastronautics Data Book, Second edition, NASA SP-3006, edited by James F. Parker and Vita R. West, 1973.</ref><ref>Arnauld E. Nicogossian, Carolyn L. Huntoon and Sam L. Pool, ''Space Physiology and Medicine, 2nd Edition'', Lea and Febiger, Philadelphia 1989.</ref><ref>Emanuel M. Roth, ''Rapid (Explosive) Decompression Emergencies in Pressure-Suited Subjects,'' NASA CR-1223, November 1968.</ref> == Fizičko-hemijske karakteristike atmosfere == [[Zemljina atmosfera|Vazdušni omotač]] [[Zemlja|Zemlje]] sastoji se od mešavine gasova. Ma koliko daleko se pružala gasovita frakcija atmosfere od površine [[Zemlja|Zemlje]] na nju bitno utiču dva faktora; [[toplotno zračenje]] [[Sunce|Sunca]] i [[Gravitacija|gravitacija Zemlje]]. '''Toplotno zračenje''' Sunca pojačava težnju atmosferskih gasova da se šire u okolnu [[vakuum]]a [[kosmos]]a. „Rasipanju“ [[molekul]]a [[vazduh]]a u kosmosu efikasno se suprotstavlja [[Gravitacija|Zemljina teža]]. Posledica toga je jasna tipizacija [[gustina|gustine]] i [[Atmosferski pritisak|pritiska atmosfere]] po njenom vertikalnom preseku. '''[[Gustina]] (d)''' gasa je definisana kao masa u jedinici zapremine i izražena je gramima u kubnom metru. Na nivou mora gustina atmosfere je 1.200 gr/m³. Sa povećanjem visine (pod pretpostavkom da je temperatura konstantna) gustina atmosfere opada eksponencijalno. To znači da se gustina smanjuje jednako srazmerno sa jednakim intervalima visine. Tako na visini od 5.500 m gustina vazduha je je upola manja nego na nivou [[more|mora]]. Na visini od 11.000 m gustina iznosi 1/4 vrednosti na nivou mora. [[Datoteka:Atmosferski model.png|bezokvira|centar|400px]] '''[[Pritisak]] (p)''' je količnik sile koja deluje na površinu ili uopšteno, pritisak se definiše kao odnos sile ''(F)'' i površine ''(S)'' na koju ta sila deluje pod [[ugao|pravim uglom]]. Ovaj odnos predstavlja se formulom: ::::{| |- |<math>p\,</math> |<math>=\frac{F}{S}</math> |} [[Atmosferski pritisak]] je direktna posledica [[težina|težine]] vazduha. Vazdušni pritisak se meri u [[gram]]ima po kubnom santimetru i milimetrima žive. Jedna standardna atmosfera je težina vazdušnog stuba koji vrši pritisak na [[živa|živin]] stub površine 1 sm² i iznosi 760 [[mmHg]] ili 1 bar = 1,3 kRa. U međunarodnom sistemu mernih jedinica (SI) pritisak se meri [[Paskal (jedinica)|paskalom]] ''(Ra)'', koji je definisan kao sila od 1 [[njutn (jedinica)|njutna]] ''(N)'' po 1 m², što se predstavlja formulom: :::{| |- |<math>1 Pa\,</math> |<math>=\frac{1 N}{1 m^2}</math> |} Pritisak vazduha razlikuje se sa promenom mesta na Zemlji i [[Vreme (meteorologija)|vremena]] jer se količina (i težina) vazduha iznad Zemlje isto tako razlikuje. Atmosferski pritisak se smanjuje za 50% na visini od oko 5.000 m (kao što se i oko 50% ukupne mase atmosfere nalazi unutar najnižih 5.000 m). Prosečni atmosferski pristisak izmeren na nivou mora iznosi oko 1 bar = 1 atm = 101.3 kRa. ° Sa povećanjem visine barometarski pritisak opada eksponencijalno, slično gustini vazduha (prikazano na tabeli ispod), uz neznatna odstupanja u padu pritiska sa visinom što je prouzrokovano temperaturom atmosfere. <center> ::{| border="1" cellpadding="5" cellspacing="0" align="center" |+'''Promena atmosferskog pritiska, parcijalnog pritiska kiseonika i temperature sa visinom''' |! style="background:#ffdead; text-align:center;"| '''Visina ([[m]])''' |! style="background:#ffdead; text-align:center;"| '''Pritisak ([[mmHg]])''' |! style="background:#ffdead; text-align:center;"| '''Pritisak [[kiseonik]]a([[mmHg]])''' |! style="background:#ffdead; text-align:center;"| '''[[Temperatura]] ( °C)''' |- style="text-align:center;" | style="width:100pt;"| na nivou mora | style="width:100pt;"| 760 (664-803) | style="width:100pt;"| 159 | style="width:115pt;"| +15 |- style="text-align:center;" || 5.500 || 380 || 75 ||- 21 |- style="text-align:center;" || 11.000 || 190 || 38 ||- 52 |- style="text-align:center;" || 15.000 || 87 || 18 ||- 55 |- style="text-align:center;" || '''19.350''' || 47 || 0 ||- 55 |} </center> == Ocena atmosfere sa gledišta fiziologije letenja == Nakon što je u prethodnom delu prikazan pregled fizičko-hemijskih uslova u atmosferi, s glediša letenja na visini, u ovom delu biće prikazane neke od mnogostrukih funkcija atmosfere i njeni učinci na [[letenje]]. Ove funkcije i učinci atmosfere ne završavaju se na njenim materijalnim granicama; već štaviše oni su ograničeni različitim [[visina]]ma. Ovi fizilioški nivoi koji su označeni i kao funkcionalni limiti ili granice [[Zemljina atmosfera|atmosfere]] od kojih zavisi održanje života su; '''Fiziološka zona (granica) atmosfere''' ili zona potpune kompenzacije (koja se proteže od 0 metara do 3.000 metara nadmorske visine) '''Funkcionalna (vitalna) granica atmosfere''' (koja se nalazi na 15.000 metara visine) je zona zemljine atmosfere na kojoj je „vreme čiste svesti“ nakon naglog gubitka pritiska (npr dekompresije kabine tokom letenja avionom) samo 15 sekundi. '''Fiziološka granica funkcija atmosfere, poznata pod nazivom ''Armstrongova granica''''' (koja se nalazi na oko 19.000 metara visine) je zona zemljine atmosfere na kojoj će zbog pada atmosferskog pritiska ispod 47 [[mmHg]], telesne tečnosti u telu čoveka proključati. Zato su sa gledišta letenja čoveka i vazduhoplovne i kosmičke medicine,, koje se bave izučavanjem tih uticaja na organizam pilota i kosmonauta, funkcije i učinci atmosfere podeljeni u više kategorija (10), od kojih će u ovom članku biti razmotrene dve, neposredno povezane sa funkcionalni limitima ili granicama atmosfere; [[Datoteka:Funkcionalna podela atmosfere.jpg|bezokvira|centar|450px]] === Pritisak kiseonika i disanje === Ključna uloga atmosfere u održavanju života na Zemlji je obezbeđenje kiseonika za disanje. U gornjim slojevima atmosfere iznad 100&nbsp;km ili [[Karmanova linija|Karmanove linije]], on je otkriven samo u obliku [[atom]]skog [[kiseonik]]a nastalog u procesu [[fotodisocijacija|fotodisocijacije]] biatomskog kiseonika (O<sub>2</sub>) pod uticajem vrlo kratkog [[ultraljubičasto zračenje|ultravioletnog zračenja]]. [[Fiziološka zona atmosfere]] ili zona potpune kompenzacije proteže se od nivoa mora do 3.000 metara visine. To je zona do koje se čovekovo telo dobro prilagođava visini. Nivo kiseonika u ovoj zoni je dovoljan da zadrži normalnu, zdravu osobu u fiziološkom stanju bez pomoći posebne zaštitne (visinske) opreme. Promene u atmosferskom pritisku sa brzim usponima u ovoj zoni mogu jedino da izazovu osećaj pritiska ili pucketanja u uvu ili sinusim zarobljenim gasom, koji se sa porastom visine širi u u ovim šupljinama. Međutim, ove promene su relativno slabe u poređenju sa barotraumatskim oštećenjima telesnih šupljina i drugih organa ispunjenih vazduhom, koja mogu nastati na većim nadmorskim visinama. Parcijalni pritisak kiseonika rapidno opada sa visinom, a to sniženje odgovara opadanju celokupnog barometarskog pritiska (vidi gornju tabelu) u atmosferi. U odnosu na nivo mora, gde parcijalni pritisak kiseonika iznosi 159 [[mmHg]], na 11.000 [[m]] on iznosi 1/4 ili 37 mmHg, a na 19.000 m, ili na nivou Armstrongove granice, 0 mmHg. S obzirom da kiseonik održava život, sniženje barometarskog pritiska na 87 mmHg, koliko iznosi parcijalni pritisak vodene pare i ugljen-dioksida u plućima (što odgovara visini od 15.000 m)—onemogućava ulaz kiseonika iz spoljašnje atmosfere u [[Plućna alveola|alveole pluća]] jer su one već ispunjene (zauzete) ukupnim barometarskim pritiskom koji odgovara parcijalnom pritisku [[ugljen-dioksid]]a i [[vodena para|vodene pare]]. Kako oba ova gasa potiču iz vlažne sredine tela, ništa se nebi promenilo i kad bi se okolni vazduh sastojao od čistog kiseonika. {{double image|center|Хипоксија1.jpg|305|Kriva disocijacije oksihemoglobina sa visinom.GIF|350|Učinak hipoksije na različitim nadmorskim visinama uslovljen je manjim zasićenjam hemoglobina kiseonikom zbog sniženog parcijalnog pritiska kiseonika u udahnutom vazduhu}} Zato se na visini od 15.000 metara nalazi ''funkcionalna (vitalna) granica atmosfere'', na kojoj je „vreme čiste svesti“ nakon naglog gubitka pritiska (npr dekompresije kabine tokom letenja avionom) samo 15 sekundi, što znači da život na ovoj visini zavisi isključivo od male rezerve kiseonika u telu koja iznosi oko 1 litar. === Barometarski pritisak i telesne tečnosti === Samo nekoliko kilometara iznad prve granice, ''funkcionalne granice atmosfere'', postoji i druga ili fiziološka granica funkcija atmosfere, poznata pod nazivom ''Armstrongova granica''. Tečnosti ispoljavaju izvestan [[pritisak]] pare iznad svoje površine. Njen maksimum ili pritisak zasićene pare zavisi od [[temperatura|temperature]] tečnosti. Zagrevanje tečnosti povećava pritisak pare do tačke na kojoj se on izjednačava sa [[barometarski pritisak|barometarskim pritiskom]] iznad [[tečnost]]i. Na toj tački tečnost počinje da ključa (vri). Na normalnom atmosferskom pritisku od 760 [[mmHg]] [[voda]] ključa na 100&nbsp;°C. Isto se postiže i sa tečnostima izvesne, konstantne temperature—smanjivanjem barometarskog pritiska do pritiska pare u konkretnoj tečnosti. Pritisak vodene pare u tečnostima našeg tela pri normalnoj telesnoj temperaturi od 37&nbsp;°C, iznosi 47 mmHg. Onog trenutka kada sa visinom barometarski pritisak opadne ispod 47 mmHg, telesne tečnosti u našem telu će proključati. Prvi koji je to proučio i dokazao na homeotermima u [[barokomora|barokomori]] bio je dr Armstrong. Ovaj poremećaj se manifestuje u mukoznim membranama usta i konjuktiva očiju, otičanjem kože usled difuznog obrazovanja mehuri tkivima i formiranja mehurića u krvi. Na visini iznad 19.000 [[m]] [[atmosferski pritisak]] je 47 mmHg. Iznad ove visine gubi se vitalno važna zaštita atmosferskog pritiska protiv ključanja tečnosti ili ebulizma, na sličan način kao da nismo okruženi atmosferom. Ovo je drugi fiziološki limit za boravak čoveka na velikim visinama, koji iziskuje antivakuumsku zaštitu ili specijalno odelo i kiseoničku kacigu pod pritiskom, drugojačije nazvano visinsko odelo, ili presurizovanu kabinu. == Posledice == Nakon dekompresije ili naglog izlaganja niskom atmosferskom pritisku ili [[hipobarija|hipobariji]]), (koja je najizraženija iznad Armstrongove granice), nastaje po život više opasnih posledica, pre svega na: [[pluća|plućima]], [[srce|srcu]] i [[mozak|mozgu]], ali i ne manje značajene u [[mišićno tkivo|mišićima]] i [[kožni sistem|potkožnom tkivu]]. [[Datoteka:DB .jpg|mini|desno|300px|Pojava mehurića [[vazduh]]a u [[zglob]]ovima i mišićima u hipobariji]] ;Oštećenje pluća U brzoj ili eksplozivnoj dekompresiji oštećenje pluća javlja se prvenstveno zbog razlike između natpritiska koji vlada u plućima i niskog pritisak u spoljašnjoj sredini, ili diferencijalne razlike od oko 80&nbsp;mm Hg koja je dovoljno je da izazove cepanje pluća i alveolarne rupture <ref>Hall, WM and EL Cory. ''Anoxia in Explosive Decompression Injury'', American Journal of Physiology, 1950, 160:361-365.</ref>; krvarenje u plućima, u rasponu od petehijalnog do kontinuiranog krvarenja (u zavisnosti od veličine i brzine dekompresije).<ref>Edelmann A, WV Whitehorn, A Lein, FA Hitchcock, Pathological Lesions Produced by Explosive Decompression, WADC-TR-51-191.</ref> U plućima vrlo brzo nastaju i emfizematozne promene koje su posebno izražene u gornjim delovima, a [[atelektaza]] i [[edem]] u nižim delovima [[pluća]].<ref>Dunn JE, RW Bancroft, W Haymaker, DW Foft, ''Experimental Animal Decompressions to Less Than 2 mmHg Abs''. ''(Pathological Effects)'', Aerospace Medicine, 1965, 36:725-732.</ref> ;Kardiovaskularna oštećenja Promene u srčanom mišiću povezana su sa pojavom gasnih mehurića (ebolusa) koji izazivaju istezanje miokarda pre svega zbog nedostatka [[kiseonik]]a (hipoksija).<ref>Burch BH, JP Kemp, EG Vail, SA Frye, FA Hitchcock, ''Some Effects of Explosive Decompression and Subsequent Exposure to 30 mmHg Upon the Hearts of Dogs'', Journal of Aviation Medicine, 1952,23:159-167.</ref> [[Puls]] raste prvih 20 sekundi, zatim nakon šezdeset sekundi opada na 40% od osnovne vrednosti.<ref>Cooke JP, RW Bancroft, ''Some Cardiovascular Responses in Anesthetized Dogs During Repeated Decompressions to a Near-Vacuum'', Aerospace Medicine, Nov. 1966, 37:1148-1152.</ref> Nakon oko dva minuta arterijski krvni pritisak pada na nulu a pulsni talas se gubi<ref>Casey HW, RW Bancroft, JP Cooke, ''Residual Pathological Changes in the Central Nervous System of Dogs Following Rapid Decompression to 1 mmHg'', Aerospace Medicine, 1966, 37:713-718.</ref>, ali se kontrakcije srca održavaju najmanje još 5 do 7 minuta.<ref>Kolesari GL, EP Kindwall, ''Survival Following Accidental Decompression to an Altitude Greater Than 74,000 Feet (22,555 m)'', Aviation, Space and Environmental Medicine, Dec. 1982, 53(12):1211-1214.</ref> ;Oštećenja centralnog nervnog sistema U brzoj ili eksplozivnoj dekompresije iznad 19.000 metara, centralni nervni sistem trpi najveća oštećenja. Ona su pre svega posledica [[hipoksija|hipoksije]] zbog nedostatkom kiseonika u moždanom tkivu, kao posledica smanjenog protoka krvi kroz [[mozak]] izazvanog cerebralnom ili globalnom ishemijom <ref>Boyce J, (Moderator), ''Ad Hoc Space Station Hyperbaric Treatment Facility Design Safety Committee'', Nov 30, 1987, NASA Johnson Space Center, Houston TX.</ref> ;Promene u koži i mišićima Promene u koži i mišićima nakon dekompresije su najizraženije, iako direktno ne ugrožavaju život. Promene su u vidu gomilanja gasnih mehurića ili embolusa (izazvanih hladnim ključanjem tečnosti), koji se manifestuju potkožnim otokom i bolovima u mišićima.<ref>Ivanov PN, AG Kuznetsov, VB Malkin, YO Popova, ''Decompression Phenomena in the Human Body in Conditions of Extremely Low Atmospheric Pressure'', Biophysics (USSR), 1960, 5:797-803.</ref> Ove promene mogu vrlo brzo „naduvati“ telo čija se zapremina može uvećati i do dva puta od normalne.<ref>Parker JF and VR West (editors), ''Bioastronautics Data Book, 2nd edition'', NASA SP-3006, 1973. pp. 5.</ref> == Mere zaštite u toku boravka iznad Armstrongove linije == === Disanje pod natpritiskom === [[Datoteka:Sr-71suit.jpg|mini|desno|200px|Visinsko odelo sa zaštitnom kacigom obezeđuje disanje pilotu na velikim visinam]] Disanje pod natpritiskom je veštački povećanje smanjenog parcijalnog pritiska kiseonika u udahnuti vazduhu, kao jedna od osnovnih mera u borbi protiv smanjenog barometarskog pritiska atmosferskog vazduha i pojave hipoksije u telu pilota za vreme letenja na većim visinama. Pritisak gasa ostvaruje se samo za vreme udisanja, dok u toku izdisanja pritiska nema. Na ovaj način je izmenjen normalni respiratorni ciklus jer je sada udah pasivna faza a izdah aktivna faza. U toku izdisanja potrebno je izvršiti određeni rad da bi se stvorio povećan negativan pritisak u grudnom kosšu, koji će istisnuti vazduh kako bi pritisak izjednačio sa spoljašnjim. Dok disanje dovodi u pluća pozitivni pritisak ostali delovi tela su izloženi okolnim pritisku vazduha. Disanje 100% kiseonika pod natpritiskom od 11,7 kpa obezbedilo bi trajnu uspešnu zaštitu od hipoksije na bilo kojoj visini. Međutim ovako veliki natpritisak je neostvarljiva jer dovodi do; dekompresione bolesti i fizioloških poremećaja u radu respiratornog sistema. Mogućnosti disanja kiseonika pod natpritiskom nisu neograničene, te nakon prelaska vrednosti od 7,8 kPa, dolazi do značajnih poremećaja u radu kardiovaskularnog i respiratornog sistema, a na većim pritiscima moglo bi da dođe i do rupture pluća. Da bi se ovo sprečilo uvedena su [[antigravitaciono odelo|specijalna odela sa natpritiskom]] koja stvaraju pritisak sa spoljne strane tela pilota, sa ciljem da se spoljni pritisak izjednači sa unutrašnjim pritiskom. Samo sa ovakvim odelom dobro se podnosi disanje pod natpritiskom i do 20,7 kPa. Kako je disanje kiseonika pod natpritiskom veoma naporno, njegova primena nije preporučljiva duži vremenski period, a i sama oprema koja se koristi za tu namenu znatno otežava rad pilota. Zato su savremeni [[avion]]i tako konstruisani da su njihove kabine pod natpritiskom, što omogućava normalan rad [[pilot]]a, a odelo se koristi samo u slučaju nastanka vanredne situacije (rashermetizacija kabine ne velikim visinama). === Zaštita funkcije disanja na visini === [[Datoteka:F-16 pilot, closeup, canopy blemishes cleaned.jpg|mini|329px|Udisanje kiseonika preko kiseoničke maske i pored presurizovane kabine aviona nedovoljna je mera zaštite za letenje iznad Armstrongove linije.]] Kako bi čovek obezedio normalan proces disanja na visini on mora disanja dopuniti nizom zaštitnih mera; ;Aklimatizacija Aklimatizacija se postiže dužim boravkom na visini iznad 3.000 metara, na kojoj sde organizam privikava smanjenom parcijalnom pritisku [[kiseonik]]a pokretanjem čitavog niza fizioloških procesa. ;Bavljenjem sportom Bavljenjem [[sport]]om uz pravilnu ishranu i povremeni boravak na visini povećava se disajni kapacitet organizma što ga čini otpornijim na smanjeni parcijalni pritisak kiseonika. ;Pravilna primena ugljenih hidrata Pravilno doziran i povećan unos [[ugljeni hidrat|ugljenih hidrata]] i [[protein|belančevina]] smanjuje toleranciju organizma i povećava njegovu izdržljivost tokom boravka u atmosferi sa niskim parcijalnim pritiscima kiseonika. ;Udisanje kiseonika Dopunsko udisanje kiseonika može se obezbediti preko [[Kiseonička maska|zaštitne maske]], ili tokom boravkak u hermetizovanim kabinama vazduhoplova sa upotrebom specijalnog visinskog odela. == Izvori == {{reflist|30em}} == Literatura == * {{Cite book|author1=Dehart, R. L.|author2=J. R. Davis |title=Fundamentals Of Aerospace Medicine: Translating Research Into Clinical Applications|edition=3rd Rev.|publisher=Lippincott Williams And Wilkins|location=United States|year=2002|isbn=978-0-7817-2898-0|pages=720}} == Vanjske veze == * [http://www.geoffreylandis.com/vacuum.html Human Exposure to Vacuum] * [http://www.operationalmedicine.org/TextbookFiles/FlightSurgeonsManual.pdf US Naval Flight Surgeon's Manual.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210208144609/http://www.operationalmedicine.org/TextbookFiles/FlightSurgeonsManual.pdf |date=2021-02-08 }} Chapter 1 is Physiology of Flight * [http://www.sff.net/people/geoffrey.landis/ebullism.html Ebullism at 1 Million Feet: Surviving Rapid/Explosive Decompression] * The Engineering ToolBox: [http://www.engineeringtoolbox.com/air-altitude-pressure-d_462.html “Air Pressure and Altitude above Sea Level”] [[Kategorija:Atmosfera]] [[Kategorija:Zrakoplovna medicina]] [[Kategorija:Svemirska medicina]] 5g72t584jrirgj8kqz0juicwzcybv0k Gravitaciona biologija 0 4546511 42587930 42402199 2026-05-05T03:10:50Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Avijacijska medicina]] → [[Kategorija:Zrakoplovna medicina]] 42587930 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Opsanus tau.jpg|mini|desno|350px|Riba ''Opsanus tau'' je odličan model koji koristi gravitaciona i kosmička biologija za izučavanje efekta mikrogravitacije na [[nervni sistem]]. Ogled je izveden u [[Spejs šatl]] misiji STS-90)]] '''Gravitaciona biologija''' je naučna disciplina koja proučava uticaje koje [[gravitacija]] ima na žive organizme. Kroz istoriju život na Zemlji je neprestano evoluirao kako bi živi svet na njoj preživeo promenljive uslove, kao što su promene u [[Klima|klimi]] i karakteristikama [[Stanište|staništa]]. Jedina konstantan faktor u evoluciji, sa kojim je život na Zemlji počeo i danas deluje, je sila gravitacije. Kao posledica dejstva zemljine gravitacije, svi biološki procesu su navikli na dejstvo prisutne gravitacione sile, pa zato čak i najmanje varijacije u njenoj snazi, pravcu ili smeru delovanja mogu imati značajan uticaj na zdravlje i funkciju organizama. Naučnici su takođe otkrili i pozitivn uticaj gravitacije na živa bića jer su utvrdili da ako ćelije rastu bez uticaja gravitacije Zemlje, one formiraju tkivo koje više liči prirodniom tkivu u telu.<ref>{{en}} Astrobiology: The Living Universe - [http://library.thinkquest.org/C003763/print.php?page=human03 ''Gravitational Biology''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070831083511/http://library.thinkquest.org/C003763/print.php?page=human03 |date=2007-08-31 }}</ref> Naučnici koji proučavaju uticaj [[gravitacija|gravitacije]] na žive organizme i njihov [[život]] nazivaju se gravitacioni biolozi. Oni sa različitim grupama [[naučnik]]a i [[inženjer]]a nastoje da podstaknu razmenu [[ideja]] i pristupe osnovnim i primenjenim biološkim istraživanja u gravitacionoj nauci kako na Zemlji tako i u [[svemir]]u <ref>{{en}} ''What is Gravitational and Space Biology?'' [http://asgsb2011.org/ American Society for Gravitational and Space Biology (ASGSB)]</ref>. == Gravitacija i zadaci gravitacione biologije == [[Gravitacija]] odnosno sila teže je fizička [[interakcija]] koja izaziva privlačenje između tela, a što je posledica njihove [[masa|mase]]. To je jedna od četiri osnovne sile koje deluju u prirodi, predstavlja [[sila|silu]] privlačenja između materijalnih tela svih veličina - od atoma do [[planeta]] u [[galaksija]]ma, [[zvezda]] u [[svemir|univerzumu]], itd. [[Gravitacija]] je sila kojom [[planeta]] [[Zemlja]] privlači i drži sve materijalne stvari (živa bića i predmete) na svojoj površini i još se naziva i Zemljina teža. Sva materijalna tela poseduju silu gravitacije, ali su te sile daleko manje nego [[gravitacija|sila Zemljine teže]] koja se oseća i na 80.000 kilometara udaljenosti od Zemlje. Gravitaciona sila na površini zemlje, koja se obično naizva ''g-sila'', od postanka Zemlje je konstantne veličine u oba smer i od formiranja planete iznosi; ''g = 9,81 m/s²''. Kako u prirodnim naukama postoji bezbroj pitanja povezanih sa zemljinom gravitacijom na koje treba pronaći odgovore, nastala je i posebna oblast biologije, gravitaciona biologija, koja treba da odgovori na sledeća pitanja o efekatima gravitacije na žive organizame; * ''Kako tačno ćelija registruje gravitacione signale?'' * ''Da li na gravitaciju reaguju pojedinične ćelije, ili samo višećelijske struktura?'' * ''Koje su razlike između pojedinih [[vrsta]], po tome kako one osećaju i reaguju na gravitaciju?'' * ''Koji su to mehanizmi pomoću kojih i naredne generacije trpe posledice odsustva gravitacije?'' * ''Kako svemirska mikrogravitaciona sredina utiče na ponašanje, životni vek, i starenje organizama?'' Zato su glavni zadaci gravitacione biologije, kao nauke vođene željom za novim saznanjima u oblasti biologije, da izuči uticaje gravitacije i pokuša da odgovori na ova i brojna druga pitanja i otkrije prirodu odnosa između fizičkih zakona univerzuma i živih bića, kako bi što svestranije razumeli univerzum u kome živimo.<ref>{{en}} Janet Tou, April Ronca, Richard ''Grindeland and Charles Wade Models to Study Gravitational Biology of Mammalian Reproduction''[http://www.biolreprod.org/content/67/6/1681.abstract Abstract] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160528013808/http://www.biolreprod.org/content/67/6/1681.abstract |date=2016-05-28 }}</ref>. == Životinje u borbi sa gravitacijom == Gravitacija je imala uticaj na razvoj [[životinje|životinjskog sveta]] od prvog jednoćelijskog organizma. Veličina pojedinih bioloških [[ćelija]], je obrnuto proporcionalna intenzitetu [[Gravitaciono polje|gravitacionog polja]] koje deluje na [[ćelija|ćeliju]]. Zato se u najjačem gravitacionom polju veličina ćelija smanjuje, a u slabom gravitaciona polju povećava. Gravitacija tada postaje ograničavajući faktor rasta pojedinih ćelija. Ćelije koje su prirodno veće nego što im je gravitacija to dozvolila, morale su razviti metode unutrašnje zaštite svojih struktura. Neka od tih metoda zasnivaju se na; pokretima protoplazme, duge na tankom obliku tela ćelije, povećanoj viskoznosti citoplazme, ili velikom smanjenje specifične težine komponenata ćelija u odnosu na zemljinu <ref>[http://www.dlr.de/me/Institut/Abteilungen/Strahlenbiologie/pdf/astrobiologie/P4_20.pdf Gravitational Zoology: How Animals Use and Cope with Gravity" Ralf H. Anken, Hinrich Rahmann. 2001.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060928041012/http://www.dlr.de/me/Institut/Abteilungen/Strahlenbiologie/pdf/astrobiologie/P4_20.pdf |date=2006-09-28 }} [http://www.dlr.de/me/Institut/Abteilungen/Strahlenbiologie/pdf/astrobiologie/P4_20.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060928041012/http://www.dlr.de/me/Institut/Abteilungen/Strahlenbiologie/pdf/astrobiologie/P4_20.pdf |date=2006-09-28 }}</ref>. Efekti gravitacije u mnogim jednoćelijskih organizama su još dramatičniji. U periodu kada je evoluirala prva životinja kako bi opstala na zemlji, kroz neki oblik uspravnog kretanja, morala je da poseduje neki spoljašnji ili unutrašnji skelet, koji je bio neophodan da se uz pomoć njega izbori sa povećanom težinom sopstvenog tela, izazvanom silom gravitacije. Pre nego što se u evoluciji životinja ovo desilo, većina životnih oblika bilo je male veličine, nalik crvima ili meduzama. Bez ovog iskoraka u [[Evolucija (biologija)|evoluciji]], živa bića na Zemlji ne bi bila u stanju da održe svoj oblik ili se kreću po njenoj površini. U širem smislu gravitaciona sila u organizmu zemaljskih kičmenjake utiče i na njihov mišićni sistem, sistem za ravnotežu, cirkulatorni sistem, distribuciju [[tečnost]]i i unutrašnju dinamiku kretanja [[materija]]. == Značaj bestežinskog stanja == Razvoj i rast [[ćelija]], [[Biljke|biljaka]] i [[životinje|životinja]] ne može se proučavati u odsustvu [[gravitacija|gravitacije]], zato je od velikog značaja sticanje uvida u to kako gravitacija utiče na život, životne procese i zdravlje živih bića na Zemlji. Ljudske, biljne i životinjske ćelije izložene [[nulta gravitacija|bestežinskom okruženju]] nakon samo nekoliko dana pokazuju strukturne i funkcionalne promene. Brojni eksperimenti pokazali su da promene u ćelijskom metabolizmu, funkcijama imunskih ćelija, deobi ćelija itd, nastaju u svim ćelijama za vreme boravka živih bića u svemiru. ''Na primer, posle nekoliko dana boravka u mikrogravitaciji, ćelije ljudskog [[imunski sistem|imunskog sistema]] nisu uspele da se diferenciraju u zrele ćelije.'' Zato su istraživanje [[svemir]]a od velikog značaja i ogromna blagodat za dalji rad gravitacione biologije jer su stvorila jedinstvenu priliku gravitacionim biolozizma da eksperimentišu u realnim uslovima hipo ili mikrogravitacije koja vlada u svemiru. Šta to znači? Ako se određene ćelije u svemiru ne mogu diferencirati, organizam nije u stanju da se uspešno [[Reprodukcija|reprodukuju]] nakon izlaganja [[nulta gravitacija|nultoj gravitaciji.]] [[Naučnik|Naučnici]] veruju da je [[stres]] u svemirskim letovima odgovoran za nemogućnost raspoznavanja određenih ćelija. [[Stres]] može da izmeni metaboličku aktivnosti i poremeti hemijske procesa i iozazove promene u organizmu, pa čak i u samo jednoj ćeliji. ''„Na primer, mikrogravitacija ometa razvoj koštanih ćelija. Koštane ćelije umiru ako ne mogu da se prikače uz nešto. Bez gravitacije ne postoji silazni pritisak na koštane ćelije, pa one okolo besciljno plutaju i na kraju propadaju. Ova promena sugeriše da gravitacija može ovim ćelijama da da nagoveštaj gde da se priključe.“'' == Kultivisanje ćelija u svemiru == {| class="toccolours" style="float:right; margin-left: 1em; margin-right: 2em; font-size: 80%; background:#c6dbf7; color:black; width:30em; max-width: 40%;" cellspacing="5" |- | style="text-align:left;" |[[Datoteka:Stanford Torus interior.jpg|mini|centar|270px|Umetnika vizija svemirske kolonije sa svemirskim baštama za višegodišnji boravak čoveka u kosmosu, Don Davis (1976)]] |- | style="text-align:left;" | :'''Kosmičke bašte''' |- | style="text-align:left;" | :Za duga kosmička putovanja :Prave se kosmičke bašte, :U kojima rastu povrće i žita, :Iako to nisu vrtovi iz mašte. |- | style="text-align:left;" | :U baštama kosmičkih brodova :Već se gaje žito i salata :Oni su tamo, u Kosmosu, :Vredniji od suvog zlata |- | style="text-align:left;" |''Deo pesme '''dr Jovana Davidovića''' aviofiziologa''<ref>Jovan M Davidović, ''Kako je čovek poleteo'', Izdavač Autor, Beograd, 2008</ref> |} Druga oblast kojom se bavi gravitaciona biologija je kultivisanje ćelija u svemiru, gde se u mikrogravitacionom okruženju stvaraju određeni uslovi i prednosta za rast tkiva. U laboratorijama, na Zemlji, ćelije se gaje u petrijevim posudama. U njima one obično rastu u obliku dvodimenzionalnih slojeva na dnu posude. U živom organizmu, međutim, ćelije formiraju tkivo sasvim drugačijih karakteristika. One rastu u obliku trodimenzionalnih slojeva tkiva koja se sastoje od specijalizovanih i diferenciranih ćelija. Zato što ćelije koje se gaje u petrijevim posudama ili in vitro uslovima ne prave razliku, one su esencijalno beskorisne u biomedicinskim aplikacijama kao što su tkivni graftovi. Međutim, naučnici su otkrili da ako ćelije rastu bez uticaja gravitacije Zemlje, one formiraju strukturu tkiva, koja više liči prirodniom tkivu u telu. Eksperimenti su pokazali da je mikrogravitacija jako korisna za kulturu ćelija i rast tkiva, što može biti od velikog značaja za biomedicinske nauke. == Uticaj gravitacije na rast biljaka == Na Zemlji, gravitacija igra presudnu ulogu u rastu biljaka, jer postoji tropizam koji usmereva pokrete [[Biljke|biljaka]] u određenom smeru kao odgovor na na dejstvo stimulusa iz određenog pravca. Kod pojedinih vrsta biljaka tropizam se manifestuje kao gravitropizam, kod kojeg su pokreti stimulisani dejstvom [[gravitacija|gravitacije]]. Tako je npr. prostiranje korenja u pravcu gravitacije, ili vektorski gledano prema središtu zemlje, suprotno od sunca. Dok cvetovi i stabljike rastu suprotno od sile gravitacije, prema [[sunce|suncu]]. Kako biljke osećaju gravitaciju? One to čine lučenjem [[hormoni|hormona]]. Jedan određena grupa [[hormoni|hormona]], koji se zovu [[auksin|ćelijski auksini]] ''(called auxins)'', odgovorni su za izduženja [[ćelija]] [[koren]]a. [[Auksin]]i se sintetizuju u određenom delu biljke, odakle migriraju sve do korena, gde se akumuliraju pod dejstvom gravitacije i stimulišu rast ćelija korena. [[Hormoni]] su na sličan način odgovorni i za rast lastara biljaka u suprotnom smeru od gravitacije. U [[svemir]]u, međutim, u uslovima [[mikrogravitacija|mikrogravitacije]] hemijski signali koji se obično aktiviraju gravitacijom izostaju, ili bar ne deluju u određenom pravcu. Masa biljke uspevaju i rastu u svemiru, neke su pokazale neobične odgovore na dejstvo [[nulta gravitacija|nulte gravitacije]]. U [[ćelija]]ma korena nekih biljka primećeno je prisustvo promene u [[hromozom]]ima. Takođe je interesantno i da je rast [[koren]]a nekih [[biljke|biljaka]] u [[svemir]]u značajno brži nego kod istih tih biljkaka na Zemlji. [[Naučnik|Naučnici]] još uvek ne mogu u potpunosti da objasne razloge ovakvog ponašanja biljaka i zato se trenutno sprovode brojna istraživanja. Temeljno razumevanje procesa kako biljke rastu i reprodukuju se u svemiru od suštinskog je značaja za dalji uspeh budućih međuplanetarnih svemirskih misija, u kojima će rast useva biti primaran (i možda jedini) izvor hrane za posadu svemirskih letelica. == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * {{en icon}} [http://www.nasa.gov/pdf/185052main_FSB2000-2002REPORT.pdf Fundamental space biology], Accomplishments Report 2000–2002 [[Kategorija:Biologija]] [[Kategorija:Celularna biologija]] [[Kategorija:Gravitacija|Biologija]] [[Kategorija:Svemirska medicina]] [[Kategorija:Zrakoplovna medicina]] tl7joyo3fl5g2dybn2quv4g3ld44z99 Svemirska bolest 0 4546520 42587927 42551461 2026-05-05T03:10:40Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Avijacijska medicina]] → [[Kategorija:Zrakoplovna medicina]] 42587927 wikitext text/x-wiki {{Infobox disease | Name = Kosmička bolest | Image = Space adaptation syndrome acclimation.jpg | Caption =<center> [[Kosmonaut|Astronauti]] agencije [[NASA]] u okviru trenažnog programa pre boravka u kosmosu, tokom leta paraboličnom putanjom [[avion]]a - KC-135, izlažu se [[mikrogravitacija|mikrogravitaciji]] i doživljavaju neke od [[simptom]]a kosmičke bolesti<ref name="Science@NASA"/>. | ICD10 = | | ICD9 = | | DiseasesDB = | ICDO = | OMIM = | MedlinePlus = | eMedicineSubj = | eMedicineTopic = | MeshName = | MeshNumber = }} '''Kosmička bolest''' ili '''kosmički adaptacioni sindrom''' je skup [[poremećaj]]a koji nastaje u [[Organizam|organizmu]] [[kosmonaut]]a i [[kosmonaut|astronauta]] kao posledica dužeg boravka u [[kosmos]]u u uslovima [[mikrogravitacija|mikrogravitacije]] ([[nulta gravitacija|bestežinskog stanja]]). U [[mikrogravitacija|mikrogravitaciji]], ne postoji prirodno „gore“ ili „dole“, određeno od strane naših čula. Kosmonaut ne zna (na prvi pogled) čak ni položaj različitih delova tela, posebno ruke i noge, jer nedostaje težina da bi se stvorio osećaj gde se nalazi. Telo kosmonauta postaje „zbunjeno“ naglim promenama u odnosu na ono što je naučio na Zemlji i što i ovde očekuje. Sve duži boravak u kosmosu zbog nazadrživog razvoj [[astronautika|kosmonautike]] u [[Filogenija|filogenski]] neadaptiranom organizmu<ref>Schuh, R. T. and A. V. Z. Brower. 2009. ''Biological Systematics: principles and applications (2nd edn.)''. {{ISBN|978-0-8014-4799-0}}</ref> kosmonauta može izaziva čitav niz statičkih i dinamičkih poremećaja (vestibularnih, kardiovaskularnih, vizuelnih, neurovegetativnih, metaboličkih, lokomotornih, psihičkih...). Nepodudaranja između onoga što oči vide i onoga što telo oseća u uslovima mikrogravitacije, može izazvati kosmičku bolest. Naučnici smatraju da je to nešto slično [[bolest kretanja|bolesti kretanja]], koja se može doživeti na [[Zemlja|Zemlji]], npr. pri pokušaju [[putnik]]a da čita [[knjiga|knjigu]] u [[automobil]]u koji se kreće. Unutrašnje [[uho|uvo]] detektuje kretanje automobila, ali [[oko|oči]] (koje gledaju nepokretna [[slovo|slova]] u [[knjiga|knjizi]]) ne reaguju na te promen.<ref name="Science@NASA">{{en}} {{cite web | url = http://science.nasa.gov/headlines/y2001/ast07aug_1.htm | title = Mixed Up in Space | publisher = NASA | date = 7. 8. 2001. | accessdate = 5-2-2012 | archivedate = 2010-03-17 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20100317103018/http://science.nasa.gov/headlines/y2001/ast07aug%5F1.htm | deadurl = yes }}</ref><ref>Stojković M. ''Reagovanje vestibularnog aparata u bestežinskom stanju i problemi u vezi sa tim'', Zbornik radova iz Vazduhoplovne medicine, Zemun, 1975</ref><ref name=Landis>{{en}} {{cite web | title=Human Exposure to Vacuum | url=http://www.geoffreylandis.com/vacuum.html | accessdate = 25. 3. 2006.}}</ref><ref>{{cite journal |last=Quine|first=Tony| title = Addicted to space: An appreciation of Anousheh Ansari, Part II | journal = Spaceflight | publisher = [[British Interplanetary Society]] (BIS) | issn = 0038-6340 | volume = 49 | month = April |year=2007| issue = 4|pages=144}}</ref><ref name="sciencedaily">{{en}} {{cite web | url = http://www.sciencedaily.com/releases/2008/05/080521112119.htm | title = Why Do Astronauts Suffer From Space Sickness? | publisher = ScienceDaily | date = 23. 5. 2008. }}</ref> Kada kosmonauti odu u kosmos, mnogi od njih, će odmah doživeti kosmičku bolest. Dok su pojedini, malobrojni naizgled imuni, i najviše što mogu doživeti su simptomi blage [[glavobolja|glavobolje]], [[vrtoglavica|vrtoglavice]] i [[mučnina|mučnine]]. U ekstremnim slučajevima kod manje grupe kosmonauta dolazi do dugotrajnog [[povraćanje|povraćanja]] praćenog dehidriracijom i gubitkom telesne mase. Srećom, [[mozak]] kosmonauta se brzo prilagođava na ove uticaje, brzo uči i stiče poverenja u oči i reprogramira signale iz vestibularnog sistema koje usklađuje sa nastalim neslaganjem. [[Simptom]]i kosmičke bolest se ublažavaju nakon oko tri dana, boravka u kosmosu, mada pojedini kosmonauti ([[kosmonaut|astronauti]]) mogu imati recidiv u bilo kom trenutku tokom misije.<ref name="Science@NASA"/> Telo čoveka je izuzetan i komplikovan sistem koji automatski detektuje i reaguje na dramatične ekološke promene koje ga okružuju, posebno nedostatak gravitacije. Celo telo učestvuje u ovom kompleksnom i brzom odgovoru na mikrogravitaciju, a aviofiziolozi sve više počinju da formiraju sliku o tome šta se dešava unutar tela u nedostatku gravitacije.<ref>{{en}} [http://www.nsbri.org/humanphysspace/introduction/intro-bodychanges.html ''HOW THE HUMAN BODY CHANGES IN SPACE''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120415192126/http://www.nsbri.org/humanphysspace/introduction/intro-bodychanges.html |date=2012-04-15 }}, Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> Zapravo, kosmička bolest je nepredvidiva – kada će se dogoditi i ko će od nje oboleti to je teško predvideti. Neki kosmonauti, koji pokazuju izuzetnu toleranciju na mučninu u toku vožnje na zemlji, na moru ili kada lete avionom, trpe najgore simptome po dolasku u kosmos. Ovo se dešava i na Zemlji, npr gimnastičar koji obavlja teške akrobacije na gimnastičkim spravama ili u parteru, i pri tome ne ispoljava simptome bolesti kretanja, može da se „razboli“ na [[Roler koster]]u ili na zadnjem sedištu automobila u pokretu.<ref name="Science@NASA"/> To govori, da je najverovatnije celokupni organizam sa brojnim funkcijama uključen u pojavu kosmičke bolesti, koja verovatno predstavlja složenu interakciju izazvanu narušenom ravnotežom između različitih organa<ref name="sciencedaily"/> == Definicije kosmičke bolesti == ;Kosmički adaptacioni sindrom<ref>''Space Adaptation Syndrome'' [http://medical-dictionary.com/results.php?searchword=Space%20Adaptation%20Syndrome TheFreeDictionary], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> Skup promena u normalnoj fiziologiji koji se javljaju tokom dužeg izlaganja bestežinskom stanju, osim ako nisu preduzete preventivne mere. Sindrom se karakteriše atrofijom mišića, gubitkom minerala iz kostiju, srčanosudovnim promenama itd.<ref>''Medical-Dictionary.com'', © 2000,A Medical Dictionary of Medical Terminology</ref> ;Kosmički adaptacioni sindrom Sposobnost svemirskih putnika da se prilagode promenama srčanih funkcija, promenama u kostima i mišićnoj atrofiji za vreme boravka u bestežinskom stanju.<ref>''Mosby's Medical Dictionary'', 8th edition. © 2009, Elsevier.)''</ref> ;Kosmički adaptacioni sindrom To je sindrom koji nastaje kao posledica uticaja putovanja [[kosmos]]om na ljudsku [[fiziologija|fiziologiju]]. Oblik je [[bolest kretanja|bolesti kretanja]] (kao posledica višednevnog boravka u kosmosu), sa [[Osteoporoza|osteoporozom]], [[Mišićno tkivo|mišićnom]] atrofijom (zbog njihove neupotrebe), rastom od 5+cm, nastalim u uslovima [[nulta gravitacija|nulte gravitacije]], i može biti praćena, npr. propustima kosmonauta u radu sa sistemima za upravljanje.<ref>''Segen's Medical Dictionary.'' © 2011 Farlex, Inc. All rights reserved.</ref> ;Kosmički adaptacioni sindrom ili kosmička bolest Skup simptoma nastao kao posledica uticaja putovanja svemirom na ljudsku fiziologiju. Slična je bolesti kretanja sa kliničkim zacima; [[vrtoglavica|vrtoglavice]], opšte slabosti, malaksalosti, dijaforeze, sijaloreje, [[Zevanje|zevanja]], [[Anoreksija|anoreksije]], [[hiperventilacija|hiperventilacije]] - kao rezultat [[hipokapnija|hipokapnije]] sa [[Vazodilatacija|vazodilatacijom]] u donjim udovima, udruženom sa preraspodelom [[krv]]i, posturalnom [[Hipotenzija|hipotenzijom]] i [[Sinkopa (medicina)|sinkopom]], osteoporozom, i u dužim kosmičkim letovima mišićnom atrofijom, (zbog njihove neupotrebe) i rastom od 5+cm, kao posledicama uticaja nulte gravitacije i može biti praćena npr. posledicama po bezdnost letenja.<ref>''McGraw-Hill Concise Dictionary of Modern Medicine.'' © 2002 by The McGraw-Hill Companies, Inc.</ref> == Epidemiologija == {| class="toccolours" style="float:right; margin-left: 1em; margin-right: 2em; font-size: 85%; background:#c6dbf7; color:black; width:30em; max-width: 40%;" cellspacing="5" | style="text-align:left;" | |- | style="text-align:left;" |'''''Promena u organizmu kosmonauta pod uticajem [[gravitacija|mikrogravitacije]] ;'''''<ref name="ref10">{{Cite web | url = http://iss.jaxa.jp/med/index_e.html | title = Space medicine, 2.1. Effects on cardiovascular system | accessdate = 21. mart 2010 | author = Japanska agencija za svemirska istraživanja | language = en }}</ref> * '''Gravitacija boli:''' :To možemo osetiti kada na leđima nosimo težak ranac ili vozimo bicikl uz brdo. * '''Ali, nedostatak gravitacije boli, mogo više:''' :Kad se kosmonauti vrate nakon dugotrajnog boravka u nultoj (ili preciznije mikrogravitaciji) kosmosa, ponekad treba da se nose na nosilima zbog izraženih simptoma kosmičke bolesti. :Tamo gore u kosmosu, odsustvo težine nas podseća da gravitacija nije nešto loše. Ponekad borba sa gravitacijom, je naša svakodnevna aktivnost i takmičenje, ali tek nakon povratka iz kosmosa u nultoj gravitaciji, saznali smo da je ta borba dobra za naše telo!''<ref name="Gravity">{{en}} ''Gravity Hurts (So Good) Strange things can happen to the human body when people venture into space -- and the familiar pull of gravity vanishes.'' 2001. [http://science.nasa.gov/science-news/science-at-nasa/2001/ast02aug_1/ Science@NASA Headline News] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121124050335/http://science.nasa.gov/science-news/science-at-nasa/2001/ast02aug_1/ |date=2012-11-24 }}, Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> |} [[Letenje|Let]] u [[svemir]] sa ljudskom posadom bio je višegodišnji san [[čovečanstvo|čovečanstva]], sve dok nije postao stvarnost, nakon prvog [[Letenje|leta]] [[Jurij Gagarin|Jurija Gagarina]] [[1961]].<ref>Pervušin A. I. ''«108 minut, izmenivšie mir»''. Seriя: Lюdi v kosmose. Izdatelьstvo: Эksmo, Moskva, tvёrdый pereplёt, tiraž 5000 эkz., 528 s. {{ISBN|978-5-699-48001-2}}</ref> Dalju realizaciju ovog sna, nastavio je prvim, malim, koracima na [[Mesec]]u [[Nil Armstrong|Nila Armstronga]] i misija [[Apolo 11|Apola 11]].<ref>Hansen, James R. ''First Man: The Life of Neil A. Armstrong.'' Simon & Schuster. 2005. {{ISBN|978-0-7432-5631-5}}.</ref> Od tada, prisustvo ljudi i njegove delatnosti u kosmosu postaju sve učestalije. Do sada, više od 486 [[kosmonaut]]a, letelo je preko 100&nbsp;km nadmorske visine ([[Karmanova linija]]), i boravilo u svemiru.<ref>{{fr}} ''Liste des voyageurs spatiaux par ordre alphabétique''.[http://fr.wikipedia.org/wiki/Liste_des_voyageurs_spatiaux_par_ordre_alphab%C3%A9tique#E Preuzeto sa Vikipedije na fr.], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> Trajanje njihovog boravka se sve više povećavalo. Počev od 1 h, 48 min Jurija Gagarina,<ref>Helmke C. ''Advances in Soviet Extravehicular Activity (EVA) Suit Technology''. Washington, DC: Air Force Foreign Technology Division Bulletin. FTD-2660P-127/38-90; 16 Feb 1990.</ref> preko 4 h, 55 min [[Džon Glen|Džona Glena]], do više od godinu dana. Čovečanstvo u [[21. vek]]u ulazi u novu eru, [[Međunarodna svemirska stanica|Međunarodnih svemirskih stanica]] (MSS), koje će omogućiti da u svemiru, (u kome su do sada isključivo boravili kosmonauti), borave i građani, koji će u ovim stanicama moći da putuju svemirom kako bi ga spoznali ili živeli u njemu. Međutim, pre nego što boravak u ovom prostoru postane siguran za čoveka, kosmonautika i [[kosmička medicina]] moraju da reše mnogo problema, od kojih je jedan nulta gravitacija.<ref>{{en}} [http://vesuvius.jsc.nasa.gov/er/seh/td9702.pdf Priručnik za trening i prilagođavanje na MSS - NASA jul 1998. (PDF format)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050416200319/http://vesuvius.jsc.nasa.gov/er/seh/td9702.pdf |date=2005-04-16 }}, Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref><ref>Santy PA. ''Choosing the Right Stuff: The Psychological Selection of Astronauts and Cosmonauts''. Westport, Conn: Praeger Press; 1994.</ref> Oko 70 odsto kosmonauta [[Svemirske letelice|šatla]] patilo je od kosmičke bolesti ili ''kosmičkog adaptacionog sindroma (KAS)'' - ({{jez-engl|space adaptation syndrome (SAS)}}) u određenom stepenu. U [[Projekat Apolo|Apolo programu]], kosmički adaptacioni sindrom evidentiran je kod 11 od 33 kosmonauta u prvih 36 misija ''...(u 38 posto kosmonauta, umeren ili težak oblik KAS-a na prvom letu i u 16 posto astronauta umeren ili težak oblik KAS-a na sledećim letovima)''. Sindrom se nije javljao u [[Apolo 9|mesečevom modulu]] ili u ranim orbitalnim letovima, jer su kosmonauti bili čvrsto privezani za sedište u malim kapsulama kosmičkih letelica.<ref>{{cite web|title=The Effects of Long-Duration Space Flight on Eye, Head, and Trunk Coordination During Locomotion|url=http://lsda.jsc.nasa.gov/scripts/experiment/exper.cfm?exp_index=747|author=Kozlovskaya, Inessa B., et al.|publisher=NASA Johnson Space Center|year=2004|accessdate=7. 2. 2008.|archivedate=2012-02-07|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120207204112/http://lsda.jsc.nasa.gov/scripts/experiment/exper.cfm?exp_index=747|deadurl=yes}}</ref> Na osnovu medicinskih istraživanja, utvrđeno je da mikrogravitacija izazva spontanu adaptaciju ljudskog biološkog sistema na smanjeni uticaj gravitacije. Tokom dejstva mikrogravitatacije za obanvljanje [[homeostaza|homeostaze]] (nakon studije sa 160 kosmonauta) ustanovljeno je da je ona postignuta posle 45 dana, a readaptatacija na zemljinu gravitacije i normalizacija stanja posle oko 90 dana. Tako, ponašanje srčanosudovnog sistema i drugih bioloških sisteme umnogome je zavstan od upotrebe preventivnih mera za vreme i posle leta. Međutim, primena preventivnih mera ne može da ponište uticaj mikrogravitatacije na srčanosudovni sistema i druge biološke sisteme. Zato će njene posledice umnogome zavisiti od individualnih karakteristika i otpornosti organizma astronauta.<ref name="Debijadhi">{{en}} Debijadhi R. ''Effect of weightlessness on human cardiovascular system''. [Article in Serbian] Srp Arh Celok Lek. 1995 Jul-Aug;123(7-8):202-7. [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17974430 Abstract-PubMed], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> == Etiologija == Uzroci kosmičke bolesti nisu u potpunosti shvaćeni, niti su zadovoljavajuće metode njihovog predviđanja, [[prevencija|sprečavanja]] i [[terapija|lečenja]] do sada identifikovane<ref name="Homick">{{en}} Homick JL. ''Space motion sickness.'' Medical Sciences Division, NASA-Johnson Space Center, Houston, TX 77058, USA. [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11902170 Acta Astronaut. 1979 Oct;6(10):1259-72. Abstract], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref>. Trenutna istraživanja o etiologiji kosmičke bolesti zasnovana su u najvećoj meri na dve teorije. ;Teoriji čulnih (senzornih) sukoba Ili teorija neurofizioloških posledica „konflikta“ intralabirintnih senzacija iz unutrašnjeg uva, sa modalitetima senzacija iz drugih čula. Ova teorija u najvećoj meri zasnovana je na primarnom uticaju promena koje se dešavaju u otolitu vestibularnog sistema u bestežinskom stanju.<ref>{{en}} Mark Shelhame. ''Space and the Vestibular'' System Mark Shelhamer Depts. of Otolaryngology and BME 210 Pathology Bldg. *4-6302 [http://www.jhu.edu/strucfunc/2011_files/2011_11_17.pdf]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> Pristalice ove teorije smatraju da senzorni sukobi nastaju kao odgovor moždanog stabla sličan onom koji izaziva neki od neurotoksina, i znake i simptome mučnine u toku boravka u kosmosu ili kretanja na Zemlji, opisuju kao rezultat stimulacije, po principu „otrov-pokreće mehanizam odgovora“. Ovaj mehanizam nastaje kako bi se telo oslobodio apsorbovanih toksičnih supstanci; pražnjenjem želuca, ili minimiziranjem efekata apsorbovanih toksina preko stresnog odgovora simpatičkog nervnog sistema. U pojedinaca i životinja kod kojih je vestibularni aparat oštećen ili je prekinut vestibularni put bolest kretanja ne nastaje, uprkos velikim naprezanjima. Ova činjenice idu u prilog pretpostavci da „otrov-pokreće mehanizam odgovora“ i da se zato otrovom-indukovana mučnina može smanjiti u pasa nakon labirintektomije.<ref>Triesman M. ''Motion sickness: an evolutionary hypothesis.'' Science, 197:493-5, 1977.</ref><ref>Money KE and Cheung BS. ''Another function of the inner ear: facilitation of the emetic response to poisons''. Aviat Space Environ Med. 54:208-11, 1983.</ref><ref>Bagshaw M and Stott JRR. ''The desensitization of chronically motion sick aircrew in the Royal Air Force.'' Aviat Space Environ Med 56:1144-51, 1985.</ref> ;Teoriji intrakranijalnog pritiska Pored teorije čulnog sukoba, sve više se kao mogućnost navodi povezanost promena u preraspodeli telesnih tečnosti u bestežinskom stanju i kosmičke bolesti. Dosadašnja istraživanja međutim nisu uspela da u potpunosti podrže teoriju preraspodele tečnosti pa je i dalje dominantna teorija čulnog sukoba, zasnovana na sposobnosti održavanja ravnoteže tela u bestežinskom stanju koje vlada u kosmosu.<ref name="Homick"/> Gravitacija nije samo sila zemljine teže koja deluje na naše telo, već i signal - znak koji govori našem telu kako da se ponaša. Za neku stvar, ona govori mišićima i kostima koliko oni moraju biti jaki da bi je savladali. U nultoj gravitaciji, [[Mišićno tkivo|mišići]] atrofiraju brzo, jer [[telo]] doživljava da ih ne treba. Mišiće telo koriste u borbi protiv gravitacije - poput onih u [[noge|nogama]] i [[Kičma|kičmi]], koji održavaju telo u uspravnom položaju, ali mogu izgubiti oko 20 odsto svoje mase ako se ne koriste. Zato mišićna masa u uslovima nulte gravitacije može da „nestaje“ brzinom od oko 5 posto nedeljno.<ref name="Gravity"/> Gubitak koštanog tkiva u kostima, može biti još ekstremniji. Kosti u svemiru atrofiraju po stopi od oko jedan posto mesečno, a modeli pokazuju da bi ukupni gubitak mogao dostići 40 do 60 odsto ukupne koštane mase, nakon dugotrajnih izlaganja nultoj gravitaciji.<ref name="Gravity"/> Dosadašnja istraživanja pokazala su da po zdravlje astronauta fiziološki problemi izazvani bestežinskim stanjem nisu tako veliki i nesavladivi, i uglavnom su izazvani;<ref>{{en}} Sekiguchi C.''Issues of health care under weightlessness.'' Acta Physiol Scand Suppl. 1994;616:89-97. * [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/8042531 Abstract-PubMed - indexed for MEDLINE], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> * Preraspodelom tečnosti u telu zbog nedostatka gravitacije koja stvara hidrostatski [[pritisak]]. * Smanjenjem telesne aktivnosti, zbog nedostatka potrebe da se sila zemljine teže savladava snagom [[mišićno tkivo|mišića]] i njihovom kontrakcijom. * Problemima održavanja ravnoteže i prostorne vizuelne orijentacije, zbog nedostatka vizuelnih orijentira u marčnom kosmičkom prostoru, i odsutva vestibularnih i senzomotornih stimulusa zbog nedostatka prostornih nadražaja u mikrgravitaciji. {{izdvojeni citat|'''''Ravnoteža''' je sposobnost da se zadrži telo u stabilnom položaju, u miru (statička) ili u pokretu (dinamička ravnoteža). Kretanje tela (hodanje) je u osnovi proces prenosa centra ravnoteže s jedog dela tela na drugi (s jedne noge na drugu) u seriji gubitaka ravnoteže.<br />'''Fiziologija ravnoteže''' je proces koji se razvija na sistemu međusobnih sadejstava više organa, pa čak i njihovih pojedinih delova. Zbog toga, nagli prekid vestibularne funkcije izaziva privremene smetnje, koje traju do uspostavljanja kompenzacije. I pogrešne informacije daju takođe poremećaje u celom sistemu.<br />'''Vestibularni aparat je simetričan parni organ''' i zato će njegova ukupna reakcija zavisiti od funkcije oba lavirinta uva.<br />'''Vestibularni aparat se sastoji iz statičkog i dinamičkog dela''', od koji je prvi stariji i reaguje na promene u odnosu na pravac zemljine teže i linearna ubrzanja, dok drugi reaguje prvenstveno na rotaciona ubrzanja, ali i druga promenljiva kretanja u raznim pravcima.<ref>[http://famona.sezampro.rs/medifiles/otohns/katedra/orl2.pdf Otologija, Klinička anatomija, fiziologija i patofiziologija uva] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130717171226/http://famona.sezampro.rs/medifiles/otohns/katedra/orl2.pdf |date=2013-07-17 }}, Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref>''}} [[Datoteka:STS040-31-020 - STS-40 MS Seddon, wearing blindfold, sleeps in SLS-1 module.jpg|300px|mini|Zbog snažnih oscilacija tela i na najmanji pokreti [[ruka]]ma i nogama za vreme spavanja kosmonauti moraju biti fiksirani za postelju.]] U [[nulta gravitacija|bestežinskom stanju]] kretanje [[kosmonaut|astronauta]] ([[kosmonaut]]a) u značajnoj meri je otežano i praćeno je snažanim oscilacijama tela koje izazivaju i najmanji pokreti [[ruka]]ma i nogama što stvara značajne poteškoće u održavanju ravnoteže. Ovako, neadekvatno-neodmereno kretanje nastaje zato što su mišići tela na zemlji naviknuti da određene pokreti obavljaju većom snagom zbog savladavanja sile [[gravitacija|zemljine teže]], pa izostaje fina regulacija pokreta<ref name="sciencedaily"/>. U mraku kabine kosmičkog broda, ove oscilacije su izraženije zbog odsustva vizuelne kontrole pokreta. Zato svaki pokret kosmonauta izvan ravni paralelene sa pravcem kretanja kabine izaziva simptome vrtoglavice praćene mučninom, jer će dopunska ubrzanja delovati na vestibularni sistem. I [[vibracije]] letelice u pojedinim fazama leta astronauta takođe su uzrok pojave [[simptom]]a.<ref>Koslovskaya IB, Barmin VA, Keridich YV, Repin AA. ''The effects of real and simulated microgravity on vestibulooculomotor integration.'' Physiologist. 1985;28:S51–S56.</ref> Najverovatnije da astronauti na početku boravka u svemiru imaju povećanu zavisnost od vizuelnih i taktilnih nadražaja u održavanju ravnoteže. Kako se let nastavlja, većina astronauta „internalizuje“ referentni sistem za određivanje orijentacije prema gore i dole što smanjuje njihovau zavisnost od vizuelnih signala.<ref>{{Cite web|url=http://www.jsc.nasa.gov/history/oral_histories/StevensonRE/RES_5-13-99.pdf|title=Interview with Dr. Robert Stevenson|format=[[PDF]]|publisher=[[Johnson Space Center Oral History Project]]|date = 13. 5. 1999.|pages=35}}</ref> Takođe je značajna i reinterpretacija linearnih ubrzanja - indukovanih u otolitčkom prijemniku uva u odsustvo prijemnih signala zbog nedostatka prostornih nadražaja.<ref>Young LR, Mendoza JC, Groleau N, Wojcik PW. ''Tactile influences on astronaut visual spatial orientation: Human neurovestibular studies on SLS-2.'' J Appl Physiol. 1996;81:44–49.</ref> [[Datoteka:Preraspodele tečnosti u svemiru.jpg|desno|mini|320px|'''Efekti [[gravitacija|mikrogravitacije]] na distribuciju tečnosti u telu. <small>(''prenaglašeno perom karikaturiste'')</small>'''<br />Zato kosmonauti dobijaju „podbuli“ izgled lica i glave, i vretenasti „pileći izgled nogu“, iz kojih se gubi oko litar tečnosti, pa one postaju sve tanje]] Ljudsko telo i njegovog [[cirkulatorni sistem čoveka|kardiovaskularni sistem]] od postanka na Zemlji neprekidno su izloženi uticaju gravitacije. Kako oko dve trećine svakodnevnih aktivnosti ljudi obavljaju stojeći ili sedeći, Zemljina gravitacija utiče na preraspodelu velikih količina telesnih tečnosti u tkivima i [[krv]]i u [[krvni sud|krvnim sudovima]] prema donjim delovima tela. Kada ljudi stoje, krvni pritisak u nogama može biti visok, oko 200 [[mmHg]]. U [[mozak|mozgu]], je međutim, vrednost pritiska samo 60 do 80 mmHg. U svemiru, gde sila zemljine teže nedostaje (ili je na nivou mikrogravitacije), od glave do peta '''nestaje''' gradijent krvnog [[Pritisak|pritiska]] ili je on beznačajno nizak. Krvni pritisak se izjednačava i postaje oko 100 mmHg u celom telu. Zato kosmonauti dobijaju „podbuli“ izgled lica i glave, i vretenasti „pileći izgled nogu“, iz kojih se gubi oko litar tečnosti, pa one postaju sve tanje. Zato je telo ljudi kroz evolutivni razvoj stvorilo različite mehanizmime kako bi se suprotstavilo uticaju gravitacije i obezbedilo dovoljan protok krvi kroz mozak. U mikrogravitacionom okruženju, količina i raspodela telesnih tečnosti se menja, jer telo i njegov kardiovaskularni sistem oslobođeno uticaja gravitacije distribuira tečnosti ka gornjim delovima tela. Povišen krvni pritisak u glavi aktivira alarm, da telo ima previše krvi u glavi i u toku dva do tri dana u bestežinskogm stanju, telo astronauta može da izgube čak 22 odsto sopstvenog volumena krvi, kao rezultat tog mehanizma.<ref name="Bungo MW PC">Bungo MW, Charles JB, Johnson PC. ''Cardiovascular deconditioning during space flight and the use of saline as a countermeasure to orthostatic intolerance''. Aviat Space Environ Med. 1985;56:985–990.</ref><ref name="ReferenceA">Shykoff BE, Farhi LE, Olszwka AJ, et al. ''Cardiovascular response to submaximal exercise in sustained microgravity''. J Appl Physiol. 1996;81:26–32.</ref> Uzroci i simptomi kosmičke bolesti kod astronauta se donekle razlikuje od „zemaljskih“ u toku vožnje ([[bolest kretanja]]). Ne javlja se znojenje a od ostalih simptoma uglavnom se javlja bledilo, anoreksija, [[povraćanje]], [[glavobolja]] u prvim satima svemirskog leta često bez [[Mučnina|mučnine]] i drugih upozoravajućih predznakova.<ref>{{en}} ''Motion Sickness'' [http://www.operationalmedicine.org/ed2/GMOManual/clinical/Motionsickness.html The General Medical Officer Manual, NAVMEDPUB 5134, January 1, 2000] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306021353/http://www.operationalmedicine.org/ed2/GMOManual/clinical/Motionsickness.html |date=2016-03-06 }}, Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> Oko ¾ astronauta će imati blaže simptome, dok će jedna četvrtina doživeti ozbiljnije simptome kao što su više od jedne epizode povraćanja uglavnom u toku prvog dana leta. Simptomi najčešće prestaju u prvih 24 do 72 sata boravka u [[orbita|orbiti]], ali se mogu produžiti i na veći broj dana.<ref>Young LR, Oman CM, Wat t GD, Money GD, Li cht enbe rg BK. ''Spatial orientat ion in weightlessness and readaptation to Earth’s gravity.'' Science. 1984; 225:205–208.</ref> Napori da se predvidi koji kosmonaut je podložniji uticaju svemirskog adaptacionog sindroma (SAS) nisu uspeli. Starost, pol, nivo fizičke uvežbanosti, prethodno letačko iskustvo, i fiziološka trenaža (u humanoj centrifugi) na zemlji nisu pouzdani prediktori otpornosti astronauta na svemirski adaptacioni sindrom.<ref>Parker DE, Reschke MF, Arrott AP, Homick JL, Lichtenberg BK. ''Otolith tilt-translation reinterpretation following prolonged weightlessness: Implications for pre-flight training.'' Aviat Space Environ Med. 1985;56:601–606.</ref><ref>{{en}} Graybiel A, Miller EF 2nd, Homick JL. ''Individual differences in susceptibility to motion sickness among six Skylab astronauts.Acta Astronaut.'' 1975 Jan-Feb;2(1-2):155-74. [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11841091 Abstract], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> Iz napred iznetog može se zaključiti da je svemirski adaptacioni sindrom izazvan dužim boravkom u uslovima mikrogravitaciji važan [[Vazduhoplovna medicina|vazduhoplovnomedicini]] problem.<ref>{{en}} David G. Newman ''Motion Sickness I: Neurophysiological Aspects''. Avamedia Vol 22 November 1998 [http://www.amsanz.org.nz/avmedia/22/am22ms.htm Aviation Medical Society New Zealand Web Site], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref><ref>Graybiel A., ''The prevention of motion sickness in orbital flight.'' Life Sci Space Res. 1976;14:109-18. [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11977268 Abstract], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> == Fiziologija održavanja ravnoteže u kosmosu == [[Mozak]] u svakom trenutku kretanja dobija trenutne podatke iz različitih delova [[telo|tela]] i pokušava na osnovu njih da sastavi ukupnu sliku o tome šta telo radi u tom trenutku. [[Gravitacija]] i ranije stečena iskustva igraju važnu ulogu u prostornoj orijentacije. Promene u [[Gravitacija|gravitacionim silama]], poput prelaska na bestežinskog stanja tokom svemirskoh letova, utiču na prostornu orijentaciju i zahtevaju prilagođavanje mnogih fizioloških procesa u kojima se nalazi naš sistem [[ravnoteža|ravnoteže]]. Ali, ako se bilo koji deo ove slike ne poklapa sa ranije stečenim saznanjima kosmonauta na [[Zemlja|Zemlji]], u toku njegovog boravka u [[kosmos]]u mogu se zbog tog nesklada javiti [[simptom]]i kosmičke bolesti. === Anatomsko-fiziološke karakteristike organa za održavanje ravnoteže === Da bi [[kosmonaut]] održao [[ravnoteža|ravnotežu]] i orijentisao se o položaju sopstvenog tela u prostoru, u kome vlada bestežinsko stanje i odsustvo jasnih orijentira, on koristi ranije stečeno iskustvo u normalnim stanjima, sa Zemlje, i razne, [[Filogenija|filogenski]] međusobno odlično usklađene, mehanizmime kao što su;<ref>{{sr}} Nedeljko Rodić, ''Phisical Dimensions of Aging'', ''Motor Control, Coordination, and Skill'', LECTURE 6 , Faculty of Education in Sombor [http://www.pef.uns.ac.rs/index.php?option=com_phocadownload&view=category&download=502%3A6&id=62&lang=sr {{pdf}}][[:Datoteka:Page white acrobat.png|[[Datoteka:Page_white_acrobat.png|veza=|13x13piksel]]]]<span> (</span><span style="font-weight: bolder; font-size: smaller;">[[Portable Document Format|PDF]]</span><span>)</span>[[:Datoteka:Page white acrobat.png|[[Datoteka:Page_white_acrobat.png|veza=|13x13piksel]]]]<span> (</span><span style="font-weight: bolder; font-size: smaller;">[[Portable Document Format|PDF]]</span><span>)</span>, Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> ;Vestibularni sistem ravnoteže Ovaj sistem čine polukružni kanalići i otolitski aparat u unutrašnjem [[uho|uvu]]. On daje referentne podatke potrebne za kontrolu posturalnog njihanja i dinamičke ravnoteže - u unutrašnjem uvu. ;Vizuelni sistem ravnoteže ([[Čulo vida]]), kao glavni deo ovog sistema ima važnu ulogu u pružanju informacija o tome gde je telo u prostoru, kako se brzo kreće i koje su moguće prepreke. ;Somatosenzorni sistem ravnoteže Ovaj sistem čine unutrašnji [[čulna ćelija|receptori]], napetost mišićno-zglobnog sistema, receptori dodira u [[kožni sistem|koži]]). On je od izuzetne važnosti jer uključuje informacije iz kože, zglobva i vibracionih senzora, koji daju informacije o položaju tela u prostoru. [[Datoteka:Neural structures involved in motion sickness.JPG|center|500px]] Čovek je kroz evolutivni razvoj razvio veoma sofisticiran mehanizam za održavanje ravnoteže, položaja tela, pravca kretanja i orijentacije u prostoru, čije je funkcionisanje uslovljeno primanjem aferentnih senzornih informacija iz optičkog, vestibularnog i proprioceptivnog sistema. ==== Vestibularni sistem ravnoteže ==== Bioelektrični signali koji se pri pokretu [[telo|tela]] generišu u [[polukružni kanali|polukružnim kanalima]] i otolitskom aparatu, prenose se [[tremno-pužni živac|vestibularnim nervom]] do vestibularnih jedara, a potom integrišu i moduliraju aktivnostima drugih neuroloških struktura. Imajući u obzir kompleksnost ove interakcije, ne iznenađuje činjenica da minimalan patološki varijetet, u koji se može svrstati i boravak u uslovima [[mikrogravitacija|mikrogravitacije]], može izazvati poremećaje [[ravnoteža|ravnoteže]]. Zato je [[vestibularni sistem]] značajan u stvaranju motornog odgovora koji je od važnosti za dnevno funkcionisanje i preživljavanje u uslovima višednevnog boravka u [[kosmos]]u. Sastavljen je iz pet komponenti<ref>Slobodanka Lemajić-Komazec ''„Evaluacija auditivnog i vestibularnog sistema kod pacijenata sa multiplom sklerozom“'' Doktorska disertacija, Novi Sad, 2011. [http://www.uns.ac.rs/sr/doktorske/slobodankaLemajicKomazec/disertacija.pdf], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref>: [[Datoteka:Vestibular organs- canals, otolith, cochlea.jpg|mini|280px|Vestibularni sistem]] '''1. Perifernog receptornog aparata,''' koji se nalazi u [[unutrašnje uvo|unutrašnjem uvu]] i odgovoran je za pretvaranje pokreta i položaja glave u neuralnu informaciju '''2. Centralnih vestibularnih jedara''' koja čine [[neuron]]i u [[moždano stablo|moždanom stablu]]. Ona su odgovorna za prijem, intergraciju i raspodelu [[informacija]] za kontrolu motorne aktivnosti kao što su pokreti [[oko|očiju]] i glave, posturalni [[Refleksni luk|refleksi]] i refleksi zavisni od [[gravitacija|gravitacije]] i prostorne orijentacije '''3. Vestibulo-okularnih veza''' koje polaze od vestibularnih jedara i utiču na kontrolu pokreta [[oko|oka]] '''4. Vestibulo-spinalne veze''' koja koordiniše pokrete glave, aksijalnu muskulaturu i posturalne reflekse '''5. Vestibulo-talamo-kortikalne veze''' odgovorne za svesnost percepcije pokreta i prostorne orijentacije. ===== Periferni receptorni aparat ===== Periferni receptorni aparat smešten je u unutrašnjem [[uho|unutrašnje uvu]] i sastoji se iz dva organa<ref>Arthur C. Guyton John E. Hall ''Medicinska fiziologija'' Savremena administracija Beograd. 1999. {{ISBN|978-86-387-0599-3}}.</ref><ref>Rudolf Probst Gerhard Grevers Heinrich Iro ''' Hals-Nasan-Ohren-Heilkunde'' Thieme {{ISBN|978-3-13-119032-1}};</ref> {{glavni članak|Puž (uvo)}} '''1.1. Kohlearnog''' Ovaj aparat služi za prijem zvučnih signala {{efn|Neće biti predmet razmatranja na ovoj stranici jer nema bitnu ulogu u održavanju ravnoteže u mikrogravitaciji}} {{glavni članak|Vestibulum}} '''1.2. Vestibularnog ''(vestibularni lavirint)''''' Ovaj aparat koji je takođe poznat i kao [[Fiziologija održavanja ravnoteže|organ ravnoteže]] služi za prijem nadražaja o kretanju tela u [[prostor]]u. Sastoji se od dve odvojene strukture koje sadrže specijalizovane senzorne receptore i lokalizovan je lateralno i posteriorno od [[puž (uvo)|puža]] u [[unutrašnje uvo|unutrašnjem uvu]]. Čini ga pet odvojenih receptornih struktura; ''tri [[polukružni kanali|polukružna kanala]] i dva [[statokonije|otolitna organa]] koji su smešteni u petroznom delu temporalne kosti. Receptorna, neuroepitelna područja predstavljaju [[statičke mrlje (uvo)|makule]] u [[sakulus]]u i [[utrikulus]]u i ampularna kriste u [[Polukružni kanali|polukružnim kanalima]]. Ova područja su osposobljena za prijem čulnih nadražaja za ravnotežu. [[Datoteka:SchemaVest.gif|thumb|• '''Otolitni organ''' - makule se nalaze u sakulusu (na zidu u poluvertikalnom položaju) i utrikulusu (na podu).<br />• Makule reaguju na linearno ubrzanje (u sakulusu na vertikalno, u utrikulusu na horizontalno).<br />• Ubrzanje u datom smeru dovodi do pomeranje otolita u suprotnom smeru, jer su gušći od endolimfe, a to dovodi do savijanje stereocilija.]] * ''Otolitni organ'' (makule u sakulusu i utrikulusu) detektuje promene linearnog [[ubrzanje|ubrzanja]] i [[gravitacija|gravitacije]]. U kesicama otolitskog organa, ispunjenih tečnošću, sakulu i utikulu postoje specijalizovana struktura poznata kao makula akustika, ili čula statičke ravnoteže tela (za orijentaciju tela na gravitaciono privlačenje). Receptorne ćelije u ovim organima formiraju kose ćelije (cilije) postravljene u horizontalnoj i vertikalnoj ravni, koje su u pratnji ćelija podrške. Vrh cilija je prekriven želatinoznom membranom na kojoj se nalazi sloj sićušnih kristala [[kalcijum karbonat]]a, veličine 1-10 [[metar|mikrona]]. Ovaj sloj [[kristal]]a ima tri puta veću težinu od okolne [[tečnost]]i. Kako su ove ćelije postavljene u raznim ravnima, to će pri svakom položaju glave komadići kristala zvani [[otoliti]] iloi otokoni vršiti pritisak na cilije. Promena u položaja glave koji dovodi do gravitacionog privlačenja, stvara nervne impulse aktivacijom cilija otolitom, koji sa potom dalje prenose preko nernih vlakana vestibularnog nerva u dnu receptornih ćelije, u centar za ravnotežu u [[mozak|mozgu]]. * ''Tri polukružna kanala'' (prednji, zadnji i horizontalni), otkrivaju promene ugaonog ubrzanja. Jedan kraj svakog kanala, zove se ampula, i ona je u sa ampulom utrikulusa. U ampulama se nalazi krista akustika kao čulni organ dinamičke ravnoteže (koji zadržava položaj tela kao odgovor na obavljeno kretanje) Kao i u vestibularnim receptornim tako i ovde posotoje kose ćelije u obliku akustičke kriste u pratnji potpornih ćelija, ali ovde ne postoji otolit. Receptorna ćelije u ovom organu se stimulišu pokretom endolimfe. Kada se glava pomera usled pojave rotacije tela, endolimfe će teći ka kosim ćelijama, koje dobijaju nadražaj koji potom pretvaraju u nervni impulsa. Kao odgovor na te impulse, nastaje reakcija mišići za održavanje ravnoteže tela u novoj poziciji. Aksoni senzitivnih neurona formiraju vestibularni živac i projektuju se na vestibularne nukleuse u produženoj moždini, a deo vlakana nastavlja do malog mozga. Iz vestibularnih nukleusa polaze eferentna vlakna koja formiraju vestibulo-spinalni trakt, kao i neuroni drugog reda koji idu do talamusa, a zatim do kore. Iz vestibularnih nukleusa polaze i neuroni drugog reda koji idu do nukleusa kranijalnih nerava koji kontrolišu pokrete [[oko|očiju]]. Na taj način polukružni kanali i otolitni organi pružaju informacije našem mozgu o položaj tela i njegovim pokretima. A veza između vestibularnog sistema i očiju pomaže u održavanju ravnoteže i držanju očiju usmerenih na objekat („orijentir“) dok se [[glava]] okreće ili dok se telo rotira.<ref>Radmila Kovačević, ''Čulo sluha'', Prirodno matematički fakultet Departman za biologiju i ekologiju Predmet: Osnovi neurobiologije Šk. 2010/11 [http://www2.dbe.pmf.uns.ac.rs/PDF/fiziologija/onb/predavanja/6a_predavanje_ONB_11.pdf Prezentacija]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> Služeći se brojnim fiksnim „orijentirima“ čovek može lako korigovati sva odstupanja od željenog pravca položaja ili kretanja. Svaka „nesaradnja“ između organa vida i vestibularnog aparata igra važnu ulogu u nastanku vestibularnih poremećaja. A ta „nesaradnja“ između ovih organa dešava se u [[kosmos]]u zbog odsustva vidljivih orijentira i smanjenih vestibularnih nadražaja u uslovima [[nulta gravitacija|bestežinskog stanja]], što ima za posledicu nastananak kosmičkog gravitacionog sindroma. ==== Vizuelni sistem ravnoteže - [[čulo vida]] ==== Vestibularni [[stimulus]]i iz [[uho|uva]] kontrolišu aktivnost [[Pravi mišići očne jabučice|mišića pokretača očne jabučice]], kako bi čulo vida kod svake promene položaja [[glava|glave]] u toku redovnih aktivnosti, kao što je hodanje i trčanje, zadržalo adekvatan položaj u odnosu na vizuelni cilj. Pokreti očiju koji se generišu aktivacijom vestibularnog sistema, ostvaruju se preko vestibulo-okularnog refleksa. Vestibularni stimulusi iz lavirinta kontrolišu aktivnost mišića pokretača očne jabučice, kako bi se održala stabilna slika na [[mrežnjača|retini]] pri svakoj promeni položaja glave u toku normalnih aktivnosti. Pokreti [[oko|očiju]] koji se generišu aktivacijom vestibularnog sistema, ostvaruju se preko vestibulo-okulomotornog refleksa. Postoje tri tipa rotatornih pokreta oka: ''horizontalni, vertikalni i torzioni''. Vertikalni polukružni kanali i sakulus su odgovorni za kontrolu vertikalnih pokreta oka, dok horizontalni kanali i utrikulus kontrolišu horizontalne očne pokrete. Torzioni pokreti oka su pod kontrolom vertikalnih polukružnih kanala i utrikulusa. [[Datoteka:Simple vestibulo-ocular reflex.srpski.PNG|thumb|Vestibularni refleks oka. Rotacija glave stvara inhibitorne signale u ekstraokularnim mišićima na jednoj strani i stimulišuće signale u mišićima na drugoj strani.<br />Rezultat je kompenzacija kretanja očiju.]] Primarni cilj vestibularnog sistema je da spreči pomeranje slike na retini u toku rotacije glave (pomeranje slike više od 2 do 3°/s od centra foveje, smanjuje oštrinu vida za oko 50% {{efn|Foveja je deo retine koja ima najveću gustinu fotoreceptora i zato predstavlja područje sa najvećom vizuelnom oštrinom. }}). [[Nistagmus]] omogućava održavanje slike objekta na foveji. Sistemi koji sprečavaju pomeranje slike sa retine su: * ''sistem za glatko praćenje,'' * ''optokinetički sistem i'' * ''vestibulo-okularni refleks (VOR)''. Najveći deo prirodnih pokreta glave predstavlja kombinaciju linearnih i angularnih (ugaonih) akceleracija, zbog čega ''polukružno-kanalni'' i ''otolitsko-okularni'' refleksi moraju da funkcionišu zajedno ''(kanalno-otolitska interakcija)'' kako bi osigurali stabilnu sliku na retini. Kod rotacionog kretanja, [[glava]] se pokreće u odnosu na telo koje miruje, a kod translacijskog kretanja, pomera se celo telo (uključujući i glavu). VOR se ostvaruje stimulacijom polukružnih kanala u toku angularne (ugaone) rotacije - ''Rotacioni (angularni) vestibulo-okularni refleks'' i stimulacijom otolita u toku pravolinijske akceleracije ili naginjanja glave u odnosu na smer gravitacije - ''Linearni (translacijski) vestibule-okularni refleks''. VOR se ostvaruje brzo, s latencijom do 15 ms, dok je vizuelno-okulomotorna kontrola sporija, sa latencijom od 150 do 200 ms. Prilikom pomeranja glave, primarni aferentna signali dolaze iz horizontalnih polukružnih kanala i projektuju se u specifičnim neuronima u medijalnom i lateralnom vestibularnom jedru. Mnoge ćelije šalju ekscitatorne signale kroz medijalni longitudnalni fascikulus prema kontralateralnim jedrima abducensa, čiji motorni neuroni šalju impulse preko šestog kranijalnog živca dovodeći do kontrakcije ipsilateralnog {{jez-lat|m. rectus lateralis}}. U isto vreme, neuroni abducensa šalju ekscitatorne signale ka motornim neuronima u kontralateralnim okulomotornim jedrima, koja inervišu {{jez-lat| m. rectus medialis oculi}}. Druga grupa vestibularnih neurona prenosi ekscitatornim signale prema {{jez-lat|m. rectus medialis oculi}} u ipsilateralnim okulomotornim jedrima, dok treća grupa vestibularnih neurona prenosi inhibitorne signale prema ipsilateralnim jedrima abducensa. [[Datoteka:Eyemuscles.jpg|thumb|Aktivnosti mišića očne jabučice kontrolišu vestibularni [[stimulus]]i iz uva, kako bi čulo vida kod svake promene položaja glave u toku redovnih aktivnosti, zadržalo adekvatan položaj u odnosu na vizuelni cilj.]] Nadražaj gornjeg (prednjeg) polukružnog kanala rezultuje kontrakcijom ipsilateralnog {{jez-lat|m. rectus superiora}} i kontralateralnog {{jez-lat|m. rectus superiora}} i relaksacijom ipsilateralnog {{jez-lat|m. rectus superiora}} i kontralateralnog {{jez-lat|m. rectus superiora}}, što dovodi do torzionih kretanja očiju prema gore. Nadražaj zadnjeg (sagitalnog) polukružnog kanala izaziva kontrakciju ipsilateralnog {{jez-lat|m. rectus superiora}} i kontralateralnog {{jez-lat|m. obliqus inferio}}, što dovodi do torzionih kretanja očiju prema dole. Nadražaj makule utrikulusa izaziva kontrakciju ipsilateralnog {{jez-lat|m. obliqus superio}}, {{jez-lat|m. rectus superior}} i {{jez-lat|m. rectus mediali}} i relaksacijom kontralateralnog {{jez-lat|m. obliqusa inferior, m.rectus inferior i m. rectus lateralisa.}}. Veći deo VOR aksona ide kroz {{jez-lat|fasciculus longitudinalis medialis (FLM)}}. Primera radi, prilikom pokreta glave u levo nadražujući signali iz levog horizontalnog polukružnog kanala prenose informaciju neuronima levog vestibularnog jedra, uz istovremenu inhibiciju desnog vestibularnog jedra preko komisuralnih neurona. Neuroni u levom vestibularno jedru potom ekscitiraju motoneurone i interneurone oba kontralaterlna abducensa, pri čemu nastaje kontrakcija (grčenje) desnog {{jez-lat|m.rectus oculi lateralis}} i levog {{jez-lat|m. oculi rectus medialis.}}. Ova bilateralna povezanost omogućava inhibitorni odnos između levog lateralnog i medijalnog desnog pravog očnog mišića. Rezultat ove inetrakcije je fiksacija slike u foveji. ==== Somatosenzorni sistem ravnoteže ==== Kontrola kretanja zavisi o stalnim i tačnim informacijama iz somatosenzornog sistema. Zato je somatosenzorni sistem presudan za ravnotežu i motoričku kontrolu, jer daje informacije vezane za kontakt tela sa tlom i informacije o položaju tela. [[Datoteka:Model mišićnog vretena.jpg|mini|centar|400px|Proprioceptori su senzori smešteni u mišićima i njihovim tetivama, koji mogu mozgu dati informacije o poziciji našeg tela u prostoru]] * ''Kožni receptori'' daju informacije o dodiru i [[vibracije|vibracijama]], na svaki mehanički podsticaj na površinu tela, koji boravkom u bestežinskom stanju značajno slabi. * ''Receptori u mišićima'' daju informacije o poziciji udova i tela. * ''Mišićna snaga i samopouzdanje'' spadaju u ostale faktore koji utiču na ravnotežu, pored glavnih sistema koji pružaju informacije i korektivne radnje u odnosu na držanje tela i stabilnost. Eferentni organi vestibulo-spinalnih refleksa su antigravitacioni mišići. Kontrolišući uspravan položaj u odnosu na dejstvo [[gravitacija|gravitacije]], vestibulospinalni refleksi stabilizuju položaj glave u toku statike i dinamike. Vestibularni sistem ima uticaja na tonus mišića i održavanje balansa glave i tela preko dva velika descedentna puta [[kičmena moždina|kičmene moždine]], ''lateralnog i medijalnog vestibulospinalnog trakta'', koji polaze direktno iz vestibularnih jedara i direktnog ''retikulospinalnog'' puta. Vizuelne, vestubilarne i somatosenzorne informacije moraju biti integrisane i koordinisane na takav način da neuralne naredbe za držanje tela mogu gotovo trenutno da isprave odstupanje ravnoteže stabilizujući mišiće na nogama i trupu. Kako kosmonauti u bestežinskom stanju nisu sigurni u svoju ravnotežu, oni imaju tendenciju da proizvode više globalnih mišićnih kontrakcija, odnosno da koriste one mišiće koji ne doprinose održavanju ravnoteže. [[Datoteka:Human Balance System -1.JPG|center]] == Fiziološki problemi u kosmičkom adaptacionom sindromu == U svemiru, astronauti moraju provesti neko vreme da bi izgubili osećaj dezorijentacije u bestežinskom stanju. Zbog nedostatka gravitacije, otolitni organi više nemaju istu ulogu. Oni mogu da osete linearno ubrzanje (napred-nazad, gore-dole, i levo-desno), ali ne mogu da uspostave kontrolu prijema vertikalnih referentnih signala u mozgu. Zato adaptacija na novo okruženje podrazumeva da kosmonauti moraju da nauče kako da više koriste „nevestibularne“ signale koji su vizuelni, proprioceptivni, i taktilni<ref>William E. Wiesel, ''Spaceflight Dynamics'' Publication Date: 03.06 2010 ISBN/EAN13:1452879591/9781452879598 Page Count:364</ref> === Problemi održavanja ravnoteže u kosmosu === Problemi održavanja ravnoteže u kosmosu nastaju kada [[mozak]] iz [[sistem za ravnotežu|sistema za ravnotežu]] smeštenog u [[uho|unutrašnjem uvu]] prima drugačije [[nadražaj]]e od onih iz ostalih [[čulna ćelija|receptora]], naročito vidnih. To se u [[kosmos]]u dešava: '''U uslovima nejednolikog kretanja svemirskog broda ''' Stalne promene kretanja [[svemirske letelice|svemirskog broda]] u obliku ljuljanja, poskakivanja, ubrzavanja i usporavanja, kosmonauti ne mogu videti već ih samo osećaju. U [[tama|mraku]] kabine, ove oscilacije su još izraženije zbog odsustva vizuelne kontrole pokreta. Zato svaki pokret astronauta izvan ravni paralelene sa pravcem kretanja kabine svemirskog broda izaziva [[simptom]]e [[vrtoglavica|vrtoglavice]], praćene [[mučnina|mučninom]], jer će dopunska [[ubrzanje|ubrzanja]] delovati na [[vestibularni sistem]]. '''U uslovima mikrogravitacije (bestežinskog stanja) u svemiru''' U [[nulta gravitacija|bestežinskom stanju]] kretanje [[kosmonaut]]a u značajnoj meri je otežano sniženom gravitacionom silom i praćeno je snažanim oscilacijama tela koje izazivaju i najmanji pokreti [[ruka]]ma i [[noge|nogama]]. Ovako, neadekvatno-neodmereno kretanje nastaje zato što su [[mišići]] tela na [[Zemlja|Zemlji]] naviknuti da određene pokreti obavljaju većom snagom zbog savladavanja sile zemljine teže, pa izostaje fina regulacija pokreta u [[mikrogravitacija|sniženoj gravitaciji]]. U mikrogravitaciji prestaje osećaj težine i osećaj pritiska organa jednih na druge, a menja se i hidrostatski pritisak krvi u lobanjskoj duplji. Ipak najveće promene su na organu ravnoteže, čija se funkcija iz osnova menja, jer je direktno uslovljena prisustvom/odsustvom gravitacione sile. === Kardiovaskularni sistem === U mikrogravitacionom okruženju, količina i raspodela telesnih tečnosti se menja, jer telo i njegov kardiovaskularni sistem oslobođeno uticaja gravitacije distribuira tečnosti ka gornjim delovima tela. Povišen krvni pritisak u glavi aktivira alarm, da telo ima previše krvi u glavi i u toku dva do tri dana u bestežinskogm stanju, telo astronauta može da izgube čak 22 odsto sopstvenog volumena krvi, kao rezultat tog mehanizma.<ref name="Bungo MW PC"/><ref name="ReferenceA"/> Oslobođeno jačeg uticaja gravitacije, lice osobe poprima drugojačiji izgled. Javlja se [[edem]], posebno oko [[oko|očiju]], zbog poroširenja krvlju prepunjenih vena u lobanji, toku prve faze (dugotrajnijeg) izlaganja mikrogravitaciji u [[svemir]]u.<ref>Buckey JC Jr, Gaffney FA, Lane LD, et al. ''Central venous pressure in space.'' J Appl Physiol. 1996;81:19–25</ref> [[Simptom|Subjektivne tegobe]] izazvane preraspodelom tečnosti su; zapušen [[nos]], [[glavobolja]], i deformacija lica, [[mučnina]], [[povraćanje]], ubrzan [[puls]], labilan [[krvni pritisak]] i smanjenje pulsnog talas. Magnituda ovih promena, prema dosadašnjim istraživanjima, bile su najveće u toku osmodnevnog leta (npr. u misiji Džemini) da bi u dužim misijama, npr. 14 dnevoj misiji, simptomi bili manje izraženi.<ref>Study Notes Readings 593eee Labs Study Guides Antonutto G, Capelli C, Girardis M, Zamparo P, di Prampero PE. ''Effects of microgravity on maximal power of lower limbs during very short efforts in humans''. J Appl Physiol.1999 Jan;86(1):85-92.</ref><ref>Convertino VA.'' Exercise as a countermeasure for physiological adaptation to prolonged spaceflight''. Med Sci Sports Exerc. 1996 Aug;28(8):999-1014</ref> Ove promene pokreću u organizmu astronauta mehanizme koji se suprotstavljaju [[hipervolemija|hipervolemiji]], što dovodi do značajnog gubitka vode iz organizma. Zato uprkos preraspodeli tečnosti nastaje i njen gubitak i ukupno smanjenje telesne mase što na kraju rane faze svemirskog leta, kardiovaskularni sistem astronauta polako prilagođava uticaju mikrogravitacije i obezbeđuje nastavak boravka u svemiru sa manje izraženim tegobama. Međutim ove promena utiče na rad srca.<ref>Levine BD, Lane LD, Watenpaugh DE, Gaffney FA, Buckey JC, Blomqvist CG. ''Maximal exercise performance after adaptation to microgravity''. J Appl Physiol. 1996;81:686–694.</ref> <br /> ''"Ako u cirkulaciji ima manje krvi srce astronauta ne mora da je pumpa sa većim naporom kao u uslovima pune gravitacije na zemlji, što smanjuje funkciju i naprezawe srčanog mišića i rezultuje atrofijom njegovih mišićnih vlakana."''<ref name="Gravity"/> ===== Ortostatska netolerancija ===== Pored gubitka fizičke kondicije, svemirski let ima negativne efekte na kardiovaskularni sistem i druge regulatorne sistema, što pogoršava individualna varijabilnost tolerancija na stres i ortostatske promene izazvane mikrogravitacijom.<ref>{{en}} Harrison MH, Kravik SE, Geelen G, Keil L, and Greenleaf JE. ''Blood pressure and plasma renin activity as predictors of orthostatic intolerance.'' Aviat Space Environ Med 56: 1059-1064, 1985.[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC1501099/ Medline], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref><ref>{{en}} Ludwig DA and Convertino VA. ''Predicting orthostatic intolerance: physics or physiology?'' Aviat Space Environ Med 65: 404-411, 1994.[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/8024522 Medline], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref><ref>{{en}} Pavy-Le Traon A, Louisy F, Vasseur-Clausen P, Guell A, and Gharib C. ''Contributory factors to orthostatic intolerance after simulated weightlessness.'' Clin Physiol 19: 360-368, 1999.[http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1046/j.1365-2281.1999.00189.x/abstract CrossRef], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> Naime po povratku iz svemira na Zemlju, tečnost se pod uticajem [[Gravitacija|Zemljine teže]] ponovo i brzo vraća u donje delove tela, što stvara tendenciju za razvoj, tzv ''ortostatske netolerancije'' ''(mikrogravitacijom indukovano stanje povećane simpatičke aktivnosti)''<ref>{{en}} Timothy C. Hain, ''Orthostatic hypotension'', [http://www.dizziness-and-balance.com/disorders/medical/orthostatic.html], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> koja se karakteriše; [[ortostatska hipotenzija|ortostatskom hipotenzijom]] (sniženjem [[krvni pritisak|krvnog pritiska]]), ubrzanijim radom srca ([[tahikardija]]), malaksalošću, kratkotrajnim poremećajem [[čulo vida|vida]] (sumaglica) i [[Sinkopa (medicina)|sinkopom]] (kratkotrajanim gubitkom svesti).<ref name="Buckey">{{en}} Buckey JC J r, Lane LD, Le vine BD, et al. ''Orthostatic intolerance after spaceflight''. J Appl Physiol. 1996; 81:7–18.[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2290012/ Abstract/Free Full Text], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> [[Etiologija]] ortostatske netolerancije je nepoznata, ali dosadašnja istraživanja sve više ukazuju na njenu multifaktorijalnu patofiziologiju, u kojoj dominira postojanje individualne preosetljivosti na sniženu gravitaciju. Na širok raspon učestalosti ortostatske netolerancije (koja se javlja kod 20-83% [[kosmonaut|astronauta]] i [[kosmonaut]]a<ref>{{en}} When Space Makes You Dizzy. ''Astronauts returning to Earth sometimes feel light-headed. It's been a problem since the earliest days of human space exploration, but now doctors may have a solution''.[http://science.nasa.gov/science-news/science-at-nasa/2002/25mar_dizzy/ science.nasa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151127053905/http://science.nasa.gov/science-news/science-at-nasa/2002/25mar_dizzy/ |date=2015-11-27 }}, Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref>) pored individualne preosetljivosti utiče i dužina trajanja izloženosti mikrogravitaciji. Zato je ortostatska netolerancija, izraženija nakon dužeg izlaganja uticaju mikrogravitacije, i povezana je sa smanjenim odgovorom mišićno simpatičke nervne aktivnosti kao odgovor na ortostatski stres i oštećenje barorefleksnih funkcija.<ref>{{en}} Meck JV, Reyes CJ, Perez SA, Goldberger AL, and Ziegler MG. ''Marked exacerbation of orthostatic intolerance after long- vs. short-duration spaceflight in veteran astronauts.'' Psychosom Med 63: 865-873, 2001.[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11719623 Abstract/Free Full Text], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> Nekoliko sistema uključeno je u patofiziološke promene kod postsvemirske ortostatske netolerancije, u koje spadaju; * ''Promene u [[Autonomni nervni sistem|autonomnom nervnom sistemu]]'', izazvane izmenjenom barorefleksneom aktivnošću<ref>{{en}} Cooke WH, Ames JI, Crossman AA, Cox JF, Kuusela TA, Tahvanainen KU, Moon LB, Drescher J, Baisch FJ, Mano T, Levine BD, Blomqvist CG, and Eckberg DL. ''Nine months in space: effects on human autonomic cardiovascular regulation.'' J Appl Physiol 89: 1039-1045, 2000.[http://lsda.jsc.nasa.gov/scripts/experiment/exper.cfm?exp_index=775 Abstract/Free Full Text] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111027143616/http://lsda.jsc.nasa.gov/scripts/experiment/exper.cfm?exp_index=775 |date=2011-10-27 }}, Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref><ref>{{en}} Fritsch JM, Charles JB, Bennett BS, Jones MM, and Eckberg DL. ''Short-duration spaceflight impairs human carotid baroreceptor-cardiac reflex responses.'' J Appl Physiol 73: 664-671, 1992.[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/1399995 Abstract/Free Full Text], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref><ref>{{en}} Fritsch-Yelle JM, Charles JB, Jones MM, Beightol LA, and Eckberg DL. ''Spaceflight alters autonomic regulation of arterial pressure in humans.'' J Appl Physiol 77: 1776-1783, 1994.[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20156846 Abstract/Free Full Text], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> i drugojačijim adrenergijskim odgovorom<ref>{{en}}Fritsch-Yelle JM, Whitson PA, Bondar RL, and Brown TE. ''Subnormal norepinephrine release relates to presyncope in astronauts after spaceflight.'' J Appl Physiol 81: 2134-2141, 1996.[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/8941538 Abstract/Free Full Text], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref><ref>{{en}} Goldstein DS, Vernikos J, Holmes C, and Convertino VA.'' Catecholaminergic effects of prolonged head-down bed rest''. J Appl Physiol 78: 1023-1029, 1995.[http://jap.physiology.org/content/103/6/2018.full Abstract/Free Full Text]{{Dead link|date=May 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> * ''Venska neusaglašenost.'' Vene u ljudskom nogama sadrže sitne mišiće koji reaguju kada se vene napune krvlju. Njihova funkcija je da šalju krv, naviše („uzbrdo“) ka srcu i tako održavju krvni pritisak. Ali, u kako u svemiru ne postoji „uzbrdo“, mali mišići u venama gube svoju funkciju i manje su angažovani - - prilagođavaju se bestežinskom stanju. Tokom povratka iz svemira mišići su ponovo potrebni, ali su oni privremeno „zaboravili“ svoju funkciju. Posle dužih svemirskih letova „zaboravnost“ je veća a posledice teže, jer vene ne uspevaju da vrate krv nazad ka srcu i mozgu.<ref>{{en}} Thornton WE, Moore TP, and Pool SL. Fluid shifts in weightlessness. Aviat Space Environ Med 58: 86-90, 1987.</ref> * ''Promene funkcija srčane pumpe''. Smanjena kontraktilna sposobnost srčane pumpe izazvana atrofijom srčanog mišića i udružena se narušenom funkcijom vena zbog sekundarno oštećene skeletno mišićne pumpe najverovatnije takođe ima važnu dodatnu ulogu u ortostatskoj netoleranciji astronauta po povratku na zemlju.<ref name="Buckey"/><ref>{{en}} Martin DS, South DA, Wood ML, Bungo MW, and Meck JV. ''Comparison of echocardiographic changes after short- and long-duration spaceflight''. Aviat Space Environ Med 73: 532-536, 2002.[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12056667 Medline], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref><ref>{{en}} Perhonen MA, Franco F, Lane LD, Buckey JC, Blomqvist CG, Zerwekh JE, Peshock RM, Weatherall PT, and Levine BD. ''Cardiac atrophy after bed rest and spaceflight''. J Appl Physiol 91: 645-653, 2001.[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11457776 Abstract/Free Full Text], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref><ref>{{en}} Perhonen MA, Zuckerman JH, and Levine BD. ''Deterioration of left ventricular chamber performance after bed rest: "cardiovascular deconditioning" or hypovolemia?'' Circulation 103: 1851-1857, 2001.[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11294802 Abstract/Free Full Text], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> * ''Promene u sistemu zapreminske regulacije tečnosti''.<ref>{{en}} Leach CS, Alfrey CP, Suki WN, Leonard JI, Rambaut PC, Inners LD, Smith SM, Lane HW, and Krauhs JM. ''Regulation of body fluid compartments during short-term spaceflight.'' J Appl Physiol 81: 105-116, 1996.[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/8828652 Abstract/Free Full Text], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> * ''Promene vaskularnih funkcija i njihove reaktivnost preko [[azot oksid]] sintaza, zavisnih mehanizama''.<ref>{{en}} Vaziri ND, Ding Y, Sangha DS, and Purdy RE. ''Upregulation of NOS by simulated microgravity, potential cause of orthostatic intolerance.'' J Appl Physiol 89: 338-344, 2000.[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/10904069 Abstract/Free Full Text], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> === Mišićni sistem === Istraživanja tokom poslednjih 30 godina ostvarila su značajan napredak u razumevanju negativnih uticaja mikrogravitacije na skeletne mišiće. Jedna od najugroženijih sistema u uslovima boravka u [[svemir]]u je neuromišićni sistem.<ref>{{en}} Convertino VA. (1990) ''Physiological adaptations to weightlessness: effects on exercise and work performance''. in Exercise and Sports Sciences Reviews, eds Pandolf KB, Holloszy JO. (Williams & Wilkins, Baltimore, MD), pp 119–166</ref><ref>{{en}} Edgerton VR, Roy RR.Neuromuscular adaptations to actual and simulated spaceflight.''Handbook of Physiology. Environmental Physiology.''1996Am. Physiol. SocBethesda, MD, sect. 4, vol. II, chapt 32, pp. 721–763.</ref><ref>{{en}} Greenleaf JE, Bulbulian R, Bernauer EM, Haskell WL, Moore T. (1989) ''Exercise-training protocols for astronauts in microgravity.'' J Appl Physiol 67:2191–2204. [http://jeb.biologists.org/content/204/18/3201.full Abstract/FREE Full Text], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> Dokazano je da boravak u bestežinskom stanju izazva [[atrofija|atrofiju]], gubitak snage, smanjenje funkcionalnog kapaciteta i povećan [[umor|zamor]] u [[mišići|skeletnim mišićima]] udova. Studije sprovedene na [[pacov]]ima i [[čovek|ljudima]] pokazale su brz gubitak [[ćelij]]ske mase [[mišićno tkivo|mišića]] u mikrogravitaciji. Kod pacova, redukcija mišićne mase kretala se do 37% i primećena je već u prvoj nedelji izlaganja mikrogravitaciji.<ref name="Robert"/> Mišići soleus pokazali su nešto veću učestalost atrofije od brzih mišića gastroknemijusa.<ref>{{en}} Caiozzo VJ, Baker MJ, Herrick RE, Tao M, Baldwin KM. (1994) ''Effect of spaceflight on skeletal muscle: mechanical properties and myosin isoform content of a slow muscle''. J Appl Physiol 76:1764–1773. [Abstract/FREE Full Text], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref><ref>Rapcsak M, Oganov VS, Szoor A, Skuratova SA, Szilagyi T, Takacs O. (1983) ''Effect of weightlessness on the function of rat skeletal muscles on the biosatellite “Cosmos-1129.”'' Acta Physiol Hung 62:225–228. [Medline], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref><ref>{{en}} Riley DA, Ellis S, Slocum GR, Satyanarayana T, Bain JLW, Sedlak FR. (1987) ''Hypogravity-induced atrophy of rat soleus and extensor digitorum longus muscles''. Muscle Nerve 10:560–568. [CrossRefMedline], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref><ref>{{en}} Widrick JJ, Knuth ST, Norenberg KM, Romatowski JG, Bain JLW, Riley DA, Karhanek M, Trappe SW, Trappe TA, Costill DL, Fitts RH. (1999) ''Effect of a 17 day spaceflight on contractile properties of human soleus muscle fibres.'' J Physiol (Lond) 516:915–930. [Abstract/FREE Full Text], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> Boravak u svemiru izazva promene u skeletnim mišićima u prvih nekoliko nedelja, preferirajući prvo atrofiju mišića ekstenzore a potom i fleksora. Zato su najizraženije promene uočene u antigravitacionim mišićima, kao što su soleusi i gastroknemijusi. Na primer, maksimalna voljna kontrakcije ljudskih plantarnih fleksora je smanjena za 20-48% nakon 6 meseci boravka u svemiru, dok je za 21% uočen pad snage u vlaknima tipa I, mišića soleusa, posle 17 dana leta [[Spejs-šatl|Spejs šatlom]].<ref name="Robert">{{en}}Robert H. Fitts, Danny R. Riley and Jeffrey J. Widrick ''Functional and structural adaptations of skeletal muscle to microgravity''. September 15, 2001 J Exp Biol 204. [http://jeb.biologists.org/content/204/18/3201.full Abstract/FREE Full Text], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> [[Datoteka:Normal and an atrophic sarcomere..jpg|centar|mini|380px|Šematizovan prikaz sarkomere u normalnim mišićima pre izlaganja mikrogravitaciji i sarkomere u atrofičnim mišićima nakon 17-dnevnog leta čoveka svemirom.<ref name="Robert"/>]] Atrofija mišića prvenstveno je rezultat smanjene [[Sinteza proteina|sinteze proteina]] koja je verovatno izazvan odsustvom antigravitacionog opterećenja. Kontraktilni proteini se srazmerno gube sa drugim [[Ćelija (biologija)|ćelijskih]] proteinima a tanka aktinska vlakna neproporcionalno više gube miozin od debljih vlakana. Pad kontraktilnih proteina objašnjava se smanjenjem dejstva gravitacionih sila po površine poprečnog preseka mišića, dok se gubitak proteina u tankim vlaknima može objasniti posleletnim povećanjem maksimalne brzine u skraćenim vlaknima. Mikrogravitacijom indukovani pad maksimalna snaga mišića se delimično nadoknađuje povećanjem brzine kontrakcije u vlaknima. Mišićna brzina koja je dodatno povećana mikrogravitacijom izaziva brzu reakciju miozin izozima u sporim vlaknima i povećan odgovor brzih vlakana tipa II. Ne samo da boravak u svemiru povećava osetljivost skeletnih mišića i izaziva njihova oštećenja, već se i nakon povratka na Zemlju mogu nastaviti ili javiti slična oštećenja.<ref>{{en}} Robert H. Fitts, Danny R. Riley, and Jeffrey J. ''Widrick Physiology of a Microgravity Environment Invited Review: Microgravity and skeletal muscle.'' Journal of Applied Physiology August 2000 vol. 89 no. 2 823-839 [http://jap.physiology.org/content/89/2/823.full Abstract] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120706031216/http://jap.physiology.org/content/89/2/823.full |date=2012-07-06 }}, Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> [[Dokaz]]i izvedeni kod pacova ukazuje da svemirski letovi povećavaju zamor u [[mišićno tkivo|mišićima]], zbog smanjene sposobnost sporog soleusa da [[Oksido-redukcija|oksidira]] [[masti]] i povećanog utroška [[glikogen]]a u skeletnim mišićima.<ref name="Robert"/> Buduće studije na astronautima, biće potrebne kako bi se precizno utvrdili ćelijski i molekularni mehanizmi mikrogravitacijom indukovane atrofije mišića i uzroci gubitka njihove funkcionalne sposobnosti. Na osnovu tih iskustava razvili bi se efikasni preventivni programi vežbanja kao i druge mere zaštite.<ref>{{en}} Baldwin KM, Herrick RE, Ilyina-Kakueva E, Oganov VS. (1990) ''Effect of zero gravity on myofibril content and isomyosin distribution in rodent skeletal muscle''. FASEB J 4:79–83.[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/2136840 Abstract], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> === Koštani sistem === Koštani sistem je od posebnog značaja za kretanje održavanja položaja tela u uslovima gravitacije na Zemlji. Dobro je poznato da biomehanička snaga ima važnu ulogu u razvoju skeletnog sistema.<ref>{{en}} Collet P, Uebelhart D, Vico L, Moro L, Hartmann D, Roth M, and Alexandre C. ''Effects of 1- and 6-month spaceflight on bone mass and biochemistry in two humans.'' Bone 20: 547–551, 1997.[CrossRef][Web of Science][Medline], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref><ref name="Donahue TL 1371">{{en}} Donahue TL, Haut TR, Yellowley CE, Donahue HJ, and Jacobs CR. ''Mechanosensitivity of bone cells to oscillating fluid flow induced shear stress may be modulated by chemotransport.'' J Biomech 36: 1363–1371, 2003.[CrossRef][Web of Science][Medline], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref><ref>{{en}} Marie PJ, Jones D, Vico L, Zallone A, Hinsenkamp M, and Cancedda R. ''Osteobiology, strain, and microgravity: part I. Studies at the cellular level''. Calcif Tissue Int 67: 2–9, 2000.[CrossRef][Web of Science][Medline], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref><ref>{{en}} Ontiveros C, Irwin R, Wiseman RW, and McCabe LR. ''Hypoxia suppresses runx2 independent of modeled microgravity.'' J Cell Physiol 200: 169–176, 2004.[CrossRef][Web of Science][Medline], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref><ref>{{en}} Robling AG, Burr DB, and Turner CH. ''Recovery periods restore mechanosensitivity to dynamically loaded bone''. J Exp Biol 204, 2001.[Abstract/Free Full Text], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref><ref>{{en}} Sessions ND, Halloran BP, Bikle DD, Wronski TJ, Cone CM, and Morey-Holton E. ''Bone response to normal weight bearing after a period of skeletal unloading.'' Am J Physiol Endocrinol Metab 257: E606–E610, 1989.[Abstract/Free Full Text], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> Nedavno, je iznet podatak da će ove snaga biti podjednako važna kao i genetika u morfogenezi, adaptaciji i oblikovanju tkiva. Zato su sprovedene mnoge studije da identifikuje promene i moguće mehanizame promena na skeletu, u uslovima mikrogravitacije, na ćelijskom nivou<ref name="Heather">{{en}} Heather L. Nichols , Ning Zhang, Xuejun Wen , ''Proteomics and genomics of microgravity''. Physiol. Genomics September 2006 vol. 26 no. 3 163-171 [http://physiolgenomics.physiology.org/content/26/3/163.full Abstract/FREE Full Text-Physiol.Genomics]{{Dead link|date=May 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> Odraslo ljudsko telo u svom koštanom tkivu ima 1.000 do 1.200 grama kalcijuma i 400 do 500 grama fosfora. Više od 99% kalcijuma u je u obliku hidroksiapatit u kostima, i oko 85% fosfora Prema tome, funkcija koštanog tkiva u velikoj meri zavisi od metabolizma kalcijuma i fosfora. U normalnim kostima postoji ravnoteža između koštane strukture i resorpcije. Sistem hormona i lokalni faktori regulišu prepravke u kostima, koje uključuju ćelije, njihovu proliferaciju i progresivnu diferencijaciju koja dovodi do resorpcije u kostima i osteoblastima i taloženja i mineralizacije matriksa oko osteoblasta.<ref>{{en}} Suda T, Takahashi N, and Martin TJ. ''Modulation of osteoclast differentiation''. Endocr Rev 13: 66–80, 1992.[Abstract/Free Full Text], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> U uslovim mikrogravitacije u kostima je poremećen sklad između formiranja i resorpcije kosti na račun gubitka koštane mase.<ref>{{en}} Carmeliet G and Bouillon R. ''The effect of microgravity on morphology and gene expression of osteoblasts in vitro.'' FASEB J 13 Suppl: S129–S134, 1999.[Web of Science][Medline], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> Tvrdi se da smanjenje funkcije osteoblasta igra važnu ulogu u svemirskim letom indukovanom gubitak koštane mase. Jedan od mehanizama u diferencijaciji osteoblasta je regulisan transkripcijom faktora 2, aktivatora proteina-1 (Beta-AP-1), i raznim drugim transkripcionim faktorima. Neusklađenost nekog od ovih faktora dovodi do poremećaja između alkalne fosfatate i osteokalcina što može rezultovati gubitkom koštane mase. Pored ovih i veći broj drugih faktora može postojati u kontroli funkcija osteoblasta, diferencijaciji i maturaciji<ref name="Heather"/>. Nakon histološkog proučavanja osteoblasta posle svemirskog leta, utvrđeno je prisustvo povećanje manje diferenciraneih (nezrelih) i smanjenje više diferenciranih (zrelaih) osteoblasta , što sugeriše da mikrogravitacija blokira neke puteve diferencijacije u osteoblastima.<ref>{{en}} Garetto LP, Gonsalves MR, Morey ER, Durnova G, and Roberts WE. ''Preosteoblast production 55 hours after a 12.5-day spaceflight on Cosmos 1887.'' FASEB J 4: 24–28, 1990.[Abstract], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> Istraživači su takođe ukazali da osteoblasti i osteociti odgovaraju na mehaničke nadražaje u ''[[in vitro]]'' uslovima<ref name="Donahue TL 1371"/><ref>{{en}} Duncan RL and Turner CH. ''Mechanotransduction and the functional response of bone to mechanical strain.'' Calcif Tissue Int 57: 344–358, 1995.[CrossRef][Web of Science][Medline], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref><ref>{{en}} Reich KM, Gay CV, and Frangos JA. ''Fluid shear stress as a mediator of osteoblast cyclic adenosine monophosphate production.'' J Cell Physiol 143: 100–104, 1990.[CrossRef][Web of Science][Medline], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref>, kao što su i prethodna istraživanja pokazala da su [[gen]]ske ekspresije [[faktor rasta|faktora rasta]] i [[protein]]a<ref>{{en}} Kumei Y, Shimokawa H, Katano H, Akiyama H, Hirano M, Mukai C, Nagaoka S, Whitson PA, and Sams CF.'' Spaceflight modulates insulin-like growth factor binding proteins and glucocorticoid receptor in osteoblasts.'' J Appl Physiol 85: 139–147, 1998.[Abstract/Free Full Text], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref><ref>{{en}} Ontiveros C and McCabe LR. ''Simulated microgravity suppresses osteoblast phenotype, Runx2 levels and AP-1 transactivation''. J Cell Biochem 88: 427–437, 2003.[CrossRef][Web of Science][Medline], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> izmenjene u mikrogravitacionim uslovima. Takođe u uslovima snižene gravitacije, zbog promena u kostima kalcijum i fosfor se preterano izlučuju mokraćom i izmetom. Posle oko 10 dana boravka u bestežinskom stanju dolazi do gubitka oko 3,2% koštane mase. Gubitak kalcijuma iz kostiju na samo da može da utiče na pojavu mokraćnih kalkulusa (što je opisano u posebnom poglavlju) već može izazvati i jake bolove, a zbog smanjene gustine kostiju i gubitka njihove čvrstine i pojave spontanih preloma. === Hematološki i imunološki sistem === Jedna od značajnih promena u hematološkom i imunoloških sistema u mikrogravitaciji je transformacija crvenih krvnih zrnaca, kao glavnih komponenta krvi. Devedeset posto naših normalnih eritrocita su ćelije bikonkavano-diskoidnog oblik (slične krofni bez rupe). U bestežinskogm stanju, neki eritrociti menjaju svoj oblik i transformiše u duguljast ili loptast oblik. Povjava anemije (smanjenja broja crvenih krvnih zrnaca) je karakteristična pojava koja se može javiti u krvi astronuta nakon četiri dana od početka svemirskog leta. Broj crvenih krvnih zrnaca posle tri meseca svemirski let opada za oko 15% i praćena je subjektivnim tegobama, koje se postepeno gube posle povratka na Zemlju. Aktivnost limfocita, koji se suprotstavljaju invaziji mikroorganizama i štite organizam od infekcije, blago je snižena u mikrogravitaciji, Međutim zbog relativno „sterilinih“ uslova u svemirskom brodu, umanjena funkcija leukocita retko izaziva praktične probleme. Mokraćni sistem [uredi] === Mokraćni sistem === [[Datoteka:Mikrogravitacija (distribucija tečnosti).GIF|mini|desno|250px|Unos tečnosti i izlučivanje mokraće je značajno manje tokom prvog dana izlaganja mikrogravitaciji i ostaje relativno nisko tokom svemirskog leta i prvog dana po povratku na Zemlju (D+0). I pored većeg unosa tečnosti, količina mokraće je i dalje smanjen u poređenju sa predpoletnim vrednostima, (iako nešto veća nego tokom leta).]] Nacionalna agencija za aero-nautiku i Svemirska uprava i ruski svemirski program objavili su više dokaza da ljudi izloženi mikrogravitacionom okruženju u svemiru imaju veći rizik za razvoj [[matematička analiza|kalkulusa]]-kamena u [[bubreg]]u. Povećanu resorpciju kostiju (već opisanu u tekstu) izazvanu mikrogravitacijom často prati [[hiperkalciurija]] i [[hiperfosfaturija]]'' (povećano izlučivanje mokraćom kalcijuma i fosfora)'', što značajno uvećava [[koncentracija|koncentraciju]] [[kalcijum|kalcijumovih soli]], odnosno [[kalcijum oksalat]]a i [[kalcijum fosfat]]a u [[mokraća|mokraći]], što uz druge faktore koji vladaju u životnoj sredini svemirske letelice i izmenjen način ishrane, prilagođen bestežinskom stanju, ''(manji unos tečnosti, [[energija|energije]], [[protein]]a, [[kalijum]]a, [[fosfor]]a i [[magnezijum]]a)'' može negativno uticati na sastav mokraće i još više uvećati rizik od formiranja kalkulusa u mokraćnom sistemu astronauta tokom svemirskih letova.<ref>{{en}} Zerwekh JE. ''Nutrition and renal stone disease in space.''. Nutrition. 2002 Oct;18(10):857-63. {{PMID|12361779}} [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12361779 Abstract-PubMed - indexed for MEDLINE], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> Takođe smanjena količine [[mokraća|mokraće]] izazvana preraspodelom [[tečnost]]i povećanom diurezom (izmokravanjem) smanjuje volumena tečnosti u organizmu astronauta, što menja [[pH vrednost|pH]] vrednost (uvećavajući kiselost) mokraće i doprinosi većem riziku za stvaranja mokraćnih kamena (kalkulusa).<ref>{{en}} Whitson PA, Pietrzyk RA, Sams CF. ''Space flight and the risk of renal stones''. J Gravit Physiol. 1999 Jul;6(1):P87-8. {{PMID|11543039}} [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11543039 Abstract-PubMed - indexed for MEDLINE], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> Ovo su potvrdili rezultati istraživanja sprovedeni u dugotrajnim Šatl-Mir misijama, u kojima je uočen trend manjeg unosa tečnosti, koji je uticao na smanjenu količinu urina u mokraćnom sistemu. To stanje je pogodaovalo stvaranju kalkulusa sastavljenih od kristala kalcijumovih soli. Pored uvećanog rizika za formiranje [[kalcijum]]ovih kalkulusa, promena metaboličkog profila zbog promena u ishrani tokom leta, pogoduje i formiranju kalkulusa sastavljenih od kristala [[mokraćna kiselina|mokraćne kiseline]].<ref>{{en}} Whitson PA, Pietrzyk RA, Pak CY. ''Renal stone risk assessment during Space Shuttle flights.''. J Urol. 1997 Dec;158(6):2305-10.. {{PMID|9366381}} [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/9366381 Abstract-PubMed - indexed for MEDLINE], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> Povećan rizik se javljao brzo nakon izlaganja mikrogravitaciji, i nastavljao se tokom svemirskih letova i posle sletanja. Zato je povećanje dnevne količine izmokrenog urinarna jedina efikasna protivmera da se smanji rizik od formiranja bubrežnih kamena odmah nakon svemirskog leta. Međutim, količina izmokrenog urina u toku leta ne može biti u potpunosti efikasna mera u minimizaciji potencijalnih rizik od formiranja kalkulusa u bubregu zbog promena u hemijskom sastavu urina astronauta izloženih mikrogravitaciji.<ref>{{en}} Whitson PA, Pietrzyk RA, Sams CF. ''Urine volume and its effects on renal stone risk in astronauts.''. Aviat Space Environ Med. 2001 Apr;72(4):368-72. {{PMID|11318017}} [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11318017 Abstract-PubMed - indexed for MEDLINE], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> == Simptomi i znaci bolesti == '''1. Iznenadni gubitak stabilnog „g“ vektora'''<ref>{{en}} TT Hall, 20 March 1997, ''"Artificial Gravity and the Architecture of Orbital Habitats"'', Proceedings of 1st International Symposium on Space Tourism, Daimler-Chrysler Aerospace GmbH. Also downloadable from [http://www.spacefuture.com/archive/artificial gravity and the architecture of orbital habitats.shtml]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> [[Datoteka:Piers Sellers spacewalk.jpg|mini|desno|250px|[[Iluzije u toku letenja|Iluzije]] kod [[kosmonaut]]a pri slobodnom lebdenju u [[kosmos]]u česta su pojava]] '''2. Gubitak vizuelne orijentacije i pojava iluzija'''. [[Iluzije u toku letenja|Iluzija]] (ili privid) je pogrešan, izobličen opažaj izvesnih objekata ili pojava u stvarnosti, uslovljen nekim objektivnim ili subjektivnim činiocima. Ljudska čula su kroz evuluciju prilagođena za funkcionisanje na zemlji.<ref>Armstrong H.G. (1961). ''Aerospace Medicine.'' Baltimor: Wiliams and Wilkins Comp..str 261</ref><br />[[Iluzija|Iluzije]] kod kosmonauta nastaju kao posledica nepravilnog, netačnog [[Opažanje|opažanja]] predmeta ili pojava, izazvana fizičkim, fiziološkim ili psihološkim uzrocima koji u toku boravka u kosmosu deluju na [[čulni organ|čula]] kosmonauta i izazivaju pogrešno (netačno), prepoznavanje objektivne stvarnosti. Navigacijom u toku letanja kroz kosmos, (zbog naglih promena ubrzanja, položaja letelice, letenje u potpunom mraku bez odsustva orijentira itd.), čula kosmonauta često primaju pogrešne podražaje koji uvek ne odražavaju realno kretanje svemirske letelice, što izaziva dezorijentaciju i senzorne iluzije. Iluzije mogu biti veoma opasne za kosmonauta, zbog pogrešne interpetacije realne stvarnosti, i pogrešnih odluka koje donose kosmonauti u toku upravljanju letelicom, što može završiti udesom<ref>{{en}} ''The Effects of Space Flight on the Human Vestibular System'' [http://weboflife.nasa.gov/learningResources/vestibularbrief.htm NASA’s Office (2001)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120217135929/http://weboflife.nasa.gov/learningResources/vestibularbrief.htm |date=2012-02-17 }}, Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> '''3. Poremećaj koordinacije''' '''4. Letargija, smanjena psihofizička sposobnost''' '''5. Promene performansi letelice zbog umanjenih sposobnosti kosmonauta da njom bezbedno upravvljaju.''' '''6. Kosmička bolest.''' Kosmička bolest se manifestuje sledećim glavnim simptomima; [[mučnina]], [[povraćanje]], [[anoreksija]], [[glavobolja]], [[malaksalost]], pospanost, [[letargija]], bledilo i [[znojenje]].<br />[[Simptomi bolesti]] se obično smanjuju ili gube nakon jednog do tri dana<ref>M M Connors, A A Harrison and F R Akins, 1985, ''"Living Aloft: Human Requirements for Extended Spaceflight"'', NASAScientific and Technical Information Branch</ref><ref>B Merz, 1986, ''"The Body Pays a Penalty for Defying the Law of Gravity"'', J. Amer. Med. Assn., v. 256, n. 15, pp. 2040+.</ref> '''7. Posleletni poremećaji u održavanju položaja tela''' == Prevencija == === Fizička aktivnost i ravnoteža kosmonauta === [[Datoteka:Foale ZeroG.jpg|mini|desno|250px|U uslovima [[mikrogravitacija|mikrogravitacije]] [[kosmonaut|astronaut]] Majkl C. F. (desno), komandant ekspedicije 8 na (ISS) stanici, izvodi vežbe na specijalnoj opremi pod nazivom ({{jez-engl| Resistive Exercise Device}}).<ref>{{en}} James A Loehr, Stuart M C Lee, Kirk L English, Jean Sibonga, Scott M Smith, Barry A Spiering, R Donald Hagan, ''Musculoskeletal adaptations to training with the advanced resistive exercise device''. Medicine & Science in Sports & Exercise (2011)Volume: 43, Issue: 1, Pages: 146-156 [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20473227 PubMed: 20473227], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> ]] Kako fizičko vežbanje doprinosi održavanju ravnoteže i sprečavanju padova i povreda u uslovima bestežinskog stanja<ref>{{en}} Suzanne M Schneider, William E Amonette, Kristi Blazine, Jason Bentley, Stuart M C Lee, ''Training with the International Space Station interim resistive exercise device.'' Medicine & Science in Sports & Exercise (2003) Volume: 35, Issue: 11, Pages: 1935-1945 [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/14600562 PubMed: 14600562], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref><ref>{{en}} Baldwin KM, White TP, Arnaud SB, Edgerton VR, Kraemer WJ, Kram R, Raab-Cullen D, Snow CM. ''Musculoskeletal adaptations to weightlessness and development of effective countermeasures.'' Med Sci Sports Exerc. 1996 Oct;28(10):1247-53 [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/8897381 Abstract], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref>: * jača mišiće nogu i leđa; * poboljšava reflekse i motornu sinergju posturalnih refleksa; * poboljšava hod; * povećava gipkost; * održava ravnotežu telesne težine; * poboljšava mobilnost za neočekivane pretnje; * smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti; * smanjuje rizik od posturalne hipotenzije u uslovima mikrogravitacije; * smanjuje verovatnoću potrebe za lekovima; * poboljšava spavanje i smanjuje nesanicu; * podiže samopouzdanje u fizičke i mentalne sposobnosti. == Napomene == {{notelist}} == Izvori == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Portal|Medicina|Vazduhoplovstvo}} * [http://www.jhu.edu/strucfunc/2011_files/2011_11_17.pdf Space and the Vestibular System]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://en.wikipedia.org/wiki/Human_adaptation_to_spaceflight Human adaptation to spaceflight] * [http://en.wikipedia.org/wiki/Human_spaceflight Human spaceflight] * [http://www.asc-csa.gc.ca/pdf/educator-microgravity_science_stu.pdf Space travel and the effect of weightlessness on the human body] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151123001342/http://www.asc-csa.gc.ca/pdf/educator-microgravity_science_stu.pdf |date=2015-11-23 }} [[Kategorija:Bolesti]] [[Kategorija:Svemirska medicina|Bolesti]] [[Kategorija:Zrakoplovna medicina|Bolesti]] d2rv41cq0qvjvxbsqh8cn6w8ckdrsuv Svemirski nužnik 0 4546523 42587937 42558356 2026-05-05T03:11:16Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Avijacijska medicina]] → [[Kategorija:Zrakoplovna medicina]] 42587937 wikitext text/x-wiki '''Svemirski nužnik''' je specijalno opremljen prostor u [[svemirske letelice|svemirskom brodu]] koji se koristiti u uslovima [[mikrogravitacija|mikrogravitacije]] za obavljanje fizioloških potreba ([[Mokrenje|mokrenja]] i [[pražnjenje stolice|defekacije]]) [[kosmonaut]]a. Opremljen je školjkom, prilagođenom za muškarce i za žene, koja se po svom izgledu ne razlikuje značajno od obične nužničke školjke na Zemlji. U početku su svemirska odela kosmonauta imala [[pelene]] i otpadne vreće u koje su kosmonauti obavljali nuždu, a danas tu istu nuždu obavljaju u svemirskim nužnicima skoro na istovetan način kao pri odlasku u nužnik na [[Zemlja|Zemlji]]. == Istorijat == Prema podacima iz [[istorija|istorije]] jedan od najstarijih nužnika, star oko 4000 godina, jeste onaj u [[minoj|minoskoj]] palati u [[Knosos]]u (na grčkom ostrvu [[Krit]]). Vertikalne [[kamen]]e [[cev]]i dovodile su i odvodile toplu i hladnu tekuću [[voda|vodu]] do nužničke školjke i kade [[kupatilo|kupatila]]. Ova palata imala je mehanizam koji liči na prvi sistem za ispiranje nužničke školjke u istoriji, povezane sa glavnim rezervoarom za vodu. Odlazak u nužnik je na Zemlji lako i jednostavno, jer gravitacija vuče na dole čvrst i tečni otpad koji ispire voda. Ali, u uslovima [[mikrogravitacija|mikrogravitacije]] u ograničenom prostoru [[svemirske letelice|svemirskog broda]], telesni otpad mogao bi da lebdi po kabini [[svemirske letelice|broda]]. Zato je [[NASA]] u [[20. vek|20 veku]] potrošila oko 23,4 miliona [[Američki dolar|dolara]] za projektovanje i izgradnju svemirskog nužnika namenjenog [[Spejs-šatl|Spejs šatlu]] (ili za projekat koji se bavio onim što su konstruktori [[NASA]] nazivali „sistem za eliminaciju probave“). Prvi „svemirski nužnik“ je bio jednostavan i bio je ugrađen u prvu verziju [[antigravitaciono odelo|kosmičkog odela]]. Prvi let sa ljudskom posadom koji su obavili američki astronauti u svemiru [[1961]]. trajao je samo 15 minuta, nakon što je [[svemirske letelice|brod]] obišao kompletanu [[orbita|orbitu]] oko [[Zemlja|Zemlje]]. Tada niko nije ni pomišljao da svemirski brod snabde nužnikom za 15 minuta leta. Astronauti koji su bili pod stalnom prismotrom kamera i auditorijuma sa zemlje, zbog jakog srama često su bili emotivno onemogućeni da normalno [[mokrenje|mokre]] pa sa zbog toga jedan od kosmonauta ({{jez-engl|Right Stuff}}) [[mokrenje|pomokrio]] u [[antigravitaciono odelo|odelu]]. Za sledeći let, astronauta ({{jez-engl|Virgil "Gus" Grissom}}) nosio je izuzetno velike upijajuće pelene „kao zamenu za nužnik“. Pelene su potom evaluirale u veliku plastičnu kesu sa dvostranim lepljivim trakama za lepljenje (pričvršćivanje) na zadnjici astronauta <small>''(vidi sliku dole)''</small>. Kesa je imala ureze u plastičnim lepljivim trakama koje su stajale na [[zadnjica|zadnjici]] do kraja leta broda. Astronauti su povremeno morali da guraju svoje prste u ureze kese gde su zahvatali [[izmet]], i prebacivali ga u posebnu torbu, gde je on ostatajo zamotan u kesi. Ali, bilo je nekoliko prilika kada je izmet naočigled svih pred kamerama pobegao iz torbe, zbog odlepljivanja kese od zadnjice astronauta. Tada su [[foto-aparat|kamere]] u [[svemirske letelice|brodu]] morala da bude isključene radi zaštite ličnosti astronauta i njegove zaštite od pogleda američkih gledalaca [[Spejs-šatl|Spejs šatl]] poseduje nužnik ili sistem za sakupljanja otpada, koji je potpuno integrisan, visokosofistiiciran i multifunkcionalni sistem. To je nužnik sličan zemaljskom, sa ispiranjem i provetravanjem i koje se osvežava vazduhom, a ne [[voda|vodom]]. <gallery caption="Upijajuće pelene i neki modeli svemirkog nužnika" widths="230px" heights="180px" perrow="3"> Datoteka:DACT.gif|<center>Upijajuće pelene su preteča nužnika Datoteka:Zvezda toilet.jpg|<center>Nužnik u servisnom modulu [[Zvezda (modul MSS)|Zvezda (ISS)]] Datoteka:Waste and hygiene compartment in the Destiny laboratory of the International Space Station - 20090412.jpg|<center>Svemirski nužnik u Međunarodnoj kosmičkoj stanici </gallery> == Konstrukcija nužnika == Pored školjke nužnički prostor je opremljen [[Svetlost|svetlom]] za čitanje a u nekim svemirskim brodovima i prozorom, sa kojeg astronauti imaju lep pogled na [[svemir]] i [[Zemlja|Zemlju]]. Ono po čemu se svemirski nužnik, raziluje od zemaljskog su; * specijalni [[kaiš]]evi, kopče za stopala i pojas, koje fiksiraju kosmonauta za šolju u toku [[mokrenje|uriniranja]] ili defekacije i * način prikupljanja [[mokraća|urina]] i [[fekalije|fekalija]] bez ispiranja školjke vodom. Nužnik je opremljen i sistemom [[ventilacija|ventilacije]] vazduha koji kroz specijalne filtre pročišćava i osvežava vazduh, a potom ga upumpava u kabinu broda. Čvrste komponente iz školjke odstranjuju se oduvavanjem, vazušnom strujom, u poseban deo broda, gde se fekalije [[dehidracija|dehidriraju]], [[dezinfekcija|dezinfekuju]], sabijaju i deponuju u hermetički zatvorenim kontejnerima, koji izgore u atmosferi Zemlje ili se bacaju nakon sletanja na Zemlju. Mokraća i tekuće kompnente se ispušaju u svemir, gde isparavaju (u brodovima starije generacije). U svemirskim brodovima novije generacije distribucija ekskreta je drugačija. Na dno nužničke školjke šmetaju se plastične kese, koje primaju tvrdi i tečni sadržaj, zatvaraju ga i slažu kesu jednu na drugu tokom korišćenja nužnika. Ovom metodom uklonjena je problem sa ventilatorom ekstraktora, koji je tokom upotrebe korodirao zbog dodira sa mokraćom u uslovima povećane koncentracije kiseonika koja vlada u atmosferi broda. [[Mokraća]] se posebo odvaja i njenom destilacijom nastaje prečišćena vode. Ova voda je dovoljno čista da može da se pije, ali malo astronauta je spremno da to i radi. Zato se ova voda uglavnom koristi u elektronskoj jedinici u kojoj kroz vodu prolazi struja i razlaže je u [[vodonik]] i [[kiseonik]]. Vodonik se ispušta kao otpadni produkt, a kiseonik se dodaje u atmosferu svemirskog broda ili stanice. {{double image|center|STS-46 WCS Maintenance.jpg|280|Space toilet.svg|280|<center>Specijalista Klod Nikolier proučava uputstvo za popravku nužnika na STS-46|<center>Šematizovan prikaz svemirskog nužnika}} == Izvori == * DeHart, Roy L; Davis, Jeffrey R (2002). Fundamentals Of Aerospace Medicine: Translating Research Into Clinical Applications. Lippincott Williams And Wilkins, pp.&nbsp;720. {{ISBN|978-0-7817-2898-0}}. * Jovan M Davidović, ''Kako je čovek poleteo'', Izdavač Autor, Beograd, 2008 * Pol Hajni, ''Mogu li krave silaziti niz stepenice?'' Izdavač Logos art, Beograd 2007 * Pervušin A. I. ''«108 minut, izmenivšie mir»''. Seriя: Lюdi v kosmose. Izdatelьstvo: Эksmo, Moskva, tvёrdый pereplёt, tiraž 5000 эkz., 528 s. {{ISBN|978-5-699-48001-2}}. * Debijađi, Rudi (1989). ''Osnovni problemi savremene vazduhoplovne medicine'',. VII simpozijuma vazduhoplovne medicine, Zbornik radova, Batajnica,, 157-167. * M. Ephimia Morphew, ''“Psychological and Human Factors in Long Duration Spaceflight”'', MJM 2001 6: 74-80, 2001. * Wiley J. Larson, and Linda K. Pranke, ed. ''“Human Spaceflight: Mission Analysis and Design”'', McGraw-Hill Inc., 2005. == Vanjske veze == * [http://planetologia.ru/photos-of-space/520-how-to-go-to-the-bathroom-on-a-spaceship-7-photos.html Kak hodяt v tualet na kosmičeskom korable (7 foto)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160812142222/http://planetologia.ru/photos-of-space/520-how-to-go-to-the-bathroom-on-a-spaceship-7-photos.html |date=2016-08-12 }} * [http://www.youtube.com/watch?v=m1wwzwvfsC0 NASA Video shows how to train for and use the Space Shuttle toilet] * [http://esamultimedia.esa.int/docs/issedukit/en/html/t030405r1.html Water in weightless conditions] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130526223753/http://esamultimedia.esa.int/docs/issedukit/en/html/t030405r1.html |date=2013-05-26 }} * [http://www.esa.int/esaHS/SEMHOB9ATME_business_2.html Weightless washcloths and floating showers] * [http://www.abc.net.au/science/k2/moments/s348188.htm Space Toilet] * [http://space.about.com/cs/spaceshuttles/a/bathroominspace.htm Potty Training - How To Go To The Bathroom In Space] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160803142603/http://space.about.com/cs/spaceshuttles/a/bathroominspace.htm |date=2016-08-03 }} * [http://www.newscientist.com/article.ns?id=dn1093 Space toilet key to conquering final frontier] * [http://www.boingboing.net/2005/07/13/nasas_squeamish_spac.html NASA's squeamish space-potty vid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110517215731/http://www.boingboing.net/2005/07/13/nasas_squeamish_spac.html |date=2011-05-17 }} * [http://www.hightechscience.org/zero_gravity_toilet.htm Russian Zero-Gravity Space Toilet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924030110/http://www.hightechscience.org/zero_gravity_toilet.htm |date=2015-09-24 }} * [http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/magazine/6640035.stm A tour of a space facility in the US apparently prompted Prince Philip to ask how astronauts deal with "natural functions" in space. So how exactly do they go to the toilet (or should that be the loo)?] * [http://www.cbc.ca/cp/Oddities/070706/K070613AU.html NASA buys $19 million Russian toilet system for international space station] * [http://www.sciam.com/article.cfm?id=getting-a-handle-on-space "Getting a Handle on Space Toilets", ''Scientific American'', May 30, 2008] * [http://science.nasa.gov/headlines/y2009/06feb_locad.htm?list1304060 "Astronauts Swab the Deck"] {{Webarchive|url=https://archive.today/20121212072946/http://science.nasa.gov/headlines/y2009/06feb_locad.htm?list1304060 |date=2012-12-12 }} [[Kategorija:Toaleti]] [[Kategorija:Astronautika|Nužnik]] [[Kategorija:Svemirska medicina|Nužnik]] [[Kategorija:Zrakoplovna medicina|Nužnik]] oh4q795tbp28ob7lviztl4gh4bscagx Hipobarija 0 4546531 42587932 42183211 2026-05-05T03:10:58Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Avijacijska medicina]] → [[Kategorija:Zrakoplovna medicina]] 42587932 wikitext text/x-wiki {{Infobox disease | Name = Hipobarija, hipobarizam, dizbarizam | ICD9 = {{ICD9|993}} | ICD10 = {{ICD10|T|70| |t|66}} | Image = Umgebungsdruck.jpg | Caption = Od morskih dubina do krajnjih granica zemljine atmosfere, promene u hipobariji mogu isponjiti direktan uticaj na organizam ronilaca u toku izrona i pilota u toku letenja na velikim visinama | DiseasesDB = 3491 | ICDO = | OMIM = | MedlinePlus = | eMedicineSubj = emerg | eMedicineTopic = 154 | MeshID = }} '''Hipobarija''', '''hipobarizam''' ili '''dizbarizam''' je skup poremećaja, bez [[hipoksija|hipoksije]], koji nastaje kao posledica uticaja sniženog [[atmosferski pritisak|barometarskog pritiska]] sredine na [[telo]] čoveka, u kome se zbog većeg pritisak [[gas]]a u telesnim šupljinama i telesnim tečnostima, gasovi šire u šupljinama tela (vršeći pritisak na njihove unutrašnje zidove) i stvaraju [[gas]]ni mehurići u [[tkivo (biologija)|tkivima]] zbog težnje [[gas]]ova rastvorenih u telesnim tečnostima da izađu iz [[rastvor]]a.<ref>''Hypobaria'', [http://www.encyclo.co.uk/define/Hypobaria Encyclopedia on line], Pristupljeno 29. 4. 2013.</ref><ref>''Hypobaria-->hypobarism'' [http://www.mondofacto.com/facts/dictionary?hypobaria Hypobaria definition in medical dictionary] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111107214939/http://www.mondofacto.com/facts/dictionary?hypobaria |date=2011-11-07 }}, Pristupljeno 29. 4. 2013.</ref> == Patofiziologija == U hipobariji efekti povećanja pritiska javljaju se samo na stišljivim supstancama u telu. Kako se ljudsko telo najvećim delom sastoji od [[voda|vode]], koja je nestišljiva, promeni atmosferskog pritiska mogu da budu izloženi: * ''gasovi u šupljinama tela i viskoznim organima'', * ''gasovi rastvoreni u [[krv]]i''. Fizičke karakteristike gasova i promene u telu koje se dešavaju u hipobariji najbolje se mogu opisati uz pomoć [[osnovni gasni zakoni|osnovnih gasnih zakona]] od kojih je su najznačajniji: <big>'''Bojlov zakon'''</big> :::<big>'''PV = K'''</big> (<big>'''P'''</big> = pritisak, <big>'''V'''</big> = zapremina, <big>'''K'''</big> = konstanta) Na konstantnoj temperaturi, zapremina gasa varira i obrnuto je proporcionalna pritisku. Slično tome, za koliko puta povećamo pritisak gasa, toliko puta ćemo smanjiti zapreminu i obrnuto, uz uslov da je tempertura konstantna. Pritisak varira inverzno sa zapreminom (volumenom). Jednostavno rečeno, to znači da ako se pritisak udvostruči obim je prepolovljen, i obrnuto. {{double image|center|ComplianceBalloon.png|348|Širenje gasa sa visinom.jpg|308|• U hipobariji sa [[visina|visinom]] pada [[pritisak]] a raste zapremina gasa u zatvorenoj šupljini, što dovodi do pucanja njenih zidova.<br)>• Isto se dešava i sa [[gas]]om zarobljenim u telesnim šupljinama, ukoliko iz njih kroz telesne otvore ne izađe višak gasa.}} == Posledice == Nakon naglog izlaganja niskom atmosferskom pritisku ili hipobariji, u organizmu čoveka nastaje po život više opasnih posledica, pre svega na: [[Pluća|plućima]], [[srce|srcu]] i [[Mozak|mozgu]], ali i ne manje značajene u telesnim šupljinama, [[mišići]]ma i [[Kožni sistem|potkožnom tkivu]]. [[Datoteka:Gasna embolija u ronilaca.gif|thumb|Ulaskom gasa u cirkulaciju pri nagloj hipobariji, usled cepanja plućnog parenhima i alveola, kao posledica nastaje gasna embolija u telu.]] [[Datoteka:DB .jpg|mini|desno|Pojava [[gas]]nih mehurića u telu u hipobariji, posledica je težnje [[gas]]ova rastvorenih u telesnim tečnostima da izađu iz [[rastvor]]a]] * '''Oštećenje pluća''' u hipobariji može nastati u brzoj ili eksplozivnoj dekompresiji a javlja se prvenstveno zbog velike razlike između natpritiska koji vlada u plućima i niskog pritisak u spoljašnjoj sredini, ili diferencijalne razlike od oko 80 [[mmHg]], koja je dovoljna da izazove cepanje (rupturu) plućnog parenhima i rupturu alveola <ref>Hall, WM and EL Cory. ''Anoxia in Explosive Decompression Injury'', American Journal of Physiology, 1950, 160:361-365.</ref>; krvarenje u plućima (u rasponu od petehijalnog do kontinuiranog krvarenja u zavisnosti od veličine i brzine dekompresije)<ref>Edelmann A, WV Whitehorn, A Lein, FA Hitchcock, Pathological Lesions Produced by Explosive Decompression, WADC-TR-51-191.</ref>. U plućima vrlo brzo nastaju i emfizematozne promene koje su posebno izražene u gornjim partijama, i [[atelektaza]] i [[edem]] u donjim partijama [[pluća]].<ref>Dunn JE, RW Bancroft, W Haymaker, DW Foft, ''Experimental Animal Decompressions to Less Than 2 mmHg Abs''. ''(Pathological Effects)'', Aerospace Medicine, 1965, 36:725-732.</ref> * '''Kardiovaskularna oštećenja''' i promene u srčanom mišiću povezana su sa pojavom gasnih mehurića (ebolusa) koji izazivaju istezanje miokarda pre svega zbog nedostatka [[kiseonik]]a (hipoksija).<ref>Burch BH, JP Kemp, EG Vail, SA Frye, FA Hitchcock, ''Some Effects of Explosive Decompression and Subsequent Exposure to 30 mmHg Upon the Hearts of Dogs'', Journal of Aviation Medicine, 1952,23:159-167.</ref> [[Puls]] raste prvih 20 sekundi, zatim nakon šezdeset sekundi opada na 40% od osnovne vrednosti.<ref>Cooke JP, RW Bancroft, ''Some Cardiovascular Responses in Anesthetized Dogs During Repeated Decompressions to a Near-Vacuum'', Aerospace Medicine, Nov. 1966, 37:1148-1152.</ref> Nakon oko dva minuta arterijski krvni pritisak pada na nulu a pulsni talas se gubi<ref>Casey HW, RW Bancroft, JP Cooke, ''Residual Pathological Changes in the Central Nervous System of Dogs Following Rapid Decompression to 1 mmHg'', Aerospace Medicine, 1966, 37:713-718.</ref>, ali se kontrakcije srca održavaju najmanje još 5 do 7 minuta.<ref>Kolesari GL, EP Kindwall, ''Survival Following Accidental Decompression to an Altitude Greater Than 74,000 Feet (22,555 m)'', Aviation, Space and Environmental Medicine, Dec. 1982, 53(12):1211-1214.</ref> * '''Centralni nervni sistem,''' u brzoj ili eksplozivnoj dekompresije iznad 19.000 metara, trpi najveća oštećenja. Ona su pre svega posledica [[hipoksija|hipoksije]] zbog nedostatkom [[kiseonik]]a u moždanom tkivu, kao posledica smanjenog protoka krvi kroz [[mozak]] izazvanog cerebralnom ili globalnom ishemijom <ref>Boyce J, (Moderator), ''Ad Hoc Space Station Hyperbaric Treatment Facility Design Safety Committee'', Nov 30, 1987, NASA Johnson Space Center, Houston TX.</ref> * '''U koži i mišićima''' nakon dekompresije promene su najizraženije, iako direktno ne ugrožavaju život. Promename su u vidu gomilanja gasnih mehurića ili embolusa (izazvanih hladnim ključanjem tečnosti), koji se manifestuju potkožnim otokom i bolovima u mišićima.<ref>Ivanov PN, AG Kuznetsov, VB Malkin, YO Popova, ''Decompression Phenomena in the Human Body in Conditions of Extremely Low Atmospheric Pressure'', Biophysics (USSR), 1960, 5:797-803.</ref> Ove promene mogu vrlo brzo „naduvati“ telo čija se zapremina može uvećati i do dva puta od normalne.<ref>Parker JF and VR West (editors), ''Bioastronautics Data Book, 2nd edition'', NASA SP-3006, 1973, pp. 5.</ref> == Mere prevencije == Redovna procena zdravlja treba da se sprovede kod svakog radnika, pre zapošljavanja, na radnim mestima na kojima je radnik: * izložen velikim visinama u toku rada duže od šest meseci, * boravi u uslovima hipobarije najmanje 30% radnog vremena, isprekidano, sa sistemom zaštite. * boravi naizmenično na velikim i malim visinama bez prethodnog iskustva u boravku na velikim visinama Vanrednim pregledima podležu radnici nakon što su imali zdravstvene probleme u toku boravaka u uslovima hipobarije. Zdravstvene procene za boravak u uslovima hipobarije plaća poslodavac, odnosno kompanija koja ima potrebu da zaposlene izlaže uslovima hipobarije. == Povezano == * [[Barotrauma]] * [[Dekompresiona bolest]] * [[Armstrongova granica]] == Izvori == {{reflist|2}} == Literatura == * Barcroft J. (1925) ''Respiratory Function of the Blood. Part I. Lessons from High Altitude''. (Cambridge Univ. Press, New York). [http://www.scielo.org.pe/scielo.php?script=sci_arttext&pid=S1025-55832005000200010 Search Google Scholar] * Bert P. (1978) ''Barometric Pressure.'' (Undersea Med. Soc. Bethesda, MD). Search Google Scholar * Chryssanthou C., Palaia T., Goldstein G., Stegner R. (1987) ''Increase in blood-brain barrier permeability by altitude decompression''. Aviat. Space Environ. Med. 58:1082–1086. * Hackett P. H., Roach R. C. (1995) ''High-altitude medicine.'' in Wilderness Medicine, ed Auerbach P. A. (Mosby, St. Louis, MO), pp 1–37. * Haldane J. S. (1927) ''Acclimatization to high altitudes''. Physiol. Rev. 7:363–383. [[Kategorija:Zrakoplovna medicina]] [[Kategorija:Svemirska medicina]] 07mn82ejgbezxxrh9mjrozlkvxospom Hram Vaznesenja Gospodnjeg, Trpinja 0 4549940 42587553 42461012 2026-05-04T22:16:49Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42587553 wikitext text/x-wiki {{Crkva | naslov = Hram Vaznesenja Gospodnjeg | slika = Serbian Orthodox Church in Trpinja - Српска православна црква у Трпињи.jpg | ime = Hram Vaznesenja Gospodnjeg | lokacija = [[Trpinja]] <br /> [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|20px]] [[Hrvatska]] | izgrađena = | obnovljena = | visina = }} '''Hram Vaznesenja Gospodnjeg''' je [[srpska pravoslavna crkva]] u naselju [[Trpinja]] na istoku [[Hrvatska|Hrvatske]] u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj županiji]]. Crkva je posvećena prazniku [[Isusovo Vaznesenje|Isusovoga Vaznesenja]]. Crkva u Trpinji građena je u periodu od 1750. do 1755. godine.<ref name="ПРОВОКАЦИЈЕ ПРЕД ТОМПСОНОВ ЦОНЦЕРТ">{{cite web|1=|url=http://jadovno.com/arhiva/intervjui-reportaze/articles/hrvati-mokrili-na-srpsku-crkvu-u-vukovaru.html|title=ХРВАТИ МОКРИЛИ НА СРПСКУ ЦРКВУ У ВУКОВАРУ!-ПРОВОКАЦИЈЕ ПРЕД ТОМПСОНОВ ЦОНЦЕРТ|format=|date=|accessdate=16. januar 2016.}}{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Na mjestu današnje crkve prije je stajala Crkva svetog velikomučenika Georgija koja je u istorijskim spisima prvi put zapisana 1695. godine, a 1733. godine je zapisano: ''Crkva, donji deo od kamena, a gornji od drveta, blatom oblepljena i išarana iznutra i spolja, pokrivena hrastovom šindrom. Porta ograđena koljem hrastovim te se noću zatvara. Osvetio je Nikanor krušedolski''.<ref name="Izvor-74">{{cite web|1=|url=http://www.zvo.hr/izvor/3823c39443c441c.pdf|title=Православни храмови источне Славоније, Барање и западног Срема /6/, stranica 20|format=|date=|accessdate=16. januar 2016.}}{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Ikonostas koji potiče iz 18. vijeka najvjerovatnije je oslikao Gigorije Jezdimirović iz obližnjega [[Dalj]]a.<ref name="Izvor-74" /> Na popisu iz 1766. godine u Trpinji je popisano 184 srpske porodice i u naselju je živjelo 6 sveštenika.<ref name="ZS">{{cite web||url=http://www.zapadnisrbi.com/images/PDF/D_Kasic_Srpska_naselja_crkv_sjeverna_Hrvatska.pdf|title=Српска насеља и цркве у сјеверној Хрватској и Славонији, D. Kašić, stranica 118|format= |date= |accessdate=16. januar 2016.}}</ref> Parohijski dom, koji je izgrađen 1908. godine, izgrađen je na zemljištu koje je crkvi poklonila porodica Milovuk iz koje je potekao i Josif Milovuk, jedan od osnivača [[Matica srpska|Matice srpske]].<ref name="Izvor-74" /> U toku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] crkva u Trpinji pretvorena je u [[Rimokatolička crkva|rimokatoličku]] crkvu, a lokalno stanovništvo nasilno je prevođeno na katoličanstvo. U 2010. godini iz programa zaštite nepokretnih kulturnih dobara Ministarstva kulture Republike Hrvatske, izdvojeno je 80,000 [[Hrvatska kuna|kuna]] za obnovu crkve.<ref name="Ministarstvo kulture">{{cite web||url=http://www.min-kulture.hr/userdocsimages/odobreni%20programi%20za%202010/Za%C5%A1titni%20radovi%20-%20nepokretna%20kult.%20dobra%2029.12.2010..pdf|title=Programi zaštite na nepokretnim kulturnim dobrima u 2010. godini|format= |date= |accessdate=16. januar 2016.}}</ref> == Izvori == {{reference}} == Vanjske veze == * [http://www.spc.rs/sr/obnovljena_crkvu_vaznesenja_gospodnjeg_u_trpinji Oбновљенa цркву Вазнесења Господњег у Трпињи] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150907114823/http://www.spc.rs/sr/obnovljena_crkvu_vaznesenja_gospodnjeg_u_trpinji |date=2015-09-07 }} * [http://www.eparhija-osjeckopoljskabaranjska.hr/dodatakOsvecenjeCrkvicaTrpinja2015.html ДУХОВНЕ РАДОСТИ У ТРПИЊИ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170618110305/http://www.eparhija-osjeckopoljskabaranjska.hr/dodatakOsvecenjeCrkvicaTrpinja2015.html |date=2017-06-18 }} [[Kategorija:Crkve u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Crkve Srpske pravoslavne crkve]] [[Kategorija:Općina Trpinja]] [[Kategorija:Crkve Eparhije osječkopoljske i baranjske]] dzddg9mlq0l1sn0ihe51myw8s20h8t5 Ratno zrakoplovstvo Narodnooslobodilačke vojske 0 4550165 42587652 42485968 2026-05-05T00:37:15Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Ratna avijacija po državama]] → [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] 42587652 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna postrojba |naziv =中国人民解放军空军<br />Ratno zrakoplovstvo Kineske <br />narodne oslobodilačke vojske<br /> |slika =[[Datoteka:Air Force Flag of the People's Republic of China.svg|200px]] |opis slike = |osnovana datum =[[11. studenog]] [[1949.]] |država =[[Narodna Republika Kina]] |sjedište =[[Peking]] |zapovjednik1 =General [[Xu Qiliang]]'' |simbol raspoznavanja 2 =[[Datoteka:Roundel of China.svg|150px]] [[Datoteka:Roundel of China – Low Visibility – Type 2.svg|150px]] |simbol raspoznavanja 2 oznaka= Rondel }} '''Kineska ratna avijacija''' ili '''Kinesko ratno vazduhoplovstvo''' ili '''Kinesko ratno zrakoplovstvo''' (KRZ) jedno je od grana oružanih snaga [[Kina|Narodne Republike Kine]]. U [[2010]]. godini u KRZ-u služilo je oko 330.000 vojnika i preko 2500 [[zrakoplov]]a. KRZ je najveće [[ratno zrakoplovstvo]] u [[Azija|Aziji]] i drugo najveće [[zrakoplovstvo]] u svijetu, nakon [[Američko ratno zrakoplovstvo|Američkog ratnog zrakoplovstva]]. Njegova je uloga obrana NR Kine i njenih interesa od eventualne strane agresije, kao i pružanje humanitarne pomoći u slučajevima elementarnih katastrofa. == Historija == KRZ je osnovan [[11. studenog]] [[1949.]], ubrzo nakon osnivanja Narodne Republike Kine. Kineska narodna armija prije tog datuma nije operirala mnogo letjelica. Prva službena formacija Kineske narodne armije, letački vod Nanyuan, formiran je tek u ljeto 1949. KRZ se borio u Korejskom ratu, koristeći [[MiG-15|MiG-ove 15]] (izrađene u [[SSSR|Sovjetskom savezu]]), koji su u KRZ-u nosili naziv J-2. Obuku su im pružali sovjetski instruktori. [[Korejski rat]] je također pripomogao kineskoj zrakoplovnoj industriji, opet u obliku tehničke pomoći [[Sovjetski Savez|Sovjetskog saveza]]. Tvornica zrakoplova Shenyang izradila je dvosjednu inačicu MiG-a 15, koju su nazvali JJ-2, a izrađivala je i razne rezervne dijelove za preostale zrakoplove KRZ-a. Ubrzo su počeli proizvoditi i derivate sovjetskih zrakoplova, izrađene po licenci, poput J-5 (verzija [[MiG-17|MiG-a 17]]) u [[1956.]], J-6 (verzija [[MiG-19|MiG-a 19]]) u 1959. te J-7 (verzija [[MiG-21|MiG-a 21]]) u [[1967.]] Poradi zahlađenja političkih odnosa između NR Kine i Sovjetskog saveza u 1960-ima, u tom se periodu prekinula i vojnotehnička suradnja. Također, događaji poput Velikog iskoraka s kraja 1950-ih i početka 1960-ih, te Kulturalna revolucija s kraja 1960-ih, koja je trajala gotovo cijelo desetljeće, dodatno su negativno utjecali na kineski industrijski i tehnološki razvoj. Iz toga nije čudno da je razvoj KRZ-a, tehnički, tehnološki, ali i doktrinalni, u tom periodu gotovo stagnirao. Najbolji je primjer za to razvoj [[J-8]], prvog kineskog borbenog zrakoplova konstruiranog u Kini (s vidljivim tehnološkim utjecajem sovjetske industrije) koji je započeo 1960-ih, a u raznim je oblicima trajao sljedeća tri desetljeća. Tijekom 1980-ih KRZ počelo se reorganizirati uslijed smanjenja ukupne veličine kineskih oružanih snaga. Prije te reorganizacije, KRZ je imalo četiri zasebne grane: granu [[Protuzračna obrana|zračne obrane]], granu [[Jurišni zrakoplov|jurišnih zrakoplova]], granu [[Bombarder|bombarderskih zrakoplova]] te granu nezavisnih zračnih regimenti. Svaka od sedam regija vojnog zapovjedništva zasebno je organizirala obranu, pod naredbama centralnog zapovjedništva. Najveća je postrojba bila divizija koja je obično brojala 17.000 ljudi, podijeljenih u tri regimente. Tipična je regimenta brojala tri eskadrile, a svaka [[eskadrila]] imala je tri grupe. Grupa je obično brojala tri ili četiri zrakoplova. KRZ je tada pod sobom imalo i 220.000 ljudi u službi protuzračne obrane koji su upravljali s oko 100-tinjak PZO lokacija te s oko 16.000 PZ [[top]]ova. Mreža [[radar]]a za rano uzbunjivanje bila je podijeljena na 22 neovisne regimente. Tijekom 80-ih ranih 90-ih KRZ je tehnološki još uvijek znatno zaostajao za zapadnim, pa i sovjetskim/ruskim zračnim snagama. Glavnu su napadačku snagu tvorili J-6 i J-7 zrakoplovi koji su tehnološki još bili na nivou 60-ih, a takvo im je bilo i naoružanje. PZO regimente djelovale su s kineskim izvedenicama starih [[SA-2]] raketa, koje tehnološki također datiraju iz 1960-ih. Početkom 80-ih došlo je do tehničke i tehnološke suradnje NR Kine i zapadnih sila, [[SAD]]-a, [[Francuska|Francuske]] i [[Velika Britanija|Britanije]], no plodovi te suradnje nisu bili jasno vidljivi do 1990-ih. Ta je suradnja, pak, naprasno prekinuta [[1989.]], nakon što su [[Prosvjedi na Tiananmenskom trgu|prosvjedi na trgu Tiananmen]], odnosno kineska reakcija na iste, izazvali žestoko političko protivljenje na Zapadu. Između ostaloga, Kini su nametnute sankcije na prodaju vojne opreme sa zapada. Ipak, proteklo je desetljeće uvelike pomoglo kineskoj zrakoplovnoj industriji te su iz tog razdoblja nastali [[zrakoplov]]i poput jurišnika [[JH-7]] te druge generacije presretača [[J-8]], koji su i danas u službi KRZ-a. Kako su se navedeni događaji poklopili s padom Sovjetskog Saveza, odnosno teškom ekonomskom situacijom u [[Rusija|Rusiji]] koja je nastala nakon pada Sovjetskog Saveza, kineska je vojna industrija odjednom dobila priliku ponovo surađivati s ruskim znanstvenicima i inženjerima a kineske su oružane snage dobile priliku nabaviti tada još relativno novu rusku vojnu tehniku. 1990-e bile su novo zlatno doba kinesko-ruske suradnje i KRZ je tada dobio još jedan tehnološki uzlet. KRZ je od Rusije u tom razdoblju nabavio sustave protuzračne obrane [[S-300]], kao i tehnologiju koja je pomogla domaćim kineskim proizvođačima da usavrši vlastiti dalekometni PZ sustav [[HQ-9]]. KRZ je kupio zrakoplove [[Su-27]] te ugovorio daljnju licencnu proizvodnju istih pod nazivom J-11. Početkom 2000-ih kupljeni su i [[Su-30]] višenamjenski borbeni zrakoplovi, a KRZ je konačno u većem broju dobio priliku koristiti vođene projektile zrak-zemlja, kao i dalekometne vođene projektile zrak-zrak. Istodobno je, tijekom prvog desetljeća novog milenija, kineska tehnološka i industrijska baza postala dovoljno jaka da KRZ-u ponudi dovoljno kvalitetne proizvode koji su krajem tog desetljeća sve više počeli istiskivati ruske sustave. [[2003.]] godine u službu je uveden [[J-10]], prvi kineski moderni višenamjenski borbeni zrakoplov, razvijen većinom domaćom tehnologijom. Tijekom zadnja dva desetljeća KRZ se brojčano smanjio, kako u ljudstvu tako i u broju zrakoplova. Procjenjuje se da je [[1982.]] godine KRZ operirao 4750 zrakoplova. Današnje procjene se kreću oko 2500 zrakoplova. Isto tako, s nekdašnjih je 50 divizija organizacija KRZ-a smanjena na 33 divizije. == Obuka == Kinesko je ratno zrakoplovstvo tijekom desetljeća dugo pratilo sovjetski model obuke, kao i broj sati naleta njihovih [[pilot]]a. Tijekom kulturalne revolucije standardi obuke, kao i sati naleta, drastično su pali, no tijekom zadnjih 20-ak godina KRZ se udaljio od starog sovjetskog modela i približava se zapadnom modelu treninga, po načinu i po satima naleta. U tijeku je preobrazba programa obuke kojoj je cilj ukupno trajanje obuke smanjiti na 5-7 godina, uslijed intenzivnijeg treninga i više sati letenja, s dosadašnjeg trajanja obuke koja se protezala na 10 godina. Nakon teorijskog dijela nastave kineski se piloti obučavaju na osnovnim trenažnicima [[CJ-6]], a potom prelaze na naprednije mlazne trenažnike [[JL-8]]. Završetak obuke izvodi se na specijaliziranim dvosjednim inačicama zrakoplova na kakvima će i inače letjeti, poput JJ-7, QJ-5, J-10AS, J-11BS i sličnima. Današnji se piloti KRZ-a posebno obučavaju za različite situacije, od niskog letenja, djelovanja u noćnim uvjetima do djelovanja iznad vode i letenja u različitim vremenskim uvjetima. Osnovane su eskadrile za DACT obuku koje simuliraju tehničke i tehnološke sposobnosti mogućih agresora, poput onih koje djeluju u zapadnim ratnim zrakoplovstvima. Po pitanju sati naleta, današnji KRZ se kreće od 130-150 sati naleta godišnje po pilotu za starije tipove zrakoplova poput J-7 i J-8 koji zahtijevaju relativno mnogo održavanja, do 180 sati naleta godišnje za pilote na novijim tipovima zrakoplova u inventaru, poput raznih izvedenica Su-27. Tijekom zadnjeg desetljeća primijećen je i veći broj združenih vježbi KRZ-a i drugih grana [[Kineska vojska|Kineske vojske]] s ciljem bolje interoperabilnosti spomenutih grana u zajedničkim djelovanjima. == Organizacija == Oprema i ljudstvo Kineskog ratnog zrakoplovstva raspoređeni su unutar sedam regionalnih zračnih sila KRZ-a, koje odgovaraju sedam vojnih regija Kineske narodne armije. Trenutačno se u KRZ-u odvija organizacijska reforma. Dosad je svako regionalno zapovjedništvo bilo podijeljeno na divizije, koje mogu biti lovačke, jurišne, transportne ili bombarderske. Svaka divizija bila je podijeljena na regimente (ekvivalent eskadrila), iako su neke regije uz redovne regimente iz divizija operirale i neovisne regimente. Brojnost zrakoplova unutar regimente varira ovisno o tipu zrakoplova odnosno namjeni regimente. Za bombardere H-6 to je između 12 i 16 zrakoplova, regimente J-11 i JH-7 imaju po 24 zrakoplova, regimente J-7 i J-10 između 24 i 28 zrakoplova, a J-8 i J-11 broje po 24 zrakoplova. Nova organizacija mijenja divizije s brigadama koje su šireg opsega nego dotadašnje divizije. Također, u dosadašnjoj su organizaciji centri za školovanje pilota bili podređeni regionalnim vojnim zapovjedništvima dok se ovom reformom te škole decentraliziraju te se svakoj brigadi dodjeljuje manji centar za obuku pilota. Također, pod izravnim su zapovjedništvom generalštaba KRZ-a i zračnodesantne snage 15. korpusa, koji je dalje podijeljen u tri divizije s ukupno oko 30.000 vojnika. KRZ aktivno djeluje s 134 zrakoplovne baze diljem Kine koje su pod njihovim zapovjedništvom. U slučaju potrebe broj zračnih baza za djelovanje uključio bi i 21 bazu Mornaričkog zrakoplovstva Kineske ratne mornarice te nepoznat broj civilinih aerodroma i provizornih pisti. Detaljna je podjela prije organizacijske reforme bila sljedeća: {{col-begin}} {{col-break}} '''Pekinška vojna regija''' * 7. lovačka divizija * 15. lovačka divizija * 24. lovačka divizija * 34. transportna divizija ''' vojna regija Chengdu''' * 33. lovačka divizija * 44. lovačka divizija '''vojna regija Guangzhou ''' * 2. nezavisna regimenta * 2. lovačka divizija * 3. bombarderska divizija * 9. lovačka divizija * 13. transportna divizija * 18. lovačka divizija * 35. lovačka divizija * 42. lovačka divizija {{col-break}} ''' vojna regija Jinan''' * 1. nezavisna regimenta * 5. jurišna divizija * 12. lovačka divizija * 19. lovačka divizija * 31. lovačka divizija '''vojna regija Lanzhou ''' * 6. lovačka divizija * 36. bombarderska divizija * 37. lovačka divizija '''vojna regija Nanjing ''' * 3. nezavisna regimenta * 3. lovačka divizija * 10. bombarderska divizija * 14. lovačka divizija * 26. lovačka divizija * 28. jurišna divizija * 29. lovačka divizija {{col-break}} '''Shenyang vojna regija''' * 4. nezavisna regimenta * 1. lovačka divizija * 4. lovačka divizija * 11. jurišna divizija * 21. lovačka divizija * 22. jurišna divizija * 30. lovačka divizija * 39. lovačka divizija '''Zračnodesantne snage KRZ-a''' * 15. zračnodesantni korpus * 16. zračnodesantni korpus * 43. zračnodesantna divizija * 44. zračnodesantna divizija * 45. zračnodesantna divizija {{col-end}} == Letjelice i naoružanje == Inventar KRZ-a danas se sastoji od mješavine stare i moderne zračne tehnike. Stoga je nemalim dijelom njihova flota jasno podijeljena na zrakoplove rađene za lovačke zadaće, zrakoplove za jurišne zadaće, izviđačke zadaće i slično. Tek je manji broj zrakoplova u inventaru višenamjenski. Najstariji zrakoplovi su [[J-7]] B/H stare generacije, lokalno proizvedene kopije starog sovjetskog lovca [[MiG-21]], proizvedeni od druge polovice 80-ih te tijekom prve polovice 90-ih, koji služe u 7 regimenta te J-7 E/G, temeljito modernizirane inačice proizvedene od druge polovice 90-ih do pred kraj 2000-ih, koji služe u 11 regimenta. Borbeni modeli zrakoplova J-7 više se ne proizvode za potrebe KRZ-a. J-7 služe kao lovci-presretači kratkog dometa. Polako se povlače iz uporabe, a mijenjaju ih novi [[J-10]]. Drugi najstariji model lovca/presretača u KRZ-u čine [[J-8II]], također lovci-presretači, koji se više ne proizvode i polako se povlače iz uporabe, a mijenjaju ih J-11B. U KRZ-u služe još dvije regimente starih modela J-8 B/D, proizvedenih u drugoj polovici 80-ih i prvoj polovici 90-ih. Uz njih u četiri regimente služe i J-8 F/H, prvi kineski zrakoplovi s mogućnošću borbe na udaljenostima van vizualnog dometa. Isti su bili proizvedeni krajem 90-ih te tijekom 2000-ih. Izviđačke varijante J-8, J-8R i novija varijanta J-8FR (koja je ujedno i jedina varijanta J-8 koja se još proizvodi) služe u dvije izviđačke regimente. Inventar lovaca upotpunjuju [[Su-27SK]], njegova kineska, lokalno sklopljena varijanta, [[J-11A]], te modernizirana verzija letjelice s domaće proizvedenim podsustavima, J-11B. Zajedno s trenažnim, dvosjednim inačicama Su-27UBK i J-11BS, spomenuta flota broji 12 regimenti, od čega novija inačica J-11B broji 6 regimenti. Svi navedeni Suhoji i njihove kineske izvedenice koriste se za lovačke zadaće; zasad nema dokaza da su osposobljeni za borbena djelovanja vođenim sredstvima po ciljevima na tlu. Dvosjedne inačice spomenutih zrakoplova su, s druge strane, posve funkcionalni lovci, sa svim potrebnim sustavima. Novoproizvedeni primjerci J-11B mijenjaju stare modele J-8 koji se umirovljavaju, kao i najranije primjerke Su-27SK/UBK koji su nabavljeni početkom 90-ih te su dosad, uslijed opsežnog korištenja, istrošili sve svoje letne resurse. Uz moderne J-11B, modernu okosnicu lovačkih snaga čine i višenamjenski lovci J-10A, zajedno sa svojim dvosjednim trenažnim verzijama J-10S. Trenutno služe u 7 regimenti u KRZ-u, a nedavno je njima opremljen i akrobatski tim KRZ-a "Prvi kolovoza". J-10 su prvenstveno namijenjeni za zračnu borbu iako su, za razliku od većine drugih lovaca u KRZ-u, viđeni i da tijekom vojnih vježbi djeluju s laserski navođenim bombama te imaju određene višenamjenske sposobnosti. Drugi višenamjenski model zrakoplova u KRZ-u čine Suhoji [[Su-30MKK]], kupljeni od Rusije početkom 2000-ih. Osposobljeni su za širok raspon vođenih ubojnih sredstava za djelovanje po tlu i po zraku. U službi u KRZ-u djeluju u tri redovite regimente te jednoj regimenti za obuku napada, gdje glume protivničke zrakoplove. Za djelovanje po tlu, odnosno za jurišne misije, KRZ koriste dvije vrste zrakoplova. Manji, stariji i svakako manje sposobni su [[Q-5]], koji se više ne proizvodeorbenim inačicama i koji se povlače iz uporabe. Q-5 se koriste u ukupno 7 redovnih regimenti KRZ-a, od čega u dvije djeluju posljednji modeli, Q-5 L, koji su opremljeni za djelovanje laserski vođenim bombama. Ostalih pet regimenti čine stariji D i E modeli, a određeni broj starijih modela služi i za trening u trenažnim regimentama. Zrakoplovi Q-5 imaju ograničene mogućnosti samoobrane od neprijateljskih lovaca, no zapravo su isključivo namijenjeni djelovanju po ciljevima na tlu u misijama koje ne zahtjevaju velike domete. Q-5 polako mijenja noviji i osjetno veći model [[JH-7]], koji se, iako se radi o tehnološki relativno staroj konstrukciji, i dalje proizvodi. U KRZ-u djeluje 5 regimenti tog zrakoplova, u novijoj varijanti JH-7A koja datira iz početka 2000-ih. Iako zrakoplovi posjeduju radar i nose rakete zrak-zrak za samoobranu, namijenjeni su djelovanju po ciljevima na tlu iz relativno širokog raspona vođenih i nevođenih ubojnih sredstava domaće, kineske proizvodnje. Jedini bombarder u KRZ-u je [[H-6]], kineska verzija sovjetskog bombardera [[Tu-16]]. Kao i američki [[B-52]], i H-6 u kineskoj službi djeluje već desetljećima, a nove verzije se i dalje proizvode, što upućuje na daljnje korištenje istih još barem nekoliko narednih desetljeća. U KRZ-u djeluju 5 regimenti modela H-6H koji datiraju iz druge polovice 1990-ih, te se koriste kao nosači kratkodometnih vođenih raketa, te jedna regimenta H-6M, koji datiraju iz 2000-ih te nose modernije verzije malih, taktičkih krstarećih raketa KD-88 te dalekometne krstareće rakete CJ-10K. U procesu je uvođenje u službu najnovijeg modela H-6K, opsežno izmjenjene verzije tog starog bombardera, koji ima povećani kapacitet nošenja krstarećih raketa i povećan domet. Prva regimenta još nije posve oformljena i taj model najvjerojatnije još nije službeno uveden u službu. Zrakoplovi za rano upozoravanje u KRZ-u su prisutni u dvije varijante: [[KJ-2000]], temeljen na sovjetskom transportnom zrakoplovu [[Il-76]] te [[KJ-200]], temeljen na kineskom transportnom zrakoplovu [[Y-8]] (koji je sam temeljen na sovjetsko-ukrajinskom [[An-12]]) Sami radarski sustavi na obje vrste zrakoplova moderni su sustavi temeljeni na aktivnim elektronički upravljanim antenama te svojim fizičkim izgledom podsjećaju na izraelsko rješenje [[Phalcon]] sustava (na KJ-2000) odnosno švedsko rješenje [[Erieye]] sustava (na KJ-200). == Avioni Kineskog ratnog zrakoplovstva i Ratnog zrakoplovstva kineske ratne mornarice == {| class="wikitable"|} ! style="text-align: left; background: #aabccc;"|Zrakoplov ! style="text-align: left; background: #aabccc;"|Slika ! style="text-align: left; background: #aabccc;"|Porijeklo ! style="text-align: left; background: #aabccc;"|Tip ! style="text-align: left; background: #aabccc;"|Verzije ! style="text-align: left; background: #aabccc;"|U aktivnoj uporabi<ref name="AMR">{{cite web|url=http://www.asianmilitaryreview.com/upload/201102172337151.pdf|title=The AMR Regional Air Force Directory 2011|author=Adam Baddeley|date=February 2011|publisher=Asian Military Review|accessdate=11. srpnja 2011.|archivedate=2011-09-28|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110928163252/http://www.asianmilitaryreview.com/upload/201102172337151.pdf|deadurl=yes}}</ref><ref name="USCESRC">{{cite web|url=http://china.usc.edu/App_Images/military%20conflict%202008.pdf|title=Capabilities of Chinese People's Liberation Army to carry out military action in the event of regional conflict|author=Dr Eric C. Anderson|coauthors=Jeffrey G. Engstrom|date=ožujak 2009|work=Pripremljeno od: Science Applications International Corporation|publisher=University of Southern California (U.S.-China Economic and Security Review Commission)|page=45|accessdate=11. srpnja 2011.|archivedate=2011-08-13|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110813132436/http://china.usc.edu/App_Images/military%20conflict%202008.pdf|deadurl=yes}}</ref><ref name="aviation_week_sourcebook">{{cite web|url=http://www.aviationweek.com/aw/sourcebook/content.jsp?channelName=pro&story=xml/sourcebook_xml/2009/01/26/AW_01_26_2009_p0240-112924-32.xml&headline=World%20Military%20Aircraft%20Inventory%20-%20China|title="World Military Aircraft Inventory", Aerospace Source Book 2009|publisher=Aviation Week & Space Technology}}{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> ! style="text-align: left; background: #aabccc;"|U aktivnoj uporabi<ref name="Scramble">{{cite web|url = http://www.iiss.org|title = Military Balance 2015|publisher = IISS|accessdate = 11. lipnja 2015.}}</ref> ! style="text-align: left; background: #aabccc;"|Komentar |----- ! style="align: center; background: lavender;" colspan="10" | '''[[Lovački zrakoplovi]]''' |-style="background:#efefef; color:black" | [[Chengdu J-10]] | | {{flagcountry|KIN}} | Višenamjenski lovački | J-10A/S<hr>J-10B | 190 <ref name="AMR"/> | 300 50 | J-10B ušao u uporabu tijekom 2015. godine |----- |-style="background:#efefef; color:black" | [[Suhoj Su-30MKK]] | [[Datoteka:Sukhoi Su-30MK on the MAKS-2009 (01).jpg|100px]] | {{flagcountry|RUS}} | Višenamjenski lovački | Su-30MKK |~76 (u 2009.)<ref name="MILAVIA">{{cite web|title=Su-27 Flanker Operators List|url=http://www.milavia.net/aircraft/su-27/su-27_operators.htm#chi|publisher=MILAVIA Aircraft|date=24. rujna 2009.|accessdate=25. lipnja 2011.}}</ref> | ~100 | |----- | [[Shenyang J-11]] | [[Datoteka:Chinese Su-27.JPG|100px]] | {{flagcountry|KIN}} | Višenamjenski lovački | J-11A<hr>J-11B | 120 <ref name="AMR"/> | 100<hr>180 | Naručeno dodatnih 90 zrakoplova.<ref name="AMR"/> |----- |-style="background:#efefef; color:black" | [[Suhoj Su-27]] | [[Datoteka:Su-27 on landing.jpg|100px]] | {{flagcountry|RUS}} | Lovački | Su-27SK<hr>Su-27UBK | 53 (u 2009.)<hr>16 (u 2009.) |52 | |----- | [[Shenyang J-8]] | [[Datoteka:Jian-8FighterChina.jpg|100px]] | {{flagcountry|KIN}} | Lovački zrakoplov za presretanje | J-8B/D<hr>J-8F/H | 180 <ref name="AMR"/> | ~60<hr>~80 | |----- |-style="background:#efefef; color:black" | [[Chengdu J-7]] | [[Datoteka:J-7I fighter at the Beijing Military museum.jpg|100px]] | {{flagcountry|KIN}} | Lovački zrakoplov za presretanje | J-7II/H<hr>J-7E/G | 290 <ref name="AMR"/> | 458<hr>~280 | Naručeno 40 zrakoplova kao školski JJ-7 <ref name="AMR"/> |----- ! style="align: center; background: lavender;" colspan="10" | '''[[Jurišni zrakoplovi]]''' |-style="background:#efefef; color:black" | [[Xian JH-7]] | [[Datoteka:Jh-7a naval yt.png|100px]] | {{flagcountry|KIN}} | Lovac bombarder | JH-7/A | 60 <ref name="AMR"/> | 240 | |----- | [[Nanchang Q-5]] | [[Datoteka:Q5 parked.png|100px]] | {{flagcountry|KIN}} | Bliska zračna podrška | Q-5D<hr>Q-5E/L | 120<ref name="WAF">{{cite web|title=World Air Forces 2011-2012|url=http://www.flightglobal.com/airspace/media/reports_pdf/emptys/90190/world-air-forces-2011-2012.pdf|accessdate=12. siječnja 2012.}}</ref> to 240<ref name="AMR"/> | 120<hr>60 | Izvan proizvodnje. |----- ! style="align: center; background: lavender;" colspan="10" | '''[[Bombarder]]''' |-style="background:#efefef; color:black" | [[Xian H-6]] | [[Datoteka:PLAAF Xian H-6M Over Changzhou.jpg|100px]] | {{flagcountry|KIN}} | Strateški bombarder | H-6G/H/M<hr>H-6K | 110 <ref name="AMR"/> | ~90<hr>~30 | |----- ! style="align: center; background: lavender;" colspan="10" | '''[[Zrakoplovi za nadgledanje i rano upozoravanje]]''' |----- | [[KJ-2000]] | | {{flagcountry|KIN}} | AWAC | KJ-2000 | 5 <ref name="AMR"/> | 4 | |----- |-style="background:#efefef; color:black" | [[KJ-200]] | | {{flagcountry|KIN}} | AEW&C | [[KJ-200]] | 2 <ref name="AMR"/><ref name="USCESRC"/> | 11 | |- |KJ-500 | |Kina |AEW&C |KJ-500 |3 |----- ! style="align: center; background: lavender;" colspan="10" | '''[[Školski zrakoplov]]i''' |-style="background:#efefef; color:black" | [[Nanchang CJ-6]] | [[Datoteka:Nanchang CJ-6 corner 20060729.jpg|100px]] | {{flagcountry|KIN}} | Osnovno školovanje | CJ-6 | Nepoznato | 370 | |----- | [[Hongdu JL-8]] | [[Datoteka:Air Force of Zimbabwe K-8 Karakorum.jpg|100px]] | {{flagcountry|KIN}}<br />{{flagcountry|PAK}} | Mlazni školski zrakoplov | JL-8 | 190 <ref name="AMR"/> | 296 | |----- |-style="background:#efefef; color:black" | [[Hongdu L-15]] | | {{flagcountry|KIN}} | Mlazni nadzvučni školski zrakoplov | L-15 | 2 <ref name="AMR"/> | | |----- | [[Eurocopter EC120 Colibri#Variants|Harbin HC-120]] | [[Datoteka:EC120 PH ECE SIDE.JPG|100px]] | {{flagcountry|KIN}}<br />{{flagcountry|FRA}}<br />{{flagcountry|SIN}} | Helicopter Trainer | HC-120 | 26 <ref name="AMR"/> | | Naručeno dodatnih 130 zrakoplova.<ref name="AMR"/> |----- ! style="align: center; background: lavender;" colspan="10" | '''[[Transportni zrakoplov]]i''' |----- | [[Iljušin Il-76]] | | {{ZD|SSSR}}/{{flagcountry|RUS}} | Transportni | Iljušin Il-76 MD | 20 <ref name="AMR"/> | 24 | Naručeno dodatnih 30 zrakoplova.<ref name="AMR"/> |-style="background:#efefef; color:black" | [[Harbin Y-12]] | | {{flagcountry|KIN}} | Laki transportni | Y-12 |Nepoznato | 4 | |----- | [[Harbin Y-11]] | | {{flagcountry|KIN}} | Laki transportni | Y-11 |50 | | |----- |-style="background:#efefef; color:black" | [[Shaanxi Y-8]] | | {{flagcountry|KIN}} | Transportni | Y-8 | 45 <ref name="AMR"/> | 38 | |----- | [[Xi'an Y-7]]/[[Xian MA60]] | | {{flagcountry|KIN}} | Laki transportni | Y-7 | 80/4 <ref name="AMR"/> | 36 | |----- |-style="background:#efefef; color:black" | [[Shijiazhuang Y-5]] | | {{flagcountry|KIN}} | Laki transportni | Y-5 |300 | 70 | |----- | [[Bombardier Challenger 600]] | | {{flagcountry|KAN}} | VIP transportni | CL 601 |5 | | |----- |-style="background:#efefef; color:black" | [[Tupoljev Tu-154]] | | {{flagcountry|SSSR}} | VIP transportni | Tu-154M | 7 | | |----- ! style="align: center; background: lavender;" colspan="10" | '''[[Nadopuna goriva tijekom leta]]''' |----- | [[Iljušin Il-78]] | | {{flagcountry|SSSR}}/{{flagcountry|RUS}} | Avio cisterna | IL-78 | 8 on order .<ref name="AMR"/> |3 | |----- |-style="background:#efefef; color:black" | [[Xian H-6]] | | {{flagcountry|KIN}} | Avio cisterna | H-6U | 10 <ref name="AMR"/> | 18 | |----- ! style="align: center; background: lavender;" colspan="10" | '''Jurišni helikopteri''' |----- | [[CAIC WZ-10]] | | {{flagcountry|KIN}} | Jurišni helikopter | WZ-10 | 8 |100 | 6 Prototipa |-style="background:#efefef; color:black" | [[Harbin Z-9|Harbin WZ-9]] | | {{flagcountry|KIN}} | Jurišni helikopter | WZ-9 | 30-40 |80 | |----- | [[Changhe Z-11#Variants|Changhe Z-11W]] | | {{flagcountry|KIN}} | Jurišni helikopter | Z-11W | 40 <ref name="AMR"/> | | |-style="background:#efefef; color:black" | [[Aérospatiale Gazelle|Aérospatiale SA 342 Gazelle]] | | {{flagcountry|FRA}}{{flagcountry|EU}} | Jurišni helikopter | SA 342 | 8 | | |----- ! style="align: center; background: lavender;" colspan="10" | '''Transportni helikopter''' |----- | [[Mil Mi-8]] | | {{flagcountry|SSSR}} | Transportni helikopter | Mi-8 | 20 | |-style="background:#efefef; color:black" | [[Mil Mi-17]] | | {{flagcountry|SSSR}} | Transportni helikopter | Mi-17 | 240 | | |----- | [[Changhe Z-11]] | | {{flagcountry|KIN}} | Višenamjenski Helikopter | Z-11 | 20 <ref name="AMR"/> | | |----- |-style="background:#efefef; color:black" | [[Changhe Z-8]] | | {{flagcountry|KIN}} | Transportni helikopter | Z-8 | 35 <ref name="AMR"/> | | |----- | [[Harbin Z-9]] | | {{flagcountry|KIN}} | Transportni helikopter | Z-9 | 100 <ref name="AMR"/> | | |----- |-style="background:#efefef; color:black" | [[Eurocopter Cougar|Eurocopter AS 532 Cougar]] | | {{flagcountry|FRA}}{{flagcountry|EU}} | Transportni helikopter | AS 532 | 6 | | |----- | [[Sikorsky S-70]] Black Hawk | | {{flagcountry|SAD}} | Transportni helikopter | S-70C | 24 | | |----- ! style="align: center; background: lavender;" colspan="10" | '''Neimenovane zračne letjelice''' |----- | [[IAI Harpy]] | | {{flagcountry|IZR}} | [[Neimenovane zračne letjelice|UCAV]] | IAI Harpy | nepoznato | | |----- |-style="background:#efefef; color:black" | [[Shenyang BA-5]] | | {{flagcountry|KIN}} | Vuča meta | ChangKong-1 ('''CK-1''') | nepoznato | | |----- | [[Ryan Firebee#WZ-5 UAV|WZ-5]] | | {{flagcountry|KIN}} | Vuča meta | ChangHong-1 ('''CH-1''') | nepoznato | | Najvjerojatnije prizemljeni |----- | | |} == Povezano == * [[Ratno zrakoplovstvo SAD-a]] * [[Kraljevske zračne snage]] * [[Luftwaffe]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] [[Kategorija:Oružane snage Kine]] p2ryfm4nmfsfazmw2bwbaeb3q0ktjue 42587674 42587652 2026-05-05T00:41:00Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kineska ratna avijacija]] na [[Ratno zrakoplovstvo Narodnooslobodilačke vojske]] 42587652 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna postrojba |naziv =中国人民解放军空军<br />Ratno zrakoplovstvo Kineske <br />narodne oslobodilačke vojske<br /> |slika =[[Datoteka:Air Force Flag of the People's Republic of China.svg|200px]] |opis slike = |osnovana datum =[[11. studenog]] [[1949.]] |država =[[Narodna Republika Kina]] |sjedište =[[Peking]] |zapovjednik1 =General [[Xu Qiliang]]'' |simbol raspoznavanja 2 =[[Datoteka:Roundel of China.svg|150px]] [[Datoteka:Roundel of China – Low Visibility – Type 2.svg|150px]] |simbol raspoznavanja 2 oznaka= Rondel }} '''Kineska ratna avijacija''' ili '''Kinesko ratno vazduhoplovstvo''' ili '''Kinesko ratno zrakoplovstvo''' (KRZ) jedno je od grana oružanih snaga [[Kina|Narodne Republike Kine]]. U [[2010]]. godini u KRZ-u služilo je oko 330.000 vojnika i preko 2500 [[zrakoplov]]a. KRZ je najveće [[ratno zrakoplovstvo]] u [[Azija|Aziji]] i drugo najveće [[zrakoplovstvo]] u svijetu, nakon [[Američko ratno zrakoplovstvo|Američkog ratnog zrakoplovstva]]. Njegova je uloga obrana NR Kine i njenih interesa od eventualne strane agresije, kao i pružanje humanitarne pomoći u slučajevima elementarnih katastrofa. == Historija == KRZ je osnovan [[11. studenog]] [[1949.]], ubrzo nakon osnivanja Narodne Republike Kine. Kineska narodna armija prije tog datuma nije operirala mnogo letjelica. Prva službena formacija Kineske narodne armije, letački vod Nanyuan, formiran je tek u ljeto 1949. KRZ se borio u Korejskom ratu, koristeći [[MiG-15|MiG-ove 15]] (izrađene u [[SSSR|Sovjetskom savezu]]), koji su u KRZ-u nosili naziv J-2. Obuku su im pružali sovjetski instruktori. [[Korejski rat]] je također pripomogao kineskoj zrakoplovnoj industriji, opet u obliku tehničke pomoći [[Sovjetski Savez|Sovjetskog saveza]]. Tvornica zrakoplova Shenyang izradila je dvosjednu inačicu MiG-a 15, koju su nazvali JJ-2, a izrađivala je i razne rezervne dijelove za preostale zrakoplove KRZ-a. Ubrzo su počeli proizvoditi i derivate sovjetskih zrakoplova, izrađene po licenci, poput J-5 (verzija [[MiG-17|MiG-a 17]]) u [[1956.]], J-6 (verzija [[MiG-19|MiG-a 19]]) u 1959. te J-7 (verzija [[MiG-21|MiG-a 21]]) u [[1967.]] Poradi zahlađenja političkih odnosa između NR Kine i Sovjetskog saveza u 1960-ima, u tom se periodu prekinula i vojnotehnička suradnja. Također, događaji poput Velikog iskoraka s kraja 1950-ih i početka 1960-ih, te Kulturalna revolucija s kraja 1960-ih, koja je trajala gotovo cijelo desetljeće, dodatno su negativno utjecali na kineski industrijski i tehnološki razvoj. Iz toga nije čudno da je razvoj KRZ-a, tehnički, tehnološki, ali i doktrinalni, u tom periodu gotovo stagnirao. Najbolji je primjer za to razvoj [[J-8]], prvog kineskog borbenog zrakoplova konstruiranog u Kini (s vidljivim tehnološkim utjecajem sovjetske industrije) koji je započeo 1960-ih, a u raznim je oblicima trajao sljedeća tri desetljeća. Tijekom 1980-ih KRZ počelo se reorganizirati uslijed smanjenja ukupne veličine kineskih oružanih snaga. Prije te reorganizacije, KRZ je imalo četiri zasebne grane: granu [[Protuzračna obrana|zračne obrane]], granu [[Jurišni zrakoplov|jurišnih zrakoplova]], granu [[Bombarder|bombarderskih zrakoplova]] te granu nezavisnih zračnih regimenti. Svaka od sedam regija vojnog zapovjedništva zasebno je organizirala obranu, pod naredbama centralnog zapovjedništva. Najveća je postrojba bila divizija koja je obično brojala 17.000 ljudi, podijeljenih u tri regimente. Tipična je regimenta brojala tri eskadrile, a svaka [[eskadrila]] imala je tri grupe. Grupa je obično brojala tri ili četiri zrakoplova. KRZ je tada pod sobom imalo i 220.000 ljudi u službi protuzračne obrane koji su upravljali s oko 100-tinjak PZO lokacija te s oko 16.000 PZ [[top]]ova. Mreža [[radar]]a za rano uzbunjivanje bila je podijeljena na 22 neovisne regimente. Tijekom 80-ih ranih 90-ih KRZ je tehnološki još uvijek znatno zaostajao za zapadnim, pa i sovjetskim/ruskim zračnim snagama. Glavnu su napadačku snagu tvorili J-6 i J-7 zrakoplovi koji su tehnološki još bili na nivou 60-ih, a takvo im je bilo i naoružanje. PZO regimente djelovale su s kineskim izvedenicama starih [[SA-2]] raketa, koje tehnološki također datiraju iz 1960-ih. Početkom 80-ih došlo je do tehničke i tehnološke suradnje NR Kine i zapadnih sila, [[SAD]]-a, [[Francuska|Francuske]] i [[Velika Britanija|Britanije]], no plodovi te suradnje nisu bili jasno vidljivi do 1990-ih. Ta je suradnja, pak, naprasno prekinuta [[1989.]], nakon što su [[Prosvjedi na Tiananmenskom trgu|prosvjedi na trgu Tiananmen]], odnosno kineska reakcija na iste, izazvali žestoko političko protivljenje na Zapadu. Između ostaloga, Kini su nametnute sankcije na prodaju vojne opreme sa zapada. Ipak, proteklo je desetljeće uvelike pomoglo kineskoj zrakoplovnoj industriji te su iz tog razdoblja nastali [[zrakoplov]]i poput jurišnika [[JH-7]] te druge generacije presretača [[J-8]], koji su i danas u službi KRZ-a. Kako su se navedeni događaji poklopili s padom Sovjetskog Saveza, odnosno teškom ekonomskom situacijom u [[Rusija|Rusiji]] koja je nastala nakon pada Sovjetskog Saveza, kineska je vojna industrija odjednom dobila priliku ponovo surađivati s ruskim znanstvenicima i inženjerima a kineske su oružane snage dobile priliku nabaviti tada još relativno novu rusku vojnu tehniku. 1990-e bile su novo zlatno doba kinesko-ruske suradnje i KRZ je tada dobio još jedan tehnološki uzlet. KRZ je od Rusije u tom razdoblju nabavio sustave protuzračne obrane [[S-300]], kao i tehnologiju koja je pomogla domaćim kineskim proizvođačima da usavrši vlastiti dalekometni PZ sustav [[HQ-9]]. KRZ je kupio zrakoplove [[Su-27]] te ugovorio daljnju licencnu proizvodnju istih pod nazivom J-11. Početkom 2000-ih kupljeni su i [[Su-30]] višenamjenski borbeni zrakoplovi, a KRZ je konačno u većem broju dobio priliku koristiti vođene projektile zrak-zemlja, kao i dalekometne vođene projektile zrak-zrak. Istodobno je, tijekom prvog desetljeća novog milenija, kineska tehnološka i industrijska baza postala dovoljno jaka da KRZ-u ponudi dovoljno kvalitetne proizvode koji su krajem tog desetljeća sve više počeli istiskivati ruske sustave. [[2003.]] godine u službu je uveden [[J-10]], prvi kineski moderni višenamjenski borbeni zrakoplov, razvijen većinom domaćom tehnologijom. Tijekom zadnja dva desetljeća KRZ se brojčano smanjio, kako u ljudstvu tako i u broju zrakoplova. Procjenjuje se da je [[1982.]] godine KRZ operirao 4750 zrakoplova. Današnje procjene se kreću oko 2500 zrakoplova. Isto tako, s nekdašnjih je 50 divizija organizacija KRZ-a smanjena na 33 divizije. == Obuka == Kinesko je ratno zrakoplovstvo tijekom desetljeća dugo pratilo sovjetski model obuke, kao i broj sati naleta njihovih [[pilot]]a. Tijekom kulturalne revolucije standardi obuke, kao i sati naleta, drastično su pali, no tijekom zadnjih 20-ak godina KRZ se udaljio od starog sovjetskog modela i približava se zapadnom modelu treninga, po načinu i po satima naleta. U tijeku je preobrazba programa obuke kojoj je cilj ukupno trajanje obuke smanjiti na 5-7 godina, uslijed intenzivnijeg treninga i više sati letenja, s dosadašnjeg trajanja obuke koja se protezala na 10 godina. Nakon teorijskog dijela nastave kineski se piloti obučavaju na osnovnim trenažnicima [[CJ-6]], a potom prelaze na naprednije mlazne trenažnike [[JL-8]]. Završetak obuke izvodi se na specijaliziranim dvosjednim inačicama zrakoplova na kakvima će i inače letjeti, poput JJ-7, QJ-5, J-10AS, J-11BS i sličnima. Današnji se piloti KRZ-a posebno obučavaju za različite situacije, od niskog letenja, djelovanja u noćnim uvjetima do djelovanja iznad vode i letenja u različitim vremenskim uvjetima. Osnovane su eskadrile za DACT obuku koje simuliraju tehničke i tehnološke sposobnosti mogućih agresora, poput onih koje djeluju u zapadnim ratnim zrakoplovstvima. Po pitanju sati naleta, današnji KRZ se kreće od 130-150 sati naleta godišnje po pilotu za starije tipove zrakoplova poput J-7 i J-8 koji zahtijevaju relativno mnogo održavanja, do 180 sati naleta godišnje za pilote na novijim tipovima zrakoplova u inventaru, poput raznih izvedenica Su-27. Tijekom zadnjeg desetljeća primijećen je i veći broj združenih vježbi KRZ-a i drugih grana [[Kineska vojska|Kineske vojske]] s ciljem bolje interoperabilnosti spomenutih grana u zajedničkim djelovanjima. == Organizacija == Oprema i ljudstvo Kineskog ratnog zrakoplovstva raspoređeni su unutar sedam regionalnih zračnih sila KRZ-a, koje odgovaraju sedam vojnih regija Kineske narodne armije. Trenutačno se u KRZ-u odvija organizacijska reforma. Dosad je svako regionalno zapovjedništvo bilo podijeljeno na divizije, koje mogu biti lovačke, jurišne, transportne ili bombarderske. Svaka divizija bila je podijeljena na regimente (ekvivalent eskadrila), iako su neke regije uz redovne regimente iz divizija operirale i neovisne regimente. Brojnost zrakoplova unutar regimente varira ovisno o tipu zrakoplova odnosno namjeni regimente. Za bombardere H-6 to je između 12 i 16 zrakoplova, regimente J-11 i JH-7 imaju po 24 zrakoplova, regimente J-7 i J-10 između 24 i 28 zrakoplova, a J-8 i J-11 broje po 24 zrakoplova. Nova organizacija mijenja divizije s brigadama koje su šireg opsega nego dotadašnje divizije. Također, u dosadašnjoj su organizaciji centri za školovanje pilota bili podređeni regionalnim vojnim zapovjedništvima dok se ovom reformom te škole decentraliziraju te se svakoj brigadi dodjeljuje manji centar za obuku pilota. Također, pod izravnim su zapovjedništvom generalštaba KRZ-a i zračnodesantne snage 15. korpusa, koji je dalje podijeljen u tri divizije s ukupno oko 30.000 vojnika. KRZ aktivno djeluje s 134 zrakoplovne baze diljem Kine koje su pod njihovim zapovjedništvom. U slučaju potrebe broj zračnih baza za djelovanje uključio bi i 21 bazu Mornaričkog zrakoplovstva Kineske ratne mornarice te nepoznat broj civilinih aerodroma i provizornih pisti. Detaljna je podjela prije organizacijske reforme bila sljedeća: {{col-begin}} {{col-break}} '''Pekinška vojna regija''' * 7. lovačka divizija * 15. lovačka divizija * 24. lovačka divizija * 34. transportna divizija ''' vojna regija Chengdu''' * 33. lovačka divizija * 44. lovačka divizija '''vojna regija Guangzhou ''' * 2. nezavisna regimenta * 2. lovačka divizija * 3. bombarderska divizija * 9. lovačka divizija * 13. transportna divizija * 18. lovačka divizija * 35. lovačka divizija * 42. lovačka divizija {{col-break}} ''' vojna regija Jinan''' * 1. nezavisna regimenta * 5. jurišna divizija * 12. lovačka divizija * 19. lovačka divizija * 31. lovačka divizija '''vojna regija Lanzhou ''' * 6. lovačka divizija * 36. bombarderska divizija * 37. lovačka divizija '''vojna regija Nanjing ''' * 3. nezavisna regimenta * 3. lovačka divizija * 10. bombarderska divizija * 14. lovačka divizija * 26. lovačka divizija * 28. jurišna divizija * 29. lovačka divizija {{col-break}} '''Shenyang vojna regija''' * 4. nezavisna regimenta * 1. lovačka divizija * 4. lovačka divizija * 11. jurišna divizija * 21. lovačka divizija * 22. jurišna divizija * 30. lovačka divizija * 39. lovačka divizija '''Zračnodesantne snage KRZ-a''' * 15. zračnodesantni korpus * 16. zračnodesantni korpus * 43. zračnodesantna divizija * 44. zračnodesantna divizija * 45. zračnodesantna divizija {{col-end}} == Letjelice i naoružanje == Inventar KRZ-a danas se sastoji od mješavine stare i moderne zračne tehnike. Stoga je nemalim dijelom njihova flota jasno podijeljena na zrakoplove rađene za lovačke zadaće, zrakoplove za jurišne zadaće, izviđačke zadaće i slično. Tek je manji broj zrakoplova u inventaru višenamjenski. Najstariji zrakoplovi su [[J-7]] B/H stare generacije, lokalno proizvedene kopije starog sovjetskog lovca [[MiG-21]], proizvedeni od druge polovice 80-ih te tijekom prve polovice 90-ih, koji služe u 7 regimenta te J-7 E/G, temeljito modernizirane inačice proizvedene od druge polovice 90-ih do pred kraj 2000-ih, koji služe u 11 regimenta. Borbeni modeli zrakoplova J-7 više se ne proizvode za potrebe KRZ-a. J-7 služe kao lovci-presretači kratkog dometa. Polako se povlače iz uporabe, a mijenjaju ih novi [[J-10]]. Drugi najstariji model lovca/presretača u KRZ-u čine [[J-8II]], također lovci-presretači, koji se više ne proizvode i polako se povlače iz uporabe, a mijenjaju ih J-11B. U KRZ-u služe još dvije regimente starih modela J-8 B/D, proizvedenih u drugoj polovici 80-ih i prvoj polovici 90-ih. Uz njih u četiri regimente služe i J-8 F/H, prvi kineski zrakoplovi s mogućnošću borbe na udaljenostima van vizualnog dometa. Isti su bili proizvedeni krajem 90-ih te tijekom 2000-ih. Izviđačke varijante J-8, J-8R i novija varijanta J-8FR (koja je ujedno i jedina varijanta J-8 koja se još proizvodi) služe u dvije izviđačke regimente. Inventar lovaca upotpunjuju [[Su-27SK]], njegova kineska, lokalno sklopljena varijanta, [[J-11A]], te modernizirana verzija letjelice s domaće proizvedenim podsustavima, J-11B. Zajedno s trenažnim, dvosjednim inačicama Su-27UBK i J-11BS, spomenuta flota broji 12 regimenti, od čega novija inačica J-11B broji 6 regimenti. Svi navedeni Suhoji i njihove kineske izvedenice koriste se za lovačke zadaće; zasad nema dokaza da su osposobljeni za borbena djelovanja vođenim sredstvima po ciljevima na tlu. Dvosjedne inačice spomenutih zrakoplova su, s druge strane, posve funkcionalni lovci, sa svim potrebnim sustavima. Novoproizvedeni primjerci J-11B mijenjaju stare modele J-8 koji se umirovljavaju, kao i najranije primjerke Su-27SK/UBK koji su nabavljeni početkom 90-ih te su dosad, uslijed opsežnog korištenja, istrošili sve svoje letne resurse. Uz moderne J-11B, modernu okosnicu lovačkih snaga čine i višenamjenski lovci J-10A, zajedno sa svojim dvosjednim trenažnim verzijama J-10S. Trenutno služe u 7 regimenti u KRZ-u, a nedavno je njima opremljen i akrobatski tim KRZ-a "Prvi kolovoza". J-10 su prvenstveno namijenjeni za zračnu borbu iako su, za razliku od većine drugih lovaca u KRZ-u, viđeni i da tijekom vojnih vježbi djeluju s laserski navođenim bombama te imaju određene višenamjenske sposobnosti. Drugi višenamjenski model zrakoplova u KRZ-u čine Suhoji [[Su-30MKK]], kupljeni od Rusije početkom 2000-ih. Osposobljeni su za širok raspon vođenih ubojnih sredstava za djelovanje po tlu i po zraku. U službi u KRZ-u djeluju u tri redovite regimente te jednoj regimenti za obuku napada, gdje glume protivničke zrakoplove. Za djelovanje po tlu, odnosno za jurišne misije, KRZ koriste dvije vrste zrakoplova. Manji, stariji i svakako manje sposobni su [[Q-5]], koji se više ne proizvodeorbenim inačicama i koji se povlače iz uporabe. Q-5 se koriste u ukupno 7 redovnih regimenti KRZ-a, od čega u dvije djeluju posljednji modeli, Q-5 L, koji su opremljeni za djelovanje laserski vođenim bombama. Ostalih pet regimenti čine stariji D i E modeli, a određeni broj starijih modela služi i za trening u trenažnim regimentama. Zrakoplovi Q-5 imaju ograničene mogućnosti samoobrane od neprijateljskih lovaca, no zapravo su isključivo namijenjeni djelovanju po ciljevima na tlu u misijama koje ne zahtjevaju velike domete. Q-5 polako mijenja noviji i osjetno veći model [[JH-7]], koji se, iako se radi o tehnološki relativno staroj konstrukciji, i dalje proizvodi. U KRZ-u djeluje 5 regimenti tog zrakoplova, u novijoj varijanti JH-7A koja datira iz početka 2000-ih. Iako zrakoplovi posjeduju radar i nose rakete zrak-zrak za samoobranu, namijenjeni su djelovanju po ciljevima na tlu iz relativno širokog raspona vođenih i nevođenih ubojnih sredstava domaće, kineske proizvodnje. Jedini bombarder u KRZ-u je [[H-6]], kineska verzija sovjetskog bombardera [[Tu-16]]. Kao i američki [[B-52]], i H-6 u kineskoj službi djeluje već desetljećima, a nove verzije se i dalje proizvode, što upućuje na daljnje korištenje istih još barem nekoliko narednih desetljeća. U KRZ-u djeluju 5 regimenti modela H-6H koji datiraju iz druge polovice 1990-ih, te se koriste kao nosači kratkodometnih vođenih raketa, te jedna regimenta H-6M, koji datiraju iz 2000-ih te nose modernije verzije malih, taktičkih krstarećih raketa KD-88 te dalekometne krstareće rakete CJ-10K. U procesu je uvođenje u službu najnovijeg modela H-6K, opsežno izmjenjene verzije tog starog bombardera, koji ima povećani kapacitet nošenja krstarećih raketa i povećan domet. Prva regimenta još nije posve oformljena i taj model najvjerojatnije još nije službeno uveden u službu. Zrakoplovi za rano upozoravanje u KRZ-u su prisutni u dvije varijante: [[KJ-2000]], temeljen na sovjetskom transportnom zrakoplovu [[Il-76]] te [[KJ-200]], temeljen na kineskom transportnom zrakoplovu [[Y-8]] (koji je sam temeljen na sovjetsko-ukrajinskom [[An-12]]) Sami radarski sustavi na obje vrste zrakoplova moderni su sustavi temeljeni na aktivnim elektronički upravljanim antenama te svojim fizičkim izgledom podsjećaju na izraelsko rješenje [[Phalcon]] sustava (na KJ-2000) odnosno švedsko rješenje [[Erieye]] sustava (na KJ-200). == Avioni Kineskog ratnog zrakoplovstva i Ratnog zrakoplovstva kineske ratne mornarice == {| class="wikitable"|} ! style="text-align: left; background: #aabccc;"|Zrakoplov ! style="text-align: left; background: #aabccc;"|Slika ! style="text-align: left; background: #aabccc;"|Porijeklo ! style="text-align: left; background: #aabccc;"|Tip ! style="text-align: left; background: #aabccc;"|Verzije ! style="text-align: left; background: #aabccc;"|U aktivnoj uporabi<ref name="AMR">{{cite web|url=http://www.asianmilitaryreview.com/upload/201102172337151.pdf|title=The AMR Regional Air Force Directory 2011|author=Adam Baddeley|date=February 2011|publisher=Asian Military Review|accessdate=11. srpnja 2011.|archivedate=2011-09-28|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110928163252/http://www.asianmilitaryreview.com/upload/201102172337151.pdf|deadurl=yes}}</ref><ref name="USCESRC">{{cite web|url=http://china.usc.edu/App_Images/military%20conflict%202008.pdf|title=Capabilities of Chinese People's Liberation Army to carry out military action in the event of regional conflict|author=Dr Eric C. Anderson|coauthors=Jeffrey G. Engstrom|date=ožujak 2009|work=Pripremljeno od: Science Applications International Corporation|publisher=University of Southern California (U.S.-China Economic and Security Review Commission)|page=45|accessdate=11. srpnja 2011.|archivedate=2011-08-13|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110813132436/http://china.usc.edu/App_Images/military%20conflict%202008.pdf|deadurl=yes}}</ref><ref name="aviation_week_sourcebook">{{cite web|url=http://www.aviationweek.com/aw/sourcebook/content.jsp?channelName=pro&story=xml/sourcebook_xml/2009/01/26/AW_01_26_2009_p0240-112924-32.xml&headline=World%20Military%20Aircraft%20Inventory%20-%20China|title="World Military Aircraft Inventory", Aerospace Source Book 2009|publisher=Aviation Week & Space Technology}}{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> ! style="text-align: left; background: #aabccc;"|U aktivnoj uporabi<ref name="Scramble">{{cite web|url = http://www.iiss.org|title = Military Balance 2015|publisher = IISS|accessdate = 11. lipnja 2015.}}</ref> ! style="text-align: left; background: #aabccc;"|Komentar |----- ! style="align: center; background: lavender;" colspan="10" | '''[[Lovački zrakoplovi]]''' |-style="background:#efefef; color:black" | [[Chengdu J-10]] | | {{flagcountry|KIN}} | Višenamjenski lovački | J-10A/S<hr>J-10B | 190 <ref name="AMR"/> | 300 50 | J-10B ušao u uporabu tijekom 2015. godine |----- |-style="background:#efefef; color:black" | [[Suhoj Su-30MKK]] | [[Datoteka:Sukhoi Su-30MK on the MAKS-2009 (01).jpg|100px]] | {{flagcountry|RUS}} | Višenamjenski lovački | Su-30MKK |~76 (u 2009.)<ref name="MILAVIA">{{cite web|title=Su-27 Flanker Operators List|url=http://www.milavia.net/aircraft/su-27/su-27_operators.htm#chi|publisher=MILAVIA Aircraft|date=24. rujna 2009.|accessdate=25. lipnja 2011.}}</ref> | ~100 | |----- | [[Shenyang J-11]] | [[Datoteka:Chinese Su-27.JPG|100px]] | {{flagcountry|KIN}} | Višenamjenski lovački | J-11A<hr>J-11B | 120 <ref name="AMR"/> | 100<hr>180 | Naručeno dodatnih 90 zrakoplova.<ref name="AMR"/> |----- |-style="background:#efefef; color:black" | [[Suhoj Su-27]] | [[Datoteka:Su-27 on landing.jpg|100px]] | {{flagcountry|RUS}} | Lovački | Su-27SK<hr>Su-27UBK | 53 (u 2009.)<hr>16 (u 2009.) |52 | |----- | [[Shenyang J-8]] | [[Datoteka:Jian-8FighterChina.jpg|100px]] | {{flagcountry|KIN}} | Lovački zrakoplov za presretanje | J-8B/D<hr>J-8F/H | 180 <ref name="AMR"/> | ~60<hr>~80 | |----- |-style="background:#efefef; color:black" | [[Chengdu J-7]] | [[Datoteka:J-7I fighter at the Beijing Military museum.jpg|100px]] | {{flagcountry|KIN}} | Lovački zrakoplov za presretanje | J-7II/H<hr>J-7E/G | 290 <ref name="AMR"/> | 458<hr>~280 | Naručeno 40 zrakoplova kao školski JJ-7 <ref name="AMR"/> |----- ! style="align: center; background: lavender;" colspan="10" | '''[[Jurišni zrakoplovi]]''' |-style="background:#efefef; color:black" | [[Xian JH-7]] | [[Datoteka:Jh-7a naval yt.png|100px]] | {{flagcountry|KIN}} | Lovac bombarder | JH-7/A | 60 <ref name="AMR"/> | 240 | |----- | [[Nanchang Q-5]] | [[Datoteka:Q5 parked.png|100px]] | {{flagcountry|KIN}} | Bliska zračna podrška | Q-5D<hr>Q-5E/L | 120<ref name="WAF">{{cite web|title=World Air Forces 2011-2012|url=http://www.flightglobal.com/airspace/media/reports_pdf/emptys/90190/world-air-forces-2011-2012.pdf|accessdate=12. siječnja 2012.}}</ref> to 240<ref name="AMR"/> | 120<hr>60 | Izvan proizvodnje. |----- ! style="align: center; background: lavender;" colspan="10" | '''[[Bombarder]]''' |-style="background:#efefef; color:black" | [[Xian H-6]] | [[Datoteka:PLAAF Xian H-6M Over Changzhou.jpg|100px]] | {{flagcountry|KIN}} | Strateški bombarder | H-6G/H/M<hr>H-6K | 110 <ref name="AMR"/> | ~90<hr>~30 | |----- ! style="align: center; background: lavender;" colspan="10" | '''[[Zrakoplovi za nadgledanje i rano upozoravanje]]''' |----- | [[KJ-2000]] | | {{flagcountry|KIN}} | AWAC | KJ-2000 | 5 <ref name="AMR"/> | 4 | |----- |-style="background:#efefef; color:black" | [[KJ-200]] | | {{flagcountry|KIN}} | AEW&C | [[KJ-200]] | 2 <ref name="AMR"/><ref name="USCESRC"/> | 11 | |- |KJ-500 | |Kina |AEW&C |KJ-500 |3 |----- ! style="align: center; background: lavender;" colspan="10" | '''[[Školski zrakoplov]]i''' |-style="background:#efefef; color:black" | [[Nanchang CJ-6]] | [[Datoteka:Nanchang CJ-6 corner 20060729.jpg|100px]] | {{flagcountry|KIN}} | Osnovno školovanje | CJ-6 | Nepoznato | 370 | |----- | [[Hongdu JL-8]] | [[Datoteka:Air Force of Zimbabwe K-8 Karakorum.jpg|100px]] | {{flagcountry|KIN}}<br />{{flagcountry|PAK}} | Mlazni školski zrakoplov | JL-8 | 190 <ref name="AMR"/> | 296 | |----- |-style="background:#efefef; color:black" | [[Hongdu L-15]] | | {{flagcountry|KIN}} | Mlazni nadzvučni školski zrakoplov | L-15 | 2 <ref name="AMR"/> | | |----- | [[Eurocopter EC120 Colibri#Variants|Harbin HC-120]] | [[Datoteka:EC120 PH ECE SIDE.JPG|100px]] | {{flagcountry|KIN}}<br />{{flagcountry|FRA}}<br />{{flagcountry|SIN}} | Helicopter Trainer | HC-120 | 26 <ref name="AMR"/> | | Naručeno dodatnih 130 zrakoplova.<ref name="AMR"/> |----- ! style="align: center; background: lavender;" colspan="10" | '''[[Transportni zrakoplov]]i''' |----- | [[Iljušin Il-76]] | | {{ZD|SSSR}}/{{flagcountry|RUS}} | Transportni | Iljušin Il-76 MD | 20 <ref name="AMR"/> | 24 | Naručeno dodatnih 30 zrakoplova.<ref name="AMR"/> |-style="background:#efefef; color:black" | [[Harbin Y-12]] | | {{flagcountry|KIN}} | Laki transportni | Y-12 |Nepoznato | 4 | |----- | [[Harbin Y-11]] | | {{flagcountry|KIN}} | Laki transportni | Y-11 |50 | | |----- |-style="background:#efefef; color:black" | [[Shaanxi Y-8]] | | {{flagcountry|KIN}} | Transportni | Y-8 | 45 <ref name="AMR"/> | 38 | |----- | [[Xi'an Y-7]]/[[Xian MA60]] | | {{flagcountry|KIN}} | Laki transportni | Y-7 | 80/4 <ref name="AMR"/> | 36 | |----- |-style="background:#efefef; color:black" | [[Shijiazhuang Y-5]] | | {{flagcountry|KIN}} | Laki transportni | Y-5 |300 | 70 | |----- | [[Bombardier Challenger 600]] | | {{flagcountry|KAN}} | VIP transportni | CL 601 |5 | | |----- |-style="background:#efefef; color:black" | [[Tupoljev Tu-154]] | | {{flagcountry|SSSR}} | VIP transportni | Tu-154M | 7 | | |----- ! style="align: center; background: lavender;" colspan="10" | '''[[Nadopuna goriva tijekom leta]]''' |----- | [[Iljušin Il-78]] | | {{flagcountry|SSSR}}/{{flagcountry|RUS}} | Avio cisterna | IL-78 | 8 on order .<ref name="AMR"/> |3 | |----- |-style="background:#efefef; color:black" | [[Xian H-6]] | | {{flagcountry|KIN}} | Avio cisterna | H-6U | 10 <ref name="AMR"/> | 18 | |----- ! style="align: center; background: lavender;" colspan="10" | '''Jurišni helikopteri''' |----- | [[CAIC WZ-10]] | | {{flagcountry|KIN}} | Jurišni helikopter | WZ-10 | 8 |100 | 6 Prototipa |-style="background:#efefef; color:black" | [[Harbin Z-9|Harbin WZ-9]] | | {{flagcountry|KIN}} | Jurišni helikopter | WZ-9 | 30-40 |80 | |----- | [[Changhe Z-11#Variants|Changhe Z-11W]] | | {{flagcountry|KIN}} | Jurišni helikopter | Z-11W | 40 <ref name="AMR"/> | | |-style="background:#efefef; color:black" | [[Aérospatiale Gazelle|Aérospatiale SA 342 Gazelle]] | | {{flagcountry|FRA}}{{flagcountry|EU}} | Jurišni helikopter | SA 342 | 8 | | |----- ! style="align: center; background: lavender;" colspan="10" | '''Transportni helikopter''' |----- | [[Mil Mi-8]] | | {{flagcountry|SSSR}} | Transportni helikopter | Mi-8 | 20 | |-style="background:#efefef; color:black" | [[Mil Mi-17]] | | {{flagcountry|SSSR}} | Transportni helikopter | Mi-17 | 240 | | |----- | [[Changhe Z-11]] | | {{flagcountry|KIN}} | Višenamjenski Helikopter | Z-11 | 20 <ref name="AMR"/> | | |----- |-style="background:#efefef; color:black" | [[Changhe Z-8]] | | {{flagcountry|KIN}} | Transportni helikopter | Z-8 | 35 <ref name="AMR"/> | | |----- | [[Harbin Z-9]] | | {{flagcountry|KIN}} | Transportni helikopter | Z-9 | 100 <ref name="AMR"/> | | |----- |-style="background:#efefef; color:black" | [[Eurocopter Cougar|Eurocopter AS 532 Cougar]] | | {{flagcountry|FRA}}{{flagcountry|EU}} | Transportni helikopter | AS 532 | 6 | | |----- | [[Sikorsky S-70]] Black Hawk | | {{flagcountry|SAD}} | Transportni helikopter | S-70C | 24 | | |----- ! style="align: center; background: lavender;" colspan="10" | '''Neimenovane zračne letjelice''' |----- | [[IAI Harpy]] | | {{flagcountry|IZR}} | [[Neimenovane zračne letjelice|UCAV]] | IAI Harpy | nepoznato | | |----- |-style="background:#efefef; color:black" | [[Shenyang BA-5]] | | {{flagcountry|KIN}} | Vuča meta | ChangKong-1 ('''CK-1''') | nepoznato | | |----- | [[Ryan Firebee#WZ-5 UAV|WZ-5]] | | {{flagcountry|KIN}} | Vuča meta | ChangHong-1 ('''CH-1''') | nepoznato | | Najvjerojatnije prizemljeni |----- | | |} == Povezano == * [[Ratno zrakoplovstvo SAD-a]] * [[Kraljevske zračne snage]] * [[Luftwaffe]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] [[Kategorija:Oružane snage Kine]] p2ryfm4nmfsfazmw2bwbaeb3q0ktjue MediaWiki:Gadget-CategoryMaster.js 8 4552264 42587534 41352427 2026-05-04T20:28:49Z Aca 108187 test 42587534 javascript text/javascript mw.libs.api = mw.libs.api || {}; mw.libs.api.fetchAll = function(params) { var api = new mw.Api(); return (function getResults(params, totalResults) { params = params || {}; $.extend(params, { action: 'query' }); api.get(params, { async: false }).done(function(response) { var key = params.list || params.prop; var results = response.query[key] || response.query.pages; if ($.isArray(results)) { totalResults = totalResults || []; $.merge(totalResults, results); } else { totalResults = totalResults || {}; $.extend(totalResults, results); } if (response['query-continue']) { getResults($.extend(params, response['query-continue'][key]), totalResults); } }); return totalResults; })(params); }; mw.libs.RegExp = mw.libs.RegExp || {}; mw.libs.RegExp.quote = function(string) { return string.replace(/[.?*+^$[\]\\/(){}|-]/g, "\\$&"); }; mw.libs.reduceArray = function(array, callback, sleepInterval) { if (array.length === 0) { return; } callback(array.shift()); setTimeout(function() { mw.libs.reduceArray(array, callback, sleepInterval); }, sleepInterval); }; mw.libs.pageFromQueryResult = function(result) { var page = result.query.pages[Object.keys(result.query.pages)[0]]; return { title: page.title, content: page.revisions[0]['*'], timestamp: page.revisions[0].timestamp }; }; mw.libs.ensureTextFieldPrefix = function(textField, prefix) { var currentValue = textField.value; if (!currentValue.match(new RegExp('^'+prefix))) { textField.value = prefix + currentValue; } }; mw.libs.ensureCursorAtTheEnd = function(textField) { var v = textField.value; textField.value = ''; textField.value = v; }; mw.libs.translateErrorCode = function(code, result) { switch (code) { case 'http': return 'HTTP error: ' + result.textStatus; case 'ok-but-empty': return 'Empty response from the server'; case 'articleexists': return 'Page exists'; default: return 'API error: ' + code; } }; mw.libs.localizedNamespace = function(canonicalNsName) { return mw.config.get('wgFormattedNamespaces')[mw.config.get('wgNamespaceIds')[canonicalNsName.toLowerCase()]]; }; // workaround for bug https://phabricator.wikimedia.org/T49395 mw.libs.wikiMsg = function() { var textMsg = mw.msg.apply(this, arguments); var key = '__bug__'+(new Date().getTime()); mw.messages.set(key, textMsg); return mw.message(key).parse(); }; mw.libs.LogMessage = function(text) { var my = this; var time = new Date().toLocaleTimeString({}, { hour12: false }); my.$content = $('<div><tt>'+time+'</tt> &nbsp; <span class="load-icon"></span> &nbsp; '+text+'</div>'); my.$loadIcon = my.$content.find('.load-icon'); my.prependTo = function(selector) { my.$content.prependTo(selector); return my; }; my.appendTo = function(selector) { my.$content.appendTo(selector); return my; }; my.addText = function(text) { my.$content.append(text); return my; }; my.loading = function() { return setClass('loading'); }; my.done = function() { return setClass('done'); }; my.fail = function(failMsg) { return setClass('fail').addText(mw.msg('cm-log-error-separator')).addText(failMsg); }; function setClass(className) { my.$loadIcon[0].className = className; return my; } }; mw.libs.ProgressBar = function(completeLabel) { var my = this; my.$content = $('<div class="progress-bar"><div class="progress-label"></div></div>').css({ 'position': 'relative' }); var $label = my.$content.find('.progress-label').css({ 'position': 'absolute', 'left': '50%', 'top': '4px', 'font-weight': 'bold' }); var origDocTitle = document.title; my.$content.progressbar({ value: 0, change: function() { updateLabel(my.$content.progressbar('value') + '%'); }, complete: function() { updateLabel(completeLabel || '100%'); } }); function updateLabel(text) { $label.text(text); document.title = '['+text+'] ' + origDocTitle; } my.set = function(value) { my.$content.progressbar('value', Math.ceil(parseFloat(value))); return my; }; my.prependTo = function(selector) { my.$content.prependTo(selector); return my; }; my.appendTo = function(selector) { my.$content.appendTo(selector); return my; }; }; mw.libs.CategoryMaster = function() { var my = this; var api = new mw.Api(); my.categoryPrefix = mw.libs.localizedNamespace('category') + ':'; my.editThrottleSecs = 3; my.preparePlayField = function() { if ($('#cmContainer').length) { return; } var $container = generateContainer().hide() .append(generateForm()) .appendTo('body') .fadeIn(); $('.cm-cat-field').on('keyup', function() { mw.libs.ensureTextFieldPrefix(this, my.categoryPrefix); }).on('focus', function() { mw.libs.ensureCursorAtTheEnd(this); }); $('#cmMoveForm').on('submit', function() { my.progressbar = new mw.libs.ProgressBar(mw.msg('cm-progress-done')).appendTo($container); my.logWindow = generateLogWindow().appendTo($container); my.moveCategory(this.oldCategory.value, this.newCategory.value, this.reason.value); return false; }); $('#cmOldCategory').on('change', function() { validateInputAndShowInfotip(this, 'successbox', 'errorbox', function(page) { return page.missing === '' ? false : true; }); }); $('#cmNewCategory').on('change', function() { validateInputAndShowInfotip(this, 'warningbox', 'successbox', function(page) { return true; }); }); if (mw.config.get('wgCanonicalNamespace') == 'Category') { var $oldCatInput = $('#cmOldCategory').val(mw.config.get('wgPageName')).trigger('change'); markInputAsValid($oldCatInput[0]); } }; function validateInputAndShowInfotip(inputField, classByFound, classByNotFound, validator) { if (inputField.value.match(/:$/)) { // invalid category name markInputAsInvalid(inputField); updateFormSubmit(inputField.form); return; } $(inputField).siblings('.cm-infotip').remove(); var $info = $('<div class="cm-infotip"></div>').hide().insertAfter(inputField); fetchCategoryInfo(inputField.value, function(result) { var pageId = Object.keys(result.query.pages)[0]; if (pageId == '-1') { $info.addClass(classByNotFound).html(mw.libs.wikiMsg('cm-form-infotip-nonexistant', inputField.value)).fadeIn(); } else { var info = result.query.pages[pageId].categoryinfo; $info.addClass(classByFound).html(createCatFoundInfotip(inputField.value, info)).fadeIn(); } if (validator(result.query.pages[pageId])) { markInputAsValid(inputField); } else { markInputAsInvalid(inputField); } updateFormSubmit(inputField.form); }); } function createCatFoundInfotip(categoryName, info) { var details = []; if (info.subcats) details.push(mw.msg('cm-form-infotip-subcats', info.subcats)); if (info.pages) details.push(mw.msg('cm-form-infotip-pages', info.pages)); if (info.files) details.push(mw.msg('cm-form-infotip-files', info.files)); if (details.length === 0) { return mw.libs.wikiMsg('cm-form-infotip-empty', categoryName); } return mw.libs.wikiMsg('cm-form-infotip', categoryName, details.join(', ')); } function generateForm() { return $('<form class="mw-ui-vform" id="cmMoveForm" style="width:100%">') .append('<div class="mw-ui-vform-field">' + mw.msg('cm-form-intro') + '</div>') .append('<div class="mw-ui-vform-field warningbox">' + mw.msg('cm-form-intro-warning') + '</div>') .append( $('<div class="mw-ui-vform-field">') .append('<label for="cmOldCategory">'+mw.msg('cm-form-old-cat')+'</label>') .append('<input name="oldCategory" id="cmOldCategory" class="mw-ui-input cm-cat-field" value="'+my.categoryPrefix+'" data-invalid="1">') ) .append( $('<div class="mw-ui-vform-field">') .append('<label for="cmNewCategory">'+mw.msg('cm-form-new-cat')+'</label>') .append('<input name="newCategory" id="cmNewCategory" class="mw-ui-input cm-cat-field" value="'+my.categoryPrefix+'" data-invalid="1">') ) .append( $('<div class="mw-ui-vform-field">') .append('<label for="cmReason">'+mw.msg('cm-form-reason')+'</label>') .append('<input name="reason" id="cmReason" class="mw-ui-input">') ) .append( $('<div class="mw-ui-vform-field">') .append('<input type="submit" class="mw-ui-button mw-ui-constructive" value="'+mw.msg('cm-form-submit')+'" disabled>') ); } function markInputAsValid(inputField) { $(inputField).removeAttr('data-invalid'); } function markInputAsInvalid(inputField) { $(inputField).attr('data-invalid', 1); } function updateFormSubmit(form) { if ($(form).find('[data-invalid]').length === 0) { $(form).find(':submit').prop('disabled', false); } else { $(form).find(':submit').prop('disabled', true); } } function generateContainer() { return $('<div id="cmContainer">').css({ 'position': 'fixed', 'top': '5%', 'left': '10%', 'width': '80%', 'height': '90%', 'box-sizing': 'border-box', 'box-shadow': '0 0 30px #808080', 'padding': '1em', 'background-color': 'white', 'overflow': 'auto', 'font-size': '9pt', 'z-index': 1000 }).append(generateCloseHandle()); } function generateCloseHandle() { return $('<a href="#" style="font-size: 2em;">×</a>').css({ 'position': 'absolute', 'top': '0.5em', 'right': '0.5em' }).on('click', function() { $(this).parent().fadeOut(function() { $(this).remove(); }); return false; }).attr('title', mw.msg('cm-close-window')); } function generateLogWindow() { return $('<div id="cmLog"></div>').css({ 'max-height': '20em', 'overflow': 'auto', 'padding': '0.6em 0', 'line-height': '1.5em' }); } function fetchCategoryInfo(category, onResult) { api.get({ action: 'query', titles: category, prop: 'categoryinfo' }).done(function(result) { onResult(result); }); } my.moveCategory = function(oldCategory, newCategory, reason) { oldCategory = oldCategory.replace(/_/g, ' '); newCategory = newCategory.replace(/_/g, ' '); var msg = my.addLogMessage(mw.libs.wikiMsg('cm-notify-cat', oldCategory, newCategory)); api.postWithToken('move', { action: 'move', from: oldCategory, to: newCategory, reason: mw.msg('cm-move-reason', reason || ''), movetalk: true, noredirect: true }).done(function(response) { msg.done(); }).fail(function(code, result) { msg.fail(mw.libs.translateErrorCode(code, result)); }).always(function() { my.fetchCategoryMembersAndMoveThem(oldCategory, newCategory); }); }; var nbPagesToMove; my.fetchCategoryMembersAndMoveThem = function(oldCategory, newCategory) { var pages = mw.libs.api.fetchAll({ list: 'categorymembers', cmtitle: oldCategory, cmlimit: 500 }); nbPagesToMove = pages.length; mw.libs.reduceArray(pages, function(page) { api.get({ action: 'query', prop: 'revisions', rvprop: 'timestamp|content', titles: page.title }).done(function(result) { replaceCategoryInPage(mw.libs.pageFromQueryResult(result), oldCategory, newCategory); }); }, my.editThrottleSecs*1000); }; function replaceCategoryInContent(content, oldCategory, newCategory) { var oldCategoryTitle = oldCategory.replace(new RegExp('^'+my.categoryPrefix), ''); oldCategoryTitle = mw.libs.RegExp.quote(oldCategoryTitle); var search = new RegExp('\\[\\[ *('+my.categoryPrefix+'|Category:) *'+oldCategoryTitle+' *([\\]|])', 'gi'); var replacement = '[['+newCategory+'$2'; return content.replace(search, replacement); } var curPageIndex = 0; function replaceCategoryInPage(page, oldCategory, newCategory) { curPageIndex++; var msg = my.addLogMessage(mw.libs.wikiMsg('cm-notify-page', curPageIndex, page.title, newCategory)).loading(); api.postWithToken('edit', { action: 'edit', title: page.title, summary: mw.msg('cm-summary', oldCategory, newCategory), text: replaceCategoryInContent(page.content, oldCategory, newCategory), minor: true, bot: true, watchlist: 'nochange', basetimestamp: page.timestamp }).done(function(result, jqXHR) { msg.done(); my.progressbar.set(curPageIndex / nbPagesToMove * 100); }).fail(function(code, result) { msg.fail(mw.libs.translateErrorCode(code, result)); }); } my.addLogMessage = function(text) { return new mw.libs.LogMessage(text).prependTo(my.logWindow); }; }; mw.libs.CategoryMaster.dependencies = [ 'mediawiki.ui', 'mediawiki.ui.input', 'mediawiki.jqueryMsg', 'jquery.ui.progressbar' ] mw.libs.CategoryMaster.messages = { 'cm-portlet-link': 'Premeštanje kategorije', 'cm-form-intro': 'Alatkom <b>Kategorija Majstor</b> možete premestiti postojeću kategoriju i sve stranice i podkategorije koje se u njoj nalaze u novu kategoriju.', 'cm-form-intro-warning': '<b>Budite pažljivi kada koristite ovaj alat!</b>', 'cm-form-old-cat': 'Sadašnja kategorija', 'cm-form-new-cat': 'Nova kategorija', 'cm-form-reason': 'Razlog za premeštanje', 'cm-form-submit': 'Premještanje', 'cm-form-infotip': '[[$1]] sadrži $2.', 'cm-form-infotip-subcats': '<b>$1</b> podkategorij{{plural:$1|u|e|a}}', 'cm-form-infotip-files': '<b>$1</b> datotek{{plural:$1|u|e|a}}', 'cm-form-infotip-pages': '<b>$1</b> stranic{{plural:$1|u|e|a}}', 'cm-form-infotip-nonexistant': '[[$1]] tamo.', 'cm-form-infotip-empty': '[[$1]] Kategorija postoji ali je prazna', 'cm-summary': '[[У:КМ|КМ]]: [[$1]] → [[$2]]', 'cm-move-reason': '$1 (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]])', 'cm-notify-cat': '[[$1]] se premešta na [[$2]]', 'cm-notify-page': '($1) [[$2]] → [[$3]]', 'cm-progress-done': 'Gotovo', 'cm-log-error-separator': ' — ', 'cm-close-window': 'Zatvori' }; mw.libs.CategoryMaster.register = function() { if ( $.inArray("autopatrolled", mw.config.get('wgUserGroups')) === -1 && $.inArray("patroller", mw.config.get('wgUserGroups')) === -1 && $.inArray("sysop", mw.config.get('wgUserGroups')) === -1 ) { // user is not autopatrolled return; } mw.messages.set(mw.libs.CategoryMaster.messages); if (mw.config.get('wgCanonicalNamespace') == 'Category') { // show() generates 'display:list-item' which does not work by monobook $('#ca-move').addClass('cm-link').css('display', 'inline'); } mw.loader.using(['mediawiki.util'], function() { var l = mw.util.addPortletLink('p-tb', '#', mw.msg('cm-portlet-link'), 't-cm-movecat'); $(l).addClass('cm-link'); }); $(document.body).on('click', '.cm-link', function() { mw.loader.using(mw.libs.CategoryMaster.dependencies, function() { new mw.libs.CategoryMaster().preparePlayField(); }); return false; }); }; $(function() { mw.libs.CategoryMaster.register(); }); mm0r24z4nef64gjwahq3v95a3z9apnn 42587535 42587534 2026-05-04T20:30:43Z Aca 108187 42587535 javascript text/javascript mw.libs.api = mw.libs.api || {}; mw.libs.api.fetchAll = function(params) { var api = new mw.Api(); return (function getResults(params, totalResults) { params = params || {}; $.extend(params, { action: 'query' }); api.get(params, { async: false }).done(function(response) { var key = params.list || params.prop; var results = response.query[key] || response.query.pages; if ($.isArray(results)) { totalResults = totalResults || []; $.merge(totalResults, results); } else { totalResults = totalResults || {}; $.extend(totalResults, results); } if (response['query-continue']) { getResults($.extend(params, response['query-continue'][key]), totalResults); } }); return totalResults; })(params); }; mw.libs.RegExp = mw.libs.RegExp || {}; mw.libs.RegExp.quote = function(string) { return string.replace(/[.?*+^$[\]\\/(){}|-]/g, "\\$&"); }; mw.libs.reduceArray = function(array, callback, sleepInterval) { if (array.length === 0) { return; } callback(array.shift()); setTimeout(function() { mw.libs.reduceArray(array, callback, sleepInterval); }, sleepInterval); }; mw.libs.pageFromQueryResult = function(result) { var page = result.query.pages[Object.keys(result.query.pages)[0]]; return { title: page.title, content: page.revisions[0]['*'], timestamp: page.revisions[0].timestamp }; }; mw.libs.ensureTextFieldPrefix = function(textField, prefix) { var currentValue = textField.value; if (!currentValue.match(new RegExp('^'+prefix))) { textField.value = prefix + currentValue; } }; mw.libs.ensureCursorAtTheEnd = function(textField) { var v = textField.value; textField.value = ''; textField.value = v; }; mw.libs.translateErrorCode = function(code, result) { switch (code) { case 'http': return 'HTTP error: ' + result.textStatus; case 'ok-but-empty': return 'Empty response from the server'; case 'articleexists': return 'Page exists'; default: return 'API error: ' + code; } }; mw.libs.localizedNamespace = function(canonicalNsName) { return mw.config.get('wgFormattedNamespaces')[mw.config.get('wgNamespaceIds')[canonicalNsName.toLowerCase()]]; }; // workaround for bug https://phabricator.wikimedia.org/T49395 mw.libs.wikiMsg = function() { var textMsg = mw.msg.apply(this, arguments); var key = '__bug__'+(new Date().getTime()); mw.messages.set(key, textMsg); return mw.message(key).parse(); }; mw.libs.LogMessage = function(text) { var my = this; var time = new Date().toLocaleTimeString({}, { hour12: false }); my.$content = $('<div><tt>'+time+'</tt> &nbsp; <span class="load-icon"></span> &nbsp; '+text+'</div>'); my.$loadIcon = my.$content.find('.load-icon'); my.prependTo = function(selector) { my.$content.prependTo(selector); return my; }; my.appendTo = function(selector) { my.$content.appendTo(selector); return my; }; my.addText = function(text) { my.$content.append(text); return my; }; my.loading = function() { return setClass('loading'); }; my.done = function() { return setClass('done'); }; my.fail = function(failMsg) { return setClass('fail').addText(mw.msg('cm-log-error-separator')).addText(failMsg); }; function setClass(className) { my.$loadIcon[0].className = className; return my; } }; mw.libs.ProgressBar = function(completeLabel) { var my = this; my.$content = $('<div class="progress-bar"><div class="progress-label"></div></div>').css({ 'position': 'relative' }); var $label = my.$content.find('.progress-label').css({ 'position': 'absolute', 'left': '50%', 'top': '4px', 'font-weight': 'bold' }); var origDocTitle = document.title; my.$content.progressbar({ value: 0, change: function() { updateLabel(my.$content.progressbar('value') + '%'); }, complete: function() { updateLabel(completeLabel || '100%'); } }); function updateLabel(text) { $label.text(text); document.title = '['+text+'] ' + origDocTitle; } my.set = function(value) { my.$content.progressbar('value', Math.ceil(parseFloat(value))); return my; }; my.prependTo = function(selector) { my.$content.prependTo(selector); return my; }; my.appendTo = function(selector) { my.$content.appendTo(selector); return my; }; }; mw.libs.CategoryMaster = function() { var my = this; var api = new mw.Api(); my.categoryPrefix = mw.libs.localizedNamespace('category') + ':'; my.editThrottleSecs = 3; my.preparePlayField = function() { if ($('#cmContainer').length) { return; } var $container = generateContainer().hide() .append(generateForm()) .appendTo('body') .fadeIn(); $('.cm-cat-field').on('keyup', function() { mw.libs.ensureTextFieldPrefix(this, my.categoryPrefix); }).on('focus', function() { mw.libs.ensureCursorAtTheEnd(this); }); $('#cmMoveForm').on('submit', function() { my.progressbar = new mw.libs.ProgressBar(mw.msg('cm-progress-done')).appendTo($container); my.logWindow = generateLogWindow().appendTo($container); my.moveCategory(this.oldCategory.value, this.newCategory.value, this.reason.value); return false; }); $('#cmOldCategory').on('change', function() { validateInputAndShowInfotip(this, 'successbox', 'errorbox', function(page) { return page.missing === '' ? false : true; }); }); $('#cmNewCategory').on('change', function() { validateInputAndShowInfotip(this, 'warningbox', 'successbox', function(page) { return true; }); }); if (mw.config.get('wgCanonicalNamespace') == 'Category') { var $oldCatInput = $('#cmOldCategory').val(mw.config.get('wgPageName')).trigger('change'); markInputAsValid($oldCatInput[0]); } }; function validateInputAndShowInfotip(inputField, classByFound, classByNotFound, validator) { if (inputField.value.match(/:$/)) { // invalid category name markInputAsInvalid(inputField); updateFormSubmit(inputField.form); return; } $(inputField).siblings('.cm-infotip').remove(); var $info = $('<div class="cm-infotip"></div>').hide().insertAfter(inputField); fetchCategoryInfo(inputField.value, function(result) { var pageId = Object.keys(result.query.pages)[0]; if (pageId == '-1') { $info.addClass(classByNotFound).html(mw.libs.wikiMsg('cm-form-infotip-nonexistant', inputField.value)).fadeIn(); } else { var info = result.query.pages[pageId].categoryinfo; $info.addClass(classByFound).html(createCatFoundInfotip(inputField.value, info)).fadeIn(); } if (validator(result.query.pages[pageId])) { markInputAsValid(inputField); } else { markInputAsInvalid(inputField); } updateFormSubmit(inputField.form); }); } function createCatFoundInfotip(categoryName, info) { var details = []; if (info.subcats) details.push(mw.msg('cm-form-infotip-subcats', info.subcats)); if (info.pages) details.push(mw.msg('cm-form-infotip-pages', info.pages)); if (info.files) details.push(mw.msg('cm-form-infotip-files', info.files)); if (details.length === 0) { return mw.libs.wikiMsg('cm-form-infotip-empty', categoryName); } return mw.libs.wikiMsg('cm-form-infotip', categoryName, details.join(', ')); } function generateForm() { return $('<form class="mw-ui-vform" id="cmMoveForm" style="width:100%">') .append('<div class="mw-ui-vform-field">' + mw.msg('cm-form-intro') + '</div>') .append('<div class="mw-ui-vform-field warningbox">' + mw.msg('cm-form-intro-warning') + '</div>') .append( $('<div class="mw-ui-vform-field">') .append('<label for="cmOldCategory">'+mw.msg('cm-form-old-cat')+'</label>') .append('<input name="oldCategory" id="cmOldCategory" class="mw-ui-input cm-cat-field" value="'+my.categoryPrefix+'" data-invalid="1">') ) .append( $('<div class="mw-ui-vform-field">') .append('<label for="cmNewCategory">'+mw.msg('cm-form-new-cat')+'</label>') .append('<input name="newCategory" id="cmNewCategory" class="mw-ui-input cm-cat-field" value="'+my.categoryPrefix+'" data-invalid="1">') ) .append( $('<div class="mw-ui-vform-field">') .append('<label for="cmReason">'+mw.msg('cm-form-reason')+'</label>') .append('<input name="reason" id="cmReason" class="mw-ui-input">') ) .append( $('<div class="mw-ui-vform-field">') .append('<input type="submit" class="mw-ui-button mw-ui-constructive" value="'+mw.msg('cm-form-submit')+'" disabled>') ); } function markInputAsValid(inputField) { $(inputField).removeAttr('data-invalid'); } function markInputAsInvalid(inputField) { $(inputField).attr('data-invalid', 1); } function updateFormSubmit(form) { if ($(form).find('[data-invalid]').length === 0) { $(form).find(':submit').prop('disabled', false); } else { $(form).find(':submit').prop('disabled', true); } } function generateContainer() { return $('<div id="cmContainer">').css({ 'position': 'fixed', 'top': '5%', 'left': '10%', 'width': '80%', 'height': '90%', 'box-sizing': 'border-box', 'box-shadow': '0 0 30px #808080', 'padding': '1em', 'background-color': 'white', 'overflow': 'auto', 'font-size': '9pt', 'z-index': 1000 }).append(generateCloseHandle()); } function generateCloseHandle() { return $('<a href="#" style="font-size: 2em;">×</a>').css({ 'position': 'absolute', 'top': '0.5em', 'right': '0.5em' }).on('click', function() { $(this).parent().fadeOut(function() { $(this).remove(); }); return false; }).attr('title', mw.msg('cm-close-window')); } function generateLogWindow() { return $('<div id="cmLog"></div>').css({ 'max-height': '20em', 'overflow': 'auto', 'padding': '0.6em 0', 'line-height': '1.5em' }); } function fetchCategoryInfo(category, onResult) { api.get({ action: 'query', titles: category, prop: 'categoryinfo' }).done(function(result) { onResult(result); }); } my.moveCategory = function(oldCategory, newCategory, reason) { oldCategory = oldCategory.replace(/_/g, ' '); newCategory = newCategory.replace(/_/g, ' '); var msg = my.addLogMessage(mw.libs.wikiMsg('cm-notify-cat', oldCategory, newCategory)); api.postWithToken('move', { action: 'move', from: oldCategory, to: newCategory, reason: mw.msg('cm-move-reason', reason || ''), movetalk: true, noredirect: true }).done(function(response) { msg.done(); }).fail(function(code, result) { msg.fail(mw.libs.translateErrorCode(code, result)); }).always(function() { my.fetchCategoryMembersAndMoveThem(oldCategory, newCategory); }); }; var nbPagesToMove; my.fetchCategoryMembersAndMoveThem = function(oldCategory, newCategory) { var pages = mw.libs.api.fetchAll({ list: 'categorymembers', cmtitle: oldCategory, cmlimit: 500 }); nbPagesToMove = pages.length; mw.libs.reduceArray(pages, function(page) { api.get({ action: 'query', prop: 'revisions', rvprop: 'timestamp|content', titles: page.title }).done(function(result) { replaceCategoryInPage(mw.libs.pageFromQueryResult(result), oldCategory, newCategory); }); }, my.editThrottleSecs*1000); }; function replaceCategoryInContent(content, oldCategory, newCategory) { var oldCategoryTitle = oldCategory.replace(new RegExp('^'+my.categoryPrefix), ''); oldCategoryTitle = mw.libs.RegExp.quote(oldCategoryTitle); var search = new RegExp('\\[\\[ *('+my.categoryPrefix+'|Category:) *'+oldCategoryTitle+' *([\\]|])', 'gi'); var replacement = '[['+newCategory+'$2'; return content.replace(search, replacement); } var curPageIndex = 0; function replaceCategoryInPage(page, oldCategory, newCategory) { curPageIndex++; var msg = my.addLogMessage(mw.libs.wikiMsg('cm-notify-page', curPageIndex, page.title, newCategory)).loading(); api.postWithToken('edit', { action: 'edit', title: page.title, summary: mw.msg('cm-summary', oldCategory, newCategory), text: replaceCategoryInContent(page.content, oldCategory, newCategory), minor: true, bot: true, watchlist: 'nochange', basetimestamp: page.timestamp }).done(function(result, jqXHR) { msg.done(); my.progressbar.set(curPageIndex / nbPagesToMove * 100); }).fail(function(code, result) { msg.fail(mw.libs.translateErrorCode(code, result)); }); } my.addLogMessage = function(text) { return new mw.libs.LogMessage(text).prependTo(my.logWindow); }; }; mw.libs.CategoryMaster.dependencies = [ 'mediawiki.ui', 'mediawiki.ui.input', 'mediawiki.jqueryMsg', 'jquery.ui.progressbar' ]; mw.libs.CategoryMaster.messages = { 'cm-portlet-link': 'Premeštanje kategorije', 'cm-form-intro': 'Alatkom <b>Kategorija Majstor</b> možete premestiti postojeću kategoriju i sve stranice i podkategorije koje se u njoj nalaze u novu kategoriju.', 'cm-form-intro-warning': '<b>Budite pažljivi kada koristite ovaj alat!</b>', 'cm-form-old-cat': 'Sadašnja kategorija', 'cm-form-new-cat': 'Nova kategorija', 'cm-form-reason': 'Razlog za premeštanje', 'cm-form-submit': 'Premještanje', 'cm-form-infotip': '[[$1]] sadrži $2.', 'cm-form-infotip-subcats': '<b>$1</b> podkategorij{{plural:$1|u|e|a}}', 'cm-form-infotip-files': '<b>$1</b> datotek{{plural:$1|u|e|a}}', 'cm-form-infotip-pages': '<b>$1</b> stranic{{plural:$1|u|e|a}}', 'cm-form-infotip-nonexistant': '[[$1]] tamo.', 'cm-form-infotip-empty': '[[$1]] Kategorija postoji ali je prazna', 'cm-summary': '[[У:КМ|КМ]]: [[$1]] → [[$2]]', 'cm-move-reason': '$1 (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]])', 'cm-notify-cat': '[[$1]] se premešta na [[$2]]', 'cm-notify-page': '($1) [[$2]] → [[$3]]', 'cm-progress-done': 'Gotovo', 'cm-log-error-separator': ' — ', 'cm-close-window': 'Zatvori' }; mw.libs.CategoryMaster.register = function() { if ( $.inArray("autopatrolled", mw.config.get('wgUserGroups')) === -1 && $.inArray("patroller", mw.config.get('wgUserGroups')) === -1 && $.inArray("sysop", mw.config.get('wgUserGroups')) === -1 ) { // user is not autopatrolled return; } mw.messages.set(mw.libs.CategoryMaster.messages); if (mw.config.get('wgCanonicalNamespace') == 'Category') { // show() generates 'display:list-item' which does not work by monobook $('#ca-move').addClass('cm-link').css('display', 'inline'); } mw.loader.using(['mediawiki.util'], function() { var l = mw.util.addPortletLink('p-tb', '#', mw.msg('cm-portlet-link'), 't-cm-movecat'); $(l).addClass('cm-link'); }); $(document.body).on('click', '.cm-link', function() { mw.loader.using(mw.libs.CategoryMaster.dependencies, function() { new mw.libs.CategoryMaster().preparePlayField(); }); return false; }); }; $(function() { mw.libs.CategoryMaster.register(); }); 3kneqyitkthk4xprdll152exdn0ou0w 42587538 42587535 2026-05-04T20:42:45Z Aca 108187 revert 42587538 javascript text/javascript mw.libs.api = mw.libs.api || {}; mw.libs.api.fetchAll = function(params) { var api = new mw.Api(); return (function getResults(params, totalResults) { params = params || {}; $.extend(params, { action: 'query' }); api.get(params, { async: false }).done(function(response) { var key = params.list || params.prop; var results = response.query[key] || response.query.pages; if ($.isArray(results)) { totalResults = totalResults || []; $.merge(totalResults, results); } else { totalResults = totalResults || {}; $.extend(totalResults, results); } if (response['query-continue']) { getResults($.extend(params, response['query-continue'][key]), totalResults); } }); return totalResults; })(params); }; mw.libs.RegExp = mw.libs.RegExp || {}; mw.libs.RegExp.quote = function(string) { return string.replace(/[.?*+^$[\]\\/(){}|-]/g, "\\$&"); }; mw.libs.reduceArray = function(array, callback, sleepInterval) { if (array.length === 0) { return; } callback(array.shift()); setTimeout(function() { mw.libs.reduceArray(array, callback, sleepInterval); }, sleepInterval); }; mw.libs.pageFromQueryResult = function(result) { var page = result.query.pages[Object.keys(result.query.pages)[0]]; return { title: page.title, content: page.revisions[0]['*'], timestamp: page.revisions[0].timestamp }; }; mw.libs.ensureTextFieldPrefix = function(textField, prefix) { var currentValue = textField.value; if (!currentValue.match(new RegExp('^'+prefix))) { textField.value = prefix + currentValue; } }; mw.libs.ensureCursorAtTheEnd = function(textField) { var v = textField.value; textField.value = ''; textField.value = v; }; mw.libs.translateErrorCode = function(code, result) { switch (code) { case 'http': return 'HTTP error: ' + result.textStatus; case 'ok-but-empty': return 'Empty response from the server'; case 'articleexists': return 'Page exists'; default: return 'API error: ' + code; } }; mw.libs.localizedNamespace = function(canonicalNsName) { return mw.config.get('wgFormattedNamespaces')[mw.config.get('wgNamespaceIds')[canonicalNsName.toLowerCase()]]; }; // workaround for bug https://phabricator.wikimedia.org/T49395 mw.libs.wikiMsg = function() { var textMsg = mw.msg.apply(this, arguments); var key = '__bug__'+(new Date().getTime()); mw.messages.set(key, textMsg); return mw.message(key).parse(); }; mw.libs.LogMessage = function(text) { var my = this; var time = new Date().toLocaleTimeString({}, { hour12: false }); my.$content = $('<div><tt>'+time+'</tt> &nbsp; <span class="load-icon"></span> &nbsp; '+text+'</div>'); my.$loadIcon = my.$content.find('.load-icon'); my.prependTo = function(selector) { my.$content.prependTo(selector); return my; }; my.appendTo = function(selector) { my.$content.appendTo(selector); return my; }; my.addText = function(text) { my.$content.append(text); return my; }; my.loading = function() { return setClass('loading'); }; my.done = function() { return setClass('done'); }; my.fail = function(failMsg) { return setClass('fail').addText(mw.msg('cm-log-error-separator')).addText(failMsg); }; function setClass(className) { my.$loadIcon[0].className = className; return my; } }; mw.libs.ProgressBar = function(completeLabel) { var my = this; my.$content = $('<div class="progress-bar"><div class="progress-label"></div></div>').css({ 'position': 'relative' }); var $label = my.$content.find('.progress-label').css({ 'position': 'absolute', 'left': '50%', 'top': '4px', 'font-weight': 'bold' }); var origDocTitle = document.title; my.$content.progressbar({ value: 0, change: function() { updateLabel(my.$content.progressbar('value') + '%'); }, complete: function() { updateLabel(completeLabel || '100%'); } }); function updateLabel(text) { $label.text(text); document.title = '['+text+'] ' + origDocTitle; } my.set = function(value) { my.$content.progressbar('value', Math.ceil(parseFloat(value))); return my; }; my.prependTo = function(selector) { my.$content.prependTo(selector); return my; }; my.appendTo = function(selector) { my.$content.appendTo(selector); return my; }; }; mw.libs.CategoryMaster = function() { var my = this; var api = new mw.Api(); my.categoryPrefix = mw.libs.localizedNamespace('category') + ':'; my.editThrottleSecs = 3; my.preparePlayField = function() { if ($('#cmContainer').length) { return; } var $container = generateContainer().hide() .append(generateForm()) .appendTo('body') .fadeIn(); $('.cm-cat-field').on('keyup', function() { mw.libs.ensureTextFieldPrefix(this, my.categoryPrefix); }).on('focus', function() { mw.libs.ensureCursorAtTheEnd(this); }); $('#cmMoveForm').on('submit', function() { my.progressbar = new mw.libs.ProgressBar(mw.msg('cm-progress-done')).appendTo($container); my.logWindow = generateLogWindow().appendTo($container); my.moveCategory(this.oldCategory.value, this.newCategory.value, this.reason.value); return false; }); $('#cmOldCategory').on('change', function() { validateInputAndShowInfotip(this, 'successbox', 'errorbox', function(page) { return page.missing === '' ? false : true; }); }); $('#cmNewCategory').on('change', function() { validateInputAndShowInfotip(this, 'warningbox', 'successbox', function(page) { return true; }); }); if (mw.config.get('wgCanonicalNamespace') == 'Category') { var $oldCatInput = $('#cmOldCategory').val(mw.config.get('wgPageName')).trigger('change'); markInputAsValid($oldCatInput[0]); } }; function validateInputAndShowInfotip(inputField, classByFound, classByNotFound, validator) { if (inputField.value.match(/:$/)) { // invalid category name markInputAsInvalid(inputField); updateFormSubmit(inputField.form); return; } $(inputField).siblings('.cm-infotip').remove(); var $info = $('<div class="cm-infotip"></div>').hide().insertAfter(inputField); fetchCategoryInfo(inputField.value, function(result) { var pageId = Object.keys(result.query.pages)[0]; if (pageId == '-1') { $info.addClass(classByNotFound).html(mw.libs.wikiMsg('cm-form-infotip-nonexistant', inputField.value)).fadeIn(); } else { var info = result.query.pages[pageId].categoryinfo; $info.addClass(classByFound).html(createCatFoundInfotip(inputField.value, info)).fadeIn(); } if (validator(result.query.pages[pageId])) { markInputAsValid(inputField); } else { markInputAsInvalid(inputField); } updateFormSubmit(inputField.form); }); } function createCatFoundInfotip(categoryName, info) { var details = []; if (info.subcats) details.push(mw.msg('cm-form-infotip-subcats', info.subcats)); if (info.pages) details.push(mw.msg('cm-form-infotip-pages', info.pages)); if (info.files) details.push(mw.msg('cm-form-infotip-files', info.files)); if (details.length === 0) { return mw.libs.wikiMsg('cm-form-infotip-empty', categoryName); } return mw.libs.wikiMsg('cm-form-infotip', categoryName, details.join(', ')); } function generateForm() { return $('<form class="mw-ui-vform" id="cmMoveForm" style="width:100%">') .append('<div class="mw-ui-vform-field">' + mw.msg('cm-form-intro') + '</div>') .append('<div class="mw-ui-vform-field warningbox">' + mw.msg('cm-form-intro-warning') + '</div>') .append( $('<div class="mw-ui-vform-field">') .append('<label for="cmOldCategory">'+mw.msg('cm-form-old-cat')+'</label>') .append('<input name="oldCategory" id="cmOldCategory" class="mw-ui-input cm-cat-field" value="'+my.categoryPrefix+'" data-invalid="1">') ) .append( $('<div class="mw-ui-vform-field">') .append('<label for="cmNewCategory">'+mw.msg('cm-form-new-cat')+'</label>') .append('<input name="newCategory" id="cmNewCategory" class="mw-ui-input cm-cat-field" value="'+my.categoryPrefix+'" data-invalid="1">') ) .append( $('<div class="mw-ui-vform-field">') .append('<label for="cmReason">'+mw.msg('cm-form-reason')+'</label>') .append('<input name="reason" id="cmReason" class="mw-ui-input">') ) .append( $('<div class="mw-ui-vform-field">') .append('<input type="submit" class="mw-ui-button mw-ui-constructive" value="'+mw.msg('cm-form-submit')+'" disabled>') ); } function markInputAsValid(inputField) { $(inputField).removeAttr('data-invalid'); } function markInputAsInvalid(inputField) { $(inputField).attr('data-invalid', 1); } function updateFormSubmit(form) { if ($(form).find('[data-invalid]').length === 0) { $(form).find(':submit').prop('disabled', false); } else { $(form).find(':submit').prop('disabled', true); } } function generateContainer() { return $('<div id="cmContainer">').css({ 'position': 'fixed', 'top': '5%', 'left': '10%', 'width': '80%', 'height': '90%', 'box-sizing': 'border-box', 'box-shadow': '0 0 30px #808080', 'padding': '1em', 'background-color': 'white', 'overflow': 'auto', 'font-size': '9pt', 'z-index': 1000 }).append(generateCloseHandle()); } function generateCloseHandle() { return $('<a href="#" style="font-size: 2em;">×</a>').css({ 'position': 'absolute', 'top': '0.5em', 'right': '0.5em' }).on('click', function() { $(this).parent().fadeOut(function() { $(this).remove(); }); return false; }).attr('title', mw.msg('cm-close-window')); } function generateLogWindow() { return $('<div id="cmLog"></div>').css({ 'max-height': '20em', 'overflow': 'auto', 'padding': '0.6em 0', 'line-height': '1.5em' }); } function fetchCategoryInfo(category, onResult) { api.get({ action: 'query', titles: category, prop: 'categoryinfo' }).done(function(result) { onResult(result); }); } my.moveCategory = function(oldCategory, newCategory, reason) { oldCategory = oldCategory.replace(/_/g, ' '); newCategory = newCategory.replace(/_/g, ' '); var msg = my.addLogMessage(mw.libs.wikiMsg('cm-notify-cat', oldCategory, newCategory)); api.postWithToken('move', { action: 'move', from: oldCategory, to: newCategory, reason: mw.msg('cm-move-reason', reason || ''), movetalk: true, noredirect: true }).done(function(response) { msg.done(); }).fail(function(code, result) { msg.fail(mw.libs.translateErrorCode(code, result)); }).always(function() { my.fetchCategoryMembersAndMoveThem(oldCategory, newCategory); }); }; var nbPagesToMove; my.fetchCategoryMembersAndMoveThem = function(oldCategory, newCategory) { var pages = mw.libs.api.fetchAll({ list: 'categorymembers', cmtitle: oldCategory, cmlimit: 500 }); nbPagesToMove = pages.length; mw.libs.reduceArray(pages, function(page) { api.get({ action: 'query', prop: 'revisions', rvprop: 'timestamp|content', titles: page.title }).done(function(result) { replaceCategoryInPage(mw.libs.pageFromQueryResult(result), oldCategory, newCategory); }); }, my.editThrottleSecs*1000); }; function replaceCategoryInContent(content, oldCategory, newCategory) { var oldCategoryTitle = oldCategory.replace(new RegExp('^'+my.categoryPrefix), ''); oldCategoryTitle = mw.libs.RegExp.quote(oldCategoryTitle); var search = new RegExp('\\[\\[ *('+my.categoryPrefix+'|Category:) *'+oldCategoryTitle+' *([\\]|])', 'gi'); var replacement = '[['+newCategory+'$2'; return content.replace(search, replacement); } var curPageIndex = 0; function replaceCategoryInPage(page, oldCategory, newCategory) { curPageIndex++; var msg = my.addLogMessage(mw.libs.wikiMsg('cm-notify-page', curPageIndex, page.title, newCategory)).loading(); api.postWithToken('edit', { action: 'edit', title: page.title, summary: mw.msg('cm-summary', oldCategory, newCategory), text: replaceCategoryInContent(page.content, oldCategory, newCategory), minor: true, bot: true, watchlist: 'nochange', basetimestamp: page.timestamp }).done(function(result, jqXHR) { msg.done(); my.progressbar.set(curPageIndex / nbPagesToMove * 100); }).fail(function(code, result) { msg.fail(mw.libs.translateErrorCode(code, result)); }); } my.addLogMessage = function(text) { return new mw.libs.LogMessage(text).prependTo(my.logWindow); }; }; mw.libs.CategoryMaster.dependencies = ['mediawiki.ui', 'mediawiki.ui.input', 'mediawiki.jqueryMsg', 'jquery.ui']; mw.libs.CategoryMaster.messages = { 'cm-portlet-link': 'Premeštanje kategorije', 'cm-form-intro': 'Alatkom <b>Kategorija Majstor</b> možete premestiti postojeću kategoriju i sve stranice i podkategorije koje se u njoj nalaze u novu kategoriju.', 'cm-form-intro-warning': '<b>Budite pažljivi kada koristite ovaj alat!</b>', 'cm-form-old-cat': 'Sadašnja kategorija', 'cm-form-new-cat': 'Nova kategorija', 'cm-form-reason': 'Razlog za premeštanje', 'cm-form-submit': 'Premještanje', 'cm-form-infotip': '[[$1]] sadrži $2.', 'cm-form-infotip-subcats': '<b>$1</b> podkategorij{{plural:$1|u|e|a}}', 'cm-form-infotip-files': '<b>$1</b> datotek{{plural:$1|u|e|a}}', 'cm-form-infotip-pages': '<b>$1</b> stranic{{plural:$1|u|e|a}}', 'cm-form-infotip-nonexistant': '[[$1]] tamo.', 'cm-form-infotip-empty': '[[$1]] Kategorija postoji ali je prazna', 'cm-summary': '[[У:КМ|КМ]]: [[$1]] → [[$2]]', 'cm-move-reason': '$1 (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]])', 'cm-notify-cat': '[[$1]] se premešta na [[$2]]', 'cm-notify-page': '($1) [[$2]] → [[$3]]', 'cm-progress-done': 'Gotovo', 'cm-log-error-separator': ' — ', 'cm-close-window': 'Zatvori' }; mw.libs.CategoryMaster.register = function() { if ( $.inArray("autopatrolled", mw.config.get('wgUserGroups')) === -1 && $.inArray("patroller", mw.config.get('wgUserGroups')) === -1 && $.inArray("sysop", mw.config.get('wgUserGroups')) === -1 ) { // user is not autopatrolled return; } mw.messages.set(mw.libs.CategoryMaster.messages); if (mw.config.get('wgCanonicalNamespace') == 'Category') { // show() generates 'display:list-item' which does not work by monobook $('#ca-move').addClass('cm-link').css('display', 'inline'); } mw.loader.using(['mediawiki.util'], function() { var l = mw.util.addPortletLink('p-tb', '#', mw.msg('cm-portlet-link'), 't-cm-movecat'); $(l).addClass('cm-link'); }); $(document.body).on('click', '.cm-link', function() { mw.loader.using(mw.libs.CategoryMaster.dependencies, function() { new mw.libs.CategoryMaster().preparePlayField(); }); return false; }); }; $(function() { mw.libs.CategoryMaster.register(); }); lorq9ge693ilqpsy767hq594v6n4r6c 42587542 42587538 2026-05-04T20:57:46Z Aca 108187 test 42587542 javascript text/javascript mw.libs.api = mw.libs.api || {}; mw.libs.api.fetchAll = function(params) { var api = new mw.Api(); return (function getResults(params, totalResults) { params = params || {}; $.extend(params, { action: 'query' }); api.get(params, { async: false }).done(function(response) { var key = params.list || params.prop; var results = response.query[key] || response.query.pages; if ($.isArray(results)) { totalResults = totalResults || []; $.merge(totalResults, results); } else { totalResults = totalResults || {}; $.extend(totalResults, results); } if (response['query-continue']) { getResults($.extend(params, response['query-continue'][key]), totalResults); } }); return totalResults; })(params); }; mw.libs.RegExp = mw.libs.RegExp || {}; mw.libs.RegExp.quote = function(string) { return string.replace(/[.?*+^$[\]\\/(){}|-]/g, "\\$&"); }; mw.libs.reduceArray = function(array, callback, sleepInterval) { if (array.length === 0) { return; } callback(array.shift()); setTimeout(function() { mw.libs.reduceArray(array, callback, sleepInterval); }, sleepInterval); }; mw.libs.pageFromQueryResult = function(result) { var page = result.query.pages[Object.keys(result.query.pages)[0]]; return { title: page.title, content: page.revisions[0]['*'], timestamp: page.revisions[0].timestamp }; }; mw.libs.ensureTextFieldPrefix = function(textField, prefix) { var currentValue = textField.value; if (!currentValue.match(new RegExp('^'+prefix))) { textField.value = prefix + currentValue; } }; mw.libs.ensureCursorAtTheEnd = function(textField) { var v = textField.value; textField.value = ''; textField.value = v; }; mw.libs.translateErrorCode = function(code, result) { switch (code) { case 'http': return 'HTTP error: ' + result.textStatus; case 'ok-but-empty': return 'Empty response from the server'; case 'articleexists': return 'Page exists'; default: return 'API error: ' + code; } }; mw.libs.localizedNamespace = function(canonicalNsName) { return mw.config.get('wgFormattedNamespaces')[mw.config.get('wgNamespaceIds')[canonicalNsName.toLowerCase()]]; }; // workaround for bug https://phabricator.wikimedia.org/T49395 mw.libs.wikiMsg = function() { var textMsg = mw.msg.apply(this, arguments); var key = '__bug__'+(new Date().getTime()); mw.messages.set(key, textMsg); return mw.message(key).parse(); }; mw.libs.LogMessage = function(text) { var my = this; var time = new Date().toLocaleTimeString({}, { hour12: false }); my.$content = $('<div><tt>'+time+'</tt> &nbsp; <span class="load-icon"></span> &nbsp; '+text+'</div>'); my.$loadIcon = my.$content.find('.load-icon'); my.prependTo = function(selector) { my.$content.prependTo(selector); return my; }; my.appendTo = function(selector) { my.$content.appendTo(selector); return my; }; my.addText = function(text) { my.$content.append(text); return my; }; my.loading = function() { return setClass('loading'); }; my.done = function() { return setClass('done'); }; my.fail = function(failMsg) { return setClass('fail').addText(mw.msg('cm-log-error-separator')).addText(failMsg); }; function setClass(className) { my.$loadIcon[0].className = className; return my; } }; mw.libs.ProgressBar = function(completeLabel) { var my = this; my.$content = $('<div class="progress-bar"><div class="progress-label"></div></div>').css({ 'position': 'relative' }); var $label = my.$content.find('.progress-label').css({ 'position': 'absolute', 'left': '50%', 'top': '4px', 'font-weight': 'bold' }); var origDocTitle = document.title; my.$content.progressbar({ value: 0, change: function() { updateLabel(my.$content.progressbar('value') + '%'); }, complete: function() { updateLabel(completeLabel || '100%'); } }); function updateLabel(text) { $label.text(text); document.title = '['+text+'] ' + origDocTitle; } my.set = function(value) { my.$content.progressbar('value', Math.ceil(parseFloat(value))); return my; }; my.prependTo = function(selector) { my.$content.prependTo(selector); return my; }; my.appendTo = function(selector) { my.$content.appendTo(selector); return my; }; }; mw.libs.CategoryMaster = function() { var my = this; var api = new mw.Api(); my.categoryPrefix = mw.libs.localizedNamespace('category') + ':'; my.editThrottleSecs = 3; my.preparePlayField = function() { if ($('#cmContainer').length) { return; } var $container = generateContainer().hide() .append(generateForm()) .appendTo('body') .fadeIn(); $('.cm-cat-field').on('keyup', function() { mw.libs.ensureTextFieldPrefix(this, my.categoryPrefix); }).on('focus', function() { mw.libs.ensureCursorAtTheEnd(this); }); $('#cmMoveForm').on('submit', function() { my.progressbar = new mw.libs.ProgressBar(mw.msg('cm-progress-done')).appendTo($container); my.logWindow = generateLogWindow().appendTo($container); my.moveCategory(this.oldCategory.value, this.newCategory.value, this.reason.value); return false; }); $('#cmOldCategory').on('change', function() { validateInputAndShowInfotip(this, 'successbox', 'errorbox', function(page) { return page.missing === '' ? false : true; }); }); $('#cmNewCategory').on('change', function() { validateInputAndShowInfotip(this, 'warningbox', 'successbox', function(page) { return true; }); }); if (mw.config.get('wgCanonicalNamespace') == 'Category') { var $oldCatInput = $('#cmOldCategory').val(mw.config.get('wgPageName')).trigger('change'); markInputAsValid($oldCatInput[0]); } }; function validateInputAndShowInfotip(inputField, classByFound, classByNotFound, validator) { if (inputField.value.match(/:$/)) { // invalid category name markInputAsInvalid(inputField); updateFormSubmit(inputField.form); return; } $(inputField).siblings('.cm-infotip').remove(); var $info = $('<div class="cm-infotip"></div>').hide().insertAfter(inputField); fetchCategoryInfo(inputField.value, function(result) { var pageId = Object.keys(result.query.pages)[0]; if (pageId == '-1') { $info.addClass(classByNotFound).html(mw.libs.wikiMsg('cm-form-infotip-nonexistant', inputField.value)).fadeIn(); } else { var info = result.query.pages[pageId].categoryinfo; $info.addClass(classByFound).html(createCatFoundInfotip(inputField.value, info)).fadeIn(); } if (validator(result.query.pages[pageId])) { markInputAsValid(inputField); } else { markInputAsInvalid(inputField); } updateFormSubmit(inputField.form); }); } function createCatFoundInfotip(categoryName, info) { var details = []; if (info.subcats) details.push(mw.msg('cm-form-infotip-subcats', info.subcats)); if (info.pages) details.push(mw.msg('cm-form-infotip-pages', info.pages)); if (info.files) details.push(mw.msg('cm-form-infotip-files', info.files)); if (details.length === 0) { return mw.libs.wikiMsg('cm-form-infotip-empty', categoryName); } return mw.libs.wikiMsg('cm-form-infotip', categoryName, details.join(', ')); } function generateForm() { return $('<form class="mw-ui-vform" id="cmMoveForm" style="width:100%">') .append('<div class="mw-ui-vform-field">' + mw.msg('cm-form-intro') + '</div>') .append('<div class="mw-ui-vform-field warningbox">' + mw.msg('cm-form-intro-warning') + '</div>') .append( $('<div class="mw-ui-vform-field">') .append('<label for="cmOldCategory">'+mw.msg('cm-form-old-cat')+'</label>') .append('<input name="oldCategory" id="cmOldCategory" class="mw-ui-input cm-cat-field" value="'+my.categoryPrefix+'" data-invalid="1">') ) .append( $('<div class="mw-ui-vform-field">') .append('<label for="cmNewCategory">'+mw.msg('cm-form-new-cat')+'</label>') .append('<input name="newCategory" id="cmNewCategory" class="mw-ui-input cm-cat-field" value="'+my.categoryPrefix+'" data-invalid="1">') ) .append( $('<div class="mw-ui-vform-field">') .append('<label for="cmReason">'+mw.msg('cm-form-reason')+'</label>') .append('<input name="reason" id="cmReason" class="mw-ui-input">') ) .append( $('<div class="mw-ui-vform-field">') .append('<input type="submit" class="mw-ui-button mw-ui-constructive" value="'+mw.msg('cm-form-submit')+'" disabled>') ); } function markInputAsValid(inputField) { $(inputField).removeAttr('data-invalid'); } function markInputAsInvalid(inputField) { $(inputField).attr('data-invalid', 1); } function updateFormSubmit(form) { if ($(form).find('[data-invalid]').length === 0) { $(form).find(':submit').prop('disabled', false); } else { $(form).find(':submit').prop('disabled', true); } } function generateContainer() { return $('<div id="cmContainer">').css({ 'position': 'fixed', 'top': '5%', 'left': '10%', 'width': '80%', 'height': '90%', 'box-sizing': 'border-box', 'box-shadow': '0 0 30px #808080', 'padding': '1em', 'background-color': 'white', 'overflow': 'auto', 'font-size': '9pt', 'z-index': 1000 }).append(generateCloseHandle()); } function generateCloseHandle() { return $('<a href="#" style="font-size: 2em;">×</a>').css({ 'position': 'absolute', 'top': '0.5em', 'right': '0.5em' }).on('click', function() { $(this).parent().fadeOut(function() { $(this).remove(); }); return false; }).attr('title', mw.msg('cm-close-window')); } function generateLogWindow() { return $('<div id="cmLog"></div>').css({ 'max-height': '20em', 'overflow': 'auto', 'padding': '0.6em 0', 'line-height': '1.5em' }); } function fetchCategoryInfo(category, onResult) { api.get({ action: 'query', titles: category, prop: 'categoryinfo' }).done(function(result) { onResult(result); }); } my.moveCategory = function(oldCategory, newCategory, reason) { oldCategory = oldCategory.replace(/_/g, ' '); newCategory = newCategory.replace(/_/g, ' '); var msg = my.addLogMessage(mw.libs.wikiMsg('cm-notify-cat', oldCategory, newCategory)); api.postWithToken('move', { action: 'move', from: oldCategory, to: newCategory, reason: mw.msg('cm-move-reason', reason || ''), movetalk: true, noredirect: true }).done(function(response) { msg.done(); }).fail(function(code, result) { msg.fail(mw.libs.translateErrorCode(code, result)); }).always(function() { my.fetchCategoryMembersAndMoveThem(oldCategory, newCategory); }); }; var nbPagesToMove; my.fetchCategoryMembersAndMoveThem = function(oldCategory, newCategory) { var pages = mw.libs.api.fetchAll({ list: 'categorymembers', cmtitle: oldCategory, cmlimit: 500 }); nbPagesToMove = pages.length; mw.libs.reduceArray(pages, function(page) { api.get({ action: 'query', prop: 'revisions', rvprop: 'timestamp|content', titles: page.title }).done(function(result) { replaceCategoryInPage(mw.libs.pageFromQueryResult(result), oldCategory, newCategory); }); }, my.editThrottleSecs*1000); }; function replaceCategoryInContent(content, oldCategory, newCategory) { var oldCategoryTitle = oldCategory.replace(new RegExp('^'+my.categoryPrefix), ''); oldCategoryTitle = mw.libs.RegExp.quote(oldCategoryTitle); var search = new RegExp('\\[\\[ *('+my.categoryPrefix+'|Category:) *'+oldCategoryTitle+' *([\\]|])', 'gi'); var replacement = '[['+newCategory+'$2'; return content.replace(search, replacement); } var curPageIndex = 0; function replaceCategoryInPage(page, oldCategory, newCategory) { curPageIndex++; var msg = my.addLogMessage(mw.libs.wikiMsg('cm-notify-page', curPageIndex, page.title, newCategory)).loading(); api.postWithToken('edit', { action: 'edit', title: page.title, summary: mw.msg('cm-summary', oldCategory, newCategory), text: replaceCategoryInContent(page.content, oldCategory, newCategory), minor: true, bot: true, watchlist: 'nochange', basetimestamp: page.timestamp }).done(function(result, jqXHR) { msg.done(); my.progressbar.set(curPageIndex / nbPagesToMove * 100); }).fail(function(code, result) { msg.fail(mw.libs.translateErrorCode(code, result)); }); } my.addLogMessage = function(text) { return new mw.libs.LogMessage(text).prependTo(my.logWindow); }; }; mw.libs.CategoryMaster.dependencies = ['mediawiki.ui', 'mediawiki.ui.input', 'mediawiki.jqueryMsg', 'jquery.ui']; mw.libs.CategoryMaster.messages = { 'cm-portlet-link': 'Premeštanje kategorije', 'cm-form-intro': 'Alatkom <b>Kategorija Majstor</b> možete premestiti postojeću kategoriju i sve stranice i podkategorije koje se u njoj nalaze u novu kategoriju.', 'cm-form-intro-warning': '<b>Budite pažljivi kada koristite ovaj alat!</b>', 'cm-form-old-cat': 'Sadašnja kategorija', 'cm-form-new-cat': 'Nova kategorija', 'cm-form-reason': 'Razlog za premeštanje', 'cm-form-submit': 'Premještanje', 'cm-form-infotip': '[[$1]] sadrži $2.', 'cm-form-infotip-subcats': '<b>$1</b> podkategorij{{plural:$1|u|e|a}}', 'cm-form-infotip-files': '<b>$1</b> datotek{{plural:$1|u|e|a}}', 'cm-form-infotip-pages': '<b>$1</b> stranic{{plural:$1|u|e|a}}', 'cm-form-infotip-nonexistant': '[[$1]] tamo.', 'cm-form-infotip-empty': '[[$1]] Kategorija postoji ali je prazna', 'cm-summary': '[[У:КМ|КМ]]: [[$1]] → [[$2]]', 'cm-move-reason': '$1 (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]])', 'cm-notify-cat': '[[$1]] se premešta na [[$2]]', 'cm-notify-page': '($1) [[$2]] → [[$3]]', 'cm-progress-done': 'Gotovo', 'cm-log-error-separator': ' — ', 'cm-close-window': 'Zatvori' }; mw.libs.CategoryMaster.register = function() { /* if ( $.inArray("autopatrolled", mw.config.get('wgUserGroups')) === -1 && $.inArray("patroller", mw.config.get('wgUserGroups')) === -1 && $.inArray("sysop", mw.config.get('wgUserGroups')) === -1 ) { // user is not autopatrolled return; } */ mw.messages.set(mw.libs.CategoryMaster.messages); if (mw.config.get('wgCanonicalNamespace') == 'Category') { // show() generates 'display:list-item' which does not work by monobook $('#ca-move').addClass('cm-link').css('display', 'inline'); } mw.loader.using(['mediawiki.util'], function() { var l = mw.util.addPortletLink('p-tb', '#', mw.msg('cm-portlet-link'), 't-cm-movecat'); $(l).addClass('cm-link'); }); $(document.body).on('click', '.cm-link', function() { mw.loader.using(mw.libs.CategoryMaster.dependencies, function() { new mw.libs.CategoryMaster().preparePlayField(); }); return false; }); }; $(function() { mw.libs.CategoryMaster.register(); }); 3ye9jkceg5q3i8qgnb8dm3gcuf49oft 42587544 42587542 2026-05-04T21:02:15Z Aca 108187 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Aca|Aca]] ([[User talk:Aca|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Vipz|Vipz]] 41352427 javascript text/javascript mw.libs.api = mw.libs.api || {}; mw.libs.api.fetchAll = function(params) { var api = new mw.Api(); return (function getResults(params, totalResults) { params = params || {}; $.extend(params, { action: 'query' }); api.get(params, { async: false }).done(function(response) { var key = params.list || params.prop; var results = response.query[key] || response.query.pages; if ($.isArray(results)) { totalResults = totalResults || []; $.merge(totalResults, results); } else { totalResults = totalResults || {}; $.extend(totalResults, results); } if (response['query-continue']) { getResults($.extend(params, response['query-continue'][key]), totalResults); } }); return totalResults; })(params); }; mw.libs.RegExp = mw.libs.RegExp || {}; mw.libs.RegExp.quote = function(string) { return string.replace(/[.?*+^$[\]\\/(){}|-]/g, "\\$&"); }; mw.libs.reduceArray = function(array, callback, sleepInterval) { if (array.length === 0) { return; } callback(array.shift()); setTimeout(function() { mw.libs.reduceArray(array, callback, sleepInterval); }, sleepInterval); }; mw.libs.pageFromQueryResult = function(result) { var page = result.query.pages[Object.keys(result.query.pages)[0]]; return { title: page.title, content: page.revisions[0]['*'], timestamp: page.revisions[0].timestamp }; }; mw.libs.ensureTextFieldPrefix = function(textField, prefix) { var currentValue = textField.value; if (!currentValue.match(new RegExp('^'+prefix))) { textField.value = prefix + currentValue; } }; mw.libs.ensureCursorAtTheEnd = function(textField) { var v = textField.value; textField.value = ''; textField.value = v; }; mw.libs.translateErrorCode = function(code, result) { switch (code) { case 'http': return 'HTTP error: ' + result.textStatus; case 'ok-but-empty': return 'Empty response from the server'; case 'articleexists': return 'Page exists'; default: return 'API error: ' + code; } }; mw.libs.localizedNamespace = function(canonicalNsName) { return mw.config.get('wgFormattedNamespaces')[mw.config.get('wgNamespaceIds')[canonicalNsName.toLowerCase()]]; }; // workaround for bug https://phabricator.wikimedia.org/T49395 mw.libs.wikiMsg = function() { var textMsg = mw.msg.apply(this, arguments); var key = '__bug__'+(new Date().getTime()); mw.messages.set(key, textMsg); return mw.message(key).parse(); }; mw.libs.LogMessage = function(text) { var my = this; var time = new Date().toLocaleTimeString({}, { hour12: false }); my.$content = $('<div><tt>'+time+'</tt> &nbsp; <span class="load-icon"></span> &nbsp; '+text+'</div>'); my.$loadIcon = my.$content.find('.load-icon'); my.prependTo = function(selector) { my.$content.prependTo(selector); return my; }; my.appendTo = function(selector) { my.$content.appendTo(selector); return my; }; my.addText = function(text) { my.$content.append(text); return my; }; my.loading = function() { return setClass('loading'); }; my.done = function() { return setClass('done'); }; my.fail = function(failMsg) { return setClass('fail').addText(mw.msg('cm-log-error-separator')).addText(failMsg); }; function setClass(className) { my.$loadIcon[0].className = className; return my; } }; mw.libs.ProgressBar = function(completeLabel) { var my = this; my.$content = $('<div class="progress-bar"><div class="progress-label"></div></div>').css({ 'position': 'relative' }); var $label = my.$content.find('.progress-label').css({ 'position': 'absolute', 'left': '50%', 'top': '4px', 'font-weight': 'bold' }); var origDocTitle = document.title; my.$content.progressbar({ value: 0, change: function() { updateLabel(my.$content.progressbar('value') + '%'); }, complete: function() { updateLabel(completeLabel || '100%'); } }); function updateLabel(text) { $label.text(text); document.title = '['+text+'] ' + origDocTitle; } my.set = function(value) { my.$content.progressbar('value', Math.ceil(parseFloat(value))); return my; }; my.prependTo = function(selector) { my.$content.prependTo(selector); return my; }; my.appendTo = function(selector) { my.$content.appendTo(selector); return my; }; }; mw.libs.CategoryMaster = function() { var my = this; var api = new mw.Api(); my.categoryPrefix = mw.libs.localizedNamespace('category') + ':'; my.editThrottleSecs = 3; my.preparePlayField = function() { if ($('#cmContainer').length) { return; } var $container = generateContainer().hide() .append(generateForm()) .appendTo('body') .fadeIn(); $('.cm-cat-field').on('keyup', function() { mw.libs.ensureTextFieldPrefix(this, my.categoryPrefix); }).on('focus', function() { mw.libs.ensureCursorAtTheEnd(this); }); $('#cmMoveForm').on('submit', function() { my.progressbar = new mw.libs.ProgressBar(mw.msg('cm-progress-done')).appendTo($container); my.logWindow = generateLogWindow().appendTo($container); my.moveCategory(this.oldCategory.value, this.newCategory.value, this.reason.value); return false; }); $('#cmOldCategory').on('change', function() { validateInputAndShowInfotip(this, 'successbox', 'errorbox', function(page) { return page.missing === '' ? false : true; }); }); $('#cmNewCategory').on('change', function() { validateInputAndShowInfotip(this, 'warningbox', 'successbox', function(page) { return true; }); }); if (mw.config.get('wgCanonicalNamespace') == 'Category') { var $oldCatInput = $('#cmOldCategory').val(mw.config.get('wgPageName')).trigger('change'); markInputAsValid($oldCatInput[0]); } }; function validateInputAndShowInfotip(inputField, classByFound, classByNotFound, validator) { if (inputField.value.match(/:$/)) { // invalid category name markInputAsInvalid(inputField); updateFormSubmit(inputField.form); return; } $(inputField).siblings('.cm-infotip').remove(); var $info = $('<div class="cm-infotip"></div>').hide().insertAfter(inputField); fetchCategoryInfo(inputField.value, function(result) { var pageId = Object.keys(result.query.pages)[0]; if (pageId == '-1') { $info.addClass(classByNotFound).html(mw.libs.wikiMsg('cm-form-infotip-nonexistant', inputField.value)).fadeIn(); } else { var info = result.query.pages[pageId].categoryinfo; $info.addClass(classByFound).html(createCatFoundInfotip(inputField.value, info)).fadeIn(); } if (validator(result.query.pages[pageId])) { markInputAsValid(inputField); } else { markInputAsInvalid(inputField); } updateFormSubmit(inputField.form); }); } function createCatFoundInfotip(categoryName, info) { var details = []; if (info.subcats) details.push(mw.msg('cm-form-infotip-subcats', info.subcats)); if (info.pages) details.push(mw.msg('cm-form-infotip-pages', info.pages)); if (info.files) details.push(mw.msg('cm-form-infotip-files', info.files)); if (details.length === 0) { return mw.libs.wikiMsg('cm-form-infotip-empty', categoryName); } return mw.libs.wikiMsg('cm-form-infotip', categoryName, details.join(', ')); } function generateForm() { return $('<form class="mw-ui-vform" id="cmMoveForm" style="width:100%">') .append('<div class="mw-ui-vform-field">' + mw.msg('cm-form-intro') + '</div>') .append('<div class="mw-ui-vform-field warningbox">' + mw.msg('cm-form-intro-warning') + '</div>') .append( $('<div class="mw-ui-vform-field">') .append('<label for="cmOldCategory">'+mw.msg('cm-form-old-cat')+'</label>') .append('<input name="oldCategory" id="cmOldCategory" class="mw-ui-input cm-cat-field" value="'+my.categoryPrefix+'" data-invalid="1">') ) .append( $('<div class="mw-ui-vform-field">') .append('<label for="cmNewCategory">'+mw.msg('cm-form-new-cat')+'</label>') .append('<input name="newCategory" id="cmNewCategory" class="mw-ui-input cm-cat-field" value="'+my.categoryPrefix+'" data-invalid="1">') ) .append( $('<div class="mw-ui-vform-field">') .append('<label for="cmReason">'+mw.msg('cm-form-reason')+'</label>') .append('<input name="reason" id="cmReason" class="mw-ui-input">') ) .append( $('<div class="mw-ui-vform-field">') .append('<input type="submit" class="mw-ui-button mw-ui-constructive" value="'+mw.msg('cm-form-submit')+'" disabled>') ); } function markInputAsValid(inputField) { $(inputField).removeAttr('data-invalid'); } function markInputAsInvalid(inputField) { $(inputField).attr('data-invalid', 1); } function updateFormSubmit(form) { if ($(form).find('[data-invalid]').length === 0) { $(form).find(':submit').prop('disabled', false); } else { $(form).find(':submit').prop('disabled', true); } } function generateContainer() { return $('<div id="cmContainer">').css({ 'position': 'fixed', 'top': '5%', 'left': '10%', 'width': '80%', 'height': '90%', 'box-sizing': 'border-box', 'box-shadow': '0 0 30px #808080', 'padding': '1em', 'background-color': 'white', 'overflow': 'auto', 'font-size': '9pt', 'z-index': 1000 }).append(generateCloseHandle()); } function generateCloseHandle() { return $('<a href="#" style="font-size: 2em;">×</a>').css({ 'position': 'absolute', 'top': '0.5em', 'right': '0.5em' }).on('click', function() { $(this).parent().fadeOut(function() { $(this).remove(); }); return false; }).attr('title', mw.msg('cm-close-window')); } function generateLogWindow() { return $('<div id="cmLog"></div>').css({ 'max-height': '20em', 'overflow': 'auto', 'padding': '0.6em 0', 'line-height': '1.5em' }); } function fetchCategoryInfo(category, onResult) { api.get({ action: 'query', titles: category, prop: 'categoryinfo' }).done(function(result) { onResult(result); }); } my.moveCategory = function(oldCategory, newCategory, reason) { oldCategory = oldCategory.replace(/_/g, ' '); newCategory = newCategory.replace(/_/g, ' '); var msg = my.addLogMessage(mw.libs.wikiMsg('cm-notify-cat', oldCategory, newCategory)); api.postWithToken('move', { action: 'move', from: oldCategory, to: newCategory, reason: mw.msg('cm-move-reason', reason || ''), movetalk: true, noredirect: true }).done(function(response) { msg.done(); }).fail(function(code, result) { msg.fail(mw.libs.translateErrorCode(code, result)); }).always(function() { my.fetchCategoryMembersAndMoveThem(oldCategory, newCategory); }); }; var nbPagesToMove; my.fetchCategoryMembersAndMoveThem = function(oldCategory, newCategory) { var pages = mw.libs.api.fetchAll({ list: 'categorymembers', cmtitle: oldCategory, cmlimit: 500 }); nbPagesToMove = pages.length; mw.libs.reduceArray(pages, function(page) { api.get({ action: 'query', prop: 'revisions', rvprop: 'timestamp|content', titles: page.title }).done(function(result) { replaceCategoryInPage(mw.libs.pageFromQueryResult(result), oldCategory, newCategory); }); }, my.editThrottleSecs*1000); }; function replaceCategoryInContent(content, oldCategory, newCategory) { var oldCategoryTitle = oldCategory.replace(new RegExp('^'+my.categoryPrefix), ''); oldCategoryTitle = mw.libs.RegExp.quote(oldCategoryTitle); var search = new RegExp('\\[\\[ *('+my.categoryPrefix+'|Category:) *'+oldCategoryTitle+' *([\\]|])', 'gi'); var replacement = '[['+newCategory+'$2'; return content.replace(search, replacement); } var curPageIndex = 0; function replaceCategoryInPage(page, oldCategory, newCategory) { curPageIndex++; var msg = my.addLogMessage(mw.libs.wikiMsg('cm-notify-page', curPageIndex, page.title, newCategory)).loading(); api.postWithToken('edit', { action: 'edit', title: page.title, summary: mw.msg('cm-summary', oldCategory, newCategory), text: replaceCategoryInContent(page.content, oldCategory, newCategory), minor: true, bot: true, watchlist: 'nochange', basetimestamp: page.timestamp }).done(function(result, jqXHR) { msg.done(); my.progressbar.set(curPageIndex / nbPagesToMove * 100); }).fail(function(code, result) { msg.fail(mw.libs.translateErrorCode(code, result)); }); } my.addLogMessage = function(text) { return new mw.libs.LogMessage(text).prependTo(my.logWindow); }; }; mw.libs.CategoryMaster.dependencies = ['mediawiki.ui', 'mediawiki.ui.input', 'mediawiki.jqueryMsg', 'jquery.ui']; mw.libs.CategoryMaster.messages = { 'cm-portlet-link': 'Premeštanje kategorije', 'cm-form-intro': 'Alatkom <b>Kategorija Majstor</b> možete premestiti postojeću kategoriju i sve stranice i podkategorije koje se u njoj nalaze u novu kategoriju.', 'cm-form-intro-warning': '<b>Budite pažljivi kada koristite ovaj alat!</b>', 'cm-form-old-cat': 'Sadašnja kategorija', 'cm-form-new-cat': 'Nova kategorija', 'cm-form-reason': 'Razlog za premeštanje', 'cm-form-submit': 'Premještanje', 'cm-form-infotip': '[[$1]] sadrži $2.', 'cm-form-infotip-subcats': '<b>$1</b> podkategorij{{plural:$1|u|e|a}}', 'cm-form-infotip-files': '<b>$1</b> datotek{{plural:$1|u|e|a}}', 'cm-form-infotip-pages': '<b>$1</b> stranic{{plural:$1|u|e|a}}', 'cm-form-infotip-nonexistant': '[[$1]] tamo.', 'cm-form-infotip-empty': '[[$1]] Kategorija postoji ali je prazna', 'cm-summary': '[[У:КМ|КМ]]: [[$1]] → [[$2]]', 'cm-move-reason': '$1 (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]])', 'cm-notify-cat': '[[$1]] se premešta na [[$2]]', 'cm-notify-page': '($1) [[$2]] → [[$3]]', 'cm-progress-done': 'Gotovo', 'cm-log-error-separator': ' — ', 'cm-close-window': 'Zatvori' }; mw.libs.CategoryMaster.register = function() { if ( $.inArray("autopatrolled", mw.config.get('wgUserGroups')) === -1 && $.inArray("patroller", mw.config.get('wgUserGroups')) === -1 && $.inArray("sysop", mw.config.get('wgUserGroups')) === -1 ) { // user is not autopatrolled return; } mw.messages.set(mw.libs.CategoryMaster.messages); if (mw.config.get('wgCanonicalNamespace') == 'Category') { // show() generates 'display:list-item' which does not work by monobook $('#ca-move').addClass('cm-link').css('display', 'inline'); } mw.loader.using(['mediawiki.util'], function() { var l = mw.util.addPortletLink('p-tb', '#', mw.msg('cm-portlet-link'), 't-cm-movecat'); $(l).addClass('cm-link'); }); $(document.body).on('click', '.cm-link', function() { mw.loader.using(mw.libs.CategoryMaster.dependencies, function() { new mw.libs.CategoryMaster().preparePlayField(); }); return false; }); }; $(function() { mw.libs.CategoryMaster.register(); }); lorq9ge693ilqpsy767hq594v6n4r6c 42587546 42587544 2026-05-04T21:13:05Z Aca 108187 test 42587546 javascript text/javascript mw.libs.api = mw.libs.api || {}; mw.libs.api.fetchAll = function(params) { var api = new mw.Api(); return (function getResults(params, totalResults) { params = params || {}; $.extend(params, { action: 'query' }); api.get(params, { async: false }).done(function(response) { var key = params.list || params.prop; var results = response.query[key] || response.query.pages; if ($.isArray(results)) { totalResults = totalResults || []; $.merge(totalResults, results); } else { totalResults = totalResults || {}; $.extend(totalResults, results); } if (response['query-continue']) { getResults($.extend(params, response['query-continue'][key]), totalResults); } }); return totalResults; })(params); }; mw.libs.RegExp = mw.libs.RegExp || {}; mw.libs.RegExp.quote = function(string) { return string.replace(/[.?*+^$[\]\\/(){}|-]/g, "\\$&"); }; mw.libs.reduceArray = function(array, callback, sleepInterval) { if (array.length === 0) { return; } callback(array.shift()); setTimeout(function() { mw.libs.reduceArray(array, callback, sleepInterval); }, sleepInterval); }; mw.libs.pageFromQueryResult = function(result) { var page = result.query.pages[Object.keys(result.query.pages)[0]]; return { title: page.title, content: page.revisions[0]['*'], timestamp: page.revisions[0].timestamp }; }; mw.libs.ensureTextFieldPrefix = function(textField, prefix) { var currentValue = textField.value; if (!currentValue.match(new RegExp('^'+prefix))) { textField.value = prefix + currentValue; } }; mw.libs.ensureCursorAtTheEnd = function(textField) { var v = textField.value; textField.value = ''; textField.value = v; }; mw.libs.translateErrorCode = function(code, result) { switch (code) { case 'http': return 'HTTP error: ' + result.textStatus; case 'ok-but-empty': return 'Empty response from the server'; case 'articleexists': return 'Page exists'; default: return 'API error: ' + code; } }; mw.libs.localizedNamespace = function(canonicalNsName) { return mw.config.get('wgFormattedNamespaces')[mw.config.get('wgNamespaceIds')[canonicalNsName.toLowerCase()]]; }; // workaround for bug https://phabricator.wikimedia.org/T49395 mw.libs.wikiMsg = function() { var textMsg = mw.msg.apply(this, arguments); var key = '__bug__'+(new Date().getTime()); mw.messages.set(key, textMsg); return mw.message(key).parse(); }; mw.libs.LogMessage = function(text) { var my = this; var time = new Date().toLocaleTimeString({}, { hour12: false }); my.$content = $('<div><tt>'+time+'</tt> &nbsp; <span class="load-icon"></span> &nbsp; '+text+'</div>'); my.$loadIcon = my.$content.find('.load-icon'); my.prependTo = function(selector) { my.$content.prependTo(selector); return my; }; my.appendTo = function(selector) { my.$content.appendTo(selector); return my; }; my.addText = function(text) { my.$content.append(text); return my; }; my.loading = function() { return setClass('loading'); }; my.done = function() { return setClass('done'); }; my.fail = function(failMsg) { return setClass('fail').addText(mw.msg('cm-log-error-separator')).addText(failMsg); }; function setClass(className) { my.$loadIcon[0].className = className; return my; } }; mw.libs.ProgressBar = function(completeLabel) { var my = this; my.$content = $('<div class="progress-bar"><div class="progress-label"></div></div>').css({ 'position': 'relative' }); var $label = my.$content.find('.progress-label').css({ 'position': 'absolute', 'left': '50%', 'top': '4px', 'font-weight': 'bold' }); var origDocTitle = document.title; my.$content.progressbar({ value: 0, change: function() { updateLabel(my.$content.progressbar('value') + '%'); }, complete: function() { updateLabel(completeLabel || '100%'); } }); function updateLabel(text) { $label.text(text); document.title = '['+text+'] ' + origDocTitle; } my.set = function(value) { my.$content.progressbar('value', Math.ceil(parseFloat(value))); return my; }; my.prependTo = function(selector) { my.$content.prependTo(selector); return my; }; my.appendTo = function(selector) { my.$content.appendTo(selector); return my; }; }; mw.libs.CategoryMaster = function() { var my = this; var api = new mw.Api(); my.categoryPrefix = mw.libs.localizedNamespace('category') + ':'; my.editThrottleSecs = 3; my.preparePlayField = function() { if ($('#cmContainer').length) { return; } var $container = generateContainer().hide() .append(generateForm()) .appendTo('body') .fadeIn(); $('.cm-cat-field').on('keyup', function() { mw.libs.ensureTextFieldPrefix(this, my.categoryPrefix); }).on('focus', function() { mw.libs.ensureCursorAtTheEnd(this); }); $('#cmMoveForm').on('submit', function() { my.progressbar = new mw.libs.ProgressBar(mw.msg('cm-progress-done')).appendTo($container); my.logWindow = generateLogWindow().appendTo($container); my.moveCategory(this.oldCategory.value, this.newCategory.value, this.reason.value); return false; }); $('#cmOldCategory').on('change', function() { validateInputAndShowInfotip(this, 'successbox', 'errorbox', function(page) { return page.missing === '' ? false : true; }); }); $('#cmNewCategory').on('change', function() { validateInputAndShowInfotip(this, 'warningbox', 'successbox', function(page) { return true; }); }); if (mw.config.get('wgCanonicalNamespace') == 'Category') { var $oldCatInput = $('#cmOldCategory').val(mw.config.get('wgPageName')).trigger('change'); markInputAsValid($oldCatInput[0]); } }; function validateInputAndShowInfotip(inputField, classByFound, classByNotFound, validator) { if (inputField.value.match(/:$/)) { // invalid category name markInputAsInvalid(inputField); updateFormSubmit(inputField.form); return; } $(inputField).siblings('.cm-infotip').remove(); var $info = $('<div class="cm-infotip"></div>').hide().insertAfter(inputField); fetchCategoryInfo(inputField.value, function(result) { var pageId = Object.keys(result.query.pages)[0]; if (pageId == '-1') { $info.addClass(classByNotFound).html(mw.libs.wikiMsg('cm-form-infotip-nonexistant', inputField.value)).fadeIn(); } else { var info = result.query.pages[pageId].categoryinfo; $info.addClass(classByFound).html(createCatFoundInfotip(inputField.value, info)).fadeIn(); } if (validator(result.query.pages[pageId])) { markInputAsValid(inputField); } else { markInputAsInvalid(inputField); } updateFormSubmit(inputField.form); }); } function createCatFoundInfotip(categoryName, info) { var details = []; if (info.subcats) details.push(mw.msg('cm-form-infotip-subcats', info.subcats)); if (info.pages) details.push(mw.msg('cm-form-infotip-pages', info.pages)); if (info.files) details.push(mw.msg('cm-form-infotip-files', info.files)); if (details.length === 0) { return mw.libs.wikiMsg('cm-form-infotip-empty', categoryName); } return mw.libs.wikiMsg('cm-form-infotip', categoryName, details.join(', ')); } function generateForm() { return $('<form class="mw-ui-vform" id="cmMoveForm" style="width:100%">') .append('<div class="mw-ui-vform-field">' + mw.msg('cm-form-intro') + '</div>') .append('<div class="mw-ui-vform-field warningbox">' + mw.msg('cm-form-intro-warning') + '</div>') .append( $('<div class="mw-ui-vform-field">') .append('<label for="cmOldCategory">'+mw.msg('cm-form-old-cat')+'</label>') .append('<input name="oldCategory" id="cmOldCategory" class="mw-ui-input cm-cat-field" value="'+my.categoryPrefix+'" data-invalid="1">') ) .append( $('<div class="mw-ui-vform-field">') .append('<label for="cmNewCategory">'+mw.msg('cm-form-new-cat')+'</label>') .append('<input name="newCategory" id="cmNewCategory" class="mw-ui-input cm-cat-field" value="'+my.categoryPrefix+'" data-invalid="1">') ) .append( $('<div class="mw-ui-vform-field">') .append('<label for="cmReason">'+mw.msg('cm-form-reason')+'</label>') .append('<input name="reason" id="cmReason" class="mw-ui-input">') ) .append( $('<div class="mw-ui-vform-field">') .append('<input type="submit" class="mw-ui-button mw-ui-constructive" value="'+mw.msg('cm-form-submit')+'" disabled>') ); } function markInputAsValid(inputField) { $(inputField).removeAttr('data-invalid'); } function markInputAsInvalid(inputField) { $(inputField).attr('data-invalid', 1); } function updateFormSubmit(form) { if ($(form).find('[data-invalid]').length === 0) { $(form).find(':submit').prop('disabled', false); } else { $(form).find(':submit').prop('disabled', true); } } function generateContainer() { return $('<div id="cmContainer">').css({ 'position': 'fixed', 'top': '5%', 'left': '10%', 'width': '80%', 'height': '90%', 'box-sizing': 'border-box', 'box-shadow': '0 0 30px #808080', 'padding': '1em', 'background-color': 'white', 'overflow': 'auto', 'font-size': '9pt', 'z-index': 1000 }).append(generateCloseHandle()); } function generateCloseHandle() { return $('<a href="#" style="font-size: 2em;">×</a>').css({ 'position': 'absolute', 'top': '0.5em', 'right': '0.5em' }).on('click', function() { $(this).parent().fadeOut(function() { $(this).remove(); }); return false; }).attr('title', mw.msg('cm-close-window')); } function generateLogWindow() { return $('<div id="cmLog"></div>').css({ 'max-height': '20em', 'overflow': 'auto', 'padding': '0.6em 0', 'line-height': '1.5em' }); } function fetchCategoryInfo(category, onResult) { api.get({ action: 'query', titles: category, prop: 'categoryinfo' }).done(function(result) { onResult(result); }); } my.moveCategory = function(oldCategory, newCategory, reason) { oldCategory = oldCategory.replace(/_/g, ' '); newCategory = newCategory.replace(/_/g, ' '); var msg = my.addLogMessage(mw.libs.wikiMsg('cm-notify-cat', oldCategory, newCategory)); api.postWithToken('move', { action: 'move', from: oldCategory, to: newCategory, reason: mw.msg('cm-move-reason', reason || ''), movetalk: true, noredirect: true }).done(function(response) { msg.done(); }).fail(function(code, result) { msg.fail(mw.libs.translateErrorCode(code, result)); }).always(function() { my.fetchCategoryMembersAndMoveThem(oldCategory, newCategory); }); }; var nbPagesToMove; my.fetchCategoryMembersAndMoveThem = function(oldCategory, newCategory) { var pages = mw.libs.api.fetchAll({ list: 'categorymembers', cmtitle: oldCategory, cmlimit: 500 }); nbPagesToMove = pages.length; mw.libs.reduceArray(pages, function(page) { api.get({ action: 'query', prop: 'revisions', rvprop: 'timestamp|content', titles: page.title }).done(function(result) { replaceCategoryInPage(mw.libs.pageFromQueryResult(result), oldCategory, newCategory); }); }, my.editThrottleSecs*1000); }; function replaceCategoryInContent(content, oldCategory, newCategory) { var oldCategoryTitle = oldCategory.replace(new RegExp('^'+my.categoryPrefix), ''); oldCategoryTitle = mw.libs.RegExp.quote(oldCategoryTitle); var search = new RegExp('\\[\\[ *('+my.categoryPrefix+'|Category:) *'+oldCategoryTitle+' *([\\]|])', 'gi'); var replacement = '[['+newCategory+'$2'; return content.replace(search, replacement); } var curPageIndex = 0; function replaceCategoryInPage(page, oldCategory, newCategory) { curPageIndex++; var msg = my.addLogMessage(mw.libs.wikiMsg('cm-notify-page', curPageIndex, page.title, newCategory)).loading(); api.postWithToken('edit', { action: 'edit', title: page.title, summary: mw.msg('cm-summary', oldCategory, newCategory), text: replaceCategoryInContent(page.content, oldCategory, newCategory), minor: true, bot: true, watchlist: 'nochange', basetimestamp: page.timestamp }).done(function(result, jqXHR) { msg.done(); my.progressbar.set(curPageIndex / nbPagesToMove * 100); }).fail(function(code, result) { msg.fail(mw.libs.translateErrorCode(code, result)); }); } my.addLogMessage = function(text) { return new mw.libs.LogMessage(text).prependTo(my.logWindow); }; }; mw.libs.CategoryMaster.dependencies = ['mediawiki.ui', 'mediawiki.ui.input', 'mediawiki.jqueryMsg', 'jquery.ui']; mw.libs.CategoryMaster.messages = { 'cm-portlet-link': 'Premeštanje kategorije', 'cm-form-intro': 'Alatkom <b>Kategorija Majstor</b> možete premestiti postojeću kategoriju i sve stranice i podkategorije koje se u njoj nalaze u novu kategoriju.', 'cm-form-intro-warning': '<b>Budite pažljivi kada koristite ovaj alat!</b>', 'cm-form-old-cat': 'Sadašnja kategorija', 'cm-form-new-cat': 'Nova kategorija', 'cm-form-reason': 'Razlog za premeštanje', 'cm-form-submit': 'Premještanje', 'cm-form-infotip': '[[$1]] sadrži $2.', 'cm-form-infotip-subcats': '<b>$1</b> podkategorij{{plural:$1|u|e|a}}', 'cm-form-infotip-files': '<b>$1</b> datotek{{plural:$1|u|e|a}}', 'cm-form-infotip-pages': '<b>$1</b> stranic{{plural:$1|u|e|a}}', 'cm-form-infotip-nonexistant': '[[$1]] tamo.', 'cm-form-infotip-empty': '[[$1]] Kategorija postoji ali je prazna', 'cm-summary': '[[У:КМ|КМ]]: [[$1]] → [[$2]]', 'cm-move-reason': '$1 (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]])', 'cm-notify-cat': '[[$1]] se premešta na [[$2]]', 'cm-notify-page': '($1) [[$2]] → [[$3]]', 'cm-progress-done': 'Gotovo', 'cm-log-error-separator': ' — ', 'cm-close-window': 'Zatvori' }; mw.libs.CategoryMaster.register = function() { if ( $.inArray("autopatrolled", mw.config.get('wgUserGroups')) === -1 && $.inArray("patroller", mw.config.get('wgUserGroups')) === -1 && $.inArray("sysop", mw.config.get('wgUserGroups')) === -1 ) { // user is not autopatrolled return; } mw.messages.set(mw.libs.CategoryMaster.messages); if (mw.config.get('wgCanonicalNamespace') == 'Category') { // show() generates 'display:list-item' which does not work by monobook $('#ca-move').addClass('cm-link').css('display', 'inline'); } mw.loader.using(['mediawiki.util'], function() { var l = mw.util.addPortletLink('p-tb', '#', mw.msg('cm-portlet-link'), 't-cm-movecat'); $(l).addClass('cm-link'); }); $(document.body).on('click', '.cm-link', function() { console.log('CategoryMaster: Klik na vezu je registrovan!'); mw.loader.using(mw.libs.CategoryMaster.dependencies).done(function() { console.log('CategoryMaster: Pomoćne biblioteke su učitane!'); new mw.libs.CategoryMaster().preparePlayField(); }).fail(function(e) { console.error('CategoryMaster: Nije moguće učitati pomoćne biblioteke!', e); alert('CategoryMaster: Došlo je do greške pri učitavanju pomoćnih biblioteka.'); }); return false; }); }; $(function() { mw.libs.CategoryMaster.register(); }); phkubhk8f1rk780uj5izpqibot11650 42587551 42587546 2026-05-04T21:46:56Z Aca 108187 ovi moduli su ili će biti uklonjeni 42587551 javascript text/javascript mw.libs.api = mw.libs.api || {}; mw.libs.api.fetchAll = function(params) { var api = new mw.Api(); return (function getResults(params, totalResults) { params = params || {}; $.extend(params, { action: 'query' }); api.get(params, { async: false }).done(function(response) { var key = params.list || params.prop; var results = response.query[key] || response.query.pages; if ($.isArray(results)) { totalResults = totalResults || []; $.merge(totalResults, results); } else { totalResults = totalResults || {}; $.extend(totalResults, results); } if (response['query-continue']) { getResults($.extend(params, response['query-continue'][key]), totalResults); } }); return totalResults; })(params); }; mw.libs.RegExp = mw.libs.RegExp || {}; mw.libs.RegExp.quote = function(string) { return string.replace(/[.?*+^$[\]\\/(){}|-]/g, "\\$&"); }; mw.libs.reduceArray = function(array, callback, sleepInterval) { if (array.length === 0) { return; } callback(array.shift()); setTimeout(function() { mw.libs.reduceArray(array, callback, sleepInterval); }, sleepInterval); }; mw.libs.pageFromQueryResult = function(result) { var page = result.query.pages[Object.keys(result.query.pages)[0]]; return { title: page.title, content: page.revisions[0]['*'], timestamp: page.revisions[0].timestamp }; }; mw.libs.ensureTextFieldPrefix = function(textField, prefix) { var currentValue = textField.value; if (!currentValue.match(new RegExp('^'+prefix))) { textField.value = prefix + currentValue; } }; mw.libs.ensureCursorAtTheEnd = function(textField) { var v = textField.value; textField.value = ''; textField.value = v; }; mw.libs.translateErrorCode = function(code, result) { switch (code) { case 'http': return 'HTTP error: ' + result.textStatus; case 'ok-but-empty': return 'Empty response from the server'; case 'articleexists': return 'Page exists'; default: return 'API error: ' + code; } }; mw.libs.localizedNamespace = function(canonicalNsName) { return mw.config.get('wgFormattedNamespaces')[mw.config.get('wgNamespaceIds')[canonicalNsName.toLowerCase()]]; }; // workaround for bug https://phabricator.wikimedia.org/T49395 mw.libs.wikiMsg = function() { var textMsg = mw.msg.apply(this, arguments); var key = '__bug__'+(new Date().getTime()); mw.messages.set(key, textMsg); return mw.message(key).parse(); }; mw.libs.LogMessage = function(text) { var my = this; var time = new Date().toLocaleTimeString({}, { hour12: false }); my.$content = $('<div><tt>'+time+'</tt> &nbsp; <span class="load-icon"></span> &nbsp; '+text+'</div>'); my.$loadIcon = my.$content.find('.load-icon'); my.prependTo = function(selector) { my.$content.prependTo(selector); return my; }; my.appendTo = function(selector) { my.$content.appendTo(selector); return my; }; my.addText = function(text) { my.$content.append(text); return my; }; my.loading = function() { return setClass('loading'); }; my.done = function() { return setClass('done'); }; my.fail = function(failMsg) { return setClass('fail').addText(mw.msg('cm-log-error-separator')).addText(failMsg); }; function setClass(className) { my.$loadIcon[0].className = className; return my; } }; mw.libs.ProgressBar = function(completeLabel) { var my = this; my.$content = $('<div class="progress-bar"><div class="progress-label"></div></div>').css({ 'position': 'relative' }); var $label = my.$content.find('.progress-label').css({ 'position': 'absolute', 'left': '50%', 'top': '4px', 'font-weight': 'bold' }); var origDocTitle = document.title; my.$content.progressbar({ value: 0, change: function() { updateLabel(my.$content.progressbar('value') + '%'); }, complete: function() { updateLabel(completeLabel || '100%'); } }); function updateLabel(text) { $label.text(text); document.title = '['+text+'] ' + origDocTitle; } my.set = function(value) { my.$content.progressbar('value', Math.ceil(parseFloat(value))); return my; }; my.prependTo = function(selector) { my.$content.prependTo(selector); return my; }; my.appendTo = function(selector) { my.$content.appendTo(selector); return my; }; }; mw.libs.CategoryMaster = function() { var my = this; var api = new mw.Api(); my.categoryPrefix = mw.libs.localizedNamespace('category') + ':'; my.editThrottleSecs = 3; my.preparePlayField = function() { if ($('#cmContainer').length) { return; } var $container = generateContainer().hide() .append(generateForm()) .appendTo('body') .fadeIn(); $('.cm-cat-field').on('keyup', function() { mw.libs.ensureTextFieldPrefix(this, my.categoryPrefix); }).on('focus', function() { mw.libs.ensureCursorAtTheEnd(this); }); $('#cmMoveForm').on('submit', function() { my.progressbar = new mw.libs.ProgressBar(mw.msg('cm-progress-done')).appendTo($container); my.logWindow = generateLogWindow().appendTo($container); my.moveCategory(this.oldCategory.value, this.newCategory.value, this.reason.value); return false; }); $('#cmOldCategory').on('change', function() { validateInputAndShowInfotip(this, 'successbox', 'errorbox', function(page) { return page.missing === '' ? false : true; }); }); $('#cmNewCategory').on('change', function() { validateInputAndShowInfotip(this, 'warningbox', 'successbox', function(page) { return true; }); }); if (mw.config.get('wgCanonicalNamespace') == 'Category') { var $oldCatInput = $('#cmOldCategory').val(mw.config.get('wgPageName')).trigger('change'); markInputAsValid($oldCatInput[0]); } }; function validateInputAndShowInfotip(inputField, classByFound, classByNotFound, validator) { if (inputField.value.match(/:$/)) { // invalid category name markInputAsInvalid(inputField); updateFormSubmit(inputField.form); return; } $(inputField).siblings('.cm-infotip').remove(); var $info = $('<div class="cm-infotip"></div>').hide().insertAfter(inputField); fetchCategoryInfo(inputField.value, function(result) { var pageId = Object.keys(result.query.pages)[0]; if (pageId == '-1') { $info.addClass(classByNotFound).html(mw.libs.wikiMsg('cm-form-infotip-nonexistant', inputField.value)).fadeIn(); } else { var info = result.query.pages[pageId].categoryinfo; $info.addClass(classByFound).html(createCatFoundInfotip(inputField.value, info)).fadeIn(); } if (validator(result.query.pages[pageId])) { markInputAsValid(inputField); } else { markInputAsInvalid(inputField); } updateFormSubmit(inputField.form); }); } function createCatFoundInfotip(categoryName, info) { var details = []; if (info.subcats) details.push(mw.msg('cm-form-infotip-subcats', info.subcats)); if (info.pages) details.push(mw.msg('cm-form-infotip-pages', info.pages)); if (info.files) details.push(mw.msg('cm-form-infotip-files', info.files)); if (details.length === 0) { return mw.libs.wikiMsg('cm-form-infotip-empty', categoryName); } return mw.libs.wikiMsg('cm-form-infotip', categoryName, details.join(', ')); } function generateForm() { return $('<form class="mw-ui-vform" id="cmMoveForm" style="width:100%">') .append('<div class="mw-ui-vform-field">' + mw.msg('cm-form-intro') + '</div>') .append('<div class="mw-ui-vform-field warningbox">' + mw.msg('cm-form-intro-warning') + '</div>') .append( $('<div class="mw-ui-vform-field">') .append('<label for="cmOldCategory">'+mw.msg('cm-form-old-cat')+'</label>') .append('<input name="oldCategory" id="cmOldCategory" class="mw-ui-input cm-cat-field" value="'+my.categoryPrefix+'" data-invalid="1">') ) .append( $('<div class="mw-ui-vform-field">') .append('<label for="cmNewCategory">'+mw.msg('cm-form-new-cat')+'</label>') .append('<input name="newCategory" id="cmNewCategory" class="mw-ui-input cm-cat-field" value="'+my.categoryPrefix+'" data-invalid="1">') ) .append( $('<div class="mw-ui-vform-field">') .append('<label for="cmReason">'+mw.msg('cm-form-reason')+'</label>') .append('<input name="reason" id="cmReason" class="mw-ui-input">') ) .append( $('<div class="mw-ui-vform-field">') .append('<input type="submit" class="mw-ui-button mw-ui-constructive" value="'+mw.msg('cm-form-submit')+'" disabled>') ); } function markInputAsValid(inputField) { $(inputField).removeAttr('data-invalid'); } function markInputAsInvalid(inputField) { $(inputField).attr('data-invalid', 1); } function updateFormSubmit(form) { if ($(form).find('[data-invalid]').length === 0) { $(form).find(':submit').prop('disabled', false); } else { $(form).find(':submit').prop('disabled', true); } } function generateContainer() { return $('<div id="cmContainer">').css({ 'position': 'fixed', 'top': '5%', 'left': '10%', 'width': '80%', 'height': '90%', 'box-sizing': 'border-box', 'box-shadow': '0 0 30px #808080', 'padding': '1em', 'background-color': 'white', 'overflow': 'auto', 'font-size': '9pt', 'z-index': 1000 }).append(generateCloseHandle()); } function generateCloseHandle() { return $('<a href="#" style="font-size: 2em;">×</a>').css({ 'position': 'absolute', 'top': '0.5em', 'right': '0.5em' }).on('click', function() { $(this).parent().fadeOut(function() { $(this).remove(); }); return false; }).attr('title', mw.msg('cm-close-window')); } function generateLogWindow() { return $('<div id="cmLog"></div>').css({ 'max-height': '20em', 'overflow': 'auto', 'padding': '0.6em 0', 'line-height': '1.5em' }); } function fetchCategoryInfo(category, onResult) { api.get({ action: 'query', titles: category, prop: 'categoryinfo' }).done(function(result) { onResult(result); }); } my.moveCategory = function(oldCategory, newCategory, reason) { oldCategory = oldCategory.replace(/_/g, ' '); newCategory = newCategory.replace(/_/g, ' '); var msg = my.addLogMessage(mw.libs.wikiMsg('cm-notify-cat', oldCategory, newCategory)); api.postWithToken('move', { action: 'move', from: oldCategory, to: newCategory, reason: mw.msg('cm-move-reason', reason || ''), movetalk: true, noredirect: true }).done(function(response) { msg.done(); }).fail(function(code, result) { msg.fail(mw.libs.translateErrorCode(code, result)); }).always(function() { my.fetchCategoryMembersAndMoveThem(oldCategory, newCategory); }); }; var nbPagesToMove; my.fetchCategoryMembersAndMoveThem = function(oldCategory, newCategory) { var pages = mw.libs.api.fetchAll({ list: 'categorymembers', cmtitle: oldCategory, cmlimit: 500 }); nbPagesToMove = pages.length; mw.libs.reduceArray(pages, function(page) { api.get({ action: 'query', prop: 'revisions', rvprop: 'timestamp|content', titles: page.title }).done(function(result) { replaceCategoryInPage(mw.libs.pageFromQueryResult(result), oldCategory, newCategory); }); }, my.editThrottleSecs*1000); }; function replaceCategoryInContent(content, oldCategory, newCategory) { var oldCategoryTitle = oldCategory.replace(new RegExp('^'+my.categoryPrefix), ''); oldCategoryTitle = mw.libs.RegExp.quote(oldCategoryTitle); var search = new RegExp('\\[\\[ *('+my.categoryPrefix+'|Category:) *'+oldCategoryTitle+' *([\\]|])', 'gi'); var replacement = '[['+newCategory+'$2'; return content.replace(search, replacement); } var curPageIndex = 0; function replaceCategoryInPage(page, oldCategory, newCategory) { curPageIndex++; var msg = my.addLogMessage(mw.libs.wikiMsg('cm-notify-page', curPageIndex, page.title, newCategory)).loading(); api.postWithToken('edit', { action: 'edit', title: page.title, summary: mw.msg('cm-summary', oldCategory, newCategory), text: replaceCategoryInContent(page.content, oldCategory, newCategory), minor: true, bot: true, watchlist: 'nochange', basetimestamp: page.timestamp }).done(function(result, jqXHR) { msg.done(); my.progressbar.set(curPageIndex / nbPagesToMove * 100); }).fail(function(code, result) { msg.fail(mw.libs.translateErrorCode(code, result)); }); } my.addLogMessage = function(text) { return new mw.libs.LogMessage(text).prependTo(my.logWindow); }; }; mw.libs.CategoryMaster.dependencies = [ 'mediawiki.jqueryMsg', 'jquery.ui']; mw.libs.CategoryMaster.messages = { 'cm-portlet-link': 'Premeštanje kategorije', 'cm-form-intro': 'Alatkom <b>Kategorija Majstor</b> možete premestiti postojeću kategoriju i sve stranice i podkategorije koje se u njoj nalaze u novu kategoriju.', 'cm-form-intro-warning': '<b>Budite pažljivi kada koristite ovaj alat!</b>', 'cm-form-old-cat': 'Sadašnja kategorija', 'cm-form-new-cat': 'Nova kategorija', 'cm-form-reason': 'Razlog za premeštanje', 'cm-form-submit': 'Premještanje', 'cm-form-infotip': '[[$1]] sadrži $2.', 'cm-form-infotip-subcats': '<b>$1</b> podkategorij{{plural:$1|u|e|a}}', 'cm-form-infotip-files': '<b>$1</b> datotek{{plural:$1|u|e|a}}', 'cm-form-infotip-pages': '<b>$1</b> stranic{{plural:$1|u|e|a}}', 'cm-form-infotip-nonexistant': '[[$1]] tamo.', 'cm-form-infotip-empty': '[[$1]] Kategorija postoji ali je prazna', 'cm-summary': '[[У:КМ|КМ]]: [[$1]] → [[$2]]', 'cm-move-reason': '$1 (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]])', 'cm-notify-cat': '[[$1]] se premešta na [[$2]]', 'cm-notify-page': '($1) [[$2]] → [[$3]]', 'cm-progress-done': 'Gotovo', 'cm-log-error-separator': ' — ', 'cm-close-window': 'Zatvori' }; mw.libs.CategoryMaster.register = function() { if ( $.inArray("autopatrolled", mw.config.get('wgUserGroups')) === -1 && $.inArray("patroller", mw.config.get('wgUserGroups')) === -1 && $.inArray("sysop", mw.config.get('wgUserGroups')) === -1 ) { // user is not autopatrolled return; } mw.messages.set(mw.libs.CategoryMaster.messages); if (mw.config.get('wgCanonicalNamespace') == 'Category') { // show() generates 'display:list-item' which does not work by monobook $('#ca-move').addClass('cm-link').css('display', 'inline'); } mw.loader.using(['mediawiki.util'], function() { var l = mw.util.addPortletLink('p-tb', '#', mw.msg('cm-portlet-link'), 't-cm-movecat'); $(l).addClass('cm-link'); }); $(document.body).on('click', '.cm-link', function() { console.log('CategoryMaster: Klik na vezu je registrovan!'); mw.loader.using(mw.libs.CategoryMaster.dependencies).done(function() { console.log('CategoryMaster: Pomoćne biblioteke su učitane!'); new mw.libs.CategoryMaster().preparePlayField(); }).fail(function(e) { console.error('CategoryMaster: Nije moguće učitati pomoćne biblioteke!', e); alert('CategoryMaster: Došlo je do greške pri učitavanju pomoćnih biblioteka.'); }); return false; }); }; $(function() { mw.libs.CategoryMaster.register(); }); pgyvunpx9doqqswjr38lo80uw8hwq09 42587552 42587551 2026-05-04T21:51:17Z Aca 108187 uklanjam debug komentare 42587552 javascript text/javascript mw.libs.api = mw.libs.api || {}; mw.libs.api.fetchAll = function(params) { var api = new mw.Api(); return (function getResults(params, totalResults) { params = params || {}; $.extend(params, { action: 'query' }); api.get(params, { async: false }).done(function(response) { var key = params.list || params.prop; var results = response.query[key] || response.query.pages; if ($.isArray(results)) { totalResults = totalResults || []; $.merge(totalResults, results); } else { totalResults = totalResults || {}; $.extend(totalResults, results); } if (response['query-continue']) { getResults($.extend(params, response['query-continue'][key]), totalResults); } }); return totalResults; })(params); }; mw.libs.RegExp = mw.libs.RegExp || {}; mw.libs.RegExp.quote = function(string) { return string.replace(/[.?*+^$[\]\\/(){}|-]/g, "\\$&"); }; mw.libs.reduceArray = function(array, callback, sleepInterval) { if (array.length === 0) { return; } callback(array.shift()); setTimeout(function() { mw.libs.reduceArray(array, callback, sleepInterval); }, sleepInterval); }; mw.libs.pageFromQueryResult = function(result) { var page = result.query.pages[Object.keys(result.query.pages)[0]]; return { title: page.title, content: page.revisions[0]['*'], timestamp: page.revisions[0].timestamp }; }; mw.libs.ensureTextFieldPrefix = function(textField, prefix) { var currentValue = textField.value; if (!currentValue.match(new RegExp('^'+prefix))) { textField.value = prefix + currentValue; } }; mw.libs.ensureCursorAtTheEnd = function(textField) { var v = textField.value; textField.value = ''; textField.value = v; }; mw.libs.translateErrorCode = function(code, result) { switch (code) { case 'http': return 'HTTP error: ' + result.textStatus; case 'ok-but-empty': return 'Empty response from the server'; case 'articleexists': return 'Page exists'; default: return 'API error: ' + code; } }; mw.libs.localizedNamespace = function(canonicalNsName) { return mw.config.get('wgFormattedNamespaces')[mw.config.get('wgNamespaceIds')[canonicalNsName.toLowerCase()]]; }; // workaround for bug https://phabricator.wikimedia.org/T49395 mw.libs.wikiMsg = function() { var textMsg = mw.msg.apply(this, arguments); var key = '__bug__'+(new Date().getTime()); mw.messages.set(key, textMsg); return mw.message(key).parse(); }; mw.libs.LogMessage = function(text) { var my = this; var time = new Date().toLocaleTimeString({}, { hour12: false }); my.$content = $('<div><tt>'+time+'</tt> &nbsp; <span class="load-icon"></span> &nbsp; '+text+'</div>'); my.$loadIcon = my.$content.find('.load-icon'); my.prependTo = function(selector) { my.$content.prependTo(selector); return my; }; my.appendTo = function(selector) { my.$content.appendTo(selector); return my; }; my.addText = function(text) { my.$content.append(text); return my; }; my.loading = function() { return setClass('loading'); }; my.done = function() { return setClass('done'); }; my.fail = function(failMsg) { return setClass('fail').addText(mw.msg('cm-log-error-separator')).addText(failMsg); }; function setClass(className) { my.$loadIcon[0].className = className; return my; } }; mw.libs.ProgressBar = function(completeLabel) { var my = this; my.$content = $('<div class="progress-bar"><div class="progress-label"></div></div>').css({ 'position': 'relative' }); var $label = my.$content.find('.progress-label').css({ 'position': 'absolute', 'left': '50%', 'top': '4px', 'font-weight': 'bold' }); var origDocTitle = document.title; my.$content.progressbar({ value: 0, change: function() { updateLabel(my.$content.progressbar('value') + '%'); }, complete: function() { updateLabel(completeLabel || '100%'); } }); function updateLabel(text) { $label.text(text); document.title = '['+text+'] ' + origDocTitle; } my.set = function(value) { my.$content.progressbar('value', Math.ceil(parseFloat(value))); return my; }; my.prependTo = function(selector) { my.$content.prependTo(selector); return my; }; my.appendTo = function(selector) { my.$content.appendTo(selector); return my; }; }; mw.libs.CategoryMaster = function() { var my = this; var api = new mw.Api(); my.categoryPrefix = mw.libs.localizedNamespace('category') + ':'; my.editThrottleSecs = 3; my.preparePlayField = function() { if ($('#cmContainer').length) { return; } var $container = generateContainer().hide() .append(generateForm()) .appendTo('body') .fadeIn(); $('.cm-cat-field').on('keyup', function() { mw.libs.ensureTextFieldPrefix(this, my.categoryPrefix); }).on('focus', function() { mw.libs.ensureCursorAtTheEnd(this); }); $('#cmMoveForm').on('submit', function() { my.progressbar = new mw.libs.ProgressBar(mw.msg('cm-progress-done')).appendTo($container); my.logWindow = generateLogWindow().appendTo($container); my.moveCategory(this.oldCategory.value, this.newCategory.value, this.reason.value); return false; }); $('#cmOldCategory').on('change', function() { validateInputAndShowInfotip(this, 'successbox', 'errorbox', function(page) { return page.missing === '' ? false : true; }); }); $('#cmNewCategory').on('change', function() { validateInputAndShowInfotip(this, 'warningbox', 'successbox', function(page) { return true; }); }); if (mw.config.get('wgCanonicalNamespace') == 'Category') { var $oldCatInput = $('#cmOldCategory').val(mw.config.get('wgPageName')).trigger('change'); markInputAsValid($oldCatInput[0]); } }; function validateInputAndShowInfotip(inputField, classByFound, classByNotFound, validator) { if (inputField.value.match(/:$/)) { // invalid category name markInputAsInvalid(inputField); updateFormSubmit(inputField.form); return; } $(inputField).siblings('.cm-infotip').remove(); var $info = $('<div class="cm-infotip"></div>').hide().insertAfter(inputField); fetchCategoryInfo(inputField.value, function(result) { var pageId = Object.keys(result.query.pages)[0]; if (pageId == '-1') { $info.addClass(classByNotFound).html(mw.libs.wikiMsg('cm-form-infotip-nonexistant', inputField.value)).fadeIn(); } else { var info = result.query.pages[pageId].categoryinfo; $info.addClass(classByFound).html(createCatFoundInfotip(inputField.value, info)).fadeIn(); } if (validator(result.query.pages[pageId])) { markInputAsValid(inputField); } else { markInputAsInvalid(inputField); } updateFormSubmit(inputField.form); }); } function createCatFoundInfotip(categoryName, info) { var details = []; if (info.subcats) details.push(mw.msg('cm-form-infotip-subcats', info.subcats)); if (info.pages) details.push(mw.msg('cm-form-infotip-pages', info.pages)); if (info.files) details.push(mw.msg('cm-form-infotip-files', info.files)); if (details.length === 0) { return mw.libs.wikiMsg('cm-form-infotip-empty', categoryName); } return mw.libs.wikiMsg('cm-form-infotip', categoryName, details.join(', ')); } function generateForm() { return $('<form class="mw-ui-vform" id="cmMoveForm" style="width:100%">') .append('<div class="mw-ui-vform-field">' + mw.msg('cm-form-intro') + '</div>') .append('<div class="mw-ui-vform-field warningbox">' + mw.msg('cm-form-intro-warning') + '</div>') .append( $('<div class="mw-ui-vform-field">') .append('<label for="cmOldCategory">'+mw.msg('cm-form-old-cat')+'</label>') .append('<input name="oldCategory" id="cmOldCategory" class="mw-ui-input cm-cat-field" value="'+my.categoryPrefix+'" data-invalid="1">') ) .append( $('<div class="mw-ui-vform-field">') .append('<label for="cmNewCategory">'+mw.msg('cm-form-new-cat')+'</label>') .append('<input name="newCategory" id="cmNewCategory" class="mw-ui-input cm-cat-field" value="'+my.categoryPrefix+'" data-invalid="1">') ) .append( $('<div class="mw-ui-vform-field">') .append('<label for="cmReason">'+mw.msg('cm-form-reason')+'</label>') .append('<input name="reason" id="cmReason" class="mw-ui-input">') ) .append( $('<div class="mw-ui-vform-field">') .append('<input type="submit" class="mw-ui-button mw-ui-constructive" value="'+mw.msg('cm-form-submit')+'" disabled>') ); } function markInputAsValid(inputField) { $(inputField).removeAttr('data-invalid'); } function markInputAsInvalid(inputField) { $(inputField).attr('data-invalid', 1); } function updateFormSubmit(form) { if ($(form).find('[data-invalid]').length === 0) { $(form).find(':submit').prop('disabled', false); } else { $(form).find(':submit').prop('disabled', true); } } function generateContainer() { return $('<div id="cmContainer">').css({ 'position': 'fixed', 'top': '5%', 'left': '10%', 'width': '80%', 'height': '90%', 'box-sizing': 'border-box', 'box-shadow': '0 0 30px #808080', 'padding': '1em', 'background-color': 'white', 'overflow': 'auto', 'font-size': '9pt', 'z-index': 1000 }).append(generateCloseHandle()); } function generateCloseHandle() { return $('<a href="#" style="font-size: 2em;">×</a>').css({ 'position': 'absolute', 'top': '0.5em', 'right': '0.5em' }).on('click', function() { $(this).parent().fadeOut(function() { $(this).remove(); }); return false; }).attr('title', mw.msg('cm-close-window')); } function generateLogWindow() { return $('<div id="cmLog"></div>').css({ 'max-height': '20em', 'overflow': 'auto', 'padding': '0.6em 0', 'line-height': '1.5em' }); } function fetchCategoryInfo(category, onResult) { api.get({ action: 'query', titles: category, prop: 'categoryinfo' }).done(function(result) { onResult(result); }); } my.moveCategory = function(oldCategory, newCategory, reason) { oldCategory = oldCategory.replace(/_/g, ' '); newCategory = newCategory.replace(/_/g, ' '); var msg = my.addLogMessage(mw.libs.wikiMsg('cm-notify-cat', oldCategory, newCategory)); api.postWithToken('move', { action: 'move', from: oldCategory, to: newCategory, reason: mw.msg('cm-move-reason', reason || ''), movetalk: true, noredirect: true }).done(function(response) { msg.done(); }).fail(function(code, result) { msg.fail(mw.libs.translateErrorCode(code, result)); }).always(function() { my.fetchCategoryMembersAndMoveThem(oldCategory, newCategory); }); }; var nbPagesToMove; my.fetchCategoryMembersAndMoveThem = function(oldCategory, newCategory) { var pages = mw.libs.api.fetchAll({ list: 'categorymembers', cmtitle: oldCategory, cmlimit: 500 }); nbPagesToMove = pages.length; mw.libs.reduceArray(pages, function(page) { api.get({ action: 'query', prop: 'revisions', rvprop: 'timestamp|content', titles: page.title }).done(function(result) { replaceCategoryInPage(mw.libs.pageFromQueryResult(result), oldCategory, newCategory); }); }, my.editThrottleSecs*1000); }; function replaceCategoryInContent(content, oldCategory, newCategory) { var oldCategoryTitle = oldCategory.replace(new RegExp('^'+my.categoryPrefix), ''); oldCategoryTitle = mw.libs.RegExp.quote(oldCategoryTitle); var search = new RegExp('\\[\\[ *('+my.categoryPrefix+'|Category:) *'+oldCategoryTitle+' *([\\]|])', 'gi'); var replacement = '[['+newCategory+'$2'; return content.replace(search, replacement); } var curPageIndex = 0; function replaceCategoryInPage(page, oldCategory, newCategory) { curPageIndex++; var msg = my.addLogMessage(mw.libs.wikiMsg('cm-notify-page', curPageIndex, page.title, newCategory)).loading(); api.postWithToken('edit', { action: 'edit', title: page.title, summary: mw.msg('cm-summary', oldCategory, newCategory), text: replaceCategoryInContent(page.content, oldCategory, newCategory), minor: true, bot: true, watchlist: 'nochange', basetimestamp: page.timestamp }).done(function(result, jqXHR) { msg.done(); my.progressbar.set(curPageIndex / nbPagesToMove * 100); }).fail(function(code, result) { msg.fail(mw.libs.translateErrorCode(code, result)); }); } my.addLogMessage = function(text) { return new mw.libs.LogMessage(text).prependTo(my.logWindow); }; }; mw.libs.CategoryMaster.dependencies = ['mediawiki.jqueryMsg', 'jquery.ui']; mw.libs.CategoryMaster.messages = { 'cm-portlet-link': 'Premeštanje kategorije', 'cm-form-intro': 'Alatkom <b>Kategorija Majstor</b> možete premestiti postojeću kategoriju i sve stranice i podkategorije koje se u njoj nalaze u novu kategoriju.', 'cm-form-intro-warning': '<b>Budite pažljivi kada koristite ovaj alat!</b>', 'cm-form-old-cat': 'Sadašnja kategorija', 'cm-form-new-cat': 'Nova kategorija', 'cm-form-reason': 'Razlog za premeštanje', 'cm-form-submit': 'Premještanje', 'cm-form-infotip': '[[$1]] sadrži $2.', 'cm-form-infotip-subcats': '<b>$1</b> podkategorij{{plural:$1|u|e|a}}', 'cm-form-infotip-files': '<b>$1</b> datotek{{plural:$1|u|e|a}}', 'cm-form-infotip-pages': '<b>$1</b> stranic{{plural:$1|u|e|a}}', 'cm-form-infotip-nonexistant': '[[$1]] tamo.', 'cm-form-infotip-empty': '[[$1]] Kategorija postoji ali je prazna', 'cm-summary': '[[У:КМ|КМ]]: [[$1]] → [[$2]]', 'cm-move-reason': '$1 (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]])', 'cm-notify-cat': '[[$1]] se premešta na [[$2]]', 'cm-notify-page': '($1) [[$2]] → [[$3]]', 'cm-progress-done': 'Gotovo', 'cm-log-error-separator': ' — ', 'cm-close-window': 'Zatvori' }; mw.libs.CategoryMaster.register = function() { if ( $.inArray("autopatrolled", mw.config.get('wgUserGroups')) === -1 && $.inArray("patroller", mw.config.get('wgUserGroups')) === -1 && $.inArray("sysop", mw.config.get('wgUserGroups')) === -1 ) { // user is not autopatrolled return; } mw.messages.set(mw.libs.CategoryMaster.messages); if (mw.config.get('wgCanonicalNamespace') == 'Category') { // show() generates 'display:list-item' which does not work by monobook $('#ca-move').addClass('cm-link').css('display', 'inline'); } mw.loader.using(['mediawiki.util'], function() { var l = mw.util.addPortletLink('p-tb', '#', mw.msg('cm-portlet-link'), 't-cm-movecat'); $(l).addClass('cm-link'); }); $(document.body).on('click', '.cm-link', function() { mw.loader.using(mw.libs.CategoryMaster.dependencies, function() { new mw.libs.CategoryMaster().preparePlayField(); }); return false; }); }; $(function() { mw.libs.CategoryMaster.register(); }); dlpy3bycit33szc3hloqasfjha7pup3 Hajdúnánás 0 4562677 42587500 42406603 2026-05-04T16:49:49Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42587500 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Hajdúnánás | ime_genitiv = | izvorno_ime = | slika_panorama =Református templom légifotó, Hajdúnánás4.jpg | veličina_slike =280px | opis_slike= | slika_zastava=Flag of Hajdúnánás.svg | slika_zastava_veličina= | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb =HUN Hajdúnánás.Címer.svg | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_lokacijska_karta_država =Mađarska | širina-stupnjevi =47 | širina-minute =51 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi =21 | dužina-minute =26 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Mađarska}} | lokacija1_ime =[[Županije u Mađarskoj|Županija]] | lokacija1_info =[[Hajdú-Bihar]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | titula_vođe=[[gradonačelnik]] | ime_vođe =Tibor Zoltán Szólláth | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = 259.62 [[km²]]<ref name=mam/> | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2015]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća= | stanovništvo_uže =17,172<ref name=mam/> | stanovništvo_uže_gustoća = 66.1 stan./[[km²]]<ref name=mam/> | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | vremenska_zona=[[UTC+1]] | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST= | poštanski_broj = 4080 | pozivni_broj=052 | gradovi_prijatelji = | web_stranica =[http://www.hajdunanas.hu/ www.hajdunanas] | bilješke = }} '''Hajdúnánás''' čita se ''Hajdunanaš'' ([[hrvatski]]: ''Nanaš'') je [[grad]] na [[istok]]u [[Mađarska|Mađarske]] od 17,172 stanovnika<ref name=mam>{{cite web | url =http://www.citypopulation.de/php/hungary-hajdubihar.php | title =Hajdú-Bihar | accessdate = 16. 05. 2016. | language=engleski | publisher=City population}}</ref>, koji [[državna uprava|administrativno]] podpada pod [[Hajdú-Bihar|Županiju Hajdú-Bihar]]. == Geografija == Hajdúnánás leži na [[kanal]]u [[Keleti (kanal)|Keleti]], udaljen 47 [[km]] [[sjeverozapad]]no od [[Debrecen]]a. ==Historija== Hajdúnánás je prvi put dokumentiran [[1301]]. pod imenom ''Nánásmonostora''. Od [[1421]]. je [[feud]] [[Srpska Despotovina|srpskog]] [[despot]]a [[Đurađ Branković|Đurađa Brankovića]], a kasnije [[Janoš Hunjadi|Janoša Hunjadija]]. Od [[1556]]. je pod [[Osmanlije|Osmanlijama]] pa mu je broj stanovnika opao. Hajdúnánás je [[gradska prava|status grada]] dobio još [[1605]]., a od [[1786]]. ima i [[grb]]. == Pobratimski gradovi == * {{flag|Slovačka}}, [[Piešťany]] * {{flag|Poljska}}, [[Ustroń]] * {{flag|Rumunjska}}, [[Opština Valea Lui Mihai, Bihor|Valea Lui Mihai]] == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|Hajdúnánás}} * [http://www.hajdunanas.hu/ ''Službene stranice Hajdúnánása''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200806224617/http://www.hajdunanas.hu/ |date=2020-08-06 }} {{hu icon}} [[Kategorija:Gradovi u Mađarskoj]] [[Kategorija:Naselja u županiji Hajdú-Bihar]] {{geog-stub}} cl25zof1ha1ydsk6jaucwrzxkqy8o5c Strategic Air Command 0 4563983 42587707 28183258 2026-05-05T02:24:01Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Američka ratna avijacija]] → [[Kategorija:Američko ratno zrakoplovstvo]] 42587707 wikitext text/x-wiki {{for|film|Strategic Air Command (film)}} {{Infobox military unit | unit_name = Strategic Air Command | image = [[Datoteka:Shield Strategic Air Command.png|200px]] | caption = Shield of Strategic Air Command | dates = 1947–92: [[File:Flag of the United States Air Force.svg|20px]] [[United States Air Force|US Air Force]]<br>{{nowrap|1946–47: [[United States Army Air Forces|US Army Air Forces]]}} | country={{flag|SAD|23px}} | allegiance = | branch = | type = Major Command / Specified Command | garrison = [[9. 11.]] [[1948]]: [[Avijacijska baza Offutt|Offutt]], [[Nebraska]]<br />{{nowrap | [[21. 10.]] [[1946]]: [[Andrews Field]], [[Maryland]]}}<br />[[21. 3.]] [[1946]]: [[Bolling Field]], [[District of Columbia|DC]] | role = | size = | command_structure = | current_commander = | notable_commanders = Gen. [[Curtis LeMay]] | ceremonial_chief = | nickname = | patron = | motto = "Mir je naša profesija"<br />({{jez-en|Peace is Our Profession}}) | colors = | march = | mascot = | battles = | anniversaries = }} '''Strategic Air Command''' ({{jez-sh|Strateška zračna komanda}}, [[Akronim|akr.]] '''SAC''') je bivši odjel [[SAD|američkog]] [[Ministarstvo obrane Sjedinjenih Američkih Država|Ministarstva obrane]] odnosno glavna komanda (MAJCOM) odgovorna za [[Hladni rat|hladnoratovsko]] zapovijedanje i kontrolu nad dvije od tri komponente strateških nuklearnih snaga [[Oružane snage SAD|američke vojske]] (tzv. [[Nuklearna trijada|nuklearne trijade]]) – kopnenih strateških [[bombarder]]a i [[Interkontinentalna balistička raketa|interkontinentalnih balističkih raketa (ICBM)]]. SAC je također rukovodila svim strateškim [[Izviđački avion|izviđačkim avionima]], strateškim komandnim avionima i [[USAF]]-ovim avionima za zračnu nadopunu goriva, uključujući sve avione iz [[Air Force Reserve Command|AFRC]]-a i [[Air National Guard|ANG]]-a s izuzetkom modela [[KB-50]], [[KC-97]], [[HC-130]] i [[MC-130]] kojima su upravljali [[Tactical Air Command|TAC]], [[Military Airlift Command|MAC]] i [[Air Force Special Operations Command|AFSOC]]. Godine [[1992]]. SAC je raspušten tokom posthladnoratovske reorganizacije [[Američka ratna avijacija|Američke ratne avijacije]] i njegovo ljudstvo je pridruženo [[Air Combat Command|ACC]]-u, [[Air Mobility Command|AMC]]-u, [[Pacific Air Forces|PACAF]]-u, [[United States Air Forces in Europe|USAFE]]-u i [[Air Education and Training Command|AETC]]-u, dok je centralni kompleks [[Avijacijska baza Offutt|Offutt]] u [[Nebraska|Nebraski]] postao dijelom [[United States Strategic Command|USSTRATCOM]]-a. == Vanjske veze == {{Commonscat|Strategic Air Command}} * {{en icon}} [http://www.globalsecurity.org/wmd/agency/sac.htm Strategic Air Command], [[GlobalSecurity.org]] [[Kategorija:Nastanci 1946.]] [[Kategorija:Prestanci 1992.]] [[Kategorija:Američko ratno zrakoplovstvo]] [[Kategorija:Vojne jedinice]] mra6o77l1nz4qhq9mqehslfl0gnarap Spomenik na Makljenu 0 4575111 42587510 42587204 2026-05-04T17:59:21Z Zavičajac 76707 42587510 wikitext text/x-wiki [[File:Makljen – spomenik (2024) 03.jpg|thumb|Spomenik na Makljenu je svečano otvoren u novembru 1978.godine i dvije decenije bio je simbol [[Antifašizam|antifašizma]] i [[Narodnooslobodilačka borba|narodnooslobodilačke borbe]]]] '''Spomenik na Makljenu''' podignut je 1978. godine, opština [[Prozor (BiH)|Prozor]], [[Bosna i Hercegovina]]. Posvećen je [[Bitka na Neretvi|Bitki za ranjenike]] (Bitka na Neretvi) koja se dogodila krajem februara/početkom marta 1943. godine, borbi i stradanju [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizana]] protiv [[Sile Osovine|Nijemaca, Italijana]], [[četnici|četnika]] i [[Ustaše|ustaša]], uz kultni slogan „Prozor noćas mora pasti!“. Najveći zadatak bio je zaštita 4.000 ranjenih u obližnjoj [[Centralna bolnica NOVJ|Centralnoj bolnici]]. Spomenik predstavlja vrhunsko [[Vajarstvo|skulptorsko]] djelo u regionalnom i internacionalnom kontekstu. Monumentalna skulptura, djelo bosanskohercegovačkog umjetnika [[Boško Kućanski|Boška Kućanskog]] stvoreno je da svjedoči važan trenutak antifašističke [[Narodnooslobodilačka borba|narodnooslobodilačke borbe]]. Proglašen je za [[nacionalni spomenik BiH]].<ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3313 |title=Spomenik na Makljenu |work= Komisija za nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine - kons.gov.ba |accessdate=13. april 2026 |archive-date=2016-12-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161220094517/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3313 }}</ref> [[File:Zarobljeni Nemci kod Prozora krajem februara 1943.jpg|mini|lijevo|Zarobljeni Nijemci kod Prozora krajem februara 1943.]] == Istorija == Zimi 1942. snage Sila Osovine doživljavale su poraze na sjevernoafričkom i ratištu u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]]. [[Hitler]] je predpostavljavao da bi takvi porazi mogli dovesti do savezničke kopnene invazije u [[Jugoslavija|Jugoslaviju]]. Naredio je [[Alexanderu Löhru|Alexanderu Löhru]], zapovjedniku u jugoistočnoj [[Evropa|Evropi]], da organizira plan za uništenje svih partizanskih jedinica koje bi mogle ometati njemačko planiranje ili operacije. Löhr je organizirao operaciju poznatu kao [[Četvrta neprijateljska ofenziva]] (poznata i kao [[Operacija Weiss I|operacija Weiss 1]]), čiji je cilj bio ne samo ugušiti partizane, već i zarobiti partizanskog vođu [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]]. Njemačke ofanzive za ovu operaciju započele su na više lokacija početkom januara 1943. Iako su Tito i njegova središnja zapovjedna jedinica partizana, nazvana Glavna operativna skupina (MOG), uspjeli izbjeći njemačku vojsku koja ih je progonila tijekom sljedećeg veljače. Tito je tada osmislio hrabru strategiju stvaranja manevra zavaravajućeg odvraćanja pažnje – ta taktika uključivala je da njemačke trupe pomisle da, s položaja Gornjeg Vakufa, Tito namjerava krenuti prema sjeveru, kroz dolinu rijeke [[Vrbas]] prema [[Bugojno|Bugojnu]]. Kako bi ostvorili ovu zavaru, partizani su uništili sve mostove preko rijeka Neretva i Rama od gradova Jablanica do Prozora. Zavaravanje je bilo uspješno, jer je uništenje tih mostova navelo Nijemce da presretnu partizane na putu prema Bugojnu. I dok su Nijemci krenuli na sjever u lov preko Makljenskog prijevoja, partizani su se vratili na jug u Jablanicu, gdje su napravili improvizirani drveni prijelaz preko ruševina nedavno uništenog željezničkog mosta Jablanica. Do 9. marta cijela Glavna operativna grupa, uključujući oko 4.000 ranjenih vojnika i civila prešli su Neretvu i krenuli prema rijeci [[Drina|Drini]]. == Lokacija == Graditeljska cjelina se nalazi uz cestu Prozor - [[Gornji Vakuf|Gornji Vakuf,]] na vrhu planinskog prevoja [[Makljen]]a (1123 m/m). Od grada Prozora spomenik je udaljen 6,5 km vazdušne linije. Pristupa mu se sa sjeverozapada, kamenim stazama i stepenicama. Spomenik je nerijetko privlačio i brojne delegacije i zvaničnike svijeta da ga pohode i informišu se o njegovoj simbolici. Godine 1978. ovaj lokalitet posjetio i tadašnji princ Charles, princ od Walesa, aktuelni [[Velika Britanija|britanski]] kralj [[Charles III od Ujedinjenog Kraljevstva|Charles III]]. General britanske vojske u Drugom svjetskom ratu, sir [[Fitzroy Maclean]] upoznao ga je sa pojedinostima [[Bitka na Neretvi (film)|Bitke na Neretvi]] koju je još 1969.godine ekranizirao [[Veljko Bulajić]]. == Opis spomenika == Spomenik pod imenom ''Pesnica'' zamišljen je kao nezadrživa snaga poleta [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizanskih brigada]] koje su se probile kroz neprijateljski obruč i preko [[Neretva|Neretve]] prešle na slobodnu teritoriju. Skulptura spomeničkog kompleksa na Makljenu je amorfna sintetička forma - vještački kamen bijele boje dimenzija 12,40 x 16 x 11,20 m. U pogledu dinamike i izvora oblikovanja, skulptura baštini tradiciju vorticizama. Sasatavljena je od više formi koje tvore jedinstven, pokrenut i energiziran, skulptorski organizam. Motiv i inspiraciju u osmišljavanju izgleda spomenika, sam Kućanski je svojevremeno objašnjavao ovako: :''Sudbonosni događaji naše revolucije koji su se odigrali na prostorima oko Prozora, [[Jablanica|Jablanice]], Vilića Gumna, Pidriša, na Neretvi i Makljenu, u jednoj od najhumanijih bitaka u istoriji ratovanja za spas oko 4.000 ranjenika, poprimili su oblike legende u besprimjernom čovještvu i nesumnjivo predstavljaju snažan inspirativni podsticaj za stvaraoce iz bilo koje oblasti umjetnosti. Prilikom rješavanja konkursnog zadatka, pošao sam od prastarog narodnog običaja da se na puteve heroja polaže cvijeće. Zato se u tlocrtu mog rješenja nalazi vitalističko-cvijetna forma vanzemaljskih dimenzija koja je upisana na poprištu bitke kamenitog Makljena i u čijem se pupoljku nalazi omnifacijalni skulpturalni oblik kao simbol bitke i trijumfa nepobjedivog života.'' Konstruktivni sistem spomenika osmišljen je tako da glavni nosivi sistem predstavljaju unutarnji armirnobetonski okviri (skelet od stubova i greda sa međuspratnom armiranobetonskom pločom). U sredini objekta postavljena su dva ukrštena betonska platna za prijem horizontalnih sila uslijed vjetra i [[Seizmologija|seizmičkih]] uticaja. Na armaturnobetonske okvire vezan jeplašt objekta sastavljen od dva sloja - unutrašnji, armiranobetonski sloj minimalne debljine 12 cm i vanjski, bez armature debljine 8 cm. Armatura je u vanjskom sloju plašta izbjegnuta jer je na njemu naknadnim zahvatima postignuta sekundarna plastika. Prije razaranja unutrašnjost spomenika je bila razdijeljena u dva nivoa sa ulazom na zapadnoj strani.<ref name="cspomenik">{{Cite web |url= https://balkans.aljazeera.net/teme/2018/9/3/nacionalni-spomenik-ili-ruglo-na-makljenu |title= Nacionalni spomenik ili ruglo na Makljenu |work= balkans.aljazeera.net |accessdate= 30. april 2026.}}</ref> == Danas == Nakon više od dvadeset godina od raspada Jugoslavije, na Makljenu su ostali samo dijelovi betonske konstrukcije, tragovi izletišta, zarasle staze, gdje su se svakog [[Dan borca|4.jula]] okupljali narodi Jugoslavije i veselili uz pjesmu. Danas je taj planinski prevoj koji se nalazi između [[Gornji Vakuf|Gornjeg Vakufa]] i Prozora zaboravljen. Spomenik je miniran 2000-te godine i za taj čin niko nije odgovarao. === Nacionalni spomenik === Komisija (Povjerenstvo) za nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine je na svojoj redovnoj sjednici održanoj 26. oktobra 2010.godine, - 22 godine nakon izgradnje i 10 godina nakon miniranja – donijela Odluku po kojoj se Graditeljska cjelina – Spomenik na Makljenu, proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, što uključuje sam spomenik, prilazne staze i okolne livade. U Odluci se navodi kako nacionalni spomenik podliježe pod mjere zaštite i rehabilitacije, utvrđene Zakonom i da je Komisija dužna utvrditi tehničke uslove i obezbijediti finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče sa podacima o spomeniku. Naznačeno je i niz drugih mjera i aktivnosti koje bi u konačnici rezultirale obnovom spomenika i njegovim vraćanjem u prvobitno stanje. Međutim, spomenik je i danas, 16 godina nakon proglašenja nacionalnim, u stanju u kakvom je ostao nakon miniranja. Nema informacione table niti bilo čega što ukazuje na to da je poduzeta bilo kakva aktivnost, navedena u Odluci.<ref name="AeNebriga">{{Cite web |url= https://www.oslobodjenje.ba/dosjei/teme/foto-propadaju-simboli-antifasizma-svjedoci-jednog-vremena-u-raljama-nacionalista-1077290/ |title= Propadaju simboli antifašizma |work= www.oslobodjenje.ba - 21.avgust 2023. |accessdate= 9. april 2026.}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://www.titomanija.com.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=1044&Itemid=1 Spomenik preživio rat, ali ne i mir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140417000349/http://www.titomanija.com.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=1044&Itemid=1 |date=2014-04-17 }} [[Kategorija:Spomenici Narodnooslobodilačke borbe u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Prozoru]] g17ckbodkfma0ybjcwybgdqkfnxn4ue 42587532 42587510 2026-05-04T20:17:28Z Zavičajac 76707 42587532 wikitext text/x-wiki [[File:Makljen – spomenik (2024) 03.jpg|thumb|Spomenik na Makljenu je svečano otvoren u novembru 1978.godine i dvije decenije bio je simbol [[Antifašizam|antifašizma]] i [[Narodnooslobodilačka borba|narodnooslobodilačke borbe]]]] '''Spomenik na Makljenu''' podignut je 1978. godine, u opštini [[Prozor (BiH)|Prozor]], [[Bosna i Hercegovina]]. Posvećen je [[Bitka na Neretvi|Bitki za ranjenike]] (Bitka na Neretvi) koja se dogodila krajem februara/početkom marta 1943. godine, borbi i stradanju [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizana]] protiv [[Sile Osovine|Nijemaca, Italijana]], [[četnici|četnika]] i [[Ustaše|ustaša]], uz kultni slogan "Prozor noćas mora pasti!. Najveći zadatak bio je zaštita 4.000 ranjenih u obližnjoj [[Centralna bolnica NOVJ|Centralnoj bolnici]]. Spomenik predstavlja vrhunsko [[Vajarstvo|skulptorsko]] djelo u regionalnom i internacionalnom kontekstu. Monumentalna skulptura, djelo bosanskohercegovačkog umjetnika [[Boško Kućanski|Boška Kućanskog]] stvoreno je da svjedoči važan trenutak [[Antifašizam|antifašističke]] [[Narodnooslobodilačka borba|narodnooslobodilačke borbe]]. Proglašen je za [[nacionalni spomenik BiH]].<ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3313 |title=Spomenik na Makljenu |work= Komisija za nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine - kons.gov.ba |accessdate= 13. april 2026 |archive-date=2016-12-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161220094517/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3313 }}</ref> [[File:Zarobljeni Nemci kod Prozora krajem februara 1943.jpg|mini|lijevo|Zarobljeni Nijemci kod Prozora krajem februara 1943.]] == Istorija == Zimi 1942. snage Sila Osovine doživljavale su poraze na [[Afrika|sjevernoafričkom]] i ratištu u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]]. [[Hitler]] je predpostavljavao da bi takvi porazi mogli dovesti do [[Saveznici|savezničke]] kopnene invazije u [[Jugoslavija|Jugoslaviju]]. Naredio je [[Alexander Löhr|Aleksandru Leru]], zapovjedniku u jugoistočnoj [[Evropa|Evropi]], da pripremi plan za uništenje svih partizanskih jedinica koje bi mogle ometati njemačko planiranje ili operacije. Ler je organizirao operaciju poznatu kao [[Četvrta neprijateljska ofenziva]] (ili [[Operacija Weiss I|Operacija Weiss 1]]), čiji je cilj bio ne samo ugušiti partizane, već i zarobiti partizanskog vođu [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]]. Njemačka ofanziva započela je na više lokacija početkom januara 1943. Tito je tada osmislio hrabru strategiju stvaranja manevra zavaravajućeg odvraćanja pažnje – ta taktika uključivala je da njemačke trupe pomisle da, s položaja [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornjeg Vakufa]], Tito namjerava krenuti prema sjeveru, kroz dolinu rijeke [[Vrbas]] prema [[Bugojno|Bugojnu]]. Kako bi ostvorili ovu zavaru, partizani su uništili sve [[most]]ove preko rijeka Neretva i [[Rama (rijeka)|Rama]] od gradova [[Jablanica (Bosna i Hercegovina)|Jablanica]] do Prozora. Zavaravanje je bilo uspješno, jer je uništenje tih mostova navelo Nijemce da presretnu partizane na putu prema Bugojnu. I dok su Nijemci krenuli na sjever u lov preko Makljenskog prijevoja, partizani su se vratili na jug u Jablanicu, gdje su napravili improvizirani drveni prelaz preko ruševina nedavno uništenog [[Most u Jablanici|željezničkog mosta Jablanica]]. Do 9. marta cijela Glavna operativna grupa, uključujući oko 4.000 ranjenih vojnika i civila prešli su Neretvu i krenuli prema rijeci [[Drina|Drini]].<ref name="database">{{Cite web |url= https://www.spomenikdatabase.org/makljen |title= Makljen |work= www.spomenikdatabase.org |accessdate= 4. maj 2026.}}</ref> == Lokacija == Graditeljska cjelina se nalazi uz cestu Prozor - [[Gornji Vakuf|Gornji Vakuf,]] na vrhu planinskog prevoja [[Makljen]]a (1123 m/m). Od grada Prozora spomenik je udaljen 6,5 km vazdušne linije. Pristupa mu se sa sjeverozapada, kamenim stazama i stepenicama. Spomenik je nerijetko privlačio i brojne delegacije i zvaničnike svijeta da ga pohode i informišu se o njegovoj simbolici. Godine 1978. ovaj lokalitet posjetio i tadašnji princ Charles, princ od Walesa, aktuelni [[Velika Britanija|britanski]] kralj [[Charles III od Ujedinjenog Kraljevstva|Charles III]]. General britanske vojske u Drugom svjetskom ratu, sir [[Fitzroy Maclean]] upoznao ga je sa pojedinostima [[Bitka na Neretvi (film)|Bitke na Neretvi]] koju je još 1969.godine ekranizirao [[Veljko Bulajić]]. == Opis spomenika == Na otvoreni poziv umjetnicima i arhitektima Jugoslavije podneseno je gotovo 50 projekata. Konkursna komisija od 26 članova odabrala je rad poznatog vajara Boška Kućanskog . Proračun predviđen projektom iznosio je otprilike 16,7 milijuna jugoslavenskih dinara (7,8 milijuna funti). troškove su obezbijedile Bosna i Hercegovina (otprilike 60%) i druge republike. Izgradnja projekta započela je 1976. godine, a službeno ga je otvorio predsjednik Josip Broz Tito. Spomenik pod imenom ''Pesnica'' (ili Pjesnik, Spomenik Bitki za ranjenike) zamišljen je kao nezadrživa snaga poleta [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizanskih brigada]] koje su se probile kroz neprijateljski obruč i preko [[Neretva|Neretve]] prešle na slobodnu teritoriju. Skulptura spomeničkog kompleksa na Makljenu je amorfna sintetička forma - vještački kamen bijele boje dimenzija 12,40 x 16 x 11,20 m. U pogledu dinamike i izvora oblikovanja, skulptura baštini tradiciju [[Vorticizam|vorticizama]]. Sasatavljena je od više formi koje tvore jedinstven, pokrenut i energiziran, skulptorski organizam. Motiv i inspiraciju u osmišljavanju izgleda spomenika, sam Kućanski je svojevremeno objašnjavao ovako: :''Sudbonosni događaji naše revolucije koji su se odigrali na prostorima oko Prozora, [[Jablanica|Jablanice]], Vilića Gumna, Pidriša, na Neretvi i Makljenu, u jednoj od najhumanijih bitaka u istoriji ratovanja za spas oko 4.000 ranjenika, poprimili su oblike legende u besprimjernom čovještvu i nesumnjivo predstavljaju snažan inspirativni podsticaj za stvaraoce iz bilo koje oblasti umjetnosti. Prilikom rješavanja konkursnog zadatka, pošao sam od prastarog narodnog običaja da se na puteve heroja polaže cvijeće. Zato se u tlocrtu mog rješenja nalazi vitalističko-cvijetna forma vanzemaljskih dimenzija koja je upisana na poprištu bitke kamenitog Makljena i u čijem se pupoljku nalazi omnifacijalni skulpturalni oblik kao simbol bitke i trijumfa nepobjedivog života.'' Konstruktivni sistem spomenika osmišljen je tako da glavni nosivi sistem predstavljaju unutarnji armirnobetonski okviri (skelet od stubova i greda sa međuspratnom armiranobetonskom pločom). U sredini objekta postavljena su dva ukrštena betonska platna za prijem horizontalnih sila uslijed vjetra i [[Seizmologija|seizmičkih]] uticaja. Na armaturnobetonske okvire vezan jeplašt objekta sastavljen od dva sloja - unutrašnji, armiranobetonski sloj minimalne debljine 12 cm i vanjski, bez armature debljine 8 cm. Armatura je u vanjskom sloju plašta izbjegnuta jer je na njemu naknadnim zahvatima postignuta sekundarna plastika. Prije razaranja unutrašnjost spomenika je bila razdijeljena u dva nivoa sa ulazom na zapadnoj strani.<ref name="cspomenik">{{Cite web |url= https://balkans.aljazeera.net/teme/2018/9/3/nacionalni-spomenik-ili-ruglo-na-makljenu |title= Nacionalni spomenik ili ruglo na Makljenu |work= balkans.aljazeera.net |accessdate= 30. april 2026.}}</ref> == Danas == Nakon više od dvadeset godina od [[Raspad SFR Jugoslavije|raspada Jugoslavije]], na Makljenu su ostali samo dijelovi betonske konstrukcije, tragovi izletišta, zarasle staze, gdje su se svakog [[Dan borca|4.jula]] okupljali narodi Jugoslavije i veselili uz pjesmu. Danas je taj planinski prevoj koji se nalazi između [[Gornji Vakuf|Gornjeg Vakufa]] i Prozora zaboravljen. Spomenik je miniran 2000-te godine i za taj čin niko nije odgovarao. === Nacionalni spomenik === Komisija (Povjerenstvo) za nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine je na svojoj redovnoj sjednici održanoj 26. oktobra 2010.godine, - 22 godine nakon izgradnje i 10 godina nakon miniranja – donijela Odluku po kojoj se Graditeljska cjelina – Spomenik na Makljenu, proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, što uključuje sam spomenik, prilazne staze i okolne livade. U Odluci se navodi kako nacionalni spomenik podliježe pod mjere zaštite i rehabilitacije, utvrđene Zakonom i da je Komisija dužna utvrditi tehničke uslove i obezbijediti finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče sa podacima o spomeniku. Naznačeno je i niz drugih mjera i aktivnosti koje bi u konačnici rezultirale obnovom spomenika i njegovim vraćanjem u prvobitno stanje. Međutim, spomenik je i danas, 16 godina nakon proglašenja nacionalnim, u stanju u kakvom je ostao nakon miniranja. Nema informacione table niti bilo čega što ukazuje na to da je poduzeta bilo kakva aktivnost, navedena u Odluci.<ref name="AeNebriga">{{Cite web |url= https://www.oslobodjenje.ba/dosjei/teme/foto-propadaju-simboli-antifasizma-svjedoci-jednog-vremena-u-raljama-nacionalista-1077290/ |title= Propadaju simboli antifašizma |work= www.oslobodjenje.ba - 21.avgust 2023. |accessdate= 9. april 2026.}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://www.titomanija.com.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=1044&Itemid=1 Spomenik preživio rat, ali ne i mir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140417000349/http://www.titomanija.com.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=1044&Itemid=1 |date=2014-04-17 }} [[Kategorija:Spomenici Narodnooslobodilačke borbe u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Prozoru]] kw4egxcum1rwnk6deuth5p7yk59dt5l Kategorija:Japanski avijatičari 14 4577274 42587592 40678995 2026-05-05T00:30:58Z Edgar Allan Poe 29250 premješteno iz [[Category:Avijatičari]] u [[Category:Avijatičari po nacionalnosti]] uz pomoć dodatka [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 42587592 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Aviators from Japan}} [[Kategorija:Avijacija u Japanu|Avijatičari]] [[Kategorija:Japanci po zanimanju|Avijatičari]] [[Kategorija:Avijatičari po nacionalnosti]] jxizp3do4ytrno1aniir6oujo5yne4k Ohridski arhiepiskop (MPC) 0 4620450 42587895 41858622 2026-05-05T03:02:52Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Severna Makedonija]] → [[Kategorija:Sjeverna Makedonija]] 42587895 wikitext text/x-wiki '''Ohridski arhiepiskop''', titula koju od 4. oktobra 1958. godine nosi poglavar [[Makedonska pravoslavna crkva – Ohridska arhiepiskopija|Makedonske pravoslavne crkve]]. Naziv titule nastao je od naziva [[Ohridska arhiepiskopija|Ohridske arhiepiskopije]]. == Izvor == * ''[[Izvori#MEP|MEP]]'' [[Kategorija:Pravoslavlje]] [[Kategorija:Sjeverna Makedonija]] t70w2wy97ipnqbbd93ufvq9rq20dzt8 Teškoto 0 4624882 42587899 42408168 2026-05-05T03:03:06Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Severna Makedonija]] → [[Kategorija:Sjeverna Makedonija]] 42587899 wikitext text/x-wiki '''Teškoto''' je [[ples]] koji se smatra jednim od najlepših i najtežih makedonskih igara. O ovoj igri puno je pisano i pričano, jer predstavlja važan deo makedonskog muzičkog folklora.<ref>[http://lazaropolee.blogspot.rs/ Poreklo igre]</ref> == Nastanak igre == Geografski potiče iz oblasti [[Galičnik]], [[Republika Makedonija|severozapadna Makedonija]], na [[Planina|planini]] [[Bistra (planina)|Bistra]]. Narodna nošnja u kojoj se nastupa prilikom ovog plesa, takođe potiče sa istih područja.<ref>[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=715111028255&id=49&setIzdanie=22331 Teškoto - viševekovna igra]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> U osnovi, ples se nastao sa pojavom profitera tokom njihovih migracija. Igrao na kraju sela, mestu gde su se migranti razdvajali od svojih najbližih, prilikom pozdravljanja neposredno pred put u nepoznato - u tuđinu. Ples je vremenom prerastao u himnu. Himna se širila od migranta prema svim onim građanima u kojima se taložila gorčina i teret, nastao kao posledica vekovnog ropstva. Igra predstavlja inspiraciju za mnoge umetnike i pesnike, među kojima je i pesnik [[Blaže Koneski]] koji je napisao pesmu za igru teškoto. Kompozitor, Todor Jordan, napisao je horsku kompoziciju za ovaj makedonski ples.<ref>{{Cite web |title=Esej Blaže Koneskog |url=http://makedonskijazikosmo.weebly.com/ |access-date=2018-09-13 |archivedate=2017-04-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170407054958/http://makedonskijazikosmo.weebly.com/ |deadurl=yes }}</ref> == Reference == {{reflist}} {{commonscat|Teškoto}} [[Kategorija:Kultura]] [[Kategorija:Folklor]] [[Kategorija:Sjeverna Makedonija]] drevcraagq0n6x05uiwwqxy02lm8j8e Kategorija:Nauka i tehnologija u Makedoniji 14 4626716 42587910 41858637 2026-05-05T03:05:15Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Severna Makedonija]] → [[Kategorija:Sjeverna Makedonija]] 42587910 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|Science and technology in the Republic of Macedonia}} [[Kategorija:Sjeverna Makedonija]] [[Kategorija:Nauka i tehnologija po državama|Makedonija]] c5w095kzbbjzuhhxzt116ozweekrmag Henry Cavill 0 4628690 42587525 42320345 2026-05-04T19:09:08Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42587525 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Henry Cavill | slika = Henry Cavill by Gage Skidmore.jpg | opis = Cavill 2015. godine | ime_po_rođenju = Henry William Dalgliesh Cavill | datum_rođenja = {{Birth date and age|df=yes|1983|05|5}} | mjesto_rođenja = [[Saint Helier]], [[Jersey]], [[UK]] | zanimanje = glumac, maneken | period = 2001–predstaviti | potpis = Henry Cavill's Signature. Vector.svg | znamenite_uloge = [[Superman]] u [[DC Extended Universe]] }} '''Henry William Dalgliesh Cavill''' ({{IPAc-en|ˈ|k|æ|v|əl}}; 5. maj 1983 -) je [[UK|britanski]] glumac, najpoznatiji po ulozi [[Superman]]a u seriji filmova ''[[DC Extended Universe]]''. Poznat po ulogama u filmovima "Rat bogova: besmrtni", "usred bijela dana", "Čovjek od čelika", " Agenti A. N. K.L.", "Batman Vs Superman: U zoru pravde", "Justice League", "Mission Impossible: implikacije", u seriji "Tudors" i "Witcher"<ref>[https://zetflix.pro/series/the-witcher Sve epizode serije Witcher]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>. == Filmografija == {| class="wikitable sortable" |- ! Godina !! Srpskohrvatski naziv !! Originalni naziv !! Uloga !! Napomena |- | 2002. || [[Grof Monte Kristo (film iz 2002)|Grof Monte Kristo]] || ''The Count of Monte Cristo'' || Albert Mondego || |- | 2003. || [[Kasandrin zamak]] || ''I Capture the Castle'' || Stiven Koli|| |- | 2005. || [[Gospodari pakla 8: Svet pakla]] || ''Hellraiser: Hellworld'' || Majk|| |- | 2006. || [[Tristan i Izolda (film)|Tristan i Izolda]] || ''Tristan & Isolde'' || Melot|| |- | 2006. || [[Crvenkapa (film iz 2006)|Crvenkapa]] || ''Red Riding Hood'' || Lovac || |- | 2007. || [[Zvezdana prašina (film iz 2007)|Zvezdana prašina]] || ''Stardust'' || Hamfri|| |- | 2009. || [[Šta god uspeva]] || ''Whatever Works'' || Rendi Li Džejms|| |- | 2009. || [[Blood Creek|Krvavi potok]] || ''Blood Creek'' || Evan Maršal|| |- | 2011. || [[Besmrtnici (film iz 2011)|Besmrtnici]] || ''Immortals'' || [[Tezej]] || |- | 2012. || [[Hladna svetlost dana (film iz 2012)|Hladna svetlost dana]] || ''Cold Light of Day'' || Šo|| |- | 2013. || [[Čovek od čelika]] || ''Man of Steel'' || Klark Kent/[[Supermen]]|| nominacija - [[Nagrada Udruženja televizijskih filmskih kritičara za najboljeg glumca u akcionom filmu]] |- | 2015. || [[Šifra U.N.C.L.E.]] || ''The Man from U.N.C.L.E.'' || Napolion Solo|| |- | 2016. || [[Betmen protiv Supermena: Zora pravednika]] || ''Batman v Superman: Dawn of Justice'' || Klark Kent/[[Supermen]]|| |- | 2016. || [[Sand Castle (film)|Kula od peska]]<ref>[http://deadline.com/2015/10/henry-cavill-luke-evans-sand-castle-movie-nicholas-hoult-1201570957/ Nicholas Hoult, Luke Evans & Henry Cavill Suit Up For War Drama ‘Sand Castle’; Mark Gordon Co, Treehouse Producing], ''Dedlajn''</ref> || ''Sand Castle'' || kapetan Siverson|| |- | 2017. || [[Liga pravde (film)|Liga pravde]] || ''Justice League'' || Klark Kent/[[Supermen]]|| |- | 2018. || [[Nemoguća misija: Razilaženje]] || ''Mission: Impossible – Fallout'' || August Volker|| |- |- bgcolor="#e6e6fa" align="center" |colspan=5| '''Uloge na televiziji''' |- | 2002. || [[Misterija inspektora Linlija]] || ''The Inspector Lynley Mysteries'' || Čas Kvilter|| epizoda: ''Well-Schooled in Murder'' |- | 2002. || [[Zbogom, gospodine Čips]] || ''Goodbye, Mr. Chips'' || Vojnik Koli || TV film |- | 2003. || [[Ubistva u Midsameru]] || ''Midsomer Murders'' || Sajmon Mejfild||epizoda: ''The Green Man'' |- | 2007–2010 || [[The Tudors|Tjudorovi]] || ''The Tudors'' || Čarls Brandon|| 38 epizoda |- |} ==Izvori== {{Reflist}} ==Vanjske veze== {{Commons category}} * {{IMDb naslov}} * {{Facebook}} * {{Instagram}} {{Authority control}} [[Kategorija:Rođeni 1983.]] [[Kategorija:Žive osobe]] [[Kategorija:Britanski filmski glumci]] [[Kategorija:Britanski televizijski glumci]] [[Kategorija:Glumci koji su tumačili Sherlocka Holmesa]] oer58m0xhosv7nzzxapve1lx0010euc Biološka avionska bomba 0 4630217 42587764 42182792 2026-05-05T02:33:50Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Ratna avijacija]] → [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo]] 42587764 wikitext text/x-wiki [[Biološka vazduhoplovna bomba]] je naročita vrsta [[vazduhoplovna bomba|vazduhoplovne bombe]] čiji su borbeni teret štetni [[Mikroorganizam|mikroorganizmi]] ili njihovi [[otrov]]i (toksini), a ponekad i [[insekti]] ili [[glodari]] zaraženi [[zarazna bolest|prenosivim bolestima]]. Jedno je od sredstava za upotrebu [[Biološko oružje|biološkog oružja]] iz [[vazduh]]a. Radi raspršivanja materije na što veću površinu u prednjem dijelu je [[upaljač]] bombe koji na podesnoj visini slabim [[eksploziv]]om razbija tijelo bombe. Punjenje iz srednjeg dijela bombe se time raspršuje. Moguća je i konstrukcija sa [[kasetna bomba|kasetnim bombama]], kojima se postiže bolje pokrivanje površine. Neke vrste b. imaju padobran (ako se koriste zaraženi insekti ili glodari), da ne bi bili uništeni pri udaru. == Povezano == * [[Biološko ratovanje|Biološki rat]] == Literatura == * [[Vojna enciklopedija]], Beograd, 1970., knjiga prva, pp.&nbsp;615 i 616. [[Kategorija:Biološko ratovanje|Avionska bomba]] [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo]] p91mjxuwz2af1xhkfp9dyndpfmwb8wt Aviohemijski pribor 0 4630218 42587763 42421954 2026-05-05T02:33:46Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Ratna avijacija]] → [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo]] 42587763 wikitext text/x-wiki '''Aviohemijski pribor''' je sistem za puštanje [[bojni otrovi|bojnih otrova]] i [[zadimljavanje]] bojišta montiran na [[avion]]u. Javlja se poslije [[Prvi svetski rat|Prvog svjetskog rata]], u vrijeme naglog razvoja bojnih otrova i [[hemija|hemijskih]] sredstava borbe. Osnovni dio a. je rezervoar s dimnom materijom ili bojnim otrovom. Raspršivanje se izvodi na dva načina. Pri jednom, spoljni vazduh se kroz [[ventil]] ili cijev uvodi u rezervoar, i onda pod pritiskom tjera materiju van kroz raspršivač. Drugi način je korištenje boce s komprimiranim [[vazduh]]om, [[ugljen-dioksid|ugljendioksidom]] i slično, iz koje se komprimirani gas uvodi u rezervoar materije za raspršivanje, koja onda izlazi kroz raspršivač. Rezervoar a. se puni dimnim materijama – [[rastvor]] sulfoanhidrida, titantetrahlorid, eterdihloretil, silicijumtetrahlorid, monohlorbenzol i drugo. Kao bojni otrovi se koriste [[plikavci]] – [[iperit]], [[luizit]]. Zapremina pribora je 80-900 [[litar]]a. Zadimljavanje se izvodi sa 15-100 metara, a ispuštanje bojnih otrova sa 20-50 metara. Visina dimne zavjese je 75-100, širina do 300, dužina do 1500 metara, zavisno od pribora. == Povezano == * [[Magljenik]] * [[Bojni otrovi|Bojni otrov]] == Literatura == * [[Vojna enciklopedija]], Beograd, 1970., knjiga prva, pp.&nbsp;389. [[Kategorija:Hemijsko ratovanje]] [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo]] ip3bekg2gr5b9f9dakufcbvny1xooxh Blast povrede 0 4630223 42587925 42538069 2026-05-05T03:10:33Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Avijacijska medicina]] → [[Kategorija:Zrakoplovna medicina]] 42587925 wikitext text/x-wiki {{Infobox disease-lat | Name = Blast povrede | Image= Blast injury-lower extremities.PNG | Caption = Blast povrede udova | Field = [[hirurgija]] [[ortopedija]]<br />[[urgentna medicina]] | ICD10= {{ICD10|T|70|0|t|66}}, {{ICD10|T|70|1|t|66}}, {{ICD10|T|70|2|t|66}}, {{ICD10|T|70|8|t|66}} | | ICD9 = {{ICD9|993.0}}, {{ICD9|993.1}} }} '''Blast povrede''', ({{jez-engl|Blast injury|el}}) su složene (udružene) fizičke [[povreda]] [[tkiva]] i [[Organ (anatomija)|organa]] koja nastaje nakon direktnog ili indirektnog dejstva udarnog talasa [[Eksplozija|eksplozije]]. Blast povrede nastale u toku [[eksplozija|eksplozije]], najčešće su iz grupe [[povreda|mehaničkih povreda]] i mnogo su teže ako nastanu u zatvorenom prostoru.<ref name=Stuh2010>''Blast Injury Translating Research Into Operational Medicine.'' James H. Stuhmiller, PhD. Edited by William R. Santee, PhD Karl E. Friedl, PhD, Colonel, US Army. Borden institute (2010)</ref> == Epidemiologija == Incidenca blast povreda je sporadična i redka, ali ponekad sa tendencijom da se one grupiše u veće ili manje grupe, od nekoliko do više stotina povređenih u isto vreme, što može izazvati paniku, dezorganizaciju i privremeni kolaps u radu na zdravstvenom zbrinjavanju. Između 1991. i 2000, dogodila su se 93 teroristička napada širom sveta sa više od 30 žrtava i 885 eksplozija.<ref name="http"/> Podmetanje eksplozivnih naprava u [[Napadi 11. septembra 2001.|Njujorku (11. septembra 2001.)]] ,[[London]]u, [[Bagdad]]u, [[Madrid]]u, [[Čečenija|Čečeniji]], [[Avganistan]]u,.... samo su neki od terorističkih napada u svetu sa velikim brojem žrtava koje su zadobile razne vrste blast povreda. Iako su mnoge zemlje pošteđene terorističkih napada i dalje u svetu postoji veliki potiencijal za korišćenje aksplozivnog oružja, što zahteva stalnu pripremu, opremanje i obučavanje zdravstvenog osoblja svih zemalja sveta u zbrinjavanju velikog broja povređenih sa znacima blast povreda. Učestalost nastanka blast povreda pre svega zavisi od'''; * Političke stabilnosti u nekoj regiji (terorizam, rat, [[Građanski neredi|masovni neredi]]). * Ekonomske stabilnosti neke zemlje (narušen [[sistem bezbednosti]] na radu). ;Smrtnost Stopa smrtnosti kod blast povreda veoma varira u približno sličnim incidentima. U jednoj analizi kod 29 terorističkih bombardovanja velikih razmera između 1966. i 2002. bilo je 8.364 žrtava, uključujući i 903 umrle osobe odmah nakon povređivanja i 7.461 povređenih osoba.<ref name="http">[http://emedicine.medscape.com/article/822587-overview -{''Blast injuires na eMedicine''}-] Pristupljeno; 8.8.2009</ref> == Vrste eksploziva == [[Datoteka:TNT detonation on Kaho'olawe Island during Operation Sailor Hat, shot Bravo, 1965.jpg|300px|mini|Detonacija visokog reda, nastala eksplozijom 500 tona [[Trinitrotoluen|TNT]]]] Eksplozivi se razvrstavaju u dve kategorije kao; eksplozivi visokog reda (HE) ({{jez-engl|high-order explosives - HE|el}}) i (LE) - eksplozivi nisko reda (LE) ({{jez-engl|low-order explosives – LE|el}}) {| class="wikitable" |- ! Red eksploziva !! Karakteristike eksploziva |- | '''Eksplozivi visokog reda''' || * Ovu vrstu eksploziva karakteriše nadzvučni udarni talas jakog pritiska; [[TNT]], C-4, [[Semteks]], [[nitroglicerin]], [[dinamit]] i [[amonijev-nitrat|amonijev nitrat]] iz ulja za loženje. * Eksplozive visokog reda uglavnom koristi [[vojna industrija]] u [[Oružje|oružju]] različite vrste i namene. * Dosta često ovi eksplozivi su obogaćeni hemijskim ili radioaktivnim materijama. |- | '''Eksplozivi nisko reda'''|| * Eksplozivi iz ove vrste proizvode podzvučnu eksploziju sa neuporedivo manjim udarnim talasom; [[ručna bomba|ručne bombe]], [[barut]], eksplozivne naprave ručne izrade na bazi čiste nafte-petroleja (molotovljevi kokteli) ili vazduhoplovi kao improvizovani vođeni projektili. * Pored vojske ovu vrstu eksplozivnih sredstava najčešće koriste [[teroristi]], koji u svojim diverzijama primenjuju sve što im je na raspolaganju (najčešće su to improvizovane eksplozivne naprave, koje mogu izazvati različite vrste povreda).<ref name="http:"/> |} == Mehanizam nastanka blasta == [[Datoteka:Ondes compression 2d 20 petit.gif|mini|300p|desno| Način prenošenja udarnog talasa u toku eksplozije]] U toku eksplozija nastaje brzo uvećanje zapremine vazduha i oslobađanje ekstremne količine [[energija|energije]], koja po pravilu izaziva oštećenja. Obično je praćena i stvaranjem [[tačka topljenja|visoke temperature]] i pojavom [[gas]]ova. U udarnom talasu dolazi do [[hemijska reakcija|hemijske reakcije]] u toku koje [[materija|materije]] iz tečnog ili čvrstog agregatnog stanja prelaze u gasovito, što za nekoliko puta uvećava zapreminu te materije prelaskom u gasovito stanje (gas ima veću zapreminu). Stvoreni gas pod velikim pritiskom širi se koncentrično. U početku velikom brzinom, koja sa rastojawem sve više opada, uz istovremeni gubitak [[energija|gubeći energije]] i [[snaga|snage]]. Udarni talas van [[rat|ratnih situacija]] ili [[terorizam|terorističkih napada]] najčešće je posledica slučajno nastalih eksplozija, kao posledica ljudske greške, zbog nepravilnog skladištenja, rukovanja i upotrebe eksplozivnih materija. Udarni talas kod terorističkih napada i ratnih dejstava često je „obogaćen“ [[otrov]]nim ili [[radioaktivnost|radioktivnim materijama]] i različitim fragmentima ([[bomba|šrapnelima]]). Sama eksplozija troši velike količine [[kiseonik]]a, a eksplozivni materijali su često razne otrovne materije. Nakon ekspolzije nastaju otrovni gasovi i zato se povred mehaničkih povreda javljaju i oštećena tkiva [[toksičnost|intoksikacijom organizma]].<ref name=" Crnić"/> {{-}} === Delovanje udarnog talasa === [[Datoteka:Aerial view of the Pentagon during rescue operations post-September 11 attack.JPEG|mini|300p|desno|Posledice udarnog talasa eksplozije]] Udarni talas (blast), nastao nakon eksplozije počinje uvećanjem pritiska vazduha u trajanju od nekoliko milisekundi kao posledica sabijanja vazduha. Pritisak je izazvan gustim zidom vazduha koji sabija čelni vazdušni front. Dimanički pritisak u eksploziji, je vučna snaga koja nastaje iz snažnog polaznog talasa koji se udružuje sa pokretanjem vazdušne mase koja formira udarni talas. Te snage se nazivaju dinamičke, zato što guraju, pomeraju i destrtuktivno deluju na objekte u prostoru. Većina materijalnih oštećenja je posledica kombinovanog dejstva dinamičkog i statičkog pritiska.<ref name="Crnić"/> Sabijeni gasovi, iz izvora eksplozije kreću se i šire [[sfera|sferično]] velikom brzinaom u promenjljivom vremenskom trajanju. Brzinu i trajanje udarnog talasa uslovljava; * ''vrsta i visina eksplozije'' - uslovljava brzinu udarnog tala * ''vrsta eksploziva i udaljenost od mesta detonacije'' - uslovljava trajanje udarnog talasa, (vremenski period u toku koga su povećanom pritisku, izloženi objekti na pravcu kretanja udarnog talasa). Intenziteta udarnog talasa sa rastojanjem od centra eksplozije se smanjuje. Kada pritisak iza čela udarnog talasa opadne ispod [[atmosferski pritisak|normalnog atmosferskog pritiska]], nastaje talas negativnog pritiska (usisavanje). Udarni talas daje okolnim [[molekul]]ima energiju i zato oni putuju u smeru udarnog talasa. Kretanje tih molekula ispoljava se u vidu prolaznih vetrova - „vetra udarnog talasa“. Ako udarni talas na svom putu naiđe na prepreku, on se od nje delimično ili potpuno odbija, što umnogome zavisi od vrste prepreke. Odbijeni talas će ojačati dolazeći talas i prepreka će biti pod uticajem dva do osam puta veće snage nego što je ima sam talas. Snaga tog učinka zavisi od udaljenosti eksplozije i materijala i njegove izdržljivosti.<ref name="Crnić"/> Koliko je velika snaga blast talasa najbolje ilustruje citat; ...„''Dok uragan ima brzinu vetra (oko 200 -{km/h}-), koji prati relativno mala jačina pritska vazduha (1,72 -{kPa}-), smrtonosni blast-talas kreće se brzinom od 1500 -{km/h}- uz izuzetno jak pritisak vazdušnog talasa od(690 -{kPa}-...“'' === Veličina štete koju prouzrokuje udarni talas === {| border="1" cellpadding="2" cellspacing="0" align="right" |+'''Dejstvo udarnog talasa u zavisnosti od snage kojom udara u neko telo'''<ref>-{O’Conor Medicine in traveller,-trauma 1998-2003.[http://www.freelancetraveller.com/features/science/tmed/]}-</ref> !width="80"|'''Najveća vrednost pritiska (-{kPa}-)''' !width="110"|'''Učinak''' |- |align="center"|'''3-7''' |align="left"| '''Drobljenje stakla i kristala''' |- |align="center"|'''10-38''' |align="left"| '''Drobljenje mekših materijala''' |- |align="center"|'''20-60''' |align="left"| '''Potpuno uništenje cigle''' |- |align="center"|'''>69''' |align="left"| '''Povrede pluća''' |- |align="center"|'''90-130''' |align="left"| '''50% mogućnost rupture bubne opne''' |- |align="center"|'''160-230''' |align="left"| '''1% mogućnost smrti''' |- |align="center"|'''230-400''' |align="left"| '''50% mogućnost smrti''' |- |align="center"|'''>-400''' |align="left"| '''100% mogućnost smrti''' |- |} Veličina štete koju prouzrokuje udarni talas eksplozije zavisi od: * ''Početnog intenziteta pozitivnog [[pritisak|pritiska]] talasa''(smatra se da je pritiska talasa od 414-552 -{kPa}- potencijalno [[smrt]]onostan) * ''Dužina trajanja dejstva talasa,'' (duže trajanje veća oštećenja) * ''Vrste medija (sredine)'' u kojem je nastala eksplozija * ''Udaljenost od centra eksplozije'', (veća udaljenost manji stupanj oštećenja) * ''Stepena pojačanja početnog intenziteta talasa'', zbog dejstva talasa u zatvorenom prostoru ili na zidove i druge prepreke od čvrstog materijala. Eksplozija u blizini ili unutar tvrdih i čvrstih površina, delovanje pritiska pojačava za dva do devet puta, zbog fenomena odbijanja. Kao rezultat toga, osobe u prostoru između razrušenih zgrada obično zadobijaju od dva do tri puta više povreda u odnosu na osobne izložena blastu na otvorenom prostoru. '''NAPOMENA''':''<br /> '''1 atmosfera''' = 101,3 -{kPa}-, '''-{kPa}-'''(kilopaskal) = 1.000 paskala. '''Jedan paskal''', jednak je sili od jednog njutna koja deluje na površini od jednog kvadratnog metra.'' {{-}} == Mehanizam nastanka blast povreda == [[Datoteka:Anatomy_of_a_Blast_-_Mehanizam_nastanka_blast_povreda-serbian.svg|bezokvira|desno|300p]] Do sada su opisana najmanje četiri mehanizma koja su uzrok povređivanja u toku blasta:<ref>Todorović M. i sar. ''Blast povrede'', Naučni časopis urgentne medicine - -{Halo}- 942005, vol. 14, br. 31-32, str.21-23</ref> ;Primarne blast povrede Izazvane su isključivo direktnim dejstvom velikog inicijalnog blast talasa koji se koncentrično širi od centra eksplozije. Vazduh se lakše sabija, za razliku od vode. Kao rezultat toga, primarna blast povreda gotovo uvek pogađa vazduhom ispunjene strukture tela kao što su pluća, unutrašnje uvo, paranazalne šupljine i digestivni trakt.<ref>Better, O.S. (1999) ''Rescue and salvage of casualties suffering from the crush syndrome after mass disasters.'' Mil Med, 164(5): 366-9</ref> ;Sekundarne blast povrede Ova vrsta povreda izazvana je snažnim strujanjem dislociranih vazdušnih masa izazvanih blastom i praćena je pojavom „letećih predmeta“ koji udaraju o ljude i druge prepreke na njihovom putu. ;Tercijarne blast povrede Kao posledica jakog dejstva oslobođene energije tokom eksplozij nastaju tercijarne blast povrede. Ovaj tip povrede nastaje, akceleracijom/deceleracijom tela izloženog „blast vetru“ u toku koga ljudi lete kroz vazduh i udaraju o druge objekte ili zbog pomeranje velikih objekata, koji mogu naneti povrede i zatrpavanje ruševinom. ;Kvarterne blast povrede Kombinacija napred navedenih mehanizama povređivanja nastaju kvaternerne blast povrede koje obuhvataju sve ostale povrede uzrokovane eksplozijom, kao što su [[opekotina|opekotine]], mehaničke povrede, i inhalacione povrede izazvane vrelim vazduhom i raznim isparenjima. U kvaternerne blast povreda spadaju i povrede izazvane [[radijacija|kontaminacijom nuklearnom radijacijom]] ili biološko-hemijskim agensima.<ref>-{Benzinger, T. (1950). Physiological effects of blast in air and water. In German Aviation Medicine, World War II (Vol. 2. str. 1225-1229). Washington DC: Department of the Air Force}-.</ref> <center> {| border="1" cellpadding="5" cellspacing="0" align="center" |+'''Mehanizam blast povrede na osnovu osobina povrede, lokalizacije na telu i vrste povrede''' <ref name="http:">[http://emergency.cdc.gov/masscasualties/explosions.asp -{Explosions and Blast Injuries: A Primer for Clinicians}-] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090902160357/http://emergency.cdc.gov/masscasualties/explosions.asp |date=2009-09-02 }} Preuzeto; 08/2009.</ref> |! style="background:#ffdead;" colspan=1 align="center" | '''Kategorija povrede''' |! style="background:#ffdead;" colspan=1 align="center" | '''Osobine povrede''' |! style="background:#ffdead;" colspan=1 align="center" | '''Lokalizacija na telu''' |! style="background:#ffdead;" colspan=1 align="center" | '''Vrsta povrede''' |- |align="left"width="60pt" | '''Primarne''' |align="left"width="80pt" | * Posledica su dejstva visokog pritiska na površinu tela |align="left"width="150pt" | * Delovi tela ispunjeni vazduhom su najosetljiviji; :* ''pluća'', :* ''organi za varenje'', :* ''srednje uvo itd'' |align="left"width="200pt" | * Povrede pluća * Rascep bubne opne i povreda srednjeg uva * Rascep creva i krvarenja i trbuhu * Rascep očnog sočiva * Nagnječenje mozga bez znakova preloma lobanje |- |align="left" | '''Sekundarne''' |align="left" | * Posledica su dejstva letećih predmeta :* ''staklo,'' :* ''projektili'', :* ''ruševine''... |align="left" | * Celo telo |align="left" | * Prodorne (''balističke'') ili tupe povrede * Lomovi kostiju na pogođenom delu |- |align="left" | '''Tercijarne''' |align="left" | * Posledica su udarca tela koji nosi vetar udarnog talasa u čvrstu podlogu |align="left" | * Celo telo |align="left" | * Lomovi kostiju i traumatske amputacije * Zatvorene i otvorene povrede mozga |- |align="left" | '''Kvarterne''' |align="left" | * U ovu grupu spadaju sve povrede, bolesti, trovanja, kontaminacije koje su posledica eksplozije i nije ih moguće razvrstati kao primarne sekundarne ili tercijarne * Pogoršanja ili komplikacije postojećih povreda |align="left" | * Celo telo |align="left" | * Opekotine * Kraš povrede * Oštećenja disajnih organa izazvana udisanjem dima, prašine, otrovnih gasova * Anginozni napadi * Povećan nivo šećera u krvi, hipertenzija |- |} </center> {{izdvojeni citat|'''''Primer:'''<br />Udar dva mlazna aviona u Trgovački centar u Njujorku (11. septembra 2001 godine) izazvao je relativno mali blast talas, ali su nakon toga požari i rušenje zgrada ubili i povredili hiljade ljudi.''}} == Vrste blast povreda prema mediju u kome je nastala == Najčešća medicinska podela blast povreda vrši se na osnovu medija u kome je eksplozija izazvala talase pritiska na;<ref>Ćeremilac A. ''Patologija mehaničkih povreda'', Medicinska knjiga Beograd-Zagreb, 1973.</ref> * ''Vazdušni blast'' — kada se energija eksplozije prenosi kroz vazduh. * ''Vodeni blast'' — kada se energija eksplozije prenosi kroz vodu. * ''Solid blast'' — kada se energija eksplozije prenosi kroz čvrstu podlogu. === Vazdušni (aerogeni) blast ili eksplozivna barotrauma === [[Datoteka:Explosion-blast wave.JPG|300px|mini|Vazdušni (aerogeni) blast talas izazvana klasičnim eksplozivom]] Vazdušni blast nastaje zbog naglog povećanja [[atmosferskog pritiska]], i ovaj udarni talas putuje najsporije i sam po sebi ne izaziva veće povrede kod čoveka. Najčešće, [[povrede]] u toku dejstva vazdušnog blasta, izazvane su parčadima šrapnela ili drugim predmetima koje on nosi, udarcem tela o čvrtu podlogu (na primer zid) ili razne [[opekotina|opekotine]] koje su izazvane toplotom [[Vazduh|vazdušnog]] talasa.<ref name="Crnić">Crnić I., ''Blast povrede-prepoznavanje i primarni pristup'', SLD, ABC-časopis iz urgentne medicine, sveska 2-3, 2004.</ref> Najčešće povrede koje izaziva ovaj talas, (ako je dovoljno snažan) mogu biti; [[aerootitis|barotrauma uva]] ([[bubna opna|cepanje bubne opne]]) i [[barosinusitis|Barotraumu sinusa]], a kod snažnih vazdušnih udara povrede kao što su; barotraumu pluća ([[pneumotoraks]]), barotrauma šupljih organa [[trbuh]]a (ruptura želuca, [[tanko crevo|creva]]), ali drugih vazduhom ispunjenih grudnih i trbušnih organa. Vazdušni udarni talas svoje dejstvo ispoljava kroz tri faze; ;Prva (pozitivna) faza - Udarna faza ili pozitivna faza, nastaje kao posledica eksplozije i širi se sferično od mesta eksplozije. Kod šrenja udarnog talasa dolazi do sagorevanja gorljivih gasova zagreva se vazduh koji zagreva negorljive gasove. Vazduh se brzo zagreva i brzo hladi te ima sposobnost ekspenzije i sabijanja. U toku ekspandiranja talasa nastaju rupe vazduha i stvara potpritisak. ;Druga (negativna) faza Povratni udar ili negativna faza, nastaje sa snižavanjem snage udarnog talasa koja je sve manja dok ne dostigne konačnu vrednost. Izvan kupole eksplozije, pritisak je sve veći a unutar kupole sve manji. Nastaje potpritisak, koji izaziva povratni udarni talas -imploziju. ;Treća faza Ovu fazu karakteriše nastanak „vetra“. === Vodeni blast === [[Datoteka:Blast lung-bilateral pulmonary hemorrhage.JPG|300px|mini|Krvarenje u plućima kao posledica blast povrede (obdukcioni nalaz)]] Vodeni blast, se šri na isti način kao i vazduhu. Povrede nastaju ako na čitavo telo potopljeno u vodi deluje vodeni udarni talas izazvan eksplozijom. Za razliku od vazdušnog kod vodenog talasa eksplozije se prenosi preko vode znatno brže, a sam talas znatno sporije gubi energiju. Smrtni radijus kod vodenog talasa je tri puta veći nego u vazduhu i zato su povrede u vodi znatno češće. Ljudsko telo ima istu gustinu kao [[morska voda]], što dozvoljava da talas prolazi kroz meka [[tkiva]] bez izazivanja povreda, ali zato vodeni tala u telu čoveka može izazvati sledeće povrede u šupljim organima koji sadrže gasove; * Barotrauma zida završnog creva, ili rektuma. * Barotrauma organa grudnog koša (pnumotoraks). * Barotrauma drugih šupljih i mekih organa trbuha, (npr creva, želuca, [[jetra|jetre]], [[slezina|slezine]], [[bubreg]]a itd). === Solid blast === Ukoliko je udarni talas eksplozije dovoljno jak da se njegova energija prenosi preko čvrste podloge može nastati solid blast. Kroz tvrdu podlogu udarni talas se širi brže nego kroz vodu i vazduh, zbog veeće gustine čvrtse materije. Ovaj talas se širi kroz zemlju, asfalt, beton, metalnu konstrukciju brodova, podmornica ili kroz druge objekte. Povrede kod ove vrste blasta su [[prelom kosti|prelomi kostiju]] stopala i potkolenice, često praćene i oštećenjem krvih sudova i [[živaca]]. {{-}} == Najčešće blast povrede == <center > {| border="1" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 1em 1em 1em 0; background: #f5f5f0; border: 2px #52524d solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;" |+'''PREGELED EKSPLOZIVNIH - MEĐUSOBNO POVEZANIH POVREDA''' <ref name="http:"/> |- |style="background:#d9d9d3" align="center"|'''Organi''' |style="background:#d9d9d3" align="center"|'''Vrsta povrede-oštećenja''' |- |style="background:#d9d9d3" align="left"|'''[[Uvo]]''' |align="left"| * Probijanje bubne opne, * Poremećaj u radu slušnih koštica, * Kohlearna oštećenja, * Strano telo u uvu |- |style="background:#d9d9d3" align="left"|'''[[Oči|Oko]], [[Oči|orbita]], [[lice]]''' |align="left"| * Probijanje očne jabučice, * Strana tela u oku, * Vazdušna embolija, * Prelomi |- |style="background:#d9d9d3" align="left"|'''[[Barotrauma|Barotrauma pluća]]''' |align="left"| * Hemothoraks (krv u grudima), * Pneumotoraks, * Nagnječenje pluća i krvarenje, * AV fistula (izvor vazdušne embolije), * Oštećenje epitela sluzokože disajnih puteva, * Zapaljenje pluća, * Sepsa |- |style="background:#d9d9d3" align="left"|'''[[Digestivni trakt]]''' |align="left"| * Probijanje droba, * Krvarenje, * Rascep jetre ili slezine, * Sepsa, * Ishemija trbušne maramice izazvana vazdušnom embolijom |- |style="background:#d9d9d3" align="left"|'''[[Srce]] i [[krvni sudovi]]''' |align="left"| * Nagnječenje srca, * Infarkt miokarda izazvan vazdušnom embolijom, * Šok, vazovagalna hipotenzija, * Povrede perifernih krvnih sudova, vazdušna embolija |- |style="background:#d9d9d3" align="left"|'''[[Nervni sistem]]''' |align="left"| * Potres mozga i kičmene moždine, * Zatvorene i otvorene povrede mozga, * Moždani udar, vazdušna embolija |- |style="background:#d9d9d3" align="left"|'''[[Rabdomioliza|Povrede bubrega]]''' |align="left"| * Nagnječenje bubrega, * Rascep bubrega, * Akutni zastoj bubrega zbog raspadanja belančevina - mioliza (povređenih mišića), * Hipovolemia |- |style="background:#d9d9d3" align="left"|'''[[Povrede|Povrede udova]]''' |align="left"| * Povredom izazvane amputacija udova, * Prelomi, posekotine,kontuzije, razderotine i nagnječenja, * Kompartment sindrom, * Opekotine, * Akutne arterijske okluzije, * Vazdušne embolije |- |} </center> === Povrede pluća === "Blast pluća" (barotrauma pluća), je direktna posledica udarnog talasa. Nažalost za mnoge nastradale ona je i uzrok smrti. Znaci povrede pluća najčešće se javljaju odmah nakon eksplozije ali mogui nastati i 48 časova kasnije. Povrede pluća mogu biti od malih petehijalnih krvarenja sve do obilnih krvarenja i kolapsa pluća (pneumotoraks). Glavni znaci ovih povreda su otežano disanje, kašalj , pojava krvi u ispljuvku, bol u grudima sve do gubitka svesti i šoka.<ref name="http:"/> === Povrede uva === [[Datoteka:Traumatic Perforation of the Tympanic Membrane.jpg|300px|mini|Rascep [[Bubna opna|bubne opne]] nastao dejstvom blasta]] Povreda uva zauzimaju značajno mesto u morbiditetu povreda izazvanih vazdušnim udarom. Vrsta povreda uva umnogome zavise od orijentacije uva u odnosu na eksploziju. Rascep bubne opne je najčešća povreda srednjeg uva i praćena je; nagluvošću, zujanjem, bolovima u uvu, vrtoglavicom, krvarenjem i spoljnjeg ušnog kanala.<ref name="http:"/> === Povrede trbuha === Digestivni trakt, sa svojim šupljim organima ispunjenim gasom, je najranjiviji na primarni efekt eksplozije, koja može uzrokovati; neposrednu perforaciju ceva, krvarenje (od malih petehialnih do velikih hematomi), oštećenje trbušne maramice, povrede jetre, slezine bubrega ,rascep testisa itd. Blast povrede trbuha praćene su; mučninom, povraćanjem, pojavom krvi u stolici , bolom u završnom crevu i testisima, neobjašnjivom dehidracijom i padom krvnog pritiska itd. Klinički nalaz može biti odsutan sve do početka komplikacija.<ref name="http:"/> === Povrede mozga === Primarni udarni talas eksplozije može izazvati blaža nagnječenja ili teže povrede mozga bez direktnih udaraca u glavu. Ove povrede (najčešće kod žrtava koje su bile jako blizu ekspolozije) praćene su glavoboljom, umorom, slabom koncentracijom, letargijom, depresijom, anksioznošću, nesanicom itd. Slične neurološke tegobe daje i postraumatski stresni poremećaj koji je česta propratna pojava blast povreda.<ref name="http:"/> === Povrede oka === Do 10% preživelih u svim eksplozijama imaju značajne povrede oka. Ove povrede uključuju i česte rascepe oka izazvane velikom brzinom projektila. Dominantni simptomi uključuju bol ili nadražaj oka, osećaj stranog tela, poremećaj vida, periorbitalne otoke ili nagnječenja očne jabučice sa pojavom subkonjunktivalnih krvarenja i stranim telima u oku i/ ili očnim kapcima.<ref name="http:"/> == Lečenje blast povreda == Pošto se najčešće blast povrede javljaju istovremeno kod većeg broja ljudi, na mestu povređivanja medicinsko i drugo stručno osoblje pre početka zbrinjavanja mora da prikupi što više različitih informacija o: * prirodi i veličini-intenzitetu eksplozije; * vremenu nastanka eksplozije i povreda (tj da li su povrede nastale u momentu eksplozije ili naknadno), * blizini žrtava u odnosu na centar eksplozije; * [[vetar|pravac kretanja vetra]] ako ga ima; * pojava naknadnih [[požar]]a, [[dim]]a, prašina|prašine]] i * pojava hemijske ili radioaktivne kontaminacije; {{izdvojeni citat|''Treba imati u vidu da žrtve blasta neposredno po događaju ne mogu da čuju, pa sve komande i komunikacije treba da budu vizuelne!''}} === Prva pomoć === [[Datoteka:DN-SD-04-12743.JPEG|mini|300p|desno|Ukazivanje prve pomoći, i trijaža povređenih sa blast povredama od primarnog je značaja za dalji ishod lečenja]] ;Pristup zbrinjavanju povređenih u načelu obuhvata: * uklanjanje žrtava blasta na planirano mesto, ako je moguće van domašaja sekundarnog blasta koji može naknadno nastupiti, * [[trijaža povređenih]] i kontamiranih prema redosledu ukazivanja prve pomoći i evakuaciji (odluke trijažera su presudne za uslove kada broj povređenih i težina povreda prevazilaze na mestu raspoložive medicinske resurse), * identifikacija umrlih i njihovo izdvajanje od povređenih, * izdvajanje psihotraumatizovanih, (koji unose [[panika|paniku]], ometaju ukazivanje pomoći i nekontrolisanim aktivnostima mogu zadobiti sekundarne povrede), * povređeni koji mogu da hodaju treba da se upute u grupi na trijažno mesto, dok se ne ukaže pomoć nepokretnima ;Sproveđenje mera prve pomoći; * ''reanimacija,'' (oživljavanje - [[kardiopulmonalna reanimacija]] itd) * ''zaustavljanje krvarenja, [[imobilizacija]] i sprečavanje pojave [[šok]]a'' * ''primena 100% kiseonika'' kod povređenih sa znacima poremećaja od strane organa za disanje * ''nadoknada tečnosti,'' kod povređenih sa obilnim krvarenjem (uglavnom spoljašnjim), uz strogo vođenje računa da ne :postojem obilnija unutrašnja krvarenja, kada je primena većih količina tečnosti ograničena zbog moguće tamponade unutrašnjih organa izlivom krvi i tečnosti. * ''utopljavanje'' povređenih (da bi se sprečio gubitak toplote tela) * ''postavljaje u “[[koma položaj]]”''. Povređeni u besvesnom stanju postavljaju se u ovaj položaj kako se ne bi ugušili zbog zapadanja jezika i izliva [[sekret]]a u [[ždrelo]]. * ''imobilizacija'', pojedinih delova tela uz primenu posebne vrste imobilizacije kod povreda kičmenog stuba, * ''primena posebnih mera prve pomoći kod kontaminiranih hemijskim ili radioaktivnim materijalom''. === Bolničko lečenje === Lakše povrijeđeni i pokretni bolesnici na [[bolničko lečenje]] dolaze samostalno sopstvenim transportom, a teže povređeni se nakon ukazane prve pomoći od strane [[lekar]]a i drugog medicinskog osoblja na mestu povređivanja ili u [[Zdravstvo|ustanovama primarne zdravstvene zaštite]], dovoze sanitetskim transportnim sredstvima u pratnji medicinskog osoblja.<ref>Wightman JM and Gladish SL. ''Explosions and blast injuries.'' Annals of Emergency Medicine; June 2001; 37(6): 664-p678.</ref> Nakon prijema na lečenje kod povređenih se sprovodi kompletna [[dijagnostika]] koja između ostalog mora da obuhvati: pregled pluća, trbuha glave i udova kod svih povređenih izloženih jačoj eksploziji. Kod povreda pluća i trbuha dijagnostika se ponavlja više puta.<ref>Phillips YY. ''Primary Blast Injuries.'' Annals of Emergency Medicine; 1986, Dec; 106 (15); 1446-50.</ref> Nakon ukazanih hitnih mera reanimacije i primerne obrade, dalje lečenje, sprovodi se u skladu sa povredama i poremećajima konstatovanim u toku pregleda i dijagnostike na jedan od sledećih načina; * Prodiruće rane, nagnječenja i opekotine (sekundarne blast povreda), leče se primenom standardnih metoda hirurškog lečenja. * Strelne povrede (sekundarna blast povreda izazvana parčadima) leče se kao rane izazvane vatrenim oružjem. * Hemodinamski nestabilni bolesnici sa obimnim povredama leče se uz obaveznu primenu sveže [[krv]]i, derivata krvi i hidrokoloidnih rastvora. * Kod povreda pluća i trbuha, a prema potrebi vrši se drenaža krvi i vazduha iz grudne i trbušne šupljine uz primenu ostalih hirurških procedura prema indikacijama. * Opekotine, hemijske povrede i oštećenja izazvana zračenjem leče se po protokolu za ovu vstu povreda. == Galerija (posledice dejstva udarnog talasa eksplozije) == <center> <gallery> Datoteka:Ground zero - 9-17-01.jpg Datoteka:Firefigher Smoke World Trade Center New York City 9 2001.jpg Datoteka:September 17 2001.jpg Datoteka:DN-SD-04-12744.JPEG </gallery> </center> == Povezano == * [[Barotrauma]] * [[Eksplozija]] * [[Atomska bomba]] == Izvori == {{reflist|2}} == Literatura == * {{cite journal|author=Chaloner E.|title=Blast injury in enclosed spaces: All doctors should know the basic management of patients injured by explosive blast|journal=BMJ|volume=331|issue=7509|year=2005|pmid=16009670|pmc=558684|doi=10.1136/bmj.331.7509.119|url=http://www.bmj.com/content/331/7509/119.full.pdf|pages=119–20}} * McSwain NE, Frame S, 2003. PHTLS Basic and Advanced Prehospital Trauma Life Support, 5th ed., Mosby, St. Louis * Benzinger T (1950). Physiological effects of blast in air and water. In German Aviation Medicine, World War II (Vol. 2. str. 1225-1229). Washington DC: Department of the Air Force. * Cernak I, Savic VJ, Ignjatovic D, Jevtic M (1999). Blast injury from explosive munitions. J Trauma, 47(1), 96-103; discussion 103-104. * Cernak I, Savic VJ, Zunic G, Pejnovic N, Jovanikic O, Stepic V (1999). Recognizing, scoring, and predicting blast injuries. World J Surg, 23(1), 44-53. * Cernak I, Savic VJ, Kotur J, Prokic V, Veljovic M, Grbovic D (2000). Characterization of plasma magnesium concentration and oxidative stress following graded traumatic brain injury in humans. J Neurotrauma, 17(1), 53-68. * Cernak I, Savic VJ, Lazarov A, Joksimovic M, Markovic S (1999). Neuroendocrine responses following graded traumatic brain injury in male adults. Brain Inj, 13(12), 1005-1015. * Cernak I, Wang Z, Jiang J, Bian X, Savic J (2001a). Cognitive deficits following blast injury-induced neurotrauma: possible involvement of nitric oxide. Brain Inj, 15(7), 593-612. * Cernak I, Wang Z, Jiang J, Bian X, Savic J (2001b). Ultrastructural and functional characteristics of blast injury-induced neurotrauma. J Trauma, 50(4), 695-706. * Chiffelle TL (1966). Pathology of direct air-blast injury. In Technical Progress Report DA-49-146-XY-055. Washington DC: Defense Atomic Support Agency, Department of Defense. * Clemedson CJ (1956). Blast injury. Physiol. Rev., 36, 336-354. * Dedushkin VS, Kosachev ID, Tkachenko SS, Shapovalov, VM (1992). [Rendering medical care and the volume of the treatment of victims with blast injuries (a review of the literature)]. Voen Med Zh.(1), 13-18. * Owen-Smith, MS (1981). Explosive blast injury. Med Bull US Army Eur, 38(7/8), 36-43. * Phillips Y, Zajtchuk, JT (1989). Blast injuries of the ear in military operations. Ann Otol Rhinol Laryngol Suppl., 140, 3-4. * Rice D, Heck J (2000). Terrorist bombings: Ballistics, patterns of blast injury and tactical emergency care. The Tactical Edge Journal, Summer, 53-55. * Rossle, R (1950). Pathology of blast effects. In German Aviation Medicine, World War II (Vol. 2. str. 1260-1273). Washington DC: Department of the Air Force. * Saljo A, Bao F, Haglid KG, Hansson HA (2000). Blast exposure causes redistribution of phosphorylated neurofilament subunits in neurons of the adult rat brain. J Neurotrauma., 17(8), 719-726. == Vanjske veze == {{Commonscat|Blast injuries}} * [https://web.archive.org/web/20080913225428/http://www.bt.cdc.gov/masscasualties/blastinjuryfacts.asp Blast injury information from the CDC] * [http://www.cdc.gov/masstrauma/preparedness/primer.pdf Blast injury primer for clinicians] [[Kategorija:Kirurgija]] [[Kategorija:Zrakoplovna medicina]] [[Kategorija:Hiperbarična medicina]] ay8ofl08q9ssrx9j7xlvy7v02of2c65 Kategorija:Saobraćajna infrastruktura u SAD 14 4638595 42587807 40899509 2026-05-05T02:45:53Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Saobraćaj u SAD]] → [[Kategorija:Saobraćaj u Sjedinjenim Američkim Državama]] 42587807 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Transportation infrastructure in the United States}} [[Kategorija:Građevine u SAD]] [[Kategorija:Saobraćaj u Sjedinjenim Američkim Državama|Infrastruktura]] [[Kategorija:Saobraćajna infrastruktura po državama|SAD]] td9rqquj5cjuf7cpxkbahgn5hyfcoa9 Kategorija:Avijacija u Sjevernoj Makedoniji 14 4638663 42587873 40899700 2026-05-05T02:57:42Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kategorija:Avijacija u Makedoniji]] na [[Kategorija:Avijacija u Sjevernoj Makedoniji]] bez ostavljanja preusmjerenja: (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]]) 40899700 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|Aviation in North Macedonia}} [[Kategorija:Saobraćaj u Makedoniji]] [[Kategorija:Avijacija po državama|Makedonija]] 34ythdxyogz0j0l7tc5iejmo24wl1xs 42587883 42587873 2026-05-05T03:01:33Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Saobraćaj u Makedoniji]] → [[Kategorija:Saobraćaj u Sjevernoj Makedoniji]] 42587883 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|Aviation in North Macedonia}} [[Kategorija:Saobraćaj u Sjevernoj Makedoniji]] [[Kategorija:Avijacija po državama|Makedonija]] 16x875svzkywcf9m90wt5nu8tmjcgdj 42587886 42587883 2026-05-05T03:01:48Z Edgar Allan Poe 29250 novi ključ za kategoriju [[:Kategorija:Avijacija po državama|Avijacija po državama]]: "Sjeverna Makedonija" pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42587886 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|Aviation in North Macedonia}} [[Kategorija:Saobraćaj u Sjevernoj Makedoniji]] [[Kategorija:Avijacija po državama|Sjeverna Makedonija]] brfv82kuaks5wlwwxbtz5qffnto1gjy Kategorija:Saobraćajna infrastruktura u Sjevernoj Makedoniji 14 4638664 42587877 40899701 2026-05-05T02:58:29Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kategorija:Saobraćajna infrastruktura u Makedoniji]] na [[Kategorija:Saobraćajna infrastruktura u Sjevernoj Makedoniji]] bez ostavljanja preusmjerenja: (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]]) 40899701 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Transport infrastructure in North Macedonia}} [[Kategorija:Građevine u Makedoniji]] [[Kategorija:Saobraćaj u Makedoniji|Infrastruktura]] [[Kategorija:Saobraćajna infrastruktura po državama|Makedonija]] q46j262bqap690a6rwich65zan6clpc 42587885 42587877 2026-05-05T03:01:40Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Saobraćaj u Makedoniji]] → [[Kategorija:Saobraćaj u Sjevernoj Makedoniji]] 42587885 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Transport infrastructure in North Macedonia}} [[Kategorija:Građevine u Makedoniji]] [[Kategorija:Saobraćaj u Sjevernoj Makedoniji|Infrastruktura]] [[Kategorija:Saobraćajna infrastruktura po državama|Makedonija]] p5vnxquqgavjyw5uk5ki12cx803p5dp Kategorija:Saobraćaj u SAD po gradovima 14 4639649 42587805 40903293 2026-05-05T02:45:46Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Saobraćaj u SAD]] → [[Kategorija:Saobraćaj u Sjedinjenim Američkim Državama]] 42587805 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Transport in the United States by city}} [[Kategorija:Saobraćaj u Sjedinjenim Američkim Državama| ]] [[Kategorija:Saobraćaj po državama i gradovima|SAD]] [[Kategorija:Kategorije po gradovima u SAD]] 5tym6agnhhnkqo9jr8v3o4495hw0lgw Kategorija:Željeznički saobraćaj u SAD 14 4639655 42587809 40903301 2026-05-05T02:46:00Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Saobraćaj u SAD]] → [[Kategorija:Saobraćaj u Sjedinjenim Američkim Državama]] 42587809 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|Rail transport in the United States}} [[Kategorija:Saobraćaj u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Željeznički saobraćaj po državama|SAD]] 7qe30ghnzyo7nsaxz3m9s2jurfkjzru Međunarodni aerodrom Nadi 0 4645804 42587861 42455191 2026-05-05T02:55:18Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Međunarodni aerodrom u Nadiju]] na [[Međunarodni aerodrom Nadi]] 42455191 wikitext text/x-wiki {{Infookvir aerodrom | ime = Međunarodni aerodrom u Nadiju | izvorno ime = Nadi International Airport | izvorno ime-a = | izvorno ime-r = | slika = Nadi Airport - International Departures 2.jpg | slika-širina = | opis = | IATA = NAN | ICAO = NFFN | vrsta = javni | vlasnik-operater= | vlasnik = | operater = Airports Fiji Limited | grad = [[Nadi]] | lokacija = {{flagicon|FIJ}} [[Namaka]], [[Fidži]] | izgrađen = [[1939.]] | uporaba = | visina-f = 59 | visina-m = 18 | lokacijska karta = Fidži | latd = 17 | latm = 45 | lats = 19 | latNS = S | longd= 177 | longm= 26 | longs= 36 | longEW= E | website = | metar-visina = | metar-staza = | staza1-broj = 02/20 | staza1-dužina-f = 10,739 | staza1-dužina-m = 3,273 | staza1-površina = [[asfalt]] | staza2-broj = 09/27 | staza2-dužina-f = 7,007 | staza2-dužina-m = 2,136 | staza2-površina = [[asfalt]] | h1-broj = | h1-dužina-f = | h1-dužina-m = | h1-površina = | h2-broj = | h2-dužina-f = | h2-ldužina-m = | h2-površina = | stat-god = | stat1-naziv = | stat1-podatak = | stat2-naziv = | stat2-podatak = | fusnota = }} '''Međunarodni aerodrom u Nadiju''' ([[engleski]]: ''Nadi International Airport'') je glavni međunarodni [[aerodrom]] na [[Fidži]]ju, kao i važno regionalno zrakoplovno središte u južnom [[Pacifik]]u, smješten na zapadnoj obali otoka [[Viti Levu]]. Aerodrom u [[Nadi]]ju sjedište je međunarodne kompanije [[Fiji Airways]], kao i regionalnog prijevoznika [[Fiji Link]]. Administrativno, pripada naselju [[Namaka]], deset kilometara od [[Nadi]]ja, odnosno dvadeset kilometara od [[Lautoka|Lautoke]]. Aerodrom u Nadiju ima stalne letove za većinu [[Oceanija|oceanijskih]] otočnih država, kao i za [[Australija|Australiju]] i [[Novi Zeland]]. Prema podacima iz [[2016.]] godine, aerodromom je prošlo više od 2,000,000 putnika. Oko 97% međunarodnih putnika prolazi upravo kroz Nadi, 86% kojih su turisti. Iako je, zanimljivo, najveći aerodrom u zemlji, Nadi je od glavnog grada [[Suva|Suve]] i [[Međunarodni aerodrom u Nausoriju|aerodroma u Nausoriju]] udaljen gotovo 200 kilometara. Originalne piste izgrađene su još [[1939.]] godine, a dovršene [[1940.]] godine; piste je gradio [[Novi Zeland]] u ime britanskih kolonijalnih vlasti. Nadogradnje su nastavljene tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] te u poratnom periodu, a sam aerodrom je na značaju počeo dobivati tokom [[1960e|60-ih]] godina. == Literatura== * Maurer, Maurer (1983). ''Air Force Combat Units of World War II''. Maxwell AFB, Alabama: Office of Air Force History. {{ISBN|0-89201-092-4}}. * {{cite book|editor=Maurer, Maurer|title=Combat Squadrons of the Air Force, World War II|origyear=1969|url=http://media.defense.gov/2010/Dec/02/2001329899/-1/-1/0/AFD-101202-002.pdf|edition=reprint|year=1982|publisher=Office of Air Force History|location=Washington, DC|isbn=0-405-12194-6|oclc=72556|lccn=70605402|access-date=2019-12-10|archive-date=2023-02-19|archive-url=https://web.archive.org/web/20230219223433/https://media.defense.gov/2010/Dec/02/2001329899/-1/-1/0/AFD-101202-002.pdf}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Nadi International Airport}} *[http://www.afl.com.fj Official website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200611042850/http://www.afl.com.fj/ |date=2020-06-11 }} {{Authority control}} [[Kategorija:Aerodromi na Fidžiju|Nadi]] 5y0ildv0i7bfngecdhhq8l35p74xrvj Međunarodni aerodrom Nausori 0 4645808 42587863 42559870 2026-05-05T02:55:32Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Međunarodni aerodrom u Nausoriju]] na [[Međunarodni aerodrom Nausori]] 42559870 wikitext text/x-wiki {{Infookvir aerodrom | ime = Međunarodni aerodrom u Nausoriju | izvorno ime = Nausori International Airport | izvorno ime-a = | izvorno ime-r = Suva International Airport | slika = Sunflower Airlines Short 330 Spijkers-1.jpg | slika-širina = | opis = | IATA = SUV | ICAO = NFNA | vrsta = javni | vlasnik-operater= | vlasnik = | operater = Airports Fiji Limited | grad = [[Suva]] | lokacija = {{flagicon|FIJ}} [[Nausori]], [[Fidži]] | izgrađen = | uporaba = | visina-f = 17 | visina-m = 5 | lokacijska karta = Fidži | latd = 18 | latm = 02 | lats = 36 | latNS = S | longd= 178 | longm= 33 | longs= 33 | longEW= E | website = | metar-visina = | metar-staza = | staza1-broj = 10/28 | staza1-dužina-f = 6,129 | staza1-dužina-m = 1,868 | staza1-površina = [[asfalt]] | staza2-broj = | staza2-dužina-f = | staza2-dužina-m = | staza2-površina = | h1-broj = | h1-dužina-f = | h1-dužina-m = | h1-površina = | h2-broj = | h2-dužina-f = | h2-ldužina-m = | h2-površina = | stat-god = | stat1-naziv = | stat1-podatak = | stat2-naziv = | stat2-podatak = | fusnota = }} '''Međunarodni aerodrom u Nausoriju''' ([[engleski]]: ''Nausori International Airport''), znan i kao '''Međunarodni aerodrom u Suvi''' ([[engleski]]: ''Suva International Airport'') drugi je najveći međunarodni [[aerodrom]] na [[Fidži]]ju, iza [[Međunarodni aerodrom u Nadiju|aerodroma u Nadiju]]. Aerodrom je smješten u mjestu [[Nausori]], na jugoistočnoj strani otoka [[Viti Levu]], a odaljen je oko 25 kilometara od glavnog grada, [[Suva|Suve]]. Iako se radi o međunarodnom aerodromu, Nausori godišnje primi tek nešto više od 300,000 putnika ([[2016.]]), čime značajno zaostaje za Nadijem, koji prima gotovo 97% međunarodnih putnika na [[Fidži]]ju. Trenutno postoje stalni letovi za neke pacifičke otočne države te za [[Australija|Australiju]] i [[Novi Zeland]]. Fidžijska aviokompanija [[Fiji Airways]] jedno je vrijeme imala svoje sjedište na ovom aerodromu, ali je ono premješteno u [[Nadi]]. Trenutno postoji nacrt dvadesetogodišnjeg plana rekonstrukcije i proširenja aerodroma. == Vanjske veze == *[http://www.airportsfiji.com/nausori_airport.php Nausori International Airport] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191218151205/http://airportsfiji.com/nausori_airport.php |date=2019-12-18 }} (some information on Nadi official site) *[http://www.fijiairways.com/ Fiji Airways] (official site) {{Authority control}} [[Kategorija:Aerodromi na Fidžiju|Nausori]] k57ip0r41qooknu69rmnei0lj7pbacu Regia Aeronautica 0 4645869 42587718 42505777 2026-05-05T02:26:22Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Italijanska ratna avijacija]] → [[Kategorija:Italijansko ratno zrakoplovstvo]] 42587718 wikitext text/x-wiki {{Vojna jedinica |jedinica = Regia Aeronautica |segment = Oružanih snaga Kraljevine Italije |slika = Lesser_coat_of_arms_of_the_Kingdom_of_Italy_(1929-1943).svg |opis_slike = Grb |period = [[1923]]. – [[1946]]. |mesto = {{flag|Kraljevina Italija}} |formacija = |jačina = |komandant = [[Kralj Italije]] |komandant2 = Italo Balbo |komandant3 = Renato Sandalli |komandant4 = |ratovi = [[Drugi italijansko-abesinski rat]]<br />[[Španjolski građanski rat]]<br />[[Drugi svjetski rat]] |odlikovanja = }} '''Regia Aeronautica''' ([[talijanski jezik|prevedeno]] '''Kraljevska ratna avijacija''') bila je [[ratna avijacija]] oružanih snaga [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]], od [[28. mart]]a [[1923]]. do [[17. jun]]a [[1946]].<ref name=sef/> == Historija == Službeno je osnovana [[dekret]]om kralja [[Vittorio Emanuele III od Italije|Vittoria Emanuela III]], a prestala je postojati pod tim imenom nakon [[referendum]]a kojim je odlučeno da će [[Kraljevina Italija]] biti [[republika]].<ref name=sef/> Italija je bila jedna od rijetkih [[država]] koja se mogla pohvaliti jednom od najstarijih tradicija u [[Avijacija|avijaciji]]. Još [[1884]]. [[kopnena vojska]] [[Armija Kraljevine Italije|Armija Kraljevine Italije (Regio Esercito)]] imala je komponentu ''Servizio Aeronautico'', sa sjedištem u [[Rim]]u.<ref name=sef> {{cite web |url=https://www.globalsecurity.org/military/world/europe/it-regia-aeronautica.htm |title = ''Regia Aeronautica'' |publisher =Global Security |language =engleski |accessdate =10. 12. 2019}}</ref> Tako da je [[1911]]. za [[Italijansko-turski rat|Talijansko-turskog rata]] za [[Libija|Libiju]], Italija kao prva u svijetu upotrijebila [[avion]]e za izviđanje i [[bombardovanje|bombardiranje]].<ref name=brit>{{cite web |url =https://comandosupremo.com/armament/regia-aeronautica/ |title =''Regia Aeronautica'' |publisher =Comando Supremo |language =engleski |accessdate =10. 12. 2019 |archive-date =2020-06-29 |archive-url =https://web.archive.org/web/20200629224718/https://comandosupremo.com/armament/regia-aeronautica/ }}</ref> Na razvoj talijanske avijacije utjecala je knjiga generala [[Giulio Douhet|Giulija Douheta]] ''Il dominio dell'aria; saggio sull'arte della guerra aerea'', objavljena u [[Rim]]u [[1921]]. u kojoj se tvrdi da pobjeda u modernom [[rat]]u zavisi o [[ratna avijacija|ratnoj avijaciji]].<ref name=sef/> [[Benito Mussolini]] koji je silno želio da Italija postane svjetska sila i od svog dolaska na vlast [[1922]]. silno je ulagao u avijaciju, pa je ona od početnih stotinjak dogurala do 2600 [[avion]]a pred [[Drugi svjetski rat]].<ref name=sef/> Tokom [[1930-ih]] Regia Aeronautica bila je uključena u svoju prvu [[vojna kampanja|kampanju]] u [[Drugi italijansko-abesinski rat|Abesinskom ratu]] [[1935]]. godine, a nakon tog u [[Španjolski građanski rat|Španjolskom građanskom ratu]] ([[1936]]–[[1939]]) na strani [[puč|pučista]] [[Francisco Franco|Francisca Franca]]. U tom ratu zajedno sa pilotima [[Luftwaffe]] imali su priliku testirati [[vojna taktika|taktiku]] i [[avion]]e.<ref name=sef/> U to vrijeme niknulo je puno poduzeća vezanih uz [[Aeronautika|aeronautiku]], dok su talijanski [[pilot]]i postavljali brojne rekorde: Francesco Agello [[1933]]. [[brzina|brzinski]], a Mario Pezzi [[1938]]. [[visina|visinski]].<ref name=sef/> Za [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] [[pilot]]i Regie borili su se od [[led]]enih ravnica [[SSSR|Sovjetskog Saveza]], [[Atlantik]]a sve do [[pustinja]] [[Sjeverna Afrika|Sjeverne Afrike]], ali najviše po [[Mediteran]]u.<ref name=sef/> Nakon [[Kapitulacija Italije|Kapitulacije Italije]] [[8. septembar|8.septemba]] [[1943]]. Regia se podjelila na dva dijela, većina [[pilot]]a nastavila se boriti na strani [[Benito Mussolini|Mussolinijeve]] [[Italijanska Socijalna Republika|Talijanske Socijalne Republike]] i [[Sile Osovine|osovinskih]] snaga sve do kraja rata [[8. maj]]a [[1945]]. godine.<ref name=sef/> Regia Aeronautica i pored relativno velikog broja [[avion]]a je patila od brojnih slabosti, jer većina njih nije letjela zbog lošeg održavanja, pored tog ti avioni bili su inferiorni u odnosu na [[Saveznici (Drugi svetski rat)|savezničke]].<ref name=sef/> Iznimke u [[flota|floti]] bili su [[bombarder|torpedni bombarder]] [[Savoia-Marchetti SM.79]] i [[lovački avion]] [[Macchi C.202]].<ref name=brit/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Regia Aeronautica}} * [http://www.rathbonemuseum.com/IT/ITmain.html ''Regia Aeronautica''] ([[uniforma|uniforme]]) {{en icon}} * [https://comandosupremo.com/armament/regia-aeronautica/ ''Regia Aeronautica''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200629224718/https://comandosupremo.com/armament/regia-aeronautica/ |date=2020-06-29 }} {{it icon}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Nastanci 1923.]] [[Kategorija:Prestanci 1946.]] [[Kategorija:Italijansko ratno zrakoplovstvo]] [[Kategorija:Italijanska vojna historija]] [[Kategorija:Kraljevina Italija]] 9zya7mr693yu89frjswbbbnxejtz5br Kategorija:Dugi rat 14 4646105 42587753 40975652 2026-05-05T02:31:04Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Hrvatska vojna povijest]] → [[Kategorija:Hrvatska vojna historija]] 42587753 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|Long Turkish War}} [[Kategorija:Austrijski ratovi]] [[Kategorija:Hrvatska vojna historija]] [[Kategorija:Mađarski ratovi]] [[Kategorija:Italijanski ratovi]] [[Kategorija:Njemački ratovi]] [[Kategorija:Historija Moldavije]] [[Kategorija:Osmanski ratovi]] [[Kategorija:Rumunski ratovi]] [[Kategorija:Historija Slovačke]] [[Kategorija:Srpski ratovi]] [[Kategorija:Španski ratovi]] [[Kategorija:Habsburška Monarhija]] [[Kategorija:Sveto Rimsko Carstvo]] [[Kategorija:Novovjekovni ratovi]] [[Kategorija:Ratovi u Evropi]] 8pdwgc23imwdw0cleq2ducdfp5busvn Kategorija:Obrazovanje u Makedoniji 14 4648184 42587911 41858638 2026-05-05T03:05:18Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Severna Makedonija]] → [[Kategorija:Sjeverna Makedonija]] 42587911 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|Education in North Macedonia}} [[Kategorija:Sjeverna Makedonija]] [[Kategorija:Obrazovanje po državama|Makedonija]] 9z1zmsnsvk0r1rnuq7794zp1kqgzqam Kategorija:Putevi u Makedoniji 14 4648899 42587879 40944601 2026-05-05T02:58:33Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Saobraćajna infrastruktura u Makedoniji]] → [[Kategorija:Saobraćajna infrastruktura u Sjevernoj Makedoniji]] 42587879 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Roads in North Macedonia}} [[Kategorija:Saobraćajna infrastruktura u Sjevernoj Makedoniji]] [[Kategorija:Putevi po državama|Makedonija]] 08ppmjfhecoh3jaxd87xkztoyauvo1s Kategorija:Vojni muzeji u Hrvatskoj 14 4649191 42587755 42165840 2026-05-05T02:31:12Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Hrvatska vojna povijest]] → [[Kategorija:Hrvatska vojna historija]] 42587755 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Military museums in Croatia}} [[Kategorija:Muzeji u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Hrvatska vojna historija|Muzeji]] [[Kategorija:Vojni muzeji po državama|Hrvatska]] 3xq4iwopyw6j0g83wae6vcqwhkemx56 Kategorija:Vodeni saobraćaj u SAD 14 4649510 42587808 40947724 2026-05-05T02:45:57Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Saobraćaj u SAD]] → [[Kategorija:Saobraćaj u Sjedinjenim Američkim Državama]] 42587808 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|Water transport in the United States}} [[Kategorija:Saobraćaj u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Vodeni saobraćaj u Sjevernoj Americi|Sjedinjene Američke Države]] [[Kategorija:Vodeni saobraćaj po državama|Sjedinjene Američke Države]] okvkgthrzg5fbfxlbm2c44u3yhxbd09 Kategorija:Saobraćajna historija Sjeverne Makedonije 14 4652641 42587884 42517956 2026-05-05T03:01:36Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Saobraćaj u Makedoniji]] → [[Kategorija:Saobraćaj u Sjevernoj Makedoniji]] 42587884 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|History of transport in North Macedonia}} [[Kategorija:Saobraćaj u Sjevernoj Makedoniji|Historija]] [[Kategorija:Istorija Makedonije po temama|Saobraćaj]] [[Kategorija:Saobraćajna historija po državama]] s25jtm588g1jujmmyt2ddtb9nkqbc8f Kategorija:Italijanski avijatičari 14 4654324 42587591 40984753 2026-05-05T00:30:58Z Edgar Allan Poe 29250 premješteno iz [[Category:Avijatičari]] u [[Category:Avijatičari po nacionalnosti]] uz pomoć dodatka [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 42587591 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Aviators from Italy}} [[Kategorija:Avijacija u Italiji|Avijatičari]] [[Kategorija:Italijani po zanimanju|Avijatičari]] [[Kategorija:Avijatičari po nacionalnosti]] 2f462c0uu37ngwvvsjj0ew15hcpdgiq Guinness 0 4663279 42587462 42536680 2026-05-04T15:15:42Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42587462 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Guinness_7686a.jpg|mini|desno]] '''Guinness''' je vrsta tamnog [[Pivo|piva]] koje se proizvodi u [[Dablin]]u od 1759. godine. Jedan je od najuspešnijih svetskih brendova alkohola, proizveden u skoro 50 zemalja, a dostupan u preko 120.<ref>{{cite web|url=http://www.prnewswire.com/news-releases/famous-brewer-expands-with-national-launch-of-guinness-black-lager-128316313.html |title=Famous Brewer Expands with National Launch of GUINNESS Black Lager – NORWALK, Conn., Aug. 24, 2011 /PRNewswire/ |location=Connecticut, Ireland |publisher=Prnewswire.com}}</ref><ref>{{cite news| url=https://www.economist.com/blogs/economist-explains/2014/03/economist-explains-13 | work=The Economist | title=Why Guinness is less Irish than you think | date=16. 3. 2014}}</ref> Za početak proizvodnje piva u pivari Sent Džejms Gejt zaslužan je [[Artur Ginis]]. Danas postoje mnogobrojni varijeteti Ginis piva koji mogu da budu bezalkoholna piva, piva sa ukusima itd. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commons category|Guinness}} * {{Zvanični veb-sajt|http://www.guinness.com}} * [https://www.guinness-storehouse.com/en Guinness Storehouse] * [http://www.hagley.org/storiesfromthestacks/bryce-evans-how-guinness-saved-ireland-world-war-ii How Guinness saved Ireland during WWII] * [https://www.oklagija.rs/zanimljivosti/item/6687-20-zanimljivih-%C4%8Dinjenica-o-%C4%8Duvenom-ginis-pivu 20 zanimljivih činjenica o čuvenom Ginis pivu]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [https://www.beerstyle.rs/predstavljamo/410-pivo-koje-je-spasilo-irsku/ Guinness pivo - Beer Style] [[Kategorija:Pivo]] [[Kategorija:Irska]] fiwfoiq4pcg75wi67alsepenlj40kxn Kategorija:Sjeverna Makedonija 14 4663310 42587887 41858614 2026-05-05T03:02:28Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kategorija:Severna Makedonija]] na [[Kategorija:Sjeverna Makedonija]] bez ostavljanja preusmjerenja: (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]]) 41034677 wikitext text/x-wiki {{Catmore|Severna Makedonija}} {{Commonscat|Republic of Macedonia}} [[Kategorija:Države]] [[Kategorija:Države u Evropi]] eusybzj5gayhgqx5zpf0u4dtzm8s0lf 42587916 42587887 2026-05-05T03:06:15Z Edgar Allan Poe 29250 42587916 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|Republic of Macedonia}} [[Kategorija:Države]] [[Kategorija:Države u Evropi]] ra48bnayo0k39u0jlvr10j6br4squrv Međunarodni aerodrom Los Angeles 0 4674192 42587780 42463698 2026-05-05T02:36:30Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Aerodromi u SAD]] → [[Kategorija:Aerodromi u Sjedinjenim Američkim Državama]] 42587780 wikitext text/x-wiki {{Infookvir aerodrom | ime=Internacionalni aerodrom Los Angeles | izvorno ime=Los Angeles International Airport | izvorno ime-a= | izvorno ime-r= | slika=Los Angeles International Airport by Don Ramey Logan.jpg | slika-širina= 300px | opis= | IATA =LAX | ICAO=KLAX | vrsta= Civilni aerodrom | vlasnik=Los Angeles World Airports | operater = Los Angeles World Airports | grad=[[Los Angeles]] | lokacija = [[Los Angeles]], [[Kalifornija]], [[SAD]] | visina-f = 128 | visina-m =39 | koordinate = {{Coord|33|56|33|N|118|24|29|W|type:airport_region:USA|display=inline,title|name=Los Angeles International Airport}} | website = [https://www.flylax.com/ www.flylax.com/] | staza1-broj = 06L/24R | staza1-dužina-f = 8,926 | staza1-dužina-m = 2,721 | staza1-površina = [[Beton]] | staza2-broj = 06R/24L | staza2-dužina-f = 10,885 | staza2-dužina-m = 3,318 | staza2-površina = [[Beton]] | staza3-broj = 07L/25R | staza3-dužina-f = 12,923 | staza3-dužina-m = 3,939 | staza3-površina = [[Beton]] | staza4-broj = 07R/25L | staza4-dužina-f = 11,095 | staza4-dužina-m = 3,382 | staza4-površina = [[Beton]] | stat-god = [[2021]]. | stat1-naziv=Broj putnika | stat1-podatak=48,007,284<ref name=num>{{cite web | url =https://docs.google.com/viewer?url=https%3A%2F%2Fwww.lawa.org%2F-%2Fmedia%2Flawa-web%2Fstatistics%2Fmarket-share-statistics%2Faircarrier-2021.ashx&fname=aircarrier%202021.pdf&pdf=true | title =''Top 10 Carriers'' | accessdate =16.10.2022. | language=engleski | publisher=Los Angeles International Airport}}</ref> | stat2-naziv = | stat2-podatak = | fusnota= }} '''Internacionalni aerodrom Los Angeles''' ([[engleski]]: ''Los Angeles International Airport'') ([[IATA]]: '''LAX''', [[ICAO]]: '''KLAX''') poznat i po svom [[akronim]]u '''LAX''' je međunarodni [[aerodrom]] koji se nalazi u [[SAD|američkom]] [[grad]]u [[Los Angeles]]u u [[Kalifornija|Kaliforniji]]. LAX se nalazi pored [[pacifik|pacifičke]] [[obala|obale]], 24 [[km]] [[jugozapad]]no od centra [[Los Angeles]]a, blizu [[predgrađe|predgrađa]] [[Gardena, California|Gardena]], [[Hawthorne, California|Hawthorne]], [[Inglewood, California|Inglewood]] i [[Redondo Beach, California|Redondo Beach]]. Nedaleko je i [[Santa Monica, California|Santa Monica]] i [[Marina del Rey, California|Marina del Rey]].<ref name=brit/> [[datoteka:LAX_from_the_sky_(5382131074).jpg|thumb|left|240px|[[Panorama]] aerodroma iz zraka]] == Historija i karakteristike== LAX se prostire na terenu od 1,400 [[hektar]]a na kom se nalazi 4 [[Aerodrom#Poletno-sletna staza|piste]].<ref name=pov>{{cite web | url =https://skyvector.com/airport/LAX/Los-Angeles-International-Airport | title =''Los Angeles International Airport'' | accessdate =16.10.2022. | language=engleski | publisher=Sky Vector}}</ref> Poznat je kao aerodrom sa najviše (9) [[Aerodromski terminal|terminala]] na [[svijet]]u.<ref name=term>{{cite web | url =https://scottscheapflights.com/glossary/airport-terminal | title =''What is an Airport Terminal?'' | accessdate =16.10.2022. | language=engleski | publisher=Scotts cheap flights}}</ref> Trenutačno je peti najprometniji aerodrom na svijetu sa oko 65 [[milion]]a putnika u proteklih 12 mjeseci, LAX je također poznat i kao važna baza za [[Teretni avion|teretne avione]] i [[Teret|Kargo]] [[Avio-kompanija|Avio-kompanije]] koje se bave međunarodnim teretnim prometom.<ref name=brit/> [[Vlast]]i grada [[Los Angeles]]a počele su raspravljati o potrebi izgradnje novog [[aerodrom]] [[1926]]., jer se tadašnji aerodrom Mines Field sa nekoliko baznih [[Aerodrom#Poletno-sletna staza|pista]], pokazao premali. Današnja lokacija odabrana je [[1928]]. i iznajmljena na 50 [[godina]], po cijeni od preko 100.000 [[Američki dolar|$]] godišnje. Ubrzo su izgrađeni moderni hangari, pa je [[Aerodrom]] Los Angeles službeno otvoren [[1930]].<ref name=his/> [[1933]]. na tom aerodromu su održane brojne [[SAD|nacionalne]] [[trka|utrke]] [[avion]]a, koje su privukle veliki broj gledalaca. Ubrzo nakon tog grad je potrošio nešto više od 2 [[milion]]a [[Američki dolar|$]] da otkupi zemljište. Nakon tog su tokom [[1940-e|1940-ih]] izvedeni radovi na modernizaciji koji su koštali više od 13 [[milion]]a [[Američki dolar|$]], ali su se isplatili jer su privukli brojne [[Avio-kompanija|Avio-kompanije]] da se presele iz nedalekog [[Aerodroma Hollywood Burbank|Lockheed Air Terminala]] u [[Burbank, California|Burbanku]].<ref name=his/> U [[oktobar|oktobru]] [[1949]]. aerodrom je dobio današnje [[ime]] - ''Međunarodni aerodrom Los Angeles (LAX)''. Sljedećih [[dekada]] doživio je brojna poboljšanja, kao što je izgradnja novog kontrolnog tornja, [[Aerodromski terminal#Kargo terminal|kargo terminala]], proširenja [[Aerodrom#Poletno-sletna staza|pisti]] i 60 [[milion]]a [[Američki dolar|$]] vrijednog ulaganja za prihvat nove generacije [[Putnički avion#Uskotrupni putnički avioni|Uskotrupnih putničkih aviona]] na [[mlazni motor|mlazni pogon]].<ref name=his/> Današnji LAX putnicima nudi više od 60 [[restoran]]a i [[kafe]]a, i oko 50 [[dućan]]a.<ref name=his>{{cite web | url =http://www.los-angeles-lax.airports-guides.com/lax_history.html | title =''Los Angeles International Airport (LAX) History, Facts and Overview'' | accessdate =16.10.2022. | language=engleski | publisher=Airports Guides}}</ref> Od aerodroma do [[Stanica|stanice]] [[metro]]a voze besplatno [[autobus]]i svakih 12-15 [[minut]]a. A na samom aerodromu postoje 8000 [[Parkiralište|parkirnih mjesta]].<ref name=brit>{{cite web | url =http://www.los-angeles-lax.airports-guides.com/ | title =''Los Angeles International Airport (LAX) Airport Information'' | accessdate =16.10.2022. | language=engleski | publisher=Airports Guides}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|Los Angeles International Airport}} * [https://www.flylax.com/ ''Los Angeles World Airports-LAX''] {{en icon}} [[Kategorija:Aerodromi u Sjedinjenim Američkim Državama|Internacionalni aerodrom Los Angeles]] relhpb10c3tdt30stdtfeha8vnx0p8z 42587789 42587780 2026-05-05T02:43:43Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Internacionalni aerodrom Los Angeles]] na [[Međunarodni aerodrom Los Angeles]] 42587780 wikitext text/x-wiki {{Infookvir aerodrom | ime=Internacionalni aerodrom Los Angeles | izvorno ime=Los Angeles International Airport | izvorno ime-a= | izvorno ime-r= | slika=Los Angeles International Airport by Don Ramey Logan.jpg | slika-širina= 300px | opis= | IATA =LAX | ICAO=KLAX | vrsta= Civilni aerodrom | vlasnik=Los Angeles World Airports | operater = Los Angeles World Airports | grad=[[Los Angeles]] | lokacija = [[Los Angeles]], [[Kalifornija]], [[SAD]] | visina-f = 128 | visina-m =39 | koordinate = {{Coord|33|56|33|N|118|24|29|W|type:airport_region:USA|display=inline,title|name=Los Angeles International Airport}} | website = [https://www.flylax.com/ www.flylax.com/] | staza1-broj = 06L/24R | staza1-dužina-f = 8,926 | staza1-dužina-m = 2,721 | staza1-površina = [[Beton]] | staza2-broj = 06R/24L | staza2-dužina-f = 10,885 | staza2-dužina-m = 3,318 | staza2-površina = [[Beton]] | staza3-broj = 07L/25R | staza3-dužina-f = 12,923 | staza3-dužina-m = 3,939 | staza3-površina = [[Beton]] | staza4-broj = 07R/25L | staza4-dužina-f = 11,095 | staza4-dužina-m = 3,382 | staza4-površina = [[Beton]] | stat-god = [[2021]]. | stat1-naziv=Broj putnika | stat1-podatak=48,007,284<ref name=num>{{cite web | url =https://docs.google.com/viewer?url=https%3A%2F%2Fwww.lawa.org%2F-%2Fmedia%2Flawa-web%2Fstatistics%2Fmarket-share-statistics%2Faircarrier-2021.ashx&fname=aircarrier%202021.pdf&pdf=true | title =''Top 10 Carriers'' | accessdate =16.10.2022. | language=engleski | publisher=Los Angeles International Airport}}</ref> | stat2-naziv = | stat2-podatak = | fusnota= }} '''Internacionalni aerodrom Los Angeles''' ([[engleski]]: ''Los Angeles International Airport'') ([[IATA]]: '''LAX''', [[ICAO]]: '''KLAX''') poznat i po svom [[akronim]]u '''LAX''' je međunarodni [[aerodrom]] koji se nalazi u [[SAD|američkom]] [[grad]]u [[Los Angeles]]u u [[Kalifornija|Kaliforniji]]. LAX se nalazi pored [[pacifik|pacifičke]] [[obala|obale]], 24 [[km]] [[jugozapad]]no od centra [[Los Angeles]]a, blizu [[predgrađe|predgrađa]] [[Gardena, California|Gardena]], [[Hawthorne, California|Hawthorne]], [[Inglewood, California|Inglewood]] i [[Redondo Beach, California|Redondo Beach]]. Nedaleko je i [[Santa Monica, California|Santa Monica]] i [[Marina del Rey, California|Marina del Rey]].<ref name=brit/> [[datoteka:LAX_from_the_sky_(5382131074).jpg|thumb|left|240px|[[Panorama]] aerodroma iz zraka]] == Historija i karakteristike== LAX se prostire na terenu od 1,400 [[hektar]]a na kom se nalazi 4 [[Aerodrom#Poletno-sletna staza|piste]].<ref name=pov>{{cite web | url =https://skyvector.com/airport/LAX/Los-Angeles-International-Airport | title =''Los Angeles International Airport'' | accessdate =16.10.2022. | language=engleski | publisher=Sky Vector}}</ref> Poznat je kao aerodrom sa najviše (9) [[Aerodromski terminal|terminala]] na [[svijet]]u.<ref name=term>{{cite web | url =https://scottscheapflights.com/glossary/airport-terminal | title =''What is an Airport Terminal?'' | accessdate =16.10.2022. | language=engleski | publisher=Scotts cheap flights}}</ref> Trenutačno je peti najprometniji aerodrom na svijetu sa oko 65 [[milion]]a putnika u proteklih 12 mjeseci, LAX je također poznat i kao važna baza za [[Teretni avion|teretne avione]] i [[Teret|Kargo]] [[Avio-kompanija|Avio-kompanije]] koje se bave međunarodnim teretnim prometom.<ref name=brit/> [[Vlast]]i grada [[Los Angeles]]a počele su raspravljati o potrebi izgradnje novog [[aerodrom]] [[1926]]., jer se tadašnji aerodrom Mines Field sa nekoliko baznih [[Aerodrom#Poletno-sletna staza|pista]], pokazao premali. Današnja lokacija odabrana je [[1928]]. i iznajmljena na 50 [[godina]], po cijeni od preko 100.000 [[Američki dolar|$]] godišnje. Ubrzo su izgrađeni moderni hangari, pa je [[Aerodrom]] Los Angeles službeno otvoren [[1930]].<ref name=his/> [[1933]]. na tom aerodromu su održane brojne [[SAD|nacionalne]] [[trka|utrke]] [[avion]]a, koje su privukle veliki broj gledalaca. Ubrzo nakon tog grad je potrošio nešto više od 2 [[milion]]a [[Američki dolar|$]] da otkupi zemljište. Nakon tog su tokom [[1940-e|1940-ih]] izvedeni radovi na modernizaciji koji su koštali više od 13 [[milion]]a [[Američki dolar|$]], ali su se isplatili jer su privukli brojne [[Avio-kompanija|Avio-kompanije]] da se presele iz nedalekog [[Aerodroma Hollywood Burbank|Lockheed Air Terminala]] u [[Burbank, California|Burbanku]].<ref name=his/> U [[oktobar|oktobru]] [[1949]]. aerodrom je dobio današnje [[ime]] - ''Međunarodni aerodrom Los Angeles (LAX)''. Sljedećih [[dekada]] doživio je brojna poboljšanja, kao što je izgradnja novog kontrolnog tornja, [[Aerodromski terminal#Kargo terminal|kargo terminala]], proširenja [[Aerodrom#Poletno-sletna staza|pisti]] i 60 [[milion]]a [[Američki dolar|$]] vrijednog ulaganja za prihvat nove generacije [[Putnički avion#Uskotrupni putnički avioni|Uskotrupnih putničkih aviona]] na [[mlazni motor|mlazni pogon]].<ref name=his/> Današnji LAX putnicima nudi više od 60 [[restoran]]a i [[kafe]]a, i oko 50 [[dućan]]a.<ref name=his>{{cite web | url =http://www.los-angeles-lax.airports-guides.com/lax_history.html | title =''Los Angeles International Airport (LAX) History, Facts and Overview'' | accessdate =16.10.2022. | language=engleski | publisher=Airports Guides}}</ref> Od aerodroma do [[Stanica|stanice]] [[metro]]a voze besplatno [[autobus]]i svakih 12-15 [[minut]]a. A na samom aerodromu postoje 8000 [[Parkiralište|parkirnih mjesta]].<ref name=brit>{{cite web | url =http://www.los-angeles-lax.airports-guides.com/ | title =''Los Angeles International Airport (LAX) Airport Information'' | accessdate =16.10.2022. | language=engleski | publisher=Airports Guides}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|Los Angeles International Airport}} * [https://www.flylax.com/ ''Los Angeles World Airports-LAX''] {{en icon}} [[Kategorija:Aerodromi u Sjedinjenim Američkim Državama|Internacionalni aerodrom Los Angeles]] relhpb10c3tdt30stdtfeha8vnx0p8z Međunarodni aerodrom Dallas/Fort Worth 0 4674208 42587778 42406732 2026-05-05T02:36:24Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Aerodromi u SAD]] → [[Kategorija:Aerodromi u Sjedinjenim Američkim Državama]] 42587778 wikitext text/x-wiki {{Infookvir aerodrom | ime=Internacionalni aerodrom Dallas/Fort Worth | izvorno ime=Dallas Fort Worth International Airport | izvorno ime-a= | izvorno ime-r= | slika=Dfw_airport.jpg | slika-širina= 300px | opis= | IATA =DFW | ICAO=KDFW | vrsta= Civilni aerodrom | vlasnik=Gradovi [[Dallas]] i [[Fort Worth, Texas|Fort Worth]] | operater =Dallas–Fort Worth metroplex | grad=[[Dallas]] i [[Fort Worth, Texas|Fort Worth]] ([[Texas]]) | lokacija = [[Grapevine, Texas|Grapevine]], [[Irving, Texas|Irving]], [[Euless, Texas|Euless]] i [[Coppell, Texas|Coppell]] ([[Teksas]] ([[SAD]]) | visina-f = 607 | visina-m = 185 | koordinate = {{Coord|32|53|49|N|097|02|17|W|type:airport_region:USA|display=inline,title|name=Dallas Fort Worth International Airport}} | website = [https://www.dfwairport.com/ www.dfwairport.com] | staza1-broj = 13L/31R | staza1-dužina-f = 9,000 | staza1-dužina-m = 2,743 | staza1-površina = [[Beton]] | staza2-broj = 13R/31L | staza2-dužina-f = 9,301 | staza2-dužina-m = 2,834 | staza2-površina = [[Beton]] | staza3-broj = 17L/35R | staza3-dužina-f = 8,500 | staza3-dužina-m = 2,590 | staza3-površina = [[Beton]] | staza4-broj = 17C/35C | staza4-dužina-f = 13,401 | staza4-dužina-m = 4,085 | staza4-površina = [[Asfalt]] | staza5-broj = 17R/35L | staza5-dužina-f = 13,401 | staza5-dužina-m = 4,085 | staza5-površina = [[Beton]] | staza6-broj = 18L/36R | staza6-dužina-f = 13,400 | staza6-dužina-m = 4,085 | staza6-površina = [[Beton]] | staza7-broj = 18R/36L | staza7-dužina-f = 13,400 | staza7-dužina-m = 4,085 | staza7-površina = [[Asfalt]] | stat-god = [[2020]]. | stat1-naziv=Broj putnika | stat1-podatak=75,009,560<ref name=num>{{cite web | url =https://docs.google.com/viewer?url=https%3A%2F%2Fassets.ctfassets.net%2Fm2p70vmwc019%2F1drx9qms0xczEjpZ4dNglv%2F0d8acb69c04e45034211da20801841c0%2FDec_2020_Pax_Report.pdf&pdf=true | title =''Dec 2020 Pax Report'' | accessdate =17.10.2022. | language=engleski | publisher=DFW Airport}}</ref> | stat2-naziv = | stat2-podatak = | fusnota= }} '''Internacionalni aerodrom Dallas/Fort Worth''' ([[engleski]]: ''Dallas Fort Worth International Airport'') ([[IATA]]: '''DFW''', [[ICAO]]: '''KDFW''') poznat i po svom [[akronim]]u '''DFW''' je [[aerodrom]] koji se nalazi između [[SAD|američkih]] [[grad]]ova [[Dallas]] i [[Fort Worth, Texas|Fort Worth]] u [[Texas]]u. DFW je udaljen od centra [[Dallas]]a oko 24 [[km]] [[sjeverozapad]]no, a od [[Fort Worth, Texas|Fort Wortha]] 29 [[km]] [[sjeveroistok|sjeveroistočno]].<ref name=his/> [[datoteka:Gate C7.jpg|thumb|left|240px|[[Enterijer]] [[Aerodromski terminal|terminala]]]] == Karakteristike i historija== Prostire se na [[površina|površini]] od 69,6 [[km²]], ima čak 5 [[Aerodromski terminal|terminala]] (po tome je 2 na svijetu<ref name=term>{{cite web | url =https://scottscheapflights.com/glossary/airport-terminal | title =''What is an Airport Terminal?'' | accessdate =18.10.2022. | language=engleski | publisher=Scotts cheap flights}}</ref>) sa 168 izlaza i 7 [[Aerodrom#Poletno-sletna staza|pista]].<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.dfwairport.com/business/about/facts/ | title =''About DFW & Fast Facts'' | accessdate =17.10.2022. | language=engleski | publisher=DFW Airport}}</ref> Aerodrom je pravi mali grad sa [[hotel]]ima, [[pošta|poštom]], [[dućan]]ima i [[restoran]]ima<ref name=brit/>, i vlastitom [[željeznica|željeznicom]] koja razvozi putnike do [[Aerodromski terminal|terminala]], [[hotel]]a i [[Parkiralište|parkirališta]].<ref name=his>{{cite web | url =http://www.dallas-dfw.airports-guides.com/ | title =''DFW Airport Information'' | accessdate =18.10.2022. | language=engleski | publisher=Airports Guides}}</ref> Još sredinom [[1920-e|1920-ih]], [[Dallas]] je predložio susjednom [[Fort Worth, Texas|Fort Worthu]] da zajednički izgrade [[aerodrom]], ali se [[Fort Worth, Texas|Fort Worth]] odlučio izgraditi vlastiti aerodrom ''Meacham'', pa je i Dallas proširio svoj postojeći [[aerodrom]] ''Love Field''.<ref name=hisa/> Ideja je ponovno aktualizirana [[1940]]. kad je odabran [[Arlington, Texas|Arlington]] kao idealna lokacija između [[Dallas]]a ([[istok]]) i [[Fort Worth, Texas|Fort Worth]] ([[zapad]]), ali se gradnja zbog brojnih nesuglasica otegla do [[1970-e|1970-ih]]., nakon što je odabran [[Irving, Texas|Irving]] kao nova lokacija. U vrijeme kad je izrađen bio najveći i najskuplji [[aerodrom]] na [[svijet]]u.<ref name=hisa>{{cite web | url =http://www.dallas-dfw.airports-guides.com/dfw_history.html | title =''DFW History, Facts and Overview'' | accessdate =17.10.2022. | language=engleski | publisher=Airports Guides}}</ref> Regionalni (kasnije internacionalni) [[aerodrom]] Dallas - Fort Worth otvoren je u [[septembar|septembru]] [[1973]]. a počeo je sa radom [[13. januar]]a [[1974]]. u to vrijeme imao je samo 9 operativnih linija.<ref name=brit/> Danas DFW ima 193 tuzemnih i 67 internacionalnih linija i poslužuje 73 [[milion]]a putnika [[godina|godišnje]], pored toga čak 22 [[Teret|Kargo]] [[Avio-kompanija|Avio-kompanije]] koriste se [[aerodrom]]om.<ref name=brit/> Po tim parametrima je šesti najprometniji [[aerodrom]] u [[svijet]]u. == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|Dallas-Fort Worth International Airport}} * [https://www.dfwairport.com/ ''Welcome to DFW International Airport''] {{en icon}} [[Kategorija:Aerodromi u Sjedinjenim Američkim Državama|Internacionalni aerodrom Dallas/Fort Worth]] dbi4xbrm085iyzj63b0d277pkeyqn1d 42587785 42587778 2026-05-05T02:43:10Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Internacionalni aerodrom Dallas/Fort Worth]] na [[Međunarodni aerodrom Dallas/Fort Worth]] 42587778 wikitext text/x-wiki {{Infookvir aerodrom | ime=Internacionalni aerodrom Dallas/Fort Worth | izvorno ime=Dallas Fort Worth International Airport | izvorno ime-a= | izvorno ime-r= | slika=Dfw_airport.jpg | slika-širina= 300px | opis= | IATA =DFW | ICAO=KDFW | vrsta= Civilni aerodrom | vlasnik=Gradovi [[Dallas]] i [[Fort Worth, Texas|Fort Worth]] | operater =Dallas–Fort Worth metroplex | grad=[[Dallas]] i [[Fort Worth, Texas|Fort Worth]] ([[Texas]]) | lokacija = [[Grapevine, Texas|Grapevine]], [[Irving, Texas|Irving]], [[Euless, Texas|Euless]] i [[Coppell, Texas|Coppell]] ([[Teksas]] ([[SAD]]) | visina-f = 607 | visina-m = 185 | koordinate = {{Coord|32|53|49|N|097|02|17|W|type:airport_region:USA|display=inline,title|name=Dallas Fort Worth International Airport}} | website = [https://www.dfwairport.com/ www.dfwairport.com] | staza1-broj = 13L/31R | staza1-dužina-f = 9,000 | staza1-dužina-m = 2,743 | staza1-površina = [[Beton]] | staza2-broj = 13R/31L | staza2-dužina-f = 9,301 | staza2-dužina-m = 2,834 | staza2-površina = [[Beton]] | staza3-broj = 17L/35R | staza3-dužina-f = 8,500 | staza3-dužina-m = 2,590 | staza3-površina = [[Beton]] | staza4-broj = 17C/35C | staza4-dužina-f = 13,401 | staza4-dužina-m = 4,085 | staza4-površina = [[Asfalt]] | staza5-broj = 17R/35L | staza5-dužina-f = 13,401 | staza5-dužina-m = 4,085 | staza5-površina = [[Beton]] | staza6-broj = 18L/36R | staza6-dužina-f = 13,400 | staza6-dužina-m = 4,085 | staza6-površina = [[Beton]] | staza7-broj = 18R/36L | staza7-dužina-f = 13,400 | staza7-dužina-m = 4,085 | staza7-površina = [[Asfalt]] | stat-god = [[2020]]. | stat1-naziv=Broj putnika | stat1-podatak=75,009,560<ref name=num>{{cite web | url =https://docs.google.com/viewer?url=https%3A%2F%2Fassets.ctfassets.net%2Fm2p70vmwc019%2F1drx9qms0xczEjpZ4dNglv%2F0d8acb69c04e45034211da20801841c0%2FDec_2020_Pax_Report.pdf&pdf=true | title =''Dec 2020 Pax Report'' | accessdate =17.10.2022. | language=engleski | publisher=DFW Airport}}</ref> | stat2-naziv = | stat2-podatak = | fusnota= }} '''Internacionalni aerodrom Dallas/Fort Worth''' ([[engleski]]: ''Dallas Fort Worth International Airport'') ([[IATA]]: '''DFW''', [[ICAO]]: '''KDFW''') poznat i po svom [[akronim]]u '''DFW''' je [[aerodrom]] koji se nalazi između [[SAD|američkih]] [[grad]]ova [[Dallas]] i [[Fort Worth, Texas|Fort Worth]] u [[Texas]]u. DFW je udaljen od centra [[Dallas]]a oko 24 [[km]] [[sjeverozapad]]no, a od [[Fort Worth, Texas|Fort Wortha]] 29 [[km]] [[sjeveroistok|sjeveroistočno]].<ref name=his/> [[datoteka:Gate C7.jpg|thumb|left|240px|[[Enterijer]] [[Aerodromski terminal|terminala]]]] == Karakteristike i historija== Prostire se na [[površina|površini]] od 69,6 [[km²]], ima čak 5 [[Aerodromski terminal|terminala]] (po tome je 2 na svijetu<ref name=term>{{cite web | url =https://scottscheapflights.com/glossary/airport-terminal | title =''What is an Airport Terminal?'' | accessdate =18.10.2022. | language=engleski | publisher=Scotts cheap flights}}</ref>) sa 168 izlaza i 7 [[Aerodrom#Poletno-sletna staza|pista]].<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.dfwairport.com/business/about/facts/ | title =''About DFW & Fast Facts'' | accessdate =17.10.2022. | language=engleski | publisher=DFW Airport}}</ref> Aerodrom je pravi mali grad sa [[hotel]]ima, [[pošta|poštom]], [[dućan]]ima i [[restoran]]ima<ref name=brit/>, i vlastitom [[željeznica|željeznicom]] koja razvozi putnike do [[Aerodromski terminal|terminala]], [[hotel]]a i [[Parkiralište|parkirališta]].<ref name=his>{{cite web | url =http://www.dallas-dfw.airports-guides.com/ | title =''DFW Airport Information'' | accessdate =18.10.2022. | language=engleski | publisher=Airports Guides}}</ref> Još sredinom [[1920-e|1920-ih]], [[Dallas]] je predložio susjednom [[Fort Worth, Texas|Fort Worthu]] da zajednički izgrade [[aerodrom]], ali se [[Fort Worth, Texas|Fort Worth]] odlučio izgraditi vlastiti aerodrom ''Meacham'', pa je i Dallas proširio svoj postojeći [[aerodrom]] ''Love Field''.<ref name=hisa/> Ideja je ponovno aktualizirana [[1940]]. kad je odabran [[Arlington, Texas|Arlington]] kao idealna lokacija između [[Dallas]]a ([[istok]]) i [[Fort Worth, Texas|Fort Worth]] ([[zapad]]), ali se gradnja zbog brojnih nesuglasica otegla do [[1970-e|1970-ih]]., nakon što je odabran [[Irving, Texas|Irving]] kao nova lokacija. U vrijeme kad je izrađen bio najveći i najskuplji [[aerodrom]] na [[svijet]]u.<ref name=hisa>{{cite web | url =http://www.dallas-dfw.airports-guides.com/dfw_history.html | title =''DFW History, Facts and Overview'' | accessdate =17.10.2022. | language=engleski | publisher=Airports Guides}}</ref> Regionalni (kasnije internacionalni) [[aerodrom]] Dallas - Fort Worth otvoren je u [[septembar|septembru]] [[1973]]. a počeo je sa radom [[13. januar]]a [[1974]]. u to vrijeme imao je samo 9 operativnih linija.<ref name=brit/> Danas DFW ima 193 tuzemnih i 67 internacionalnih linija i poslužuje 73 [[milion]]a putnika [[godina|godišnje]], pored toga čak 22 [[Teret|Kargo]] [[Avio-kompanija|Avio-kompanije]] koriste se [[aerodrom]]om.<ref name=brit/> Po tim parametrima je šesti najprometniji [[aerodrom]] u [[svijet]]u. == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|Dallas-Fort Worth International Airport}} * [https://www.dfwairport.com/ ''Welcome to DFW International Airport''] {{en icon}} [[Kategorija:Aerodromi u Sjedinjenim Američkim Državama|Internacionalni aerodrom Dallas/Fort Worth]] dbi4xbrm085iyzj63b0d277pkeyqn1d Međunarodni aerodrom O'Hare 0 4674239 42587783 42402543 2026-05-05T02:36:39Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Aerodromi u SAD]] → [[Kategorija:Aerodromi u Sjedinjenim Američkim Državama]] 42587783 wikitext text/x-wiki {{Infookvir aerodrom | ime=Internacionalni aerodrom O'Hare | izvorno ime=O'Hare International Airport | izvorno ime-a= | izvorno ime-r= | slika=Chicago_-_O'Hare_International_(ORD_-_KORD)_AN1966822.jpg | slika-širina= 300px | opis= | IATA =ORD | ICAO=KORD | vrsta= Civilni aerodrom | vlasnik=Chicago Department of Aviation | operater =Chicago Department of Aviation | grad=[[Chicago]] | lokacija =[[Chicago]], [[Illinois]] ([[SAD]]) | visina-f = 668 | visina-m = 204 | koordinate = {{Coord|41|58|43|N|87|54|17|W|type:airport_region:USA|display=inline,title|name=O'Hare International Airport}} 41°58′43″N 87°54′17″W | website = [https://www.flychicago.com/ohare/home/pages/default.aspx www.flychicago.com/ohare] | staza1-broj = 4L/22R | staza1-dužina-f = 7,500 | staza1-dužina-m = 2,286 | staza1-površina = [[Asfalt]] | staza2-broj = 4R/22L | staza2-dužina-f = 8,075 | staza2-dužina-m = 2,461 | staza2-površina = [[Asfalt]] | staza3-broj = 9L/27R | staza3-dužina-f = 7,500 | staza3-dužina-m = 2,286 | staza3-površina = [[Beton]] | staza4-broj = 9C/27C | staza4-dužina-f = 11,245 | staza4-dužina-m = 3,427 | staza4-površina = [[Beton]] | staza5-broj = 9R/27L | staza5-dužina-f = 11,260 | staza5-dužina-m = 3,432 | staza5-površina = [[Asfalt]] / [[beton]] | staza6-broj = 10L/28R | staza6-dužina-f = 13,000 | staza6-dužina-m = 3,962 | staza6-površina = [[Asfalt]] / [[beton]] | staza7-broj = 10C/28C | staza7-dužina-f = 10,801 | staza7-dužina-m = 3,292 | staza7-površina = [[Asfalt]] | staza8-broj = 10R/28L | staza8-dužina-f = 7,500 | staza8-dužina-m = 2,286 | staza8-površina = [[Beton]] | stat-god =[[2021]]. | stat1-naziv=Broj putnika | stat1-podatak=26,327,962<ref name=sta>{{cite web | url =https://chicagoairportguide.com/statistics/ | title =''Statistics for Chicago O'Hare Airport'' | accessdate =20.10.2022. | language=engleski | publisher=Chicago O'Hare Airport}}</ref> | stat2-naziv = | stat2-podatak = | fusnota= }} '''Internacionalni aerodrom O'Hare''' ([[engleski]]: ''O'Hare International Airport'') ([[IATA]]: '''ORD''', [[ICAO]]: '''KORD''') zvan samo '''O'Hare''' je glavni [[aerodrom]] [[SAD|američkog]] [[grad]]a [[Chicago|Chicaga]] u [[Illinois]]u. O'Hare je udaljen od centra [[Chicago|Chicaga]] oko 29 [[km]] [[sjeverozapad]]no, kod [[Bensenville, Illinois|Bensenvilla]]<ref name=op/> [[datoteka:Concourse_at_O'Hare_International_Airport_near_gates_B11_and_B12.jpg|thumb|left|240px|[[Enterijer]] [[Aerodromski terminal|terminala]] 1]] == Karakteristike== Prostire se na [[površina|površini]] od 2,830 [[hektar]]a, i ima čak 4 [[Aerodromski terminal|terminala]] sa 180 izlaza<ref name=op/>, što ga čini 3/4 na svijetu<ref name=term>{{cite web | url =https://scottscheapflights.com/glossary/airport-terminal | title =''What is an Airport Terminal?'' | accessdate =20.10.2022. | language=engleski | publisher=Scotts cheap flights}}</ref> sa 180 izlaza i 8 [[Aerodrom#Poletno-sletna staza|pista]]. O'Hare je pravi grad sa vlastitom [[željeznica|željeznicom]] koja razvozi putnike do [[Aerodromski terminal|terminala]]. U njemu radi 50,000 ljudi, što na samom aerodromu, što u [[hotel]]u, [[pošta|pošti]], [[dućan]]ima i 60 [[restoran]]a.<ref name=his/> Donedavno je bio drugi aerodrom na svijetu po putničkom prometu, sa 77 [[milion]]a putnika [[godina|godišnje]].<ref name=op>{{cite web | url =http://www.chicago-ohare-ord.airports-guides.com/ | title =''Airport Information'' | accessdate =20.10.2022. | language=engleski | publisher=Airports Guides}}</ref> == Historija== Osnovan početkom [[1940-e|1940-ih]] [[aerodrom]] je započeo svoj život kao probna [[Aerodrom#Poletno-sletna staza|pista]] [[Douglas Aircraft Company]].<ref name=his/> Nakon tog je [[1945]]. prezvan u Aerodrom ''Orchard Field'' (zato ima [[IATA aerodromski kodovi|IATA kod]] - '''ORD'''), da bi [[1949]]. bio nazvan po slavnom [[pilot]]u [[Ratna mornarica Sjedinjenih Američkih Država|Američke mornarice]] [[Edward O'Hare|Edwardu O'Hari]] nosiocu [[Medalja časti|Medalje časti]].<ref name=his/> Početkom [[1950-e|1950-ih]] postalo je jasno da je dotadašnji čikaški aerodrom ''Midway'' premali i započeo je razvoj O'Hare. Prvi komercijalni letovi započeli su [[1955]]., zatim je [[1958]]. izgrađen prvi veliki [[Aerodromski terminal|terminal]]. Nakon velikog proširenja [[1962]]., velik dio [[Avio-kompanija]] preselio se sa Midwaya na O'Haru, pa je već na startu opsluživao oko 10 [[milion]]a putnika i postao najprometniji na [[svijet]]u.<ref name=his>{{cite web | url =http://chicago-ohare-ord.airports-guides.com/ord_history.html | title =''History, Facts and Overview'' | accessdate =20.10.2022. | language=engleski | publisher=Airports Guides}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|O'Hare International Airport}} * [https://www.flychicago.com/ohare/home/pages/default.aspx ''Welcome to O'Hare International Airport''] {{en icon}} [[Kategorija:Aerodromi u Sjedinjenim Američkim Državama|Internacionalni aerodrom O'Hare]] t3h6nbi65dr1tax9z2wlq0yiwfeo65n 42587795 42587783 2026-05-05T02:44:04Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Internacionalni aerodrom O'Hare]] na [[Međunarodni aerodrom O'Hare]] 42587783 wikitext text/x-wiki {{Infookvir aerodrom | ime=Internacionalni aerodrom O'Hare | izvorno ime=O'Hare International Airport | izvorno ime-a= | izvorno ime-r= | slika=Chicago_-_O'Hare_International_(ORD_-_KORD)_AN1966822.jpg | slika-širina= 300px | opis= | IATA =ORD | ICAO=KORD | vrsta= Civilni aerodrom | vlasnik=Chicago Department of Aviation | operater =Chicago Department of Aviation | grad=[[Chicago]] | lokacija =[[Chicago]], [[Illinois]] ([[SAD]]) | visina-f = 668 | visina-m = 204 | koordinate = {{Coord|41|58|43|N|87|54|17|W|type:airport_region:USA|display=inline,title|name=O'Hare International Airport}} 41°58′43″N 87°54′17″W | website = [https://www.flychicago.com/ohare/home/pages/default.aspx www.flychicago.com/ohare] | staza1-broj = 4L/22R | staza1-dužina-f = 7,500 | staza1-dužina-m = 2,286 | staza1-površina = [[Asfalt]] | staza2-broj = 4R/22L | staza2-dužina-f = 8,075 | staza2-dužina-m = 2,461 | staza2-površina = [[Asfalt]] | staza3-broj = 9L/27R | staza3-dužina-f = 7,500 | staza3-dužina-m = 2,286 | staza3-površina = [[Beton]] | staza4-broj = 9C/27C | staza4-dužina-f = 11,245 | staza4-dužina-m = 3,427 | staza4-površina = [[Beton]] | staza5-broj = 9R/27L | staza5-dužina-f = 11,260 | staza5-dužina-m = 3,432 | staza5-površina = [[Asfalt]] / [[beton]] | staza6-broj = 10L/28R | staza6-dužina-f = 13,000 | staza6-dužina-m = 3,962 | staza6-površina = [[Asfalt]] / [[beton]] | staza7-broj = 10C/28C | staza7-dužina-f = 10,801 | staza7-dužina-m = 3,292 | staza7-površina = [[Asfalt]] | staza8-broj = 10R/28L | staza8-dužina-f = 7,500 | staza8-dužina-m = 2,286 | staza8-površina = [[Beton]] | stat-god =[[2021]]. | stat1-naziv=Broj putnika | stat1-podatak=26,327,962<ref name=sta>{{cite web | url =https://chicagoairportguide.com/statistics/ | title =''Statistics for Chicago O'Hare Airport'' | accessdate =20.10.2022. | language=engleski | publisher=Chicago O'Hare Airport}}</ref> | stat2-naziv = | stat2-podatak = | fusnota= }} '''Internacionalni aerodrom O'Hare''' ([[engleski]]: ''O'Hare International Airport'') ([[IATA]]: '''ORD''', [[ICAO]]: '''KORD''') zvan samo '''O'Hare''' je glavni [[aerodrom]] [[SAD|američkog]] [[grad]]a [[Chicago|Chicaga]] u [[Illinois]]u. O'Hare je udaljen od centra [[Chicago|Chicaga]] oko 29 [[km]] [[sjeverozapad]]no, kod [[Bensenville, Illinois|Bensenvilla]]<ref name=op/> [[datoteka:Concourse_at_O'Hare_International_Airport_near_gates_B11_and_B12.jpg|thumb|left|240px|[[Enterijer]] [[Aerodromski terminal|terminala]] 1]] == Karakteristike== Prostire se na [[površina|površini]] od 2,830 [[hektar]]a, i ima čak 4 [[Aerodromski terminal|terminala]] sa 180 izlaza<ref name=op/>, što ga čini 3/4 na svijetu<ref name=term>{{cite web | url =https://scottscheapflights.com/glossary/airport-terminal | title =''What is an Airport Terminal?'' | accessdate =20.10.2022. | language=engleski | publisher=Scotts cheap flights}}</ref> sa 180 izlaza i 8 [[Aerodrom#Poletno-sletna staza|pista]]. O'Hare je pravi grad sa vlastitom [[željeznica|željeznicom]] koja razvozi putnike do [[Aerodromski terminal|terminala]]. U njemu radi 50,000 ljudi, što na samom aerodromu, što u [[hotel]]u, [[pošta|pošti]], [[dućan]]ima i 60 [[restoran]]a.<ref name=his/> Donedavno je bio drugi aerodrom na svijetu po putničkom prometu, sa 77 [[milion]]a putnika [[godina|godišnje]].<ref name=op>{{cite web | url =http://www.chicago-ohare-ord.airports-guides.com/ | title =''Airport Information'' | accessdate =20.10.2022. | language=engleski | publisher=Airports Guides}}</ref> == Historija== Osnovan početkom [[1940-e|1940-ih]] [[aerodrom]] je započeo svoj život kao probna [[Aerodrom#Poletno-sletna staza|pista]] [[Douglas Aircraft Company]].<ref name=his/> Nakon tog je [[1945]]. prezvan u Aerodrom ''Orchard Field'' (zato ima [[IATA aerodromski kodovi|IATA kod]] - '''ORD'''), da bi [[1949]]. bio nazvan po slavnom [[pilot]]u [[Ratna mornarica Sjedinjenih Američkih Država|Američke mornarice]] [[Edward O'Hare|Edwardu O'Hari]] nosiocu [[Medalja časti|Medalje časti]].<ref name=his/> Početkom [[1950-e|1950-ih]] postalo je jasno da je dotadašnji čikaški aerodrom ''Midway'' premali i započeo je razvoj O'Hare. Prvi komercijalni letovi započeli su [[1955]]., zatim je [[1958]]. izgrađen prvi veliki [[Aerodromski terminal|terminal]]. Nakon velikog proširenja [[1962]]., velik dio [[Avio-kompanija]] preselio se sa Midwaya na O'Haru, pa je već na startu opsluživao oko 10 [[milion]]a putnika i postao najprometniji na [[svijet]]u.<ref name=his>{{cite web | url =http://chicago-ohare-ord.airports-guides.com/ord_history.html | title =''History, Facts and Overview'' | accessdate =20.10.2022. | language=engleski | publisher=Airports Guides}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|O'Hare International Airport}} * [https://www.flychicago.com/ohare/home/pages/default.aspx ''Welcome to O'Hare International Airport''] {{en icon}} [[Kategorija:Aerodromi u Sjedinjenim Američkim Državama|Internacionalni aerodrom O'Hare]] t3h6nbi65dr1tax9z2wlq0yiwfeo65n FIFA Svjetsko prvenstvo 2022. 0 4674338 42588023 42497874 2026-05-05T11:57:05Z Edgar Allan Poe 29250 /* Grupa B */ 42588023 wikitext text/x-wiki {{Fudbalsko ili nogometno natjecanje | Name = FIFA Svjetsko prvenstvo 2022. | izvorni naziv = 2022 كأس العالم لكرة القدم<br>Kaʾs al-ʿālam li-kurat al-qadam 2022 | Logo = 2022 FIFA World Cup.svg | Size = | Optional caption = | Zemlja domaćin = {{flag|Katar}} | datum = [[20. studenog]] – [[18. prosinca]] [[2022.]] | Broj reprezentacija = 32 | stadioni = 8 | gradovi = 5 | Prvaci = {{NogRep|ARG}} | drugi = {{NogRep|FRA}} | treći = {{NogRep|HRV}} | četvrti = {{NogRep|MAR}} | Broj utakmica = 64 | Broj golova = 172 | gledanost = 3404252 | Najbolji strijelac = {{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]]<br>{{small|(8 golova)}} | Najbolji igrač = {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]] | ažurirano = [[18. prosinca]] [[2022.]] }} '''FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.''' bilo je 22. izdanje [[FIFA Svjetsko prvenstvo|FIFA Svjetskog prvenstva]] koje se od [[20. studenog]] do [[18. prosinca]] [[2022.]] godine održalo u [[Katar]]u. Bilo je to prvo FIFA Svjetsko prvenstvo koje se održalo u arapskoj zemlji te drugo koje se održalo u [[Azija|Aziji]], nakon [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|Svjetskog prvenstva 2002.]] godine, koje se bilo održalo u [[Japan]]u i [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]]. Uz to, ovo je posljednji turnir na kojemu su sudjelovale samo 32 reprezentacije, s obzirom da je za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.]] planirano proširenje na ukupno 48 reprezentacija. [[FIFA Svjetsko prvenstvo]] je turnir koji se tradicionalno održava ljeti, u vrijeme kada se u svijetu - u pravilu - ne igraju klupske utakmice tako da reprezentativni nogomet ne remeti godišnji klupski raspored. Međutim, iznimne ljetne vrućine u [[Katar]]u pokazale su se kao potencijalno prevelik zdravstveni rizik, tako da je turnir pomaknut s ljetnog na - prvi put u historiji - zimski termin u studenom i prosincu, usred klupske sezone. Također, turnir je zbog tih promjena trajao manje od 30 dana, što je također novina u odnosu na ranija izdanja. Od 32 reprezentacije, jedino je domaćin [[Fudbalska reprezentacija Katara|Katar]] izborio direktni nastup bez kvalifikacija; Katar je ujedno i jedini debitant na turniru, s obzirom na to da su sve ostale reprezentacije imale barem jedan raniji nastup. Porazom od [[Fudbalska reprezentacija Ekvadora|Ekvadora]] 0:2, Katar je postao prvi domaćin u historiji turnira koji je izgubio utakmicu otvaranja, ali isto tako i prvi domaćin koji nije osvojio nijedan bod na turniru te domaćin s najmanje postignutih golova (samo jedan) na turniru. Aktualni branitelj naslova svjetskog prvaka bila je [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]], koja je drugi put za redom igrala finale, ali je poražena od [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentine]] nakon jedanaesteraca; Argentini je to bio treći naslov prvaka svijeta. [[Fudbalska reprezentacija Maroka|Maroko]] je na turniru postao prva afrička reprezentacija koja je izborila polufinale turnira, ali je u utakmici za treće mjesto poražena od [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske|Hrvatske]], kojoj je to bila druga bronca u historiji te druga uzastopna medalja na prvenstvu, nakon srebra iz [[2018.]] godine; Maroko je svejedno postao najbolje plasirana afrička reprezentacija u historiji Svjetskih prvenstava. Najbolji strijelac turnira bio je [[Francuska|francuski]] reprezentativac [[Kylian Mbappé]], koji je postigao osam golova. Najboljim igračem proglašen je [[Lionel Messi]]. == Izbor domaćina == [[File:Rusia entregó el relevo de la antorcha de la Copa del Mundo a Qatar.jpg|thumb|[[Rusija|Ruski]] predsjednik [[Vladimir Putin]] (desno) i predsjednik [[FIFA]]-e, [[Gianni Infantino]] (sredina), predaju [[katar]]skom emiru [[Tamim bin Hamad al-Tani|Tamimu al-Taniju]] (lijevo) ovlasti organiziranja Svjetskog prvenstva.]] Proces za izbor domaćina prvenstava [[2018.]] i [[2022.]] godine započeo je u siječnju [[2009.]] godine, a savezi su imali rok do [[2. veljače]] da pošalju svoje ponude.<ref>{{cite news |url=http://voices.washingtonpost.com/soccerinsider/2009/01/future_world_cups.html |title=Future World Cups |first=Steve |last=Goff |work=The Washington Post |date=16 January 2009 |accessdate=16 January 2009 |deadurl=no |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110430153000/http://voices.washingtonpost.com/soccerinsider/2009/01/future_world_cups.html |archivedate=30 April 2011 }}</ref> Inicijalno je jedanaest zemalja poslalo svoje kandidature, ali [[Meksiko]] se kasnije povukao,<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/newscentre/news/newsid=1109321.html |title=Mexico withdraws FIFA World Cup bid |accessdate=10 February 2011 |publisher=FIFA |date=29 September 2009 |deadurl=no |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110430035641/http://www.fifa.com/newscentre/news/newsid=1109321.html |archivedate=30 April 2011 }}</ref> dok je kandidatura [[Indonezija|Indonezije]] odbijena u veljači [[2010.]] godine jer indonezijska vlada nije [[FIFA]]-i dostavila pismo podrške kandidaturi.<ref name=reject>{{cite news |title=Indonesia's bid to host the 2022 World Cup bid ends |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/8577452.stm |date=19 March 2010 |accessdate=19 March 2010 |work=BBC Sport |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100320054013/http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/8577452.stm |archivedate=20 March 2010 |deadurl=no }}</ref> Tokom samog procesa, tri preostale neeuropske zemlje ([[Australija]], [[Japan]] i [[Sjedinjene Države]]) postepeno su odustajale, što je značilo da savezi članovi [[UEFA]]-e gube pravo organizacije prvenstva [[2022.]] godine. To je, prema FIFA-inim pravilima, značilo da nijedna europska zemlja nije mogla biti domaćin prvenstva [[2022.]] godine, što je otvorilo put drugim kontinentima. Na kraju je za domaćinstvo Svjetskog prvenstva [[2022.]] godine razmatrano pet zemalja: [[Australija]], [[Japan]], [[Južna Koreja]], [[Katar]] i [[Sjedinjene Države]]. FIFA-in izvršni odbor sastao se [[2. prosinca]] [[2010.]] godine u [[Zürich]]u kako bi odabrao domaćina.<ref name="2018+2022 bids">{{Cite news |date=20 December 2008 |title=Combined bidding confirmed |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/aboutfifa/federation/bodies/media/newsid=983481.html |url-status=dead |access-date=20 December 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090122070321/http://www.fifa.com/aboutfifa/federation/bodies/media/newsid%3D983481.html |archive-date=22 January 2009}}</ref> Prije samog glasovanja, dvojica članova Izvršnog odbora suspendirani su zbog sumnji u korupciju povezanu uz glasovanje za domaćina [[2022.]] godine.<ref>{{Cite news |last=Wilson |first=Steve |date=18 November 2010 |title=World Cup 2018: meet Amos Adamu and Reynald Temarii, the Fifa pair suspended over corruption |work=The Telegraph |location=London |url=https://www.telegraph.co.uk/sport/football/teams/england/8142965/World-Cup-2018-meet-Amos-Adamu-and-Reynald-Temarii-the-Fifa-pair-suspended-over-corruption.html |url-status=live |url-access=subscription |access-date=19 November 2021 |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220110/https://www.telegraph.co.uk/sport/football/teams/england/8142965/World-Cup-2018-meet-Amos-Adamu-and-Reynald-Temarii-the-Fifa-pair-suspended-over-corruption.html |archive-date=10 January 2022}}</ref> Na koncu je, nakon četiri kruga glasovanja, za domaćina izabran [[Katar]], što je opisano kao "visoki operativni rizik".<ref>{{Cite news |date=18 November 2010 |title=World Cup 2022: Blow to Qatar's 2022 bid as FIFA brands it "high risk" |publisher=Bloomberg L.P. |url=http://www.arabianbusiness.com/blow-qatar-s-2022-bid-as-fifa-brands-it-high-risk--362764.html |access-date=3 December 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101201055228/http://www.arabianbusiness.com/blow-qatar-s-2022-bid-as-fifa-brands-it-high-risk--362764.html |archive-date=1 December 2010}}</ref> Rezultati su bili sljedeći:<ref>{{Cite news |last1=Doyle |first1=Paul |last2=Busfield |first2=Steve |date=2 December 2010 |title=World Cup 2018 and 2022 decision day&nbsp;– live! |work=The Guardian |location=London |url=https://www.theguardian.com/football/blog/2010/dec/01/world-cup-2018-2022-zurich |url-status=live |access-date=10 December 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161226062244/https://www.theguardian.com/football/blog/2010/dec/01/world-cup-2018-2022-zurich |archive-date=26 December 2016}}</ref> <center> {| class="wikitable" style="text-align: center;" |+Rezultati glasovanja !rowspan=2| Država !colspan=4| Krug |- ! 1. krug<br>{{small|(glasovi)}} ! 2. krug<br>{{small|(glasovi)}} ! 3. krug<br>{{small|(glasovi)}} ! 4. krug<br>{{small|(glasovi)}} |- bgcolor="#90EE90" |align="left"|'''{{flag|Katar}}''' |style="text-align:center;"|'''11''' |style="text-align:center;"|'''10''' |style="text-align:center;"|'''11''' |style="text-align:center;"|'''14''' |- |align="left"|{{flag|Sjedinjene Države}} |style="text-align:center;"|3 |style="text-align:center;"|5 |style="text-align:center;"|6 |style="text-align:center;"|8 |- |align="left"|{{flag|Južna Koreja}} |style="text-align:center;"|4 |style="text-align:center;"|5 |style="text-align:center;"|5 |colspan="1" bgcolor="#F08080" | – |- |align="left"|{{flag|Japan}} |style="text-align:center;"|3 |style="text-align:center;"|2 |colspan="2" bgcolor="#F08080" | – |- |align="left"|{{flag|Australija}} |style="text-align:center;"|1 |colspan="3" bgcolor="#F08080" | – |} </center> Izbor Katara izazvao je brojne kontroverze te je u nekim medijima nazvan skandalom,<ref>{{Cite news |last=James |first=Stuart |date=2 December 2010 |title=World Cup 2022: 'Political craziness' favours Qatar's winning bid |work=The Guardian |location=London |url=https://www.theguardian.com/football/2010/dec/02/world-cup-2022-qatar-winning-bid |url-status=live |access-date=3 December 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130906213640/http://www.theguardian.com/football/2010/dec/02/world-cup-2022-qatar-winning-bid |archive-date=6 September 2013}}</ref><ref name="independent.co.uk">{{Cite news |date=7 June 2015 |title=Qatar world cup part of FIFA corruption scandal |url=https://www.independent.co.uk/news/world/europe/fifa-corruption-whistleblower-says-qatar-will-be-stripped-of-2022-world-cup-10302979.html |url-status=live |access-date=7 June 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200819045720/https://www.independent.co.uk/news/world/europe/fifa-corruption-whistleblower-says-qatar-will-be-stripped-of-2022-world-cup-10302979.html |archive-date=19 August 2020}}</ref> Uoči izbora, pojavile su se brojne nedoumice u vezi s prikladnošću Katara kao zemlje domaćina i pravednosti postupka nadmetanja država.<ref name="timesofindia">{{Citiranje novina|last=[[Reuters]]|date=16 November 2022|title=FIFA World Cup 2022: Why Qatar is a controversial location for the tournament|work=Times of India|url=https://timesofindia.indiatimes.com/sports/football/fifa-world-cup-2022/fifa-world-cup-2022-why-is-qatar-a-controversial-location-for-the-tournament/articleshow/95533015.cms|access-date=22 November 2022}}</ref> odnosno dijelom serije drugih korupcijskih skandala koji su pogodili [[FIFA]]-u za vrijeme mandata [[Sepp Blatter|Seppa Blattera]].<ref name="independent.co.uk"/> [[FIFA]] je optužena za korupciju kao i to da je izbor Katara za domaćina ostvaren temeljem [[podmićivanje|podmićivanja]] u postupku nadmetanja,<ref name="Reason 2022">{{cite magazine |last=Boehm |first=Eric |date=21 November 2022 |title=The Qatar World Cup Is a Celebration of Authoritarianism |url=https://reason.com/2022/11/21/the-qatar-world-cup-is-a-celebration-of-authoritarianism/ |url-status=live |magazine=Reason |oclc=818916200 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221121221030/https://reason.com/2022/11/21/the-qatar-world-cup-is-a-celebration-of-authoritarianism/ |archive-date=21 November 2022 |access-date=22 November 2022}}</ref> dok je aktualni predsjednik FIFA-e Gianni Infantino branio izbor.<ref name=":8">{{Citiranje novina|last=Panja|first=Tariq|date=2022-11-19|title=On Eve of World Cup, FIFA Chief Says, 'Don't Criticize Qatar; Criticize Me.'|language=en-US|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/2022/11/19/sports/soccer/world-cup-gianni-infantino-fifa.html|access-date=2022-11-21|issn=0362-4331}}</ref> Ovaj je izbor tako postao jedan od najkontroverznijih u historiji turnira, kontroverzniji čak i od izbora [[Rusija|Rusije]] za domaćina [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|FIFA Svjetskog prvenstva 2018.]] godine, koji je također bio meta brojnih kritika i optužbi. == Kvalifikacije == {{main|Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.}} Kao i za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.]] godine, sve članice [[FIFA]]-e, izuzev domaćina [[Katara]], sudjelovale su u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo [[2022.]] godine. To znači da je ukupno 211 reprezentacija imalo pravo nastupa u kvalifikacijama, u kojima je - iako bez mogućnosti ispadanja - sudjelovao i domaćin Katar, jer ga je [[AFC]] obvezala da sudjeluje u kvalifikacijama zbog činjenice da su one istovremeno služile i kao kvalifikacije za [[AFC Azijski kup 2023.]] godine.<ref>{{Cite news |last=Palmer |first=Dan |date=31 July 2017 |title=Hosts Qatar to compete in qualifying for 2022 World Cup |work=insidethegames.biz |publisher=Dunsar Media Company |url=https://www.insidethegames.biz/articles/1053493/hosts-qatar-to-compete-in-qualifying-for-2022-world-cup |url-status=live |access-date=15 August 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190606063449/https://www.insidethegames.biz/articles/1053493/hosts-qatar-to-compete-in-qualifying-for-2022-world-cup |archive-date=6 June 2019}}</ref> Kako je [[Fudbalska reprezentacija Katara|Katar]], kao prvo plasirani u grupi, izborio finalni krug kvalifikacija, [[Fudbalska reprezentacija Libanona|Libanon]] je kao peta najbolja drugoplasirana ekipa prošao u sljedeći krug kvalifikacija.<ref>{{Cite news |date=17 July 2019 |title=Groups finalised for Qatar 2022 & China 2023 race |work=The-AFC.com |publisher=Asian Football Confederation |url=http://www.the-afc.com/competitions/fifa-world-cup/latest/news/groups-finalised-for-qatar-2022-china-2023-race |url-status=live |access-date=9 October 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190820085920/https://www.the-afc.com/competitions/fifa-world-cup/latest/news/groups-finalised-for-qatar-2022-china-2023-race |archive-date=20 August 2019}}</ref> Branitelj naslova, [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]], također je sudjelovala u kvalifikacijama.<ref>{{Cite news |title=2022 World Cup odds: France favorite to repeat in Qatar; USA behind Mexico with 16th-best odds |work=CBS Sports |url=https://www.cbssports.com/soccer/world-cup/news/2022-world-cup-odds-france-favorite-to-repeat-in-qatar-usa-behind-mexico-with-16th-best-odds/ |url-status=live |access-date=7 September 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190401134213/https://www.cbssports.com/soccer/world-cup/news/2022-world-cup-odds-france-favorite-to-repeat-in-qatar-usa-behind-mexico-with-16th-best-odds/ |archive-date=1 April 2019}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Svete Lucije|Sveta Lucija]] je inicijalno pristupila kvalifikacijama, ali se povukla prije prve utakmice. [[Sjevernokorejska nogometna reprezentacija|Sjeverna Koreja]] odustala je od kvalifikacija zbog sigurnosnih razloga povezanih s [[Pandemija COVID-19|pandemijom koronavirusa]]. [[Fudbalska reprezentacija Američke Samoe|Američka Samoa]] i [[Fudbalska reprezentacija Samoe|Samoa]] povukle su se prije ždrijeba kontinentalnih kvalifikacija, dok se [[Fudbalska reprezentacija Tonge|Tonga]] povukla nakon [[Erupcija vulkana Hunga Tonga–Hunga Ha'apai 2022.|erupcije podvodnog vulkana Hunga Tonga–Hunga Ha'apai]]. Nešto kasnije, [[Fudbalska reprezentacija Vanuatua|Vanuatu]] i [[Fudbalska reprezentacija Cookovih Otoka|Cookovi Otoci]] povukli su se zbog ograničenja povezanih uz pandemiju. === Kvalificirane momčadi === Od ukupno 32 reprezentacije koje sudjeluju na završnom turniru, njih 24 sudjelovalo je i na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|prethodnom prvenstvu]].<ref>{{Cite web |date=7 September 2022 |title=Qatar World Cup 2022 |url=https://www.telegraph.co.uk/qatar-world-cup-2022/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20220907114612/https://www.telegraph.co.uk/qatar-world-cup-2022/ |archive-date=7 September 2022 |url-status=live |access-date=7 September 2022 |website=The Telegraph }}</ref> Domaćin [[Fudbalska reprezentacija Katara|Katar]] jedini je debitant na ovom turniru, čime su postali prvi domaćin-debitant još od [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italije]] [[1934.]] godine. Rezultat toga bio je da je Svjetsko prvenstvo [[2022.]] godine bilo prvo u kojem među momčadima koje su izborile nastup kroz kvalifikacije nije bilo debitanata. [[Fudbalska reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]], [[Fudbalska reprezentacija Ekvadora|Ekvador]], [[Fudbalska reprezentacija Gane|Gana]], [[Fudbalska reprezentacija Kameruna|Kamerun]] i [[Fudbalska reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] vratile su se na završni turnir nakon izbivanja [[2018.]] godine. [[Fudbalska reprezentacija Kanade|Kanada]] se vratila na turnir nakon 36 godina, s tim da im je prethodni nastup iz [[1986.]] godine bio jedini do ove godine.<ref>{{Cite web |title=Canada 4-0 Jamaica: Canadians qualify for first World Cup since 1986 |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/60896263 |publisher=BBC Sport |date=28 March 2022 |access-date=5 June 2022}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Wales]] se vratio nakon čak 64 godine, što je rekordna pauza za jednu europsku reprezentaciju, a jedini prijašnji nastup imali su [[1958.]] godine.<ref>{{Cite web |title=World Cup 2022: Wales qualifies for final after 64-year wait|url=https://www.bbc.com/news/uk-wales-61697975 |publisher=BBC News |date=5 June 2022 |access-date=5 June 2022}}</ref> Četverostruki svjetski i aktualni europski prvak Italija nije se uspjela kvalificirati na svoje drugo uzastopno Svjetsko prvenstvo, što im je prvi put otkako sudjeluju, a sve nakon poraza u polufinalu play-offa. Talijani su ujedno i jedini biši prvaci koji se nisu kvalificirali te najbolje rangirana momčad na FIFA-inoj ljestvici koja nije ostvarila plasman.<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/60869125 |title=Italy 0–1 North Macedonia: European champions stunned in World Cup play-offs |publisher=BBC Sport |date=24 March 2022 |access-date=24 March 2022}}</ref> Ujedno su i četvrta reprezentacija koja nije izborila nastup na završnici prvenstva nakon što je osvojila prethodno održani [[UEFA Euro]], nakon [[Fudbalska reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačke]] ([[1978.]]), [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danske]] ([[1994.]]) i [[Fudbalska reprezentacija Grčke|Grčke]] ([[2006.]]).<ref>{{cite news |url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/news/0273-14bea397137f-ce13784ed2f6-1000--wins-for-north-macedonia-portugal-sweden-wales/ |title=World Cup play-off semi-finals: Wins for North Macedonia, Portugal, Sweden, Wales |publisher=UEFA |date=24 March 2022 |access-date=25 June 2022}}</ref> Domaćin prethodnog turnira, [[Fudbalska reprezentacija Rusije|Rusija]], diskvalificirana je zbog [[Ruska invazija na Ukrajinu 2022.|invazije na Ukrajinu]] s početka [[2022.]] godine.<ref>{{cite press release|url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/qatar2022/media-releases/fifa-uefa-suspend-russian-clubs-and-national-teams-from-all-competitions |title=FIFA/UEFA suspend Russian clubs and national teams from all competitions |publisher=FIFA |date=28 February 2022 |access-date=28 February 2022}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Čilea|Čile]], osvajač [[Copa América|Cope Américe]] [[2015.]] i [[2016.]] godine također nije uspio izboriti završni turnir drugi put za redom. [[Fudbalska reprezentacija Nigerije|Nigerija]] je ispala u kontinentalnom play-offu od Gane, tako da se nije vratila nakon [[2018.]] godine. Ostale zemlje koje su nastupile na prethodnom turniru, ali ne i ovom su [[Fudbalska reprezentacija Perua|Peru]], [[Fudbalska reprezentacija Egipta|Egipat]], [[Fudbalska reprezentacija Islanda|Island]], [[Fudbalska reprezentacija Paname|Panama]], [[Fudbalska reprezentacija Švedske|Švedska]] i [[Fudbalska reprezentacija Kolumbije|Kolumbija]]. Najniže rangirana reprezentacija na turniru bila je Gana. Kvalificirane momčadi su sljedeće: <small>Napomena: Brojevi u zagradama predstavljaju FIFA-in ranking prije početka turnira.<ref>{{cite news|title="FIFA/Coca-Cola World Ranking"|url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/mens-ranking?dateId=id13792|website=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association|date=6 October 2022|access-date=7 October 2022}}</ref></small> {{col begin}} {{col-4}} '''[[AFC]]''' (6) * {{fb|AUS}} (38) * {{fb|IRN}} (20) * {{fb|JAP}} (24) * {{fb|JKO}} (28) * {{fb|KAT}} (50) (domaćin) * {{fb|SAU}} (51) '''[[CAF]]''' (5) * {{fb|GAN}} (61) * {{fb|KAM}} (43) * {{fb|MAR}} (22) * {{fb|SEN}} (18) * {{fb|TUN}} (30) {{col-4}} '''[[CONCACAF]]''' (4) * {{fb|KAN}} (41) * {{fb|KOS}} (31) * {{fb|MEX}} (13) * {{fb|SAD}} (16) '''[[CONMEBOL]]''' (4) * {{fb|ARG}} (3) * {{fb|BRA}} (1) * {{fb|EKV}} (44) * {{fb|URU}} (14) '''[[2022 FIFA World Cup qualification (OFC)|OFC]]''' (0) * ''Bez predstavnika'' ([[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarika]] je izbacila [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]]) {{col-4}} '''[[UEFA]]''' (13) * {{fb|BEL}} (2) * {{fb|DAN}} (10) * {{fb|ENG}} (5) * {{fb|FRA}} (4) * {{fb|HRV}} (12) * {{fb|NIZ}} (8) * {{fb|NJE}} (11) * {{fb|POL}} (26) * {{fb|POR}} (9) * {{fb|SRB}} (21) * {{fb|ŠPA}} (7) * {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Fudbalska reprezentacija Švicarske|Švicarska]] (15) * {{fb|WAL}} (19) {{col-4}} [[File:2022 world cup qualification.svg|thumb|right|500px|upright=1.5|{{legend|#0000ff|Kvalificirani na Svjetsko prvenstvo}} {{legend|#ffbf00|Nisu se uspjeli kvalificirati}} {{legend|#000000|Diskvalificirani ili se povukli iz kvalifikacija}} {{legend|#cccccc|Nisu članice FIFA-e}}]] {{col end}} == Gradovi domaćini == Prvih pet predloženih stadiona predstavljeno je početkom ožujka [[2010.]] godine. [[Katar]] je želio da stadioni održavaju različite historijske i kulturološke aspekte same zemlje, ali i da udovoljavaju kriterijima trajnosti, udobnosti, pristupačnosti i održivosti.<ref>{{Cite web |title=Stadiums |url=https://www.sc.qa/en/stadiums |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190306195446/https://www.sc.qa/en/stadiums |archive-date=6 March 2019 |access-date=27 March 2019 |website=Supreme Committee for Delivery & Legacy}}</ref> Namjera je bila da se stadioni opreme posebnim rashladnim sustavom koji bi unutar stadiona održavao temperaturu oko 20&nbsp;°C, međutim nije poznatko kako bi to funkcioniralo na otvorenim stadionima. Inicijalno je također rečeno kako će stadioni biti ''[[zero waste]]'' te kako će gornje etaže stadiona nakon prvenstva biti razmontirane i donirane zemljama sa slabo razvijenom sportskom infrastrukturom.<ref>{{Cite web |title=Bidding Nation Qatar 2022&nbsp;– Stadiums |url=http://www.recruitmentvartha.com/2015/01/fifa-world-cup-football-2022-stadium.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20100503091612/http://www.qatar2022bid.com/qatars-bid/stadiums |archive-date=3 May 2010 |access-date=30 May 2010 |publisher=Qatar2022bid.com}}</ref><ref>{{Cite journal |title=Football and Sustainability in the Desert, Qatar 2022 Green World Cup's Stadiums: Legal Perspective |journal=European Journal of Social Sciences |date=December 2017 |pages=475–493 |ssrn=3096185|last1=Hayajneh |first1=Abdelnaser |last2=Elbarrawy |first2=Hassan |last3=El Shazly |first3=Yassin |last4=Rashid |first4=Tarek }}</ref> Svih pet stadiona projektirao je njemački arhitekt [[Albert Speer (arhitekt, rođen 1934.)|Albert Speer]] sa suradnicima.<ref>{{Cite news |date=5 December 2010 |title=2022 FIFA World Cup Bid Evaluation Report: Qatar |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/mm/document/tournament/competition/01/33/59/45/bidevaluationreport.pdf |url-status=dead |access-date=5 December 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171011211010/http://www.fifa.com/mm/document/tournament/competition/01/33/59/45/bidevaluationreport.pdf |archive-date=11 October 2017}}</ref> [[Stadion al-Bajt]] na kraju je bio jedini zatvoreni stadion.<ref>{{Cite web |title=Al Bayt Stadium Design |url=https://www.qatar2022.qa/en/stadiums/al-bayt-stadium/design |website=qatar2022.qa |access-date=2022-11-07 |archive-date=2022-01-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220121024050/https://www.qatar2022.qa/en/stadiums/al-bayt-stadium/design }}</ref> FIFA-in izvještaj od [[9. prosinca]] [[2010.]] godine citirao je tadašnjeg predsjednika [[Sepp Blatter|Seppa Blattera]], koji je rekao da bi neke druge zemlje mogle organizirati neke utakmice Svjetskog prvenstva, međutim te zemlje nisu konkretno imenovane.<ref name="Hosting neighbours">{{Cite news |date=9 December 2010 |title=Report: Qatar neighbors could host 2022 WC games |publisher=Fox Soccer/AP |url=http://msn.foxsports.com/foxsoccer/worldcup/story/Qatar-neighbors-could-host-WC-games |archive-url=https://web.archive.org/web/20110426080343/http://msn.foxsports.com/foxsoccer/worldcup/story/Qatar-neighbors-could-host-WC-games |archive-date=26 April 2011}}</ref> Blatter je dodao kako bilo kakvu odluku tog tipa prvo mora donijeti [[Katar]], a onda odobriti i FIFA-in Izvršni odbor.<ref name="aljazwinter">{{Cite web |title=FIFA 'backs' winter 2022 Qatar cup&nbsp;– Football |url=https://english.aljazeera.net/sport/football/2010/12/20101217143610760148.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110513081441/http://english.aljazeera.net/sport/football/2010/12/20101217143610760148.html |archive-date=13 May 2011 |access-date=28 February 2012 |publisher=Al Jazeera}}</ref> [[Jordan]]ski princ [[Ali bin Husein, princ Jordana|Ali bin Husein]] izjavio je za [[Australian Associated Press]] kako bi odigravanje utakmica u [[Bahrein]]u, [[UAE|Ujedinjenim Arapskim Emiratima]] i, možda, [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]] pomoglo u integraciji regionalnih naroda za vrijeme turnira.<ref name="Prince Jordan">{{Cite news |date=13 December 2010 |title=Jordan's Prince Ali calls for winter WCup in Qatar |publisher=Yahoo! Sports/AP |url=https://sports.yahoo.com/soccer/news?slug=ap-wcupbids-qatar |url-status=dead |access-date=8 January 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191224164749/https://sports.yahoo.com/soccer/news%3Fslug%3Dap-wcupbids-qatar/ |archive-date=24 December 2019}}</ref> Ovu mogućnost potvrdio je, u siječnju [[2019.]] godine, i Blatterov nasljednik, [[Gianni Infantino]], koji je naveo smanjenje političkih tenzija kao razlog razmatranja ove odluke.<ref>{{Cite web |date=2 January 2019 |title=Infantino: Qatar neighbours could help host World Cup |url=http://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3741308/infantino-qatar-neighbours-could-help-host-2022-world-cup |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190102161434/http://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3741308/infantino-qatar-neighbours-could-help-host-2022-world-cup |archive-date=2 January 2019 |access-date=2 January 2019 |publisher=ESPN}}</ref> Godine [[2013.]] pojavile su se vijesti kako je Katar poslao molbu FIFA-i da smanji ukupni broj predloženih stadiona (12) zbog povećanih troškova;<ref>{{Cite web |date=25 April 2013 |title=Qatar 2022: Nine stadiums instead of twelve?&nbsp;– |url=http://stadiumdb.com/news/2013/04/qatar_2022_nine_stadium_instead_of_twelve |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20131005094237/http://stadiumdb.com/news/2013/04/qatar_2022_nine_stadium_instead_of_twelve |archive-date=5 October 2013 |access-date=25 May 2013 |publisher=Stadiumdb.com}}</ref> ubrzo je potvrđeno da Katar planira reducirati broj stadiona s izvornih 12 na najviše osam ili devet.<ref>{{Cite news |last=Fattah |first=Zainab |date=22 April 2013 |title=Qatar Is in Talks to Reduce World Cup Stadiums, BofA Says |publisher=Bloomberg L.P. |url=https://www.bloomberg.com/news/2013-04-22/qatar-is-in-talks-with-fifa-reduce-world-cup-stadiums-bofa-says.html |url-status=live |access-date=25 May 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130521045351/http://www.bloomberg.com/news/2013-04-22/qatar-is-in-talks-with-fifa-reduce-world-cup-stadiums-bofa-says.html |archive-date=21 May 2013}}</ref> U travnju [[2017.]] godine, organizatori su potvrdili kako će se prvenstvo igrati na osam stadiona u okolici [[Doha|Dohe]], iako FIFA još uvijek nije bila službeno potvrdila konačni broj stadiona.<ref>{{Cite web |date=7 April 2017 |title=Official: Qatar has cut its 2022 World Cup budget almost in half |url=https://dohanews.co/official-qatar-has-cut-its-2022-world-cup-budget-almost-in-half/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20191224164749/https://dohanews.co/official-qatar-has-cut-its-2022-world-cup-budget-almost-in-half/ |archive-date=24 December 2019 |access-date=16 April 2017 |publisher=Doha News}}</ref><ref>{{Cite web |date=6 July 2018 |title=Stadiums |url=https://www.sc.qa/en/stadiums |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20171114015238/http://www.sc.qa/en/stadiums |archive-date=14 November 2017 |access-date=8 January 2018 |website=Supreme Committee for Delivery & Legacy}}</ref> Za vrijeme priprema, izgradnja stadiona u Kataru bila je tema brojnih kontroverzi, od uobičajenih koje su se ticale nemogućnosti dovršenja stadiona u zadanim rokovima, do ozbiljnih optužbi za neljudske uvjete u kojima su radili radnici na stadionima. U konačnici, FIFA je potvrdila kako će se prvenstvo odigrati na sljedećih osam stadiona: <center> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- ![[Lusail]] ![[Al-Kor (grad)|Al-Kor]] !colspan=2|[[Doha]] |- |[[Stadion u Lusailu]] |[[Stadion al-Bajt]] |[[Stadion 974]] |[[Stadion al-Tumama]] |- |Kapacitet: '''88,966'''<ref>{{cite web |url=https://www.qatar2022.qa/en/tournament/stadiums/lusail-stadium |title=Lusail Stadium |publisher=qatar2022.qa |access-date=18 November 2022 |archive-date=2022-11-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221101212203/https://www.qatar2022.qa/en/tournament/stadiums/lusail-stadium }}</ref><ref>{{cite web|url=https://hospitality.fifa.com/2022/en/the-stadiums/lusail-stadium/ |title=Lusail Stadium |publisher=FIFA |access-date=18 November 2022}}</ref> |Kapacitet: '''68,895'''<ref>{{cite web |url=https://www.qatar2022.qa/en/tournament/stadiums/al-bayt-stadium |title=Al Bayt Stadium |publisher=qatar2022.qa |access-date=18 November 2022 |archive-date=2022-10-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221009031452/https://www.qatar2022.qa/en/tournament/stadiums/al-bayt-stadium }}</ref><ref>{{cite web|url=https://hospitality.fifa.com/2022/en/the-stadiums/al-bayt-stadium/ |title=Al Bayt Stadium |publisher=FIFA |access-date=18 November 2022}}</ref> |Kapacitet: '''44,089'''<ref>{{cite web |url=https://www.qatar2022.qa/en/tournament/stadiums/stadium-974 |title=Stadium 974 |publisher=qatar2022.qa |access-date=18 November 2022 |archive-date=2022-11-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221108035007/https://www.qatar2022.qa/en/tournament/stadiums/stadium-974 }}</ref><ref>{{cite web|url=https://hospitality.fifa.com/2022/en/the-stadiums/stadium-974/ |title=Stadium 974 |publisher=FIFA |access-date=18 November 2022}}</ref> |Kapacitet: '''44,400'''<ref>{{cite web |url=https://www.qatar2022.qa/en/tournament/stadiums/al-thumama-stadium |title=Al Thumama Stadium |publisher=qatar2022.qa |access-date=18 November 2022 |archive-date=2022-10-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221023153739/https://www.qatar2022.qa/en/tournament/stadiums/al-thumama-stadium }}</ref><ref>{{cite web|url=https://hospitality.fifa.com/2022/en/the-stadiums/al-thumama-stadium/ |title=Al Thumama Stadium |publisher=FIFA |access-date=18 November 2022}}</ref> |- |[[File:17 11 2021 - Visita ao Estádio Lusail (51688281025).jpg|200x200px]] |[[File:2022 FIFA World Cup Qatar 0–2 Ecuador - (21).jpg|200x200px]] |<!--Please do not provide an exterior image of the stadium, as Qatar does not allow freedom of panorama.--> | |- !rowspan="1" colspan="2"|Domaćini na mapi Katara{{location map+|float=center|Katar|width=385|caption=|places= {{Location map~|Katar|lat=25.4369|long=51.5045|position=right|label=[[Lusail]]}} {{Location map~|Katar|lat=25.2970|long=51.5310|mark=Blue pog.svg|marksize=11|position=right|label=Doha}} {{Location map~|Katar|lat=25.6919|long=51.4969|position=right|label=[[Al-Kor (grad)|Al-Kor]]}} {{Location map~|Katar|lat=25.1780|long=51.5976|position=right|label=[[Al-Vakra]]}} {{Location map~|Katar|lat=25.2583|long=51.4105|position=left|label=[[Al-Rajan (grad)|Al-Rajan]]}} }} !rowspan="1" colspan="2"|Stadioni u i u okolici [[Doha|Dohe]]{{location map+|float=center|Doha|width=300|caption=|places= {{Location map~|Doha|lat=25.3140|long=51.4416|position=right|label=[[Education City]]}} {{Location map~|Doha|lat=25.2846|long=51.5755|position=bottom|label=[[Stadium 974|974]]}} {{Location map~|Doha|lat=25.2635|long=51.4481|position=right|label=[[Aspire Zone|Kalifa]]}} {{Location map~|Doha|lat=25.2316|long=51.5413|position=right|label=[[Al-Tumama (Doha)|Al-Tumama]]}} }} |- !colspan=3|[[Al-Rajan (grad)|Al-Rajan]] ![[Al-Vakra]] |- |[[Međunarodni stadion Kalifa]] |[[Stadion Education City]] |[[Stadion Ahmad bin Ali]] |[[Stadion al-Džanub]] |- |Kapacitet: '''45,857'''<ref>{{cite web |url=https://www.qatar2022.qa/en/tournament/stadiums/khalifa-international-stadium |title=Khalifa International Stadium |publisher=qatar2022.qa |access-date=18 November 2022 |archive-date=2022-10-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221025121522/https://www.qatar2022.qa/en/tournament/stadiums/khalifa-international-stadium }}</ref><ref>{{cite web|url=https://hospitality.fifa.com/2022/en/the-stadiums/khalifa-international-stadium/ |title=Khalifa International Stadium |publisher=FIFA |access-date=18 November 2022}}</ref> |Kapacitet: '''44,667'''<ref>{{cite web |url=https://www.qatar2022.qa/en/tournament/stadiums/education-city-stadium |title=Education City Stadium |publisher=qatar2022.qa |access-date=18 November 2022 |archive-date=2022-10-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221026234746/https://www.qatar2022.qa/en/tournament/stadiums/education-city-stadium }}</ref><ref>{{cite web|url=https://hospitality.fifa.com/2022/en/the-stadiums/education-city/ |title=Education City Stadium |publisher=FIFA |access-date=18 November 2022}}</ref> |Kapacitet: '''45,032'''<ref>{{cite web |url=https://www.qatar2022.qa/en/tournament/stadiums/ahmad-bin-ali-stadium |title=Ahmad Bin Ali Stadium |publisher=qatar2022.qa |access-date=18 November 2022 |archive-date=2022-10-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221028182522/https://www.qatar2022.qa/en/tournament/stadiums/ahmad-bin-ali-stadium }}</ref><ref>{{cite web|url=https://hospitality.fifa.com/2022/en/the-stadiums/ahmad-bin-ali-stadium/ |title=Ahmad bin Ali Stadium |publisher=FIFA |access-date=18 November 2022}}</ref> |Kapacitet: '''44,325'''<ref>{{cite web |url=https://www.qatar2022.qa/en/tournament/stadiums/al-janoub-stadium |title=Al Janoub Stadium |publisher=qatar2022.qa |access-date=18 November 2022 |archive-date=2022-10-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221026235039/https://www.qatar2022.qa/en/tournament/stadiums/al-janoub-stadium }}</ref><ref>{{cite web|url=https://hospitality.fifa.com/2022/en/the-stadiums/al-janoub-stadium/ |title=Al Janoub Stadium |publisher=FIFA |access-date=18 November 2022}}</ref> |- |[[File:Khalifa_Stadium,_Doha,_Brazil_vs_Argentina_(2010).jpg|200x200px]] |[[File:2022 FIFA World Cup Korea Uruguay 04.jpg|200x200px]] | |[[File:28 10 2019 Visita ao estádio de futebol Al Janoub (48977932316).jpg|200x200px]] |} </center> == Finalni ždrijeb == Finalni ždrijeb grupa Svjetskog prvenstva održan je [[1. travnja]] [[2022.]] godine<ref>{{Cite news |date=1 January 2022 |title=2022 European football calendar: Match and draw dates for all UEFA competitions |publisher=UEFA |url=https://www.uefa.com/insideuefa/about-uefa/news/0271-1418c37e08e1-9c223aeae6cb-1000/ |access-date=5 January 2022}}</ref> u 19:00 po lokalnom vremenu u Izložbenom i konvencijskom centru u [[Doha|Dohi]].<ref>{{Cite news |date=20 October 2021 |title=FIFA Council endorses global summit to discuss the future of football |publisher=FIFA|url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-endorses-global-summit-to-discuss-the-future-of-football |access-date=20 October 2021}}</ref> U vrijeme održavanja ždrijeba, pobjednici interkontinentalnih razigravanja, kao i europskog play-offa A nisu bili poznati.<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/qatar2022/media-releases/procedures-for-the-final-draw-for-the-fifa-world-cup-qatar-2022-tm-released |title=Procedures for the Final Draw for the FIFA World Cup Qatar 2022 released |publisher=FIFA |date=22 March 2022 |access-date=22 March 2022}}</ref> Prije samog ždrijeba, 32 kvalificirane reprezentacije raspoređene su u četiri jakosne skupine temeljem FIFA-inog ranga zaključno s [[31. ožujka]] [[2022.]] godine.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id13603 |title=Men's Ranking: 31 Mar 2022 |publisher=FIFA |date=31 March 2022 |access-date=31 March 2022}}</ref> Iznimka od toga bila je prva jakosna skupina, gdje se nalazio domaćin [[Fudbalska reprezentacija Katara|Katar]] (koji bi po ranku bio u četvrtoj jakosnoj skupini, ali je završio u prvoj kao domaćin i automatski je raspoređen na mjesto A1) zajedno sa sedam najbolje rangiranih reprezentacija. Druga i treća jakosna skupina sadržavale su po osam reprezentacija, raspoređenih temeljem njihovog ranga, dok je četvrta jakosna skupina sadržavala pet najlošije rangiranih reprezentacija te tri reprezentacije koje su plasman izborile kroz play-off. Ždrijeb je bio organiziran tako da momčadi s istog kontinenta nisu mogle igrati u istoj grupi, osim europskih reprezentacija, kojih je u skupini moglo biti najmanje jedna, a najviše dvije. Reprezentacije su ždrijebane redom po jakosnim skupinama, od prve prema četvrtoj. Reprezentacije iz prve jakosne skupine automatski su išle na prvo mjesto u grupi, dok su ostala mjesta posebno ždrijebana u svrhu određivanja rasporeda igranja.<ref>{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/2ef762dcf5f577c6/original/Portrait-Master-Template.pdf |title=Draw procedures: FIFA World Cup Qatar 2022 |publisher=FIFA |date=22 March 2022 |access-date=22 March 2022}}</ref> Jakosne skupine izgledale su ovako:<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/qatar2022/news/qatar-2022-final-draw-all-you-need-to-know |title=Qatar 2022 Final Draw: All you need to know |publisher=FIFA |date=31 March 2022 |access-date=31 March 2022}}</ref> {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 1 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Domaćin grupe}} ! {{Abbr|Rang|Ukupni rang temeljem kvalifikacija}} |- style="border-bottom:2px solid blue;" | {{fb|KAT}}{{efn|name=Domaćin|Katar je kao domaćin raspoređen u prvu jakosnu skupinu te mu je automatski dodijeljena pozicija A1. Po rangu, Katar bi inače bio u četvrtoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa A|A]]}} | style="text-align:center" | 51 |- | {{fb|BRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 1 |- | {{fb|BEL}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 2 |- | {{fb|FRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 3 |- | {{fb|ARG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 4 |- | {{fb|ENG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 5 |- | {{fb|ŠPA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 7 |- | {{fb|POR}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 8 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 2 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Domaćin grupe}} ! {{Abbr|Rang|Ukupni rang temeljem kvalifikacija}} |- | {{fb|MEX}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 9 |- | {{fb|NIZ}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 10 |- | {{fb|DAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 11 |- | {{fb|NJE}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 12 |- | {{fb|URU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 13 |- | {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 14 |- | {{fb|SAD}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 15 |- | {{fb|HRV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 16 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 3 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Domaćin grupe}} ! {{Abbr|Rang|Ukupni rang temeljem kvalifikacija}} |- | {{fb|SEN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 20 |- | {{fb|IRN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 21 |- | {{fb|JAP}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 23 |- | {{fb|MAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 24 |- | {{fb|SRB}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 25 |- | {{fb|POL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 26 |- | {{fb|JKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 29 |- | {{fb|TUN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 35 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 4{{efn|name=Identitet|Identitet triju ''play-off'' pobjednika nije bio poznat u vrijeme formiranja jakosnih skupina.}} |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Domaćin grupe}} ! {{Abbr|Rang|Ukupni rang temeljem kvalifikacija}} |- | {{fb|KAM}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 37 |- | {{fb|KAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 38 |- | {{fb|EKV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 46 |- | {{fb|SAU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 49 |- | {{fb|GAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" |60 |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|''Play-off'' UEFA A]]{{efn|name=UEFA A|U trenutku ždrijeba, pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|WAL}} (18), koji bi inače išao u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstan u četvrtu.}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" rowspan="3" {{N/a}} |- | <!--Do not replace with eventual Path B winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|CONCACAF/OFC ''play-off'']]{{efn|name=Kostarika|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' između predstavnika [[CONCACAF]]-a ([[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarika]]) i [[OFC]]-a ([[Fudbalska reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]]) nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|KOS}} (31), koja bi svakako bila svrstana u četvrtu jakosnu skupinu.}} | {{N/a|}} |- | <!--Do not replace with eventual Path C winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|AFC/CONMEBOL ''play-off'']]{{efn|name=Australija|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' između predstavnika [[AFC]]-a ([[Fudbalska reprezentacija Australije|Australija]]) i [[CONMEBOL]]-a ([[Fudbalska reprezentacija Perua|Peru]]) nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|AUS}} (42), koja bi svakako bila svrstana u četvrtu jakosnu skupinu.}} | {{N/a|}} |} {{notelist}} == Suci == [[FIFA]] je [[19. svibnja]] [[2022.]] godine objavila konačni popis 36 glavnih, 69 pomoćnih i 24 VAR suca koji će suditi na prvenstvu. Međut 36 glavnih sudaca, po dvojica su bili iz [[Argentina|Argentine]], [[Brazil]]a, [[Engleska|Engleske]] i [[Francuska|Francuske]].<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/qatar2022/media-releases/36-referees-69-assistant-referees-and-24-video-match-officials-appointed-for-fifa-world-cup-qatar-2022 |title=36 referees, 69 assistant referees and 24 video match officials appointed for FIFA World Cup Qatar 2022 |publisher=FIFA |date=19 May 2022 |access-date=19 May 2022}}</ref><ref>{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1da4b811328add8f/original/MEDIA-Alphabetical-order-List-of-Match-Officials-FWC-2022-Qatar.pdf |title=FIFA World Cup Qatar 2022 – List of appointed FIFA Match Officials |publisher=FIFA |date=19 May 2022 |access-date=19 May 2022}}</ref> Prvi put u historiji, sutkinje su izabrane da sude na velikom natjecanju za muškarce; to su [[Stéphanie Frappart]] iz [[Francuska|Francuske]], [[Salima Mukansanga]] iz [[Ruanda|Ruande]] i [[Yoshimi Yamashita]] iz [[Japan]]a.<ref>{{cite web |url=https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/4669636/qatar-world-cup-female-referees-to-feature-for-first-time-in-mens-competition |title=Qatar World Cup: Women referees to feature for first time in men's competition |date=20 May 2022|publisher=ESPN |access-date=20 May 2022}}</ref> Njima će se, također prvi put u historiji, pridružiti i tri pomoćne sutkinje.<ref>{{Cite web|url=https://www.fifa.com/tournaments/womens/womensworldcup/france2019/news/origin1904-p.cxm.fifa.comfrappart-final-role-a-huge-sense-of-pride|title=Frappart: Final role a huge source of pride|website=FIFA.com}}{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> [[Gambija|Gambijski]] sudac [[Bakary Gassama]] te argentinski pomoćni sudac Juan Pablo Belatti, koji je bio pomoćni sudac u [[Francuska – Hrvatska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 2018.)|finalu prethodnog izdanja]], sude na svom trećem prvenstvu.<ref>{{Cite web|url=https://www.worldfootball.net/referee_summary/bakary-gassama/|title=Bakary Gassama - Matches as referee|website=worldfootball.net}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.worldfootball.net/referee_summary/juan-pablo-belatti/1/2/|title=Juan Pablo Belatti - Matches as assistant referee|website=worldfootball.net}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.worldfootball.net/report/wm-2018-in-russland-finale-frankreich-kroatien/|title=France - Croatia 4:2 (World Cup 2018 Russia, Final)|website=worldfootball.net}}</ref> Među povratnicima su i [[César Arturo Ramos]] iz [[Meksiko|Meksika]], [[Janny Sikazwe]] iz [[Zambija|Zambije]] te [[iran]]ski pomoćni sudac [[Mohamad-Reza Mansuri]].<ref>{{Cite web|url=https://www.worldfootball.net/referee_summary/cesar-ramos_4/1/1/|title=César Ramos - Matches as referee|website=worldfootball.net}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.worldfootball.net/referee_summary/janny-sikazwe/1/1/|title=Janny Sikazwe - Matches as referee|website=worldfootball.net}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.worldfootball.net/referee_summary/alireza-faghani/|title=Alireza Faghani - Matches as referee|website=worldfootball.net}}</ref> Konačni popis svih sudaca izgledao je ovako: {| class="wikitable" width="100%" |- !colspan="4"|Spisak sudaca |- !Konfederacija !Glavni sudac !Pomoćni suci !VAR suci |- |rowspan="6"|[[AFC]] |{{flagicon|AUS}} [[Chris Beath]] ([[Australija]]) |rowspan="6"|Ashley Beecham ([[Australija]]) / Anton Shchetinin ([[Australija]])<br>Mohamad-Reza Abolfazli ([[Iran]]) / Mohamad-Reza Mansuri ([[Iran]])<br>Taleb al-Mari ([[Katar]]) / Saud al-Makaleh ([[Katar]])<br>Cao Yi ([[NR Kina]]) / Shi Xiang ([[NR Kina]])<br> Mohamed al-Hamadi ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]]) / Hasan al-Mahri ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]]) |rowspan="6"|{{flagicon|AUS}} [[Shaun Evans (fudbalski sudac)|Shaun Evans]] ([[Australija]])<br>{{flagicon|KAT}} [[Abdula al-Mari]] ([[Katar]])<br>{{flagicon|SIN}} [[Muhammad Taqi]] ([[Singapur]]) |- |{{flagicon|IRN}} [[Ali-Reza Fagani]] ([[Iran]]) |- |{{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] ([[Katar]]) |- |{{flagicon|KIN}} [[Ma Ning (fudbalski sudac)|Ma Ning]] ([[NR Kina]]) |- |{{flagicon|UAE}} [[Mohamed Abdula Hasan Mohamed|Mohamed Mohamed]] ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]]) |- |{{flagicon|JAP}} [[Yoshimi Yamashita]] ([[Japan]]) |- |rowspan="6"|[[CAF]] |{{flagicon|GAM}} [[Bakary Gassama]] ([[Gambija]]) |rowspan="6"| Abdelhak Etchiali ([[Alžir]]) / Mokrane Gourari ([[Alžir]])<br>Jerson dos Santos ([[Angola]]) / Mahmud Abouelregal ([[Egipat]])<br>Zakhele Siwela ([[Južnoafrička Republika]]) / Elvis Noupue ([[Kamerun]])<br>Souru Phatsoane ([[Lesoto]]) / Arsénio Marrengula ([[Mozambik]])<br>Djibril Camara ([[Senegal]]) / El Hadj Malick Samba ([[Senegal]]) |rowspan="6"|{{flagicon|MAR}} [[Rédouane Jiyed]] ([[Maroko]])<br>{{flagicon|MAR}} [[Adil Zourak]] ([[Maroko]]) |- |{{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] ([[Alžir]]) |- |{{flagicon|JAR}} [[Victor Gomes]] ([[Južnoafrička Republika]]) |- |{{flagicon|RUA}} [[Salima Mukansanga]] ([[Ruanda]]) |- |{{flagicon|SEN}} [[Maguette Ndiaye]] ([[Senegal]]) |- |{{flagicon|ZAM}} [[Janny Sikazwe]] ([[Zambija]]) |- |rowspan="5"|[[CONCACAF]] |{{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] ([[Salvador]]) |rowspan="5"| Helpys Raymundo Feliz ([[Dominikanska Republika]]) / Walter López ([[Honduras]])<br>Juan Carlos Mora ([[Kostarika]]) / Karen Díaz Medina ([[Meksiko]])<br>Miguel Hernández ([[Meksiko]]) / Alberto Morín ([[Meksiko]])<br>David Morán ([[Salvador]]) / Zachari Zeegelaar ([[Surinam]])<br>Caleb Wales ([[Trinidad i Tobago]]) / Kyle Atkins ([[Sjedinjene Države]])<br>Kathryn Nesbitt ([[Sjedinjene Države]]) / Corey Parker ([[Sjedinjene Države]]) |rowspan="5"|{{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] ([[Kanada]])<br>{{flagicon|MEX}} [[Fernando Guerrero (fudbalski sudac)|Fernando Guerrero]] ([[Meksiko]])<br>{{flagicon|SAD}} [[Armando Villarreal]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|GUA}} [[Mario Escobar (fudbalski sudac)|Mario Escobar]] ([[Gvatemala]]) |- |{{flagicon|HON}} [[Said Martínez]] ([[Honduras]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] ([[Meksiko]]) |- |rowspan="7"|[[CONMEBOL]] |{{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]] ([[Brazil]]) |rowspan="7"| Juan Pablo Belatti ([[Argentina]]) / Diego Bonfá ([[Argentina]])<br>Ezequiel Brailovsky ([[Argentina]]) / Gabriel Chade ([[Argentina]])<br>Neuza Back ([[Brazil]]) / Bruno Boschilia ([[Brazil]])<br>Rodrigo Figueiredo ([[Brazil]]) / Bruno Pires ([[Brazil]])<br>Danilo Manis ([[Brazil]])<br>Michael Orué ([[Peru]]) / Jesús Sánchez ([[Peru]])<br>Martín Soppi ([[Urugvaj]]) / Nicolás Taran ([[Urugvaj]])<br>Tulio Moreno ([[Venezuela]]) / Jorge Urrego ([[Venezuela]]) |rowspan="7"|{{flagicon|ČIL}} [[Julio Bascuñán]] ([[Čile]])<br>{{flagicon|KOL}} [[Nicolás Gallo (fudbalski sudac)|Nicolás Gallo]] ([[Kolumbija]])<br>{{flagicon|URU}} [[Leodán González]] ([[Urugvaj]])<br>{{flagicon|VEN}} [[Juan Soto (fudbalski sudac)|Juan Soto]] ([[Venezuela]])<br>{{flagicon|ARG}} [[Mauro Vigliano]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|URU}} [[Andrés Matonte]] ([[Urugvaj]]) |- |{{flagicon|PER}} [[Kevin Ortega]] ([[Peru]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Fernando Rapallini]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] ([[Venezuela]]) |- |[[OFC]] |{{flagicon|NZL}} [[Matthew Conger]] ([[Novi Zeland]]) |Tevita Makasini ([[Tonga]]) / Mark Rule ([[Novi Zeland]]) | |- |rowspan="11"|[[UEFA]] |{{flagicon|FRA}} [[Stéphanie Frappart]] ([[Francuska]]) |rowspan="11"|Simon Bennett ([[Engleska]]) / Gary Beswick ([[Engleska]])<br>Stuart Burt ([[Engleska]]) / Adam Nunn ([[Engleska]])<br>Nicolas Danos ([[Francuska]]) / Cyril Gringore ([[Francuska]])<br>Ciro Carbone ([[Italija]]) / Alessandro Giallatini ([[Italija]])<br>Jan de Vries ([[Nizozemska]]) / Hessel Steegstra ([[Nizozemska]])<br>Rafael Foltyn ([[Njemačka]]) / Jan Seidel ([[Njemačka]])<br>Tomasz Listkiewicz ([[Poljska]]) / Paweł Sokolnicki ([[Poljska]])<br>Ovidiu Artene ([[Rumunjska]]) / Vasile Marinescu ([[Rumunjska]])<br>Tomaž Klančnik ([[Slovenija]]) / Andraž Kovačič ([[Slovenija]])<br>Pau Cebrián Devís ([[Španjolska]]) / Roberto Díaz Pérez del Palomar ([[Španjolska]]) |rowspan="11"|{{flagicon|FRA}} [[Jérôme Brisard]] ([[Francuska]])<br>{{flagicon|NJE}} [[Bastian Dankert]] ([[Njemačka]])<br>{{flagicon|ŠPA}} [[Ricardo de Burgos Bengoetxea]] ([[Španjolska]])<br>{{flagicon|NJE}} [[Marco Fritz]] ([[Njemačka]])<br>{{flagicon|ŠPA}} [[Alejandro Hernández Hernández]] ([[Španjolska]])<br>{{flagicon|ITA}} [[Massimiliano Irrati]] ([[Italija]])<br>{{flagicon|POLJ}} [[Tomasz Kwiatkowski]] ([[Poljska]])<br>{{flagicon|ŠPA}} [[Juan Martínez Munuera]] ([[Španjolska]])<br>{{flagicon|FRA}} [[Benoît Millot]] ([[Francuska]])<br>{{flagicon|ITA}} [[Paolo Valeri]] ([[Italija]])<br>{{flagicon|NIZ}} [[Pol van Boekel]] ([[Nizozemska]]) |- |{{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] ([[Rumunjska]]) |- |{{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] ([[Nizozemska]]) |- |{{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] ([[Poljska]]) |- |{{flagicon|ŠPA}} [[Antonio Mateu Lahoz]] ([[Španjolska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|ITA}} [[Daniele Orsato]] ([[Italija]]) |- |{{flagicon|NJE}} [[Daniel Siebert]] ([[Njemačka]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] ([[Slovenija]]) |} == Natjecanje po grupama == {{quote box| width=20%| quote = '''Legenda:''' :{{color box|#ffcccc}} Momčad ispala iz daljnjeg natjecanja. :{{color box|#ccffcc}} Momčad prolazi u osminu finala. }} '''Napomena:''' ''Sva vremena navedena su prema [[AST|arapskom standardnom (AST) vremenu]] ([[UTC+3]]).'' Sljedeći kriteriji primjenjivat će se prilikom rangiranja reprezentacija u grupnoj fazi:<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/2744a0a5e3ded185/original/FIFA-World-Cup-Qatar-2022-Regulations_EN.pdf |title=Regulations – FIFA World Cup Qatar 2022 |publisher=FIFA |date=15 December 2021 |access-date=30 March 2022}}</ref> # Broj bodova u svim utakmicama u grupi; # Gol razlika u svim utakmicama u grupi; # Broj postignutih golova u svim utakmicama u grupi; # Veći broj bodova osvojen u međusobnim susretima; # Bolja gol razlika ostvarena u međusobnim susretima; # Više postignutih golova u međusobnim susretima; # Fair play bodovi u svim utakmicama u grupi (samo jedno oduzimanje bodova može se primijeniti na jednog igrača po utakmici): ##Žuti karton: -1 bod ##Indirektni crveni karton (dva žuta kartona): -3 boda ##Direktni crveni karton: -4 boda ##Žuti i direktni crveni karton: -5 bodova # Izvlačenje reprezentacija. === Grupa A === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|NIZ}} |'''7'''||3||2||1||0||5||1||+4 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|SEN}} |'''6'''||3||2||0||1||5||4||+1 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|EKV}} |'''4'''||3||1||1||1||4||3||+1 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|KAT}} |'''0'''||3||0||0||3||1||7||-6 |} {{Football box |date = [[20. studenog]] [[2022.]] |time = 19:00 |team1 = [[Katar]] {{flagicon|QAT}} |score = 0:2 |team2 = {{flag|Ekvador}} |goals1 = |goals2 = [[Enner Valencia|Valencia]] {{gol|16|pen.}}, {{gol|31}} |stadium = [[Stadion al-Bajt]], [[Al-Kor]] |attendance = 67,372 |referee = {{flagicon|ITA}} [[Daniele Orsato]] |report = [https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285063/400128082 Izvještaj] }} ---- {{Football box |date = [[21. studenog]] [[2022.]] |time = 19:00 |team1 = [[Senegal]] {{flagicon|SEN}} |score = 0:2 |team2 = {{flagcountry|NED}} |goals1 = |goals2 = [[Cody Gakpo|Gakpo]] {{gol|84}}<br>[[Davy Klaassen|Klaassen]] {{gol|90+9}} |stadium = [[Stadion al-Tumama]], [[Doha]] |attendance = 41,721 |referee = {{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] |report = [https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285063/400235449 Izvještaj] }} ---- {{Football box |date = [[25. studenog]] [[2022.]] |time = 16:00 |team1 = [[Katar]] {{flagicon|QAT}} |score = 1:3 |team2 = {{flagcountry|SEN}} |goals1 = [[Mohammed Muntari|Muntari]] {{gol|78}} |goals2 = [[Boulaye Dia|Dia]] {{gol|41}}<br>[[Famara Diédhiou|Diédhiou]] {{gol|48}}<br>[[Bamba Dieng|B. Dieng]] {{gol|84}} |stadium = [[Stadion al-Tumama]], [[Doha]] |attendance = 41,797 |referee = {{flagicon|ŠPA}} [[Antonio Mateu Lahoz]] |report = [https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285063/400235448 Izvještaj] }} ---- {{Football box |date = [[25. studenog]] [[2022.]] |time = 19:00 |team1 = [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |score = 1:1 |team2 = {{flag|Ekvador}} |goals1 = [[Cody Gakpo|Gakpo]] {{gol|6}} |goals2 = [[Enner Valencia|Valencia]] {{gol|49}} |stadium = [[Međunarodni stadion Kalifa]], [[Al-Rajan]] |attendance = 44,833 |referee = {{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] |report = [https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285063/400235452 Izvještaj] }} ---- {{Football box |date = [[29. studenog]] [[2022.]] |time = 18:00 |team1 = [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}} |score = 1:2 |team2 = {{flagcountry|SEN}} |goals1 = [[Moisés Caicedo|Caicedo]] {{gol|68}} |goals2 = [[Ismaïla Sarr|I. Sarr]] {{gol|44|pen.}}<br>[[Kalidou Koulibaly|Koulibaly]] {{gol|70}} |stadium = [[Međunarodni stadion Kalifa]], [[Al-Rajan]] |attendance = 44,569 |referee = {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] |report = [https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285063/400235451 Izvještaj] }} ---- {{Football box |date = [[29. studenog]] [[2022.]] |time = 18:00 |team1 = [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |score = 2:0 |team2 = {{flagcountry|KAT}} |goals1 = [[Cody Gakpo|Gakpo]] {{gol|26}}<br>[[Frenkie de Jong|F. de Jong]] {{gol|49}} |goals2 = |stadium = [[Stadion al-Bajt]], [[Al-Kor]] |attendance = 66,784 |referee = {{flagicon|GAM}} [[Bakary Gassama]] |report = [https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285063/400235450 Izvještaj] }} === Grupa B === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|ENG}} |'''7'''||3||2||1||0||9||2||+7 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{nowrap|{{NogRep|SAD}}}} |'''5'''||3||1||2||0||2||1||+1 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|IRN}} |'''3'''||3||1||0||2||4||7||-3 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|WAL}} |'''1'''||3||0||1||2||1||6||-5 |} {{Football box |date = [[21. studenog]] [[2011.]] |time = 16:00 |team1 = [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |score = 6:2 |team2 = {{flagcountry|IRN}} |goals1 = [[Jude Bellingham|Bellingham]] {{gol|35}}<br>[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|43}}, {{gol|62}}<br>[[Raheem Sterling|Sterling]] {{gol|45+1}}<br>[[Marcus Rashford|Rashford]] {{gol|71}}<br>[[Jack Grealish|Grealish]] {{gol|90}} |goals2 = [[Mehdi Taremi|Taremi]] {{gol|65}}, {{gol|90+13|pen.}} |stadium = [[Međunarodni stadion Kalifa]], [[Al-Rajan]] |attendance = 45,334 |referee = {{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]] |report = [https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285063/400235458 Izvještaj] }} ---- {{Football box |date = [[21. studenog]] [[2011.]] |time = 22:00 |team1 = [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|USA}} |score = 1:1 |team2 = {{flagcountry|WAL}} |goals1 = [[Timothy Weah|Weah]] {{gol|36}} |goals2 = [[Gareth Bale|Bale]] {{gol|82|pen.}} |stadium = [[Stadion Ahmad bin Ali]], [[Al-Rajan]] |attendance = 43,418 |referee = {{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] |report = [https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285063/400235455 Izvještaj] }} ---- {{Football box |date = [[25. studenog]] [[2011.]] |time = 13:00 |team1 = [[Wales]] {{flagicon|WAL}} |score = 0:2 |team2 = {{flagcountry|IRN}} |goals1 = |goals2 = [[Ruzbeh Češmi|Češmi]] {{gol|90+8}}<br>[[Ramin Rezaijan|Rezaijan]] {{gol|90+11}} |stadium = [[Stadion Ahmad bin Ali]], [[Al-Rajan]] |attendance = 40,875 |referee = {{flagicon|GUA}} [[Mario Escobar (fudbalski sudac)|Mario Escobar]] |report = [https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285063/400235453 Izvještaj] }} ---- {{Football box |date = [[25. studenog]] [[2011.]] |time = 22:00 |team1 = [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |score = 0:0 |team2 = {{flagcountry|USA}} |goals1 = |goals2 = |stadium = [[Stadion al-Bajt]], [[Al-Kor]] |attendance = 68,463 |referee = {{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] |report = [https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285063/400235457 Izvještaj] }} ---- {{Football box |date = [[29. studenog]] [[2011.]] |time = 22:00 |team1 = [[Wales]] {{flagicon|WAL}} |score = 0:3 |team2 = {{flagcountry|ENG}} |goals1 = |goals2 = [[Marcus Rashford|Rashford]] {{gol|50}}, {{gol|68}}<br>[[Phil Foden|Foden]] {{gol|51}} |stadium = [[Stadion Ahmad bin Ali]], [[Al-Rajan]] |attendance = 44,297 |referee = {{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] |report = [https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285063/400235454 Izvještaj] }} ---- {{Football box |date = [[29. studenog]] [[2011.]] |time = 22:00 |team1 = [[Iran]] {{flagicon|IRN}} |score = 0:1 |team2 = {{flagcountry|SAD}} |goals1 = |goals2 = [[Christian Pulišić|Pulišić]] {{gol|38}} |stadium = [[Stadion al-Tumama]], [[Doha]] |attendance = 42,127 |referee = {{flagicon|ŠPA}} [[Antonio Mateu Lahoz]] |report = [https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285063/400235456 Izvještaj] }} === Grupa C === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|ARG}} |'''6'''||3||2||0||1||5||2||+3 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|POL}} |'''4'''||3||1||1||1||2||2||0 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|MEX}} |'''4'''||3||1||1||1||2||3||-1 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|SAU}} |'''3'''||3||1||0||2||3||5||-2 |} {{Football box |date = [[22. studenog]] [[2022.]] |time = 13:00 |team1 = [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |score = 1:2 |team2 = {{flagcountry|KSA}} |goals1 = [[Lionel Messi|Messi]] {{gol|10|pen.}} |goals2 = [[Salih al-Šahri|al-Šahri]] {{gol|48}}<br>[[Selim al-Dausari|S. al-Dausari]] {{gol|53}} |stadium = [[Stadion u Lusailu|Lusail Iconic]], [[Lusail]] |attendance = 88,012 |referee = {{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] |report = [https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285063/400235461 Izvještaj] }} ---- {{Football box |date = [[22. studenog]] [[2022.]] |time = 19:00 |team1 = [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |score = 0:0 |team2 = {{flagcountry|POL}} |goals1 = |goals2 = |stadium = [[Stadion 974]], [[Doha]] |attendance = 39,369 |referee = {{flagicon|AUS}} [[Chris Beath]] |report = [https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285063/400235463 Izvještaj] }} ---- {{Football box |date = [[26. studenog]] [[2022.]] |time = 16:00 |team1 = [[Poljska]] {{flagicon|POL}} |score = 2:0 |team2 = {{flagcountry|KSA}} |goals1 = [[Piotr Zieliński|Zieliński]] {{gol|39}}<br>[[Robert Lewandowski|Lewandowski]] {{gol|82}} |goals2 = |stadium = [[Stadion Education City]], [[Al-Rajan]] |attendance = 44,259 |referee = {{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] |report = [https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285063/400235459 Izvještaj] }} ---- {{Football box |date = [[26. studenog]] [[2022.]] |time = 22:00 |team1 = [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |score = 2:0 |team2 = {{flagcountry|MEX}} |goals1 = [[Lionel Messi|Messi]] {{gol|64}}<br>[[Enzo Fernández (fudbaler, rođen 2001.)|Fernández]] {{gol|87}} |goals2 = |stadium = [[Stadion u Lusailu|Lusail Iconic]], [[Lusail]] |attendance = 88,966 |referee = {{flagicon|ITA}} [[Daniele Orsato]] |report = [https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285063/400235462 Izvještaj] }} ---- {{Football box |date = [[30. studenog]] [[2022.]] |time = 22:00 |team1 = [[Poljska]] {{flagicon|POL}} |score = 0:2 |team2 = {{flagcountry|ARG}} |goals1 = |goals2 = [[Alexis Mac Allister|Mac Allister]] {{gol|46}}<br>[[Julián Álvarez (fudbaler)|Álvarez]] {{gol|67}} |stadium = [[Stadion 974]], [[Doha]] |attendance = 44,089 |referee = {{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] |report = [https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285063/400235464 Izvještaj] }} ---- {{Football box |date = [[30. studenog]] [[2022.]] |time = 22:00 |team1 = [[Saudijska Arabija]] {{flagicon|KSA}} |score = 1:2 |team2 = {{flagcountry|MEX}} |goals1 = [[Selim al-Dausari|S. al-Dausari]] {{gol|90+5}} |goals2 = [[Henry Martín|Martín]] {{gol|47}}<br>[[Luis Chávez (fudbaler)|Chávez]] {{gol|52}} |stadium = [[Stadion u Lusailu|Lusail Iconic]], [[Lusail]] |attendance = 84,985 |referee = {{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] |report = [https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285063/400235460 Izvještaj] }} === Grupa D === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|FRA}} |'''6'''||3||2||0||1||6||3||+3 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|AUS}} |'''6'''||3||2||0||1||3||4||-1 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|TUN}} |'''4'''||3||1||1||1||1||1||0 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|DAN}} |'''1'''||3||0||1||2||1||3||-2 |} {{Football box |date = [[22. studenog]] [[2022.]] |time = 16:00 |team1 = [[Danska]] {{flagicon|DEN}} |score = 0:0 |team2 = {{flagcountry|TUN}} |goals1 = |goals2 = |stadium = [[Stadion Education City]], [[Al-Rajan]] |attendance = 42,925 |referee = {{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] |report = [https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285063/400235466 Izvještaj] }} ---- {{Football box |date = [[22. studenog]] [[2022.]] |time = 22:00 |team1 = [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |score = 4:1 |team2 = {{flagcountry|AUS}} |goals1 = [[Adrien Rabiot|Rabiot]] {{gol|27}}<br>[[Olivier Giroud|Giroud]] {{gol|32}}, {{gol|71}}<br>[[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|68}} |goals2 = [[Craig Goodwin|Goodwin]] {{gol|9}} |stadium = [[Stadion al-Džanub]], [[Al-Vakra]] |attendance = 40,875 |referee = {{flagicon|JAR}} [[Victor Gomes]] |report = [https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285063/400235470 Izvještaj] }} ---- {{Football box |date = [[26. studenog]] [[2022.]] |time = 13:00 |team1 = [[Tunis]] {{flagicon|TUN}} |score = 0:1 |team2 = {{flagcountry|AUS}} |goals1 = |goals2 = [[Mitchell Duke|Duke]] {{gol|23}} |stadium = [[Stadion al-Džanub]], [[Al-Vakra]] |attendance = 41,823 |referee = {{flagicon|NJE}} [[Daniel Siebert (fudbalski sudac)|Daniel Siebert]] |report = [https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285063/400235469 Izvještaj] }} ---- {{Football box |date = [[26. studenog]] [[2022.]] |time = 19:00 |team1 = [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |score = 2:1 |team2 = {{flagcountry|DEN}} |goals1 = [[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|61}}, {{gol|86}} |goals2 = [[Andreas Christensen|Christensen]] {{gol|68}} |stadium = [[Stadion 974]], [[Doha]] |attendance = 42,860 |referee = {{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] |report = [https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285063/400235467 Izvještaj] }} ---- {{Football box |date = [[30. studenog]] [[2022.]] |time = 18:00 |team1 = [[Australija]] {{flagicon|AUS}} |score = 1:0 |team2 = {{flagcountry|DEN}} |goals1 = [[Mathew Leckie|Leckie]] {{gol|60}} |goals2 = |stadium = [[Stadion al-Džanub]], [[Al-Vakra]] |attendance = 41,232 |referee = {{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] |report = [https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285063/400235468 Izvještaj] }} ---- {{Football box |date = [[30. studenog]] [[2022.]] |time = 18:00 |team1 = [[Tunis]] {{flagicon|TUN}} |score = 1:0 |team2 = {{flagcountry|FRA}} |goals1 = [[Wahbi Khazri|Khazri]] {{gol|58}} |goals2 = |stadium = [[Stadion Education City]], [[Al-Rajan]] |attendance = 43,627 |referee = {{flagicon|NZL}} [[Matthew Conger]] |report = [https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285063/400235465 Izvještaj] }} === Grupa E === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|JAP}} |'''6'''||3||2||0||1||4||3||+1 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] |'''4'''||3||1||1||1||9||3||+6 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|NJE}} |'''4'''||3||1||1||1||6||5||+1 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|KOS}} |'''3'''||3||1||0||2||3||11||-8 |} {{Football box |date = [[23. studenog]] [[2022.]] |time = 16:00 |team1 = [[Njemačka]] {{flagicon|GER}} |score = 1:2 |team2 = {{flagcountry|JPN}} |goals1 = [[İlkay Gündoğan|Gündoğan]] {{gol|33|pen.}} |goals2 = [[Ritsu Dōan|Dōan]] {{gol|75}}<br>[[Takuma Asano|Asano]] {{gol|83}} |stadium = [[Međunarodni stadion Kalifa]], [[Al-Rajan]] |attendance = 42,608 |referee = {{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] |report = [https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285063/400235476 Izvještaj] }} ---- {{Football box |date = [[23. studenog]] [[2022.]] |time = 19:00 |team1 = [[Španjolska]] {{flagicon|ESP}} |score = 7:0 |team2 = {{flagcountry|CRC}} |goals1 = [[Dani Olmo|Olmo]] {{gol|11}}<br>[[Marco Asensio|Asensio]] {{gol|21}}<br>[[Ferran Torres|F. Torres]] {{gol|31|pen.}}, {{gol|54}}<br>[[Gavi (fudbaler)|Gavi]] {{gol|74}}<br>[[Carlos Soler (fudbaler)|Soler]] {{gol|90}}<br>[[Álvaro Morata|Morata]] {{gol|90+2}} |goals2 = |stadium = [[Stadion al-Tumama]], [[Doha]] |attendance = 40,013 |referee = {{flagicon|UAE}} [[Mohamed Abdula Hasan Mohamed|Mohamed Mohamed]] |report = [https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285063/400235472 Izvještaj] }} ---- {{Football box |date = [[27. studenog]] [[2022.]] |time = 13:00 |team1 = [[Japan]] {{flagicon|JPN}} |score = 0:1 |team2 = {{flagcountry|CRC}} |goals1 = |goals2 = [[Keysher Fuller|Fuller]] {{gol|81}} |stadium = [[Stadion Ahmad bin Ali]], [[Al-Rajan]] |attendance = 41,479 |referee = {{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] |report = [https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285063/400235471 Izvještaj] }} ---- {{Football box |date = [[27. studenog]] [[2022.]] |time = 22:00 |team1 = [[Španjolska]] {{flagicon|ESP}} |score = 1:1 |team2 = {{flagcountry|GER}} |goals1 = [[Álvaro Morata|Morata]] {{gol|62}} |goals2 = [[Niclas Füllkrug|Füllkrug]] {{gol|83}} |stadium = [[Stadion al-Bajt]], [[Al-Kor]] |attendance = 68,895 |referee = {{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] |report = [https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285063/400235474 Izvještaj] }} ---- {{Football box |date = [[1. prosinca]] [[2022.]] |time = 22:00 |team1 = [[Japan]] {{flagicon|JPN}} |score = 2:1 |team2 = {{flag|Španjolska}} |goals1 = [[Ritsu Dōan|Dōan]] {{gol|48}}<br>[[Ao Tanaka|Tanaka]] {{gol|51}} |goals2 = [[Álvaro Morata|Morata]] {{gol|11}} |stadium = [[Međunarodni stadion Kalifa]], [[Al-Rajan]] |attendance = 44,851 |referee = {{flagicon|JAR}} [[Victor Gomes]] |report = [https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285063/400235475 Izvještaj] }} ---- {{Football box |date = [[1. prosinca]] [[2022.]] |time = 22:00 |team1 = [[Kostarika]] {{flagicon|CRC}} |score = 2:4 |team2 = {{flagcountry|GER}} |goals1 = [[Yeltsin Tejeda|Tejeda]] {{gol|58}}<br>[[Juan Pablo Vargas|Vargas]] {{gol|70}} |goals2 = [[Serge Gnabry|Gnabry]] {{gol|10}}<br>[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|73}}, {{gol|85}}<br>[[Niclas Füllkrug|Füllkrug]] {{gol|89}} |stadium = [[Stadion al-Bajt]], [[Al-Kor]] |attendance = 67,054 |referee = {{flagicon|FRA}} [[Stéphanie Frappart]] |report = [https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285063/400235473 Izvještaj] }} === Grupa F === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|MAR}} |'''7'''||3||2||1||0||4||1||+3 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|HRV}} |'''5'''||3||1||2||0||4||1||+3 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|BEL}} |'''4'''||3||1||1||1||1||2||-1 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|KAN}} |'''0'''||3||0||0||3||2||7||-5 |} {{Football box |date = [[23. studenog]] [[2022.]] |time = 13:00 |team1 = [[Maroko]] {{flagicon|MAR}} |score = 0:0 |team2 = {{flagcountry|CRO}} |goals1 = |goals2 = |stadium = [[Stadion al-Bajt]], [[Al-Kor]] |attendance = 59,407 |referee = {{flagicon|ARG}} [[Fernando Rapallini]] |report = [https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285063/400235481 Izvještaj] }} ---- {{Football box |date = [[23. studenog]] [[2022.]] |time = 22:00 |team1 = [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |score = 1:0 |team2 = {{flagcountry|CAN}} |goals1 = [[Michy Batshuayi|Batshuayi]] {{gol|44}} |goals2 = |stadium = [[Stadion Ahmad bin Ali]], [[Al-Rajan]] |attendance = 40,432 |referee = {{flagicon|ZAM}} [[Janny Sikazwe]] |report = [https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285063/400235477 Izvještaj] }} ---- {{Football box |date = [[27. studenog]] [[2022.]] |time = 16:00 |team1 = [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |score = 0:2 |team2 = {{flagcountry|MAR}} |goals1 = |goals2 = [[Romain Saïss|Saïss]] {{gol|73}}<br>[[Zakaria Aboukhlal|Aboukhlal]] {{gol|90+2}} |stadium = [[Stadion al-Tumama]], [[Doha]] |attendance = 43,738 |referee = {{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] |report = [https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285063/400235480 Izvještaj] }} ---- {{Football box |date = [[27. studenog]] [[2022.]] |time = 19:00 |team1 = [[Hrvatska]] {{flagicon|CRO}} |score = 4:1 |team2 = {{flagcountry|CAN}} |goals1 = [[Andrej Kramarić|Kramarić]] {{gol|36}}, {{gol|70}}<br>[[Marko Livaja|Livaja]] {{gol|44}}<br>[[Lovro Majer|Majer]] {{gol|90+4}} |goals2 = [[Alphonso Davies|Davies]] {{gol|2}} |stadium = [[Međunarodni stadion Kalifa]], [[Al-Rajan]] |attendance = 44,374 |referee = {{flagicon|URU}} [[Andrés Matonte]] |report = [https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285063/400235482 Izvještaj] }} ---- {{Football box |date = [[1. prosinca]] [[2022.]] |time = 18:00 |team1 = [[Hrvatska]] {{flagicon|CRO}} |score = 0:0 |team2 = {{flagcountry|BEL}} |goals1 = |goals2 = |stadium = [[Stadion Ahmad bin Ali]], [[Al-Rajan]] |attendance = 43,984 |referee = {{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] |report = [https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285063/400235478 Izvještaj] }} ---- {{Football box |date = [[1. prosinca]] [[2022.]] |time = 18:00 |team1 = [[Kanada]] {{flagicon|CAN}} |score = 1:2 |team2 = {{flagcountry|MAR}} |goals1 = [[Nayef Aguerd|Aguerd]] {{gol|40|ag.}} |goals2 = [[Hakim Ziyech|Ziyech]] {{gol|4}}<br>[[Youssef En-Nesyri|En-Nesyri]] {{gol|23}} |stadium = [[Stadion al-Tumama]], [[Doha]] |attendance = 43,102 |referee = {{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]] |report = [https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285063/400235479 Izvještaj] }} === Grupa G === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|BRA}} |'''6'''||3||2||0||1||3||1||+2 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Fudbalska reprezentacija Švicarske|Švicarska]] |'''6'''||3||2||0||1||4||3||+1 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|KAM}} |'''4'''||3||1||1||1||4||4||0 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|SRB}} |'''1'''||3||0||1||2||5||8||-3 |} {{Football box |date = [[24. studenog]] [[2022.]] |time = 13:00 |team1 = [[Švicarska]] {{flagicon|SUI}} |score = 1:0 |team2 = {{flagcountry|CMR}} |goals1 = [[Breel Embolo|Embolo]] {{gol|48}} |goals2 = |stadium = [[Stadion al-Džanub]], [[Al-Vakra]] |attendance = 39,089 |referee = {{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] |report = [https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285063/400235488 Izvještaj] }} ---- {{Football box |date = [[24. studenog]] [[2022.]] |time = 22:00 |team1 = [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |score = 2:0 |team2 = {{flagcountry|SRB}} |goals1 = [[Richarlison]] {{gol|62}}, {{gol|73}} |goals2 = |stadium = [[Stadion u Lusailu|Lusail Iconic]], [[Lusail]] |attendance = 88,103 |referee = {{flagicon|IRN}} [[Ali-Reza Fagani]] |report = [https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285063/400235484 Izvještaj] }} ---- {{Football box |date = [[28. studenog]] [[2022.]] |time = 13:00 |team1 = [[Kamerun]] {{flagicon|CMR}} |score = 3:3 |team2 = {{flagcountry|SRB}} |goals1 = [[Jean-Charles Castelletto|Castelletto]] {{gol|29}}<br>[[Vincent Aboubakar|Aboubakar]] {{gol|63}}<br>[[Eric Maxim Choupo-Moting|Choupo-Moting]] {{gol|66}} |goals2 = [[Strahinja Pavlović|Pavlović]] {{gol|45+1}}<br>[[Sergej Milinković-Savić|S. Milinković-Savić]] {{gol|45+3}}<br>[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|A. Mitrović]] {{gol|53}} |stadium = [[Stadion al-Džanub]], [[Al-Vakra]] |attendance = 39,789 |referee = {{flagicon|UAE}} [[Mohamed Abdula Hasan Mohamed|Mohamed Mohamed]] |report = [https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285063/400235487 Izvještaj] }} ---- {{Football box |date = [[28. studenog]] [[2022.]] |time = 19:00 |team1 = [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |score = 1:0 |team2 = {{flagcountry|SUI}} |goals1 = [[Casemiro]] {{gol|83}} |goals2 = |stadium = [[Stadion 974]], [[Doha]] |attendance = 43,649 |referee = {{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] |report = [https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285063/400235485 Izvještaj] }} ---- {{Football box |date = [[2. prosinca]] [[2022.]] |time = 22:00 |team1 = [[Srbija]] {{flagicon|SRB}} |score = 2:3 |team2 = {{flagcountry|SUI}} |goals1 = [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]] {{gol|26}}<br>[[Dušan Vlahović|Vlahović]] {{gol|35}} |goals2 = [[Xherdan Shaqiri|Shaqiri]] {{gol|20}}<br>[[Breel Embolo|Embolo]] {{gol|44}}<br>[[Remo Freuler|Freuler]] {{gol|48}} |stadium = [[Stadion 974]], [[Doha]] |attendance = 41,378 |referee = {{flagicon|ARG}} [[Fernando Rapallini]] |report = [https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285063/400235486 Izvještaj] }} ---- {{Football box |date = [[2. prosinca]] [[2022.]] |time = 22:00 |team1 = [[Kamerun]] {{flagicon|CMR}} |score = 1:0 |team2 = {{flagcountry|BRA}} |goals1 = [[Vincent Aboubakar|Aboubakar]] {{gol|90+2}} |goals2 = |stadium = [[Stadion u Lusailu|Lusail Iconic]], [[Lusail]] |attendance = 85,986 |referee = {{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] |report = [https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285063/400235483 Izvještaj] }} === Grupa H === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|POR}} |'''6'''||3||2||0||1||6||4||+2 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|JKO}} |'''4'''||3||1||1||1||4||4||0 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|URU}} |'''4'''||3||1||1||1||2||2||0 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|GAN}} |'''3'''||3||1||0||2||5||7||-2 |} {{Football box |date = [[24. studenog]] [[2022.]] |time = 16:00 |team1 = [[Urugvaj]] {{flagicon|URU}} |score = 0:0 |team2 = {{flagcountry|KOR}} |goals1 = |goals2 = |stadium = [[Stadion Education City]], [[Al-Rajan]] |attendance = 41,663 |referee = {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] |report = [https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285063/400235491 Izvjetšaj] }} ---- {{Football box |date = [[24. studenog]] [[2022.]] |time = 19:00 |team1 = [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |score = 3:2 |team2 = {{flagcountry|GHA}} |goals1 = [[Cristiano Ronaldo|C. Ronaldo]] {{gol|65|pen.}}<br>[[João Félix|Félix]] {{gol|78}}<br>[[Rafael Leão|Leão]] {{gol|80}} |goals2 = [[André Ayew|A. Ayew]] {{gol|73}}<br>[[Osman Bukari|Bukari]] {{gol|89}} |stadium = [[Stadion 974]], [[Doha]] |attendance = 42,662 |referee = {{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] |report = [https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285063/400235493 Izvjetšaj] }} ---- {{Football box |date = [[28. studenog]] [[2022.]] |time = 16:00 |team1 = [[Južna Koreja]] {{flagicon|KOR}} |score = 2:3 |team2 = {{flagcountry|GHA}} |goals1 = [[Jo Gyu-seong]] {{gol|58}}, {{gol|61}} |goals2 = [[Mohammed Salisu|Salisu]] {{gol|24}}<br>[[Mohammed Kudus|Kudus]] {{gol|34}}, {{gol|68}} |stadium = [[Stadion Education City]], [[Al-Rajan]] |attendance = 43,893 |referee = {{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] |report = [https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285063/400235489 Izvjetšaj] }} ---- {{Football box |date = [[28. studenog]] [[2022.]] |time = 22:00 |team1 = [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |score = 2:0 |team2 = {{flagcountry|URU}} |goals1 = [[Bruno Fernandes|Fernandes]] {{gol|54}}, {{gol|90+3|pen.}} |goals2 = |stadium = [[Stadion u Lusailu|Lusail Iconic]], [[Lusail]] |attendance = 88,668 |referee = {{flagicon|IRN}} [[Ali-Reza Fagani]] |report = [https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285063/400235492 Izvjetšaj] }} ---- {{Football box |date = [[2. prosinca]] [[2022.]] |time = 18:00 |team1 = [[Gana]] {{flagicon|GHA}} |score = 0:2 |team2 = {{flagcountry|URU}} |goals1 = |goals2 = [[Giorgian de Arrascaeta|de Arrascaeta]] {{gol|26}}, {{gol|32}} |stadium = [[Stadion al-Džanub]], [[Al-Vakra]] |attendance = 43,443 |referee = {{flagicon|NJE}} [[Daniel Siebert (fudbalski sudac)|Daniel Siebert]] |report = [https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285063/400235494 Izvjetšaj] }} ---- {{Football box |date = [[2. prosinca]] [[2022.]] |time = 18:00 |team1 = [[Južna Koreja]] {{flagicon|KOR}} |score = 2:1 |team2 = {{flagcountry|POR}} |goals1 = [[Gim Yeong-gwon]] {{gol|27}}<br>[[Hwang Hui-chan]] {{gol|90+1}} |goals2 = [[Ricardo Horta|Horta]] {{gol|5}} |stadium = [[Stadion Education City]], [[Al-Rajan]] |attendance = 44,097 |referee = {{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] |report = [https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285063/400235490 Izvjetšaj] }} == Faza na izbacivanje == {{Round16 |template=yes |name=2014 FIFA World Cup knockout bracket <!--Date-Place/Team 1/Score 1/Team 2/Score 2 --> <!-- round of 16 --> |3. prosinca – [[Al-Rajan]] (Kalifa) | '''{{flag|Nizozemska}}''' |'''3''' | {{flag|Sjedinjene Države}} |1 |3. prosinca – [[Al-Rajan]] (bin Ali) | '''{{flag|Argentina}}''' |'''2''' | {{flag|Australija}} |1 |5. prosinca – [[Al-Vakra]] | {{flag|Japan}} |1 {{small|(1)}} | '''{{flag|Hrvatska}} {{small|(11m)}}''' |'''1 {{small|(3)}}''' |5. prosinca – [[Doha]] (974) | '''{{flag|Brazil}}''' |'''4''' | {{flag|Južna Koreja}} |1 |4. prosinca – [[Al-Kor]] | '''{{flag|Engleska}}''' |'''3''' | {{flag|Senegal}} |0 |4. prosinca – [[Doha]] (al-Tumama) | '''{{flag|Francuska}}''' |'''3''' | {{flag|Poljska}} |1 |6. prosinca – [[Al-Rajan]] (Education) | '''{{flag|Maroko}} {{small|(11m)}}''' |'''0 {{small|(3)}}'''| {{flag|Španjolska}} |0 {{small|(0)}} |6. prosinca – [[Lusail]] | '''{{flag|Portugal}}''' |'''6''' | {{flag|Švicarska|size=16px}} |1 <!-- quarter finals --> |9. prosinca – [[Lusail]] | {{flag|Nizozemska}} |2 {{small|(3)}} | '''{{flag|Argentina}} {{small|(11m)}}''' |'''2 {{small|(4)}}''' |9. prosinca – [[Al-Rajan]] (Education) | '''{{flag|Hrvatska}} {{small|(11m)}}''' |'''1 {{small|(4)}}''' | {{flag|Brazil}} |1 {{small|(2)}} |10. prosinca – [[Al-Kor]] | {{flag|Engleska}} |1 | '''{{flag|Francuska}}''' |'''2''' |10. prosinca – [[Doha]] (al-Tumama) | '''{{flag|Maroko}}''' |'''1''' | {{flag|Portugal}} |0 <!--semi-finals --> |13. prosinca – [[Lusail]] | '''{{flag|Argentina}}''' |'''3''' | {{flag|Hrvatska}} |0 |14. prosinca – [[Al-Kor]] | '''{{flag|Francuska}}''' |'''2''' | {{flag|Maroko}} |0 <!--final --> |18. prosinca – [[Lusail]] | '''{{flag|Argentina}} {{small|(11m)}}''' |'''3 {{small|(4)}}''' | {{flag|Francuska}} |3 {{small|(2)}} <!--third place --> |17. prosinca – [[Al-Rajan]] (Kalifa) | '''{{flag|Hrvatska}}''' |'''2''' | {{flag|Maroko}} |1 }} ===Osmina finala=== {{Football box |date= [[3. prosinca]] [[2022.]] |time= 18:00 |team1=[[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |score=3:1 |report=[https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285073/400128136 Izvještaj] |team2={{flag|Sjedinjene Američke Države}} |goals1=[[Memphis Depay|Depay]] {{gol|10}}<br>[[Daley Blind|Blind]] {{gol|45+1}}<br>[[Denzel Dumfries|Dumfries]] {{gol|81}} |goals2=[[Haji Wright|Wright]] {{gol|76}} |stadium= [[Međunarodni stadion Kalifa]], [[Al-Rajan]] |attendance=44,846 |referee={{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] }} ---- {{Football box |date= [[3. prosinca]] [[2022.]] |time= 22:00 |team1=[[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |score=2:1 |report=[https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285073/400128131 Izvještaj] |team2={{flag|Australija}} |goals1=[[Lionel Messi|Messi]] {{gol|35}}<br>[[Julián Álvarez (fudbaler)|Álvarez]] {{gol|57}} |goals2=[[Enzo Fernández (fudbaler, rođen 2001.)|Fernández]] {{gol|77|ag.}} |stadium= [[Stadion Ahmad bin Ali]], [[Al-Rajan]] |attendance= 45,032 |referee={{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] }} ---- {{Football box |date= [[4. prosinca]] [[2022.]] |time= 18:00 |team1=[[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |score=3:1 |report=[https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285073/400128135 Izvještaj] |team2={{flag|Poljska}} |goals1=[[Olivier Giroud|Giroud]] {{gol|44}}<br>[[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|74}}, {{gol|90+1}} |goals2=[[Robert Lewandowski|Lewandowski]] {{gol|90+9|pen.}} |stadium= [[Stadion al-Tumama]], [[Doha]] |attendance=40,989 |referee={{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] }} ---- {{Football box |date= [[4. prosinca]] [[2022.]] |time= 22:00 |team1=[[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |score=3:0 |report=[https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285073/400128134 Izvještaj] |team2={{flag|Senegal}} |goals1=[[Jordan Henderson|Henderson]] {{gol|38}}<br>[[Harry Kane|Kane]] {{gol|45+3}}<br>[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|57}} |goals2= |stadium= [[Stadion al-Bajt]], [[Al-Kor]] |attendance=65,985 |referee={{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] }} ---- {{Football box |date= [[5. prosinca]] [[2022.]] |time= 18:00 |team1=[[Japan]] {{flagicon|Japan}} |score=1:1 |pr=y |report=[https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285073/400128132 Izvještaj] |team2={{flag|Hrvatska}} |goals1=[[Daizen Maeda|Maeda]] {{gol|43}} |goals2=[[Ivan Perišić|Perišić]] {{gol|55}} |11m1=[[Takumi Minamino|Minamino]] {{penmiss}}<br>[[Kaoru Mitoma|Mitoma]] {{penmiss}}<br>[[Takuma Asano|Asano]] {{pengoal}}<br>[[Maya Yoshida|Yoshida]] {{penmiss}} |11m=1:3 |11m2={{pengoal}} [[Nikola Vlašić|Vlašić]]<br>{{pengoal}} [[Marcelo Brozović|Brozović]]<br>{{penmiss}} [[Marko Livaja|Livaja]]<br>{{pengoal}} [[Mario Pašalić|Pašalić]] |stadium= [[Stadion al-Džanub]], [[Al-Vakra]] |attendance=42,523 |referee={{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] }} ---- {{Football box |date= [[5. prosinca]] [[2022.]] |time= 22:00 |team1=[[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |score=4:1 |report=[https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285073/400128133 Izvještaj] |team2={{flag|Južna Koreja}} |goals1=[[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|7}}<br>[[Neymar]] {{gol|13|pen.}}<br>[[Richarlison]] {{gol|29}}<br>[[Lucas Paquetá|Paquetá]] {{gol|36}} |goals2=[[Baek Seung-ho]] {{gol|76}} |stadium= [[Stadion 974]], [[Doha]] |attendance=43,847 |referee={{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] }} ---- {{Football box |date= [[6. prosinca]] [[2022.]] |time= 18:00 |team1=[[Maroko]] {{flagicon|MAR}} |score=0:0 |pr=y |report=[https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285073/400128137 Izvještaj] |team2={{flag|Španjolska}} |goals1= |goals2= |11m1=[[Abdelhamid Sabiri|Sabiri]] {{pengoal}}<br>[[Hakim Ziyech|Ziyech]] {{pengoal}}<br>[[Badr Benoun|Benoun]] {{penmiss}}<br>[[Achraf Hakimi|Hakimi]] {{pengoal}} |11m=3:0 |11m2={{penmiss}} [[Pablo Sarabia|Sarabia]]<br>{{penmiss}} [[Carlos Soler (fudbaler)|Soler]]<br>{{penmiss}} [[Sergio Busquets|Busquets]] |stadium= [[Stadion Education City]], [[Al-Rajan]] |attendance=44,667 |referee={{flagicon|ARG}} [[Fernando Rapallini]] }} ---- {{Football box |date= [[6. prosinca]] [[2022.]] |time= 22:00 |team1=[[Portugal]] {{flagicon|POR}} |score=6:1 |report=[https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285073/400128130 Izvještaj] |team2={{flag|Švicarska}} |goals1=[[Gonçalo Ramos|Ramos]] {{gol|17}}, {{gol|51}}, {{gol|67}}<br>[[Pepe (fudbaler, rođen 1983.)|Pepe]] {{gol|33}}<br>[[Raphaël Guerreiro|Guerreiro]] {{gol|55}}<br>[[Rafael Leão|Leão]] {{gol|90+2}} |goals2=[[Manuel Akanji|Akanji]] {{gol|58}} |stadium= [[Stadion u Lusailu|Lusail Iconic]], [[Lusail]] |attendance=83,720 |referee={{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] }} ===Četvrtfinale=== {{Football box |date= [[9. prosinca]] [[2022.]] |time= 18:00 |team1=[[Hrvatska]] {{flagicon|HRV}} |score=1:1 |pr=y |report=[https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285074/400128141 Izvještaj] |team2={{flag|Brazil}} |goals1=[[Bruno Petković|Petković]] {{gol|117}} |goals2=[[Neymar]] {{gol|105+1}} |11m1=[[Nikola Vlašić|Vlašić]] {{pengoal}}<br>[[Lovro Majer|Majer]] {{pengoal}}<br>[[Luka Modrić|Modrić]] {{pengoal}}<br>[[Mislav Oršić|Oršić]] {{pengoal}} |11m=4:2 |11m2={{penmiss}} [[Rodrygo]]<br>{{pengoal}} [[Casemiro]]<br>{{pengoal}} [[Pedro (fudbaler, rođen 1997.)|Pedro]]<br>{{penmiss}} [[Marquinhos]] |stadium= [[Stadion Education City]], [[Al-Rajan]] |attendance=43,893 |referee={{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] }} ---- {{Football box |date= [[9. prosinca]] [[2022.]] |time= 22:00 |team1=[[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |score=2:2 |pr=y |report=[https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285074/400128139 Izvještaj] |team2={{flag|Argentina}} |goals1=[[Wout Weghorst|Weghorst]] {{gol|83}}, {{gol|90+11}} |goals2=[[Nahuel Molina|Molina]] {{gol|35}}<br>[[Lionel Messi|Messi]] {{gol|73|pen.}} |11m1=[[Virgil van Dijk|van Dijk]] {{penmiss}}<br>[[Steven Berghuis|Berghuis]] {{penmiss}}<br>[[Teun Koopmeiners|Koopmeiners]] {{pengoal}}<br>[[Wout Weghorst|Weghorst]] {{pengoal}}<br>[[Luuk de Jong|L. de Jong]] {{pengoal}} |11m=3:4 |11m2={{pengoal}} [[Lionel Messi|Messi]]<br>{{pengoal}} [[Leandro Paredes|Paredes]]<br>{{pengoal}} [[Gonzalo Montiel|Montiel]]<br>{{penmiss}} [[Enzo Fernández (fudbaler, rođen 2001.)|Fernández]]<br>{{pengoal}} [[Lautaro Martínez|La. Martínez]] |stadium= [[Stadion u Lusailu|Lusail Iconic]], [[Lusail]] |attendance=88,235 |referee={{flagicon|ŠPA}} [[Antonio Mateu Lahoz]] }} ---- {{Football box |date= [[10. prosinca]] [[2022.]] |time= 18:00 |team1=[[Maroko]] {{flagicon|MAR}} |score=1:0 |report=[https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285074/400128140 Izvještaj] |team2={{flag|Portugal}} |goals1=[[Youssef En-Nesyri|En-Nesyri]] {{gol|42}} |goals2= |stadium= [[Stadion al-Tumama]], [[Doha]] |attendance=44,198 |referee={{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] }} ---- {{Football box |date= [[10. prosinca]] [[2022.]] |time= 22:00 |team1=[[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |score=1:2 |report=[https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285074/400128138 Izvještaj] |team2={{flag|Francuska}} |goals1=[[Harry Kane|Kane]] {{gol|54|pen.}} |goals2=[[Aurélien Tchouaméni|Tchouaméni]] {{gol|17}}<br>[[Olivier Giroud|Giroud]] {{gol|78}} |stadium= [[Stadion al-Bajt]], [[Al-Kor]] |attendance=68,895 |referee={{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] }} ===Polufinale=== {{Football box |date= [[13. prosinca]] [[2022.]] |time= 22:00 |team1=[[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |score=3:0 |report=[https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285075/400128143 Izvještaj] |team2={{flag|Hrvatska}} |goals1=[[Lionel Messi|Messi]] {{gol|34|pen.}}<br>[[Julián Álvarez (fudbaler)|Álvarez]] {{gol|39}}, {{gol|69}} |goals2= |stadium= [[Stadion u Lusailu|Lusail Iconic]], [[Lusail]] |attendance=88,966 |referee={{flagicon|ITA}} [[Daniele Orsato]] }} ---- {{Football box |date= [[14. prosinca]] [[2022.]] |time= 22:00 |team1=[[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |score=2:0 |report=[https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285075/400128142 Izvještaj] |team2={{flag|Maroko}} |goals1=[[Théo Hernandez|T. Hernandez]] {{gol|5}}<br>[[Randal Kolo Muani|Kolo Muani]] {{gol|79}} |goals2= |stadium= [[Stadion al-Bajt]], [[Al-Kor]] |attendance=68,294 |referee={{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] }} ===Utakmica za treće mjesto=== {{Football box |date= [[17. prosinca]] [[2022.]] |time= 18:00 |team1=[[Hrvatska]] {{flagicon|HRV}} |score=2:1 |report=[https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285076/400128144 Izvještaj] |team2={{flag|Maroko}} |goals1=[[Joško Gvardiol|Gvardiol]] {{gol|7}}<br>[[Mislav Oršić|Oršić]] {{gol|42}} |goals2=[[Achraf Dari|Dari]] {{gol|9}} |stadium= [[Međunarodni stadion Kalifa]], [[Al-Rajan]] |attendance=44,137 |referee={{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] }} ===Finale=== {{Football box |date= [[18. prosinca]] [[2022.]] |time= 18:00 |team1=[[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |score=3:3 |pr=y |report=[https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285077/400128145 Izvještaj] |team2={{flag|Francuska}} |goals1=[[Lionel Messi|Messi]] {{gol|23|pen.}}, {{gol|108}}<br>[[Ángel Di María|Di María]] {{gol|36}} |goals2=[[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|80|pen.}}, {{gol|81}}, {{gol|118|pen.}} |11m1= [[Lionel Messi|Messi]] {{pengoal}}<br>[[Paulo Dybala|Dybala]] {{pengoal}}<br>[[Leandro Paredes|Paredes]] {{pengoal}}<br>[[Gonzalo Montiel|Montiel]] {{pengoal}} |11m=4:2 |11m2={{pengoal}} [[Kylian Mbappé|Mbappé]]<br>{{penmiss}} [[Kingsley Coman|Coman]]<br>{{penmiss}} [[Aurélien Tchouaméni|Tchouaméni]]<br>{{pengoal}} [[Randal Kolo Muani|Kolo Muani]] |stadium= [[Stadion u Lusailu|Lusail Iconic]], [[Lusail]] |attendance=88,966 |referee={{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] }} ==Statistike i nagrade== ===Statistike=== {{small|'''Ažurirano:''' [[18. prosinca]] [[2022.]]}} {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | '''Prvi pogodak''' * {{flagicon|EKV}} [[Enner Valencia]] - 16. minuta (11m) ([[Katar]] 0:2 [[Ekvador]]) '''Najbrži pogodak''' * {{flagicon|KAN}} [[Alphonso Davies]] - 2. minuta ([[Hrvatska]] 4:1 [[Kanada]]) '''Najkasniji pogodak''' * {{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]] - 118. minuta (pen.) ([[Argentina]] {{small|(4)}}3:3{{small|(3)}} [[Francuska]]) '''Prvi žuti karton''' * {{flagicon|KAT}} [[Saad al-Šejb]] - 15. minuta ([[Katar]] 0:2 [[Ekvador]]) '''Prvi crveni karton''' * {{flagicon|WAL}} [[Wayne Hennessey]] - 86. minuta ([[Wales]] 0:2 [[Iran]]) '''Najstariji igrač s nastupom''' * {{flagicon|KAN}} [[Atiba Hutchinson]] - {{age in years and days|1983|2|8|2022|11|23}} '''Najmlađi igrač s nastupom''' * {{flagicon|NJE}} [[Youssoufa Moukoko]] - {{age in years and days|2004|11|20|2022|11|23}} '''Najstariji igrač s postignutim golom''' * {{flagicon|POR}} [[Pepe (fudbaler, rođen 1983.)|Pepe]] - {{age in years and days|1983|2|26|2022|12|6}} '''Najmlađi igrač s postignutim golom''' * {{flagicon|ŠPA}} [[Gavi (fudbaler)|Gavi]] - {{age in years and days|2004|8|5|2022|11|23}} '''Prvi hat-trick''' * {{flagicon|POR}} [[Gonçalo Ramos]] {{small|(protiv {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Fudbalska reprezentacija Švicarske|Švicarske]])}} '''Igrači s najviše postignutih pogodaka na jednoj utakmici (3)''' * {{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]] {{small|(protiv {{flagicon|ARG}} [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentine]])}} * {{flagicon|POR}} [[Gonçalo Ramos]] {{small|(protiv {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Fudbalska reprezentacija Švicarske|Švicarske]])}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | '''Najviše golova na utakmici''' * {{flag|Engleska}} 6:2 [[Iran]] {{flagicon|IRN}} '''Najmanje golova na utakmici''' * {{flag|Danska}} 0:0 [[Tunis]] {{flagicon|TUN}} * {{flag|Meksiko}} 0:0 [[Poljska]] {{flagicon|POLJ}} * {{flag|Maroko}} 0:0 [[Hrvatska]] {{flagicon|HRV}} * {{flag|Urugvaj}} 0:0 [[Južna Koreja]] {{flagicon|JKO}} * {{flag|Engleska}} 0:0 [[Sjedinjene Države]] {{flagicon|SAD}} * {{flag|Hrvatska}} 0:0 [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} * {{flag|Maroko}} 0:0 [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} '''Momčadi s najviše postignutih pogodaka (16)''' * {{flag|Francuska}} '''Momčadi s najviše primljenih pogodaka (11)''' * {{flag|Kostarika}} '''Momčadi s najmanje primljenih pogodaka (1)''' * {{flag|Tunis}} '''Momčadi s najmanje postignutih pogodaka (1)''' * {{flag|Belgija}} * {{flag|Danska}} * {{flag|Katar}} * {{flag|Tunis}} * {{flag|Wales}} |} ===Strijelci=== {{small|'''Ažurirano:''' [[18. prosinca]] [[2022.]]}} ;8 golova {{div col|4}} * {{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]] {{div col end}} ;7 golova {{div col|4}} * {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]] {{div col end}} ;4 gola {{div col|4}} * {{flagicon|ARG}} [[Julián Álvarez (fudbaler)|Julián Álvarez]] * {{flagicon|FRA}} [[Olivier Giroud]] {{div col end}} ;3 gola {{div col|4}} * {{flagicon|BRA}} [[Richarlison]] * {{flagicon|EKV}} [[Enner Valencia]] * {{flagicon|ENG}} [[Marcus Rashford]] * {{flagicon|ENG}} [[Bukayo Saka]] * {{flagicon|NIZ}} [[Cody Gakpo]] * {{flagicon|POR}} [[Gonçalo Ramos]] * {{flagicon|ŠPA}} [[Álvaro Morata]] {{div col end}} ;2 gola {{div col|4}} * {{flagicon|BRA}} [[Neymar]] * {{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]] * {{flagicon|GAN}} [[Mohammed Kudus]] * {{flagicon|HRV}} [[Andrej Kramarić]] * {{flagicon|IRN}} [[Mehdi Taremi]] * {{flagicon|JAP}} [[Ritsu Dōan]] * {{flagicon|JKO}} [[Jo Gyu-seong]] * {{flagicon|CMR}} [[Vincent Aboubakar]] * {{flagicon|MAR}} [[Youssef En-Nesyri]] * {{flagicon|NIZ}} [[Wout Weghorst]] * {{flagicon|NJE}} [[Niclas Füllkrug]] * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] * {{flagicon|POLJ}} [[Robert Lewandowski]] * {{flagicon|POR}} [[Bruno Fernandes]] * {{flagicon|POR}} [[Rafael Leão]] * {{flagicon|SAU}} [[Selim al-Dausari]] * {{flagicon|SRB}} [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] * {{flagicon|ŠPA}} [[Ferran Torres]] * {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Breel Embolo]] * {{flagicon|URU}} [[Giorgian de Arrascaeta]] {{div col end}} ;1 gol {{div col|4}} * {{flagicon|ARG}} [[Ángel Di María]] * {{flagicon|ARG}} [[Enzo Fernández (fudbaler, rođen 2001.)|Enzo Fernández]] * {{flagicon|ARG}} [[Alexis Mac Allister]] * {{flagicon|ARG}} [[Nahuel Molina]] * {{flagicon|AUS}} [[Mitchell Duke]] * {{flagicon|AUS}} [[Craig Goodwin]] * {{flagicon|AUS}} [[Mathew Leckie]] * {{flagicon|BEL}} [[Michy Batshuayi]] * {{flagicon|BRA}} [[Casemiro]] * {{flagicon|BRA}} [[Lucas Paquetá]] * {{flagicon|BRA}} [[Vinícius Júnior]] * {{flagicon|DAN}} [[Andreas Christensen]] * {{flagicon|EKV}} [[Moisés Caicedo]] * {{flagicon|ENG}} [[Jude Bellingham]] * {{flagicon|ENG}} [[Phil Foden]] * {{flagicon|ENG}} [[Jack Grealish]] * {{flagicon|ENG}} [[Jordan Henderson]] * {{flagicon|ENG}} [[Raheem Sterling]] * {{flagicon|FRA}} [[Théo Hernandez]] * {{flagicon|FRA}} [[Randal Kolo Muani]] * {{flagicon|FRA}} [[Adrien Rabiot]] * {{flagicon|FRA}} [[Aurélien Tchouaméni]] * {{flagicon|GAN}} [[André Ayew]] * {{flagicon|GAN}} [[Osman Bukari]] * {{flagicon|GAN}} [[Mohammed Salisu]] * {{flagicon|HRV}} [[Joško Gvardiol]] * {{flagicon|HRV}} [[Marko Livaja]] * {{flagicon|HRV}} [[Lovro Majer]] * {{flagicon|HRV}} [[Mislav Oršić]] * {{flagicon|HRV}} [[Ivan Perišić]] * {{flagicon|HRV}} [[Bruno Petković]] * {{flagicon|IRN}} [[Ruzbeh Češmi]] * {{flagicon|IRN}} [[Ramin Rezaijan]] * {{flagicon|JAP}} [[Takuma Asano]] * {{flagicon|JAP}} [[Daizen Maeda]] * {{flagicon|JAP}} [[Ao Tanaka]] * {{flagicon|JKO}} [[Baek Seung-ho]] * {{flagicon|JKO}} [[Gim Yeong-gwon]] * {{flagicon|JKO}} [[Hwang Hui-chan]] * {{flagicon|CMR}} [[Jean-Charles Castelletto]] * {{flagicon|CMR}} [[Eric Maxim Choupo-Moting]] * {{flagicon|KAN}} [[Alphonso Davies]] * {{flagicon|KAT}} [[Mohammed Muntari]] * {{flagicon|CRC}} [[Keysher Fuller]] * {{flagicon|CRC}} [[Yeltsin Tejeda]] * {{flagicon|CRC}} [[Juan Pablo Vargas]] * {{flagicon|MAR}} [[Zakaria Aboukhlal]] * {{flagicon|MAR}} [[Achraf Dari]] * {{flagicon|MAR}} [[Romain Saïss]] * {{flagicon|MAR}} [[Hakim Ziyech]] * {{flagicon|MEX}} [[Luis Chávez (fudbaler)|Luis Chávez]] * {{flagicon|MEX}} [[Henry Martín]] * {{flagicon|NIZ}} [[Daley Blind]] * {{flagicon|NIZ}} [[Memphis Depay]] * {{flagicon|NIZ}} [[Denzel Dumfries]] * {{flagicon|NIZ}} [[Frenkie de Jong]] * {{flagicon|NIZ}} [[Davy Klaassen]] * {{flagicon|NJE}} [[Serge Gnabry]] * {{flagicon|NJE}} [[İlkay Gündoğan]] * {{flagicon|POLJ}} [[Piotr Zieliński]] * {{flagicon|POR}} [[João Félix]] * {{flagicon|POR}} [[Raphaël Guerreiro]] * {{flagicon|POR}} [[Ricardo Horta]] * {{flagicon|POR}} [[Pepe (fudbaler, rođen 1983.)|Pepe]] * {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] * {{flagicon|SAU}} [[Salih al-Šahri]] * {{flagicon|SEN}} [[Boulaye Dia]] * {{flagicon|SEN}} [[Famara Diédhiou]] * {{flagicon|SEN}} [[Bamba Dieng]] * {{flagicon|SEN}} [[Kalidou Koulibaly]] * {{flagicon|SEN}} [[Ismaïla Sarr]] * {{flagicon|SAD}} [[Christian Pulišić]] * {{flagicon|SAD}} [[Timothy Weah]] * {{flagicon|SAD}} [[Haji Wright]] * {{flagicon|SRB}} [[Sergej Milinković-Savić]] * {{flagicon|SRB}} [[Strahinja Pavlović]] * {{flagicon|SRB}} [[Dušan Vlahović]] * {{flagicon|ŠPA}} [[Marco Asensio]] * {{flagicon|ŠPA}} [[Gavi (fudbaler)|Gavi]] * {{flagicon|ŠPA}} [[Dani Olmo]] * {{flagicon|ŠPA}} [[Carlos Soler (fudbaler)|Carlos Soler]] * {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Manuel Akanji]] * {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Remo Freuler]] * {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Xherdan Shaqiri]] * {{flagicon|TUN}} [[Wahbi Khazri]] * {{flagicon|WAL}} [[Gareth Bale]] {{div col end}} ;Autogolovi {{div col|4}} * {{flagicon|ARG}} [[Enzo Fernández (fudbaler, rođen 2001.)|Enzo Fernández]] {{small|(protiv {{flagicon|AUS}} [[Australija|Australije]])}} * {{flagicon|MAR}} [[Nayef Aguerd]] {{small|(protiv {{flagicon|KAN}} [[Kanada|Kanade]])}} {{div col end}} ===Jedanaesterci=== Ne računajući utakmice koje su odlučene izvođenjem jedanaesteraca, ovako izgleda realizacija jedanaesteraca dosuđenih tokom igre: {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | ==== Realizirani ==== * {{flagicon|EKV}} [[Enner Valencia]] za [[Ekvador]] u utakmici protiv [[Katar]]a * {{flagicon|IRN}} [[Mehdi Taremi]] za [[Iran]] u utakmici protiv [[Engleska|Engleske]] * {{flagicon|WAL}} [[Gareth Bale]] za [[Wales]] u utakmici protiv [[SAD|Sjedinjenih Država]] * {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]] za [[Argentina|Argentinu]] u utakmici protiv [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] * {{flagicon|NJE}} [[İlkay Gündoğan]] za [[Njemačka|Njemačku]] u utakmimici protiv [[Japan]]a * {{flagicon|ŠPA}} [[Ferran Torres]] za [[Španjolska|Španjolsku]] u utakmici protiv [[Kostarika|Kostarike]] * {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] za [[Portugal]] u utakmici protiv [[Gana|Gane]] * {{flagicon|POR}} [[Bruno Fernandes]] za [[Portugal]] u utakmici protiv [[Urugvaj]]a * {{flagicon|SEN}} [[Ismaïla Sarr]] za [[Senegal]] u utakmici protiv [[Ekvador]]a * {{flagicon|POLJ}} [[Robert Lewandowski]] za [[Poljska|Poljsku]] u utakmici protiv [[Francuska|Francuske]] * {{flagicon|BRA}} [[Neymar]] za [[Brazil]] u utakmici protiv [[Južna Koreja|Južne Koreje]] * {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]] za [[Argentina|Argentinu]] u utakmici protiv [[Nizozemska|Nizozemske]] * {{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]] za [[Engleska|Englesku]] u utakmici protiv [[Francuska|Francuske]] * {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]] za [[Argentina|Argentinu]] u utakmici protiv [[Hrvatska|Hrvatske]] * {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]] za [[Argentina|Argentinu]] u utakmici protiv [[Francuska|Francuske]] * {{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]] za [[Francuska|Francusku]] u utakmici protiv [[Argentina|Argentine]] * {{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]] za [[Francuska|Francusku]] u utakmici protiv [[Argentina|Argentine]] | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | ==== Promašeni ==== * {{flagicon|POLJ}} [[Robert Lewandowski]] za [[Poljska|Poljsku]] u utakmici protiv [[Meksiko|Meksika]] * {{flagicon|KAN}} [[Alphonso Davies]] za [[Kanada|Kanadu]] u utakmici protiv [[Belgija|Belgije]] * {{flagicon|SAU}} [[Selim al-Dausari]] za [[Saudijska Arabija|Saudijsku Arabiju]] u utakmici protiv [[Poljska|Poljske]] * {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]] za [[Argentina|Argentinu]] u utakmici protiv [[Poljska|Poljske]] * {{flagicon|GAN}} [[André Ayew]] za [[Gana|Ganu]] u utakmici protiv [[Urugvaj]]a * {{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]] za [[Engleska|Englesku]] u utakmici protiv [[Francuska|Francuske]] |} ===Nagrade=== {| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 20%;" |- !Pobjednici<br>FIFA Svjetskog prvenstva 2022. |- |align=center|{{flagicon|ARG|size=100px}}<br>'''[[Fudbalska reprezentacija Argentine|ARGENTINA]]'''<br />'''3. naslov''' |} <br> {| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 100%;" |- ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna kopačka|Dobitnik zlatne kopačke]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna lopta|Dobitnik zlatne lopte]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna rukavica|Dobitnik Zlatne rukavice]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Najbolji mladi igrač|Najbolji mladi igrač]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#FIFA Fair Play pokal|Dobitnik FIFA Fair Play pokala]] |- |align=center| {{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]] {{small|(8 golova)}} |align=center| {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]] |align=center| {{flagicon|ARG}} [[Emiliano Martínez]] |align=center| {{flagicon|ARG}} [[Enzo Fernández (fudbaler, rođen 2001.)|Enzo Fernández]] |align=center| {{NogRep|ENG}} |} <!--==== Idealna momčad ==== {| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 80%;" |- !Vratari !Braniči !Veznjaci !Napadači |- |align=left valign=top|{{flagicon|ARG}} [[Emiliano Martínez]] |align=left valign=top| |align=left valign=top| |align=left valign=top| |}--> ==Konačni poredak== [[File:2022 world cup.png|upright=2.0|thumb|Konačni plasman sudionika svjetskog prvenstva 2018. godine{{col-start}}{{col-4}}{{legend|#2b42a3|Prvaci}}{{legend|#34c0be|Drugoplasirani}} {{col-4}}{{legend|#269c5a|Trećeplasirani}}{{legend|#81c846|Četvrtoplasirani}} {{col-4}}{{legend|#e4e454|Četvrtfinalisti}}{{legend|#ff9f40|Osmina finala}} {{col-4}}{{legend|#b94954|Grupna faza}} {{col-end}}]] {| class="wikitable" style="font-size: 95%; text-align: center;" |- !width=25| #!!width=165| Momčad !!width=25| Grupa !!width=25| Uta. !!width=25| Pob. !!width=25| Izj. !!width=25| Por. !!width=25| G+ !!width=25| G- !!width=25| GR !!width=25| Bod. |- | colspan="11"| '''Finale''' |-bgcolor=gold | 1 || align="left"|{{NogRep|ARG}} || [[#Grupa C|C]] || 7 || 4 || 2 || 1 || 15 || 8 || +7 || 14 |-bgcolor=silver | 2 || align="left"|{{NogRep|FRA}} || [[#Grupa D|D]] || 7 || 5 || 1 || 1 || 16 || 8 || +8 || 16 |- | colspan="11"| '''Treće i četvrto mjesto''' |-bgcolor=cc9966 | 3 || align="left"|{{NogRep|HRV}} || [[#Grupa F|F]] || 7 || 2 || 4 || 1 || 8 || 7 || +1 || 10 |-bgcolor=beige | 4 || align="left"|{{NogRep|MAR}} || [[#Grupa F|F]] || 7 || 3 || 2 || 2 || 6 || 5 || +1 || 11 |- | colspan="11"| '''Četvrtfinale''' |- | 5 || align="left"|{{NogRep|NIZ}} || [[#Grupa A|A]] || 5 || 3 || 2 || 0 || 10 || 4 || +6 || 11 |- | 6 || align="left"|{{NogRep|ENG}} || [[#Grupa B|B]] || 5 || 3 || 1 || 1 || 13 || 4 || +9 || 10 |- | 7 || align="left"|{{NogRep|BRA}} || [[#Grupa G|G]] || 5 || 3 || 1 || 1 || 8 || 3 || +5 || 10 |- | 8 || align="left"|{{NogRep|POR}} || [[#Grupa H|H]] || 5 || 3 || 0 || 2 || 12 || 6 || +6 || 9 |- | colspan="11"| '''Osmina finala''' |- | 9 || align="left"|{{NogRep|JAP}} || [[#Grupa E|E]] || 4 || 2 || 1 || 1 || 5 || 4 || +1 || 7 |- | 10 || align="left"|{{NogRep|SEN}} || [[#Grupa A|A]] || 4 || 2 || 0 || 2 || 5 || 7 || -2 || 6 |- | 11 || align="left"|{{NogRep|AUS}} || [[#Grupa D|D]] || 4 || 2 || 0 || 2 || 4 || 6 || -2 || 6 |- | 12 || align="left"|{{NogRep|ŠVI}} || [[#Grupa G|G]] || 4 || 2 || 0 || 2 || 5 || 9 || -4 || 6 |- | 13 || align="left"|{{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] || [[#Grupa E|E]] || 4 || 1 || 2 || 1 || 9 || 3 || +6 || 5 |- | 14 || align="left"|{{nowrap|{{NogRep|SAD}}}} || [[#Grupa B|B]] || 4 || 1 || 2 || 1 || 3 || 4 || -1 || 5 |- | 15 || align="left"|{{NogRep|POL}} || [[#Grupa C|C]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 3 || 5 || -2 || 4 |- | 16 || align="left"|{{NogRep|JKO}} || [[#Grupa H|H]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 5 || 8 || -3 || 4 |- | colspan="11"| '''Grupna faza''' |- | 17 || align="left"|{{NogRep|NJE}} || [[#Grupa E|E]] || 3 || 1 || 1 || 1 || 6 || 5 || +1 || 4 |- | 18 || align="left"|{{NogRep|EKV}} || [[#Grupa A|A]] || 3 || 1 || 1 || 1 || 4 || 3 || +1 || 4 |- | 19 || align="left"|{{NogRep|KAM}} || [[#Grupa G|G]] || 3 || 1 || 1 || 1 || 4 || 4 || 0 || 4 |- | 20 || align="left"|{{NogRep|URU}} || [[#Grupa H|H]] || 3 || 1 || 1 || 1 || 2 || 2 || 0 || 4 |- | 21 || align="left"|{{NogRep|TUN}} || [[#Grupa D|D]] || 3 || 1 || 1 || 1 || 1 || 1 || 0 || 4 |- | 22 || align="left"|{{NogRep|MEX}} || [[#Grupa C|C]] || 3 || 1 || 1 || 1 || 2 || 3 || -1 || 4 |- | 23 || align="left"|{{NogRep|BEL}} || [[#Grupa F|F]] || 3 || 1 || 1 || 1 || 1 || 2 || -1 || 4 |- | 24 || align="left"|{{NogRep|GAN}} || [[#Grupa H|H]] || 3 || 1 || 0 || 2 || 5 || 7 || -2 || 3 |- | 25 || align="left"|{{NogRep|SAU}} || [[#Grupa C|C]] || 3 || 1 || 0 || 2 || 3 || 5 || -2 || 3 |- | 26 || align="left"|{{NogRep|IRN}} || [[#Grupa B|B]] || 3 || 1 || 0 || 2 || 4 || 7 || -3 || 3 |- | 27 || align="left"|{{NogRep|KOS}} || [[#Grupa E|E]] || 3 || 1 || 0 || 2 || 3 || 11 || -8 || 3 |- | 28 || align="left"|{{NogRep|DAN}} || [[#Grupa D|D]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 1 || 3 || -2 || 1 |- | 29 || align="left"|{{NogRep|SRB}} || [[#Grupa G|G]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 5 || 8 || -3 || 1 |- | 30 || align="left"|{{NogRep|WAL}} || [[#Grupa B|B]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 1 || 6 || -5 || 1 |- | 31 || align="left"|{{NogRep|KAN}} || [[#Grupa F|F]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 2 || 7 || -5 || 0 |- | 32 || align="left"|{{NogRep|KAT}} || [[#Grupa A|A]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 1 || 7 || -6 || 0 |} == Marketing == === Službena lopta === [[File:نشست خبری پیش از بازی ایران و انگلیس (13) (cropped).jpg|thumb|Al Rihla, službena lopta FIFA Svjetskog prvenstva 2022. godine.]] Službena lopta prvenstva, [[Al Rihla]], službeno je predstavljena [[30. ožujka]] [[2022.]] godine. Lopta je primarno inspirirana kulturom, arhitekturom, ikonskim brodovima i zastavom [[Katar]]a. Na [[arapski|arapskom]] riječ "al-rihla" označava "putovanje". Lopta je dizajnirana vodeći računa o održivosti, čime je postala prva službena lopta Svjetskih prvenstava izrađena od ljepila i tinte bazirane na vodi. Adidas je iskoristio neke nove tehnike kako bi ubrzao kretanje lopte i povećao preciznost.<ref>{{Cite web |title=Al Rihla by adidas revealed as FIFA World Cup Qatar 2022 Official Match Ball |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/qatar2022/media-releases/al-rihla-by-adidas-revealed-as-fifa-world-cup-qatar-2022-tm-official-match |date=30 March 2022 |access-date=1 April 2022 |publisher=FIFA}}</ref> === Maskota === Službena maskota prvenstva predstavljena je [[1. travnja]] [[2022.]] godine tijekom ždrijeba grupne faze Svjetskog prvenstva. Maskota po imenu [[Laʼeeb]], što na [[arapski|arapskom]] znači "super vješt igrač", zapravo je digitalno animirana [[gutra]], tradicionalni arapski odjevni predmet, koja - prema priči - dolazi iz posebnog paralelnog svijeta u kojem su sve [[Maskote FIFA Svjetskih prvenstava|maskote]] zapravo žive. Opisan je kao izrazito veseo i mladenački živahan lik.<ref>{{Cite web |title=La'eeb is revealed as Qatar's FIFA World Cup mascot |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/qatar2022/media-releases/laeeb-is-revealed-as-qatars-fifa-world-cup-tm-mascot |date=1 April 2022 |access-date=1 April 2022 |publisher=FIFA}}</ref> === Muzika === FIFA Svjetsko prvenstvo 2022. bilo je prvo prvenstvo u historiji za koje nije napravljena samo jedna službena pjesma, već je izdan cjeloviti [[soundtrack]] album. Prva od pjesama s albuma, "[[Hayya Hayya (Better Together)]]", koju izvode [[Trinidad Cardona]], [[Davido]] i [[AISHA]], objavljena je [[1. travnja]] [[2022.]] godine zajedno sa spotom.<ref>{{Cite web |title=FIFA World Cup Official Soundtrack kicks off with Hayya Hayya (Better Together) |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/qatar2022/media-releases/trinidad-cardona-joins-davido-and-aisha-for-hayya-hayya-better-together-the |date=1 April 2022 |access-date=1 April 2022 |publisher=FIFA}}</ref> [[Gims]] i [[Ozuna]] izvode drugu pjesmu s albuma, "Arhbo", čiji je spot javno predstavljen [[19. kolovoza]] [[2022.]] godine.<ref>{{Cite web |date=20 August 2022 |title='Arhbo' de Gims, chanson officielle du Mondial 2022 au Qatar |url=https://www.huffingtonpost.fr/culture/article/arhbo-de-gims-chanson-officielle-du-mondial-2022-au-qatar_206776.html |access-date=21 August 2022 |website=Le HuffPost |language=fr}}</ref> Posljednja među trima pjesmama objavljena je [[7. listopada]] [[2022.]] godine zajedno sa spotom, a radilo se o pjesmi "Light the Sky", koju izvode [[Nora Fatehi]], [[Manal]], [[Rahma Riad]] i [[Balqees]]. == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|FIFA World Cup 2022|2022 FIFA World Cup}} * {{Official|https://www.fifa.com/fifaplus/en/tournaments/mens/worldcup/qatar2022}} {{Svjetski kup FIFA}} {{Authority control}} {{Izabran}} [[Kategorija:2022.]] [[Kategorija:FIFA Svjetsko prvenstvo|2022M]] [[Kategorija:Fudbal u Kataru]] feziq3ya8yvudqbzgohxcu327v715x3 Međunarodni aerodrom John F. Kennedy 0 4674585 42587782 42402540 2026-05-05T02:36:36Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Aerodromi u SAD]] → [[Kategorija:Aerodromi u Sjedinjenim Američkim Državama]] 42587782 wikitext text/x-wiki {{Infookvir aerodrom | ime=Internacionalni aerodrom JFK | izvorno ime=John F. Kennedy International Airport | izvorno ime-a= | izvorno ime-r= | slika=JFK-Terminal1-VariousAirlinesAerial (36914267725).jpg | slika-širina= 300px | opis=Pogled na [[Aerodromski terminal|Terminal]] 1 | IATA =JFK | ICAO=KJFK | vrsta= Civilni aerodrom | vlasnik=The Port Authority of New York and New Jersey | operater =The Port Authority of New York and New Jersey | grad=[[New York]] | lokacija =[[Queens]], [[New York (savezna država)|New York]] ([[SAD]]) | visina-f =13 | visina-m =4 | koordinate = {{Coord|40|38|23|N|73|46|44|W|type:airport_region:USA|display=inline,title|name=Internacionalni aerodrom John F. Kennedy}} | website = [https://www.jfkairport.com/ www.jfkairport.com/] | staza1-broj =4L/22R | staza1-dužina-f = 12,079 | staza1-dužina-m = 3,682 | staza1-površina = [[Beton]] | staza2-broj = 4R/22L | staza2-dužina-f = 8,400 | staza2-dužina-m = 2,560 | staza2-površina = [[Asfalt]] | staza3-broj = 13L/31R | staza3-dužina-f = 10,000 | staza3-dužina-m = 3,048 | staza3-površina = [[Beton]] | staza4-broj = 13R/31L | staza4-dužina-f = 14,511 | staza4-dužina-m = 4,423 | staza4-površina = [[Beton]] | staza5-broj = 9R/27L | staza5-dužina-f = 11,260 | staza5-dužina-m = 3,432 | staza5-površina = [[Asfalt]] / [[beton]] | staza6-broj = 10L/28R | staza6-dužina-f = 13,000 | staza6-dužina-m = 3,962 | staza6-površina = [[Asfalt]] / [[beton]] | staza7-broj = 10C/28C | staza7-dužina-f = 10,801 | staza7-dužina-m = 3,292 | staza7-površina = [[Asfalt]] | staza8-broj = 10R/28L | staza8-dužina-f = 7,500 | staza8-dužina-m = 2,286 | staza8-površina = [[Beton]] | stat-god =[[2021]]. | stat1-naziv=Broj putnika | stat1-podatak=62,600,000<ref name=info/> | stat2-naziv = | stat2-podatak = | fusnota= }} '''Internacionalni aerodrom John F. Kennedy''' ([[engleski]]: ''John F. Kennedy International Airport'') ([[IATA]]: '''JFK''', [[ICAO]]: '''KJFK''') zvan samo '''JFK''' ili '''Njujorški Kenedi aerodrom''' je najveći [[New York|njujorški]] [[aerodrom]] koji se nalazi na [[jugoistok]]u [[Queens]]a, udaljen 24 [[km]] [[autoput]]om do [[Manhattan]]a.<ref name=info/> [[datoteka:Departures_(37292444302).jpg|left|thumb|240px|[[Enterijer]] [[Aerodromski terminal|terminala]] 1]] [[datoteka:JFKNew_YorkTerm4-2.jpg|left|thumb|240px|[[Aerodromski terminal|Terminali]] 4-2]] [[datoteka:Jfkairport.jpg|left|thumb|240px|Nekadašnji [[Aerodromski terminal|terminal]] kompanije TWA, [[Eero Saarinen]]a]] == Karakteristike== JFK se danas prostire na 1,620 [[hektar]]a, na kom se nalazi 7 [[Aerodromski terminal|terminala]] i 48 [[km]] [[Aerodrom#Poletno-sletna staza|pisti]].<ref name=info/> Površina na kojoj se nalazi 6 centralnih terminala sa 131 izlaza, povećana je sa 265 [[hektar]]a na 356 [[hektar|ha]].<ref name=info/> JFK je [[dekada]]ma bio poznat kao glavni aerodrom [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]]<ref name=info/>, danas je samo 6 po prometu u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]<ref name=cheap>{{cite web | url =https://scottscheapflights.com/guides/the-busiest-and-biggest-airports-in-the-world | title =''The Busiest—and Biggest—Airports in the World'' | accessdate =2.11.2022. | language=engleski | publisher=Scotts cheap flights}}</ref> jer [[New York]] ima i aerodrome [[Internacionalni aerodrom La Guardia|La Guardia]] i [[Internacionalni aerodrom Newark Liberty|Newark Liberty]]. Oko 80 [[Avio-kompanija]] leti sa JFK na oko 170 direktnih destinacija, na njemu radi oko 41,000 ljudi koji uprihode više od 52,7 [[milijarda|milijardi]] [[Američki dolar|dolara]].<ref name=info/> JFK se namjerava do [[2050]]. transformirati u aerodrom koji može primiti do 100 [[milion]]a putnika.<ref name=info/> Sistem [[Laka gradska željeznica|lake željeznice]] - ''AirTrain JFK'', otvoren [[2003]]. povezuje JFK sa [[željeznica|željeznicom]] na [[Long Island]]u [[Njujorški metro|Njujorškim metroom]] i [[autobus]]ima. Njime se [[2019]]. koristilo 8,7 [[milion]]a putnika, povrh toga i oko 12,2 [[milion]]a putnika koji su se vozili samo do [[parkiralište|parkirlišta]] i terminala.<ref name=info/> == Historija== Izgradnja novog internacionalnog [[aerodrom]]a započela je [[1942]]. u [[New York|njujorškom]] [[Queens|Kvartu Queens]] na mjestu [[golf]] igrališta ''Idlewild''. Otvoren je [[1947]]. pod imenom ''Idlewild Airport'', a prvi komercijalni letovi počeli su [[1948]].<ref name=info/> Aerodrom je [[24. novembar|24. novembra]] [[1963]]., prezvan u ''Internacionalni aerodrom John F. Kennedy'' u čast 35 [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|Predsjednika SAD]] [[John F. Kennedy|Johna Fitzgeralda Kennedya]].<ref name=info/> U [[februar]]u [[1964]]. [[Beatles]]i su prvi put stigli u [[SAD|Sjedinjene Američke Države]] i održali [[Pres-konferencija|Pres-konferenciju]] na [[Aerodromski terminal|terminalu]], ispred kojeg ih je dočekalo više hiljada [[Adolescencija|tinejdžera]]. Narednih [[dekada]] preko JFK-a je došla čitava plejada svjetskih [[državnik]]a na [[Generalna skupština Ujedinjenih naroda|Generalnu skupštinu Ujedinjenih naroda]]. JFK je [[2006]]. dočekao svog [[Milijarda|milijarditog]] putnika.<ref name=info/> === Terminali === *Terminal 1 podignut [[1998]]. koristi konzorcij [[avio-kompanija]]; [[Air France]], [[Japan Airlines]], [[Korean Air]] i [[Lufthansa]]. *Terminal 2 koji koristi [[Delta Air Lines]] proširen je [[2013]]. kad je Delta napustila Terminal 3 **Terminal 3 je srušen [[2013]]., danas se koristi kao [[parkiralište]] za 15 [[putnički avion|aviona]] *Terminal 4 otvoren u [[maj]]u [[2001]]. površine 139,354 [[m²]] koriste zajednički sve [[avio-kompanija|avio-kompanije]] *Terminal 5, otvoren [[2008]]. koristi niskotarifna [[kompanija]] [[JetBlue]] *Terminal 7 koristi [[British Airways]] *Terminal 8 otvoren [[2007]] koristi [[kompanija]] [[American Airlines]], za tuzemne i internacionalne letove.<ref name=info>{{cite web | url =https://docs.google.com/viewer?url=https%3A%2F%2Fwww.panynj.gov%2Fcontent%2Fdam%2Fairports%2Fstatistics%2Fstatistics-general-info%2Fannual-atr%2FATR2019.pdf&pdf=true | title =''Airport Traffic Report'' | accessdate =2.11.2022. | language=engleski | publisher=The Port Authority of NY and NJ}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|John F. Kennedy International Airport}} * [https://www.jfkairport.com/ ''John F. Kennedy International Airport''] {{en icon}} [[Kategorija:Aerodromi u Sjedinjenim Američkim Državama|Internacionalni aerodrom O'Hare]] 5tme1fe65khanqxrkkwzsvkoufpzs8r 42587793 42587782 2026-05-05T02:43:57Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Internacionalni aerodrom John F. Kennedy]] na [[Međunarodni aerodrom John F. Kennedy]] 42587782 wikitext text/x-wiki {{Infookvir aerodrom | ime=Internacionalni aerodrom JFK | izvorno ime=John F. Kennedy International Airport | izvorno ime-a= | izvorno ime-r= | slika=JFK-Terminal1-VariousAirlinesAerial (36914267725).jpg | slika-širina= 300px | opis=Pogled na [[Aerodromski terminal|Terminal]] 1 | IATA =JFK | ICAO=KJFK | vrsta= Civilni aerodrom | vlasnik=The Port Authority of New York and New Jersey | operater =The Port Authority of New York and New Jersey | grad=[[New York]] | lokacija =[[Queens]], [[New York (savezna država)|New York]] ([[SAD]]) | visina-f =13 | visina-m =4 | koordinate = {{Coord|40|38|23|N|73|46|44|W|type:airport_region:USA|display=inline,title|name=Internacionalni aerodrom John F. Kennedy}} | website = [https://www.jfkairport.com/ www.jfkairport.com/] | staza1-broj =4L/22R | staza1-dužina-f = 12,079 | staza1-dužina-m = 3,682 | staza1-površina = [[Beton]] | staza2-broj = 4R/22L | staza2-dužina-f = 8,400 | staza2-dužina-m = 2,560 | staza2-površina = [[Asfalt]] | staza3-broj = 13L/31R | staza3-dužina-f = 10,000 | staza3-dužina-m = 3,048 | staza3-površina = [[Beton]] | staza4-broj = 13R/31L | staza4-dužina-f = 14,511 | staza4-dužina-m = 4,423 | staza4-površina = [[Beton]] | staza5-broj = 9R/27L | staza5-dužina-f = 11,260 | staza5-dužina-m = 3,432 | staza5-površina = [[Asfalt]] / [[beton]] | staza6-broj = 10L/28R | staza6-dužina-f = 13,000 | staza6-dužina-m = 3,962 | staza6-površina = [[Asfalt]] / [[beton]] | staza7-broj = 10C/28C | staza7-dužina-f = 10,801 | staza7-dužina-m = 3,292 | staza7-površina = [[Asfalt]] | staza8-broj = 10R/28L | staza8-dužina-f = 7,500 | staza8-dužina-m = 2,286 | staza8-površina = [[Beton]] | stat-god =[[2021]]. | stat1-naziv=Broj putnika | stat1-podatak=62,600,000<ref name=info/> | stat2-naziv = | stat2-podatak = | fusnota= }} '''Internacionalni aerodrom John F. Kennedy''' ([[engleski]]: ''John F. Kennedy International Airport'') ([[IATA]]: '''JFK''', [[ICAO]]: '''KJFK''') zvan samo '''JFK''' ili '''Njujorški Kenedi aerodrom''' je najveći [[New York|njujorški]] [[aerodrom]] koji se nalazi na [[jugoistok]]u [[Queens]]a, udaljen 24 [[km]] [[autoput]]om do [[Manhattan]]a.<ref name=info/> [[datoteka:Departures_(37292444302).jpg|left|thumb|240px|[[Enterijer]] [[Aerodromski terminal|terminala]] 1]] [[datoteka:JFKNew_YorkTerm4-2.jpg|left|thumb|240px|[[Aerodromski terminal|Terminali]] 4-2]] [[datoteka:Jfkairport.jpg|left|thumb|240px|Nekadašnji [[Aerodromski terminal|terminal]] kompanije TWA, [[Eero Saarinen]]a]] == Karakteristike== JFK se danas prostire na 1,620 [[hektar]]a, na kom se nalazi 7 [[Aerodromski terminal|terminala]] i 48 [[km]] [[Aerodrom#Poletno-sletna staza|pisti]].<ref name=info/> Površina na kojoj se nalazi 6 centralnih terminala sa 131 izlaza, povećana je sa 265 [[hektar]]a na 356 [[hektar|ha]].<ref name=info/> JFK je [[dekada]]ma bio poznat kao glavni aerodrom [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]]<ref name=info/>, danas je samo 6 po prometu u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]<ref name=cheap>{{cite web | url =https://scottscheapflights.com/guides/the-busiest-and-biggest-airports-in-the-world | title =''The Busiest—and Biggest—Airports in the World'' | accessdate =2.11.2022. | language=engleski | publisher=Scotts cheap flights}}</ref> jer [[New York]] ima i aerodrome [[Internacionalni aerodrom La Guardia|La Guardia]] i [[Internacionalni aerodrom Newark Liberty|Newark Liberty]]. Oko 80 [[Avio-kompanija]] leti sa JFK na oko 170 direktnih destinacija, na njemu radi oko 41,000 ljudi koji uprihode više od 52,7 [[milijarda|milijardi]] [[Američki dolar|dolara]].<ref name=info/> JFK se namjerava do [[2050]]. transformirati u aerodrom koji može primiti do 100 [[milion]]a putnika.<ref name=info/> Sistem [[Laka gradska željeznica|lake željeznice]] - ''AirTrain JFK'', otvoren [[2003]]. povezuje JFK sa [[željeznica|željeznicom]] na [[Long Island]]u [[Njujorški metro|Njujorškim metroom]] i [[autobus]]ima. Njime se [[2019]]. koristilo 8,7 [[milion]]a putnika, povrh toga i oko 12,2 [[milion]]a putnika koji su se vozili samo do [[parkiralište|parkirlišta]] i terminala.<ref name=info/> == Historija== Izgradnja novog internacionalnog [[aerodrom]]a započela je [[1942]]. u [[New York|njujorškom]] [[Queens|Kvartu Queens]] na mjestu [[golf]] igrališta ''Idlewild''. Otvoren je [[1947]]. pod imenom ''Idlewild Airport'', a prvi komercijalni letovi počeli su [[1948]].<ref name=info/> Aerodrom je [[24. novembar|24. novembra]] [[1963]]., prezvan u ''Internacionalni aerodrom John F. Kennedy'' u čast 35 [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|Predsjednika SAD]] [[John F. Kennedy|Johna Fitzgeralda Kennedya]].<ref name=info/> U [[februar]]u [[1964]]. [[Beatles]]i su prvi put stigli u [[SAD|Sjedinjene Američke Države]] i održali [[Pres-konferencija|Pres-konferenciju]] na [[Aerodromski terminal|terminalu]], ispred kojeg ih je dočekalo više hiljada [[Adolescencija|tinejdžera]]. Narednih [[dekada]] preko JFK-a je došla čitava plejada svjetskih [[državnik]]a na [[Generalna skupština Ujedinjenih naroda|Generalnu skupštinu Ujedinjenih naroda]]. JFK je [[2006]]. dočekao svog [[Milijarda|milijarditog]] putnika.<ref name=info/> === Terminali === *Terminal 1 podignut [[1998]]. koristi konzorcij [[avio-kompanija]]; [[Air France]], [[Japan Airlines]], [[Korean Air]] i [[Lufthansa]]. *Terminal 2 koji koristi [[Delta Air Lines]] proširen je [[2013]]. kad je Delta napustila Terminal 3 **Terminal 3 je srušen [[2013]]., danas se koristi kao [[parkiralište]] za 15 [[putnički avion|aviona]] *Terminal 4 otvoren u [[maj]]u [[2001]]. površine 139,354 [[m²]] koriste zajednički sve [[avio-kompanija|avio-kompanije]] *Terminal 5, otvoren [[2008]]. koristi niskotarifna [[kompanija]] [[JetBlue]] *Terminal 7 koristi [[British Airways]] *Terminal 8 otvoren [[2007]] koristi [[kompanija]] [[American Airlines]], za tuzemne i internacionalne letove.<ref name=info>{{cite web | url =https://docs.google.com/viewer?url=https%3A%2F%2Fwww.panynj.gov%2Fcontent%2Fdam%2Fairports%2Fstatistics%2Fstatistics-general-info%2Fannual-atr%2FATR2019.pdf&pdf=true | title =''Airport Traffic Report'' | accessdate =2.11.2022. | language=engleski | publisher=The Port Authority of NY and NJ}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|John F. Kennedy International Airport}} * [https://www.jfkairport.com/ ''John F. Kennedy International Airport''] {{en icon}} [[Kategorija:Aerodromi u Sjedinjenim Američkim Državama|Internacionalni aerodrom O'Hare]] 5tme1fe65khanqxrkkwzsvkoufpzs8r Međunarodni aerodrom La Guardia 0 4674620 42587779 42402541 2026-05-05T02:36:27Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Aerodromi u SAD]] → [[Kategorija:Aerodromi u Sjedinjenim Američkim Državama]] 42587779 wikitext text/x-wiki {{Infookvir aerodrom | ime=Internacionalni aerodrom La Guardia | izvorno ime=La Guardia International Airport | izvorno ime-a= | izvorno ime-r= | slika=LaGuardia Airport.JPG | slika-širina= 300px | opis=Pogled iz [[avion]]a na aerodrom | IATA =LGA | ICAO=KLGA | vrsta= Civilni aerodrom | vlasnik=The Port Authority of New York and New Jersey | operater =The Port Authority of New York and New Jersey | grad=[[New York]] | lokacija =[[Queens]], [[New York (savezna država)|New York]] ([[SAD]]) | visina-f =21 | visina-m =6 | koordinate = {{Coord|40|46|30|N|73|52|30|W|type:airport_region:USA|display=inline,title|name=Internacionalni aerodrom La Guardia}} | website = [https://www.laguardiaairport.com/ /www.laguardiaairport.com/] | staza1-broj =04/22 | staza1-dužina-f =7,001 | staza1-dužina-m = 2,134 | staza1-površina = [[Asfalt]] / [[beton]] | staza2-broj = 13/31 | staza2-dužina-f = 7,003 | staza2-dužina-m = 2,135 | staza2-površina = [[Asfalt]] / [[beton]] | stat-god =[[2019]]. | stat1-naziv=Broj putnika | stat1-podatak=31,084,894<ref name=sta>{{cite web | url =https://docs.google.com/viewer?url=https%3A%2F%2Fwww.panynj.gov%2Fcontent%2Fdam%2Fairports%2Fstatistics%2Fstatistics-general-info%2Fmonthly-2019%2FLGA_DEC_2019.pdf&pdf=true | title =''December 2019 Traffic Report'' | accessdate =14.11.2022. | language=engleski | publisher= Port Authority of NY & NJ}}</ref> | stat2-naziv = | stat2-podatak = | fusnota= }} '''Internacionalni aerodrom La Guardia''' ([[engleski]]: ''La Guardia International Airport'') ([[IATA]]: '''LGA''', [[ICAO]]: '''KLGA''') zvan samo '''La Guardia''' je najmanji [[New York|njujorški]] [[aerodrom]] koji se nalazi na [[istok]]u [[Queens]]a, na [[Long Island]]u udaljen 15 [[km]] od [[Manhattan]]a.<ref name=info/> [[datoteka:Laguardia_American_terminal_2021_Overhead.png|left|thumb|240px|[[Enterijer]] [[Aerodromski terminal|terminala]] B]] == Historija== Taj aerodrom započeo je svoj život [[1929]]., kao mali [[Privatna svojina|privatni]] aerodrom na [[Long Island]]u.<ref name=his/> Sredinom [[1930-e|1930-ih]], tadašnji [[New York|njujorški]] [[gradonačelnik]] [[Fiorello H. La Guardia|Fiorello La Guardia]], vodio je snažnu kampanju da New York, mora imati veći i bliži aerodrom, nego što je onaj u [[Newark, New Jersey|Newarku]].<ref name=his/> Na kraju je odlučeno da se mali aerodrom na [[Long Island]]u kod sjeverne plaže, drastično revidira i ponovno izgradi, za taj projekt je izdvojeno tadašnjih 20 [[milion]]a [[Američki dolar|dolara]]. Prostirući se nešto više od 200 [[hektar]]a, novi njujorški aerodrom je otvoren [[1939]]., i uskoro prezvan u Aerodrom LaGuardia. Posljednjih godina se u aerodrom uložilo oko 350 [[milion]]a [[Američki dolar|dolara]].<ref name=his>{{cite web | url =www.new-york-lga.airports-guides.com/lga_history.html | title =''New York LaGuardia Airport (LGA) History, Facts and Overview'' | accessdate =14.11.2022. | language=engleski | publisher=World Guides}}</ref> == Terminali == *[[Aerodromski terminal|terminal]] CTB-A - je internacionalni terminal kojijim se koriste [[avio-kompanija|avio-kompanije]]; [[Air Canada]], America West, [[Continental Airlines|Continental i Continental Express, ima izlaze od A1 do A7 *Terminal CTB-B - koriste avio-kompanije; Legend, Shuttle America, [[TWA]] i US Airways Shuttle, , ima izlaze od B1 do B8 *Terminal CTB-C - koriste avio-kompanije; United, United Express, Spirit, Midwest Express, Frontier Airlines, American Eagle, ATA i Air Tran Airways, ima izlaze od C1 do C14 *Terminal CTB-D - koriste avio-kompanije; [[American Airlines|American]] i Midway, ima izlaze od D1 do D10 *Terminal Delta - koriste avio-kompanije; [[Delta Air Lines|Delta]], Delta Connection, Comair i Northwest, ima izlaze od 1 do 9<ref name=info>{{cite web | url =http://www.world-guides.com/north-america/usa/new-york-state/new-york/airport_lga.html | title =''New York LaGuardia Airport (LGA) Information'' | accessdate =14.11.2022. | language=engleski | publisher=World Guides}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|LaGuardia Airport}} * [https://www.laguardiaairport.com/ ''LaGuardia International Airport''] {{en icon}} [[Kategorija:Aerodromi u Sjedinjenim Američkim Državama|Internacionalni aerodrom La Guardia]] k9lhqvnqvi0xnwtpulpg8x3v9x1qu3h 42587787 42587779 2026-05-05T02:43:17Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Internacionalni aerodrom La Guardia]] na [[Međunarodni aerodrom La Guardia]] 42587779 wikitext text/x-wiki {{Infookvir aerodrom | ime=Internacionalni aerodrom La Guardia | izvorno ime=La Guardia International Airport | izvorno ime-a= | izvorno ime-r= | slika=LaGuardia Airport.JPG | slika-širina= 300px | opis=Pogled iz [[avion]]a na aerodrom | IATA =LGA | ICAO=KLGA | vrsta= Civilni aerodrom | vlasnik=The Port Authority of New York and New Jersey | operater =The Port Authority of New York and New Jersey | grad=[[New York]] | lokacija =[[Queens]], [[New York (savezna država)|New York]] ([[SAD]]) | visina-f =21 | visina-m =6 | koordinate = {{Coord|40|46|30|N|73|52|30|W|type:airport_region:USA|display=inline,title|name=Internacionalni aerodrom La Guardia}} | website = [https://www.laguardiaairport.com/ /www.laguardiaairport.com/] | staza1-broj =04/22 | staza1-dužina-f =7,001 | staza1-dužina-m = 2,134 | staza1-površina = [[Asfalt]] / [[beton]] | staza2-broj = 13/31 | staza2-dužina-f = 7,003 | staza2-dužina-m = 2,135 | staza2-površina = [[Asfalt]] / [[beton]] | stat-god =[[2019]]. | stat1-naziv=Broj putnika | stat1-podatak=31,084,894<ref name=sta>{{cite web | url =https://docs.google.com/viewer?url=https%3A%2F%2Fwww.panynj.gov%2Fcontent%2Fdam%2Fairports%2Fstatistics%2Fstatistics-general-info%2Fmonthly-2019%2FLGA_DEC_2019.pdf&pdf=true | title =''December 2019 Traffic Report'' | accessdate =14.11.2022. | language=engleski | publisher= Port Authority of NY & NJ}}</ref> | stat2-naziv = | stat2-podatak = | fusnota= }} '''Internacionalni aerodrom La Guardia''' ([[engleski]]: ''La Guardia International Airport'') ([[IATA]]: '''LGA''', [[ICAO]]: '''KLGA''') zvan samo '''La Guardia''' je najmanji [[New York|njujorški]] [[aerodrom]] koji se nalazi na [[istok]]u [[Queens]]a, na [[Long Island]]u udaljen 15 [[km]] od [[Manhattan]]a.<ref name=info/> [[datoteka:Laguardia_American_terminal_2021_Overhead.png|left|thumb|240px|[[Enterijer]] [[Aerodromski terminal|terminala]] B]] == Historija== Taj aerodrom započeo je svoj život [[1929]]., kao mali [[Privatna svojina|privatni]] aerodrom na [[Long Island]]u.<ref name=his/> Sredinom [[1930-e|1930-ih]], tadašnji [[New York|njujorški]] [[gradonačelnik]] [[Fiorello H. La Guardia|Fiorello La Guardia]], vodio je snažnu kampanju da New York, mora imati veći i bliži aerodrom, nego što je onaj u [[Newark, New Jersey|Newarku]].<ref name=his/> Na kraju je odlučeno da se mali aerodrom na [[Long Island]]u kod sjeverne plaže, drastično revidira i ponovno izgradi, za taj projekt je izdvojeno tadašnjih 20 [[milion]]a [[Američki dolar|dolara]]. Prostirući se nešto više od 200 [[hektar]]a, novi njujorški aerodrom je otvoren [[1939]]., i uskoro prezvan u Aerodrom LaGuardia. Posljednjih godina se u aerodrom uložilo oko 350 [[milion]]a [[Američki dolar|dolara]].<ref name=his>{{cite web | url =www.new-york-lga.airports-guides.com/lga_history.html | title =''New York LaGuardia Airport (LGA) History, Facts and Overview'' | accessdate =14.11.2022. | language=engleski | publisher=World Guides}}</ref> == Terminali == *[[Aerodromski terminal|terminal]] CTB-A - je internacionalni terminal kojijim se koriste [[avio-kompanija|avio-kompanije]]; [[Air Canada]], America West, [[Continental Airlines|Continental i Continental Express, ima izlaze od A1 do A7 *Terminal CTB-B - koriste avio-kompanije; Legend, Shuttle America, [[TWA]] i US Airways Shuttle, , ima izlaze od B1 do B8 *Terminal CTB-C - koriste avio-kompanije; United, United Express, Spirit, Midwest Express, Frontier Airlines, American Eagle, ATA i Air Tran Airways, ima izlaze od C1 do C14 *Terminal CTB-D - koriste avio-kompanije; [[American Airlines|American]] i Midway, ima izlaze od D1 do D10 *Terminal Delta - koriste avio-kompanije; [[Delta Air Lines|Delta]], Delta Connection, Comair i Northwest, ima izlaze od 1 do 9<ref name=info>{{cite web | url =http://www.world-guides.com/north-america/usa/new-york-state/new-york/airport_lga.html | title =''New York LaGuardia Airport (LGA) Information'' | accessdate =14.11.2022. | language=engleski | publisher=World Guides}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|LaGuardia Airport}} * [https://www.laguardiaairport.com/ ''LaGuardia International Airport''] {{en icon}} [[Kategorija:Aerodromi u Sjedinjenim Američkim Državama|Internacionalni aerodrom La Guardia]] k9lhqvnqvi0xnwtpulpg8x3v9x1qu3h Međunarodni aerodrom Newark Liberty 0 4675719 42587781 42402542 2026-05-05T02:36:33Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Aerodromi u SAD]] → [[Kategorija:Aerodromi u Sjedinjenim Američkim Državama]] 42587781 wikitext text/x-wiki {{Infookvir aerodrom | ime=Internacionalni aerodrom Newark Liberty | izvorno ime=Newark Liberty International Airport | izvorno ime-a= | izvorno ime-r= | slika=Square (Unsplash).jpg | slika-širina= 300px | opis=Pogled na [[Aerodromski terminal|aerodromske terminale]] | IATA =EWR | ICAO=KEWR | vrsta= Civilni aerodrom | vlasnik=gradovi Newark i Elizabeth | operater =The Port Authority of New York and New Jersey | grad=[[New York]] | lokacija =[[Newark, New Jersey|Newark]], [[New Jersey]] ([[SAD]]) | visina-f =21 | visina-m =6 | koordinate = {{Coord|40|41|33|N|074|10|07|W|type:airport_region:USA|display=inline,title|name=Internacionalni aerodrom Newark Liberty}} | website = [https://www.newarkairport.com/ www.newarkairport.com] | staza1-broj =4L/22R | staza1-dužina-f =11,000 | staza1-dužina-m = 3,353 | staza1-površina = [[Asfalt]] / [[beton]] | staza2-broj = 4R/22L | staza2-dužina-f = 10,000 | staza2-dužina-m = 3,048 | staza2-površina = [[Asfalt]] | staza3-broj = 11/29 | staza3-dužina-f = 6,726 | staza3-dužina-m = 2,050 | staza3-površina= [[Asfalt]] | stat-god =[[2021]]. | stat1-naziv=Broj putnika | stat1-podatak=29,049,552<ref name=sta>{{cite web | url =https://docs.google.com/viewer?url=https%3A%2F%2Fwww.panynj.gov%2Fcontent%2Fdam%2Fairports%2Fstatistics%2Fstatistics-general-info%2Fannual-atr%2FATR_2021.pdf&pdf=true | title =''Airport Traffic Report'' | accessdate =6.12.2022. | language=engleski | publisher= Port Authority of NY & NJ}}</ref> | stat2-naziv = | stat2-podatak = | fusnota= }} '''Internacionalni aerodrom Newark Liberty''' ([[engleski]]: ''Newark Liberty International Airport'') ([[IATA]]: '''EWR''', [[ICAO]]: '''KEWR''') je najstariji [[New York|njujorški]] [[aerodrom]] koji se nalazi u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|saveznoj državi]] [[New Jersey]], između [[grad]]ova [[Elizabeth, New Jersey|Elizabeth]] i [[Newark, New Jersey|Newark]], udaljen otprilike 26 [[km]] / 16 [[km]] [[jugozapad]]no od centra [[New York]]a.<ref name=info/> [[datoteka:Newark_airport_(2170792712).jpg|left|thumb|240px|Ulaz na aerodrom]] Newark Liberty je sjedište [[Avio-kompanija|avio-kompanije]] [[United Airlines]] za New York, koja leti na više od 100 destinacija širom svijeta.<ref name=info/> == Historija== Newark Liberty je osnovan krajem [[1928]]. Sredinom [[1930-e|1930-ih]] novi terminal uz mnoštvo ljudi otvorila je [[pionir]] [[avijacija|avijacije]] [[Amelia Earhart]]. Svega nekoliko godina kasnije postao je najprometniji aerodrom na [[svijet]]u, i to je ostao sve do [[1939]]., kad je dovršen [[Internacionalni aerodrom La Guardia|njujorški aerodrom LaGuardia]].<ref name=his>{{cite web | url =www.newark-ewk.airports-guides.com/ewk_history.html | title =''Newark Liberty, History, Facts and Overview'' | accessdate =6.12.2022. | language=engleski | publisher=World Guides}}</ref> == Karakteristike== On se trenutačno se nalazi među 30 najprometnijih aerodroma na [[svijet]]u. Aerodrom Newark ima tri odvojena [[Aerodromski terminal|terminala]], većina šaltera nalazi se na višim kat]]ovima. Svaki terminal je podijeljen u niz od tri dvorane (A1, A2, A3 / B1, B2, B3 / C1, C2, C3).<ref name=info/> *Terminal A - koriste avio-kompanije; Air Canada, America West, [[American Airlines|American]], United i US Airways *Terminal B - koriste avio-kompanije; [[Delta Air Lines|Delta]], Northwest i ostale kompanije na internacionalnim linijama *Terminal C - se koristi za tuzemne letove.<ref name=info>{{cite web | url =http://www.world-guides.com/north-america/usa/new-york-state/new-york/airport_ewr.html | title =''Newark Liberty International Airport (EWR) Information'' | accessdate =6.12.2022. | language=engleski | publisher=World Guides}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|Newark Liberty International Airport}} * [https://www.newarkairport.com/ ''Newark Liberty International Airport'' (službene stranice)] {{en icon}} [[Kategorija:Aerodromi u Sjedinjenim Američkim Državama|Internacionalni aerodrom Newark Liberty]] psentn7mewcayp3ps5vk5jtxuhgw2m0 42587791 42587781 2026-05-05T02:43:51Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Internacionalni aerodrom Newark Liberty]] na [[Međunarodni aerodrom Newark Liberty]] 42587781 wikitext text/x-wiki {{Infookvir aerodrom | ime=Internacionalni aerodrom Newark Liberty | izvorno ime=Newark Liberty International Airport | izvorno ime-a= | izvorno ime-r= | slika=Square (Unsplash).jpg | slika-širina= 300px | opis=Pogled na [[Aerodromski terminal|aerodromske terminale]] | IATA =EWR | ICAO=KEWR | vrsta= Civilni aerodrom | vlasnik=gradovi Newark i Elizabeth | operater =The Port Authority of New York and New Jersey | grad=[[New York]] | lokacija =[[Newark, New Jersey|Newark]], [[New Jersey]] ([[SAD]]) | visina-f =21 | visina-m =6 | koordinate = {{Coord|40|41|33|N|074|10|07|W|type:airport_region:USA|display=inline,title|name=Internacionalni aerodrom Newark Liberty}} | website = [https://www.newarkairport.com/ www.newarkairport.com] | staza1-broj =4L/22R | staza1-dužina-f =11,000 | staza1-dužina-m = 3,353 | staza1-površina = [[Asfalt]] / [[beton]] | staza2-broj = 4R/22L | staza2-dužina-f = 10,000 | staza2-dužina-m = 3,048 | staza2-površina = [[Asfalt]] | staza3-broj = 11/29 | staza3-dužina-f = 6,726 | staza3-dužina-m = 2,050 | staza3-površina= [[Asfalt]] | stat-god =[[2021]]. | stat1-naziv=Broj putnika | stat1-podatak=29,049,552<ref name=sta>{{cite web | url =https://docs.google.com/viewer?url=https%3A%2F%2Fwww.panynj.gov%2Fcontent%2Fdam%2Fairports%2Fstatistics%2Fstatistics-general-info%2Fannual-atr%2FATR_2021.pdf&pdf=true | title =''Airport Traffic Report'' | accessdate =6.12.2022. | language=engleski | publisher= Port Authority of NY & NJ}}</ref> | stat2-naziv = | stat2-podatak = | fusnota= }} '''Internacionalni aerodrom Newark Liberty''' ([[engleski]]: ''Newark Liberty International Airport'') ([[IATA]]: '''EWR''', [[ICAO]]: '''KEWR''') je najstariji [[New York|njujorški]] [[aerodrom]] koji se nalazi u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|saveznoj državi]] [[New Jersey]], između [[grad]]ova [[Elizabeth, New Jersey|Elizabeth]] i [[Newark, New Jersey|Newark]], udaljen otprilike 26 [[km]] / 16 [[km]] [[jugozapad]]no od centra [[New York]]a.<ref name=info/> [[datoteka:Newark_airport_(2170792712).jpg|left|thumb|240px|Ulaz na aerodrom]] Newark Liberty je sjedište [[Avio-kompanija|avio-kompanije]] [[United Airlines]] za New York, koja leti na više od 100 destinacija širom svijeta.<ref name=info/> == Historija== Newark Liberty je osnovan krajem [[1928]]. Sredinom [[1930-e|1930-ih]] novi terminal uz mnoštvo ljudi otvorila je [[pionir]] [[avijacija|avijacije]] [[Amelia Earhart]]. Svega nekoliko godina kasnije postao je najprometniji aerodrom na [[svijet]]u, i to je ostao sve do [[1939]]., kad je dovršen [[Internacionalni aerodrom La Guardia|njujorški aerodrom LaGuardia]].<ref name=his>{{cite web | url =www.newark-ewk.airports-guides.com/ewk_history.html | title =''Newark Liberty, History, Facts and Overview'' | accessdate =6.12.2022. | language=engleski | publisher=World Guides}}</ref> == Karakteristike== On se trenutačno se nalazi među 30 najprometnijih aerodroma na [[svijet]]u. Aerodrom Newark ima tri odvojena [[Aerodromski terminal|terminala]], većina šaltera nalazi se na višim kat]]ovima. Svaki terminal je podijeljen u niz od tri dvorane (A1, A2, A3 / B1, B2, B3 / C1, C2, C3).<ref name=info/> *Terminal A - koriste avio-kompanije; Air Canada, America West, [[American Airlines|American]], United i US Airways *Terminal B - koriste avio-kompanije; [[Delta Air Lines|Delta]], Northwest i ostale kompanije na internacionalnim linijama *Terminal C - se koristi za tuzemne letove.<ref name=info>{{cite web | url =http://www.world-guides.com/north-america/usa/new-york-state/new-york/airport_ewr.html | title =''Newark Liberty International Airport (EWR) Information'' | accessdate =6.12.2022. | language=engleski | publisher=World Guides}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|Newark Liberty International Airport}} * [https://www.newarkairport.com/ ''Newark Liberty International Airport'' (službene stranice)] {{en icon}} [[Kategorija:Aerodromi u Sjedinjenim Američkim Državama|Internacionalni aerodrom Newark Liberty]] psentn7mewcayp3ps5vk5jtxuhgw2m0 Korisnik:Zavičajac/igralište 2 4676787 42587511 42587217 2026-05-04T18:00:52Z Zavičajac 76707 42587511 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=18 [[File:Spomenik Medeno Polje.jpg|mini|desno|Spomenik u Medenom Polju]] '''Spomenik u Medenom Polju ''' podignut je u znak sjećanja i odavanja počasti ratnim naporima tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Smješten je uz put [[Bosanski Petrovac]] - [[Bihać]] (izvorno nazvan Put [[AVNOJ]]-a) sa geografskim koordinatama: 44°34'18.5"N 16°17'23.1"E.<ref name="Aerodrom">{{Cite web |url= https://www.znaci.org/00003/687.htm |title= Slavko Ševo: Na partizanskom aerodromu |work= Opštinski odbor SUBNOR, 1974 -PETROVAC U NOB, knjiga 7 |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> [[File:Makljen – spomenik (2024) 03.jpg|thumb|Spomenik na Makljenu je svečano otvoren u novembru 1978.godine i dvije decenije bio je simbol [[Antifašizam|antifašizma]] i [[Narodnooslobodilačka borba|narodnooslobodilačke borbe]]]] '''Spomenik na Makljenu''' podignut je 1978. godine, opština [[Prozor (BiH)|Prozor]], [[Bosna i Hercegovina]]. Posvećen je [[Bitka na Neretvi|Bitki za ranjenike]] (Bitka na Neretvi) koja se dogodila 1943. godine, borbi i stradanju protiv Nijemaca, Italijana, četnika i ustaša uz kultni slogan „Prozor noćas mora pasti!“. Predstavlja vrhunsko [[Vajarstvo|skulptorsko]] djelo u regionalnom i internacionalnom kontekstu. Monumentalna skulptura, djelo bosanskohercegovačkog umjetnika [[Boško Kućanski|Boška Kućanskog]] stvoreno je da svjedoči važan trenutak antifašističke [[Narodnooslobodilačka borba|narodnooslobodilačke borbe]]. Proglašen je za [[nacionalni spomenik BiH]].<ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3313 |title=Spomenik na Makljenu |work=kons.gov.ba |accessdate=13. 11. 2016 |archive-date=2016-12-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161220094517/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3313 }}</ref> Alexander Löhr == Lokacija == Graditeljska cjelina se nalazi uz cestu Prozor - [[Gornji Vakuf|Gornji Vakuf,]] na vrhu planinskog prevoja [[Makljen]]a (1123 m/m). Od grada Prozora spomenik je udaljen 6,5 km vazdušne linije. Pristupa mu se sa sjeverozapada, kamenim stazama i stepenicama. Spomenik je nerijetko privlačio i brojne delegacije i zvaničnike svijeta da ga pohode i informišu se o njegovoj simbolici. Godine 1978. ovaj lokalitet posjetio i tadašnji princ Charles, princ od Walesa, aktuelni [[britanski]] kralj [[Charles III od Ujedinjenog Kraljevstva|Charles III]]. General britanske vojske u Drugom svjetskom ratu, sir [[Fitzroy Maclean]] upoznao ga je sa pojedinostima [[Bitka na Neretvi (film)|Bitke na Neretvi]] koju je još 1969.godine ekranizirao [[Veljko Bulajić]]. == Opis spomenika == Spomenik pod imenom ''Pesnica'' zamišljen je kao nezadrživa snaga poleta partizanskih brigada koje su se probile kroz neprijateljski obruč i preko [[Neretva|Neretve]] prešle na slobodnu teritoriju. Skulptura spomeničkog kompleksa na Makljenu je amorfna sintetička forma - vještački kamen bijele boje dimenzija 12,40 x 16 x 11,20 m. U pogledu dinamike i izvora oblikovanja, skulptura baštini tradiciju vorticizama. Sasatavljena je od više formi koje tvore jedinstven, pokrenut i energiziran, skulptorski organizam. Motiv i inspiraciju u osmišljavanju izgleda spomenika, sam Kućanski je svojevremeno objašnjavao ovako: :''Sudbonosni događaji naše revolucije koji su se odigrali na prostorima oko Prozora, [[Jablanica|Jablanice]], Vilića Gumna, Pidriša, na Neretvi i Makljenu, u jednoj od najhumanijih bitaka u istoriji ratovanja za spas oko 4.000 ranjenika, poprimili su oblike legende u besprimjernom čovještvu i nesumnjivo predstavljaju snažan inspirativni podsticaj za stvaraoce iz bilo koje oblasti umjetnosti. Prilikom rješavanja konkursnog zadatka, pošao sam od prastarog narodnog običaja da se na puteve heroja polaže cvijeće. Zato se u tlocrtu mog rješenja nalazi vitalističko-cvijetna forma vanzemaljskih dimenzija koja je upisana na poprištu bitke kamenitog Makljena i u čijem se pupoljku nalazi omnifacijalni skulpturalni oblik kao simbol bitke i trijumfa nepobjedivog života.'' Konstruktivni sistem spomenika osmišljen je tako da glavni nosivi sistem predstavljaju unutarnji armirnobetonski okviri (skelet od stubova i greda sa međuspratnom armiranobetonskom pločom). U sredini objekta postavljena su dva ukrštena betonska platna za prijem horizontalnih sila uslijed vjetra i [[Seizmologija|seizmičkih]] uticaja. Na armaturnobetonske okvire vezan jeplašt objekta sastavljen od dva sloja - unutrašnji, armiranobetonski sloj minimalne debljine 12 cm i vanjski, bez armature debljine 8 cm. Armatura je u vanjskom sloju plašta izbjegnuta jer je na njemu naknadnim zahvatima postignuta sekundarna plastika. Prije razaranja unutrašnjost spomenika je bila razdijeljena u dva nivoa sa ulazom na zapadnoj strani.<ref name="cspomenik">{{Cite web |url= https://balkans.aljazeera.net/teme/2018/9/3/nacionalni-spomenik-ili-ruglo-na-makljenu |title= Nacionalni spomenik ili ruglo na Makljenu |work= balkans.aljazeera.net |accessdate= 30. april 2026.}}</ref> S pojavom jugoslavenskih ratova i razgradnjom jugoslavenske države, mjesto i spomenik počeli su zapuštati i propadati. Situacija za kompleks spomenika bila je posebno nestabilna jer se nalazio neposredno blizu raskrižja bojišnica snaga VRS, HVO i ARBiH. Međutim, unatoč blizini sukoba, spomenik je preživio Bosanski rat. Ipak, u Bosni nakon 'Daytonskog sporazuma', situacija oko planina Raduša još uvijek nije bila potpuno riješena. Stoga je 1998. godine vojna mirovna jedinica pod vodstvom NATO-a sastavljena od britanskih vojnika bila stacionirana kod spomenika na Makljen Passu kako bi osigurala područje (Fotografija 7). Međutim, mirovnjaci su povučeni s te pozicije do sredine 1998. S obzirom da je kompleks spomenika sada bio nenastanjen, sredinom studenog 2000. skupina vandala ušla je na mjesto i upotrijebila dinamit kako bi potpuno uništila pročelje skulpture. Točni razlozi ovog vandalizma i tko ga je počinio još uvijek nisu utvrđeni. Od spomenika je ostao samo njegov unutarnji strukturni armiranobetonski kostur. Može se pretpostaviti da su mnoge ploče, plakati i interpretativni znakovi nekada postojali prije nego što je ovaj spomenik ovdje u Makljenu propao. Međutim, trenutno su sve takve ploče i gravure ukradene, uklonjene ili uništene. Do sada još nisam pronašao nikakve zapise, fotografije, dokumente ili druge materijale koji bi mogli povezati natpise koje su te ploče ili znakovi nekada sadržavali. Danas su ruševine i ostaci ovog memorijalnog kompleksa prekriveni raznim grafitima i vandalizmom. Jedan značajan primjer koji sam pronašao na ruševinama (Slajd 1) bio je, preveden s bosanskog na engleski: Ovaj stih je igra riječi na pjesmu benda Mostar Sevdah Reunion iz 2003. godine pod nazivom 'Čudna jada od Mostara grada', što znači "Kakva čudna bijeda iz grada Mostara". Čini se da ovaj grafit jasno povezuje razaranje u Mostaru i uništenje ovog spomenika na planini Makljen, blizu Prozara. Osim toga, pronašao sam i neke fašističke i hrvatske nacionalističke simbole (naciste i ustaše) ispisane sprejem na uništenoj građevini (Slajd 2), što me navodi na zaključak da možda još uvijek postoje duboke etničke/političke napetosti lokalnog stanovništva prema ovom spomeniku. Na kraju, mnogi drugi mirniji primjeri grafita mogu se vidjeti po lokalitetu (slajdovi 3, 4 i 5). == Danas == Danas, više od dvadeset godina od raspada Jugoslavije, na Makljenu su ostale samo betonske konstrukcije od spomenika, tragovi izletišta, zarasle staze, gdje su se svakog [[Dan borca|4.jula]] okupljali narodi Jugoslavije i veselili uz pjesmu. Danas je taj planinski prevoj koji se nalazi između [[Gornji Vakuf|Gornjeg Vakufa]] i Prozora zaboravljen. Spomenik je miniran 2000-te godine i za taj čin niko nije odgovarao. === Nacionalni spomenik === Komisija (Povjerenstvo) za nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine je na svojoj redovnoj sjednici održanoj 26. oktobra 2010.godine, - 22 godine nakon izgradnje i 10 godina nakon miniranja – donijela Odluku po kojoj se Graditeljska cjelina – Spomenik na Makljenu, proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, što uključuje sam spomenik, prilazne staze i okolne livade. U Odluci se dalje navodi kako nacionalni spomenik podliježe pod mjere zaštite i rehabilitacije, utvrđene Zakonom te kako je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH dužna utvrditi tehničke uslove i obezbijediti finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče sa podacima o spomeniku. Naznačeno je i niz drugih mjera i aktivnosti koje bi u konačnici rezultirale obnovom spomenika i njegovim vraćanjem u prvobitno stanje. Međutim, spomenik je i danas, 16 godina nakon proglašenja nacionalnim, u stanju u kakvom je ostao nakon miniranja. Nema informacione table niti bilo čega što ukazuje na to da je poduzeta bilo kakva aktivnost, navedena u Odluci. [[File:Bihac 1984 Partisan plane.jpg|mini|lijevo|DC-3, kao dio spomenika]] [[File:Bihac Partisan Monument 1982.jpeg|mini|lijevo|Natpisna ploča kod aviona]] === Drugi dio spomenika === Nekoliko godina kasnije, 1980. godine, uz navedeni spomenik postavljen je vojni transportni avion Douglas C-47 Skytrain (DC-3), koji je tokom Drugog svjetskog rata koristilo partizansko vazduhoplovstvo. Avion je doletieo iz [[Niš]]a, [[Srbija]], u julu 1971. godine. Za njega je izgrađen i svečani postament. Avion, smješten na padini brda Samograd okrenut prema zračnoj luci, bio je otvoren za javnost za istraživanje, proučavanje i obilazak. Na jednoj od [[beton]]skih platformi za sletni trap aviona, izvorno je postavljena ugravirana metalna ploča sa natpisom.<ref name="Petrovac u Nob">{{Cite web |url= https://www.znaci.org/00003/687.htm |title= Dimitrije Kovijanić: NA AERODROMU KOD BOSANSKOG PETROVCA |work= Opštinski odbor SUBNOR, 1974 -PETROVAC U NOB, knjiga 7 |accessdate= 9. april 2026.}}</ref> === Kasnije === Tokom perioda Jugoslavije, ovaj spomenik avionu i istoriji vazduhoplpvstva na lokalitetu Medeno Polje smatrani su toliko značajnima da je lokalitet prikazan u epizodi poznate jugoslavenske putopisne emisije "Karavan" iz 1972. godine, koju je vodio Milan Kovačević. Svake godine, 27-og jula, na aerodromu se odvijala proslava [[Dan ustanka naroda Bosne i Hercegovine|Dana ustanka u Bosni i Hercegovini]]. Režiser [[Hajrudin Krvavac]] snimio je 1979. godine film "Partizanska eskadrila" inspirisan događajima na aerodromu Medeno Polje tokom Drugog svjetskog rata.<ref name="Aerod">{{Cite web |url= https://historija.info/medeno-polje-spomenik-partizanskoj-eskadrili/ |title= MEDENO POLJE – spomenik partizanskoj eskadrili |work= historija.info - 21.avgust 2023. |accessdate= 9. april 2026}}</ref> Poslije [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] spomenik je počeo da se urušava i ne održava se aktivno. Godine 1996. avion je uništen eksplozivom, a dijelove prodati kao odpad. Uskoro je uništen i ostatak memorijalnog kompleksa. Ugravirana metalna ploča s natpisom je ukradena. Nema dokaza o redovitim posjetiteljima niti ikakvih naznaka da se ovdje još održavaju bilo kakvi komemorativni ili memorijalni događaji.<ref name="AeNebriga">{{Cite web |url= https://www.oslobodjenje.ba/dosjei/teme/foto-propadaju-simboli-antifasizma-svjedoci-jednog-vremena-u-raljama-nacionalista-1077290/ |title= Propadaju simboli antifašizma |work= www.oslobodjenje.ba - 21.avgust 2023. |accessdate= 9. april 2026.}}</ref> https://www.spomenikdatabase.org/map-directory https://www.spomenikdatabase.org/makljen == Izvori == {{Reflista|2}} [[Kategorija:Bosanski Petrovac u Narodnooslobodilačkoj borbi] [Kategorija:Spomenici Narodnooslobodilačke borbe u Bosni i Hercegovini] jymfbj8vtcm16ihn7io11tzldkar2hj 42587547 42587511 2026-05-04T21:20:46Z Zavičajac 76707 42587547 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=18 https://www.spomenikdatabase.org/map-directory [[File:Spomenik Medeno Polje.jpg|mini|desno|Spomenik u Medenom Polju]] '''Spomenik u Medenom Polju ''' podignut je u znak sjećanja i odavanja počasti ratnim naporima tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Smješten je uz put [[Bosanski Petrovac]] - [[Bihać]] (izvorno nazvan Put [[AVNOJ]]-a) sa geografskim koordinatama: 44°34'18.5"N 16°17'23.1"E.<ref name="Aerodrom">{{Cite web |url= https://www.znaci.org/00003/687.htm |title= Slavko Ševo: Na partizanskom aerodromu |work= Opštinski odbor SUBNOR, 1974 -PETROVAC U NOB, knjiga 7 |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> [[File:Makljen – spomenik (2024) 03.jpg|thumb|Spomenik na Makljenu je svečano otvoren u novembru 1978.godine i dvije decenije bio je simbol [[Antifašizam|antifašizma]] i [[Narodnooslobodilačka borba|narodnooslobodilačke borbe]]]] '''Spomenik na Makljenu''' podignut je 1978. godine, opština [[Prozor (BiH)|Prozor]], [[Bosna i Hercegovina]]. Posvećen je [[Bitka na Neretvi|Bitki za ranjenike]] (Bitka na Neretvi) koja se dogodila 1943. godine, borbi i stradanju protiv Nijemaca, Italijana, četnika i ustaša uz kultni slogan „Prozor noćas mora pasti!“. Predstavlja vrhunsko [[Vajarstvo|skulptorsko]] djelo u regionalnom i internacionalnom kontekstu. Monumentalna skulptura, djelo bosanskohercegovačkog umjetnika [[Boško Kućanski|Boška Kućanskog]] stvoreno je da svjedoči važan trenutak antifašističke [[Narodnooslobodilačka borba|narodnooslobodilačke borbe]]. Proglašen je za [[nacionalni spomenik BiH]].<ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3313 |title=Spomenik na Makljenu |work=kons.gov.ba |accessdate=13. 11. 2016 |archive-date=2016-12-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161220094517/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3313 }}</ref> Alexander Löhr == Lokacija == Graditeljska cjelina se nalazi uz cestu Prozor - [[Gornji Vakuf|Gornji Vakuf,]] na vrhu planinskog prevoja [[Makljen]]a (1123 m/m). Od grada Prozora spomenik je udaljen 6,5 km vazdušne linije. Pristupa mu se sa sjeverozapada, kamenim stazama i stepenicama. Spomenik je nerijetko privlačio i brojne delegacije i zvaničnike svijeta da ga pohode i informišu se o njegovoj simbolici. Godine 1978. ovaj lokalitet posjetio i tadašnji princ Charles, princ od Walesa, aktuelni [[britanski]] kralj [[Charles III od Ujedinjenog Kraljevstva|Charles III]]. General britanske vojske u Drugom svjetskom ratu, sir [[Fitzroy Maclean]] upoznao ga je sa pojedinostima [[Bitka na Neretvi (film)|Bitke na Neretvi]] koju je još 1969.godine ekranizirao [[Veljko Bulajić]]. == Opis spomenika == Spomenik pod imenom ''Pesnica'' zamišljen je kao nezadrživa snaga poleta partizanskih brigada koje su se probile kroz neprijateljski obruč i preko [[Neretva|Neretve]] prešle na slobodnu teritoriju. Skulptura spomeničkog kompleksa na Makljenu je amorfna sintetička forma - vještački kamen bijele boje dimenzija 12,40 x 16 x 11,20 m. U pogledu dinamike i izvora oblikovanja, skulptura baštini tradiciju vorticizama. Sasatavljena je od više formi koje tvore jedinstven, pokrenut i energiziran, skulptorski organizam. Motiv i inspiraciju u osmišljavanju izgleda spomenika, sam Kućanski je svojevremeno objašnjavao ovako: :''Sudbonosni događaji naše revolucije koji su se odigrali na prostorima oko Prozora, [[Jablanica|Jablanice]], Vilića Gumna, Pidriša, na Neretvi i Makljenu, u jednoj od najhumanijih bitaka u istoriji ratovanja za spas oko 4.000 ranjenika, poprimili su oblike legende u besprimjernom čovještvu i nesumnjivo predstavljaju snažan inspirativni podsticaj za stvaraoce iz bilo koje oblasti umjetnosti. Prilikom rješavanja konkursnog zadatka, pošao sam od prastarog narodnog običaja da se na puteve heroja polaže cvijeće. Zato se u tlocrtu mog rješenja nalazi vitalističko-cvijetna forma vanzemaljskih dimenzija koja je upisana na poprištu bitke kamenitog Makljena i u čijem se pupoljku nalazi omnifacijalni skulpturalni oblik kao simbol bitke i trijumfa nepobjedivog života.'' Konstruktivni sistem spomenika osmišljen je tako da glavni nosivi sistem predstavljaju unutarnji armirnobetonski okviri (skelet od stubova i greda sa međuspratnom armiranobetonskom pločom). U sredini objekta postavljena su dva ukrštena betonska platna za prijem horizontalnih sila uslijed vjetra i [[Seizmologija|seizmičkih]] uticaja. Na armaturnobetonske okvire vezan jeplašt objekta sastavljen od dva sloja - unutrašnji, armiranobetonski sloj minimalne debljine 12 cm i vanjski, bez armature debljine 8 cm. Armatura je u vanjskom sloju plašta izbjegnuta jer je na njemu naknadnim zahvatima postignuta sekundarna plastika. Prije razaranja unutrašnjost spomenika je bila razdijeljena u dva nivoa sa ulazom na zapadnoj strani.<ref name="cspomenik">{{Cite web |url= https://balkans.aljazeera.net/teme/2018/9/3/nacionalni-spomenik-ili-ruglo-na-makljenu |title= Nacionalni spomenik ili ruglo na Makljenu |work= balkans.aljazeera.net |accessdate= 30. april 2026.}}</ref> S pojavom jugoslavenskih ratova i razgradnjom jugoslavenske države, mjesto i spomenik počeli su zapuštati i propadati. Situacija za kompleks spomenika bila je posebno nestabilna jer se nalazio neposredno blizu raskrižja bojišnica snaga VRS, HVO i ARBiH. Međutim, unatoč blizini sukoba, spomenik je preživio Bosanski rat. Ipak, u Bosni nakon 'Daytonskog sporazuma', situacija oko planina Raduša još uvijek nije bila potpuno riješena. Stoga je 1998. godine vojna mirovna jedinica pod vodstvom NATO-a sastavljena od britanskih vojnika bila stacionirana kod spomenika na Makljen Passu kako bi osigurala područje (Fotografija 7). Međutim, mirovnjaci su povučeni s te pozicije do sredine 1998. S obzirom da je kompleks spomenika sada bio nenastanjen, sredinom studenog 2000. skupina vandala ušla je na mjesto i upotrijebila dinamit kako bi potpuno uništila pročelje skulpture. Točni razlozi ovog vandalizma i tko ga je počinio još uvijek nisu utvrđeni. Od spomenika je ostao samo njegov unutarnji strukturni armiranobetonski kostur. Može se pretpostaviti da su mnoge ploče, plakati i interpretativni znakovi nekada postojali prije nego što je ovaj spomenik ovdje u Makljenu propao. Međutim, trenutno su sve takve ploče i gravure ukradene, uklonjene ili uništene. Do sada još nisam pronašao nikakve zapise, fotografije, dokumente ili druge materijale koji bi mogli povezati natpise koje su te ploče ili znakovi nekada sadržavali. Danas su ruševine i ostaci ovog memorijalnog kompleksa prekriveni raznim grafitima i vandalizmom. Jedan značajan primjer koji sam pronašao na ruševinama (Slajd 1) bio je, preveden s bosanskog na engleski: Ovaj stih je igra riječi na pjesmu benda Mostar Sevdah Reunion iz 2003. godine pod nazivom 'Čudna jada od Mostara grada', što znači "Kakva čudna bijeda iz grada Mostara". Čini se da ovaj grafit jasno povezuje razaranje u Mostaru i uništenje ovog spomenika na planini Makljen, blizu Prozara. Osim toga, pronašao sam i neke fašističke i hrvatske nacionalističke simbole (naciste i ustaše) ispisane sprejem na uništenoj građevini (Slajd 2), što me navodi na zaključak da možda još uvijek postoje duboke etničke/političke napetosti lokalnog stanovništva prema ovom spomeniku. Na kraju, mnogi drugi mirniji primjeri grafita mogu se vidjeti po lokalitetu (slajdovi 3, 4 i 5). == Danas == Danas, više od dvadeset godina od raspada Jugoslavije, na Makljenu su ostale samo betonske konstrukcije od spomenika, tragovi izletišta, zarasle staze, gdje su se svakog [[Dan borca|4.jula]] okupljali narodi Jugoslavije i veselili uz pjesmu. Danas je taj planinski prevoj koji se nalazi između [[Gornji Vakuf|Gornjeg Vakufa]] i Prozora zaboravljen. Spomenik je miniran 2000-te godine i za taj čin niko nije odgovarao. === Nacionalni spomenik === Komisija (Povjerenstvo) za nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine je na svojoj redovnoj sjednici održanoj 26. oktobra 2010.godine, - 22 godine nakon izgradnje i 10 godina nakon miniranja – donijela Odluku po kojoj se Graditeljska cjelina – Spomenik na Makljenu, proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, što uključuje sam spomenik, prilazne staze i okolne livade. U Odluci se dalje navodi kako nacionalni spomenik podliježe pod mjere zaštite i rehabilitacije, utvrđene Zakonom te kako je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH dužna utvrditi tehničke uslove i obezbijediti finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče sa podacima o spomeniku. Naznačeno je i niz drugih mjera i aktivnosti koje bi u konačnici rezultirale obnovom spomenika i njegovim vraćanjem u prvobitno stanje. Međutim, spomenik je i danas, 16 godina nakon proglašenja nacionalnim, u stanju u kakvom je ostao nakon miniranja. Nema informacione table niti bilo čega što ukazuje na to da je poduzeta bilo kakva aktivnost, navedena u Odluci. [[File:Bihac 1984 Partisan plane.jpg|mini|lijevo|DC-3, kao dio spomenika]] [[File:Bihac Partisan Monument 1982.jpeg|mini|lijevo|Natpisna ploča kod aviona]] === Drugi dio spomenika === Nekoliko godina kasnije, 1980. godine, uz navedeni spomenik postavljen je vojni transportni avion Douglas C-47 Skytrain (DC-3), koji je tokom Drugog svjetskog rata koristilo partizansko vazduhoplovstvo. Avion je doletieo iz [[Niš]]a, [[Srbija]], u julu 1971. godine. Za njega je izgrađen i svečani postament. Avion, smješten na padini brda Samograd okrenut prema zračnoj luci, bio je otvoren za javnost za istraživanje, proučavanje i obilazak. Na jednoj od [[beton]]skih platformi za sletni trap aviona, izvorno je postavljena ugravirana metalna ploča sa natpisom.<ref name="Petrovac u Nob">{{Cite web |url= https://www.znaci.org/00003/687.htm |title= Dimitrije Kovijanić: NA AERODROMU KOD BOSANSKOG PETROVCA |work= Opštinski odbor SUBNOR, 1974 -PETROVAC U NOB, knjiga 7 |accessdate= 9. april 2026.}}</ref> === Kasnije === Tokom perioda Jugoslavije, ovaj spomenik avionu i istoriji vazduhoplpvstva na lokalitetu Medeno Polje smatrani su toliko značajnima da je lokalitet prikazan u epizodi poznate jugoslavenske putopisne emisije "Karavan" iz 1972. godine, koju je vodio Milan Kovačević. Svake godine, 27-og jula, na aerodromu se odvijala proslava [[Dan ustanka naroda Bosne i Hercegovine|Dana ustanka u Bosni i Hercegovini]]. Režiser [[Hajrudin Krvavac]] snimio je 1979. godine film "Partizanska eskadrila" inspirisan događajima na aerodromu Medeno Polje tokom Drugog svjetskog rata.<ref name="Aerod">{{Cite web |url= https://historija.info/medeno-polje-spomenik-partizanskoj-eskadrili/ |title= MEDENO POLJE – spomenik partizanskoj eskadrili |work= historija.info - 21.avgust 2023. |accessdate= 9. april 2026}}</ref> Poslije [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] spomenik je počeo da se urušava i ne održava se aktivno. Godine 1996. avion je uništen eksplozivom, a dijelove prodati kao odpad. Uskoro je uništen i ostatak memorijalnog kompleksa. Ugravirana metalna ploča s natpisom je ukradena. Nema dokaza o redovitim posjetiteljima niti ikakvih naznaka da se ovdje još održavaju bilo kakvi komemorativni ili memorijalni događaji.<ref name="AeNebriga">{{Cite web |url= https://www.oslobodjenje.ba/dosjei/teme/foto-propadaju-simboli-antifasizma-svjedoci-jednog-vremena-u-raljama-nacionalista-1077290/ |title= Propadaju simboli antifašizma |work= www.oslobodjenje.ba - 21.avgust 2023. |accessdate= 9. april 2026.}}</ref> https://www.spomenikdatabase.org/map-directory https://www.spomenikdatabase.org/makljen == Izvori == {{Reflista|2}} [[Kategorija:Bosanski Petrovac u Narodnooslobodilačkoj borbi] [Kategorija:Spomenici Narodnooslobodilačke borbe u Bosni i Hercegovini] eohviefzlatnhjux4gb7aeocndfw26n Wikipedija:Pijaca/Pravila i smjernice 4 4681661 42587514 42587348 2026-05-04T18:16:53Z Aca 108187 /* Dopuna smjernice o prijenosu */ odgovor 42587514 wikitext text/x-wiki {{pijaca}} == [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje stranice [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] za pravilo Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 00:38 (CEST)|Usvojeno}} Predlažem usvajanje ove stranice kao službenog pravila Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. Izvorni tekst preuzet je sa Wikipedija na srpskom i engleskom jeziku, prilagođen, dorađen i dopunjen. Unapred zahvalan na sugestijama i komentarima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. juna 2025. u 23:58 (CEST) ::{{za}} – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 23. juna 2025. u 00:06 (CEST) ::{{za}} - Prebaci '''[[Wikipedija:Pijaca/Pravila i smjernice|ovdje]]''', zato smo ti o napravili – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. juna 2025. u 14:16 (CEST) :@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Ae prebaci ako možeš. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:04 (CEST) ::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: A ti ne možeš jer? :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. juna 2025. u 19:18 (CEST) :::Nmg. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:40 (CEST) ::::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Prebaci na ispravno mjesto *facepalm* – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 24. juna 2025. u 02:52 (CEST) {{komentar}} Valjda OK. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 23. juna 2025. u 10:52 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Navođenje države rođenja u sportskim člancima == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave, ne postoji jasan konsenzus oko promjena sadašnje prakse, tako da aktualna praksa koja korisnicima daje slobodu izbora oko zastavica te praksa navođenja mjesta rođenja ostaju nepromijenjene. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 1. augusta 2025. u 16:52 (CEST)|Nije usvojeno}} [[Zvonko Petričević|Trenutna praksa]] u sportskim člancima jeste da se pored mesta rođenja sportiste navede savremena država rođenja. Međutim, ova praksa je anahronistička i dovodi do toga da korisnici stavljaju zastave savremenih država za razdoblje od pre 100 ili 200 godina! Mislim da je svima jasno koliko je to pogrešno i da nijedna Wikipedije na neguje ovakvu praksu. Predlažem standardizaciju sledećeg formata, kao što je praksa na [[:en:Nikola Tesla|drugim projektima]]: * <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], [...], [[TADAŠNJA DRŽAVA]] (danas [[DANAŠNJA DRŽAVA]])</nowiki> Usputno bih predlažio da se upotreba zastavica izbegne, radi pristupačnosti, prema [[:en:MOS:INFOBOXFLAG|MOS:INFOBOXFLAG]]. Zastavice ograničiti samo na deo infokutije gde se navodi da je osoba dio reprezentacije države (poput dela s medaljama), radi jasnoće. Preterana upotreba ikonica deluje detinjastvo, neozbiljno, odudara od enciklopedijskog diskursa i nije pristupačna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 03:43 (CEST) :Prvo, o pitanju zastavica raspravljali smo već pred neko vrijeme i zaključeno je da se njihova upotreba dopušta po potrebi urednika. Nitko ne prisiljava korisnike da ih koriste, ali nema nikakvih ograničenja u njihovom korištenju i to je usvojeno kao takvo, a i utječe na korisničko pravo da uređuje tekst po vlastitoj želji. Nećemo svako dva mjeseca raspravljati o jednoj te istoj stvari. :Što se tiče navođenja država. Ova je rasprava na ovoj Wiki pokrenuta jako davno i tokom godina je iskristalizirana praksa koja je sada, a to je da se navodi suvremena država. Iznimke za to su, naravno, antičke ličnosti i neke srednjovjekovne ličnosti, s obzirom da u tim situacijama postoji dovoljno specifičnih elemenata da opravdavaju iznimke. Međutim, kod "modenih" ličnosti zaključeno je da se ide s ovom praksom, a neki od argumenata (kojih se ovako odokativno sjećam) bili su: :# Korisniku je važnije znati gdje se određeno mjesto nalazi danas, nego gdje se nalazilo neke random godine iz 16. stoljeća; :# Korištenje tadašnjih država može dovesti do zabune za mjesta koja su nekada pripadala jednoj, a danas drugoj suvrenoj državi (obje koje postoje danas); :# Korištenje sadašnjih država lakše je bilo uskladiti s korištenjem zastavica u šablonima; :# Korištenje tadašnjih država vuklo je za sobom i korištenje tadašnjih imena gradova (jer isti su se često mijenjali), što je (a) otežavalo rad korisnicima jer ih je "prisiljavalo" na dodatan rad i (b) stvaralo potencijalne probleme oko ujednačenosti. :# Korištenje sadašnjih država jednostavno je lakše. :Vjerojatno je tu bilo još argumenata, ali ovih se mogu sjetiti. Ja osobno nemam problem ni s jednom ni s drugom praksom, ali prije nego se provede promjena aktualne prakse, treba dati odgovore na sljedeća pitanja: :# Uzimajući u obzir činjenicu da su zastavice usvojene kao standardni dio uređivačke politike, odnosno sloboda korisnika da ih koristi ili ne, kako će se riješiti potencijalni problem stvarnog šarenila koje može nastati kada na 3 različite članka o osobama rođenima u Beču budemo imali potencijalno tri različite zastave? :# Kako će se riješiti problem s imenima gradova? Što ako korisnik jednostavno ne želi istražiti kako se grad zvao u tom nekom periodu pa se desi ogromna neusklađenost da imamo, recimo, Ploče, SFRJ, a ne Kardeljevo? Ili Volgograd, SSSR, a ne Staljingrad? :# Konkretan problem: [[Joseph Conrad]] rođen je u današnjem [[Berdičiv]]u ([[Ukrajina]]). To je mjesto rada bilo pod [[Rusko Carstvo|Ruskim Carstvom]], iako je ranije bilo dio [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanske Unije]]. Uz to, ranije je grad imao ime [[Berdyczów]]. Mi o tom mjestu konkretan članak nemamo. Koliko će čitatelji biti zbunjeni kada dođu na članak o Conradu ili o nekom tko je tamo rođen prije [[1793.]] godine (ili je umro prije te godine). Kako ova praksa olakšava to čitatelju? :# Dogodit će se da će more članaka za isto mjesto imati različite temeljne podatke upravo zbog toga. Kako će se to riješiti po pitanju usklađenosti i slično? :Toliko za sada. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 04:05 (CEST) ::Prvo pitanje, ne vidim problem. Ako su osobe rođene u različitim periodima, treba koristiti različite zastave. Nema mi smisla koristiti zastavu Republike Srbije pored grada Beograda u vreme Kraljevine Jugoslavije. Drugo pitanje, treba koristiti istorijska imena gradova kad god je to moguće. Nije velika greška i da stoji moderni naziv grada, ali radi preciznosti navesti ''name of the birthplace at the time of birth'' ([[:en:Template:Infobox person|Template:Infobox person]]). Treće pitanje, treba "Berdičev, Kijevska gubernija, Rusko Carstvo (danas Ukrajina)". Koristimo ruske oblike toponima tu, koji su bili u upotrebi tad. Četvrto pitanje, to je okej, dokle god je činjenično tačno. Trenutna praksa nije činjenično tačna (anahronična je). Ideja je da se navede tadašnja država rođenja, pa onda moderna država, a ne obrnuto. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:28 (CEST) ::Nadalje, praksa sa zastavicama je pogrešna. Zastava države ne treba da stoji uz grad, nego uz državu. Ovo mi nema smisla. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:32 (CEST) :::O pitanju zastavica smo samo govorili u navigacijskim kutijama, ne i u infokutijama. Ovo pitanje je daleko od standardiziranog. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:33 (CEST) ::::# Znači, kad su moderne zastavice u pitanju, onda su one djetinjaste i neozbiljne i nepristupačne, a kada treba napusati regionalne zastave iz 17. stoljeća, onda je okej? :P To mi se ne čini fer, kako kaže Wanda. :P ::::# Okej, ali ja sam korisnik X i napišem [[Volgograd]], [[Sovjetski Savez]]. To je pogrešno. Taj se grad tada nije tako zvao. I to je veća greška nego da stoji [[Volgograd]], [[Rusija]] za nekog rođenog u [[Staljingrad]]u, [[SSSR]]. Tko će to kontrolirati? Ovo je čisto praktično pitanje jer je iskustvo pokazalo da urednici idu za rješenjima koja su... lakša. ::::# Nisi odgovorio na pitanje kako to olakšava čitatelju? Okej je što će pisati, ali kako to olakšava čitatelju razumijevanje što se događalo s tim Berdičevim? ::::# Otkud teza da se radi o anahroničnoj praksi? Činjenica je da je Joseph Conrad rođen u Berdičevu u današnjoj Ukrajini, a koji je tada bio dio Ruskog Carstva. Što je tu pogrešno i anakronično? Dapače, [[Volgograd]], [[SSSR]] je anakronizam. Ovo nije. ::::Praksa sa zastavicama, kako je rečeno, nije pogrešna jer je ostavljena na volju autoru. To je osnovni postulat projekta i nećemo ići u smjeru zabrane autorima da koriste alate ove enciklopedije kako žele. Nitko im ne nameće, ali ako je kao autor želim staviti zastavici, to će mi biti i omogućeno jer se na tom načelu zasniva funkcioniranje ovog projekta - normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. Navigacijske kutije su više sistemska stvar od samih infokutija, koje su više sadržajne nego sistemske, a ako u navboxovima ne normiramo, koje su sistemskije, onda u infoboxovima tek ne normiramo jer je to na slobodi autoru. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 04:49 (CEST) :::::Nigde i nikada nisam rekao da su zastave okej, čitaj opet. Mašiš poentu. Trenutno stoji da Zvonko Petričević rođen u Prizrenu, Kosovo, a pored toga stoji zastava Republike Kosovo! Kako može biti rođen u Republici Kosovo, ako ona tad nije ni postojala! Znači, ne zanima me da l’ je mesto menjalo ime 100 puta ili 5 puta. Imamo ozbiljnu faktualnu grešku. Nigde se ne spominje da je rođen na „teoritoriji današnjeg Kosova” ili „današnje Ukrajine”, nego se iznosi kratko i jasno „Kosovo”, uz link ka Republiku Kosovo, što nema veze s vezom. Ne može neko u 1930. biti rođen u Ruskoj Federaciji, ako ta država tada nije postojala. To je greška i anahronizam. Nas ne interesuje šta se događalo s naseljem. Ovo je prosti identifikacijski podatak koji stoji u ličnoj karti ili pasošu. Znači treba da prati činjenično stanje, a ne ono što je „lepo za čitatelje”. Ako su urednici za zastavice, treba i njihovo korištenje regulirati. Ne može ovako da zastavica države stoji ispred grada. Grad ima grb, a država ima zastavu. Ne treba mešati babe i žabe. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 05:15 (CEST) ::::::Pa da, na njegovoj bi osobnoj karti danas pisalo da je rođen u mjestu Prizreni, Kosovo. Meni na osobnoj piše država koja je danas, ne država koja je bila. Isto tako i u pasošu. A to piše i u članku: Rođen je tu, a ispod jasno piše {{small|(tada {{flag|Kraljevina Jugoslavija}})}}. Tako da je prilično jasno da je u trenutku rođenja to bila ta država, a da je danas ova. Mislim da je to svakome jasno. To nije anakronizam, a opet - [[Volgograd]], [[SSSR]] jest. ::::::Što se tiče zastavica, ponavljam: normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 05:47 (CEST) :::::::Ne zanima me šta bi pisalo danas. To je upravo anahronistički pristup koji zagovaraš. Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je ''tada'' rođena osoba, a ne savremena zemlja koja obuhvata tu teritoriju. Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno! Predlažem da zastavice uniformiramo u sledećem formatu: :::::::* <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], {{zas|TADAŠNJA DRŽAVA}} (danas {{zas|DANAŠNJA DRŽAVA}})</nowiki> :::::::Na taj način se zastave nalaze tačno ispred naziva države, gde bi trebale biti, a urednicima se daje pravo da se igraju bojanki, ako žele. Time imamo smislen i faktualan ''layout''. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 12:58 (CEST) ::::::::"Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je tada rođena osoba" - tu su informaciju i dobili, no. Vrlo jasno. Plus, ti... si ispitao sve čitatelje pa znaš što ih prvenstveno zanima? "Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno!" - ova rečenica nema apsolutno nikakvog smisla. Što je Joseph Conrad bio ukrajinski pisac? Ili će netko pomisliti da je bio ukrajinski pisac jer kraj Berdičeva piše Ukrajina, a ne Rusko Carstvo? Pa će misliti da je pisac iz Rusko Carstva? Conrad i drug Gogolj ruku pod ruku? :D O anakronizmima sam sve rekao. ::::::::Što se tiče lokacije zastave, format sa zastavicom nakon grada je nezgrapan i može stvoriti probleme s prelamanjem teksta. Zato nisam pobornik istoga. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 13:13 (CEST) :::::::::Nisi razumeo moj argument. Zastava treba da stoji pored države, a ne pored grada. To je naprosto prisvajanje. Mislim da je prelamanje teksta mnogo manji problem – problem pristupačnosti – umesto problema (činjenične) tačnosti. Možemo poraditi na tome da se to prelamanje ispravno prikaže, ne bi trebalo biti teško. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 12:41 (CEST) ::::::::::Mislim da je tu potpuno jasno na što se odnosi. Uostalom, pogledaj [https://en.wikipedia.org/wiki/Córdoba,_Spain ovdje], Twin Cities. Jasno je na što se odnosi. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 13:41 (CEST) :::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Pa upravo taj članak pokazuje da grad može imati zastavu različitu od zastave države, no? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 13:51 (CEST) ::::::::::::Ha? Govorim da i en.wiki ima format [ZASTAVA], (grad), {država}? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 13:53 (CEST) :::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Aha, sad vidim na što misliš. Da, taj format se ponekad koristi za gradove pobratime, jer referiramo na moderne gradove. Ipak, generalna je smernica na enwikiju da se takve zastave eventualno uklone, što će se dogoditi u doglednoj budućnosti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:08 (CEST) ::::::::::::::O tom, po tom, onda. Meni je to, rekao sam, pretjerano zadiranje u tekst kao takav i urednička prava i mislim da je to okej. Nitko ih ne mora koristiti, ali ako hoće - to je sasvim u redu i tako treba i ostati. Ako bude nekih tektonskih promjena - ''we'll cross that bridge when we get there''. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 14:10 (CEST) :::::::::::::::To je onda okej, ali možemo li barem ciljati na to da zastavice idu uz državu u infokutijama? :) Naveo si ipak primer da i gradovi mogu imati svoju zastavu, pa bi upotreba državne zastave za grad bila malo – zbunjujuća. Gradovi pobratimi mogu ostati opšti izuzetak od tog pravila, s obzirom da je reč o prozi, i da ne želimo baš zastavicu usred proznog teksta. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:17 (CEST) :::::::::::::::Dakle, format sa zastavom bi bio: :::::::::::::::* <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], {{zastava|DRŽAVA}}</nowiki> :::::::::::::::– [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:21 (CEST) ::::::::::::::::Ne vidim zašto mijenjati nešto što stoji godinama, na što su i čitatelji i urednici navikli, što je praktičnija solucija i što se koristi i na drugim Wikipedijama. Ne vjerujem da će itko kad pogleda {{flagicon|SRB}} [[Beograd]], [[Srbija]] ili {{flagicon|SAD}} [[New York]], [[SAD]] misliti da su {{flagicon|SRB}} i {{flagicon|SAD}} zastave Beograda, dosnosno New Yorka, a ne Srbije, odnosno SAD-a. Ne potcjenjuj naše čitatelje toliko! :P – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 14:27 (CEST) {{podnožje rasprave}} [[Kategorija:Prijedlozi pravila i smjernica Wikipedije|*]] == Agitiranje == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje smjernice kako je predložena i korigirana te ista stupa na snagu od danas. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 10. marta 2026. u 16:42 (CET)|Usvojeno}} Dragi kolege, na [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Gradovi i jedinice|ovom se mjestu]] nalazi prijedlog lokalizirane smjernice o agitiranju. Kao i dosad, to je u najvećoj mjeri prijevod s engleske Wikipedije uz neke dodatke koji su specifični za okolnosti naše sredine. Molim kolege da pregledaju tekst, predlože ili izvrše izmjene koje smatraju nužnima (ovo je, kao i ranije, radna verzija) pa da usvojimo i ovu smjernicu za ubuduće, s obzirom da se radi o bitnom skupu normi koji će omogućiti normalnije i sigurnije uređivanje te popuniti neke praznine koje imamo. Proces traje '''sedam dana''' (dakle do '''10. marta''' u '''00:00'''), ali se po potrebi može produžiti i i nakon toga. Sve su izmjene i komentari dobrodošli! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 2. marta 2026. u 05:11 (CET) === Komentari === Sukladno ranijoj praksi, obavještavam sve korisnike koji su aktivni u posljednje vrijeme: @[[Korisnik:Aca|Aca]] @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]@ [[Korisnik:Vitek|Vitek]] @[[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Alekol|Alekol]] @[[Korisnik:Deni|Deni]] @[[Korisnik:Alalch Emis|Alalch Emis]] @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] @[[Korisnik:Belirac|Belirac]] @[[Korisnik:Argo|Argo]] @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]] @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] @[[Korisnik:Duma|Duma]] @[[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] (ispričavam se ukoliko sam nekoga zaboravio taggirati) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 2. marta 2026. u 05:21 (CET) :Temeljno sam pregledao i lektorirao tekst te dodao neka pojašnjenja. Mislim da je vrlo važno da imamo ovo usvojeno kao smernicu. Napraviću dodatnu infrastrukturu (šablone) koja će pomoći u provedbi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. marta 2026. u 21:36 (CET) ::Izrađeni su sledeći šabloni: {{tls|Pod agitacijom}}, {{tls|Uk-agitiranje}} i {{tl|Nije glasanje}}. Ti šabloni sada su uključeni u sastav smernice (u odeljku Reakcija na agitiranje), uz kratak prateći opis. Mislim da je sada smernica manje-više kompletna. U skladu s tim, ostavljam i formalno '''za''' usvajanje predloga smernice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 22:10 (CET) :::::{{za}} Pročitao sam smjernicu i da, podržavam prijedlog. Ima nekih sitnih rđa: "mesno čaraparstvo" mi zvuči čudno po našem. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. marta 2026. u 13:07 (CET) {{podnožje rasprave}} == Wikipedija:Nacrti – prijedlog nove smjernice == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje objedinjene smjernice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 02:47 (CEST)|Usvojeno}} Na stranici '''[[Nacrt:Wikipedija:Nacrti]]''' izradio sam prijedlog nove smjernice o nacrtima. Tekst je normativnog karaktera i većinom je preuzet sa Wikipedije na engleskom jeziku uz lokalna prilagođavanja i lične ideje. Sve sugestije za poboljšanje su dobrodošle. Unapred zahvalan na mišljenjima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. aprila 2026. u 22:42 (CEST) :Većinom sjajno, super prevedeno i smisleno, ono što bih problematizirao, kao pitanja, jesu sljedeće stvari: :# "članak je o budućem događaju, djelu ili sličnoj temi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći u skoroj budućnosti" - kako će se provjeriti taj ''razumni'' dio? Wikipedija ne bi trebala biti kristalna kugla, tako da mi ne možemo predvidjeti hoće li nešto buduće biti relevantno u nekom trenutku. Za pretpostaviti je da će sljedeće SP u nogometu ili novi roman nekog nobelovca biti značajan, tu nema nekog spora, ali hoće li prvo izdanje nekog kulturnog festivala u nekom selu biti značajno.. pa to mi ne možemo pretpostavljati, zar ne? Kako to unaprijed znati? :# "članak je o živoj osobi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali sadrži barem jedan takav izvor i razumno se smatra da će dovoljnu pokrivenost steći u skoroj budućnosti" - isto kao i gore; stvar je da značaj mora postojati ''sada'', a ne u budućnosti. Ako će značaj postojati tek u budućnosti, onda se u budućnosti treba o tome raspravljati. Nacrti, po mojoj interpretaciji, ne bi smjeli biti tu da se provode eksperimenti sa značajem, već da se članci koji su okej po općim pravilima dotjeraju. Sukladno, ja bih ove dvije odredbe potpuno brisao jer se krše s ostalim normama projekta. :# "teksta generiranog umjetnom inteligencijom" - ovo bih isto izbacio; članak generiran AI-jem treba brisati i započeti iznova. :# "Nacrt koji nije imao suštinsku izmjenu najmanje šest mjeseci može biti izbrisan ili označen za brzo brisanje kao napušten." - iz iskustva rada na Wiki, ovo je predug rok. Korisnik koji želi urediti članak uređivat će ga u kratkom roku, a neće čekati šest mjeseci da učini ikakvu suštinsku izmjenu. To naprosto nije ''prirodno''. Mislim da se ovaj rok treba skratiti na mjesec ili dva, ''osim'' u slučaju kada urednik eksplicitno navede da neće moći uređivati članak neko vrijeme i traži malo dulji rok, koji onda treba odobriti. Ali ako zainteresirani korisnik u mjesec dana ne pokaže baš nikakvu volju za uređivanjem niti se u tom pogledu objasni, mislim da je onda ''razumno'' pretpostaviti da ni neće. Mi smo mala zajednica i nema potrebe za ovako dugim rokovima; ako se stanje promijeni, lako to mijenjamo. :# "Prije brisanja ili postavljanja šablona {{tl|Brzo brisanje}} trebalo bi obavijestiti tvorca nacrta." - čemu? Već je obaviješten o nacrtu. U toj obavijesti ("obavijestiti tvorca članka i/ili njegove glavne urednike ili urednice") treba navesti i ovaj tok te uputiti korisnika da, ako smatra da u navedenom roku neće moći izvršiti suštinske izmjene, to navede i zamoli za produljenje roka. Korisnik kojemu je u interesu objaviti članak mora biti proaktivan u tome, ne bismo mi trebali starati o tome. :# "Pri premještanju nacrta u glavni imenski prostor, preusmjerenje u pravilu treba ostaviti. Takvo preusmjerenje može pomoći drugima da pronađu prethodni naziv nacrta." - why? Djeluje kao nepotrebno preusmjeravanje, pogotovo ako se nacrt suštinski mijenja u procesu izmjena. :Ovo samo po sebi nisu loše stvari, ali su stvari koje treba razraditi ili oko kojih treba postići argumentirani konsenzus pa bih to volio raspraviti! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 04:27 (CEST) ::Vrlo dobre teme za diskusiju. Što se prve tačke tiče, saglasan sam da treba konkretizirati. Ova smernica treba se odnositi na serijske događaje i djela iz serije – upravo primjeri koje si naveo. Novi seoski kulturni festivali tu baš i ne idu. Ako imaš ideje, preciziraj smernicu. Druga tačka, pošto se nacrti ne indeksiraju, problemi sa značajem nisu toliko ozbiljni/važni. Stoga, i minimalne naznake značaja mogu biti dovoljne za nacrt. Za žive osobe, poput pevača, gde nam je važno postojanje studijskog albuma, izrada nacrta pre nego što osoba izda takav album – mislim da to treba da bude realna opcija. Neki kriteriji značaja su nam izrazito rigorozni i nacrt može biti prvi „stepenik” dok tema ne stekne dovoljnu značajnost da postane punovažni članak. Minimalni kriterijum bio bi postojanje bar jednog pouzdanog izvora, kako se stranica ne bi izbrisala kao „Biografija žive osobe bez izvora”. Treća tačka, mašinski prevod i AI-generisan tekst stvari su koje su popravljive. Pritom, ovaj potonji nedostatak zapravo je lakši za otkanjanje. Ovo su očigledni problemi sa stilom stranice i mislim da treba da postoji mogućnost da idu u nacrt i budu spaseni, ako je to moguće. AI-generisan tekst ne smatra se kršenjem autorskih prava, pa brisanje nije obaveza. Četvrta tačka, na enwikiju postoji rok od 6 meseci. Mislim da mi tu ne bismo trebali ići sa kraćim rokom, upravo jer smo manji projekat. Ovakav rok je dosta fleksibilan i mislim da bismo ga trebali zadržati. Srpska Vikipedija takođe ima isti rok. Rok je vjerovatno ostavljen da bude duži upravo zbog otklanjanja tih problema sa značajnošću, gde tema može posle nekoliko meseci ispuniti sve enciklopedijske kriterije. Što se pete tačke tiče, mislim da bi bilo lepo obavestiti tvorca neposredno pre brisanja, kako bi se videlo da li je i dalje možda zainteresovan za rad na nacrtu. Kažem, nacrti su radne stranice zajednice i ne moraju nužno biti brzo prebačeni u glavni imenski prostor. Nekada korisnik može zaboraviti na rok ili na nacrt, pa je obaveštenje u tok pogledu korisno. Šesto, što se tiče preusmerenja, ono je korisno i kako bi se vodila evidencija o premeštanjima iz nacrta u GIP. Budući da se nacrti ne indeksiraju, ovakva preusmerenja ne jedu leba, a korisna su da bi linkovanje kasnije funkcionisalo i da bi navigacija bila prirodna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 05:11 (CEST) :::Pravila i smjernice trebale bi održavati realnost projekta, kao takvog, sukladno čemu ih je nužno prilagoditi. Rokovi na en.wiki su takvi jer je sustav kao takav održiv i jer je vjerojatnost da će više ljudi kroz duži period raditi na tome veća. Kod nas te vjerojatnosti nema. Broj korisnika koju su aktivno željeli raditi na lošem članku kod nas je iznimno malen (Brada kao nedavni primjer), dok je broj onih koji odustaju ogroman (isto nedavni primjer, onaj Thompsonov koncert, iako sreća po nas da je taj lik odustao, ali ''point remains''), tako da naša pravila treba prilagoditi tome. E sad: :::# Ja osobno ne znam kako bih to preformulirao, ali moja je logika sljedeća: Ako je prva dodjela Oscara relevantna onda će i 201. biti relevantna; tu ne treba govoriti o nacrtu kao zaštitniku potencijalno značajne teme koja trenutno nije značajna. 201. dodjela Oscara bit će značajna, tu je samo pitanje je li prerano o njoj pisati, ali to je praktični razlog. S druge strane, ako prvo izdanje Kobasicijade u Klenovcima nije relevantno, onda neće biti ni 201., osim ako se ono ''ex post facto'' ne istakne po nečemu. Unaprijed neće, dakle ni ovdje nacrt ne treba biti "čuvar" potencijalnog značaja. Ako netko od kolega ima način kako to bolje formulirati, meni je to okej, ako ne - onda ovo treba brisati... osim ako ti nemaš neki konkretan primjer kada bi se ovo pravilo primijenilo? :::# Indeksiranje je irelevantno, davanje nekome roka od 6 mjeseci da uspije je još manje enciklopedijski. Uzmi primjer muzičara. Susan Boyle postala je relevantna i prije izdanja prvog albuma. Isto bih tako rekao da je i Jakov Jozinović trenutno enciklopedijski relevantan, iako lik ima jedan singl, ali udovoljava ostalim kriterijima i javno je eksponiran. S druge strane, hrpa izvođaća s Dore, recimo, nije enciklopedijski relevantna, neovisno o tome što imaju pjesme i nastup na Dori i/ili izdan album. [[WP:NIJE#Wikipedija nije kristalna kugla|Wikipedija nije kristalna kugla]], tako da u tom pogledu ne treba koristiti Wikipediju za vlastitu promociju. Kako sam rekao na onoj raspravi - tema nije relevantna zato što je na Wikipediji, već je na Wikipediji zato što je relevantna. Ako nije relevantna, onda joj tu nije mjesto; kada postane relevanta (i ako!), onda joj na projektu može biti mjesto. :::# Ovo oko AI-ja ne vidim kako se može popraviti - ako je tekst potpuno generiran preko AI-ja, jedini način da se isti popravi je da se potpuno nanovo napiše, u kojemgod obliku. Ako se članak nanovo piše, onda se stari briše, tako da ne vidim razlog zašto bismo imali ''placeholder'' AI članak za nešto što ionako neće biti identično tomu. Mi kao enciklopedija trebamo imati nultu stopu tolerancije prema AI sadržaju, tako da AI generirani tekst nema što tražiti niti u nacrtu. To je samo ''placeholder'' za članak, a to nema smisla, jer onda možemo napravitii tako 20 milijuna placeholdera i biti Wiki s najvećim brojem članaka. Strojni prijevodi su druga stvar i to mi je okej da ide u nacrt, ali ovo mi nema smisla. :::# Kako sam gore rekao, mi nemamo pravo "davati" nekome 6 mjeseci da uspije ili ne, a ovo zvuči upravo kao to. ''Okej, frende, sada nisi bitan, al' imaš šest mjeseci da ovoj zajednici dokažeš da jesi.'' Nismo mi zato tu, tako da mi to nije neki argument. Što se tiče ostaloga, probaj naći koliko je bilo korisnika koji su actually htjeli raditi na svojim člancima pa vidi koliko taj rok od pola godine ima smisla. Da ne kažem - tko će nakon pola godine to održavati i paziti na to? :::# Ako nako proteka 6 mjeseci nije radio na članku, '''naročito''' ako je IP (a u 90+% slučajeva je IP), misliš da će ga još jedna obavijest na to motivirati? Pa ti ljudi nalijepe to ovdje i više nikada ne dođu na projekt! :D :::# Haj' dobro, iako ne vidim svrhu, al' recimo da zvuči dovoljno praktično pa okej! :D :::Toliko za sada! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 05:44 (CEST) ::::Vrlo solidni argumenti za neke tačke. Odgovoriću posle i doraditi smernicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 12:48 (CEST) ::::Druga tačka, pozivanje na [[WP:KRISTAL]] je dobar argument. Saglasan sam u tom slučaju. Budući da je ovo moj lični dodatak smernici, uklonio sam taj dio. Prva tačka, preformulirao sam ideju. Mislim da je sada jasnije. Treća tačka, svaki AI izlaz može se popraviti ljudskim pregledom (engleski: ''human review''). Definiciju ljudskog pregleda napisao sam [[:meta:Artificial intelligence/Draft policy|ovde]]. Trenutno sa grupom drugih globalnih korisnika radimo na globalnim smernicama o upotrebi umjetne inteligecije, tako da sam upoznat s tematikom. Mislim da trebamo zadržati ovo, kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak. Četvrta tačka, nakon ove dorade smernice, više ne vidim potrebu za ovolikim rokom. Mislim da možemo smanjiti na 3 meseca, kompromisno. Kako ti se to čini? {{k|Vipz}} će poraditi na toj infrastrukturi, pa ćemo imati dobar uvid u starost nacrta i kada koji nacrt treba brisati. Peta tačka, IP urednike i nema smisla obaveštavati jer se IP adrese menjaju na dve nedelje. Možemo specificirati to, ali mislim da obavest treba zadržati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:25 (CEST) :::::Mala ispravka, sada vidim da sam stavio "Prije brisanja [nacrta]". Ipak mislim da ovde obaveštenje treba da bude posle brisanja nacrta. Možda možemo tim pristupom ići? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:31 (CEST) ::::::# "članak je o predstojećem događaju (npr. dodjela Oscara) ili nadolazećem ostvarenju (npr. filmski nastavak) u značajnoj seriji, gdje konkretna tema još nije stekla dovoljnu obrađenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme" - ja i dalje ne vidim svrhu ove odredbe. Daj mi, ''please'', primjer. Ne izgleda mi loše, ali koji je primjer ovoga? Mislim, dodjela Oscara će ''zasigurno'' steći obrađenost, to nije pitanje očekivanja, nego činjenice. Isto vrijedi i za ''Avengerse'' 268, ili koji će već biti. Samo me zanima kada bi se ova odredba koristila. ::::::# "kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak" - kako je teže popraviti "marko čimpanzu čita knjigu" u "Marko čimpanzi čita knjigu" od "Marko čita knjigu čimpanzi, vrsti majmuna". Ovaj drugi primjer je sasvim uredna rečenica, kao što su sadržajno uredni i članci koje smo nedavno imali i koje ćemo sutra brisati (vjerojatno)... tehnički gledano, nema se tu što ispravljati jer je sadržajno i stilski uredno. Ali je napisano strojno. Dakle, ne vidim kako se tu može "ispraviti" bez pisanja i novog pisanja? ::::::# Okej, tri mjeseca može kao kompromisno rješenje, naročito ako će se srediti infrastruktura. ::::::# Obavijest da je nacrt obrisan? To mi je okej. ::::::Ostalo smatram riješenim! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 15:41 (CEST) :::::::Primjere si sam dao: [[97. dodjela Oscara]]. Da se taj članak napravi par mjeseci prije dodjele, mislim da treba ponuditi prostor da se članak razvija u nacrtu, dok se ne stekne dovoljna obrađenost/pokrivenost u izvorima. Sada, međutim, ta pokrivenost postoji. Mašinski generiran tekst se popravlja detaljnim čitanjem članka i provjerom referenci. Nije suviše teško. U generalu, pola sata posla. Mašinski prijevod je nekad previše doslovan i neprilagođen (bar sat vremena popravljanja), dok AI može mnogo bolje prevoditi (iz ličnog iskustva). Zato kažem da nije suviše teško popraviti, štaviše je lakše. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:48 (CEST) ::::::::Ali, [[234. dodjela Oscara]] ne treba ići u nacrt.... kako se na nju odnosi "ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme"? Ne smatra se razumno, zna se da će biti. Pitanje je preuranjenosti, što en.wiki rješava preusmjeravanjima... ali preuranjenost nije "ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme"? :/ Ali mi AI tekstove ne želimo popravljati, nego ih želimo ne imati? Mislim da se ovo treba maknuti u ovom trenutku dok se ne donese taj globalni tekst za AI i odluči o njegovoj primjeni. Sada skačemo pred rudo, a dio toga riješit će se naknadno; sukladno, taj dio ukloniti za sada pa poslije raspraviti njegovo vraćanje ili ne. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 16:04 (CEST) :::::::::Stavio sam "pouzdano se zna da će je uskoro steći". Bolje? Enwiki ima esej [[:en:WP:TOOSOON|WP:TOOSOON]] o preuranjenosti. To je svakako zasebno pitanje i treba se rešavati zasebno. Što se AI tekstova tiče, kažem, oni su popravljivi i mogu biti potpuno relevantni članci uz ljudski pregled. Kažem opet, ništa nam ne šteti da to bude u nacrtu, pa ako se ne sredi, brisaće se svakako. Naravno, potpuno AI generisan sadržaj treba brzo brisati, ali to će se regulirati zasebno. Isto kao što i poptuno mašinski prevod treba brisati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 16:14 (CEST) ::::::::::Na nama je svakako da ponudimo opciju da se takvi mašinski prevedeni ili generisani članci mogu srediti u nacrtu, pa ako je tvorac članka zainteresovan da radi, zašto da ne. Ipak, kriterijumi za brzo brisanje ponudiće nam i opciju za brzo brisanje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 16:16 (CEST) :::::::::::Trebalo bi da je sada sve riješeno uz konsultacije s Edgarom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 17:48 (CEST) :Stranica se trenutačno bavi premještanjem iz jednog imenskog prostora u drugi i obratno, što nije baš cijela svrha tog imenskog prostora. Trenutačno više liči na smjernicu namijenjenu samo administratorima projekta, ne i novajlijama koje su došle napisati novi članak. Ova se smjernica treba značajno proširiti i doraditi temeljom [[:en:Wikipedia:Drafts]] prije nego bude spremna za usvajanje. Osim toga, smjernica ne govori ništa o tome tko ga premješta u nacrtni prostor ili van njega, tko smije takvo premještanje poništiti i na koju osnovu, treba li ga korisnik s određenim ovlastima pregledati i odobriti prije premještanja, i sl. :Moja je ideja da se autopatroliranim+ (+ = i naviše) korisnicima omogući objavljivanje nacrta direktno u GIP, bez ikakvih prepreka. Korisnici koji ovlasti autopatrole još nisu zavrijedili trebali bi proći proces pregleda i odobrenja prije nego se njihov nacrt premjesti u GIP. Ovlasti za ovaj proces trebali bi imati patroleri+ projekta. Premještanje iz nacrtnog prostora u glavni svaki patroler+ može poništiti (ako smatra da treba), ukoliko je premještanje izvršio korisnik bez ovlasti autopatrolera. Ako je nacrt odobrio i premjestio jedan patroler+, ta se radnja smije poništiti samo jednom od strane drugog patrolera+ (sukladno pravilu [[:en:WP:WHEELWAR]], koje treba prevesti za naše potrebe). :3 mjeseca umjesto 6 je sasvim u redu. Određene nacrte trebamo moći označiti kao 'obećavajuće' i produžiti rok ako liče na nešto vrlo blizu ispunjavanja kriterija za prebacivanje u glavni imenski prostor. Što se tiče obavješćivanja, mislim da to treba raditi za sve ove radnje: nacrt je prihvaćen i postao je člankom • članak se zbog ''razloga'' prebacio u nacrtni prostor • nacrt nije uređivan više od 2 i po mjeseca i slijedi mu brisanje ako ne nastanu suštinske promjene • nacrt nije prihvaćen i potrebna mu je dorada • nacrt je izbrisan (kao napušten ili po kriterijima brzog brisanja). Što se tiče IP-doprinosioca, njima se u sadašnjosti dodjeljuju privremeni anonimni računi koji traju 3 mjeseca, te je generalno moguće održavati komunikaciju s tim individualnim anonimnim korisnikom tokom tog razdoblja, te ga se može obavješćivati kao i registrirane korisnike. U ophođenju sa sadržajem za koje postoji sumnja da je generisan vještačkom inteligencijom trebamo pratiti [[:en:WP:LLM]]. Kada se radi o sumnji na manjak značaja - umjesto brzog brisanja, članak premjestimo u nacrtni prostor. Ovo će sve skupa stvarati mnogo manje frikcije. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 01:56 (CEST) ::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Ovo je normativni tekst – smjernica. Na enwikiju je eksplanatorni esej. Zato enwiki sadrži i ta uputstva za novajlije. Međutim, ta uputstva trebaju ići na adekvatnu stranicu pomoći (Pomoć:Nacrt). Tu treba objasniti kako se stvara nacrt, kako se pretražuju nacrti i slični dokumentacijski dodaci. Što se tiče tvoje ideje, meni se ona sviđa i ima mi smisla, ali možda deluje malo preterano/obeshrabrujuće da onemogućimo izradu članaka u GIP-u neautopatrolerima. Time gubimo na slobodi uređivanja i teramo ljude da prolaze kroz birokratski proces pregleda koji – i dalje nije infrastrukturno završen. Zanima me šta @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] misli o ovome. Usputni ''fact check'', privremeni računi traju oko nedelju dana ili dve nedelje. I još jedan dodatak, ne trebamo i ne moramo imati celu infrastrukturu sa enwikija. Treba imati funkcionalnu infrastrukuru i da je sve održivo na našem projektu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 02:24 (CEST) :::Naravno, što više birokracije to bolje... *''facepalm''* Slati obavijest za svaku stvar je apsolutno suludo... nismo mi dom za nezbrinute članke ili korisnike pa da smo dužni skrbiti o tome. Autor je dužan pobrinuti se za članak koji postavi. Mi ćemo mu tu pomoći, ali ga ne treba oko toga tetošiti. Nisu korisnici Wikipedije... spori, samo su nekada lijeni, a odgovor na lijenost nije tetošenje, nego motivacija. Mislim da dodatna birokratizacija ovoga svega ne vodi ničemu, sukladno čemu ne vidim potrebu za širenjem obavijesti na apsolutno svaki korak. Korisnika treba obavijestiti na početku procesa - članak je prebačen u nacrt, nalazi se tu, pogledajte pravila i smjernice o tome kako ga treba srediti, imate rok od 3 mjeseca, ako se u tom periodu ne sredi bit će pobrisan, možete tražiti produljenje roka i možete se obratiti bilo kome za pomoć - i to je to. Nikome od admina ne treba dodatni posao povlačenja nekoga to ne želi raditi na članku za rukav. Uostalom, nacrt se uvijek može vratiti na zahtjev tako da to nema smisla. To je prvo. :::Nadalje, slažem se s Acom da je ovo normativni aspekt nacrta. Praktični dio treba biti posebna stilska uputa u maniri [[WP:Stil]], ne zasebna smjernica. Stilski aspekti ovog procesa nisu povezani s normativnima, s tim da bi u njima definitivno trebalo razjasniti kriterije kada članak prestaje biti nacrt, barem okvirno. :::Što se tiče premještanja, načelno nemam problem s tim, ali tu moraju biti određena ograničenja. Prvo, korisnik koji je postavio nacrt ili je na njemu značajno radio (osim ako je sysop) ne bi smio samostalno išta premještati; u tom slučaju bi trebao prethodno odobrenje administratora ili birokrata da to učini. Drugo, premještanje se može učiniti tek onda kada je iz rasprave jasno da zajednica više nema prigovora na sam sadržaj članka i kada autori ne namjeravaju više na njemu raditi. To može biti rečeno eksplicitno ili prešutno nakon proteka nekoliko dana (recimo 3-5) od posljednje izmjene i komentara. Poništavanje ovoga mora biti obrazloženo i u slučaju spora daljnje izmjene (oko statusa članka, ne sadržajne) ne mogu se vršiti bez odobrenja admina ili birokrata. Zlouporaba ovog prava od strane patrolera+ treba biti osnova za oduzimanje prava i sancioniranje. :::Ovo s "obećavajućim" nacrtima treba razraditi, ovako je samo arbitrarni termin. :::Što se tiče značaja, apsolutno se ne slažem s tim. Značaj nema veze s nacrtima - nacrt je članak koji može proći na Wiki, ali ga treba srediti. Članak koji nema značaja ne može biti ni nacrt. Brisanje je tu da se takvi članci uklone, a ne da ih se perpetuira bez osnove. Nešto što je nedovoljno značajno ne može preko noći ili u 3 mjeseca postati značajno, ne ide to tako. Mislim, moguće je, ne mogu reći da nije, ali to je iznimno rijetko. Sukladno tome, nema svrhe da se taj tekst "dotjeruje" jer se time ništa neće postići. Ponavljam - nešto je na Wikipediji jer je značajno, a nije značajno jer je na Wikipediji. Wikipedija nije mjerilo značaja, ona je samo njegova potvrda (ili negacija). Na autoru je da prvo dokaže da je tema članka značajna, a ako to uspije, onda možemo dalje procijenjivati kvalitetu teksta i premještati u nacrt ako je potrebno. :::Ne znam što je Aca mislio pod izradom članaka za neautopatrolirane... tu sam ili ja Vipza krivo shvatio ili Acu. To mi pojasnite. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 14. aprila 2026. u 02:46 (CEST) ::::Vipz piše: "{{tq|Korisnici koji ovlasti autopatrole još nisu zavrijedili trebali bi proći proces pregleda}}". To bi značilo da korisnici koji nisu autopatroleri ne mogu direktno objaviti članak, nego ga trebaju objaviti kao nacrt prvo; ako dobro interpretiram. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 02:53 (CEST) :::::Ako ćemo imati dvije projektne stranice o nacrtima (jedna normativna i jedna pomoćna), ne mogu se zvati isto, to samo doprinosi konfuziji. Ako nije o nacrtima općenito, ovu bih normativnu stranicu preimenovao u nešto kao '{{xt|Wikipedija:Postupanje s nacrtima}}'. :::::"{{tq|To bi značilo da korisnici koji nisu autopatroleri ne mogu direktno objaviti članak, nego ga trebaju objaviti kao nacrt prvo; ako dobro interpretiram.}}" je potpuno kriva interpretacija. Namjerno sam koristio pojam ''bi trebali'' (umjesto ''moraju'') i nisam sugerirao nikakvu sistemsku promjenu da se onemogući objavljivanje stranica u GIP za neregistrirane ili neautopatrolirane korisnike. Iako ostaje tehnički opcionalan, proces pregleda od strane patrolera+ bio bi preporučen način za novajlije ovog projekta (većina neprijavljenih i neautopatroliranih korisnika) da nacrt prijeđe u glavni imenski prostor. :::::Na [[Korisnik:Vipz/igralište2#Pregled nacrta|svom igralištu]] sam nedavno započeo skicu posvećenu upravo procesu pregleda nacrta, a inspiraciju uzimam od [[:en:WP:Articles for creation]]. Ne, nije mi namjera "{{tq|imati celu infrastrukturu sa enwikija}}", da jeste ovo bi bio čas posla za prekopirati, prevesti i predložiti. Nije mi namjera niti daljnja birokratizacija projekta. Dapače, još od svoje prve godine na shwiki zalagao sam se da toga bude što manje (i drago mi je da je danas glavni kriterij za glasanje autopatrola, a ne neke arbitrarne brojke koje bi onemogućile glasanje svima osim 5~6 aktivnih korisnika - [[Wikipedija:Pijaca/Arhiva 30#Smjernica o anketiranju]]). Namjera mi je smanjiti frikciju između novih doprinosioca i staratelja nedavnih izmjena. Vjerujem da bih i ja glavu okrenuo i da nikad više ne bih pogledao natrag da su moji prvi doprinosi bili hladno obrisani, to je sve samo ne motivacija. :::::Nedovoljan značaj sam po sebi nije kriterij za brzo brisanje, i ne smije biti. Nećemo dopuštati članke o temama koje nemaju apsolutno nikakve naznake značaja, ali nećemo ni po automatizmu brisati članke sa slabom potkrijepljenošću. 3 mjeseca u nacrtnom prostoru neka provedu, gdje nikome ne treba smetati, i ako će raditi na njemu neka rade, ako neće - proteći će rok i briše se. :::::Obavješćivanje o raznim radnjama s nacrtima može se značajno pojednostaviti i ubrzati uvodom spravice (gadgeta) koja će ponuditi izbornik sa standardnim setom šablona namijenjenim za brzo obaviješćivanje i upozoravanje. [[:mw:Help:Temporary accounts]] mi govori da privremeni računi traju 90 dana, dakle 3 mjeseca. :::::Ako na nešto nisam odgovorio, ispričavam se. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 04:10 (CEST) ::::::Dobro, jasno da bi trebalo distingvirati nazive, ali to je detalj koji ćemo riješiti u hodu. To je tehnička sitnica. ::::::Ali, čekaj, ako to nije obveza i ako je to samo preporuka, kako će se ona manifestirati u praksi? Mislim, to sam isto govorio i Aci za one odredbe o značaju - zanima me kako bi se ta odredba primjenjivala u praksi i kada? ::::::Okej, ja nemam problema s time da se dvije "sukobljene strane" pomire, ali to treba precizirati kao takvo i treba biti jasno koja su prava novajlija i koje su obveze starlija! :D Zasad je to dosta ''vague''. ::::::Mislim da netko od nas ne kuži pitanje značaja... dakle, tema je značajna. Ili nije. To se provjeri vrlo lako na Googleu. Ako članak nije značajan, onda nema potrebe stajati tu 3 mjeseca jer se članak koji nije sam po sebi značaja ne može ni potkrijepiti izvorima jer izvora nema. Ne može se značajnost stvoriti u tri mjeseca. Je li neki jutuber značajan se provjeri lako, isto tako i za pjevača i glumca i slično. Provjera tog čuda traje par minuta, plus - često je iz samog sadržaja članka jasno radi li se o značajnoj temi ili ne. ::::::Da, ali svejedno će netko morati to činiti u nekom vremenskom trenutku, zar ne? I što ako ja zaboravim dne 17. studenog 2026. godine poslati obavijest da "nacrt nije uređivan više od 2 i po mjeseca i slijedi mu brisanje ako ne nastanu suštinske promjene"? Koje se sankcije povlače za tim? Ako ih nema, onda je ta obavijest sama po sebi nepotrebna; administratorima se može ostaviti na slobodu da obavještavaju, ali ne nametati obvezu. Ja sam za to da se napravi jedna, objedinjena obavijest sa svim informacijama za korisnike. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 14. aprila 2026. u 13:27 (CEST) :::::::Ja bih ovo naslovio "Smjernice o nacrtima". Što se tiče značaja, to se vi lepo dogovorite, a ja ću podržati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:12 (CEST) :::::::Što se tiče obaveštenja, ovo je normativni tekst. Tako da, i tu treba biti obazriv i gledati šta je održivo. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:13 (CEST) :::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: "{{tq|Ali, čekaj, ako to nije obveza i ako je to samo preporuka, kako će se ona manifestirati u praksi?}}" - samostalno premještanje nacrta u glavni imenski prostor je moguće, ali riskira promptno poništavanje, vraćanje u nacrte, a možda i brisanje. Neki samostalno objavljeni članci (ex-nacrti) bit će dovoljno dobri za GIP i neće biti potrebe išta poništavati, vraćati ili brisati, te zato nije obveza (uzimamo u obzir da neki neprijavljeni ili neautopatrolirani već znaju pisati članke). Namjera je nove suradnike usmjeriti na najmanje konfliktnu proceduru razvoja njihovih prvih članaka - ona koja uključuje da se sadržaj, koliko god 'loš' bio, zadrži, da im se ustupi mogućnost slanja zahtjeva za pregledom, da iz pregleda ishodi ili neposredno prihvaćanje ili vraćanje s primjedbama i prijedlozima za doradu, da se to sve može diskusirati na stranici za razgovor tog nacrta, te da naposlijetku možda dobijemo spreman članak, a možda i novog aktivnog kolegu. :::::::Što se tiče značaja, nacrtni prostor treba biti tolerantniji. Kao što sugestira [[Nacrt:Wikipedija:Nacrti#Rasprava o brisanju]], tekstovima koji se čine neznačajnima treba omogućiti postojanje u nacrtnom prostoru dok traje rasprava o značajnosti teme koju tekst pokriva. Ta će se rasprava odviti ovako ili onako ali neće biti otpočeta optužbama za prakticiranje administratorske samovolje (kao što smo već vidjeli mnogo puta) i voditi nepotrebnom pretvaranju onoga što je trebala biti konstruktivna rasprava u neku vrstu okršaja dviju "sukobljenih strana". Mi ovdje govorimo o privremenom zadržavanju neindeksiranih ''nacrta'', ne javnih ''članaka''. :::::::Specifičnosti o obavješćivanju daju se prodiskutirati, pogotovo ta o skorom brisanju nacrta s projekta (koji bi u pravilu trebala biti automatizirana, ako se uopće realizira). Sve trenutne radnje s nacrtom poput brisanja, prihvaćanja, odbijanja, premještanja iz GIP u Nacrt: trebale bi biti popraćene odgovarajućom vrstom obavijesti. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. aprila 2026. u 13:42 (CEST) ::::::::Okej, taj mi je dio jasan - ali ako je to preporuka koja nove korisnike ili IP-ove ''neće spriječiti'' da objave u glavnom prostoru, koja je svrha odredbe? Ja sam neki novi lik koji nema pojma o Wiki i - kako to obično biva - nisam pročitao pravila. Napisat ću članak o Ivanu Iviću, lokalnom ''pisniku'' iz mog sela Donje Podbridine na Moru koji je objavio par ''zbiraka'' i dobio neke lokalne nagrade za ''pisnike laureate'' i slično, dakle recimo da prelazi neki prag značaja. Recimo. I ja sad to objavim u GIP-u jer nemam pojma ni što je nacrt nit' me to zanima. Onda dođe neki grozni EAP i to mi odmah pobriše jer je irelevantno - ja popizdim. Ili dođe neki manje grozni Vipz i makne mi to na neki nacrt - ja opet popizdim. Jer zašto? Pa ja hoću članak, a vi meni njega brišete ili mičete. U tom pogledu mislim da bi onda solucija koju je "krivo interpretirao" Aca bila praktičnija i elegantnija - po ''defaultu'' takvi članci idu u nacrt, ali uz obvezu adminima za automatsku provjeru. To bi se odnosilo na IP članke i članke novih računa, odnosno autopotvrđenih. Ne bih ograničavao na autopatrolu, nego autopotvrdu. Dakle, ti članci bi išli na nacrt, mi bismo imali obvezu to prekontrolirati - ako je to okej, odmah ide na GIP, ako nije, ide procedura za nacrte. To mi se čini elegantnije i više ''straightforward'', ali i poštenije prema svim dionicima. ::::::::Opet - članak ili jest značajan ili nije značajan. Ako je to upitno, na autoru je da to dokaže. Naravno, možemo i mi jednostavnim pregledom. To doslovno traje minutu, ako odeš na Google. Ako se radi o poslu koji se može obaviti u minutu, onda nema potrebe da se tri mjeseca kiseli da bi na kraju nestao. Poanta priče je u tome da se stanje značaja ''neće promijeniti'' (ili će se promijeniti jako teško, odnosno rijetko) u tri mjeseca, sukladno čemu ne vidim potrebu za privremeno zadržavanje sadržaja koji ionako neće na projekt. ::::::::Što se tiče obavijesti, ako postoji mogućnost automatizacije, onda broj obavijesti može biti koliko želiš, ali ne bih da se adminima nameću dodatne birokratske obveze oko slanja obavijesti koje će, najčešće, ostati neodgovorene. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. aprila 2026. u 14:36 (CEST) :::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Možemo ograničiti stvaranje novih stranica na autopotvrđene račune i onda od neprijavljenih/nepotvrđenih korisnika zahtjevati da nove stranice objavljuju isključivo kao nacrte. Takvo ograničenje je aktualno na enwiki već 8 godina - [[:en:WP:ACTRIAL]]. Vjerujem da bi, pak, ''drafticiranje'' članaka naspram promptnog brisanja izazvalo mnogo umjerenije inicijalne reakcije. Promptno brisanje ''nacrta'' o temi za koju postoje čak i najmanje naznake značaja (recimo jedna nacionalna/međunarodna nagrada, recimo Libanska) nije pošteno. Preemptivno brisanje takvog nacrta (dakle, u kraćem roku) treba ishoditi iz rasprave, a ne obratno (brisanje pa rasprava). – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. aprila 2026. u 15:29 (CEST) ::::::::::Pa to mi se čini praktičnije nego ovo, ovo što je predloženo mi djeluje previše komplicirano, a bez neke jasne svrhe. Što se tiče značaja, mislim da se to treba prvo riješiti u pravilima za brisanje pa onda vidjeti koliko će prostora ostati i kako u taj prostor uklopiti nacrte. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. aprila 2026. u 15:33 (CEST) :::::::::::Samo bih zamolio da ove dve teme (ograničavanje i značaj) – ostavimo za kasnije, jer nam je za obe teme potreban konsenzus. Ono što se može preraditi na stranici – treba preraditi sada. Raspravu ću ostaviti otvorenu do 26. aprila u 23:59. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. aprila 2026. u 02:15 (CEST) ::::::Hvala, Vipz, na pojašnjenju. Izgleda da sam za privremene račune fulao, bio sam ubeđen da je period manji. Izvinjavam se onda na pogrešnom ''fact checku'' – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:20 (CEST) ::::::Što se patrolera i viših grupa tiče, ja sam za da oni mogu premještati nacrt. To ima smisla. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:23 (CEST) ::Predloženi normativni tekst za shwiki adaptacija je enwikijevog eksplanatornog eseja, od {{slink|:en:Wikipedia:Drafts|Moving articles to draftspace}} nadolje. U suštini, prva je polovica tog eseja pomoćnog karaktera, dok je druga polovica (ova predložena) normativnog karaktera. Na [[Korisnik:Vipz/igralište2|svom igralištu]] imam skoro gotovu prvu polovicu. No što bi točno trebala biti stranica pod naslovom [[Wikipedija:Nacrti]], ako ovo dvoje dijelimo na dvije zasebne stranice? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. aprila 2026. u 17:53 (CEST) :::Možda bi ovo mogla biti stranica za razvrstavanje i pružiti linkove na stranicu pomoći, smjernicu o premještanju, brisanju i vraćanju, te Wikiprojektu Nacrti? Wikiprojekt Nacrti mogao bi biti ekvivalent [[:en:Wikipedia:WikiProject Articles for creation]] (u mnogo manje kompleksnom obliku, naravno) i tu bi se mogla voditi evidencija nacrta. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. aprila 2026. u 18:03 (CEST) ::::Pa dečki, ako ti imaš prvu polovicu, a Acan Macan drugu polovicu, onda spojimo dvije polovice u jednu cjelinu i imamo [[WP:Nacrti]] s oba dijela. Jednim pomoćnim, drugim normativnim. Ja ne vidim problem s tim. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. aprila 2026. u 18:30 (CEST) :::::Okej, ja sam ''fine'' s time. Lektorisaću kad stignem taj prvi dio, ali sadržajno mi deluje okej. @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Slobodno spoji ova dva dela i dodaj u smernici odjeljak poput "Tko može premještati nacrte", ili negde naznači da su patroleri za to odgovorni. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. aprila 2026. u 01:07 (CEST) ::::::Pregledao sam još jednom celu smernicu. Dopune su bile vrlo korisne. '''Podržavam''' uvođenje u ovom obliku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 18:28 (CEST) :::::::Ima još nekih sitnica s kojima nisam najzadovoljniji, ali nećemo cjepidlačiti, tako da i ja '''podržavam''' prošireni prijedlog. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. aprila 2026. u 18:38 (CEST) ::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] koje su sitnice u pitanju? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 18:39 (CEST) :::::::::Sad već previše pitaš. :D – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 18:42 (CEST) :::::::::Umjetna inteligencija i činjenica da sustav dopušta izradu nacrta za već postojeće članke (ako utipkam da mi izradi nacrt "Panama", uredno ga radi iako članak već postoji) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. aprila 2026. u 18:42 (CEST) ::::::::::To i nije nužno loše. Neko možda želi da preradi ceo postojeći članak, i onda koristi nacrt da razvije novu verziju. :D – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 18:44 (CEST) :::::::::::Također ćemo moći čitatelje/urednike stranice informirati da članak pod tim naslovom već postoji u glavnom imenskom prostoru; šablonom {{tl|Nacrt}} i/ili uredničkim obavještenjem ([[:en:Wikipedia:Editnotice]]). – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 19:11 (CEST) ::::::::::Što se umjetne inteligencije tiče, predložiću dopunu pravila za BB tako da možemo brzo brisati čisto AI generirane članke. Mislim da će biti od koristi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 18:45 (CEST) :::::::::::Mislim da to nije poanta nacrta, al' kažem - nek' bude. Što se tiče AI-ja, mislim da to treba maknuti trenutno iz teksta prijedloga dok se ne donesu šira pravila. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. aprila 2026. u 18:50 (CEST) ::::::::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Tvoje mišljenje o ovome? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 21:34 (CEST) :::::::::::::Ovo možemo ukloniti ili zakomentirati dok ne budemo imali neka konkretna pravila i smjernice koje se tiču upotrebe umjetne inteligencije na Wikipediji. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 00:06 (CEST) ::::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Zakomentirano. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 00:32 (CEST) ::::::::::::::Ako nema dodatnih primedbi, zatvorio bih ovo polako. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 00:34 (CEST) :::::::::::::::Nemam ništa protiv. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 26. aprila 2026. u 02:37 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Zaštićivanje == Nakon što je ovo predugo stajalo nedovršeno, mislim da je vrijeme da raspravimo i [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Osobna vježbaonica|smjernicu o zaštiti stranica]]. Uglavnom se tu radi o prijevodu s engleske Wikipedije, uz neke lokalne nadopune temeljem iskustava koje smo imali, kao i obično. Šablone još nisam posebno pravio jer trebamo vidjeti treba li nam baš sve ovo i koje su tehničke mogućnosti primjene svega toga. Rasprava traje od danas, a trajat će do '''26. travnja 2026.''' godine u '''00:00''', osim ako iz tijeka rasprave ne bude razvidno da je potrebno više vremena za postizanje konsenzusa. Sukladno ranijoj praksi, obavještavam sve korisnike koji su aktivni u posljednje vrijeme: @[[Korisnik:Aca|Aca]] @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] @[[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Alekol|Alekol]] @[[Korisnik:Deni|Deni]] @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] @[[Korisnik:Belirac|Belirac]] @[[Korisnik:Argo|Argo]] @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]] @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] @[[Korisnik:Duma|Duma]] @[[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]] (ispričavam se ukoliko sam nekoga zaboravio taggirati) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 18. aprila 2026. u 18:33 (CEST) :@[[Korisnik:Alalch E.|Alalch E.]], krivi ping! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 18. aprila 2026. u 18:36 (CEST) :Vrlo važna smjernica, ali bih je želeo detaljno pregledati. Javim se za jednu sedmicu otprilike i predložio bih da i ovo produžimo na 14 dana. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. aprila 2026. u 03:25 (CEST) Ja sam u drugim stvarima i ne stignem detaljno gledati, ali koliko sam letimično vidio, sve zvuči normalno. - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor s korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 19. aprila 2026. u 16:25 (CEST) :Napomena: Ovo treba biti pravilo kad ga budemo usvojili. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. aprila 2026. u 14:17 (CEST) ::Ovo pravilo neću detaljno lektorirati (jer je obimno), ali ću promeniti neke suštinske stvari u konsultaciji s tvorcem. Takođe ću ispraviti poneke tipografske greške na koje usputno naiđem. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. aprila 2026. u 18:41 (CEST) :::Ostalo je još pitanje statusne zaštite da se riješi (jer mi imamo i zaštitu do patrolerskog statusa, pa to treba također navesti). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 24. aprila 2026. u 18:36 (CEST) ::::Mislim da je to to. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 25. aprila 2026. u 02:32 (CEST) :::::Završio sam pregled celog pravila. '''Podržavam''' uvođenje u ovom obliku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. aprila 2026. u 16:17 (CEST) ::::::Pre nego ovo uvedemo, trebalo bi napraviti šablon "Zaštićena stranica", i implementirati ga tamo gde treba. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. aprila 2026. u 23:44 (CEST) :::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Možeš li ti napraviti to (Protection padlock), a ja da ih dodam na stranice? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 20:56 (CEST) ::::::::Bit će urađeno. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:14 (CEST) :::::::::Tooooooo legendo – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:30 (CEST) Pregledao i '''podržavam''' uvođenje smernice. [[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]] ([[Razgovor s korisnikom:Stefanguzvica|razgovor]]) 25. aprila 2026. u 17:41 (CEST) :Kako se bližimo kraju stranice, prečice postaju prava ''alfabet supa''. Mislim da se treba ograničiti na manji broj lako pamtljivih prečica. Volio bih da se možda uvede i wiki žargon ''zasoljavanje'' (stranice) kod zaštite od izrade ([[:en:WP:SALT]]; od [[:en:Salting the earth]]: ''zasoljavanje tla''). – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. aprila 2026. u 07:27 (CEST) ::Saglasan sam da se treba smanjiti broj prečica. Što se zasoljavanja tiče, nisam za to. Mislim da se taj žargon vrlo retko koristi na enwiki, a kamoli kod nas. Pritom je malo nezgodan. Kod nas se obično kaže i "sprečavanje [izrade]", dok se zaštita generalno kaže i "zaključavanje". Pada mi na pamet ideja da je naslov "zapečaćen" (umesto "zasoljen"). Taj mi termin više ima smisla, ali ne bih kovao termine dok ne postoji realna upotreba. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. aprila 2026. u 10:46 (CEST) :::Prečice smanjujte kako vam drago, ja sam to nabacivao onako, vodeći se osjećajem, vi to uredite kako vam spada. Što se tiče alternativnog izraza, dogovorite se kako vam odgovara. "Soljenje zemlje" kao termin postoji u našoj literaturi, čisto kao napomena. Koliko je učestao... ''not sure''... – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 28. aprila 2026. u 13:22 (CEST) ::::Već su prošle 2 sedmice od početka rasprave. Nema smisla dalje čekati ako postoji konsenzus za usvajanje. Šablone i ostale tehnikalije ćemo rešiti usput. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 3. maja 2026. u 21:47 (CEST) :::::Slažem se. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 4. maja 2026. u 01:47 (CEST) == Dve dopune == === Dopuna pravila o brzom brisanju === {{zaglavlje rasprave|Zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje dopune. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. maja 2026. u 06:08 (CEST)|Usvojeno}} U '''[[Korisnik:Aca/igralište3|svom igralištu]]''' napisao sam dopunu pravila o [[Wikipedija:Brzo brisanje|brzom brisanju]]. Dopuna se odnosi na članke generirane umjetnom inteligencijom. Slobodno ostavite svoje mišljenje o prijedlogu ovdje. Rasprava traje jednu sedmicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 20:13 (CEST) :Mi smo Wikipedija, odnosno enciklopedija. Umjetna inteligencija je u najmanju ruku sporna, u najgorem slučaju glupa i ''tailora'' korisnikov zahtjev. Mislim da treba tu biti jasan i glasan - svaki tekst za koji se utvrdi da je nastao uz pomoć AI-ja ili za koji se, temeljem pregleda preko dostupnih alata, utvrdi s visokom vjerojatnošću da je nastao AI-jem ide na brzo brisanje ili se uklanja. Takav nam tekst apsolutno ne treba i jedinu soluciju koju vidim ovdje je da se to piše ponovo; ostalo nema smisla. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 27. aprila 2026. u 04:31 (CEST) ::Upravo to ovo regulira. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 27. aprila 2026. u 22:10 (CEST) :Čini mi se dobrom nadopunom KBB, bar za početak. Jedino bih "{{!xt|izmijenio}}" izmijenio u "{{xt|redigirao}}". Bilo bi dobro imati i podrobniji vodič za prepoznavanje teksta generiranog umjetnom inteligencijom ([[:en:Wikipedia:Signs of AI writing]]), ali o tom potom. Samo bih napomenuo da se na dostupne alate ne bi trebalo oslanjati bez opreza, s obzirom na to da Wikipedija čini značajan dio tekstualne građe na kojoj se LLM-ovi treniraju. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 27. aprila 2026. u 22:55 (CEST) ::Urađeno, zahvaljujem. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. aprila 2026. u 02:29 (CEST) :::Ovo ću zatvoriti tokom večeri, ako nema dodatnih sugestija. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 3. maja 2026. u 21:41 (CEST) ::::Ja sam okej s tim – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 4. maja 2026. u 01:48 (CEST) {{podnožje rasprave}} === Dopuna smjernice o prijenosu === S obzirom na postojeće stanje u pogledu infokutija, predložio bih usvajanje '''moratorija na izradu novih infokutija'''. Konkretno, predlažem sljedeću dopunu smjernice o [[WP:PRIJENOS|prijenosu sadržaja]] (odjeljak {{section link|Wikipedija:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija#Šabloni|nopage=y}}): {{izdvojeni citat komentara|Prenošenje novih infokutija sa susednih projekata trenutno se ''ne preporučuje''. Nove infokutije koje su duplikati postojećih bit će [[Wikipedija:Brzo brisanje|izbrisane po kratkom postupku]]. Prije nego što se odlučite za prijenos, obratite se zajednici na [[Wikipedija:Pijaca|Pijaci]] ili kontaktirajte s administratorima.}} Imate li još neki dodatak? Šta mislite o ovome? Rasprava traje jednu sedmicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 20:29 (CEST) :Smjernica treba ostati što je više moguće generalna (ne odnositi se na neki specifičan skup šablona) i treba ostati smjernicom (predložena nadopuna zvuči kao strogo pravilo s apsolutnim posljedicama). Postojeće su infokutije u velikoj mjeri tehnički i infrastrukturno zastarjele i rudimentarne. Izrada 'duplikata' može biti sasvim opravdana ako se priprema kao moguća zamjena, a mnogo odstupa od trenutačnog rješenja. Mislim da bi postojeću smjernicu mogli nadopuniti nekakvom uputom kada započimati nove (na temelju prenesenog koda) te kada prilagođavati postojeće šablone (i gdje, i.e. /igralište), te kako izvršiti njihovu implementaciju. Ako ćemo ih već upućivati na Pijacu, npr. kao mjesto prijedloga ili zahtjeva za novim šablonima, prilagodbama postojećih šablona, ili usvajanju već izrađenih rješenja, možemo ih upućivati na odgovarajući odjeljak Pijace i.e. [[WP:P/TEH]]. Što se tiče nepridržavanja smjernice, na samom kraju drugog pasusa (u sadašnjoj verziji teksta) može se dodati upozorenje koje će reći što se događa s dupliciranim šablonima. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 21:35 (CEST) ::Pa ne zvuči uopšte kao strogo pravilo xD ("ne preporučuje se" umesto "zabranjeno je"). Takođe s obzirom na situaciju i činjenicu da su infokutije najveći gorući problem, mislim da je specificiranje ovoga mnogo važno umesto da guramo stvari u generalizovani kalup. Saglasan sam da koristimo /TEH, i saglasan sam za izradu nekih vrsta uputa, to je dobra ideja. Ipak mislim da treba da ograničimo prenos novih infokutija na minimum. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 21:42 (CEST) :::Najrelevantniji dio predloženog teksta (druga i treća rečenica) zvuči kao da se radi o strogom pravilu s apsolutnim posljedicama za svako postupanje mimo njega, dok prva rečenica to predstavlja samo kao načelnu preporuku - tekst je unutrašnje nekoherentan. Infokutije su trenutačno problematično područje, ali smjernica bi trebala biti dugoročno održiva, a ne oblikovana isključivo kao reakcija na sadašnje stanje. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:11 (CEST) ::::Aight, daj da vidimo tvoj predlog. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:21 (CEST) :::::Možda ne treba dopunjavati smjernicu s privremenim pravilom, '''ali''' definitivno nam treba moratorij da se ne stvaraju novi problemi dok se ova situacija ne riješi. Mislim da se moratorij može dogovoriti ovdje neformalno, bez da se unosi išta u pravila, ali sam prijedlog - u formi u kojoj jest trenutno - podržavam. Previše problema imamo sada jer ranije nije bilo ovakve regulacije. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 27. aprila 2026. u 04:28 (CEST) ::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]], [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: U '''[[Korisnik:Aca/igralište3|svom igralištu]]''' pripremio sam dopunu smjernice o prijenosu. Trudio sam se da je uobličim u skladu s iznesenim sugestijama. Možete pogledati i dati svoje mišljenje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 3. maja 2026. u 21:39 (CEST) ::::::Takođe ću produžiti ovo na još jednu sedmicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 3. maja 2026. u 21:40 (CEST) :::::::Okej ti je ovo, samo ti je tekst kontradiktoran - preporučuje se ne prenositi, a onda zabranjeno je prenositi i ako prenesete bit će brisano. Dok se situacija ne sredi, treba zabraniti sve, a onda ovo pravilo modificirati i uskladiti s budućom situacijom. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 4. maja 2026. u 01:47 (CEST) ::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Stavio sam ''treba'' umjesto ''preporučuje se'' i malo sredio tok rečenica. Kako sad deluje? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. maja 2026. u 20:16 (CEST) fsl5x66yu5tieuzvdyu0u94r733cz2h 42587515 42587514 2026-05-04T18:17:28Z Aca 108187 42587515 wikitext text/x-wiki {{pijaca}} == [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje stranice [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] za pravilo Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 00:38 (CEST)|Usvojeno}} Predlažem usvajanje ove stranice kao službenog pravila Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. Izvorni tekst preuzet je sa Wikipedija na srpskom i engleskom jeziku, prilagođen, dorađen i dopunjen. Unapred zahvalan na sugestijama i komentarima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. juna 2025. u 23:58 (CEST) ::{{za}} – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 23. juna 2025. u 00:06 (CEST) ::{{za}} - Prebaci '''[[Wikipedija:Pijaca/Pravila i smjernice|ovdje]]''', zato smo ti o napravili – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. juna 2025. u 14:16 (CEST) :@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Ae prebaci ako možeš. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:04 (CEST) ::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: A ti ne možeš jer? :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. juna 2025. u 19:18 (CEST) :::Nmg. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:40 (CEST) ::::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Prebaci na ispravno mjesto *facepalm* – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 24. juna 2025. u 02:52 (CEST) {{komentar}} Valjda OK. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 23. juna 2025. u 10:52 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Navođenje države rođenja u sportskim člancima == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave, ne postoji jasan konsenzus oko promjena sadašnje prakse, tako da aktualna praksa koja korisnicima daje slobodu izbora oko zastavica te praksa navođenja mjesta rođenja ostaju nepromijenjene. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 1. augusta 2025. u 16:52 (CEST)|Nije usvojeno}} [[Zvonko Petričević|Trenutna praksa]] u sportskim člancima jeste da se pored mesta rođenja sportiste navede savremena država rođenja. Međutim, ova praksa je anahronistička i dovodi do toga da korisnici stavljaju zastave savremenih država za razdoblje od pre 100 ili 200 godina! Mislim da je svima jasno koliko je to pogrešno i da nijedna Wikipedije na neguje ovakvu praksu. Predlažem standardizaciju sledećeg formata, kao što je praksa na [[:en:Nikola Tesla|drugim projektima]]: * <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], [...], [[TADAŠNJA DRŽAVA]] (danas [[DANAŠNJA DRŽAVA]])</nowiki> Usputno bih predlažio da se upotreba zastavica izbegne, radi pristupačnosti, prema [[:en:MOS:INFOBOXFLAG|MOS:INFOBOXFLAG]]. Zastavice ograničiti samo na deo infokutije gde se navodi da je osoba dio reprezentacije države (poput dela s medaljama), radi jasnoće. Preterana upotreba ikonica deluje detinjastvo, neozbiljno, odudara od enciklopedijskog diskursa i nije pristupačna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 03:43 (CEST) :Prvo, o pitanju zastavica raspravljali smo već pred neko vrijeme i zaključeno je da se njihova upotreba dopušta po potrebi urednika. Nitko ne prisiljava korisnike da ih koriste, ali nema nikakvih ograničenja u njihovom korištenju i to je usvojeno kao takvo, a i utječe na korisničko pravo da uređuje tekst po vlastitoj želji. Nećemo svako dva mjeseca raspravljati o jednoj te istoj stvari. :Što se tiče navođenja država. Ova je rasprava na ovoj Wiki pokrenuta jako davno i tokom godina je iskristalizirana praksa koja je sada, a to je da se navodi suvremena država. Iznimke za to su, naravno, antičke ličnosti i neke srednjovjekovne ličnosti, s obzirom da u tim situacijama postoji dovoljno specifičnih elemenata da opravdavaju iznimke. Međutim, kod "modenih" ličnosti zaključeno je da se ide s ovom praksom, a neki od argumenata (kojih se ovako odokativno sjećam) bili su: :# Korisniku je važnije znati gdje se određeno mjesto nalazi danas, nego gdje se nalazilo neke random godine iz 16. stoljeća; :# Korištenje tadašnjih država može dovesti do zabune za mjesta koja su nekada pripadala jednoj, a danas drugoj suvrenoj državi (obje koje postoje danas); :# Korištenje sadašnjih država lakše je bilo uskladiti s korištenjem zastavica u šablonima; :# Korištenje tadašnjih država vuklo je za sobom i korištenje tadašnjih imena gradova (jer isti su se često mijenjali), što je (a) otežavalo rad korisnicima jer ih je "prisiljavalo" na dodatan rad i (b) stvaralo potencijalne probleme oko ujednačenosti. :# Korištenje sadašnjih država jednostavno je lakše. :Vjerojatno je tu bilo još argumenata, ali ovih se mogu sjetiti. Ja osobno nemam problem ni s jednom ni s drugom praksom, ali prije nego se provede promjena aktualne prakse, treba dati odgovore na sljedeća pitanja: :# Uzimajući u obzir činjenicu da su zastavice usvojene kao standardni dio uređivačke politike, odnosno sloboda korisnika da ih koristi ili ne, kako će se riješiti potencijalni problem stvarnog šarenila koje može nastati kada na 3 različite članka o osobama rođenima u Beču budemo imali potencijalno tri različite zastave? :# Kako će se riješiti problem s imenima gradova? Što ako korisnik jednostavno ne želi istražiti kako se grad zvao u tom nekom periodu pa se desi ogromna neusklađenost da imamo, recimo, Ploče, SFRJ, a ne Kardeljevo? Ili Volgograd, SSSR, a ne Staljingrad? :# Konkretan problem: [[Joseph Conrad]] rođen je u današnjem [[Berdičiv]]u ([[Ukrajina]]). To je mjesto rada bilo pod [[Rusko Carstvo|Ruskim Carstvom]], iako je ranije bilo dio [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanske Unije]]. Uz to, ranije je grad imao ime [[Berdyczów]]. Mi o tom mjestu konkretan članak nemamo. Koliko će čitatelji biti zbunjeni kada dođu na članak o Conradu ili o nekom tko je tamo rođen prije [[1793.]] godine (ili je umro prije te godine). Kako ova praksa olakšava to čitatelju? :# Dogodit će se da će more članaka za isto mjesto imati različite temeljne podatke upravo zbog toga. Kako će se to riješiti po pitanju usklađenosti i slično? :Toliko za sada. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 04:05 (CEST) ::Prvo pitanje, ne vidim problem. Ako su osobe rođene u različitim periodima, treba koristiti različite zastave. Nema mi smisla koristiti zastavu Republike Srbije pored grada Beograda u vreme Kraljevine Jugoslavije. Drugo pitanje, treba koristiti istorijska imena gradova kad god je to moguće. Nije velika greška i da stoji moderni naziv grada, ali radi preciznosti navesti ''name of the birthplace at the time of birth'' ([[:en:Template:Infobox person|Template:Infobox person]]). Treće pitanje, treba "Berdičev, Kijevska gubernija, Rusko Carstvo (danas Ukrajina)". Koristimo ruske oblike toponima tu, koji su bili u upotrebi tad. Četvrto pitanje, to je okej, dokle god je činjenično tačno. Trenutna praksa nije činjenično tačna (anahronična je). Ideja je da se navede tadašnja država rođenja, pa onda moderna država, a ne obrnuto. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:28 (CEST) ::Nadalje, praksa sa zastavicama je pogrešna. Zastava države ne treba da stoji uz grad, nego uz državu. Ovo mi nema smisla. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:32 (CEST) :::O pitanju zastavica smo samo govorili u navigacijskim kutijama, ne i u infokutijama. Ovo pitanje je daleko od standardiziranog. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:33 (CEST) ::::# Znači, kad su moderne zastavice u pitanju, onda su one djetinjaste i neozbiljne i nepristupačne, a kada treba napusati regionalne zastave iz 17. stoljeća, onda je okej? :P To mi se ne čini fer, kako kaže Wanda. :P ::::# Okej, ali ja sam korisnik X i napišem [[Volgograd]], [[Sovjetski Savez]]. To je pogrešno. Taj se grad tada nije tako zvao. I to je veća greška nego da stoji [[Volgograd]], [[Rusija]] za nekog rođenog u [[Staljingrad]]u, [[SSSR]]. Tko će to kontrolirati? Ovo je čisto praktično pitanje jer je iskustvo pokazalo da urednici idu za rješenjima koja su... lakša. ::::# Nisi odgovorio na pitanje kako to olakšava čitatelju? Okej je što će pisati, ali kako to olakšava čitatelju razumijevanje što se događalo s tim Berdičevim? ::::# Otkud teza da se radi o anahroničnoj praksi? Činjenica je da je Joseph Conrad rođen u Berdičevu u današnjoj Ukrajini, a koji je tada bio dio Ruskog Carstva. Što je tu pogrešno i anakronično? Dapače, [[Volgograd]], [[SSSR]] je anakronizam. Ovo nije. ::::Praksa sa zastavicama, kako je rečeno, nije pogrešna jer je ostavljena na volju autoru. To je osnovni postulat projekta i nećemo ići u smjeru zabrane autorima da koriste alate ove enciklopedije kako žele. Nitko im ne nameće, ali ako je kao autor želim staviti zastavici, to će mi biti i omogućeno jer se na tom načelu zasniva funkcioniranje ovog projekta - normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. Navigacijske kutije su više sistemska stvar od samih infokutija, koje su više sadržajne nego sistemske, a ako u navboxovima ne normiramo, koje su sistemskije, onda u infoboxovima tek ne normiramo jer je to na slobodi autoru. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 04:49 (CEST) :::::Nigde i nikada nisam rekao da su zastave okej, čitaj opet. Mašiš poentu. Trenutno stoji da Zvonko Petričević rođen u Prizrenu, Kosovo, a pored toga stoji zastava Republike Kosovo! Kako može biti rođen u Republici Kosovo, ako ona tad nije ni postojala! Znači, ne zanima me da l’ je mesto menjalo ime 100 puta ili 5 puta. Imamo ozbiljnu faktualnu grešku. Nigde se ne spominje da je rođen na „teoritoriji današnjeg Kosova” ili „današnje Ukrajine”, nego se iznosi kratko i jasno „Kosovo”, uz link ka Republiku Kosovo, što nema veze s vezom. Ne može neko u 1930. biti rođen u Ruskoj Federaciji, ako ta država tada nije postojala. To je greška i anahronizam. Nas ne interesuje šta se događalo s naseljem. Ovo je prosti identifikacijski podatak koji stoji u ličnoj karti ili pasošu. Znači treba da prati činjenično stanje, a ne ono što je „lepo za čitatelje”. Ako su urednici za zastavice, treba i njihovo korištenje regulirati. Ne može ovako da zastavica države stoji ispred grada. Grad ima grb, a država ima zastavu. Ne treba mešati babe i žabe. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 05:15 (CEST) ::::::Pa da, na njegovoj bi osobnoj karti danas pisalo da je rođen u mjestu Prizreni, Kosovo. Meni na osobnoj piše država koja je danas, ne država koja je bila. Isto tako i u pasošu. A to piše i u članku: Rođen je tu, a ispod jasno piše {{small|(tada {{flag|Kraljevina Jugoslavija}})}}. Tako da je prilično jasno da je u trenutku rođenja to bila ta država, a da je danas ova. Mislim da je to svakome jasno. To nije anakronizam, a opet - [[Volgograd]], [[SSSR]] jest. ::::::Što se tiče zastavica, ponavljam: normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 05:47 (CEST) :::::::Ne zanima me šta bi pisalo danas. To je upravo anahronistički pristup koji zagovaraš. Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je ''tada'' rođena osoba, a ne savremena zemlja koja obuhvata tu teritoriju. Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno! Predlažem da zastavice uniformiramo u sledećem formatu: :::::::* <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], {{zas|TADAŠNJA DRŽAVA}} (danas {{zas|DANAŠNJA DRŽAVA}})</nowiki> :::::::Na taj način se zastave nalaze tačno ispred naziva države, gde bi trebale biti, a urednicima se daje pravo da se igraju bojanki, ako žele. Time imamo smislen i faktualan ''layout''. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 12:58 (CEST) ::::::::"Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je tada rođena osoba" - tu su informaciju i dobili, no. Vrlo jasno. Plus, ti... si ispitao sve čitatelje pa znaš što ih prvenstveno zanima? "Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno!" - ova rečenica nema apsolutno nikakvog smisla. Što je Joseph Conrad bio ukrajinski pisac? Ili će netko pomisliti da je bio ukrajinski pisac jer kraj Berdičeva piše Ukrajina, a ne Rusko Carstvo? Pa će misliti da je pisac iz Rusko Carstva? Conrad i drug Gogolj ruku pod ruku? :D O anakronizmima sam sve rekao. ::::::::Što se tiče lokacije zastave, format sa zastavicom nakon grada je nezgrapan i može stvoriti probleme s prelamanjem teksta. Zato nisam pobornik istoga. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 13:13 (CEST) :::::::::Nisi razumeo moj argument. Zastava treba da stoji pored države, a ne pored grada. To je naprosto prisvajanje. Mislim da je prelamanje teksta mnogo manji problem – problem pristupačnosti – umesto problema (činjenične) tačnosti. Možemo poraditi na tome da se to prelamanje ispravno prikaže, ne bi trebalo biti teško. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 12:41 (CEST) ::::::::::Mislim da je tu potpuno jasno na što se odnosi. Uostalom, pogledaj [https://en.wikipedia.org/wiki/Córdoba,_Spain ovdje], Twin Cities. Jasno je na što se odnosi. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 13:41 (CEST) :::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Pa upravo taj članak pokazuje da grad može imati zastavu različitu od zastave države, no? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 13:51 (CEST) ::::::::::::Ha? Govorim da i en.wiki ima format [ZASTAVA], (grad), {država}? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 13:53 (CEST) :::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Aha, sad vidim na što misliš. Da, taj format se ponekad koristi za gradove pobratime, jer referiramo na moderne gradove. Ipak, generalna je smernica na enwikiju da se takve zastave eventualno uklone, što će se dogoditi u doglednoj budućnosti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:08 (CEST) ::::::::::::::O tom, po tom, onda. Meni je to, rekao sam, pretjerano zadiranje u tekst kao takav i urednička prava i mislim da je to okej. Nitko ih ne mora koristiti, ali ako hoće - to je sasvim u redu i tako treba i ostati. Ako bude nekih tektonskih promjena - ''we'll cross that bridge when we get there''. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 14:10 (CEST) :::::::::::::::To je onda okej, ali možemo li barem ciljati na to da zastavice idu uz državu u infokutijama? :) Naveo si ipak primer da i gradovi mogu imati svoju zastavu, pa bi upotreba državne zastave za grad bila malo – zbunjujuća. Gradovi pobratimi mogu ostati opšti izuzetak od tog pravila, s obzirom da je reč o prozi, i da ne želimo baš zastavicu usred proznog teksta. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:17 (CEST) :::::::::::::::Dakle, format sa zastavom bi bio: :::::::::::::::* <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], {{zastava|DRŽAVA}}</nowiki> :::::::::::::::– [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:21 (CEST) ::::::::::::::::Ne vidim zašto mijenjati nešto što stoji godinama, na što su i čitatelji i urednici navikli, što je praktičnija solucija i što se koristi i na drugim Wikipedijama. Ne vjerujem da će itko kad pogleda {{flagicon|SRB}} [[Beograd]], [[Srbija]] ili {{flagicon|SAD}} [[New York]], [[SAD]] misliti da su {{flagicon|SRB}} i {{flagicon|SAD}} zastave Beograda, dosnosno New Yorka, a ne Srbije, odnosno SAD-a. Ne potcjenjuj naše čitatelje toliko! :P – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 14:27 (CEST) {{podnožje rasprave}} [[Kategorija:Prijedlozi pravila i smjernica Wikipedije|*]] == Agitiranje == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje smjernice kako je predložena i korigirana te ista stupa na snagu od danas. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 10. marta 2026. u 16:42 (CET)|Usvojeno}} Dragi kolege, na [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Gradovi i jedinice|ovom se mjestu]] nalazi prijedlog lokalizirane smjernice o agitiranju. Kao i dosad, to je u najvećoj mjeri prijevod s engleske Wikipedije uz neke dodatke koji su specifični za okolnosti naše sredine. Molim kolege da pregledaju tekst, predlože ili izvrše izmjene koje smatraju nužnima (ovo je, kao i ranije, radna verzija) pa da usvojimo i ovu smjernicu za ubuduće, s obzirom da se radi o bitnom skupu normi koji će omogućiti normalnije i sigurnije uređivanje te popuniti neke praznine koje imamo. Proces traje '''sedam dana''' (dakle do '''10. marta''' u '''00:00'''), ali se po potrebi može produžiti i i nakon toga. Sve su izmjene i komentari dobrodošli! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 2. marta 2026. u 05:11 (CET) === Komentari === Sukladno ranijoj praksi, obavještavam sve korisnike koji su aktivni u posljednje vrijeme: @[[Korisnik:Aca|Aca]] @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]@ [[Korisnik:Vitek|Vitek]] @[[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Alekol|Alekol]] @[[Korisnik:Deni|Deni]] @[[Korisnik:Alalch Emis|Alalch Emis]] @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] @[[Korisnik:Belirac|Belirac]] @[[Korisnik:Argo|Argo]] @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]] @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] @[[Korisnik:Duma|Duma]] @[[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] (ispričavam se ukoliko sam nekoga zaboravio taggirati) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 2. marta 2026. u 05:21 (CET) :Temeljno sam pregledao i lektorirao tekst te dodao neka pojašnjenja. Mislim da je vrlo važno da imamo ovo usvojeno kao smernicu. Napraviću dodatnu infrastrukturu (šablone) koja će pomoći u provedbi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. marta 2026. u 21:36 (CET) ::Izrađeni su sledeći šabloni: {{tls|Pod agitacijom}}, {{tls|Uk-agitiranje}} i {{tl|Nije glasanje}}. Ti šabloni sada su uključeni u sastav smernice (u odeljku Reakcija na agitiranje), uz kratak prateći opis. Mislim da je sada smernica manje-više kompletna. U skladu s tim, ostavljam i formalno '''za''' usvajanje predloga smernice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 22:10 (CET) :::::{{za}} Pročitao sam smjernicu i da, podržavam prijedlog. Ima nekih sitnih rđa: "mesno čaraparstvo" mi zvuči čudno po našem. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. marta 2026. u 13:07 (CET) {{podnožje rasprave}} == Wikipedija:Nacrti – prijedlog nove smjernice == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje objedinjene smjernice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 02:47 (CEST)|Usvojeno}} Na stranici '''[[Nacrt:Wikipedija:Nacrti]]''' izradio sam prijedlog nove smjernice o nacrtima. Tekst je normativnog karaktera i većinom je preuzet sa Wikipedije na engleskom jeziku uz lokalna prilagođavanja i lične ideje. Sve sugestije za poboljšanje su dobrodošle. Unapred zahvalan na mišljenjima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. aprila 2026. u 22:42 (CEST) :Većinom sjajno, super prevedeno i smisleno, ono što bih problematizirao, kao pitanja, jesu sljedeće stvari: :# "članak je o budućem događaju, djelu ili sličnoj temi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći u skoroj budućnosti" - kako će se provjeriti taj ''razumni'' dio? Wikipedija ne bi trebala biti kristalna kugla, tako da mi ne možemo predvidjeti hoće li nešto buduće biti relevantno u nekom trenutku. Za pretpostaviti je da će sljedeće SP u nogometu ili novi roman nekog nobelovca biti značajan, tu nema nekog spora, ali hoće li prvo izdanje nekog kulturnog festivala u nekom selu biti značajno.. pa to mi ne možemo pretpostavljati, zar ne? Kako to unaprijed znati? :# "članak je o živoj osobi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali sadrži barem jedan takav izvor i razumno se smatra da će dovoljnu pokrivenost steći u skoroj budućnosti" - isto kao i gore; stvar je da značaj mora postojati ''sada'', a ne u budućnosti. Ako će značaj postojati tek u budućnosti, onda se u budućnosti treba o tome raspravljati. Nacrti, po mojoj interpretaciji, ne bi smjeli biti tu da se provode eksperimenti sa značajem, već da se članci koji su okej po općim pravilima dotjeraju. Sukladno, ja bih ove dvije odredbe potpuno brisao jer se krše s ostalim normama projekta. :# "teksta generiranog umjetnom inteligencijom" - ovo bih isto izbacio; članak generiran AI-jem treba brisati i započeti iznova. :# "Nacrt koji nije imao suštinsku izmjenu najmanje šest mjeseci može biti izbrisan ili označen za brzo brisanje kao napušten." - iz iskustva rada na Wiki, ovo je predug rok. Korisnik koji želi urediti članak uređivat će ga u kratkom roku, a neće čekati šest mjeseci da učini ikakvu suštinsku izmjenu. To naprosto nije ''prirodno''. Mislim da se ovaj rok treba skratiti na mjesec ili dva, ''osim'' u slučaju kada urednik eksplicitno navede da neće moći uređivati članak neko vrijeme i traži malo dulji rok, koji onda treba odobriti. Ali ako zainteresirani korisnik u mjesec dana ne pokaže baš nikakvu volju za uređivanjem niti se u tom pogledu objasni, mislim da je onda ''razumno'' pretpostaviti da ni neće. Mi smo mala zajednica i nema potrebe za ovako dugim rokovima; ako se stanje promijeni, lako to mijenjamo. :# "Prije brisanja ili postavljanja šablona {{tl|Brzo brisanje}} trebalo bi obavijestiti tvorca nacrta." - čemu? Već je obaviješten o nacrtu. U toj obavijesti ("obavijestiti tvorca članka i/ili njegove glavne urednike ili urednice") treba navesti i ovaj tok te uputiti korisnika da, ako smatra da u navedenom roku neće moći izvršiti suštinske izmjene, to navede i zamoli za produljenje roka. Korisnik kojemu je u interesu objaviti članak mora biti proaktivan u tome, ne bismo mi trebali starati o tome. :# "Pri premještanju nacrta u glavni imenski prostor, preusmjerenje u pravilu treba ostaviti. Takvo preusmjerenje može pomoći drugima da pronađu prethodni naziv nacrta." - why? Djeluje kao nepotrebno preusmjeravanje, pogotovo ako se nacrt suštinski mijenja u procesu izmjena. :Ovo samo po sebi nisu loše stvari, ali su stvari koje treba razraditi ili oko kojih treba postići argumentirani konsenzus pa bih to volio raspraviti! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 04:27 (CEST) ::Vrlo dobre teme za diskusiju. Što se prve tačke tiče, saglasan sam da treba konkretizirati. Ova smernica treba se odnositi na serijske događaje i djela iz serije – upravo primjeri koje si naveo. Novi seoski kulturni festivali tu baš i ne idu. Ako imaš ideje, preciziraj smernicu. Druga tačka, pošto se nacrti ne indeksiraju, problemi sa značajem nisu toliko ozbiljni/važni. Stoga, i minimalne naznake značaja mogu biti dovoljne za nacrt. Za žive osobe, poput pevača, gde nam je važno postojanje studijskog albuma, izrada nacrta pre nego što osoba izda takav album – mislim da to treba da bude realna opcija. Neki kriteriji značaja su nam izrazito rigorozni i nacrt može biti prvi „stepenik” dok tema ne stekne dovoljnu značajnost da postane punovažni članak. Minimalni kriterijum bio bi postojanje bar jednog pouzdanog izvora, kako se stranica ne bi izbrisala kao „Biografija žive osobe bez izvora”. Treća tačka, mašinski prevod i AI-generisan tekst stvari su koje su popravljive. Pritom, ovaj potonji nedostatak zapravo je lakši za otkanjanje. Ovo su očigledni problemi sa stilom stranice i mislim da treba da postoji mogućnost da idu u nacrt i budu spaseni, ako je to moguće. AI-generisan tekst ne smatra se kršenjem autorskih prava, pa brisanje nije obaveza. Četvrta tačka, na enwikiju postoji rok od 6 meseci. Mislim da mi tu ne bismo trebali ići sa kraćim rokom, upravo jer smo manji projekat. Ovakav rok je dosta fleksibilan i mislim da bismo ga trebali zadržati. Srpska Vikipedija takođe ima isti rok. Rok je vjerovatno ostavljen da bude duži upravo zbog otklanjanja tih problema sa značajnošću, gde tema može posle nekoliko meseci ispuniti sve enciklopedijske kriterije. Što se pete tačke tiče, mislim da bi bilo lepo obavestiti tvorca neposredno pre brisanja, kako bi se videlo da li je i dalje možda zainteresovan za rad na nacrtu. Kažem, nacrti su radne stranice zajednice i ne moraju nužno biti brzo prebačeni u glavni imenski prostor. Nekada korisnik može zaboraviti na rok ili na nacrt, pa je obaveštenje u tok pogledu korisno. Šesto, što se tiče preusmerenja, ono je korisno i kako bi se vodila evidencija o premeštanjima iz nacrta u GIP. Budući da se nacrti ne indeksiraju, ovakva preusmerenja ne jedu leba, a korisna su da bi linkovanje kasnije funkcionisalo i da bi navigacija bila prirodna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 05:11 (CEST) :::Pravila i smjernice trebale bi održavati realnost projekta, kao takvog, sukladno čemu ih je nužno prilagoditi. Rokovi na en.wiki su takvi jer je sustav kao takav održiv i jer je vjerojatnost da će više ljudi kroz duži period raditi na tome veća. Kod nas te vjerojatnosti nema. Broj korisnika koju su aktivno željeli raditi na lošem članku kod nas je iznimno malen (Brada kao nedavni primjer), dok je broj onih koji odustaju ogroman (isto nedavni primjer, onaj Thompsonov koncert, iako sreća po nas da je taj lik odustao, ali ''point remains''), tako da naša pravila treba prilagoditi tome. E sad: :::# Ja osobno ne znam kako bih to preformulirao, ali moja je logika sljedeća: Ako je prva dodjela Oscara relevantna onda će i 201. biti relevantna; tu ne treba govoriti o nacrtu kao zaštitniku potencijalno značajne teme koja trenutno nije značajna. 201. dodjela Oscara bit će značajna, tu je samo pitanje je li prerano o njoj pisati, ali to je praktični razlog. S druge strane, ako prvo izdanje Kobasicijade u Klenovcima nije relevantno, onda neće biti ni 201., osim ako se ono ''ex post facto'' ne istakne po nečemu. Unaprijed neće, dakle ni ovdje nacrt ne treba biti "čuvar" potencijalnog značaja. Ako netko od kolega ima način kako to bolje formulirati, meni je to okej, ako ne - onda ovo treba brisati... osim ako ti nemaš neki konkretan primjer kada bi se ovo pravilo primijenilo? :::# Indeksiranje je irelevantno, davanje nekome roka od 6 mjeseci da uspije je još manje enciklopedijski. Uzmi primjer muzičara. Susan Boyle postala je relevantna i prije izdanja prvog albuma. Isto bih tako rekao da je i Jakov Jozinović trenutno enciklopedijski relevantan, iako lik ima jedan singl, ali udovoljava ostalim kriterijima i javno je eksponiran. S druge strane, hrpa izvođaća s Dore, recimo, nije enciklopedijski relevantna, neovisno o tome što imaju pjesme i nastup na Dori i/ili izdan album. [[WP:NIJE#Wikipedija nije kristalna kugla|Wikipedija nije kristalna kugla]], tako da u tom pogledu ne treba koristiti Wikipediju za vlastitu promociju. Kako sam rekao na onoj raspravi - tema nije relevantna zato što je na Wikipediji, već je na Wikipediji zato što je relevantna. Ako nije relevantna, onda joj tu nije mjesto; kada postane relevanta (i ako!), onda joj na projektu može biti mjesto. :::# Ovo oko AI-ja ne vidim kako se može popraviti - ako je tekst potpuno generiran preko AI-ja, jedini način da se isti popravi je da se potpuno nanovo napiše, u kojemgod obliku. Ako se članak nanovo piše, onda se stari briše, tako da ne vidim razlog zašto bismo imali ''placeholder'' AI članak za nešto što ionako neće biti identično tomu. Mi kao enciklopedija trebamo imati nultu stopu tolerancije prema AI sadržaju, tako da AI generirani tekst nema što tražiti niti u nacrtu. To je samo ''placeholder'' za članak, a to nema smisla, jer onda možemo napravitii tako 20 milijuna placeholdera i biti Wiki s najvećim brojem članaka. Strojni prijevodi su druga stvar i to mi je okej da ide u nacrt, ali ovo mi nema smisla. :::# Kako sam gore rekao, mi nemamo pravo "davati" nekome 6 mjeseci da uspije ili ne, a ovo zvuči upravo kao to. ''Okej, frende, sada nisi bitan, al' imaš šest mjeseci da ovoj zajednici dokažeš da jesi.'' Nismo mi zato tu, tako da mi to nije neki argument. Što se tiče ostaloga, probaj naći koliko je bilo korisnika koji su actually htjeli raditi na svojim člancima pa vidi koliko taj rok od pola godine ima smisla. Da ne kažem - tko će nakon pola godine to održavati i paziti na to? :::# Ako nako proteka 6 mjeseci nije radio na članku, '''naročito''' ako je IP (a u 90+% slučajeva je IP), misliš da će ga još jedna obavijest na to motivirati? Pa ti ljudi nalijepe to ovdje i više nikada ne dođu na projekt! :D :::# Haj' dobro, iako ne vidim svrhu, al' recimo da zvuči dovoljno praktično pa okej! :D :::Toliko za sada! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 05:44 (CEST) ::::Vrlo solidni argumenti za neke tačke. Odgovoriću posle i doraditi smernicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 12:48 (CEST) ::::Druga tačka, pozivanje na [[WP:KRISTAL]] je dobar argument. Saglasan sam u tom slučaju. Budući da je ovo moj lični dodatak smernici, uklonio sam taj dio. Prva tačka, preformulirao sam ideju. Mislim da je sada jasnije. Treća tačka, svaki AI izlaz može se popraviti ljudskim pregledom (engleski: ''human review''). Definiciju ljudskog pregleda napisao sam [[:meta:Artificial intelligence/Draft policy|ovde]]. Trenutno sa grupom drugih globalnih korisnika radimo na globalnim smernicama o upotrebi umjetne inteligecije, tako da sam upoznat s tematikom. Mislim da trebamo zadržati ovo, kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak. Četvrta tačka, nakon ove dorade smernice, više ne vidim potrebu za ovolikim rokom. Mislim da možemo smanjiti na 3 meseca, kompromisno. Kako ti se to čini? {{k|Vipz}} će poraditi na toj infrastrukturi, pa ćemo imati dobar uvid u starost nacrta i kada koji nacrt treba brisati. Peta tačka, IP urednike i nema smisla obaveštavati jer se IP adrese menjaju na dve nedelje. Možemo specificirati to, ali mislim da obavest treba zadržati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:25 (CEST) :::::Mala ispravka, sada vidim da sam stavio "Prije brisanja [nacrta]". Ipak mislim da ovde obaveštenje treba da bude posle brisanja nacrta. Možda možemo tim pristupom ići? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:31 (CEST) ::::::# "članak je o predstojećem događaju (npr. dodjela Oscara) ili nadolazećem ostvarenju (npr. filmski nastavak) u značajnoj seriji, gdje konkretna tema još nije stekla dovoljnu obrađenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme" - ja i dalje ne vidim svrhu ove odredbe. Daj mi, ''please'', primjer. Ne izgleda mi loše, ali koji je primjer ovoga? Mislim, dodjela Oscara će ''zasigurno'' steći obrađenost, to nije pitanje očekivanja, nego činjenice. Isto vrijedi i za ''Avengerse'' 268, ili koji će već biti. Samo me zanima kada bi se ova odredba koristila. ::::::# "kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak" - kako je teže popraviti "marko čimpanzu čita knjigu" u "Marko čimpanzi čita knjigu" od "Marko čita knjigu čimpanzi, vrsti majmuna". Ovaj drugi primjer je sasvim uredna rečenica, kao što su sadržajno uredni i članci koje smo nedavno imali i koje ćemo sutra brisati (vjerojatno)... tehnički gledano, nema se tu što ispravljati jer je sadržajno i stilski uredno. Ali je napisano strojno. Dakle, ne vidim kako se tu može "ispraviti" bez pisanja i novog pisanja? ::::::# Okej, tri mjeseca može kao kompromisno rješenje, naročito ako će se srediti infrastruktura. ::::::# Obavijest da je nacrt obrisan? To mi je okej. ::::::Ostalo smatram riješenim! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 15:41 (CEST) :::::::Primjere si sam dao: [[97. dodjela Oscara]]. Da se taj članak napravi par mjeseci prije dodjele, mislim da treba ponuditi prostor da se članak razvija u nacrtu, dok se ne stekne dovoljna obrađenost/pokrivenost u izvorima. Sada, međutim, ta pokrivenost postoji. Mašinski generiran tekst se popravlja detaljnim čitanjem članka i provjerom referenci. Nije suviše teško. U generalu, pola sata posla. Mašinski prijevod je nekad previše doslovan i neprilagođen (bar sat vremena popravljanja), dok AI može mnogo bolje prevoditi (iz ličnog iskustva). Zato kažem da nije suviše teško popraviti, štaviše je lakše. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:48 (CEST) ::::::::Ali, [[234. dodjela Oscara]] ne treba ići u nacrt.... kako se na nju odnosi "ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme"? Ne smatra se razumno, zna se da će biti. Pitanje je preuranjenosti, što en.wiki rješava preusmjeravanjima... ali preuranjenost nije "ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme"? :/ Ali mi AI tekstove ne želimo popravljati, nego ih želimo ne imati? Mislim da se ovo treba maknuti u ovom trenutku dok se ne donese taj globalni tekst za AI i odluči o njegovoj primjeni. Sada skačemo pred rudo, a dio toga riješit će se naknadno; sukladno, taj dio ukloniti za sada pa poslije raspraviti njegovo vraćanje ili ne. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 16:04 (CEST) :::::::::Stavio sam "pouzdano se zna da će je uskoro steći". Bolje? Enwiki ima esej [[:en:WP:TOOSOON|WP:TOOSOON]] o preuranjenosti. To je svakako zasebno pitanje i treba se rešavati zasebno. Što se AI tekstova tiče, kažem, oni su popravljivi i mogu biti potpuno relevantni članci uz ljudski pregled. Kažem opet, ništa nam ne šteti da to bude u nacrtu, pa ako se ne sredi, brisaće se svakako. Naravno, potpuno AI generisan sadržaj treba brzo brisati, ali to će se regulirati zasebno. Isto kao što i poptuno mašinski prevod treba brisati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 16:14 (CEST) ::::::::::Na nama je svakako da ponudimo opciju da se takvi mašinski prevedeni ili generisani članci mogu srediti u nacrtu, pa ako je tvorac članka zainteresovan da radi, zašto da ne. Ipak, kriterijumi za brzo brisanje ponudiće nam i opciju za brzo brisanje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 16:16 (CEST) :::::::::::Trebalo bi da je sada sve riješeno uz konsultacije s Edgarom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 17:48 (CEST) :Stranica se trenutačno bavi premještanjem iz jednog imenskog prostora u drugi i obratno, što nije baš cijela svrha tog imenskog prostora. Trenutačno više liči na smjernicu namijenjenu samo administratorima projekta, ne i novajlijama koje su došle napisati novi članak. Ova se smjernica treba značajno proširiti i doraditi temeljom [[:en:Wikipedia:Drafts]] prije nego bude spremna za usvajanje. Osim toga, smjernica ne govori ništa o tome tko ga premješta u nacrtni prostor ili van njega, tko smije takvo premještanje poništiti i na koju osnovu, treba li ga korisnik s određenim ovlastima pregledati i odobriti prije premještanja, i sl. :Moja je ideja da se autopatroliranim+ (+ = i naviše) korisnicima omogući objavljivanje nacrta direktno u GIP, bez ikakvih prepreka. Korisnici koji ovlasti autopatrole još nisu zavrijedili trebali bi proći proces pregleda i odobrenja prije nego se njihov nacrt premjesti u GIP. Ovlasti za ovaj proces trebali bi imati patroleri+ projekta. Premještanje iz nacrtnog prostora u glavni svaki patroler+ može poništiti (ako smatra da treba), ukoliko je premještanje izvršio korisnik bez ovlasti autopatrolera. Ako je nacrt odobrio i premjestio jedan patroler+, ta se radnja smije poništiti samo jednom od strane drugog patrolera+ (sukladno pravilu [[:en:WP:WHEELWAR]], koje treba prevesti za naše potrebe). :3 mjeseca umjesto 6 je sasvim u redu. Određene nacrte trebamo moći označiti kao 'obećavajuće' i produžiti rok ako liče na nešto vrlo blizu ispunjavanja kriterija za prebacivanje u glavni imenski prostor. Što se tiče obavješćivanja, mislim da to treba raditi za sve ove radnje: nacrt je prihvaćen i postao je člankom • članak se zbog ''razloga'' prebacio u nacrtni prostor • nacrt nije uređivan više od 2 i po mjeseca i slijedi mu brisanje ako ne nastanu suštinske promjene • nacrt nije prihvaćen i potrebna mu je dorada • nacrt je izbrisan (kao napušten ili po kriterijima brzog brisanja). Što se tiče IP-doprinosioca, njima se u sadašnjosti dodjeljuju privremeni anonimni računi koji traju 3 mjeseca, te je generalno moguće održavati komunikaciju s tim individualnim anonimnim korisnikom tokom tog razdoblja, te ga se može obavješćivati kao i registrirane korisnike. U ophođenju sa sadržajem za koje postoji sumnja da je generisan vještačkom inteligencijom trebamo pratiti [[:en:WP:LLM]]. Kada se radi o sumnji na manjak značaja - umjesto brzog brisanja, članak premjestimo u nacrtni prostor. Ovo će sve skupa stvarati mnogo manje frikcije. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 01:56 (CEST) ::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Ovo je normativni tekst – smjernica. Na enwikiju je eksplanatorni esej. Zato enwiki sadrži i ta uputstva za novajlije. Međutim, ta uputstva trebaju ići na adekvatnu stranicu pomoći (Pomoć:Nacrt). Tu treba objasniti kako se stvara nacrt, kako se pretražuju nacrti i slični dokumentacijski dodaci. Što se tiče tvoje ideje, meni se ona sviđa i ima mi smisla, ali možda deluje malo preterano/obeshrabrujuće da onemogućimo izradu članaka u GIP-u neautopatrolerima. Time gubimo na slobodi uređivanja i teramo ljude da prolaze kroz birokratski proces pregleda koji – i dalje nije infrastrukturno završen. Zanima me šta @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] misli o ovome. Usputni ''fact check'', privremeni računi traju oko nedelju dana ili dve nedelje. I još jedan dodatak, ne trebamo i ne moramo imati celu infrastrukturu sa enwikija. Treba imati funkcionalnu infrastrukuru i da je sve održivo na našem projektu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 02:24 (CEST) :::Naravno, što više birokracije to bolje... *''facepalm''* Slati obavijest za svaku stvar je apsolutno suludo... nismo mi dom za nezbrinute članke ili korisnike pa da smo dužni skrbiti o tome. Autor je dužan pobrinuti se za članak koji postavi. Mi ćemo mu tu pomoći, ali ga ne treba oko toga tetošiti. Nisu korisnici Wikipedije... spori, samo su nekada lijeni, a odgovor na lijenost nije tetošenje, nego motivacija. Mislim da dodatna birokratizacija ovoga svega ne vodi ničemu, sukladno čemu ne vidim potrebu za širenjem obavijesti na apsolutno svaki korak. Korisnika treba obavijestiti na početku procesa - članak je prebačen u nacrt, nalazi se tu, pogledajte pravila i smjernice o tome kako ga treba srediti, imate rok od 3 mjeseca, ako se u tom periodu ne sredi bit će pobrisan, možete tražiti produljenje roka i možete se obratiti bilo kome za pomoć - i to je to. Nikome od admina ne treba dodatni posao povlačenja nekoga to ne želi raditi na članku za rukav. Uostalom, nacrt se uvijek može vratiti na zahtjev tako da to nema smisla. To je prvo. :::Nadalje, slažem se s Acom da je ovo normativni aspekt nacrta. Praktični dio treba biti posebna stilska uputa u maniri [[WP:Stil]], ne zasebna smjernica. Stilski aspekti ovog procesa nisu povezani s normativnima, s tim da bi u njima definitivno trebalo razjasniti kriterije kada članak prestaje biti nacrt, barem okvirno. :::Što se tiče premještanja, načelno nemam problem s tim, ali tu moraju biti određena ograničenja. Prvo, korisnik koji je postavio nacrt ili je na njemu značajno radio (osim ako je sysop) ne bi smio samostalno išta premještati; u tom slučaju bi trebao prethodno odobrenje administratora ili birokrata da to učini. Drugo, premještanje se može učiniti tek onda kada je iz rasprave jasno da zajednica više nema prigovora na sam sadržaj članka i kada autori ne namjeravaju više na njemu raditi. To može biti rečeno eksplicitno ili prešutno nakon proteka nekoliko dana (recimo 3-5) od posljednje izmjene i komentara. Poništavanje ovoga mora biti obrazloženo i u slučaju spora daljnje izmjene (oko statusa članka, ne sadržajne) ne mogu se vršiti bez odobrenja admina ili birokrata. Zlouporaba ovog prava od strane patrolera+ treba biti osnova za oduzimanje prava i sancioniranje. :::Ovo s "obećavajućim" nacrtima treba razraditi, ovako je samo arbitrarni termin. :::Što se tiče značaja, apsolutno se ne slažem s tim. Značaj nema veze s nacrtima - nacrt je članak koji može proći na Wiki, ali ga treba srediti. Članak koji nema značaja ne može biti ni nacrt. Brisanje je tu da se takvi članci uklone, a ne da ih se perpetuira bez osnove. Nešto što je nedovoljno značajno ne može preko noći ili u 3 mjeseca postati značajno, ne ide to tako. Mislim, moguće je, ne mogu reći da nije, ali to je iznimno rijetko. Sukladno tome, nema svrhe da se taj tekst "dotjeruje" jer se time ništa neće postići. Ponavljam - nešto je na Wikipediji jer je značajno, a nije značajno jer je na Wikipediji. Wikipedija nije mjerilo značaja, ona je samo njegova potvrda (ili negacija). Na autoru je da prvo dokaže da je tema članka značajna, a ako to uspije, onda možemo dalje procijenjivati kvalitetu teksta i premještati u nacrt ako je potrebno. :::Ne znam što je Aca mislio pod izradom članaka za neautopatrolirane... tu sam ili ja Vipza krivo shvatio ili Acu. To mi pojasnite. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 14. aprila 2026. u 02:46 (CEST) ::::Vipz piše: "{{tq|Korisnici koji ovlasti autopatrole još nisu zavrijedili trebali bi proći proces pregleda}}". To bi značilo da korisnici koji nisu autopatroleri ne mogu direktno objaviti članak, nego ga trebaju objaviti kao nacrt prvo; ako dobro interpretiram. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 02:53 (CEST) :::::Ako ćemo imati dvije projektne stranice o nacrtima (jedna normativna i jedna pomoćna), ne mogu se zvati isto, to samo doprinosi konfuziji. Ako nije o nacrtima općenito, ovu bih normativnu stranicu preimenovao u nešto kao '{{xt|Wikipedija:Postupanje s nacrtima}}'. :::::"{{tq|To bi značilo da korisnici koji nisu autopatroleri ne mogu direktno objaviti članak, nego ga trebaju objaviti kao nacrt prvo; ako dobro interpretiram.}}" je potpuno kriva interpretacija. Namjerno sam koristio pojam ''bi trebali'' (umjesto ''moraju'') i nisam sugerirao nikakvu sistemsku promjenu da se onemogući objavljivanje stranica u GIP za neregistrirane ili neautopatrolirane korisnike. Iako ostaje tehnički opcionalan, proces pregleda od strane patrolera+ bio bi preporučen način za novajlije ovog projekta (većina neprijavljenih i neautopatroliranih korisnika) da nacrt prijeđe u glavni imenski prostor. :::::Na [[Korisnik:Vipz/igralište2#Pregled nacrta|svom igralištu]] sam nedavno započeo skicu posvećenu upravo procesu pregleda nacrta, a inspiraciju uzimam od [[:en:WP:Articles for creation]]. Ne, nije mi namjera "{{tq|imati celu infrastrukturu sa enwikija}}", da jeste ovo bi bio čas posla za prekopirati, prevesti i predložiti. Nije mi namjera niti daljnja birokratizacija projekta. Dapače, još od svoje prve godine na shwiki zalagao sam se da toga bude što manje (i drago mi je da je danas glavni kriterij za glasanje autopatrola, a ne neke arbitrarne brojke koje bi onemogućile glasanje svima osim 5~6 aktivnih korisnika - [[Wikipedija:Pijaca/Arhiva 30#Smjernica o anketiranju]]). Namjera mi je smanjiti frikciju između novih doprinosioca i staratelja nedavnih izmjena. Vjerujem da bih i ja glavu okrenuo i da nikad više ne bih pogledao natrag da su moji prvi doprinosi bili hladno obrisani, to je sve samo ne motivacija. :::::Nedovoljan značaj sam po sebi nije kriterij za brzo brisanje, i ne smije biti. Nećemo dopuštati članke o temama koje nemaju apsolutno nikakve naznake značaja, ali nećemo ni po automatizmu brisati članke sa slabom potkrijepljenošću. 3 mjeseca u nacrtnom prostoru neka provedu, gdje nikome ne treba smetati, i ako će raditi na njemu neka rade, ako neće - proteći će rok i briše se. :::::Obavješćivanje o raznim radnjama s nacrtima može se značajno pojednostaviti i ubrzati uvodom spravice (gadgeta) koja će ponuditi izbornik sa standardnim setom šablona namijenjenim za brzo obaviješćivanje i upozoravanje. [[:mw:Help:Temporary accounts]] mi govori da privremeni računi traju 90 dana, dakle 3 mjeseca. :::::Ako na nešto nisam odgovorio, ispričavam se. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 04:10 (CEST) ::::::Dobro, jasno da bi trebalo distingvirati nazive, ali to je detalj koji ćemo riješiti u hodu. To je tehnička sitnica. ::::::Ali, čekaj, ako to nije obveza i ako je to samo preporuka, kako će se ona manifestirati u praksi? Mislim, to sam isto govorio i Aci za one odredbe o značaju - zanima me kako bi se ta odredba primjenjivala u praksi i kada? ::::::Okej, ja nemam problema s time da se dvije "sukobljene strane" pomire, ali to treba precizirati kao takvo i treba biti jasno koja su prava novajlija i koje su obveze starlija! :D Zasad je to dosta ''vague''. ::::::Mislim da netko od nas ne kuži pitanje značaja... dakle, tema je značajna. Ili nije. To se provjeri vrlo lako na Googleu. Ako članak nije značajan, onda nema potrebe stajati tu 3 mjeseca jer se članak koji nije sam po sebi značaja ne može ni potkrijepiti izvorima jer izvora nema. Ne može se značajnost stvoriti u tri mjeseca. Je li neki jutuber značajan se provjeri lako, isto tako i za pjevača i glumca i slično. Provjera tog čuda traje par minuta, plus - često je iz samog sadržaja članka jasno radi li se o značajnoj temi ili ne. ::::::Da, ali svejedno će netko morati to činiti u nekom vremenskom trenutku, zar ne? I što ako ja zaboravim dne 17. studenog 2026. godine poslati obavijest da "nacrt nije uređivan više od 2 i po mjeseca i slijedi mu brisanje ako ne nastanu suštinske promjene"? Koje se sankcije povlače za tim? Ako ih nema, onda je ta obavijest sama po sebi nepotrebna; administratorima se može ostaviti na slobodu da obavještavaju, ali ne nametati obvezu. Ja sam za to da se napravi jedna, objedinjena obavijest sa svim informacijama za korisnike. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 14. aprila 2026. u 13:27 (CEST) :::::::Ja bih ovo naslovio "Smjernice o nacrtima". Što se tiče značaja, to se vi lepo dogovorite, a ja ću podržati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:12 (CEST) :::::::Što se tiče obaveštenja, ovo je normativni tekst. Tako da, i tu treba biti obazriv i gledati šta je održivo. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:13 (CEST) :::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: "{{tq|Ali, čekaj, ako to nije obveza i ako je to samo preporuka, kako će se ona manifestirati u praksi?}}" - samostalno premještanje nacrta u glavni imenski prostor je moguće, ali riskira promptno poništavanje, vraćanje u nacrte, a možda i brisanje. Neki samostalno objavljeni članci (ex-nacrti) bit će dovoljno dobri za GIP i neće biti potrebe išta poništavati, vraćati ili brisati, te zato nije obveza (uzimamo u obzir da neki neprijavljeni ili neautopatrolirani već znaju pisati članke). Namjera je nove suradnike usmjeriti na najmanje konfliktnu proceduru razvoja njihovih prvih članaka - ona koja uključuje da se sadržaj, koliko god 'loš' bio, zadrži, da im se ustupi mogućnost slanja zahtjeva za pregledom, da iz pregleda ishodi ili neposredno prihvaćanje ili vraćanje s primjedbama i prijedlozima za doradu, da se to sve može diskusirati na stranici za razgovor tog nacrta, te da naposlijetku možda dobijemo spreman članak, a možda i novog aktivnog kolegu. :::::::Što se tiče značaja, nacrtni prostor treba biti tolerantniji. Kao što sugestira [[Nacrt:Wikipedija:Nacrti#Rasprava o brisanju]], tekstovima koji se čine neznačajnima treba omogućiti postojanje u nacrtnom prostoru dok traje rasprava o značajnosti teme koju tekst pokriva. Ta će se rasprava odviti ovako ili onako ali neće biti otpočeta optužbama za prakticiranje administratorske samovolje (kao što smo već vidjeli mnogo puta) i voditi nepotrebnom pretvaranju onoga što je trebala biti konstruktivna rasprava u neku vrstu okršaja dviju "sukobljenih strana". Mi ovdje govorimo o privremenom zadržavanju neindeksiranih ''nacrta'', ne javnih ''članaka''. :::::::Specifičnosti o obavješćivanju daju se prodiskutirati, pogotovo ta o skorom brisanju nacrta s projekta (koji bi u pravilu trebala biti automatizirana, ako se uopće realizira). Sve trenutne radnje s nacrtom poput brisanja, prihvaćanja, odbijanja, premještanja iz GIP u Nacrt: trebale bi biti popraćene odgovarajućom vrstom obavijesti. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. aprila 2026. u 13:42 (CEST) ::::::::Okej, taj mi je dio jasan - ali ako je to preporuka koja nove korisnike ili IP-ove ''neće spriječiti'' da objave u glavnom prostoru, koja je svrha odredbe? Ja sam neki novi lik koji nema pojma o Wiki i - kako to obično biva - nisam pročitao pravila. Napisat ću članak o Ivanu Iviću, lokalnom ''pisniku'' iz mog sela Donje Podbridine na Moru koji je objavio par ''zbiraka'' i dobio neke lokalne nagrade za ''pisnike laureate'' i slično, dakle recimo da prelazi neki prag značaja. Recimo. I ja sad to objavim u GIP-u jer nemam pojma ni što je nacrt nit' me to zanima. Onda dođe neki grozni EAP i to mi odmah pobriše jer je irelevantno - ja popizdim. Ili dođe neki manje grozni Vipz i makne mi to na neki nacrt - ja opet popizdim. Jer zašto? Pa ja hoću članak, a vi meni njega brišete ili mičete. U tom pogledu mislim da bi onda solucija koju je "krivo interpretirao" Aca bila praktičnija i elegantnija - po ''defaultu'' takvi članci idu u nacrt, ali uz obvezu adminima za automatsku provjeru. To bi se odnosilo na IP članke i članke novih računa, odnosno autopotvrđenih. Ne bih ograničavao na autopatrolu, nego autopotvrdu. Dakle, ti članci bi išli na nacrt, mi bismo imali obvezu to prekontrolirati - ako je to okej, odmah ide na GIP, ako nije, ide procedura za nacrte. To mi se čini elegantnije i više ''straightforward'', ali i poštenije prema svim dionicima. ::::::::Opet - članak ili jest značajan ili nije značajan. Ako je to upitno, na autoru je da to dokaže. Naravno, možemo i mi jednostavnim pregledom. To doslovno traje minutu, ako odeš na Google. Ako se radi o poslu koji se može obaviti u minutu, onda nema potrebe da se tri mjeseca kiseli da bi na kraju nestao. Poanta priče je u tome da se stanje značaja ''neće promijeniti'' (ili će se promijeniti jako teško, odnosno rijetko) u tri mjeseca, sukladno čemu ne vidim potrebu za privremeno zadržavanje sadržaja koji ionako neće na projekt. ::::::::Što se tiče obavijesti, ako postoji mogućnost automatizacije, onda broj obavijesti može biti koliko želiš, ali ne bih da se adminima nameću dodatne birokratske obveze oko slanja obavijesti koje će, najčešće, ostati neodgovorene. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. aprila 2026. u 14:36 (CEST) :::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Možemo ograničiti stvaranje novih stranica na autopotvrđene račune i onda od neprijavljenih/nepotvrđenih korisnika zahtjevati da nove stranice objavljuju isključivo kao nacrte. Takvo ograničenje je aktualno na enwiki već 8 godina - [[:en:WP:ACTRIAL]]. Vjerujem da bi, pak, ''drafticiranje'' članaka naspram promptnog brisanja izazvalo mnogo umjerenije inicijalne reakcije. Promptno brisanje ''nacrta'' o temi za koju postoje čak i najmanje naznake značaja (recimo jedna nacionalna/međunarodna nagrada, recimo Libanska) nije pošteno. Preemptivno brisanje takvog nacrta (dakle, u kraćem roku) treba ishoditi iz rasprave, a ne obratno (brisanje pa rasprava). – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. aprila 2026. u 15:29 (CEST) ::::::::::Pa to mi se čini praktičnije nego ovo, ovo što je predloženo mi djeluje previše komplicirano, a bez neke jasne svrhe. Što se tiče značaja, mislim da se to treba prvo riješiti u pravilima za brisanje pa onda vidjeti koliko će prostora ostati i kako u taj prostor uklopiti nacrte. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. aprila 2026. u 15:33 (CEST) :::::::::::Samo bih zamolio da ove dve teme (ograničavanje i značaj) – ostavimo za kasnije, jer nam je za obe teme potreban konsenzus. Ono što se može preraditi na stranici – treba preraditi sada. Raspravu ću ostaviti otvorenu do 26. aprila u 23:59. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. aprila 2026. u 02:15 (CEST) ::::::Hvala, Vipz, na pojašnjenju. Izgleda da sam za privremene račune fulao, bio sam ubeđen da je period manji. Izvinjavam se onda na pogrešnom ''fact checku'' – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:20 (CEST) ::::::Što se patrolera i viših grupa tiče, ja sam za da oni mogu premještati nacrt. To ima smisla. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:23 (CEST) ::Predloženi normativni tekst za shwiki adaptacija je enwikijevog eksplanatornog eseja, od {{slink|:en:Wikipedia:Drafts|Moving articles to draftspace}} nadolje. U suštini, prva je polovica tog eseja pomoćnog karaktera, dok je druga polovica (ova predložena) normativnog karaktera. Na [[Korisnik:Vipz/igralište2|svom igralištu]] imam skoro gotovu prvu polovicu. No što bi točno trebala biti stranica pod naslovom [[Wikipedija:Nacrti]], ako ovo dvoje dijelimo na dvije zasebne stranice? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. aprila 2026. u 17:53 (CEST) :::Možda bi ovo mogla biti stranica za razvrstavanje i pružiti linkove na stranicu pomoći, smjernicu o premještanju, brisanju i vraćanju, te Wikiprojektu Nacrti? Wikiprojekt Nacrti mogao bi biti ekvivalent [[:en:Wikipedia:WikiProject Articles for creation]] (u mnogo manje kompleksnom obliku, naravno) i tu bi se mogla voditi evidencija nacrta. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. aprila 2026. u 18:03 (CEST) ::::Pa dečki, ako ti imaš prvu polovicu, a Acan Macan drugu polovicu, onda spojimo dvije polovice u jednu cjelinu i imamo [[WP:Nacrti]] s oba dijela. Jednim pomoćnim, drugim normativnim. Ja ne vidim problem s tim. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. aprila 2026. u 18:30 (CEST) :::::Okej, ja sam ''fine'' s time. Lektorisaću kad stignem taj prvi dio, ali sadržajno mi deluje okej. @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Slobodno spoji ova dva dela i dodaj u smernici odjeljak poput "Tko može premještati nacrte", ili negde naznači da su patroleri za to odgovorni. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. aprila 2026. u 01:07 (CEST) ::::::Pregledao sam još jednom celu smernicu. Dopune su bile vrlo korisne. '''Podržavam''' uvođenje u ovom obliku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 18:28 (CEST) :::::::Ima još nekih sitnica s kojima nisam najzadovoljniji, ali nećemo cjepidlačiti, tako da i ja '''podržavam''' prošireni prijedlog. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. aprila 2026. u 18:38 (CEST) ::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] koje su sitnice u pitanju? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 18:39 (CEST) :::::::::Sad već previše pitaš. :D – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 18:42 (CEST) :::::::::Umjetna inteligencija i činjenica da sustav dopušta izradu nacrta za već postojeće članke (ako utipkam da mi izradi nacrt "Panama", uredno ga radi iako članak već postoji) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. aprila 2026. u 18:42 (CEST) ::::::::::To i nije nužno loše. Neko možda želi da preradi ceo postojeći članak, i onda koristi nacrt da razvije novu verziju. :D – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 18:44 (CEST) :::::::::::Također ćemo moći čitatelje/urednike stranice informirati da članak pod tim naslovom već postoji u glavnom imenskom prostoru; šablonom {{tl|Nacrt}} i/ili uredničkim obavještenjem ([[:en:Wikipedia:Editnotice]]). – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 19:11 (CEST) ::::::::::Što se umjetne inteligencije tiče, predložiću dopunu pravila za BB tako da možemo brzo brisati čisto AI generirane članke. Mislim da će biti od koristi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 18:45 (CEST) :::::::::::Mislim da to nije poanta nacrta, al' kažem - nek' bude. Što se tiče AI-ja, mislim da to treba maknuti trenutno iz teksta prijedloga dok se ne donesu šira pravila. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. aprila 2026. u 18:50 (CEST) ::::::::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Tvoje mišljenje o ovome? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 21:34 (CEST) :::::::::::::Ovo možemo ukloniti ili zakomentirati dok ne budemo imali neka konkretna pravila i smjernice koje se tiču upotrebe umjetne inteligencije na Wikipediji. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 00:06 (CEST) ::::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Zakomentirano. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 00:32 (CEST) ::::::::::::::Ako nema dodatnih primedbi, zatvorio bih ovo polako. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 00:34 (CEST) :::::::::::::::Nemam ništa protiv. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 26. aprila 2026. u 02:37 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Zaštićivanje == Nakon što je ovo predugo stajalo nedovršeno, mislim da je vrijeme da raspravimo i [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Osobna vježbaonica|smjernicu o zaštiti stranica]]. Uglavnom se tu radi o prijevodu s engleske Wikipedije, uz neke lokalne nadopune temeljem iskustava koje smo imali, kao i obično. Šablone još nisam posebno pravio jer trebamo vidjeti treba li nam baš sve ovo i koje su tehničke mogućnosti primjene svega toga. Rasprava traje od danas, a trajat će do '''26. travnja 2026.''' godine u '''00:00''', osim ako iz tijeka rasprave ne bude razvidno da je potrebno više vremena za postizanje konsenzusa. Sukladno ranijoj praksi, obavještavam sve korisnike koji su aktivni u posljednje vrijeme: @[[Korisnik:Aca|Aca]] @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] @[[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Alekol|Alekol]] @[[Korisnik:Deni|Deni]] @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] @[[Korisnik:Belirac|Belirac]] @[[Korisnik:Argo|Argo]] @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]] @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] @[[Korisnik:Duma|Duma]] @[[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]] (ispričavam se ukoliko sam nekoga zaboravio taggirati) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 18. aprila 2026. u 18:33 (CEST) :@[[Korisnik:Alalch E.|Alalch E.]], krivi ping! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 18. aprila 2026. u 18:36 (CEST) :Vrlo važna smjernica, ali bih je želeo detaljno pregledati. Javim se za jednu sedmicu otprilike i predložio bih da i ovo produžimo na 14 dana. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. aprila 2026. u 03:25 (CEST) Ja sam u drugim stvarima i ne stignem detaljno gledati, ali koliko sam letimično vidio, sve zvuči normalno. - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor s korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 19. aprila 2026. u 16:25 (CEST) :Napomena: Ovo treba biti pravilo kad ga budemo usvojili. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. aprila 2026. u 14:17 (CEST) ::Ovo pravilo neću detaljno lektorirati (jer je obimno), ali ću promeniti neke suštinske stvari u konsultaciji s tvorcem. Takođe ću ispraviti poneke tipografske greške na koje usputno naiđem. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. aprila 2026. u 18:41 (CEST) :::Ostalo je još pitanje statusne zaštite da se riješi (jer mi imamo i zaštitu do patrolerskog statusa, pa to treba također navesti). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 24. aprila 2026. u 18:36 (CEST) ::::Mislim da je to to. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 25. aprila 2026. u 02:32 (CEST) :::::Završio sam pregled celog pravila. '''Podržavam''' uvođenje u ovom obliku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. aprila 2026. u 16:17 (CEST) ::::::Pre nego ovo uvedemo, trebalo bi napraviti šablon "Zaštićena stranica", i implementirati ga tamo gde treba. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. aprila 2026. u 23:44 (CEST) :::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Možeš li ti napraviti to (Protection padlock), a ja da ih dodam na stranice? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 20:56 (CEST) ::::::::Bit će urađeno. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:14 (CEST) :::::::::Tooooooo legendo – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:30 (CEST) Pregledao i '''podržavam''' uvođenje smernice. [[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]] ([[Razgovor s korisnikom:Stefanguzvica|razgovor]]) 25. aprila 2026. u 17:41 (CEST) :Kako se bližimo kraju stranice, prečice postaju prava ''alfabet supa''. Mislim da se treba ograničiti na manji broj lako pamtljivih prečica. Volio bih da se možda uvede i wiki žargon ''zasoljavanje'' (stranice) kod zaštite od izrade ([[:en:WP:SALT]]; od [[:en:Salting the earth]]: ''zasoljavanje tla''). – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. aprila 2026. u 07:27 (CEST) ::Saglasan sam da se treba smanjiti broj prečica. Što se zasoljavanja tiče, nisam za to. Mislim da se taj žargon vrlo retko koristi na enwiki, a kamoli kod nas. Pritom je malo nezgodan. Kod nas se obično kaže i "sprečavanje [izrade]", dok se zaštita generalno kaže i "zaključavanje". Pada mi na pamet ideja da je naslov "zapečaćen" (umesto "zasoljen"). Taj mi termin više ima smisla, ali ne bih kovao termine dok ne postoji realna upotreba. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. aprila 2026. u 10:46 (CEST) :::Prečice smanjujte kako vam drago, ja sam to nabacivao onako, vodeći se osjećajem, vi to uredite kako vam spada. Što se tiče alternativnog izraza, dogovorite se kako vam odgovara. "Soljenje zemlje" kao termin postoji u našoj literaturi, čisto kao napomena. Koliko je učestao... ''not sure''... – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 28. aprila 2026. u 13:22 (CEST) ::::Već su prošle 2 sedmice od početka rasprave. Nema smisla dalje čekati ako postoji konsenzus za usvajanje. Šablone i ostale tehnikalije ćemo rešiti usput. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 3. maja 2026. u 21:47 (CEST) :::::Slažem se. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 4. maja 2026. u 01:47 (CEST) == Dve dopune == === Dopuna pravila o brzom brisanju === {{zaglavlje rasprave|Zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje dopune. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. maja 2026. u 06:08 (CEST)|Usvojeno}} U '''[[Korisnik:Aca/igralište3|svom igralištu]]''' napisao sam dopunu pravila o [[Wikipedija:Brzo brisanje|brzom brisanju]]. Dopuna se odnosi na članke generirane umjetnom inteligencijom. Slobodno ostavite svoje mišljenje o prijedlogu ovdje. Rasprava traje jednu sedmicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 20:13 (CEST) :Mi smo Wikipedija, odnosno enciklopedija. Umjetna inteligencija je u najmanju ruku sporna, u najgorem slučaju glupa i ''tailora'' korisnikov zahtjev. Mislim da treba tu biti jasan i glasan - svaki tekst za koji se utvrdi da je nastao uz pomoć AI-ja ili za koji se, temeljem pregleda preko dostupnih alata, utvrdi s visokom vjerojatnošću da je nastao AI-jem ide na brzo brisanje ili se uklanja. Takav nam tekst apsolutno ne treba i jedinu soluciju koju vidim ovdje je da se to piše ponovo; ostalo nema smisla. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 27. aprila 2026. u 04:31 (CEST) ::Upravo to ovo regulira. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 27. aprila 2026. u 22:10 (CEST) :Čini mi se dobrom nadopunom KBB, bar za početak. Jedino bih "{{!xt|izmijenio}}" izmijenio u "{{xt|redigirao}}". Bilo bi dobro imati i podrobniji vodič za prepoznavanje teksta generiranog umjetnom inteligencijom ([[:en:Wikipedia:Signs of AI writing]]), ali o tom potom. Samo bih napomenuo da se na dostupne alate ne bi trebalo oslanjati bez opreza, s obzirom na to da Wikipedija čini značajan dio tekstualne građe na kojoj se LLM-ovi treniraju. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 27. aprila 2026. u 22:55 (CEST) ::Urađeno, zahvaljujem. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. aprila 2026. u 02:29 (CEST) :::Ovo ću zatvoriti tokom večeri, ako nema dodatnih sugestija. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 3. maja 2026. u 21:41 (CEST) ::::Ja sam okej s tim – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 4. maja 2026. u 01:48 (CEST) {{podnožje rasprave}} === Dopuna smjernice o prijenosu === S obzirom na postojeće stanje u pogledu infokutija, predložio bih usvajanje '''moratorija na izradu novih infokutija'''. Konkretno, predlažem sljedeću dopunu smjernice o [[WP:PRIJENOS|prijenosu sadržaja]] (odjeljak {{section link|Wikipedija:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija#Šabloni|nopage=y}}): {{izdvojeni citat komentara|Prenošenje novih infokutija sa susednih projekata trenutno se ''ne preporučuje''. Nove infokutije koje su duplikati postojećih bit će [[Wikipedija:Brzo brisanje|izbrisane po kratkom postupku]]. Prije nego što se odlučite za prijenos, obratite se zajednici na [[Wikipedija:Pijaca|Pijaci]] ili kontaktirajte s administratorima.}} Imate li još neki dodatak? Šta mislite o ovome? Rasprava traje jednu sedmicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 20:29 (CEST) :Smjernica treba ostati što je više moguće generalna (ne odnositi se na neki specifičan skup šablona) i treba ostati smjernicom (predložena nadopuna zvuči kao strogo pravilo s apsolutnim posljedicama). Postojeće su infokutije u velikoj mjeri tehnički i infrastrukturno zastarjele i rudimentarne. Izrada 'duplikata' može biti sasvim opravdana ako se priprema kao moguća zamjena, a mnogo odstupa od trenutačnog rješenja. Mislim da bi postojeću smjernicu mogli nadopuniti nekakvom uputom kada započimati nove (na temelju prenesenog koda) te kada prilagođavati postojeće šablone (i gdje, i.e. /igralište), te kako izvršiti njihovu implementaciju. Ako ćemo ih već upućivati na Pijacu, npr. kao mjesto prijedloga ili zahtjeva za novim šablonima, prilagodbama postojećih šablona, ili usvajanju već izrađenih rješenja, možemo ih upućivati na odgovarajući odjeljak Pijace i.e. [[WP:P/TEH]]. Što se tiče nepridržavanja smjernice, na samom kraju drugog pasusa (u sadašnjoj verziji teksta) može se dodati upozorenje koje će reći što se događa s dupliciranim šablonima. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 21:35 (CEST) ::Pa ne zvuči uopšte kao strogo pravilo xD ("ne preporučuje se" umesto "zabranjeno je"). Takođe s obzirom na situaciju i činjenicu da su infokutije najveći gorući problem, mislim da je specificiranje ovoga mnogo važno umesto da guramo stvari u generalizovani kalup. Saglasan sam da koristimo /TEH, i saglasan sam za izradu nekih vrsta uputa, to je dobra ideja. Ipak mislim da treba da ograničimo prenos novih infokutija na minimum. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 21:42 (CEST) :::Najrelevantniji dio predloženog teksta (druga i treća rečenica) zvuči kao da se radi o strogom pravilu s apsolutnim posljedicama za svako postupanje mimo njega, dok prva rečenica to predstavlja samo kao načelnu preporuku - tekst je unutrašnje nekoherentan. Infokutije su trenutačno problematično područje, ali smjernica bi trebala biti dugoročno održiva, a ne oblikovana isključivo kao reakcija na sadašnje stanje. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:11 (CEST) ::::Aight, daj da vidimo tvoj predlog. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:21 (CEST) :::::Možda ne treba dopunjavati smjernicu s privremenim pravilom, '''ali''' definitivno nam treba moratorij da se ne stvaraju novi problemi dok se ova situacija ne riješi. Mislim da se moratorij može dogovoriti ovdje neformalno, bez da se unosi išta u pravila, ali sam prijedlog - u formi u kojoj jest trenutno - podržavam. Previše problema imamo sada jer ranije nije bilo ovakve regulacije. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 27. aprila 2026. u 04:28 (CEST) ::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]], [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: U '''[[Korisnik:Aca/igralište3|svom igralištu]]''' pripremio sam dopunu smjernice o prijenosu. Trudio sam se da je uobličim u skladu s iznesenim sugestijama. Možete pogledati i dati svoje mišljenje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 3. maja 2026. u 21:39 (CEST) ::::::Takođe ću produžiti ovo na još jednu sedmicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 3. maja 2026. u 21:40 (CEST) :::::::Okej ti je ovo, samo ti je tekst kontradiktoran - preporučuje se ne prenositi, a onda zabranjeno je prenositi i ako prenesete bit će brisano. Dok se situacija ne sredi, treba zabraniti sve, a onda ovo pravilo modificirati i uskladiti s budućom situacijom. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 4. maja 2026. u 01:47 (CEST) ::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Stavio sam ''treba'' umjesto ''preporučuje se'' i malo sredio tok rečenica. Kako sad djeluje? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. maja 2026. u 20:16 (CEST) dufy7nt1xml1rgjxk1ulouunltslso7 42587577 42587515 2026-05-05T00:26:59Z Edgar Allan Poe 29250 /* Dopuna smjernice o prijenosu */ odgovor 42587577 wikitext text/x-wiki {{pijaca}} == [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje stranice [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] za pravilo Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 00:38 (CEST)|Usvojeno}} Predlažem usvajanje ove stranice kao službenog pravila Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. Izvorni tekst preuzet je sa Wikipedija na srpskom i engleskom jeziku, prilagođen, dorađen i dopunjen. Unapred zahvalan na sugestijama i komentarima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. juna 2025. u 23:58 (CEST) ::{{za}} – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 23. juna 2025. u 00:06 (CEST) ::{{za}} - Prebaci '''[[Wikipedija:Pijaca/Pravila i smjernice|ovdje]]''', zato smo ti o napravili – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. juna 2025. u 14:16 (CEST) :@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Ae prebaci ako možeš. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:04 (CEST) ::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: A ti ne možeš jer? :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. juna 2025. u 19:18 (CEST) :::Nmg. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:40 (CEST) ::::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Prebaci na ispravno mjesto *facepalm* – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 24. juna 2025. u 02:52 (CEST) {{komentar}} Valjda OK. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 23. juna 2025. u 10:52 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Navođenje države rođenja u sportskim člancima == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave, ne postoji jasan konsenzus oko promjena sadašnje prakse, tako da aktualna praksa koja korisnicima daje slobodu izbora oko zastavica te praksa navođenja mjesta rođenja ostaju nepromijenjene. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 1. augusta 2025. u 16:52 (CEST)|Nije usvojeno}} [[Zvonko Petričević|Trenutna praksa]] u sportskim člancima jeste da se pored mesta rođenja sportiste navede savremena država rođenja. Međutim, ova praksa je anahronistička i dovodi do toga da korisnici stavljaju zastave savremenih država za razdoblje od pre 100 ili 200 godina! Mislim da je svima jasno koliko je to pogrešno i da nijedna Wikipedije na neguje ovakvu praksu. Predlažem standardizaciju sledećeg formata, kao što je praksa na [[:en:Nikola Tesla|drugim projektima]]: * <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], [...], [[TADAŠNJA DRŽAVA]] (danas [[DANAŠNJA DRŽAVA]])</nowiki> Usputno bih predlažio da se upotreba zastavica izbegne, radi pristupačnosti, prema [[:en:MOS:INFOBOXFLAG|MOS:INFOBOXFLAG]]. Zastavice ograničiti samo na deo infokutije gde se navodi da je osoba dio reprezentacije države (poput dela s medaljama), radi jasnoće. Preterana upotreba ikonica deluje detinjastvo, neozbiljno, odudara od enciklopedijskog diskursa i nije pristupačna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 03:43 (CEST) :Prvo, o pitanju zastavica raspravljali smo već pred neko vrijeme i zaključeno je da se njihova upotreba dopušta po potrebi urednika. Nitko ne prisiljava korisnike da ih koriste, ali nema nikakvih ograničenja u njihovom korištenju i to je usvojeno kao takvo, a i utječe na korisničko pravo da uređuje tekst po vlastitoj želji. Nećemo svako dva mjeseca raspravljati o jednoj te istoj stvari. :Što se tiče navođenja država. Ova je rasprava na ovoj Wiki pokrenuta jako davno i tokom godina je iskristalizirana praksa koja je sada, a to je da se navodi suvremena država. Iznimke za to su, naravno, antičke ličnosti i neke srednjovjekovne ličnosti, s obzirom da u tim situacijama postoji dovoljno specifičnih elemenata da opravdavaju iznimke. Međutim, kod "modenih" ličnosti zaključeno je da se ide s ovom praksom, a neki od argumenata (kojih se ovako odokativno sjećam) bili su: :# Korisniku je važnije znati gdje se određeno mjesto nalazi danas, nego gdje se nalazilo neke random godine iz 16. stoljeća; :# Korištenje tadašnjih država može dovesti do zabune za mjesta koja su nekada pripadala jednoj, a danas drugoj suvrenoj državi (obje koje postoje danas); :# Korištenje sadašnjih država lakše je bilo uskladiti s korištenjem zastavica u šablonima; :# Korištenje tadašnjih država vuklo je za sobom i korištenje tadašnjih imena gradova (jer isti su se često mijenjali), što je (a) otežavalo rad korisnicima jer ih je "prisiljavalo" na dodatan rad i (b) stvaralo potencijalne probleme oko ujednačenosti. :# Korištenje sadašnjih država jednostavno je lakše. :Vjerojatno je tu bilo još argumenata, ali ovih se mogu sjetiti. Ja osobno nemam problem ni s jednom ni s drugom praksom, ali prije nego se provede promjena aktualne prakse, treba dati odgovore na sljedeća pitanja: :# Uzimajući u obzir činjenicu da su zastavice usvojene kao standardni dio uređivačke politike, odnosno sloboda korisnika da ih koristi ili ne, kako će se riješiti potencijalni problem stvarnog šarenila koje može nastati kada na 3 različite članka o osobama rođenima u Beču budemo imali potencijalno tri različite zastave? :# Kako će se riješiti problem s imenima gradova? Što ako korisnik jednostavno ne želi istražiti kako se grad zvao u tom nekom periodu pa se desi ogromna neusklađenost da imamo, recimo, Ploče, SFRJ, a ne Kardeljevo? Ili Volgograd, SSSR, a ne Staljingrad? :# Konkretan problem: [[Joseph Conrad]] rođen je u današnjem [[Berdičiv]]u ([[Ukrajina]]). To je mjesto rada bilo pod [[Rusko Carstvo|Ruskim Carstvom]], iako je ranije bilo dio [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanske Unije]]. Uz to, ranije je grad imao ime [[Berdyczów]]. Mi o tom mjestu konkretan članak nemamo. Koliko će čitatelji biti zbunjeni kada dođu na članak o Conradu ili o nekom tko je tamo rođen prije [[1793.]] godine (ili je umro prije te godine). Kako ova praksa olakšava to čitatelju? :# Dogodit će se da će more članaka za isto mjesto imati različite temeljne podatke upravo zbog toga. Kako će se to riješiti po pitanju usklađenosti i slično? :Toliko za sada. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 04:05 (CEST) ::Prvo pitanje, ne vidim problem. Ako su osobe rođene u različitim periodima, treba koristiti različite zastave. Nema mi smisla koristiti zastavu Republike Srbije pored grada Beograda u vreme Kraljevine Jugoslavije. Drugo pitanje, treba koristiti istorijska imena gradova kad god je to moguće. Nije velika greška i da stoji moderni naziv grada, ali radi preciznosti navesti ''name of the birthplace at the time of birth'' ([[:en:Template:Infobox person|Template:Infobox person]]). Treće pitanje, treba "Berdičev, Kijevska gubernija, Rusko Carstvo (danas Ukrajina)". Koristimo ruske oblike toponima tu, koji su bili u upotrebi tad. Četvrto pitanje, to je okej, dokle god je činjenično tačno. Trenutna praksa nije činjenično tačna (anahronična je). Ideja je da se navede tadašnja država rođenja, pa onda moderna država, a ne obrnuto. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:28 (CEST) ::Nadalje, praksa sa zastavicama je pogrešna. Zastava države ne treba da stoji uz grad, nego uz državu. Ovo mi nema smisla. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:32 (CEST) :::O pitanju zastavica smo samo govorili u navigacijskim kutijama, ne i u infokutijama. Ovo pitanje je daleko od standardiziranog. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:33 (CEST) ::::# Znači, kad su moderne zastavice u pitanju, onda su one djetinjaste i neozbiljne i nepristupačne, a kada treba napusati regionalne zastave iz 17. stoljeća, onda je okej? :P To mi se ne čini fer, kako kaže Wanda. :P ::::# Okej, ali ja sam korisnik X i napišem [[Volgograd]], [[Sovjetski Savez]]. To je pogrešno. Taj se grad tada nije tako zvao. I to je veća greška nego da stoji [[Volgograd]], [[Rusija]] za nekog rođenog u [[Staljingrad]]u, [[SSSR]]. Tko će to kontrolirati? Ovo je čisto praktično pitanje jer je iskustvo pokazalo da urednici idu za rješenjima koja su... lakša. ::::# Nisi odgovorio na pitanje kako to olakšava čitatelju? Okej je što će pisati, ali kako to olakšava čitatelju razumijevanje što se događalo s tim Berdičevim? ::::# Otkud teza da se radi o anahroničnoj praksi? Činjenica je da je Joseph Conrad rođen u Berdičevu u današnjoj Ukrajini, a koji je tada bio dio Ruskog Carstva. Što je tu pogrešno i anakronično? Dapače, [[Volgograd]], [[SSSR]] je anakronizam. Ovo nije. ::::Praksa sa zastavicama, kako je rečeno, nije pogrešna jer je ostavljena na volju autoru. To je osnovni postulat projekta i nećemo ići u smjeru zabrane autorima da koriste alate ove enciklopedije kako žele. Nitko im ne nameće, ali ako je kao autor želim staviti zastavici, to će mi biti i omogućeno jer se na tom načelu zasniva funkcioniranje ovog projekta - normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. Navigacijske kutije su više sistemska stvar od samih infokutija, koje su više sadržajne nego sistemske, a ako u navboxovima ne normiramo, koje su sistemskije, onda u infoboxovima tek ne normiramo jer je to na slobodi autoru. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 04:49 (CEST) :::::Nigde i nikada nisam rekao da su zastave okej, čitaj opet. Mašiš poentu. Trenutno stoji da Zvonko Petričević rođen u Prizrenu, Kosovo, a pored toga stoji zastava Republike Kosovo! Kako može biti rođen u Republici Kosovo, ako ona tad nije ni postojala! Znači, ne zanima me da l’ je mesto menjalo ime 100 puta ili 5 puta. Imamo ozbiljnu faktualnu grešku. Nigde se ne spominje da je rođen na „teoritoriji današnjeg Kosova” ili „današnje Ukrajine”, nego se iznosi kratko i jasno „Kosovo”, uz link ka Republiku Kosovo, što nema veze s vezom. Ne može neko u 1930. biti rođen u Ruskoj Federaciji, ako ta država tada nije postojala. To je greška i anahronizam. Nas ne interesuje šta se događalo s naseljem. Ovo je prosti identifikacijski podatak koji stoji u ličnoj karti ili pasošu. Znači treba da prati činjenično stanje, a ne ono što je „lepo za čitatelje”. Ako su urednici za zastavice, treba i njihovo korištenje regulirati. Ne može ovako da zastavica države stoji ispred grada. Grad ima grb, a država ima zastavu. Ne treba mešati babe i žabe. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 05:15 (CEST) ::::::Pa da, na njegovoj bi osobnoj karti danas pisalo da je rođen u mjestu Prizreni, Kosovo. Meni na osobnoj piše država koja je danas, ne država koja je bila. Isto tako i u pasošu. A to piše i u članku: Rođen je tu, a ispod jasno piše {{small|(tada {{flag|Kraljevina Jugoslavija}})}}. Tako da je prilično jasno da je u trenutku rođenja to bila ta država, a da je danas ova. Mislim da je to svakome jasno. To nije anakronizam, a opet - [[Volgograd]], [[SSSR]] jest. ::::::Što se tiče zastavica, ponavljam: normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 05:47 (CEST) :::::::Ne zanima me šta bi pisalo danas. To je upravo anahronistički pristup koji zagovaraš. Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je ''tada'' rođena osoba, a ne savremena zemlja koja obuhvata tu teritoriju. Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno! Predlažem da zastavice uniformiramo u sledećem formatu: :::::::* <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], {{zas|TADAŠNJA DRŽAVA}} (danas {{zas|DANAŠNJA DRŽAVA}})</nowiki> :::::::Na taj način se zastave nalaze tačno ispred naziva države, gde bi trebale biti, a urednicima se daje pravo da se igraju bojanki, ako žele. Time imamo smislen i faktualan ''layout''. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 12:58 (CEST) ::::::::"Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je tada rođena osoba" - tu su informaciju i dobili, no. Vrlo jasno. Plus, ti... si ispitao sve čitatelje pa znaš što ih prvenstveno zanima? "Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno!" - ova rečenica nema apsolutno nikakvog smisla. Što je Joseph Conrad bio ukrajinski pisac? Ili će netko pomisliti da je bio ukrajinski pisac jer kraj Berdičeva piše Ukrajina, a ne Rusko Carstvo? Pa će misliti da je pisac iz Rusko Carstva? Conrad i drug Gogolj ruku pod ruku? :D O anakronizmima sam sve rekao. ::::::::Što se tiče lokacije zastave, format sa zastavicom nakon grada je nezgrapan i može stvoriti probleme s prelamanjem teksta. Zato nisam pobornik istoga. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 13:13 (CEST) :::::::::Nisi razumeo moj argument. Zastava treba da stoji pored države, a ne pored grada. To je naprosto prisvajanje. Mislim da je prelamanje teksta mnogo manji problem – problem pristupačnosti – umesto problema (činjenične) tačnosti. Možemo poraditi na tome da se to prelamanje ispravno prikaže, ne bi trebalo biti teško. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 12:41 (CEST) ::::::::::Mislim da je tu potpuno jasno na što se odnosi. Uostalom, pogledaj [https://en.wikipedia.org/wiki/Córdoba,_Spain ovdje], Twin Cities. Jasno je na što se odnosi. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 13:41 (CEST) :::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Pa upravo taj članak pokazuje da grad može imati zastavu različitu od zastave države, no? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 13:51 (CEST) ::::::::::::Ha? Govorim da i en.wiki ima format [ZASTAVA], (grad), {država}? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 13:53 (CEST) :::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Aha, sad vidim na što misliš. Da, taj format se ponekad koristi za gradove pobratime, jer referiramo na moderne gradove. Ipak, generalna je smernica na enwikiju da se takve zastave eventualno uklone, što će se dogoditi u doglednoj budućnosti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:08 (CEST) ::::::::::::::O tom, po tom, onda. Meni je to, rekao sam, pretjerano zadiranje u tekst kao takav i urednička prava i mislim da je to okej. Nitko ih ne mora koristiti, ali ako hoće - to je sasvim u redu i tako treba i ostati. Ako bude nekih tektonskih promjena - ''we'll cross that bridge when we get there''. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 14:10 (CEST) :::::::::::::::To je onda okej, ali možemo li barem ciljati na to da zastavice idu uz državu u infokutijama? :) Naveo si ipak primer da i gradovi mogu imati svoju zastavu, pa bi upotreba državne zastave za grad bila malo – zbunjujuća. Gradovi pobratimi mogu ostati opšti izuzetak od tog pravila, s obzirom da je reč o prozi, i da ne želimo baš zastavicu usred proznog teksta. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:17 (CEST) :::::::::::::::Dakle, format sa zastavom bi bio: :::::::::::::::* <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], {{zastava|DRŽAVA}}</nowiki> :::::::::::::::– [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:21 (CEST) ::::::::::::::::Ne vidim zašto mijenjati nešto što stoji godinama, na što su i čitatelji i urednici navikli, što je praktičnija solucija i što se koristi i na drugim Wikipedijama. Ne vjerujem da će itko kad pogleda {{flagicon|SRB}} [[Beograd]], [[Srbija]] ili {{flagicon|SAD}} [[New York]], [[SAD]] misliti da su {{flagicon|SRB}} i {{flagicon|SAD}} zastave Beograda, dosnosno New Yorka, a ne Srbije, odnosno SAD-a. Ne potcjenjuj naše čitatelje toliko! :P – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 14:27 (CEST) {{podnožje rasprave}} [[Kategorija:Prijedlozi pravila i smjernica Wikipedije|*]] == Agitiranje == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje smjernice kako je predložena i korigirana te ista stupa na snagu od danas. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 10. marta 2026. u 16:42 (CET)|Usvojeno}} Dragi kolege, na [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Gradovi i jedinice|ovom se mjestu]] nalazi prijedlog lokalizirane smjernice o agitiranju. Kao i dosad, to je u najvećoj mjeri prijevod s engleske Wikipedije uz neke dodatke koji su specifični za okolnosti naše sredine. Molim kolege da pregledaju tekst, predlože ili izvrše izmjene koje smatraju nužnima (ovo je, kao i ranije, radna verzija) pa da usvojimo i ovu smjernicu za ubuduće, s obzirom da se radi o bitnom skupu normi koji će omogućiti normalnije i sigurnije uređivanje te popuniti neke praznine koje imamo. Proces traje '''sedam dana''' (dakle do '''10. marta''' u '''00:00'''), ali se po potrebi može produžiti i i nakon toga. Sve su izmjene i komentari dobrodošli! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 2. marta 2026. u 05:11 (CET) === Komentari === Sukladno ranijoj praksi, obavještavam sve korisnike koji su aktivni u posljednje vrijeme: @[[Korisnik:Aca|Aca]] @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]@ [[Korisnik:Vitek|Vitek]] @[[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Alekol|Alekol]] @[[Korisnik:Deni|Deni]] @[[Korisnik:Alalch Emis|Alalch Emis]] @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] @[[Korisnik:Belirac|Belirac]] @[[Korisnik:Argo|Argo]] @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]] @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] @[[Korisnik:Duma|Duma]] @[[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] (ispričavam se ukoliko sam nekoga zaboravio taggirati) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 2. marta 2026. u 05:21 (CET) :Temeljno sam pregledao i lektorirao tekst te dodao neka pojašnjenja. Mislim da je vrlo važno da imamo ovo usvojeno kao smernicu. Napraviću dodatnu infrastrukturu (šablone) koja će pomoći u provedbi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. marta 2026. u 21:36 (CET) ::Izrađeni su sledeći šabloni: {{tls|Pod agitacijom}}, {{tls|Uk-agitiranje}} i {{tl|Nije glasanje}}. Ti šabloni sada su uključeni u sastav smernice (u odeljku Reakcija na agitiranje), uz kratak prateći opis. Mislim da je sada smernica manje-više kompletna. U skladu s tim, ostavljam i formalno '''za''' usvajanje predloga smernice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 22:10 (CET) :::::{{za}} Pročitao sam smjernicu i da, podržavam prijedlog. Ima nekih sitnih rđa: "mesno čaraparstvo" mi zvuči čudno po našem. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. marta 2026. u 13:07 (CET) {{podnožje rasprave}} == Wikipedija:Nacrti – prijedlog nove smjernice == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje objedinjene smjernice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 02:47 (CEST)|Usvojeno}} Na stranici '''[[Nacrt:Wikipedija:Nacrti]]''' izradio sam prijedlog nove smjernice o nacrtima. Tekst je normativnog karaktera i većinom je preuzet sa Wikipedije na engleskom jeziku uz lokalna prilagođavanja i lične ideje. Sve sugestije za poboljšanje su dobrodošle. Unapred zahvalan na mišljenjima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. aprila 2026. u 22:42 (CEST) :Većinom sjajno, super prevedeno i smisleno, ono što bih problematizirao, kao pitanja, jesu sljedeće stvari: :# "članak je o budućem događaju, djelu ili sličnoj temi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći u skoroj budućnosti" - kako će se provjeriti taj ''razumni'' dio? Wikipedija ne bi trebala biti kristalna kugla, tako da mi ne možemo predvidjeti hoće li nešto buduće biti relevantno u nekom trenutku. Za pretpostaviti je da će sljedeće SP u nogometu ili novi roman nekog nobelovca biti značajan, tu nema nekog spora, ali hoće li prvo izdanje nekog kulturnog festivala u nekom selu biti značajno.. pa to mi ne možemo pretpostavljati, zar ne? Kako to unaprijed znati? :# "članak je o živoj osobi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali sadrži barem jedan takav izvor i razumno se smatra da će dovoljnu pokrivenost steći u skoroj budućnosti" - isto kao i gore; stvar je da značaj mora postojati ''sada'', a ne u budućnosti. Ako će značaj postojati tek u budućnosti, onda se u budućnosti treba o tome raspravljati. Nacrti, po mojoj interpretaciji, ne bi smjeli biti tu da se provode eksperimenti sa značajem, već da se članci koji su okej po općim pravilima dotjeraju. Sukladno, ja bih ove dvije odredbe potpuno brisao jer se krše s ostalim normama projekta. :# "teksta generiranog umjetnom inteligencijom" - ovo bih isto izbacio; članak generiran AI-jem treba brisati i započeti iznova. :# "Nacrt koji nije imao suštinsku izmjenu najmanje šest mjeseci može biti izbrisan ili označen za brzo brisanje kao napušten." - iz iskustva rada na Wiki, ovo je predug rok. Korisnik koji želi urediti članak uređivat će ga u kratkom roku, a neće čekati šest mjeseci da učini ikakvu suštinsku izmjenu. To naprosto nije ''prirodno''. Mislim da se ovaj rok treba skratiti na mjesec ili dva, ''osim'' u slučaju kada urednik eksplicitno navede da neće moći uređivati članak neko vrijeme i traži malo dulji rok, koji onda treba odobriti. Ali ako zainteresirani korisnik u mjesec dana ne pokaže baš nikakvu volju za uređivanjem niti se u tom pogledu objasni, mislim da je onda ''razumno'' pretpostaviti da ni neće. Mi smo mala zajednica i nema potrebe za ovako dugim rokovima; ako se stanje promijeni, lako to mijenjamo. :# "Prije brisanja ili postavljanja šablona {{tl|Brzo brisanje}} trebalo bi obavijestiti tvorca nacrta." - čemu? Već je obaviješten o nacrtu. U toj obavijesti ("obavijestiti tvorca članka i/ili njegove glavne urednike ili urednice") treba navesti i ovaj tok te uputiti korisnika da, ako smatra da u navedenom roku neće moći izvršiti suštinske izmjene, to navede i zamoli za produljenje roka. Korisnik kojemu je u interesu objaviti članak mora biti proaktivan u tome, ne bismo mi trebali starati o tome. :# "Pri premještanju nacrta u glavni imenski prostor, preusmjerenje u pravilu treba ostaviti. Takvo preusmjerenje može pomoći drugima da pronađu prethodni naziv nacrta." - why? Djeluje kao nepotrebno preusmjeravanje, pogotovo ako se nacrt suštinski mijenja u procesu izmjena. :Ovo samo po sebi nisu loše stvari, ali su stvari koje treba razraditi ili oko kojih treba postići argumentirani konsenzus pa bih to volio raspraviti! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 04:27 (CEST) ::Vrlo dobre teme za diskusiju. Što se prve tačke tiče, saglasan sam da treba konkretizirati. Ova smernica treba se odnositi na serijske događaje i djela iz serije – upravo primjeri koje si naveo. Novi seoski kulturni festivali tu baš i ne idu. Ako imaš ideje, preciziraj smernicu. Druga tačka, pošto se nacrti ne indeksiraju, problemi sa značajem nisu toliko ozbiljni/važni. Stoga, i minimalne naznake značaja mogu biti dovoljne za nacrt. Za žive osobe, poput pevača, gde nam je važno postojanje studijskog albuma, izrada nacrta pre nego što osoba izda takav album – mislim da to treba da bude realna opcija. Neki kriteriji značaja su nam izrazito rigorozni i nacrt može biti prvi „stepenik” dok tema ne stekne dovoljnu značajnost da postane punovažni članak. Minimalni kriterijum bio bi postojanje bar jednog pouzdanog izvora, kako se stranica ne bi izbrisala kao „Biografija žive osobe bez izvora”. Treća tačka, mašinski prevod i AI-generisan tekst stvari su koje su popravljive. Pritom, ovaj potonji nedostatak zapravo je lakši za otkanjanje. Ovo su očigledni problemi sa stilom stranice i mislim da treba da postoji mogućnost da idu u nacrt i budu spaseni, ako je to moguće. AI-generisan tekst ne smatra se kršenjem autorskih prava, pa brisanje nije obaveza. Četvrta tačka, na enwikiju postoji rok od 6 meseci. Mislim da mi tu ne bismo trebali ići sa kraćim rokom, upravo jer smo manji projekat. Ovakav rok je dosta fleksibilan i mislim da bismo ga trebali zadržati. Srpska Vikipedija takođe ima isti rok. Rok je vjerovatno ostavljen da bude duži upravo zbog otklanjanja tih problema sa značajnošću, gde tema može posle nekoliko meseci ispuniti sve enciklopedijske kriterije. Što se pete tačke tiče, mislim da bi bilo lepo obavestiti tvorca neposredno pre brisanja, kako bi se videlo da li je i dalje možda zainteresovan za rad na nacrtu. Kažem, nacrti su radne stranice zajednice i ne moraju nužno biti brzo prebačeni u glavni imenski prostor. Nekada korisnik može zaboraviti na rok ili na nacrt, pa je obaveštenje u tok pogledu korisno. Šesto, što se tiče preusmerenja, ono je korisno i kako bi se vodila evidencija o premeštanjima iz nacrta u GIP. Budući da se nacrti ne indeksiraju, ovakva preusmerenja ne jedu leba, a korisna su da bi linkovanje kasnije funkcionisalo i da bi navigacija bila prirodna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 05:11 (CEST) :::Pravila i smjernice trebale bi održavati realnost projekta, kao takvog, sukladno čemu ih je nužno prilagoditi. Rokovi na en.wiki su takvi jer je sustav kao takav održiv i jer je vjerojatnost da će više ljudi kroz duži period raditi na tome veća. Kod nas te vjerojatnosti nema. Broj korisnika koju su aktivno željeli raditi na lošem članku kod nas je iznimno malen (Brada kao nedavni primjer), dok je broj onih koji odustaju ogroman (isto nedavni primjer, onaj Thompsonov koncert, iako sreća po nas da je taj lik odustao, ali ''point remains''), tako da naša pravila treba prilagoditi tome. E sad: :::# Ja osobno ne znam kako bih to preformulirao, ali moja je logika sljedeća: Ako je prva dodjela Oscara relevantna onda će i 201. biti relevantna; tu ne treba govoriti o nacrtu kao zaštitniku potencijalno značajne teme koja trenutno nije značajna. 201. dodjela Oscara bit će značajna, tu je samo pitanje je li prerano o njoj pisati, ali to je praktični razlog. S druge strane, ako prvo izdanje Kobasicijade u Klenovcima nije relevantno, onda neće biti ni 201., osim ako se ono ''ex post facto'' ne istakne po nečemu. Unaprijed neće, dakle ni ovdje nacrt ne treba biti "čuvar" potencijalnog značaja. Ako netko od kolega ima način kako to bolje formulirati, meni je to okej, ako ne - onda ovo treba brisati... osim ako ti nemaš neki konkretan primjer kada bi se ovo pravilo primijenilo? :::# Indeksiranje je irelevantno, davanje nekome roka od 6 mjeseci da uspije je još manje enciklopedijski. Uzmi primjer muzičara. Susan Boyle postala je relevantna i prije izdanja prvog albuma. Isto bih tako rekao da je i Jakov Jozinović trenutno enciklopedijski relevantan, iako lik ima jedan singl, ali udovoljava ostalim kriterijima i javno je eksponiran. S druge strane, hrpa izvođaća s Dore, recimo, nije enciklopedijski relevantna, neovisno o tome što imaju pjesme i nastup na Dori i/ili izdan album. [[WP:NIJE#Wikipedija nije kristalna kugla|Wikipedija nije kristalna kugla]], tako da u tom pogledu ne treba koristiti Wikipediju za vlastitu promociju. Kako sam rekao na onoj raspravi - tema nije relevantna zato što je na Wikipediji, već je na Wikipediji zato što je relevantna. Ako nije relevantna, onda joj tu nije mjesto; kada postane relevanta (i ako!), onda joj na projektu može biti mjesto. :::# Ovo oko AI-ja ne vidim kako se može popraviti - ako je tekst potpuno generiran preko AI-ja, jedini način da se isti popravi je da se potpuno nanovo napiše, u kojemgod obliku. Ako se članak nanovo piše, onda se stari briše, tako da ne vidim razlog zašto bismo imali ''placeholder'' AI članak za nešto što ionako neće biti identično tomu. Mi kao enciklopedija trebamo imati nultu stopu tolerancije prema AI sadržaju, tako da AI generirani tekst nema što tražiti niti u nacrtu. To je samo ''placeholder'' za članak, a to nema smisla, jer onda možemo napravitii tako 20 milijuna placeholdera i biti Wiki s najvećim brojem članaka. Strojni prijevodi su druga stvar i to mi je okej da ide u nacrt, ali ovo mi nema smisla. :::# Kako sam gore rekao, mi nemamo pravo "davati" nekome 6 mjeseci da uspije ili ne, a ovo zvuči upravo kao to. ''Okej, frende, sada nisi bitan, al' imaš šest mjeseci da ovoj zajednici dokažeš da jesi.'' Nismo mi zato tu, tako da mi to nije neki argument. Što se tiče ostaloga, probaj naći koliko je bilo korisnika koji su actually htjeli raditi na svojim člancima pa vidi koliko taj rok od pola godine ima smisla. Da ne kažem - tko će nakon pola godine to održavati i paziti na to? :::# Ako nako proteka 6 mjeseci nije radio na članku, '''naročito''' ako je IP (a u 90+% slučajeva je IP), misliš da će ga još jedna obavijest na to motivirati? Pa ti ljudi nalijepe to ovdje i više nikada ne dođu na projekt! :D :::# Haj' dobro, iako ne vidim svrhu, al' recimo da zvuči dovoljno praktično pa okej! :D :::Toliko za sada! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 05:44 (CEST) ::::Vrlo solidni argumenti za neke tačke. Odgovoriću posle i doraditi smernicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 12:48 (CEST) ::::Druga tačka, pozivanje na [[WP:KRISTAL]] je dobar argument. Saglasan sam u tom slučaju. Budući da je ovo moj lični dodatak smernici, uklonio sam taj dio. Prva tačka, preformulirao sam ideju. Mislim da je sada jasnije. Treća tačka, svaki AI izlaz može se popraviti ljudskim pregledom (engleski: ''human review''). Definiciju ljudskog pregleda napisao sam [[:meta:Artificial intelligence/Draft policy|ovde]]. Trenutno sa grupom drugih globalnih korisnika radimo na globalnim smernicama o upotrebi umjetne inteligecije, tako da sam upoznat s tematikom. Mislim da trebamo zadržati ovo, kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak. Četvrta tačka, nakon ove dorade smernice, više ne vidim potrebu za ovolikim rokom. Mislim da možemo smanjiti na 3 meseca, kompromisno. Kako ti se to čini? {{k|Vipz}} će poraditi na toj infrastrukturi, pa ćemo imati dobar uvid u starost nacrta i kada koji nacrt treba brisati. Peta tačka, IP urednike i nema smisla obaveštavati jer se IP adrese menjaju na dve nedelje. Možemo specificirati to, ali mislim da obavest treba zadržati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:25 (CEST) :::::Mala ispravka, sada vidim da sam stavio "Prije brisanja [nacrta]". Ipak mislim da ovde obaveštenje treba da bude posle brisanja nacrta. Možda možemo tim pristupom ići? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:31 (CEST) ::::::# "članak je o predstojećem događaju (npr. dodjela Oscara) ili nadolazećem ostvarenju (npr. filmski nastavak) u značajnoj seriji, gdje konkretna tema još nije stekla dovoljnu obrađenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme" - ja i dalje ne vidim svrhu ove odredbe. Daj mi, ''please'', primjer. Ne izgleda mi loše, ali koji je primjer ovoga? Mislim, dodjela Oscara će ''zasigurno'' steći obrađenost, to nije pitanje očekivanja, nego činjenice. Isto vrijedi i za ''Avengerse'' 268, ili koji će već biti. Samo me zanima kada bi se ova odredba koristila. ::::::# "kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak" - kako je teže popraviti "marko čimpanzu čita knjigu" u "Marko čimpanzi čita knjigu" od "Marko čita knjigu čimpanzi, vrsti majmuna". Ovaj drugi primjer je sasvim uredna rečenica, kao što su sadržajno uredni i članci koje smo nedavno imali i koje ćemo sutra brisati (vjerojatno)... tehnički gledano, nema se tu što ispravljati jer je sadržajno i stilski uredno. Ali je napisano strojno. Dakle, ne vidim kako se tu može "ispraviti" bez pisanja i novog pisanja? ::::::# Okej, tri mjeseca može kao kompromisno rješenje, naročito ako će se srediti infrastruktura. ::::::# Obavijest da je nacrt obrisan? To mi je okej. ::::::Ostalo smatram riješenim! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 15:41 (CEST) :::::::Primjere si sam dao: [[97. dodjela Oscara]]. Da se taj članak napravi par mjeseci prije dodjele, mislim da treba ponuditi prostor da se članak razvija u nacrtu, dok se ne stekne dovoljna obrađenost/pokrivenost u izvorima. Sada, međutim, ta pokrivenost postoji. Mašinski generiran tekst se popravlja detaljnim čitanjem članka i provjerom referenci. Nije suviše teško. U generalu, pola sata posla. Mašinski prijevod je nekad previše doslovan i neprilagođen (bar sat vremena popravljanja), dok AI može mnogo bolje prevoditi (iz ličnog iskustva). Zato kažem da nije suviše teško popraviti, štaviše je lakše. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:48 (CEST) ::::::::Ali, [[234. dodjela Oscara]] ne treba ići u nacrt.... kako se na nju odnosi "ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme"? Ne smatra se razumno, zna se da će biti. Pitanje je preuranjenosti, što en.wiki rješava preusmjeravanjima... ali preuranjenost nije "ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme"? :/ Ali mi AI tekstove ne želimo popravljati, nego ih želimo ne imati? Mislim da se ovo treba maknuti u ovom trenutku dok se ne donese taj globalni tekst za AI i odluči o njegovoj primjeni. Sada skačemo pred rudo, a dio toga riješit će se naknadno; sukladno, taj dio ukloniti za sada pa poslije raspraviti njegovo vraćanje ili ne. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 16:04 (CEST) :::::::::Stavio sam "pouzdano se zna da će je uskoro steći". Bolje? Enwiki ima esej [[:en:WP:TOOSOON|WP:TOOSOON]] o preuranjenosti. To je svakako zasebno pitanje i treba se rešavati zasebno. Što se AI tekstova tiče, kažem, oni su popravljivi i mogu biti potpuno relevantni članci uz ljudski pregled. Kažem opet, ništa nam ne šteti da to bude u nacrtu, pa ako se ne sredi, brisaće se svakako. Naravno, potpuno AI generisan sadržaj treba brzo brisati, ali to će se regulirati zasebno. Isto kao što i poptuno mašinski prevod treba brisati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 16:14 (CEST) ::::::::::Na nama je svakako da ponudimo opciju da se takvi mašinski prevedeni ili generisani članci mogu srediti u nacrtu, pa ako je tvorac članka zainteresovan da radi, zašto da ne. Ipak, kriterijumi za brzo brisanje ponudiće nam i opciju za brzo brisanje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 16:16 (CEST) :::::::::::Trebalo bi da je sada sve riješeno uz konsultacije s Edgarom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 17:48 (CEST) :Stranica se trenutačno bavi premještanjem iz jednog imenskog prostora u drugi i obratno, što nije baš cijela svrha tog imenskog prostora. Trenutačno više liči na smjernicu namijenjenu samo administratorima projekta, ne i novajlijama koje su došle napisati novi članak. Ova se smjernica treba značajno proširiti i doraditi temeljom [[:en:Wikipedia:Drafts]] prije nego bude spremna za usvajanje. Osim toga, smjernica ne govori ništa o tome tko ga premješta u nacrtni prostor ili van njega, tko smije takvo premještanje poništiti i na koju osnovu, treba li ga korisnik s određenim ovlastima pregledati i odobriti prije premještanja, i sl. :Moja je ideja da se autopatroliranim+ (+ = i naviše) korisnicima omogući objavljivanje nacrta direktno u GIP, bez ikakvih prepreka. Korisnici koji ovlasti autopatrole još nisu zavrijedili trebali bi proći proces pregleda i odobrenja prije nego se njihov nacrt premjesti u GIP. Ovlasti za ovaj proces trebali bi imati patroleri+ projekta. Premještanje iz nacrtnog prostora u glavni svaki patroler+ može poništiti (ako smatra da treba), ukoliko je premještanje izvršio korisnik bez ovlasti autopatrolera. Ako je nacrt odobrio i premjestio jedan patroler+, ta se radnja smije poništiti samo jednom od strane drugog patrolera+ (sukladno pravilu [[:en:WP:WHEELWAR]], koje treba prevesti za naše potrebe). :3 mjeseca umjesto 6 je sasvim u redu. Određene nacrte trebamo moći označiti kao 'obećavajuće' i produžiti rok ako liče na nešto vrlo blizu ispunjavanja kriterija za prebacivanje u glavni imenski prostor. Što se tiče obavješćivanja, mislim da to treba raditi za sve ove radnje: nacrt je prihvaćen i postao je člankom • članak se zbog ''razloga'' prebacio u nacrtni prostor • nacrt nije uređivan više od 2 i po mjeseca i slijedi mu brisanje ako ne nastanu suštinske promjene • nacrt nije prihvaćen i potrebna mu je dorada • nacrt je izbrisan (kao napušten ili po kriterijima brzog brisanja). Što se tiče IP-doprinosioca, njima se u sadašnjosti dodjeljuju privremeni anonimni računi koji traju 3 mjeseca, te je generalno moguće održavati komunikaciju s tim individualnim anonimnim korisnikom tokom tog razdoblja, te ga se može obavješćivati kao i registrirane korisnike. U ophođenju sa sadržajem za koje postoji sumnja da je generisan vještačkom inteligencijom trebamo pratiti [[:en:WP:LLM]]. Kada se radi o sumnji na manjak značaja - umjesto brzog brisanja, članak premjestimo u nacrtni prostor. Ovo će sve skupa stvarati mnogo manje frikcije. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 01:56 (CEST) ::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Ovo je normativni tekst – smjernica. Na enwikiju je eksplanatorni esej. Zato enwiki sadrži i ta uputstva za novajlije. Međutim, ta uputstva trebaju ići na adekvatnu stranicu pomoći (Pomoć:Nacrt). Tu treba objasniti kako se stvara nacrt, kako se pretražuju nacrti i slični dokumentacijski dodaci. Što se tiče tvoje ideje, meni se ona sviđa i ima mi smisla, ali možda deluje malo preterano/obeshrabrujuće da onemogućimo izradu članaka u GIP-u neautopatrolerima. Time gubimo na slobodi uređivanja i teramo ljude da prolaze kroz birokratski proces pregleda koji – i dalje nije infrastrukturno završen. Zanima me šta @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] misli o ovome. Usputni ''fact check'', privremeni računi traju oko nedelju dana ili dve nedelje. I još jedan dodatak, ne trebamo i ne moramo imati celu infrastrukturu sa enwikija. Treba imati funkcionalnu infrastrukuru i da je sve održivo na našem projektu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 02:24 (CEST) :::Naravno, što više birokracije to bolje... *''facepalm''* Slati obavijest za svaku stvar je apsolutno suludo... nismo mi dom za nezbrinute članke ili korisnike pa da smo dužni skrbiti o tome. Autor je dužan pobrinuti se za članak koji postavi. Mi ćemo mu tu pomoći, ali ga ne treba oko toga tetošiti. Nisu korisnici Wikipedije... spori, samo su nekada lijeni, a odgovor na lijenost nije tetošenje, nego motivacija. Mislim da dodatna birokratizacija ovoga svega ne vodi ničemu, sukladno čemu ne vidim potrebu za širenjem obavijesti na apsolutno svaki korak. Korisnika treba obavijestiti na početku procesa - članak je prebačen u nacrt, nalazi se tu, pogledajte pravila i smjernice o tome kako ga treba srediti, imate rok od 3 mjeseca, ako se u tom periodu ne sredi bit će pobrisan, možete tražiti produljenje roka i možete se obratiti bilo kome za pomoć - i to je to. Nikome od admina ne treba dodatni posao povlačenja nekoga to ne želi raditi na članku za rukav. Uostalom, nacrt se uvijek može vratiti na zahtjev tako da to nema smisla. To je prvo. :::Nadalje, slažem se s Acom da je ovo normativni aspekt nacrta. Praktični dio treba biti posebna stilska uputa u maniri [[WP:Stil]], ne zasebna smjernica. Stilski aspekti ovog procesa nisu povezani s normativnima, s tim da bi u njima definitivno trebalo razjasniti kriterije kada članak prestaje biti nacrt, barem okvirno. :::Što se tiče premještanja, načelno nemam problem s tim, ali tu moraju biti određena ograničenja. Prvo, korisnik koji je postavio nacrt ili je na njemu značajno radio (osim ako je sysop) ne bi smio samostalno išta premještati; u tom slučaju bi trebao prethodno odobrenje administratora ili birokrata da to učini. Drugo, premještanje se može učiniti tek onda kada je iz rasprave jasno da zajednica više nema prigovora na sam sadržaj članka i kada autori ne namjeravaju više na njemu raditi. To može biti rečeno eksplicitno ili prešutno nakon proteka nekoliko dana (recimo 3-5) od posljednje izmjene i komentara. Poništavanje ovoga mora biti obrazloženo i u slučaju spora daljnje izmjene (oko statusa članka, ne sadržajne) ne mogu se vršiti bez odobrenja admina ili birokrata. Zlouporaba ovog prava od strane patrolera+ treba biti osnova za oduzimanje prava i sancioniranje. :::Ovo s "obećavajućim" nacrtima treba razraditi, ovako je samo arbitrarni termin. :::Što se tiče značaja, apsolutno se ne slažem s tim. Značaj nema veze s nacrtima - nacrt je članak koji može proći na Wiki, ali ga treba srediti. Članak koji nema značaja ne može biti ni nacrt. Brisanje je tu da se takvi članci uklone, a ne da ih se perpetuira bez osnove. Nešto što je nedovoljno značajno ne može preko noći ili u 3 mjeseca postati značajno, ne ide to tako. Mislim, moguće je, ne mogu reći da nije, ali to je iznimno rijetko. Sukladno tome, nema svrhe da se taj tekst "dotjeruje" jer se time ništa neće postići. Ponavljam - nešto je na Wikipediji jer je značajno, a nije značajno jer je na Wikipediji. Wikipedija nije mjerilo značaja, ona je samo njegova potvrda (ili negacija). Na autoru je da prvo dokaže da je tema članka značajna, a ako to uspije, onda možemo dalje procijenjivati kvalitetu teksta i premještati u nacrt ako je potrebno. :::Ne znam što je Aca mislio pod izradom članaka za neautopatrolirane... tu sam ili ja Vipza krivo shvatio ili Acu. To mi pojasnite. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 14. aprila 2026. u 02:46 (CEST) ::::Vipz piše: "{{tq|Korisnici koji ovlasti autopatrole još nisu zavrijedili trebali bi proći proces pregleda}}". To bi značilo da korisnici koji nisu autopatroleri ne mogu direktno objaviti članak, nego ga trebaju objaviti kao nacrt prvo; ako dobro interpretiram. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 02:53 (CEST) :::::Ako ćemo imati dvije projektne stranice o nacrtima (jedna normativna i jedna pomoćna), ne mogu se zvati isto, to samo doprinosi konfuziji. Ako nije o nacrtima općenito, ovu bih normativnu stranicu preimenovao u nešto kao '{{xt|Wikipedija:Postupanje s nacrtima}}'. :::::"{{tq|To bi značilo da korisnici koji nisu autopatroleri ne mogu direktno objaviti članak, nego ga trebaju objaviti kao nacrt prvo; ako dobro interpretiram.}}" je potpuno kriva interpretacija. Namjerno sam koristio pojam ''bi trebali'' (umjesto ''moraju'') i nisam sugerirao nikakvu sistemsku promjenu da se onemogući objavljivanje stranica u GIP za neregistrirane ili neautopatrolirane korisnike. Iako ostaje tehnički opcionalan, proces pregleda od strane patrolera+ bio bi preporučen način za novajlije ovog projekta (većina neprijavljenih i neautopatroliranih korisnika) da nacrt prijeđe u glavni imenski prostor. :::::Na [[Korisnik:Vipz/igralište2#Pregled nacrta|svom igralištu]] sam nedavno započeo skicu posvećenu upravo procesu pregleda nacrta, a inspiraciju uzimam od [[:en:WP:Articles for creation]]. Ne, nije mi namjera "{{tq|imati celu infrastrukturu sa enwikija}}", da jeste ovo bi bio čas posla za prekopirati, prevesti i predložiti. Nije mi namjera niti daljnja birokratizacija projekta. Dapače, još od svoje prve godine na shwiki zalagao sam se da toga bude što manje (i drago mi je da je danas glavni kriterij za glasanje autopatrola, a ne neke arbitrarne brojke koje bi onemogućile glasanje svima osim 5~6 aktivnih korisnika - [[Wikipedija:Pijaca/Arhiva 30#Smjernica o anketiranju]]). Namjera mi je smanjiti frikciju između novih doprinosioca i staratelja nedavnih izmjena. Vjerujem da bih i ja glavu okrenuo i da nikad više ne bih pogledao natrag da su moji prvi doprinosi bili hladno obrisani, to je sve samo ne motivacija. :::::Nedovoljan značaj sam po sebi nije kriterij za brzo brisanje, i ne smije biti. Nećemo dopuštati članke o temama koje nemaju apsolutno nikakve naznake značaja, ali nećemo ni po automatizmu brisati članke sa slabom potkrijepljenošću. 3 mjeseca u nacrtnom prostoru neka provedu, gdje nikome ne treba smetati, i ako će raditi na njemu neka rade, ako neće - proteći će rok i briše se. :::::Obavješćivanje o raznim radnjama s nacrtima može se značajno pojednostaviti i ubrzati uvodom spravice (gadgeta) koja će ponuditi izbornik sa standardnim setom šablona namijenjenim za brzo obaviješćivanje i upozoravanje. [[:mw:Help:Temporary accounts]] mi govori da privremeni računi traju 90 dana, dakle 3 mjeseca. :::::Ako na nešto nisam odgovorio, ispričavam se. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 04:10 (CEST) ::::::Dobro, jasno da bi trebalo distingvirati nazive, ali to je detalj koji ćemo riješiti u hodu. To je tehnička sitnica. ::::::Ali, čekaj, ako to nije obveza i ako je to samo preporuka, kako će se ona manifestirati u praksi? Mislim, to sam isto govorio i Aci za one odredbe o značaju - zanima me kako bi se ta odredba primjenjivala u praksi i kada? ::::::Okej, ja nemam problema s time da se dvije "sukobljene strane" pomire, ali to treba precizirati kao takvo i treba biti jasno koja su prava novajlija i koje su obveze starlija! :D Zasad je to dosta ''vague''. ::::::Mislim da netko od nas ne kuži pitanje značaja... dakle, tema je značajna. Ili nije. To se provjeri vrlo lako na Googleu. Ako članak nije značajan, onda nema potrebe stajati tu 3 mjeseca jer se članak koji nije sam po sebi značaja ne može ni potkrijepiti izvorima jer izvora nema. Ne može se značajnost stvoriti u tri mjeseca. Je li neki jutuber značajan se provjeri lako, isto tako i za pjevača i glumca i slično. Provjera tog čuda traje par minuta, plus - često je iz samog sadržaja članka jasno radi li se o značajnoj temi ili ne. ::::::Da, ali svejedno će netko morati to činiti u nekom vremenskom trenutku, zar ne? I što ako ja zaboravim dne 17. studenog 2026. godine poslati obavijest da "nacrt nije uređivan više od 2 i po mjeseca i slijedi mu brisanje ako ne nastanu suštinske promjene"? Koje se sankcije povlače za tim? Ako ih nema, onda je ta obavijest sama po sebi nepotrebna; administratorima se može ostaviti na slobodu da obavještavaju, ali ne nametati obvezu. Ja sam za to da se napravi jedna, objedinjena obavijest sa svim informacijama za korisnike. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 14. aprila 2026. u 13:27 (CEST) :::::::Ja bih ovo naslovio "Smjernice o nacrtima". Što se tiče značaja, to se vi lepo dogovorite, a ja ću podržati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:12 (CEST) :::::::Što se tiče obaveštenja, ovo je normativni tekst. Tako da, i tu treba biti obazriv i gledati šta je održivo. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:13 (CEST) :::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: "{{tq|Ali, čekaj, ako to nije obveza i ako je to samo preporuka, kako će se ona manifestirati u praksi?}}" - samostalno premještanje nacrta u glavni imenski prostor je moguće, ali riskira promptno poništavanje, vraćanje u nacrte, a možda i brisanje. Neki samostalno objavljeni članci (ex-nacrti) bit će dovoljno dobri za GIP i neće biti potrebe išta poništavati, vraćati ili brisati, te zato nije obveza (uzimamo u obzir da neki neprijavljeni ili neautopatrolirani već znaju pisati članke). Namjera je nove suradnike usmjeriti na najmanje konfliktnu proceduru razvoja njihovih prvih članaka - ona koja uključuje da se sadržaj, koliko god 'loš' bio, zadrži, da im se ustupi mogućnost slanja zahtjeva za pregledom, da iz pregleda ishodi ili neposredno prihvaćanje ili vraćanje s primjedbama i prijedlozima za doradu, da se to sve može diskusirati na stranici za razgovor tog nacrta, te da naposlijetku možda dobijemo spreman članak, a možda i novog aktivnog kolegu. :::::::Što se tiče značaja, nacrtni prostor treba biti tolerantniji. Kao što sugestira [[Nacrt:Wikipedija:Nacrti#Rasprava o brisanju]], tekstovima koji se čine neznačajnima treba omogućiti postojanje u nacrtnom prostoru dok traje rasprava o značajnosti teme koju tekst pokriva. Ta će se rasprava odviti ovako ili onako ali neće biti otpočeta optužbama za prakticiranje administratorske samovolje (kao što smo već vidjeli mnogo puta) i voditi nepotrebnom pretvaranju onoga što je trebala biti konstruktivna rasprava u neku vrstu okršaja dviju "sukobljenih strana". Mi ovdje govorimo o privremenom zadržavanju neindeksiranih ''nacrta'', ne javnih ''članaka''. :::::::Specifičnosti o obavješćivanju daju se prodiskutirati, pogotovo ta o skorom brisanju nacrta s projekta (koji bi u pravilu trebala biti automatizirana, ako se uopće realizira). Sve trenutne radnje s nacrtom poput brisanja, prihvaćanja, odbijanja, premještanja iz GIP u Nacrt: trebale bi biti popraćene odgovarajućom vrstom obavijesti. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. aprila 2026. u 13:42 (CEST) ::::::::Okej, taj mi je dio jasan - ali ako je to preporuka koja nove korisnike ili IP-ove ''neće spriječiti'' da objave u glavnom prostoru, koja je svrha odredbe? Ja sam neki novi lik koji nema pojma o Wiki i - kako to obično biva - nisam pročitao pravila. Napisat ću članak o Ivanu Iviću, lokalnom ''pisniku'' iz mog sela Donje Podbridine na Moru koji je objavio par ''zbiraka'' i dobio neke lokalne nagrade za ''pisnike laureate'' i slično, dakle recimo da prelazi neki prag značaja. Recimo. I ja sad to objavim u GIP-u jer nemam pojma ni što je nacrt nit' me to zanima. Onda dođe neki grozni EAP i to mi odmah pobriše jer je irelevantno - ja popizdim. Ili dođe neki manje grozni Vipz i makne mi to na neki nacrt - ja opet popizdim. Jer zašto? Pa ja hoću članak, a vi meni njega brišete ili mičete. U tom pogledu mislim da bi onda solucija koju je "krivo interpretirao" Aca bila praktičnija i elegantnija - po ''defaultu'' takvi članci idu u nacrt, ali uz obvezu adminima za automatsku provjeru. To bi se odnosilo na IP članke i članke novih računa, odnosno autopotvrđenih. Ne bih ograničavao na autopatrolu, nego autopotvrdu. Dakle, ti članci bi išli na nacrt, mi bismo imali obvezu to prekontrolirati - ako je to okej, odmah ide na GIP, ako nije, ide procedura za nacrte. To mi se čini elegantnije i više ''straightforward'', ali i poštenije prema svim dionicima. ::::::::Opet - članak ili jest značajan ili nije značajan. Ako je to upitno, na autoru je da to dokaže. Naravno, možemo i mi jednostavnim pregledom. To doslovno traje minutu, ako odeš na Google. Ako se radi o poslu koji se može obaviti u minutu, onda nema potrebe da se tri mjeseca kiseli da bi na kraju nestao. Poanta priče je u tome da se stanje značaja ''neće promijeniti'' (ili će se promijeniti jako teško, odnosno rijetko) u tri mjeseca, sukladno čemu ne vidim potrebu za privremeno zadržavanje sadržaja koji ionako neće na projekt. ::::::::Što se tiče obavijesti, ako postoji mogućnost automatizacije, onda broj obavijesti može biti koliko želiš, ali ne bih da se adminima nameću dodatne birokratske obveze oko slanja obavijesti koje će, najčešće, ostati neodgovorene. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. aprila 2026. u 14:36 (CEST) :::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Možemo ograničiti stvaranje novih stranica na autopotvrđene račune i onda od neprijavljenih/nepotvrđenih korisnika zahtjevati da nove stranice objavljuju isključivo kao nacrte. Takvo ograničenje je aktualno na enwiki već 8 godina - [[:en:WP:ACTRIAL]]. Vjerujem da bi, pak, ''drafticiranje'' članaka naspram promptnog brisanja izazvalo mnogo umjerenije inicijalne reakcije. Promptno brisanje ''nacrta'' o temi za koju postoje čak i najmanje naznake značaja (recimo jedna nacionalna/međunarodna nagrada, recimo Libanska) nije pošteno. Preemptivno brisanje takvog nacrta (dakle, u kraćem roku) treba ishoditi iz rasprave, a ne obratno (brisanje pa rasprava). – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. aprila 2026. u 15:29 (CEST) ::::::::::Pa to mi se čini praktičnije nego ovo, ovo što je predloženo mi djeluje previše komplicirano, a bez neke jasne svrhe. Što se tiče značaja, mislim da se to treba prvo riješiti u pravilima za brisanje pa onda vidjeti koliko će prostora ostati i kako u taj prostor uklopiti nacrte. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. aprila 2026. u 15:33 (CEST) :::::::::::Samo bih zamolio da ove dve teme (ograničavanje i značaj) – ostavimo za kasnije, jer nam je za obe teme potreban konsenzus. Ono što se može preraditi na stranici – treba preraditi sada. Raspravu ću ostaviti otvorenu do 26. aprila u 23:59. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. aprila 2026. u 02:15 (CEST) ::::::Hvala, Vipz, na pojašnjenju. Izgleda da sam za privremene račune fulao, bio sam ubeđen da je period manji. Izvinjavam se onda na pogrešnom ''fact checku'' – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:20 (CEST) ::::::Što se patrolera i viših grupa tiče, ja sam za da oni mogu premještati nacrt. To ima smisla. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:23 (CEST) ::Predloženi normativni tekst za shwiki adaptacija je enwikijevog eksplanatornog eseja, od {{slink|:en:Wikipedia:Drafts|Moving articles to draftspace}} nadolje. U suštini, prva je polovica tog eseja pomoćnog karaktera, dok je druga polovica (ova predložena) normativnog karaktera. Na [[Korisnik:Vipz/igralište2|svom igralištu]] imam skoro gotovu prvu polovicu. No što bi točno trebala biti stranica pod naslovom [[Wikipedija:Nacrti]], ako ovo dvoje dijelimo na dvije zasebne stranice? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. aprila 2026. u 17:53 (CEST) :::Možda bi ovo mogla biti stranica za razvrstavanje i pružiti linkove na stranicu pomoći, smjernicu o premještanju, brisanju i vraćanju, te Wikiprojektu Nacrti? Wikiprojekt Nacrti mogao bi biti ekvivalent [[:en:Wikipedia:WikiProject Articles for creation]] (u mnogo manje kompleksnom obliku, naravno) i tu bi se mogla voditi evidencija nacrta. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. aprila 2026. u 18:03 (CEST) ::::Pa dečki, ako ti imaš prvu polovicu, a Acan Macan drugu polovicu, onda spojimo dvije polovice u jednu cjelinu i imamo [[WP:Nacrti]] s oba dijela. Jednim pomoćnim, drugim normativnim. Ja ne vidim problem s tim. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. aprila 2026. u 18:30 (CEST) :::::Okej, ja sam ''fine'' s time. Lektorisaću kad stignem taj prvi dio, ali sadržajno mi deluje okej. @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Slobodno spoji ova dva dela i dodaj u smernici odjeljak poput "Tko može premještati nacrte", ili negde naznači da su patroleri za to odgovorni. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. aprila 2026. u 01:07 (CEST) ::::::Pregledao sam još jednom celu smernicu. Dopune su bile vrlo korisne. '''Podržavam''' uvođenje u ovom obliku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 18:28 (CEST) :::::::Ima još nekih sitnica s kojima nisam najzadovoljniji, ali nećemo cjepidlačiti, tako da i ja '''podržavam''' prošireni prijedlog. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. aprila 2026. u 18:38 (CEST) ::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] koje su sitnice u pitanju? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 18:39 (CEST) :::::::::Sad već previše pitaš. :D – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 18:42 (CEST) :::::::::Umjetna inteligencija i činjenica da sustav dopušta izradu nacrta za već postojeće članke (ako utipkam da mi izradi nacrt "Panama", uredno ga radi iako članak već postoji) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. aprila 2026. u 18:42 (CEST) ::::::::::To i nije nužno loše. Neko možda želi da preradi ceo postojeći članak, i onda koristi nacrt da razvije novu verziju. :D – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 18:44 (CEST) :::::::::::Također ćemo moći čitatelje/urednike stranice informirati da članak pod tim naslovom već postoji u glavnom imenskom prostoru; šablonom {{tl|Nacrt}} i/ili uredničkim obavještenjem ([[:en:Wikipedia:Editnotice]]). – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 19:11 (CEST) ::::::::::Što se umjetne inteligencije tiče, predložiću dopunu pravila za BB tako da možemo brzo brisati čisto AI generirane članke. Mislim da će biti od koristi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 18:45 (CEST) :::::::::::Mislim da to nije poanta nacrta, al' kažem - nek' bude. Što se tiče AI-ja, mislim da to treba maknuti trenutno iz teksta prijedloga dok se ne donesu šira pravila. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. aprila 2026. u 18:50 (CEST) ::::::::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Tvoje mišljenje o ovome? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 21:34 (CEST) :::::::::::::Ovo možemo ukloniti ili zakomentirati dok ne budemo imali neka konkretna pravila i smjernice koje se tiču upotrebe umjetne inteligencije na Wikipediji. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 00:06 (CEST) ::::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Zakomentirano. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 00:32 (CEST) ::::::::::::::Ako nema dodatnih primedbi, zatvorio bih ovo polako. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 00:34 (CEST) :::::::::::::::Nemam ništa protiv. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 26. aprila 2026. u 02:37 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Zaštićivanje == Nakon što je ovo predugo stajalo nedovršeno, mislim da je vrijeme da raspravimo i [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Osobna vježbaonica|smjernicu o zaštiti stranica]]. Uglavnom se tu radi o prijevodu s engleske Wikipedije, uz neke lokalne nadopune temeljem iskustava koje smo imali, kao i obično. Šablone još nisam posebno pravio jer trebamo vidjeti treba li nam baš sve ovo i koje su tehničke mogućnosti primjene svega toga. Rasprava traje od danas, a trajat će do '''26. travnja 2026.''' godine u '''00:00''', osim ako iz tijeka rasprave ne bude razvidno da je potrebno više vremena za postizanje konsenzusa. Sukladno ranijoj praksi, obavještavam sve korisnike koji su aktivni u posljednje vrijeme: @[[Korisnik:Aca|Aca]] @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] @[[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Alekol|Alekol]] @[[Korisnik:Deni|Deni]] @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] @[[Korisnik:Belirac|Belirac]] @[[Korisnik:Argo|Argo]] @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]] @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] @[[Korisnik:Duma|Duma]] @[[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]] (ispričavam se ukoliko sam nekoga zaboravio taggirati) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 18. aprila 2026. u 18:33 (CEST) :@[[Korisnik:Alalch E.|Alalch E.]], krivi ping! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 18. aprila 2026. u 18:36 (CEST) :Vrlo važna smjernica, ali bih je želeo detaljno pregledati. Javim se za jednu sedmicu otprilike i predložio bih da i ovo produžimo na 14 dana. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. aprila 2026. u 03:25 (CEST) Ja sam u drugim stvarima i ne stignem detaljno gledati, ali koliko sam letimično vidio, sve zvuči normalno. - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor s korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 19. aprila 2026. u 16:25 (CEST) :Napomena: Ovo treba biti pravilo kad ga budemo usvojili. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. aprila 2026. u 14:17 (CEST) ::Ovo pravilo neću detaljno lektorirati (jer je obimno), ali ću promeniti neke suštinske stvari u konsultaciji s tvorcem. Takođe ću ispraviti poneke tipografske greške na koje usputno naiđem. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. aprila 2026. u 18:41 (CEST) :::Ostalo je još pitanje statusne zaštite da se riješi (jer mi imamo i zaštitu do patrolerskog statusa, pa to treba također navesti). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 24. aprila 2026. u 18:36 (CEST) ::::Mislim da je to to. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 25. aprila 2026. u 02:32 (CEST) :::::Završio sam pregled celog pravila. '''Podržavam''' uvođenje u ovom obliku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. aprila 2026. u 16:17 (CEST) ::::::Pre nego ovo uvedemo, trebalo bi napraviti šablon "Zaštićena stranica", i implementirati ga tamo gde treba. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. aprila 2026. u 23:44 (CEST) :::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Možeš li ti napraviti to (Protection padlock), a ja da ih dodam na stranice? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 20:56 (CEST) ::::::::Bit će urađeno. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:14 (CEST) :::::::::Tooooooo legendo – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:30 (CEST) Pregledao i '''podržavam''' uvođenje smernice. [[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]] ([[Razgovor s korisnikom:Stefanguzvica|razgovor]]) 25. aprila 2026. u 17:41 (CEST) :Kako se bližimo kraju stranice, prečice postaju prava ''alfabet supa''. Mislim da se treba ograničiti na manji broj lako pamtljivih prečica. Volio bih da se možda uvede i wiki žargon ''zasoljavanje'' (stranice) kod zaštite od izrade ([[:en:WP:SALT]]; od [[:en:Salting the earth]]: ''zasoljavanje tla''). – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. aprila 2026. u 07:27 (CEST) ::Saglasan sam da se treba smanjiti broj prečica. Što se zasoljavanja tiče, nisam za to. Mislim da se taj žargon vrlo retko koristi na enwiki, a kamoli kod nas. Pritom je malo nezgodan. Kod nas se obično kaže i "sprečavanje [izrade]", dok se zaštita generalno kaže i "zaključavanje". Pada mi na pamet ideja da je naslov "zapečaćen" (umesto "zasoljen"). Taj mi termin više ima smisla, ali ne bih kovao termine dok ne postoji realna upotreba. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. aprila 2026. u 10:46 (CEST) :::Prečice smanjujte kako vam drago, ja sam to nabacivao onako, vodeći se osjećajem, vi to uredite kako vam spada. Što se tiče alternativnog izraza, dogovorite se kako vam odgovara. "Soljenje zemlje" kao termin postoji u našoj literaturi, čisto kao napomena. Koliko je učestao... ''not sure''... – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 28. aprila 2026. u 13:22 (CEST) ::::Već su prošle 2 sedmice od početka rasprave. Nema smisla dalje čekati ako postoji konsenzus za usvajanje. Šablone i ostale tehnikalije ćemo rešiti usput. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 3. maja 2026. u 21:47 (CEST) :::::Slažem se. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 4. maja 2026. u 01:47 (CEST) == Dve dopune == === Dopuna pravila o brzom brisanju === {{zaglavlje rasprave|Zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje dopune. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. maja 2026. u 06:08 (CEST)|Usvojeno}} U '''[[Korisnik:Aca/igralište3|svom igralištu]]''' napisao sam dopunu pravila o [[Wikipedija:Brzo brisanje|brzom brisanju]]. Dopuna se odnosi na članke generirane umjetnom inteligencijom. Slobodno ostavite svoje mišljenje o prijedlogu ovdje. Rasprava traje jednu sedmicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 20:13 (CEST) :Mi smo Wikipedija, odnosno enciklopedija. Umjetna inteligencija je u najmanju ruku sporna, u najgorem slučaju glupa i ''tailora'' korisnikov zahtjev. Mislim da treba tu biti jasan i glasan - svaki tekst za koji se utvrdi da je nastao uz pomoć AI-ja ili za koji se, temeljem pregleda preko dostupnih alata, utvrdi s visokom vjerojatnošću da je nastao AI-jem ide na brzo brisanje ili se uklanja. Takav nam tekst apsolutno ne treba i jedinu soluciju koju vidim ovdje je da se to piše ponovo; ostalo nema smisla. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 27. aprila 2026. u 04:31 (CEST) ::Upravo to ovo regulira. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 27. aprila 2026. u 22:10 (CEST) :Čini mi se dobrom nadopunom KBB, bar za početak. Jedino bih "{{!xt|izmijenio}}" izmijenio u "{{xt|redigirao}}". Bilo bi dobro imati i podrobniji vodič za prepoznavanje teksta generiranog umjetnom inteligencijom ([[:en:Wikipedia:Signs of AI writing]]), ali o tom potom. Samo bih napomenuo da se na dostupne alate ne bi trebalo oslanjati bez opreza, s obzirom na to da Wikipedija čini značajan dio tekstualne građe na kojoj se LLM-ovi treniraju. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 27. aprila 2026. u 22:55 (CEST) ::Urađeno, zahvaljujem. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. aprila 2026. u 02:29 (CEST) :::Ovo ću zatvoriti tokom večeri, ako nema dodatnih sugestija. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 3. maja 2026. u 21:41 (CEST) ::::Ja sam okej s tim – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 4. maja 2026. u 01:48 (CEST) {{podnožje rasprave}} === Dopuna smjernice o prijenosu === S obzirom na postojeće stanje u pogledu infokutija, predložio bih usvajanje '''moratorija na izradu novih infokutija'''. Konkretno, predlažem sljedeću dopunu smjernice o [[WP:PRIJENOS|prijenosu sadržaja]] (odjeljak {{section link|Wikipedija:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija#Šabloni|nopage=y}}): {{izdvojeni citat komentara|Prenošenje novih infokutija sa susednih projekata trenutno se ''ne preporučuje''. Nove infokutije koje su duplikati postojećih bit će [[Wikipedija:Brzo brisanje|izbrisane po kratkom postupku]]. Prije nego što se odlučite za prijenos, obratite se zajednici na [[Wikipedija:Pijaca|Pijaci]] ili kontaktirajte s administratorima.}} Imate li još neki dodatak? Šta mislite o ovome? Rasprava traje jednu sedmicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 20:29 (CEST) :Smjernica treba ostati što je više moguće generalna (ne odnositi se na neki specifičan skup šablona) i treba ostati smjernicom (predložena nadopuna zvuči kao strogo pravilo s apsolutnim posljedicama). Postojeće su infokutije u velikoj mjeri tehnički i infrastrukturno zastarjele i rudimentarne. Izrada 'duplikata' može biti sasvim opravdana ako se priprema kao moguća zamjena, a mnogo odstupa od trenutačnog rješenja. Mislim da bi postojeću smjernicu mogli nadopuniti nekakvom uputom kada započimati nove (na temelju prenesenog koda) te kada prilagođavati postojeće šablone (i gdje, i.e. /igralište), te kako izvršiti njihovu implementaciju. Ako ćemo ih već upućivati na Pijacu, npr. kao mjesto prijedloga ili zahtjeva za novim šablonima, prilagodbama postojećih šablona, ili usvajanju već izrađenih rješenja, možemo ih upućivati na odgovarajući odjeljak Pijace i.e. [[WP:P/TEH]]. Što se tiče nepridržavanja smjernice, na samom kraju drugog pasusa (u sadašnjoj verziji teksta) može se dodati upozorenje koje će reći što se događa s dupliciranim šablonima. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 21:35 (CEST) ::Pa ne zvuči uopšte kao strogo pravilo xD ("ne preporučuje se" umesto "zabranjeno je"). Takođe s obzirom na situaciju i činjenicu da su infokutije najveći gorući problem, mislim da je specificiranje ovoga mnogo važno umesto da guramo stvari u generalizovani kalup. Saglasan sam da koristimo /TEH, i saglasan sam za izradu nekih vrsta uputa, to je dobra ideja. Ipak mislim da treba da ograničimo prenos novih infokutija na minimum. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 21:42 (CEST) :::Najrelevantniji dio predloženog teksta (druga i treća rečenica) zvuči kao da se radi o strogom pravilu s apsolutnim posljedicama za svako postupanje mimo njega, dok prva rečenica to predstavlja samo kao načelnu preporuku - tekst je unutrašnje nekoherentan. Infokutije su trenutačno problematično područje, ali smjernica bi trebala biti dugoročno održiva, a ne oblikovana isključivo kao reakcija na sadašnje stanje. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:11 (CEST) ::::Aight, daj da vidimo tvoj predlog. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:21 (CEST) :::::Možda ne treba dopunjavati smjernicu s privremenim pravilom, '''ali''' definitivno nam treba moratorij da se ne stvaraju novi problemi dok se ova situacija ne riješi. Mislim da se moratorij može dogovoriti ovdje neformalno, bez da se unosi išta u pravila, ali sam prijedlog - u formi u kojoj jest trenutno - podržavam. Previše problema imamo sada jer ranije nije bilo ovakve regulacije. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 27. aprila 2026. u 04:28 (CEST) ::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]], [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: U '''[[Korisnik:Aca/igralište3|svom igralištu]]''' pripremio sam dopunu smjernice o prijenosu. Trudio sam se da je uobličim u skladu s iznesenim sugestijama. Možete pogledati i dati svoje mišljenje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 3. maja 2026. u 21:39 (CEST) ::::::Takođe ću produžiti ovo na još jednu sedmicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 3. maja 2026. u 21:40 (CEST) :::::::Okej ti je ovo, samo ti je tekst kontradiktoran - preporučuje se ne prenositi, a onda zabranjeno je prenositi i ako prenesete bit će brisano. Dok se situacija ne sredi, treba zabraniti sve, a onda ovo pravilo modificirati i uskladiti s budućom situacijom. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 4. maja 2026. u 01:47 (CEST) ::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Stavio sam ''treba'' umjesto ''preporučuje se'' i malo sredio tok rečenica. Kako sad djeluje? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. maja 2026. u 20:16 (CEST) :::::::::Može! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 5. maja 2026. u 02:26 (CEST) haptsjgjz4f42iuydtbh524z8gj9pje Grabulje 0 4689650 42587425 42558096 2026-05-04T12:39:20Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42587425 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Rasadnik_Naupare_priprema_za_setvu_4._2004.jpg|mini|desno|250px|<center>Sitnjenje zemljišta i pokrivanje setvenih brazdi grabuljama.]] [[File:Wooden rake.jpg|thumb|250px|Drvene ručne grablje]] [[File:SoilRake.jpg|thumb|250px|Pramčane grabulje za teške uslove rada za zemlju i kamenje]] [[File:GrassRake.jpg|thumb|250px|Lagane grabulje za lišće i travu]] '''Grabulje''' služe za dopunsku obradu [[tlo|zemljišta]], izradu leja, setvu (pokrivanje brazdi) i rahljenje.<ref>{{EB1911 |wstitle=Rake |volume=22 |page=867}}</ref> Radni deo je od [[metal]]a ili [[drvo|drveta]] sa 10-16 zubaca na međusobnom odstojanju od 2,5 -{cm}-, tako da širina varira od 25,5 do 41 -{cm}-. Velike mehanizovane verzije grabulja koje se koriste u [[agriculture|poljoprivredi]], koje se nazivaju [[hay rake|grabulje za seno]],<ref name=ag>{{cite web|url=https://www.ag.ndsu.edu/pubs/ansci/dairy/as1252.pdf |author=Schroeder, J. W.|title=Haylage and Other Fermented Forages|work=Quality Forage|archive-url=https://web.archive.org/web/20190426202529/https://www.ag.ndsu.edu/pubs/ansci/dairy/as1252.pdf|archive-date=2019-04-26}}</ref> napravljene su u mnogo različitih oblika (npr. grabulje sa zvezdastim točkovima, rotacione grabulje, itd). Nemehanizovana poljoprivreda se može obavljati različitim oblicima ručnih grabulja. Za pokrivanje [[Setva|setvenih]] brazdi dobre su grabulje kroz čiju su osnovu u obliku drvene gredice zakucani [[ekser]]i čiji vrhovi predstavljaju zupce grabulja. Dužina gredice je 60 -{cm}-, razmaci između eksera 2,5 ili 5 -{cm}-, a broj eksera 19 ili 12. Držalja za grabulje je dužine 120-200 -{cm}-, a prečnik je 2,8 -{cm}-. U [[Antička Grčka|Staroj Grčkoj]] korišćene su grabulje harpage (''-{χαρπαγε}-''), a Rimljani su imali četvorozubi ''-{rastrum quadridens}-''. Pored četvorozubih korišćene su i drvene grabulje za pokrivanje [[seme]]na koje direktno potiču od sličnih iz [[Predinastički Egipat|predinastičkog Egipta]].<ref name="grbic">Grbić, M. (2010): Proizvodnja sadnog materijala – Tehnologija proizvodnje ukrasnih sadnica. Univerzitet u Beogradu, Beograd. {{ISBN|978-86-7299-174-1}}.</ref> == Tipovi grabulja == Moderne ručne grabulje obično imaju [[čelik|čelične]], [[plastika|plastične]] ili [[bambus]]ne zube ili zupce, iako su istorijski napravljene od [[wood|drveta]] ili [[grožđe|gvožđa]]. Drška je obično ~1,5 -{m}- duga i izrađena od drveta, bambusa, čelika ili [[fiberglas]]a. Grabulje za lišće, koje se koriste kao metla za sakupljanje lišća, košenje trave i otpadaka, imaju dugačke, ravne zube savijene u -{L}--oblik i razmaknute od tačke pričvršćenja. Ovo omogućava određenu fleksibilnost kako bi se omogućilo da se zubi prilagode terenu, a istovremeno su lagani kako bi se minimizirala šteta na vegetaciji. Kompaktne, sklapajuće grabulje za listove omogućavaju povlačenje zubaca klizanjem pokretne tačke pričvršćenja uz osovinu. Baštenske grabulje obično imaju čelične zube i namenjene su za grublju upotrebu na zemljištu i većim ostacima. Imaju duge, krute zube koji moraju biti u stanju da izdrže [[Abrazija|abraziju]]<ref>{{Cite journal |last=Archard |first=J. F. |date=1953-08-01 |title=Contact and Rubbing of Flat Surfaces |url=https://aip.scitation.org/doi/10.1063/1.1721448 |journal=Journal of Applied Physics |volume=24 |issue=8 |pages=981–988 |doi=10.1063/1.1721448 |issn=0021-8979}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.ardl.com/Public/Services/Physical/abrasionPOP.html |title=Abrasion Methods Available at ARDL |access-date=2012-10-20 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130120113747/http://www.ardl.com/Public/Services/Physical/abrasionPOP.html |archive-date=2013-01-20 }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.astm.org/Standards/B611.htm|title=ASTM B611 - 13 Standard Test Method for Determining the High Stress Abrasion Resistance of Hard Materials|website=www.ASTM.org|access-date=18 May 2017}}</ref> i sile savijanja.<ref name=Boresi>Boresi, A. P. and Schmidt, R. J. and Sidebottom, O. M., 1993, '''Advanced mechanics of materials''', John Wiley and Sons, New York.</ref><ref>{{cite book |last1=HETÉNYI |first1=Miklos |title=Beams on Elastic Foundation |date=1946 |publisher=Ann Arbor, University of Michigan Studies, USA}}</ref><ref>{{cite book |last1=MELERSKI |first1=E., S. |title=Design Analysis of Beams, Circular Plates and Cylindrical Tanks on Elastic Foundations |date=2006 |publisher=Taylor & Francis Group |location=London, UK |isbn=978-0-415-38350-9 |pages=284 |edition=2nd}}</ref><ref>{{cite book |last1=TSUDIK |first1=E. |title=Analysis of Beams and Frames on Elastic Foundation |publisher=Trafford Publishing |location=USA |isbn=1-4120-7950-0 |pages=248}}</ref><ref>{{cite book |last1=FRYDRÝŠEK |first1=Karel |last2=Tvrdá |first2=Katarína |last3=Jančo |first3=Roland |title=Handbook of Structures on Elastic Foundation |date=2013 |publisher=VSB - Technical University of Ostrava |location=Ostrava, Czech Republic |isbn=978-80-248-3238-8 |pages=1–1691 |edition=1st}}</ref> Pramčane grabulje su podskup baštenskih grabulja koje odvajaju ručku i šipku sa produžetkom u obliku luka koji omogućava da se ravna zadnja strana šipke koristi za nivelisanje i struganje.<ref>{{Cite book |last=Workshop |first=Design |url=https://books.google.com/books?id=yIWbCgAAQBAJ&dq=Grading+in+civil+engineering+and+landscape+architectural+construction+i&pg=PA321 |title=Landscape Architecture Documentation Standards: Principles, Guidelines, and Best Practices |date=2015-12-02 |publisher=John Wiley & Sons |isbn=978-1-118-41807-9 |language=en}}</ref><ref>Matusik, John. [https://web.archive.org/web/20181024112605/http://my.fit.edu/~locurcio/14-Civil%20%26%20Const%20handbooks/Land%20Development/Ch24-Earthwork.pdf "Grading and Earthworks"] in ''The Land Development Handbook'', 2004.</ref><ref>[http://www2.ku.edu/~kutc/pdffiles/FHWAGravelRoadsGuide2015.pdf ''Gravel Roads Construction and Maintenance Guide''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181215223557/http://www2.ku.edu/~kutc/pdffiles/FHWAGravelRoadsGuide2015.pdf |date=2018-12-15 }}, Federal Highway Administration (FHWA) and the South Dakota Local Technical Assistance Program (SDLTAP), 2015.</ref> One mogu imati nešto finije i kraće zube i mogu se koristiti za obavljanje brojnih poslova u bašti i pejzažu, a zbog svoje skuplje konstrukcije uglavnom su deo profesionalnog alata. Alternativno, drugi set zuba različitog oblika može se dodati na poleđinu šipke. == Kulturne asocijacije == Ako grabulje leže u zemlji sa zubima okrenutim nagore, kao što je prikazano na gornjoj slici, a neko slučajno nagazi na zube, drška grabulja može se brzo zamahnuti nagore, udrajući žrtvu u lice. Ovo se često viđa u [[slapstick comedy|grotesknoj komediji]] i [[Šaljiva slika|crtanim filmovima]], kao što su ''[[Tom and Jerry|Tom i Džeri]]'' i epizodi ''[[The Simpsons|Simpsona]]'' „[[Cape Feare|Rt straha]]“,<ref name="jean">{{cite AV media|first=Al|last=Jean |date=2004|title=Commentary for "Cape Feare"|work=The Simpsons: The Complete Fifth Season|type=DVD|publisher=20th Century Fox|location=Los Angeles, California}}</ref><ref>{{Cite web |first=Todd|last=Leopold |title=The man who makes 'The Simpsons' sing |url=http://www.cnn.com/2007/SHOWBIZ/TV/09/20/simpsons.clausen/index.html |publisher=[[CNN|CNN Entertainment]] |location=Atlanta, Georgia|date=September 21, 2007|access-date=January 3, 2009}}</ref> u kojoj serija grabulja postaje ono što [[Pomoćnik Bob]]<ref>{{cite magazine |last=Hibberd |first=James |date=June 6, 2015 |url=http://www.ew.com/article/2015/06/06/simpsons-sideshow-bob-kill-bart |title=The Simpsons scoop: Sideshow Bob to finally kill Bart this fall |magazine=[[Entertainment Weekly]] |access-date=June 11, 2015 |archive-date=2016-12-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161221061519/http://ew.com/article/2015/06/06/simpsons-sideshow-bob-kill-bart/ }}</ref><ref>{{cite web |last=Nicholson |first=Max |date=July 11, 2015 |url=http://www.ign.com/articles/2015/07/11/comic-con-2015-the-simpsons-panel-teases-new-treehouse-of-horror |title=Comic-Con 2015: The Simpsons Panel Teases New "Treehouse of Horror" |website=[[IGN]] |access-date=September 18, 2015}}</ref><ref>{{cite magazine |last=Snierson |first=Dan |date=October 8, 2015 |url=http://www.ew.com/article/2015/10/08/simpsons-treehouse-horror-sideshow-bob-ren-stimpy |title=Simpsons' 'Treehouse of Horror XXVI': First Look and details on Sideshow Bob killing Bart and more |magazine=Entertainment Weekly |access-date=October 11, 2015 |archive-date=2017-02-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170221052842/http://ew.com/article/2015/10/08/simpsons-treehouse-horror-sideshow-bob-ren-stimpy/ }}</ref> opisuje kao svog „smrtnog dušmana“. Postoji [[Kultura Rusije|ruska]] [[izreka]] „nagaziti na iste grablje“ ({{lang-ru|nastupitь na te že grabli}}), što znači „ponoviti istu glupu grešku“, takođe reč „grabulja“ ({{lang-ru|grabli}}) u ruskom slengu znači „nevolje“. == Teške grablje == Ova vrsta grabulja služi za kondicioniranje i uklanjanje tla, kao i za pomeranje većih komada otpada. Većina korova ima slabije i pliće korenje od trave, tako da se odvaja zajedno sa (naknadno) neophodnom sunčevom svetlošću, đubrivom i semenom, a ako je kasnije potrebno i bilo kakvim hemikalijama za popravku, čini dobar travni usev. Veći alati (ili priključci za kosilice) se češće koriste za velike površine odslamljivanja ili pripreme tla. Međutim, akcija ogoljenja tla i izlaganja suncu nije dobra i crvima to ne pogoduje. Nakon toga tlo treba da bude zaštićeno slamom. Alati za aeraciju zemljišta ne uklanjaju korov, već pripremaju zemljište bez izlaganja.<ref name=encyclopedia>[https://books.google.com/books?id=627Qopsj7bsC Encyclopedia of Soil Science]</ref><ref name="Arora">{{cite book| first=K. R. | last=Arora | title=Soil Mechanics and Foundation Engineering | year=2009 | url=https://archive.org/details/soilmechanicsfou0000aror }}</ref><ref name="psz">{{cite journal | last1=Li| first1=S| title= Dynamics of Viscous Entrapped Saturated Zones in Partially Wetted Porous Media | journal= Transport in Porous Media | year=2018 | volume=125| issue= 2| pages= 193–210| doi= 10.1007/s11242-018-1113-3 | arxiv=1802.07387| s2cid=53323967}}</ref><ref>{{cite book |last=Sitharam |first=T G |title=Geotechnical Engineering |page=89 |publisher=S. Chand Publishing |year=2008 |isbn=978-8121924573 |url=https://books.google.com/books?id=PezuwUn_tKoC&q=%22square+of+the+net+void+ratio%22&pg=PA89 |accessdate=August 14, 2019 |via=GoogleBooks}}</ref><ref>{{cite web | url=http://www.cescientist.com/ | title=Civil Engineering Scientists | accessdate=11 November 2014 | archive-date=11. 06. 2019 | archive-url=https://web.archive.org/web/20190611050547/http://cescientist.com/ | url-status= }}</ref> == Plastika ili metal == Svaki od ovih metala ima prednosti i nedostatke. Plastične grabulje su generalno manje težine i niže cene. Pošto se mogu proizvoditi u širinama većih dimenzija, pogodnije su za listove koji su nedavno nataloženi. Metalni zupci su pogodniji za prolećno grabljenje kada su ostaci često mokri ili truli i najbolje se mogu prikupiti kada metalni zupci prodru do sloja slame. == Reference == {{reflist|}} == Literatura == {{refbegin|30em}} * {{cite book|title=The Forest Farms of Kandy: And Other Gardens of Complete Design|author=Douglas John McConnell|year=2003|page=1|url=https://books.google.com/books?id=QYBSfUJPQXcC&pg=PA1|isbn=9780754609582}} * {{cite book|title=The forest-garden farms of Kandy, Sri Lanka|author=Douglas John McConnell|year=1992|page= |url=https://books.google.com/books?id=G3QPo7lThXsC&pg=PA1|isbn=9789251028988}} * {{cite book|last=Ryrie|first=Charlie|title=The Cottage Garden: How to Plan and Plant a Garden That Grows Itself|publisher=[[Collins & Brown]]|year=2004|page= |isbn=978-1-84340-216-9|url=https://books.google.com/books?id=8VfO_WIAx0wC&pg=PA7}} * {{cite book|last=Scott-James|first=Anne|author2=Osbert Lancaster|title=The Pleasure Garden: An Illustrated History of British Gardening|publisher=[[Frances Lincoln Publishers]]|year=2004|page=|url=https://archive.org/details/pleasuregardenil0000scot|isbn=978-0-7112-2360-8}} * {{cite book|last=Lloyd|first=Christopher|author2=Richard Bird|others=Jacqui Hurst|title=The Cottage Garden|url=https://archive.org/details/cottagegarden0000unse|publisher=[[Dorling Kindersley]]|year=1999|pages=|isbn=978-0-7513-0702-3}} * {{cite book|title=Illustrated History of Landscape Design|author=Boults, Elizabeth and Chip Sullivan|publisher=[[John Wiley and Sons]]|year=2010|isbn=978-0-470-28933-4|page=}} * {{Cite journal|date=2017-03-01|title=Gardening is beneficial for health: A meta-analysis|journal=Preventive Medicine Reports|language=en|volume=5|pages=92–99|doi=10.1016/j.pmedr.2016.11.007|issn=2211-3355|doi-access=free|last1=Soga|first1=Masashi|last2=Gaston|first2=Kevin J.|last3=Yamaura|first3=Yuichi|pmid=27981022|pmc=5153451}} * {{Cite web|date=2020-05-18|title=8 Surprising Health Benefits of Gardening {{!}} UNC Health Talk|url=https://healthtalk.unchealthcare.org/health-benefits-of-gardening/|access-date=2021-02-20|website=healthtalk.unchealthcare.org|language=en-US}} * {{Cite web|last=Biddle|first=Sarah|date=2020-06-12|title=Gardens Simultaneously Calm and Reinvigorate|url=https://objectivestandard.org/blog/gardens-simultaneously-calm-and-reinvigorate|access-date=2021-02-20|website=Objective Standard Institute|language=en-US}} * {{cite book |last=Ziller |first=Reinhart |title=Der Pflug. Geschichtliche Entwicklung und praktische Anwendung [The plough. Historical development and practical application"] |location=Stuttgart |year=1974 |language=German |url=http://www.schulgarten.ch/texte/Pflug.pdf |ref=Zil74 |access-date=2008-07-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070929125642/http://schulgarten.ch/texte/Pflug.pdf |archive-date=2007-09-29 |url-status=dead }} " * [[Fernand Braudel]], S. Reynolds (trans.) ''Civilization and Capitalism, 15th-18th Century, Vol. I: The Structure of Everyday Life'', University of California Press (1982), [https://books.google.com/books?id=rPgVp3vMOjcC&pg=PA175 p. 175]. * {{cite book |last=Pingali |first=Prabhu |author2=Bigot, Yves |author3=Binswanger, Hans P. |title=Agricultural Mechanization and the Evolution of Farming Systems in Sub-Saharan Africa |publisher=The Johns Hopkins University Press |location=Baltimore • London | year=1987 |isbn=0-8018-3502-X |format=plain text |url=http://www-wds.worldbank.org/external/default/WDSContentServer/WDSP/IB/2000/04/05/000178830_98101911020037/Rendered/INDEX/multi_page.txt |ref=PBB87}} * {{cite book|author=Wood, Brian J. B.|title=Microbiology of fermented foods Volume 1&2|year=1998|publisher=[[Springer Publishing|Springer]]|isbn=978-0-7514-0216-2|pages=[https://archive.org/details/microbiologyoffe0001unse/page/73 73]|url=https://archive.org/details/microbiologyoffe0001unse/page/73}} * {{cite book|editor=George, J. Ronald|title=Extension publications : forage and grain crops|year=1994|publisher=Kendall/Hunt Pub. Co.|location=Dubuque, Iowa|isbn=0840393415|edition=8th}} * {{cite web|title=Intensive crops for high quality silage from one to five years|url=https://www.cotswoldseeds.com/articles/articles/16/intensive-crops-for-high-quality-%3Cdfn%3E%3Cabbr%20title=%27a%20grass%20seed%20mixture,%20designed%20primarily%20for%20cutting%20and%20making%20silage,%20haylage%20or%20hay.%27%3Esilage%3C/knowledgehub.asp|website=Cotswold Grass Seeds Direct|access-date=26 April 2019}} * {{cite journal|author=Bolsen, K. K.|author2=Ashbell, =G.|author3=Weinberg, Z. G.|date=1996-10-01|title=Silage fermentation and silage additives|journal=Asian-Australasian Journal of Animal Sciences|volume=9|issue=5|pages=483–494|doi=10.5713/ajas.1996.483|issn=1011-2367|doi-access=free}} * {{cite journal|author=Buchanan-Smith, J. G.|title=An investigation into palatability as a factor responsible for reduced intake of silage by sheep|journal=Animal Production|year=2010|volume=50 |issue=2|pages=253–260 |doi= 10.1017/S0003356100004700 }} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Rakes}} * {{cite web|url=http://www.localhistories.org/gardening.html| title=A Brief History of Gardening|access-date= 2010-06-04}} * {{cite web |url=http://www.communitygarden.org/learn/ |publisher=American Community Garden Association |year=2007 |title=What is a community garden? |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071204082111/http://www.communitygarden.org/learn/ |archive-date=4 December 2007 |df=dmy-all }} {{normativna kontrola}} [[Kategorija:Poljoprivredni alati]] [[Kategorija:Hortikultura]] lkmh9ri5dc9w5kwr5wxbiden8hnq80h Savezničko bombardiranje Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu 0 4691113 42587964 42460839 2026-05-05T03:19:46Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Savezničko bombardovanje Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu]] na [[Savezničko bombardiranje Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu]] 42185975 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Bombardiranje Zadra, licej.jpg|minijatura|[[Savezničko bombardiranje Zadra]], Licej Svetog Krševana.]] [[File:Savezničko bombardovanje Kraljeva 05.jpg|thumb|[[Savezničko bombardovanje Kraljeva]]]] [[File:Bombardovani voz 03.jpg|thumb|Voz pogođen u savezničkom bombardovanju Kraljeva]] '''Savezničko bombardovanje Vermahta u Jugoslaviji''' je operacija vazdušnih udara savezničke avijacije po položajima [[Vermaht]]a u okupiranoj Jugoslaviji tokom 1943. i posebno tokom 1944. godine. Bombarderi su izbacivali tovar sa velikih visina i gađanje je bilo krajnje neprecizno. Pored gubitaka nanetih nemačkim snagama i njihovim komunikacijama, bombardovanje je izazvalo i teške civilne žrtve među stanovništvom bombardovanih gradova, uključujući Beograd, Podgoricu, Zadar, Zagreb, Sarajevo, Leskovac, Split, Kraljevo, Slavonski Brod i druge gradove. == Pozadina == Još [[1942]]. godine, četnički vođa general [[Draža Mihailović]] je tražio bombardovanje nemačkih položaja u Srbiji i Beogradu, ali tada još nije bilo uslova za takva saveznička dejstva.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_105.htm Dražin telegram jugoslovenskoj vladi u Londonu, 9. maja 1942. "''Potrebno hitno bombardovati vojne ciljeve ovamo. U prvom redu Savski most kod Beograda, Borski rudnik, Trepču sem električne centrale, pristanište Metković i električnu centralu Omiš. U mnogome bi diglo moral naših ljudi u narodu. Narod očekuje to. Treba izvršiti narodnu želju.''"</ref> 27. 5. [[1943]]. i Vrhovni komandant NOV i POJ [[Josip Broz Tito]] je tražio da se pošalju saveznički oficiri za vezu i da se bombarduju neprijateljske koncentracije u gradovima Crne Gore.<ref>https://znaci.org/dogadjaj.php?br=7560</ref> Saveznici su tokom [[1944]]. godine pokrenuli veliku kampanju strateškog bombardovanja ciljeva Vermahta po Evropi za koju su dodeljene znatne vazduhoplovne snage, i koja je obuhvatala i teritoriju Jugoslavije. Tokom [[1944]]. saradnja [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] i zapadnih saveznika je uznapredovala. Osim snabdevanja oružjem i ratnim materijalom, te evakuacije i zbrinjavanja ranjenika, sve više se nametala potreba i za raznim vidovima borbenog sadejstva partizanske vojske i savezničkog vazduhoplovstva. == Hronologija == Oktobra 1943. [[Podgorica|Podgoricu]] je bombardovalo 30 savezničkih aviona. Poginulo je oko 100 građana i 150-200 nemačkih vojnika, a na aerodromu je zapaljeno 6 nemačkih aviona.<ref>https://znaci.org/dogadjaj.php?br=9297</ref> 18. oktobra 1943. vlada SAD je predala izbegličkoj vladi Kraljevine Jugoslavije četiri bombardera "Liberatora", zbog čega su [[Vrhovni štab NOVJ]] i [[AVNOJ]] objavili protestnu notu.<ref>https://znaci.org/dogadjaj.php?br=9192</ref> 3. 11. 1943. britanski avioni su ponovo bombardovali Podgoricu. Uništeno je 10 nemačkih aviona na aerodromu, a u gradu je poginulo i ranjeno 150 građana.<ref>https://znaci.org/dogadjaj.php?br=9692</ref> 16. 11. 1943. [[Vrhovni štab NOVJ]] je tražio sadejstvo savezničke flote i vazduhoplovstva u borbi protiv neprijateljskih snaga u Hrvatskom primorju i na Kvarnerskim ostrvima. 27. 11. 1943. [[Šibenik]] je bombardovala saveznička avijacija i oštetila više zgrada, među kojima i bolnicu.<ref>https://znaci.org/dogadjaj.php?br=9761</ref> 28. 11. 1943. Saveznička avijacija je bombardovala [[Zadar]] i [[Dubrovnik]], kod Zadra potopila parobrod "Sebeniko" i 2 motorna čamca, a u Dubrovniku potopila 2 motorna jedrenjaka i oštetila parobrod "Cavtat". Nemačke jedinice su imale 2 mrtva i 17 ranjenih, a građanstvo 15 mrtvih i 53 ranjena.<ref>https://znaci.org/dogadjaj.php?br=9763</ref> [[Savezničke sile|Savezničke]] vazdušne snage su tokom [[1944]]. godine više puta bombardovale nemačka uporišta u [[Beograd]]u. Infrastruktura u Beogradu je sukcesivno bombardovana u aprilu, maju, junu, julu i poslednji put u septembru 1944. godine.<ref>dr Momčilo Pavlović: "Istina o savezničkom bombardovanju srpskih gradova 1944. godine - Srbi nisu bili posebno izabrana meta" (dnevni list Danas, 17-18.04.2004.)</ref><ref>Richard G. Davis: Bombing the European - Axis Powers A Historical Digest of the Combined Bomber Offensive 1939–1945", Air University Press, Alabama 2008</ref><ref>MEDITERRANEAN THEATER OF OPERATIONS (MTO), COMBAT CHRONOLOGY OF THE US ARMY AIR FORCES</ref> {{proširiti}} == Izvori == {{izvori|2}} == Povezano == * [[Operacija Ratweek]] * [[Bombardovanje Beograda 1944.]] * [[Savezničko bombardiranje Zadra]] * [[Bombardiranje Dresdena]] == Vanjske veze == {{commonscat|Allied bombing of Wehrmacht in Yugoslavia}} * [https://znaci.org/odrednica.php?slug=saveznicko-bombardovanje-vermahta-u-jugoslaviji Savezničko bombardovanje Vermahta u Jugoslaviji] {{Drugi svetski rat u Jugoslaviji}} [[Kategorija:NOB u 1944.]] [[Kategorija:Saveznici i Drugi svetski rat u Jugoslaviji]] [[Kategorija:Delovanje savezničkog vazduhoplovstva u Jugoslaviji u Drugom svetskom ratu]] [[Kategorija:Zajedničke operacije NOVJ i Saveznika]] 1voa12wm2jv6dch8oqdo3t7aduc9cy6 Gornje Podunavlje 0 4712470 42587420 42465917 2026-05-04T12:13:13Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42587420 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Zaštićeno područje | ime = Gornje Podunavlje | izvorni_naziv = | iucn_kategorija = Ib | slika = File:Hajnali csendélet Küllődön.jpg | širina_slike = | opis_slike = | karta = | lokacija = Leva obala Dunava od ulaska do Bogojeva | najbliži_grad = [[Sombor]], [[Apatin]] {{flag|Srbija}} | koordinate = 45°15'N 20°22'E | površina = 196.05 | oznaka = | ovlaštenje = | osnivanje = 2001.<ref name="podunavlje">{{Cite web |url= https://www.ekourbapv.vojvodina.gov.rs/rs/%D0%BD%D0%B0%D0%B4%D0%BB%D0%B5%D0%B6%D0%BD%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8/%D0%B7%D0%B0%D1%88%D1%82%D0%B8%D1%82%D0%B0-%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%B5-%D0%B1%D0%B0%D1%88%D1%82%D0%B8%D0%BD%D0%B5-%D0%B8-%D0%B1%D0%B8%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%B2%D0%B5%D1%80%D0%B7/%D0%B7%D0%B0%D1%88%D1%82%D0%B8%D1%9B%D0%B5%D0%BD%D0%B0-%D0%BF%D0%BE%D0%B4%D1%80%D1%83%D1%87%D1%98%D0%B0-%D1%83-%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%B2%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BD%D0%B8/%D1%81%D1%80%D0%BF-%D0%B3%D0%BE%D1%80%D1%9A%D0%B5-%D0%BF%D0%BE%D0%B4%D1%83%D0%BD%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5/ |title= Specijalni rezervat prirode Gornje Podunavlje, odluka vlade RS 45/2001, 81/2008, 107/2009. |work= Republika Srbija, Autonomna pokrajina Vojvodina, Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine |accessdate= 17. 2. 2025 }}{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> | utemeljenje = | imenovanje = | posjetitelji_br = | posjetitelji_god = | posjetitelji_ref = | upravljačko tijelo = | administrator = | upravitelj = JP Vojvodinašume, Šumsko gazdinstvo Sombor | vlasnik = | svjetska_baština = | url = }} '''Gornje Podunavlje''' je [[Zaštićena područja u Srbiji|zaštićeno područje]] na aluvijalnoj ravni nadmorske visine 88-80 m. uz lijevu obalu rijeke [[Dunav]]a, [[Srbija]]. Prostire se od 1367. km. njegovog toka, na granici sa [[Mađarska|Mađarskom]], do 1433. km. kod naselja [[Bogojevo|Bogojeva]]. Dio je velikog ritskog kompleksa, zajedno sa lokalitetom [[Kopački rit|Kopačkim ritom]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i Gemenc u Mađarskoj. Sastavljeno je od nekoliko odvojenih cjelina: Monoštorski rit, Apatinski rit i područja Štrpca, Kozare i Karapandže.<ref name="gLuft">{{Cite web |url= https://www.vojvodinasume.rs/zastita-zivotne-sredine/gornje-podunavlje/ |title= Gornje Podunavlje |work= Vojvodina šume |accessdate= 7. 2. 2025 |archive-date= 2025-02-12 |archive-url= https://web.archive.org/web/20250212113244/https://www.vojvodinasume.rs/zastita-zivotne-sredine/gornje-podunavlje/ }}</ref> Posebno bogate etničke i folklorne tradicije spajaju se na ovom području, koje je centar tradicionalnih festivala. Kao rezultat prilagođavanja velikoj rijeci i njenim ćudima nastali su karakteristični izvorni običaji, nošnje, jezik, ribolovni alat, čamci i jela koji privlače goste i Gornje Podunavlje čine atraktivnom destinacijom za posetioce. Lov i privredni i sportski ribolov su dobro razvijeni, a u okviru lokaliteta se praktikuje kontrolirano šumarstvo. [[File:Doves crossing river.jpg|mini|lijevo|200px|Srne prelaze rukavac Dunava]] [[File:White-Tailed Eagle (53636186104).jpg|mini|lijevo|200px|[[Orao bjelorepan]] ili štekavac (''Haliaeetus albicilla'') - jedina vrsta roda ''Haliaeetus'' koja živi u Evropi. Površno perje na krilima mu je rašireno, glava i vrat su istegnuti, a pozadi ima kratki klinasti rep. Dugi su od 69 do 91 cm, a raspon krila im je između 182 i 238 cm. Ženka tezi od 4 do 6.9 kg, mužjaci od 3 do 5.4 kg.<ref name="bjelorepan">{{Cite web |url= https://www.gimnazijaso.edu.rs/gornje-podunavlje/zivotinje/ptice/orao-belorepan.php |title= Orao belorepan (Haliaeetus albicilla) |work= Zavod za zaštitu prirode Srbije |accessdate= 10. mart. 2025}}</ref>]] [[File:Cigogne noire 20220409 0698.jpg|mini|lijevo|200px||[[Crna roda]] (''Ciconia nigra'') - Populacije koje žive u Evropi su selice (iznimka su većina populacija koje žive na Pirenejskom poluotoku). Visoka je oko jedan metar sa rasponom krila do 2 metra, a teži oko 3 kg. Perje im je crno sa ljubičastim, zelenim i bakrenim prelivima, dok su im grudi, stomak i donji deo krila i repa potpuno beli. U vreme parenja, kljun i noge im menjaju boju iz smeđe u izrazito crvenu.]] == Zaštićeno područje == Zaštićeno područje je značajan centar biodiverziteta sa 55 vrsta [[riba]], 11 vrsta [[Vodozemci|vodozemaca]], 9 vrsta [[Gmizavci|gmizavaca]], 230 vrsta [[ptica]] i 51 vrste sisara, kao i ogromnog broja beskičmenjaka, od kojih se izdvaja preko 60 vrsta dnevnih [[leptir]]a.<ref name="gornjepo">{{Cite web |url= https://www.panacomp.net/gornje-podunavlje-specijalni-rezervat-prirode/ |title= Gornje Podunavlje |work= Lufthansa Citi Center |accessdate= 7. 2. 2025}}</ref> Međunarodni ekološki prepoznatljiv status područje ima na osnovu pripadnosti: * [[Lista ramsarskih područja u Srbiji|Ramsarskim područjima]], kao močvara od međunarodnog značaja prema [[Ramsarska konvencija|Ramsarskoj konvenciji]] iz 1996. godine. * [[Emerald područja|Emerald]] mreži staništa i vrsta, značajnoj za očuvanje evropske divlje [[Flora|flore]] i [[Fauna|faune]] na osnovu [[Bernska konvencija|Bernske konvencije]] * [[Značajna područja za ptice|IBA (Important Bird Areas) područjima]] područjima za ptice Evrope * IPA (Important Plant Areas) područjima, međunarodno botanički značajnim područja Centralne i Istočne Evrope * Sertifikaciji za Evropsku povelju 2014. god. za održivi turizam (European Charter for sustainable tourism) * [[UNESCO]] rezervatu biosfere "Bačko Podunavlje" na sjeverozapadu Vojvodine od juna 2017. god, koji čini “Evropski Amazon” i predstavlja jednu od najočuvanijih ritsko-močvarnih cjelina na čitavom toku Dunava, koji se razlio u nepreglednu mrežu rukavaca i kanala kroz ritske plavne šume. === Specijalni rezervat prirode === Područje Gornjeg Podunavlja proglašeno je [[Posebni rezervat prirode|specijalnim rezervatom prirode]] i svrstano u I kategoriju. Odluku je donijela vlada Republike Srbije uredbom broj 45/2001. Površina specijalnog rezervata je 19.605 ha. pod upravom JP Vojvodinašume, ŠG Sombor. Utvrđeni režimi zaštite su: * I stepen, površine 262 ha * II stepen, na površini 4.844 ha * III stepena, površine 1.818,84 na preostalom dijelu rezervata. === Zaštićeno područje za ptice === Gornje Podunavlje se 1989. god našlo među [[Lista značajnih područja za ptice u Srbiji|prvih 16 IBA područja u Srbiji]] kao gnijezdilište: * [[Orao|orla bjelorepana]] ili štekavca (''Haliaeetus albicilla'') i * [[Crna roda|crne rode]] (''Ciconia nigra'') === Ramsarsko područje === Močvarni kompleks duž 36 km rijeke Dunav, je stanište velikog broja broj rijetkih ugroženih biljnih vrsta i njihovih zajednica. Ovo područje je stanište biljnih vrsta kao što su zimski akonit (''Eranthis hiemalis''), vodena [[ljubičica]] (''Hottonia palustris'') i kobilji rep (''Hippuris vulgaris''), važno mrestilište i migratorni put riba, gnijezdilište [[Orao|orla belorepana]] (''Haliaeetus albicilla''), [[Rode (porodica)|crne rode]] (''Ciconia nigra'') i najveća populacije [[jelen|crvenog jelen]]a ''Cervus elaphus'' u Srbiji. [[Lov]] i privredni i sportski [[ribolov]] su dobro razvijeni, a u okviru lokaliteta se kontrolisano eksploatiše [[šuma]]. Opsežni meliorativni radovi poduzeti na isušivanju zemljišta u poslednja dva vijeka prouzrokovali su da se današnje područje pod uticajem poplavnih voda druge po veličini europske rijeke svede na uski pojas uz Dunav, tako da današnje granice rezervata predstavljaju samo ostatak nekada mnogo rasprostranjenijih ritskih ekosistema na tlu panonske nizije. Izgradnjom obrambenog nasipa 60-ih godina prošlog vijeka još jednom je drastično izmjenjen vodni režim u tom području što je dalje uzrokovalo opstanak podunavskih ritova.<ref name="carsRam">{{Cite web |url= https://rsis.ramsar.org/ris/1737 |title= Gornje Podunavlje |work= Ramsarska područja |accessdate= 7. 2. 2025}}</ref> * Broj:1737 * Površina: 22.480 ha * Datum upisa: 13.11.2007. * Koordinate: 45°45'N 18°57'E == Vanjske veze == * {{Cite web |url= https://www.apatin.org.rs/videti-i-iskusiti/razgledanje/prirodna-dobra/specijalni-rezervat-prirode-gornje-podunavlje_70 |title= Specijalni rezervat prirode Gornje Podunavlje |work= Turistička organizacija Apatin |accessdate= 17. mart. 2025}} == Izvori == {{Izvori}} {{Portal|Srbija}} {{Commonscat|Gornje Podunavlje}} {{DEFAULTSORT:G, }} [[Kategorija:Specijalni rezervati prirode u Srbiji]] [[Kategorija:Ramsarska područja u Srbiji]] [[Kategorija:Značajna područja za ptice u Srbiji]] [[Kategorija:Sombor]] [[Kategorija:Apatin]] 30gdvrr8xpn8vlxkg2e53f7e32rd9d5 Kategorija:Zaštićena prirodna i kulturna dobra u Severnoj Makedoniji 14 4713958 42587915 42442324 2026-05-05T03:05:32Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Severna Makedonija]] → [[Kategorija:Sjeverna Makedonija]] 42587915 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Sjeverna Makedonija]] spkvt8d3srf15khsh7wvf0x48toi26k Unité d'habitation 0 4717118 42587448 42497327 2026-05-04T14:53:50Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Marseljska stambena jedinica]] na [[Unité d'habitation]] 42497327 wikitext text/x-wiki [[File:Façade de La Cité Radieuse.jpg|mini|desno|Unité d'Habitation u Marselju, 1947-1952. god.]] '''Marseljska stambena jedinica''' ili Unité d'Habitation je moderni tip stambene zgrade koji je arhitekta [[Le Corbusier]] razvio u saradnji sa slikarom-arhitektom Nadirom Afonsom. Jedno je od najpoznatijih njegovih djela i izgrađeno je između 1947. i 1952. godine u južnom dijelu [[Marseille|Marselja]], u [[Francuska|Francuskoj]]. Zgrada je bila osnova za nekoliko stambenih naselja širom [[Evropa|Evrope]] i [[SAD|Amerike]].<ref name="bruta">{{Cite web |url= https://www.academia.edu/37674744/BRUTALIZAM_U_SRPSKOJ_ARHITEKTURl_STIL_ILI_NUZNOST |title= Sanja Simonović Alfirević, Đorđe Alfirević - Brutalizam u srpskoj arhitekturi: stil ili nužnost? |work= ACADEMIA, www.academia.edu, 2017. |accessdate= 15. jul 2025.}}</ref> Unité d'Habitation se pokazala izuzetno utjecajnom i često se navodi kao početna inspiracija za [[Brutalizam|brutalistički]] arhitektonski stil i filozofiju.<ref name="habit">>{{Cite web |url= https://corbusier.totalarch.com/unite_d_habitation_marseille |title= Stambena jedinica (Unité d'Habitation), Marselj, Francuska. 1945-1952 |work= Totalarh, corbusier.totalarch.com, 2010. |accessdate= 10. avgust 2025}}{{ru}}</ref> Zbog nestašice [[čelik]]a Le Corbusier je upotrebio lijevani neobrađeni prirodni [[beton]] - (natur beton). Bio je to ključni element koji je pokrenuo brutalistički pokret, stil kojim je u svijetu izgrađen znatan broj objekata nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], od početka 1950-ih do kraja 1970-ih godina. Inspirisani [[Le Corbusier]]ovom arhitekturom, engleski arhitekti [[Alison i Peter Smithson]] projektovali su [[Zgrada škole u Hunstatonu|zgradu škole u Hunstatonu]], prvi objekat za koji je rečeno da je urađen u stilu brutalizma.<ref name="aliSM">>{{Cite web |url= https://www.architectural-review.com/archive/the-new-brutalism-by-reyner-banham |title= Reyner Banham pokušava kodificirati tadašnji novonastali arhitektonski pokret brutalizma |work= The architectural, 2010. |accessdate= 29. maj 2025}}{{en}}</ref> Nalazi je na [[UNESCO]]-ovom popis [[Svjetska baština|svjetske baštine]] 2016. godine zbog svog značaja za razvoj [[Moderna arhitektura|moderne arhitekture]], zajedno sa 16 drugih djela Le Corbusiera. Francusko Ministarstvo kulture proglasilo je Stambenu jedinicu istorijskim spomenikom. Oštećena je u požaru 9. februara 2012. godine. == Opis == Projekt je nastao po narudžbi države, u vrijeme kada je stanovništvo Marselja bilo raseljeno nakon ratnih razaranja. Bilo je to i vrijeme kada nije bilo moguće graditi složene čelične konstrukcije, koliko zbog siromaštva, toliko i zbog nedostatka dovoljno kvalificirane radne snage. Zanimljivo je da je Le Corbusier za realizaciju projekta tražio izuzeće od [[Urbanizam|urbanih]] pravila. U izradi projekta za Unité d'Habitation, Le Corbusiera se oslanjao na svoju studiju komunalnog stanovanja koju je izradio u [[SSSR]]-u, i po kojoj je arhitekta Moisej Ginzburg 1932. godine projektovao dvije zgrade u Naselju Narkomfina u [[Moskva|Moskvi]]. Stambena jedinica je dizajnirana na principu Modulora, autorovog sistema mjerenja povezanog s ljudskom morfologijom na osnovu zlatnog reza i Fibonaccijevog niza. Marseljska stambena jedinica je složeno dizajnirana višestambena zgrada koja najraznovrsnije potrebe stanovnika rješava u pojedinačnim objektima, ali s naglašenim karakterom kolektiviteta. Zadovoljeno je Corbusierovih pet točaka arhitekture: * zgrada je podignuta na 17 parova snažnih pilona omogućujući cirkulaciju prostora u razini prizemlja, * fasada je oslobođena diktata zidova te stvara vlastitu oblikovnu igru, * krovna je terasa preuzela ulogu prizemlja, * slobodni je plan ograničen samo nužnošću konstruktivnog rastera poprečnih zidova, * pročelje je artikulirano horizontalnim potezom vrpčastih prozora Otvorena u oktobru 1952. godine, zgrada je dugačka 138 metara, široka 25 metara i visoka 56 metara. Skeletna konstrukcija od armiranog betona ima 17 spratova, pri čemu je prizemlje zamijenjeno otvorenim spratom sa stubovima koji podupiru zgradu. Tu se nalaze i stepeništa. === Stanovi === Sastoji se od 337 stanova sa 23 različita rasporeda na 17 spratova. Postoje različiti tipovi stanova – od hotelske sobe do stanova s 5 spavaonica. Svi su vezani na samo jedan ulaz sa stubištem i dizalima, pozicioniran na južnom dijelu zgrade. Uz ovaj, postoje još dva evakuacijska i dva vatrogasna stubišta. Kako su stanovi dvoetažni, dvostrane orijentacije, prilazni su hodnici smješteni u sredini zgrade, na svakoj trećoj etaži. Ovi vrlo široki hodnici protežu se od jednog kraja zgrade do drugog, s balkonima na svakom kraju. U zgradi se nalaze trgovine, arhitektonska knjižara, obrazovne prostorije, hotel sa 21 sobom, restoran, vrtić, teretana, i otvoreni auditorijum. Zgrada je izgrađena od [[béton brut]]-a (grubog ili surovog betona), jer se željeni čelični okvir pokazao preskupim zbog poslijeratne nestašice [[čelik]]a. Kao opreka hladnoći i grubosti sirova betona, prisutni su sasvim dekorativni detalji – kao npr. površinska obradba dijelova zida na krovnoj terasi ili pak perforirani balkonski parapeti.<ref name="vukkova">{{Cite web |url= https://hrcak.srce.hr/file/173717 |title= Obnova pročelja zgrade u Vukovarskoj 35 – 35a arhitekta Drage Galića |work= Grad Zagreb - Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode HR – , hrcak.srce.hr, 2011. |accessdate= 10. avgust 2025}}</ref> === Krovna terasa === Na najvišem, sedamnaestom katu, smješteno je odmaralište za stanare – velika zajednička krovna terasa. Izražajan izgled krova daje zgradi koja stoji na betonskim stupovima dodatni tehnološki izgled. Jedna rampa vodi direktno na krovnu terasu gdje se nalazi, postavljena na tankim stupovima, prostorija za odmor, plitki bazen, nekoliko dječjih igrališta i galerija. Druga strana krovne terase, velike 24 x 165 metara, određena je za rekreaciju odraslih. Ovdje se nalazi dvorana za sportske aktivnosti i sportski teren, dok na sjevernom kraju velika betonska ploča služi kao zaštita od jakog sjevernog vjetra, maestrala, a istovremeno služi kao pozadina za krovnu pozornicu.<ref name="vuko"/> === Boje === Dok beton ima prirodnu sivu nijansu, paneli koji razdvajaju susjedne balkone obojeni su crvenom, plavom, žutom i gotovo crnom. Na taj način svjetlucaju bočni zidovi balkona u živahnim bojama kao kroz neko betonsko, grubo pletivo. Šarene boje su upotrijebljene i u umjetno osvijetljenoj unutrašnjosti i služe rasvjetljavanju dugačkih hodnika, a lođe i sjenila štite od zvukova i sunca.<ref name="vuko"/> == Uticaj == Le Corbusierov koncept Unité d'Habitation materijaliziran je u još četiri zgrade, tri u Francuskoj i jedna u Berlinu, s istim imenom i gotovo savršenom sličnošću u dizajnu: * Unité d'Habitation u Nantes-Rezé, 1955, * Unité d'Habitation u [[Berlin]]u, 1957. Konstrukcija je izgrađena od prefabrikovanih livenih betonskih panela na licu mjesta i livenih plafonskih ploča. Modulor sistem je osnovna mjera Unité-a, a Corbusier je koristio najviše 15 Modulor mjera za izgradnju cijelog oblika konstrukcije. Na kraju je djelo izbrisano iz Le Corbusierovog opusa, a što je također potvrđeno posthumno 1967. godine u njegovom posljednjem autorizovanom djelu. * Unité d'Habitation u Briey, 1963, * Unité d'Habitation u Firminy-Vert, 1965. <gallery> File:Rezé centre.jpg|Unité d'Habitation u Nantes-Rezé, 1955. File:Corbusierhaus (Berlin) (37359240461).jpg|Unité d'Habitation u Berlinu, 1957. File:Interieur unité d'habitaion.jpg|Unité d'Habitation u Firminy-Vert, 1965. </gallery> === Inspiracija === Zamjena čelika grubo lijevanim betonom (béton brut) bila je ključni element koji je potaknuo brutalistički pokret.<ref name="ARHbrutalna">{{Cite web|url= https://www.theguardian.com/artanddesign/2014/feb/13/jonathan-meades-brutalism-a-z |title= Nevjerovatni Hulkovi: Jonathan Meadesov A-Ž brutalizma |work= Univerzitet Sarajevu – Arhitektonski fakultet, www.theguardian.com, 13. februar 2014. |accessdate= 13. 4. 2025}}</ref> Unité d'Habitation postao je inspiracija za mnoge brutalističke stambene komplekse. U [[Engleska|Engleskoj]] su među prvima podignuta naselja [[Alton West]] u Roehamptonu, [[London]], sa preko 13.000 stanovnika, što ga čini jednim od najvećih u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i [[Park Hill u Sheffieldu]]. Oba su, zbog svog estetskog izgleda, bila podvrgnuta negativnim kritikama što je bila česta pojava u vrijeme izgradnje objekata brutalne arhitekture.<ref name="brutalna">{{Cite web|url= https://m-kvadrat.ba/lejla-kresevljakovic-brutalizam-u-arhitekturi-bosne-i-hercegovine/ |title= Lejla Kreševljaković: Brutalizam u arhitekturi Bosne i Hercegovine |work= Univerzitet Sarajevu – Arhitektonski fakultet, 2022. |accessdate= 12. avgust. 2025}}</ref> Stambeni kompleks [[Barbican naselje]] sa oko 2.000 stanova, London, je istaknuti primjer britanske brutalističke arhitekture. Izgradila ga je arhitektonska firma "[[Chamberlin, Powell i Bon]]" tokom 1950-ih i 1960-ih godina.<ref>[https://web.archive.org/web/20150923224340/http://www.cityoflondon.gov.uk/services/housing-and-council-tax/barbican-estate/concept-and-design/Pages/History-of-Barbican.aspx Istorija Istorija Barbican estate-a, www.cityoflondon.gov.uk, 2015. - 11. avgust 2025.]</ref> Poznati objekti u Londonu su i: [[Samuda naselje]] po projektu Gordona Taita, Isle of Dogs (1965.), [[Balfron Tower|Balfron toranj]] (1967.) i [[Trellick Tower|Trellick toranj]] (1972.) [[Ernő Goldfinger|Ernőa Goldfingera]]. U [[Poljska|Poljskoj]] su urađene apartmanske zgrade za potrebe Poljske Akademije nauka inspirisane Le Corbusier-ovim principima. Tu su i stambena naselja [[Iza Željezne kapije]] u [[Varšava|Varšavi]] i [[Super jedinica|Superjednostka]] u [[Katowice|Katovicama]], građene 1970-ih. U [[Škotska|Škotskoj]] su zgrade Glazgovskog koledža i zgrada Charles Oakley podignute kasnih 1950-ih, po projektu architekt Peter Williams. U [[SFRJ|Jugoslaviji]] je 1957. god. podignuta [[Zgrada u Vukovarskoj 35 (Zagreb)|zgrada u Vukovarskoj ulici u Zagrebu]], po projektu [[Drago Galić|Drage Galića]] iz 1952. god.<ref name="vukkova"/> Krajem pedesetih godina 20-og stoljeća u [[Zgrada u Vukovarskoj 43 (Zagreb)|istoj ulici podignuta je još jedna zgrada]] istog autora.<ref name="vuko">{{Cite web |title=Vedran Ivanković, Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet - ANALIZA MODERNE ARHITEKTURE 1950-IH U HRVATSKOJ I EUROPI NA PRIMJERU VIŠESTAMBENIH ZGRADA DRAGE GALIĆA I LE CORBUSIERA |url=http://e-gfos.gfos.hr/app/storage/protected/42-09-06-2017-11-31-21-ivankovic-loncarvickovic-stober-mijic.pdf |access-date=2018-10-13 |archive-date=2018-06-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180602125836/http://e-gfos.gfos.hr/app/storage/protected/42-09-06-2017-11-31-21-ivankovic-loncarvickovic-stober-mijic.pdf }}</ref> Neboder [[Super Andrija]] izgrađen je 1973. po projektu Miroslava Cantinellija u Sigetskoj ulici, a [[Mamutica]] 1974. god (projektanti arhitekti Đuro Mirković i Nevenka Postružnik). Vatrogasna stanica u Parizu, sa teniskim igralištem i bazenom u prizemlju po projektu Jean Willervala podignuta je 1971. Stambeni kompleks [[Rezervni trg (Cleveland)]] (Reserve Square), [[Ohio]], [[SAD]], podignut je 1969–1973. Kompleks [[Riverside Plaza]] u [[Minneapolis]], [[Minnesota]], izgrađen je 1973. Njegov brutalistički izgled sa panelima u bojama inspirisani su Unité d'Habitation-om. The Akbar Hotel Akbar u Chanakyapuri, [[New Delhi]], izgrađen je po projektu 1965-69. Le Corbusierovi planovi za velike gradove nikada nisu u potpunosti usvojeni. Tokom svoje 50-godišnje karijere, ovaj arhitekta rođen u [[Švicarska|Švicarskoj]], pravog imena Charles-Edouard Jeanneret, privukao je podjednako kritika koliko i hvalospjeva. Njegove ideje za grad budućnosti bile su radikalne, bez sentimentalnosti i vizije umjetnika na grad u velikim razmjerima.<ref name="unitaaa">{{Cite web |url= https://www.bbc.com/news/magazine-20913249 |title= Istorija budućnosti u 10 slikq |work= BBC, www.bbc.com, 2012. |accessdate= 29. maj 2025}}{{en}}</ref> == Galerija objekata == <gallery> File:Galiceva zgrada 1954-Vukovarska ulica, Zagreb.JPG|[[Zgrada u Vukovarskoj 35 (Zagreb)]] 1957. god, File:Galiceva zgrada-Vukovarska Zagreb.JPG|mini|desno|[[Zgrada u Vukovarskoj 43 (Zagreb)]] File:Winchfield House, Roehampton 2025-01-02.jpg|[[Roehampton]], [[London]] File:Park Hill Flats in March 2008 - Geograph-3663164-by-Martin-Speck.jpg|[[Park Hill u Sheffieldu]] File:Central ponds, Barbican Estate.jpg|[[Barbican naselje]], London, 1965-1976. File:Balfron Tower, Poplar (West Face - 02).jpg|[[Balfron Tower]], London, 1965-1967. File:The Trellick Tower.jpg|[[Trellick Tower]], London, 1972. File:Central College of Commerce.jpg|Centralni koledž, 1962, Glazgov - Srušena 2013. File:Osiedle za Żelazną Bramą ul. Żelazna róg Chłodnej 2021.jpg|Iza željezne kapije (za Żelazną Bramą), [[Varšava]] File:Katowice Superjednostka 2022.jpg|[[Super jedinica]], [[Katowice]], Poljska File:Reserve Square August 2018.jpg|[[Rezervni trg (Cleveland)]], File:Riverside Plaza and Mixed Blood Theatre at sunset 2014-08-09.jpg|[[Riverside Plaza]], Minneapolis </gallery> == Literatura == * Enciklopedija Moderne Arhitekture (org.Knaurs Laxikon der modernen Architektur) Herausgegeben von Gerd Hatje, 1970.<ref name="brutenci">{{Cite web|url= https://www.antikvarne-knjige.com/knjige/detail-item_id-19492 |title= Enciklopedija moderne arhitekture |work= Građevinska knjiga, Beograd – 1970. |accessdate= 13. 4. 2024}}</ref> == Vanjske veze == * {{Cite web |url= https://www.bbc.com/news/world-europe-46960948 |title= Brutalistički beton stare Jugoslavije inspiriše novu generaciju |work= BBC - 28.01,2019 |accessdate= 19. 5. 2025}}{{en}} == Izvori == {{Reflista|2}} [[Kategorija:Moderna arhitektura]] [[Kategorija:Brutalistička arhitektura]] dpecd83a97w6hocnnjkroe8xta6m4v9 42587450 42587448 2026-05-04T14:54:06Z Edgar Allan Poe 29250 42587450 wikitext text/x-wiki {{Italic title}} [[File:Façade de La Cité Radieuse.jpg|mini|desno|Unité d'Habitation u Marselju, 1947-1952. god.]] '''Marseljska stambena jedinica''' ili Unité d'Habitation je moderni tip stambene zgrade koji je arhitekta [[Le Corbusier]] razvio u saradnji sa slikarom-arhitektom Nadirom Afonsom. Jedno je od najpoznatijih njegovih djela i izgrađeno je između 1947. i 1952. godine u južnom dijelu [[Marseille|Marselja]], u [[Francuska|Francuskoj]]. Zgrada je bila osnova za nekoliko stambenih naselja širom [[Evropa|Evrope]] i [[SAD|Amerike]].<ref name="bruta">{{Cite web |url= https://www.academia.edu/37674744/BRUTALIZAM_U_SRPSKOJ_ARHITEKTURl_STIL_ILI_NUZNOST |title= Sanja Simonović Alfirević, Đorđe Alfirević - Brutalizam u srpskoj arhitekturi: stil ili nužnost? |work= ACADEMIA, www.academia.edu, 2017. |accessdate= 15. jul 2025.}}</ref> Unité d'Habitation se pokazala izuzetno utjecajnom i često se navodi kao početna inspiracija za [[Brutalizam|brutalistički]] arhitektonski stil i filozofiju.<ref name="habit">>{{Cite web |url= https://corbusier.totalarch.com/unite_d_habitation_marseille |title= Stambena jedinica (Unité d'Habitation), Marselj, Francuska. 1945-1952 |work= Totalarh, corbusier.totalarch.com, 2010. |accessdate= 10. avgust 2025}}{{ru}}</ref> Zbog nestašice [[čelik]]a Le Corbusier je upotrebio lijevani neobrađeni prirodni [[beton]] - (natur beton). Bio je to ključni element koji je pokrenuo brutalistički pokret, stil kojim je u svijetu izgrađen znatan broj objekata nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], od početka 1950-ih do kraja 1970-ih godina. Inspirisani [[Le Corbusier]]ovom arhitekturom, engleski arhitekti [[Alison i Peter Smithson]] projektovali su [[Zgrada škole u Hunstatonu|zgradu škole u Hunstatonu]], prvi objekat za koji je rečeno da je urađen u stilu brutalizma.<ref name="aliSM">>{{Cite web |url= https://www.architectural-review.com/archive/the-new-brutalism-by-reyner-banham |title= Reyner Banham pokušava kodificirati tadašnji novonastali arhitektonski pokret brutalizma |work= The architectural, 2010. |accessdate= 29. maj 2025}}{{en}}</ref> Nalazi je na [[UNESCO]]-ovom popis [[Svjetska baština|svjetske baštine]] 2016. godine zbog svog značaja za razvoj [[Moderna arhitektura|moderne arhitekture]], zajedno sa 16 drugih djela Le Corbusiera. Francusko Ministarstvo kulture proglasilo je Stambenu jedinicu istorijskim spomenikom. Oštećena je u požaru 9. februara 2012. godine. == Opis == Projekt je nastao po narudžbi države, u vrijeme kada je stanovništvo Marselja bilo raseljeno nakon ratnih razaranja. Bilo je to i vrijeme kada nije bilo moguće graditi složene čelične konstrukcije, koliko zbog siromaštva, toliko i zbog nedostatka dovoljno kvalificirane radne snage. Zanimljivo je da je Le Corbusier za realizaciju projekta tražio izuzeće od [[Urbanizam|urbanih]] pravila. U izradi projekta za Unité d'Habitation, Le Corbusiera se oslanjao na svoju studiju komunalnog stanovanja koju je izradio u [[SSSR]]-u, i po kojoj je arhitekta Moisej Ginzburg 1932. godine projektovao dvije zgrade u Naselju Narkomfina u [[Moskva|Moskvi]]. Stambena jedinica je dizajnirana na principu Modulora, autorovog sistema mjerenja povezanog s ljudskom morfologijom na osnovu zlatnog reza i Fibonaccijevog niza. Marseljska stambena jedinica je složeno dizajnirana višestambena zgrada koja najraznovrsnije potrebe stanovnika rješava u pojedinačnim objektima, ali s naglašenim karakterom kolektiviteta. Zadovoljeno je Corbusierovih pet točaka arhitekture: * zgrada je podignuta na 17 parova snažnih pilona omogućujući cirkulaciju prostora u razini prizemlja, * fasada je oslobođena diktata zidova te stvara vlastitu oblikovnu igru, * krovna je terasa preuzela ulogu prizemlja, * slobodni je plan ograničen samo nužnošću konstruktivnog rastera poprečnih zidova, * pročelje je artikulirano horizontalnim potezom vrpčastih prozora Otvorena u oktobru 1952. godine, zgrada je dugačka 138 metara, široka 25 metara i visoka 56 metara. Skeletna konstrukcija od armiranog betona ima 17 spratova, pri čemu je prizemlje zamijenjeno otvorenim spratom sa stubovima koji podupiru zgradu. Tu se nalaze i stepeništa. === Stanovi === Sastoji se od 337 stanova sa 23 različita rasporeda na 17 spratova. Postoje različiti tipovi stanova – od hotelske sobe do stanova s 5 spavaonica. Svi su vezani na samo jedan ulaz sa stubištem i dizalima, pozicioniran na južnom dijelu zgrade. Uz ovaj, postoje još dva evakuacijska i dva vatrogasna stubišta. Kako su stanovi dvoetažni, dvostrane orijentacije, prilazni su hodnici smješteni u sredini zgrade, na svakoj trećoj etaži. Ovi vrlo široki hodnici protežu se od jednog kraja zgrade do drugog, s balkonima na svakom kraju. U zgradi se nalaze trgovine, arhitektonska knjižara, obrazovne prostorije, hotel sa 21 sobom, restoran, vrtić, teretana, i otvoreni auditorijum. Zgrada je izgrađena od [[béton brut]]-a (grubog ili surovog betona), jer se željeni čelični okvir pokazao preskupim zbog poslijeratne nestašice [[čelik]]a. Kao opreka hladnoći i grubosti sirova betona, prisutni su sasvim dekorativni detalji – kao npr. površinska obradba dijelova zida na krovnoj terasi ili pak perforirani balkonski parapeti.<ref name="vukkova">{{Cite web |url= https://hrcak.srce.hr/file/173717 |title= Obnova pročelja zgrade u Vukovarskoj 35 – 35a arhitekta Drage Galića |work= Grad Zagreb - Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode HR – , hrcak.srce.hr, 2011. |accessdate= 10. avgust 2025}}</ref> === Krovna terasa === Na najvišem, sedamnaestom katu, smješteno je odmaralište za stanare – velika zajednička krovna terasa. Izražajan izgled krova daje zgradi koja stoji na betonskim stupovima dodatni tehnološki izgled. Jedna rampa vodi direktno na krovnu terasu gdje se nalazi, postavljena na tankim stupovima, prostorija za odmor, plitki bazen, nekoliko dječjih igrališta i galerija. Druga strana krovne terase, velike 24 x 165 metara, određena je za rekreaciju odraslih. Ovdje se nalazi dvorana za sportske aktivnosti i sportski teren, dok na sjevernom kraju velika betonska ploča služi kao zaštita od jakog sjevernog vjetra, maestrala, a istovremeno služi kao pozadina za krovnu pozornicu.<ref name="vuko"/> === Boje === Dok beton ima prirodnu sivu nijansu, paneli koji razdvajaju susjedne balkone obojeni su crvenom, plavom, žutom i gotovo crnom. Na taj način svjetlucaju bočni zidovi balkona u živahnim bojama kao kroz neko betonsko, grubo pletivo. Šarene boje su upotrijebljene i u umjetno osvijetljenoj unutrašnjosti i služe rasvjetljavanju dugačkih hodnika, a lođe i sjenila štite od zvukova i sunca.<ref name="vuko"/> == Uticaj == Le Corbusierov koncept Unité d'Habitation materijaliziran je u još četiri zgrade, tri u Francuskoj i jedna u Berlinu, s istim imenom i gotovo savršenom sličnošću u dizajnu: * Unité d'Habitation u Nantes-Rezé, 1955, * Unité d'Habitation u [[Berlin]]u, 1957. Konstrukcija je izgrađena od prefabrikovanih livenih betonskih panela na licu mjesta i livenih plafonskih ploča. Modulor sistem je osnovna mjera Unité-a, a Corbusier je koristio najviše 15 Modulor mjera za izgradnju cijelog oblika konstrukcije. Na kraju je djelo izbrisano iz Le Corbusierovog opusa, a što je također potvrđeno posthumno 1967. godine u njegovom posljednjem autorizovanom djelu. * Unité d'Habitation u Briey, 1963, * Unité d'Habitation u Firminy-Vert, 1965. <gallery> File:Rezé centre.jpg|Unité d'Habitation u Nantes-Rezé, 1955. File:Corbusierhaus (Berlin) (37359240461).jpg|Unité d'Habitation u Berlinu, 1957. File:Interieur unité d'habitaion.jpg|Unité d'Habitation u Firminy-Vert, 1965. </gallery> === Inspiracija === Zamjena čelika grubo lijevanim betonom (béton brut) bila je ključni element koji je potaknuo brutalistički pokret.<ref name="ARHbrutalna">{{Cite web|url= https://www.theguardian.com/artanddesign/2014/feb/13/jonathan-meades-brutalism-a-z |title= Nevjerovatni Hulkovi: Jonathan Meadesov A-Ž brutalizma |work= Univerzitet Sarajevu – Arhitektonski fakultet, www.theguardian.com, 13. februar 2014. |accessdate= 13. 4. 2025}}</ref> Unité d'Habitation postao je inspiracija za mnoge brutalističke stambene komplekse. U [[Engleska|Engleskoj]] su među prvima podignuta naselja [[Alton West]] u Roehamptonu, [[London]], sa preko 13.000 stanovnika, što ga čini jednim od najvećih u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i [[Park Hill u Sheffieldu]]. Oba su, zbog svog estetskog izgleda, bila podvrgnuta negativnim kritikama što je bila česta pojava u vrijeme izgradnje objekata brutalne arhitekture.<ref name="brutalna">{{Cite web|url= https://m-kvadrat.ba/lejla-kresevljakovic-brutalizam-u-arhitekturi-bosne-i-hercegovine/ |title= Lejla Kreševljaković: Brutalizam u arhitekturi Bosne i Hercegovine |work= Univerzitet Sarajevu – Arhitektonski fakultet, 2022. |accessdate= 12. avgust. 2025}}</ref> Stambeni kompleks [[Barbican naselje]] sa oko 2.000 stanova, London, je istaknuti primjer britanske brutalističke arhitekture. Izgradila ga je arhitektonska firma "[[Chamberlin, Powell i Bon]]" tokom 1950-ih i 1960-ih godina.<ref>[https://web.archive.org/web/20150923224340/http://www.cityoflondon.gov.uk/services/housing-and-council-tax/barbican-estate/concept-and-design/Pages/History-of-Barbican.aspx Istorija Istorija Barbican estate-a, www.cityoflondon.gov.uk, 2015. - 11. avgust 2025.]</ref> Poznati objekti u Londonu su i: [[Samuda naselje]] po projektu Gordona Taita, Isle of Dogs (1965.), [[Balfron Tower|Balfron toranj]] (1967.) i [[Trellick Tower|Trellick toranj]] (1972.) [[Ernő Goldfinger|Ernőa Goldfingera]]. U [[Poljska|Poljskoj]] su urađene apartmanske zgrade za potrebe Poljske Akademije nauka inspirisane Le Corbusier-ovim principima. Tu su i stambena naselja [[Iza Željezne kapije]] u [[Varšava|Varšavi]] i [[Super jedinica|Superjednostka]] u [[Katowice|Katovicama]], građene 1970-ih. U [[Škotska|Škotskoj]] su zgrade Glazgovskog koledža i zgrada Charles Oakley podignute kasnih 1950-ih, po projektu architekt Peter Williams. U [[SFRJ|Jugoslaviji]] je 1957. god. podignuta [[Zgrada u Vukovarskoj 35 (Zagreb)|zgrada u Vukovarskoj ulici u Zagrebu]], po projektu [[Drago Galić|Drage Galića]] iz 1952. god.<ref name="vukkova"/> Krajem pedesetih godina 20-og stoljeća u [[Zgrada u Vukovarskoj 43 (Zagreb)|istoj ulici podignuta je još jedna zgrada]] istog autora.<ref name="vuko">{{Cite web |title=Vedran Ivanković, Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet - ANALIZA MODERNE ARHITEKTURE 1950-IH U HRVATSKOJ I EUROPI NA PRIMJERU VIŠESTAMBENIH ZGRADA DRAGE GALIĆA I LE CORBUSIERA |url=http://e-gfos.gfos.hr/app/storage/protected/42-09-06-2017-11-31-21-ivankovic-loncarvickovic-stober-mijic.pdf |access-date=2018-10-13 |archive-date=2018-06-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180602125836/http://e-gfos.gfos.hr/app/storage/protected/42-09-06-2017-11-31-21-ivankovic-loncarvickovic-stober-mijic.pdf }}</ref> Neboder [[Super Andrija]] izgrađen je 1973. po projektu Miroslava Cantinellija u Sigetskoj ulici, a [[Mamutica]] 1974. god (projektanti arhitekti Đuro Mirković i Nevenka Postružnik). Vatrogasna stanica u Parizu, sa teniskim igralištem i bazenom u prizemlju po projektu Jean Willervala podignuta je 1971. Stambeni kompleks [[Rezervni trg (Cleveland)]] (Reserve Square), [[Ohio]], [[SAD]], podignut je 1969–1973. Kompleks [[Riverside Plaza]] u [[Minneapolis]], [[Minnesota]], izgrađen je 1973. Njegov brutalistički izgled sa panelima u bojama inspirisani su Unité d'Habitation-om. The Akbar Hotel Akbar u Chanakyapuri, [[New Delhi]], izgrađen je po projektu 1965-69. Le Corbusierovi planovi za velike gradove nikada nisu u potpunosti usvojeni. Tokom svoje 50-godišnje karijere, ovaj arhitekta rođen u [[Švicarska|Švicarskoj]], pravog imena Charles-Edouard Jeanneret, privukao je podjednako kritika koliko i hvalospjeva. Njegove ideje za grad budućnosti bile su radikalne, bez sentimentalnosti i vizije umjetnika na grad u velikim razmjerima.<ref name="unitaaa">{{Cite web |url= https://www.bbc.com/news/magazine-20913249 |title= Istorija budućnosti u 10 slikq |work= BBC, www.bbc.com, 2012. |accessdate= 29. maj 2025}}{{en}}</ref> == Galerija objekata == <gallery> File:Galiceva zgrada 1954-Vukovarska ulica, Zagreb.JPG|[[Zgrada u Vukovarskoj 35 (Zagreb)]] 1957. god, File:Galiceva zgrada-Vukovarska Zagreb.JPG|mini|desno|[[Zgrada u Vukovarskoj 43 (Zagreb)]] File:Winchfield House, Roehampton 2025-01-02.jpg|[[Roehampton]], [[London]] File:Park Hill Flats in March 2008 - Geograph-3663164-by-Martin-Speck.jpg|[[Park Hill u Sheffieldu]] File:Central ponds, Barbican Estate.jpg|[[Barbican naselje]], London, 1965-1976. File:Balfron Tower, Poplar (West Face - 02).jpg|[[Balfron Tower]], London, 1965-1967. File:The Trellick Tower.jpg|[[Trellick Tower]], London, 1972. File:Central College of Commerce.jpg|Centralni koledž, 1962, Glazgov - Srušena 2013. File:Osiedle za Żelazną Bramą ul. Żelazna róg Chłodnej 2021.jpg|Iza željezne kapije (za Żelazną Bramą), [[Varšava]] File:Katowice Superjednostka 2022.jpg|[[Super jedinica]], [[Katowice]], Poljska File:Reserve Square August 2018.jpg|[[Rezervni trg (Cleveland)]], File:Riverside Plaza and Mixed Blood Theatre at sunset 2014-08-09.jpg|[[Riverside Plaza]], Minneapolis </gallery> == Literatura == * Enciklopedija Moderne Arhitekture (org.Knaurs Laxikon der modernen Architektur) Herausgegeben von Gerd Hatje, 1970.<ref name="brutenci">{{Cite web|url= https://www.antikvarne-knjige.com/knjige/detail-item_id-19492 |title= Enciklopedija moderne arhitekture |work= Građevinska knjiga, Beograd – 1970. |accessdate= 13. 4. 2024}}</ref> == Vanjske veze == * {{Cite web |url= https://www.bbc.com/news/world-europe-46960948 |title= Brutalistički beton stare Jugoslavije inspiriše novu generaciju |work= BBC - 28.01,2019 |accessdate= 19. 5. 2025}}{{en}} == Izvori == {{Reflista|2}} [[Kategorija:Moderna arhitektura]] [[Kategorija:Brutalistička arhitektura]] 25wk43d10nohaew77pbd1pbsgwex1cn 42587451 42587450 2026-05-04T14:54:31Z Edgar Allan Poe 29250 42587451 wikitext text/x-wiki {{Italic title}} [[File:Unité d'habitation Marseille, France.jpg|mini|desno|Istočna fasada zgrade]] '''Marseljska stambena jedinica''' ili Unité d'Habitation je moderni tip stambene zgrade koji je arhitekta [[Le Corbusier]] razvio u saradnji sa slikarom-arhitektom Nadirom Afonsom. Jedno je od najpoznatijih njegovih djela i izgrađeno je između 1947. i 1952. godine u južnom dijelu [[Marseille|Marselja]], u [[Francuska|Francuskoj]]. Zgrada je bila osnova za nekoliko stambenih naselja širom [[Evropa|Evrope]] i [[SAD|Amerike]].<ref name="bruta">{{Cite web |url= https://www.academia.edu/37674744/BRUTALIZAM_U_SRPSKOJ_ARHITEKTURl_STIL_ILI_NUZNOST |title= Sanja Simonović Alfirević, Đorđe Alfirević - Brutalizam u srpskoj arhitekturi: stil ili nužnost? |work= ACADEMIA, www.academia.edu, 2017. |accessdate= 15. jul 2025.}}</ref> Unité d'Habitation se pokazala izuzetno utjecajnom i često se navodi kao početna inspiracija za [[Brutalizam|brutalistički]] arhitektonski stil i filozofiju.<ref name="habit">>{{Cite web |url= https://corbusier.totalarch.com/unite_d_habitation_marseille |title= Stambena jedinica (Unité d'Habitation), Marselj, Francuska. 1945-1952 |work= Totalarh, corbusier.totalarch.com, 2010. |accessdate= 10. avgust 2025}}{{ru}}</ref> Zbog nestašice [[čelik]]a Le Corbusier je upotrebio lijevani neobrađeni prirodni [[beton]] - (natur beton). Bio je to ključni element koji je pokrenuo brutalistički pokret, stil kojim je u svijetu izgrađen znatan broj objekata nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], od početka 1950-ih do kraja 1970-ih godina. Inspirisani [[Le Corbusier]]ovom arhitekturom, engleski arhitekti [[Alison i Peter Smithson]] projektovali su [[Zgrada škole u Hunstatonu|zgradu škole u Hunstatonu]], prvi objekat za koji je rečeno da je urađen u stilu brutalizma.<ref name="aliSM">>{{Cite web |url= https://www.architectural-review.com/archive/the-new-brutalism-by-reyner-banham |title= Reyner Banham pokušava kodificirati tadašnji novonastali arhitektonski pokret brutalizma |work= The architectural, 2010. |accessdate= 29. maj 2025}}{{en}}</ref> Nalazi je na [[UNESCO]]-ovom popis [[Svjetska baština|svjetske baštine]] 2016. godine zbog svog značaja za razvoj [[Moderna arhitektura|moderne arhitekture]], zajedno sa 16 drugih djela Le Corbusiera. Francusko Ministarstvo kulture proglasilo je Stambenu jedinicu istorijskim spomenikom. Oštećena je u požaru 9. februara 2012. godine. == Opis == Projekt je nastao po narudžbi države, u vrijeme kada je stanovništvo Marselja bilo raseljeno nakon ratnih razaranja. Bilo je to i vrijeme kada nije bilo moguće graditi složene čelične konstrukcije, koliko zbog siromaštva, toliko i zbog nedostatka dovoljno kvalificirane radne snage. Zanimljivo je da je Le Corbusier za realizaciju projekta tražio izuzeće od [[Urbanizam|urbanih]] pravila. U izradi projekta za Unité d'Habitation, Le Corbusiera se oslanjao na svoju studiju komunalnog stanovanja koju je izradio u [[SSSR]]-u, i po kojoj je arhitekta Moisej Ginzburg 1932. godine projektovao dvije zgrade u Naselju Narkomfina u [[Moskva|Moskvi]]. Stambena jedinica je dizajnirana na principu Modulora, autorovog sistema mjerenja povezanog s ljudskom morfologijom na osnovu zlatnog reza i Fibonaccijevog niza. Marseljska stambena jedinica je složeno dizajnirana višestambena zgrada koja najraznovrsnije potrebe stanovnika rješava u pojedinačnim objektima, ali s naglašenim karakterom kolektiviteta. Zadovoljeno je Corbusierovih pet točaka arhitekture: * zgrada je podignuta na 17 parova snažnih pilona omogućujući cirkulaciju prostora u razini prizemlja, * fasada je oslobođena diktata zidova te stvara vlastitu oblikovnu igru, * krovna je terasa preuzela ulogu prizemlja, * slobodni je plan ograničen samo nužnošću konstruktivnog rastera poprečnih zidova, * pročelje je artikulirano horizontalnim potezom vrpčastih prozora Otvorena u oktobru 1952. godine, zgrada je dugačka 138 metara, široka 25 metara i visoka 56 metara. Skeletna konstrukcija od armiranog betona ima 17 spratova, pri čemu je prizemlje zamijenjeno otvorenim spratom sa stubovima koji podupiru zgradu. Tu se nalaze i stepeništa. === Stanovi === Sastoji se od 337 stanova sa 23 različita rasporeda na 17 spratova. Postoje različiti tipovi stanova – od hotelske sobe do stanova s 5 spavaonica. Svi su vezani na samo jedan ulaz sa stubištem i dizalima, pozicioniran na južnom dijelu zgrade. Uz ovaj, postoje još dva evakuacijska i dva vatrogasna stubišta. Kako su stanovi dvoetažni, dvostrane orijentacije, prilazni su hodnici smješteni u sredini zgrade, na svakoj trećoj etaži. Ovi vrlo široki hodnici protežu se od jednog kraja zgrade do drugog, s balkonima na svakom kraju. U zgradi se nalaze trgovine, arhitektonska knjižara, obrazovne prostorije, hotel sa 21 sobom, restoran, vrtić, teretana, i otvoreni auditorijum. Zgrada je izgrađena od [[béton brut]]-a (grubog ili surovog betona), jer se željeni čelični okvir pokazao preskupim zbog poslijeratne nestašice [[čelik]]a. Kao opreka hladnoći i grubosti sirova betona, prisutni su sasvim dekorativni detalji – kao npr. površinska obradba dijelova zida na krovnoj terasi ili pak perforirani balkonski parapeti.<ref name="vukkova">{{Cite web |url= https://hrcak.srce.hr/file/173717 |title= Obnova pročelja zgrade u Vukovarskoj 35 – 35a arhitekta Drage Galića |work= Grad Zagreb - Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode HR – , hrcak.srce.hr, 2011. |accessdate= 10. avgust 2025}}</ref> === Krovna terasa === Na najvišem, sedamnaestom katu, smješteno je odmaralište za stanare – velika zajednička krovna terasa. Izražajan izgled krova daje zgradi koja stoji na betonskim stupovima dodatni tehnološki izgled. Jedna rampa vodi direktno na krovnu terasu gdje se nalazi, postavljena na tankim stupovima, prostorija za odmor, plitki bazen, nekoliko dječjih igrališta i galerija. Druga strana krovne terase, velike 24 x 165 metara, određena je za rekreaciju odraslih. Ovdje se nalazi dvorana za sportske aktivnosti i sportski teren, dok na sjevernom kraju velika betonska ploča služi kao zaštita od jakog sjevernog vjetra, maestrala, a istovremeno služi kao pozadina za krovnu pozornicu.<ref name="vuko"/> === Boje === Dok beton ima prirodnu sivu nijansu, paneli koji razdvajaju susjedne balkone obojeni su crvenom, plavom, žutom i gotovo crnom. Na taj način svjetlucaju bočni zidovi balkona u živahnim bojama kao kroz neko betonsko, grubo pletivo. Šarene boje su upotrijebljene i u umjetno osvijetljenoj unutrašnjosti i služe rasvjetljavanju dugačkih hodnika, a lođe i sjenila štite od zvukova i sunca.<ref name="vuko"/> == Uticaj == Le Corbusierov koncept Unité d'Habitation materijaliziran je u još četiri zgrade, tri u Francuskoj i jedna u Berlinu, s istim imenom i gotovo savršenom sličnošću u dizajnu: * Unité d'Habitation u Nantes-Rezé, 1955, * Unité d'Habitation u [[Berlin]]u, 1957. Konstrukcija je izgrađena od prefabrikovanih livenih betonskih panela na licu mjesta i livenih plafonskih ploča. Modulor sistem je osnovna mjera Unité-a, a Corbusier je koristio najviše 15 Modulor mjera za izgradnju cijelog oblika konstrukcije. Na kraju je djelo izbrisano iz Le Corbusierovog opusa, a što je također potvrđeno posthumno 1967. godine u njegovom posljednjem autorizovanom djelu. * Unité d'Habitation u Briey, 1963, * Unité d'Habitation u Firminy-Vert, 1965. <gallery> File:Rezé centre.jpg|Unité d'Habitation u Nantes-Rezé, 1955. File:Corbusierhaus (Berlin) (37359240461).jpg|Unité d'Habitation u Berlinu, 1957. File:Interieur unité d'habitaion.jpg|Unité d'Habitation u Firminy-Vert, 1965. </gallery> === Inspiracija === Zamjena čelika grubo lijevanim betonom (béton brut) bila je ključni element koji je potaknuo brutalistički pokret.<ref name="ARHbrutalna">{{Cite web|url= https://www.theguardian.com/artanddesign/2014/feb/13/jonathan-meades-brutalism-a-z |title= Nevjerovatni Hulkovi: Jonathan Meadesov A-Ž brutalizma |work= Univerzitet Sarajevu – Arhitektonski fakultet, www.theguardian.com, 13. februar 2014. |accessdate= 13. 4. 2025}}</ref> Unité d'Habitation postao je inspiracija za mnoge brutalističke stambene komplekse. U [[Engleska|Engleskoj]] su među prvima podignuta naselja [[Alton West]] u Roehamptonu, [[London]], sa preko 13.000 stanovnika, što ga čini jednim od najvećih u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i [[Park Hill u Sheffieldu]]. Oba su, zbog svog estetskog izgleda, bila podvrgnuta negativnim kritikama što je bila česta pojava u vrijeme izgradnje objekata brutalne arhitekture.<ref name="brutalna">{{Cite web|url= https://m-kvadrat.ba/lejla-kresevljakovic-brutalizam-u-arhitekturi-bosne-i-hercegovine/ |title= Lejla Kreševljaković: Brutalizam u arhitekturi Bosne i Hercegovine |work= Univerzitet Sarajevu – Arhitektonski fakultet, 2022. |accessdate= 12. avgust. 2025}}</ref> Stambeni kompleks [[Barbican naselje]] sa oko 2.000 stanova, London, je istaknuti primjer britanske brutalističke arhitekture. Izgradila ga je arhitektonska firma "[[Chamberlin, Powell i Bon]]" tokom 1950-ih i 1960-ih godina.<ref>[https://web.archive.org/web/20150923224340/http://www.cityoflondon.gov.uk/services/housing-and-council-tax/barbican-estate/concept-and-design/Pages/History-of-Barbican.aspx Istorija Istorija Barbican estate-a, www.cityoflondon.gov.uk, 2015. - 11. avgust 2025.]</ref> Poznati objekti u Londonu su i: [[Samuda naselje]] po projektu Gordona Taita, Isle of Dogs (1965.), [[Balfron Tower|Balfron toranj]] (1967.) i [[Trellick Tower|Trellick toranj]] (1972.) [[Ernő Goldfinger|Ernőa Goldfingera]]. U [[Poljska|Poljskoj]] su urađene apartmanske zgrade za potrebe Poljske Akademije nauka inspirisane Le Corbusier-ovim principima. Tu su i stambena naselja [[Iza Željezne kapije]] u [[Varšava|Varšavi]] i [[Super jedinica|Superjednostka]] u [[Katowice|Katovicama]], građene 1970-ih. U [[Škotska|Škotskoj]] su zgrade Glazgovskog koledža i zgrada Charles Oakley podignute kasnih 1950-ih, po projektu architekt Peter Williams. U [[SFRJ|Jugoslaviji]] je 1957. god. podignuta [[Zgrada u Vukovarskoj 35 (Zagreb)|zgrada u Vukovarskoj ulici u Zagrebu]], po projektu [[Drago Galić|Drage Galića]] iz 1952. god.<ref name="vukkova"/> Krajem pedesetih godina 20-og stoljeća u [[Zgrada u Vukovarskoj 43 (Zagreb)|istoj ulici podignuta je još jedna zgrada]] istog autora.<ref name="vuko">{{Cite web |title=Vedran Ivanković, Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet - ANALIZA MODERNE ARHITEKTURE 1950-IH U HRVATSKOJ I EUROPI NA PRIMJERU VIŠESTAMBENIH ZGRADA DRAGE GALIĆA I LE CORBUSIERA |url=http://e-gfos.gfos.hr/app/storage/protected/42-09-06-2017-11-31-21-ivankovic-loncarvickovic-stober-mijic.pdf |access-date=2018-10-13 |archive-date=2018-06-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180602125836/http://e-gfos.gfos.hr/app/storage/protected/42-09-06-2017-11-31-21-ivankovic-loncarvickovic-stober-mijic.pdf }}</ref> Neboder [[Super Andrija]] izgrađen je 1973. po projektu Miroslava Cantinellija u Sigetskoj ulici, a [[Mamutica]] 1974. god (projektanti arhitekti Đuro Mirković i Nevenka Postružnik). Vatrogasna stanica u Parizu, sa teniskim igralištem i bazenom u prizemlju po projektu Jean Willervala podignuta je 1971. Stambeni kompleks [[Rezervni trg (Cleveland)]] (Reserve Square), [[Ohio]], [[SAD]], podignut je 1969–1973. Kompleks [[Riverside Plaza]] u [[Minneapolis]], [[Minnesota]], izgrađen je 1973. Njegov brutalistički izgled sa panelima u bojama inspirisani su Unité d'Habitation-om. The Akbar Hotel Akbar u Chanakyapuri, [[New Delhi]], izgrađen je po projektu 1965-69. Le Corbusierovi planovi za velike gradove nikada nisu u potpunosti usvojeni. Tokom svoje 50-godišnje karijere, ovaj arhitekta rođen u [[Švicarska|Švicarskoj]], pravog imena Charles-Edouard Jeanneret, privukao je podjednako kritika koliko i hvalospjeva. Njegove ideje za grad budućnosti bile su radikalne, bez sentimentalnosti i vizije umjetnika na grad u velikim razmjerima.<ref name="unitaaa">{{Cite web |url= https://www.bbc.com/news/magazine-20913249 |title= Istorija budućnosti u 10 slikq |work= BBC, www.bbc.com, 2012. |accessdate= 29. maj 2025}}{{en}}</ref> == Galerija objekata == <gallery> File:Galiceva zgrada 1954-Vukovarska ulica, Zagreb.JPG|[[Zgrada u Vukovarskoj 35 (Zagreb)]] 1957. god, File:Galiceva zgrada-Vukovarska Zagreb.JPG|mini|desno|[[Zgrada u Vukovarskoj 43 (Zagreb)]] File:Winchfield House, Roehampton 2025-01-02.jpg|[[Roehampton]], [[London]] File:Park Hill Flats in March 2008 - Geograph-3663164-by-Martin-Speck.jpg|[[Park Hill u Sheffieldu]] File:Central ponds, Barbican Estate.jpg|[[Barbican naselje]], London, 1965-1976. File:Balfron Tower, Poplar (West Face - 02).jpg|[[Balfron Tower]], London, 1965-1967. File:The Trellick Tower.jpg|[[Trellick Tower]], London, 1972. File:Central College of Commerce.jpg|Centralni koledž, 1962, Glazgov - Srušena 2013. File:Osiedle za Żelazną Bramą ul. Żelazna róg Chłodnej 2021.jpg|Iza željezne kapije (za Żelazną Bramą), [[Varšava]] File:Katowice Superjednostka 2022.jpg|[[Super jedinica]], [[Katowice]], Poljska File:Reserve Square August 2018.jpg|[[Rezervni trg (Cleveland)]], File:Riverside Plaza and Mixed Blood Theatre at sunset 2014-08-09.jpg|[[Riverside Plaza]], Minneapolis </gallery> == Literatura == * Enciklopedija Moderne Arhitekture (org.Knaurs Laxikon der modernen Architektur) Herausgegeben von Gerd Hatje, 1970.<ref name="brutenci">{{Cite web|url= https://www.antikvarne-knjige.com/knjige/detail-item_id-19492 |title= Enciklopedija moderne arhitekture |work= Građevinska knjiga, Beograd – 1970. |accessdate= 13. 4. 2024}}</ref> == Vanjske veze == * {{Cite web |url= https://www.bbc.com/news/world-europe-46960948 |title= Brutalistički beton stare Jugoslavije inspiriše novu generaciju |work= BBC - 28.01,2019 |accessdate= 19. 5. 2025}}{{en}} == Izvori == {{Reflista|2}} [[Kategorija:Moderna arhitektura]] [[Kategorija:Brutalistička arhitektura]] ecn1i5mc8lwoh5b3uyupmd0oo60n6m4 42587452 42587451 2026-05-04T14:55:30Z Edgar Allan Poe 29250 42587452 wikitext text/x-wiki {{Italic title}} [[File:Corbusierhaus B-Westend 06-2017.jpg|mini|desno|''Unité d'habitation' u [[Berlin]]u.]] '''Marseljska stambena jedinica''' ili Unité d'Habitation je moderni tip stambene zgrade koji je arhitekta [[Le Corbusier]] razvio u saradnji sa slikarom-arhitektom Nadirom Afonsom. Jedno je od najpoznatijih njegovih djela i izgrađeno je između 1947. i 1952. godine u južnom dijelu [[Marseille|Marselja]], u [[Francuska|Francuskoj]]. Zgrada je bila osnova za nekoliko stambenih naselja širom [[Evropa|Evrope]] i [[SAD|Amerike]].<ref name="bruta">{{Cite web |url= https://www.academia.edu/37674744/BRUTALIZAM_U_SRPSKOJ_ARHITEKTURl_STIL_ILI_NUZNOST |title= Sanja Simonović Alfirević, Đorđe Alfirević - Brutalizam u srpskoj arhitekturi: stil ili nužnost? |work= ACADEMIA, www.academia.edu, 2017. |accessdate= 15. jul 2025.}}</ref> Unité d'Habitation se pokazala izuzetno utjecajnom i često se navodi kao početna inspiracija za [[Brutalizam|brutalistički]] arhitektonski stil i filozofiju.<ref name="habit">>{{Cite web |url= https://corbusier.totalarch.com/unite_d_habitation_marseille |title= Stambena jedinica (Unité d'Habitation), Marselj, Francuska. 1945-1952 |work= Totalarh, corbusier.totalarch.com, 2010. |accessdate= 10. avgust 2025}}{{ru}}</ref> Zbog nestašice [[čelik]]a Le Corbusier je upotrebio lijevani neobrađeni prirodni [[beton]] - (natur beton). Bio je to ključni element koji je pokrenuo brutalistički pokret, stil kojim je u svijetu izgrađen znatan broj objekata nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], od početka 1950-ih do kraja 1970-ih godina. Inspirisani [[Le Corbusier]]ovom arhitekturom, engleski arhitekti [[Alison i Peter Smithson]] projektovali su [[Zgrada škole u Hunstatonu|zgradu škole u Hunstatonu]], prvi objekat za koji je rečeno da je urađen u stilu brutalizma.<ref name="aliSM">>{{Cite web |url= https://www.architectural-review.com/archive/the-new-brutalism-by-reyner-banham |title= Reyner Banham pokušava kodificirati tadašnji novonastali arhitektonski pokret brutalizma |work= The architectural, 2010. |accessdate= 29. maj 2025}}{{en}}</ref> Nalazi je na [[UNESCO]]-ovom popis [[Svjetska baština|svjetske baštine]] 2016. godine zbog svog značaja za razvoj [[Moderna arhitektura|moderne arhitekture]], zajedno sa 16 drugih djela Le Corbusiera. Francusko Ministarstvo kulture proglasilo je Stambenu jedinicu istorijskim spomenikom. Oštećena je u požaru 9. februara 2012. godine. == Opis == Projekt je nastao po narudžbi države, u vrijeme kada je stanovništvo Marselja bilo raseljeno nakon ratnih razaranja. Bilo je to i vrijeme kada nije bilo moguće graditi složene čelične konstrukcije, koliko zbog siromaštva, toliko i zbog nedostatka dovoljno kvalificirane radne snage. Zanimljivo je da je Le Corbusier za realizaciju projekta tražio izuzeće od [[Urbanizam|urbanih]] pravila. U izradi projekta za Unité d'Habitation, Le Corbusiera se oslanjao na svoju studiju komunalnog stanovanja koju je izradio u [[SSSR]]-u, i po kojoj je arhitekta Moisej Ginzburg 1932. godine projektovao dvije zgrade u Naselju Narkomfina u [[Moskva|Moskvi]]. Stambena jedinica je dizajnirana na principu Modulora, autorovog sistema mjerenja povezanog s ljudskom morfologijom na osnovu zlatnog reza i Fibonaccijevog niza. Marseljska stambena jedinica je složeno dizajnirana višestambena zgrada koja najraznovrsnije potrebe stanovnika rješava u pojedinačnim objektima, ali s naglašenim karakterom kolektiviteta. Zadovoljeno je Corbusierovih pet točaka arhitekture: * zgrada je podignuta na 17 parova snažnih pilona omogućujući cirkulaciju prostora u razini prizemlja, * fasada je oslobođena diktata zidova te stvara vlastitu oblikovnu igru, * krovna je terasa preuzela ulogu prizemlja, * slobodni je plan ograničen samo nužnošću konstruktivnog rastera poprečnih zidova, * pročelje je artikulirano horizontalnim potezom vrpčastih prozora Otvorena u oktobru 1952. godine, zgrada je dugačka 138 metara, široka 25 metara i visoka 56 metara. Skeletna konstrukcija od armiranog betona ima 17 spratova, pri čemu je prizemlje zamijenjeno otvorenim spratom sa stubovima koji podupiru zgradu. Tu se nalaze i stepeništa. === Stanovi === Sastoji se od 337 stanova sa 23 različita rasporeda na 17 spratova. Postoje različiti tipovi stanova – od hotelske sobe do stanova s 5 spavaonica. Svi su vezani na samo jedan ulaz sa stubištem i dizalima, pozicioniran na južnom dijelu zgrade. Uz ovaj, postoje još dva evakuacijska i dva vatrogasna stubišta. Kako su stanovi dvoetažni, dvostrane orijentacije, prilazni su hodnici smješteni u sredini zgrade, na svakoj trećoj etaži. Ovi vrlo široki hodnici protežu se od jednog kraja zgrade do drugog, s balkonima na svakom kraju. U zgradi se nalaze trgovine, arhitektonska knjižara, obrazovne prostorije, hotel sa 21 sobom, restoran, vrtić, teretana, i otvoreni auditorijum. Zgrada je izgrađena od [[béton brut]]-a (grubog ili surovog betona), jer se željeni čelični okvir pokazao preskupim zbog poslijeratne nestašice [[čelik]]a. Kao opreka hladnoći i grubosti sirova betona, prisutni su sasvim dekorativni detalji – kao npr. površinska obradba dijelova zida na krovnoj terasi ili pak perforirani balkonski parapeti.<ref name="vukkova">{{Cite web |url= https://hrcak.srce.hr/file/173717 |title= Obnova pročelja zgrade u Vukovarskoj 35 – 35a arhitekta Drage Galića |work= Grad Zagreb - Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode HR – , hrcak.srce.hr, 2011. |accessdate= 10. avgust 2025}}</ref> === Krovna terasa === Na najvišem, sedamnaestom katu, smješteno je odmaralište za stanare – velika zajednička krovna terasa. Izražajan izgled krova daje zgradi koja stoji na betonskim stupovima dodatni tehnološki izgled. Jedna rampa vodi direktno na krovnu terasu gdje se nalazi, postavljena na tankim stupovima, prostorija za odmor, plitki bazen, nekoliko dječjih igrališta i galerija. Druga strana krovne terase, velike 24 x 165 metara, određena je za rekreaciju odraslih. Ovdje se nalazi dvorana za sportske aktivnosti i sportski teren, dok na sjevernom kraju velika betonska ploča služi kao zaštita od jakog sjevernog vjetra, maestrala, a istovremeno služi kao pozadina za krovnu pozornicu.<ref name="vuko"/> === Boje === Dok beton ima prirodnu sivu nijansu, paneli koji razdvajaju susjedne balkone obojeni su crvenom, plavom, žutom i gotovo crnom. Na taj način svjetlucaju bočni zidovi balkona u živahnim bojama kao kroz neko betonsko, grubo pletivo. Šarene boje su upotrijebljene i u umjetno osvijetljenoj unutrašnjosti i služe rasvjetljavanju dugačkih hodnika, a lođe i sjenila štite od zvukova i sunca.<ref name="vuko"/> == Uticaj == Le Corbusierov koncept Unité d'Habitation materijaliziran je u još četiri zgrade, tri u Francuskoj i jedna u Berlinu, s istim imenom i gotovo savršenom sličnošću u dizajnu: * Unité d'Habitation u Nantes-Rezé, 1955, * Unité d'Habitation u [[Berlin]]u, 1957. Konstrukcija je izgrađena od prefabrikovanih livenih betonskih panela na licu mjesta i livenih plafonskih ploča. Modulor sistem je osnovna mjera Unité-a, a Corbusier je koristio najviše 15 Modulor mjera za izgradnju cijelog oblika konstrukcije. Na kraju je djelo izbrisano iz Le Corbusierovog opusa, a što je također potvrđeno posthumno 1967. godine u njegovom posljednjem autorizovanom djelu. * Unité d'Habitation u Briey, 1963, * Unité d'Habitation u Firminy-Vert, 1965. <gallery> File:Rezé centre.jpg|Unité d'Habitation u Nantes-Rezé, 1955. File:Corbusierhaus (Berlin) (37359240461).jpg|Unité d'Habitation u Berlinu, 1957. File:Interieur unité d'habitaion.jpg|Unité d'Habitation u Firminy-Vert, 1965. </gallery> === Inspiracija === Zamjena čelika grubo lijevanim betonom (béton brut) bila je ključni element koji je potaknuo brutalistički pokret.<ref name="ARHbrutalna">{{Cite web|url= https://www.theguardian.com/artanddesign/2014/feb/13/jonathan-meades-brutalism-a-z |title= Nevjerovatni Hulkovi: Jonathan Meadesov A-Ž brutalizma |work= Univerzitet Sarajevu – Arhitektonski fakultet, www.theguardian.com, 13. februar 2014. |accessdate= 13. 4. 2025}}</ref> Unité d'Habitation postao je inspiracija za mnoge brutalističke stambene komplekse. U [[Engleska|Engleskoj]] su među prvima podignuta naselja [[Alton West]] u Roehamptonu, [[London]], sa preko 13.000 stanovnika, što ga čini jednim od najvećih u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i [[Park Hill u Sheffieldu]]. Oba su, zbog svog estetskog izgleda, bila podvrgnuta negativnim kritikama što je bila česta pojava u vrijeme izgradnje objekata brutalne arhitekture.<ref name="brutalna">{{Cite web|url= https://m-kvadrat.ba/lejla-kresevljakovic-brutalizam-u-arhitekturi-bosne-i-hercegovine/ |title= Lejla Kreševljaković: Brutalizam u arhitekturi Bosne i Hercegovine |work= Univerzitet Sarajevu – Arhitektonski fakultet, 2022. |accessdate= 12. avgust. 2025}}</ref> Stambeni kompleks [[Barbican naselje]] sa oko 2.000 stanova, London, je istaknuti primjer britanske brutalističke arhitekture. Izgradila ga je arhitektonska firma "[[Chamberlin, Powell i Bon]]" tokom 1950-ih i 1960-ih godina.<ref>[https://web.archive.org/web/20150923224340/http://www.cityoflondon.gov.uk/services/housing-and-council-tax/barbican-estate/concept-and-design/Pages/History-of-Barbican.aspx Istorija Istorija Barbican estate-a, www.cityoflondon.gov.uk, 2015. - 11. avgust 2025.]</ref> Poznati objekti u Londonu su i: [[Samuda naselje]] po projektu Gordona Taita, Isle of Dogs (1965.), [[Balfron Tower|Balfron toranj]] (1967.) i [[Trellick Tower|Trellick toranj]] (1972.) [[Ernő Goldfinger|Ernőa Goldfingera]]. U [[Poljska|Poljskoj]] su urađene apartmanske zgrade za potrebe Poljske Akademije nauka inspirisane Le Corbusier-ovim principima. Tu su i stambena naselja [[Iza Željezne kapije]] u [[Varšava|Varšavi]] i [[Super jedinica|Superjednostka]] u [[Katowice|Katovicama]], građene 1970-ih. U [[Škotska|Škotskoj]] su zgrade Glazgovskog koledža i zgrada Charles Oakley podignute kasnih 1950-ih, po projektu architekt Peter Williams. U [[SFRJ|Jugoslaviji]] je 1957. god. podignuta [[Zgrada u Vukovarskoj 35 (Zagreb)|zgrada u Vukovarskoj ulici u Zagrebu]], po projektu [[Drago Galić|Drage Galića]] iz 1952. god.<ref name="vukkova"/> Krajem pedesetih godina 20-og stoljeća u [[Zgrada u Vukovarskoj 43 (Zagreb)|istoj ulici podignuta je još jedna zgrada]] istog autora.<ref name="vuko">{{Cite web |title=Vedran Ivanković, Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet - ANALIZA MODERNE ARHITEKTURE 1950-IH U HRVATSKOJ I EUROPI NA PRIMJERU VIŠESTAMBENIH ZGRADA DRAGE GALIĆA I LE CORBUSIERA |url=http://e-gfos.gfos.hr/app/storage/protected/42-09-06-2017-11-31-21-ivankovic-loncarvickovic-stober-mijic.pdf |access-date=2018-10-13 |archive-date=2018-06-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180602125836/http://e-gfos.gfos.hr/app/storage/protected/42-09-06-2017-11-31-21-ivankovic-loncarvickovic-stober-mijic.pdf }}</ref> Neboder [[Super Andrija]] izgrađen je 1973. po projektu Miroslava Cantinellija u Sigetskoj ulici, a [[Mamutica]] 1974. god (projektanti arhitekti Đuro Mirković i Nevenka Postružnik). Vatrogasna stanica u Parizu, sa teniskim igralištem i bazenom u prizemlju po projektu Jean Willervala podignuta je 1971. Stambeni kompleks [[Rezervni trg (Cleveland)]] (Reserve Square), [[Ohio]], [[SAD]], podignut je 1969–1973. Kompleks [[Riverside Plaza]] u [[Minneapolis]], [[Minnesota]], izgrađen je 1973. Njegov brutalistički izgled sa panelima u bojama inspirisani su Unité d'Habitation-om. The Akbar Hotel Akbar u Chanakyapuri, [[New Delhi]], izgrađen je po projektu 1965-69. Le Corbusierovi planovi za velike gradove nikada nisu u potpunosti usvojeni. Tokom svoje 50-godišnje karijere, ovaj arhitekta rođen u [[Švicarska|Švicarskoj]], pravog imena Charles-Edouard Jeanneret, privukao je podjednako kritika koliko i hvalospjeva. Njegove ideje za grad budućnosti bile su radikalne, bez sentimentalnosti i vizije umjetnika na grad u velikim razmjerima.<ref name="unitaaa">{{Cite web |url= https://www.bbc.com/news/magazine-20913249 |title= Istorija budućnosti u 10 slikq |work= BBC, www.bbc.com, 2012. |accessdate= 29. maj 2025}}{{en}}</ref> == Galerija objekata == <gallery> File:Galiceva zgrada 1954-Vukovarska ulica, Zagreb.JPG|[[Zgrada u Vukovarskoj 35 (Zagreb)]] 1957. god, File:Galiceva zgrada-Vukovarska Zagreb.JPG|mini|desno|[[Zgrada u Vukovarskoj 43 (Zagreb)]] File:Winchfield House, Roehampton 2025-01-02.jpg|[[Roehampton]], [[London]] File:Park Hill Flats in March 2008 - Geograph-3663164-by-Martin-Speck.jpg|[[Park Hill u Sheffieldu]] File:Central ponds, Barbican Estate.jpg|[[Barbican naselje]], London, 1965-1976. File:Balfron Tower, Poplar (West Face - 02).jpg|[[Balfron Tower]], London, 1965-1967. File:The Trellick Tower.jpg|[[Trellick Tower]], London, 1972. File:Central College of Commerce.jpg|Centralni koledž, 1962, Glazgov - Srušena 2013. File:Osiedle za Żelazną Bramą ul. Żelazna róg Chłodnej 2021.jpg|Iza željezne kapije (za Żelazną Bramą), [[Varšava]] File:Katowice Superjednostka 2022.jpg|[[Super jedinica]], [[Katowice]], Poljska File:Reserve Square August 2018.jpg|[[Rezervni trg (Cleveland)]], File:Riverside Plaza and Mixed Blood Theatre at sunset 2014-08-09.jpg|[[Riverside Plaza]], Minneapolis </gallery> == Literatura == * Enciklopedija Moderne Arhitekture (org.Knaurs Laxikon der modernen Architektur) Herausgegeben von Gerd Hatje, 1970.<ref name="brutenci">{{Cite web|url= https://www.antikvarne-knjige.com/knjige/detail-item_id-19492 |title= Enciklopedija moderne arhitekture |work= Građevinska knjiga, Beograd – 1970. |accessdate= 13. 4. 2024}}</ref> == Vanjske veze == * {{Cite web |url= https://www.bbc.com/news/world-europe-46960948 |title= Brutalistički beton stare Jugoslavije inspiriše novu generaciju |work= BBC - 28.01,2019 |accessdate= 19. 5. 2025}}{{en}} == Izvori == {{Reflista|2}} [[Kategorija:Moderna arhitektura]] [[Kategorija:Brutalistička arhitektura]] h591hcuggo9jm7qgsxxl6d4s8wre0xv 42587453 42587452 2026-05-04T14:55:44Z Edgar Allan Poe 29250 42587453 wikitext text/x-wiki {{Italic title}} [[File:Corbusierhaus B-Westend 06-2017.jpg|mini|desno|''Unité d'habitation'' u [[Berlin]]u.]] '''Marseljska stambena jedinica''' ili Unité d'Habitation je moderni tip stambene zgrade koji je arhitekta [[Le Corbusier]] razvio u saradnji sa slikarom-arhitektom Nadirom Afonsom. Jedno je od najpoznatijih njegovih djela i izgrađeno je između 1947. i 1952. godine u južnom dijelu [[Marseille|Marselja]], u [[Francuska|Francuskoj]]. Zgrada je bila osnova za nekoliko stambenih naselja širom [[Evropa|Evrope]] i [[SAD|Amerike]].<ref name="bruta">{{Cite web |url= https://www.academia.edu/37674744/BRUTALIZAM_U_SRPSKOJ_ARHITEKTURl_STIL_ILI_NUZNOST |title= Sanja Simonović Alfirević, Đorđe Alfirević - Brutalizam u srpskoj arhitekturi: stil ili nužnost? |work= ACADEMIA, www.academia.edu, 2017. |accessdate= 15. jul 2025.}}</ref> Unité d'Habitation se pokazala izuzetno utjecajnom i često se navodi kao početna inspiracija za [[Brutalizam|brutalistički]] arhitektonski stil i filozofiju.<ref name="habit">>{{Cite web |url= https://corbusier.totalarch.com/unite_d_habitation_marseille |title= Stambena jedinica (Unité d'Habitation), Marselj, Francuska. 1945-1952 |work= Totalarh, corbusier.totalarch.com, 2010. |accessdate= 10. avgust 2025}}{{ru}}</ref> Zbog nestašice [[čelik]]a Le Corbusier je upotrebio lijevani neobrađeni prirodni [[beton]] - (natur beton). Bio je to ključni element koji je pokrenuo brutalistički pokret, stil kojim je u svijetu izgrađen znatan broj objekata nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], od početka 1950-ih do kraja 1970-ih godina. Inspirisani [[Le Corbusier]]ovom arhitekturom, engleski arhitekti [[Alison i Peter Smithson]] projektovali su [[Zgrada škole u Hunstatonu|zgradu škole u Hunstatonu]], prvi objekat za koji je rečeno da je urađen u stilu brutalizma.<ref name="aliSM">>{{Cite web |url= https://www.architectural-review.com/archive/the-new-brutalism-by-reyner-banham |title= Reyner Banham pokušava kodificirati tadašnji novonastali arhitektonski pokret brutalizma |work= The architectural, 2010. |accessdate= 29. maj 2025}}{{en}}</ref> Nalazi je na [[UNESCO]]-ovom popis [[Svjetska baština|svjetske baštine]] 2016. godine zbog svog značaja za razvoj [[Moderna arhitektura|moderne arhitekture]], zajedno sa 16 drugih djela Le Corbusiera. Francusko Ministarstvo kulture proglasilo je Stambenu jedinicu istorijskim spomenikom. Oštećena je u požaru 9. februara 2012. godine. == Opis == Projekt je nastao po narudžbi države, u vrijeme kada je stanovništvo Marselja bilo raseljeno nakon ratnih razaranja. Bilo je to i vrijeme kada nije bilo moguće graditi složene čelične konstrukcije, koliko zbog siromaštva, toliko i zbog nedostatka dovoljno kvalificirane radne snage. Zanimljivo je da je Le Corbusier za realizaciju projekta tražio izuzeće od [[Urbanizam|urbanih]] pravila. U izradi projekta za Unité d'Habitation, Le Corbusiera se oslanjao na svoju studiju komunalnog stanovanja koju je izradio u [[SSSR]]-u, i po kojoj je arhitekta Moisej Ginzburg 1932. godine projektovao dvije zgrade u Naselju Narkomfina u [[Moskva|Moskvi]]. Stambena jedinica je dizajnirana na principu Modulora, autorovog sistema mjerenja povezanog s ljudskom morfologijom na osnovu zlatnog reza i Fibonaccijevog niza. Marseljska stambena jedinica je složeno dizajnirana višestambena zgrada koja najraznovrsnije potrebe stanovnika rješava u pojedinačnim objektima, ali s naglašenim karakterom kolektiviteta. Zadovoljeno je Corbusierovih pet točaka arhitekture: * zgrada je podignuta na 17 parova snažnih pilona omogućujući cirkulaciju prostora u razini prizemlja, * fasada je oslobođena diktata zidova te stvara vlastitu oblikovnu igru, * krovna je terasa preuzela ulogu prizemlja, * slobodni je plan ograničen samo nužnošću konstruktivnog rastera poprečnih zidova, * pročelje je artikulirano horizontalnim potezom vrpčastih prozora Otvorena u oktobru 1952. godine, zgrada je dugačka 138 metara, široka 25 metara i visoka 56 metara. Skeletna konstrukcija od armiranog betona ima 17 spratova, pri čemu je prizemlje zamijenjeno otvorenim spratom sa stubovima koji podupiru zgradu. Tu se nalaze i stepeništa. === Stanovi === Sastoji se od 337 stanova sa 23 različita rasporeda na 17 spratova. Postoje različiti tipovi stanova – od hotelske sobe do stanova s 5 spavaonica. Svi su vezani na samo jedan ulaz sa stubištem i dizalima, pozicioniran na južnom dijelu zgrade. Uz ovaj, postoje još dva evakuacijska i dva vatrogasna stubišta. Kako su stanovi dvoetažni, dvostrane orijentacije, prilazni su hodnici smješteni u sredini zgrade, na svakoj trećoj etaži. Ovi vrlo široki hodnici protežu se od jednog kraja zgrade do drugog, s balkonima na svakom kraju. U zgradi se nalaze trgovine, arhitektonska knjižara, obrazovne prostorije, hotel sa 21 sobom, restoran, vrtić, teretana, i otvoreni auditorijum. Zgrada je izgrađena od [[béton brut]]-a (grubog ili surovog betona), jer se željeni čelični okvir pokazao preskupim zbog poslijeratne nestašice [[čelik]]a. Kao opreka hladnoći i grubosti sirova betona, prisutni su sasvim dekorativni detalji – kao npr. površinska obradba dijelova zida na krovnoj terasi ili pak perforirani balkonski parapeti.<ref name="vukkova">{{Cite web |url= https://hrcak.srce.hr/file/173717 |title= Obnova pročelja zgrade u Vukovarskoj 35 – 35a arhitekta Drage Galića |work= Grad Zagreb - Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode HR – , hrcak.srce.hr, 2011. |accessdate= 10. avgust 2025}}</ref> === Krovna terasa === Na najvišem, sedamnaestom katu, smješteno je odmaralište za stanare – velika zajednička krovna terasa. Izražajan izgled krova daje zgradi koja stoji na betonskim stupovima dodatni tehnološki izgled. Jedna rampa vodi direktno na krovnu terasu gdje se nalazi, postavljena na tankim stupovima, prostorija za odmor, plitki bazen, nekoliko dječjih igrališta i galerija. Druga strana krovne terase, velike 24 x 165 metara, određena je za rekreaciju odraslih. Ovdje se nalazi dvorana za sportske aktivnosti i sportski teren, dok na sjevernom kraju velika betonska ploča služi kao zaštita od jakog sjevernog vjetra, maestrala, a istovremeno služi kao pozadina za krovnu pozornicu.<ref name="vuko"/> === Boje === Dok beton ima prirodnu sivu nijansu, paneli koji razdvajaju susjedne balkone obojeni su crvenom, plavom, žutom i gotovo crnom. Na taj način svjetlucaju bočni zidovi balkona u živahnim bojama kao kroz neko betonsko, grubo pletivo. Šarene boje su upotrijebljene i u umjetno osvijetljenoj unutrašnjosti i služe rasvjetljavanju dugačkih hodnika, a lođe i sjenila štite od zvukova i sunca.<ref name="vuko"/> == Uticaj == Le Corbusierov koncept Unité d'Habitation materijaliziran je u još četiri zgrade, tri u Francuskoj i jedna u Berlinu, s istim imenom i gotovo savršenom sličnošću u dizajnu: * Unité d'Habitation u Nantes-Rezé, 1955, * Unité d'Habitation u [[Berlin]]u, 1957. Konstrukcija je izgrađena od prefabrikovanih livenih betonskih panela na licu mjesta i livenih plafonskih ploča. Modulor sistem je osnovna mjera Unité-a, a Corbusier je koristio najviše 15 Modulor mjera za izgradnju cijelog oblika konstrukcije. Na kraju je djelo izbrisano iz Le Corbusierovog opusa, a što je također potvrđeno posthumno 1967. godine u njegovom posljednjem autorizovanom djelu. * Unité d'Habitation u Briey, 1963, * Unité d'Habitation u Firminy-Vert, 1965. <gallery> File:Rezé centre.jpg|Unité d'Habitation u Nantes-Rezé, 1955. File:Corbusierhaus (Berlin) (37359240461).jpg|Unité d'Habitation u Berlinu, 1957. File:Interieur unité d'habitaion.jpg|Unité d'Habitation u Firminy-Vert, 1965. </gallery> === Inspiracija === Zamjena čelika grubo lijevanim betonom (béton brut) bila je ključni element koji je potaknuo brutalistički pokret.<ref name="ARHbrutalna">{{Cite web|url= https://www.theguardian.com/artanddesign/2014/feb/13/jonathan-meades-brutalism-a-z |title= Nevjerovatni Hulkovi: Jonathan Meadesov A-Ž brutalizma |work= Univerzitet Sarajevu – Arhitektonski fakultet, www.theguardian.com, 13. februar 2014. |accessdate= 13. 4. 2025}}</ref> Unité d'Habitation postao je inspiracija za mnoge brutalističke stambene komplekse. U [[Engleska|Engleskoj]] su među prvima podignuta naselja [[Alton West]] u Roehamptonu, [[London]], sa preko 13.000 stanovnika, što ga čini jednim od najvećih u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i [[Park Hill u Sheffieldu]]. Oba su, zbog svog estetskog izgleda, bila podvrgnuta negativnim kritikama što je bila česta pojava u vrijeme izgradnje objekata brutalne arhitekture.<ref name="brutalna">{{Cite web|url= https://m-kvadrat.ba/lejla-kresevljakovic-brutalizam-u-arhitekturi-bosne-i-hercegovine/ |title= Lejla Kreševljaković: Brutalizam u arhitekturi Bosne i Hercegovine |work= Univerzitet Sarajevu – Arhitektonski fakultet, 2022. |accessdate= 12. avgust. 2025}}</ref> Stambeni kompleks [[Barbican naselje]] sa oko 2.000 stanova, London, je istaknuti primjer britanske brutalističke arhitekture. Izgradila ga je arhitektonska firma "[[Chamberlin, Powell i Bon]]" tokom 1950-ih i 1960-ih godina.<ref>[https://web.archive.org/web/20150923224340/http://www.cityoflondon.gov.uk/services/housing-and-council-tax/barbican-estate/concept-and-design/Pages/History-of-Barbican.aspx Istorija Istorija Barbican estate-a, www.cityoflondon.gov.uk, 2015. - 11. avgust 2025.]</ref> Poznati objekti u Londonu su i: [[Samuda naselje]] po projektu Gordona Taita, Isle of Dogs (1965.), [[Balfron Tower|Balfron toranj]] (1967.) i [[Trellick Tower|Trellick toranj]] (1972.) [[Ernő Goldfinger|Ernőa Goldfingera]]. U [[Poljska|Poljskoj]] su urađene apartmanske zgrade za potrebe Poljske Akademije nauka inspirisane Le Corbusier-ovim principima. Tu su i stambena naselja [[Iza Željezne kapije]] u [[Varšava|Varšavi]] i [[Super jedinica|Superjednostka]] u [[Katowice|Katovicama]], građene 1970-ih. U [[Škotska|Škotskoj]] su zgrade Glazgovskog koledža i zgrada Charles Oakley podignute kasnih 1950-ih, po projektu architekt Peter Williams. U [[SFRJ|Jugoslaviji]] je 1957. god. podignuta [[Zgrada u Vukovarskoj 35 (Zagreb)|zgrada u Vukovarskoj ulici u Zagrebu]], po projektu [[Drago Galić|Drage Galića]] iz 1952. god.<ref name="vukkova"/> Krajem pedesetih godina 20-og stoljeća u [[Zgrada u Vukovarskoj 43 (Zagreb)|istoj ulici podignuta je još jedna zgrada]] istog autora.<ref name="vuko">{{Cite web |title=Vedran Ivanković, Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet - ANALIZA MODERNE ARHITEKTURE 1950-IH U HRVATSKOJ I EUROPI NA PRIMJERU VIŠESTAMBENIH ZGRADA DRAGE GALIĆA I LE CORBUSIERA |url=http://e-gfos.gfos.hr/app/storage/protected/42-09-06-2017-11-31-21-ivankovic-loncarvickovic-stober-mijic.pdf |access-date=2018-10-13 |archive-date=2018-06-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180602125836/http://e-gfos.gfos.hr/app/storage/protected/42-09-06-2017-11-31-21-ivankovic-loncarvickovic-stober-mijic.pdf }}</ref> Neboder [[Super Andrija]] izgrađen je 1973. po projektu Miroslava Cantinellija u Sigetskoj ulici, a [[Mamutica]] 1974. god (projektanti arhitekti Đuro Mirković i Nevenka Postružnik). Vatrogasna stanica u Parizu, sa teniskim igralištem i bazenom u prizemlju po projektu Jean Willervala podignuta je 1971. Stambeni kompleks [[Rezervni trg (Cleveland)]] (Reserve Square), [[Ohio]], [[SAD]], podignut je 1969–1973. Kompleks [[Riverside Plaza]] u [[Minneapolis]], [[Minnesota]], izgrađen je 1973. Njegov brutalistički izgled sa panelima u bojama inspirisani su Unité d'Habitation-om. The Akbar Hotel Akbar u Chanakyapuri, [[New Delhi]], izgrađen je po projektu 1965-69. Le Corbusierovi planovi za velike gradove nikada nisu u potpunosti usvojeni. Tokom svoje 50-godišnje karijere, ovaj arhitekta rođen u [[Švicarska|Švicarskoj]], pravog imena Charles-Edouard Jeanneret, privukao je podjednako kritika koliko i hvalospjeva. Njegove ideje za grad budućnosti bile su radikalne, bez sentimentalnosti i vizije umjetnika na grad u velikim razmjerima.<ref name="unitaaa">{{Cite web |url= https://www.bbc.com/news/magazine-20913249 |title= Istorija budućnosti u 10 slikq |work= BBC, www.bbc.com, 2012. |accessdate= 29. maj 2025}}{{en}}</ref> == Galerija objekata == <gallery> File:Galiceva zgrada 1954-Vukovarska ulica, Zagreb.JPG|[[Zgrada u Vukovarskoj 35 (Zagreb)]] 1957. god, File:Galiceva zgrada-Vukovarska Zagreb.JPG|mini|desno|[[Zgrada u Vukovarskoj 43 (Zagreb)]] File:Winchfield House, Roehampton 2025-01-02.jpg|[[Roehampton]], [[London]] File:Park Hill Flats in March 2008 - Geograph-3663164-by-Martin-Speck.jpg|[[Park Hill u Sheffieldu]] File:Central ponds, Barbican Estate.jpg|[[Barbican naselje]], London, 1965-1976. File:Balfron Tower, Poplar (West Face - 02).jpg|[[Balfron Tower]], London, 1965-1967. File:The Trellick Tower.jpg|[[Trellick Tower]], London, 1972. File:Central College of Commerce.jpg|Centralni koledž, 1962, Glazgov - Srušena 2013. File:Osiedle za Żelazną Bramą ul. Żelazna róg Chłodnej 2021.jpg|Iza željezne kapije (za Żelazną Bramą), [[Varšava]] File:Katowice Superjednostka 2022.jpg|[[Super jedinica]], [[Katowice]], Poljska File:Reserve Square August 2018.jpg|[[Rezervni trg (Cleveland)]], File:Riverside Plaza and Mixed Blood Theatre at sunset 2014-08-09.jpg|[[Riverside Plaza]], Minneapolis </gallery> == Literatura == * Enciklopedija Moderne Arhitekture (org.Knaurs Laxikon der modernen Architektur) Herausgegeben von Gerd Hatje, 1970.<ref name="brutenci">{{Cite web|url= https://www.antikvarne-knjige.com/knjige/detail-item_id-19492 |title= Enciklopedija moderne arhitekture |work= Građevinska knjiga, Beograd – 1970. |accessdate= 13. 4. 2024}}</ref> == Vanjske veze == * {{Cite web |url= https://www.bbc.com/news/world-europe-46960948 |title= Brutalistički beton stare Jugoslavije inspiriše novu generaciju |work= BBC - 28.01,2019 |accessdate= 19. 5. 2025}}{{en}} == Izvori == {{Reflista|2}} [[Kategorija:Moderna arhitektura]] [[Kategorija:Brutalistička arhitektura]] mdgw0vpsjgdphiefw8o1kye2lkjq41v Wikipedija:Pijaca/Novosti 4 4719536 42587539 42585838 2026-05-04T20:43:18Z MediaWiki message delivery 59777 /* Tech News: 2026-19 */ novi odjeljak 42587539 wikitext text/x-wiki {{Pijaca}} == ''The Signpost'': 17 February 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/In the media|Global powers see Wikipedia as fundamental target for manipulation]] * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/News and notes|Discussions open for the next WMF Annual Plan]] * Serendipity: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Serendipity|Maintenance crews continue to slog through Wikipedia's oldest Featured Articles]] * Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Disinformation report|Epstein's obsessions]] * Technology report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Technology report|Wikidata Graph Split and how we address major challenges]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Traffic report|Deaths, killings, films, and the Olympics]] * Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Opinion|Incoming Incurables]] * Crossword: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Crossword|Pop quiz]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Comix|herculean]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 17. februara 2026. u 09:03 (CET) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:JPxG@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=30039447 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-09</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W09"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/09|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * [[mw:Special:MyLanguage/Edit check/Reference Check|Reference Check]] has been deployed to English Wikipedia, completing its rollout across all Wikipedias. The feature prompts newcomers to add a citation before publishing new content, helping reduce common citation-related reverts and improve verifiability. In A/B testing, the impact was substantial: newcomers shown Reference Check were approximately 2.2 times more likely to include a reference on desktop and about 17.5 times more likely on mobile web. [https://analytics.wikimedia.org/published/reports/editing/reference_check_ab_test_report_final_2025.html] '''Updates for editors''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:InterwikiSorting|InterwikiSorting extension]], which allowed for the [[m:Special:MyLanguage/Interwiki sorting order|sorting of interwiki links]], has been undeployed from Wikipedia. As a result, editors who had enabled interwiki link sorting in non-compact mode (full list format) will now see links reordered. The links moving forward will be listed in the alphabetical order of language code. [https://phabricator.wikimedia.org/T253764] * Later this week, people who are editing a page-section using the mobile visual editor, will notice a new "Edit full page" button. When tapped, you will be able to edit the entire article. This helps when the change you want to make is outside the section you initially opened. [https://phabricator.wikimedia.org/T387175][https://phabricator.wikimedia.org/T409112] * [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience|The Reader Experience team]] is inviting editors to assess whether dark mode should still be considered "beta" on their wiki, based on their experience of how well it functions on desktop and mobile. If the feature is deemed mature, editors can update the interface messages in <code dir=ltr>MediaWiki:skin-theme-description</code> and <code dir=ltr>MediaWiki:Vector-night-mode-beta-tag</code> to indicate that dark mode is ready and no longer considered beta. * The improved [[mw:Wikimedia_Apps/Team/iOS/Activity_Tab|Activity tab]] which displays user-insights is now available to all users of the Wikipedia iOS app (version 7.9.0 and later). Following earlier A/B testing that showed higher account creation among users with access to the feature, it has been rolled out to 100% of users along with some updates. The Activity tab now shows your edited articles in the timeline, offers editing impact insights like contribution counts and article view trends, and customization options to improve in-app experience for users. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:21}} community-submitted {{PLURAL:21|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, a bug that prevented [[mw:Special:MyLanguage/Extension:DiscussionTools|DiscussionTools]] from working on mobile has now been fixed, restoring full functionality. [https://phabricator.wikimedia.org/T415303] '''Updates for technical contributors''' * The [[m:Special:GlobalWatchlist|Global Watchlist]] lets you view your watchlists from multiple wikis on one page. The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:GlobalWatchlist|extension]] that makes this possible continues to improve. The latest upgrade is the inclusion of a [[mw:Extension:GlobalWatchlist#hook|new hook]], <code dir=ltr>ext.globalwatchlist.rebuild</code>, which fires after each watchlist rebuild. This allows you to run gadgets and user scripts for the Special page. [https://phabricator.wikimedia.org/T275159] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.17|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/09|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W09"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 23. februara 2026. u 20:03 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30119102 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-10</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W10"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/10|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * Wikipedia 25 [[m:Special:MyLanguage/Wikipedia 25/Easter egg experiments|Birthday mode]] is now live on Betawi, Breton, Chinese, Czech, Dutch, English, French, Gorontalo, Indonesian, Italian, Luxembourgish, Madurese, Sicilian, Spanish, Thai, and Vietnamese Wikipedias! This limited-time campaign feature celebrates 25 years of Wikipedia with a birthday mascot, Baby Globe. When turned on, Baby Globe is shown on [[m:Special:MyLanguage/Wikipedia 25/Easter egg experiments/article configuration|~2,500 articles]], waiting to be discovered by readers. Communities can choose to turn Birthday mode on by getting consensus from their community and asking an admin to enable the feature and customize it via [[m:Special:MyLanguage/Wikipedia 25/Easter egg experiments#Community Configuration Demo|community configuration]] on the local wiki. '''Updates for editors''' * [[:m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|Sub-referencing]], a new feature to re-use references with different details has been released to Swedish Wikipedia, Polish Wikipedia and [[:phab:T418209|a couple of other wikis]]. You can [[:m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing#test|try the feature]] on these projects or on testwiki and [https://en.wikipedia.beta.wmcloud.org/wiki/Sub-referencing betawiki]. Learnings from the first pilot wiki German Wikipedia have been [[:m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing/Learnings|published in a report]]. Reach out to the Wikimedia Deutschland team if you are [[:m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing#Pilot wikis|interested in becoming a pilot wiki]]. * [[mw:Special:MyLanguage/Help:Edit check#Paste check|Paste Check]] will become available at all Wikipedias this week. The feature prompts newcomers who are pasting text they are not likely to have written into VisualEditor to consider whether doing so risks a copyright violation. Paste Check [[mw:Special:MyLanguage/Edit check/Tags|tags]] all edits where it is shown for potential review. Local administrators can configure various aspects of the feature via [[{{#special:EditChecks}}]]. [[mw:Special:MyLanguage/Edit check/Paste Check#A/B Experiment|Research]] across 22 wikis found that Paste Check resulted in an 18% decrease in relative reverted-edits compared to the control group. Translators can [https://translatewiki.net/w/i.php?title=Special%3ATranslate&group=ext-visualeditor-ve-mw-editcheck&filter=&optional=1&action=translate help to localize] this and related features. * The [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience|Reader Experience team]] will be standardizing the user menu in the top right for all mobile users so that it is closer to the desktop experience. Currently this user menu is only visible to users with Advanced Mobile Controls (AMC) turned on. The only change is that a couple buttons previously in the left-side menu will move to the top right for users who do not have AMC turned on. This change is expected to go out March 9 and seeks to improve the user interface. [https://phabricator.wikimedia.org/T413912] * Starting in the week of March 2, the emails sent out when an email address was added, removed, or changed for an account will switch to a substantially nicer and clearer HTML email from the prior plaintext one. [https://phabricator.wikimedia.org/T410807] * Notifications are currently limited to 2,000 historic entries per user, and extend back to 2013 when the feature was released. This is going to be changed to only store Notifications from the last 5 years, but up to 10,000 of them. This will help with long-term infrastructure health and help to prevent more recent notifications from disappearing too soon. [https://phabricator.wikimedia.org/T383948] * The [[m:Special:GlobalWatchlist|Global Watchlist]] which lets you view your watchlists from multiple wikis on a single page continues to see improvements. The latest update improves label usage experience. The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:GlobalWatchlist|extension]] now allows activating the [[mw:Special:MyLanguage/Manual:Language#Fallback languages|language fallback system]] for Wikidata items without labels in the viewed language, and showing those labels in the user’s preferred Wikidata language if no <code dir=ltr>uselang=</code> URL parameter is provided. [https://phabricator.wikimedia.org/T373686][https://phabricator.wikimedia.org/T416111] * The Wikipedia Android team has started a beta test of [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Information Retrieval/Phase 1|hybrid search]] on Greek Wikipedia. Hybrid search capabilities can handle both semantic and keyword queries enabling readers to find what they’re looking for directly on Wikipedia more easily. * For security reasons, members of certain user groups are [[m:Special:MyLanguage/Mandatory two-factor authentication for users with some extended rights|required to have two-factor authentication]] (2FA) enabled. Currently, 2FA is required to use the group, but not to be a member of it. Given that this model still has some vulnerabilities, the situation will [[phab:T418580|gradually change in March]]. Members of these groups will be unable to disable last 2FA method on their account, and it will be impossible to add users without 2FA to these groups. Users will still be able to add new authentication methods or remove them, as long as at least one method is continuously enabled. In the second half of March, users without 2FA will be removed from these groups. This applies to: CentralNotice administrators, checkusers, interface administrators, suppressors, Wikidata staff, Wikifunctions staff, WMF Office IT and WMF Trust & Safety. Nothing will change for other users. See the linked task for deployment schedule. [https://phabricator.wikimedia.org/T418580] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:27}} community-submitted {{PLURAL:27|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the issue preventing users from creating an instance in [https://www.wikibase.cloud/ Wikibase.cloud] has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T416807] '''Updates for technical contributors''' * To help ensure [[mw:Special:MyLanguage/MediaWiki Product Insights/Responsible Reuse|fair use of infrastructure]], over the next month the Wikimedia Foundation will implement global API rate limits across our APIs. In early March, stricter limits will be applied to unidentified requests from outside Toolforge/WMCS and API requests that are made from web browsers. In April, higher limits will be applied to identified traffic. These limits are intentionally set as high as possible to minimise impact on the community. Bots running in Toolforge/WMCS or with the bot user right on any wiki should not be affected for now. However, all developers are advised to follow updated best practices. For more information, see [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Rate limits|Wikimedia APIs/Rate limits]]. * The Wikidata Query Service Linked Data Fragment (LDF) endpoint will be decommissioned in February. This endpoint served limited traffic, which was successfully migrated to other data access methods that were better suited to support existing use cases. The hardware used to support the LDF endpoint will be reallocated to support the ongoing backend migration efforts. [https://phabricator.wikimedia.org/T415696] * The new Parsoid parser [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser Unification/Updates|continues to be deployed to additional wikis]], improving platform sustainability and making it easier to introduce new reading and editing features. Parsoid is now the default parser on 488 WMF wikis (268 Wikipedias), now covering more than 10% of all Wikipedia page views. * The process and criteria for [[Special:MyLanguage/Wikimedia Enterprise#Access|requesting exceptional access]] to the high volume feed of the ''Wikimedia Enterprise'' APIs (at no cost for mission-aligned usecases), [[m:Talk:Wikimedia Enterprise#Exceptional access criteria|have now been published]]. This is to provide more thorough and clearer documentation for users. * [https://techblog.wikimedia.org/ Tech Blog], the blog dedicated to the Wikimedia technical community [https://techblog.wikimedia.org/2026/02/24/a-tech-blog-diff/ will be migrating] to [[diffblog:|Diff]], the community news and event blog. The migration should be complete in April 2026, after which new posts will be accepted for publishing. Readers will be able to access posts – old and new – on the landing page at https://diff.wikimedia.org/techblog. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.18|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/10|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W10"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 2. marta 2026. u 18:51 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30137798 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-11</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W11"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/11|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * [[m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch|All wikis will be read-only]] for a few minutes on Wednesday, 25 March 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1774450800 15:00 UTC]. This is for the datacenter server switchover backup tests, [[wikitech:Deployments/Yearly calendar|which happen twice a year]]. During the switchover, all Wikimedia website traffic is shifted from one primary data center to the backup data center to test availability and prevent service disruption even in emergencies. * Last week, all wikis had 2 hours of read-only time, and extended unavailability for user-scripts and gadgets. This was due to a security incident which has since been resolved. Work is ongoing to prevent re-occurrences. For current information please see the [[m:Steward's noticeboard#Statement on Meta about today's user script security incident|post on the Stewards' noticeboard]] ([[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Product and Technology/Product Safety and Integrity/March 2026 User Script Incident|translations]]). '''Updates for editors''' * Users facing multiple blocks on mobile will now see the reasons for each block separately, instead of a generic message. This helps them understand why they are blocked and what steps they can take to resolve the issue. For example, users affected for using common VPNs (such as [[Special:MyLanguage/Apple iCloud Private Relay|iCloud Private Relay]]) will receive clearer guidance on what they need to do to start editing again. [https://phabricator.wikimedia.org/T357118] * Later this week, [[mw:Special:MyLanguage/VisualEditor/Suggestion Mode|Suggestion Mode]] will become available as a beta feature within the visual editor at all Wikipedias. This feature proactively suggests various types of actions that people can consider taking to improve Wikipedia articles, and learn about related guidelines. The feature is locally configurable, and can also be locally expanded with custom Suggestions. Current settings can be seen at [[Special:EditChecks]] and there are [[mw:Special:MyLanguage/Help:Suggestion mode#For administrators %E2%80%93 local customization|instructions for how administrators can customize]] the links to point to local guidelines. The feature is connected to [[mw:Special:MyLanguage/Help:Edit check|Edit check]] which suggests improvements while someone is writing new content. In the future, the Editing team plans to evaluate the feature's impact with newcomers through a controlled experiment. [https://phabricator.wikimedia.org/T404600] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:23}} community-submitted {{PLURAL:23|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the issue where the cursor became misaligned during the use of CodeMirror’s syntax highlighting, which makes wikitext and code easier to read, has now been fixed. This problem specifically affected users who defined a font rule in a custom stylesheet while creating a new topic with DiscussionTools. [https://phabricator.wikimedia.org/T418793] '''Updates for technical contributors''' * API rate limiting update: To help ensure [[mw:Special:MyLanguage/MediaWiki Product Insights/Responsible Reuse|fair use of infrastructure]], global API rate limits will be applied this week to requests without a compliant User-Agent that originate from outside Toolforge/WMCS and to unauthenticated requests made from web browsers. Higher limits will be applied to identified traffic in April. Bots running in Toolforge/WMCS or with the bot user right on any wiki should not be affected for now. However, all developers are advised to follow updated best practices. For more information, see [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Rate limits|Wikimedia APIs/Rate limits]]. * The new GraphQL API has been released. The API was developed as a flexible alternative to select features of the Wikidata Query Service (WDQS), to improve developer experience and foster adaptability, and efficient data access. Try it out and [[d:Wikidata:Wikibase GraphQL#Feedback and development|give feedback]]. You can also [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/GraphQLAPI/apply sign up for usability tests]. * The [[m:Special:MyLanguage/Product and Technology Advisory Council/Unsupported Tools Working Group|PTAC Unsupported Tools Working Group]] continued improvements to [[commons:Special:MyLanguage/Commons:Video2commons#|Video2Commons]] in February, with fixes addressing authentication errors, large-file handling, task queue visibility, and clearer upload behavior. Work is still ongoing in some areas, including changes related to deprecated server-side uploads. Read [[m:Special:MyLanguage/Product and Technology Advisory Council/Unsupported Tools Working Group#February 2026|this update]] to learn more. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.19|MediaWiki]] '''In depth''' * The Article Guidance team invites experienced Wikipedia editors from selected [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance/Pilot wikis and collaborators#Collaborators|pilot wikis]] and interested contributors from other Wikipedias to fill out this questionnaire which is available in [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfmLeVWnxmsCbPoI_UF2jyRcn73WRGWCVPHzerXb4Cz97X_Ag/viewform English], [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSd6rzr4XXQw8r4024fE3geTPFe13M_6w7Mitj-YJi0sOlWTAw/viewform?usp=header Arabic], [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdok3-RfB18lcugYTUMGkpwmqG_8p760Wv4dCXitOXOszjUDw/viewform?usp=header Bengali], [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfjTfYp4jEo0akA4B1e-Nfg3QZPCudUjhJzHzzDi6AHyAaMGA/viewform?usp=header Japanese], [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScteVoI29Aue4xc72dekk-6RYtvmMgQxzMI900UOawrFrSTWg/viewform?usp=header Portuguese], [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSetdxnYwL3ub2vqA7awCg5hJZPMIYcDPaiTe12rY9h0GYnVlw/viewform?usp=header Persian], and [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScNvfJF-Ot-4pzA4qAN771_0QDJ4Li19YcUsaTgSKW8Nc7U_Q/viewform?usp=header Turkish]. Your answers will help the team customize guidance for less experienced editors and help them learn community policies and practices while creating an article. Learn more [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance|on the project page]]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/11|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W11"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 9. marta 2026. u 19:52 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30213008 --> == ''The Signpost'': 10 March 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * Interview: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Interview|Bernadette Meehan, new Wikimedia Foundation CEO]] * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/News and notes|Security testing unleashes computer worm on Meta-wiki]] * Special report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Special report|What actually happened during the Wikimedia security incident?]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/In the media|Indonesian government blocks Wikimedia logins; archive site scoured from Wikipedia after owner runs malware]] * Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Recent research|To wiki, perchance to groki]] * Obituary: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Obituary|Madhav Gadgil, Fredrick Brennan, Mark Miller, Chip Berlet]] * Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Opinion|Interface administrators and trusting trust]] * Technology report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Technology report|English Wikipedia deprecates archive.today after DDoS against blog, altered content]] * Op-ed: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Op-ed|Why is "Trypsin-sensitive photosynthetic activities in chloroplast membranes" cited in "List of tallest buildings in Chicago"?]] * Essay: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Essay|The pursuit of a button click]] * In focus: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/In focus|Short descriptions: One year later]] * WikiProject report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/WikiProject report|Unreferenced articles backlog drive]] * Community view: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Community view|Speaking of planning ...]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Traffic report|Over the mountain, kissing silver inlaid clouds]] * Crossword: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Crossword|"It will never happen"]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Comix|BRIEn't]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 10. marta 2026. u 05:15 (CET) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:JPxG@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=30121359 --> == ''This Month in GLAM'': February 2026 == {| style="width:100%;" | valign="top" align="center" style="border:1px gray solid; padding:1em;" | {| align="center" |- | style="text-align: center;" | [[File:This Month in GLAM logo 2018.png|350px|center|link=outreach:GLAM/Newsletter]]<br /> <hr /> <div style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;">[[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026|<span style="color:darkslategray;">This Month in GLAM – Volume XVI, Issue II, February 2026</span>]]</div> <hr /><br /> |- style="text-align: center;" | <span style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman;"> '''<u>Headlines</u>'''</span> |- style="font-size:10pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;" | <div style="text-align:left; column-count:2; column-width:28em; vertical-align:top;"> * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/From the team|From the team]]: GLAM in 2026 is calling to action! * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Belgium report|Belgium report]]: A photo safari through Wiki Loves Fashion & a rescue mission with Mission Gourmande! * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Czech Republic report|Czech Republic report]]: National Library overview of 2025 * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Italy report|Italy report]]: Cultural Heritage and Memory: 2026 GLAM Call and Executed Renaissance Edit-a-thon * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/New Zealand report|New Zealand report]]: Farewelling the Auckland Museum Summer Students and an update on the NZBSI WiR * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Poland report|Poland report]]: Wikipedia in Cultural Marketing at Crash Mondays Warsaw * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Serbia report|Serbia report]]: February in Wikimedia Serbia * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Spain report|Spain report]]: Wikidata in the GLAM context II * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Switzerland report|Switzerland report]]: Neocomensia, SAPA, Atelier Winterthur, GLAM-on-Tour Disentis * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/UK report|UK report]]: New content in African and Asian languages * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Biodiversity Heritage Library report|Biodiversity Heritage Library report]]: Updates on work by BHLWiki Working Group members * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Memory of the World report|Memory of the World report]]: Focus on Indigenous issues * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Events|Calendar]]: March's GLAM events </div> |- | style="font-family:Times New Roman; text-align:center; font-size:85%;" | [[outreach:GLAM/Newsletter|Read this edition in full]] &bull; [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Single|Single-page]] |- | valign="top" colspan="2" style="padding:0.5em; font-family:Times New Roman;text-align:center; font-size:85%;" | To assist with preparing the newsletter, please visit the [[outreach:GLAM/Newsletter/Newsroom|newsroom]]. Past editions may be viewed [[outreach:GLAM/Newsletter/Archives|here]]. |- |} |} <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[m:GLAM/Newsletter/About|About ''This Month in GLAM'']] · [[m:Global message delivery/Targets/GLAM|Subscribe/Unsubscribe]] · [[m:MassMessage|Global message delivery]] · [[:m:User:Romaine|Romaine]] 12. marta 2026. u 01:52 (CET)</div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Romaine@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/GLAM&oldid=30232291 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-12</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W12"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/12|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror|{{int:codemirror-beta-feature-title}}]] beta feature, also known as [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror 6]], has been used for wikitext syntax highlighting since November 2024. It will be promoted out of beta by May 2026 in order to bring improvements and new [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror#Features|features]] to all editors who use the standard syntax highlighter. If you have any questions or concerns about promoting the feature out of beta, [[mw:Special:MyLanguage/Help talk:Extension:CodeMirror|please share]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T259059] * Some changes to local user groups are performed by stewards on Meta-Wiki and logged there only. Now, interwiki rights changes will be logged both on Meta-Wiki and the wiki of the target user to make it easier to access a full record of user's rights changes on a local wiki. Past log entries for such changes will be backfilled in the coming weeks. [https://phabricator.wikimedia.org/T6055] * On wikis using [[m:Special:MyLanguage/Flagged Revisions|Flagged Revisions]], the number of pending changes shown on [[{{#Special:PendingChanges}}]] previously counted pages which were no longer pending review, because they have been removed from the system without being reviewed, e.g. due to being deleted, moved to a different namespace, or due to wiki configuration changes. The count will be correct now. On some wikis the number shown will be much smaller than before. There should be no change to the list of pages itself. [https://phabricator.wikimedia.org/T413016] * Wikifunctions composition language has been rewritten, resulting in a new version of the language. This change aims to increase service stability by reducing the orchestrator's memory consumption. This rewrite also enables substantial latency reduction, code simplification, and better abstractions, which will open the door to later feature additions. Read more about [[f:Special:MyLanguage/Wikifunctions:Status updates/2026-03-11|the changes]]. * Users can now sort search results alphabetically by page title. The update gives an additional option to finding pages more easily and quickly. Previously, results could be sorted by Edit date, Creation date, or Relevance. To use the new option, open 'Advanced Search' on the search results page and select 'Alphabetically' under 'Sorting Order'. [https://phabricator.wikimedia.org/T403775] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:28}} community-submitted {{PLURAL:28|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the bug that prevented UploadWizard on Wikimedia Commons from importing files from Flickr has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T419263] '''Updates for technical contributors''' * A new special page, [[{{#special:LintTemplateErrors}}]], has been created to list transcluded pages that are flagged as containing lint errors to help users discover them easily. The list is sorted by the number of transclusions with errors. For example: [[{{#special:LintTemplateErrors}}/night-mode-unaware-background-color]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T170874] * Users of the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror|{{int:codemirror-beta-feature-title}}]] beta feature have been using [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] instead of [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeEditor|CodeEditor]] for syntax highlighting when editing JavaScript, CSS, JSON, Vue and Lua content pages, for some time now. Along with promoting CodeMirror 6 out of beta, the plan is to replace CodeEditor as the standard editor for these content models by May 2026. [[mw:Special:MyLanguage/Help talk:Extension:CodeMirror|Feedback or concerns are welcome]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T419332] * The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] JavaScript modules will soon be upgraded to CodeMirror 6. Leading up to the upgrade, loading the <code dir=ltr>ext.CodeMirror</code> or <code dir=ltr>ext.CodeMirror.lib</code> modules from gadgets and user scripts was deprecated in July 2025. The use of the <code dir=ltr>ext.CodeMirror.switch</code> hook was also deprecated in March 2025. Contributors can now make their scripts or gadgets compatible with CodeMirror 6. See the [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror#Gadgets and user scripts|migration guide]] for more information. [https://phabricator.wikimedia.org/T373720] * The MediaWiki Interfaces team is expanding coverage of REST API module definitions to include [[mw:Special:MyLanguage/API:REST API/Extensions|extension APIs]]. REST API modules are groups of related endpoints that can be independently managed and versioned. Modules now exist for [https://phabricator.wikimedia.org/T414470 GrowthExperiments] and [https://phabricator.wikimedia.org/T419053 Wikifunctions] APIs. As we migrate extension APIs to this structure, documentation will move out of the main MediaWiki OpenAPI spec and REST Sandbox view, and will instead be accessible via module-specific options in the dropdown on the [https://test.wikipedia.org/wiki/Special:RestSandbox REST Sandbox] (i.e., [[{{#Special:RestSandbox}}]], available on all wiki projects). * The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Scribunto|Scribunto]] extension provides different pieces of information about the wiki where the module is being used via the [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Scribunto/Lua reference manual|mw.site]] library. Starting last week, the library also provides a [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Scribunto/Lua reference manual#mw.site.wikiId|way]] of accessing the [[mw:Special:MyLanguage/Manual:Wiki ID|wiki ID]] that can be used to facilitate cross-wiki module maintenance. [https://phabricator.wikimedia.org/T146616] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.20|MediaWiki]] '''In depth''' * The [[m:Special:MyLanguage/Coolest Tool Award|2026 Coolest Tool Award]] celebrating outstanding community tools, is now open for nominations! Nominate your favorite tool using the [https://wikimediafoundation.limesurvey.net/435684?lang=en nomination survey] form by 23 March 2026. For more information on privacy and data handling, please see the [[foundation:Special:MyLanguage/Legal:Coolest_Tool_Award_2026_Survey_Privacy_Statement|survey privacy statement]]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/12|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W12"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 16. marta 2026. u 20:35 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30260505 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-13</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W13"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/13|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * Wikimedia site users can now log in without a password using passkeys. This is a secure method supported by fingerprint, facial recognition, or PIN. With this change, all users who opt for passwordless login will find it easier, faster, and more secure to log in to their accounts using any device. The new passkey login option currently appears as an autofill suggestion in the username field. An additional [[phab:T417120|"Log in with passkey" button]] will soon be available for users who have already registered a passkey. This update will improve security and user experience. The [[c:File:Passwordless_login_screencast.webm|screen recording]] demonstrates the passwordless login process step by step. * [[m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch|All wikis will be read-only]] for a few minutes on Wednesday, 25 March 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1774450800 15:00 UTC]. This is for the datacenter server switchover backup tests, [[wikitech:Deployments/Yearly calendar|which happen twice a year]]. During the switchover, all Wikimedia website traffic is shifted from one primary data center to the backup data center to test availability and prevent service disruption even in emergencies. '''Updates for editors''' * Wikimedia site users can now export their notifications older than 5 years using a [[toolforge:echo-chamber|new Toolforge tool]]. This will ensure that users retain their important notifications and avoid them being lost based on the planned change to delete notifications older than 5 years, as previously announced. [https://phabricator.wikimedia.org/T383948] * Wikipedia editors in Indonesian, Thai, Turkish, and Simple English now have access to Special:PersonalDashboard. This is an [[mw:Special:MyLanguage/Moderator Tools/Dashboard|early version of an experience]] that introduces newer editors to patrolling workflows, making it easier for them to move from making edits to participating in more advanced moderation work on their project. [https://phabricator.wikimedia.org/T402647] * The [[Special:Block]] now has two minor interface changes. Administrators can now easily perform indefinite blocks through a dedicated radio button in the expiry section. Also, choosing an indefinite expiry provides a different set of common reasons to select from, which can be changed at: [[MediaWiki:Ipbreason-indef-dropdown]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T401823] * Mobile editors [[mw:Special:MyLanguage/Contributors/Account Creation Experiments#Logged-out|at several wikis]] can now see an improved logged-out edit warning, thanks to the recent updates from the Growth team. These changes released last week are part of ongoing efforts and tests to enhance [[mw:Special:MyLanguage/Contributors/Account Creation Experiments|account creation experience on mobile]] and then increase participation. [https://phabricator.wikimedia.org/T408484] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:36}} community-submitted {{PLURAL:36|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the bug that prevented mobile web users from seeing the block information when affected by multiple blocks has been fixed. They can now see messages of all the blocks currently affecting them when they access Wikipedia. '''Updates for technical contributors''' * Images built using Toolforge will soon get the upgraded buildpacks version, bringing support for newer language versions and other upstream improvements and fixes. If you use Toolforge Build Service, review the recent [https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/cloud-announce@lists.wikimedia.org/thread/EMYTA32EV2V5SQ2JIEOD2CL66YFIZEKV/ cloud-announce email] and update your build configuration as necessary to ensure your tools are compatible. [https://wikitech.wikimedia.org/w/index.php?title=Help:Toolforge/Building_container_images&oldid=2392097#Buildpack_environment_upgrade_process][https://phabricator.wikimedia.org/T380127] * The [https://api.wikimedia.org/wiki/Main_Page API Portal] documentation wiki will shut down in June 2026. API keys created on the API Portal will continue to work normally. api.wikimedia.org endpoints will be deprecated gradually starting in July 2026. Documentation on the API Portal is moving to [[mw:Wikimedia APIs|mediawiki.org]]. Learn more on the [[wikitech:API Portal/Deprecation|project page]]. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.21|MediaWiki]] '''In depth''' * [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes]] is considering improvements to [[m:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names|automatically generated reference names in VisualEditor]]. Please check out the [[m:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names#Proposed solutions|proposed solutions]] and participate in the [[m:Talk:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names#Request for comment|request for comment]]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/13|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W13"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 23. marta 2026. u 17:51 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:UOzurumba (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30268305 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-14</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W14"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/14|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * The Beta version of [[abstract:|Abstract Wikipedia]] a new Wikimedia project which is language-independent, was launched last week. The project allows communities to build Wikipedia articles in their native language, which can be readily accessed by other users in their own languages. The wiki is powered by instructions from Wikifunctions and also based on structured content from Wikidata. [[:f:Special:MyLanguage/Wikifunctions:Status updates/2026-03-26|Read more]]. '''Updates for editors''' * The Growth team is running an A/B test to evaluate a clearer, more user-friendly message that promotes account creation on wikis. Currently when logged-out mobile users begin editing, they see a jarring warning message that can feel abrupt and discouraging. This also presents temporary account editing as the default rather than encouraging account creation. The test is running on ten Wikipedias, including Arabic, French, Spanish and German. [[mw:Special:MyLanguage/Contributors/Account Creation Experiments#2. Improve logged-out warning message (T415160)|Read more]]. * The Wikimedia Apps team is inviting feedback on [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Apps/Team/Future of Editing on the Mobile Apps|how editing should work on the Wikipedia mobile apps]]. The discussion focuses on improving how users access editing tools when they tap "Edit". This is part of a broader effort to convert readers who develop an interest in editing, to access a more user-friendly pathway to start contributing. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:45}} community-submitted {{PLURAL:45|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where citation fetching from the large newspaper archive [https://www.newspapers.com Newspapers.com] was no longer working, due to a block in [[mw:Special:MyLanguage/Citoid|Citoid]] requests, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T419903] '''Updates for technical contributors''' * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.22|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/14|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W14"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 30. marta 2026. u 21:25 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30329462 --> == ''The Signpost'': 31 March 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/News and notes|Entirety of Wikinews to be shut down]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/In the media|AI ban, newspapers disrupt archiving; and antisemitism complaints]] * Community view: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Community view|Videos from WikiConference North America 2025 in NYC]] * Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Disinformation report|Cleaning up after Jeffrey Epstein, Peter Nygard, and Mohamed Al-Fayed]] * WikiConference report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/WikiConference report|WikiConference North America 2025 in NYC review]] * Obituary: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Obituary|Dr. Subas Chandra Rout]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Traffic report|Call in the dogs of war, soldier of fortune]] * Gallery: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Gallery|Canadian Rangers participate in Operation ''Enduring Encyclopedia'']] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Comix|n00bsitting]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 31. marta 2026. u 12:08 (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:JPxG@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=30329870 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-15</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W15"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/15|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CampaignEvents|CampaignEvents extension]] now includes a new group goal-setting feature, enabling organizers to set and track event goals such as the number of articles created and participating contributors in real time. Similarly, participants can work toward shared targets and see their collective impact as the event unfolds. The feature is now available on all Wikimedia wikis. Learn more in [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CampaignEvents/Registration/Collaborative contributions#Goal setting|the documentation]]. * [[File:Maki-gift-15.svg|12px|link=|class=skin-invert|Wishlist item]] The new [[mw:Special:MyLanguage/Help:Watchlist labels|watchlist labels]] feature (announced in [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/07|Tech News 2026-07]]) is now available via VisualEditor, the source editor, and the 'watchstar' (or watch link, for skins that don't have a star icon). Previously it was only possible to assign labels via [[Special:EditWatchlist|EditWatchlist]]. In all three places it is a new field following the expiry field. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:23}} community-submitted {{PLURAL:23|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the issue where talk pages on mobile with Parsoid are unusable after empty section headers, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T419171] '''Updates for technical contributors''' * The [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|sub-referencing feature]], which lets editors add details to an existing reference without duplicating it, will be gradually rolled out to [[phab:T414094|more wikis]] later this year. Wikis using the [[mw:Special:MyLanguage/Reference Tooltips|Reference Tooltips]] gadget are encouraged to update their version (typically at [[m:MediaWiki:Gadget-ReferenceTooltips.js|MediaWiki:Gadget-ReferenceTooltips.js]] as shown [https://en.wikipedia.org/w/index.php?diff=1344408362 here]) to ensure compatibility. Other reference-related gadgets may also be affected. [https://phabricator.wikimedia.org/T416304] * All Wikinews editions will be closed and switched to read-only mode on 4 May 2026. Content will remain accessible, but no new edits or articles can be added. This closure was approved by the Board of Trustees of the Wikimedia Foundation following extended discussions. [[m:Wikimedia Foundation Board noticeboard#Board of Trustees Approves Closure of Wikinews|Read more]]. * The [[:mw:Special:MyLanguage/API:Action API|Action API]] has had several formats for requested output. One of them, <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>format=php</nowiki></code></bdi>, is being removed soon. Please ensure your scripts or bots use the [[mw:Special:MyLanguage/API:Data formats#Output|JSON format]]. This removal should affect very few scripts and bots. [https://phabricator.wikimedia.org/T118538] * The [[Special:NamespaceInfo|Special:NamespaceInfo]] page now includes namespace aliases. For example "WP" for the "Project" ("Wikipedia") namespace on the German Wikipedia. [https://phabricator.wikimedia.org/T381455] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.23|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/15|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W15"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 6. aprila 2026. u 18:19 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30362761 --> == ''This Month in GLAM'': March 2026 == {| style="width:100%;" | valign="top" align="center" style="border:1px gray solid; padding:1em;" | {| align="center" |- | style="text-align: center;" | [[File:This Month in GLAM logo 2018.png|350px|center|link=outreach:GLAM/Newsletter]]<br /> <hr /> <div style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;">[[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026|<span style="color:darkslategray;">This Month in GLAM – Volume XVI, Issue III, March 2026</span>]]</div> <hr /><br /> |- style="text-align: center;" | <span style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman;"> '''<u>Headlines</u>'''</span> |- style="font-size:10pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;" | <div style="text-align:left; column-count:2; column-width:28em; vertical-align:top;"> * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/From the team|From the team]]: GLAM in Equinox * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Albania report|Albania report]]: Wikigap 2026 in Tirana, Albania * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Aruba report|Aruba report]]: Celebrating 20 Years of Papiamentu/o Wikipedia * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Bolivia report|Bolivia report]]: The Family Treasures Project Returns, with New GLAM Partners * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Brazil report|Brazil report]]: Wiki Loves Folklore Brazil defines six categories to represent Brazilian culture on Commons * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Colombia report|Colombia report]]: Architecture in the public domain in libraries in Nariño/Arquitectura en dominio público en bibliotecas nariñenses * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Czech Republic report|Czech Republic report]]: Main Wikimedian in Residence report for 2025 is here * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Germany report|Germany report]]: Art History Loves Wiki 2026 – digital/local. collection loves wiki * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/India report|India report]]: Collaboration resumes with the British Library for Bangla Wikisource * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Italy report|Italy report]]: 2026 winners projects * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/New Zealand report|New Zealand report]]: New Zealand Bioeconomy Science Institute Wikimedian in Residence update, a letter published in Nature & Architecture + Women NZ * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Macedonia report|North Macedonia report]]: Wikimedia MKD's GLAM Highlights: Botany and Beyond * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Portugal report|Portugal report]]: March in Portugal * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Serbia report|Serbia report]]: March in Wikimedia Serbia * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Sweden report|Sweden report]]: Looking for similar images * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Switzerland report|Switzerland report]]: GLAM Wiki Group, Donna, CoCreation PTT-Archive * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/UK report|UK report]]: CILIP MDG 2026 Conference, Library meetups and the World's Enamels * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Ukraine report|Ukraine report]]: Spring 2026 news from Ukraine – Wiki Loves Folklore & more #1Lib1Ref * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/USA report|USA report]]: MoMA's International Traveling Exhibitions and Wikidata on the LD4 Arts Affinity Group April Community Call * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Biodiversity Heritage Library report|Biodiversity Heritage Library report]]: Updates on work by BHL-Wiki Working Group members * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/AvoinGLAM report|AvoinGLAM report]]: Oulu Löyly * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Memory of the World report|Memory of the World report]]: Indigenous languages on the Main Page * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Events|Calendar]]: April's GLAM events </div> |- | style="font-family:Times New Roman; text-align:center; font-size:85%;" | [[outreach:GLAM/Newsletter|Read this edition in full]] &bull; [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Single|Single-page]] |- | valign="top" colspan="2" style="padding:0.5em; font-family:Times New Roman;text-align:center; font-size:85%;" | To assist with preparing the newsletter, please visit the [[outreach:GLAM/Newsletter/Newsroom|newsroom]]. Past editions may be viewed [[outreach:GLAM/Newsletter/Archives|here]]. |- |} |} <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[m:GLAM/Newsletter/About|About ''This Month in GLAM'']] · [[m:Global message delivery/Targets/GLAM|Subscribe/Unsubscribe]] · [[m:MassMessage|Global message delivery]] · [[:m:User:Romaine|Romaine]] 9. aprila 2026. u 20:19 (CEST)</div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Romaine@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/GLAM&oldid=30344683 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-16</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W16"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/16|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * Experienced editors are invited to [https://b24e11a4f1.catalyst.wmcloud.org/wiki/Main_Page test] the [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance|Article guidance]] feature, designed to help less-experienced editors create well-structured, policy-compliant Wikipedia articles. Testing instructions are [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance/Test feature guide|available]]. Also, after reviewing [https://b24e11a4f1.catalyst.wmcloud.org/wiki/Category:Pages_using_article_guidance the outlines], please provide feedback on the [[mw:Talk:Article guidance|project talk page]]. Based on your input, the feature will be refined and transferred to the pilot Wikipedias to translate and adapt. Check out [[c:File:Article Guidance workflow demo - April 2026.webm|the video]] explaining the feature. '''Updates for editors''' * On most wikis, all autoconfirmed users can now use [[Special:ChangeContentModel|Special:ChangeContentModel]] page to [[mw:Special:MyLanguage/Help:ChangeContentModel|create new pages with custom content models]], such as mass message lists, making custom page formats more accessible. Check [[Special:ListGroupRights|Special:ListGroupRights]] for the status of your wiki. [https://phabricator.wikimedia.org/T248294] * The Growth team has launched an [[mw:Special:MyLanguage/Contributors/Account_Creation_Experiments|account creation experiment]] to evaluate whether adding an account creation button to the mobile web header increases new account registrations and encourages more mobile users to contribute to the wikis. The experiment is currently live on Hindi, Indonesian, Bengali, Thai, and Hebrew Wikipedia, and targets 10% of logged-out mobile web users. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:30}} community-submitted {{PLURAL:30|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where VisualEditor could get stuck loading on Windows devices with animations turned off, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T382856] '''Updates for technical contributors''' * Starting later this week, {{int:group-abusefilter}} who have the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror|{{int:codemirror-beta-feature-title}}]] beta feature enabled will have [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] instead of [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeEditor|CodeEditor]] as the editor at [[Special:AbuseFilter|Special:AbuseFilter]]. This is part of the broader effort to make the user experience more consistent across all editors. [https://phabricator.wikimedia.org/T399673][https://phabricator.wikimedia.org/T419332] * Tools and bots that access the [[mw:Special:MyLanguage/Notifications/API|Notifications API]] (<bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>action=query&meta=notifications</nowiki></code></bdi>) will need to update their OAuth or BotPassword grants to also include access to private notifications. [https://phabricator.wikimedia.org/T421991] * Due to a library upgrade, listings on category pages may be displayed out of order starting on Monday, 20th April. A migration script will be run to correct this, and will take hours to days depending on the size of the wiki (up to a week for English Wikipedia). [https://phabricator.wikimedia.org/T422544] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.24|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/16|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W16"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 13. aprila 2026. u 17:18 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30380527 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-17</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W17"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/17|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * After two years of development, [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror|{{int:codemirror-beta-feature-title}}]], also known as [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror 6]], is to be promoted out of beta on Tuesday, April 21. It brings better code and wikitext readability, reduction in typing errors, and other [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror|benefits]] to all users of the standard syntax highlighter. A huge thank you to volunteer [https://phabricator.wikimedia.org/p/Bhsd/ Bhsd] who developed many of the new features, including [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror#Code folding|code folding]], [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror#Autocompletion|autocompletion]], and [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror#Linting|linting]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T259059] * A major update to the Wikipedia app for iOS is now rolling out, redesigning the interface to align with Apple's latest "Liquid Glass" visual design. [https://apps.apple.com/us/app/wikipedia/id324715238 Download the latest version] and explore the update. '''Updates for editors''' * [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience/WE3.3.4 Reading lists|Reading lists]] is a feature which allows readers to save articles to a list for reading later. This feature is now in beta on Arabic, French, Indonesian, Vietnamese, and Chinese Wikipedias and by default for all new accounts on all Wikipedias. * An experiment which explores extending [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Growth/Mobile page previews|Page Previews to mobile web]] will be launched in the week of April 20 on Arabic, English, French, Italian, Polish, and Vietnamese Wikipedias. Page Previews are pop-ups that display a thumbnail, lead paragraph, and a link to open the full article of a blue link, thereby improving content discovery. The feature is already available on desktop and in the apps. [[m:Special:MyLanguage/List of experiments in Product and Technology#Template|Read more about this experiment and others]]. * On several wikis, logged-in editors who haven't [[mw:Special:MyLanguage/Help:Email confirmation|confirmed their email addresses]] can now see a banner encouraging them to do so. Having the email address confirmed allows a user to restore access to the account if they lose it. [[mw:Special:MyLanguage/Product Safety and Integrity/Account Security#Encouraging users to confirm their email addresses|Learn more]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T421366] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:15}} community-submitted {{PLURAL:15|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where editing very large wiki pages in the 2017 wikitext editor caused slow loading, preview and scrolling lag, and performance issues when selecting, cutting, or pasting content, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T184857] '''Updates for technical contributors''' * As part of the promotion of [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror|CodeMirror]] from a beta feature, all users will use [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] instead of [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeEditor|CodeEditor]] for syntax highlighting when editing JavaScript, CSS, JSON, Vue and Lua content pages. [https://phabricator.wikimedia.org/T419332] * The <code>mirrors.wikimedia.org</code> service for Debian and Ubuntu users will sunset and stop working on May 15. The resources for the service will be replaced with new and better options. Some users may need to switch to a different server which should take about a minute. [https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/wikitech-l@lists.wikimedia.org/thread/LJYRIS4WB66HIRCAO4GIDTXCMDVZRBMA/ You can read more]. [https://phabricator.wikimedia.org/T416707] * The <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>image</nowiki></code></bdi> and <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>oldimage</nowiki></code></bdi> table will be removed from [[wikitech:Help:Wiki Replicas|wikireplicas]]. If your tools or queries access <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>image</nowiki></code></bdi> or <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>oldimage</nowiki></code></bdi> directly, please update them to use the <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>file</nowiki></code></bdi> and <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>filerevision</nowiki></code></bdi> table before 28 May. [https://phabricator.wikimedia.org/T28741] * Following the recent implementation of global API rate limits on unidentified traffic, the Wikimedia Foundation will continue efforts to ensure [[mw:Special:MyLanguage/MediaWiki Product Insights/Responsible Reuse|fair use of infrastructure]] by applying global limits to identified API traffic beginning the last week of April. These limits are intentionally set as high as possible to minimise impact on the community. Bots running in Toolforge/WMCS or with the bot user right on any wiki should not be affected for now. However, all developers are advised to follow updated best practices. For more information, see [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Rate limits|Wikimedia APIs/Rate limits]] and [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Rate limits/FAQ|Frequently Asked Questions]]. * The [[mw:Special:MyLanguage/Attribution API|Attribution API]] is now available as a [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Stability policy|beta]]. The API fetches information for crediting Wikimedia articles and media files wherever they are used. Reference documentation is available through the REST Sandbox special page available on all Wikimedia wikis (such as the [https://en.wikipedia.org/w/index.php?api=attribution.v0-beta&title=Special%3ARestSandbox REST sandbox on English Wikipedia]). Share your feedback on the [[mw:Talk:Attribution API|project talk page]]. * There is no new MediaWiki version this week. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/17|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W17"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 20. aprila 2026. u 17:00 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30432763 --> == ''The Signpost'': 21 April 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-04-21/News and notes|Six Serbian Wikipedia editors banned following controversy about political bias]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-04-21/In the media|Could Wikipedia be involved in Massachusetts' proposed social media ban for minors?]] * Gallery: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-04-21/Gallery|March equinox]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-04-21/Traffic report|Time to change my galaxy in case, we outta space!]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-04-21/Comix|Of skirts and articles]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 21. aprila 2026. u 08:50 (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:JPxG@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=30434643 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-18</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W18"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/18|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * There is a change in how new users are autoconfirmed that will improve anti-vandalism protection. Currently, users who have had an account for a few days and made a few edits are automatically added to the [[{{int:grouppage-autoconfirmed/{{CONTENTLANGUAGE}}}}|{{int:group-autoconfirmed}}]] group. This configuration tends to be exploited by some vandals, who create accounts and start to use them only after some time. To mitigate this, the configuration will be updated next week so that – for the purpose of becoming autoconfirmed – the account age will be counted from their first edit, instead of registration date. The numeric value of the age threshold will remain the same. This change will be deployed only to wikis which require at least one edit as part of the autoconfirmation conditions. [https://phabricator.wikimedia.org/T418484] * All Wikipedia users with new accounts and those who activated the "automatically enable most beta features" option in their preference can now use the [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience/WE3.3.4 Reading lists|reading lists]] beta feature to save articles for later reading. This helps organize reading interests in one place for convenient access. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:30}} community-submitted {{PLURAL:30|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the issue where infobox images have huge padding in Firefox, has been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T423676] '''Updates for technical contributors''' * As a reminder, the global API rate limits will be applied this week to identified API traffic. This is to help ensure [[mw:MediaWiki Product Insights/Responsible Reuse|fair use of infrastructure]]. Bots running in Toolforge/WMCS or with the bot user right on any wiki should not be affected for now. However, all developers are advised to follow updated best practices. For more information, including the actual rate limits, see [[mw:Wikimedia APIs/Rate limits|Wikimedia APIs/Rate limits]] and [[mw:Wikimedia APIs/Rate limits/FAQ|Frequently Asked Questions]]. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.26|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/18|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W18"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 27. aprila 2026. u 20:06 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:UOzurumba (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30458046 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-19</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W19"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/19|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance|Article guidance]] team invites experienced editors of [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance/Pilot wikis and collaborators|pilot Wikipedias]]—Arabic, Bangla, Japanese, Portuguese, Persian, Turkish, Simple English, Spanish, and French—to help translate and adapt [https://b24e11a4f1.catalyst.wmcloud.org/wiki/Category:Pages_using_article_guidance sample outlines]. These outlines will guide editors in creating clear, well-structured, and policy-compliant articles when using [https://b24e11a4f1.catalyst.wmcloud.org/wiki/Special:NewArticle the feature] once it is launched in May 2026. [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance#Adapting a sample outline in a Wikipedia|Simple instructions]] on how to translate and adapt the outlines are available. '''Updates for editors''' * The [[:m:Special:MyLanguage/Product and Technology Advisory Council|Product and Technology Advisory Council]] has published [[:m:Special:MyLanguage/Product and Technology Advisory Council/May 2026 draft PTAC recommendation for feedback|draft recommendations]] on a model that affiliates can follow when contributing to the technical space. Community members are invited to provide feedback on the recommendation until May 8th [[:m:Talk:Product and Technology Advisory Council/May 2026 draft PTAC recommendation for feedback|on the talk page]]. * The number of available thumbnail size preferences in MediaWiki is being reduced to three standardized options—Small (180px), Regular (250px), and Large (400px), as part of ongoing efforts to improve performance and reduce strain on thumbnail services. As a result, existing preferences will be mapped to the nearest new size (for example, smaller selections like 120px or 150px will render at 180px, while larger ones like 300px or 360px will render at 400px). The preferences interface will soon be updated to reflect these changes, and users who wish to opt out or provide feedback can do so. [https://phabricator.wikimedia.org/T424909] * From now on, even when a permission expires automatically, users will receive an Echo notification similar to the standard notification for permission changes. There is a difference between this and [[m:Special:MyLanguage/Global reminder bot|Global reminder bot]] in that the latter reminds users a week ''before'' the rights are due to expire, so that they can renew the rights. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:32}} community-submitted {{PLURAL:32|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the problem where the ULS language selector in [[m:Special:Translate|Special:Translate]] would scroll vertically when it shouldn't, has been resolved. Previously, when users opened the "Translate to English" dropdown and typed certain inputs, the dialog would scroll vertically by a few pixels even when there was enough space to display all results. The dropdown no longer shifts unnecessarily when filtering languages. [https://phabricator.wikimedia.org/T358864] * The [[m:Special:GlobalWatchlist|Global Watchlist]], which lets you view your watchlists from multiple wikis on a single page, continues to improve. For example, watchlists for Wikibase sites such as [[:d:|Wikidata]] now support [[mw:Special:MyLanguage/Extension:EntitySchema|EntitySchema]] elements for better tracking. The Live Updates mode now refreshes the special page every 60 seconds to comply with the updated [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Rate limits|global API rate limits]] for improved real-time responsiveness. Additionally, a directionality bug that displayed links as "changes 3" instead of "3 changes" in mixed-direction lists has been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T415450][https://phabricator.wikimedia.org/T424422][https://phabricator.wikimedia.org/T418091] '''Updates for technical contributors''' * The second phase of [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Rate limits|global API rate limits]] has been rolled out to reduce the [[diffblog:2026/03/26/quo-vadis-crawlers-progress-and-whats-next-on-safeguarding-our-infrastructure/|impact of AI crawlers]] and ensure fair, sustainable access to Wikimedia resources, prioritising human and mission-aligned traffic. [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Rate limits#Limits|Limits]] have been shifted from per-hour to per-minute, producing smoother traffic patterns and more predictable API load. Community users are not expected to be affected, and no action is required. Early indications show some User-Agent-based requestors are adjusting behaviour, and around 64% of automated API traffic has been identified. Monitoring continues, and Wikimedia Enterprise remains available for commercial support. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.27|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/19|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W19"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 4. maja 2026. u 22:43 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30498077 --> 39qbwg7iqra9wvzkryc3xah9fecfrau Spice Girls 0 4720854 42587576 42585131 2026-05-05T00:18:40Z Hypuxylun 13561 added information 42587576 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | tip = bend | ime = Spice Girls | slika = Spice_Girls_in_Toronto,_Ontario.jpg | širina_slike = 250px | opis_slike = Spice Girls na koncertu 2008. godine. S lijeva na desno: Mel C, Victoria Beckham, Geri Halliwell, Mel B, Emma Bunton | alt_slike = | osnivanje = | mjesto_osnivanja = | druga_imena = | prebivalište = | nacionalnost = | porijeklo = [[London]], Engleska | period_aktivnosti = 1994–2000, 2007–2008, 2012, 2016, 2018–2019 | žanr = [[Pop muzika|Pop]], [[dance-pop]] | diskografske_kuće = [[Virgin Records]] | bivši_član_grupe = [[Melanie Brown|Mel B]]<br/>[[Melanie Chisholm|Melanie C]]<br/>[[Emma Bunton]]<br/>[[Geri Halliwell]]<br/>[[Victoria Beckham]] | trenutni_član_grupe = | povezani_izvođači = | vezani_članci = | sajt = [http://www.thespicegirls.com thespicegirls.com] | album1 = | godina1 = }} '''Spice Girls''' su engleska ženska grupa osnovana 1994. godine u [[London]]u, koju čine [[Melanie Brown|Mel B]] („Scary Spice“), [[Melanie Chisholm|Melanie C]] („Sporty Spice“), [[Emma Bunton]] („Baby Spice“), [[Geri Halliwell]] („Ginger Spice“) i [[Victoria Beckham]] („Posh Spice“). Prodale su više od 100 miliona ploča širom sveta, što ih čini najprodavanijom ženskom grupom svih vremena. Svojom mantrom „girl power“, redefinisale su koncept ženskih grupa fokusirajući se na mlade obožavateljke. Predvodile su povratak tinejdžerskog popa 1990-ih, bile su glavni deo ere [[Cool Britannia]] i postale ikone [[popularna kultura|popularne kulture]] te decenije. Spice Girls su formirane sa ciljem da stvori ženski sastav koji bi parirao tada popularnim britanskim muškim grupama. Za menadžera su izabrale [[Simon Fuller|Simona Fullera]] i potpisale ugovor sa izdavačkom kućom [[Virgin Records]]. Njihov debitantski singl „[[Wannabe]]“ iz 1996. godine zauzeo je prvo mjesto na listama singlova u čak 37 zemalja.<ref name="bbc37">{{cite web |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/2999872.stm |title=Simon Fuller: Guiding pop culture |publisher=[[BBC News]] |date=18. juni 2003 |access-date=18. septembra 2011 |language=na engleskom}}</ref> Prvi album ''[[Spice (album)|Spice]]'' (1996) prodat je u više od 23 miliona primjeraka širom sveta, postavši najprodavaniji album ženske grupe u historiji.<ref name="US sales">{{cite web |last=Caulfield |first=Keith |url=https://www.billboard.com/pro/spice-girls-album-1997-number-1-rewinding-the-charts/ |title=Rewinding the Charts: In 1997, Spice Girls Powered to No. 1 |work=[[Billboard]] |date=24. maj 2017 |access-date=24. maja 2017 |language=na engleskom}}</ref> Sa ovog albuma su se tri druga singla „[[Say You'll Be There]]“, „[[2 Become 1]]“ i „[[Mama (pjesma Spice Girls)|Mama]]“/„[[Who Do You Think You Are (pjesma Spice Girls)|Who Do You Think You Are]]“ dostigla su prvo mjesto u Velikoj Britaniji. Njihov drugi album ''[[Spiceworld]]'' (1997) prodat je u više od 14 miliona primjeraka širom sveta. Sadržao je singlove „[[Spice Up Your Life]]“, „[[Too Much (pjesma Spice Girls)|Too Much]]“ i „[[Viva Forever]]“, koji su takođe dostigli prvo mjesto. Oba albuma su obuhvatala [[dance-pop]] stil grupe i poruku o osnaživanju žena, sa vokalnim i tekstopisnim doprinosima koje su članice podjednako podelile. Tokom 1997. godine, Spice Girls je održala svoj prvi koncert uživo i snimila igrani film ''[[Spice World (film)|Spice World]]'', postigavši ogroman komercijalni uspjeh. Turneja [[Spiceworld Tour]] iz 1998. godine postala je najprofitabilnija turneja ženske grupe, sa oko 2,1 miliona posjetilaca.<ref name="bbcatoz">{{cite web |url=https://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-57734073 |title=The Spice Girls at 25: Here's the story from A to Z |first=Mark |last=Savage |publisher=[[BBC]] |date=8. juli 2021 |access-date=5. marta 2022 |language=na engleskom}}</ref> Halliwell je napustila grupu usred turneje. Nakon singla „[[Goodbye (pjesma Spice Girls)|Goodbye]]“ objavljenog 1998. godine i uspješne koncertne turneje 1999. godine, Spice Girls su objavile svoj treći album ''[[Forever (album)|Forever]]'' 2000. godine. Uključivao je njihov deveti singl koji je dostigao prvo mjesto na listi, „[[Holler (pjesma Spice Girls)|Holler]]“/„[[Let Love Lead the Way]]“, postavivši rekord za najviše singlova koji su dostigli prvo mjesto u Velikoj Britaniji od strane ženske grupe.<ref>{{cite web |url=https://www.guinnessworldrecords.com/world-records/75783-most-no-1-singles-on-uk-chart-female-group |title=Most No. 1 singles on UK chart - female group |work=[[Guinnessova knjiga rekorda]] |date=4. november 2000 |language=na engleskom}}</ref> Krajem 2000. godine, članice su započele pauzu radi solo karijera. Ponovno su se okupili za turneju [[The Return of the Spice Girls]] iz 2007. godine, ceremoniju zatvaranja [[Ljetne olimpijske igre 2012.|Ljetnih olimpijskih igara 2012.]] godine i, bez Beckhamove, za turneju [[Spice World – 2019 Tour]]. Spice Girls su osvojile pet [[Brit Awards]] nagrada, tri [[American Music Awards]] nagrade, četiri [[Billboard Music Awards]] nagrade, tri [[MTV Europe Music Awards]] nagrade i jednu [[MTV Video Music Awards]] nagradu. Godine 2000. postale su najmlađe dobitnice Brit Awards nagrade u kategoriji „Izuzetan Doprinos Muzici“.<ref>Sinclair 2004, p. IX</ref> Među značajne elemente njihove simbolike ubrajaju se Halliwellina mini-haljina sa motivom britanske zastave i nadimci koje je članicama dodijelila britanska štampa. Njihovi ugovori o promociji i roba generisali su procenjeni prihod od 500–800 miliona dolara do maja 1998. godine. == Historija == === Formiranje i rane godine === Početkom 1990-ih, Bob Herbert i Chris Herbert, duo oca i sina iz agencije Heart Management, odlučili su osnovati žensku grupu kako bi se takmičili sa muškim grupama koje su dominirale britanskom pop muzikom u to vreme.<ref>McGibbon 1997b, pp. 9–11</ref> Sa finansijerom su zamislili grupu koju bi činilo „pet upečatljivo različitih djevojaka“,<ref name="rolling stone interview">{{cite web |last=Heath |first=Chris |date=10. juli 1997 |url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/spice-girls-too-hot-to-handle-63901/|title=Spice Girls: Too Hot to Handle |work=[[Rolling Stone]] |access-date=15. aprila 2017 |language=na engleskom}}</ref> od kojih bi svaka privukla različitu publiku. U februaru 1994. godine, Heart Management je objavio oglas u časopisu ''The Stage'' tražeći pjevačice za audiciju za žensku pop grupu u studiju Danceworks u Londonu.<ref>McGibbon 1997b, pp. 13–15</ref> Oko 400 žena prisustvovalo je audiciji sljedećeg mjeseca. Bile su raspoređene u grupe od po deset i plesale su rutinu, nakon čega su uslijedile solo audicije na kojima su izvodile pjesme po svom izboru.<ref name=sinclair200838/> Nakon nekoliko nedjelja vijećanja, [[Victoria Beckham|Victoria Adams]], [[Melanie Brown]], Melanie Coloma i Michelle Stephenson bile su među desetak žena koje su prošle u drugi krug audicija u aprilu 1994. godine. Zbog upale krajnika,<ref>Smith 2019, p. 50</ref> [[Melanie Chisholm]] nije mogla prisustvovati drugom krugu audicija. Međutim, nakon pomenutih audicija, Herbertovi su otpustili Melanie Colomu, koja je pozvala Chisholm da je zameni,<ref name=sinclair200838>Sinclair 2008, pp. 3–8</ref><ref>McGibbon 1997b, pp. 40–41, 57</ref> a [[Geri Halliwell]] ih je ubijedila da joj dozvole učešće u sljedećem krugu.<ref>Halliwell 1999, pp. 146–147</ref> Nedjelju dana nakon druge audicije, Adams, Brown, Halliwell i Stephenson pozvane su u studiju Nomis u Londonu. Chisholm je kasnije pozvana da se pridruži,<ref>Smith 2019, pp. 60–61</ref> a pet žena je izabrano za grupu koja se prvobitno zvala Touch.<ref name="Sinclair2728">Sinclair 2008, pp. 27–28</ref> Grupa se preselila u kuću u [[Maidenhead]]u, [[Berkshire]], i provela veći dio 1994. godine vježbajući pjesme napisane za njih.<ref>McGibbon 1997a, p. 52</ref> Prema Stephenson, te pjesme su bile namijenjene vrlo mladoj publici i Spice Girls ih kasnije nisu koristile.<ref name="Sinclair29">Sinclair 2008, p. 29</ref> Tokom ovih prvih mjeseci, grupa radile su na demo snimcima u studiju South Hill Park Recording u [[Bracknell]]u sa producentom i vlasnikom studija Michaelom Sparksom i tekstopiscem Timom Hawesom. Takođe su same radile koreografiju u studiju Trinity u blizini [[Woking]]a, [[Surrey]].<ref>McGibbon 1997b, pp. 58–61</ref> Nekoliko mjeseci kasnije, Stephenson je otpuštena zbog nedostatka predanosti. Heart Management se obratio vokalnom treneru kako bi pronašao zamjenu. Preporučena je [[Emma Bunton]], koja je došla na audiciju i pridružila se kao peta članica.<ref name=sinclair3031>Sinclair 2004, pp. 30–31</ref> Dok je njihova obuka nastavljana, grupa je izvodila male prezentacije za nekoliko saradnika agencije Heart Management. Grupa je počela sa profesionalnim časovima pisanja pjesama<ref>McGibbon 1997b, pp. 86–90</ref> i tokom jedne sesije su napisali pjesmu pod nazivom „Sugar and Spice“, što ih je inspirisalo da promijene ime u Spice.<ref name=mcgibbon9798>McGibbon 1997b, pp. 97–98</ref> Do kraja 1994. godine, grupa se osjećala nesigurno, jer još uvek nisu imali zvaničan ugovor sa Heart Managementom i bili su frustrirani uputstvima menadžerskog tima. Ubijedile su Herberta da organizuje demonstrativni nastup pred piscima i producentima iz industrije u decembru 1994. u studiju, gdje su dobili „izuzetno pozitivnu“ reakciju.<ref name="sinclair20083334" /> Herbertovi su brzo počeli da stvaraju obavezujući ugovor za sebe. Ohrabreni reakcijom koju su dobili na prezentaciji, svih pet članova je odbilo da potpiše ugovore na pravni savet, između ostalih, i Adamsovog oca.<ref name="sinclair20083334">Sinclair 2008, p. 33–34</ref> U januaru 1995. godine, grupa je počela sesije pisanja pjesama sa Richardom Stannardom, koga su impresionirali na prezentaciji, i njegovim partnerom Mattom Roweom. Tokom ovih sesija, napisane su pjesme „[[Wannabe]]“ i „[[2 Become 1]]“.<ref name="sinclair4049" /> U martu 1995. godine, grupa je napustila Heart Management, osjećajući da nije voljna saslušati njihove ideje. Da bi osigurali kontrolu nad svojim radom, navodno su ukrali master snimke svoje diskografije iz kancelarija menadžmenta.<ref>Sinclair 2004, p. 34</ref> Sljedećeg dana, grupa je pronašla tekstopisca Eliota Kennedyja, koji je bio prisutan na prezentaciji, i ubijedila ga da sarađuje sa njima. Preko kontakata koje su uspostavili na prezentaciji, upoznali su se i sa produkcijskim timom Absolute. Uz pomoć Kennedyja i Absolutea, grupa je provela narednih nekoliko nedjelja pišući i snimajući demo snimke za većinu pjesama koje će biti objavljene na njihovom debitantskom albumu, uključujući „[[Say You'll Be There]]“ i „[[Who Do You Think You Are (pjesma Spice Girls)|Who Do You Think You Are]]“.<ref name="sinclair4049">Sinclair 2008, pp. 40–49</ref> Njihovi demo snimci su privukli pažnju [[Simon Fuller|Simona Fullera]] iz 19 Entertainment, koji ih je potpisao sa svojom menadžerskom kućom u maju 1995. godine.<ref>Sinclair 2008, p. 66–68</ref> Do tada je uzbuđenje industrije oko Spicea poraslo i velike izdavačke kuće u Londonu i Los Angelesu su bile željne da ih potpišu. Nakon rata nadmetanja, grupa je potpisala ugovor za pet albuma sa [[Virgin Records]]om u julu 1995. godine.<ref>Sinclair 2008, p. 69–70</ref> Fuller ih je poveo na opsežnu promotivnu turneju u Los Angelesu, gdje su se sastale sa rukovodiocima studija u nadi da će obezbijediti filmske i televizijske prilike.<ref>Halliwell 1999, pp. 194, 197–198</ref> Njihovo ime je promenjeno u Spice Girls jer se ime Spice već koristilo. Novo ime je izabrano jer su ih ljudi iz industrije često podsmehljivo nazivali „Spice Girls“.<ref>Sinclair 2008, p. 77</ref> Nastavile su da pišu i snimaju pjesme za svoj debitantski album.<ref name="cripps141">Spice Girls, Cripps, Peachey 1997, p. 141</ref> === Proboj i prvi albumi === U julu 1996. godine, Spice Girls su objavile svoj debitantski singl „[[Wannabe]]“ u Velikoj Britaniji. U nedjeljama prije objavljivanja, muzički spot je probno emitovan na britanskom muzičkom kanalu [[The Box]].<ref name=sinclair75>Sinclair 2004, p. 75</ref> Bio je trenutni hit i emitovao se i do sedamdeset puta nedjeljno u svom vrhuncu.<ref>McGibbon 1997a, p. 107</ref> Nakon što je video objavljen, Spice Girls su imale svoj prvi uživo prijenos na televiziji. Ranije u maju, dale su svoj prvi intervju za muzičku štampu sa Paulom Gormanom, urednikom časopisa ''[[Music Week]]''.<ref>{{cite web |url=https://www.musicweek.com/talent/read/from-the-archive-the-spice-girls-first-ever-interview/065364|title=From the archive: The Spice Girls first ever interview |work=[[Music Week]] |first=Daniel |last=Gumble |date=15. juli 2016 |access-date=23. februara 2021 |language=na engleskom}}</ref> U svom tekstu je prepoznao da će Spice Girls uskoro uvesti promjenu na listama, udaljavajući se od [[britpop]]a ka čistom popu. „Wannabe“ se našao na trećem mjestu britanske liste singlova, prije nego što je narednih sedam nedjelja provela na prvom mjestu. Pjesma se pokazala kao globalni hit, dostigavši prvo mjesto u 37 zemalja, uključujući četiri uzastopne nedjelje na prvom mjestu liste [[Billboard Hot 100]], i postala je ne samo najprodavaniji debi singl ženske grupe, već i najprodavaniji singl ženske grupe svih vremena.<ref name="bbc37"/><ref>McGibbon 1997a, pp. 124–125</ref> Nakon objavljivanja pjesme „Wannabe“, članak u časopisu ''[[Top of the Pops]]'' identifikovao je svaku djevojku iz grupe sa jedinstvenim nadimkom na osnovu njenih ličnosti. Iako nenamjerno, upotreba ovih nadimaka postala je široko rasprostranjena i kasnije su usvojeni širom svijeta. Zahvaljujući talasu publiciteta, grupa je objavila svoje sljedeće singlove u Evropi. U oktobru 1996. godine objavljena je pjesma „[[Say You'll Be There]]“ koja je dve nedjelje bila na prvom mjestu u Velikoj Britaniji. „[[2 Become 1]]“ je objavljena u decembru, postavši njihov prvi singl koji je dostigao prvo mjesto na listi za Božić i prodao se u 462&nbsp;000 primjeraka u prvoj nedjelji,<ref>{{cite web |url=https://www.officialcharts.com/chart-news/classic-christmas-number-1s-spice-girls-2-become-1__17230/ |title=Classic Christmas Number 1s: Spice Girls' 2 Become 1 |last=Myers |first=Justin |publisher=[[Official Charts Company]] |date=1. decembar 2016 |access-date=6. decembra 2016 |language=na engleskom}}</ref> što je čini najbrže prodavanim singlom godine. Dve pjesme su nastavile izvanrednu prodaju grupe, dajući im tri od pet najprodavanijih pjesama 1996. godine u Velikoj Britaniji.<ref>{{cite web |url=https://www.officialcharts.com/chart-news/flashback-to-1996-spice-girls-hit-number-1-with-say-youll-be-there__16652/ |title=Flashback to 1996: Spice Girls hit Number 1 with Say You'll Be There |last=Myers |first=Justin |date=20. oktobar 2016 |publisher=[[Official Charts Company]] |access-date=20. oktobra 2016 |language=na engleskom}}</ref> U novembru 1996. godine, Spice Girls su objavile svoj debitantski album ''[[Spice (album)|Spice]]'' u Evropi. Uspjeh je bio neviđen i izazvao je poređenja sa [[Beatlemanija|Beatlemanijom]], što je navelo štampu da ga nazove „Spicemanija“.<ref name="spicemania">{{cite web |url=https://www.billboard.com/music/rock/1997-alternative-rock-songs-turning-20-2017-7640665/ |title=20 Alternative Rock Hits Turning 20 in 2017 |work=[[Billboard]] |first=Leslie |last=Richin |date=12. januar 2017 |access-date=21. februara 2017 |language=na engleskom}}</ref><ref>{{cite web |url=https://ew.com/article/1997/02/21/spice-girls-top/|title=Spice Girls on top |work=[[Entertainment Weekly]] |date=21. februar 1997 |first=Mike |last=Flaherty |access-date=5. april 2021 |language=na engleskom}}</ref> Za sedam nedjelja, ''Spice'' je prodala 1,8 miliona primjeraka samo u Velikoj Britaniji, što je učinilo Spice Girls najbrže prodavanim britanskim izvođačem još od Beatlesa. Ukupno, album je prodat u više od 3 miliona primjeraka u Velikoj Britaniji, najprodavaniji album svih vremena u Velikoj Britaniji od strane ženske grupe, sertifikovan je deset puta kao platinasti od strane [[British Phonographic Industry]] i bio je broj jedan petnaest neuzastopnih nedjelja.<ref name="15 weeks">{{cite web |url=https://www.officialcharts.com/chart-news/little-mixs-glory-days-is-the-longest-reigning-girl-group-number-1-since-spice-girls-debut-20-years-ago__17770/ |title=Little Mix's Glory Days is the longest-reigning girl group Number 1 since Spice Girls' debut 20 years ago |publisher=[[Official Charts Company]] |date=13. januar 2017 |first=Jack |last=White |access-date=13. februara 2017 |language=na engleskom}}</ref> U Evropi je album postao najprodavaniji album 1997. godine i osam puta je dobio platinasti sertifikat od strane [[International Federation of the Phonographic Industry]] za prodaju veću od 8 miliona primjeraka.<ref name="IFPI 1997">{{cite web |publisher=[[International Federation of the Phonographic Industry]] |url=http://www.ifpi.org/site-content/platinum/plat1997.html |title=European sales certificate for ''Spice'' |archive-url=https://web.archive.org/web/20060306093646/http://www.ifpi.org/site-content/platinum/plat1997.html |archive-date=6. marta 2006 |access-date=13. februara 2017 |language=na engleskom}}</ref> Istog mjeseca, Spice Girls su privukle 500&nbsp;000 ljudi kada su upalile božićna svjetla u [[Oxford Street]]u u Londonu. Istovremeno, Fuller je počeo sklapati višemilijunske sponzorske ugovore za Spice Girls sa raznim brendovima. Grupa je završila 1996. godinu osvojivši tri trofeja na dodjeli nagrada ''Smash Hits'' u London Areni, uključujući i onaj za najbolji video za „Say You'll Be There”.<ref name="cripps141" /> === Međunarodni uspjeh === U januaru 1997. godine, singl „Wannabe“ je objavljen u Sjedinjenim Državama. Pokazao se kao katalizator u prodoru grupe na američko tržište kada je dostigao jedanaesto mjesto na listi [[Billboard Hot 100]]. „Wannabe“ je dostigao prvo mjesto u SAD četiri nedjelje. Sljedećeg mjeseca, ''Spice'' je objavljen u SAD i postao je najprodavaniji album 1997. godine u SAD, dostigavši prvo mjesto, i sedam puta je dobio platinasti sertifikat od strane [[Recording Industry Association of America]] za prodaju od preko 7,4 miliona primjeraka. Album je takođe uvršten na listu 100 najboljih albuma svih vremena od strane Recording Industry Association of America na osnovu prodaje u SAD. Ukupno je album prodat u više od 23 miliona primjeraka širom sveta, postajući najprodavaniji album u historiji pop muzike jedne potpuno ženske grupe.<ref name="US sales" /> Kasnije tog mjeseca, Spice Girls su izvele pjesmu „[[Who Do You Think You Are (pjesma Spice Girls)|Who Do You Think You Are]]“ na otvaranju dodjele [[Brit Awards]] nagrada 1997. godine, a Halliwell je nosila mini haljinu sa zastavicom Ujedinjenog Kraljevstva koja je postala jedna od najpoznatijih odeća u historiji popa.<ref name=harpersbazaar>{{cite web |title=It has been 20 years since Geri Halliwell wore the Union Jack dress |url=https://www.harpersbazaar.com/uk/fashion/fashion-news/news/a40047/story-of-geri-halliwell-union-jack-brits-dress/ |access-date=24. septembar 2019 |work=[[Harper's Bazaar]] |first=Amy de |last=Klerk |date=22. februara 2017 |language=na engleskom}}</ref> Na ceremoniji, grupa je osvojila dvije Brit Awards nagrade u kategorijama „Najbolji Britanski Video“ za „Say You'll Be There“ i „Najbolji Britanski Singl“ za „Wannabe“.<ref>{{cite web |last=McManus |first=Samuel |date=22. februar 2017 |title=It's Been 20 Years Since the Spice Girls' Iconic 1997 Brit Awards Performance |url=https://www.attitude.co.uk/article/its-been-20-years-since-the-spice-girls-iconic-1997-brit-awards-performance/13665/ |language=na engleskom |access-date=19. februara 2021 |work=[[Attitude (časopis)|Attitude]]}}</ref> U martu 1997. godine, u Evropi je objavljena dupla A-strana pjesama „[[Mama (pjesma Spice Girls)|Mama]]“/„Who Do You Think You Are“, posljednji singl sa albuma ''Spice'', koja je ponovo dostigla prvo mjesto u Velikoj Britaniji.<ref>Sinclair 2008, str. 105–106</ref> ''Girl Power!'' je prva knjiga Spice Girls i objavljena je kasnije tog mjeseca. Početni tiraž od 200&nbsp;000 primjeraka rasprodat je u roku od jednog dana i na kraju je prevedena na više od 20 jezika.<ref name=sinclair102103>Sinclair 2004, str. 102–103</ref> U aprilu je objavljen video ''One Hour of Girl Power'' koji je prodat u 500&nbsp;000 primjeraka u Velikoj Britaniji između aprila i juna, postavši najprodavaniji pop video ikada.<ref name=sinclair102103/> Na kraju je nekoliko puta dobio platinasti sertifikat od strane od strane British Phonographic Industry. U maju 1997. godine, Spice Girls su najavile snimanje filma ''[[Spice World (film)|Spice World]]'', u kojem glumi grupa, na [[Filmski festival u Cannesu|Filmskom festivalu u Cannesu]]. Grupa je takođe održala svoj prvi koncert uživo u Velikoj Britaniji na dobrotvornom koncertu Prinsovog fonda. Na koncertu su prekršile kraljevski protokol kada su Brown, a zatim i Halliwell poljubile [[Charles III od Ujedinjenog Kraljevstva|princa Charlesa]] u obraze i štipnule ga za zadnjicu, što je izazvalo kontroverzu. Istog mjeseca, Virgin je objavio ''Spice Girls Present... The Best Girl Power Album... Ever!'', kompilacijski album sa više izvođača koji je grupa sastavila. Dostigao je drugo mjesto na britanskoj listi kompilacija<ref>{{cite web |url=https://www.officialcharts.com/charts/official-compilations-chart/19970518/7503/ |title=Official Compilations Chart Top 100: 18 May 1997 – 24 May 1997 |publisher=[[Official Charts Company]] |access-date=4. aprila 2021 |language=na engelskom}}</ref> i dobio je zlatni sertifikat od strane British Phonographic Industry. Na dodjeli nagrada [[Ivor Novello]], singl „Wannabe“ je osvojio nagrade u kategorijama „Međunarodni Hit Godine“ i „Najprodavaniji Britanski Singl“. Snimanje filma ''Spice World'' počelo je u junu, a završilo se u augustu.<ref>Spice Girls, Cripps, Peachey 1997, str. 142</ref> Film je bio zasnovan na pjesmama sa drugog studijskog albuma grupe, ali nijedna pjesma nije bila napisana kada je snimanje počelo. Grupa je stoga morala da piše i snima sve pjesme istovremeno sa snimanjem filma ''Spice World'', što je rezultiralo napornim rasporedom koji ih je iscrpio.<ref>Sinclair 2008, str. 113–114</ref> Među pjesmama koje su napisane tokom ovog perioda bila je i „[[Stop (pjesma Spice Girls)|Stop]]“, čiji tekst pokriva frustracije grupe zbog preopterećenosti menadžmenta. U septembru 1997. godine, Spice Girls su izvele „Say You'll Be There“ na dodijeli [[MTV Video Music Awards]] nagrada 1997. u [[New York]]u i osvojile nagradu u kategoriji „Najbolji Dance Video“ za „Wannabe“. MTV nagrade su dodijeljene pet dana nakon smrti [[Diana, princeza od Walesa|princeze Diane]], a tokom ceremonije joj je odata počast. Chisholm je izjavila: „Željeli bismo da posvetimo ovu nagradu princezi Diani, koja je veliki gubitak za našu zemlju.“<ref>{{cite web |title=Princess's Death Overshadows Music Awards |url=https://www.bbc.co.uk/news/special/politics97/diana/mtv.html |access-date=24. septembar 2019 |publisher=[[BBC|BBC News]] |language=na engleskom}}</ref> Na dodijeli [[Billboard Music Awards]] nagrada 1997. godine, grupa je osvojila četiri nagrade u kategorijama „Novi Izvođač Godine“, „Billboard Hot 100 Grupa Godine“, „Billboard 200 Grupa Godine“ i „Album Godine“ za album ''Spice''. === Drugi album i igrani film === U oktobru 1997. godine, Spice Girls su objavile prvi singl sa svog drugog albuma „[[Spice Up Your Life]]“. Dostigao je prvo mjesto u Velikoj Britaniji, što ga je učinilo petim uzastopnim singlom grupe koji se našao na prvom mjestu.<ref name="occ">{{cite web |url=https://www.officialcharts.com/artist/1633/spice-girls/ |title=Spice Girls |access-date=13. septembra 2020|publisher=[[Official Charts Company]] |language=na engleskom}}</ref> Istog mjeseca, grupa je održala svoj prvi veliki koncert uživo pred 40&nbsp;000 fanova u [[Istanbul]]u u Turskoj.<ref>{{cite web |last=Sullivan |first=Caroline |date=24. maj 2019 |title='Tens of thousands of tots empty their lungs': relive the Spice Girls' first tour |url=https://www.theguardian.com/music/from-the-archive-blog/2019/may/24/tens-of-thousands-of-tots-empty-their-lungs-relive-the-spice-girls-first-tour |access-date=13. septembra 2020 |work=[[The Guardian]] |language=na engleskom}}</ref> Kasnije su predstavile mak u znak sjećanja Kraljevske britanske legije,<ref name="poppy appeal">{{cite web |url=https://news.bbc.co.uk/1/hi/uk/18054.stm |title=Spice Girls launch poppy appeal |publisher=[[BBC|BBC News]] |date=29. oktobar 1997 |access-date=14. septembra 2020 |language=na engleskom}}</ref> a zatim su otputovale u Južnu Afriku da bi se sastale sa [[Nelson Mandela|Nelsonom Mandelom]], koji je izjavio: „Ovo su moji heroji.“<ref name="bbcmandela">{{cite web |url=https://news.bbc.co.uk/1/hi/19796.stm |title=Now Mandela swaps political power for girl power |publisher=[[BBC|BBC News]] |date=1. novembar 1997 |access-date=14. septembra 2020 |language=na engleskom}}</ref> Sljedećeg mjeseca, Spice Girls su objavile svoj drugi album ''[[Spiceworld]]''. Album je imao isti uspjeh kao i prvi, dosegnuvši prvo mjesto u Velikoj Britaniji i treće mjesto na listi Billboard 200. Postavio je novi rekord za najbrže prodavani album kada je isporučenih 7 miliona primjeraka tokom dvije nedjelje. Dobivši povoljne kritike,<ref name="RS Spiceworld">{{cite web |last=Wild |first=David |url=https://www.rollingstone.com/music/music-album-reviews/spiceworld-193410/ |title=Spice World |date=11. decembar 1997 |access-date=13. septembra 2020 |work=[[Rolling Stone]] |language=na engleskom}}</ref> album je prodat u više od 10 miliona primjeraka zajedno u Evropi i Sjedinjenim Državama, i 14 miliona primjeraka širom svijeta.<ref name="spiceworldsales">Smith 2019, str. 167</ref> Kritikovane u Sjedinjenim Državama zbog objavljivanja albuma samo devet mjeseci nakon njihovog debija tamo, što je grupi omogućilo dva istovremena albuma koja su dostigla Top 10 na Billboardovoj listi, i pretjerana izloženost medijima kod kuće,<ref name="poppy appeal" /> grupa su počele da doživljavaju medijske reakcije. Kritikovane su zbog broja sponzorskih ugovora i njihove pozicije na listama su opale. Međutim, Spice Girls su ostale najprodavanija pop grupa i 1997. i 1998. godine.<ref name="sinclair2008148149">Sinclair 2008, str. 148–149</ref> Takođe u novembru, Spice Girls su izvele „Spice Up Your Life“ na dodjeli [[MTV Europe Music Awards]] nagrada 1997. godine i osvojile nagradu u kategoriji „Najbolja Grupa“.<ref>{{cite web |url=https://news.bbc.co.uk/1/hi/uk/24645.stm |title=Spice Girls scoop MTV Europe best group award |date=7. septembar 1997 |access-date=13. septembra 2020 |publisher=[[BBC|BBC News]] |language=na engleskom}}</ref> Jutro nastupa otpustile su Simona Fullera i počele same upravljati.<ref>Halliwell 1999, str. 304–306</ref> Kako bi osigurale nesmetan prijelaz, Halliwell je navodno ukrala mobilni telefon od Fullerove asistentkinje koji je sadržavao raspored grupe i Fullerove poslovne kontakte.<ref>Beckham 2001, str. 244–245</ref> Otpuštanje je bila vijest na naslovnicama diljem svijeta. Mnogi komentatori nagađali su da je Fuller bila mozak grupe te da su Spice Girls izgubile svoj zamah i smjer.<ref>Halliwell 1999, str. 374</ref><ref>{{cite web |last=Marre |first=Oliver |date=14. januar 2007 |title=The man with stars in his eyes |url=https://www.theguardian.com/media/2007/jan/14/broadcasting.pop |access-date=18. septembra 2011 |work=[[The Guardian]] |language=na engleskom}}</ref> Kasnije u novembru, Spice Girls su postale prva pop grupa koja je vodila zabavnu televizijsku emisiju ''An Audience with...'' na [[ITV]]-ju. Njihovu emisiju je gledalo 11,8 miliona gledalaca u Velikoj Britaniji, što je jedna petina stanovništva.<ref name="Sinclair2004148">Sinclair 2004, str. 148</ref> Sljedećeg mjeseca, objavljen je drugi singl sa albuma ''Spiceworld'', „[[Too Much (pjesma Spice Girls)|Too Much]]“, koji je postao drugi singl grupe Spice Girls koji je dostigao prvo mjesto na listi za Božić i njihov šesti uzastopni singl koji je dostigao prvo mjesto u Velikoj Britaniji. Istog mjeseca, Spice Girls su lansirale dugometražni film pod nazivom ''Spice World''. Svjetskoj premijeri u teatru Empire na [[Leicester Square]]u u Londonu prisustvovale su poznate osobe, uključujući princa Charlesa, [[William, princ od Walesa|princa Williama]] i [[Harry, vojvoda od Sussexa|princa Harryja]]. Film je bio komercijalni uspjeh, ali je dobio loše kritike. Spice Girls su 1997. završile kao najizvođenija izvođači godine na američkom radiju. === Prva turneja i Halliwellin odlazak === U januaru 1998. godine, Spice Girls su prisustvovale američkoj premijeri filma ''Spice World'' u Los Angelesu. Na dodjeli [[American Music Awards]] nagrada 1998. godine nekoliko dana kasnije, grupa je osvojila nagrade u kategorijama „Najdraži Album“, „Najdraži Novi Izvođač“ i „Najdraža Grupa“.<ref>{{cite web |url=https://variety.com/1998/music/news/spice-nice-thrice-at-american-music-awards-1117467124/|title=Spice nice thrice at American Music Awards |work=[[Variety]] |date=26. januar 1998 |access-date=6. aprila 2021 |language=na engleskom}}</ref> Sljedećeg mjeseca, osvojile su specijalnu nagradu za uspjeh u inostranstvu na dodjeli Brit Awards nagrada 1998. godine, sa kombinovanom prodajom od preko 45 miliona albuma i singlova širom sveta. Te večeri, grupa je izvela svoj sljedeći singl „[[Stop (pjesma Spice Girls)|Stop]]“, prvi koji nije dostigao prvo mjesto u Velikoj Britaniji, ali je dostigao drugo mjesto.<ref name="occ" /> Istog mjeseca, Spice Girls su krenule na turneju [[Spiceworld Tour]], koja je započela u Dublinu u Irskoj, prije nego što su se preselile u Evropu i Sjevernu Ameriku te se vratile u Veliku Britaniju na dva nastupa na [[Wembley Stadium]]u. Dana 31. maja 1998. godine, Halliwellova je objavila svoj odlazak iz Spice Girls preko svog advokata.<ref name="BBC Geri departure">{{cite web |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/103637.stm |title=Ginger snaps |publisher=[[BBC|BBC News]] |date=31. maj 1998 |access-date=17. novembra 2007 |language=na engleskom}}</ref> Halliwellova je prvo navela kreativne razlike,<ref name="BBC Geri departure" /> a kasnije je rekla da pati od iscrpljenosti i razočaranja. Glasine o borbi za moć sa Melanie Brown kružile su u štampi.<ref name="gerirolling">{{cite web |last=Sherman |first=Heidi |date=2. juni 1998 |title=Ginger Spice's Departure Marks 'End of the Beginning' |url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/ginger-spices-departure-marks-end-of-the-beginning-107320/ |work=[[Rolling Stone]] |access-date=26. maja 2012 |language=na engleskom}}</ref><ref name="geriplastic">{{cite web |url=https://www.independent.co.uk/voices/yes-geri-it-s-hard-to-break-out-when-you-re-cast-in-plastic-1162320.html |title=Yes, Geri – it's hard to break out when you're cast in plastic |first=Rosie |last=Millard |date=31. maj 1998 |work=[[The Independent]] |access-date=10. februara 2017 |language=na engleskom}}</ref> Halliwellin odlazak šokirao je fanove i postao jedna od najvećih vijesti iz svijeta zabave te godine, dospjevši na naslovne strane međunarodnih vijesti. Četiri preostale članice bile su odlučne da će grupa nastaviti da postoji.<ref name="BBC Geri departure" /> Sjevernoamerički deo turneje Spiceworld Tour odvijao se po planu, počevši u [[West Palm Beach, Florida|West Palm Beachu na Floridi]], a ostvarivši bruto od 93,6 miliona dolara tokom 40 rasprodatih nastupa. Turneju je prisustvovalo oko 2,1 milion ljudi tokom 97 koncerata, sa procenjenim bruto prihodom od 220 do 250 miliona dolara, što je najveća koncertna turneja ženske grupe.<ref name="bbcatoz" /> Pratio ju je dokumentarni film ''Spice Girls in America: A Tour Story''. „[[Viva Forever]]“, četvrti i posljednji singl objavljen albuma ''Spiceworld'', postao je sedmi singl grupe koji je dostigao prvo mjesto u Velikoj Britaniji. Video je snimljen prije Halliwellinog odlaska i prikazuje svih pet članica u obliku [[stop animacija|stop animacije]].<ref>{{cite web |url=https://www.officialcharts.com/chart-news/official-chart-flashback-1998-spice-girls-viva-forever__4580/|title=Official Chart Flashback 1998: Spice Girls, Viva Forever |publisher=[[Official Charts Company]] |date=27. juli 2017 |first=Rob |last=Copsey |access-date=26. februara 2021 |language=na engleskom}}</ref> Dok su bile na turneji po Sjedinjenim Državama, Spice Girls su napisale i snimile novi materijal. Objavile su novu pjesmu „[[Goodbye (pjesma Spice Girls)|Goodbye]]“ u novembru 1998. godine. Smatrana je kao počast Halliwellovoj, iako su delovi pjesme prvobitno napisani dok je Halliwellova još uvek bila deo grupe. Postao je to treći uzastopni singl Spice Girls koji je dostigao prvo mjesto na Božić, izjednačivši rekord koji su prethodno postavili [[Beatles]]i.<ref name="OCGoodbye">{{cite web |last=Myers |first=Justin |date=20. decembar 2013 |title=Official Charts Flashback 1998: Spice Girls – Goodbye |url=http://www.officialcharts.com/features/official-charts-flashback-1998-spice-girls-goodbye-2688/ |access-date=22. decembra 2013 |publisher=[[Official Charts Company]] |language=na engleskom}}</ref> Istog mjeseca, Bunton i Chisholm pojavile su se na dodjeli MTV Europe Music Awards nagrada 1998. godine bez ostalih članova grupe, primivši dvije nagrade u ime Spice Girls u kategorijama „Najbolji Pop Izvođač“ i „Najbolja Grupa“.<ref>{{cite web |date=13. novembar 1998 |title=Spice Girls take MTV crown |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/213410.stm |publisher=[[BBC|BBC News]] |language=na engleskom}}</ref> Te godine, Brown i Adams su objavile da su trudne. Adams je u martu 1999. godine rodila sina Brooklyna, čiji je otac bivši nogometaš [[Manchester United F.C.|Manchester Uniteda]] [[David Beckham]]. Kasnije te godine udala se za Beckhama na vjenčanju u Irskoj, uz veliku medijsku pažnju, preuzevši njegovo prezime.<ref>{{Cite web |date=5. juli 1999 |title=David and Victoria tie the knot |publisher=[[BBC|BBC News]] |url=https://news.bbc.co.uk/1/hi/special_report/1999/07/99/the_posh_wedding/383151.stm |access-date=19. decembra 2007 |language=na engleskom}}</ref> == Diskografija == *''[[Spice (album)|Spice]]'' (1996) *''[[Spiceworld]]'' (1997) *''[[Forever (album)|Forever]]'' (2000) == Reference == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Spice Girls}} * [http://www.thespicegirls.com Službena stranica] {{en}} [[Kategorija:Engleske muzičke grupe]] [[Kategorija:Pop-grupe]] [[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Brit Award]] hn39wndey3bsk4udk4oxwuxnsbghsde Korisnik:Aca/igralište3 2 4721657 42587512 42587347 2026-05-04T18:13:46Z Aca 108187 + 42587512 wikitext text/x-wiki = Dopuna smjernice o prijenosu = Kod infokutija je potrebna posebna pažnja jer njihov nekontrolirani prijenos dovodi do dupliranja postojećih rješenja, neujednačenih parametara i tehničkih problema u većem broju članaka. Prije prijenosa nove infokutije treba provjeriti da li već postoji ista, slična ili šira infokutija koja se može upotrijebiti ili prilagoditi za tu namjenu. Ako takvo rješenje postoji, treba ga upotrijebiti ili prilagoditi umjesto stvaranja nove infokutije. Prijenos infokutije smatra se ''opravdanim'' ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta: # Ista, slična ni šira infokutija ne postoje na srpskohrvatskoj Wikipediji. # Prenesena infokutija priprema se kao standardno rješenje na srpskohrvatskoj Wikipediji s ciljem da se postojeći duplikati zamijene njome. Prenesene infokutije koje ''ne ispunjavaju'' gornje uvjete, a naročito duplikati postojećih infokutija, u pravilu se preusmjeravaju, spajaju ili brišu u skladu s uobičajenim postupcima. io6591f3a23n3z34sy5hb8xd2u11xcs 42587513 42587512 2026-05-04T18:15:59Z Aca 108187 + 42587513 wikitext text/x-wiki = Dopuna smjernice o prijenosu = Kod infokutija je potrebna posebna pažnja jer njihov nekontrolirani prijenos dovodi do dupliranja postojećih rješenja, neujednačenih parametara i tehničkih problema u većem broju članaka. Prije prijenosa nove infokutije treba provjeriti da li već postoji ista, slična ili šira infokutija koja se može upotrijebiti ili prilagoditi za tu namjenu. Ako takvo rješenje postoji, treba ga upotrijebiti ili prilagoditi umjesto stvaranja nove infokutije. Prijenos infokutije smatra se ''opravdanim'' ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta: # Ne postoji ista, slična ili šira infokutija na srpskohrvatskoj Wikipediji. # Prenesena infokutija priprema se kao standardno rješenje na srpskohrvatskoj Wikipediji s ciljem da se postojeći duplikati zamijene njome ili preusmjere na nju. Prenesene infokutije koje ''ne ispunjavaju'' gornje uvjete, a naročito duplikati postojećih infokutija, u pravilu se preusmjeravaju, spajaju ili brišu u skladu s uobičajenim postupcima. nrdnm39hifn7sym9yxgc5a2594sl0zj FIFA Svjetsko prvenstvo 2026. 0 4721781 42587427 42587327 2026-05-04T13:03:15Z Edgar Allan Poe 29250 /* Gradovi domaćini */ 42587427 wikitext text/x-wiki {{Aktualni sportski događaj}} {{Infokutija međunarodno fudbalsko takmičenje | Name = FIFA Svjetsko prvenstvo 2026. | izvorni naziv = {{ubl|FIFA World Cup 26|Copa Mundial de la FIFA 2026|Coupe du Monde de la FIFA 2026}} | Logo = 2026_FIFA_World_Cup_emblem.svg | Size = 220px | Optional caption = | Zemlja domaćin = {{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Američke Države}}}} | datum = [[11. lipnja]] – [[19. srpnja]] [[2026.]] | Broj reprezentacija = 48 | stadioni = 16 | gradovi = 16 | Prvaci = | drugi = | treći = | četvrti = | Broj utakmica = 104 | Broj golova = | gledanost = | Najbolji strijelac = | Najbolji igrač = | ažurirano = [[2. svibnja]] [[2026]] }} '''FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.''' ([[engleski]]: ''FIFA World Cup 26''; [[španjolski]]: ''Copa Mundial de la FIFA 2026''; [[francuski]]: ''Coupe du Monde de la FIFA 2026'') bit će 23. izdanje [[FIFA Svjetsko prvenstvo|FIFA Svjetskog prvenstva]] koje će se od [[11. lipnja]] do [[19. srpnja]] [[2026.]] godine održati u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Bit će to prvo prvenstvo nakon [[1994.]] godine koje će se održati na tlu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]; [[Kanada]] će prvi put biti domaćin, dok su [[Meksiko]] (dva puta, [[1970.]] i [[1986.]]) i [[SAD|Sjedinjene Države]] (jednom, [[1994.]]) ranije već ugostili Svjetsko prvenstvo. Turnir će se igrati u ukupno 16 gradova na 16 stadiona – 11 u Sjedinjenim Državana, tri u Meksiku i dva u Kanadi. Bit će to prvi put u historiji turnira da će tri zemlje zajednički organizirati prvenstvo te prvi put da će na njemu sudjelovati 48 reprezentacija. Sjevernoamerička kandidatura za turnir [[2026.]] godine pobijedila je [[Maroko|marokansku]] kandidaturu na glasovanju u [[Moskva|Moskvi]]. Bit će to prvi turnir nakon [[2002.]] godine s više od jednog domaćina. Uz to, Meksiko će postati prva zemlja u historiji koja je čak tri puta bila domaćin ovog natjecanja. Nakon promjene termina za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodno prvenstvo]], koje se igralo tijekom zime, termin je za ovaj turnir vraćen na tradicionalni ljetni termin. Proširenje s 32 na 48 reprezentacija dovelo je do velikog broja debitanata, tako da će svoje prve nastupa na ovom natjecanju imati [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]], [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]] i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]]. Istovremeno, sva tri domaćina imali su direktan plasman na turnir. Branitelj naslova je [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]], koja je četiri godine ranije u finalu pobijedila [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francusku]]. == Izbor domaćina == [[File:2026 world cup bid election.png|thumb|500px|upright=1.6|{{center|'''Rezultati glasovanja'''}} {| |- !Mogli su glasovati !! Nisu mogli glasovati |- |{{legend|#867650|Glasovali za sjevernoameričku kandidaturu}}||{{legend|#FFBD41|Kanada–Meksiko–Sjedinjene Države}} |- |{{legend|#2770AB|Glasovali za marokansku kandidaturu}}||{{legend|#55208D|Maroko}} |- |{{legend|#008E2A|Nisu glasovali ni za jednu kandidaturu}}||{{legend|#000000|Pod suspenzijom FIFA-e}} |- |{{legend|#B32A2F|Nisu glasovali}}||{{legend|#C1C1C1|Nije članica FIFA-e}} |}]] [[Vijeće FIFA-e]] je u periodu od [[2013.]] do [[2017.]] godine intenzivno raspravljalo o ograničenjima u kontekstu rotacije domaćina prema kontinentalnom ključu. Inicijalno je pravilo glasilo da se za domaćinstvo mogla kandidirati samo država iz konfederacije koja nije bila domaćin prethodna dva turnira. Privremeno je ograničenje suženo na samo prethodni turnir,<ref>{{Cite news |date=May 30, 2015 |title=Current allocation of FIFA World Cup confederation slots maintained |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/worldcup/news/y=2015/m=5/news=current-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150530211217/http://www.fifa.com/worldcup/news/y%3D2015/m%3D5/news%3Dcurrent-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |archive-date=May 30, 2015}}</ref> nakon čega je opet prošireno na prethodna dva. Dogovorena je i iznimka za domaćine pretposljednjeg prethodnog turnira u slučaju da nijedna pristigla kandidatura ne ispunjava stroge tehničke i financijske kriterije.<ref name="fifacouncil">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA Council discusses vision for the future of football |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2016/m=10/news=fifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161017181207/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2016/m%3D10/news%3Dfifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |archive-date=October 17, 2016}}</ref><ref name="ap-cbc">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA blocks Europe from hosting 2026 World Cup, lifting Canada's chances |publisher=[[Canadian Broadcasting Corporation]] |agency=Associated Press |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161014191406/http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |archive-date=October 14, 2016}}</ref> U ožujku [[2017.]] godine, predsjednik [[FIFA]]-e [[Gianni Infantino]] potvrdio je da se europske i azijske zemlje, zbog [[Rusija|ruskog]] i [[katar]]skog domaćinstva [[2018.]], odnosno [[2022.]] godine, neće moći kandidirati za domaćinstvo prvenstva [[2026.]] godine, što je značilo da se za prvenstvo mogu kandidirati zemlje iz [[CONCACAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[1994.]] godine), [[CAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2010.]] godine), [[CONMEBOL]]a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2014.]] godine) ili [[OFC]]-a (nikada nisu bili domaćini), odnosno potencijalno iz [[UEFA]]-e ako nijedna ponuda iz ove četiri konfederacije ne bi zadovoljila uvjete.<ref name="guardian">{{Cite news |last=Hill |first=Tim |date=March 9, 2017 |title=Trump travel ban could prevent United States hosting World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20211114173744/https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |archive-date=November 14, 2021 |access-date=March 24, 2017 |work=The Guardian}}</ref> Sudomaćinstvo, koje je [[FIFA]] bila zabranila nakon [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|prvenstva u Japanu i Južnoj Koreji]], odobreno je za prvenstvo [[2026.]] godine, ali bez ograničenja u broju domaćina, što bi se procjenjivalo od slučaja do slučaja. U konačnici su pred FIFA-u stigle dvije kandidatura – ona [[Maroko|Maroka]] i ujedinjena kandidatura triju sjevernoameričkih država. [[Kanada]], [[Meksiko]] i [[Sjedinjene Američke Države]] su, svaka posebno, razmatrale samostalne kandidature, s tim da je [[10. travnja]] [[2017.]] godine objavljeno kako će poslati zajedničku kandidaturu.<ref>{{cite magazine |url=https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid |title=USA, Mexico, Canada announce bid to host '26 WC |date=April 10, 2017|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411054626/https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid|archive-date=April 11, 2017 |magazine=Sports Illustrated}}</ref><ref name=":3">{{cite web |url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup |first=Jeff |last=Carlise |date=April 10, 2017 |title=U.S., Mexico and Canada officially launch bid to co-host 2026 World Cup|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|archive-date=April 11, 2017 |work=ESPN}}</ref> Glasovanje o kandidatima održano je [[13. lipnja]] [[2018.]] godine na 68. kongresu FIFA-e u [[Moskva|Moskvi]]. U glasovanju su mogla sudjelovati 203 saveza,<ref>{{Cite web |last=Graham |first=Bryan Armen |date=June 13, 2018 |title=North America to host 2026 World Cup after winning vote over Morocco – as it happened |url=https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |website=The Guardian |access-date=July 12, 2018 |archive-date=July 18, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180718045428/https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |url-status=live}}</ref> pri čemu je [[Gana]] bila pod suspenzijom FIFA-e zbog korupcijskog skandala pa nije mogla glasovati. Sjevernoamerička kandidatura uvjerljivo je pobijedila sa 134 glasa, dok je marokanska kandidatura dobila 65 glasova;<ref>{{cite news |date=June 13, 2018 |title=World Cup 2026: Canada, US & Mexico joint bid wins right to host tournament |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913|url-status=live|access-date=June 13, 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20210114150230/https://www.bbc.com/sport/football/44464913|archive-date=January 14, 2021}}</ref><ref name=":3" /> tri zemlje ([[Kuba]], [[Slovenija]] i [[Španjolska]]) nisu glasovale, dok [[Iran]] nije glasovao ni za jednu od kandidatura.<ref>{{cite news |last1=Gyamera-Antwi |first1=Evans |title=Ghana & Kosovo excluded from Fifa Congress ahead of 2026 World Cup vote |url=http://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |access-date=June 13, 2018 |work=Goal.com |date=June 12, 2018 |archive-date=October 21, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231021220157/https://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=June 7, 2018 |title=Breaking News: President Akufo-Addo dissolves GFA |url=https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180612162226/https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |archive-date=June 12, 2018 |access-date=June 14, 2018 |work=myjoyonline.com}}</ref><ref>{{cite news |title=Fifa bans Ghana football head Kwesi Nyantakyi over 'cash gift' |url=https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |access-date=June 14, 2018 |work=BBC News |date=June 8, 2018 |archive-date=June 9, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180609011624/https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |date=May 15, 2017 |title=FIFA Congress confirms next steps of the bidding process for the 2026 FIFA World Cup - FIFA.com |url=http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |access-date=April 16, 2024 |archive-date=May 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170515003503/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news |date=June 10, 2015 |title=Scandal-plagued FIFA postpones 2026 World Cup bidding |url=https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |access-date=April 16, 2024 |work=ABC News |language=en-AU |archive-date=April 16, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240416202847/https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |url-status=live}}</ref> Rezultati su izgledali ovako: {| class="wikitable" style="margin: 0 auto;text-align: center" |+ Rezultati glasovanja |- !Kandidature !1. krug<br>{{small|(glasovi)}} |- style="background:#90ee90" |align=left|'''{{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Države}}}}''' |'''134''' |- |align=left|{{flag|Maroko}} |65 |- |align=left|Nijedna kandidatura |1 |- |align=left|Nisu glasovali |3 |} == Proširenje i promjena formata == Ideja o proširenju prvenstva, odnosno povećanju broja reprezentacija, pojavila se još [[2013.]] godine kada je to predložio tadašnji predsjednik [[UEFA]]-e [[Michel Platini]],<ref>{{Cite news |date=October 28, 2013 |title=Michel Platini calls for 40-team World Cup starting with Russia 2018 |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |access-date=January 24, 2015 |archive-date=September 15, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180915093947/https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=October 29, 2013 |title=Michel Platini's World Cup expansion plan unlikely – Fifa |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/24735765 |url-status=live |access-date=January 24, 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140421001646/http://www.bbc.co.uk/sport/0/football/24735765 |archive-date=April 21, 2014}}</ref> a ponovio ju je i [[FIFA]]-in predsjednik [[Gianni Infantino]] [[2016.]] godine.<ref>{{Cite news |date=March 30, 2016 |title=Infantino suggests 40-team World Cup finals |work=Independent Online |publisher=[[Independent Online (South Africa)|IOL]] |agency=Reuters |location=South Africa |url=http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161230230628/http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |archive-date=December 30, 2016}}</ref> Protivnici prijedloga tvrdili su da je već sada broj utakmica pretjerano velik,<ref name="auto2">{{Cite news |last=Macguire |first=Eoghan |date=December 15, 2016 |title=World Cup: Europe's top clubs oppose FIFA's expansion plans |url=https://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161224164833/http://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |archive-date=December 24, 2016 |publisher=CNN}}</ref> da bi proširenje smanjilo kvalitetu utakmica<ref name="auto">{{Cite news |date=October 2, 2016 |title=Low confirms opposition to 40-team World Cup |publisher=sbs.com.au |agency=[[Australian Associated Press]] |url=http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161005031826/http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |archive-date=October 5, 2016}}</ref><ref name="auto1">{{Cite news |last=Martín |first=Idafe |date=January 10, 2017 |title=Mundial de 48 equipos: durísimas críticas en Europa |url=https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170112153909/https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |archive-date=January 12, 2017 |work=[[Clarín (Argentine newspaper)|Clarín]] |language=es}}</ref> te da je odluka motivirana političkim, a ne sportskim razlozima, optužujući Infantina da koristi ideju u svrhu samopromocije pred izbore za predsjednika.<ref>{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Críticas a decisión de la FIFA de jugar el Mundial 2026 con 48 selecciones |language=es |work=[[El Universo]] |agency=[[Agence France-Presse]] |url=http://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170111180321/https://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |archive-date=January 11, 2017}}</ref> Unatoč kritikama, FIFA je [[10. siječnja]] [[2017.]] godine odobrila proširenje s 32 na 48 reprezentacija,<ref name="48teams">{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> što je 16 više u odnosu na prethodnih sedam turnira.<ref name="48teams" /><ref>{{Cite web |last=Conn |first=David |date=January 10, 2017 |title=Fifa approves Infantino's plan to expand World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110104617/https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |website=The Guardian}}</ref> Izvorno je promijenjeni format trebao imati 16 grupa po tri reprezentacije uz 80 odigranih utakmica, pri čemu bi prve dvije reprezentacije iz svake grupe išle dalje u fazu na izbacivanje. Prema tom formatu, broj utakmica svake momčadi i dalje bi bio maksimalno sedam, pri čemu bi svaka reprezentacija igrala jednu utakmicu manje u grupu, a turnir bi se i dalje mogao završiti unutar standardna 32 dana.<ref>{{Cite web |date=January 10, 2017 |title=World Cup: Gianni Infantino defends tournament expansion to 48 teams |url=https://www.bbc.com/sport/football/38577001 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170331171815/http://www.bbc.com/sport/football/38577001 |archive-date=March 31, 2017 |publisher=BBC Sport}}</ref> Kritičari ovog formata isticali su da bi ovo moglo dovesti do koluzije među reprezentacijama,<ref name="guyon">{{Cite journal |last=Guyon |first=Julien |date=April 30, 2020 |title=Risk of Collusion: Will Groups of 3 Ruin the FIFA World Cup? |journal=Journal of Sports Analytics |volume=6 |issue=4 |pages=259–279 |doi=10.3233/JSA-200414 |doi-access=free |url=https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |archive-date=2024-08-03 |access-date=2026-05-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240803091047/https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |url-status=dead }}</ref> na što je FIFA predložila izvođenje penala s ciljem izbjegavanja remija u grupnoj fazi,<ref>{{cite news |date=January 18, 2017 |title=Penalty shootouts may be used to settle drawn World Cup matches |work=World Soccer |url=http://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |access-date=November 12, 2020 |archive-date=October 28, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201028040619/https://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |url-status=live}}</ref> međutim ni to nije potpuno ukinulo postojeći rizik,<ref name="guyon"/> što je FIFA-u potaklo na alternativna rješenja.<ref>{{cite news |first=Martyn |last=Ziegler |title=Format for 2026 World Cup could be revamped amid 'collusion' fears, says Fifa vice-president |url=https://www.thetimes.com/sport/football/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |work=[[The Times]] |location=London |date=April 1, 2022 |access-date=November 5, 2022 |archive-date=November 13, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221113124725/https://www.thetimes.co.uk/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |url-status=live}}</ref> U konačnici je format promijenjen [[14. ožujka]] [[2023.]] godine i to na način da će reprezentacije biti raspoređene u 12 grupa po četiri reprezentacije, pri čemu prve dvije iz svake grupe prolaze dalje, zajedno s osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija iz svih grupa.<ref name="IMC">{{cite web |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |title=FIFA Council approves international match calendars |publisher=[[FIFA]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314155521/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |url-status=live}}</ref> Prema novom formatu, igrat će se ukupno 104 umjesto 64 utakmice, a turnir će trajati 39 dana, duže nego prije;<ref>{{cite news |last=Ingle |first=Sean |url=https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |title=World Cup 2026: four-team groups and 104 game-tournament confirmed by Fifa |work=[[The Guardian]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411173501/https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last=Bushnell |first=Henry |url=https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |title=FIFA scraps ill-fated 2026 World Cup format, but new plan presents other pros and cons |work=[[Yahoo! Sports]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411012544/https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |url-status=live}}</ref> iako će svaka reprezentacija i dalje igrati po tri utakmice u grupnoj fazi, broj utakmica u fazi na izbacivanje povećan je sa sedam na osam zbog uvođenja šesnaestine finala.<ref>{{cite news |last=Ziegler |first=Martyn |url=https://www.thetimes.com/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |title=World Cup will be a week longer — but Fifa scraps three-team group plan |work=[[The Times]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314110957/https://www.thetimes.co.uk/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last1=Slater |first1=Matt |last2=Ornstein |first2=David |url=https://www.nytimes.com/athletic/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |title=World Cup 2026 format expands again with four-team groups and 104 matches |work=[[The Athletic]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314103434/https://theathletic.com/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |url-status=live}}</ref> == Kvalifikacije == {{main|Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.}} [[File:2026 world cup qualification map.svg|thumb|400x400px|{{legend|#0000ff|Kvalificirani na Svjetsko prvenstvo}} {{legend|#ffbf00|Nisu se uspjeli kvalificirati}} {{legend|#000000|Diskvalificirani ili se povukli iz kvalifikacija}} {{legend|#cccccc|Nisu članice FIFA-e}}]] Zbog proširenja broja reprezentacija na 48, došlo je i do promjene formata kvalifikacija te povećanja broja kontinentalnih pozicija za svaku konfederaciju. Što se tiče domaćina, podnositelji kandidature računali su na to da će sve tri reprezentacije imati direktan plasman kao domaćini,<ref name="bid_cities">{{Cite web |title=United 2026 bid book |url=https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |publisher=united2026.com |access-date=April 30, 2018 |archive-date=September 15, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210915131958/https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |url-status=live}}</ref> što je prvo potvrdio Infantino, navodeći da će [[CONCACAF]] dobiti šest mjesta, tri od koja će ići domaćinima,<ref>{{cite web |url=https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |title=Presidente de la FIFA confirma cantidad de plazas de Concacaf para el Mundial de 2026 |language=es |website=ESPN Deportes |date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |archive-date=September 22, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220922004259/https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |last=Vargas |first=Dinia |date=August 31, 2022 |title=Infantino anuncia cuántos cupos tendrá la Concacaf para el Mundial de 2026 |url=https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220831205624/https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |archive-date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |website=CRHoy.com |language=es}}</ref> a onda i [[Vijeće FIFA-e]] na sjednici u veljači [[2023.]] godine.<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |title=FIFA Council highlights record breaking revenue in football |publisher=[[FIFA]] |date=February 14, 2023 |access-date=February 14, 2023 |archive-date=February 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214163245/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/ |title=FIFA confirms U.S., Mexico, Canada automatically in '26 World Cup |publisher=[[Reuters]] |date=February 14, 2023|access-date=February 14, 2023|archive-date=February 15, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230215070258/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/|url-status=live}}</ref> Ostala kontinentalna mjesta potvrđena su na sastanku u [[Manama|Manami]] prije 67. kongresa FIFA-e,<ref name="slot">{{cite web |date=March 30, 2017 |title=Bureau of the Council recommends slot allocation for the 2026 FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |access-date=August 5, 2022 |publisher=FIFA |archive-date=June 19, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220619161123/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |date=March 30, 2017 |title=World Cup 2026: Fifa reveals allocation for 48-team tournament |url=https://www.bbc.com/sport/football/39448474 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170330224520/http://www.bbc.com/sport/football/39448474 |archive-date=March 30, 2017 |publisher=BBC}}</ref> gdje je potvrđeno i uvođenje interkontinentalnog kvalifikacijskog turnira na koje bi se šest reprezentacija borilo za posljednja dva mjesta na završnom turniru.<ref name="fifa_council">{{Cite web |date=May 9, 2017 |title=FIFA Council prepares Congress, takes key decisions for the future of the FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170618072825/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2017/m%3D5/news%3Dfifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |archive-date=June 18, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> Ostatak kvalifikacija provodio se po konfederacijama kao i ranije, a branitelj naslova [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]] također je sudjelovala u kvalifikacijama. === Kvalificirane momčadi === Od ukupno 48 reprezentacija na turniru, njih je 26 sudjelovalo i na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodnom turniru]]. Zbog povećanja broja reprezentacija došlo je i do povećanja broja debitanata, tako da su čak četiri reprezentacije izborile debitantski nastup, a to su [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]],<ref name=":2">{{cite news |last=Wilson |first=Jonathan |title=Curaçao complete fairytale with battling draw in Jamaica to qualify for World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2025/nov/19/curacao-complete-fairytale-with-battling-draw-in-jamaica-to-qualify-for-world-cup |access-date=November 19, 2025 |work=The Guardian}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]]<ref>{{Cite news |last=Millar |first=Colin |date=June 5, 2025 |title=Uzbekistan, Jordan qualify for World Cup for first time |url=https://www.nytimes.com/athletic/6229851/2025/06/05/uzbekistan-world-cup-qualification-2026/ |access-date=November 19, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]].<ref>{{cite web |date=October 13, 2025 |title=Cabo Verde seal historic World Cup qualification |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/cabo-verde-qualify |access-date=October 14, 2025 |publisher=FIFA}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Katara|Katar]], koji se na prethodno izdanje kvalificirao automatski zbog domaćinstva, prvi je put izborio nastup na završnici kroz kvalifikacije.<ref>{{cite web |date=October 14, 2025 |title=Qatar and Saudi Arabia qualify for 2026 World Cup |url=https://global.espn.com/football/story/_/id/46597037/qatar-saudi-arabia-qualify-2026-fifa-world-cup|access-date=October 15, 2025 |website=ESPN |agency=Associated Press}}</ref> Velik broj reprezentacija vratio se nakon značajnijih perioda izbivanja, a to su [[Fudbalska reprezentacija Demokratske Republike Konga|DR Kongo]] i [[Fudbalska reprezentacija Haitija|Haiti]] (posljednji nastup bio im je [[1974.]] godine),<ref name=":2" /><ref>{{cite web |last=Williams |first=Ian |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cn43qqy9z8xo |title=Tuanzebe sends DR Congo back to World Cup after 52 years |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=BBC Sport}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Iraka|Irak]] (posljednji nastup bio je [[1986.]] godine)<ref>{{cite web |last=Luckings |first=Steve |url=https://www.thenationalnews.com/sport/2026/04/01/iraq-beat-bolivia-to-qualify-for-2026-fifa-world-cup/ |title=Iraq beat Bolivia to qualify for 2026 Fifa World Cup |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=The National News}}</ref> te [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]], [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]]<ref>{{Cite news |date=November 16, 2025 |title=Norway Qualifies for 2026 World Cup and Sends Italy To Dreaded Playoff |url=https://www.foxsports.com/stories/soccer/norway-qualifies-2026-world-cup-sends-italy-dreaded-playoff |access-date=November 16, 2025 |work=Fox Sports}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] (posljednji nastup bio im je [[1998.]] godine).<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/uefa-qualifiers-review-matchday-10-november-18 |title=Austria, Belgium, Scotland, Spain and Swiss reach World Cup |publisher=FIFA|access-date=November 19, 2025}}</ref> Što se tiče značajnijih izbivanja, četverostruki svjetski prvak [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italija]] nije se uspjela kvalificirati na svoje treće uzastopno Svjetsko prvenstvo, što je neslavni rekord postavljen nakon novog poraza u play-offu.<ref>{{cite web |last=Bandini |first=Nicky |url=https://www.theguardian.com/football/2026/mar/31/bosnia-herzegovina-italy-world-cup-2026-qualifying-playoff-match-report |title=Italy miss out on World Cup again after Bosnia and Herzegovina's shootout triumph |date=March 31, 2026 |access-date=April 3, 2026 |website=The Guardian}}</ref> Talijani su ujedno i jedini bivši prvaci koji se nisu kvalificirali na tri uzastopna prvenstva te najbolje rangirana momčad na FIFA-inoj ljestvici koja nije ostvarila plasman. Reprezentacije koje su igrale na prethodnom turniru, a nisu se kvalificirale za ovaj su [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danska]], [[Fudbalska reprezentacija Kameruna|Kamerun]], [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarika]], [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljska]], [[Fudbalska reprezentacija Srbije|Srbija]] i [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Wales]]. Kvalificirane momčadi su sljedeće: {{col-begin}} {{col-4}} '''[[AFC]]''' (9) * {{NogRep|AUS}} * {{NogRep|IRK}} * {{NogRep|IRN}} * {{NogRep|JAP}} * {{NogRep|JOR}} (debi) * {{NogRep|JKO}} * {{NogRep|KAT}} * {{NogRep|SAU}} * {{NogRep|UZB}} (debi) '''[[CAF]]''' (10) * {{NogRep|ALŽ}} * {{NogRep|COD}} * {{NogRep|EGI}} * {{NogRep|GAN}} * {{NogRep|JAR}} * {{NogRep|MAR}} * {{NogRep|CIV}} * {{NogRep|SEN}} * {{NogRep|TUN}} * {{NogRep|ZEL}} (debi) {{col-4}} '''[[CONCACAF]]''' (6) * {{NogRep|CUW}} (debi) * {{NogRep|HAI}} * {{NogRep|KAN}} (domaćin) * {{NogRep|MEX}} (domaćin) * {{NogRep|PAN}} * {{NogRep|SAD}} (domaćin) '''[[CONMEBOL]]''' (6) * {{NogRep|ARG}} * {{NogRep|BRA}} * {{NogRep|EKV}} * {{NogRep|KOL}} * {{NogRep|PAR}} * {{NogRep|URU}} '''[[OFC]]''' (1) * {{NogRep|NZL}} {{col-4}} '''[[UEFA]]''' (16) * {{NogRep|AUT}} * {{NogRep|BEL}} * {{NogRep|BIH}} * {{NogRep|ČEŠ}} * {{NogRep|ENG}} * {{NogRep|FRA}} * {{NogRep|HRV}} * {{NogRep|NIZ}} * {{NogRep|NOR}} * {{NogRep|NJE}} * {{NogRep|POR}} * {{NogRep|ŠKO}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] * {{NogRep|ŠVE}} * {{NogRep|ŠVI}} * {{NogRep|TUR}} {{col-end}} == Gradovi domaćini == Tijekom kandidature, tri su zemlje predložile ukupno 41 grad s 42 potpuno funkcionalna stadiona s redovnim posjetiteljima (osim [[Montreal]]a) te dva stadiona u izgradnji (u [[Las Vegas]]u i [[Los Angeles]]u) kao potencijalne domaćine (tri stadiona u tri grada u [[Meksiko|Meksiku]], šest stadiona u šest gradova u [[Kanada|Kanadi]] te 35 stadiona u 32 grada u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]).<ref name="bids">{{cite web |title=Forty-one Cities Across Canada, Mexico and the United States Submit Bids to Serve as Host Cities in United Bid for 2026 FIFA World Cup |url=http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170908021347/http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |archive-date=September 8, 2017 |access-date=September 7, 2017}}</ref> Prvi krug eliminacija reducirao je broj gradova i stadiona za devet. Sljedeći je krug eliminirao još devet stadiona u šest gradova, dok su tri grada s tri stadiona ([[Chicago]], [[Minneapolis]] i [[Vancouver]]) odustala jer [[FIFA]] nije bila voljna dogovoriti se oko financijskih detalja.<ref>{{cite news |last=Carlisle |first=Jeff |title=United States-led World Cup bid cuts list of potential host cities to 23 |url=https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |access-date=November 25, 2021 |publisher=ESPN |date=March 16, 2018 |archive-date=November 25, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211125114050/https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |url-status=live}}</ref> Nakon što je u srpnju [[2021.]] godine [[Montreal]] odustao zbog manjka financijske pomoći od provincije i nevoljkosti da se renovira [[Olimpijski stadion (Montreal)|Olimpijski stadion]],<ref>{{cite news |title=Montreal withdraws from host city selection process for 2026 World Cup |url=https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |access-date=July 6, 2021 |work=Sportsnet |date=July 6, 2021 |archive-date=August 16, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210816132650/https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |url-status=live}}</ref> [[Vancouver]] se ponovo pridružio u travnju [[2022.]] godine,<ref name="vancouver_candidatecity">{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process |title=Update on FIFA World Cup 2026 candidate host city process |publisher=FIFA |date=April 14, 2022|access-date=April 14, 2022|archive-date=July 12, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220712003456/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process|url-status=live}}</ref> što je dovelo broj gradova domaćina na 24. Dana [[16. lipnja]] [[2022.]] godine [[FIFA]] je potvrdila šesnaest gradova domaćina (dva u [[Kanada|Kanadi]], tri u [[Meksiko|Meksiku]] te jedanaest u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]), a to su bili: [[Atlanta]], [[Boston]], [[Ciudad de México]], [[Dallas]], [[Guadalajara]], [[Houston]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Los Angeles]], [[Miami]], [[Monterrey]], [[New York]]/[[New Jersey]], [[Philadelphia]], [[San Francisco]], [[Seattle]], [[Toronto]] i [[Vancouver]].<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement |title=FIFA unveils stellar line-up of FIFA World Cup 2026 Host Cities |publisher=FIFA |date=June 16, 2022|access-date=June 16, 2022|archive-date=June 16, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220616223211/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement|url-status=live}}</ref> FIFA je [[4. veljače]] [[2024.]] godine potvrdila da će se finale igrati na [[MetLife Stadium]]u.<ref name="ESPN-Schedule">{{cite news |last=Bonagura |first=Kyle |date=February 4, 2024 |title=2026 World Cup final set for MetLife Stadium, USMNT kicks off in L.A. |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |publisher=ESPN |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 4, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240204211650/https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |url-status=live}}</ref> Osam od šestanest stadiona ima trajno postavljenu umjetnu travu, koja će pred prvenstvo biti zamijenjena pravom travom. Četiri stadiona ([[Atlanta]], [[Dallas]], [[Houston]] i [[Vancouver]]) su zatvoreni stadioni koji imaju pomočni krov te su opremljeni s uređajima za kontrolu temperature, dok je stadion u [[Los Angeles]]u otvoren, ali ima prozirni krov i uređaje za kontrolu temperature.<ref>{{cite news |last=Tannenwald |first=Jonathan |date=November 2, 2022 |title=FIFA goes to college to study how to grow grass indoors for the 2026 men's World Cup |work=[[The Philadelphia Inquirer]] |url=https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-access=subscription |access-date=November 6, 2022 |archive-date=November 7, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221107071610/https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-status=live}}</ref> [[Ciudad de México]] je jedini glavni grad među odabranim gradovima, što znači da su se [[Ottawa]] i [[Washington, D.C.]] pridlužili [[Bonn]]u ([[1974.]]) i [[Tokyo|Tōkyu]] ([[2002.]]) kao jedini glavni gradovi koji nisu bili odabrani za domaćine utakmica Svjetskog prvenstva. Washington je bio među kandidatima, ali kako je lokalni [[FedExField]] bio u lošem stanju, kombinirali su svoju kandidaturu zajedno s [[Baltimore]]om, ali ona nije bila uspješna. Stadion u [[TD Place Stadium]] u Ottawi odbijen je vrlo rano zbog premalog kapaciteta gledališta.<ref>{{Cite web |last=Platt |first=Oliver |date=September 7, 2017 |title=Rogers Centre removed from list of potential World Cup 2026 venues |url=https://wakingthered.com/2017/09/07/1986/rogers-centre-removed-from-list-of-potential-world-cup-2026-venues/ |access-date=October 21, 2025 |website=Waking The Red |language=en |quote=Mosaic Stadium and TD Place Stadium do not currently meet the minimum-capacity requirement}}</ref> Ostali odbijeni gradovi bili su [[Cincinnati]], [[Denver]], [[Nashville, Tennessee|Nashville]], [[Orlando]] i [[Edmonton]]. Iako je čak osam gradova ranije također ugostilo utakmice Svjetskih prvenstava ([[Dallas]], [[Los Angeles]], [[San Francisco]], [[New York]]/[[New Jersey]] i [[Boston]] na prvenstvu [[1994.]]; [[Guadalajara]] i [[Ciudad de México]] na prvenstvima [[1970.]] i [[1986.]]; [[Monterrey]] na prvenstvu [[1986.]]), [[Estadio Azteca]] jedini je stadion na kojemu su se i ranije igrale utakmice Svjetskog prvenstva; nijedan od stadiona sa [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|Svjetskog prvenstva 1994.]] godine neće biti korišten na ovom prvenstvu.<ref>{{cite news |first1=Chuck |last1=Booth |first2=Roger |last2=Gonzalez |title=FIFA World Cup 2026 host cities: Los Angeles, New York/New Jersey among top venues; Washington D.C. snubbed |url=https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |work=CBS Sports |date=June 17, 2022 |access-date=June 27, 2022 |archive-date=June 27, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220627172342/https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |url-status=live}}</ref> Zbog sponzorskih razloga, FIFA će za potrebe prvenstva koristiti druga imena za neke od stadiona čija imena sadrže imena sponzora; privremena imena prikazana su u tablici u zagradama.<ref>{{cite web |last=Pelit |first=Asli |date=February 16, 2024 |title=FIFA RULES MAY COST METLIFE $80M IN WORLD CUP FINAL BRAND VALUE |url=https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240216173018/https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |archive-date=February 16, 2024 |access-date=July 21, 2024 |work=Sportico}}</ref><ref name="FIFA stadia">{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/world-cup-2026-stadiums-fifa-soccer-football-mexico-usa-canada |title=The FIFA World Cup 26 stadiums |date=July 15, 2025|access-date=November 17, 2025 |publisher=FIFA |quote=Stadium official names for the FIFA World Cup 26 have been matched with Host City names and may differ from the common designation used locally.}}</ref> Podaci o kapacitetima stadiona temeljeni su na službenim podacima koje je objavila FIFA.<ref name="FIFA stadia"/> == Finalni ždrijeb == Finalni ždrijeb za Svjetsko prvenstvo održao se [[5. prosinca]] [[2025.]] godine u [[Kennedyjev centar|Kennedyjevom centru]] u [[Washington, D.C.|Washingtonu]].<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/final-draw-results |title=Groups revealed in star-studded Final Draw |publisher=FIFA |date=December 5, 2025 |access-date=December 6, 2025}}</ref> Reprezentacije su raspoređene u četiri jakosne skupine po 12 reprezentacija. U prvoj jakosnoj skupini bili su domaćini te devet najbolje plasiranih reprezentacija prema FIFA-inoj ljestvici. Preostale tri jakosne skupine sadržavale su ostale reprezentacije, također podijeljene prema FIFA-inoj ljestvici. Izuzetak su četiri reprezentacije iz europskog ''play-offa'' te dvije reprezentacije s interkontinentalnog ''play-offa'', koje su smještene u četvrtu jakosnu skupinu jer se u trenutku ždrijeba još nije znalo koje će to reprezentacije biti.<ref>{{cite news|url=https://www.france24.com/en/sport/20251125-world-cup-draw-to-separate-spain-argentina-france-and-england-until-final-rounds|title=FIFA 2026: World Cup draw to separate Spain, Argentina, France and England until final rounds|work=France 24|access-date=November 27, 2025}}</ref> Grupe su formirane nasumično izvlačenjem po jedne reprezentacije iz svake jakosne skupine, vodeći se načelnim pravilom da, kada god je to moguće, u istoj grupi ne budu momčadi iz iste konfederacije.<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/procedures-final-draw-world-cup-2026-revealed |title=Procedures for the Final Draw for the FIFA World Cup 2026 revealed |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref><ref>{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/2d1a1ac7bab78995/original/Draw-Procedures-for-the-FIFA-World-Cup-2026.pdf |title=Draw Procedures for the FIFA World Cup 2026 |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref> Ovo je pravilo primjenjivo na sve konfederacije osim UEFA-e, tako da su u grupi smjele biti maksimalno dvije europske momčadi. Kao što je i inače praksa, domaćini su još prije ždrijeba bili raspoređeni u grupe radi rasporeda igranja.<ref name="Schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=FIFA |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 5, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240205034420/https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |last1=Bushnell |first1=Henry |last2=Crafton |first2=Adam |date=August 22, 2025 |title=2026 World Cup draw to be held at Kennedy Center, President Trump announces |url=https://www.nytimes.com/athletic/6569842/2025/08/22/world-cup-draw-kennedy-center-trump-infantino/ |access-date=August 22, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331 |url-access=limited}}</ref> Tako je [[Fudbalska reprezentacija Meksika|Meksiko]] smješten u grupu A kako bi [[11. lipnja]] igrao utakmicu otvaranja na [[Estadio Azteca|Azteci]]. [[Fudbalska reprezentacija Kanade|Kanada]] i [[Fudbalska reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Američke Države]] smješteni su u grupu B, odnosno grupu D. Kako bi osigurala balans u kompetitivnosti, FIFA je također osigurala da se prve četiri reprezentacije s FIFA-ine ljestvice ne mogu međusobno susresti prije polufinala,<ref>{{cite web |last=Johnson |first=Dale |date=November 25, 2025 |title=Fifa to keep top seeds apart in World Cup draw |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cvg84knn2p5o |access-date=November 25, 2025 |work=[[BBC Sport]]}}</ref> odnosno finala i to tako što je osigurala da prva ([[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]]) i druga ([[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]]), odnosno treća ([[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]]) i četvrta ([[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleska]]) reprezentacija svijeta budu ždrijebane u suprotnim dijelovima turnira za fazu na izbacivanje, čime se osiguralo da se ne susretnu u ranim fazama turnira u slučaju da osvoje svoje grupe. Ždrijeb je započao s prvom, a završio sa četvrtom jakosnom skupinom, pri čemu je svaka reprezentacija bila raspoređena u prvu slobodnu grupu po abecednom ključu. Zbog rasporeda igranja, momčadi iz prve jakosne skupine automatski su bile ždrijebane na prvu poziciju svake grupe. Za ostale jakosne skupine, FIFA je osmislila predeterminirani način određivanja pozicije u grupu temeljen na jakosnoj skupini i grupu u koju su ždrijebani. Jakosne skupine izgledale su ovako:<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id14933 |title=FIFA Men's World Ranking: 19 November 2025 |publisher=FIFA |date=November 19, 2025 |access-date=November 27, 2025}}</ref> {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 1 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|SAD}}{{efn|Sjedinjene Američke Države su kao sudomaćin raspoređene u prvu jakosnu skupinu te im je automatski dodijeljena pozicija D1. Po rangu, Sjedinjene Američke Države bi inače bile u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa D|D]]}} | style="text-align:center" | 14 |- | {{fb|MEX}}{{efn|Meksiko je kao sudomaćin raspoređen u prvu jakosnu skupinu te mu je automatski dodijeljena pozicija A1. Po rangu, Meksiko bi inače bio u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa A|A]]}} | style="text-align:center" | 15 |- style="border-bottom:2px solid blue;" | {{fb|KAN}}{{efn|Kanada je kao sudomaćin raspoređena u prvu jakosnu skupinu te joj je automatski dodijeljena pozicija B1. Po rangu, Kanada bi inače bila u trećoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa B|B]]}} | style="text-align:center" | 27 |- | {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 1 |- | {{fb|ARG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 2 |- | {{fb|FRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 3 |- | {{fb|ENG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 4 |- | {{fb|BRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 5 |- | {{fb|POR}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 6 |- | {{fb|NIZ}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 7 |- | {{fb|BEL}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 8 |- | {{fb|NJE}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 9 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 2 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|HRV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 10 |- | {{fb|MAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 11 |- | {{fb|KOL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 13 |- | {{fb|URU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 16 |- | {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 17 |- | {{fb|JAP}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 18 |- | {{fb|SEN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 19 |- | {{fb|IRN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 20 |- | {{fb|JKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 22 |- | {{fb|EKV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 23 |- | {{fb|AUT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 24 |- | {{fb|AUS}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 26 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 3 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|NOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 29 |- | {{fb|PAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 30 |- | {{fb|EGI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 34 |- | {{fb|ALŽ}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 35 |- | {{fb|ŠKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 36 |- | {{fb|PAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 39 |- | {{fb|TUN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 40 |- | {{fb|CIV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 42 |- | {{fb|UZB}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 50 |- | {{fb|KAT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 51 |- | {{fb|SAU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 60 |- | {{fb|JAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 61 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 4{{efn|name=Identitet|Pobjednici četiri europska ''play-offa'' i pobjednici dva interkontinentalna ''play-offa'' nisu bili poznati u vrijeme formiranja jakosnih skupina.}} |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|JOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 66 |- | {{fb|ZEL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 68 |- | {{fb|GAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 72 |- | {{fb|CUW}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 82 |- | {{fb|HAI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 84 |- | {{fb|NZL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 86 |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA A]]{{efn|name=UEFA A|U trenutku ždrijeba, pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|BIH}} (71), koja bi svakako bila svrstana u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto B2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa B|B]]}}}} | style="text-align:center" rowspan="6" {{N/a}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA B]]{{efn|name=UEFA B|U trenutku ždrijeba, pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ŠVE}} (43), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto F3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa F|F]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA C]]{{efn|name=UEFA C|U trenutku ždrijeba, pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|TUR}} (25), koja bi inače išla u drugu jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto D4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa D|D]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA D]]{{efn|name=UEFA D|U trenutku ždrijeba, pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ČEŠ}} (44), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto A4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa A|A]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path B winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 1]]{{efn|name=DR Kongo|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|COD}} (56), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 ići na mjesto K2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa K|K]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path C winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 2]]{{efn|name=Irak|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|IRK}} (58), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 ići na mjesto I3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa I|I]]}}}} |} {{notelist}} == Suci == FIFA je [[9. travnja]] [[2026.]] godine potvrdila konačni, službeni popis od 52 glavna suca, 88 pomoćnih sudaca i 30 VAR sudaca za turnir.<ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/match-officials-appointed-referees |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref><ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://digitalhub.fifa.com/asset/7879a8c6-c228-4848-a8de-7dc69b37b594/Final-List-of-Match-Officials-FWC-2026.pdf |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref> Konačni popis svih sudaca izgledao je ovako: {| class="wikitable" width="100%" |- !colspan="4"|Lista sudaca |- !Konfederacija !Glavni sudac !Pomoćni suci !VAR suci |- |rowspan="8"|[[AFC]] |{{flagicon|UAE}} [[Omar al-Ali]] ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]]) |rowspan="8"|{{ubl|George Lakrindis ([[Australija]]) / James Lindsay ([[Australija]])|Jun Mihara ([[Japan]]) / Zhou Fei ([[Kina]])|Muhamad al-Kalaf ([[Jordan]]) / Ahmed al-Roalle ([[Jordan]])|Taleb al-Mari ([[Katar]]) / Saud al-Makaleh ([[Katar]])|Muhamed al-Bakri ([[Saudijska Arabija]]) / Mohamed al-Hamadi ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]])|Timur Gaynullin ([[Uzbekistan]]) / Andrey Tsapenko ([[Uzbekistan]])}} |rowspan="8"|{{ubl|{{flagicon|AUS}} [[Shaun Evans (fudbalski sudac)|Shaun Evans]] ([[Australija]])|{{flagicon|KAT}} [[Hamis al-Marri]] ([[Katar]])|{{flagicon|KIN}} [[Fu Ming]] ([[Kina]])|{{flagicon|SAU}} [[Abdullah al-Šehri]] ([[Saudijska Arabija]])}} |- |{{flagicon|JAP}} [[Yūsuke Araki]] ([[Japan]]) |- |{{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] ([[Katar]]) |- |{{flagicon|AUS}} [[Ali-Reza Fagani]] ([[Australija]]) |- |{{flagicon|KIN}} [[Ma Ning (fudbalski sudac)|Ma Ning]] ([[Kina]]) |- |{{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] ([[Jordan]]) |- |{{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] ([[Uzbekistan]]) |- |{{flagicon|SAU}} [[Haled al-Turais]] ([[Saudijska Arabija]]) |- |rowspan="7"|[[CAF]] |{{flagicon|SOM}} [[Omar Abdulkadir Artan]] ([[Somalija]]) |rowspan="7"|{{ubl|Mokrane Gourari ([[Alžir]]) / Abbes Akram Zerhouni ([[Alžir]])|Jerson Emiliano dos Santos ([[Angola]]) / Elvis Noupue ([[Kamerun]])|Mahmud Aburegal ([[Egipat]]) / Ahmed Hossam Taha ([[Egipat]])|Boris Ditsoga ([[Gabon]]) / Amos Abeigne Ndong ([[Gabon]])|Zakhele Siwela ([[Južnoafrička Republika]])|Zakaria Brinsi ([[Maroko]]) / Mostafa Akarkad ([[Maroko]])}} |rowspan="7"|{{ubl|{{flagicon|EGI}} [[Mahmud Ašur]] ([[Egipat]])|{{flagicon|MAR}} [[Hamza al-Fariq]] ([[Maroko]])}} |- |{{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] ([[Gabon]]) |- |{{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] ([[Mauritanija]]) |- |{{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] ([[Alžir]]) |- |{{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] ([[Maroko]]) |- |{{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] ([[Egipat]]) |- |{{flagicon|JAR}} [[Abongile Tom]] ([[Južnoafrička Republika]]) |- |rowspan="9"|[[CONCACAF]] |{{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] ([[Salvador]]) |rowspan="9"|{{ubl|Walter López ([[Honduras]]) / Christian Ramírez ([[Honduras]])|Lyes Arfa ([[Kanada]]) / Micheal Barwegen ([[Kanada]])|Juan Carlos Mora ([[Kostarika]]) / Caleb Wales ([[Trinidad i Tobago]])|Alberto Morín ([[Meksiko]]) / Marco Bisguerra ([[Meksiko]])|Sandra Ramírez ([[Meksiko]])|Henry Pupiro ([[Nikaragva]]) / David Morán ([[Salvador]])|Corey Parker ([[Sjedinjene Države]]) / Kyle Atkins ([[Sjedinjene Države]])|Kathryn Nesbitt ([[Sjedinjene Države]]) / Brooke Mayo ([[Sjedinjene Države]])}} |rowspan="9"|{{ubl|{{flagicon|SAD}} [[Joe Dickerson]] ([[Sjedinjene Države]])|{{flagicon|NIK}} [[Tatiana Guzmán]] ([[Nikaragva]])|{{flagicon|MEX}} [[Erick Miranda]] ([[Meksiko]])|{{flagicon|SAD}} [[Armando Villarreal]] ([[Sjedinjene Države]])}} |- |{{flagicon|CRC}} [[Juan Gabriel Calderón]] ([[Kostarika]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] ([[Kanada]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[Katia Itzel García]] ([[Meksiko]]) |- |{{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] ([[Honduras]]) |- |{{flagicon|JAM}} [[Oshane Nation]] ([[Jamajka]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] ([[Meksiko]]) |- |rowspan="12"|[[CONMEBOL]] |{{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] ([[Brazil]]) |rowspan="12"|{{ubl|Facundo Rodríguez ([[Argentina]]) / Maximiliano Del Yesso ([[Argentina]])|Juan Pablo Belatti ([[Argentina]]) / Gabriel Chade ([[Argentina]])|Cristian Navarro ([[Argentina]]) / Rodrigo Figueiredo ([[Brazil]])|Rafael Alves ([[Brazil]]) / Danilo Manis ([[Brazil]])|Bruno Boschilia ([[Brazil]]) / Bruno Pires ([[Brazil]])|José Retamal ([[Čile]]) / Miguel Rocha ([[Čile]])|Alexander Guzmán ([[Kolumbija]]) / Michael Orué ([[Peru]])|Eduardo Cardozo ([[Paragvaj]]) / Milcíades Saldívar ([[Paragvaj]])|Nicolás Tarán ([[Urugvaj]]) / Carlos Barreiro ([[Urugvaj]])|Jorge Urrego ([[Venezuela]]) / Tulio Moreno ([[Venezuela]])}} |rowspan="12"|{{ubl|{{flagicon|KOL}} [[Nicolás Gallo]] ([[Kolumbija]])|{{flagicon|URU}} [[Antonio García (fudbalski sudac)|Antonio García]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|URU}} [[Leodán González]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|ČIL}} [[Juan Lara]] ([[Čile]])|{{flagicon|ARG}} [[Hernán Mastrángelo]] ([[Argentina]])|{{flagicon|VEN}} [[Juan Soto (fudbalski sudac)|Juan Soto]] ([[Venezuela]])|{{flagicon|BRA}} [[Rodolpho Toski]] ([[Brazil]])}} |- |{{flagicon|PAR}} [[Juan Gabriel Benítez]] ([[Paragvaj]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] ([[Čile]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Darío Herrera (fudbalski sudac)|Darío Herrera]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|PER}} [[Kevin Ortega (fudbalski sudac)|Kevin Ortega]] ([[Peru]]) |- |{{flagicon|KOL}} [[Andrés Rojas]] ([[Kolumbija]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] ([[Urugvaj]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] ([[Venezuela]]) |- |[[OFC]] |{{flagicon|NZL}} [[Campbell-Kirk Kawana-Waugh]] ([[Novi Zeland]]) |Isaac Trevis ([[Novi Zeland]]) |{{N/A|—}} |- |rowspan="15"|[[UEFA]] |{{flagicon|NOR}} [[Espen Eskås]] ([[Norveška]]) |rowspan="15"|{{ubl|Stuart Burt ([[Engleska]]) / James Mainwaring ([[Engleska]])|Gary Beswick ([[Engleska]]) / Adam Nunn ([[Engleska]])|Cyril Mugnier ([[Francuska]]) / Mehdi Rahmouni ([[Francuska]])|Nicolas Danos ([[Francuska]]) / Benjamin Pagès ([[Francuska]])|Daniele Bindoni ([[Italija]]) / Alberto Tegoni ([[Italija]])|Hessel Steegstra ([[Nizozemska]]) / Jan de Vries ([[Nizozemska]])|Jan Erik Engan ([[Norveška]]) / Isaak Bashevkin ([[Norveška]])|Robert Kempter ([[Njemačka]]) / Christian Dietz ([[Njemačka]])|Bruno Jesus ([[Portugal]]) / Luciano Maia ([[Portugal]])|Tomasz Listkiewicz ([[Poljska]]) / Adam Kupsik ([[Poljska]])|Mihai Marius Marica ([[Rumunjska]]) / Ferencz Tunyogi ([[Rumunjska]])|Tomaž Klančnik ([[Slovenija]]) / Andraž Kovačič ([[Slovenija]])|Jose Enrique Naranjo Perez ([[Španjolska]]) / Diego Sánchez Rojo ([[Španjolska]])|Mahbod Beigi ([[Švedska]]) / Andreas Söderkvist ([[Švedska]])|Stéphane De Almeida ([[Švicarska]])}} |rowspan="15"|{{ubl|{{flagicon|HRV}} [[Ivan Bebek]] ([[Hrvatska]])|{{flagicon|FRA}} [[Jérôme Brisard]] ([[Francuska]])|{{flagicon|ŠPA}} [[Carlos del Cerro Grande]] ([[Španjolska]])|{{flagicon|NJE}} [[Bastian Dankert]] ([[Njemačka]])|{{flagicon|ITA}} [[Marco Di Bello]] ([[Italija]])|{{flagicon|NIZ}} [[Rob Dieperink]] ([[Nizozemska]])|{{flagicon|BEL}} [[Bram Van Driessche]] ([[Belgija]])|{{flagicon|ENG}} [[Jarred Gillett]] ([[Engleska]])|{{flagicon|NIZ}} [[Dennis Higler]] ([[Nizozemska]])|{{flagicon|POLJ}} [[Tomasz Kwiatkowski]] ([[Poljska]])|{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Fedayi San]] ([[Švicarska]])}} |- |{{flagicon|ŠPA}} [[Alejandro Hernández Hernández]] ([[Španjolska]]) |- |{{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] ([[Rumunjska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[François Letexier]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] ([[Nizozemska]]) |- |{{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] ([[Poljska]]) |- |{{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] ([[Italija]]) |- |{{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] ([[Švedska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] ([[Portugal]]) |- |{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Sandro Schärer]] ([[Švicarska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] ([[Slovenija]]) |- |{{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] ([[Njemačka]]) |} == Grupna faza == {{quote box| width=20%| quote = '''Legenda:''' :{{color box|#ffcccc}} Momčad ispala iz daljnjeg natjecanja. :{{color box|#ccffcc}} Momčad prolazi u osminu finala. }} '''Napomena:''' ''Sva vremena navedena su prema lokalnom vremenu.'' Sljedeći kriteriji primjenjivat će se prilikom rangiranja reprezentacija u grupnoj fazi:<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> # Broj bodova u svim utakmicama u grupi; # Gol razlika u svim utakmicama u grupi; # Broj postignutih golova u svim utakmicama u grupi; # Veći broj bodova osvojen u međusobnim susretima; # Bolja gol razlika ostvarena u međusobnim susretima; # Više postignutih golova u međusobnim susretima; # Fair play bodovi u svim utakmicama u grupi (samo jedno oduzimanje bodova može se primijeniti na jednog igrača po utakmici): ##Žuti karton: -1 bod ##Indirektni crveni karton (dva žuta kartona): -3 boda ##Direktni crveni karton: -4 boda ##Žuti i direktni crveni karton: -5 bodova # Bolji plasman na najrecentnijoj FIFA-inoj ljestvici; # Bolji plasman na progresivno starijim FIFA-inim ljestvicama do trenutka u kojem se reprezentacije mogu odvojiti. === Grupa A === === Grupa B === === Grupa C === === Grupa D === === Grupa E === === Grupa F === === Grupa G === === Grupa H === === Grupa I === === Grupa J === === Grupa K === === Grupa L === === Rangiranje trećeplasiranih momčadi === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" ! | {{Abbr|Poz.|Pozicija}} ! | Grupa !width="200"|Reprezentacija !width="40"|Bod. !width="40"|Ut. !width="40"|Pob. !width="40"|N. !width="40"|Por. !width="40"|Pos. !width="40"|Pri. !width="40"|GR |- style="background: #ccffcc;" |1. |[[#Grupa A|A]] |align=left|A3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: #ccffcc;" |2. |[[#Grupa B|B]] |align=left|B3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |[[#Grupa C|C]] |align=left|C3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: #ccffcc;" |4. |[[#Grupa D|D]] |align=left|D3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: #ccffcc;" |5. |[[#Grupa E|E]] |align=left|E3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: #ccffcc;" |6. |[[#Grupa F|F]] |align=left|F3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: #ccffcc;" |7. |[[#Grupa G|G]] |align=left|G3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: #ccffcc;" |8. |[[#Grupa H|H]] |align=left|H3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |9. |[[#Grupa I|I]] |align=left|I3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |10. |[[#Grupa J|J]] |align=left|J3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |11. |[[#Grupa K|K]] |align=left|K3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |12. |[[#Grupa L|L]] |align=left|L3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | Osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija određuje se prema sljedećim kriterijima:<ref name="regulations"/> # Najviše osvojenih bodova; # Bolja gol razlika; # Veći broj postignutih golova; # Manje disciplinskih bodova; # Pozicija na najrecentnijoj ljestvici; # Pozicija na starijim ljestvicama. |} == Faza na izbacivanje == == Statistike i nagrade == == Konačni poredak == == Marketing == == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|FIFA World Cup 2026|2026 FIFA World Cup}} *[https://www.fifa.com/worldcup/fifaworldcup2026/ FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.], FIFA.com {{Svjetski kup FIFA}} {{Authority control}} [[Kategorija:2026.]] [[Kategorija:FIFA Svjetsko prvenstvo|2026M]] [[Kategorija:Fudbal u Kanadi]] [[Kategorija:Fudbal u Meksiku]] [[Kategorija:Fudbal u Sjedinjenim Američkim Državama]] sd1i4rbo5w8a3bmmkjz3h6k4y62dvi4 42587437 42587427 2026-05-04T14:01:11Z Edgar Allan Poe 29250 /* Gradovi domaćini */ 42587437 wikitext text/x-wiki {{Aktualni sportski događaj}} {{Infokutija međunarodno fudbalsko takmičenje | Name = FIFA Svjetsko prvenstvo 2026. | izvorni naziv = {{ubl|FIFA World Cup 26|Copa Mundial de la FIFA 2026|Coupe du Monde de la FIFA 2026}} | Logo = 2026_FIFA_World_Cup_emblem.svg | Size = 220px | Optional caption = | Zemlja domaćin = {{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Američke Države}}}} | datum = [[11. lipnja]] – [[19. srpnja]] [[2026.]] | Broj reprezentacija = 48 | stadioni = 16 | gradovi = 16 | Prvaci = | drugi = | treći = | četvrti = | Broj utakmica = 104 | Broj golova = | gledanost = | Najbolji strijelac = | Najbolji igrač = | ažurirano = [[2. svibnja]] [[2026]] }} '''FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.''' ([[engleski]]: ''FIFA World Cup 26''; [[španjolski]]: ''Copa Mundial de la FIFA 2026''; [[francuski]]: ''Coupe du Monde de la FIFA 2026'') bit će 23. izdanje [[FIFA Svjetsko prvenstvo|FIFA Svjetskog prvenstva]] koje će se od [[11. lipnja]] do [[19. srpnja]] [[2026.]] godine održati u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Bit će to prvo prvenstvo nakon [[1994.]] godine koje će se održati na tlu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]; [[Kanada]] će prvi put biti domaćin, dok su [[Meksiko]] (dva puta, [[1970.]] i [[1986.]]) i [[SAD|Sjedinjene Države]] (jednom, [[1994.]]) ranije već ugostili Svjetsko prvenstvo. Turnir će se igrati u ukupno 16 gradova na 16 stadiona – 11 u Sjedinjenim Državana, tri u Meksiku i dva u Kanadi. Bit će to prvi put u historiji turnira da će tri zemlje zajednički organizirati prvenstvo te prvi put da će na njemu sudjelovati 48 reprezentacija. Sjevernoamerička kandidatura za turnir [[2026.]] godine pobijedila je [[Maroko|marokansku]] kandidaturu na glasovanju u [[Moskva|Moskvi]]. Bit će to prvi turnir nakon [[2002.]] godine s više od jednog domaćina. Uz to, Meksiko će postati prva zemlja u historiji koja je čak tri puta bila domaćin ovog natjecanja. Nakon promjene termina za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodno prvenstvo]], koje se igralo tijekom zime, termin je za ovaj turnir vraćen na tradicionalni ljetni termin. Proširenje s 32 na 48 reprezentacija dovelo je do velikog broja debitanata, tako da će svoje prve nastupa na ovom natjecanju imati [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]], [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]] i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]]. Istovremeno, sva tri domaćina imali su direktan plasman na turnir. Branitelj naslova je [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]], koja je četiri godine ranije u finalu pobijedila [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francusku]]. == Izbor domaćina == [[File:2026 world cup bid election.png|thumb|500px|upright=1.6|{{center|'''Rezultati glasovanja'''}} {| |- !Mogli su glasovati !! Nisu mogli glasovati |- |{{legend|#867650|Glasovali za sjevernoameričku kandidaturu}}||{{legend|#FFBD41|Kanada–Meksiko–Sjedinjene Države}} |- |{{legend|#2770AB|Glasovali za marokansku kandidaturu}}||{{legend|#55208D|Maroko}} |- |{{legend|#008E2A|Nisu glasovali ni za jednu kandidaturu}}||{{legend|#000000|Pod suspenzijom FIFA-e}} |- |{{legend|#B32A2F|Nisu glasovali}}||{{legend|#C1C1C1|Nije članica FIFA-e}} |}]] [[Vijeće FIFA-e]] je u periodu od [[2013.]] do [[2017.]] godine intenzivno raspravljalo o ograničenjima u kontekstu rotacije domaćina prema kontinentalnom ključu. Inicijalno je pravilo glasilo da se za domaćinstvo mogla kandidirati samo država iz konfederacije koja nije bila domaćin prethodna dva turnira. Privremeno je ograničenje suženo na samo prethodni turnir,<ref>{{Cite news |date=May 30, 2015 |title=Current allocation of FIFA World Cup confederation slots maintained |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/worldcup/news/y=2015/m=5/news=current-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150530211217/http://www.fifa.com/worldcup/news/y%3D2015/m%3D5/news%3Dcurrent-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |archive-date=May 30, 2015}}</ref> nakon čega je opet prošireno na prethodna dva. Dogovorena je i iznimka za domaćine pretposljednjeg prethodnog turnira u slučaju da nijedna pristigla kandidatura ne ispunjava stroge tehničke i financijske kriterije.<ref name="fifacouncil">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA Council discusses vision for the future of football |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2016/m=10/news=fifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161017181207/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2016/m%3D10/news%3Dfifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |archive-date=October 17, 2016}}</ref><ref name="ap-cbc">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA blocks Europe from hosting 2026 World Cup, lifting Canada's chances |publisher=[[Canadian Broadcasting Corporation]] |agency=Associated Press |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161014191406/http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |archive-date=October 14, 2016}}</ref> U ožujku [[2017.]] godine, predsjednik [[FIFA]]-e [[Gianni Infantino]] potvrdio je da se europske i azijske zemlje, zbog [[Rusija|ruskog]] i [[katar]]skog domaćinstva [[2018.]], odnosno [[2022.]] godine, neće moći kandidirati za domaćinstvo prvenstva [[2026.]] godine, što je značilo da se za prvenstvo mogu kandidirati zemlje iz [[CONCACAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[1994.]] godine), [[CAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2010.]] godine), [[CONMEBOL]]a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2014.]] godine) ili [[OFC]]-a (nikada nisu bili domaćini), odnosno potencijalno iz [[UEFA]]-e ako nijedna ponuda iz ove četiri konfederacije ne bi zadovoljila uvjete.<ref name="guardian">{{Cite news |last=Hill |first=Tim |date=March 9, 2017 |title=Trump travel ban could prevent United States hosting World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20211114173744/https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |archive-date=November 14, 2021 |access-date=March 24, 2017 |work=The Guardian}}</ref> Sudomaćinstvo, koje je [[FIFA]] bila zabranila nakon [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|prvenstva u Japanu i Južnoj Koreji]], odobreno je za prvenstvo [[2026.]] godine, ali bez ograničenja u broju domaćina, što bi se procjenjivalo od slučaja do slučaja. U konačnici su pred FIFA-u stigle dvije kandidatura – ona [[Maroko|Maroka]] i ujedinjena kandidatura triju sjevernoameričkih država. [[Kanada]], [[Meksiko]] i [[Sjedinjene Američke Države]] su, svaka posebno, razmatrale samostalne kandidature, s tim da je [[10. travnja]] [[2017.]] godine objavljeno kako će poslati zajedničku kandidaturu.<ref>{{cite magazine |url=https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid |title=USA, Mexico, Canada announce bid to host '26 WC |date=April 10, 2017|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411054626/https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid|archive-date=April 11, 2017 |magazine=Sports Illustrated}}</ref><ref name=":3">{{cite web |url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup |first=Jeff |last=Carlise |date=April 10, 2017 |title=U.S., Mexico and Canada officially launch bid to co-host 2026 World Cup|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|archive-date=April 11, 2017 |work=ESPN}}</ref> Glasovanje o kandidatima održano je [[13. lipnja]] [[2018.]] godine na 68. kongresu FIFA-e u [[Moskva|Moskvi]]. U glasovanju su mogla sudjelovati 203 saveza,<ref>{{Cite web |last=Graham |first=Bryan Armen |date=June 13, 2018 |title=North America to host 2026 World Cup after winning vote over Morocco – as it happened |url=https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |website=The Guardian |access-date=July 12, 2018 |archive-date=July 18, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180718045428/https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |url-status=live}}</ref> pri čemu je [[Gana]] bila pod suspenzijom FIFA-e zbog korupcijskog skandala pa nije mogla glasovati. Sjevernoamerička kandidatura uvjerljivo je pobijedila sa 134 glasa, dok je marokanska kandidatura dobila 65 glasova;<ref>{{cite news |date=June 13, 2018 |title=World Cup 2026: Canada, US & Mexico joint bid wins right to host tournament |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913|url-status=live|access-date=June 13, 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20210114150230/https://www.bbc.com/sport/football/44464913|archive-date=January 14, 2021}}</ref><ref name=":3" /> tri zemlje ([[Kuba]], [[Slovenija]] i [[Španjolska]]) nisu glasovale, dok [[Iran]] nije glasovao ni za jednu od kandidatura.<ref>{{cite news |last1=Gyamera-Antwi |first1=Evans |title=Ghana & Kosovo excluded from Fifa Congress ahead of 2026 World Cup vote |url=http://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |access-date=June 13, 2018 |work=Goal.com |date=June 12, 2018 |archive-date=October 21, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231021220157/https://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=June 7, 2018 |title=Breaking News: President Akufo-Addo dissolves GFA |url=https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180612162226/https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |archive-date=June 12, 2018 |access-date=June 14, 2018 |work=myjoyonline.com}}</ref><ref>{{cite news |title=Fifa bans Ghana football head Kwesi Nyantakyi over 'cash gift' |url=https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |access-date=June 14, 2018 |work=BBC News |date=June 8, 2018 |archive-date=June 9, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180609011624/https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |date=May 15, 2017 |title=FIFA Congress confirms next steps of the bidding process for the 2026 FIFA World Cup - FIFA.com |url=http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |access-date=April 16, 2024 |archive-date=May 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170515003503/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news |date=June 10, 2015 |title=Scandal-plagued FIFA postpones 2026 World Cup bidding |url=https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |access-date=April 16, 2024 |work=ABC News |language=en-AU |archive-date=April 16, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240416202847/https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |url-status=live}}</ref> Rezultati su izgledali ovako: {| class="wikitable" style="margin: 0 auto;text-align: center" |+ Rezultati glasovanja |- !Kandidature !1. krug<br>{{small|(glasovi)}} |- style="background:#90ee90" |align=left|'''{{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Države}}}}''' |'''134''' |- |align=left|{{flag|Maroko}} |65 |- |align=left|Nijedna kandidatura |1 |- |align=left|Nisu glasovali |3 |} == Proširenje i promjena formata == Ideja o proširenju prvenstva, odnosno povećanju broja reprezentacija, pojavila se još [[2013.]] godine kada je to predložio tadašnji predsjednik [[UEFA]]-e [[Michel Platini]],<ref>{{Cite news |date=October 28, 2013 |title=Michel Platini calls for 40-team World Cup starting with Russia 2018 |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |access-date=January 24, 2015 |archive-date=September 15, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180915093947/https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=October 29, 2013 |title=Michel Platini's World Cup expansion plan unlikely – Fifa |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/24735765 |url-status=live |access-date=January 24, 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140421001646/http://www.bbc.co.uk/sport/0/football/24735765 |archive-date=April 21, 2014}}</ref> a ponovio ju je i [[FIFA]]-in predsjednik [[Gianni Infantino]] [[2016.]] godine.<ref>{{Cite news |date=March 30, 2016 |title=Infantino suggests 40-team World Cup finals |work=Independent Online |publisher=[[Independent Online (South Africa)|IOL]] |agency=Reuters |location=South Africa |url=http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161230230628/http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |archive-date=December 30, 2016}}</ref> Protivnici prijedloga tvrdili su da je već sada broj utakmica pretjerano velik,<ref name="auto2">{{Cite news |last=Macguire |first=Eoghan |date=December 15, 2016 |title=World Cup: Europe's top clubs oppose FIFA's expansion plans |url=https://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161224164833/http://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |archive-date=December 24, 2016 |publisher=CNN}}</ref> da bi proširenje smanjilo kvalitetu utakmica<ref name="auto">{{Cite news |date=October 2, 2016 |title=Low confirms opposition to 40-team World Cup |publisher=sbs.com.au |agency=[[Australian Associated Press]] |url=http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161005031826/http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |archive-date=October 5, 2016}}</ref><ref name="auto1">{{Cite news |last=Martín |first=Idafe |date=January 10, 2017 |title=Mundial de 48 equipos: durísimas críticas en Europa |url=https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170112153909/https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |archive-date=January 12, 2017 |work=[[Clarín (Argentine newspaper)|Clarín]] |language=es}}</ref> te da je odluka motivirana političkim, a ne sportskim razlozima, optužujući Infantina da koristi ideju u svrhu samopromocije pred izbore za predsjednika.<ref>{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Críticas a decisión de la FIFA de jugar el Mundial 2026 con 48 selecciones |language=es |work=[[El Universo]] |agency=[[Agence France-Presse]] |url=http://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170111180321/https://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |archive-date=January 11, 2017}}</ref> Unatoč kritikama, FIFA je [[10. siječnja]] [[2017.]] godine odobrila proširenje s 32 na 48 reprezentacija,<ref name="48teams">{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> što je 16 više u odnosu na prethodnih sedam turnira.<ref name="48teams" /><ref>{{Cite web |last=Conn |first=David |date=January 10, 2017 |title=Fifa approves Infantino's plan to expand World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110104617/https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |website=The Guardian}}</ref> Izvorno je promijenjeni format trebao imati 16 grupa po tri reprezentacije uz 80 odigranih utakmica, pri čemu bi prve dvije reprezentacije iz svake grupe išle dalje u fazu na izbacivanje. Prema tom formatu, broj utakmica svake momčadi i dalje bi bio maksimalno sedam, pri čemu bi svaka reprezentacija igrala jednu utakmicu manje u grupu, a turnir bi se i dalje mogao završiti unutar standardna 32 dana.<ref>{{Cite web |date=January 10, 2017 |title=World Cup: Gianni Infantino defends tournament expansion to 48 teams |url=https://www.bbc.com/sport/football/38577001 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170331171815/http://www.bbc.com/sport/football/38577001 |archive-date=March 31, 2017 |publisher=BBC Sport}}</ref> Kritičari ovog formata isticali su da bi ovo moglo dovesti do koluzije među reprezentacijama,<ref name="guyon">{{Cite journal |last=Guyon |first=Julien |date=April 30, 2020 |title=Risk of Collusion: Will Groups of 3 Ruin the FIFA World Cup? |journal=Journal of Sports Analytics |volume=6 |issue=4 |pages=259–279 |doi=10.3233/JSA-200414 |doi-access=free |url=https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |archive-date=2024-08-03 |access-date=2026-05-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240803091047/https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |url-status=dead }}</ref> na što je FIFA predložila izvođenje penala s ciljem izbjegavanja remija u grupnoj fazi,<ref>{{cite news |date=January 18, 2017 |title=Penalty shootouts may be used to settle drawn World Cup matches |work=World Soccer |url=http://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |access-date=November 12, 2020 |archive-date=October 28, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201028040619/https://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |url-status=live}}</ref> međutim ni to nije potpuno ukinulo postojeći rizik,<ref name="guyon"/> što je FIFA-u potaklo na alternativna rješenja.<ref>{{cite news |first=Martyn |last=Ziegler |title=Format for 2026 World Cup could be revamped amid 'collusion' fears, says Fifa vice-president |url=https://www.thetimes.com/sport/football/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |work=[[The Times]] |location=London |date=April 1, 2022 |access-date=November 5, 2022 |archive-date=November 13, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221113124725/https://www.thetimes.co.uk/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |url-status=live}}</ref> U konačnici je format promijenjen [[14. ožujka]] [[2023.]] godine i to na način da će reprezentacije biti raspoređene u 12 grupa po četiri reprezentacije, pri čemu prve dvije iz svake grupe prolaze dalje, zajedno s osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija iz svih grupa.<ref name="IMC">{{cite web |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |title=FIFA Council approves international match calendars |publisher=[[FIFA]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314155521/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |url-status=live}}</ref> Prema novom formatu, igrat će se ukupno 104 umjesto 64 utakmice, a turnir će trajati 39 dana, duže nego prije;<ref>{{cite news |last=Ingle |first=Sean |url=https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |title=World Cup 2026: four-team groups and 104 game-tournament confirmed by Fifa |work=[[The Guardian]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411173501/https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last=Bushnell |first=Henry |url=https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |title=FIFA scraps ill-fated 2026 World Cup format, but new plan presents other pros and cons |work=[[Yahoo! Sports]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411012544/https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |url-status=live}}</ref> iako će svaka reprezentacija i dalje igrati po tri utakmice u grupnoj fazi, broj utakmica u fazi na izbacivanje povećan je sa sedam na osam zbog uvođenja šesnaestine finala.<ref>{{cite news |last=Ziegler |first=Martyn |url=https://www.thetimes.com/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |title=World Cup will be a week longer — but Fifa scraps three-team group plan |work=[[The Times]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314110957/https://www.thetimes.co.uk/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last1=Slater |first1=Matt |last2=Ornstein |first2=David |url=https://www.nytimes.com/athletic/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |title=World Cup 2026 format expands again with four-team groups and 104 matches |work=[[The Athletic]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314103434/https://theathletic.com/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |url-status=live}}</ref> == Kvalifikacije == {{main|Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.}} [[File:2026 world cup qualification map.svg|thumb|400x400px|{{legend|#0000ff|Kvalificirani na Svjetsko prvenstvo}} {{legend|#ffbf00|Nisu se uspjeli kvalificirati}} {{legend|#000000|Diskvalificirani ili se povukli iz kvalifikacija}} {{legend|#cccccc|Nisu članice FIFA-e}}]] Zbog proširenja broja reprezentacija na 48, došlo je i do promjene formata kvalifikacija te povećanja broja kontinentalnih pozicija za svaku konfederaciju. Što se tiče domaćina, podnositelji kandidature računali su na to da će sve tri reprezentacije imati direktan plasman kao domaćini,<ref name="bid_cities">{{Cite web |title=United 2026 bid book |url=https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |publisher=united2026.com |access-date=April 30, 2018 |archive-date=September 15, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210915131958/https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |url-status=live}}</ref> što je prvo potvrdio Infantino, navodeći da će [[CONCACAF]] dobiti šest mjesta, tri od koja će ići domaćinima,<ref>{{cite web |url=https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |title=Presidente de la FIFA confirma cantidad de plazas de Concacaf para el Mundial de 2026 |language=es |website=ESPN Deportes |date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |archive-date=September 22, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220922004259/https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |last=Vargas |first=Dinia |date=August 31, 2022 |title=Infantino anuncia cuántos cupos tendrá la Concacaf para el Mundial de 2026 |url=https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220831205624/https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |archive-date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |website=CRHoy.com |language=es}}</ref> a onda i [[Vijeće FIFA-e]] na sjednici u veljači [[2023.]] godine.<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |title=FIFA Council highlights record breaking revenue in football |publisher=[[FIFA]] |date=February 14, 2023 |access-date=February 14, 2023 |archive-date=February 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214163245/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/ |title=FIFA confirms U.S., Mexico, Canada automatically in '26 World Cup |publisher=[[Reuters]] |date=February 14, 2023|access-date=February 14, 2023|archive-date=February 15, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230215070258/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/|url-status=live}}</ref> Ostala kontinentalna mjesta potvrđena su na sastanku u [[Manama|Manami]] prije 67. kongresa FIFA-e,<ref name="slot">{{cite web |date=March 30, 2017 |title=Bureau of the Council recommends slot allocation for the 2026 FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |access-date=August 5, 2022 |publisher=FIFA |archive-date=June 19, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220619161123/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |date=March 30, 2017 |title=World Cup 2026: Fifa reveals allocation for 48-team tournament |url=https://www.bbc.com/sport/football/39448474 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170330224520/http://www.bbc.com/sport/football/39448474 |archive-date=March 30, 2017 |publisher=BBC}}</ref> gdje je potvrđeno i uvođenje interkontinentalnog kvalifikacijskog turnira na koje bi se šest reprezentacija borilo za posljednja dva mjesta na završnom turniru.<ref name="fifa_council">{{Cite web |date=May 9, 2017 |title=FIFA Council prepares Congress, takes key decisions for the future of the FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170618072825/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2017/m%3D5/news%3Dfifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |archive-date=June 18, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> Ostatak kvalifikacija provodio se po konfederacijama kao i ranije, a branitelj naslova [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]] također je sudjelovala u kvalifikacijama. === Kvalificirane momčadi === Od ukupno 48 reprezentacija na turniru, njih je 26 sudjelovalo i na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodnom turniru]]. Zbog povećanja broja reprezentacija došlo je i do povećanja broja debitanata, tako da su čak četiri reprezentacije izborile debitantski nastup, a to su [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]],<ref name=":2">{{cite news |last=Wilson |first=Jonathan |title=Curaçao complete fairytale with battling draw in Jamaica to qualify for World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2025/nov/19/curacao-complete-fairytale-with-battling-draw-in-jamaica-to-qualify-for-world-cup |access-date=November 19, 2025 |work=The Guardian}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]]<ref>{{Cite news |last=Millar |first=Colin |date=June 5, 2025 |title=Uzbekistan, Jordan qualify for World Cup for first time |url=https://www.nytimes.com/athletic/6229851/2025/06/05/uzbekistan-world-cup-qualification-2026/ |access-date=November 19, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]].<ref>{{cite web |date=October 13, 2025 |title=Cabo Verde seal historic World Cup qualification |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/cabo-verde-qualify |access-date=October 14, 2025 |publisher=FIFA}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Katara|Katar]], koji se na prethodno izdanje kvalificirao automatski zbog domaćinstva, prvi je put izborio nastup na završnici kroz kvalifikacije.<ref>{{cite web |date=October 14, 2025 |title=Qatar and Saudi Arabia qualify for 2026 World Cup |url=https://global.espn.com/football/story/_/id/46597037/qatar-saudi-arabia-qualify-2026-fifa-world-cup|access-date=October 15, 2025 |website=ESPN |agency=Associated Press}}</ref> Velik broj reprezentacija vratio se nakon značajnijih perioda izbivanja, a to su [[Fudbalska reprezentacija Demokratske Republike Konga|DR Kongo]] i [[Fudbalska reprezentacija Haitija|Haiti]] (posljednji nastup bio im je [[1974.]] godine),<ref name=":2" /><ref>{{cite web |last=Williams |first=Ian |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cn43qqy9z8xo |title=Tuanzebe sends DR Congo back to World Cup after 52 years |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=BBC Sport}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Iraka|Irak]] (posljednji nastup bio je [[1986.]] godine)<ref>{{cite web |last=Luckings |first=Steve |url=https://www.thenationalnews.com/sport/2026/04/01/iraq-beat-bolivia-to-qualify-for-2026-fifa-world-cup/ |title=Iraq beat Bolivia to qualify for 2026 Fifa World Cup |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=The National News}}</ref> te [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]], [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]]<ref>{{Cite news |date=November 16, 2025 |title=Norway Qualifies for 2026 World Cup and Sends Italy To Dreaded Playoff |url=https://www.foxsports.com/stories/soccer/norway-qualifies-2026-world-cup-sends-italy-dreaded-playoff |access-date=November 16, 2025 |work=Fox Sports}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] (posljednji nastup bio im je [[1998.]] godine).<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/uefa-qualifiers-review-matchday-10-november-18 |title=Austria, Belgium, Scotland, Spain and Swiss reach World Cup |publisher=FIFA|access-date=November 19, 2025}}</ref> Što se tiče značajnijih izbivanja, četverostruki svjetski prvak [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italija]] nije se uspjela kvalificirati na svoje treće uzastopno Svjetsko prvenstvo, što je neslavni rekord postavljen nakon novog poraza u play-offu.<ref>{{cite web |last=Bandini |first=Nicky |url=https://www.theguardian.com/football/2026/mar/31/bosnia-herzegovina-italy-world-cup-2026-qualifying-playoff-match-report |title=Italy miss out on World Cup again after Bosnia and Herzegovina's shootout triumph |date=March 31, 2026 |access-date=April 3, 2026 |website=The Guardian}}</ref> Talijani su ujedno i jedini bivši prvaci koji se nisu kvalificirali na tri uzastopna prvenstva te najbolje rangirana momčad na FIFA-inoj ljestvici koja nije ostvarila plasman. Reprezentacije koje su igrale na prethodnom turniru, a nisu se kvalificirale za ovaj su [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danska]], [[Fudbalska reprezentacija Kameruna|Kamerun]], [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarika]], [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljska]], [[Fudbalska reprezentacija Srbije|Srbija]] i [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Wales]]. Kvalificirane momčadi su sljedeće: {{col-begin}} {{col-4}} '''[[AFC]]''' (9) * {{NogRep|AUS}} * {{NogRep|IRK}} * {{NogRep|IRN}} * {{NogRep|JAP}} * {{NogRep|JOR}} (debi) * {{NogRep|JKO}} * {{NogRep|KAT}} * {{NogRep|SAU}} * {{NogRep|UZB}} (debi) '''[[CAF]]''' (10) * {{NogRep|ALŽ}} * {{NogRep|COD}} * {{NogRep|EGI}} * {{NogRep|GAN}} * {{NogRep|JAR}} * {{NogRep|MAR}} * {{NogRep|CIV}} * {{NogRep|SEN}} * {{NogRep|TUN}} * {{NogRep|ZEL}} (debi) {{col-4}} '''[[CONCACAF]]''' (6) * {{NogRep|CUW}} (debi) * {{NogRep|HAI}} * {{NogRep|KAN}} (domaćin) * {{NogRep|MEX}} (domaćin) * {{NogRep|PAN}} * {{NogRep|SAD}} (domaćin) '''[[CONMEBOL]]''' (6) * {{NogRep|ARG}} * {{NogRep|BRA}} * {{NogRep|EKV}} * {{NogRep|KOL}} * {{NogRep|PAR}} * {{NogRep|URU}} '''[[OFC]]''' (1) * {{NogRep|NZL}} {{col-4}} '''[[UEFA]]''' (16) * {{NogRep|AUT}} * {{NogRep|BEL}} * {{NogRep|BIH}} * {{NogRep|ČEŠ}} * {{NogRep|ENG}} * {{NogRep|FRA}} * {{NogRep|HRV}} * {{NogRep|NIZ}} * {{NogRep|NOR}} * {{NogRep|NJE}} * {{NogRep|POR}} * {{NogRep|ŠKO}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] * {{NogRep|ŠVE}} * {{NogRep|ŠVI}} * {{NogRep|TUR}} {{col-end}} == Gradovi domaćini == Tijekom kandidature, tri su zemlje predložile ukupno 41 grad s 42 potpuno funkcionalna stadiona s redovnim posjetiteljima (osim [[Montreal]]a) te dva stadiona u izgradnji (u [[Las Vegas]]u i [[Los Angeles]]u) kao potencijalne domaćine (tri stadiona u tri grada u [[Meksiko|Meksiku]], šest stadiona u šest gradova u [[Kanada|Kanadi]] te 35 stadiona u 32 grada u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]).<ref name="bids">{{cite web |title=Forty-one Cities Across Canada, Mexico and the United States Submit Bids to Serve as Host Cities in United Bid for 2026 FIFA World Cup |url=http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170908021347/http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |archive-date=September 8, 2017 |access-date=September 7, 2017}}</ref> Prvi krug eliminacija reducirao je broj gradova i stadiona za devet. Sljedeći je krug eliminirao još devet stadiona u šest gradova, dok su tri grada s tri stadiona ([[Chicago]], [[Minneapolis]] i [[Vancouver]]) odustala jer [[FIFA]] nije bila voljna dogovoriti se oko financijskih detalja.<ref>{{cite news |last=Carlisle |first=Jeff |title=United States-led World Cup bid cuts list of potential host cities to 23 |url=https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |access-date=November 25, 2021 |publisher=ESPN |date=March 16, 2018 |archive-date=November 25, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211125114050/https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |url-status=live}}</ref> Nakon što je u srpnju [[2021.]] godine [[Montreal]] odustao zbog manjka financijske pomoći od provincije i nevoljkosti da se renovira [[Olimpijski stadion (Montreal)|Olimpijski stadion]],<ref>{{cite news |title=Montreal withdraws from host city selection process for 2026 World Cup |url=https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |access-date=July 6, 2021 |work=Sportsnet |date=July 6, 2021 |archive-date=August 16, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210816132650/https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |url-status=live}}</ref> [[Vancouver]] se ponovo pridružio u travnju [[2022.]] godine,<ref name="vancouver_candidatecity">{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process |title=Update on FIFA World Cup 2026 candidate host city process |publisher=FIFA |date=April 14, 2022|access-date=April 14, 2022|archive-date=July 12, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220712003456/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process|url-status=live}}</ref> što je dovelo broj gradova domaćina na 24. Dana [[16. lipnja]] [[2022.]] godine [[FIFA]] je potvrdila šesnaest gradova domaćina (dva u [[Kanada|Kanadi]], tri u [[Meksiko|Meksiku]] te jedanaest u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]), a to su bili: [[Atlanta]], [[Boston]], [[Ciudad de México]], [[Dallas]], [[Guadalajara]], [[Houston]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Los Angeles]], [[Miami]], [[Monterrey]], [[New York]]/[[New Jersey]], [[Philadelphia]], [[San Francisco]], [[Seattle]], [[Toronto]] i [[Vancouver]].<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement |title=FIFA unveils stellar line-up of FIFA World Cup 2026 Host Cities |publisher=FIFA |date=June 16, 2022|access-date=June 16, 2022|archive-date=June 16, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220616223211/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement|url-status=live}}</ref> FIFA je [[4. veljače]] [[2024.]] godine potvrdila da će se finale igrati na [[MetLife Stadium]]u.<ref name="ESPN-Schedule">{{cite news |last=Bonagura |first=Kyle |date=February 4, 2024 |title=2026 World Cup final set for MetLife Stadium, USMNT kicks off in L.A. |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |publisher=ESPN |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 4, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240204211650/https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |url-status=live}}</ref> Osam od šestanest stadiona ima trajno postavljenu umjetnu travu, koja će pred prvenstvo biti zamijenjena pravom travom. Četiri stadiona ([[Atlanta]], [[Dallas]], [[Houston]] i [[Vancouver]]) su zatvoreni stadioni koji imaju pomočni krov te su opremljeni s uređajima za kontrolu temperature, dok je stadion u [[Los Angeles]]u otvoren, ali ima prozirni krov i uređaje za kontrolu temperature.<ref>{{cite news |last=Tannenwald |first=Jonathan |date=November 2, 2022 |title=FIFA goes to college to study how to grow grass indoors for the 2026 men's World Cup |work=[[The Philadelphia Inquirer]] |url=https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-access=subscription |access-date=November 6, 2022 |archive-date=November 7, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221107071610/https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-status=live}}</ref> [[Ciudad de México]] je jedini glavni grad među odabranim gradovima, što znači da su se [[Ottawa]] i [[Washington, D.C.]] pridlužili [[Bonn]]u ([[1974.]]) i [[Tokyo|Tōkyu]] ([[2002.]]) kao jedini glavni gradovi koji nisu bili odabrani za domaćine utakmica Svjetskog prvenstva. Washington je bio među kandidatima, ali kako je lokalni [[FedExField]] bio u lošem stanju, kombinirali su svoju kandidaturu zajedno s [[Baltimore]]om, ali ona nije bila uspješna. Stadion u [[TD Place Stadium]] u Ottawi odbijen je vrlo rano zbog premalog kapaciteta gledališta.<ref>{{Cite web |last=Platt |first=Oliver |date=September 7, 2017 |title=Rogers Centre removed from list of potential World Cup 2026 venues |url=https://wakingthered.com/2017/09/07/1986/rogers-centre-removed-from-list-of-potential-world-cup-2026-venues/ |access-date=October 21, 2025 |website=Waking The Red |language=en |quote=Mosaic Stadium and TD Place Stadium do not currently meet the minimum-capacity requirement}}</ref> Ostali odbijeni gradovi bili su [[Cincinnati]], [[Denver]], [[Nashville, Tennessee|Nashville]], [[Orlando]] i [[Edmonton]]. Iako je čak osam gradova ranije također ugostilo utakmice Svjetskih prvenstava ([[Dallas]], [[Los Angeles]], [[San Francisco]], [[New York]]/[[New Jersey]] i [[Boston]] na prvenstvu [[1994.]]; [[Guadalajara]] i [[Ciudad de México]] na prvenstvima [[1970.]] i [[1986.]]; [[Monterrey]] na prvenstvu [[1986.]]), [[Estadio Azteca]] jedini je stadion na kojemu su se i ranije igrale utakmice Svjetskog prvenstva; nijedan od stadiona sa [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|Svjetskog prvenstva 1994.]] godine neće biti korišten na ovom prvenstvu.<ref>{{cite news |first1=Chuck |last1=Booth |first2=Roger |last2=Gonzalez |title=FIFA World Cup 2026 host cities: Los Angeles, New York/New Jersey among top venues; Washington D.C. snubbed |url=https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |work=CBS Sports |date=June 17, 2022 |access-date=June 27, 2022 |archive-date=June 27, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220627172342/https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |url-status=live}}</ref> Zbog sponzorskih razloga, FIFA će za potrebe prvenstva koristiti druga imena za stadione jer izvorna imena sadrže imena sponzora; privremena imena prikazana su u tablici u zagradama.<ref>{{cite web |last=Pelit |first=Asli |date=February 16, 2024 |title=FIFA RULES MAY COST METLIFE $80M IN WORLD CUP FINAL BRAND VALUE |url=https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240216173018/https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |archive-date=February 16, 2024 |access-date=July 21, 2024 |work=Sportico}}</ref><ref name="FIFA stadia">{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/world-cup-2026-stadiums-fifa-soccer-football-mexico-usa-canada |title=The FIFA World Cup 26 stadiums |date=July 15, 2025|access-date=November 17, 2025 |publisher=FIFA |quote=Stadium official names for the FIFA World Cup 26 have been matched with Host City names and may differ from the common designation used locally.}}</ref> Podaci o kapacitetima stadiona temeljeni su na službenim podacima koje je objavila FIFA.<ref name="FIFA stadia"/> <center> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- !{{flagicon|SAD}} [[Dallas]], [[Texas|TX]] !{{flagicon|MEX}} [[Ciudad de México]] !{{flagicon|SAD}} [[New York (grad)|New York]]/[[New Jersey]] !{{flagicon|SAD}} [[Atlanta]], [[Georgia|GA]] !{{flagicon|SAD}} [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Missouri|MO]] !{{flagicon|SAD}} [[Houston]], [[Teksas|TX]] |- |[[AT&T Stadium]]<br>{{small|(Dallas Stadium)}} |[[Estadio Azteca|Estadio Banorte]]<br>{{small|(Mexico City Stadium)}} |[[MetLife Stadium]]<br>{{small|(New York New Jersey Stadium)}} |[[Mercedes-Benz Stadium]]<br>{{small|(Atlanta Stadium)}} |[[Arrowhead Stadium|GEHA Field at Arrowhead Stadium]]<br>{{small|(Kansas City Stadium)}} |[[NRG Stadium]]<br>{{small|(Houston Stadium)}} |- |Kapacitet: '''94,000''' |Kapacitet: '''83,000''' |Kapacitet: '''82,500''' |Kapacitet: '''75,000''' |Kapacitet: '''73,000''' |Kapacitet: '''72,000''' |- |[[File:Cowboys stadium inside view 4.JPG|200x200px]] |[[File:Soccer game at the Azteca Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:Copa America game between Columbia vs Peru at the MetLife Stadium.jpg|200x200px]] |[[File:2017 Orlando City at Atlanta United MLS Game.jpg|200x200px]] |[[File:25 July 2010 Kansas City Wizards vs Manchester United friendly.jpg|200x200px]] |[[File:NRG Stadium, LEAGUES CUP 2024 TIGRES INTER MIAMI.jnp.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[San Francisco]], [[Kalifornija|CA]] !rowspan="8" colspan="4"|{{OSM Location map |float=center |nolabels=1 |width=800 |height=500 |coord={{coord|34|-99.5}} |zoom=3 |shapeD=circle |mark-sizeD=8 |label-sizeD=11,background,outline |label-posD=right |legendBox=,120px38px5px,5px457px,background,black |legendItem1=<b>Zapadna regija</b>,1 |legendItem2=<b>Centralna regija</b>,5,14 |legendItem3=<b>Istočna regija</b>,11,25 <!-- Western region --> |label1='''[[Los Angeles]]''' |mark-coord1={{Coord|33.95340|-118.33902}} |shape-color1=blue |label-pos1=west |mark-title1=[[Los Angeles]] |mark-description1=[[SoFi Stadium]] |label2='''[[San Francisco]]''' |mark-coord2={{Coord|37.40317|-121.96979}} |shape-color2=blue |label-pos2=west |mark-title2=[[San Francisco]] |mark-description2=[[Levi's Stadium]] |label3='''[[Seattle]]''' |mark-coord3={{Coord|47.59515|-122.33163}} |shape-color3=blue |mark-title3=[[Seattle]] |mark-description3=[[Lumen Field]] |label4='''[[Vancouver]]''' |mark-coord4={{Coord|49.27669|-123.11202}} |shape-color4=blue |label-pos4=west |mark-title4=[[Vancouver]] |mark-description4=[[BC Place]] <!-- Central region --> |label5='''[[Dallas]]''' |mark-coord5={{Coord|32.74785|-97.09283}} |shape-color5=green |label-pos5=west |mark-title5=[[Dallas]] |mark-description5=[[AT&T Stadium]] |label6='''[[Guadalajara]]''' |mark-coord6={{Coord|20.68182|-103.46241}} |shape-color6=green |label-pos6=west |mark-title6=[[Guadalajara]] |mark-description6=[[Estadio Akron]] |label7='''[[Houston]]''' |mark-coord7={{Coord|29.68486|-95.41080}} |shape-color7=green |label-pos7=west |mark-title7=[[Houston]] |mark-description7=[[NRG Stadium]] |label8='''[[Kansas City, Missouri|Kansas City]]''' |mark-coord8={{Coord|39.04893|-94.48401}} |shape-color8=green |label-pos8=west |mark-title8=[[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |mark-description8=[[Arrowhead Stadium]] |label9='''[[Ciudad de México]]''' |mark-coord9={{Coord|19.30295|-99.15047}} |shape-color9=green |mark-title9=[[Ciudad de México]] |mark-description9=[[Estadio Azteca]] |label10='''[[Monterrey]]''' |mark-coord10={{Coord|25.66911|-100.24437}} |shape-color10=green |mark-title10=[[Monterrey]] |mark-description10=[[Estadio BBVA]] <!-- Eastern region --> |label11='''[[Atlanta]]''' |mark-coord11={{Coord|33.75541|-84.40085}} |shape-color11=red |mark-title11=[[Atlanta]] |mark-description11=[[Mercedes-Benz Stadium]] |label12='''[[Boston]]''' |mark-coord12={{Coord|42.09093|-71.26436}} |shape-color12=red |mark-title12=[[Boston]] |mark-description12=[[Gillette Stadium]] |label13='''[[Miami]]''' |mark-coord13={{Coord|25.95795|-80.23885}} |shape-color13=red |mark-title13=[[Miami]] |mark-description13=[[Hard Rock Stadium]] |label14='''[[New York (grad)|New York]]''' |mark-coord14={{Coord|40.81352|-74.07435}} |shape-color14=red |ldx14=-2 |ldy14=7 |mark-title14=[[New York (grad)|New York/New Jersey]] |mark-description14=[[MetLife Stadium]] |label15='''[[Philadelphia]]''' |mark-coord15={{Coord|39.90081|-75.16747}} |shape-color15=red |label-pos15=west |mark-title15=[[Philadelphia]] |mark-description15=[[Lincoln Financial Field]] |label16='''[[Toronto]]''' |mark-coord16={{Coord|43.63322|-79.41858}} |shape-color16=red |label-pos16=west |mark-title16=[[Toronto]] |mark-description16=[[BMO Field]] }} !{{flagicon|SAD}} [[Los Angeles]], [[Kalifornija|CA]] |- |[[Levi's Stadium]]<br>{{small|(San Francisco Bay Area Stadium)}} |[[SoFi Stadium]]<br>{{small|(Los Angeles Stadium)}} |- |Kapacitet: '''71,000''' |Kapacitet: '''70,000''' |- |[[File:Entering Levi's Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:SoFi Stadium 23rd March 2025.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Philadelphia]], [[Pennsylvania|PA]] !{{flagicon|SAD}} [[Seattle]], [[Washington (savezna država)|WA]] |- |[[Lincoln Financial Field]]<br>{{small|(Philadelphia Stadium)}} |[[Lumen Field]]<br>{{small|(Seattle Stadium)}} |- |Kapacitet: '''69,000''' |Kapacitet: '''69,000''' |- |[[File:United States v Paraguay, Copa América Centenario (cropped).jpg|200x200px]] |[[File:2025 FIFA Club World Cup - Seattle Sounders FC vs. Botafogo - 03.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Boston]], [[Massachusetts|MA]] !{{flagicon|SAD}} [[Miami]], [[Florida|FL]] !{{flagicon|KAN}} [[Vancouver]], [[British Columbia|BC]] !{{flagicon|MEX}} [[Monterrey]] !{{flagicon|MEX}} [[Guadalajara]] !{{flagicon|KAN}} [[Toronto]], [[Ontario|ON]] |- |[[Gillette Stadium]]<br>{{small|(Boston Stadium)}} |[[Hard Rock Stadium]]<br>{{small|(Miami Stadium)}} |[[BC Place]]<br>{{small|(BC Place Vancouver)}} |[[Estadio BBVA]]<br>{{small|(Estadio Monterrey)}} |[[Estadio Akron]]<br>{{small|(Estadio Guadalajara)}} |[[BMO Field]]<br>{{small|(Toronto Stadium)}} |- |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''54,000''' |Kapacitet: '''53,500''' |Kapacitet: '''48,000''' |Kapacitet: '''45,000''' |- |[[File:New England Revolution vs Liga Deportivo Alajuense 2024-03-06 53571677017.jpg|200x200px]] |[[File:Hard Rock Stadium Club World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:BC Place 2015 Women's FIFA World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio BBVA Bancomer - Diciembre 2017.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio Akron 02-07-2022 cabecera sur lado derecho (3).jpg|200x200px]] |[[File:Bmo Field 2016 East Stand.jpg|200x200px]] |} </center> == Finalni ždrijeb == Finalni ždrijeb za Svjetsko prvenstvo održao se [[5. prosinca]] [[2025.]] godine u [[Kennedyjev centar|Kennedyjevom centru]] u [[Washington, D.C.|Washingtonu]].<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/final-draw-results |title=Groups revealed in star-studded Final Draw |publisher=FIFA |date=December 5, 2025 |access-date=December 6, 2025}}</ref> Reprezentacije su raspoređene u četiri jakosne skupine po 12 reprezentacija. U prvoj jakosnoj skupini bili su domaćini te devet najbolje plasiranih reprezentacija prema FIFA-inoj ljestvici. Preostale tri jakosne skupine sadržavale su ostale reprezentacije, također podijeljene prema FIFA-inoj ljestvici. Izuzetak su četiri reprezentacije iz europskog ''play-offa'' te dvije reprezentacije s interkontinentalnog ''play-offa'', koje su smještene u četvrtu jakosnu skupinu jer se u trenutku ždrijeba još nije znalo koje će to reprezentacije biti.<ref>{{cite news|url=https://www.france24.com/en/sport/20251125-world-cup-draw-to-separate-spain-argentina-france-and-england-until-final-rounds|title=FIFA 2026: World Cup draw to separate Spain, Argentina, France and England until final rounds|work=France 24|access-date=November 27, 2025}}</ref> Grupe su formirane nasumično izvlačenjem po jedne reprezentacije iz svake jakosne skupine, vodeći se načelnim pravilom da, kada god je to moguće, u istoj grupi ne budu momčadi iz iste konfederacije.<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/procedures-final-draw-world-cup-2026-revealed |title=Procedures for the Final Draw for the FIFA World Cup 2026 revealed |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref><ref>{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/2d1a1ac7bab78995/original/Draw-Procedures-for-the-FIFA-World-Cup-2026.pdf |title=Draw Procedures for the FIFA World Cup 2026 |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref> Ovo je pravilo primjenjivo na sve konfederacije osim UEFA-e, tako da su u grupi smjele biti maksimalno dvije europske momčadi. Kao što je i inače praksa, domaćini su još prije ždrijeba bili raspoređeni u grupe radi rasporeda igranja.<ref name="Schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=FIFA |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 5, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240205034420/https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |last1=Bushnell |first1=Henry |last2=Crafton |first2=Adam |date=August 22, 2025 |title=2026 World Cup draw to be held at Kennedy Center, President Trump announces |url=https://www.nytimes.com/athletic/6569842/2025/08/22/world-cup-draw-kennedy-center-trump-infantino/ |access-date=August 22, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331 |url-access=limited}}</ref> Tako je [[Fudbalska reprezentacija Meksika|Meksiko]] smješten u grupu A kako bi [[11. lipnja]] igrao utakmicu otvaranja na [[Estadio Azteca|Azteci]]. [[Fudbalska reprezentacija Kanade|Kanada]] i [[Fudbalska reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Američke Države]] smješteni su u grupu B, odnosno grupu D. Kako bi osigurala balans u kompetitivnosti, FIFA je također osigurala da se prve četiri reprezentacije s FIFA-ine ljestvice ne mogu međusobno susresti prije polufinala,<ref>{{cite web |last=Johnson |first=Dale |date=November 25, 2025 |title=Fifa to keep top seeds apart in World Cup draw |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cvg84knn2p5o |access-date=November 25, 2025 |work=[[BBC Sport]]}}</ref> odnosno finala i to tako što je osigurala da prva ([[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]]) i druga ([[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]]), odnosno treća ([[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]]) i četvrta ([[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleska]]) reprezentacija svijeta budu ždrijebane u suprotnim dijelovima turnira za fazu na izbacivanje, čime se osiguralo da se ne susretnu u ranim fazama turnira u slučaju da osvoje svoje grupe. Ždrijeb je započao s prvom, a završio sa četvrtom jakosnom skupinom, pri čemu je svaka reprezentacija bila raspoređena u prvu slobodnu grupu po abecednom ključu. Zbog rasporeda igranja, momčadi iz prve jakosne skupine automatski su bile ždrijebane na prvu poziciju svake grupe. Za ostale jakosne skupine, FIFA je osmislila predeterminirani način određivanja pozicije u grupu temeljen na jakosnoj skupini i grupu u koju su ždrijebani. Jakosne skupine izgledale su ovako:<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id14933 |title=FIFA Men's World Ranking: 19 November 2025 |publisher=FIFA |date=November 19, 2025 |access-date=November 27, 2025}}</ref> {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 1 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|SAD}}{{efn|Sjedinjene Američke Države su kao sudomaćin raspoređene u prvu jakosnu skupinu te im je automatski dodijeljena pozicija D1. Po rangu, Sjedinjene Američke Države bi inače bile u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa D|D]]}} | style="text-align:center" | 14 |- | {{fb|MEX}}{{efn|Meksiko je kao sudomaćin raspoređen u prvu jakosnu skupinu te mu je automatski dodijeljena pozicija A1. Po rangu, Meksiko bi inače bio u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa A|A]]}} | style="text-align:center" | 15 |- style="border-bottom:2px solid blue;" | {{fb|KAN}}{{efn|Kanada je kao sudomaćin raspoređena u prvu jakosnu skupinu te joj je automatski dodijeljena pozicija B1. Po rangu, Kanada bi inače bila u trećoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa B|B]]}} | style="text-align:center" | 27 |- | {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 1 |- | {{fb|ARG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 2 |- | {{fb|FRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 3 |- | {{fb|ENG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 4 |- | {{fb|BRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 5 |- | {{fb|POR}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 6 |- | {{fb|NIZ}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 7 |- | {{fb|BEL}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 8 |- | {{fb|NJE}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 9 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 2 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|HRV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 10 |- | {{fb|MAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 11 |- | {{fb|KOL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 13 |- | {{fb|URU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 16 |- | {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 17 |- | {{fb|JAP}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 18 |- | {{fb|SEN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 19 |- | {{fb|IRN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 20 |- | {{fb|JKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 22 |- | {{fb|EKV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 23 |- | {{fb|AUT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 24 |- | {{fb|AUS}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 26 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 3 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|NOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 29 |- | {{fb|PAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 30 |- | {{fb|EGI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 34 |- | {{fb|ALŽ}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 35 |- | {{fb|ŠKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 36 |- | {{fb|PAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 39 |- | {{fb|TUN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 40 |- | {{fb|CIV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 42 |- | {{fb|UZB}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 50 |- | {{fb|KAT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 51 |- | {{fb|SAU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 60 |- | {{fb|JAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 61 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 4{{efn|name=Identitet|Pobjednici četiri europska ''play-offa'' i pobjednici dva interkontinentalna ''play-offa'' nisu bili poznati u vrijeme formiranja jakosnih skupina.}} |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|JOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 66 |- | {{fb|ZEL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 68 |- | {{fb|GAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 72 |- | {{fb|CUW}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 82 |- | {{fb|HAI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 84 |- | {{fb|NZL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 86 |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA A]]{{efn|name=UEFA A|U trenutku ždrijeba, pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|BIH}} (71), koja bi svakako bila svrstana u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto B2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa B|B]]}}}} | style="text-align:center" rowspan="6" {{N/a}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA B]]{{efn|name=UEFA B|U trenutku ždrijeba, pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ŠVE}} (43), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto F3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa F|F]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA C]]{{efn|name=UEFA C|U trenutku ždrijeba, pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|TUR}} (25), koja bi inače išla u drugu jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto D4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa D|D]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA D]]{{efn|name=UEFA D|U trenutku ždrijeba, pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ČEŠ}} (44), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto A4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa A|A]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path B winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 1]]{{efn|name=DR Kongo|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|COD}} (56), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 ići na mjesto K2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa K|K]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path C winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 2]]{{efn|name=Irak|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|IRK}} (58), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 ići na mjesto I3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa I|I]]}}}} |} {{notelist}} == Suci == FIFA je [[9. travnja]] [[2026.]] godine potvrdila konačni, službeni popis od 52 glavna suca, 88 pomoćnih sudaca i 30 VAR sudaca za turnir.<ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/match-officials-appointed-referees |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref><ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://digitalhub.fifa.com/asset/7879a8c6-c228-4848-a8de-7dc69b37b594/Final-List-of-Match-Officials-FWC-2026.pdf |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref> Konačni popis svih sudaca izgledao je ovako: {| class="wikitable" width="100%" |- !colspan="4"|Lista sudaca |- !Konfederacija !Glavni sudac !Pomoćni suci !VAR suci |- |rowspan="8"|[[AFC]] |{{flagicon|UAE}} [[Omar al-Ali]] ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]]) |rowspan="8"|{{ubl|George Lakrindis ([[Australija]]) / James Lindsay ([[Australija]])|Jun Mihara ([[Japan]]) / Zhou Fei ([[Kina]])|Muhamad al-Kalaf ([[Jordan]]) / Ahmed al-Roalle ([[Jordan]])|Taleb al-Mari ([[Katar]]) / Saud al-Makaleh ([[Katar]])|Muhamed al-Bakri ([[Saudijska Arabija]]) / Mohamed al-Hamadi ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]])|Timur Gaynullin ([[Uzbekistan]]) / Andrey Tsapenko ([[Uzbekistan]])}} |rowspan="8"|{{ubl|{{flagicon|AUS}} [[Shaun Evans (fudbalski sudac)|Shaun Evans]] ([[Australija]])|{{flagicon|KAT}} [[Hamis al-Marri]] ([[Katar]])|{{flagicon|KIN}} [[Fu Ming]] ([[Kina]])|{{flagicon|SAU}} [[Abdullah al-Šehri]] ([[Saudijska Arabija]])}} |- |{{flagicon|JAP}} [[Yūsuke Araki]] ([[Japan]]) |- |{{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] ([[Katar]]) |- |{{flagicon|AUS}} [[Ali-Reza Fagani]] ([[Australija]]) |- |{{flagicon|KIN}} [[Ma Ning (fudbalski sudac)|Ma Ning]] ([[Kina]]) |- |{{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] ([[Jordan]]) |- |{{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] ([[Uzbekistan]]) |- |{{flagicon|SAU}} [[Haled al-Turais]] ([[Saudijska Arabija]]) |- |rowspan="7"|[[CAF]] |{{flagicon|SOM}} [[Omar Abdulkadir Artan]] ([[Somalija]]) |rowspan="7"|{{ubl|Mokrane Gourari ([[Alžir]]) / Abbes Akram Zerhouni ([[Alžir]])|Jerson Emiliano dos Santos ([[Angola]]) / Elvis Noupue ([[Kamerun]])|Mahmud Aburegal ([[Egipat]]) / Ahmed Hossam Taha ([[Egipat]])|Boris Ditsoga ([[Gabon]]) / Amos Abeigne Ndong ([[Gabon]])|Zakhele Siwela ([[Južnoafrička Republika]])|Zakaria Brinsi ([[Maroko]]) / Mostafa Akarkad ([[Maroko]])}} |rowspan="7"|{{ubl|{{flagicon|EGI}} [[Mahmud Ašur]] ([[Egipat]])|{{flagicon|MAR}} [[Hamza al-Fariq]] ([[Maroko]])}} |- |{{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] ([[Gabon]]) |- |{{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] ([[Mauritanija]]) |- |{{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] ([[Alžir]]) |- |{{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] ([[Maroko]]) |- |{{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] ([[Egipat]]) |- |{{flagicon|JAR}} [[Abongile Tom]] ([[Južnoafrička Republika]]) |- |rowspan="9"|[[CONCACAF]] |{{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] ([[Salvador]]) |rowspan="9"|{{ubl|Walter López ([[Honduras]]) / Christian Ramírez ([[Honduras]])|Lyes Arfa ([[Kanada]]) / Micheal Barwegen ([[Kanada]])|Juan Carlos Mora ([[Kostarika]]) / Caleb Wales ([[Trinidad i Tobago]])|Alberto Morín ([[Meksiko]]) / Marco Bisguerra ([[Meksiko]])|Sandra Ramírez ([[Meksiko]])|Henry Pupiro ([[Nikaragva]]) / David Morán ([[Salvador]])|Corey Parker ([[Sjedinjene Države]]) / Kyle Atkins ([[Sjedinjene Države]])|Kathryn Nesbitt ([[Sjedinjene Države]]) / Brooke Mayo ([[Sjedinjene Države]])}} |rowspan="9"|{{ubl|{{flagicon|SAD}} [[Joe Dickerson]] ([[Sjedinjene Države]])|{{flagicon|NIK}} [[Tatiana Guzmán]] ([[Nikaragva]])|{{flagicon|MEX}} [[Erick Miranda]] ([[Meksiko]])|{{flagicon|SAD}} [[Armando Villarreal]] ([[Sjedinjene Države]])}} |- |{{flagicon|CRC}} [[Juan Gabriel Calderón]] ([[Kostarika]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] ([[Kanada]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[Katia Itzel García]] ([[Meksiko]]) |- |{{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] ([[Honduras]]) |- |{{flagicon|JAM}} [[Oshane Nation]] ([[Jamajka]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] ([[Meksiko]]) |- |rowspan="12"|[[CONMEBOL]] |{{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] ([[Brazil]]) |rowspan="12"|{{ubl|Facundo Rodríguez ([[Argentina]]) / Maximiliano Del Yesso ([[Argentina]])|Juan Pablo Belatti ([[Argentina]]) / Gabriel Chade ([[Argentina]])|Cristian Navarro ([[Argentina]]) / Rodrigo Figueiredo ([[Brazil]])|Rafael Alves ([[Brazil]]) / Danilo Manis ([[Brazil]])|Bruno Boschilia ([[Brazil]]) / Bruno Pires ([[Brazil]])|José Retamal ([[Čile]]) / Miguel Rocha ([[Čile]])|Alexander Guzmán ([[Kolumbija]]) / Michael Orué ([[Peru]])|Eduardo Cardozo ([[Paragvaj]]) / Milcíades Saldívar ([[Paragvaj]])|Nicolás Tarán ([[Urugvaj]]) / Carlos Barreiro ([[Urugvaj]])|Jorge Urrego ([[Venezuela]]) / Tulio Moreno ([[Venezuela]])}} |rowspan="12"|{{ubl|{{flagicon|KOL}} [[Nicolás Gallo]] ([[Kolumbija]])|{{flagicon|URU}} [[Antonio García (fudbalski sudac)|Antonio García]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|URU}} [[Leodán González]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|ČIL}} [[Juan Lara]] ([[Čile]])|{{flagicon|ARG}} [[Hernán Mastrángelo]] ([[Argentina]])|{{flagicon|VEN}} [[Juan Soto (fudbalski sudac)|Juan Soto]] ([[Venezuela]])|{{flagicon|BRA}} [[Rodolpho Toski]] ([[Brazil]])}} |- |{{flagicon|PAR}} [[Juan Gabriel Benítez]] ([[Paragvaj]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] ([[Čile]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Darío Herrera (fudbalski sudac)|Darío Herrera]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|PER}} [[Kevin Ortega (fudbalski sudac)|Kevin Ortega]] ([[Peru]]) |- |{{flagicon|KOL}} [[Andrés Rojas]] ([[Kolumbija]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] ([[Urugvaj]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] ([[Venezuela]]) |- |[[OFC]] |{{flagicon|NZL}} [[Campbell-Kirk Kawana-Waugh]] ([[Novi Zeland]]) |Isaac Trevis ([[Novi Zeland]]) |{{N/A|—}} |- |rowspan="15"|[[UEFA]] |{{flagicon|NOR}} [[Espen Eskås]] ([[Norveška]]) |rowspan="15"|{{ubl|Stuart Burt ([[Engleska]]) / James Mainwaring ([[Engleska]])|Gary Beswick ([[Engleska]]) / Adam Nunn ([[Engleska]])|Cyril Mugnier ([[Francuska]]) / Mehdi Rahmouni ([[Francuska]])|Nicolas Danos ([[Francuska]]) / Benjamin Pagès ([[Francuska]])|Daniele Bindoni ([[Italija]]) / Alberto Tegoni ([[Italija]])|Hessel Steegstra ([[Nizozemska]]) / Jan de Vries ([[Nizozemska]])|Jan Erik Engan ([[Norveška]]) / Isaak Bashevkin ([[Norveška]])|Robert Kempter ([[Njemačka]]) / Christian Dietz ([[Njemačka]])|Bruno Jesus ([[Portugal]]) / Luciano Maia ([[Portugal]])|Tomasz Listkiewicz ([[Poljska]]) / Adam Kupsik ([[Poljska]])|Mihai Marius Marica ([[Rumunjska]]) / Ferencz Tunyogi ([[Rumunjska]])|Tomaž Klančnik ([[Slovenija]]) / Andraž Kovačič ([[Slovenija]])|Jose Enrique Naranjo Perez ([[Španjolska]]) / Diego Sánchez Rojo ([[Španjolska]])|Mahbod Beigi ([[Švedska]]) / Andreas Söderkvist ([[Švedska]])|Stéphane De Almeida ([[Švicarska]])}} |rowspan="15"|{{ubl|{{flagicon|HRV}} [[Ivan Bebek]] ([[Hrvatska]])|{{flagicon|FRA}} [[Jérôme Brisard]] ([[Francuska]])|{{flagicon|ŠPA}} [[Carlos del Cerro Grande]] ([[Španjolska]])|{{flagicon|NJE}} [[Bastian Dankert]] ([[Njemačka]])|{{flagicon|ITA}} [[Marco Di Bello]] ([[Italija]])|{{flagicon|NIZ}} [[Rob Dieperink]] ([[Nizozemska]])|{{flagicon|BEL}} [[Bram Van Driessche]] ([[Belgija]])|{{flagicon|ENG}} [[Jarred Gillett]] ([[Engleska]])|{{flagicon|NIZ}} [[Dennis Higler]] ([[Nizozemska]])|{{flagicon|POLJ}} [[Tomasz Kwiatkowski]] ([[Poljska]])|{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Fedayi San]] ([[Švicarska]])}} |- |{{flagicon|ŠPA}} [[Alejandro Hernández Hernández]] ([[Španjolska]]) |- |{{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] ([[Rumunjska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[François Letexier]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] ([[Nizozemska]]) |- |{{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] ([[Poljska]]) |- |{{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] ([[Italija]]) |- |{{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] ([[Švedska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] ([[Portugal]]) |- |{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Sandro Schärer]] ([[Švicarska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] ([[Slovenija]]) |- |{{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] ([[Njemačka]]) |} == Grupna faza == {{quote box| width=20%| quote = '''Legenda:''' :{{color box|#ffcccc}} Momčad ispala iz daljnjeg natjecanja. :{{color box|#ccffcc}} Momčad prolazi u osminu finala. }} '''Napomena:''' ''Sva vremena navedena su prema lokalnom vremenu.'' Sljedeći kriteriji primjenjivat će se prilikom rangiranja reprezentacija u grupnoj fazi:<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> # Broj bodova u svim utakmicama u grupi; # Gol razlika u svim utakmicama u grupi; # Broj postignutih golova u svim utakmicama u grupi; # Veći broj bodova osvojen u međusobnim susretima; # Bolja gol razlika ostvarena u međusobnim susretima; # Više postignutih golova u međusobnim susretima; # Fair play bodovi u svim utakmicama u grupi (samo jedno oduzimanje bodova može se primijeniti na jednog igrača po utakmici): ##Žuti karton: -1 bod ##Indirektni crveni karton (dva žuta kartona): -3 boda ##Direktni crveni karton: -4 boda ##Žuti i direktni crveni karton: -5 bodova # Bolji plasman na najrecentnijoj FIFA-inoj ljestvici; # Bolji plasman na progresivno starijim FIFA-inim ljestvicama do trenutka u kojem se reprezentacije mogu odvojiti. === Grupa A === === Grupa B === === Grupa C === === Grupa D === === Grupa E === === Grupa F === === Grupa G === === Grupa H === === Grupa I === === Grupa J === === Grupa K === === Grupa L === === Rangiranje trećeplasiranih momčadi === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" ! | {{Abbr|Poz.|Pozicija}} ! | Grupa !width="200"|Reprezentacija !width="40"|Bod. !width="40"|Ut. !width="40"|Pob. !width="40"|N. !width="40"|Por. !width="40"|Pos. !width="40"|Pri. !width="40"|GR |- style="background: #ccffcc;" |1. |[[#Grupa A|A]] |align=left|A3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: #ccffcc;" |2. |[[#Grupa B|B]] |align=left|B3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |[[#Grupa C|C]] |align=left|C3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: #ccffcc;" |4. |[[#Grupa D|D]] |align=left|D3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: #ccffcc;" |5. |[[#Grupa E|E]] |align=left|E3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: #ccffcc;" |6. |[[#Grupa F|F]] |align=left|F3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: #ccffcc;" |7. |[[#Grupa G|G]] |align=left|G3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: #ccffcc;" |8. |[[#Grupa H|H]] |align=left|H3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |9. |[[#Grupa I|I]] |align=left|I3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |10. |[[#Grupa J|J]] |align=left|J3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |11. |[[#Grupa K|K]] |align=left|K3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |12. |[[#Grupa L|L]] |align=left|L3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | Osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija određuje se prema sljedećim kriterijima:<ref name="regulations"/> # Najviše osvojenih bodova; # Bolja gol razlika; # Veći broj postignutih golova; # Manje disciplinskih bodova; # Pozicija na najrecentnijoj ljestvici; # Pozicija na starijim ljestvicama. |} == Faza na izbacivanje == == Statistike i nagrade == == Konačni poredak == == Marketing == == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|FIFA World Cup 2026|2026 FIFA World Cup}} *[https://www.fifa.com/worldcup/fifaworldcup2026/ FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.], FIFA.com {{Svjetski kup FIFA}} {{Authority control}} [[Kategorija:2026.]] [[Kategorija:FIFA Svjetsko prvenstvo|2026M]] [[Kategorija:Fudbal u Kanadi]] [[Kategorija:Fudbal u Meksiku]] [[Kategorija:Fudbal u Sjedinjenim Američkim Državama]] qlxexa0x9c05ey1l8kipmkpz3mvj7ne 42587444 42587437 2026-05-04T14:41:10Z Edgar Allan Poe 29250 /* Grupa A */ 42587444 wikitext text/x-wiki {{Aktualni sportski događaj}} {{Infokutija međunarodno fudbalsko takmičenje | Name = FIFA Svjetsko prvenstvo 2026. | izvorni naziv = {{ubl|FIFA World Cup 26|Copa Mundial de la FIFA 2026|Coupe du Monde de la FIFA 2026}} | Logo = 2026_FIFA_World_Cup_emblem.svg | Size = 220px | Optional caption = | Zemlja domaćin = {{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Američke Države}}}} | datum = [[11. lipnja]] – [[19. srpnja]] [[2026.]] | Broj reprezentacija = 48 | stadioni = 16 | gradovi = 16 | Prvaci = | drugi = | treći = | četvrti = | Broj utakmica = 104 | Broj golova = | gledanost = | Najbolji strijelac = | Najbolji igrač = | ažurirano = [[2. svibnja]] [[2026]] }} '''FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.''' ([[engleski]]: ''FIFA World Cup 26''; [[španjolski]]: ''Copa Mundial de la FIFA 2026''; [[francuski]]: ''Coupe du Monde de la FIFA 2026'') bit će 23. izdanje [[FIFA Svjetsko prvenstvo|FIFA Svjetskog prvenstva]] koje će se od [[11. lipnja]] do [[19. srpnja]] [[2026.]] godine održati u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Bit će to prvo prvenstvo nakon [[1994.]] godine koje će se održati na tlu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]; [[Kanada]] će prvi put biti domaćin, dok su [[Meksiko]] (dva puta, [[1970.]] i [[1986.]]) i [[SAD|Sjedinjene Države]] (jednom, [[1994.]]) ranije već ugostili Svjetsko prvenstvo. Turnir će se igrati u ukupno 16 gradova na 16 stadiona – 11 u Sjedinjenim Državana, tri u Meksiku i dva u Kanadi. Bit će to prvi put u historiji turnira da će tri zemlje zajednički organizirati prvenstvo te prvi put da će na njemu sudjelovati 48 reprezentacija. Sjevernoamerička kandidatura za turnir [[2026.]] godine pobijedila je [[Maroko|marokansku]] kandidaturu na glasovanju u [[Moskva|Moskvi]]. Bit će to prvi turnir nakon [[2002.]] godine s više od jednog domaćina. Uz to, Meksiko će postati prva zemlja u historiji koja je čak tri puta bila domaćin ovog natjecanja. Nakon promjene termina za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodno prvenstvo]], koje se igralo tijekom zime, termin je za ovaj turnir vraćen na tradicionalni ljetni termin. Proširenje s 32 na 48 reprezentacija dovelo je do velikog broja debitanata, tako da će svoje prve nastupa na ovom natjecanju imati [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]], [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]] i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]]. Istovremeno, sva tri domaćina imali su direktan plasman na turnir. Branitelj naslova je [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]], koja je četiri godine ranije u finalu pobijedila [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francusku]]. == Izbor domaćina == [[File:2026 world cup bid election.png|thumb|500px|upright=1.6|{{center|'''Rezultati glasovanja'''}} {| |- !Mogli su glasovati !! Nisu mogli glasovati |- |{{legend|#867650|Glasovali za sjevernoameričku kandidaturu}}||{{legend|#FFBD41|Kanada–Meksiko–Sjedinjene Države}} |- |{{legend|#2770AB|Glasovali za marokansku kandidaturu}}||{{legend|#55208D|Maroko}} |- |{{legend|#008E2A|Nisu glasovali ni za jednu kandidaturu}}||{{legend|#000000|Pod suspenzijom FIFA-e}} |- |{{legend|#B32A2F|Nisu glasovali}}||{{legend|#C1C1C1|Nije članica FIFA-e}} |}]] [[Vijeće FIFA-e]] je u periodu od [[2013.]] do [[2017.]] godine intenzivno raspravljalo o ograničenjima u kontekstu rotacije domaćina prema kontinentalnom ključu. Inicijalno je pravilo glasilo da se za domaćinstvo mogla kandidirati samo država iz konfederacije koja nije bila domaćin prethodna dva turnira. Privremeno je ograničenje suženo na samo prethodni turnir,<ref>{{Cite news |date=May 30, 2015 |title=Current allocation of FIFA World Cup confederation slots maintained |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/worldcup/news/y=2015/m=5/news=current-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150530211217/http://www.fifa.com/worldcup/news/y%3D2015/m%3D5/news%3Dcurrent-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |archive-date=May 30, 2015}}</ref> nakon čega je opet prošireno na prethodna dva. Dogovorena je i iznimka za domaćine pretposljednjeg prethodnog turnira u slučaju da nijedna pristigla kandidatura ne ispunjava stroge tehničke i financijske kriterije.<ref name="fifacouncil">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA Council discusses vision for the future of football |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2016/m=10/news=fifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161017181207/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2016/m%3D10/news%3Dfifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |archive-date=October 17, 2016}}</ref><ref name="ap-cbc">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA blocks Europe from hosting 2026 World Cup, lifting Canada's chances |publisher=[[Canadian Broadcasting Corporation]] |agency=Associated Press |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161014191406/http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |archive-date=October 14, 2016}}</ref> U ožujku [[2017.]] godine, predsjednik [[FIFA]]-e [[Gianni Infantino]] potvrdio je da se europske i azijske zemlje, zbog [[Rusija|ruskog]] i [[katar]]skog domaćinstva [[2018.]], odnosno [[2022.]] godine, neće moći kandidirati za domaćinstvo prvenstva [[2026.]] godine, što je značilo da se za prvenstvo mogu kandidirati zemlje iz [[CONCACAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[1994.]] godine), [[CAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2010.]] godine), [[CONMEBOL]]a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2014.]] godine) ili [[OFC]]-a (nikada nisu bili domaćini), odnosno potencijalno iz [[UEFA]]-e ako nijedna ponuda iz ove četiri konfederacije ne bi zadovoljila uvjete.<ref name="guardian">{{Cite news |last=Hill |first=Tim |date=March 9, 2017 |title=Trump travel ban could prevent United States hosting World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20211114173744/https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |archive-date=November 14, 2021 |access-date=March 24, 2017 |work=The Guardian}}</ref> Sudomaćinstvo, koje je [[FIFA]] bila zabranila nakon [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|prvenstva u Japanu i Južnoj Koreji]], odobreno je za prvenstvo [[2026.]] godine, ali bez ograničenja u broju domaćina, što bi se procjenjivalo od slučaja do slučaja. U konačnici su pred FIFA-u stigle dvije kandidatura – ona [[Maroko|Maroka]] i ujedinjena kandidatura triju sjevernoameričkih država. [[Kanada]], [[Meksiko]] i [[Sjedinjene Američke Države]] su, svaka posebno, razmatrale samostalne kandidature, s tim da je [[10. travnja]] [[2017.]] godine objavljeno kako će poslati zajedničku kandidaturu.<ref>{{cite magazine |url=https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid |title=USA, Mexico, Canada announce bid to host '26 WC |date=April 10, 2017|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411054626/https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid|archive-date=April 11, 2017 |magazine=Sports Illustrated}}</ref><ref name=":3">{{cite web |url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup |first=Jeff |last=Carlise |date=April 10, 2017 |title=U.S., Mexico and Canada officially launch bid to co-host 2026 World Cup|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|archive-date=April 11, 2017 |work=ESPN}}</ref> Glasovanje o kandidatima održano je [[13. lipnja]] [[2018.]] godine na 68. kongresu FIFA-e u [[Moskva|Moskvi]]. U glasovanju su mogla sudjelovati 203 saveza,<ref>{{Cite web |last=Graham |first=Bryan Armen |date=June 13, 2018 |title=North America to host 2026 World Cup after winning vote over Morocco – as it happened |url=https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |website=The Guardian |access-date=July 12, 2018 |archive-date=July 18, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180718045428/https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |url-status=live}}</ref> pri čemu je [[Gana]] bila pod suspenzijom FIFA-e zbog korupcijskog skandala pa nije mogla glasovati. Sjevernoamerička kandidatura uvjerljivo je pobijedila sa 134 glasa, dok je marokanska kandidatura dobila 65 glasova;<ref>{{cite news |date=June 13, 2018 |title=World Cup 2026: Canada, US & Mexico joint bid wins right to host tournament |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913|url-status=live|access-date=June 13, 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20210114150230/https://www.bbc.com/sport/football/44464913|archive-date=January 14, 2021}}</ref><ref name=":3" /> tri zemlje ([[Kuba]], [[Slovenija]] i [[Španjolska]]) nisu glasovale, dok [[Iran]] nije glasovao ni za jednu od kandidatura.<ref>{{cite news |last1=Gyamera-Antwi |first1=Evans |title=Ghana & Kosovo excluded from Fifa Congress ahead of 2026 World Cup vote |url=http://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |access-date=June 13, 2018 |work=Goal.com |date=June 12, 2018 |archive-date=October 21, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231021220157/https://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=June 7, 2018 |title=Breaking News: President Akufo-Addo dissolves GFA |url=https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180612162226/https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |archive-date=June 12, 2018 |access-date=June 14, 2018 |work=myjoyonline.com}}</ref><ref>{{cite news |title=Fifa bans Ghana football head Kwesi Nyantakyi over 'cash gift' |url=https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |access-date=June 14, 2018 |work=BBC News |date=June 8, 2018 |archive-date=June 9, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180609011624/https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |date=May 15, 2017 |title=FIFA Congress confirms next steps of the bidding process for the 2026 FIFA World Cup - FIFA.com |url=http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |access-date=April 16, 2024 |archive-date=May 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170515003503/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news |date=June 10, 2015 |title=Scandal-plagued FIFA postpones 2026 World Cup bidding |url=https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |access-date=April 16, 2024 |work=ABC News |language=en-AU |archive-date=April 16, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240416202847/https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |url-status=live}}</ref> Rezultati su izgledali ovako: {| class="wikitable" style="margin: 0 auto;text-align: center" |+ Rezultati glasovanja |- !Kandidature !1. krug<br>{{small|(glasovi)}} |- style="background:#90ee90" |align=left|'''{{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Države}}}}''' |'''134''' |- |align=left|{{flag|Maroko}} |65 |- |align=left|Nijedna kandidatura |1 |- |align=left|Nisu glasovali |3 |} == Proširenje i promjena formata == Ideja o proširenju prvenstva, odnosno povećanju broja reprezentacija, pojavila se još [[2013.]] godine kada je to predložio tadašnji predsjednik [[UEFA]]-e [[Michel Platini]],<ref>{{Cite news |date=October 28, 2013 |title=Michel Platini calls for 40-team World Cup starting with Russia 2018 |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |access-date=January 24, 2015 |archive-date=September 15, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180915093947/https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=October 29, 2013 |title=Michel Platini's World Cup expansion plan unlikely – Fifa |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/24735765 |url-status=live |access-date=January 24, 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140421001646/http://www.bbc.co.uk/sport/0/football/24735765 |archive-date=April 21, 2014}}</ref> a ponovio ju je i [[FIFA]]-in predsjednik [[Gianni Infantino]] [[2016.]] godine.<ref>{{Cite news |date=March 30, 2016 |title=Infantino suggests 40-team World Cup finals |work=Independent Online |publisher=[[Independent Online (South Africa)|IOL]] |agency=Reuters |location=South Africa |url=http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161230230628/http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |archive-date=December 30, 2016}}</ref> Protivnici prijedloga tvrdili su da je već sada broj utakmica pretjerano velik,<ref name="auto2">{{Cite news |last=Macguire |first=Eoghan |date=December 15, 2016 |title=World Cup: Europe's top clubs oppose FIFA's expansion plans |url=https://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161224164833/http://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |archive-date=December 24, 2016 |publisher=CNN}}</ref> da bi proširenje smanjilo kvalitetu utakmica<ref name="auto">{{Cite news |date=October 2, 2016 |title=Low confirms opposition to 40-team World Cup |publisher=sbs.com.au |agency=[[Australian Associated Press]] |url=http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161005031826/http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |archive-date=October 5, 2016}}</ref><ref name="auto1">{{Cite news |last=Martín |first=Idafe |date=January 10, 2017 |title=Mundial de 48 equipos: durísimas críticas en Europa |url=https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170112153909/https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |archive-date=January 12, 2017 |work=[[Clarín (Argentine newspaper)|Clarín]] |language=es}}</ref> te da je odluka motivirana političkim, a ne sportskim razlozima, optužujući Infantina da koristi ideju u svrhu samopromocije pred izbore za predsjednika.<ref>{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Críticas a decisión de la FIFA de jugar el Mundial 2026 con 48 selecciones |language=es |work=[[El Universo]] |agency=[[Agence France-Presse]] |url=http://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170111180321/https://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |archive-date=January 11, 2017}}</ref> Unatoč kritikama, FIFA je [[10. siječnja]] [[2017.]] godine odobrila proširenje s 32 na 48 reprezentacija,<ref name="48teams">{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> što je 16 više u odnosu na prethodnih sedam turnira.<ref name="48teams" /><ref>{{Cite web |last=Conn |first=David |date=January 10, 2017 |title=Fifa approves Infantino's plan to expand World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110104617/https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |website=The Guardian}}</ref> Izvorno je promijenjeni format trebao imati 16 grupa po tri reprezentacije uz 80 odigranih utakmica, pri čemu bi prve dvije reprezentacije iz svake grupe išle dalje u fazu na izbacivanje. Prema tom formatu, broj utakmica svake momčadi i dalje bi bio maksimalno sedam, pri čemu bi svaka reprezentacija igrala jednu utakmicu manje u grupu, a turnir bi se i dalje mogao završiti unutar standardna 32 dana.<ref>{{Cite web |date=January 10, 2017 |title=World Cup: Gianni Infantino defends tournament expansion to 48 teams |url=https://www.bbc.com/sport/football/38577001 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170331171815/http://www.bbc.com/sport/football/38577001 |archive-date=March 31, 2017 |publisher=BBC Sport}}</ref> Kritičari ovog formata isticali su da bi ovo moglo dovesti do koluzije među reprezentacijama,<ref name="guyon">{{Cite journal |last=Guyon |first=Julien |date=April 30, 2020 |title=Risk of Collusion: Will Groups of 3 Ruin the FIFA World Cup? |journal=Journal of Sports Analytics |volume=6 |issue=4 |pages=259–279 |doi=10.3233/JSA-200414 |doi-access=free |url=https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |archive-date=2024-08-03 |access-date=2026-05-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240803091047/https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |url-status=dead }}</ref> na što je FIFA predložila izvođenje penala s ciljem izbjegavanja remija u grupnoj fazi,<ref>{{cite news |date=January 18, 2017 |title=Penalty shootouts may be used to settle drawn World Cup matches |work=World Soccer |url=http://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |access-date=November 12, 2020 |archive-date=October 28, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201028040619/https://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |url-status=live}}</ref> međutim ni to nije potpuno ukinulo postojeći rizik,<ref name="guyon"/> što je FIFA-u potaklo na alternativna rješenja.<ref>{{cite news |first=Martyn |last=Ziegler |title=Format for 2026 World Cup could be revamped amid 'collusion' fears, says Fifa vice-president |url=https://www.thetimes.com/sport/football/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |work=[[The Times]] |location=London |date=April 1, 2022 |access-date=November 5, 2022 |archive-date=November 13, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221113124725/https://www.thetimes.co.uk/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |url-status=live}}</ref> U konačnici je format promijenjen [[14. ožujka]] [[2023.]] godine i to na način da će reprezentacije biti raspoređene u 12 grupa po četiri reprezentacije, pri čemu prve dvije iz svake grupe prolaze dalje, zajedno s osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija iz svih grupa.<ref name="IMC">{{cite web |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |title=FIFA Council approves international match calendars |publisher=[[FIFA]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314155521/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |url-status=live}}</ref> Prema novom formatu, igrat će se ukupno 104 umjesto 64 utakmice, a turnir će trajati 39 dana, duže nego prije;<ref>{{cite news |last=Ingle |first=Sean |url=https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |title=World Cup 2026: four-team groups and 104 game-tournament confirmed by Fifa |work=[[The Guardian]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411173501/https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last=Bushnell |first=Henry |url=https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |title=FIFA scraps ill-fated 2026 World Cup format, but new plan presents other pros and cons |work=[[Yahoo! Sports]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411012544/https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |url-status=live}}</ref> iako će svaka reprezentacija i dalje igrati po tri utakmice u grupnoj fazi, broj utakmica u fazi na izbacivanje povećan je sa sedam na osam zbog uvođenja šesnaestine finala.<ref>{{cite news |last=Ziegler |first=Martyn |url=https://www.thetimes.com/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |title=World Cup will be a week longer — but Fifa scraps three-team group plan |work=[[The Times]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314110957/https://www.thetimes.co.uk/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last1=Slater |first1=Matt |last2=Ornstein |first2=David |url=https://www.nytimes.com/athletic/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |title=World Cup 2026 format expands again with four-team groups and 104 matches |work=[[The Athletic]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314103434/https://theathletic.com/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |url-status=live}}</ref> == Kvalifikacije == {{main|Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.}} [[File:2026 world cup qualification map.svg|thumb|400x400px|{{legend|#0000ff|Kvalificirani na Svjetsko prvenstvo}} {{legend|#ffbf00|Nisu se uspjeli kvalificirati}} {{legend|#000000|Diskvalificirani ili se povukli iz kvalifikacija}} {{legend|#cccccc|Nisu članice FIFA-e}}]] Zbog proširenja broja reprezentacija na 48, došlo je i do promjene formata kvalifikacija te povećanja broja kontinentalnih pozicija za svaku konfederaciju. Što se tiče domaćina, podnositelji kandidature računali su na to da će sve tri reprezentacije imati direktan plasman kao domaćini,<ref name="bid_cities">{{Cite web |title=United 2026 bid book |url=https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |publisher=united2026.com |access-date=April 30, 2018 |archive-date=September 15, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210915131958/https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |url-status=live}}</ref> što je prvo potvrdio Infantino, navodeći da će [[CONCACAF]] dobiti šest mjesta, tri od koja će ići domaćinima,<ref>{{cite web |url=https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |title=Presidente de la FIFA confirma cantidad de plazas de Concacaf para el Mundial de 2026 |language=es |website=ESPN Deportes |date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |archive-date=September 22, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220922004259/https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |last=Vargas |first=Dinia |date=August 31, 2022 |title=Infantino anuncia cuántos cupos tendrá la Concacaf para el Mundial de 2026 |url=https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220831205624/https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |archive-date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |website=CRHoy.com |language=es}}</ref> a onda i [[Vijeće FIFA-e]] na sjednici u veljači [[2023.]] godine.<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |title=FIFA Council highlights record breaking revenue in football |publisher=[[FIFA]] |date=February 14, 2023 |access-date=February 14, 2023 |archive-date=February 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214163245/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/ |title=FIFA confirms U.S., Mexico, Canada automatically in '26 World Cup |publisher=[[Reuters]] |date=February 14, 2023|access-date=February 14, 2023|archive-date=February 15, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230215070258/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/|url-status=live}}</ref> Ostala kontinentalna mjesta potvrđena su na sastanku u [[Manama|Manami]] prije 67. kongresa FIFA-e,<ref name="slot">{{cite web |date=March 30, 2017 |title=Bureau of the Council recommends slot allocation for the 2026 FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |access-date=August 5, 2022 |publisher=FIFA |archive-date=June 19, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220619161123/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |date=March 30, 2017 |title=World Cup 2026: Fifa reveals allocation for 48-team tournament |url=https://www.bbc.com/sport/football/39448474 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170330224520/http://www.bbc.com/sport/football/39448474 |archive-date=March 30, 2017 |publisher=BBC}}</ref> gdje je potvrđeno i uvođenje interkontinentalnog kvalifikacijskog turnira na koje bi se šest reprezentacija borilo za posljednja dva mjesta na završnom turniru.<ref name="fifa_council">{{Cite web |date=May 9, 2017 |title=FIFA Council prepares Congress, takes key decisions for the future of the FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170618072825/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2017/m%3D5/news%3Dfifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |archive-date=June 18, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> Ostatak kvalifikacija provodio se po konfederacijama kao i ranije, a branitelj naslova [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]] također je sudjelovala u kvalifikacijama. === Kvalificirane momčadi === Od ukupno 48 reprezentacija na turniru, njih je 26 sudjelovalo i na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodnom turniru]]. Zbog povećanja broja reprezentacija došlo je i do povećanja broja debitanata, tako da su čak četiri reprezentacije izborile debitantski nastup, a to su [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]],<ref name=":2">{{cite news |last=Wilson |first=Jonathan |title=Curaçao complete fairytale with battling draw in Jamaica to qualify for World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2025/nov/19/curacao-complete-fairytale-with-battling-draw-in-jamaica-to-qualify-for-world-cup |access-date=November 19, 2025 |work=The Guardian}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]]<ref>{{Cite news |last=Millar |first=Colin |date=June 5, 2025 |title=Uzbekistan, Jordan qualify for World Cup for first time |url=https://www.nytimes.com/athletic/6229851/2025/06/05/uzbekistan-world-cup-qualification-2026/ |access-date=November 19, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]].<ref>{{cite web |date=October 13, 2025 |title=Cabo Verde seal historic World Cup qualification |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/cabo-verde-qualify |access-date=October 14, 2025 |publisher=FIFA}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Katara|Katar]], koji se na prethodno izdanje kvalificirao automatski zbog domaćinstva, prvi je put izborio nastup na završnici kroz kvalifikacije.<ref>{{cite web |date=October 14, 2025 |title=Qatar and Saudi Arabia qualify for 2026 World Cup |url=https://global.espn.com/football/story/_/id/46597037/qatar-saudi-arabia-qualify-2026-fifa-world-cup|access-date=October 15, 2025 |website=ESPN |agency=Associated Press}}</ref> Velik broj reprezentacija vratio se nakon značajnijih perioda izbivanja, a to su [[Fudbalska reprezentacija Demokratske Republike Konga|DR Kongo]] i [[Fudbalska reprezentacija Haitija|Haiti]] (posljednji nastup bio im je [[1974.]] godine),<ref name=":2" /><ref>{{cite web |last=Williams |first=Ian |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cn43qqy9z8xo |title=Tuanzebe sends DR Congo back to World Cup after 52 years |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=BBC Sport}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Iraka|Irak]] (posljednji nastup bio je [[1986.]] godine)<ref>{{cite web |last=Luckings |first=Steve |url=https://www.thenationalnews.com/sport/2026/04/01/iraq-beat-bolivia-to-qualify-for-2026-fifa-world-cup/ |title=Iraq beat Bolivia to qualify for 2026 Fifa World Cup |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=The National News}}</ref> te [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]], [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]]<ref>{{Cite news |date=November 16, 2025 |title=Norway Qualifies for 2026 World Cup and Sends Italy To Dreaded Playoff |url=https://www.foxsports.com/stories/soccer/norway-qualifies-2026-world-cup-sends-italy-dreaded-playoff |access-date=November 16, 2025 |work=Fox Sports}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] (posljednji nastup bio im je [[1998.]] godine).<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/uefa-qualifiers-review-matchday-10-november-18 |title=Austria, Belgium, Scotland, Spain and Swiss reach World Cup |publisher=FIFA|access-date=November 19, 2025}}</ref> Što se tiče značajnijih izbivanja, četverostruki svjetski prvak [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italija]] nije se uspjela kvalificirati na svoje treće uzastopno Svjetsko prvenstvo, što je neslavni rekord postavljen nakon novog poraza u play-offu.<ref>{{cite web |last=Bandini |first=Nicky |url=https://www.theguardian.com/football/2026/mar/31/bosnia-herzegovina-italy-world-cup-2026-qualifying-playoff-match-report |title=Italy miss out on World Cup again after Bosnia and Herzegovina's shootout triumph |date=March 31, 2026 |access-date=April 3, 2026 |website=The Guardian}}</ref> Talijani su ujedno i jedini bivši prvaci koji se nisu kvalificirali na tri uzastopna prvenstva te najbolje rangirana momčad na FIFA-inoj ljestvici koja nije ostvarila plasman. Reprezentacije koje su igrale na prethodnom turniru, a nisu se kvalificirale za ovaj su [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danska]], [[Fudbalska reprezentacija Kameruna|Kamerun]], [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarika]], [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljska]], [[Fudbalska reprezentacija Srbije|Srbija]] i [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Wales]]. Kvalificirane momčadi su sljedeće: {{col-begin}} {{col-4}} '''[[AFC]]''' (9) * {{NogRep|AUS}} * {{NogRep|IRK}} * {{NogRep|IRN}} * {{NogRep|JAP}} * {{NogRep|JOR}} (debi) * {{NogRep|JKO}} * {{NogRep|KAT}} * {{NogRep|SAU}} * {{NogRep|UZB}} (debi) '''[[CAF]]''' (10) * {{NogRep|ALŽ}} * {{NogRep|COD}} * {{NogRep|EGI}} * {{NogRep|GAN}} * {{NogRep|JAR}} * {{NogRep|MAR}} * {{NogRep|CIV}} * {{NogRep|SEN}} * {{NogRep|TUN}} * {{NogRep|ZEL}} (debi) {{col-4}} '''[[CONCACAF]]''' (6) * {{NogRep|CUW}} (debi) * {{NogRep|HAI}} * {{NogRep|KAN}} (domaćin) * {{NogRep|MEX}} (domaćin) * {{NogRep|PAN}} * {{NogRep|SAD}} (domaćin) '''[[CONMEBOL]]''' (6) * {{NogRep|ARG}} * {{NogRep|BRA}} * {{NogRep|EKV}} * {{NogRep|KOL}} * {{NogRep|PAR}} * {{NogRep|URU}} '''[[OFC]]''' (1) * {{NogRep|NZL}} {{col-4}} '''[[UEFA]]''' (16) * {{NogRep|AUT}} * {{NogRep|BEL}} * {{NogRep|BIH}} * {{NogRep|ČEŠ}} * {{NogRep|ENG}} * {{NogRep|FRA}} * {{NogRep|HRV}} * {{NogRep|NIZ}} * {{NogRep|NOR}} * {{NogRep|NJE}} * {{NogRep|POR}} * {{NogRep|ŠKO}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] * {{NogRep|ŠVE}} * {{NogRep|ŠVI}} * {{NogRep|TUR}} {{col-end}} == Gradovi domaćini == Tijekom kandidature, tri su zemlje predložile ukupno 41 grad s 42 potpuno funkcionalna stadiona s redovnim posjetiteljima (osim [[Montreal]]a) te dva stadiona u izgradnji (u [[Las Vegas]]u i [[Los Angeles]]u) kao potencijalne domaćine (tri stadiona u tri grada u [[Meksiko|Meksiku]], šest stadiona u šest gradova u [[Kanada|Kanadi]] te 35 stadiona u 32 grada u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]).<ref name="bids">{{cite web |title=Forty-one Cities Across Canada, Mexico and the United States Submit Bids to Serve as Host Cities in United Bid for 2026 FIFA World Cup |url=http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170908021347/http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |archive-date=September 8, 2017 |access-date=September 7, 2017}}</ref> Prvi krug eliminacija reducirao je broj gradova i stadiona za devet. Sljedeći je krug eliminirao još devet stadiona u šest gradova, dok su tri grada s tri stadiona ([[Chicago]], [[Minneapolis]] i [[Vancouver]]) odustala jer [[FIFA]] nije bila voljna dogovoriti se oko financijskih detalja.<ref>{{cite news |last=Carlisle |first=Jeff |title=United States-led World Cup bid cuts list of potential host cities to 23 |url=https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |access-date=November 25, 2021 |publisher=ESPN |date=March 16, 2018 |archive-date=November 25, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211125114050/https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |url-status=live}}</ref> Nakon što je u srpnju [[2021.]] godine [[Montreal]] odustao zbog manjka financijske pomoći od provincije i nevoljkosti da se renovira [[Olimpijski stadion (Montreal)|Olimpijski stadion]],<ref>{{cite news |title=Montreal withdraws from host city selection process for 2026 World Cup |url=https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |access-date=July 6, 2021 |work=Sportsnet |date=July 6, 2021 |archive-date=August 16, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210816132650/https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |url-status=live}}</ref> [[Vancouver]] se ponovo pridružio u travnju [[2022.]] godine,<ref name="vancouver_candidatecity">{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process |title=Update on FIFA World Cup 2026 candidate host city process |publisher=FIFA |date=April 14, 2022|access-date=April 14, 2022|archive-date=July 12, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220712003456/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process|url-status=live}}</ref> što je dovelo broj gradova domaćina na 24. Dana [[16. lipnja]] [[2022.]] godine [[FIFA]] je potvrdila šesnaest gradova domaćina (dva u [[Kanada|Kanadi]], tri u [[Meksiko|Meksiku]] te jedanaest u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]), a to su bili: [[Atlanta]], [[Boston]], [[Ciudad de México]], [[Dallas]], [[Guadalajara]], [[Houston]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Los Angeles]], [[Miami]], [[Monterrey]], [[New York]]/[[New Jersey]], [[Philadelphia]], [[San Francisco]], [[Seattle]], [[Toronto]] i [[Vancouver]].<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement |title=FIFA unveils stellar line-up of FIFA World Cup 2026 Host Cities |publisher=FIFA |date=June 16, 2022|access-date=June 16, 2022|archive-date=June 16, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220616223211/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement|url-status=live}}</ref> FIFA je [[4. veljače]] [[2024.]] godine potvrdila da će se finale igrati na [[MetLife Stadium]]u.<ref name="ESPN-Schedule">{{cite news |last=Bonagura |first=Kyle |date=February 4, 2024 |title=2026 World Cup final set for MetLife Stadium, USMNT kicks off in L.A. |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |publisher=ESPN |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 4, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240204211650/https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |url-status=live}}</ref> Osam od šestanest stadiona ima trajno postavljenu umjetnu travu, koja će pred prvenstvo biti zamijenjena pravom travom. Četiri stadiona ([[Atlanta]], [[Dallas]], [[Houston]] i [[Vancouver]]) su zatvoreni stadioni koji imaju pomočni krov te su opremljeni s uređajima za kontrolu temperature, dok je stadion u [[Los Angeles]]u otvoren, ali ima prozirni krov i uređaje za kontrolu temperature.<ref>{{cite news |last=Tannenwald |first=Jonathan |date=November 2, 2022 |title=FIFA goes to college to study how to grow grass indoors for the 2026 men's World Cup |work=[[The Philadelphia Inquirer]] |url=https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-access=subscription |access-date=November 6, 2022 |archive-date=November 7, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221107071610/https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-status=live}}</ref> [[Ciudad de México]] je jedini glavni grad među odabranim gradovima, što znači da su se [[Ottawa]] i [[Washington, D.C.]] pridlužili [[Bonn]]u ([[1974.]]) i [[Tokyo|Tōkyu]] ([[2002.]]) kao jedini glavni gradovi koji nisu bili odabrani za domaćine utakmica Svjetskog prvenstva. Washington je bio među kandidatima, ali kako je lokalni [[FedExField]] bio u lošem stanju, kombinirali su svoju kandidaturu zajedno s [[Baltimore]]om, ali ona nije bila uspješna. Stadion u [[TD Place Stadium]] u Ottawi odbijen je vrlo rano zbog premalog kapaciteta gledališta.<ref>{{Cite web |last=Platt |first=Oliver |date=September 7, 2017 |title=Rogers Centre removed from list of potential World Cup 2026 venues |url=https://wakingthered.com/2017/09/07/1986/rogers-centre-removed-from-list-of-potential-world-cup-2026-venues/ |access-date=October 21, 2025 |website=Waking The Red |language=en |quote=Mosaic Stadium and TD Place Stadium do not currently meet the minimum-capacity requirement}}</ref> Ostali odbijeni gradovi bili su [[Cincinnati]], [[Denver]], [[Nashville, Tennessee|Nashville]], [[Orlando]] i [[Edmonton]]. Iako je čak osam gradova ranije također ugostilo utakmice Svjetskih prvenstava ([[Dallas]], [[Los Angeles]], [[San Francisco]], [[New York]]/[[New Jersey]] i [[Boston]] na prvenstvu [[1994.]]; [[Guadalajara]] i [[Ciudad de México]] na prvenstvima [[1970.]] i [[1986.]]; [[Monterrey]] na prvenstvu [[1986.]]), [[Estadio Azteca]] jedini je stadion na kojemu su se i ranije igrale utakmice Svjetskog prvenstva; nijedan od stadiona sa [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|Svjetskog prvenstva 1994.]] godine neće biti korišten na ovom prvenstvu.<ref>{{cite news |first1=Chuck |last1=Booth |first2=Roger |last2=Gonzalez |title=FIFA World Cup 2026 host cities: Los Angeles, New York/New Jersey among top venues; Washington D.C. snubbed |url=https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |work=CBS Sports |date=June 17, 2022 |access-date=June 27, 2022 |archive-date=June 27, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220627172342/https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |url-status=live}}</ref> Zbog sponzorskih razloga, FIFA će za potrebe prvenstva koristiti druga imena za stadione jer izvorna imena sadrže imena sponzora; privremena imena prikazana su u tablici u zagradama.<ref>{{cite web |last=Pelit |first=Asli |date=February 16, 2024 |title=FIFA RULES MAY COST METLIFE $80M IN WORLD CUP FINAL BRAND VALUE |url=https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240216173018/https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |archive-date=February 16, 2024 |access-date=July 21, 2024 |work=Sportico}}</ref><ref name="FIFA stadia">{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/world-cup-2026-stadiums-fifa-soccer-football-mexico-usa-canada |title=The FIFA World Cup 26 stadiums |date=July 15, 2025|access-date=November 17, 2025 |publisher=FIFA |quote=Stadium official names for the FIFA World Cup 26 have been matched with Host City names and may differ from the common designation used locally.}}</ref> Podaci o kapacitetima stadiona temeljeni su na službenim podacima koje je objavila FIFA.<ref name="FIFA stadia"/> <center> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- !{{flagicon|SAD}} [[Dallas]], [[Texas|TX]] !{{flagicon|MEX}} [[Ciudad de México]] !{{flagicon|SAD}} [[New York (grad)|New York]]/[[New Jersey]] !{{flagicon|SAD}} [[Atlanta]], [[Georgia|GA]] !{{flagicon|SAD}} [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Missouri|MO]] !{{flagicon|SAD}} [[Houston]], [[Teksas|TX]] |- |[[AT&T Stadium]]<br>{{small|(Dallas Stadium)}} |[[Estadio Azteca|Estadio Banorte]]<br>{{small|(Mexico City Stadium)}} |[[MetLife Stadium]]<br>{{small|(New York New Jersey Stadium)}} |[[Mercedes-Benz Stadium]]<br>{{small|(Atlanta Stadium)}} |[[Arrowhead Stadium|GEHA Field at Arrowhead Stadium]]<br>{{small|(Kansas City Stadium)}} |[[NRG Stadium]]<br>{{small|(Houston Stadium)}} |- |Kapacitet: '''94,000''' |Kapacitet: '''83,000''' |Kapacitet: '''82,500''' |Kapacitet: '''75,000''' |Kapacitet: '''73,000''' |Kapacitet: '''72,000''' |- |[[File:Cowboys stadium inside view 4.JPG|200x200px]] |[[File:Soccer game at the Azteca Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:Copa America game between Columbia vs Peru at the MetLife Stadium.jpg|200x200px]] |[[File:2017 Orlando City at Atlanta United MLS Game.jpg|200x200px]] |[[File:25 July 2010 Kansas City Wizards vs Manchester United friendly.jpg|200x200px]] |[[File:NRG Stadium, LEAGUES CUP 2024 TIGRES INTER MIAMI.jnp.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[San Francisco]], [[Kalifornija|CA]] !rowspan="8" colspan="4"|{{OSM Location map |float=center |nolabels=1 |width=800 |height=500 |coord={{coord|34|-99.5}} |zoom=3 |shapeD=circle |mark-sizeD=8 |label-sizeD=11,background,outline |label-posD=right |legendBox=,120px38px5px,5px457px,background,black |legendItem1=<b>Zapadna regija</b>,1 |legendItem2=<b>Centralna regija</b>,5,14 |legendItem3=<b>Istočna regija</b>,11,25 <!-- Western region --> |label1='''[[Los Angeles]]''' |mark-coord1={{Coord|33.95340|-118.33902}} |shape-color1=blue |label-pos1=west |mark-title1=[[Los Angeles]] |mark-description1=[[SoFi Stadium]] |label2='''[[San Francisco]]''' |mark-coord2={{Coord|37.40317|-121.96979}} |shape-color2=blue |label-pos2=west |mark-title2=[[San Francisco]] |mark-description2=[[Levi's Stadium]] |label3='''[[Seattle]]''' |mark-coord3={{Coord|47.59515|-122.33163}} |shape-color3=blue |mark-title3=[[Seattle]] |mark-description3=[[Lumen Field]] |label4='''[[Vancouver]]''' |mark-coord4={{Coord|49.27669|-123.11202}} |shape-color4=blue |label-pos4=west |mark-title4=[[Vancouver]] |mark-description4=[[BC Place]] <!-- Central region --> |label5='''[[Dallas]]''' |mark-coord5={{Coord|32.74785|-97.09283}} |shape-color5=green |label-pos5=west |mark-title5=[[Dallas]] |mark-description5=[[AT&T Stadium]] |label6='''[[Guadalajara]]''' |mark-coord6={{Coord|20.68182|-103.46241}} |shape-color6=green |label-pos6=west |mark-title6=[[Guadalajara]] |mark-description6=[[Estadio Akron]] |label7='''[[Houston]]''' |mark-coord7={{Coord|29.68486|-95.41080}} |shape-color7=green |label-pos7=west |mark-title7=[[Houston]] |mark-description7=[[NRG Stadium]] |label8='''[[Kansas City, Missouri|Kansas City]]''' |mark-coord8={{Coord|39.04893|-94.48401}} |shape-color8=green |label-pos8=west |mark-title8=[[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |mark-description8=[[Arrowhead Stadium]] |label9='''[[Ciudad de México]]''' |mark-coord9={{Coord|19.30295|-99.15047}} |shape-color9=green |mark-title9=[[Ciudad de México]] |mark-description9=[[Estadio Azteca]] |label10='''[[Monterrey]]''' |mark-coord10={{Coord|25.66911|-100.24437}} |shape-color10=green |mark-title10=[[Monterrey]] |mark-description10=[[Estadio BBVA]] <!-- Eastern region --> |label11='''[[Atlanta]]''' |mark-coord11={{Coord|33.75541|-84.40085}} |shape-color11=red |mark-title11=[[Atlanta]] |mark-description11=[[Mercedes-Benz Stadium]] |label12='''[[Boston]]''' |mark-coord12={{Coord|42.09093|-71.26436}} |shape-color12=red |mark-title12=[[Boston]] |mark-description12=[[Gillette Stadium]] |label13='''[[Miami]]''' |mark-coord13={{Coord|25.95795|-80.23885}} |shape-color13=red |mark-title13=[[Miami]] |mark-description13=[[Hard Rock Stadium]] |label14='''[[New York (grad)|New York]]''' |mark-coord14={{Coord|40.81352|-74.07435}} |shape-color14=red |ldx14=-2 |ldy14=7 |mark-title14=[[New York (grad)|New York/New Jersey]] |mark-description14=[[MetLife Stadium]] |label15='''[[Philadelphia]]''' |mark-coord15={{Coord|39.90081|-75.16747}} |shape-color15=red |label-pos15=west |mark-title15=[[Philadelphia]] |mark-description15=[[Lincoln Financial Field]] |label16='''[[Toronto]]''' |mark-coord16={{Coord|43.63322|-79.41858}} |shape-color16=red |label-pos16=west |mark-title16=[[Toronto]] |mark-description16=[[BMO Field]] }} !{{flagicon|SAD}} [[Los Angeles]], [[Kalifornija|CA]] |- |[[Levi's Stadium]]<br>{{small|(San Francisco Bay Area Stadium)}} |[[SoFi Stadium]]<br>{{small|(Los Angeles Stadium)}} |- |Kapacitet: '''71,000''' |Kapacitet: '''70,000''' |- |[[File:Entering Levi's Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:SoFi Stadium 23rd March 2025.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Philadelphia]], [[Pennsylvania|PA]] !{{flagicon|SAD}} [[Seattle]], [[Washington (savezna država)|WA]] |- |[[Lincoln Financial Field]]<br>{{small|(Philadelphia Stadium)}} |[[Lumen Field]]<br>{{small|(Seattle Stadium)}} |- |Kapacitet: '''69,000''' |Kapacitet: '''69,000''' |- |[[File:United States v Paraguay, Copa América Centenario (cropped).jpg|200x200px]] |[[File:2025 FIFA Club World Cup - Seattle Sounders FC vs. Botafogo - 03.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Boston]], [[Massachusetts|MA]] !{{flagicon|SAD}} [[Miami]], [[Florida|FL]] !{{flagicon|KAN}} [[Vancouver]], [[British Columbia|BC]] !{{flagicon|MEX}} [[Monterrey]] !{{flagicon|MEX}} [[Guadalajara]] !{{flagicon|KAN}} [[Toronto]], [[Ontario|ON]] |- |[[Gillette Stadium]]<br>{{small|(Boston Stadium)}} |[[Hard Rock Stadium]]<br>{{small|(Miami Stadium)}} |[[BC Place]]<br>{{small|(BC Place Vancouver)}} |[[Estadio BBVA]]<br>{{small|(Estadio Monterrey)}} |[[Estadio Akron]]<br>{{small|(Estadio Guadalajara)}} |[[BMO Field]]<br>{{small|(Toronto Stadium)}} |- |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''54,000''' |Kapacitet: '''53,500''' |Kapacitet: '''48,000''' |Kapacitet: '''45,000''' |- |[[File:New England Revolution vs Liga Deportivo Alajuense 2024-03-06 53571677017.jpg|200x200px]] |[[File:Hard Rock Stadium Club World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:BC Place 2015 Women's FIFA World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio BBVA Bancomer - Diciembre 2017.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio Akron 02-07-2022 cabecera sur lado derecho (3).jpg|200x200px]] |[[File:Bmo Field 2016 East Stand.jpg|200x200px]] |} </center> == Finalni ždrijeb == Finalni ždrijeb za Svjetsko prvenstvo održao se [[5. prosinca]] [[2025.]] godine u [[Kennedyjev centar|Kennedyjevom centru]] u [[Washington, D.C.|Washingtonu]].<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/final-draw-results |title=Groups revealed in star-studded Final Draw |publisher=FIFA |date=December 5, 2025 |access-date=December 6, 2025}}</ref> Reprezentacije su raspoređene u četiri jakosne skupine po 12 reprezentacija. U prvoj jakosnoj skupini bili su domaćini te devet najbolje plasiranih reprezentacija prema FIFA-inoj ljestvici. Preostale tri jakosne skupine sadržavale su ostale reprezentacije, također podijeljene prema FIFA-inoj ljestvici. Izuzetak su četiri reprezentacije iz europskog ''play-offa'' te dvije reprezentacije s interkontinentalnog ''play-offa'', koje su smještene u četvrtu jakosnu skupinu jer se u trenutku ždrijeba još nije znalo koje će to reprezentacije biti.<ref>{{cite news|url=https://www.france24.com/en/sport/20251125-world-cup-draw-to-separate-spain-argentina-france-and-england-until-final-rounds|title=FIFA 2026: World Cup draw to separate Spain, Argentina, France and England until final rounds|work=France 24|access-date=November 27, 2025}}</ref> Grupe su formirane nasumično izvlačenjem po jedne reprezentacije iz svake jakosne skupine, vodeći se načelnim pravilom da, kada god je to moguće, u istoj grupi ne budu momčadi iz iste konfederacije.<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/procedures-final-draw-world-cup-2026-revealed |title=Procedures for the Final Draw for the FIFA World Cup 2026 revealed |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref><ref>{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/2d1a1ac7bab78995/original/Draw-Procedures-for-the-FIFA-World-Cup-2026.pdf |title=Draw Procedures for the FIFA World Cup 2026 |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref> Ovo je pravilo primjenjivo na sve konfederacije osim UEFA-e, tako da su u grupi smjele biti maksimalno dvije europske momčadi. Kao što je i inače praksa, domaćini su još prije ždrijeba bili raspoređeni u grupe radi rasporeda igranja.<ref name="Schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=FIFA |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 5, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240205034420/https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |last1=Bushnell |first1=Henry |last2=Crafton |first2=Adam |date=August 22, 2025 |title=2026 World Cup draw to be held at Kennedy Center, President Trump announces |url=https://www.nytimes.com/athletic/6569842/2025/08/22/world-cup-draw-kennedy-center-trump-infantino/ |access-date=August 22, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331 |url-access=limited}}</ref> Tako je [[Fudbalska reprezentacija Meksika|Meksiko]] smješten u grupu A kako bi [[11. lipnja]] igrao utakmicu otvaranja na [[Estadio Azteca|Azteci]]. [[Fudbalska reprezentacija Kanade|Kanada]] i [[Fudbalska reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Američke Države]] smješteni su u grupu B, odnosno grupu D. Kako bi osigurala balans u kompetitivnosti, FIFA je također osigurala da se prve četiri reprezentacije s FIFA-ine ljestvice ne mogu međusobno susresti prije polufinala,<ref>{{cite web |last=Johnson |first=Dale |date=November 25, 2025 |title=Fifa to keep top seeds apart in World Cup draw |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cvg84knn2p5o |access-date=November 25, 2025 |work=[[BBC Sport]]}}</ref> odnosno finala i to tako što je osigurala da prva ([[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]]) i druga ([[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]]), odnosno treća ([[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]]) i četvrta ([[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleska]]) reprezentacija svijeta budu ždrijebane u suprotnim dijelovima turnira za fazu na izbacivanje, čime se osiguralo da se ne susretnu u ranim fazama turnira u slučaju da osvoje svoje grupe. Ždrijeb je započao s prvom, a završio sa četvrtom jakosnom skupinom, pri čemu je svaka reprezentacija bila raspoređena u prvu slobodnu grupu po abecednom ključu. Zbog rasporeda igranja, momčadi iz prve jakosne skupine automatski su bile ždrijebane na prvu poziciju svake grupe. Za ostale jakosne skupine, FIFA je osmislila predeterminirani način određivanja pozicije u grupu temeljen na jakosnoj skupini i grupu u koju su ždrijebani. Jakosne skupine izgledale su ovako:<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id14933 |title=FIFA Men's World Ranking: 19 November 2025 |publisher=FIFA |date=November 19, 2025 |access-date=November 27, 2025}}</ref> {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 1 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|SAD}}{{efn|Sjedinjene Američke Države su kao sudomaćin raspoređene u prvu jakosnu skupinu te im je automatski dodijeljena pozicija D1. Po rangu, Sjedinjene Američke Države bi inače bile u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa D|D]]}} | style="text-align:center" | 14 |- | {{fb|MEX}}{{efn|Meksiko je kao sudomaćin raspoređen u prvu jakosnu skupinu te mu je automatski dodijeljena pozicija A1. Po rangu, Meksiko bi inače bio u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa A|A]]}} | style="text-align:center" | 15 |- style="border-bottom:2px solid blue;" | {{fb|KAN}}{{efn|Kanada je kao sudomaćin raspoređena u prvu jakosnu skupinu te joj je automatski dodijeljena pozicija B1. Po rangu, Kanada bi inače bila u trećoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa B|B]]}} | style="text-align:center" | 27 |- | {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 1 |- | {{fb|ARG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 2 |- | {{fb|FRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 3 |- | {{fb|ENG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 4 |- | {{fb|BRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 5 |- | {{fb|POR}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 6 |- | {{fb|NIZ}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 7 |- | {{fb|BEL}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 8 |- | {{fb|NJE}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 9 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 2 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|HRV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 10 |- | {{fb|MAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 11 |- | {{fb|KOL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 13 |- | {{fb|URU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 16 |- | {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 17 |- | {{fb|JAP}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 18 |- | {{fb|SEN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 19 |- | {{fb|IRN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 20 |- | {{fb|JKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 22 |- | {{fb|EKV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 23 |- | {{fb|AUT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 24 |- | {{fb|AUS}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 26 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 3 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|NOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 29 |- | {{fb|PAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 30 |- | {{fb|EGI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 34 |- | {{fb|ALŽ}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 35 |- | {{fb|ŠKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 36 |- | {{fb|PAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 39 |- | {{fb|TUN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 40 |- | {{fb|CIV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 42 |- | {{fb|UZB}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 50 |- | {{fb|KAT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 51 |- | {{fb|SAU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 60 |- | {{fb|JAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 61 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 4{{efn|name=Identitet|Pobjednici četiri europska ''play-offa'' i pobjednici dva interkontinentalna ''play-offa'' nisu bili poznati u vrijeme formiranja jakosnih skupina.}} |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|JOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 66 |- | {{fb|ZEL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 68 |- | {{fb|GAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 72 |- | {{fb|CUW}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 82 |- | {{fb|HAI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 84 |- | {{fb|NZL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 86 |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA A]]{{efn|name=UEFA A|U trenutku ždrijeba, pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|BIH}} (71), koja bi svakako bila svrstana u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto B2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa B|B]]}}}} | style="text-align:center" rowspan="6" {{N/a}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA B]]{{efn|name=UEFA B|U trenutku ždrijeba, pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ŠVE}} (43), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto F3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa F|F]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA C]]{{efn|name=UEFA C|U trenutku ždrijeba, pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|TUR}} (25), koja bi inače išla u drugu jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto D4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa D|D]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA D]]{{efn|name=UEFA D|U trenutku ždrijeba, pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ČEŠ}} (44), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto A4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa A|A]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path B winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 1]]{{efn|name=DR Kongo|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|COD}} (56), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 ići na mjesto K2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa K|K]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path C winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 2]]{{efn|name=Irak|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|IRK}} (58), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 ići na mjesto I3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa I|I]]}}}} |} {{notelist}} == Suci == FIFA je [[9. travnja]] [[2026.]] godine potvrdila konačni, službeni popis od 52 glavna suca, 88 pomoćnih sudaca i 30 VAR sudaca za turnir.<ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/match-officials-appointed-referees |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref><ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://digitalhub.fifa.com/asset/7879a8c6-c228-4848-a8de-7dc69b37b594/Final-List-of-Match-Officials-FWC-2026.pdf |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref> Konačni popis svih sudaca izgledao je ovako: {| class="wikitable" width="100%" |- !colspan="4"|Lista sudaca |- !Konfederacija !Glavni sudac !Pomoćni suci !VAR suci |- |rowspan="8"|[[AFC]] |{{flagicon|UAE}} [[Omar al-Ali]] ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]]) |rowspan="8"|{{ubl|George Lakrindis ([[Australija]]) / James Lindsay ([[Australija]])|Jun Mihara ([[Japan]]) / Zhou Fei ([[Kina]])|Muhamad al-Kalaf ([[Jordan]]) / Ahmed al-Roalle ([[Jordan]])|Taleb al-Mari ([[Katar]]) / Saud al-Makaleh ([[Katar]])|Muhamed al-Bakri ([[Saudijska Arabija]]) / Mohamed al-Hamadi ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]])|Timur Gaynullin ([[Uzbekistan]]) / Andrey Tsapenko ([[Uzbekistan]])}} |rowspan="8"|{{ubl|{{flagicon|AUS}} [[Shaun Evans (fudbalski sudac)|Shaun Evans]] ([[Australija]])|{{flagicon|KAT}} [[Hamis al-Marri]] ([[Katar]])|{{flagicon|KIN}} [[Fu Ming]] ([[Kina]])|{{flagicon|SAU}} [[Abdullah al-Šehri]] ([[Saudijska Arabija]])}} |- |{{flagicon|JAP}} [[Yūsuke Araki]] ([[Japan]]) |- |{{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] ([[Katar]]) |- |{{flagicon|AUS}} [[Ali-Reza Fagani]] ([[Australija]]) |- |{{flagicon|KIN}} [[Ma Ning (fudbalski sudac)|Ma Ning]] ([[Kina]]) |- |{{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] ([[Jordan]]) |- |{{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] ([[Uzbekistan]]) |- |{{flagicon|SAU}} [[Haled al-Turais]] ([[Saudijska Arabija]]) |- |rowspan="7"|[[CAF]] |{{flagicon|SOM}} [[Omar Abdulkadir Artan]] ([[Somalija]]) |rowspan="7"|{{ubl|Mokrane Gourari ([[Alžir]]) / Abbes Akram Zerhouni ([[Alžir]])|Jerson Emiliano dos Santos ([[Angola]]) / Elvis Noupue ([[Kamerun]])|Mahmud Aburegal ([[Egipat]]) / Ahmed Hossam Taha ([[Egipat]])|Boris Ditsoga ([[Gabon]]) / Amos Abeigne Ndong ([[Gabon]])|Zakhele Siwela ([[Južnoafrička Republika]])|Zakaria Brinsi ([[Maroko]]) / Mostafa Akarkad ([[Maroko]])}} |rowspan="7"|{{ubl|{{flagicon|EGI}} [[Mahmud Ašur]] ([[Egipat]])|{{flagicon|MAR}} [[Hamza al-Fariq]] ([[Maroko]])}} |- |{{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] ([[Gabon]]) |- |{{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] ([[Mauritanija]]) |- |{{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] ([[Alžir]]) |- |{{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] ([[Maroko]]) |- |{{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] ([[Egipat]]) |- |{{flagicon|JAR}} [[Abongile Tom]] ([[Južnoafrička Republika]]) |- |rowspan="9"|[[CONCACAF]] |{{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] ([[Salvador]]) |rowspan="9"|{{ubl|Walter López ([[Honduras]]) / Christian Ramírez ([[Honduras]])|Lyes Arfa ([[Kanada]]) / Micheal Barwegen ([[Kanada]])|Juan Carlos Mora ([[Kostarika]]) / Caleb Wales ([[Trinidad i Tobago]])|Alberto Morín ([[Meksiko]]) / Marco Bisguerra ([[Meksiko]])|Sandra Ramírez ([[Meksiko]])|Henry Pupiro ([[Nikaragva]]) / David Morán ([[Salvador]])|Corey Parker ([[Sjedinjene Države]]) / Kyle Atkins ([[Sjedinjene Države]])|Kathryn Nesbitt ([[Sjedinjene Države]]) / Brooke Mayo ([[Sjedinjene Države]])}} |rowspan="9"|{{ubl|{{flagicon|SAD}} [[Joe Dickerson]] ([[Sjedinjene Države]])|{{flagicon|NIK}} [[Tatiana Guzmán]] ([[Nikaragva]])|{{flagicon|MEX}} [[Erick Miranda]] ([[Meksiko]])|{{flagicon|SAD}} [[Armando Villarreal]] ([[Sjedinjene Države]])}} |- |{{flagicon|CRC}} [[Juan Gabriel Calderón]] ([[Kostarika]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] ([[Kanada]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[Katia Itzel García]] ([[Meksiko]]) |- |{{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] ([[Honduras]]) |- |{{flagicon|JAM}} [[Oshane Nation]] ([[Jamajka]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] ([[Meksiko]]) |- |rowspan="12"|[[CONMEBOL]] |{{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] ([[Brazil]]) |rowspan="12"|{{ubl|Facundo Rodríguez ([[Argentina]]) / Maximiliano Del Yesso ([[Argentina]])|Juan Pablo Belatti ([[Argentina]]) / Gabriel Chade ([[Argentina]])|Cristian Navarro ([[Argentina]]) / Rodrigo Figueiredo ([[Brazil]])|Rafael Alves ([[Brazil]]) / Danilo Manis ([[Brazil]])|Bruno Boschilia ([[Brazil]]) / Bruno Pires ([[Brazil]])|José Retamal ([[Čile]]) / Miguel Rocha ([[Čile]])|Alexander Guzmán ([[Kolumbija]]) / Michael Orué ([[Peru]])|Eduardo Cardozo ([[Paragvaj]]) / Milcíades Saldívar ([[Paragvaj]])|Nicolás Tarán ([[Urugvaj]]) / Carlos Barreiro ([[Urugvaj]])|Jorge Urrego ([[Venezuela]]) / Tulio Moreno ([[Venezuela]])}} |rowspan="12"|{{ubl|{{flagicon|KOL}} [[Nicolás Gallo]] ([[Kolumbija]])|{{flagicon|URU}} [[Antonio García (fudbalski sudac)|Antonio García]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|URU}} [[Leodán González]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|ČIL}} [[Juan Lara]] ([[Čile]])|{{flagicon|ARG}} [[Hernán Mastrángelo]] ([[Argentina]])|{{flagicon|VEN}} [[Juan Soto (fudbalski sudac)|Juan Soto]] ([[Venezuela]])|{{flagicon|BRA}} [[Rodolpho Toski]] ([[Brazil]])}} |- |{{flagicon|PAR}} [[Juan Gabriel Benítez]] ([[Paragvaj]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] ([[Čile]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Darío Herrera (fudbalski sudac)|Darío Herrera]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|PER}} [[Kevin Ortega (fudbalski sudac)|Kevin Ortega]] ([[Peru]]) |- |{{flagicon|KOL}} [[Andrés Rojas]] ([[Kolumbija]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] ([[Urugvaj]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] ([[Venezuela]]) |- |[[OFC]] |{{flagicon|NZL}} [[Campbell-Kirk Kawana-Waugh]] ([[Novi Zeland]]) |Isaac Trevis ([[Novi Zeland]]) |{{N/A|—}} |- |rowspan="15"|[[UEFA]] |{{flagicon|NOR}} [[Espen Eskås]] ([[Norveška]]) |rowspan="15"|{{ubl|Stuart Burt ([[Engleska]]) / James Mainwaring ([[Engleska]])|Gary Beswick ([[Engleska]]) / Adam Nunn ([[Engleska]])|Cyril Mugnier ([[Francuska]]) / Mehdi Rahmouni ([[Francuska]])|Nicolas Danos ([[Francuska]]) / Benjamin Pagès ([[Francuska]])|Daniele Bindoni ([[Italija]]) / Alberto Tegoni ([[Italija]])|Hessel Steegstra ([[Nizozemska]]) / Jan de Vries ([[Nizozemska]])|Jan Erik Engan ([[Norveška]]) / Isaak Bashevkin ([[Norveška]])|Robert Kempter ([[Njemačka]]) / Christian Dietz ([[Njemačka]])|Bruno Jesus ([[Portugal]]) / Luciano Maia ([[Portugal]])|Tomasz Listkiewicz ([[Poljska]]) / Adam Kupsik ([[Poljska]])|Mihai Marius Marica ([[Rumunjska]]) / Ferencz Tunyogi ([[Rumunjska]])|Tomaž Klančnik ([[Slovenija]]) / Andraž Kovačič ([[Slovenija]])|Jose Enrique Naranjo Perez ([[Španjolska]]) / Diego Sánchez Rojo ([[Španjolska]])|Mahbod Beigi ([[Švedska]]) / Andreas Söderkvist ([[Švedska]])|Stéphane De Almeida ([[Švicarska]])}} |rowspan="15"|{{ubl|{{flagicon|HRV}} [[Ivan Bebek]] ([[Hrvatska]])|{{flagicon|FRA}} [[Jérôme Brisard]] ([[Francuska]])|{{flagicon|ŠPA}} [[Carlos del Cerro Grande]] ([[Španjolska]])|{{flagicon|NJE}} [[Bastian Dankert]] ([[Njemačka]])|{{flagicon|ITA}} [[Marco Di Bello]] ([[Italija]])|{{flagicon|NIZ}} [[Rob Dieperink]] ([[Nizozemska]])|{{flagicon|BEL}} [[Bram Van Driessche]] ([[Belgija]])|{{flagicon|ENG}} [[Jarred Gillett]] ([[Engleska]])|{{flagicon|NIZ}} [[Dennis Higler]] ([[Nizozemska]])|{{flagicon|POLJ}} [[Tomasz Kwiatkowski]] ([[Poljska]])|{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Fedayi San]] ([[Švicarska]])}} |- |{{flagicon|ŠPA}} [[Alejandro Hernández Hernández]] ([[Španjolska]]) |- |{{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] ([[Rumunjska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[François Letexier]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] ([[Nizozemska]]) |- |{{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] ([[Poljska]]) |- |{{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] ([[Italija]]) |- |{{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] ([[Švedska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] ([[Portugal]]) |- |{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Sandro Schärer]] ([[Švicarska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] ([[Slovenija]]) |- |{{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] ([[Njemačka]]) |} == Grupna faza == {{quote box| width=20%| quote = '''Legenda:''' :{{color box|#ffcccc}} Momčad ispala iz daljnjeg natjecanja. :{{color box|#ccffcc}} Momčad prolazi u osminu finala. }} '''Napomena:''' ''Sva vremena navedena su prema lokalnom vremenu.'' Sljedeći kriteriji primjenjivat će se prilikom rangiranja reprezentacija u grupnoj fazi:<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> # Broj bodova u svim utakmicama u grupi; # Gol razlika u svim utakmicama u grupi; # Broj postignutih golova u svim utakmicama u grupi; # Veći broj bodova osvojen u međusobnim susretima; # Bolja gol razlika ostvarena u međusobnim susretima; # Više postignutih golova u međusobnim susretima; # Fair play bodovi u svim utakmicama u grupi (samo jedno oduzimanje bodova može se primijeniti na jednog igrača po utakmici): ##Žuti karton: -1 bod ##Indirektni crveni karton (dva žuta kartona): -3 boda ##Direktni crveni karton: -4 boda ##Žuti i direktni crveni karton: -5 bodova # Bolji plasman na najrecentnijoj FIFA-inoj ljestvici; # Bolji plasman na progresivno starijim FIFA-inim ljestvicama do trenutka u kojem se reprezentacije mogu odvojiti. === Grupa A === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|MEX}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|JAR}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|JKO}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|ČEŠ}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južna Koreja]] {{flagicon|JKO}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Češka}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Meksiko}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južnoafrička Republika]] {{flagicon|JAR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa B === === Grupa C === === Grupa D === === Grupa E === === Grupa F === === Grupa G === === Grupa H === === Grupa I === === Grupa J === === Grupa K === === Grupa L === === Rangiranje trećeplasiranih momčadi === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" ! | {{Abbr|Poz.|Pozicija}} ! | Grupa !width="200"|Reprezentacija !width="40"|Bod. !width="40"|Ut. !width="40"|Pob. !width="40"|N. !width="40"|Por. !width="40"|Pos. !width="40"|Pri. !width="40"|GR |- style="background: #ccffcc;" |1. |[[#Grupa A|A]] |align=left|A3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: #ccffcc;" |2. |[[#Grupa B|B]] |align=left|B3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |[[#Grupa C|C]] |align=left|C3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: #ccffcc;" |4. |[[#Grupa D|D]] |align=left|D3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: #ccffcc;" |5. |[[#Grupa E|E]] |align=left|E3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: #ccffcc;" |6. |[[#Grupa F|F]] |align=left|F3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: #ccffcc;" |7. |[[#Grupa G|G]] |align=left|G3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: #ccffcc;" |8. |[[#Grupa H|H]] |align=left|H3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |9. |[[#Grupa I|I]] |align=left|I3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |10. |[[#Grupa J|J]] |align=left|J3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |11. |[[#Grupa K|K]] |align=left|K3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |12. |[[#Grupa L|L]] |align=left|L3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | Osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija određuje se prema sljedećim kriterijima:<ref name="regulations"/> # Najviše osvojenih bodova; # Bolja gol razlika; # Veći broj postignutih golova; # Manje disciplinskih bodova; # Pozicija na najrecentnijoj ljestvici; # Pozicija na starijim ljestvicama. |} == Faza na izbacivanje == == Statistike i nagrade == == Konačni poredak == == Marketing == == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|FIFA World Cup 2026|2026 FIFA World Cup}} *[https://www.fifa.com/worldcup/fifaworldcup2026/ FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.], FIFA.com {{Svjetski kup FIFA}} {{Authority control}} [[Kategorija:2026.]] [[Kategorija:FIFA Svjetsko prvenstvo|2026M]] [[Kategorija:Fudbal u Kanadi]] [[Kategorija:Fudbal u Meksiku]] [[Kategorija:Fudbal u Sjedinjenim Američkim Državama]] 0hmywh21078ra78yfzgzl55x7m46uhl 42587497 42587444 2026-05-04T15:51:04Z Edgar Allan Poe 29250 /* Grupa B */ 42587497 wikitext text/x-wiki {{Aktualni sportski događaj}} {{Infokutija međunarodno fudbalsko takmičenje | Name = FIFA Svjetsko prvenstvo 2026. | izvorni naziv = {{ubl|FIFA World Cup 26|Copa Mundial de la FIFA 2026|Coupe du Monde de la FIFA 2026}} | Logo = 2026_FIFA_World_Cup_emblem.svg | Size = 220px | Optional caption = | Zemlja domaćin = {{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Američke Države}}}} | datum = [[11. lipnja]] – [[19. srpnja]] [[2026.]] | Broj reprezentacija = 48 | stadioni = 16 | gradovi = 16 | Prvaci = | drugi = | treći = | četvrti = | Broj utakmica = 104 | Broj golova = | gledanost = | Najbolji strijelac = | Najbolji igrač = | ažurirano = [[2. svibnja]] [[2026]] }} '''FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.''' ([[engleski]]: ''FIFA World Cup 26''; [[španjolski]]: ''Copa Mundial de la FIFA 2026''; [[francuski]]: ''Coupe du Monde de la FIFA 2026'') bit će 23. izdanje [[FIFA Svjetsko prvenstvo|FIFA Svjetskog prvenstva]] koje će se od [[11. lipnja]] do [[19. srpnja]] [[2026.]] godine održati u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Bit će to prvo prvenstvo nakon [[1994.]] godine koje će se održati na tlu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]; [[Kanada]] će prvi put biti domaćin, dok su [[Meksiko]] (dva puta, [[1970.]] i [[1986.]]) i [[SAD|Sjedinjene Države]] (jednom, [[1994.]]) ranije već ugostili Svjetsko prvenstvo. Turnir će se igrati u ukupno 16 gradova na 16 stadiona – 11 u Sjedinjenim Državana, tri u Meksiku i dva u Kanadi. Bit će to prvi put u historiji turnira da će tri zemlje zajednički organizirati prvenstvo te prvi put da će na njemu sudjelovati 48 reprezentacija. Sjevernoamerička kandidatura za turnir [[2026.]] godine pobijedila je [[Maroko|marokansku]] kandidaturu na glasovanju u [[Moskva|Moskvi]]. Bit će to prvi turnir nakon [[2002.]] godine s više od jednog domaćina. Uz to, Meksiko će postati prva zemlja u historiji koja je čak tri puta bila domaćin ovog natjecanja. Nakon promjene termina za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodno prvenstvo]], koje se igralo tijekom zime, termin je za ovaj turnir vraćen na tradicionalni ljetni termin. Proširenje s 32 na 48 reprezentacija dovelo je do velikog broja debitanata, tako da će svoje prve nastupa na ovom natjecanju imati [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]], [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]] i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]]. Istovremeno, sva tri domaćina imali su direktan plasman na turnir. Branitelj naslova je [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]], koja je četiri godine ranije u finalu pobijedila [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francusku]]. == Izbor domaćina == [[File:2026 world cup bid election.png|thumb|500px|upright=1.6|{{center|'''Rezultati glasovanja'''}} {| |- !Mogli su glasovati !! Nisu mogli glasovati |- |{{legend|#867650|Glasovali za sjevernoameričku kandidaturu}}||{{legend|#FFBD41|Kanada–Meksiko–Sjedinjene Države}} |- |{{legend|#2770AB|Glasovali za marokansku kandidaturu}}||{{legend|#55208D|Maroko}} |- |{{legend|#008E2A|Nisu glasovali ni za jednu kandidaturu}}||{{legend|#000000|Pod suspenzijom FIFA-e}} |- |{{legend|#B32A2F|Nisu glasovali}}||{{legend|#C1C1C1|Nije članica FIFA-e}} |}]] [[Vijeće FIFA-e]] je u periodu od [[2013.]] do [[2017.]] godine intenzivno raspravljalo o ograničenjima u kontekstu rotacije domaćina prema kontinentalnom ključu. Inicijalno je pravilo glasilo da se za domaćinstvo mogla kandidirati samo država iz konfederacije koja nije bila domaćin prethodna dva turnira. Privremeno je ograničenje suženo na samo prethodni turnir,<ref>{{Cite news |date=May 30, 2015 |title=Current allocation of FIFA World Cup confederation slots maintained |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/worldcup/news/y=2015/m=5/news=current-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150530211217/http://www.fifa.com/worldcup/news/y%3D2015/m%3D5/news%3Dcurrent-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |archive-date=May 30, 2015}}</ref> nakon čega je opet prošireno na prethodna dva. Dogovorena je i iznimka za domaćine pretposljednjeg prethodnog turnira u slučaju da nijedna pristigla kandidatura ne ispunjava stroge tehničke i financijske kriterije.<ref name="fifacouncil">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA Council discusses vision for the future of football |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2016/m=10/news=fifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161017181207/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2016/m%3D10/news%3Dfifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |archive-date=October 17, 2016}}</ref><ref name="ap-cbc">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA blocks Europe from hosting 2026 World Cup, lifting Canada's chances |publisher=[[Canadian Broadcasting Corporation]] |agency=Associated Press |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161014191406/http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |archive-date=October 14, 2016}}</ref> U ožujku [[2017.]] godine, predsjednik [[FIFA]]-e [[Gianni Infantino]] potvrdio je da se europske i azijske zemlje, zbog [[Rusija|ruskog]] i [[katar]]skog domaćinstva [[2018.]], odnosno [[2022.]] godine, neće moći kandidirati za domaćinstvo prvenstva [[2026.]] godine, što je značilo da se za prvenstvo mogu kandidirati zemlje iz [[CONCACAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[1994.]] godine), [[CAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2010.]] godine), [[CONMEBOL]]a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2014.]] godine) ili [[OFC]]-a (nikada nisu bili domaćini), odnosno potencijalno iz [[UEFA]]-e ako nijedna ponuda iz ove četiri konfederacije ne bi zadovoljila uvjete.<ref name="guardian">{{Cite news |last=Hill |first=Tim |date=March 9, 2017 |title=Trump travel ban could prevent United States hosting World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20211114173744/https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |archive-date=November 14, 2021 |access-date=March 24, 2017 |work=The Guardian}}</ref> Sudomaćinstvo, koje je [[FIFA]] bila zabranila nakon [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|prvenstva u Japanu i Južnoj Koreji]], odobreno je za prvenstvo [[2026.]] godine, ali bez ograničenja u broju domaćina, što bi se procjenjivalo od slučaja do slučaja. U konačnici su pred FIFA-u stigle dvije kandidatura – ona [[Maroko|Maroka]] i ujedinjena kandidatura triju sjevernoameričkih država. [[Kanada]], [[Meksiko]] i [[Sjedinjene Američke Države]] su, svaka posebno, razmatrale samostalne kandidature, s tim da je [[10. travnja]] [[2017.]] godine objavljeno kako će poslati zajedničku kandidaturu.<ref>{{cite magazine |url=https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid |title=USA, Mexico, Canada announce bid to host '26 WC |date=April 10, 2017|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411054626/https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid|archive-date=April 11, 2017 |magazine=Sports Illustrated}}</ref><ref name=":3">{{cite web |url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup |first=Jeff |last=Carlise |date=April 10, 2017 |title=U.S., Mexico and Canada officially launch bid to co-host 2026 World Cup|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|archive-date=April 11, 2017 |work=ESPN}}</ref> Glasovanje o kandidatima održano je [[13. lipnja]] [[2018.]] godine na 68. kongresu FIFA-e u [[Moskva|Moskvi]]. U glasovanju su mogla sudjelovati 203 saveza,<ref>{{Cite web |last=Graham |first=Bryan Armen |date=June 13, 2018 |title=North America to host 2026 World Cup after winning vote over Morocco – as it happened |url=https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |website=The Guardian |access-date=July 12, 2018 |archive-date=July 18, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180718045428/https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |url-status=live}}</ref> pri čemu je [[Gana]] bila pod suspenzijom FIFA-e zbog korupcijskog skandala pa nije mogla glasovati. Sjevernoamerička kandidatura uvjerljivo je pobijedila sa 134 glasa, dok je marokanska kandidatura dobila 65 glasova;<ref>{{cite news |date=June 13, 2018 |title=World Cup 2026: Canada, US & Mexico joint bid wins right to host tournament |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913|url-status=live|access-date=June 13, 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20210114150230/https://www.bbc.com/sport/football/44464913|archive-date=January 14, 2021}}</ref><ref name=":3" /> tri zemlje ([[Kuba]], [[Slovenija]] i [[Španjolska]]) nisu glasovale, dok [[Iran]] nije glasovao ni za jednu od kandidatura.<ref>{{cite news |last1=Gyamera-Antwi |first1=Evans |title=Ghana & Kosovo excluded from Fifa Congress ahead of 2026 World Cup vote |url=http://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |access-date=June 13, 2018 |work=Goal.com |date=June 12, 2018 |archive-date=October 21, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231021220157/https://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=June 7, 2018 |title=Breaking News: President Akufo-Addo dissolves GFA |url=https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180612162226/https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |archive-date=June 12, 2018 |access-date=June 14, 2018 |work=myjoyonline.com}}</ref><ref>{{cite news |title=Fifa bans Ghana football head Kwesi Nyantakyi over 'cash gift' |url=https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |access-date=June 14, 2018 |work=BBC News |date=June 8, 2018 |archive-date=June 9, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180609011624/https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |date=May 15, 2017 |title=FIFA Congress confirms next steps of the bidding process for the 2026 FIFA World Cup - FIFA.com |url=http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |access-date=April 16, 2024 |archive-date=May 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170515003503/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news |date=June 10, 2015 |title=Scandal-plagued FIFA postpones 2026 World Cup bidding |url=https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |access-date=April 16, 2024 |work=ABC News |language=en-AU |archive-date=April 16, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240416202847/https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |url-status=live}}</ref> Rezultati su izgledali ovako: {| class="wikitable" style="margin: 0 auto;text-align: center" |+ Rezultati glasovanja |- !Kandidature !1. krug<br>{{small|(glasovi)}} |- style="background:#90ee90" |align=left|'''{{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Države}}}}''' |'''134''' |- |align=left|{{flag|Maroko}} |65 |- |align=left|Nijedna kandidatura |1 |- |align=left|Nisu glasovali |3 |} == Proširenje i promjena formata == Ideja o proširenju prvenstva, odnosno povećanju broja reprezentacija, pojavila se još [[2013.]] godine kada je to predložio tadašnji predsjednik [[UEFA]]-e [[Michel Platini]],<ref>{{Cite news |date=October 28, 2013 |title=Michel Platini calls for 40-team World Cup starting with Russia 2018 |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |access-date=January 24, 2015 |archive-date=September 15, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180915093947/https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=October 29, 2013 |title=Michel Platini's World Cup expansion plan unlikely – Fifa |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/24735765 |url-status=live |access-date=January 24, 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140421001646/http://www.bbc.co.uk/sport/0/football/24735765 |archive-date=April 21, 2014}}</ref> a ponovio ju je i [[FIFA]]-in predsjednik [[Gianni Infantino]] [[2016.]] godine.<ref>{{Cite news |date=March 30, 2016 |title=Infantino suggests 40-team World Cup finals |work=Independent Online |publisher=[[Independent Online (South Africa)|IOL]] |agency=Reuters |location=South Africa |url=http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161230230628/http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |archive-date=December 30, 2016}}</ref> Protivnici prijedloga tvrdili su da je već sada broj utakmica pretjerano velik,<ref name="auto2">{{Cite news |last=Macguire |first=Eoghan |date=December 15, 2016 |title=World Cup: Europe's top clubs oppose FIFA's expansion plans |url=https://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161224164833/http://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |archive-date=December 24, 2016 |publisher=CNN}}</ref> da bi proširenje smanjilo kvalitetu utakmica<ref name="auto">{{Cite news |date=October 2, 2016 |title=Low confirms opposition to 40-team World Cup |publisher=sbs.com.au |agency=[[Australian Associated Press]] |url=http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161005031826/http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |archive-date=October 5, 2016}}</ref><ref name="auto1">{{Cite news |last=Martín |first=Idafe |date=January 10, 2017 |title=Mundial de 48 equipos: durísimas críticas en Europa |url=https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170112153909/https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |archive-date=January 12, 2017 |work=[[Clarín (Argentine newspaper)|Clarín]] |language=es}}</ref> te da je odluka motivirana političkim, a ne sportskim razlozima, optužujući Infantina da koristi ideju u svrhu samopromocije pred izbore za predsjednika.<ref>{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Críticas a decisión de la FIFA de jugar el Mundial 2026 con 48 selecciones |language=es |work=[[El Universo]] |agency=[[Agence France-Presse]] |url=http://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170111180321/https://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |archive-date=January 11, 2017}}</ref> Unatoč kritikama, FIFA je [[10. siječnja]] [[2017.]] godine odobrila proširenje s 32 na 48 reprezentacija,<ref name="48teams">{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> što je 16 više u odnosu na prethodnih sedam turnira.<ref name="48teams" /><ref>{{Cite web |last=Conn |first=David |date=January 10, 2017 |title=Fifa approves Infantino's plan to expand World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110104617/https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |website=The Guardian}}</ref> Izvorno je promijenjeni format trebao imati 16 grupa po tri reprezentacije uz 80 odigranih utakmica, pri čemu bi prve dvije reprezentacije iz svake grupe išle dalje u fazu na izbacivanje. Prema tom formatu, broj utakmica svake momčadi i dalje bi bio maksimalno sedam, pri čemu bi svaka reprezentacija igrala jednu utakmicu manje u grupu, a turnir bi se i dalje mogao završiti unutar standardna 32 dana.<ref>{{Cite web |date=January 10, 2017 |title=World Cup: Gianni Infantino defends tournament expansion to 48 teams |url=https://www.bbc.com/sport/football/38577001 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170331171815/http://www.bbc.com/sport/football/38577001 |archive-date=March 31, 2017 |publisher=BBC Sport}}</ref> Kritičari ovog formata isticali su da bi ovo moglo dovesti do koluzije među reprezentacijama,<ref name="guyon">{{Cite journal |last=Guyon |first=Julien |date=April 30, 2020 |title=Risk of Collusion: Will Groups of 3 Ruin the FIFA World Cup? |journal=Journal of Sports Analytics |volume=6 |issue=4 |pages=259–279 |doi=10.3233/JSA-200414 |doi-access=free |url=https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |archive-date=2024-08-03 |access-date=2026-05-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240803091047/https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |url-status=dead }}</ref> na što je FIFA predložila izvođenje penala s ciljem izbjegavanja remija u grupnoj fazi,<ref>{{cite news |date=January 18, 2017 |title=Penalty shootouts may be used to settle drawn World Cup matches |work=World Soccer |url=http://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |access-date=November 12, 2020 |archive-date=October 28, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201028040619/https://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |url-status=live}}</ref> međutim ni to nije potpuno ukinulo postojeći rizik,<ref name="guyon"/> što je FIFA-u potaklo na alternativna rješenja.<ref>{{cite news |first=Martyn |last=Ziegler |title=Format for 2026 World Cup could be revamped amid 'collusion' fears, says Fifa vice-president |url=https://www.thetimes.com/sport/football/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |work=[[The Times]] |location=London |date=April 1, 2022 |access-date=November 5, 2022 |archive-date=November 13, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221113124725/https://www.thetimes.co.uk/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |url-status=live}}</ref> U konačnici je format promijenjen [[14. ožujka]] [[2023.]] godine i to na način da će reprezentacije biti raspoređene u 12 grupa po četiri reprezentacije, pri čemu prve dvije iz svake grupe prolaze dalje, zajedno s osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija iz svih grupa.<ref name="IMC">{{cite web |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |title=FIFA Council approves international match calendars |publisher=[[FIFA]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314155521/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |url-status=live}}</ref> Prema novom formatu, igrat će se ukupno 104 umjesto 64 utakmice, a turnir će trajati 39 dana, duže nego prije;<ref>{{cite news |last=Ingle |first=Sean |url=https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |title=World Cup 2026: four-team groups and 104 game-tournament confirmed by Fifa |work=[[The Guardian]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411173501/https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last=Bushnell |first=Henry |url=https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |title=FIFA scraps ill-fated 2026 World Cup format, but new plan presents other pros and cons |work=[[Yahoo! Sports]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411012544/https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |url-status=live}}</ref> iako će svaka reprezentacija i dalje igrati po tri utakmice u grupnoj fazi, broj utakmica u fazi na izbacivanje povećan je sa sedam na osam zbog uvođenja šesnaestine finala.<ref>{{cite news |last=Ziegler |first=Martyn |url=https://www.thetimes.com/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |title=World Cup will be a week longer — but Fifa scraps three-team group plan |work=[[The Times]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314110957/https://www.thetimes.co.uk/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last1=Slater |first1=Matt |last2=Ornstein |first2=David |url=https://www.nytimes.com/athletic/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |title=World Cup 2026 format expands again with four-team groups and 104 matches |work=[[The Athletic]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314103434/https://theathletic.com/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |url-status=live}}</ref> == Kvalifikacije == {{main|Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.}} [[File:2026 world cup qualification map.svg|thumb|400x400px|{{legend|#0000ff|Kvalificirani na Svjetsko prvenstvo}} {{legend|#ffbf00|Nisu se uspjeli kvalificirati}} {{legend|#000000|Diskvalificirani ili se povukli iz kvalifikacija}} {{legend|#cccccc|Nisu članice FIFA-e}}]] Zbog proširenja broja reprezentacija na 48, došlo je i do promjene formata kvalifikacija te povećanja broja kontinentalnih pozicija za svaku konfederaciju. Što se tiče domaćina, podnositelji kandidature računali su na to da će sve tri reprezentacije imati direktan plasman kao domaćini,<ref name="bid_cities">{{Cite web |title=United 2026 bid book |url=https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |publisher=united2026.com |access-date=April 30, 2018 |archive-date=September 15, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210915131958/https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |url-status=live}}</ref> što je prvo potvrdio Infantino, navodeći da će [[CONCACAF]] dobiti šest mjesta, tri od koja će ići domaćinima,<ref>{{cite web |url=https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |title=Presidente de la FIFA confirma cantidad de plazas de Concacaf para el Mundial de 2026 |language=es |website=ESPN Deportes |date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |archive-date=September 22, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220922004259/https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |last=Vargas |first=Dinia |date=August 31, 2022 |title=Infantino anuncia cuántos cupos tendrá la Concacaf para el Mundial de 2026 |url=https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220831205624/https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |archive-date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |website=CRHoy.com |language=es}}</ref> a onda i [[Vijeće FIFA-e]] na sjednici u veljači [[2023.]] godine.<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |title=FIFA Council highlights record breaking revenue in football |publisher=[[FIFA]] |date=February 14, 2023 |access-date=February 14, 2023 |archive-date=February 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214163245/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/ |title=FIFA confirms U.S., Mexico, Canada automatically in '26 World Cup |publisher=[[Reuters]] |date=February 14, 2023|access-date=February 14, 2023|archive-date=February 15, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230215070258/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/|url-status=live}}</ref> Ostala kontinentalna mjesta potvrđena su na sastanku u [[Manama|Manami]] prije 67. kongresa FIFA-e,<ref name="slot">{{cite web |date=March 30, 2017 |title=Bureau of the Council recommends slot allocation for the 2026 FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |access-date=August 5, 2022 |publisher=FIFA |archive-date=June 19, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220619161123/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |date=March 30, 2017 |title=World Cup 2026: Fifa reveals allocation for 48-team tournament |url=https://www.bbc.com/sport/football/39448474 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170330224520/http://www.bbc.com/sport/football/39448474 |archive-date=March 30, 2017 |publisher=BBC}}</ref> gdje je potvrđeno i uvođenje interkontinentalnog kvalifikacijskog turnira na koje bi se šest reprezentacija borilo za posljednja dva mjesta na završnom turniru.<ref name="fifa_council">{{Cite web |date=May 9, 2017 |title=FIFA Council prepares Congress, takes key decisions for the future of the FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170618072825/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2017/m%3D5/news%3Dfifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |archive-date=June 18, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> Ostatak kvalifikacija provodio se po konfederacijama kao i ranije, a branitelj naslova [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]] također je sudjelovala u kvalifikacijama. === Kvalificirane momčadi === Od ukupno 48 reprezentacija na turniru, njih je 26 sudjelovalo i na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodnom turniru]]. Zbog povećanja broja reprezentacija došlo je i do povećanja broja debitanata, tako da su čak četiri reprezentacije izborile debitantski nastup, a to su [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]],<ref name=":2">{{cite news |last=Wilson |first=Jonathan |title=Curaçao complete fairytale with battling draw in Jamaica to qualify for World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2025/nov/19/curacao-complete-fairytale-with-battling-draw-in-jamaica-to-qualify-for-world-cup |access-date=November 19, 2025 |work=The Guardian}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]]<ref>{{Cite news |last=Millar |first=Colin |date=June 5, 2025 |title=Uzbekistan, Jordan qualify for World Cup for first time |url=https://www.nytimes.com/athletic/6229851/2025/06/05/uzbekistan-world-cup-qualification-2026/ |access-date=November 19, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]].<ref>{{cite web |date=October 13, 2025 |title=Cabo Verde seal historic World Cup qualification |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/cabo-verde-qualify |access-date=October 14, 2025 |publisher=FIFA}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Katara|Katar]], koji se na prethodno izdanje kvalificirao automatski zbog domaćinstva, prvi je put izborio nastup na završnici kroz kvalifikacije.<ref>{{cite web |date=October 14, 2025 |title=Qatar and Saudi Arabia qualify for 2026 World Cup |url=https://global.espn.com/football/story/_/id/46597037/qatar-saudi-arabia-qualify-2026-fifa-world-cup|access-date=October 15, 2025 |website=ESPN |agency=Associated Press}}</ref> Velik broj reprezentacija vratio se nakon značajnijih perioda izbivanja, a to su [[Fudbalska reprezentacija Demokratske Republike Konga|DR Kongo]] i [[Fudbalska reprezentacija Haitija|Haiti]] (posljednji nastup bio im je [[1974.]] godine),<ref name=":2" /><ref>{{cite web |last=Williams |first=Ian |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cn43qqy9z8xo |title=Tuanzebe sends DR Congo back to World Cup after 52 years |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=BBC Sport}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Iraka|Irak]] (posljednji nastup bio je [[1986.]] godine)<ref>{{cite web |last=Luckings |first=Steve |url=https://www.thenationalnews.com/sport/2026/04/01/iraq-beat-bolivia-to-qualify-for-2026-fifa-world-cup/ |title=Iraq beat Bolivia to qualify for 2026 Fifa World Cup |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=The National News}}</ref> te [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]], [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]]<ref>{{Cite news |date=November 16, 2025 |title=Norway Qualifies for 2026 World Cup and Sends Italy To Dreaded Playoff |url=https://www.foxsports.com/stories/soccer/norway-qualifies-2026-world-cup-sends-italy-dreaded-playoff |access-date=November 16, 2025 |work=Fox Sports}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] (posljednji nastup bio im je [[1998.]] godine).<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/uefa-qualifiers-review-matchday-10-november-18 |title=Austria, Belgium, Scotland, Spain and Swiss reach World Cup |publisher=FIFA|access-date=November 19, 2025}}</ref> Što se tiče značajnijih izbivanja, četverostruki svjetski prvak [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italija]] nije se uspjela kvalificirati na svoje treće uzastopno Svjetsko prvenstvo, što je neslavni rekord postavljen nakon novog poraza u play-offu.<ref>{{cite web |last=Bandini |first=Nicky |url=https://www.theguardian.com/football/2026/mar/31/bosnia-herzegovina-italy-world-cup-2026-qualifying-playoff-match-report |title=Italy miss out on World Cup again after Bosnia and Herzegovina's shootout triumph |date=March 31, 2026 |access-date=April 3, 2026 |website=The Guardian}}</ref> Talijani su ujedno i jedini bivši prvaci koji se nisu kvalificirali na tri uzastopna prvenstva te najbolje rangirana momčad na FIFA-inoj ljestvici koja nije ostvarila plasman. Reprezentacije koje su igrale na prethodnom turniru, a nisu se kvalificirale za ovaj su [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danska]], [[Fudbalska reprezentacija Kameruna|Kamerun]], [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarika]], [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljska]], [[Fudbalska reprezentacija Srbije|Srbija]] i [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Wales]]. Kvalificirane momčadi su sljedeće: {{col-begin}} {{col-4}} '''[[AFC]]''' (9) * {{NogRep|AUS}} * {{NogRep|IRK}} * {{NogRep|IRN}} * {{NogRep|JAP}} * {{NogRep|JOR}} (debi) * {{NogRep|JKO}} * {{NogRep|KAT}} * {{NogRep|SAU}} * {{NogRep|UZB}} (debi) '''[[CAF]]''' (10) * {{NogRep|ALŽ}} * {{NogRep|COD}} * {{NogRep|EGI}} * {{NogRep|GAN}} * {{NogRep|JAR}} * {{NogRep|MAR}} * {{NogRep|CIV}} * {{NogRep|SEN}} * {{NogRep|TUN}} * {{NogRep|ZEL}} (debi) {{col-4}} '''[[CONCACAF]]''' (6) * {{NogRep|CUW}} (debi) * {{NogRep|HAI}} * {{NogRep|KAN}} (domaćin) * {{NogRep|MEX}} (domaćin) * {{NogRep|PAN}} * {{NogRep|SAD}} (domaćin) '''[[CONMEBOL]]''' (6) * {{NogRep|ARG}} * {{NogRep|BRA}} * {{NogRep|EKV}} * {{NogRep|KOL}} * {{NogRep|PAR}} * {{NogRep|URU}} '''[[OFC]]''' (1) * {{NogRep|NZL}} {{col-4}} '''[[UEFA]]''' (16) * {{NogRep|AUT}} * {{NogRep|BEL}} * {{NogRep|BIH}} * {{NogRep|ČEŠ}} * {{NogRep|ENG}} * {{NogRep|FRA}} * {{NogRep|HRV}} * {{NogRep|NIZ}} * {{NogRep|NOR}} * {{NogRep|NJE}} * {{NogRep|POR}} * {{NogRep|ŠKO}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] * {{NogRep|ŠVE}} * {{NogRep|ŠVI}} * {{NogRep|TUR}} {{col-end}} == Gradovi domaćini == Tijekom kandidature, tri su zemlje predložile ukupno 41 grad s 42 potpuno funkcionalna stadiona s redovnim posjetiteljima (osim [[Montreal]]a) te dva stadiona u izgradnji (u [[Las Vegas]]u i [[Los Angeles]]u) kao potencijalne domaćine (tri stadiona u tri grada u [[Meksiko|Meksiku]], šest stadiona u šest gradova u [[Kanada|Kanadi]] te 35 stadiona u 32 grada u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]).<ref name="bids">{{cite web |title=Forty-one Cities Across Canada, Mexico and the United States Submit Bids to Serve as Host Cities in United Bid for 2026 FIFA World Cup |url=http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170908021347/http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |archive-date=September 8, 2017 |access-date=September 7, 2017}}</ref> Prvi krug eliminacija reducirao je broj gradova i stadiona za devet. Sljedeći je krug eliminirao još devet stadiona u šest gradova, dok su tri grada s tri stadiona ([[Chicago]], [[Minneapolis]] i [[Vancouver]]) odustala jer [[FIFA]] nije bila voljna dogovoriti se oko financijskih detalja.<ref>{{cite news |last=Carlisle |first=Jeff |title=United States-led World Cup bid cuts list of potential host cities to 23 |url=https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |access-date=November 25, 2021 |publisher=ESPN |date=March 16, 2018 |archive-date=November 25, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211125114050/https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |url-status=live}}</ref> Nakon što je u srpnju [[2021.]] godine [[Montreal]] odustao zbog manjka financijske pomoći od provincije i nevoljkosti da se renovira [[Olimpijski stadion (Montreal)|Olimpijski stadion]],<ref>{{cite news |title=Montreal withdraws from host city selection process for 2026 World Cup |url=https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |access-date=July 6, 2021 |work=Sportsnet |date=July 6, 2021 |archive-date=August 16, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210816132650/https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |url-status=live}}</ref> [[Vancouver]] se ponovo pridružio u travnju [[2022.]] godine,<ref name="vancouver_candidatecity">{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process |title=Update on FIFA World Cup 2026 candidate host city process |publisher=FIFA |date=April 14, 2022|access-date=April 14, 2022|archive-date=July 12, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220712003456/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process|url-status=live}}</ref> što je dovelo broj gradova domaćina na 24. Dana [[16. lipnja]] [[2022.]] godine [[FIFA]] je potvrdila šesnaest gradova domaćina (dva u [[Kanada|Kanadi]], tri u [[Meksiko|Meksiku]] te jedanaest u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]), a to su bili: [[Atlanta]], [[Boston]], [[Ciudad de México]], [[Dallas]], [[Guadalajara]], [[Houston]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Los Angeles]], [[Miami]], [[Monterrey]], [[New York]]/[[New Jersey]], [[Philadelphia]], [[San Francisco]], [[Seattle]], [[Toronto]] i [[Vancouver]].<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement |title=FIFA unveils stellar line-up of FIFA World Cup 2026 Host Cities |publisher=FIFA |date=June 16, 2022|access-date=June 16, 2022|archive-date=June 16, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220616223211/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement|url-status=live}}</ref> FIFA je [[4. veljače]] [[2024.]] godine potvrdila da će se finale igrati na [[MetLife Stadium]]u.<ref name="ESPN-Schedule">{{cite news |last=Bonagura |first=Kyle |date=February 4, 2024 |title=2026 World Cup final set for MetLife Stadium, USMNT kicks off in L.A. |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |publisher=ESPN |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 4, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240204211650/https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |url-status=live}}</ref> Osam od šestanest stadiona ima trajno postavljenu umjetnu travu, koja će pred prvenstvo biti zamijenjena pravom travom. Četiri stadiona ([[Atlanta]], [[Dallas]], [[Houston]] i [[Vancouver]]) su zatvoreni stadioni koji imaju pomočni krov te su opremljeni s uređajima za kontrolu temperature, dok je stadion u [[Los Angeles]]u otvoren, ali ima prozirni krov i uređaje za kontrolu temperature.<ref>{{cite news |last=Tannenwald |first=Jonathan |date=November 2, 2022 |title=FIFA goes to college to study how to grow grass indoors for the 2026 men's World Cup |work=[[The Philadelphia Inquirer]] |url=https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-access=subscription |access-date=November 6, 2022 |archive-date=November 7, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221107071610/https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-status=live}}</ref> [[Ciudad de México]] je jedini glavni grad među odabranim gradovima, što znači da su se [[Ottawa]] i [[Washington, D.C.]] pridlužili [[Bonn]]u ([[1974.]]) i [[Tokyo|Tōkyu]] ([[2002.]]) kao jedini glavni gradovi koji nisu bili odabrani za domaćine utakmica Svjetskog prvenstva. Washington je bio među kandidatima, ali kako je lokalni [[FedExField]] bio u lošem stanju, kombinirali su svoju kandidaturu zajedno s [[Baltimore]]om, ali ona nije bila uspješna. Stadion u [[TD Place Stadium]] u Ottawi odbijen je vrlo rano zbog premalog kapaciteta gledališta.<ref>{{Cite web |last=Platt |first=Oliver |date=September 7, 2017 |title=Rogers Centre removed from list of potential World Cup 2026 venues |url=https://wakingthered.com/2017/09/07/1986/rogers-centre-removed-from-list-of-potential-world-cup-2026-venues/ |access-date=October 21, 2025 |website=Waking The Red |language=en |quote=Mosaic Stadium and TD Place Stadium do not currently meet the minimum-capacity requirement}}</ref> Ostali odbijeni gradovi bili su [[Cincinnati]], [[Denver]], [[Nashville, Tennessee|Nashville]], [[Orlando]] i [[Edmonton]]. Iako je čak osam gradova ranije također ugostilo utakmice Svjetskih prvenstava ([[Dallas]], [[Los Angeles]], [[San Francisco]], [[New York]]/[[New Jersey]] i [[Boston]] na prvenstvu [[1994.]]; [[Guadalajara]] i [[Ciudad de México]] na prvenstvima [[1970.]] i [[1986.]]; [[Monterrey]] na prvenstvu [[1986.]]), [[Estadio Azteca]] jedini je stadion na kojemu su se i ranije igrale utakmice Svjetskog prvenstva; nijedan od stadiona sa [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|Svjetskog prvenstva 1994.]] godine neće biti korišten na ovom prvenstvu.<ref>{{cite news |first1=Chuck |last1=Booth |first2=Roger |last2=Gonzalez |title=FIFA World Cup 2026 host cities: Los Angeles, New York/New Jersey among top venues; Washington D.C. snubbed |url=https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |work=CBS Sports |date=June 17, 2022 |access-date=June 27, 2022 |archive-date=June 27, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220627172342/https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |url-status=live}}</ref> Zbog sponzorskih razloga, FIFA će za potrebe prvenstva koristiti druga imena za stadione jer izvorna imena sadrže imena sponzora; privremena imena prikazana su u tablici u zagradama.<ref>{{cite web |last=Pelit |first=Asli |date=February 16, 2024 |title=FIFA RULES MAY COST METLIFE $80M IN WORLD CUP FINAL BRAND VALUE |url=https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240216173018/https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |archive-date=February 16, 2024 |access-date=July 21, 2024 |work=Sportico}}</ref><ref name="FIFA stadia">{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/world-cup-2026-stadiums-fifa-soccer-football-mexico-usa-canada |title=The FIFA World Cup 26 stadiums |date=July 15, 2025|access-date=November 17, 2025 |publisher=FIFA |quote=Stadium official names for the FIFA World Cup 26 have been matched with Host City names and may differ from the common designation used locally.}}</ref> Podaci o kapacitetima stadiona temeljeni su na službenim podacima koje je objavila FIFA.<ref name="FIFA stadia"/> <center> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- !{{flagicon|SAD}} [[Dallas]], [[Texas|TX]] !{{flagicon|MEX}} [[Ciudad de México]] !{{flagicon|SAD}} [[New York (grad)|New York]]/[[New Jersey]] !{{flagicon|SAD}} [[Atlanta]], [[Georgia|GA]] !{{flagicon|SAD}} [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Missouri|MO]] !{{flagicon|SAD}} [[Houston]], [[Teksas|TX]] |- |[[AT&T Stadium]]<br>{{small|(Dallas Stadium)}} |[[Estadio Azteca|Estadio Banorte]]<br>{{small|(Mexico City Stadium)}} |[[MetLife Stadium]]<br>{{small|(New York New Jersey Stadium)}} |[[Mercedes-Benz Stadium]]<br>{{small|(Atlanta Stadium)}} |[[Arrowhead Stadium|GEHA Field at Arrowhead Stadium]]<br>{{small|(Kansas City Stadium)}} |[[NRG Stadium]]<br>{{small|(Houston Stadium)}} |- |Kapacitet: '''94,000''' |Kapacitet: '''83,000''' |Kapacitet: '''82,500''' |Kapacitet: '''75,000''' |Kapacitet: '''73,000''' |Kapacitet: '''72,000''' |- |[[File:Cowboys stadium inside view 4.JPG|200x200px]] |[[File:Soccer game at the Azteca Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:Copa America game between Columbia vs Peru at the MetLife Stadium.jpg|200x200px]] |[[File:2017 Orlando City at Atlanta United MLS Game.jpg|200x200px]] |[[File:25 July 2010 Kansas City Wizards vs Manchester United friendly.jpg|200x200px]] |[[File:NRG Stadium, LEAGUES CUP 2024 TIGRES INTER MIAMI.jnp.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[San Francisco]], [[Kalifornija|CA]] !rowspan="8" colspan="4"|{{OSM Location map |float=center |nolabels=1 |width=800 |height=500 |coord={{coord|34|-99.5}} |zoom=3 |shapeD=circle |mark-sizeD=8 |label-sizeD=11,background,outline |label-posD=right |legendBox=,120px38px5px,5px457px,background,black |legendItem1=<b>Zapadna regija</b>,1 |legendItem2=<b>Centralna regija</b>,5,14 |legendItem3=<b>Istočna regija</b>,11,25 <!-- Western region --> |label1='''[[Los Angeles]]''' |mark-coord1={{Coord|33.95340|-118.33902}} |shape-color1=blue |label-pos1=west |mark-title1=[[Los Angeles]] |mark-description1=[[SoFi Stadium]] |label2='''[[San Francisco]]''' |mark-coord2={{Coord|37.40317|-121.96979}} |shape-color2=blue |label-pos2=west |mark-title2=[[San Francisco]] |mark-description2=[[Levi's Stadium]] |label3='''[[Seattle]]''' |mark-coord3={{Coord|47.59515|-122.33163}} |shape-color3=blue |mark-title3=[[Seattle]] |mark-description3=[[Lumen Field]] |label4='''[[Vancouver]]''' |mark-coord4={{Coord|49.27669|-123.11202}} |shape-color4=blue |label-pos4=west |mark-title4=[[Vancouver]] |mark-description4=[[BC Place]] <!-- Central region --> |label5='''[[Dallas]]''' |mark-coord5={{Coord|32.74785|-97.09283}} |shape-color5=green |label-pos5=west |mark-title5=[[Dallas]] |mark-description5=[[AT&T Stadium]] |label6='''[[Guadalajara]]''' |mark-coord6={{Coord|20.68182|-103.46241}} |shape-color6=green |label-pos6=west |mark-title6=[[Guadalajara]] |mark-description6=[[Estadio Akron]] |label7='''[[Houston]]''' |mark-coord7={{Coord|29.68486|-95.41080}} |shape-color7=green |label-pos7=west |mark-title7=[[Houston]] |mark-description7=[[NRG Stadium]] |label8='''[[Kansas City, Missouri|Kansas City]]''' |mark-coord8={{Coord|39.04893|-94.48401}} |shape-color8=green |label-pos8=west |mark-title8=[[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |mark-description8=[[Arrowhead Stadium]] |label9='''[[Ciudad de México]]''' |mark-coord9={{Coord|19.30295|-99.15047}} |shape-color9=green |mark-title9=[[Ciudad de México]] |mark-description9=[[Estadio Azteca]] |label10='''[[Monterrey]]''' |mark-coord10={{Coord|25.66911|-100.24437}} |shape-color10=green |mark-title10=[[Monterrey]] |mark-description10=[[Estadio BBVA]] <!-- Eastern region --> |label11='''[[Atlanta]]''' |mark-coord11={{Coord|33.75541|-84.40085}} |shape-color11=red |mark-title11=[[Atlanta]] |mark-description11=[[Mercedes-Benz Stadium]] |label12='''[[Boston]]''' |mark-coord12={{Coord|42.09093|-71.26436}} |shape-color12=red |mark-title12=[[Boston]] |mark-description12=[[Gillette Stadium]] |label13='''[[Miami]]''' |mark-coord13={{Coord|25.95795|-80.23885}} |shape-color13=red |mark-title13=[[Miami]] |mark-description13=[[Hard Rock Stadium]] |label14='''[[New York (grad)|New York]]''' |mark-coord14={{Coord|40.81352|-74.07435}} |shape-color14=red |ldx14=-2 |ldy14=7 |mark-title14=[[New York (grad)|New York/New Jersey]] |mark-description14=[[MetLife Stadium]] |label15='''[[Philadelphia]]''' |mark-coord15={{Coord|39.90081|-75.16747}} |shape-color15=red |label-pos15=west |mark-title15=[[Philadelphia]] |mark-description15=[[Lincoln Financial Field]] |label16='''[[Toronto]]''' |mark-coord16={{Coord|43.63322|-79.41858}} |shape-color16=red |label-pos16=west |mark-title16=[[Toronto]] |mark-description16=[[BMO Field]] }} !{{flagicon|SAD}} [[Los Angeles]], [[Kalifornija|CA]] |- |[[Levi's Stadium]]<br>{{small|(San Francisco Bay Area Stadium)}} |[[SoFi Stadium]]<br>{{small|(Los Angeles Stadium)}} |- |Kapacitet: '''71,000''' |Kapacitet: '''70,000''' |- |[[File:Entering Levi's Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:SoFi Stadium 23rd March 2025.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Philadelphia]], [[Pennsylvania|PA]] !{{flagicon|SAD}} [[Seattle]], [[Washington (savezna država)|WA]] |- |[[Lincoln Financial Field]]<br>{{small|(Philadelphia Stadium)}} |[[Lumen Field]]<br>{{small|(Seattle Stadium)}} |- |Kapacitet: '''69,000''' |Kapacitet: '''69,000''' |- |[[File:United States v Paraguay, Copa América Centenario (cropped).jpg|200x200px]] |[[File:2025 FIFA Club World Cup - Seattle Sounders FC vs. Botafogo - 03.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Boston]], [[Massachusetts|MA]] !{{flagicon|SAD}} [[Miami]], [[Florida|FL]] !{{flagicon|KAN}} [[Vancouver]], [[British Columbia|BC]] !{{flagicon|MEX}} [[Monterrey]] !{{flagicon|MEX}} [[Guadalajara]] !{{flagicon|KAN}} [[Toronto]], [[Ontario|ON]] |- |[[Gillette Stadium]]<br>{{small|(Boston Stadium)}} |[[Hard Rock Stadium]]<br>{{small|(Miami Stadium)}} |[[BC Place]]<br>{{small|(BC Place Vancouver)}} |[[Estadio BBVA]]<br>{{small|(Estadio Monterrey)}} |[[Estadio Akron]]<br>{{small|(Estadio Guadalajara)}} |[[BMO Field]]<br>{{small|(Toronto Stadium)}} |- |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''54,000''' |Kapacitet: '''53,500''' |Kapacitet: '''48,000''' |Kapacitet: '''45,000''' |- |[[File:New England Revolution vs Liga Deportivo Alajuense 2024-03-06 53571677017.jpg|200x200px]] |[[File:Hard Rock Stadium Club World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:BC Place 2015 Women's FIFA World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio BBVA Bancomer - Diciembre 2017.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio Akron 02-07-2022 cabecera sur lado derecho (3).jpg|200x200px]] |[[File:Bmo Field 2016 East Stand.jpg|200x200px]] |} </center> == Finalni ždrijeb == Finalni ždrijeb za Svjetsko prvenstvo održao se [[5. prosinca]] [[2025.]] godine u [[Kennedyjev centar|Kennedyjevom centru]] u [[Washington, D.C.|Washingtonu]].<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/final-draw-results |title=Groups revealed in star-studded Final Draw |publisher=FIFA |date=December 5, 2025 |access-date=December 6, 2025}}</ref> Reprezentacije su raspoređene u četiri jakosne skupine po 12 reprezentacija. U prvoj jakosnoj skupini bili su domaćini te devet najbolje plasiranih reprezentacija prema FIFA-inoj ljestvici. Preostale tri jakosne skupine sadržavale su ostale reprezentacije, također podijeljene prema FIFA-inoj ljestvici. Izuzetak su četiri reprezentacije iz europskog ''play-offa'' te dvije reprezentacije s interkontinentalnog ''play-offa'', koje su smještene u četvrtu jakosnu skupinu jer se u trenutku ždrijeba još nije znalo koje će to reprezentacije biti.<ref>{{cite news|url=https://www.france24.com/en/sport/20251125-world-cup-draw-to-separate-spain-argentina-france-and-england-until-final-rounds|title=FIFA 2026: World Cup draw to separate Spain, Argentina, France and England until final rounds|work=France 24|access-date=November 27, 2025}}</ref> Grupe su formirane nasumično izvlačenjem po jedne reprezentacije iz svake jakosne skupine, vodeći se načelnim pravilom da, kada god je to moguće, u istoj grupi ne budu momčadi iz iste konfederacije.<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/procedures-final-draw-world-cup-2026-revealed |title=Procedures for the Final Draw for the FIFA World Cup 2026 revealed |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref><ref>{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/2d1a1ac7bab78995/original/Draw-Procedures-for-the-FIFA-World-Cup-2026.pdf |title=Draw Procedures for the FIFA World Cup 2026 |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref> Ovo je pravilo primjenjivo na sve konfederacije osim UEFA-e, tako da su u grupi smjele biti maksimalno dvije europske momčadi. Kao što je i inače praksa, domaćini su još prije ždrijeba bili raspoređeni u grupe radi rasporeda igranja.<ref name="Schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=FIFA |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 5, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240205034420/https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |last1=Bushnell |first1=Henry |last2=Crafton |first2=Adam |date=August 22, 2025 |title=2026 World Cup draw to be held at Kennedy Center, President Trump announces |url=https://www.nytimes.com/athletic/6569842/2025/08/22/world-cup-draw-kennedy-center-trump-infantino/ |access-date=August 22, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331 |url-access=limited}}</ref> Tako je [[Fudbalska reprezentacija Meksika|Meksiko]] smješten u grupu A kako bi [[11. lipnja]] igrao utakmicu otvaranja na [[Estadio Azteca|Azteci]]. [[Fudbalska reprezentacija Kanade|Kanada]] i [[Fudbalska reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Američke Države]] smješteni su u grupu B, odnosno grupu D. Kako bi osigurala balans u kompetitivnosti, FIFA je također osigurala da se prve četiri reprezentacije s FIFA-ine ljestvice ne mogu međusobno susresti prije polufinala,<ref>{{cite web |last=Johnson |first=Dale |date=November 25, 2025 |title=Fifa to keep top seeds apart in World Cup draw |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cvg84knn2p5o |access-date=November 25, 2025 |work=[[BBC Sport]]}}</ref> odnosno finala i to tako što je osigurala da prva ([[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]]) i druga ([[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]]), odnosno treća ([[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]]) i četvrta ([[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleska]]) reprezentacija svijeta budu ždrijebane u suprotnim dijelovima turnira za fazu na izbacivanje, čime se osiguralo da se ne susretnu u ranim fazama turnira u slučaju da osvoje svoje grupe. Ždrijeb je započao s prvom, a završio sa četvrtom jakosnom skupinom, pri čemu je svaka reprezentacija bila raspoređena u prvu slobodnu grupu po abecednom ključu. Zbog rasporeda igranja, momčadi iz prve jakosne skupine automatski su bile ždrijebane na prvu poziciju svake grupe. Za ostale jakosne skupine, FIFA je osmislila predeterminirani način određivanja pozicije u grupu temeljen na jakosnoj skupini i grupu u koju su ždrijebani. Jakosne skupine izgledale su ovako:<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id14933 |title=FIFA Men's World Ranking: 19 November 2025 |publisher=FIFA |date=November 19, 2025 |access-date=November 27, 2025}}</ref> {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 1 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|SAD}}{{efn|Sjedinjene Američke Države su kao sudomaćin raspoređene u prvu jakosnu skupinu te im je automatski dodijeljena pozicija D1. Po rangu, Sjedinjene Američke Države bi inače bile u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa D|D]]}} | style="text-align:center" | 14 |- | {{fb|MEX}}{{efn|Meksiko je kao sudomaćin raspoređen u prvu jakosnu skupinu te mu je automatski dodijeljena pozicija A1. Po rangu, Meksiko bi inače bio u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa A|A]]}} | style="text-align:center" | 15 |- style="border-bottom:2px solid blue;" | {{fb|KAN}}{{efn|Kanada je kao sudomaćin raspoređena u prvu jakosnu skupinu te joj je automatski dodijeljena pozicija B1. Po rangu, Kanada bi inače bila u trećoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa B|B]]}} | style="text-align:center" | 27 |- | {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 1 |- | {{fb|ARG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 2 |- | {{fb|FRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 3 |- | {{fb|ENG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 4 |- | {{fb|BRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 5 |- | {{fb|POR}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 6 |- | {{fb|NIZ}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 7 |- | {{fb|BEL}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 8 |- | {{fb|NJE}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 9 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 2 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|HRV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 10 |- | {{fb|MAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 11 |- | {{fb|KOL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 13 |- | {{fb|URU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 16 |- | {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 17 |- | {{fb|JAP}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 18 |- | {{fb|SEN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 19 |- | {{fb|IRN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 20 |- | {{fb|JKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 22 |- | {{fb|EKV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 23 |- | {{fb|AUT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 24 |- | {{fb|AUS}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 26 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 3 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|NOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 29 |- | {{fb|PAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 30 |- | {{fb|EGI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 34 |- | {{fb|ALŽ}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 35 |- | {{fb|ŠKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 36 |- | {{fb|PAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 39 |- | {{fb|TUN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 40 |- | {{fb|CIV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 42 |- | {{fb|UZB}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 50 |- | {{fb|KAT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 51 |- | {{fb|SAU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 60 |- | {{fb|JAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 61 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 4{{efn|name=Identitet|Pobjednici četiri europska ''play-offa'' i pobjednici dva interkontinentalna ''play-offa'' nisu bili poznati u vrijeme formiranja jakosnih skupina.}} |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|JOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 66 |- | {{fb|ZEL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 68 |- | {{fb|GAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 72 |- | {{fb|CUW}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 82 |- | {{fb|HAI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 84 |- | {{fb|NZL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 86 |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA A]]{{efn|name=UEFA A|U trenutku ždrijeba, pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|BIH}} (71), koja bi svakako bila svrstana u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto B2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa B|B]]}}}} | style="text-align:center" rowspan="6" {{N/a}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA B]]{{efn|name=UEFA B|U trenutku ždrijeba, pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ŠVE}} (43), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto F3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa F|F]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA C]]{{efn|name=UEFA C|U trenutku ždrijeba, pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|TUR}} (25), koja bi inače išla u drugu jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto D4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa D|D]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA D]]{{efn|name=UEFA D|U trenutku ždrijeba, pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ČEŠ}} (44), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto A4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa A|A]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path B winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 1]]{{efn|name=DR Kongo|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|COD}} (56), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 ići na mjesto K2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa K|K]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path C winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 2]]{{efn|name=Irak|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|IRK}} (58), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 ići na mjesto I3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa I|I]]}}}} |} {{notelist}} == Suci == FIFA je [[9. travnja]] [[2026.]] godine potvrdila konačni, službeni popis od 52 glavna suca, 88 pomoćnih sudaca i 30 VAR sudaca za turnir.<ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/match-officials-appointed-referees |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref><ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://digitalhub.fifa.com/asset/7879a8c6-c228-4848-a8de-7dc69b37b594/Final-List-of-Match-Officials-FWC-2026.pdf |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref> Konačni popis svih sudaca izgledao je ovako: {| class="wikitable" width="100%" |- !colspan="4"|Lista sudaca |- !Konfederacija !Glavni sudac !Pomoćni suci !VAR suci |- |rowspan="8"|[[AFC]] |{{flagicon|UAE}} [[Omar al-Ali]] ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]]) |rowspan="8"|{{ubl|George Lakrindis ([[Australija]]) / James Lindsay ([[Australija]])|Jun Mihara ([[Japan]]) / Zhou Fei ([[Kina]])|Muhamad al-Kalaf ([[Jordan]]) / Ahmed al-Roalle ([[Jordan]])|Taleb al-Mari ([[Katar]]) / Saud al-Makaleh ([[Katar]])|Muhamed al-Bakri ([[Saudijska Arabija]]) / Mohamed al-Hamadi ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]])|Timur Gaynullin ([[Uzbekistan]]) / Andrey Tsapenko ([[Uzbekistan]])}} |rowspan="8"|{{ubl|{{flagicon|AUS}} [[Shaun Evans (fudbalski sudac)|Shaun Evans]] ([[Australija]])|{{flagicon|KAT}} [[Hamis al-Marri]] ([[Katar]])|{{flagicon|KIN}} [[Fu Ming]] ([[Kina]])|{{flagicon|SAU}} [[Abdullah al-Šehri]] ([[Saudijska Arabija]])}} |- |{{flagicon|JAP}} [[Yūsuke Araki]] ([[Japan]]) |- |{{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] ([[Katar]]) |- |{{flagicon|AUS}} [[Ali-Reza Fagani]] ([[Australija]]) |- |{{flagicon|KIN}} [[Ma Ning (fudbalski sudac)|Ma Ning]] ([[Kina]]) |- |{{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] ([[Jordan]]) |- |{{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] ([[Uzbekistan]]) |- |{{flagicon|SAU}} [[Haled al-Turais]] ([[Saudijska Arabija]]) |- |rowspan="7"|[[CAF]] |{{flagicon|SOM}} [[Omar Abdulkadir Artan]] ([[Somalija]]) |rowspan="7"|{{ubl|Mokrane Gourari ([[Alžir]]) / Abbes Akram Zerhouni ([[Alžir]])|Jerson Emiliano dos Santos ([[Angola]]) / Elvis Noupue ([[Kamerun]])|Mahmud Aburegal ([[Egipat]]) / Ahmed Hossam Taha ([[Egipat]])|Boris Ditsoga ([[Gabon]]) / Amos Abeigne Ndong ([[Gabon]])|Zakhele Siwela ([[Južnoafrička Republika]])|Zakaria Brinsi ([[Maroko]]) / Mostafa Akarkad ([[Maroko]])}} |rowspan="7"|{{ubl|{{flagicon|EGI}} [[Mahmud Ašur]] ([[Egipat]])|{{flagicon|MAR}} [[Hamza al-Fariq]] ([[Maroko]])}} |- |{{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] ([[Gabon]]) |- |{{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] ([[Mauritanija]]) |- |{{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] ([[Alžir]]) |- |{{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] ([[Maroko]]) |- |{{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] ([[Egipat]]) |- |{{flagicon|JAR}} [[Abongile Tom]] ([[Južnoafrička Republika]]) |- |rowspan="9"|[[CONCACAF]] |{{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] ([[Salvador]]) |rowspan="9"|{{ubl|Walter López ([[Honduras]]) / Christian Ramírez ([[Honduras]])|Lyes Arfa ([[Kanada]]) / Micheal Barwegen ([[Kanada]])|Juan Carlos Mora ([[Kostarika]]) / Caleb Wales ([[Trinidad i Tobago]])|Alberto Morín ([[Meksiko]]) / Marco Bisguerra ([[Meksiko]])|Sandra Ramírez ([[Meksiko]])|Henry Pupiro ([[Nikaragva]]) / David Morán ([[Salvador]])|Corey Parker ([[Sjedinjene Države]]) / Kyle Atkins ([[Sjedinjene Države]])|Kathryn Nesbitt ([[Sjedinjene Države]]) / Brooke Mayo ([[Sjedinjene Države]])}} |rowspan="9"|{{ubl|{{flagicon|SAD}} [[Joe Dickerson]] ([[Sjedinjene Države]])|{{flagicon|NIK}} [[Tatiana Guzmán]] ([[Nikaragva]])|{{flagicon|MEX}} [[Erick Miranda]] ([[Meksiko]])|{{flagicon|SAD}} [[Armando Villarreal]] ([[Sjedinjene Države]])}} |- |{{flagicon|CRC}} [[Juan Gabriel Calderón]] ([[Kostarika]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] ([[Kanada]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[Katia Itzel García]] ([[Meksiko]]) |- |{{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] ([[Honduras]]) |- |{{flagicon|JAM}} [[Oshane Nation]] ([[Jamajka]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] ([[Meksiko]]) |- |rowspan="12"|[[CONMEBOL]] |{{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] ([[Brazil]]) |rowspan="12"|{{ubl|Facundo Rodríguez ([[Argentina]]) / Maximiliano Del Yesso ([[Argentina]])|Juan Pablo Belatti ([[Argentina]]) / Gabriel Chade ([[Argentina]])|Cristian Navarro ([[Argentina]]) / Rodrigo Figueiredo ([[Brazil]])|Rafael Alves ([[Brazil]]) / Danilo Manis ([[Brazil]])|Bruno Boschilia ([[Brazil]]) / Bruno Pires ([[Brazil]])|José Retamal ([[Čile]]) / Miguel Rocha ([[Čile]])|Alexander Guzmán ([[Kolumbija]]) / Michael Orué ([[Peru]])|Eduardo Cardozo ([[Paragvaj]]) / Milcíades Saldívar ([[Paragvaj]])|Nicolás Tarán ([[Urugvaj]]) / Carlos Barreiro ([[Urugvaj]])|Jorge Urrego ([[Venezuela]]) / Tulio Moreno ([[Venezuela]])}} |rowspan="12"|{{ubl|{{flagicon|KOL}} [[Nicolás Gallo]] ([[Kolumbija]])|{{flagicon|URU}} [[Antonio García (fudbalski sudac)|Antonio García]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|URU}} [[Leodán González]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|ČIL}} [[Juan Lara]] ([[Čile]])|{{flagicon|ARG}} [[Hernán Mastrángelo]] ([[Argentina]])|{{flagicon|VEN}} [[Juan Soto (fudbalski sudac)|Juan Soto]] ([[Venezuela]])|{{flagicon|BRA}} [[Rodolpho Toski]] ([[Brazil]])}} |- |{{flagicon|PAR}} [[Juan Gabriel Benítez]] ([[Paragvaj]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] ([[Čile]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Darío Herrera (fudbalski sudac)|Darío Herrera]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|PER}} [[Kevin Ortega (fudbalski sudac)|Kevin Ortega]] ([[Peru]]) |- |{{flagicon|KOL}} [[Andrés Rojas]] ([[Kolumbija]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] ([[Urugvaj]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] ([[Venezuela]]) |- |[[OFC]] |{{flagicon|NZL}} [[Campbell-Kirk Kawana-Waugh]] ([[Novi Zeland]]) |Isaac Trevis ([[Novi Zeland]]) |{{N/A|—}} |- |rowspan="15"|[[UEFA]] |{{flagicon|NOR}} [[Espen Eskås]] ([[Norveška]]) |rowspan="15"|{{ubl|Stuart Burt ([[Engleska]]) / James Mainwaring ([[Engleska]])|Gary Beswick ([[Engleska]]) / Adam Nunn ([[Engleska]])|Cyril Mugnier ([[Francuska]]) / Mehdi Rahmouni ([[Francuska]])|Nicolas Danos ([[Francuska]]) / Benjamin Pagès ([[Francuska]])|Daniele Bindoni ([[Italija]]) / Alberto Tegoni ([[Italija]])|Hessel Steegstra ([[Nizozemska]]) / Jan de Vries ([[Nizozemska]])|Jan Erik Engan ([[Norveška]]) / Isaak Bashevkin ([[Norveška]])|Robert Kempter ([[Njemačka]]) / Christian Dietz ([[Njemačka]])|Bruno Jesus ([[Portugal]]) / Luciano Maia ([[Portugal]])|Tomasz Listkiewicz ([[Poljska]]) / Adam Kupsik ([[Poljska]])|Mihai Marius Marica ([[Rumunjska]]) / Ferencz Tunyogi ([[Rumunjska]])|Tomaž Klančnik ([[Slovenija]]) / Andraž Kovačič ([[Slovenija]])|Jose Enrique Naranjo Perez ([[Španjolska]]) / Diego Sánchez Rojo ([[Španjolska]])|Mahbod Beigi ([[Švedska]]) / Andreas Söderkvist ([[Švedska]])|Stéphane De Almeida ([[Švicarska]])}} |rowspan="15"|{{ubl|{{flagicon|HRV}} [[Ivan Bebek]] ([[Hrvatska]])|{{flagicon|FRA}} [[Jérôme Brisard]] ([[Francuska]])|{{flagicon|ŠPA}} [[Carlos del Cerro Grande]] ([[Španjolska]])|{{flagicon|NJE}} [[Bastian Dankert]] ([[Njemačka]])|{{flagicon|ITA}} [[Marco Di Bello]] ([[Italija]])|{{flagicon|NIZ}} [[Rob Dieperink]] ([[Nizozemska]])|{{flagicon|BEL}} [[Bram Van Driessche]] ([[Belgija]])|{{flagicon|ENG}} [[Jarred Gillett]] ([[Engleska]])|{{flagicon|NIZ}} [[Dennis Higler]] ([[Nizozemska]])|{{flagicon|POLJ}} [[Tomasz Kwiatkowski]] ([[Poljska]])|{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Fedayi San]] ([[Švicarska]])}} |- |{{flagicon|ŠPA}} [[Alejandro Hernández Hernández]] ([[Španjolska]]) |- |{{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] ([[Rumunjska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[François Letexier]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] ([[Nizozemska]]) |- |{{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] ([[Poljska]]) |- |{{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] ([[Italija]]) |- |{{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] ([[Švedska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] ([[Portugal]]) |- |{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Sandro Schärer]] ([[Švicarska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] ([[Slovenija]]) |- |{{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] ([[Njemačka]]) |} == Grupna faza == {{quote box| width=20%| quote = '''Legenda:''' :{{color box|#ffcccc}} Momčad ispala iz daljnjeg natjecanja. :{{color box|#ccffcc}} Momčad prolazi u osminu finala. }} '''Napomena:''' ''Sva vremena navedena su prema lokalnom vremenu.'' Sljedeći kriteriji primjenjivat će se prilikom rangiranja reprezentacija u grupnoj fazi:<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> # Broj bodova u svim utakmicama u grupi; # Gol razlika u svim utakmicama u grupi; # Broj postignutih golova u svim utakmicama u grupi; # Veći broj bodova osvojen u međusobnim susretima; # Bolja gol razlika ostvarena u međusobnim susretima; # Više postignutih golova u međusobnim susretima; # Fair play bodovi u svim utakmicama u grupi (samo jedno oduzimanje bodova može se primijeniti na jednog igrača po utakmici): ##Žuti karton: -1 bod ##Indirektni crveni karton (dva žuta kartona): -3 boda ##Direktni crveni karton: -4 boda ##Žuti i direktni crveni karton: -5 bodova # Bolji plasman na najrecentnijoj FIFA-inoj ljestvici; # Bolji plasman na progresivno starijim FIFA-inim ljestvicama do trenutka u kojem se reprezentacije mogu odvojiti. === Grupa A === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|MEX}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|JAR}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|JKO}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|ČEŠ}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južna Koreja]] {{flagicon|JKO}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Češka}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Meksiko}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južnoafrička Republika]] {{flagicon|JAR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa B === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|KAN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|BIH}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|KAT}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|ŠVI}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[12. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Katar]] {{flagicon|KAT}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Švicarska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Katar}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Kanada}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Bosna i Hercegovina]] {{flagicon|BIH}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Katar}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa C === === Grupa D === === Grupa E === === Grupa F === === Grupa G === === Grupa H === === Grupa I === === Grupa J === === Grupa K === === Grupa L === === Rangiranje trećeplasiranih momčadi === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" ! | {{Abbr|Poz.|Pozicija}} ! | Grupa !width="200"|Reprezentacija !width="40"|Bod. !width="40"|Ut. !width="40"|Pob. !width="40"|N. !width="40"|Por. !width="40"|Pos. !width="40"|Pri. !width="40"|GR |- style="background: #ccffcc;" |1. |[[#Grupa A|A]] |align=left|A3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: #ccffcc;" |2. |[[#Grupa B|B]] |align=left|B3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |[[#Grupa C|C]] |align=left|C3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: #ccffcc;" |4. |[[#Grupa D|D]] |align=left|D3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: #ccffcc;" |5. |[[#Grupa E|E]] |align=left|E3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: #ccffcc;" |6. |[[#Grupa F|F]] |align=left|F3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: #ccffcc;" |7. |[[#Grupa G|G]] |align=left|G3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: #ccffcc;" |8. |[[#Grupa H|H]] |align=left|H3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |9. |[[#Grupa I|I]] |align=left|I3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |10. |[[#Grupa J|J]] |align=left|J3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |11. |[[#Grupa K|K]] |align=left|K3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |12. |[[#Grupa L|L]] |align=left|L3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | Osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija određuje se prema sljedećim kriterijima:<ref name="regulations"/> # Najviše osvojenih bodova; # Bolja gol razlika; # Veći broj postignutih golova; # Manje disciplinskih bodova; # Pozicija na najrecentnijoj ljestvici; # Pozicija na starijim ljestvicama. |} == Faza na izbacivanje == == Statistike i nagrade == == Konačni poredak == == Marketing == == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|FIFA World Cup 2026|2026 FIFA World Cup}} *[https://www.fifa.com/worldcup/fifaworldcup2026/ FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.], FIFA.com {{Svjetski kup FIFA}} {{Authority control}} [[Kategorija:2026.]] [[Kategorija:FIFA Svjetsko prvenstvo|2026M]] [[Kategorija:Fudbal u Kanadi]] [[Kategorija:Fudbal u Meksiku]] [[Kategorija:Fudbal u Sjedinjenim Američkim Državama]] sssz0bg8axply7owk0oyw19hgk9ied0 42588008 42587497 2026-05-05T10:54:39Z Edgar Allan Poe 29250 /* Grupa C */ 42588008 wikitext text/x-wiki {{Aktualni sportski događaj}} {{Infokutija međunarodno fudbalsko takmičenje | Name = FIFA Svjetsko prvenstvo 2026. | izvorni naziv = {{ubl|FIFA World Cup 26|Copa Mundial de la FIFA 2026|Coupe du Monde de la FIFA 2026}} | Logo = 2026_FIFA_World_Cup_emblem.svg | Size = 220px | Optional caption = | Zemlja domaćin = {{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Američke Države}}}} | datum = [[11. lipnja]] – [[19. srpnja]] [[2026.]] | Broj reprezentacija = 48 | stadioni = 16 | gradovi = 16 | Prvaci = | drugi = | treći = | četvrti = | Broj utakmica = 104 | Broj golova = | gledanost = | Najbolji strijelac = | Najbolji igrač = | ažurirano = [[2. svibnja]] [[2026]] }} '''FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.''' ([[engleski]]: ''FIFA World Cup 26''; [[španjolski]]: ''Copa Mundial de la FIFA 2026''; [[francuski]]: ''Coupe du Monde de la FIFA 2026'') bit će 23. izdanje [[FIFA Svjetsko prvenstvo|FIFA Svjetskog prvenstva]] koje će se od [[11. lipnja]] do [[19. srpnja]] [[2026.]] godine održati u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Bit će to prvo prvenstvo nakon [[1994.]] godine koje će se održati na tlu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]; [[Kanada]] će prvi put biti domaćin, dok su [[Meksiko]] (dva puta, [[1970.]] i [[1986.]]) i [[SAD|Sjedinjene Države]] (jednom, [[1994.]]) ranije već ugostili Svjetsko prvenstvo. Turnir će se igrati u ukupno 16 gradova na 16 stadiona – 11 u Sjedinjenim Državana, tri u Meksiku i dva u Kanadi. Bit će to prvi put u historiji turnira da će tri zemlje zajednički organizirati prvenstvo te prvi put da će na njemu sudjelovati 48 reprezentacija. Sjevernoamerička kandidatura za turnir [[2026.]] godine pobijedila je [[Maroko|marokansku]] kandidaturu na glasovanju u [[Moskva|Moskvi]]. Bit će to prvi turnir nakon [[2002.]] godine s više od jednog domaćina. Uz to, Meksiko će postati prva zemlja u historiji koja je čak tri puta bila domaćin ovog natjecanja. Nakon promjene termina za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodno prvenstvo]], koje se igralo tijekom zime, termin je za ovaj turnir vraćen na tradicionalni ljetni termin. Proširenje s 32 na 48 reprezentacija dovelo je do velikog broja debitanata, tako da će svoje prve nastupa na ovom natjecanju imati [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]], [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]] i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]]. Istovremeno, sva tri domaćina imali su direktan plasman na turnir. Branitelj naslova je [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]], koja je četiri godine ranije u finalu pobijedila [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francusku]]. == Izbor domaćina == [[File:2026 world cup bid election.png|thumb|500px|upright=1.6|{{center|'''Rezultati glasovanja'''}} {| |- !Mogli su glasovati !! Nisu mogli glasovati |- |{{legend|#867650|Glasovali za sjevernoameričku kandidaturu}}||{{legend|#FFBD41|Kanada–Meksiko–Sjedinjene Države}} |- |{{legend|#2770AB|Glasovali za marokansku kandidaturu}}||{{legend|#55208D|Maroko}} |- |{{legend|#008E2A|Nisu glasovali ni za jednu kandidaturu}}||{{legend|#000000|Pod suspenzijom FIFA-e}} |- |{{legend|#B32A2F|Nisu glasovali}}||{{legend|#C1C1C1|Nije članica FIFA-e}} |}]] [[Vijeće FIFA-e]] je u periodu od [[2013.]] do [[2017.]] godine intenzivno raspravljalo o ograničenjima u kontekstu rotacije domaćina prema kontinentalnom ključu. Inicijalno je pravilo glasilo da se za domaćinstvo mogla kandidirati samo država iz konfederacije koja nije bila domaćin prethodna dva turnira. Privremeno je ograničenje suženo na samo prethodni turnir,<ref>{{Cite news |date=May 30, 2015 |title=Current allocation of FIFA World Cup confederation slots maintained |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/worldcup/news/y=2015/m=5/news=current-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150530211217/http://www.fifa.com/worldcup/news/y%3D2015/m%3D5/news%3Dcurrent-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |archive-date=May 30, 2015}}</ref> nakon čega je opet prošireno na prethodna dva. Dogovorena je i iznimka za domaćine pretposljednjeg prethodnog turnira u slučaju da nijedna pristigla kandidatura ne ispunjava stroge tehničke i financijske kriterije.<ref name="fifacouncil">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA Council discusses vision for the future of football |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2016/m=10/news=fifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161017181207/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2016/m%3D10/news%3Dfifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |archive-date=October 17, 2016}}</ref><ref name="ap-cbc">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA blocks Europe from hosting 2026 World Cup, lifting Canada's chances |publisher=[[Canadian Broadcasting Corporation]] |agency=Associated Press |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161014191406/http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |archive-date=October 14, 2016}}</ref> U ožujku [[2017.]] godine, predsjednik [[FIFA]]-e [[Gianni Infantino]] potvrdio je da se europske i azijske zemlje, zbog [[Rusija|ruskog]] i [[katar]]skog domaćinstva [[2018.]], odnosno [[2022.]] godine, neće moći kandidirati za domaćinstvo prvenstva [[2026.]] godine, što je značilo da se za prvenstvo mogu kandidirati zemlje iz [[CONCACAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[1994.]] godine), [[CAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2010.]] godine), [[CONMEBOL]]a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2014.]] godine) ili [[OFC]]-a (nikada nisu bili domaćini), odnosno potencijalno iz [[UEFA]]-e ako nijedna ponuda iz ove četiri konfederacije ne bi zadovoljila uvjete.<ref name="guardian">{{Cite news |last=Hill |first=Tim |date=March 9, 2017 |title=Trump travel ban could prevent United States hosting World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20211114173744/https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |archive-date=November 14, 2021 |access-date=March 24, 2017 |work=The Guardian}}</ref> Sudomaćinstvo, koje je [[FIFA]] bila zabranila nakon [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|prvenstva u Japanu i Južnoj Koreji]], odobreno je za prvenstvo [[2026.]] godine, ali bez ograničenja u broju domaćina, što bi se procjenjivalo od slučaja do slučaja. U konačnici su pred FIFA-u stigle dvije kandidatura – ona [[Maroko|Maroka]] i ujedinjena kandidatura triju sjevernoameričkih država. [[Kanada]], [[Meksiko]] i [[Sjedinjene Američke Države]] su, svaka posebno, razmatrale samostalne kandidature, s tim da je [[10. travnja]] [[2017.]] godine objavljeno kako će poslati zajedničku kandidaturu.<ref>{{cite magazine |url=https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid |title=USA, Mexico, Canada announce bid to host '26 WC |date=April 10, 2017|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411054626/https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid|archive-date=April 11, 2017 |magazine=Sports Illustrated}}</ref><ref name=":3">{{cite web |url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup |first=Jeff |last=Carlise |date=April 10, 2017 |title=U.S., Mexico and Canada officially launch bid to co-host 2026 World Cup|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|archive-date=April 11, 2017 |work=ESPN}}</ref> Glasovanje o kandidatima održano je [[13. lipnja]] [[2018.]] godine na 68. kongresu FIFA-e u [[Moskva|Moskvi]]. U glasovanju su mogla sudjelovati 203 saveza,<ref>{{Cite web |last=Graham |first=Bryan Armen |date=June 13, 2018 |title=North America to host 2026 World Cup after winning vote over Morocco – as it happened |url=https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |website=The Guardian |access-date=July 12, 2018 |archive-date=July 18, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180718045428/https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |url-status=live}}</ref> pri čemu je [[Gana]] bila pod suspenzijom FIFA-e zbog korupcijskog skandala pa nije mogla glasovati. Sjevernoamerička kandidatura uvjerljivo je pobijedila sa 134 glasa, dok je marokanska kandidatura dobila 65 glasova;<ref>{{cite news |date=June 13, 2018 |title=World Cup 2026: Canada, US & Mexico joint bid wins right to host tournament |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913|url-status=live|access-date=June 13, 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20210114150230/https://www.bbc.com/sport/football/44464913|archive-date=January 14, 2021}}</ref><ref name=":3" /> tri zemlje ([[Kuba]], [[Slovenija]] i [[Španjolska]]) nisu glasovale, dok [[Iran]] nije glasovao ni za jednu od kandidatura.<ref>{{cite news |last1=Gyamera-Antwi |first1=Evans |title=Ghana & Kosovo excluded from Fifa Congress ahead of 2026 World Cup vote |url=http://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |access-date=June 13, 2018 |work=Goal.com |date=June 12, 2018 |archive-date=October 21, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231021220157/https://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=June 7, 2018 |title=Breaking News: President Akufo-Addo dissolves GFA |url=https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180612162226/https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |archive-date=June 12, 2018 |access-date=June 14, 2018 |work=myjoyonline.com}}</ref><ref>{{cite news |title=Fifa bans Ghana football head Kwesi Nyantakyi over 'cash gift' |url=https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |access-date=June 14, 2018 |work=BBC News |date=June 8, 2018 |archive-date=June 9, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180609011624/https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |date=May 15, 2017 |title=FIFA Congress confirms next steps of the bidding process for the 2026 FIFA World Cup - FIFA.com |url=http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |access-date=April 16, 2024 |archive-date=May 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170515003503/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news |date=June 10, 2015 |title=Scandal-plagued FIFA postpones 2026 World Cup bidding |url=https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |access-date=April 16, 2024 |work=ABC News |language=en-AU |archive-date=April 16, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240416202847/https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |url-status=live}}</ref> Rezultati su izgledali ovako: {| class="wikitable" style="margin: 0 auto;text-align: center" |+ Rezultati glasovanja |- !Kandidature !1. krug<br>{{small|(glasovi)}} |- style="background:#90ee90" |align=left|'''{{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Države}}}}''' |'''134''' |- |align=left|{{flag|Maroko}} |65 |- |align=left|Nijedna kandidatura |1 |- |align=left|Nisu glasovali |3 |} == Proširenje i promjena formata == Ideja o proširenju prvenstva, odnosno povećanju broja reprezentacija, pojavila se još [[2013.]] godine kada je to predložio tadašnji predsjednik [[UEFA]]-e [[Michel Platini]],<ref>{{Cite news |date=October 28, 2013 |title=Michel Platini calls for 40-team World Cup starting with Russia 2018 |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |access-date=January 24, 2015 |archive-date=September 15, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180915093947/https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=October 29, 2013 |title=Michel Platini's World Cup expansion plan unlikely – Fifa |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/24735765 |url-status=live |access-date=January 24, 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140421001646/http://www.bbc.co.uk/sport/0/football/24735765 |archive-date=April 21, 2014}}</ref> a ponovio ju je i [[FIFA]]-in predsjednik [[Gianni Infantino]] [[2016.]] godine.<ref>{{Cite news |date=March 30, 2016 |title=Infantino suggests 40-team World Cup finals |work=Independent Online |publisher=[[Independent Online (South Africa)|IOL]] |agency=Reuters |location=South Africa |url=http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161230230628/http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |archive-date=December 30, 2016}}</ref> Protivnici prijedloga tvrdili su da je već sada broj utakmica pretjerano velik,<ref name="auto2">{{Cite news |last=Macguire |first=Eoghan |date=December 15, 2016 |title=World Cup: Europe's top clubs oppose FIFA's expansion plans |url=https://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161224164833/http://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |archive-date=December 24, 2016 |publisher=CNN}}</ref> da bi proširenje smanjilo kvalitetu utakmica<ref name="auto">{{Cite news |date=October 2, 2016 |title=Low confirms opposition to 40-team World Cup |publisher=sbs.com.au |agency=[[Australian Associated Press]] |url=http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161005031826/http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |archive-date=October 5, 2016}}</ref><ref name="auto1">{{Cite news |last=Martín |first=Idafe |date=January 10, 2017 |title=Mundial de 48 equipos: durísimas críticas en Europa |url=https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170112153909/https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |archive-date=January 12, 2017 |work=[[Clarín (Argentine newspaper)|Clarín]] |language=es}}</ref> te da je odluka motivirana političkim, a ne sportskim razlozima, optužujući Infantina da koristi ideju u svrhu samopromocije pred izbore za predsjednika.<ref>{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Críticas a decisión de la FIFA de jugar el Mundial 2026 con 48 selecciones |language=es |work=[[El Universo]] |agency=[[Agence France-Presse]] |url=http://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170111180321/https://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |archive-date=January 11, 2017}}</ref> Unatoč kritikama, FIFA je [[10. siječnja]] [[2017.]] godine odobrila proširenje s 32 na 48 reprezentacija,<ref name="48teams">{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> što je 16 više u odnosu na prethodnih sedam turnira.<ref name="48teams" /><ref>{{Cite web |last=Conn |first=David |date=January 10, 2017 |title=Fifa approves Infantino's plan to expand World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110104617/https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |website=The Guardian}}</ref> Izvorno je promijenjeni format trebao imati 16 grupa po tri reprezentacije uz 80 odigranih utakmica, pri čemu bi prve dvije reprezentacije iz svake grupe išle dalje u fazu na izbacivanje. Prema tom formatu, broj utakmica svake momčadi i dalje bi bio maksimalno sedam, pri čemu bi svaka reprezentacija igrala jednu utakmicu manje u grupu, a turnir bi se i dalje mogao završiti unutar standardna 32 dana.<ref>{{Cite web |date=January 10, 2017 |title=World Cup: Gianni Infantino defends tournament expansion to 48 teams |url=https://www.bbc.com/sport/football/38577001 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170331171815/http://www.bbc.com/sport/football/38577001 |archive-date=March 31, 2017 |publisher=BBC Sport}}</ref> Kritičari ovog formata isticali su da bi ovo moglo dovesti do koluzije među reprezentacijama,<ref name="guyon">{{Cite journal |last=Guyon |first=Julien |date=April 30, 2020 |title=Risk of Collusion: Will Groups of 3 Ruin the FIFA World Cup? |journal=Journal of Sports Analytics |volume=6 |issue=4 |pages=259–279 |doi=10.3233/JSA-200414 |doi-access=free |url=https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |archive-date=2024-08-03 |access-date=2026-05-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240803091047/https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |url-status=dead }}</ref> na što je FIFA predložila izvođenje penala s ciljem izbjegavanja remija u grupnoj fazi,<ref>{{cite news |date=January 18, 2017 |title=Penalty shootouts may be used to settle drawn World Cup matches |work=World Soccer |url=http://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |access-date=November 12, 2020 |archive-date=October 28, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201028040619/https://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |url-status=live}}</ref> međutim ni to nije potpuno ukinulo postojeći rizik,<ref name="guyon"/> što je FIFA-u potaklo na alternativna rješenja.<ref>{{cite news |first=Martyn |last=Ziegler |title=Format for 2026 World Cup could be revamped amid 'collusion' fears, says Fifa vice-president |url=https://www.thetimes.com/sport/football/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |work=[[The Times]] |location=London |date=April 1, 2022 |access-date=November 5, 2022 |archive-date=November 13, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221113124725/https://www.thetimes.co.uk/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |url-status=live}}</ref> U konačnici je format promijenjen [[14. ožujka]] [[2023.]] godine i to na način da će reprezentacije biti raspoređene u 12 grupa po četiri reprezentacije, pri čemu prve dvije iz svake grupe prolaze dalje, zajedno s osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija iz svih grupa.<ref name="IMC">{{cite web |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |title=FIFA Council approves international match calendars |publisher=[[FIFA]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314155521/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |url-status=live}}</ref> Prema novom formatu, igrat će se ukupno 104 umjesto 64 utakmice, a turnir će trajati 39 dana, duže nego prije;<ref>{{cite news |last=Ingle |first=Sean |url=https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |title=World Cup 2026: four-team groups and 104 game-tournament confirmed by Fifa |work=[[The Guardian]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411173501/https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last=Bushnell |first=Henry |url=https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |title=FIFA scraps ill-fated 2026 World Cup format, but new plan presents other pros and cons |work=[[Yahoo! Sports]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411012544/https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |url-status=live}}</ref> iako će svaka reprezentacija i dalje igrati po tri utakmice u grupnoj fazi, broj utakmica u fazi na izbacivanje povećan je sa sedam na osam zbog uvođenja šesnaestine finala.<ref>{{cite news |last=Ziegler |first=Martyn |url=https://www.thetimes.com/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |title=World Cup will be a week longer — but Fifa scraps three-team group plan |work=[[The Times]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314110957/https://www.thetimes.co.uk/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last1=Slater |first1=Matt |last2=Ornstein |first2=David |url=https://www.nytimes.com/athletic/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |title=World Cup 2026 format expands again with four-team groups and 104 matches |work=[[The Athletic]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314103434/https://theathletic.com/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |url-status=live}}</ref> == Kvalifikacije == {{main|Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.}} [[File:2026 world cup qualification map.svg|thumb|400x400px|{{legend|#0000ff|Kvalificirani na Svjetsko prvenstvo}} {{legend|#ffbf00|Nisu se uspjeli kvalificirati}} {{legend|#000000|Diskvalificirani ili se povukli iz kvalifikacija}} {{legend|#cccccc|Nisu članice FIFA-e}}]] Zbog proširenja broja reprezentacija na 48, došlo je i do promjene formata kvalifikacija te povećanja broja kontinentalnih pozicija za svaku konfederaciju. Što se tiče domaćina, podnositelji kandidature računali su na to da će sve tri reprezentacije imati direktan plasman kao domaćini,<ref name="bid_cities">{{Cite web |title=United 2026 bid book |url=https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |publisher=united2026.com |access-date=April 30, 2018 |archive-date=September 15, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210915131958/https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |url-status=live}}</ref> što je prvo potvrdio Infantino, navodeći da će [[CONCACAF]] dobiti šest mjesta, tri od koja će ići domaćinima,<ref>{{cite web |url=https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |title=Presidente de la FIFA confirma cantidad de plazas de Concacaf para el Mundial de 2026 |language=es |website=ESPN Deportes |date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |archive-date=September 22, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220922004259/https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |last=Vargas |first=Dinia |date=August 31, 2022 |title=Infantino anuncia cuántos cupos tendrá la Concacaf para el Mundial de 2026 |url=https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220831205624/https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |archive-date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |website=CRHoy.com |language=es}}</ref> a onda i [[Vijeće FIFA-e]] na sjednici u veljači [[2023.]] godine.<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |title=FIFA Council highlights record breaking revenue in football |publisher=[[FIFA]] |date=February 14, 2023 |access-date=February 14, 2023 |archive-date=February 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214163245/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/ |title=FIFA confirms U.S., Mexico, Canada automatically in '26 World Cup |publisher=[[Reuters]] |date=February 14, 2023|access-date=February 14, 2023|archive-date=February 15, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230215070258/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/|url-status=live}}</ref> Ostala kontinentalna mjesta potvrđena su na sastanku u [[Manama|Manami]] prije 67. kongresa FIFA-e,<ref name="slot">{{cite web |date=March 30, 2017 |title=Bureau of the Council recommends slot allocation for the 2026 FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |access-date=August 5, 2022 |publisher=FIFA |archive-date=June 19, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220619161123/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |date=March 30, 2017 |title=World Cup 2026: Fifa reveals allocation for 48-team tournament |url=https://www.bbc.com/sport/football/39448474 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170330224520/http://www.bbc.com/sport/football/39448474 |archive-date=March 30, 2017 |publisher=BBC}}</ref> gdje je potvrđeno i uvođenje interkontinentalnog kvalifikacijskog turnira na koje bi se šest reprezentacija borilo za posljednja dva mjesta na završnom turniru.<ref name="fifa_council">{{Cite web |date=May 9, 2017 |title=FIFA Council prepares Congress, takes key decisions for the future of the FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170618072825/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2017/m%3D5/news%3Dfifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |archive-date=June 18, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> Ostatak kvalifikacija provodio se po konfederacijama kao i ranije, a branitelj naslova [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]] također je sudjelovala u kvalifikacijama. === Kvalificirane momčadi === Od ukupno 48 reprezentacija na turniru, njih je 26 sudjelovalo i na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodnom turniru]]. Zbog povećanja broja reprezentacija došlo je i do povećanja broja debitanata, tako da su čak četiri reprezentacije izborile debitantski nastup, a to su [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]],<ref name=":2">{{cite news |last=Wilson |first=Jonathan |title=Curaçao complete fairytale with battling draw in Jamaica to qualify for World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2025/nov/19/curacao-complete-fairytale-with-battling-draw-in-jamaica-to-qualify-for-world-cup |access-date=November 19, 2025 |work=The Guardian}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]]<ref>{{Cite news |last=Millar |first=Colin |date=June 5, 2025 |title=Uzbekistan, Jordan qualify for World Cup for first time |url=https://www.nytimes.com/athletic/6229851/2025/06/05/uzbekistan-world-cup-qualification-2026/ |access-date=November 19, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]].<ref>{{cite web |date=October 13, 2025 |title=Cabo Verde seal historic World Cup qualification |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/cabo-verde-qualify |access-date=October 14, 2025 |publisher=FIFA}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Katara|Katar]], koji se na prethodno izdanje kvalificirao automatski zbog domaćinstva, prvi je put izborio nastup na završnici kroz kvalifikacije.<ref>{{cite web |date=October 14, 2025 |title=Qatar and Saudi Arabia qualify for 2026 World Cup |url=https://global.espn.com/football/story/_/id/46597037/qatar-saudi-arabia-qualify-2026-fifa-world-cup|access-date=October 15, 2025 |website=ESPN |agency=Associated Press}}</ref> Velik broj reprezentacija vratio se nakon značajnijih perioda izbivanja, a to su [[Fudbalska reprezentacija Demokratske Republike Konga|DR Kongo]] i [[Fudbalska reprezentacija Haitija|Haiti]] (posljednji nastup bio im je [[1974.]] godine),<ref name=":2" /><ref>{{cite web |last=Williams |first=Ian |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cn43qqy9z8xo |title=Tuanzebe sends DR Congo back to World Cup after 52 years |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=BBC Sport}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Iraka|Irak]] (posljednji nastup bio je [[1986.]] godine)<ref>{{cite web |last=Luckings |first=Steve |url=https://www.thenationalnews.com/sport/2026/04/01/iraq-beat-bolivia-to-qualify-for-2026-fifa-world-cup/ |title=Iraq beat Bolivia to qualify for 2026 Fifa World Cup |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=The National News}}</ref> te [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]], [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]]<ref>{{Cite news |date=November 16, 2025 |title=Norway Qualifies for 2026 World Cup and Sends Italy To Dreaded Playoff |url=https://www.foxsports.com/stories/soccer/norway-qualifies-2026-world-cup-sends-italy-dreaded-playoff |access-date=November 16, 2025 |work=Fox Sports}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] (posljednji nastup bio im je [[1998.]] godine).<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/uefa-qualifiers-review-matchday-10-november-18 |title=Austria, Belgium, Scotland, Spain and Swiss reach World Cup |publisher=FIFA|access-date=November 19, 2025}}</ref> Što se tiče značajnijih izbivanja, četverostruki svjetski prvak [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italija]] nije se uspjela kvalificirati na svoje treće uzastopno Svjetsko prvenstvo, što je neslavni rekord postavljen nakon novog poraza u play-offu.<ref>{{cite web |last=Bandini |first=Nicky |url=https://www.theguardian.com/football/2026/mar/31/bosnia-herzegovina-italy-world-cup-2026-qualifying-playoff-match-report |title=Italy miss out on World Cup again after Bosnia and Herzegovina's shootout triumph |date=March 31, 2026 |access-date=April 3, 2026 |website=The Guardian}}</ref> Talijani su ujedno i jedini bivši prvaci koji se nisu kvalificirali na tri uzastopna prvenstva te najbolje rangirana momčad na FIFA-inoj ljestvici koja nije ostvarila plasman. Reprezentacije koje su igrale na prethodnom turniru, a nisu se kvalificirale za ovaj su [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danska]], [[Fudbalska reprezentacija Kameruna|Kamerun]], [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarika]], [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljska]], [[Fudbalska reprezentacija Srbije|Srbija]] i [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Wales]]. Kvalificirane momčadi su sljedeće: {{col-begin}} {{col-4}} '''[[AFC]]''' (9) * {{NogRep|AUS}} * {{NogRep|IRK}} * {{NogRep|IRN}} * {{NogRep|JAP}} * {{NogRep|JOR}} (debi) * {{NogRep|JKO}} * {{NogRep|KAT}} * {{NogRep|SAU}} * {{NogRep|UZB}} (debi) '''[[CAF]]''' (10) * {{NogRep|ALŽ}} * {{NogRep|COD}} * {{NogRep|EGI}} * {{NogRep|GAN}} * {{NogRep|JAR}} * {{NogRep|MAR}} * {{NogRep|CIV}} * {{NogRep|SEN}} * {{NogRep|TUN}} * {{NogRep|ZEL}} (debi) {{col-4}} '''[[CONCACAF]]''' (6) * {{NogRep|CUW}} (debi) * {{NogRep|HAI}} * {{NogRep|KAN}} (domaćin) * {{NogRep|MEX}} (domaćin) * {{NogRep|PAN}} * {{NogRep|SAD}} (domaćin) '''[[CONMEBOL]]''' (6) * {{NogRep|ARG}} * {{NogRep|BRA}} * {{NogRep|EKV}} * {{NogRep|KOL}} * {{NogRep|PAR}} * {{NogRep|URU}} '''[[OFC]]''' (1) * {{NogRep|NZL}} {{col-4}} '''[[UEFA]]''' (16) * {{NogRep|AUT}} * {{NogRep|BEL}} * {{NogRep|BIH}} * {{NogRep|ČEŠ}} * {{NogRep|ENG}} * {{NogRep|FRA}} * {{NogRep|HRV}} * {{NogRep|NIZ}} * {{NogRep|NOR}} * {{NogRep|NJE}} * {{NogRep|POR}} * {{NogRep|ŠKO}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] * {{NogRep|ŠVE}} * {{NogRep|ŠVI}} * {{NogRep|TUR}} {{col-end}} == Gradovi domaćini == Tijekom kandidature, tri su zemlje predložile ukupno 41 grad s 42 potpuno funkcionalna stadiona s redovnim posjetiteljima (osim [[Montreal]]a) te dva stadiona u izgradnji (u [[Las Vegas]]u i [[Los Angeles]]u) kao potencijalne domaćine (tri stadiona u tri grada u [[Meksiko|Meksiku]], šest stadiona u šest gradova u [[Kanada|Kanadi]] te 35 stadiona u 32 grada u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]).<ref name="bids">{{cite web |title=Forty-one Cities Across Canada, Mexico and the United States Submit Bids to Serve as Host Cities in United Bid for 2026 FIFA World Cup |url=http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170908021347/http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |archive-date=September 8, 2017 |access-date=September 7, 2017}}</ref> Prvi krug eliminacija reducirao je broj gradova i stadiona za devet. Sljedeći je krug eliminirao još devet stadiona u šest gradova, dok su tri grada s tri stadiona ([[Chicago]], [[Minneapolis]] i [[Vancouver]]) odustala jer [[FIFA]] nije bila voljna dogovoriti se oko financijskih detalja.<ref>{{cite news |last=Carlisle |first=Jeff |title=United States-led World Cup bid cuts list of potential host cities to 23 |url=https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |access-date=November 25, 2021 |publisher=ESPN |date=March 16, 2018 |archive-date=November 25, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211125114050/https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |url-status=live}}</ref> Nakon što je u srpnju [[2021.]] godine [[Montreal]] odustao zbog manjka financijske pomoći od provincije i nevoljkosti da se renovira [[Olimpijski stadion (Montreal)|Olimpijski stadion]],<ref>{{cite news |title=Montreal withdraws from host city selection process for 2026 World Cup |url=https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |access-date=July 6, 2021 |work=Sportsnet |date=July 6, 2021 |archive-date=August 16, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210816132650/https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |url-status=live}}</ref> [[Vancouver]] se ponovo pridružio u travnju [[2022.]] godine,<ref name="vancouver_candidatecity">{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process |title=Update on FIFA World Cup 2026 candidate host city process |publisher=FIFA |date=April 14, 2022|access-date=April 14, 2022|archive-date=July 12, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220712003456/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process|url-status=live}}</ref> što je dovelo broj gradova domaćina na 24. Dana [[16. lipnja]] [[2022.]] godine [[FIFA]] je potvrdila šesnaest gradova domaćina (dva u [[Kanada|Kanadi]], tri u [[Meksiko|Meksiku]] te jedanaest u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]), a to su bili: [[Atlanta]], [[Boston]], [[Ciudad de México]], [[Dallas]], [[Guadalajara]], [[Houston]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Los Angeles]], [[Miami]], [[Monterrey]], [[New York]]/[[New Jersey]], [[Philadelphia]], [[San Francisco]], [[Seattle]], [[Toronto]] i [[Vancouver]].<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement |title=FIFA unveils stellar line-up of FIFA World Cup 2026 Host Cities |publisher=FIFA |date=June 16, 2022|access-date=June 16, 2022|archive-date=June 16, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220616223211/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement|url-status=live}}</ref> FIFA je [[4. veljače]] [[2024.]] godine potvrdila da će se finale igrati na [[MetLife Stadium]]u.<ref name="ESPN-Schedule">{{cite news |last=Bonagura |first=Kyle |date=February 4, 2024 |title=2026 World Cup final set for MetLife Stadium, USMNT kicks off in L.A. |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |publisher=ESPN |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 4, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240204211650/https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |url-status=live}}</ref> Osam od šestanest stadiona ima trajno postavljenu umjetnu travu, koja će pred prvenstvo biti zamijenjena pravom travom. Četiri stadiona ([[Atlanta]], [[Dallas]], [[Houston]] i [[Vancouver]]) su zatvoreni stadioni koji imaju pomočni krov te su opremljeni s uređajima za kontrolu temperature, dok je stadion u [[Los Angeles]]u otvoren, ali ima prozirni krov i uređaje za kontrolu temperature.<ref>{{cite news |last=Tannenwald |first=Jonathan |date=November 2, 2022 |title=FIFA goes to college to study how to grow grass indoors for the 2026 men's World Cup |work=[[The Philadelphia Inquirer]] |url=https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-access=subscription |access-date=November 6, 2022 |archive-date=November 7, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221107071610/https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-status=live}}</ref> [[Ciudad de México]] je jedini glavni grad među odabranim gradovima, što znači da su se [[Ottawa]] i [[Washington, D.C.]] pridlužili [[Bonn]]u ([[1974.]]) i [[Tokyo|Tōkyu]] ([[2002.]]) kao jedini glavni gradovi koji nisu bili odabrani za domaćine utakmica Svjetskog prvenstva. Washington je bio među kandidatima, ali kako je lokalni [[FedExField]] bio u lošem stanju, kombinirali su svoju kandidaturu zajedno s [[Baltimore]]om, ali ona nije bila uspješna. Stadion u [[TD Place Stadium]] u Ottawi odbijen je vrlo rano zbog premalog kapaciteta gledališta.<ref>{{Cite web |last=Platt |first=Oliver |date=September 7, 2017 |title=Rogers Centre removed from list of potential World Cup 2026 venues |url=https://wakingthered.com/2017/09/07/1986/rogers-centre-removed-from-list-of-potential-world-cup-2026-venues/ |access-date=October 21, 2025 |website=Waking The Red |language=en |quote=Mosaic Stadium and TD Place Stadium do not currently meet the minimum-capacity requirement}}</ref> Ostali odbijeni gradovi bili su [[Cincinnati]], [[Denver]], [[Nashville, Tennessee|Nashville]], [[Orlando]] i [[Edmonton]]. Iako je čak osam gradova ranije također ugostilo utakmice Svjetskih prvenstava ([[Dallas]], [[Los Angeles]], [[San Francisco]], [[New York]]/[[New Jersey]] i [[Boston]] na prvenstvu [[1994.]]; [[Guadalajara]] i [[Ciudad de México]] na prvenstvima [[1970.]] i [[1986.]]; [[Monterrey]] na prvenstvu [[1986.]]), [[Estadio Azteca]] jedini je stadion na kojemu su se i ranije igrale utakmice Svjetskog prvenstva; nijedan od stadiona sa [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|Svjetskog prvenstva 1994.]] godine neće biti korišten na ovom prvenstvu.<ref>{{cite news |first1=Chuck |last1=Booth |first2=Roger |last2=Gonzalez |title=FIFA World Cup 2026 host cities: Los Angeles, New York/New Jersey among top venues; Washington D.C. snubbed |url=https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |work=CBS Sports |date=June 17, 2022 |access-date=June 27, 2022 |archive-date=June 27, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220627172342/https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |url-status=live}}</ref> Zbog sponzorskih razloga, FIFA će za potrebe prvenstva koristiti druga imena za stadione jer izvorna imena sadrže imena sponzora; privremena imena prikazana su u tablici u zagradama.<ref>{{cite web |last=Pelit |first=Asli |date=February 16, 2024 |title=FIFA RULES MAY COST METLIFE $80M IN WORLD CUP FINAL BRAND VALUE |url=https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240216173018/https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |archive-date=February 16, 2024 |access-date=July 21, 2024 |work=Sportico}}</ref><ref name="FIFA stadia">{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/world-cup-2026-stadiums-fifa-soccer-football-mexico-usa-canada |title=The FIFA World Cup 26 stadiums |date=July 15, 2025|access-date=November 17, 2025 |publisher=FIFA |quote=Stadium official names for the FIFA World Cup 26 have been matched with Host City names and may differ from the common designation used locally.}}</ref> Podaci o kapacitetima stadiona temeljeni su na službenim podacima koje je objavila FIFA.<ref name="FIFA stadia"/> <center> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- !{{flagicon|SAD}} [[Dallas]], [[Texas|TX]] !{{flagicon|MEX}} [[Ciudad de México]] !{{flagicon|SAD}} [[New York (grad)|New York]]/[[New Jersey]] !{{flagicon|SAD}} [[Atlanta]], [[Georgia|GA]] !{{flagicon|SAD}} [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Missouri|MO]] !{{flagicon|SAD}} [[Houston]], [[Teksas|TX]] |- |[[AT&T Stadium]]<br>{{small|(Dallas Stadium)}} |[[Estadio Azteca|Estadio Banorte]]<br>{{small|(Mexico City Stadium)}} |[[MetLife Stadium]]<br>{{small|(New York New Jersey Stadium)}} |[[Mercedes-Benz Stadium]]<br>{{small|(Atlanta Stadium)}} |[[Arrowhead Stadium|GEHA Field at Arrowhead Stadium]]<br>{{small|(Kansas City Stadium)}} |[[NRG Stadium]]<br>{{small|(Houston Stadium)}} |- |Kapacitet: '''94,000''' |Kapacitet: '''83,000''' |Kapacitet: '''82,500''' |Kapacitet: '''75,000''' |Kapacitet: '''73,000''' |Kapacitet: '''72,000''' |- |[[File:Cowboys stadium inside view 4.JPG|200x200px]] |[[File:Soccer game at the Azteca Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:Copa America game between Columbia vs Peru at the MetLife Stadium.jpg|200x200px]] |[[File:2017 Orlando City at Atlanta United MLS Game.jpg|200x200px]] |[[File:25 July 2010 Kansas City Wizards vs Manchester United friendly.jpg|200x200px]] |[[File:NRG Stadium, LEAGUES CUP 2024 TIGRES INTER MIAMI.jnp.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[San Francisco]], [[Kalifornija|CA]] !rowspan="8" colspan="4"|{{OSM Location map |float=center |nolabels=1 |width=800 |height=500 |coord={{coord|34|-99.5}} |zoom=3 |shapeD=circle |mark-sizeD=8 |label-sizeD=11,background,outline |label-posD=right |legendBox=,120px38px5px,5px457px,background,black |legendItem1=<b>Zapadna regija</b>,1 |legendItem2=<b>Centralna regija</b>,5,14 |legendItem3=<b>Istočna regija</b>,11,25 <!-- Western region --> |label1='''[[Los Angeles]]''' |mark-coord1={{Coord|33.95340|-118.33902}} |shape-color1=blue |label-pos1=west |mark-title1=[[Los Angeles]] |mark-description1=[[SoFi Stadium]] |label2='''[[San Francisco]]''' |mark-coord2={{Coord|37.40317|-121.96979}} |shape-color2=blue |label-pos2=west |mark-title2=[[San Francisco]] |mark-description2=[[Levi's Stadium]] |label3='''[[Seattle]]''' |mark-coord3={{Coord|47.59515|-122.33163}} |shape-color3=blue |mark-title3=[[Seattle]] |mark-description3=[[Lumen Field]] |label4='''[[Vancouver]]''' |mark-coord4={{Coord|49.27669|-123.11202}} |shape-color4=blue |label-pos4=west |mark-title4=[[Vancouver]] |mark-description4=[[BC Place]] <!-- Central region --> |label5='''[[Dallas]]''' |mark-coord5={{Coord|32.74785|-97.09283}} |shape-color5=green |label-pos5=west |mark-title5=[[Dallas]] |mark-description5=[[AT&T Stadium]] |label6='''[[Guadalajara]]''' |mark-coord6={{Coord|20.68182|-103.46241}} |shape-color6=green |label-pos6=west |mark-title6=[[Guadalajara]] |mark-description6=[[Estadio Akron]] |label7='''[[Houston]]''' |mark-coord7={{Coord|29.68486|-95.41080}} |shape-color7=green |label-pos7=west |mark-title7=[[Houston]] |mark-description7=[[NRG Stadium]] |label8='''[[Kansas City, Missouri|Kansas City]]''' |mark-coord8={{Coord|39.04893|-94.48401}} |shape-color8=green |label-pos8=west |mark-title8=[[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |mark-description8=[[Arrowhead Stadium]] |label9='''[[Ciudad de México]]''' |mark-coord9={{Coord|19.30295|-99.15047}} |shape-color9=green |mark-title9=[[Ciudad de México]] |mark-description9=[[Estadio Azteca]] |label10='''[[Monterrey]]''' |mark-coord10={{Coord|25.66911|-100.24437}} |shape-color10=green |mark-title10=[[Monterrey]] |mark-description10=[[Estadio BBVA]] <!-- Eastern region --> |label11='''[[Atlanta]]''' |mark-coord11={{Coord|33.75541|-84.40085}} |shape-color11=red |mark-title11=[[Atlanta]] |mark-description11=[[Mercedes-Benz Stadium]] |label12='''[[Boston]]''' |mark-coord12={{Coord|42.09093|-71.26436}} |shape-color12=red |mark-title12=[[Boston]] |mark-description12=[[Gillette Stadium]] |label13='''[[Miami]]''' |mark-coord13={{Coord|25.95795|-80.23885}} |shape-color13=red |mark-title13=[[Miami]] |mark-description13=[[Hard Rock Stadium]] |label14='''[[New York (grad)|New York]]''' |mark-coord14={{Coord|40.81352|-74.07435}} |shape-color14=red |ldx14=-2 |ldy14=7 |mark-title14=[[New York (grad)|New York/New Jersey]] |mark-description14=[[MetLife Stadium]] |label15='''[[Philadelphia]]''' |mark-coord15={{Coord|39.90081|-75.16747}} |shape-color15=red |label-pos15=west |mark-title15=[[Philadelphia]] |mark-description15=[[Lincoln Financial Field]] |label16='''[[Toronto]]''' |mark-coord16={{Coord|43.63322|-79.41858}} |shape-color16=red |label-pos16=west |mark-title16=[[Toronto]] |mark-description16=[[BMO Field]] }} !{{flagicon|SAD}} [[Los Angeles]], [[Kalifornija|CA]] |- |[[Levi's Stadium]]<br>{{small|(San Francisco Bay Area Stadium)}} |[[SoFi Stadium]]<br>{{small|(Los Angeles Stadium)}} |- |Kapacitet: '''71,000''' |Kapacitet: '''70,000''' |- |[[File:Entering Levi's Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:SoFi Stadium 23rd March 2025.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Philadelphia]], [[Pennsylvania|PA]] !{{flagicon|SAD}} [[Seattle]], [[Washington (savezna država)|WA]] |- |[[Lincoln Financial Field]]<br>{{small|(Philadelphia Stadium)}} |[[Lumen Field]]<br>{{small|(Seattle Stadium)}} |- |Kapacitet: '''69,000''' |Kapacitet: '''69,000''' |- |[[File:United States v Paraguay, Copa América Centenario (cropped).jpg|200x200px]] |[[File:2025 FIFA Club World Cup - Seattle Sounders FC vs. Botafogo - 03.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Boston]], [[Massachusetts|MA]] !{{flagicon|SAD}} [[Miami]], [[Florida|FL]] !{{flagicon|KAN}} [[Vancouver]], [[British Columbia|BC]] !{{flagicon|MEX}} [[Monterrey]] !{{flagicon|MEX}} [[Guadalajara]] !{{flagicon|KAN}} [[Toronto]], [[Ontario|ON]] |- |[[Gillette Stadium]]<br>{{small|(Boston Stadium)}} |[[Hard Rock Stadium]]<br>{{small|(Miami Stadium)}} |[[BC Place]]<br>{{small|(BC Place Vancouver)}} |[[Estadio BBVA]]<br>{{small|(Estadio Monterrey)}} |[[Estadio Akron]]<br>{{small|(Estadio Guadalajara)}} |[[BMO Field]]<br>{{small|(Toronto Stadium)}} |- |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''54,000''' |Kapacitet: '''53,500''' |Kapacitet: '''48,000''' |Kapacitet: '''45,000''' |- |[[File:New England Revolution vs Liga Deportivo Alajuense 2024-03-06 53571677017.jpg|200x200px]] |[[File:Hard Rock Stadium Club World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:BC Place 2015 Women's FIFA World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio BBVA Bancomer - Diciembre 2017.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio Akron 02-07-2022 cabecera sur lado derecho (3).jpg|200x200px]] |[[File:Bmo Field 2016 East Stand.jpg|200x200px]] |} </center> == Finalni ždrijeb == Finalni ždrijeb za Svjetsko prvenstvo održao se [[5. prosinca]] [[2025.]] godine u [[Kennedyjev centar|Kennedyjevom centru]] u [[Washington, D.C.|Washingtonu]].<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/final-draw-results |title=Groups revealed in star-studded Final Draw |publisher=FIFA |date=December 5, 2025 |access-date=December 6, 2025}}</ref> Reprezentacije su raspoređene u četiri jakosne skupine po 12 reprezentacija. U prvoj jakosnoj skupini bili su domaćini te devet najbolje plasiranih reprezentacija prema FIFA-inoj ljestvici. Preostale tri jakosne skupine sadržavale su ostale reprezentacije, također podijeljene prema FIFA-inoj ljestvici. Izuzetak su četiri reprezentacije iz europskog ''play-offa'' te dvije reprezentacije s interkontinentalnog ''play-offa'', koje su smještene u četvrtu jakosnu skupinu jer se u trenutku ždrijeba još nije znalo koje će to reprezentacije biti.<ref>{{cite news|url=https://www.france24.com/en/sport/20251125-world-cup-draw-to-separate-spain-argentina-france-and-england-until-final-rounds|title=FIFA 2026: World Cup draw to separate Spain, Argentina, France and England until final rounds|work=France 24|access-date=November 27, 2025}}</ref> Grupe su formirane nasumično izvlačenjem po jedne reprezentacije iz svake jakosne skupine, vodeći se načelnim pravilom da, kada god je to moguće, u istoj grupi ne budu momčadi iz iste konfederacije.<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/procedures-final-draw-world-cup-2026-revealed |title=Procedures for the Final Draw for the FIFA World Cup 2026 revealed |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref><ref>{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/2d1a1ac7bab78995/original/Draw-Procedures-for-the-FIFA-World-Cup-2026.pdf |title=Draw Procedures for the FIFA World Cup 2026 |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref> Ovo je pravilo primjenjivo na sve konfederacije osim UEFA-e, tako da su u grupi smjele biti maksimalno dvije europske momčadi. Kao što je i inače praksa, domaćini su još prije ždrijeba bili raspoređeni u grupe radi rasporeda igranja.<ref name="Schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=FIFA |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 5, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240205034420/https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |last1=Bushnell |first1=Henry |last2=Crafton |first2=Adam |date=August 22, 2025 |title=2026 World Cup draw to be held at Kennedy Center, President Trump announces |url=https://www.nytimes.com/athletic/6569842/2025/08/22/world-cup-draw-kennedy-center-trump-infantino/ |access-date=August 22, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331 |url-access=limited}}</ref> Tako je [[Fudbalska reprezentacija Meksika|Meksiko]] smješten u grupu A kako bi [[11. lipnja]] igrao utakmicu otvaranja na [[Estadio Azteca|Azteci]]. [[Fudbalska reprezentacija Kanade|Kanada]] i [[Fudbalska reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Američke Države]] smješteni su u grupu B, odnosno grupu D. Kako bi osigurala balans u kompetitivnosti, FIFA je također osigurala da se prve četiri reprezentacije s FIFA-ine ljestvice ne mogu međusobno susresti prije polufinala,<ref>{{cite web |last=Johnson |first=Dale |date=November 25, 2025 |title=Fifa to keep top seeds apart in World Cup draw |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cvg84knn2p5o |access-date=November 25, 2025 |work=[[BBC Sport]]}}</ref> odnosno finala i to tako što je osigurala da prva ([[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]]) i druga ([[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]]), odnosno treća ([[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]]) i četvrta ([[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleska]]) reprezentacija svijeta budu ždrijebane u suprotnim dijelovima turnira za fazu na izbacivanje, čime se osiguralo da se ne susretnu u ranim fazama turnira u slučaju da osvoje svoje grupe. Ždrijeb je započao s prvom, a završio sa četvrtom jakosnom skupinom, pri čemu je svaka reprezentacija bila raspoređena u prvu slobodnu grupu po abecednom ključu. Zbog rasporeda igranja, momčadi iz prve jakosne skupine automatski su bile ždrijebane na prvu poziciju svake grupe. Za ostale jakosne skupine, FIFA je osmislila predeterminirani način određivanja pozicije u grupu temeljen na jakosnoj skupini i grupu u koju su ždrijebani. Jakosne skupine izgledale su ovako:<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id14933 |title=FIFA Men's World Ranking: 19 November 2025 |publisher=FIFA |date=November 19, 2025 |access-date=November 27, 2025}}</ref> {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 1 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|SAD}}{{efn|Sjedinjene Američke Države su kao sudomaćin raspoređene u prvu jakosnu skupinu te im je automatski dodijeljena pozicija D1. Po rangu, Sjedinjene Američke Države bi inače bile u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa D|D]]}} | style="text-align:center" | 14 |- | {{fb|MEX}}{{efn|Meksiko je kao sudomaćin raspoređen u prvu jakosnu skupinu te mu je automatski dodijeljena pozicija A1. Po rangu, Meksiko bi inače bio u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa A|A]]}} | style="text-align:center" | 15 |- style="border-bottom:2px solid blue;" | {{fb|KAN}}{{efn|Kanada je kao sudomaćin raspoređena u prvu jakosnu skupinu te joj je automatski dodijeljena pozicija B1. Po rangu, Kanada bi inače bila u trećoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa B|B]]}} | style="text-align:center" | 27 |- | {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 1 |- | {{fb|ARG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 2 |- | {{fb|FRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 3 |- | {{fb|ENG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 4 |- | {{fb|BRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 5 |- | {{fb|POR}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 6 |- | {{fb|NIZ}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 7 |- | {{fb|BEL}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 8 |- | {{fb|NJE}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 9 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 2 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|HRV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 10 |- | {{fb|MAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 11 |- | {{fb|KOL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 13 |- | {{fb|URU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 16 |- | {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 17 |- | {{fb|JAP}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 18 |- | {{fb|SEN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 19 |- | {{fb|IRN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 20 |- | {{fb|JKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 22 |- | {{fb|EKV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 23 |- | {{fb|AUT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 24 |- | {{fb|AUS}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 26 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 3 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|NOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 29 |- | {{fb|PAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 30 |- | {{fb|EGI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 34 |- | {{fb|ALŽ}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 35 |- | {{fb|ŠKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 36 |- | {{fb|PAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 39 |- | {{fb|TUN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 40 |- | {{fb|CIV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 42 |- | {{fb|UZB}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 50 |- | {{fb|KAT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 51 |- | {{fb|SAU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 60 |- | {{fb|JAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 61 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 4{{efn|name=Identitet|Pobjednici četiri europska ''play-offa'' i pobjednici dva interkontinentalna ''play-offa'' nisu bili poznati u vrijeme formiranja jakosnih skupina.}} |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|JOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 66 |- | {{fb|ZEL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 68 |- | {{fb|GAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 72 |- | {{fb|CUW}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 82 |- | {{fb|HAI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 84 |- | {{fb|NZL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 86 |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA A]]{{efn|name=UEFA A|U trenutku ždrijeba, pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|BIH}} (71), koja bi svakako bila svrstana u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto B2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa B|B]]}}}} | style="text-align:center" rowspan="6" {{N/a}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA B]]{{efn|name=UEFA B|U trenutku ždrijeba, pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ŠVE}} (43), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto F3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa F|F]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA C]]{{efn|name=UEFA C|U trenutku ždrijeba, pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|TUR}} (25), koja bi inače išla u drugu jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto D4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa D|D]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA D]]{{efn|name=UEFA D|U trenutku ždrijeba, pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ČEŠ}} (44), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto A4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa A|A]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path B winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 1]]{{efn|name=DR Kongo|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|COD}} (56), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 ići na mjesto K2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa K|K]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path C winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 2]]{{efn|name=Irak|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|IRK}} (58), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 ići na mjesto I3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa I|I]]}}}} |} {{notelist}} == Suci == FIFA je [[9. travnja]] [[2026.]] godine potvrdila konačni, službeni popis od 52 glavna suca, 88 pomoćnih sudaca i 30 VAR sudaca za turnir.<ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/match-officials-appointed-referees |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref><ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://digitalhub.fifa.com/asset/7879a8c6-c228-4848-a8de-7dc69b37b594/Final-List-of-Match-Officials-FWC-2026.pdf |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref> Konačni popis svih sudaca izgledao je ovako: {| class="wikitable" width="100%" |- !colspan="4"|Lista sudaca |- !Konfederacija !Glavni sudac !Pomoćni suci !VAR suci |- |rowspan="8"|[[AFC]] |{{flagicon|UAE}} [[Omar al-Ali]] ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]]) |rowspan="8"|{{ubl|George Lakrindis ([[Australija]]) / James Lindsay ([[Australija]])|Jun Mihara ([[Japan]]) / Zhou Fei ([[Kina]])|Muhamad al-Kalaf ([[Jordan]]) / Ahmed al-Roalle ([[Jordan]])|Taleb al-Mari ([[Katar]]) / Saud al-Makaleh ([[Katar]])|Muhamed al-Bakri ([[Saudijska Arabija]]) / Mohamed al-Hamadi ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]])|Timur Gaynullin ([[Uzbekistan]]) / Andrey Tsapenko ([[Uzbekistan]])}} |rowspan="8"|{{ubl|{{flagicon|AUS}} [[Shaun Evans (fudbalski sudac)|Shaun Evans]] ([[Australija]])|{{flagicon|KAT}} [[Hamis al-Marri]] ([[Katar]])|{{flagicon|KIN}} [[Fu Ming]] ([[Kina]])|{{flagicon|SAU}} [[Abdullah al-Šehri]] ([[Saudijska Arabija]])}} |- |{{flagicon|JAP}} [[Yūsuke Araki]] ([[Japan]]) |- |{{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] ([[Katar]]) |- |{{flagicon|AUS}} [[Ali-Reza Fagani]] ([[Australija]]) |- |{{flagicon|KIN}} [[Ma Ning (fudbalski sudac)|Ma Ning]] ([[Kina]]) |- |{{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] ([[Jordan]]) |- |{{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] ([[Uzbekistan]]) |- |{{flagicon|SAU}} [[Haled al-Turais]] ([[Saudijska Arabija]]) |- |rowspan="7"|[[CAF]] |{{flagicon|SOM}} [[Omar Abdulkadir Artan]] ([[Somalija]]) |rowspan="7"|{{ubl|Mokrane Gourari ([[Alžir]]) / Abbes Akram Zerhouni ([[Alžir]])|Jerson Emiliano dos Santos ([[Angola]]) / Elvis Noupue ([[Kamerun]])|Mahmud Aburegal ([[Egipat]]) / Ahmed Hossam Taha ([[Egipat]])|Boris Ditsoga ([[Gabon]]) / Amos Abeigne Ndong ([[Gabon]])|Zakhele Siwela ([[Južnoafrička Republika]])|Zakaria Brinsi ([[Maroko]]) / Mostafa Akarkad ([[Maroko]])}} |rowspan="7"|{{ubl|{{flagicon|EGI}} [[Mahmud Ašur]] ([[Egipat]])|{{flagicon|MAR}} [[Hamza al-Fariq]] ([[Maroko]])}} |- |{{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] ([[Gabon]]) |- |{{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] ([[Mauritanija]]) |- |{{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] ([[Alžir]]) |- |{{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] ([[Maroko]]) |- |{{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] ([[Egipat]]) |- |{{flagicon|JAR}} [[Abongile Tom]] ([[Južnoafrička Republika]]) |- |rowspan="9"|[[CONCACAF]] |{{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] ([[Salvador]]) |rowspan="9"|{{ubl|Walter López ([[Honduras]]) / Christian Ramírez ([[Honduras]])|Lyes Arfa ([[Kanada]]) / Micheal Barwegen ([[Kanada]])|Juan Carlos Mora ([[Kostarika]]) / Caleb Wales ([[Trinidad i Tobago]])|Alberto Morín ([[Meksiko]]) / Marco Bisguerra ([[Meksiko]])|Sandra Ramírez ([[Meksiko]])|Henry Pupiro ([[Nikaragva]]) / David Morán ([[Salvador]])|Corey Parker ([[Sjedinjene Države]]) / Kyle Atkins ([[Sjedinjene Države]])|Kathryn Nesbitt ([[Sjedinjene Države]]) / Brooke Mayo ([[Sjedinjene Države]])}} |rowspan="9"|{{ubl|{{flagicon|SAD}} [[Joe Dickerson]] ([[Sjedinjene Države]])|{{flagicon|NIK}} [[Tatiana Guzmán]] ([[Nikaragva]])|{{flagicon|MEX}} [[Erick Miranda]] ([[Meksiko]])|{{flagicon|SAD}} [[Armando Villarreal]] ([[Sjedinjene Države]])}} |- |{{flagicon|CRC}} [[Juan Gabriel Calderón]] ([[Kostarika]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] ([[Kanada]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[Katia Itzel García]] ([[Meksiko]]) |- |{{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] ([[Honduras]]) |- |{{flagicon|JAM}} [[Oshane Nation]] ([[Jamajka]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] ([[Meksiko]]) |- |rowspan="12"|[[CONMEBOL]] |{{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] ([[Brazil]]) |rowspan="12"|{{ubl|Facundo Rodríguez ([[Argentina]]) / Maximiliano Del Yesso ([[Argentina]])|Juan Pablo Belatti ([[Argentina]]) / Gabriel Chade ([[Argentina]])|Cristian Navarro ([[Argentina]]) / Rodrigo Figueiredo ([[Brazil]])|Rafael Alves ([[Brazil]]) / Danilo Manis ([[Brazil]])|Bruno Boschilia ([[Brazil]]) / Bruno Pires ([[Brazil]])|José Retamal ([[Čile]]) / Miguel Rocha ([[Čile]])|Alexander Guzmán ([[Kolumbija]]) / Michael Orué ([[Peru]])|Eduardo Cardozo ([[Paragvaj]]) / Milcíades Saldívar ([[Paragvaj]])|Nicolás Tarán ([[Urugvaj]]) / Carlos Barreiro ([[Urugvaj]])|Jorge Urrego ([[Venezuela]]) / Tulio Moreno ([[Venezuela]])}} |rowspan="12"|{{ubl|{{flagicon|KOL}} [[Nicolás Gallo]] ([[Kolumbija]])|{{flagicon|URU}} [[Antonio García (fudbalski sudac)|Antonio García]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|URU}} [[Leodán González]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|ČIL}} [[Juan Lara]] ([[Čile]])|{{flagicon|ARG}} [[Hernán Mastrángelo]] ([[Argentina]])|{{flagicon|VEN}} [[Juan Soto (fudbalski sudac)|Juan Soto]] ([[Venezuela]])|{{flagicon|BRA}} [[Rodolpho Toski]] ([[Brazil]])}} |- |{{flagicon|PAR}} [[Juan Gabriel Benítez]] ([[Paragvaj]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] ([[Čile]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Darío Herrera (fudbalski sudac)|Darío Herrera]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|PER}} [[Kevin Ortega (fudbalski sudac)|Kevin Ortega]] ([[Peru]]) |- |{{flagicon|KOL}} [[Andrés Rojas]] ([[Kolumbija]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] ([[Urugvaj]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] ([[Venezuela]]) |- |[[OFC]] |{{flagicon|NZL}} [[Campbell-Kirk Kawana-Waugh]] ([[Novi Zeland]]) |Isaac Trevis ([[Novi Zeland]]) |{{N/A|—}} |- |rowspan="15"|[[UEFA]] |{{flagicon|NOR}} [[Espen Eskås]] ([[Norveška]]) |rowspan="15"|{{ubl|Stuart Burt ([[Engleska]]) / James Mainwaring ([[Engleska]])|Gary Beswick ([[Engleska]]) / Adam Nunn ([[Engleska]])|Cyril Mugnier ([[Francuska]]) / Mehdi Rahmouni ([[Francuska]])|Nicolas Danos ([[Francuska]]) / Benjamin Pagès ([[Francuska]])|Daniele Bindoni ([[Italija]]) / Alberto Tegoni ([[Italija]])|Hessel Steegstra ([[Nizozemska]]) / Jan de Vries ([[Nizozemska]])|Jan Erik Engan ([[Norveška]]) / Isaak Bashevkin ([[Norveška]])|Robert Kempter ([[Njemačka]]) / Christian Dietz ([[Njemačka]])|Bruno Jesus ([[Portugal]]) / Luciano Maia ([[Portugal]])|Tomasz Listkiewicz ([[Poljska]]) / Adam Kupsik ([[Poljska]])|Mihai Marius Marica ([[Rumunjska]]) / Ferencz Tunyogi ([[Rumunjska]])|Tomaž Klančnik ([[Slovenija]]) / Andraž Kovačič ([[Slovenija]])|Jose Enrique Naranjo Perez ([[Španjolska]]) / Diego Sánchez Rojo ([[Španjolska]])|Mahbod Beigi ([[Švedska]]) / Andreas Söderkvist ([[Švedska]])|Stéphane De Almeida ([[Švicarska]])}} |rowspan="15"|{{ubl|{{flagicon|HRV}} [[Ivan Bebek]] ([[Hrvatska]])|{{flagicon|FRA}} [[Jérôme Brisard]] ([[Francuska]])|{{flagicon|ŠPA}} [[Carlos del Cerro Grande]] ([[Španjolska]])|{{flagicon|NJE}} [[Bastian Dankert]] ([[Njemačka]])|{{flagicon|ITA}} [[Marco Di Bello]] ([[Italija]])|{{flagicon|NIZ}} [[Rob Dieperink]] ([[Nizozemska]])|{{flagicon|BEL}} [[Bram Van Driessche]] ([[Belgija]])|{{flagicon|ENG}} [[Jarred Gillett]] ([[Engleska]])|{{flagicon|NIZ}} [[Dennis Higler]] ([[Nizozemska]])|{{flagicon|POLJ}} [[Tomasz Kwiatkowski]] ([[Poljska]])|{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Fedayi San]] ([[Švicarska]])}} |- |{{flagicon|ŠPA}} [[Alejandro Hernández Hernández]] ([[Španjolska]]) |- |{{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] ([[Rumunjska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[François Letexier]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] ([[Nizozemska]]) |- |{{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] ([[Poljska]]) |- |{{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] ([[Italija]]) |- |{{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] ([[Švedska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] ([[Portugal]]) |- |{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Sandro Schärer]] ([[Švicarska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] ([[Slovenija]]) |- |{{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] ([[Njemačka]]) |} == Grupna faza == {{quote box| width=20%| quote = '''Legenda:''' :{{color box|#ffcccc}} Momčad ispala iz daljnjeg natjecanja. :{{color box|#ccffcc}} Momčad prolazi u osminu finala. }} '''Napomena:''' ''Sva vremena navedena su prema lokalnom vremenu.'' Sljedeći kriteriji primjenjivat će se prilikom rangiranja reprezentacija u grupnoj fazi:<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> # Broj bodova u svim utakmicama u grupi; # Gol razlika u svim utakmicama u grupi; # Broj postignutih golova u svim utakmicama u grupi; # Veći broj bodova osvojen u međusobnim susretima; # Bolja gol razlika ostvarena u međusobnim susretima; # Više postignutih golova u međusobnim susretima; # Fair play bodovi u svim utakmicama u grupi (samo jedno oduzimanje bodova može se primijeniti na jednog igrača po utakmici): ##Žuti karton: -1 bod ##Indirektni crveni karton (dva žuta kartona): -3 boda ##Direktni crveni karton: -4 boda ##Žuti i direktni crveni karton: -5 bodova # Bolji plasman na najrecentnijoj FIFA-inoj ljestvici; # Bolji plasman na progresivno starijim FIFA-inim ljestvicama do trenutka u kojem se reprezentacije mogu odvojiti. === Grupa A === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|MEX}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|JAR}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|JKO}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|ČEŠ}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južna Koreja]] {{flagicon|JKO}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Češka}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Meksiko}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južnoafrička Republika]] {{flagicon|JAR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa B === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|KAN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|BIH}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|KAT}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|ŠVI}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[12. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Katar]] {{flagicon|KAT}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Švicarska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Katar}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Kanada}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Bosna i Hercegovina]] {{flagicon|BIH}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Katar}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa C === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|BRA}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|MAR}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|HAI}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|ŠKO}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Haiti]] {{flagicon|HAI}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Škotska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Haiti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Brazil}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Maroko]] {{flagicon|MAR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Haiti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa D === === Grupa E === === Grupa F === === Grupa G === === Grupa H === === Grupa I === === Grupa J === === Grupa K === === Grupa L === === Rangiranje trećeplasiranih momčadi === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" ! | {{Abbr|Poz.|Pozicija}} ! | Grupa !width="200"|Reprezentacija !width="40"|Bod. !width="40"|Ut. !width="40"|Pob. !width="40"|N. !width="40"|Por. !width="40"|Pos. !width="40"|Pri. !width="40"|GR |- style="background: #ccffcc;" |1. |[[#Grupa A|A]] |align=left|A3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: #ccffcc;" |2. |[[#Grupa B|B]] |align=left|B3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |[[#Grupa C|C]] |align=left|C3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: #ccffcc;" |4. |[[#Grupa D|D]] |align=left|D3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: #ccffcc;" |5. |[[#Grupa E|E]] |align=left|E3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: #ccffcc;" |6. |[[#Grupa F|F]] |align=left|F3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: #ccffcc;" |7. |[[#Grupa G|G]] |align=left|G3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: #ccffcc;" |8. |[[#Grupa H|H]] |align=left|H3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |9. |[[#Grupa I|I]] |align=left|I3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |10. |[[#Grupa J|J]] |align=left|J3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |11. |[[#Grupa K|K]] |align=left|K3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |12. |[[#Grupa L|L]] |align=left|L3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | Osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija određuje se prema sljedećim kriterijima:<ref name="regulations"/> # Najviše osvojenih bodova; # Bolja gol razlika; # Veći broj postignutih golova; # Manje disciplinskih bodova; # Pozicija na najrecentnijoj ljestvici; # Pozicija na starijim ljestvicama. |} == Faza na izbacivanje == == Statistike i nagrade == == Konačni poredak == == Marketing == == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|FIFA World Cup 2026|2026 FIFA World Cup}} *[https://www.fifa.com/worldcup/fifaworldcup2026/ FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.], FIFA.com {{Svjetski kup FIFA}} {{Authority control}} [[Kategorija:2026.]] [[Kategorija:FIFA Svjetsko prvenstvo|2026M]] [[Kategorija:Fudbal u Kanadi]] [[Kategorija:Fudbal u Meksiku]] [[Kategorija:Fudbal u Sjedinjenim Američkim Državama]] 7b226v99vrm1liuqifa1f0wf9waxrhj 42588022 42588008 2026-05-05T11:47:12Z Edgar Allan Poe 29250 /* Grupa D */ 42588022 wikitext text/x-wiki {{Aktualni sportski događaj}} {{Infokutija međunarodno fudbalsko takmičenje | Name = FIFA Svjetsko prvenstvo 2026. | izvorni naziv = {{ubl|FIFA World Cup 26|Copa Mundial de la FIFA 2026|Coupe du Monde de la FIFA 2026}} | Logo = 2026_FIFA_World_Cup_emblem.svg | Size = 220px | Optional caption = | Zemlja domaćin = {{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Američke Države}}}} | datum = [[11. lipnja]] – [[19. srpnja]] [[2026.]] | Broj reprezentacija = 48 | stadioni = 16 | gradovi = 16 | Prvaci = | drugi = | treći = | četvrti = | Broj utakmica = 104 | Broj golova = | gledanost = | Najbolji strijelac = | Najbolji igrač = | ažurirano = [[2. svibnja]] [[2026]] }} '''FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.''' ([[engleski]]: ''FIFA World Cup 26''; [[španjolski]]: ''Copa Mundial de la FIFA 2026''; [[francuski]]: ''Coupe du Monde de la FIFA 2026'') bit će 23. izdanje [[FIFA Svjetsko prvenstvo|FIFA Svjetskog prvenstva]] koje će se od [[11. lipnja]] do [[19. srpnja]] [[2026.]] godine održati u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Bit će to prvo prvenstvo nakon [[1994.]] godine koje će se održati na tlu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]; [[Kanada]] će prvi put biti domaćin, dok su [[Meksiko]] (dva puta, [[1970.]] i [[1986.]]) i [[SAD|Sjedinjene Države]] (jednom, [[1994.]]) ranije već ugostili Svjetsko prvenstvo. Turnir će se igrati u ukupno 16 gradova na 16 stadiona – 11 u Sjedinjenim Državana, tri u Meksiku i dva u Kanadi. Bit će to prvi put u historiji turnira da će tri zemlje zajednički organizirati prvenstvo te prvi put da će na njemu sudjelovati 48 reprezentacija. Sjevernoamerička kandidatura za turnir [[2026.]] godine pobijedila je [[Maroko|marokansku]] kandidaturu na glasovanju u [[Moskva|Moskvi]]. Bit će to prvi turnir nakon [[2002.]] godine s više od jednog domaćina. Uz to, Meksiko će postati prva zemlja u historiji koja je čak tri puta bila domaćin ovog natjecanja. Nakon promjene termina za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodno prvenstvo]], koje se igralo tijekom zime, termin je za ovaj turnir vraćen na tradicionalni ljetni termin. Proširenje s 32 na 48 reprezentacija dovelo je do velikog broja debitanata, tako da će svoje prve nastupa na ovom natjecanju imati [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]], [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]] i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]]. Istovremeno, sva tri domaćina imali su direktan plasman na turnir. Branitelj naslova je [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]], koja je četiri godine ranije u finalu pobijedila [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francusku]]. == Izbor domaćina == [[File:2026 world cup bid election.png|thumb|500px|upright=1.6|{{center|'''Rezultati glasovanja'''}} {| |- !Mogli su glasovati !! Nisu mogli glasovati |- |{{legend|#867650|Glasovali za sjevernoameričku kandidaturu}}||{{legend|#FFBD41|Kanada–Meksiko–Sjedinjene Države}} |- |{{legend|#2770AB|Glasovali za marokansku kandidaturu}}||{{legend|#55208D|Maroko}} |- |{{legend|#008E2A|Nisu glasovali ni za jednu kandidaturu}}||{{legend|#000000|Pod suspenzijom FIFA-e}} |- |{{legend|#B32A2F|Nisu glasovali}}||{{legend|#C1C1C1|Nije članica FIFA-e}} |}]] [[Vijeće FIFA-e]] je u periodu od [[2013.]] do [[2017.]] godine intenzivno raspravljalo o ograničenjima u kontekstu rotacije domaćina prema kontinentalnom ključu. Inicijalno je pravilo glasilo da se za domaćinstvo mogla kandidirati samo država iz konfederacije koja nije bila domaćin prethodna dva turnira. Privremeno je ograničenje suženo na samo prethodni turnir,<ref>{{Cite news |date=May 30, 2015 |title=Current allocation of FIFA World Cup confederation slots maintained |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/worldcup/news/y=2015/m=5/news=current-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150530211217/http://www.fifa.com/worldcup/news/y%3D2015/m%3D5/news%3Dcurrent-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |archive-date=May 30, 2015}}</ref> nakon čega je opet prošireno na prethodna dva. Dogovorena je i iznimka za domaćine pretposljednjeg prethodnog turnira u slučaju da nijedna pristigla kandidatura ne ispunjava stroge tehničke i financijske kriterije.<ref name="fifacouncil">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA Council discusses vision for the future of football |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2016/m=10/news=fifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161017181207/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2016/m%3D10/news%3Dfifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |archive-date=October 17, 2016}}</ref><ref name="ap-cbc">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA blocks Europe from hosting 2026 World Cup, lifting Canada's chances |publisher=[[Canadian Broadcasting Corporation]] |agency=Associated Press |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161014191406/http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |archive-date=October 14, 2016}}</ref> U ožujku [[2017.]] godine, predsjednik [[FIFA]]-e [[Gianni Infantino]] potvrdio je da se europske i azijske zemlje, zbog [[Rusija|ruskog]] i [[katar]]skog domaćinstva [[2018.]], odnosno [[2022.]] godine, neće moći kandidirati za domaćinstvo prvenstva [[2026.]] godine, što je značilo da se za prvenstvo mogu kandidirati zemlje iz [[CONCACAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[1994.]] godine), [[CAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2010.]] godine), [[CONMEBOL]]a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2014.]] godine) ili [[OFC]]-a (nikada nisu bili domaćini), odnosno potencijalno iz [[UEFA]]-e ako nijedna ponuda iz ove četiri konfederacije ne bi zadovoljila uvjete.<ref name="guardian">{{Cite news |last=Hill |first=Tim |date=March 9, 2017 |title=Trump travel ban could prevent United States hosting World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20211114173744/https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |archive-date=November 14, 2021 |access-date=March 24, 2017 |work=The Guardian}}</ref> Sudomaćinstvo, koje je [[FIFA]] bila zabranila nakon [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|prvenstva u Japanu i Južnoj Koreji]], odobreno je za prvenstvo [[2026.]] godine, ali bez ograničenja u broju domaćina, što bi se procjenjivalo od slučaja do slučaja. U konačnici su pred FIFA-u stigle dvije kandidatura – ona [[Maroko|Maroka]] i ujedinjena kandidatura triju sjevernoameričkih država. [[Kanada]], [[Meksiko]] i [[Sjedinjene Američke Države]] su, svaka posebno, razmatrale samostalne kandidature, s tim da je [[10. travnja]] [[2017.]] godine objavljeno kako će poslati zajedničku kandidaturu.<ref>{{cite magazine |url=https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid |title=USA, Mexico, Canada announce bid to host '26 WC |date=April 10, 2017|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411054626/https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid|archive-date=April 11, 2017 |magazine=Sports Illustrated}}</ref><ref name=":3">{{cite web |url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup |first=Jeff |last=Carlise |date=April 10, 2017 |title=U.S., Mexico and Canada officially launch bid to co-host 2026 World Cup|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|archive-date=April 11, 2017 |work=ESPN}}</ref> Glasovanje o kandidatima održano je [[13. lipnja]] [[2018.]] godine na 68. kongresu FIFA-e u [[Moskva|Moskvi]]. U glasovanju su mogla sudjelovati 203 saveza,<ref>{{Cite web |last=Graham |first=Bryan Armen |date=June 13, 2018 |title=North America to host 2026 World Cup after winning vote over Morocco – as it happened |url=https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |website=The Guardian |access-date=July 12, 2018 |archive-date=July 18, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180718045428/https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |url-status=live}}</ref> pri čemu je [[Gana]] bila pod suspenzijom FIFA-e zbog korupcijskog skandala pa nije mogla glasovati. Sjevernoamerička kandidatura uvjerljivo je pobijedila sa 134 glasa, dok je marokanska kandidatura dobila 65 glasova;<ref>{{cite news |date=June 13, 2018 |title=World Cup 2026: Canada, US & Mexico joint bid wins right to host tournament |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913|url-status=live|access-date=June 13, 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20210114150230/https://www.bbc.com/sport/football/44464913|archive-date=January 14, 2021}}</ref><ref name=":3" /> tri zemlje ([[Kuba]], [[Slovenija]] i [[Španjolska]]) nisu glasovale, dok [[Iran]] nije glasovao ni za jednu od kandidatura.<ref>{{cite news |last1=Gyamera-Antwi |first1=Evans |title=Ghana & Kosovo excluded from Fifa Congress ahead of 2026 World Cup vote |url=http://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |access-date=June 13, 2018 |work=Goal.com |date=June 12, 2018 |archive-date=October 21, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231021220157/https://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=June 7, 2018 |title=Breaking News: President Akufo-Addo dissolves GFA |url=https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180612162226/https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |archive-date=June 12, 2018 |access-date=June 14, 2018 |work=myjoyonline.com}}</ref><ref>{{cite news |title=Fifa bans Ghana football head Kwesi Nyantakyi over 'cash gift' |url=https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |access-date=June 14, 2018 |work=BBC News |date=June 8, 2018 |archive-date=June 9, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180609011624/https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |date=May 15, 2017 |title=FIFA Congress confirms next steps of the bidding process for the 2026 FIFA World Cup - FIFA.com |url=http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |access-date=April 16, 2024 |archive-date=May 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170515003503/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news |date=June 10, 2015 |title=Scandal-plagued FIFA postpones 2026 World Cup bidding |url=https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |access-date=April 16, 2024 |work=ABC News |language=en-AU |archive-date=April 16, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240416202847/https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |url-status=live}}</ref> Rezultati su izgledali ovako: {| class="wikitable" style="margin: 0 auto;text-align: center" |+ Rezultati glasovanja |- !Kandidature !1. krug<br>{{small|(glasovi)}} |- style="background:#90ee90" |align=left|'''{{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Države}}}}''' |'''134''' |- |align=left|{{flag|Maroko}} |65 |- |align=left|Nijedna kandidatura |1 |- |align=left|Nisu glasovali |3 |} == Proširenje i promjena formata == Ideja o proširenju prvenstva, odnosno povećanju broja reprezentacija, pojavila se još [[2013.]] godine kada je to predložio tadašnji predsjednik [[UEFA]]-e [[Michel Platini]],<ref>{{Cite news |date=October 28, 2013 |title=Michel Platini calls for 40-team World Cup starting with Russia 2018 |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |access-date=January 24, 2015 |archive-date=September 15, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180915093947/https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=October 29, 2013 |title=Michel Platini's World Cup expansion plan unlikely – Fifa |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/24735765 |url-status=live |access-date=January 24, 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140421001646/http://www.bbc.co.uk/sport/0/football/24735765 |archive-date=April 21, 2014}}</ref> a ponovio ju je i [[FIFA]]-in predsjednik [[Gianni Infantino]] [[2016.]] godine.<ref>{{Cite news |date=March 30, 2016 |title=Infantino suggests 40-team World Cup finals |work=Independent Online |publisher=[[Independent Online (South Africa)|IOL]] |agency=Reuters |location=South Africa |url=http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161230230628/http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |archive-date=December 30, 2016}}</ref> Protivnici prijedloga tvrdili su da je već sada broj utakmica pretjerano velik,<ref name="auto2">{{Cite news |last=Macguire |first=Eoghan |date=December 15, 2016 |title=World Cup: Europe's top clubs oppose FIFA's expansion plans |url=https://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161224164833/http://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |archive-date=December 24, 2016 |publisher=CNN}}</ref> da bi proširenje smanjilo kvalitetu utakmica<ref name="auto">{{Cite news |date=October 2, 2016 |title=Low confirms opposition to 40-team World Cup |publisher=sbs.com.au |agency=[[Australian Associated Press]] |url=http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161005031826/http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |archive-date=October 5, 2016}}</ref><ref name="auto1">{{Cite news |last=Martín |first=Idafe |date=January 10, 2017 |title=Mundial de 48 equipos: durísimas críticas en Europa |url=https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170112153909/https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |archive-date=January 12, 2017 |work=[[Clarín (Argentine newspaper)|Clarín]] |language=es}}</ref> te da je odluka motivirana političkim, a ne sportskim razlozima, optužujući Infantina da koristi ideju u svrhu samopromocije pred izbore za predsjednika.<ref>{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Críticas a decisión de la FIFA de jugar el Mundial 2026 con 48 selecciones |language=es |work=[[El Universo]] |agency=[[Agence France-Presse]] |url=http://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170111180321/https://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |archive-date=January 11, 2017}}</ref> Unatoč kritikama, FIFA je [[10. siječnja]] [[2017.]] godine odobrila proširenje s 32 na 48 reprezentacija,<ref name="48teams">{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> što je 16 više u odnosu na prethodnih sedam turnira.<ref name="48teams" /><ref>{{Cite web |last=Conn |first=David |date=January 10, 2017 |title=Fifa approves Infantino's plan to expand World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110104617/https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |website=The Guardian}}</ref> Izvorno je promijenjeni format trebao imati 16 grupa po tri reprezentacije uz 80 odigranih utakmica, pri čemu bi prve dvije reprezentacije iz svake grupe išle dalje u fazu na izbacivanje. Prema tom formatu, broj utakmica svake momčadi i dalje bi bio maksimalno sedam, pri čemu bi svaka reprezentacija igrala jednu utakmicu manje u grupu, a turnir bi se i dalje mogao završiti unutar standardna 32 dana.<ref>{{Cite web |date=January 10, 2017 |title=World Cup: Gianni Infantino defends tournament expansion to 48 teams |url=https://www.bbc.com/sport/football/38577001 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170331171815/http://www.bbc.com/sport/football/38577001 |archive-date=March 31, 2017 |publisher=BBC Sport}}</ref> Kritičari ovog formata isticali su da bi ovo moglo dovesti do koluzije među reprezentacijama,<ref name="guyon">{{Cite journal |last=Guyon |first=Julien |date=April 30, 2020 |title=Risk of Collusion: Will Groups of 3 Ruin the FIFA World Cup? |journal=Journal of Sports Analytics |volume=6 |issue=4 |pages=259–279 |doi=10.3233/JSA-200414 |doi-access=free |url=https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |archive-date=2024-08-03 |access-date=2026-05-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240803091047/https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |url-status=dead }}</ref> na što je FIFA predložila izvođenje penala s ciljem izbjegavanja remija u grupnoj fazi,<ref>{{cite news |date=January 18, 2017 |title=Penalty shootouts may be used to settle drawn World Cup matches |work=World Soccer |url=http://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |access-date=November 12, 2020 |archive-date=October 28, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201028040619/https://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |url-status=live}}</ref> međutim ni to nije potpuno ukinulo postojeći rizik,<ref name="guyon"/> što je FIFA-u potaklo na alternativna rješenja.<ref>{{cite news |first=Martyn |last=Ziegler |title=Format for 2026 World Cup could be revamped amid 'collusion' fears, says Fifa vice-president |url=https://www.thetimes.com/sport/football/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |work=[[The Times]] |location=London |date=April 1, 2022 |access-date=November 5, 2022 |archive-date=November 13, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221113124725/https://www.thetimes.co.uk/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |url-status=live}}</ref> U konačnici je format promijenjen [[14. ožujka]] [[2023.]] godine i to na način da će reprezentacije biti raspoređene u 12 grupa po četiri reprezentacije, pri čemu prve dvije iz svake grupe prolaze dalje, zajedno s osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija iz svih grupa.<ref name="IMC">{{cite web |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |title=FIFA Council approves international match calendars |publisher=[[FIFA]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314155521/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |url-status=live}}</ref> Prema novom formatu, igrat će se ukupno 104 umjesto 64 utakmice, a turnir će trajati 39 dana, duže nego prije;<ref>{{cite news |last=Ingle |first=Sean |url=https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |title=World Cup 2026: four-team groups and 104 game-tournament confirmed by Fifa |work=[[The Guardian]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411173501/https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last=Bushnell |first=Henry |url=https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |title=FIFA scraps ill-fated 2026 World Cup format, but new plan presents other pros and cons |work=[[Yahoo! Sports]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411012544/https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |url-status=live}}</ref> iako će svaka reprezentacija i dalje igrati po tri utakmice u grupnoj fazi, broj utakmica u fazi na izbacivanje povećan je sa sedam na osam zbog uvođenja šesnaestine finala.<ref>{{cite news |last=Ziegler |first=Martyn |url=https://www.thetimes.com/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |title=World Cup will be a week longer — but Fifa scraps three-team group plan |work=[[The Times]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314110957/https://www.thetimes.co.uk/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last1=Slater |first1=Matt |last2=Ornstein |first2=David |url=https://www.nytimes.com/athletic/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |title=World Cup 2026 format expands again with four-team groups and 104 matches |work=[[The Athletic]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314103434/https://theathletic.com/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |url-status=live}}</ref> == Kvalifikacije == {{main|Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.}} [[File:2026 world cup qualification map.svg|thumb|400x400px|{{legend|#0000ff|Kvalificirani na Svjetsko prvenstvo}} {{legend|#ffbf00|Nisu se uspjeli kvalificirati}} {{legend|#000000|Diskvalificirani ili se povukli iz kvalifikacija}} {{legend|#cccccc|Nisu članice FIFA-e}}]] Zbog proširenja broja reprezentacija na 48, došlo je i do promjene formata kvalifikacija te povećanja broja kontinentalnih pozicija za svaku konfederaciju. Što se tiče domaćina, podnositelji kandidature računali su na to da će sve tri reprezentacije imati direktan plasman kao domaćini,<ref name="bid_cities">{{Cite web |title=United 2026 bid book |url=https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |publisher=united2026.com |access-date=April 30, 2018 |archive-date=September 15, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210915131958/https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |url-status=live}}</ref> što je prvo potvrdio Infantino, navodeći da će [[CONCACAF]] dobiti šest mjesta, tri od koja će ići domaćinima,<ref>{{cite web |url=https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |title=Presidente de la FIFA confirma cantidad de plazas de Concacaf para el Mundial de 2026 |language=es |website=ESPN Deportes |date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |archive-date=September 22, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220922004259/https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |last=Vargas |first=Dinia |date=August 31, 2022 |title=Infantino anuncia cuántos cupos tendrá la Concacaf para el Mundial de 2026 |url=https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220831205624/https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |archive-date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |website=CRHoy.com |language=es}}</ref> a onda i [[Vijeće FIFA-e]] na sjednici u veljači [[2023.]] godine.<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |title=FIFA Council highlights record breaking revenue in football |publisher=[[FIFA]] |date=February 14, 2023 |access-date=February 14, 2023 |archive-date=February 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214163245/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/ |title=FIFA confirms U.S., Mexico, Canada automatically in '26 World Cup |publisher=[[Reuters]] |date=February 14, 2023|access-date=February 14, 2023|archive-date=February 15, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230215070258/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/|url-status=live}}</ref> Ostala kontinentalna mjesta potvrđena su na sastanku u [[Manama|Manami]] prije 67. kongresa FIFA-e,<ref name="slot">{{cite web |date=March 30, 2017 |title=Bureau of the Council recommends slot allocation for the 2026 FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |access-date=August 5, 2022 |publisher=FIFA |archive-date=June 19, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220619161123/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |date=March 30, 2017 |title=World Cup 2026: Fifa reveals allocation for 48-team tournament |url=https://www.bbc.com/sport/football/39448474 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170330224520/http://www.bbc.com/sport/football/39448474 |archive-date=March 30, 2017 |publisher=BBC}}</ref> gdje je potvrđeno i uvođenje interkontinentalnog kvalifikacijskog turnira na koje bi se šest reprezentacija borilo za posljednja dva mjesta na završnom turniru.<ref name="fifa_council">{{Cite web |date=May 9, 2017 |title=FIFA Council prepares Congress, takes key decisions for the future of the FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170618072825/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2017/m%3D5/news%3Dfifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |archive-date=June 18, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> Ostatak kvalifikacija provodio se po konfederacijama kao i ranije, a branitelj naslova [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]] također je sudjelovala u kvalifikacijama. === Kvalificirane momčadi === Od ukupno 48 reprezentacija na turniru, njih je 26 sudjelovalo i na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodnom turniru]]. Zbog povećanja broja reprezentacija došlo je i do povećanja broja debitanata, tako da su čak četiri reprezentacije izborile debitantski nastup, a to su [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]],<ref name=":2">{{cite news |last=Wilson |first=Jonathan |title=Curaçao complete fairytale with battling draw in Jamaica to qualify for World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2025/nov/19/curacao-complete-fairytale-with-battling-draw-in-jamaica-to-qualify-for-world-cup |access-date=November 19, 2025 |work=The Guardian}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]]<ref>{{Cite news |last=Millar |first=Colin |date=June 5, 2025 |title=Uzbekistan, Jordan qualify for World Cup for first time |url=https://www.nytimes.com/athletic/6229851/2025/06/05/uzbekistan-world-cup-qualification-2026/ |access-date=November 19, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]].<ref>{{cite web |date=October 13, 2025 |title=Cabo Verde seal historic World Cup qualification |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/cabo-verde-qualify |access-date=October 14, 2025 |publisher=FIFA}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Katara|Katar]], koji se na prethodno izdanje kvalificirao automatski zbog domaćinstva, prvi je put izborio nastup na završnici kroz kvalifikacije.<ref>{{cite web |date=October 14, 2025 |title=Qatar and Saudi Arabia qualify for 2026 World Cup |url=https://global.espn.com/football/story/_/id/46597037/qatar-saudi-arabia-qualify-2026-fifa-world-cup|access-date=October 15, 2025 |website=ESPN |agency=Associated Press}}</ref> Velik broj reprezentacija vratio se nakon značajnijih perioda izbivanja, a to su [[Fudbalska reprezentacija Demokratske Republike Konga|DR Kongo]] i [[Fudbalska reprezentacija Haitija|Haiti]] (posljednji nastup bio im je [[1974.]] godine),<ref name=":2" /><ref>{{cite web |last=Williams |first=Ian |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cn43qqy9z8xo |title=Tuanzebe sends DR Congo back to World Cup after 52 years |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=BBC Sport}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Iraka|Irak]] (posljednji nastup bio je [[1986.]] godine)<ref>{{cite web |last=Luckings |first=Steve |url=https://www.thenationalnews.com/sport/2026/04/01/iraq-beat-bolivia-to-qualify-for-2026-fifa-world-cup/ |title=Iraq beat Bolivia to qualify for 2026 Fifa World Cup |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=The National News}}</ref> te [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]], [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]]<ref>{{Cite news |date=November 16, 2025 |title=Norway Qualifies for 2026 World Cup and Sends Italy To Dreaded Playoff |url=https://www.foxsports.com/stories/soccer/norway-qualifies-2026-world-cup-sends-italy-dreaded-playoff |access-date=November 16, 2025 |work=Fox Sports}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] (posljednji nastup bio im je [[1998.]] godine).<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/uefa-qualifiers-review-matchday-10-november-18 |title=Austria, Belgium, Scotland, Spain and Swiss reach World Cup |publisher=FIFA|access-date=November 19, 2025}}</ref> Što se tiče značajnijih izbivanja, četverostruki svjetski prvak [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italija]] nije se uspjela kvalificirati na svoje treće uzastopno Svjetsko prvenstvo, što je neslavni rekord postavljen nakon novog poraza u play-offu.<ref>{{cite web |last=Bandini |first=Nicky |url=https://www.theguardian.com/football/2026/mar/31/bosnia-herzegovina-italy-world-cup-2026-qualifying-playoff-match-report |title=Italy miss out on World Cup again after Bosnia and Herzegovina's shootout triumph |date=March 31, 2026 |access-date=April 3, 2026 |website=The Guardian}}</ref> Talijani su ujedno i jedini bivši prvaci koji se nisu kvalificirali na tri uzastopna prvenstva te najbolje rangirana momčad na FIFA-inoj ljestvici koja nije ostvarila plasman. Reprezentacije koje su igrale na prethodnom turniru, a nisu se kvalificirale za ovaj su [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danska]], [[Fudbalska reprezentacija Kameruna|Kamerun]], [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarika]], [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljska]], [[Fudbalska reprezentacija Srbije|Srbija]] i [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Wales]]. Kvalificirane momčadi su sljedeće: {{col-begin}} {{col-4}} '''[[AFC]]''' (9) * {{NogRep|AUS}} * {{NogRep|IRK}} * {{NogRep|IRN}} * {{NogRep|JAP}} * {{NogRep|JOR}} (debi) * {{NogRep|JKO}} * {{NogRep|KAT}} * {{NogRep|SAU}} * {{NogRep|UZB}} (debi) '''[[CAF]]''' (10) * {{NogRep|ALŽ}} * {{NogRep|COD}} * {{NogRep|EGI}} * {{NogRep|GAN}} * {{NogRep|JAR}} * {{NogRep|MAR}} * {{NogRep|CIV}} * {{NogRep|SEN}} * {{NogRep|TUN}} * {{NogRep|ZEL}} (debi) {{col-4}} '''[[CONCACAF]]''' (6) * {{NogRep|CUW}} (debi) * {{NogRep|HAI}} * {{NogRep|KAN}} (domaćin) * {{NogRep|MEX}} (domaćin) * {{NogRep|PAN}} * {{NogRep|SAD}} (domaćin) '''[[CONMEBOL]]''' (6) * {{NogRep|ARG}} * {{NogRep|BRA}} * {{NogRep|EKV}} * {{NogRep|KOL}} * {{NogRep|PAR}} * {{NogRep|URU}} '''[[OFC]]''' (1) * {{NogRep|NZL}} {{col-4}} '''[[UEFA]]''' (16) * {{NogRep|AUT}} * {{NogRep|BEL}} * {{NogRep|BIH}} * {{NogRep|ČEŠ}} * {{NogRep|ENG}} * {{NogRep|FRA}} * {{NogRep|HRV}} * {{NogRep|NIZ}} * {{NogRep|NOR}} * {{NogRep|NJE}} * {{NogRep|POR}} * {{NogRep|ŠKO}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] * {{NogRep|ŠVE}} * {{NogRep|ŠVI}} * {{NogRep|TUR}} {{col-end}} == Gradovi domaćini == Tijekom kandidature, tri su zemlje predložile ukupno 41 grad s 42 potpuno funkcionalna stadiona s redovnim posjetiteljima (osim [[Montreal]]a) te dva stadiona u izgradnji (u [[Las Vegas]]u i [[Los Angeles]]u) kao potencijalne domaćine (tri stadiona u tri grada u [[Meksiko|Meksiku]], šest stadiona u šest gradova u [[Kanada|Kanadi]] te 35 stadiona u 32 grada u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]).<ref name="bids">{{cite web |title=Forty-one Cities Across Canada, Mexico and the United States Submit Bids to Serve as Host Cities in United Bid for 2026 FIFA World Cup |url=http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170908021347/http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |archive-date=September 8, 2017 |access-date=September 7, 2017}}</ref> Prvi krug eliminacija reducirao je broj gradova i stadiona za devet. Sljedeći je krug eliminirao još devet stadiona u šest gradova, dok su tri grada s tri stadiona ([[Chicago]], [[Minneapolis]] i [[Vancouver]]) odustala jer [[FIFA]] nije bila voljna dogovoriti se oko financijskih detalja.<ref>{{cite news |last=Carlisle |first=Jeff |title=United States-led World Cup bid cuts list of potential host cities to 23 |url=https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |access-date=November 25, 2021 |publisher=ESPN |date=March 16, 2018 |archive-date=November 25, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211125114050/https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |url-status=live}}</ref> Nakon što je u srpnju [[2021.]] godine [[Montreal]] odustao zbog manjka financijske pomoći od provincije i nevoljkosti da se renovira [[Olimpijski stadion (Montreal)|Olimpijski stadion]],<ref>{{cite news |title=Montreal withdraws from host city selection process for 2026 World Cup |url=https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |access-date=July 6, 2021 |work=Sportsnet |date=July 6, 2021 |archive-date=August 16, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210816132650/https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |url-status=live}}</ref> [[Vancouver]] se ponovo pridružio u travnju [[2022.]] godine,<ref name="vancouver_candidatecity">{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process |title=Update on FIFA World Cup 2026 candidate host city process |publisher=FIFA |date=April 14, 2022|access-date=April 14, 2022|archive-date=July 12, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220712003456/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process|url-status=live}}</ref> što je dovelo broj gradova domaćina na 24. Dana [[16. lipnja]] [[2022.]] godine [[FIFA]] je potvrdila šesnaest gradova domaćina (dva u [[Kanada|Kanadi]], tri u [[Meksiko|Meksiku]] te jedanaest u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]), a to su bili: [[Atlanta]], [[Boston]], [[Ciudad de México]], [[Dallas]], [[Guadalajara]], [[Houston]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Los Angeles]], [[Miami]], [[Monterrey]], [[New York]]/[[New Jersey]], [[Philadelphia]], [[San Francisco]], [[Seattle]], [[Toronto]] i [[Vancouver]].<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement |title=FIFA unveils stellar line-up of FIFA World Cup 2026 Host Cities |publisher=FIFA |date=June 16, 2022|access-date=June 16, 2022|archive-date=June 16, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220616223211/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement|url-status=live}}</ref> FIFA je [[4. veljače]] [[2024.]] godine potvrdila da će se finale igrati na [[MetLife Stadium]]u.<ref name="ESPN-Schedule">{{cite news |last=Bonagura |first=Kyle |date=February 4, 2024 |title=2026 World Cup final set for MetLife Stadium, USMNT kicks off in L.A. |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |publisher=ESPN |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 4, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240204211650/https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |url-status=live}}</ref> Osam od šestanest stadiona ima trajno postavljenu umjetnu travu, koja će pred prvenstvo biti zamijenjena pravom travom. Četiri stadiona ([[Atlanta]], [[Dallas]], [[Houston]] i [[Vancouver]]) su zatvoreni stadioni koji imaju pomočni krov te su opremljeni s uređajima za kontrolu temperature, dok je stadion u [[Los Angeles]]u otvoren, ali ima prozirni krov i uređaje za kontrolu temperature.<ref>{{cite news |last=Tannenwald |first=Jonathan |date=November 2, 2022 |title=FIFA goes to college to study how to grow grass indoors for the 2026 men's World Cup |work=[[The Philadelphia Inquirer]] |url=https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-access=subscription |access-date=November 6, 2022 |archive-date=November 7, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221107071610/https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-status=live}}</ref> [[Ciudad de México]] je jedini glavni grad među odabranim gradovima, što znači da su se [[Ottawa]] i [[Washington, D.C.]] pridlužili [[Bonn]]u ([[1974.]]) i [[Tokyo|Tōkyu]] ([[2002.]]) kao jedini glavni gradovi koji nisu bili odabrani za domaćine utakmica Svjetskog prvenstva. Washington je bio među kandidatima, ali kako je lokalni [[FedExField]] bio u lošem stanju, kombinirali su svoju kandidaturu zajedno s [[Baltimore]]om, ali ona nije bila uspješna. Stadion u [[TD Place Stadium]] u Ottawi odbijen je vrlo rano zbog premalog kapaciteta gledališta.<ref>{{Cite web |last=Platt |first=Oliver |date=September 7, 2017 |title=Rogers Centre removed from list of potential World Cup 2026 venues |url=https://wakingthered.com/2017/09/07/1986/rogers-centre-removed-from-list-of-potential-world-cup-2026-venues/ |access-date=October 21, 2025 |website=Waking The Red |language=en |quote=Mosaic Stadium and TD Place Stadium do not currently meet the minimum-capacity requirement}}</ref> Ostali odbijeni gradovi bili su [[Cincinnati]], [[Denver]], [[Nashville, Tennessee|Nashville]], [[Orlando]] i [[Edmonton]]. Iako je čak osam gradova ranije također ugostilo utakmice Svjetskih prvenstava ([[Dallas]], [[Los Angeles]], [[San Francisco]], [[New York]]/[[New Jersey]] i [[Boston]] na prvenstvu [[1994.]]; [[Guadalajara]] i [[Ciudad de México]] na prvenstvima [[1970.]] i [[1986.]]; [[Monterrey]] na prvenstvu [[1986.]]), [[Estadio Azteca]] jedini je stadion na kojemu su se i ranije igrale utakmice Svjetskog prvenstva; nijedan od stadiona sa [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|Svjetskog prvenstva 1994.]] godine neće biti korišten na ovom prvenstvu.<ref>{{cite news |first1=Chuck |last1=Booth |first2=Roger |last2=Gonzalez |title=FIFA World Cup 2026 host cities: Los Angeles, New York/New Jersey among top venues; Washington D.C. snubbed |url=https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |work=CBS Sports |date=June 17, 2022 |access-date=June 27, 2022 |archive-date=June 27, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220627172342/https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |url-status=live}}</ref> Zbog sponzorskih razloga, FIFA će za potrebe prvenstva koristiti druga imena za stadione jer izvorna imena sadrže imena sponzora; privremena imena prikazana su u tablici u zagradama.<ref>{{cite web |last=Pelit |first=Asli |date=February 16, 2024 |title=FIFA RULES MAY COST METLIFE $80M IN WORLD CUP FINAL BRAND VALUE |url=https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240216173018/https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |archive-date=February 16, 2024 |access-date=July 21, 2024 |work=Sportico}}</ref><ref name="FIFA stadia">{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/world-cup-2026-stadiums-fifa-soccer-football-mexico-usa-canada |title=The FIFA World Cup 26 stadiums |date=July 15, 2025|access-date=November 17, 2025 |publisher=FIFA |quote=Stadium official names for the FIFA World Cup 26 have been matched with Host City names and may differ from the common designation used locally.}}</ref> Podaci o kapacitetima stadiona temeljeni su na službenim podacima koje je objavila FIFA.<ref name="FIFA stadia"/> <center> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- !{{flagicon|SAD}} [[Dallas]], [[Texas|TX]] !{{flagicon|MEX}} [[Ciudad de México]] !{{flagicon|SAD}} [[New York (grad)|New York]]/[[New Jersey]] !{{flagicon|SAD}} [[Atlanta]], [[Georgia|GA]] !{{flagicon|SAD}} [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Missouri|MO]] !{{flagicon|SAD}} [[Houston]], [[Teksas|TX]] |- |[[AT&T Stadium]]<br>{{small|(Dallas Stadium)}} |[[Estadio Azteca|Estadio Banorte]]<br>{{small|(Mexico City Stadium)}} |[[MetLife Stadium]]<br>{{small|(New York New Jersey Stadium)}} |[[Mercedes-Benz Stadium]]<br>{{small|(Atlanta Stadium)}} |[[Arrowhead Stadium|GEHA Field at Arrowhead Stadium]]<br>{{small|(Kansas City Stadium)}} |[[NRG Stadium]]<br>{{small|(Houston Stadium)}} |- |Kapacitet: '''94,000''' |Kapacitet: '''83,000''' |Kapacitet: '''82,500''' |Kapacitet: '''75,000''' |Kapacitet: '''73,000''' |Kapacitet: '''72,000''' |- |[[File:Cowboys stadium inside view 4.JPG|200x200px]] |[[File:Soccer game at the Azteca Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:Copa America game between Columbia vs Peru at the MetLife Stadium.jpg|200x200px]] |[[File:2017 Orlando City at Atlanta United MLS Game.jpg|200x200px]] |[[File:25 July 2010 Kansas City Wizards vs Manchester United friendly.jpg|200x200px]] |[[File:NRG Stadium, LEAGUES CUP 2024 TIGRES INTER MIAMI.jnp.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[San Francisco]], [[Kalifornija|CA]] !rowspan="8" colspan="4"|{{OSM Location map |float=center |nolabels=1 |width=800 |height=500 |coord={{coord|34|-99.5}} |zoom=3 |shapeD=circle |mark-sizeD=8 |label-sizeD=11,background,outline |label-posD=right |legendBox=,120px38px5px,5px457px,background,black |legendItem1=<b>Zapadna regija</b>,1 |legendItem2=<b>Centralna regija</b>,5,14 |legendItem3=<b>Istočna regija</b>,11,25 <!-- Western region --> |label1='''[[Los Angeles]]''' |mark-coord1={{Coord|33.95340|-118.33902}} |shape-color1=blue |label-pos1=west |mark-title1=[[Los Angeles]] |mark-description1=[[SoFi Stadium]] |label2='''[[San Francisco]]''' |mark-coord2={{Coord|37.40317|-121.96979}} |shape-color2=blue |label-pos2=west |mark-title2=[[San Francisco]] |mark-description2=[[Levi's Stadium]] |label3='''[[Seattle]]''' |mark-coord3={{Coord|47.59515|-122.33163}} |shape-color3=blue |mark-title3=[[Seattle]] |mark-description3=[[Lumen Field]] |label4='''[[Vancouver]]''' |mark-coord4={{Coord|49.27669|-123.11202}} |shape-color4=blue |label-pos4=west |mark-title4=[[Vancouver]] |mark-description4=[[BC Place]] <!-- Central region --> |label5='''[[Dallas]]''' |mark-coord5={{Coord|32.74785|-97.09283}} |shape-color5=green |label-pos5=west |mark-title5=[[Dallas]] |mark-description5=[[AT&T Stadium]] |label6='''[[Guadalajara]]''' |mark-coord6={{Coord|20.68182|-103.46241}} |shape-color6=green |label-pos6=west |mark-title6=[[Guadalajara]] |mark-description6=[[Estadio Akron]] |label7='''[[Houston]]''' |mark-coord7={{Coord|29.68486|-95.41080}} |shape-color7=green |label-pos7=west |mark-title7=[[Houston]] |mark-description7=[[NRG Stadium]] |label8='''[[Kansas City, Missouri|Kansas City]]''' |mark-coord8={{Coord|39.04893|-94.48401}} |shape-color8=green |label-pos8=west |mark-title8=[[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |mark-description8=[[Arrowhead Stadium]] |label9='''[[Ciudad de México]]''' |mark-coord9={{Coord|19.30295|-99.15047}} |shape-color9=green |mark-title9=[[Ciudad de México]] |mark-description9=[[Estadio Azteca]] |label10='''[[Monterrey]]''' |mark-coord10={{Coord|25.66911|-100.24437}} |shape-color10=green |mark-title10=[[Monterrey]] |mark-description10=[[Estadio BBVA]] <!-- Eastern region --> |label11='''[[Atlanta]]''' |mark-coord11={{Coord|33.75541|-84.40085}} |shape-color11=red |mark-title11=[[Atlanta]] |mark-description11=[[Mercedes-Benz Stadium]] |label12='''[[Boston]]''' |mark-coord12={{Coord|42.09093|-71.26436}} |shape-color12=red |mark-title12=[[Boston]] |mark-description12=[[Gillette Stadium]] |label13='''[[Miami]]''' |mark-coord13={{Coord|25.95795|-80.23885}} |shape-color13=red |mark-title13=[[Miami]] |mark-description13=[[Hard Rock Stadium]] |label14='''[[New York (grad)|New York]]''' |mark-coord14={{Coord|40.81352|-74.07435}} |shape-color14=red |ldx14=-2 |ldy14=7 |mark-title14=[[New York (grad)|New York/New Jersey]] |mark-description14=[[MetLife Stadium]] |label15='''[[Philadelphia]]''' |mark-coord15={{Coord|39.90081|-75.16747}} |shape-color15=red |label-pos15=west |mark-title15=[[Philadelphia]] |mark-description15=[[Lincoln Financial Field]] |label16='''[[Toronto]]''' |mark-coord16={{Coord|43.63322|-79.41858}} |shape-color16=red |label-pos16=west |mark-title16=[[Toronto]] |mark-description16=[[BMO Field]] }} !{{flagicon|SAD}} [[Los Angeles]], [[Kalifornija|CA]] |- |[[Levi's Stadium]]<br>{{small|(San Francisco Bay Area Stadium)}} |[[SoFi Stadium]]<br>{{small|(Los Angeles Stadium)}} |- |Kapacitet: '''71,000''' |Kapacitet: '''70,000''' |- |[[File:Entering Levi's Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:SoFi Stadium 23rd March 2025.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Philadelphia]], [[Pennsylvania|PA]] !{{flagicon|SAD}} [[Seattle]], [[Washington (savezna država)|WA]] |- |[[Lincoln Financial Field]]<br>{{small|(Philadelphia Stadium)}} |[[Lumen Field]]<br>{{small|(Seattle Stadium)}} |- |Kapacitet: '''69,000''' |Kapacitet: '''69,000''' |- |[[File:United States v Paraguay, Copa América Centenario (cropped).jpg|200x200px]] |[[File:2025 FIFA Club World Cup - Seattle Sounders FC vs. Botafogo - 03.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Boston]], [[Massachusetts|MA]] !{{flagicon|SAD}} [[Miami]], [[Florida|FL]] !{{flagicon|KAN}} [[Vancouver]], [[British Columbia|BC]] !{{flagicon|MEX}} [[Monterrey]] !{{flagicon|MEX}} [[Guadalajara]] !{{flagicon|KAN}} [[Toronto]], [[Ontario|ON]] |- |[[Gillette Stadium]]<br>{{small|(Boston Stadium)}} |[[Hard Rock Stadium]]<br>{{small|(Miami Stadium)}} |[[BC Place]]<br>{{small|(BC Place Vancouver)}} |[[Estadio BBVA]]<br>{{small|(Estadio Monterrey)}} |[[Estadio Akron]]<br>{{small|(Estadio Guadalajara)}} |[[BMO Field]]<br>{{small|(Toronto Stadium)}} |- |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''54,000''' |Kapacitet: '''53,500''' |Kapacitet: '''48,000''' |Kapacitet: '''45,000''' |- |[[File:New England Revolution vs Liga Deportivo Alajuense 2024-03-06 53571677017.jpg|200x200px]] |[[File:Hard Rock Stadium Club World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:BC Place 2015 Women's FIFA World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio BBVA Bancomer - Diciembre 2017.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio Akron 02-07-2022 cabecera sur lado derecho (3).jpg|200x200px]] |[[File:Bmo Field 2016 East Stand.jpg|200x200px]] |} </center> == Finalni ždrijeb == Finalni ždrijeb za Svjetsko prvenstvo održao se [[5. prosinca]] [[2025.]] godine u [[Kennedyjev centar|Kennedyjevom centru]] u [[Washington, D.C.|Washingtonu]].<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/final-draw-results |title=Groups revealed in star-studded Final Draw |publisher=FIFA |date=December 5, 2025 |access-date=December 6, 2025}}</ref> Reprezentacije su raspoređene u četiri jakosne skupine po 12 reprezentacija. U prvoj jakosnoj skupini bili su domaćini te devet najbolje plasiranih reprezentacija prema FIFA-inoj ljestvici. Preostale tri jakosne skupine sadržavale su ostale reprezentacije, također podijeljene prema FIFA-inoj ljestvici. Izuzetak su četiri reprezentacije iz europskog ''play-offa'' te dvije reprezentacije s interkontinentalnog ''play-offa'', koje su smještene u četvrtu jakosnu skupinu jer se u trenutku ždrijeba još nije znalo koje će to reprezentacije biti.<ref>{{cite news|url=https://www.france24.com/en/sport/20251125-world-cup-draw-to-separate-spain-argentina-france-and-england-until-final-rounds|title=FIFA 2026: World Cup draw to separate Spain, Argentina, France and England until final rounds|work=France 24|access-date=November 27, 2025}}</ref> Grupe su formirane nasumično izvlačenjem po jedne reprezentacije iz svake jakosne skupine, vodeći se načelnim pravilom da, kada god je to moguće, u istoj grupi ne budu momčadi iz iste konfederacije.<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/procedures-final-draw-world-cup-2026-revealed |title=Procedures for the Final Draw for the FIFA World Cup 2026 revealed |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref><ref>{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/2d1a1ac7bab78995/original/Draw-Procedures-for-the-FIFA-World-Cup-2026.pdf |title=Draw Procedures for the FIFA World Cup 2026 |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref> Ovo je pravilo primjenjivo na sve konfederacije osim UEFA-e, tako da su u grupi smjele biti maksimalno dvije europske momčadi. Kao što je i inače praksa, domaćini su još prije ždrijeba bili raspoređeni u grupe radi rasporeda igranja.<ref name="Schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=FIFA |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 5, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240205034420/https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |last1=Bushnell |first1=Henry |last2=Crafton |first2=Adam |date=August 22, 2025 |title=2026 World Cup draw to be held at Kennedy Center, President Trump announces |url=https://www.nytimes.com/athletic/6569842/2025/08/22/world-cup-draw-kennedy-center-trump-infantino/ |access-date=August 22, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331 |url-access=limited}}</ref> Tako je [[Fudbalska reprezentacija Meksika|Meksiko]] smješten u grupu A kako bi [[11. lipnja]] igrao utakmicu otvaranja na [[Estadio Azteca|Azteci]]. [[Fudbalska reprezentacija Kanade|Kanada]] i [[Fudbalska reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Američke Države]] smješteni su u grupu B, odnosno grupu D. Kako bi osigurala balans u kompetitivnosti, FIFA je također osigurala da se prve četiri reprezentacije s FIFA-ine ljestvice ne mogu međusobno susresti prije polufinala,<ref>{{cite web |last=Johnson |first=Dale |date=November 25, 2025 |title=Fifa to keep top seeds apart in World Cup draw |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cvg84knn2p5o |access-date=November 25, 2025 |work=[[BBC Sport]]}}</ref> odnosno finala i to tako što je osigurala da prva ([[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]]) i druga ([[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]]), odnosno treća ([[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]]) i četvrta ([[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleska]]) reprezentacija svijeta budu ždrijebane u suprotnim dijelovima turnira za fazu na izbacivanje, čime se osiguralo da se ne susretnu u ranim fazama turnira u slučaju da osvoje svoje grupe. Ždrijeb je započao s prvom, a završio sa četvrtom jakosnom skupinom, pri čemu je svaka reprezentacija bila raspoređena u prvu slobodnu grupu po abecednom ključu. Zbog rasporeda igranja, momčadi iz prve jakosne skupine automatski su bile ždrijebane na prvu poziciju svake grupe. Za ostale jakosne skupine, FIFA je osmislila predeterminirani način određivanja pozicije u grupu temeljen na jakosnoj skupini i grupu u koju su ždrijebani. Jakosne skupine izgledale su ovako:<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id14933 |title=FIFA Men's World Ranking: 19 November 2025 |publisher=FIFA |date=November 19, 2025 |access-date=November 27, 2025}}</ref> {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 1 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|SAD}}{{efn|Sjedinjene Američke Države su kao sudomaćin raspoređene u prvu jakosnu skupinu te im je automatski dodijeljena pozicija D1. Po rangu, Sjedinjene Američke Države bi inače bile u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa D|D]]}} | style="text-align:center" | 14 |- | {{fb|MEX}}{{efn|Meksiko je kao sudomaćin raspoređen u prvu jakosnu skupinu te mu je automatski dodijeljena pozicija A1. Po rangu, Meksiko bi inače bio u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa A|A]]}} | style="text-align:center" | 15 |- style="border-bottom:2px solid blue;" | {{fb|KAN}}{{efn|Kanada je kao sudomaćin raspoređena u prvu jakosnu skupinu te joj je automatski dodijeljena pozicija B1. Po rangu, Kanada bi inače bila u trećoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa B|B]]}} | style="text-align:center" | 27 |- | {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 1 |- | {{fb|ARG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 2 |- | {{fb|FRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 3 |- | {{fb|ENG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 4 |- | {{fb|BRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 5 |- | {{fb|POR}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 6 |- | {{fb|NIZ}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 7 |- | {{fb|BEL}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 8 |- | {{fb|NJE}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 9 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 2 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|HRV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 10 |- | {{fb|MAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 11 |- | {{fb|KOL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 13 |- | {{fb|URU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 16 |- | {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 17 |- | {{fb|JAP}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 18 |- | {{fb|SEN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 19 |- | {{fb|IRN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 20 |- | {{fb|JKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 22 |- | {{fb|EKV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 23 |- | {{fb|AUT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 24 |- | {{fb|AUS}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 26 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 3 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|NOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 29 |- | {{fb|PAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 30 |- | {{fb|EGI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 34 |- | {{fb|ALŽ}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 35 |- | {{fb|ŠKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 36 |- | {{fb|PAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 39 |- | {{fb|TUN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 40 |- | {{fb|CIV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 42 |- | {{fb|UZB}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 50 |- | {{fb|KAT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 51 |- | {{fb|SAU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 60 |- | {{fb|JAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 61 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 4{{efn|name=Identitet|Pobjednici četiri europska ''play-offa'' i pobjednici dva interkontinentalna ''play-offa'' nisu bili poznati u vrijeme formiranja jakosnih skupina.}} |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|JOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 66 |- | {{fb|ZEL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 68 |- | {{fb|GAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 72 |- | {{fb|CUW}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 82 |- | {{fb|HAI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 84 |- | {{fb|NZL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 86 |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA A]]{{efn|name=UEFA A|U trenutku ždrijeba, pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|BIH}} (71), koja bi svakako bila svrstana u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto B2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa B|B]]}}}} | style="text-align:center" rowspan="6" {{N/a}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA B]]{{efn|name=UEFA B|U trenutku ždrijeba, pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ŠVE}} (43), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto F3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa F|F]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA C]]{{efn|name=UEFA C|U trenutku ždrijeba, pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|TUR}} (25), koja bi inače išla u drugu jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto D4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa D|D]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA D]]{{efn|name=UEFA D|U trenutku ždrijeba, pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ČEŠ}} (44), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto A4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa A|A]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path B winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 1]]{{efn|name=DR Kongo|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|COD}} (56), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 ići na mjesto K2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa K|K]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path C winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 2]]{{efn|name=Irak|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|IRK}} (58), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 ići na mjesto I3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa I|I]]}}}} |} {{notelist}} == Suci == FIFA je [[9. travnja]] [[2026.]] godine potvrdila konačni, službeni popis od 52 glavna suca, 88 pomoćnih sudaca i 30 VAR sudaca za turnir.<ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/match-officials-appointed-referees |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref><ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://digitalhub.fifa.com/asset/7879a8c6-c228-4848-a8de-7dc69b37b594/Final-List-of-Match-Officials-FWC-2026.pdf |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref> Konačni popis svih sudaca izgledao je ovako: {| class="wikitable" width="100%" |- !colspan="4"|Lista sudaca |- !Konfederacija !Glavni sudac !Pomoćni suci !VAR suci |- |rowspan="8"|[[AFC]] |{{flagicon|UAE}} [[Omar al-Ali]] ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]]) |rowspan="8"|{{ubl|George Lakrindis ([[Australija]]) / James Lindsay ([[Australija]])|Jun Mihara ([[Japan]]) / Zhou Fei ([[Kina]])|Muhamad al-Kalaf ([[Jordan]]) / Ahmed al-Roalle ([[Jordan]])|Taleb al-Mari ([[Katar]]) / Saud al-Makaleh ([[Katar]])|Muhamed al-Bakri ([[Saudijska Arabija]]) / Mohamed al-Hamadi ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]])|Timur Gaynullin ([[Uzbekistan]]) / Andrey Tsapenko ([[Uzbekistan]])}} |rowspan="8"|{{ubl|{{flagicon|AUS}} [[Shaun Evans (fudbalski sudac)|Shaun Evans]] ([[Australija]])|{{flagicon|KAT}} [[Hamis al-Marri]] ([[Katar]])|{{flagicon|KIN}} [[Fu Ming]] ([[Kina]])|{{flagicon|SAU}} [[Abdullah al-Šehri]] ([[Saudijska Arabija]])}} |- |{{flagicon|JAP}} [[Yūsuke Araki]] ([[Japan]]) |- |{{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] ([[Katar]]) |- |{{flagicon|AUS}} [[Ali-Reza Fagani]] ([[Australija]]) |- |{{flagicon|KIN}} [[Ma Ning (fudbalski sudac)|Ma Ning]] ([[Kina]]) |- |{{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] ([[Jordan]]) |- |{{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] ([[Uzbekistan]]) |- |{{flagicon|SAU}} [[Haled al-Turais]] ([[Saudijska Arabija]]) |- |rowspan="7"|[[CAF]] |{{flagicon|SOM}} [[Omar Abdulkadir Artan]] ([[Somalija]]) |rowspan="7"|{{ubl|Mokrane Gourari ([[Alžir]]) / Abbes Akram Zerhouni ([[Alžir]])|Jerson Emiliano dos Santos ([[Angola]]) / Elvis Noupue ([[Kamerun]])|Mahmud Aburegal ([[Egipat]]) / Ahmed Hossam Taha ([[Egipat]])|Boris Ditsoga ([[Gabon]]) / Amos Abeigne Ndong ([[Gabon]])|Zakhele Siwela ([[Južnoafrička Republika]])|Zakaria Brinsi ([[Maroko]]) / Mostafa Akarkad ([[Maroko]])}} |rowspan="7"|{{ubl|{{flagicon|EGI}} [[Mahmud Ašur]] ([[Egipat]])|{{flagicon|MAR}} [[Hamza al-Fariq]] ([[Maroko]])}} |- |{{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] ([[Gabon]]) |- |{{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] ([[Mauritanija]]) |- |{{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] ([[Alžir]]) |- |{{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] ([[Maroko]]) |- |{{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] ([[Egipat]]) |- |{{flagicon|JAR}} [[Abongile Tom]] ([[Južnoafrička Republika]]) |- |rowspan="9"|[[CONCACAF]] |{{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] ([[Salvador]]) |rowspan="9"|{{ubl|Walter López ([[Honduras]]) / Christian Ramírez ([[Honduras]])|Lyes Arfa ([[Kanada]]) / Micheal Barwegen ([[Kanada]])|Juan Carlos Mora ([[Kostarika]]) / Caleb Wales ([[Trinidad i Tobago]])|Alberto Morín ([[Meksiko]]) / Marco Bisguerra ([[Meksiko]])|Sandra Ramírez ([[Meksiko]])|Henry Pupiro ([[Nikaragva]]) / David Morán ([[Salvador]])|Corey Parker ([[Sjedinjene Države]]) / Kyle Atkins ([[Sjedinjene Države]])|Kathryn Nesbitt ([[Sjedinjene Države]]) / Brooke Mayo ([[Sjedinjene Države]])}} |rowspan="9"|{{ubl|{{flagicon|SAD}} [[Joe Dickerson]] ([[Sjedinjene Države]])|{{flagicon|NIK}} [[Tatiana Guzmán]] ([[Nikaragva]])|{{flagicon|MEX}} [[Erick Miranda]] ([[Meksiko]])|{{flagicon|SAD}} [[Armando Villarreal]] ([[Sjedinjene Države]])}} |- |{{flagicon|CRC}} [[Juan Gabriel Calderón]] ([[Kostarika]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] ([[Kanada]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[Katia Itzel García]] ([[Meksiko]]) |- |{{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] ([[Honduras]]) |- |{{flagicon|JAM}} [[Oshane Nation]] ([[Jamajka]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] ([[Meksiko]]) |- |rowspan="12"|[[CONMEBOL]] |{{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] ([[Brazil]]) |rowspan="12"|{{ubl|Facundo Rodríguez ([[Argentina]]) / Maximiliano Del Yesso ([[Argentina]])|Juan Pablo Belatti ([[Argentina]]) / Gabriel Chade ([[Argentina]])|Cristian Navarro ([[Argentina]]) / Rodrigo Figueiredo ([[Brazil]])|Rafael Alves ([[Brazil]]) / Danilo Manis ([[Brazil]])|Bruno Boschilia ([[Brazil]]) / Bruno Pires ([[Brazil]])|José Retamal ([[Čile]]) / Miguel Rocha ([[Čile]])|Alexander Guzmán ([[Kolumbija]]) / Michael Orué ([[Peru]])|Eduardo Cardozo ([[Paragvaj]]) / Milcíades Saldívar ([[Paragvaj]])|Nicolás Tarán ([[Urugvaj]]) / Carlos Barreiro ([[Urugvaj]])|Jorge Urrego ([[Venezuela]]) / Tulio Moreno ([[Venezuela]])}} |rowspan="12"|{{ubl|{{flagicon|KOL}} [[Nicolás Gallo]] ([[Kolumbija]])|{{flagicon|URU}} [[Antonio García (fudbalski sudac)|Antonio García]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|URU}} [[Leodán González]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|ČIL}} [[Juan Lara]] ([[Čile]])|{{flagicon|ARG}} [[Hernán Mastrángelo]] ([[Argentina]])|{{flagicon|VEN}} [[Juan Soto (fudbalski sudac)|Juan Soto]] ([[Venezuela]])|{{flagicon|BRA}} [[Rodolpho Toski]] ([[Brazil]])}} |- |{{flagicon|PAR}} [[Juan Gabriel Benítez]] ([[Paragvaj]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] ([[Čile]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Darío Herrera (fudbalski sudac)|Darío Herrera]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|PER}} [[Kevin Ortega (fudbalski sudac)|Kevin Ortega]] ([[Peru]]) |- |{{flagicon|KOL}} [[Andrés Rojas]] ([[Kolumbija]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] ([[Urugvaj]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] ([[Venezuela]]) |- |[[OFC]] |{{flagicon|NZL}} [[Campbell-Kirk Kawana-Waugh]] ([[Novi Zeland]]) |Isaac Trevis ([[Novi Zeland]]) |{{N/A|—}} |- |rowspan="15"|[[UEFA]] |{{flagicon|NOR}} [[Espen Eskås]] ([[Norveška]]) |rowspan="15"|{{ubl|Stuart Burt ([[Engleska]]) / James Mainwaring ([[Engleska]])|Gary Beswick ([[Engleska]]) / Adam Nunn ([[Engleska]])|Cyril Mugnier ([[Francuska]]) / Mehdi Rahmouni ([[Francuska]])|Nicolas Danos ([[Francuska]]) / Benjamin Pagès ([[Francuska]])|Daniele Bindoni ([[Italija]]) / Alberto Tegoni ([[Italija]])|Hessel Steegstra ([[Nizozemska]]) / Jan de Vries ([[Nizozemska]])|Jan Erik Engan ([[Norveška]]) / Isaak Bashevkin ([[Norveška]])|Robert Kempter ([[Njemačka]]) / Christian Dietz ([[Njemačka]])|Bruno Jesus ([[Portugal]]) / Luciano Maia ([[Portugal]])|Tomasz Listkiewicz ([[Poljska]]) / Adam Kupsik ([[Poljska]])|Mihai Marius Marica ([[Rumunjska]]) / Ferencz Tunyogi ([[Rumunjska]])|Tomaž Klančnik ([[Slovenija]]) / Andraž Kovačič ([[Slovenija]])|Jose Enrique Naranjo Perez ([[Španjolska]]) / Diego Sánchez Rojo ([[Španjolska]])|Mahbod Beigi ([[Švedska]]) / Andreas Söderkvist ([[Švedska]])|Stéphane De Almeida ([[Švicarska]])}} |rowspan="15"|{{ubl|{{flagicon|HRV}} [[Ivan Bebek]] ([[Hrvatska]])|{{flagicon|FRA}} [[Jérôme Brisard]] ([[Francuska]])|{{flagicon|ŠPA}} [[Carlos del Cerro Grande]] ([[Španjolska]])|{{flagicon|NJE}} [[Bastian Dankert]] ([[Njemačka]])|{{flagicon|ITA}} [[Marco Di Bello]] ([[Italija]])|{{flagicon|NIZ}} [[Rob Dieperink]] ([[Nizozemska]])|{{flagicon|BEL}} [[Bram Van Driessche]] ([[Belgija]])|{{flagicon|ENG}} [[Jarred Gillett]] ([[Engleska]])|{{flagicon|NIZ}} [[Dennis Higler]] ([[Nizozemska]])|{{flagicon|POLJ}} [[Tomasz Kwiatkowski]] ([[Poljska]])|{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Fedayi San]] ([[Švicarska]])}} |- |{{flagicon|ŠPA}} [[Alejandro Hernández Hernández]] ([[Španjolska]]) |- |{{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] ([[Rumunjska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[François Letexier]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] ([[Nizozemska]]) |- |{{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] ([[Poljska]]) |- |{{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] ([[Italija]]) |- |{{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] ([[Švedska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] ([[Portugal]]) |- |{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Sandro Schärer]] ([[Švicarska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] ([[Slovenija]]) |- |{{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] ([[Njemačka]]) |} == Grupna faza == {{quote box| width=20%| quote = '''Legenda:''' :{{color box|#ffcccc}} Momčad ispala iz daljnjeg natjecanja. :{{color box|#ccffcc}} Momčad prolazi u osminu finala. }} '''Napomena:''' ''Sva vremena navedena su prema lokalnom vremenu.'' Sljedeći kriteriji primjenjivat će se prilikom rangiranja reprezentacija u grupnoj fazi:<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> # Broj bodova u svim utakmicama u grupi; # Gol razlika u svim utakmicama u grupi; # Broj postignutih golova u svim utakmicama u grupi; # Veći broj bodova osvojen u međusobnim susretima; # Bolja gol razlika ostvarena u međusobnim susretima; # Više postignutih golova u međusobnim susretima; # Fair play bodovi u svim utakmicama u grupi (samo jedno oduzimanje bodova može se primijeniti na jednog igrača po utakmici): ##Žuti karton: -1 bod ##Indirektni crveni karton (dva žuta kartona): -3 boda ##Direktni crveni karton: -4 boda ##Žuti i direktni crveni karton: -5 bodova # Bolji plasman na najrecentnijoj FIFA-inoj ljestvici; # Bolji plasman na progresivno starijim FIFA-inim ljestvicama do trenutka u kojem se reprezentacije mogu odvojiti. === Grupa A === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|MEX}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|JAR}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|JKO}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|ČEŠ}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južna Koreja]] {{flagicon|JKO}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Češka}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Meksiko}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južnoafrička Republika]] {{flagicon|JAR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa B === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|KAN}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|BIH}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|KAT}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|ŠVI}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[12. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Katar]] {{flagicon|KAT}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Švicarska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Katar}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Kanada}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Bosna i Hercegovina]] {{flagicon|BIH}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Katar}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa C === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{NogRep|BRA}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|MAR}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|HAI}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|ŠKO}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Haiti]] {{flagicon|HAI}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Škotska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Haiti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Brazil}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Maroko]] {{flagicon|MAR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Haiti}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa D === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: <!--#ccffcc-->;" |1. |align=left|{{nowrap|{{NogRep|SAD}}}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ccffcc-->;" |2. |align=left|{{NogRep|PAR}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |3. |align=left|{{NogRep|AUS}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: <!--##ffcccc-->;" |4. |align=left|{{NogRep|TUR}} |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} {{footballbox |datum= [[12. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Australija]] {{flagicon|AUS}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Turska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Australija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Sjedinjene Američke Države}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Paragvaj]] {{flagicon|PAR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Australija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= }} === Grupa E === === Grupa F === === Grupa G === === Grupa H === === Grupa I === === Grupa J === === Grupa K === === Grupa L === === Rangiranje trećeplasiranih momčadi === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" ! | {{Abbr|Poz.|Pozicija}} ! | Grupa !width="200"|Reprezentacija !width="40"|Bod. !width="40"|Ut. !width="40"|Pob. !width="40"|N. !width="40"|Por. !width="40"|Pos. !width="40"|Pri. !width="40"|GR |- style="background: #ccffcc;" |1. |[[#Grupa A|A]] |align=left|A3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: #ccffcc;" |2. |[[#Grupa B|B]] |align=left|B3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |[[#Grupa C|C]] |align=left|C3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: #ccffcc;" |4. |[[#Grupa D|D]] |align=left|D3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: #ccffcc;" |5. |[[#Grupa E|E]] |align=left|E3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: #ccffcc;" |6. |[[#Grupa F|F]] |align=left|F3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: #ccffcc;" |7. |[[#Grupa G|G]] |align=left|G3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- style="background: #ccffcc;" |8. |[[#Grupa H|H]] |align=left|H3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |9. |[[#Grupa I|I]] |align=left|I3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |10. |[[#Grupa J|J]] |align=left|J3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |11. |[[#Grupa K|K]] |align=left|K3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |- |12. |[[#Grupa L|L]] |align=left|L3 |'''0'''||0||0||0||0||0||0||0 |} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | Osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija određuje se prema sljedećim kriterijima:<ref name="regulations"/> # Najviše osvojenih bodova; # Bolja gol razlika; # Veći broj postignutih golova; # Manje disciplinskih bodova; # Pozicija na najrecentnijoj ljestvici; # Pozicija na starijim ljestvicama. |} == Faza na izbacivanje == == Statistike i nagrade == == Konačni poredak == == Marketing == == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|FIFA World Cup 2026|2026 FIFA World Cup}} *[https://www.fifa.com/worldcup/fifaworldcup2026/ FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.], FIFA.com {{Svjetski kup FIFA}} {{Authority control}} [[Kategorija:2026.]] [[Kategorija:FIFA Svjetsko prvenstvo|2026M]] [[Kategorija:Fudbal u Kanadi]] [[Kategorija:Fudbal u Meksiku]] [[Kategorija:Fudbal u Sjedinjenim Američkim Državama]] tvl6ofaflpz506e2du9vmbzk6qbx28s Šablon:OSM Location map 10 4721890 42587434 42587412 2026-05-04T13:50:16Z Edgar Allan Poe 29250 42587434 wikitext text/x-wiki {{#invoke:OSM Location map|main|useFormatStyle={{{useFormatStyle|standardstyle}}} <noinclude> |label1=Karte s oznakama za bilo koje mjesto na svijetu |mark-coord1={{coord|0|0}}|mark-size1=10|label-pos1=top</noinclude> }} {{Glavni-drugo|<!--[[Category:Articles containing OSM location maps]]-->}}<noinclude> {{dokumentacija}} [[Category:Lokacijske karte OSM]] </noinclude> jlmtmnc8my1dlxwxkkv6tank6xtmnhb British Columbia 0 4721892 42587436 2026-05-04T13:59:03Z Edgar Allan Poe 29250 Preusmjereno na [[Britanska Kolumbija]] 42587436 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Britanska Kolumbija]] hibqqgvl7ypvua60nhsy0vlpynw77nh Datoteka:Flag of the Cocos (Keeling) Islands.svg 6 4721893 42587445 2026-05-04T14:52:28Z Edgar Allan Poe 29250 {{Infoslika |Opis=Neslužbena zastava [[Kokosovi otoci|Kokosovih otoka]] |Izvor={{enwiki}} |Datum=4. svibnja 2026. (postavljeno na sh.wiki) |Autor=Mohammed Minkom |Objašnjenje=Ova slika podliježe zaštiti autorskih prava, ali može se koristiti pod uvjetima poštene upotrebe u skladu sa zakonom SAD-a o poštenoj upotrebi zato što: # se radi o slici državnog grba u niskoj rezoluciji; # slika ne ograničava prava autora odnosno vlasnika autorskih prava da prodaje promotivne materijale; # slika se ne... 42587445 wikitext text/x-wiki == Sažetak == {{Infoslika |Opis=Neslužbena zastava [[Kokosovi otoci|Kokosovih otoka]] |Izvor={{enwiki}} |Datum=4. svibnja 2026. (postavljeno na sh.wiki) |Autor=Mohammed Minkom |Objašnjenje=Ova slika podliježe zaštiti autorskih prava, ali može se koristiti pod uvjetima poštene upotrebe u skladu sa zakonom SAD-a o poštenoj upotrebi zato što: # se radi o slici državnog grba u niskoj rezoluciji; # slika ne ograničava prava autora odnosno vlasnika autorskih prava da prodaje promotivne materijale; # slika se ne može koristiti za proizvodnju ilegalnih kopija; # slika ilustrira temu onih članaka koji su povezani uz Kokosove otoke i državne zastave; # ne postoji zamjenska slika koja se može slobodno koristiti; # korištenje slike u članku doprinosi kvaliteti jer ilustrira članak o grbu i povezane članke; }} == Licenciranje == {{Grb}} o5y29p1o3omdkvycqp4p4is5qbsqoqk Marseljska stambena jedinica 0 4721894 42587449 2026-05-04T14:53:50Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Marseljska stambena jedinica]] na [[Unité d'habitation]] 42587449 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Unité d'habitation]] 1sxtjlvefshh2vrj354k1iysdahg8pj Vazduhoplovna medicina 0 4721895 42587457 2026-05-04T15:01:28Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Vazduhoplovna medicina]] na [[Zrakoplovna medicina]] preko preusmjerenja 42587457 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Zrakoplovna medicina]] 9k19rywpix55gr7n3s3lv19nul9va9z Vazduhoplovna akademija 0 4721896 42587459 2026-05-04T15:02:10Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Vazduhoplovna akademija]] na [[Zrakoplovna akademija]] preko preusmjerenja 42587459 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Zrakoplovna akademija]] 2xhw87qrbd6ygi97dm5emr43d8xrugi Karmanova linija 0 4721897 42587461 2026-05-04T15:02:53Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Karmanova linija]] na [[Kármánova linija]] preko preusmjerenja 42587461 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Kármánova linija]] jdnxydwuyca9krh3dwko06n28q0nc2p Aerodrom Turkmenbaši 0 4721898 42587464 2026-05-04T15:16:17Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Aerodrom Turkmenbaši]] na [[Međunarodni aerodrom Türkmenbaşy]] 42587464 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Međunarodni aerodrom Türkmenbaşy]] 75bhqu5six5xzqn6icq5f2m7su8glku Flughafen Stuttgart 0 4721899 42587467 2026-05-04T15:30:48Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Flughafen Stuttgart]] na [[Aerodrom Stuttgart]] 42587467 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Aerodrom Stuttgart]] f2rrj80r750tgautsb8ia9th4izb50w Razgovor:Flughafen Stuttgart 1 4721900 42587469 2026-05-04T15:30:48Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Razgovor:Flughafen Stuttgart]] na [[Razgovor:Aerodrom Stuttgart]] 42587469 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Razgovor:Aerodrom Stuttgart]] bejr901cd81s3nf6rg77763hm3xslmw Aerodrom Diseldorf 0 4721901 42587471 2026-05-04T15:31:18Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Aerodrom Diseldorf]] na [[Aerodrom Düsseldorf]] 42587471 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Aerodrom Düsseldorf]] 0lb377h8twrbbostwaz0d15jchg55we Zračna luka Dubrovnik 0 4721902 42587474 2026-05-04T15:33:18Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Zračna luka Dubrovnik]] na [[Aerodrom Dubrovnik]] 42587474 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Aerodrom Dubrovnik]] fytzd79aodugqfexu2lmnp8v65jl7p5 Razgovor:Zračna luka Dubrovnik 1 4721903 42587476 2026-05-04T15:33:19Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Razgovor:Zračna luka Dubrovnik]] na [[Razgovor:Aerodrom Dubrovnik]] 42587476 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Razgovor:Aerodrom Dubrovnik]] o07royerwkdbhpfmn5yebiqd0g89xhe Zračna luka Osijek 0 4721904 42587478 2026-05-04T15:33:40Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Zračna luka Osijek]] na [[Aerodrom Osijek]] 42587478 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Aerodrom Osijek]] rpm2qzrjim3qrqo9p81hv9g6dnnntim Razgovor:Zračna luka Osijek 1 4721905 42587480 2026-05-04T15:33:41Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Razgovor:Zračna luka Osijek]] na [[Razgovor:Aerodrom Osijek]] 42587480 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Razgovor:Aerodrom Osijek]] ocbylz8qog8ecyx5c2hut7cyvvxh60v Zračna luka Pula 0 4721906 42587482 2026-05-04T15:34:00Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Zračna luka Pula]] na [[Aerodrom Pula]] 42587482 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Aerodrom Pula]] r6cwphe1wm68et2c2uu9b9svwejzmev Razgovor:Zračna luka Pula 1 4721907 42587484 2026-05-04T15:34:00Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Razgovor:Zračna luka Pula]] na [[Razgovor:Aerodrom Pula]] 42587484 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Razgovor:Aerodrom Pula]] cflxfe8pr5k8nmpbd2f06cipkoep76i Zračna luka Rijeka 0 4721908 42587486 2026-05-04T15:34:17Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Zračna luka Rijeka]] na [[Aerodrom Rijeka]] preko preusmjerenja 42587486 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Aerodrom Rijeka]] r65m6u4nvswf0w40hncez0zoi2m7fsh Zračna luka Split 0 4721909 42587488 2026-05-04T15:34:41Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Zračna luka Split]] na [[Aerodrom Sveti Jeronim Split]] 42587488 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Aerodrom Sveti Jeronim Split]] s6m7yq21p7ksntgjuf47qc6s34hpbwn Razgovor:Zračna luka Split 1 4721910 42587490 2026-05-04T15:34:41Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Razgovor:Zračna luka Split]] na [[Razgovor:Aerodrom Sveti Jeronim Split]] 42587490 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Razgovor:Aerodrom Sveti Jeronim Split]] 54utu5rqevgmbo4frxqq2ephvsoie4y Zračna luka Zadar 0 4721911 42587492 2026-05-04T15:35:02Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Zračna luka Zadar]] na [[Aerodrom Zadar]] 42587492 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Aerodrom Zadar]] c6whca6meisyojep5fm2kgt4bbi2uf8 Razgovor:Zračna luka Zadar 1 4721912 42587494 2026-05-04T15:35:02Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Razgovor:Zračna luka Zadar]] na [[Razgovor:Aerodrom Zadar]] 42587494 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Razgovor:Aerodrom Zadar]] ozkf7jinr94qiesxhp48n6hn04wwjkp Zračna luka Franjo Tuđman 0 4721913 42587496 2026-05-04T15:35:24Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Zračna luka Franjo Tuđman]] na [[Aerodrom Franjo Tuđman Zagreb]] 42587496 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Aerodrom Franjo Tuđman Zagreb]] 9yhr08i4fu41zu21f0e35xothpxztog Razgovor:Spomenik Aerodromu u Medenom Polju 1 4721914 42587501 2026-05-04T17:17:38Z Zavičajac 76707 Nova stranica: {{CEE Spring 2026|korisnik=Zavičajac|država=Bosna i Hercegovina|tema=historija |tema2=kultura}} 42587501 wikitext text/x-wiki {{CEE Spring 2026|korisnik=Zavičajac|država=Bosna i Hercegovina|tema=historija |tema2=kultura}} m8u5icmb4cq36uqofirrx8bketjq39y Nematofagna gljiva 0 4721915 42587507 2026-05-04T17:48:49Z Duma 16555 Nova stranica: [[Image:20100814 175958 FungusOnDeadnematode HarposporiumAnguillulae.jpg|thumb|right|Mrtvi kolutićavi crv iz kojeg raste ''[[Harposporium anguillulae]]''. Numerisane oznake su udaljene 122 μm.]] [[Image:20100814 180201 FungusOnDeadnematode HarposporiumAnguillulae.jpg|thumb|right|Detaljniji pogled na ''H. anguillulae'' sa prethodne slike. Numerisane oznake su udaljene 20 μm.]] [[Image:20100828 005957 Fungus.jpg|thumb|right|Gljiva iz roda ''[[Arthrobotrys]]'', koja pokazuje... 42587507 wikitext text/x-wiki [[Image:20100814 175958 FungusOnDeadnematode HarposporiumAnguillulae.jpg|thumb|right|Mrtvi kolutićavi crv iz kojeg raste ''[[Harposporium anguillulae]]''. Numerisane oznake su udaljene 122 μm.]] [[Image:20100814 180201 FungusOnDeadnematode HarposporiumAnguillulae.jpg|thumb|right|Detaljniji pogled na ''H. anguillulae'' sa prethodne slike. Numerisane oznake su udaljene 20 μm.]] [[Image:20100828 005957 Fungus.jpg|thumb|right|Gljiva iz roda ''[[Arthrobotrys]]'', koja pokazuje ljepljive mreže koje koristi za hvatanje valjkastih crva. Numerisane oznake su udaljene 122 μm.]] '''Nematofagne gljive''' su [[gljive mesožderke]] specijalizirane za hvatanje i probavu [[valjkasti crvi|valjkastih crva]]. Poznato je više od 700 vrsta.<ref>{{cite journal |last1=Soares |first1=Filipe |title=Nematophagous fungi: Far beyond the endoparasite, predator and ovicidal groups |journal=Agriculture and Natural Resources |date=5 June 2018 |volume=52 |pages=1-8 |url=https://doi.org/10.1016/j.anres.2018.05.010 |access-date=10 November 2024}}</ref> Postoje vrste koje žive unutar valjkastih crva od samog početka i druge koje ih hvataju, uglavnom ljepljivim klopkama ili prstenovima, od kojih se neki skupljaju pri kontaktu. Neke vrste posjeduju obje vrste klopki. Druga tehnika je omamljivanje crva pomoću toksina, metoda koju koriste ''[[Coprinus comatus]]'', ''[[Stropharia rugosoannulata]]'' i porodica [[Pleurotaceae]].<ref name="thorn00">{{cite journal| title=Phylogenetic Analyses and the Distribution of Nematophagy Support a Monophyletic Pleurotaceae within the Polyphyletic Pleurotoid-Lentinoid Fungi| first1=R. Greg| last1=Thorn| first2=Jean-Marc| last2=Moncalvo| first3=C. A.| last3=Reddy| first4=Rytas| last4=Vilgalys| journal=Mycologia| volume=92| issue=2|year=2000| pages=241–252| jstor=3761557| doi=10.2307/3761557}}</ref> Hranjenje valjkastim crvima pojavilo se mnogo puta među gljivama, što pokazuje činjenica da se nematofagne vrste nalaze u svim glavnim gljivičnim grupama.<ref>{{cite book |author1=Nordbring-Hertz, Birgit |author-link1=Birgit Nordbring-Hertz|author2=Jansson, Hans-Börje |author3=Tunlid, Anders |title=eLS |year=2011 |chapter=Nematophagous fungi |doi=10.1002/9780470015902.a0000374.pub3 |isbn=9780470016176 |chapter-url=http://www.els.net/WileyCDA/ElsArticle/refId-a0000374.html }}</ref> Nematofagne gljive mogu biti korisne u kontroli onih valjkastih crva koji jedu usjeve. ''[[Purpureocillium]]'' se, na primjer, može koristiti kao bio-[[nematocid]]. == Tipovi == Gljive koje se hrane valjkastim crvima (kao najbrojnijom i najpogodnijom vrstom plijena) uglavnom žive u staništima siromašnim azotom.<ref name=Hsueh>{{cite journal |author1=Hsueh, Yen-Ping |author2=Gronquist, Matthew R. |author3=Schwarz, Erich M. |author4=Nath, Ravi David |author5=Lee, Ching-Han |author6=Gharib, Shalha |author7=Schroeder, Frank C. |author8=Sternberg, Paul W. |year=2017 |title=Nematophagous fungus ''Arthrobotrys oligospora'' mimics olfactory cues of sex and food to lure its nematode prey |journal=eLife |volume=6 |doi=10.7554/eLife.20023 |pmc=5243009 |pmid=28098555 |doi-access=free }}</ref> Te gljive mogu se podijeliti u četiri glavne grupe prema metodama koje koriste za hvatanje plijena. Neke koriste mehanička sredstva, ljepilo ili mehaničku [[hifa]]lnu zamku. Neke proizvode toksin i koriste ga za imobilizaciju crva. Neke su [[parazit]]ske, koristeći spore za ulazak u svoj plijen, a neke su paraziti jaja, ubacujući svoje vrhove hifa u jaja ili ciste, ili u ženke prije nego što se jaja polože.{{sfn|Zhang|Hyde|2014|pp=2–8}} == Raznolikost == Nematofagne gljive pronađene su širom svijeta u širokom rasponu staništa i klima, ali malo ih je u ekstremnim okruženjima. Najviše su proučavane vrste koje napadaju valjkaste crve od interesa za poljoprivrednike, hortikulturiste i šumare, ali postoji veliki broj vrsta koje još nisu opisane. Seksualni stadij pripadnika roda ''[[Orbilia]]'' javlja se na trulom drvetu na kopnu ili u slatkoj vodi, dok se aseksualni stadij javlja u morskim, slatkovodnim i kopnenim staništima. ''[[Arthrobotrys dactyloides]]'' je bila prva vrsta otkrivena u [[bočata voda|bočatoj vodi]], a druge vrste su pronađene na [[mangrove|mangrov]]ama.{{sfn|Zhang|Hyde|2014|pp=2–8}} == Ekologija == Gljive koje hvataju valjkaste crve uglavnom su koncentrirane u gornjem dijelu tla, na [[pašnjak|pašnjacima]], u [[opalo lišće|opalom lišću]], [[mangrove|mangrovama]] i određenim plitkim vodenim staništima. Koriste tehnike kao što su ljepljive hifalne niti, ljepljive izbočine, ljepljive mreže formirane od hifalnih niti, petlje hifa koje se stežu oko svih uhvaćenih crva i petlje koje se ne stežu. Kada se crv uhvati, hife prodiru u kutikulu i unutrašnja tkiva crva bivaju pojedena.{{sfn|Zhang|Hyde|2014|pp=212–214}} ''[[Arthrobotrys oligospora]]'', vrsta gljive koja gradi mreže, može detektovati prisustvo valjkastih crva u blizini u tlu i gradi svoje zamke samo kada su oni prisutni. To je vjerovatno zato što je izgradnja mreže proces koji zahtijeva mnogo energije; gljiva se upozorava na prisustvo crva detekcijom [[feromon]]a, poput [[Caenorhabditis elegans|askarozida]], pomoću kojih crvi komuniciraju. Gljiva poduzima aktivne korake kako bi privukla svoj plijen proizvodeći olfaktorne znakove koji oponašaju one koje crv koristi za pronalaženje hrane i privlačenje partnera.<ref name=Hsueh/> ''Arthrobotrys dactyloides'' je vrsta koja koristi petlju hifa za hvatanje nematoda; kada crv pokuša proći kroz prsten, petlja se velikom brzinom sužava, hvatajući plijen.{{sfn|Zhang|Hyde|2014|pp=173–175}} [[File:Schopftintling-Coprinus-comatus.jpg|upright|thumb|Hife vrste ''[[Coprinus comatus]]'' napadaju valjkaste crve]] [[File:A juvenile root-knot nematode (Meloidogyne incognita) penetrates a tomato root - USDA-ARS.jpg|thumb|upright|Juvenilna jedinka ''[[Meloidogyne incognita]]'' prodire u korijen paradajza]] Većina endoparazitskih gljiva ima spore koje privlače valjkaste crve u tlu i imaju tendenciju da se okupljaju u području usta. Nakon što prodru kroz kutikulu, hife rastu kroz cijelog crva, apsorbirajući njegova tkiva. Iz njih izlaze cijevi za bijeg koje rastu kroz kutikulu, te vremenom kroz njih izlaze daljnje pokretne spore, spremne da zaraze druge crve. Kod drugih vrsta gljiva, valjkasti crvi se susreću sa [[Conidium|konidijama]], a ne sporama, koje ih inficiraju na sličan način.<ref>{{cite web |url=https://wn.com/nematophagous_fungi_part_1 |title=Nematophagous fungi: part 1 |date=13 March 2011 |publisher=World News |access-date=30 September 2017}}</ref> U slučaju ''[[Harposporium anguillulae]]'', crv proguta srpaste konidije koje se smještaju u jednjak ili crijevo, odakle napadaju tkiva.<ref>{{Cite journal|last1=Aschner|first1=M. |last2=Kohn|first2=S. |year=1958|title=The Biology of ''Harposporium anguillulae'' |journal=Microbiology |volume=19 |issue=1 |pages=182–189 |doi=10.1099/00221287-19-1-182 |pmid=13575766|doi-access=free }}</ref> Kod ovoparazitskih vrsta, hifa se spljošti uz jaje, pri čemu [[appressorium|apresorije]] ukazuju na to da je infekcija neizbježna ili u toku. Ona zatim probija [[horion]] i proždire [[embrion]]alnog crva prije nego što proizvede konidiofore i krene prema obližnjim jajima.<ref>{{cite book |author=Money, N.P. |chapter= Mechanics of invasive fungal growth and the significance of turgor in plant infection |title= Molecular genetics of host-specific toxins in plant disease |publisher=Kluwer Academic Publishers |year=1998 |pages=261–71 }}</ref> == Biološka kontrola == Neke vrste nematofagnih gljiva se istražuju za upotrebu u biološkom suzbijanju štetočina. ''[[Purpureocillium lilacinum]]'', na primjer, infestira biljnog parazita ''[[Meloidogyne incognita]]'', koji napada korijenje mnogih kultiviranih biljaka. Ispitivanja su dala različite rezultate, pri čemu su neki sojevi bili agresivni, drugi manje patogeni, a neki sojevi koji su se činili obećavajućim u laboratoriji pokazali su se neefikasnim na terenu.<ref>{{cite journal |author=Jatala, P. |title=Biological control of plant-parasitic nematodes |journal=Annual Review of Phytopathology |volume=24 |pages=453–89 |year=1986 |doi=10.1146/annurev.py.24.090186.002321}}</ref> ''Arthrobotrys dactyloides'' se čini obećavajućim u kontroli kozmopolitskog biljnog parazita - [[Meloidogyne|valjkastog crva korijenovog čvora]] ''[[Meloidogyne javanica]]''.{{sfn|Zhang|Hyde|2014|pp=173–175}} == Povezano == * [[Gljiva]] * [[Entomopatogena gljiva]] * [[Biološko suzbijanje štetočina]] == Reference == {{reflist|30em}} == Bibliografija == * {{cite book|last1=Zhang|first1=Ke-Qin |last2=Hyde|first2=Kevin D.|title=Nematode-Trapping Fungi |url=https://books.google.com/books?id=O13FBAAAQBAJ&pg=PA175 |year=2014 |publisher=Springer Science & Business |isbn=978-94-017-8730-7}} [[Kategorija:Gljive]] rov56h5246ozugq794ikl0edpads78f Nematofagne gljive 0 4721916 42587508 2026-05-04T17:49:06Z Duma 16555 Preusmjereno na [[Nematofagna gljiva]] 42587508 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nematofagna gljiva]] nluwcqzakehqwhv7uxac1dyp38hq6oe Odnosi Hrvatske i Evropske unije 0 4721917 42587562 2026-05-04T23:05:09Z Aca 108187 another one! 42587562 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bilateralni odnosi | stranka1 = Evropska unija | stranka2 = Hrvatska | boja1 = #C6DEBD | boja2 = #218439 | karta = EU-Croatia.svg }} [[Hrvatska]] je država članica [[Evropska unija|Evropske unije]] (EU) od 1. jula 2013, kada je pristupila Uniji nakon procesa stabilizacije i pridruživanja te pristupnih pregovora.<ref name="Croatia">{{cite web |url=https://european-union.europa.eu/principles-countries-history/eu-countries/croatia_en |title=Croatia |website=European Union |publisher=European Union |access-date=23 March 2026}}</ref><ref name="Sabor chronology">{{cite web |url=https://www.sabor.hr/en/european-affairs/sabor-eu-accession-process/chronology/chronology-important-dates-eu-accession |title=Chronology of important dates in the EU accession process |website=Croatian Parliament |publisher=Croatian Parliament |access-date=23 March 2026}}</ref> Otada održava političke, pravne, ekonomske i institucionalne veze s Unijom te učestvuje u radu njenih institucija. Postala je članica [[Šengenski prostor|Šengenskog prostora]] i [[Eurozona|eurozone]] 1. januara 2023. godine. Istog dana, [[hrvatska kuna|hrvatsku kunu]] zamijenila je [[Euro|eurom]].<ref name="Croatia"/><ref name="Croatia euro">{{cite web |url=https://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2022/07/12/croatia-set-to-join-the-euro-area-on-1-january-2023-council-adopts-final-required-legal-acts/ |title=Croatia set to join the euro area on 1 January 2023: Council adopts final required legal acts |website=Council of the European Union |publisher=Council of the European Union |access-date=23 March 2026}}</ref><ref name="Euro and Schengen">{{cite web |url=https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/ip_22_7907 |title=Euro and Schengen |website=European Commission Press Corner |publisher=European Commission |access-date=23 March 2026}}</ref> Od pristupanja EU, položaj Hrvatske unutar Unije obilježili su institucionalna integracija, korištenje evropskih fondova i predsjedavanje [[Vijeće Evropske unije|Vijećem Evropske unije]] u prvoj polovini 2020. godine.<ref name="Council presidency">{{cite web |url=https://www.consilium.europa.eu/en/council-eu/presidency-council-eu/ |title=The presidency of the Council of the EU |website=Council of the European Union |publisher=Council of the European Union |access-date=23 March 2026}}</ref> Hrvatska je jedna od država članica koje unutar EU podržavaju nastavak politike proširenja prema [[Zapadni Balkan|zapadnom Balkanu]].<ref name="Croatia presidency priorities">{{cite web |url=https://www.consilium.europa.eu/media/56251/2020-jan-jun-hr-priorities.pdf |title=Priorities of the Croatian Presidency of the Council of the European Union |format=PDF |website=Council of the European Union |publisher=Council of the European Union |access-date=23 March 2026}}</ref> == Historija == Proces formalizacije odnosa između Hrvatske i Evropske unije započeo je potpisivanjem [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju]] 29. oktobra 2001. godine.<ref name="SAA">{{cite web |url=https://www.consilium.europa.eu/en/documents-publications/treaties-agreements/agreement/?id=2001076 |title=Stabilisation and Association Agreement between the European Communities and their Member States, of the one part, and the Republic of Croatia, of the other part |website=Council of the European Union |publisher=Council of the European Union |access-date=23 March 2026}}</ref> Hrvatska je formalni zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji podnijela 21. februara 2003, a [[Evropska komisija]] objavila je u aprilu 2004. pozitivno mišljenje o kandidaturi. U junu 2004. [[Evropsko vijeće]] potvrdilo je Hrvatskoj status zemlje kandidata.<ref name="MVEP negotiation">{{cite web |url=https://mvep.gov.hr/services-consular-portal/access-to-information/croatia-and-the-european-union-245129/negotiation-process/245134 |title=Negotiation Process |website=Ministry of Foreign and European Affairs of the Republic of Croatia |publisher=Republic of Croatia |access-date=23 March 2026}}</ref><ref name="Sabor chronology"/> Pristupni pregovori između Hrvatske i EU otvoreni su 3. oktobra 2005, a zaključeni 30. juna 2011. godine.<ref name="Sabor chronology"/><ref name="Croatia enlargement">{{cite web |url=https://enlargement.ec.europa.eu/croatia_en |title=Croatia |website=Enlargement and Eastern Neighbourhood |publisher=European Commission |access-date=23 March 2026}}</ref> [[Ugovor o pristupanju 2011.|Ugovor o pristupanju]] potpisan je 9. decembra 2011, nakon čega je 22. januara 2012. održan referendum na kojem je 66,27% birača podržalo ulazak Hrvatske u Evropsku uniju.<ref name="Sabor chronology"/><ref name="MVEP negotiation"/> [[Hrvatski sabor]] ratificirao je Ugovor o pristupanju 9. marta 2012, a Hrvatska je formalno postala članica Evropske unije 1. jula 2013. godine.<ref name="Sabor chronology"/> Pristupanjem 2013. Hrvatska je postala 28. država članica Evropske unije i druga država nastala [[Raspad SFR Jugoslavije|raspadom Jugoslavije]] koja je pristupila Uniji, nakon [[Slovenija|Slovenije]].<ref name="Croatia enlargement"/><ref name="EU enlargement history">{{cite web |url=https://enlargement.ec.europa.eu/enlargement-policy/history-enlargement-6-27-members_en |title=History of enlargement: From 6 to 27 members |website=European Commission |publisher=European Commission |access-date=23 March 2026}}</ref> == Status u Evropskoj uniji == Hrvatska je jedna od 27 država članica Evropske unije. U institucijama EU učestvuje preko svojih predstavnika u [[Evropski parlament|Evropskom parlamentu]], Vijeću Evropske unije, Evropskom vijeću i Evropskoj komisiji.<ref name="Croatia"/> Hrvatska je 1. januara 2023. postala članica [[Šengenski prostor|Šengenskog prostora]] i [[Eurozona|eurozone]].<ref name="Croatia" /><ref name="Croatia euro" /> Unutarnje granične kontrole su ukinute, a [[Euro|euro]] je uveden kao službena valuta umjesto hrvatske kune.<ref name="Euro and Schengen"/> Hrvatska je prvi put predsjedavala Vijećem Evropske unije od januara do juna 2020. godine.<ref name="Council presidency" /> Tokom hrvatskog predsjedavanja Vijećem Evropske unije, među prioritetima bili su nastavak politike proširenja prema [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]], odnosno zapadnom Balkanu, i održavanje samita EU – Zapadni Balkan u Zagrebu.<ref name="Croatia presidency priorities" /><ref name="Zagreb summit">{{cite web |url=https://www.consilium.europa.eu/en/meetings/international-summit/2020/05/06/ |title=EU-Western Balkans Zagreb summit |website=Council of the European Union |publisher=Council of the European Union |access-date=23 March 2026}}</ref> == Ekonomski odnosi i fondovi EU == Od pristupanja 2013. Hrvatska je korisnica sredstava iz kohezijske politike i drugih razvojnih fondova Evropske unije. Uoči hrvatskog pristupanja Uniji, Evropska komisija navela je da bi sredstva EU u Hrvatskoj trebala biti usmjerena prema jačanju konkurentnosti, povećanju učešća na tržištu rada, boljem usklađivanju obrazovanja s potrebama privrede i očuvanju prirodnih resursa.<ref name="Croatia funds">{{cite web |url=https://ec.europa.eu/regional_policy/en/newsroom/news/2013/07/welcome-to-croatia-as-the-new-european-member-state |title=Welcome to Croatia as the new European Member State |website=European Commission |publisher=European Commission |access-date=23 March 2026}}</ref> Hrvatska je također obuhvaćena programom [[NextGenerationEU]] kroz [[Mehanizam za oporavak i otpornost|Mehanizam za oporavak i otpornost]] ({{Jez-en|Recovery and Resilience Facility}}). Godine 2021. Evropska komisija pozitivno je ocijenila hrvatski plan oporavka i otpornosti, koji je prvobitno bio finansiran sa 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava.<ref name="Croatia RRF 2021">{{cite web |url=https://commission.europa.eu/system/files/2021-07/com-2021-401-croatia_factsheet_en.pdf |title=Laying the foundations for recovery: Croatia's recovery and resilience plan |format=PDF |website=European Commission |publisher=European Commission |access-date=23 March 2026}}</ref> Plan je kasnije ažuriran 8. decembra 2023, kada mu je dodano poglavlje REPowerEU.<ref name="Croatia RRF updated">{{cite web |url=https://commission.europa.eu/business-economy-euro/economic-recovery/recovery-and-resilience-facility/country-pages/croatias-recovery-and-resilience-plan_en |title=Croatia's recovery and resilience plan |website=European Commission |publisher=European Commission |access-date=23 March 2026}}</ref> Sredstva iz hrvatskog plana oporavka i otpornosti usmjerena su na jačanjе ekonomske i socijalne otpornosti i kohezije jedinstvenog tržišta te na zelenu i digitalnu tranziciju.<ref name="Croatia RRF 2021" /><ref name="Croatia RRF updated" /> == Reference == {{reflist}} [[Kategorija:Politika Hrvatske]] [[Kategorija:Politika Evropske unije]] [[Kategorija:Međunarodni odnosi Hrvatske]] mcnnw04py601u27xvw70079x0u10eth 42587563 42587562 2026-05-04T23:09:09Z Aca 108187 sa enwiki 42587563 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bilateralni odnosi | stranka1 = Evropska unija | stranka2 = Hrvatska | boja1 = #C6DEBD | boja2 = #218439 | karta = EU-Croatia.svg }} [[Hrvatska]] je država članica [[Evropska unija|Evropske unije]] (EU) od 1. jula 2013, kada je pristupila Uniji nakon procesa stabilizacije i pridruživanja te pristupnih pregovora.<ref name="Croatia">{{cite web |url=https://european-union.europa.eu/principles-countries-history/eu-countries/croatia_en |title=Croatia |website=European Union |publisher=European Union |access-date=23 March 2026}}</ref><ref name="Sabor chronology">{{cite web |url=https://www.sabor.hr/en/european-affairs/sabor-eu-accession-process/chronology/chronology-important-dates-eu-accession |title=Chronology of important dates in the EU accession process |website=Croatian Parliament |publisher=Croatian Parliament |access-date=23 March 2026}}</ref> Otada održava političke, pravne, ekonomske i institucionalne veze s Unijom te učestvuje u radu njenih institucija. Postala je članica [[Šengenski prostor|Šengenskog prostora]] i [[Eurozona|eurozone]] 1. januara 2023. godine. Istog dana, [[hrvatska kuna|hrvatsku kunu]] zamijenila je [[Euro|eurom]].<ref name="Croatia"/><ref name="Croatia euro">{{cite web |url=https://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2022/07/12/croatia-set-to-join-the-euro-area-on-1-january-2023-council-adopts-final-required-legal-acts/ |title=Croatia set to join the euro area on 1 January 2023: Council adopts final required legal acts |website=Council of the European Union |publisher=Council of the European Union |access-date=23 March 2026}}</ref><ref name="Euro and Schengen">{{cite web |url=https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/ip_22_7907 |title=Euro and Schengen |website=European Commission Press Corner |publisher=European Commission |access-date=23 March 2026}}</ref> Od pristupanja EU, položaj Hrvatske unutar Unije obilježili su institucionalna integracija, korištenje evropskih fondova i predsjedavanje [[Vijeće Evropske unije|Vijećem Evropske unije]] u prvoj polovini 2020. godine.<ref name="Council presidency">{{cite web |url=https://www.consilium.europa.eu/en/council-eu/presidency-council-eu/ |title=The presidency of the Council of the EU |website=Council of the European Union |publisher=Council of the European Union |access-date=23 March 2026}}</ref> Hrvatska je jedna od država članica koje unutar EU podržavaju nastavak politike proširenja prema [[Zapadni Balkan|zapadnom Balkanu]].<ref name="Croatia presidency priorities">{{cite web |url=https://www.consilium.europa.eu/media/56251/2020-jan-jun-hr-priorities.pdf |title=Priorities of the Croatian Presidency of the Council of the European Union |format=PDF |website=Council of the European Union |publisher=Council of the European Union |access-date=23 March 2026}}</ref> == Historija == Proces formalizacije odnosa između Hrvatske i Evropske unije započeo je potpisivanjem [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju]] 29. oktobra 2001. godine.<ref name="SAA">{{cite web |url=https://www.consilium.europa.eu/en/documents-publications/treaties-agreements/agreement/?id=2001076 |title=Stabilisation and Association Agreement between the European Communities and their Member States, of the one part, and the Republic of Croatia, of the other part |website=Council of the European Union |publisher=Council of the European Union |access-date=23 March 2026}}</ref> Hrvatska je formalni zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji podnijela 21. februara 2003, a [[Evropska komisija]] objavila je u aprilu 2004. pozitivno mišljenje o kandidaturi. U junu 2004. [[Evropsko vijeće]] potvrdilo je Hrvatskoj status zemlje kandidata.<ref name="MVEP negotiation">{{cite web |url=https://mvep.gov.hr/services-consular-portal/access-to-information/croatia-and-the-european-union-245129/negotiation-process/245134 |title=Negotiation Process |website=Ministry of Foreign and European Affairs of the Republic of Croatia |publisher=Republic of Croatia |access-date=23 March 2026}}</ref><ref name="Sabor chronology"/> Pristupni pregovori između Hrvatske i EU otvoreni su 3. oktobra 2005, a zaključeni 30. juna 2011. godine.<ref name="Sabor chronology"/><ref name="Croatia enlargement">{{cite web |url=https://enlargement.ec.europa.eu/croatia_en |title=Croatia |website=Enlargement and Eastern Neighbourhood |publisher=European Commission |access-date=23 March 2026}}</ref> [[Ugovor o pristupanju 2011.|Ugovor o pristupanju]] potpisan je 9. decembra 2011, nakon čega je 22. januara 2012. održan referendum na kojem je 66,27% birača podržalo ulazak Hrvatske u Evropsku uniju.<ref name="Sabor chronology"/><ref name="MVEP negotiation"/> [[Hrvatski sabor]] ratificirao je Ugovor o pristupanju 9. marta 2012, a Hrvatska je formalno postala članica Evropske unije 1. jula 2013. godine.<ref name="Sabor chronology"/> Pristupanjem 2013. Hrvatska je postala 28. država članica Evropske unije i druga država nastala [[Raspad SFR Jugoslavije|raspadom Jugoslavije]] koja je pristupila Uniji, nakon [[Slovenija|Slovenije]].<ref name="Croatia enlargement"/><ref name="EU enlargement history">{{cite web |url=https://enlargement.ec.europa.eu/enlargement-policy/history-enlargement-6-27-members_en |title=History of enlargement: From 6 to 27 members |website=European Commission |publisher=European Commission |access-date=23 March 2026}}</ref> == Status u Evropskoj uniji == Hrvatska je jedna od 27 država članica Evropske unije. U institucijama EU učestvuje preko svojih predstavnika u [[Evropski parlament|Evropskom parlamentu]], Vijeću Evropske unije, Evropskom vijeću i Evropskoj komisiji.<ref name="Croatia"/> Hrvatska je 1. januara 2023. postala članica [[Šengenski prostor|Šengenskog prostora]] i [[Eurozona|eurozone]].<ref name="Croatia" /><ref name="Croatia euro" /> Unutarnje granične kontrole su ukinute, a [[Euro|euro]] je uveden kao službena valuta umjesto hrvatske kune.<ref name="Euro and Schengen"/> Hrvatska je prvi put predsjedavala Vijećem Evropske unije od januara do juna 2020. godine.<ref name="Council presidency" /> Tokom hrvatskog predsjedavanja Vijećem Evropske unije, među prioritetima bili su nastavak politike proširenja prema [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]], odnosno zapadnom Balkanu, i održavanje samita EU – Zapadni Balkan u Zagrebu.<ref name="Croatia presidency priorities" /><ref name="Zagreb summit">{{cite web |url=https://www.consilium.europa.eu/en/meetings/international-summit/2020/05/06/ |title=EU-Western Balkans Zagreb summit |website=Council of the European Union |publisher=Council of the European Union |access-date=23 March 2026}}</ref> == Ekonomski odnosi i fondovi EU == Od pristupanja 2013. Hrvatska je korisnica sredstava iz kohezijske politike i drugih razvojnih fondova Evropske unije. Uoči hrvatskog pristupanja Uniji, Evropska komisija navela je da bi sredstva EU u Hrvatskoj trebala biti usmjerena prema jačanju konkurentnosti, povećanju učešća na tržištu rada, boljem usklađivanju obrazovanja s potrebama privrede i očuvanju prirodnih resursa.<ref name="Croatia funds">{{cite web |url=https://ec.europa.eu/regional_policy/en/newsroom/news/2013/07/welcome-to-croatia-as-the-new-european-member-state |title=Welcome to Croatia as the new European Member State |website=European Commission |publisher=European Commission |access-date=23 March 2026}}</ref> Hrvatska je također obuhvaćena programom [[NextGenerationEU]] kroz [[Mehanizam za oporavak i otpornost|Mehanizam za oporavak i otpornost]] ({{Jez-en|Recovery and Resilience Facility}}). Godine 2021. Evropska komisija pozitivno je ocijenila hrvatski plan oporavka i otpornosti, koji je prvobitno bio finansiran sa 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava.<ref name="Croatia RRF 2021">{{cite web |url=https://commission.europa.eu/system/files/2021-07/com-2021-401-croatia_factsheet_en.pdf |title=Laying the foundations for recovery: Croatia's recovery and resilience plan |format=PDF |website=European Commission |publisher=European Commission |access-date=23 March 2026}}</ref> Plan je kasnije ažuriran 8. decembra 2023, kada mu je dodano poglavlje REPowerEU.<ref name="Croatia RRF updated">{{cite web |url=https://commission.europa.eu/business-economy-euro/economic-recovery/recovery-and-resilience-facility/country-pages/croatias-recovery-and-resilience-plan_en |title=Croatia's recovery and resilience plan |website=European Commission |publisher=European Commission |access-date=23 March 2026}}</ref> Sredstva iz hrvatskog plana oporavka i otpornosti usmjerena su na jačanjе ekonomske i socijalne otpornosti i kohezije jedinstvenog tržišta te na zelenu i digitalnu tranziciju.<ref name="Croatia RRF 2021" /><ref name="Croatia RRF updated" /> == Reference == {{reflist}} == Dodatna literatura == * {{cite journal | url = https://hrcak.srce.hr/en/clanak/221367 | language = hr | title = Stanje hrvatskog gospodarstva - Hrvatska u Europskoj uniji | trans-title = The state of the Croatian economy - Croatia in the European Union | first = Ljubo | last = Jurčić | authorlink = Ljubo Jurčić | journal = Economic Review | volume = 66 | number = 6 | year = 2015 | issn = 1848-9494 | via = [[Hrčak]] | publisher = Hrvatsko društvo ekonomista | location = Zagreb }} * {{cite journal | url = https://hrcak.srce.hr/en/clanak/338591 | language = hr | title = Hrvatska stagnira u Europskoj uniji | trans-title = Croatia’s stagnation in the EU | first = Ljubo | last = Jurčić | authorlink = Ljubo Jurčić | journal = Economic Review | volume = 70 | number = 6 | year = 2019 | issn = 1848-9494 | via = [[Hrčak]] | publisher = Hrvatsko društvo ekonomista | location = Zagreb }} * {{cite journal | language = hr | title = Gospodarski rast, konvergencija i članstvo u EU: Empirijski dokazi iz Hrvatske | trans-title = Economic growth, convergence and EU membership: Empirical evidence from Croatia | first = Goran | last = Buturac | journal = Economic Review | volume = 70 | number = 2 | year = 2019 | issn = 1848-9494 | publisher = Hrvatsko društvo ekonomista | location = Zagreb | doi = 10.32910/ep.70.2.2 | doi-access = free }} * {{cite journal | url = https://hrcak.srce.hr/en/clanak/325261 | language = hr | title = Hrvatski predmeti na sudovima europske unije | trans-title = Croatian cases before EU courts | first = Igor | last = Materljan | journal = Croatian Academy of Legal Sciences Yearbook | volume = X | number = 1 | year = 2019 | issn = 1849-0778 | via = [[Hrčak]] | publisher = Croatian Academy of Legal Sciences | location = Zagreb }} * {{cite journal | url = https://hrcak.srce.hr/en/clanak/425045 | language = hr | title = Demografske promjene i mirovinski sustavi u Europskoj uniji: primjer Hrvatske | trans-title = Demographic change and pension systems in the EU ‑ case of Croatia | first = Ante | last = Samodol | journal = International Studies | volume = XXI | number = 1 | year = 2021 | issn = 2459-623X | via = [[Hrčak]] | publisher = Libertas international university | location = Zagreb }} [[Kategorija:Politika Hrvatske]] [[Kategorija:Politika Evropske unije]] [[Kategorija:Međunarodni odnosi Hrvatske]] evzriml4wrzsa1rgfm9v62luelo3qyh 42587564 42587563 2026-05-04T23:10:42Z Aca 108187 sa enwiki 42587564 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bilateralni odnosi | stranka1 = Evropska unija | stranka2 = Hrvatska | boja1 = #C6DEBD | boja2 = #218439 | karta = EU-Croatia.svg }} [[Hrvatska]] je država članica [[Evropska unija|Evropske unije]] (EU) od 1. jula 2013, kada je pristupila Uniji nakon procesa stabilizacije i pridruživanja te pristupnih pregovora.<ref name="Croatia">{{cite web |url=https://european-union.europa.eu/principles-countries-history/eu-countries/croatia_en |title=Croatia |website=European Union |publisher=European Union |access-date=23 March 2026}}</ref><ref name="Sabor chronology">{{cite web |url=https://www.sabor.hr/en/european-affairs/sabor-eu-accession-process/chronology/chronology-important-dates-eu-accession |title=Chronology of important dates in the EU accession process |website=Croatian Parliament |publisher=Croatian Parliament |access-date=23 March 2026}}</ref> Otada održava političke, pravne, ekonomske i institucionalne veze s Unijom te učestvuje u radu njenih institucija. Postala je članica [[Šengenski prostor|Šengenskog prostora]] i [[Eurozona|eurozone]] 1. januara 2023. godine. Istog dana, [[hrvatska kuna|hrvatsku kunu]] zamijenila je [[Euro|eurom]].<ref name="Croatia"/><ref name="Croatia euro">{{cite web |url=https://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2022/07/12/croatia-set-to-join-the-euro-area-on-1-january-2023-council-adopts-final-required-legal-acts/ |title=Croatia set to join the euro area on 1 January 2023: Council adopts final required legal acts |website=Council of the European Union |publisher=Council of the European Union |access-date=23 March 2026}}</ref><ref name="Euro and Schengen">{{cite web |url=https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/ip_22_7907 |title=Euro and Schengen |website=European Commission Press Corner |publisher=European Commission |access-date=23 March 2026}}</ref> Od pristupanja EU, položaj Hrvatske unutar Unije obilježili su institucionalna integracija, korištenje evropskih fondova i predsjedavanje [[Vijeće Evropske unije|Vijećem Evropske unije]] u prvoj polovini 2020. godine.<ref name="Council presidency">{{cite web |url=https://www.consilium.europa.eu/en/council-eu/presidency-council-eu/ |title=The presidency of the Council of the EU |website=Council of the European Union |publisher=Council of the European Union |access-date=23 March 2026}}</ref> Hrvatska je jedna od država članica koje unutar EU podržavaju nastavak politike proširenja prema [[Zapadni Balkan|zapadnom Balkanu]].<ref name="Croatia presidency priorities">{{cite web |url=https://www.consilium.europa.eu/media/56251/2020-jan-jun-hr-priorities.pdf |title=Priorities of the Croatian Presidency of the Council of the European Union |format=PDF |website=Council of the European Union |publisher=Council of the European Union |access-date=23 March 2026}}</ref> == Historija == Proces formalizacije odnosa između Hrvatske i Evropske unije započeo je potpisivanjem [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju]] 29. oktobra 2001. godine.<ref name="SAA">{{cite web |url=https://www.consilium.europa.eu/en/documents-publications/treaties-agreements/agreement/?id=2001076 |title=Stabilisation and Association Agreement between the European Communities and their Member States, of the one part, and the Republic of Croatia, of the other part |website=Council of the European Union |publisher=Council of the European Union |access-date=23 March 2026}}</ref> Hrvatska je formalni zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji podnijela 21. februara 2003, a [[Evropska komisija]] objavila je u aprilu 2004. pozitivno mišljenje o kandidaturi. U junu 2004. [[Evropsko vijeće]] potvrdilo je Hrvatskoj status zemlje kandidata.<ref name="MVEP negotiation">{{cite web |url=https://mvep.gov.hr/services-consular-portal/access-to-information/croatia-and-the-european-union-245129/negotiation-process/245134 |title=Negotiation Process |website=Ministry of Foreign and European Affairs of the Republic of Croatia |publisher=Republic of Croatia |access-date=23 March 2026}}</ref><ref name="Sabor chronology"/> Pristupni pregovori između Hrvatske i EU otvoreni su 3. oktobra 2005, a zaključeni 30. juna 2011. godine.<ref name="Sabor chronology"/><ref name="Croatia enlargement">{{cite web |url=https://enlargement.ec.europa.eu/croatia_en |title=Croatia |website=Enlargement and Eastern Neighbourhood |publisher=European Commission |access-date=23 March 2026}}</ref> [[Ugovor o pristupanju 2011.|Ugovor o pristupanju]] potpisan je 9. decembra 2011, nakon čega je 22. januara 2012. održan referendum na kojem je 66,27% birača podržalo ulazak Hrvatske u Evropsku uniju.<ref name="Sabor chronology"/><ref name="MVEP negotiation"/> [[Hrvatski sabor]] ratificirao je Ugovor o pristupanju 9. marta 2012, a Hrvatska je formalno postala članica Evropske unije 1. jula 2013. godine.<ref name="Sabor chronology"/> Pristupanjem 2013. Hrvatska je postala 28. država članica Evropske unije i druga država nastala [[Raspad SFR Jugoslavije|raspadom Jugoslavije]] koja je pristupila Uniji, nakon [[Slovenija|Slovenije]].<ref name="Croatia enlargement"/><ref name="EU enlargement history">{{cite web |url=https://enlargement.ec.europa.eu/enlargement-policy/history-enlargement-6-27-members_en |title=History of enlargement: From 6 to 27 members |website=European Commission |publisher=European Commission |access-date=23 March 2026}}</ref> == Status u Evropskoj uniji == Hrvatska je jedna od 27 država članica Evropske unije. U institucijama EU učestvuje preko svojih predstavnika u [[Evropski parlament|Evropskom parlamentu]], Vijeću Evropske unije, Evropskom vijeću i Evropskoj komisiji.<ref name="Croatia"/> Hrvatska je 1. januara 2023. postala članica [[Šengenski prostor|Šengenskog prostora]] i [[Eurozona|eurozone]].<ref name="Croatia" /><ref name="Croatia euro" /><ref>{{Cite journal |last=Stubbs|first=Paul|date=2024|title=Croatia's Uneasy First Decade in the European Union|url=http://dx.doi.org/10.1525/curh.2024.123.851.101|journal=Current History|volume=123|issue=851|pages=101–106|doi=10.1525/curh.2024.123.851.101|issn=0011-3530|url-access=subscription}}</ref> Unutarnje granične kontrole su ukinute, a [[Euro|euro]] je uveden kao službena valuta umjesto hrvatske kune.<ref name="Euro and Schengen"/> Hrvatska je prvi put predsjedavala Vijećem Evropske unije od januara do juna 2020. godine.<ref name="Council presidency" /> Tokom hrvatskog predsjedavanja Vijećem Evropske unije, među prioritetima bili su nastavak politike proširenja prema [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]], odnosno zapadnom Balkanu, i održavanje samita EU – Zapadni Balkan u Zagrebu.<ref name="Croatia presidency priorities" /><ref name="Zagreb summit">{{cite web |url=https://www.consilium.europa.eu/en/meetings/international-summit/2020/05/06/ |title=EU-Western Balkans Zagreb summit |website=Council of the European Union |publisher=Council of the European Union |access-date=23 March 2026}}</ref> == Ekonomski odnosi i fondovi EU == Od pristupanja 2013. Hrvatska je korisnica sredstava iz kohezijske politike i drugih razvojnih fondova Evropske unije. Uoči hrvatskog pristupanja Uniji, Evropska komisija navela je da bi sredstva EU u Hrvatskoj trebala biti usmjerena prema jačanju konkurentnosti, povećanju učešća na tržištu rada, boljem usklađivanju obrazovanja s potrebama privrede i očuvanju prirodnih resursa.<ref name="Croatia funds">{{cite web |url=https://ec.europa.eu/regional_policy/en/newsroom/news/2013/07/welcome-to-croatia-as-the-new-european-member-state |title=Welcome to Croatia as the new European Member State |website=European Commission |publisher=European Commission |access-date=23 March 2026}}</ref> Hrvatska je također obuhvaćena programom [[NextGenerationEU]] kroz [[Mehanizam za oporavak i otpornost|Mehanizam za oporavak i otpornost]] ({{Jez-en|Recovery and Resilience Facility}}). Godine 2021. Evropska komisija pozitivno je ocijenila hrvatski plan oporavka i otpornosti, koji je prvobitno bio finansiran sa 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava.<ref name="Croatia RRF 2021">{{cite web |url=https://commission.europa.eu/system/files/2021-07/com-2021-401-croatia_factsheet_en.pdf |title=Laying the foundations for recovery: Croatia's recovery and resilience plan |format=PDF |website=European Commission |publisher=European Commission |access-date=23 March 2026}}</ref> Plan je kasnije ažuriran 8. decembra 2023, kada mu je dodano poglavlje REPowerEU.<ref name="Croatia RRF updated">{{cite web |url=https://commission.europa.eu/business-economy-euro/economic-recovery/recovery-and-resilience-facility/country-pages/croatias-recovery-and-resilience-plan_en |title=Croatia's recovery and resilience plan |website=European Commission |publisher=European Commission |access-date=23 March 2026}}</ref> Sredstva iz hrvatskog plana oporavka i otpornosti usmjerena su na jačanjе ekonomske i socijalne otpornosti i kohezije jedinstvenog tržišta te na zelenu i digitalnu tranziciju.<ref name="Croatia RRF 2021" /><ref name="Croatia RRF updated" /> == Reference == {{reflist}} == Dodatna literatura == * {{cite journal | url = https://hrcak.srce.hr/en/clanak/221367 | language = hr | title = Stanje hrvatskog gospodarstva - Hrvatska u Europskoj uniji | trans-title = The state of the Croatian economy - Croatia in the European Union | first = Ljubo | last = Jurčić | authorlink = Ljubo Jurčić | journal = Economic Review | volume = 66 | number = 6 | year = 2015 | issn = 1848-9494 | via = [[Hrčak]] | publisher = Hrvatsko društvo ekonomista | location = Zagreb }} * {{cite journal | url = https://hrcak.srce.hr/en/clanak/338591 | language = hr | title = Hrvatska stagnira u Europskoj uniji | trans-title = Croatia’s stagnation in the EU | first = Ljubo | last = Jurčić | authorlink = Ljubo Jurčić | journal = Economic Review | volume = 70 | number = 6 | year = 2019 | issn = 1848-9494 | via = [[Hrčak]] | publisher = Hrvatsko društvo ekonomista | location = Zagreb }} * {{cite journal | language = hr | title = Gospodarski rast, konvergencija i članstvo u EU: Empirijski dokazi iz Hrvatske | trans-title = Economic growth, convergence and EU membership: Empirical evidence from Croatia | first = Goran | last = Buturac | journal = Economic Review | volume = 70 | number = 2 | year = 2019 | issn = 1848-9494 | publisher = Hrvatsko društvo ekonomista | location = Zagreb | doi = 10.32910/ep.70.2.2 | doi-access = free }} * {{cite journal | url = https://hrcak.srce.hr/en/clanak/325261 | language = hr | title = Hrvatski predmeti na sudovima europske unije | trans-title = Croatian cases before EU courts | first = Igor | last = Materljan | journal = Croatian Academy of Legal Sciences Yearbook | volume = X | number = 1 | year = 2019 | issn = 1849-0778 | via = [[Hrčak]] | publisher = Croatian Academy of Legal Sciences | location = Zagreb }} * {{cite journal | url = https://hrcak.srce.hr/en/clanak/425045 | language = hr | title = Demografske promjene i mirovinski sustavi u Europskoj uniji: primjer Hrvatske | trans-title = Demographic change and pension systems in the EU ‑ case of Croatia | first = Ante | last = Samodol | journal = International Studies | volume = XXI | number = 1 | year = 2021 | issn = 2459-623X | via = [[Hrčak]] | publisher = Libertas international university | location = Zagreb }} [[Kategorija:Politika Hrvatske]] [[Kategorija:Politika Evropske unije]] [[Kategorija:Međunarodni odnosi Hrvatske]] 07l9pze4zkp67iqbvosx9wmehp1zcvo 42587565 42587564 2026-05-04T23:15:30Z Aca 108187 korisno 42587565 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bilateralni odnosi | stranka1 = Evropska unija | stranka2 = Hrvatska | boja1 = #C6DEBD | boja2 = #218439 | karta = EU-Croatia.svg }} [[Hrvatska]] je država članica [[Evropska unija|Evropske unije]] (EU) od 1. jula 2013, kada je pristupila Uniji nakon procesa stabilizacije i pridruživanja te pristupnih pregovora.<ref name="Croatia">{{cite web |url=https://european-union.europa.eu/principles-countries-history/eu-countries/croatia_en |title=Croatia |website=European Union |publisher=European Union |access-date=23 March 2026}}</ref><ref name="Sabor chronology">{{cite web |url=https://www.sabor.hr/en/european-affairs/sabor-eu-accession-process/chronology/chronology-important-dates-eu-accession |title=Chronology of important dates in the EU accession process |website=Croatian Parliament |publisher=Croatian Parliament |access-date=23 March 2026}}</ref> Otada održava političke, pravne, ekonomske i institucionalne veze s Unijom te učestvuje u radu njenih institucija. Postala je članica [[Šengenski prostor|Šengenskog prostora]] i [[Eurozona|eurozone]] 1. januara 2023. godine. Istog dana, [[hrvatska kuna|hrvatsku kunu]] zamijenila je [[Euro|eurom]].<ref name="Croatia"/><ref name="Croatia euro">{{cite web |url=https://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2022/07/12/croatia-set-to-join-the-euro-area-on-1-january-2023-council-adopts-final-required-legal-acts/ |title=Croatia set to join the euro area on 1 January 2023: Council adopts final required legal acts |website=Council of the European Union |publisher=Council of the European Union |access-date=23 March 2026}}</ref><ref name="Euro and Schengen">{{cite web |url=https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/ip_22_7907 |title=Euro and Schengen |website=European Commission Press Corner |publisher=European Commission |access-date=23 March 2026}}</ref> Od pristupanja EU, položaj Hrvatske unutar Unije obilježili su institucionalna integracija, korištenje evropskih fondova i predsjedavanje [[Vijeće Evropske unije|Vijećem Evropske unije]] u prvoj polovini 2020. godine.<ref name="Council presidency">{{cite web |url=https://www.consilium.europa.eu/en/council-eu/presidency-council-eu/ |title=The presidency of the Council of the EU |website=Council of the European Union |publisher=Council of the European Union |access-date=23 March 2026}}</ref> Hrvatska je jedna od država članica koje unutar EU podržavaju nastavak politike proširenja prema [[Zapadni Balkan|zapadnom Balkanu]].<ref name="Croatia presidency priorities">{{cite web |url=https://www.consilium.europa.eu/media/56251/2020-jan-jun-hr-priorities.pdf |title=Priorities of the Croatian Presidency of the Council of the European Union |format=PDF |website=Council of the European Union |publisher=Council of the European Union |access-date=23 March 2026}}</ref> == Historija == Proces formalizacije odnosa između Hrvatske i Evropske unije započeo je potpisivanjem [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju]] 29. oktobra 2001. godine.<ref name="SAA">{{cite web |url=https://www.consilium.europa.eu/en/documents-publications/treaties-agreements/agreement/?id=2001076 |title=Stabilisation and Association Agreement between the European Communities and their Member States, of the one part, and the Republic of Croatia, of the other part |website=Council of the European Union |publisher=Council of the European Union |access-date=23 March 2026}}</ref> Hrvatska je formalni zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji podnijela 21. februara 2003, a [[Evropska komisija]] objavila je u aprilu 2004. pozitivno mišljenje o kandidaturi. U junu 2004. [[Evropsko vijeće]] potvrdilo je Hrvatskoj status zemlje kandidata.<ref name="MVEP negotiation">{{cite web |url=https://mvep.gov.hr/services-consular-portal/access-to-information/croatia-and-the-european-union-245129/negotiation-process/245134 |title=Negotiation Process |website=Ministry of Foreign and European Affairs of the Republic of Croatia |publisher=Republic of Croatia |access-date=23 March 2026}}</ref><ref name="Sabor chronology"/> Pristupni pregovori između Hrvatske i EU otvoreni su 3. oktobra 2005, a zaključeni 30. juna 2011. godine.<ref name="Sabor chronology"/><ref name="Croatia enlargement">{{cite web |url=https://enlargement.ec.europa.eu/croatia_en |title=Croatia |website=Enlargement and Eastern Neighbourhood |publisher=European Commission |access-date=23 March 2026}}</ref> [[Ugovor o pristupanju 2011.|Ugovor o pristupanju]] potpisan je 9. decembra 2011, nakon čega je 22. januara 2012. održan referendum na kojem je 66,27% birača podržalo ulazak Hrvatske u Evropsku uniju.<ref name="Sabor chronology"/><ref name="MVEP negotiation"/> [[Hrvatski sabor]] ratificirao je Ugovor o pristupanju 9. marta 2012, a Hrvatska je formalno postala članica Evropske unije 1. jula 2013. godine.<ref name="Sabor chronology"/> [[Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji|Svojim pristupanjem Uniji]] 2013. Hrvatska je postala 28. država članica Evropske unije i druga država nastala [[Raspad SFR Jugoslavije|raspadom Jugoslavije]] koja je pristupila Uniji, nakon [[Slovenija|Slovenije]].<ref name="Croatia enlargement"/><ref name="EU enlargement history">{{cite web |url=https://enlargement.ec.europa.eu/enlargement-policy/history-enlargement-6-27-members_en |title=History of enlargement: From 6 to 27 members |website=European Commission |publisher=European Commission |access-date=23 March 2026}}</ref> == Status u Evropskoj uniji == Hrvatska je jedna od 27 država članica Evropske unije. U institucijama EU učestvuje preko svojih predstavnika u [[Evropski parlament|Evropskom parlamentu]], Vijeću Evropske unije, Evropskom vijeću i Evropskoj komisiji.<ref name="Croatia"/> Hrvatska je 1. januara 2023. postala članica [[Šengenski prostor|Šengenskog prostora]] i [[Eurozona|eurozone]].<ref name="Croatia" /><ref name="Croatia euro" /><ref>{{Cite journal |last=Stubbs|first=Paul|date=2024|title=Croatia's Uneasy First Decade in the European Union|url=http://dx.doi.org/10.1525/curh.2024.123.851.101|journal=Current History|volume=123|issue=851|pages=101–106|doi=10.1525/curh.2024.123.851.101|issn=0011-3530|url-access=subscription}}</ref> Unutarnje granične kontrole su ukinute, a [[Euro|euro]] je uveden kao službena valuta umjesto hrvatske kune.<ref name="Euro and Schengen"/> Hrvatska je prvi put predsjedavala Vijećem Evropske unije od januara do juna 2020. godine.<ref name="Council presidency" /> Tokom hrvatskog predsjedavanja Vijećem Evropske unije, među prioritetima bili su nastavak politike proširenja prema [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]], odnosno zapadnom Balkanu, i održavanje samita EU – Zapadni Balkan u Zagrebu.<ref name="Croatia presidency priorities" /><ref name="Zagreb summit">{{cite web |url=https://www.consilium.europa.eu/en/meetings/international-summit/2020/05/06/ |title=EU-Western Balkans Zagreb summit |website=Council of the European Union |publisher=Council of the European Union |access-date=23 March 2026}}</ref> == Ekonomski odnosi i fondovi EU == Od pristupanja 2013. Hrvatska je korisnica sredstava iz kohezijske politike i drugih razvojnih fondova Evropske unije. Uoči hrvatskog pristupanja Uniji, Evropska komisija navela je da bi sredstva EU u Hrvatskoj trebala biti usmjerena prema jačanju konkurentnosti, povećanju učešća na tržištu rada, boljem usklađivanju obrazovanja s potrebama privrede i očuvanju prirodnih resursa.<ref name="Croatia funds">{{cite web |url=https://ec.europa.eu/regional_policy/en/newsroom/news/2013/07/welcome-to-croatia-as-the-new-european-member-state |title=Welcome to Croatia as the new European Member State |website=European Commission |publisher=European Commission |access-date=23 March 2026}}</ref> Hrvatska je također obuhvaćena programom [[NextGenerationEU]] kroz [[Mehanizam za oporavak i otpornost|Mehanizam za oporavak i otpornost]] ({{Jez-en|Recovery and Resilience Facility}}). Godine 2021. Evropska komisija pozitivno je ocijenila hrvatski plan oporavka i otpornosti, koji je prvobitno bio finansiran sa 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava.<ref name="Croatia RRF 2021">{{cite web |url=https://commission.europa.eu/system/files/2021-07/com-2021-401-croatia_factsheet_en.pdf |title=Laying the foundations for recovery: Croatia's recovery and resilience plan |format=PDF |website=European Commission |publisher=European Commission |access-date=23 March 2026}}</ref> Plan je kasnije ažuriran 8. decembra 2023, kada mu je dodano poglavlje REPowerEU.<ref name="Croatia RRF updated">{{cite web |url=https://commission.europa.eu/business-economy-euro/economic-recovery/recovery-and-resilience-facility/country-pages/croatias-recovery-and-resilience-plan_en |title=Croatia's recovery and resilience plan |website=European Commission |publisher=European Commission |access-date=23 March 2026}}</ref> Sredstva iz hrvatskog plana oporavka i otpornosti usmjerena su na jačanjе ekonomske i socijalne otpornosti i kohezije jedinstvenog tržišta te na zelenu i digitalnu tranziciju.<ref name="Croatia RRF 2021" /><ref name="Croatia RRF updated" /> == Reference == {{reflist}} == Dodatna literatura == * {{cite journal | url = https://hrcak.srce.hr/en/clanak/221367 | language = hr | title = Stanje hrvatskog gospodarstva - Hrvatska u Europskoj uniji | trans-title = The state of the Croatian economy - Croatia in the European Union | first = Ljubo | last = Jurčić | authorlink = Ljubo Jurčić | journal = Economic Review | volume = 66 | number = 6 | year = 2015 | issn = 1848-9494 | via = [[Hrčak]] | publisher = Hrvatsko društvo ekonomista | location = Zagreb }} * {{cite journal | url = https://hrcak.srce.hr/en/clanak/338591 | language = hr | title = Hrvatska stagnira u Europskoj uniji | trans-title = Croatia’s stagnation in the EU | first = Ljubo | last = Jurčić | authorlink = Ljubo Jurčić | journal = Economic Review | volume = 70 | number = 6 | year = 2019 | issn = 1848-9494 | via = [[Hrčak]] | publisher = Hrvatsko društvo ekonomista | location = Zagreb }} * {{cite journal | language = hr | title = Gospodarski rast, konvergencija i članstvo u EU: Empirijski dokazi iz Hrvatske | trans-title = Economic growth, convergence and EU membership: Empirical evidence from Croatia | first = Goran | last = Buturac | journal = Economic Review | volume = 70 | number = 2 | year = 2019 | issn = 1848-9494 | publisher = Hrvatsko društvo ekonomista | location = Zagreb | doi = 10.32910/ep.70.2.2 | doi-access = free }} * {{cite journal | url = https://hrcak.srce.hr/en/clanak/325261 | language = hr | title = Hrvatski predmeti na sudovima europske unije | trans-title = Croatian cases before EU courts | first = Igor | last = Materljan | journal = Croatian Academy of Legal Sciences Yearbook | volume = X | number = 1 | year = 2019 | issn = 1849-0778 | via = [[Hrčak]] | publisher = Croatian Academy of Legal Sciences | location = Zagreb }} * {{cite journal | url = https://hrcak.srce.hr/en/clanak/425045 | language = hr | title = Demografske promjene i mirovinski sustavi u Europskoj uniji: primjer Hrvatske | trans-title = Demographic change and pension systems in the EU ‑ case of Croatia | first = Ante | last = Samodol | journal = International Studies | volume = XXI | number = 1 | year = 2021 | issn = 2459-623X | via = [[Hrčak]] | publisher = Libertas international university | location = Zagreb }} [[Kategorija:Politika Hrvatske]] [[Kategorija:Politika Evropske unije]] [[Kategorija:Međunarodni odnosi Hrvatske]] i0d8i5jm0jrhqkamn593dyhvribldxf 42587566 42587565 2026-05-04T23:18:11Z AcaBot 120650 razno 42587566 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bilateralni odnosi | stranka1 = Evropska unija | stranka2 = Hrvatska | boja1 = #C6DEBD | boja2 = #218439 | karta = EU-Croatia.svg }} [[Hrvatska]] je država članica [[Evropska unija|Evropske unije]] (EU) od 1. jula 2013, kada je pristupila Uniji nakon procesa stabilizacije i pridruživanja te pristupnih pregovora.<ref name="Croatia">{{cite web |url=https://european-union.europa.eu/principles-countries-history/eu-countries/croatia_en |title=Croatia |website=European Union |publisher=European Union |access-date=23 March 2026}}</ref><ref name="Sabor chronology">{{cite web |url=https://www.sabor.hr/en/european-affairs/sabor-eu-accession-process/chronology/chronology-important-dates-eu-accession |title=Chronology of important dates in the EU accession process |website=Croatian Parliament |publisher=Croatian Parliament |access-date=23 March 2026}}</ref> Otada održava političke, pravne, ekonomske i institucionalne veze s Unijom te učestvuje u radu njenih institucija. Postala je članica [[Šengenski prostor|Šengenskog prostora]] i [[Eurozona|eurozone]] 1. januara 2023. godine. Istog dana, [[hrvatska kuna|hrvatsku kunu]] zamijenila je [[euro]]m.<ref name="Croatia"/><ref name="Croatia euro">{{cite web |url=https://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2022/07/12/croatia-set-to-join-the-euro-area-on-1-january-2023-council-adopts-final-required-legal-acts/ |title=Croatia set to join the euro area on 1 January 2023: Council adopts final required legal acts |website=Council of the European Union |publisher=Council of the European Union |access-date=23 March 2026}}</ref><ref name="Euro and Schengen">{{cite web |url=https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/ip_22_7907 |title=Euro and Schengen |website=European Commission Press Corner |publisher=European Commission |access-date=23 March 2026}}</ref> Od pristupanja EU, položaj Hrvatske unutar Unije obilježili su institucionalna integracija, korištenje evropskih fondova i predsjedavanje [[Vijeće Evropske unije|Vijećem Evropske unije]] u prvoj polovini 2020. godine.<ref name="Council presidency">{{cite web |url=https://www.consilium.europa.eu/en/council-eu/presidency-council-eu/ |title=The presidency of the Council of the EU |website=Council of the European Union |publisher=Council of the European Union |access-date=23 March 2026}}</ref> Hrvatska je jedna od država članica koje unutar EU podržavaju nastavak politike proširenja prema [[Zapadni Balkan|zapadnom Balkanu]].<ref name="Croatia presidency priorities">{{cite web |url=https://www.consilium.europa.eu/media/56251/2020-jan-jun-hr-priorities.pdf |title=Priorities of the Croatian Presidency of the Council of the European Union |format=PDF |website=Council of the European Union |publisher=Council of the European Union |access-date=23 March 2026}}</ref> == Historija == Proces formalizacije odnosa između Hrvatske i Evropske unije započeo je potpisivanjem [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju]] 29. oktobra 2001. godine.<ref name="SAA">{{cite web |url=https://www.consilium.europa.eu/en/documents-publications/treaties-agreements/agreement/?id=2001076 |title=Stabilisation and Association Agreement between the European Communities and their Member States, of the one part, and the Republic of Croatia, of the other part |website=Council of the European Union |publisher=Council of the European Union |access-date=23 March 2026}}</ref> Hrvatska je formalni zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji podnijela 21. februara 2003, a [[Evropska komisija]] objavila je u aprilu 2004. pozitivno mišljenje o kandidaturi. U junu 2004. [[Evropsko vijeće]] potvrdilo je Hrvatskoj status zemlje kandidata.<ref name="Sabor chronology"/><ref name="MVEP negotiation">{{cite web |url=https://mvep.gov.hr/services-consular-portal/access-to-information/croatia-and-the-european-union-245129/negotiation-process/245134 |title=Negotiation Process |website=Ministry of Foreign and European Affairs of the Republic of Croatia |publisher=Republic of Croatia |access-date=23 March 2026}}</ref> Pristupni pregovori između Hrvatske i EU otvoreni su 3. oktobra 2005, a zaključeni 30. juna 2011. godine.<ref name="Sabor chronology"/><ref name="Croatia enlargement">{{cite web |url=https://enlargement.ec.europa.eu/croatia_en |title=Croatia |website=Enlargement and Eastern Neighbourhood |publisher=European Commission |access-date=23 March 2026}}</ref> [[Ugovor o pristupanju 2011.|Ugovor o pristupanju]] potpisan je 9. decembra 2011, nakon čega je 22. januara 2012. održan referendum na kojem je 66,27% birača podržalo ulazak Hrvatske u Evropsku uniju.<ref name="Sabor chronology"/><ref name="MVEP negotiation"/> [[Hrvatski sabor]] ratificirao je Ugovor o pristupanju 9. marta 2012, a Hrvatska je formalno postala članica Evropske unije 1. jula 2013. godine.<ref name="Sabor chronology"/> [[Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji|Svojim pristupanjem Uniji]] 2013. Hrvatska je postala 28. država članica Evropske unije i druga država nastala [[Raspad SFR Jugoslavije|raspadom Jugoslavije]] koja je pristupila Uniji, nakon [[Slovenija|Slovenije]].<ref name="Croatia enlargement"/><ref name="EU enlargement history">{{cite web |url=https://enlargement.ec.europa.eu/enlargement-policy/history-enlargement-6-27-members_en |title=History of enlargement: From 6 to 27 members |website=European Commission |publisher=European Commission |access-date=23 March 2026}}</ref> == Status u Evropskoj uniji == Hrvatska je jedna od 27 država članica Evropske unije. U institucijama EU učestvuje preko svojih predstavnika u [[Evropski parlament|Evropskom parlamentu]], Vijeću Evropske unije, Evropskom vijeću i Evropskoj komisiji.<ref name="Croatia"/> Hrvatska je 1. januara 2023. postala članica [[Šengenski prostor|Šengenskog prostora]] i [[Eurozona|eurozone]].<ref name="Croatia" /><ref name="Croatia euro" /><ref>{{Cite journal |last=Stubbs|first=Paul|date=2024|title=Croatia's Uneasy First Decade in the European Union|url=http://dx.doi.org/10.1525/curh.2024.123.851.101|journal=Current History|volume=123|issue=851|pages=101–106|doi=10.1525/curh.2024.123.851.101|issn=0011-3530|url-access=subscription}}</ref> Unutarnje granične kontrole su ukinute, a [[euro]] je uveden kao službena valuta umjesto hrvatske kune.<ref name="Euro and Schengen"/> Hrvatska je prvi put predsjedavala Vijećem Evropske unije od januara do juna 2020. godine.<ref name="Council presidency" /> Tokom hrvatskog predsjedavanja Vijećem Evropske unije, među prioritetima bili su nastavak politike proširenja prema [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]], odnosno zapadnom Balkanu, i održavanje samita EU – Zapadni Balkan u Zagrebu.<ref name="Croatia presidency priorities" /><ref name="Zagreb summit">{{cite web |url=https://www.consilium.europa.eu/en/meetings/international-summit/2020/05/06/ |title=EU-Western Balkans Zagreb summit |website=Council of the European Union |publisher=Council of the European Union |access-date=23 March 2026}}</ref> == Ekonomski odnosi i fondovi EU == Od pristupanja 2013. Hrvatska je korisnica sredstava iz kohezijske politike i drugih razvojnih fondova Evropske unije. Uoči hrvatskog pristupanja Uniji, Evropska komisija navela je da bi sredstva EU u Hrvatskoj trebala biti usmjerena prema jačanju konkurentnosti, povećanju učešća na tržištu rada, boljem usklađivanju obrazovanja s potrebama privrede i očuvanju prirodnih resursa.<ref name="Croatia funds">{{cite web |url=https://ec.europa.eu/regional_policy/en/newsroom/news/2013/07/welcome-to-croatia-as-the-new-european-member-state |title=Welcome to Croatia as the new European Member State |website=European Commission |publisher=European Commission |access-date=23 March 2026}}</ref> Hrvatska je također obuhvaćena programom [[NextGenerationEU]] kroz [[Mehanizam za oporavak i otpornost]] ({{Jez-en|Recovery and Resilience Facility}}). Godine 2021. Evropska komisija pozitivno je ocijenila hrvatski plan oporavka i otpornosti, koji je prvobitno bio finansiran sa 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava.<ref name="Croatia RRF 2021">{{cite web |url=https://commission.europa.eu/system/files/2021-07/com-2021-401-croatia_factsheet_en.pdf |title=Laying the foundations for recovery: Croatia's recovery and resilience plan |format=PDF |website=European Commission |publisher=European Commission |access-date=23 March 2026}}</ref> Plan je kasnije ažuriran 8. decembra 2023, kada mu je dodano poglavlje REPowerEU.<ref name="Croatia RRF updated">{{cite web |url=https://commission.europa.eu/business-economy-euro/economic-recovery/recovery-and-resilience-facility/country-pages/croatias-recovery-and-resilience-plan_en |title=Croatia's recovery and resilience plan |website=European Commission |publisher=European Commission |access-date=23 March 2026}}</ref> Sredstva iz hrvatskog plana oporavka i otpornosti usmjerena su na jačanjе ekonomske i socijalne otpornosti i kohezije jedinstvenog tržišta te na zelenu i digitalnu tranziciju.<ref name="Croatia RRF 2021" /><ref name="Croatia RRF updated" /> == Reference == {{reflist}} == Dodatna literatura == * {{cite journal | url = https://hrcak.srce.hr/en/clanak/221367 | language = hr | title = Stanje hrvatskog gospodarstva - Hrvatska u Europskoj uniji | trans-title = The state of the Croatian economy - Croatia in the European Union | first = Ljubo | last = Jurčić | authorlink = Ljubo Jurčić | journal = Economic Review | volume = 66 | number = 6 | year = 2015 | issn = 1848-9494 | via = [[Hrčak]] | publisher = Hrvatsko društvo ekonomista | location = Zagreb }} * {{cite journal | url = https://hrcak.srce.hr/en/clanak/338591 | language = hr | title = Hrvatska stagnira u Europskoj uniji | trans-title = Croatia’s stagnation in the EU | first = Ljubo | last = Jurčić | authorlink = Ljubo Jurčić | journal = Economic Review | volume = 70 | number = 6 | year = 2019 | issn = 1848-9494 | via = [[Hrčak]] | publisher = Hrvatsko društvo ekonomista | location = Zagreb }} * {{cite journal | language = hr | title = Gospodarski rast, konvergencija i članstvo u EU: Empirijski dokazi iz Hrvatske | trans-title = Economic growth, convergence and EU membership: Empirical evidence from Croatia | first = Goran | last = Buturac | journal = Economic Review | volume = 70 | number = 2 | year = 2019 | issn = 1848-9494 | publisher = Hrvatsko društvo ekonomista | location = Zagreb | doi = 10.32910/ep.70.2.2 | doi-access = free }} * {{cite journal | url = https://hrcak.srce.hr/en/clanak/325261 | language = hr | title = Hrvatski predmeti na sudovima europske unije | trans-title = Croatian cases before EU courts | first = Igor | last = Materljan | journal = Croatian Academy of Legal Sciences Yearbook | volume = X | number = 1 | year = 2019 | issn = 1849-0778 | via = [[Hrčak]] | publisher = Croatian Academy of Legal Sciences | location = Zagreb }} * {{cite journal | url = https://hrcak.srce.hr/en/clanak/425045 | language = hr | title = Demografske promjene i mirovinski sustavi u Europskoj uniji: primjer Hrvatske | trans-title = Demographic change and pension systems in the EU ‑ case of Croatia | first = Ante | last = Samodol | journal = International Studies | volume = XXI | number = 1 | year = 2021 | issn = 2459-623X | via = [[Hrčak]] | publisher = Libertas international university | location = Zagreb }} [[Kategorija:Politika Hrvatske]] [[Kategorija:Politika Evropske unije]] [[Kategorija:Međunarodni odnosi Hrvatske]] scnkpvwvo7u6e5byczjn7qmc9quaxnb Razgovor:Odnosi Hrvatske i Evropske unije 1 4721918 42587567 2026-05-04T23:22:46Z Aca 108187 + 42587567 wikitext text/x-wiki {{stranica za razgovor}} {{CEE Spring 2026|korisnik=Aca|tema=politika|država=Hrvatska}} r3wucv2xximmjouj489svf0weskptih Odnosi Hrvatske i Europske unije 0 4721919 42587568 2026-05-04T23:23:30Z Aca 108187 Preusmjereno na [[Odnosi Hrvatske i Evropske unije]] 42587568 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Odnosi Hrvatske i Evropske unije]] k3wgsc43ayc6jmzm8st9rrfcr3qtzxh Hrvatska i Evropska unija 0 4721920 42587569 2026-05-04T23:24:39Z Aca 108187 Preusmjereno na [[Odnosi Hrvatske i Evropske unije]] 42587569 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Odnosi Hrvatske i Evropske unije]] k3wgsc43ayc6jmzm8st9rrfcr3qtzxh Hrvatska i Europska unija 0 4721921 42587570 2026-05-04T23:24:45Z Aca 108187 Preusmjereno na [[Odnosi Hrvatske i Evropske unije]] 42587570 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Odnosi Hrvatske i Evropske unije]] k3wgsc43ayc6jmzm8st9rrfcr3qtzxh Hrvatska u Evropskoj uniji 0 4721922 42587571 2026-05-04T23:25:27Z Aca 108187 Preusmjereno na [[Odnosi Hrvatske i Evropske unije]] 42587571 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Odnosi Hrvatske i Evropske unije]] k3wgsc43ayc6jmzm8st9rrfcr3qtzxh Hrvatska u Europskoj uniji 0 4721923 42587572 2026-05-04T23:25:30Z Aca 108187 Preusmjereno na [[Odnosi Hrvatske i Evropske unije]] 42587572 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Odnosi Hrvatske i Evropske unije]] k3wgsc43ayc6jmzm8st9rrfcr3qtzxh Kategorija:Avijatičari po nacionalnosti 14 4721924 42587586 2026-05-05T00:30:05Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Commonscat|Aviators by country}} [[Kategorija:Avijatičari| ]] [[Kategorija:Avijacija po državama| ]] [[Kategorija:Zanimanja po nacionalnosti]] 42587586 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Aviators by country}} [[Kategorija:Avijatičari| ]] [[Kategorija:Avijacija po državama| ]] [[Kategorija:Zanimanja po nacionalnosti]] ajh9r6kgz2r7bxic83xvlihoyjkxu2n Kineska ratna avijacija 0 4721925 42587675 2026-05-05T00:41:01Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kineska ratna avijacija]] na [[Ratno zrakoplovstvo Narodnooslobodilačke vojske]] 42587675 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Ratno zrakoplovstvo Narodnooslobodilačke vojske]] 84bs4cfmrqxiwv0wr76kchn9vuttl51 Ruska ratna avijacija 0 4721926 42587677 2026-05-05T00:42:00Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Ruska ratna avijacija]] na [[Rusko ratno zrakoplovstvo]] 42587677 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Rusko ratno zrakoplovstvo]] i1ggywitt3l5j72ip57v761swxfz3ij Ukrajinska ratna avijacija 0 4721927 42587682 2026-05-05T00:43:55Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Ukrajinska ratna avijacija]] na [[Zračne snage Oružanih snaga Ukrajine]] 42587682 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Zračne snage Oružanih snaga Ukrajine]] tc6cuepuhg3irvvt7v4j5jhwpa3f39g Ratno zrakoplovstvo Sjedinjenih Američkih Država 0 4721928 42587760 2026-05-05T02:32:58Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Ratno zrakoplovstvo Sjedinjenih Američkih Država]] na [[Zračne snage Sjedinjenih Američkih Država]] 42587760 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Zračne snage Sjedinjenih Američkih Država]] bpe5ablpc8zcefbms188zl3lgsp7vl6 Ratna avijacija 0 4721929 42587774 2026-05-05T02:35:15Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Ratna avijacija]] na [[Ratno zrakoplovstvo]] preko preusmjerenja 42587774 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Ratno zrakoplovstvo]] k8ie8q98b4q1hovmg47sspas6i1db01 Razgovor:Ratna avijacija 1 4721930 42587776 2026-05-05T02:35:15Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Razgovor:Ratna avijacija]] na [[Razgovor:Ratno zrakoplovstvo]] 42587776 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Razgovor:Ratno zrakoplovstvo]] pzdpk9lkojk57p0o9pvz51vkvancyg8 Internacionalni aerodrom Dallas/Fort Worth 0 4721931 42587786 2026-05-05T02:43:10Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Internacionalni aerodrom Dallas/Fort Worth]] na [[Međunarodni aerodrom Dallas/Fort Worth]] 42587786 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Međunarodni aerodrom Dallas/Fort Worth]] 8c025ava0srjdbtgot40cniiqb3p55x Internacionalni aerodrom La Guardia 0 4721932 42587788 2026-05-05T02:43:17Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Internacionalni aerodrom La Guardia]] na [[Međunarodni aerodrom La Guardia]] 42587788 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Međunarodni aerodrom La Guardia]] g3umhgv116efv1ufy1u5aucwyce5ysu Internacionalni aerodrom Los Angeles 0 4721933 42587790 2026-05-05T02:43:43Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Internacionalni aerodrom Los Angeles]] na [[Međunarodni aerodrom Los Angeles]] 42587790 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Međunarodni aerodrom Los Angeles]] 2kvvuhtcss46p4gynqlsmte215rokpy Internacionalni aerodrom Newark Liberty 0 4721934 42587792 2026-05-05T02:43:51Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Internacionalni aerodrom Newark Liberty]] na [[Međunarodni aerodrom Newark Liberty]] 42587792 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Međunarodni aerodrom Newark Liberty]] qhwyxkt769t4a2gswnfafd1u6kimn3z Internacionalni aerodrom John F. Kennedy 0 4721935 42587794 2026-05-05T02:43:57Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Internacionalni aerodrom John F. Kennedy]] na [[Međunarodni aerodrom John F. Kennedy]] 42587794 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Međunarodni aerodrom John F. Kennedy]] i373ytucjq6w73q84577rjffyyw1ejh Internacionalni aerodrom O'Hare 0 4721936 42587796 2026-05-05T02:44:04Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Internacionalni aerodrom O'Hare]] na [[Međunarodni aerodrom O'Hare]] 42587796 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Međunarodni aerodrom O'Hare]] e2knuwbyoog03z64dg5j5ooaj45lem1 Međunarodni aerodrom u Nadiju 0 4721937 42587862 2026-05-05T02:55:18Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Međunarodni aerodrom u Nadiju]] na [[Međunarodni aerodrom Nadi]] 42587862 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Međunarodni aerodrom Nadi]] 8mawn7cya2uysx6rz58p8yfarby88rs Međunarodni aerodrom u Nausoriju 0 4721938 42587864 2026-05-05T02:55:33Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Međunarodni aerodrom u Nausoriju]] na [[Međunarodni aerodrom Nausori]] 42587864 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Međunarodni aerodrom Nausori]] g4pe1rjmheeeoepodgt6nkikz3osnww Bombardovanje 0 4721939 42587944 2026-05-05T03:14:40Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Bombardovanje]] na [[Bombardiranje]] preko preusmjerenja: na bs.wiki je isto ovo 42587944 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Bombardiranje]] gub6o17tc29iawjenxc1gsqmeajrhxo Bombardovanje Beograda 1944. 0 4721940 42587946 2026-05-05T03:15:15Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Bombardovanje Beograda 1944.]] na [[Bombardiranje Beograda 1944.]] 42587946 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Bombardiranje Beograda 1944.]] hhfbryd61u0fupo0n042lf6bgfcp692 Razgovor:Bombardovanje Beograda 1944. 1 4721941 42587948 2026-05-05T03:15:15Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Razgovor:Bombardovanje Beograda 1944.]] na [[Razgovor:Bombardiranje Beograda 1944.]] 42587948 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Razgovor:Bombardiranje Beograda 1944.]] mv1hkd27p73tjo07bgvyrrz4fuie8ly Bombardovanje Niša kasetnim bombama 0 4721942 42587950 2026-05-05T03:15:29Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Bombardovanje Niša kasetnim bombama]] na [[Bombardiranje Niša kasetnim bombama]] 42587950 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Bombardiranje Niša kasetnim bombama]] ckoqnrhhg7m4tw6pd687h2nywmp2edv Bombardiranje Niša kasetnim bombama 0 4721943 42587952 2026-05-05T03:15:48Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Bombardiranje Niša kasetnim bombama]] na [[Bombardiranje Niša]] 42587952 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Bombardiranje Niša]] s6uloua3lcvsnf0l43tufkmfvk9o0jg Bombardovanje Beograda (1941) 0 4721944 42587954 2026-05-05T03:16:22Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Bombardovanje Beograda (1941)]] na [[Bombardiranje Beograda (1941)]] 42587954 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Bombardiranje Beograda (1941)]] 120uuerngvzrc8h14dmd31tapcf2djd Bombardiranje Beograda 1944. 0 4721945 42587956 2026-05-05T03:16:44Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Bombardiranje Beograda 1944.]] na [[Bombardiranje Beograda (1944)]]: uskl. 42587956 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Bombardiranje Beograda (1944)]] o66vb9kadgz58fwt2vw1ce34y9i3j97 Razgovor:Bombardiranje Beograda 1944. 1 4721946 42587958 2026-05-05T03:16:44Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Razgovor:Bombardiranje Beograda 1944.]] na [[Razgovor:Bombardiranje Beograda (1944)]]: uskl. 42587958 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Razgovor:Bombardiranje Beograda (1944)]] 76pa2nq0hk1dcygcvty7miropdjfsbs Bombardovanje Beograda 0 4721947 42587960 2026-05-05T03:16:55Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Bombardovanje Beograda]] na [[Bombardiranje Beograda]] 42587960 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Bombardiranje Beograda]] 3r74n1yod24d34lgrblxmr6e2z2ebsn NATO-ovo bombardovanje zgrade Radio-televizije Srbije 0 4721948 42587963 2026-05-05T03:17:45Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[NATO-ovo bombardovanje zgrade Radio-televizije Srbije]] na [[NATO-ovo bombardiranje zgrade Radio-televizije Srbije]] 42587963 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[NATO-ovo bombardiranje zgrade Radio-televizije Srbije]] 5omt3l4acfth86apq6c5b8jsjf7apoy Savezničko bombardovanje Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu 0 4721949 42587965 2026-05-05T03:19:47Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Savezničko bombardovanje Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu]] na [[Savezničko bombardiranje Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu]] 42587965 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Savezničko bombardiranje Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu]] kxir1uc3modpw4canbhyat7mwneqdkk NATO-ovo bombardovanje SR Jugoslavije 0 4721950 42587967 2026-05-05T03:19:59Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[NATO-ovo bombardovanje SR Jugoslavije]] na [[NATO-ovo bombardiranje SR Jugoslavije]] 42587967 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[NATO-ovo bombardiranje SR Jugoslavije]] aln8dxq0tl5lzorjxjn3eec521bqt4m NATO-ovo bombardovanje Republike Srpske 0 4721951 42587969 2026-05-05T03:20:09Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[NATO-ovo bombardovanje Republike Srpske]] na [[NATO-ovo bombardiranje Republike Srpske]] 42587969 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[NATO-ovo bombardiranje Republike Srpske]] 7dhdo6k5fnzx2t01n0lklcq5jvd16pq Napad na Elistanži kasetnim bombama 0 4721952 42587971 2026-05-05T03:21:07Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Napad na Elistanži kasetnim bombama]] na [[Napad kasetnim bombama na Elistanži]]: ispravan redoslijed 42587971 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Napad kasetnim bombama na Elistanži]] n63fewx7vn70rngaab175c85enr0pwv Evolutivna radijacija 0 4721953 42587976 2026-05-05T05:52:59Z Duma 16555 Nova stranica: {{Distinguish|[[adaptacijska radijacija|adaptacijskom radijacijom]]}} [[File:Phanerozoic radiations.svg|thumb|Evolutivne radijacije tokom [[fanerozoik]]a.]] '''Evolutivna radijacija''' je povećanje [[taksonomija|taksonomske]] raznolikosti uzrokovano povećanim stopama [[specijacija|specijacije]],<ref name="Simões et al 2016">{{Cite journal| first1 = M. | title = The evolving theory of evolutionary radiations | journal = Trends in Ecology & Evolution | volume = 31 | pages... 42587976 wikitext text/x-wiki {{Distinguish|[[adaptacijska radijacija|adaptacijskom radijacijom]]}} [[File:Phanerozoic radiations.svg|thumb|Evolutivne radijacije tokom [[fanerozoik]]a.]] '''Evolutivna radijacija''' je povećanje [[taksonomija|taksonomske]] raznolikosti uzrokovano povećanim stopama [[specijacija|specijacije]],<ref name="Simões et al 2016">{{Cite journal| first1 = M. | title = The evolving theory of evolutionary radiations | journal = Trends in Ecology & Evolution | volume = 31 | pages = 27–34| year = 2016| last1 = Simões| issue = 1 |display-authors=etal| doi = 10.1016/j.tree.2015.10.007 | pmid = 26632984 | bibcode = 2016TEcoE..31...27S }}</ref> koje može, ali i ne mora biti povezano s povećanjem [[Morfologija (biologija)|morfološke]] nejednakosti.<ref name=Wesley-Hunt2005>{{Cite journal| first1 = G. D. | title = The morphological diversification of carnivores in North America | journal = Paleobiology | volume = 31 | pages = 35–55| year = 2005| last1 = Wesley-Hunt | issue = 1 | doi = 10.1666/0094-8373(2005)031<0035:TMDOCI>2.0.CO;2 | bibcode = 2005Pbio...31...35W | s2cid = 10989917 }}</ref> Značajno veliko i raznoliko zračenje unutar relativno kratkog [[geološka hronologija|geološkog vremenskog raspona]] (npr. [[geološka hronologija|perioda]] ili [[geološka hronologija|epohe]]) često se naziva '''eksplozijom'''. Radijacije mogu utjecati na jednu [[kladus|kladu]] ili više njih, te biti brza ili postepena; tamo gdje su brza i potaknuta prilagođavanjem jedne loze njihovom okruženju, nazivaju se [[adaptacijska radijacija|adaptacijskim radijacijama]].<ref name=Schluter2000>{{cite book | author = Schluter, D. | year = 2000 | title = The Ecology of Adaptive Radiation | publisher = Oxford University Press }}</ref> == Primjeri == Možda najpoznatiji primjer evolutivne radijacije je onaj kod [[Placentalia|placentalnih sisara]] odmah nakon [[izumiranje|izumiranja]] [[dinosaur]]a (izuzevši ptice) na kraju [[Kreda (period)|krede]], prije otprilike 66 miliona godina. U to vrijeme, placentalni sisari su uglavnom bili male životinje koje su se hranile insektima, slične veličine i oblika modernim [[rovke|rovka]]ma. Do [[eocen]]a (prije 58-37 miliona godina), evoluirali su u tako raznolike oblike kao što su [[šišmiši]], [[kitovi]] i [[konji]].<ref>Ova tema je obrađena na vrlo pristupačan način u 11. poglavlju knjige [[Richard Fortey|Richarda Forteya]] ''[[Life: An Unauthorised Biography]]'' (1997)</ref> Druga poznata zračenja uključuju [[avalonska eksplozija|avalonsku eksploziju]], [[Kambrijska eksplozija|kambrijsku eksploziju]], [[veliki ordovicijski događaj biodiverzifikacije]], [[događaj biodiverzifikacije iz karbona i najranijeg perma]], [[mezozojsko-kenozojska radijacija|mezozojsko-kenozojsku radijaciju]], širenje kopnenih biljaka nakon njihove [[evolutivna historija biljaka|kolonizacije kopna]], kredsko [[evolutivna historija biljaka|širenje skrivenosjemenjača]] i diverzifikaciju insekata, radijaciju koje se nastavlja gotovo bez ikakvog smanjenja intenziteta još od [[Devon (geologija)|devon]]a, prije 400 miliona godina.<ref>Zračenje je pretrpjelo samo jedan problem, kada je [[permsko-trijasko izumiranje]] uništilo mnoge vrste.</ref> == Tipovi == Adaptacijske radijacije uključuju povećanje stope specijacije klada, povezano s divergencijom morfoloških osobina koje su direktno povezane s ekološkim navikama; te radijacije uključuju specijaciju koja nije vođena geografskim faktorima i javlja se u simpatriji; također mogu biti povezana sa sticanjem ključne osobine.<ref name="Lieberman2012">{{Cite journal| first1 = B.S. | title = Adaptive radiations in the context of macroevolutionary theory: a paleontological perspective | journal = Evolutionary Biology | volume = 39 | pages = 181–191| year = 2012| last1 = Lieberman| issue = 2 | url = https://kuscholarworks.ku.edu/bitstream/1808/13649/3/Lieberman_Adaptive_Radiations.pdf | doi=10.1007/s11692-012-9165-8| bibcode = 2012EvBio..39..181L | hdl = 1808/13649 | s2cid = 4004118 | hdl-access = free }}</ref> [[neadaptacijska radijacija|Neadaptacijske radijacije]] vjerovatno obuhvataju svaku vrstu evolutivne radijacije koja nije adaptacijska radijacija,<ref>{{Cite journal|last1=Czekanski-Moir|first1=Jesse E.|last2=Rundell|first2=Rebecca J.|date=2019-05-01|title=The Ecology of Nonecological Speciation and Nonadaptive Radiations|url=https://www.cell.com/trends/ecology-evolution/abstract/S0169-5347(19)30027-8|journal=Trends in Ecology & Evolution|language=en|volume=34|issue=5|pages=400–415|doi=10.1016/j.tree.2019.01.012|issn=0169-5347|pmid=30824193|bibcode=2019TEcoE..34..400C |s2cid=73494468 |url-access=subscription}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Rundell|first1=Rebecca J.|last2=Price|first2=Trevor D.|date=2009-07-01|title=Adaptive radiation, nonadaptive radiation, ecological speciation and nonecological speciation|url=https://www.cell.com/trends/ecology-evolution/abstract/S0169-5347(09)00126-8|journal=Trends in Ecology & Evolution|language=en|volume=24|issue=7|pages=394–399|doi=10.1016/j.tree.2009.02.007|issn=0169-5347|pmid=19409647|bibcode=2009TEcoE..24..394R |url-access=subscription}}</ref> iako kada je poznat precizniji mehanizam koji pokreće raznolikost, može biti korisno nazvati obrazac, npr. geografskom radijacijom.<ref name="Simões et al 2016" /> Geografske radijacije uključuju povećanje specijacije uzrokovano povećanjem mogućnosti za geografsku izolaciju.<ref name="Simões et al 2016" /> Radijacije mogu biti neskladne, pri čemu se raznolikost ili disparitet povećavaju gotovo nezavisno jedno od drugog, ili konkordantne, gdje se oba povećavaju sličnom brzinom.<ref name=Wesley-Hunt2005/> Tamo gdje je mehanizam diverzifikacije dvosmislen i vrste izgledaju blisko povezane, ponekad se koriste termini "zračenje vrste", "jato vrste" ili "[[kompleksna vrsta]]".<ref>{{Cite journal|last1=Bowen|first1=Brian W.|last2=Forsman|first2=Zac H.|last3=Whitney|first3=Jonathan L.|last4=Faucci|first4=Anuschka|last5=Hoban|first5=Mykle|last6=Canfield|first6=Sean J.|last7=Johnston|first7=Erika C.|last8=Coleman|first8=Richard R.|last9=Copus|first9=Joshua M.|last10=Vicente|first10=Jan|last11=Toonen|first11=Robert J.|date=2020-02-05|title=Species Radiations in the Sea: What the Flock?|url=https://academic.oup.com/jhered/article/111/1/70/5703679|journal=Journal of Heredity|language=en|volume=111|issue=1|pages=70–83|doi=10.1093/jhered/esz075|pmid=31943081 |issn=0022-1503|doi-access=free}}</ref> == U fosilnom zapisu == Veliki dio rada [[paleontologija|paleontologa]] koji proučavaju evolutivne radijacije koristio je [[fosil]]e morskih [[beskičmenjak]]a jednostavno zato što su oni obično mnogo brojniji i lakše ih je prikupiti u većoj količini u odnosu na velike kopnene [[kičmenjak]]e poput [[sisar]]a ili [[dinosaur]]a. [[Ramenonošci]] su, na primjer, pretrpjeli velike nalete evolucijskog zračenja u ranom [[kambrij]]u, ranom [[ordovicij]]u, u manjoj mjeri tokom [[silur]]a i [[devon]]a, a zatim ponovo tokom [[karbon]]a i najranijeg [[perm]]a. Tokom tih perioda, različite [[vrste]] ramenonožaca su nezavisno preuzele sličnu morfologiju, a vjerovatno i način života, kao i vrste koje su živjele milionima godina ranije. Taj fenomen, poznat kao homeomorfija, objašnjava se [[konvergentna evolucija|konvergentnom evolucijom]]: kada su izloženi sličnim selektivnim pritiscima, organizmi će često razviti slične adaptacije.<ref>{{cite book|title = Living and Fossil Brachiopods|first = M. J. S. |last = Rudwick|date = 1970|publisher = Hutchinson|isbn = 9780091030810}}</ref> Daljnji primjeri brze evolutivne radijacije mogu se primijetiti među [[amoniti]]ma, koji su pretrpjeli niz izumiranja od kojih su se više puta rediverzificirali; i [[trilobiti]]ma koji su se tokom kambrija brzo razvili u različite oblike koji zauzimaju mnoge [[ekološka niša|niše]] koje danas iskorištavaju [[rakovi]].<ref>''Aquagenesis, The Origins and Evolution of Life in the Sea'' by Richard Ellis (2001)</ref><ref>{{cite book|title = Ammonites|first1= Neale|last1= Monks |first2= Philip|last2= Palmer |date =2002|publisher = Smithsonian Books|isbn = 978-1588340474}}</ref><ref>{{cite book|title= Trilobite! Eyewitness to Evolution|first= Richard|last = Fortey |date =2000|publisher =HarperCollins|isbn = 9780002570121}}</ref> == Noviji primjeri == Brojne grupe su u relativno novije vrijeme prošle kroz evolutivnu radijaciju. [[cichlidae|Ciklidi]] su posebno bili predmet brojnih istraživanja [[biolog]]a. Na mjestima poput [[Malavi (jezero)|jezera Malavi]] evoluirali su u vrlo širok spektar oblika, uključujući vrste koje se hrane filtriranjem vode, puževima, [[parazitiranje legla|parazitiraju na leglima]], pasu alge i love druge ribe.<ref>The Cichlid Fishes: Nature's Grand Experiment in Evolution by George Barlow (2002)</ref> [[ekomorfi Anolisa|Karipski gušteri roda]] ''[[Anolis]]'' su još jedan dobro poznati primjer adaptivnog zračenja.<ref>[http://www87.homepage.villanova.edu/todd.jackman/anolis/parallel.html ''Parallel Adaptive Radiations - Caribbean Anoline Lizards.''] Todd Jackman. Villanova University. Retrieved 10 September 2013.</ref> [[trava|Trave]] su bile uspješne, evoluirajući paralelno s [[biljojed]]ima koji [[ispaša|pasu]] poput [[konj]]a i [[antilopa]].<ref>[http://www.palaeos.com/Cenozoic/Cenozoic.htm Palaeos Cenozoic: The Cenozoic Era<!-- Bot generated title -->] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081106000812/http://www.palaeos.com/Cenozoic/Cenozoic.htm |date=2008-11-06 }}</ref> == Povezano == * [[Evolutivna fauna]] * [[Adaptacijska radijacija]] * [[Neadaptacijska radijacija]] == Reference == {{Reflist|30em}} [[Kategorija:Biološka terminologija]] jybc6bhs26idjwzgyifn2qq7djb5bu2 42587985 42587976 2026-05-05T06:27:59Z Duma 16555 42587985 wikitext text/x-wiki {{Distinguish|[[adaptacijska radijacija|adaptacijskom radijacijom]]}} [[File:Phanerozoic radiations.svg|thumb|400px|Evolutivne radijacije tokom [[fanerozoik]]a.]] '''Evolutivna radijacija''' je povećanje [[taksonomija|taksonomske]] raznolikosti uzrokovano povećanim stopama [[specijacija|specijacije]],<ref name="Simões et al 2016">{{Cite journal| first1 = M. | title = The evolving theory of evolutionary radiations | journal = Trends in Ecology & Evolution | volume = 31 | pages = 27–34| year = 2016| last1 = Simões| issue = 1 |display-authors=etal| doi = 10.1016/j.tree.2015.10.007 | pmid = 26632984 | bibcode = 2016TEcoE..31...27S }}</ref> koje može, ali i ne mora biti povezano s povećanjem [[Morfologija (biologija)|morfološke]] nejednakosti.<ref name=Wesley-Hunt2005>{{Cite journal| first1 = G. D. | title = The morphological diversification of carnivores in North America | journal = Paleobiology | volume = 31 | pages = 35–55| year = 2005| last1 = Wesley-Hunt | issue = 1 | doi = 10.1666/0094-8373(2005)031<0035:TMDOCI>2.0.CO;2 | bibcode = 2005Pbio...31...35W | s2cid = 10989917 }}</ref> Značajno veliko i raznoliko zračenje unutar relativno kratkog [[geološka hronologija|geološkog vremenskog raspona]] (npr. [[geološka hronologija|perioda]] ili [[geološka hronologija|epohe]]) često se naziva '''eksplozijom'''. Radijacije mogu utjecati na jednu [[kladus|kladu]] ili više njih, te biti brza ili postepena; tamo gdje su brza i potaknuta prilagođavanjem jedne loze njihovom okruženju, nazivaju se [[adaptacijska radijacija|adaptacijskim radijacijama]].<ref name=Schluter2000>{{cite book | author = Schluter, D. | year = 2000 | title = The Ecology of Adaptive Radiation | publisher = Oxford University Press }}</ref> == Primjeri == Možda najpoznatiji primjer evolutivne radijacije je onaj kod [[Placentalia|placentalnih sisara]] odmah nakon [[izumiranje|izumiranja]] [[dinosaur]]a (izuzevši ptice) na kraju [[Kreda (period)|krede]], prije otprilike 66 miliona godina. U to vrijeme, placentalni sisari su uglavnom bili male životinje koje su se hranile insektima, slične veličine i oblika modernim [[rovke|rovka]]ma. Do [[eocen]]a (prije 58-37 miliona godina), evoluirali su u tako raznolike oblike kao što su [[šišmiši]], [[kitovi]] i [[konji]].<ref>Ova tema je obrađena na vrlo pristupačan način u 11. poglavlju knjige [[Richard Fortey|Richarda Forteya]] ''[[Life: An Unauthorised Biography]]'' (1997)</ref> Druga poznata zračenja uključuju [[avalonska eksplozija|avalonsku eksploziju]], [[Kambrijska eksplozija|kambrijsku eksploziju]], [[veliki ordovicijski događaj biodiverzifikacije]], [[događaj biodiverzifikacije iz karbona i najranijeg perma]], [[mezozojsko-kenozojska radijacija|mezozojsko-kenozojsku radijaciju]], širenje kopnenih biljaka nakon njihove [[evolutivna historija biljaka|kolonizacije kopna]], kredsko [[evolutivna historija biljaka|širenje skrivenosjemenjača]] i diverzifikaciju insekata, radijaciju koje se nastavlja gotovo bez ikakvog smanjenja intenziteta još od [[Devon (geologija)|devon]]a, prije 400 miliona godina.<ref>Zračenje je pretrpjelo samo jedan problem, kada je [[permsko-trijasko izumiranje]] uništilo mnoge vrste.</ref> == Tipovi == Adaptacijske radijacije uključuju povećanje stope specijacije klada, povezano s divergencijom morfoloških osobina koje su direktno povezane s ekološkim navikama; te radijacije uključuju specijaciju koja nije vođena geografskim faktorima i javlja se u simpatriji; također mogu biti povezana sa sticanjem ključne osobine.<ref name="Lieberman2012">{{Cite journal| first1 = B.S. | title = Adaptive radiations in the context of macroevolutionary theory: a paleontological perspective | journal = Evolutionary Biology | volume = 39 | pages = 181–191| year = 2012| last1 = Lieberman| issue = 2 | url = https://kuscholarworks.ku.edu/bitstream/1808/13649/3/Lieberman_Adaptive_Radiations.pdf | doi=10.1007/s11692-012-9165-8| bibcode = 2012EvBio..39..181L | hdl = 1808/13649 | s2cid = 4004118 | hdl-access = free }}</ref> [[neadaptacijska radijacija|Neadaptacijske radijacije]] vjerovatno obuhvataju svaku vrstu evolutivne radijacije koja nije adaptacijska radijacija,<ref>{{Cite journal|last1=Czekanski-Moir|first1=Jesse E.|last2=Rundell|first2=Rebecca J.|date=2019-05-01|title=The Ecology of Nonecological Speciation and Nonadaptive Radiations|url=https://www.cell.com/trends/ecology-evolution/abstract/S0169-5347(19)30027-8|journal=Trends in Ecology & Evolution|language=en|volume=34|issue=5|pages=400–415|doi=10.1016/j.tree.2019.01.012|issn=0169-5347|pmid=30824193|bibcode=2019TEcoE..34..400C |s2cid=73494468 |url-access=subscription}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Rundell|first1=Rebecca J.|last2=Price|first2=Trevor D.|date=2009-07-01|title=Adaptive radiation, nonadaptive radiation, ecological speciation and nonecological speciation|url=https://www.cell.com/trends/ecology-evolution/abstract/S0169-5347(09)00126-8|journal=Trends in Ecology & Evolution|language=en|volume=24|issue=7|pages=394–399|doi=10.1016/j.tree.2009.02.007|issn=0169-5347|pmid=19409647|bibcode=2009TEcoE..24..394R |url-access=subscription}}</ref> iako kada je poznat precizniji mehanizam koji pokreće raznolikost, može biti korisno nazvati obrazac, npr. geografskom radijacijom.<ref name="Simões et al 2016" /> Geografske radijacije uključuju povećanje specijacije uzrokovano povećanjem mogućnosti za geografsku izolaciju.<ref name="Simões et al 2016" /> Radijacije mogu biti neskladne, pri čemu se raznolikost ili disparitet povećavaju gotovo nezavisno jedno od drugog, ili konkordantne, gdje se oba povećavaju sličnom brzinom.<ref name=Wesley-Hunt2005/> Tamo gdje je mehanizam diverzifikacije dvosmislen i vrste izgledaju blisko povezane, ponekad se koriste termini "zračenje vrste", "jato vrste" ili "[[kompleksna vrsta]]".<ref>{{Cite journal|last1=Bowen|first1=Brian W.|last2=Forsman|first2=Zac H.|last3=Whitney|first3=Jonathan L.|last4=Faucci|first4=Anuschka|last5=Hoban|first5=Mykle|last6=Canfield|first6=Sean J.|last7=Johnston|first7=Erika C.|last8=Coleman|first8=Richard R.|last9=Copus|first9=Joshua M.|last10=Vicente|first10=Jan|last11=Toonen|first11=Robert J.|date=2020-02-05|title=Species Radiations in the Sea: What the Flock?|url=https://academic.oup.com/jhered/article/111/1/70/5703679|journal=Journal of Heredity|language=en|volume=111|issue=1|pages=70–83|doi=10.1093/jhered/esz075|pmid=31943081 |issn=0022-1503|doi-access=free}}</ref> == U fosilnom zapisu == Veliki dio rada [[paleontologija|paleontologa]] koji proučavaju evolutivne radijacije koristio je [[fosil]]e morskih [[beskičmenjak]]a jednostavno zato što su oni obično mnogo brojniji i lakše ih je prikupiti u većoj količini u odnosu na velike kopnene [[kičmenjak]]e poput [[sisar]]a ili [[dinosaur]]a. [[Ramenonošci]] su, na primjer, pretrpjeli velike nalete evolucijskog zračenja u ranom [[kambrij]]u, ranom [[ordovicij]]u, u manjoj mjeri tokom [[silur]]a i [[devon]]a, a zatim ponovo tokom [[karbon]]a i najranijeg [[perm]]a. Tokom tih perioda, različite [[vrste]] ramenonožaca su nezavisno preuzele sličnu morfologiju, a vjerovatno i način života, kao i vrste koje su živjele milionima godina ranije. Taj fenomen, poznat kao homeomorfija, objašnjava se [[konvergentna evolucija|konvergentnom evolucijom]]: kada su izloženi sličnim selektivnim pritiscima, organizmi će često razviti slične adaptacije.<ref>{{cite book|title = Living and Fossil Brachiopods|first = M. J. S. |last = Rudwick|date = 1970|publisher = Hutchinson|isbn = 9780091030810}}</ref> Daljnji primjeri brze evolutivne radijacije mogu se primijetiti među [[amoniti]]ma, koji su pretrpjeli niz izumiranja od kojih su se više puta rediverzificirali; i [[trilobiti]]ma koji su se tokom kambrija brzo razvili u različite oblike koji zauzimaju mnoge [[ekološka niša|niše]] koje danas iskorištavaju [[rakovi]].<ref>''Aquagenesis, The Origins and Evolution of Life in the Sea'' by Richard Ellis (2001)</ref><ref>{{cite book|title = Ammonites|first1= Neale|last1= Monks |first2= Philip|last2= Palmer |date =2002|publisher = Smithsonian Books|isbn = 978-1588340474}}</ref><ref>{{cite book|title= Trilobite! Eyewitness to Evolution|first= Richard|last = Fortey |date =2000|publisher =HarperCollins|isbn = 9780002570121}}</ref> == Noviji primjeri == Brojne grupe su u relativno novije vrijeme prošle kroz evolutivnu radijaciju. [[cichlidae|Ciklidi]] su posebno bili predmet brojnih istraživanja [[biolog]]a. Na mjestima poput [[Malavi (jezero)|jezera Malavi]] evoluirali su u vrlo širok spektar oblika, uključujući vrste koje se hrane filtriranjem vode, puževima, [[parazitiranje legla|parazitiraju na leglima]], pasu alge i love druge ribe.<ref>The Cichlid Fishes: Nature's Grand Experiment in Evolution by George Barlow (2002)</ref> [[ekomorfi Anolisa|Karipski gušteri roda]] ''[[Anolis]]'' su još jedan dobro poznati primjer adaptivnog zračenja.<ref>[http://www87.homepage.villanova.edu/todd.jackman/anolis/parallel.html ''Parallel Adaptive Radiations - Caribbean Anoline Lizards.''] Todd Jackman. Villanova University. Retrieved 10 September 2013.</ref> [[trava|Trave]] su bile uspješne, evoluirajući paralelno s [[biljojed]]ima koji [[ispaša|pasu]] poput [[konj]]a i [[antilopa]].<ref>[http://www.palaeos.com/Cenozoic/Cenozoic.htm Palaeos Cenozoic: The Cenozoic Era<!-- Bot generated title -->] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081106000812/http://www.palaeos.com/Cenozoic/Cenozoic.htm |date=2008-11-06 }}</ref> == Povezano == * [[Evolutivna fauna]] * [[Adaptacijska radijacija]] * [[Neadaptacijska radijacija]] == Reference == {{Reflist|30em}} [[Kategorija:Biološka terminologija]] mhi1ifalu4goon48fuuvsjgf1rqwssq Evolucijska radijacija 0 4721954 42587977 2026-05-05T05:53:31Z Duma 16555 Preusmjereno na [[Evolutivna radijacija]] 42587977 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Evolutivna radijacija]] q2v9p1e6du9b75r062lw6w499cj3f7s Evolutivne radijacije 0 4721955 42587978 2026-05-05T05:53:44Z Duma 16555 Preusmjereno na [[Evolutivna radijacija]] 42587978 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Evolutivna radijacija]] q2v9p1e6du9b75r062lw6w499cj3f7s Evolucijske radijacije 0 4721956 42587979 2026-05-05T05:53:55Z Duma 16555 Preusmjereno na [[Evolutivna radijacija]] 42587979 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Evolutivna radijacija]] q2v9p1e6du9b75r062lw6w499cj3f7s Dugoživac 0 4721957 42587983 2026-05-05T06:04:45Z Duma 16555 Preusmjereno na [[Dugoživci]] 42587983 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Dugoživci]] qvxxnceeum9f3krwrks55ln10w675wt Valjkasti crv 0 4721958 42587984 2026-05-05T06:04:58Z Duma 16555 Preusmjereno na [[Valjkasti crvi]] 42587984 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Valjkasti crvi]] gi1mgz548lhrbtcrvl61ed8aywtniju Margecani 0 4721959 42587989 2026-05-05T07:48:27Z Akul59 131397 Akul59 premješta stranicu [[Margecani]] na [[Margecany]] 42587989 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Margecany]] 3onu2jcbw8ult8m1q53gq29rlwxdyvs Razgovor:Margecani 1 4721960 42587991 2026-05-05T07:48:27Z Akul59 131397 Akul59 premješta stranicu [[Razgovor:Margecani]] na [[Razgovor:Margecany]] 42587991 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Razgovor:Margecany]] 31h3lq5emymrqo8et5gpfbjif36n75h Šablon:Country data Nijue 10 4721961 42587995 2026-05-05T08:46:22Z Edgar Allan Poe 29250 Preusmjereno na [[Šablon:Country data Niue]] 42587995 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Country data Niue]] q69c3h8wpnosxoqwk5qu8jm2uac999q Šablon:Popis pjesama 10 4721962 42588010 2026-05-05T10:56:11Z Aca 108187 Aca premješta stranicu [[Šablon:Popis pjesama]] na [[Šablon:Lista pjesama]] 42588010 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Lista pjesama]] evwru0fvc99rqh8r0qm11pdwp1d6rmz Šablon:Popis pjesama/Skladba 10 4721963 42588012 2026-05-05T10:56:11Z Aca 108187 Aca premješta stranicu [[Šablon:Popis pjesama/Skladba]] na [[Šablon:Lista pjesama/Skladba]] 42588012 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Lista pjesama/Skladba]] 3r7cc3obk7mm114iows41z7wahwdf56 Zrakoplovna nesreća kraj Zagreba 1976. 0 4721964 42588019 2026-05-05T11:37:11Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Zrakoplovna nesreća kraj Zagreba 1976.]] na [[Avionska nesreća kraj Zagreba 1976.]] 42588019 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Avionska nesreća kraj Zagreba 1976.]] kmvktkqgkyqkm477n0jc4m0jsevux55 Razgovor:Zrakoplovna nesreća kraj Zagreba 1976. 1 4721965 42588021 2026-05-05T11:37:11Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Razgovor:Zrakoplovna nesreća kraj Zagreba 1976.]] na [[Razgovor:Avionska nesreća kraj Zagreba 1976.]] 42588021 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Razgovor:Avionska nesreća kraj Zagreba 1976.]] dysvk53glqthragbfeci6q9tbj36l03